^ITATELJI PI[U @idovi pretvore u medvjede “koje }e `idovski svjetski cigani vu}i na lancu, ili u pse, koje }e mo}u uvijek tu}i”.21 Konkretniji obrisi programa i sudbine koja o~ekuje @idove pojavili su se 28. lipnja u ~lancima u kojima Nezavisna Hrvatska ismijava poku{aje bjelovarskih @idova da ishode “po~asno arijstvo”, a ~lanak “Filtracija @idova i Srba” djeluje uznemiruju}e i zlokobno. Prema Nezavisnoj Hrvatskoj: “Kako }e se nepo}udni elementi u ovoj sredini: Srbi i @idovi kao i pripadnici ostalih neprijateljskih narodnih manjina onemogu}iti u svom razornom djelovanju i razaranju hrvatskog naroda to je unutarnja briga zakonite i legalne vlasti Dr`ave, kao takove. Kad je potrebno da neki Srbin ili @idov izgubi li~nu slobodu, o tom }e dati odgovorni svoje mi{ljenje i to samo i u prvom redu pravi dr`avljani NDH. ¢…£ Kada i koga treba ukloniti, zna se i na tom polju se radi i filtrira, tamo gdje to treba. Ako se li{i slobode koji @idov ili Srbin u NDH, onda Nova Europa ne}e savr{eno ni{ta izgubiti, ve} samo dobiti.”22 Kako bi se spasio, dio `idovske populacije prelazi na katoli~ku vjeru. O tome je pisala i Nezavisna Hrvatska: “U nedjelju 22. lipnja prekrstili su se neki bjelovarski @idovi i @idovke i pre{li na katoli~ku vjeru.” Radilo se ve}inom o onim @idovima ili @idovkama koje su se nalazile u mje{ovitim brakovima. No unato~ tome, kako to nagla{ava N. Hrvatska, “oni i dalje ostaju @idovi”.23 Rimokatoli~ki `upni ured sv. Terezije u Bjelovaru poslao je obavijest da su “prijelaznici” du`ni svakodnevno slu{ali svetu misu, te da }e pritom dobiti posebne blokove u koje }e se upisivati njihova nazo~nost na svetoj misi.24 U istom se broju, velikim oglasom najavljuje prikazivanje dugoo~ekivanog njema~kog filma @idov Süss u kinu “Corso” 21., 22. i 23. lipnja.25 I u kasnijim brojevima Nezavisne Hrvatske antisemitska kampanja samo se jo{ o{trije nastavljala. Prema Nezavisnoj Hrvatskoj, hrvatski narod nije imao izbora te ¢su se£ protiv “udru`enih protivnika, srbskih tirana, koji su zveckali sabljom i mamuzom, i @idova koji su kupovali ~asti, polo`aje i ljude, morala su se upotrijebiti i radikalna sredstva: vru}e i mrzlo oru`je”.26 Da bi se opravdala takva politika, poku{alo se @idove prikazati i kao jednu od ratuju}ih strana protiv Njema~ke i NDH. Tako se prenose vijesti da su `idovske stranke u Jeruzalemu, proglasili “sveti `idovski rat”.27 Najjasnije je to prikazano 9. kolovoza 1941. u emisiji Hrvatske dr`avne krugovalne postaje, u tekstu “Za dom spremni!”, gdje se isti~e da su hrvatski narod “@idovi isisavali i ugnjetavali na svim podru~jima. Rame uz rame i{li su sa velikosrbskom beogradskom ~ar{ijom i ono {to su beogradski diktatori htjeli protiv Hrvata na politi~kom polju, @idovi su uz to radili na dru{tvenom i ekonomskom polju. Na{i narodni slojevi postali su roblje najve}ih svjetskih parazita”.28 Bjelovarska `idovska sinagoga je zatvorena i pretvorena, prvo, u skladi{te, u koji se spremala oplja~kana `idovska i srpska imovina, a poslije u njema~ko vojno skladi{te. Odlukom Gradskog poglavarstva u Bjelovaru od 17. svibnja 1941., @idovskoj op}ini odre|ena je kontribucija u iznosu od 300.000 dinara. U roku od tjedan dana morali su polo`iti 100.000 dinara, a ostatak u roku od mjesec dana. Tom se svotom trebao pokriti manjak u gradskom prora~unu, koji je nastao zbog zadr`avanja njema~ke vojske u gradu. Po nalogu Ureda za obnovu i privredu Ministarstva narodnog gospodarstva, te Predsjedni{tva gradskog redarstva u Bjelovaru od 19. V. 1941., morali su prijaviti svu svoju imovinu, koju posjeduju, kao i onu koju su otu|ili od 10. velja~e do dana progla{enja te naredbe. Tko bi poku{ao da je utaji ili otu|i, ~ekala ga je konfiskacija cjelokupne imovine i te{ka
