3-04 - Divrej Tora - Tazria 5784

Divrej Tora

Divrej Tora

Godina 17 Broj 27

http://twitter.com/DivrejTora

Rabbi Shraga Simmons

Torah Bytes

Talmud kaže da je kožna bolest "cara'at" duhovna bolest koja se javlja kada netko govori lošon hara - kad negativno govori o drugima. Osim što ima kožnu bolest, osoba oboljela od cara'ata mora provesti tjedan dana u izolaciji - živjeti na periferiji zajednice i upozoravati druge da se drže podalje od nje.

Onaj koji je govorio lošon hara, drugu osobu je “degradirao” u očima drugih, i zapravo je tu osobu udaljio i odvojioodzajednice.

Danas toliko slušamo o "židovskom jedinstvu". Talmud kaže da je lošon hara izazvao uništenje Svetog hrama u Jeruzalemu prije 2000 godina. Hram je bio ključna sila ujedinjenja židovskog naroda. Ali kada su zavladali neslaganja i svađe, temelji Hrama "u osnovi" su bili uništeni. Tako je bila tek formalnost da rimska vojska spali drvo i kamen u Hramu.

Današnji svijet nalazi se u ključnom trenutku povijesti. Pokušajmo sada, više nego ikada prije, zadržati naš govor pozitivnim.■

Zagreb, 13. travnja 2024. - 5. nisana 5784.

Paraša Tazria

Broj 27

divrejtora@gmail.com

(Vajikra 12,1 - 13,59)

Tora opisuje postupak za mecoru (osobu koju je zadesila caraat) po završetku njezine izolacije. Taj postupak traje tjedan dana, i uključuje korbanot i uranjanje u mikve. Nakon toga, kohen mora proglasiti mecoru čistom. Mecora koja ima limitirana financijska sredstva može životinje koje su skupe zamijeniti manjim žrtvama. Prije nego li kohen dijagnosticira da neka kuća ima caraat, iznašaju se sve stvari iz kuće kako bi se spriječilo da i one budu proglašene obredno nečistima. Caraat se uklanja razbijajući pa ponovo

gradeći taj dio kuće; ako se ona iznova pojavi, čitava se zgrada mora srušiti.

Tora daje pojedinosti o tjelesnim izlučevinama koje čine osobu duhovno nečistom, sprečavajući tako da ona dođe u doticaj sa svetim predmetima, te o tome kako čovjek ponovo stječe stanje duhovne čistote.

Obrednu nečistotu može prouzročiti izlijev muškarčeva sjemena ili nečeg sličnog, te menstruacija ili slično krvarenje kod žena. Za očišćenje potrebno je uranjanje u mikve ■

B’’H

OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen - prva alija - 13 p'sukim(12,1-13,5)

Poglavlje 12 (ali znamo odakle potječu poglavlja) bavi se "porodom". Žena postaje "obredno nečista" nakon (normalnog) poroda – na tjedan dana za dječaka i dva tjedna za djevojčicu. Nakon ovog razdoblja tum'a slijedi posebno "vrijeme čekanja", nakon čega će majka prinijeti korbanot joledete. Cijelo ovo pitanje "obredne nečistoće žene koja je rodila" predstavlja jednu micvu, kao i prinošenje žrtava. Ovaj dio Tore također je ishodište opće zabrane jedenja "svetog mesa" u stanju "obredne nečistoće".

Obrazloženje… Da jako pojednostavimo: jedan vid propisa obredne čistoće i nečistoće (tahara i tum'a) jest da pokaže oštru suprotnost između života i smrti. To se može vidjeti kod tuma zbog tijela mrtvaca, u zakonima o nida, pravilima o trudnoći, kao i o joledet. Menstruacija žene znak je da se unutar nje nije začeo život - nastala je tum'a. U tijelu trudnice razvija se život - ta'hara. Kad taj život iziđe na svijet, ona više ne nosi taj dodatni život - tum'a

Drugi aspekt postupaka za mladu majku usmjeren je da joj pomogne da obnovi svoj fizički, psihički i emocionalni identitet i dobrobit.

