Naziv Konavle izvodi se iz latinske riječi "canale", "canalis", u lokalnom govoru "konali", "kanali", što se povezuje s vodovodom koji je u rimsko doba dovodio vodu iz Vodovađe u Epidaurus, današnji Cavtat. Kroz tisućljetnu povijest ovog kraja, od keltskih i ilirskih vremena pa do današnjih dana, na ovim prostorima mijenjali su se različiti, češće tuđinski nego domaći vladari, ali se nisu promijenile osnovne karakteristike konavoskog čovjeka, njegova osobnost i samosvijest, te njegova odanost zemlji i zavičaju.
Konavle
Konavle – područje na krajnjem jugu Hrvatske, jugoistočni je dio današnje dubrovačke rivijere, kupnjom kojeg je Dubrovačka Republika u 15. stoljeću zaokružila svoj teritorij. Konavle su predio posebnih prirodnih ljepota i kontrasta: brdskog i nizinskog, gorskog i krševitog, modrog i zelenog, ili kako bi to Konavljani rekli Gornje i Donje bande. Očuvana priroda, jedinstvena i visokovrijedna ruralna arhitektura, brojni spomenici tisućljetne povijesti ovog kraja, stoljetne tradicije očuvane kroz folklor, jedinstvena konavoska nošnja i konavoski vez, sklad življenja čovjeka i prirode... sve to Konavle čini jedinstvenim i prepoznatljivim. Ova najjužnija hrvatska regija zauzima površinu od 209 km² sa 33 manja i veća naselja u kojima danas živi 9.500 stanovnika. Iako relativno malen prostor, u Konavlima se jasno razaznaju tri potpuno različita dijela: obalni krški pojas, središnji plodni dio te brdski dio. Sjevernim brdskim dijelom dominiraju masivi Snježnice i Bjelotine. Središnji dio Konavala je plodno Konavosko polje koje se pruža u dužini od 35 i širini od 12 km, u čijem se srednjem dijelu slijevaju vodotoci rijeka Ljute, Konavočice i Kopačice. Obalnim pojasom Konavala u centralnom dijelu dominira okomita strma obala konavoskih stijena s prelijepim cavtatskim uvalama, poluotocima i otočićima.