RUAH HADA[A
tamnica do deset godina.29 @idovska su poduze}a bila du`na da u roku od dvadeset dana prijave imovinu i vlasnika poduze}a, a u slu~aju suvlasni{tva da ozna~e postotak dionica. Tko poku{a da prikrije `idovski imetak ili obilje`je `idovskoga poduze}a, kaznit }e se zatvorom od jedne do pet godina i oduzimanjem imovine. Istom kaznom bit }e ka`njen i onaj, tko sa @idovom sklopi kakav pravni posao.30 U `idovske i srpske trgovine postavljeni su povjerenici, kao ~uvari “narodne imovine”.31 U to je vrijeme popisana i sva `idovska imovina u gradu i okolici. Njezina vrijednost iznosila je na podru~ju okruga 116,340.000 dinara, a u samome gradu 65,000.000 dinara. @idovske su nekretnine bile odmah prenesene na Nezavisnu Dr`avu Hrvatsku, koja ih je onda prodavala. Obavijest o prodaji `idovskih i srpskih trgova~kih radnji, tvornica, gostiona itd. u Bjelovaru, objavio je ured za nacionalizaciju “Prirada” iz Zagreba.32 Prioritet za kupnju imali su, u prvom redu, usta{e-emigranti, kao najzaslu`niji za hrvatsku dr`avu, onda oni, koji nisu bili u emigraciji, ali su pristupili usta{kom pokretu prije 6. travnja 1941., pa onda ostali.33 Uvjeti pla}anja bili su vrlo povoljni. Sama je procjena bila vrlo niska, a kako se kupovina mogla otpla}ivati i u obrocima, novi su je vlasnici isplatili bez velikih pote{ko}a novcem dobivenim za robu kojoj je vrijednost svakim danom naglo rasla, zbog sve ve}eg pada kune. Pokretna srpska i `idovska imovina je po nalogu gradona~elnika Nikole Bo`i~evi}a prevezena u sinagogu. Prema svjedo~enju u~itelja \ure Ani}a, bjelovarski u~itelji su tijekom kolovoza nalogom vlasti morali sudjelovati u preseljavanju `idovskoga poku}stva u `idovsku sinagogu. Svi iseljeni stanovi, zape~a}eni su, a klju~evi su pohranjeni kod gradskog na~elnika Nikole Bo`i~evi}a.34 Iz `idovske sinagoge najvrjednije predmete, kao skupocjene tepihe, zlatninu i srebrninu, kristal i drugo, donosili su k njemu na gradsko poglavarstvo, a on je sve te predmete preuzimao bez potvrda, te navodno slao u Zagreb Glavnom usta{kom stanu, Ministarstvu domobranstva i drugim ustanovama. Visoki du`nosnici usta{ke vlasti: komandant logora Dragutin Penava, `andarmerijski ~asnik Zvonimir Pelz i mnogi drugi, uzimali su po njegovom odobrenju iz sinagoge sve, {to bi izabrali, bez ili s vrlo malom naplatom. Po Bo`i~evi}evom nalogu, kvalitetnija i skuplja roba nije se prodavala u sinagogi, ve} se ~uvala za usta{ke funkcionare, koji su je kupovali po vrlo niskoj cijeni.
Deportacije @idova iz Bjelovara u logore smrti Proces deportacija @idova iz Bjelovara i okolice u logore smrti po~eo je krajem srpnja 1941. kada je iz bjelovarskog kotara dopremljeno u grad Bjelovar 50 @idova, te je smje{teno u prostorije `idovske sinagoge.35 Ve}ina @idova iz Bjelovara deportirana je u tri velika vala, 28./29. srpnja, 30. srpnja te 31. srpnja/1. kolovoza 1941. godine, dok je i kasnije bilo pojedina~nih deportacija. Prema svjedo~enju bjelovarskog fotografa Hinka Anhalcera, sva uhi}enja su provedena po no}i. U prvom valu uhi}ena je skupina od oko 100 @idova. Ako su uhi}eni na ulici, nije im bilo dopu{teno da se vrate u svoje stanove po najnu`nije stvari. One koje su uhvatili u stanu tra`ili su da uzmu najpotrebnije stvari. No, na `eljezni~koj stanici u Bjelovaru do~ekale su ih posebne grupe bjelovarske policije koje su im odmah oduzele svu pokretnu imovinu, ostavljeno im je samo 300 dinara, dok je ona nepokretna podr`avljenja. Policijske grupe su u njihovim stanovima radili popis njihove imovine, plja~kaju}i usput nakit, srebro i zlato. U drugom valu sljede}eg dana uhi}eno je otprilike oko 29