Obrezivanje se obavlja osmog dana od rođenja.

S gledišta micvi Micva o mila ubrojena je među 613 micvot već od paršat Leh l'ha, u kojoj HaŠem zapovijeda Avrahamu Avinu da obreže sebe i sve muškarce svog doma-

ćinstva. Tekst ovdje u Tazriji uči nas dodatnim pravilima za mila – npr. mila osmi dan može se obaviti na šabat (a odgađanje brita nije dopušteno); novorođenčad rođena carskim rezom ne obrezuje se na šabat, čak i ako im 8. dan pada na šabat. Obrezivanje se ne smije vršiti noću. Ovo je jedan od nekoliko primjera micvot koje Tora predstavlja više puta. Svako ponavljanje nas o micvi uči nešto novo, što se ne bi moglo pokazati samo jednim tekstom.

Zbog čega se, dakle, mila broji iz Leh l'ha, u predsinajskom okviru priče, umjesto iz Tazria u kojoj je predstavljena u obliku zapovijedi? Djelomično zato što je micva o mila mnogo, mnogo više od kirurškog uklanjanja prepucija. Preuzimanje micve

od Avrahama Avinu dodaje dimenziju sveobuhvatnog Židovskog puta života koji je simboliziran obavljanjem mila Mila je obre

d pripa-dnosti Židova. Kontekst Leh l'ha uči nas i to.

Poglavlje 13 započinje odlomkom u Tori koji se bavi širokim rasponom n'ga'im (kožnih bolesti).

Pod određenim okolnostima, kohen može osobu koju je to zadesilo proglasiti za mecora, i time je odmah prikazati obredno nečistom. Odnosno, kohen joj može odrediti jednotjednu karantenu s dodatnim pregledom kojim će odrediti status te osobe sedmog dana. Također je moguće da se karantena produži za još jedan tjedan.

Levi – druga alija - 12 p'sukim(13,6-17)

Kohen mora ispitati slučaj onoga za koga se posumnja da je cora'at. On traži promjene u boji kože i dlake, da li se izblijedjelo područje izdiglo

ili utonulo, povećalo, smanjilo ili nije došlo do promjene u veličini, te druge znakove. Ponekad on smjesta proglasi cora'at. Pokatkad odmah proglasi "obrednu čistoću", i tada je najbolja stvar koja se može učiniti otputiti se do ljekarne. A ponekad bude proglašen period karantene.

Š'iši – treća alija - 6 p'sukim –13,18-23

Tora iznosi daljnje detalje o tome što kohen traži kada pregledava čireve i slične promjene na koži. Složeni pregledi i vremenske odgode od pregleda do pregleda služe da bolesnoj osobi pruže dovoljno vremena da preispita samu sebe. Nega odražava na vanjštini unutarnje karakterne mane ili manjak vjere. Dok kohen ispituje vanjsko, mecora vrši temeljiti posao pregleda svog vlastitog unutarnjeg bića.

R’vi’i – četvrta alija – 5 p'sukim(13,24-28)

Ovaj dio razmatra upale na koži te različite boje koje se pojavljuju unutar pogođenog područja. Imajte na umu da mrlja kakva god bila

nije cora'at, osim ako je kohen ne proglasi takvom. Ona može izgledati kao cora'at, ali ona to nije sve dok je se ne proglasi za "tame". Zapravo, dvije osobe mogu imati identične mrlje, a jednu od njih se može proglasiti za mecora, dok drugu ne. I svaki se slučaj tretira potpuno drugačije. Ovdje se bavimo tjelesno-duhovnom vrstom manifestacije. Mi smo navikli na tjelesne ili duhovne pojave, ali ne i na njihovu kombinaciju.

Hamiši – peta alija – 11 p'sukim(13,29-39)

Ovaj se odlomak bavi još jednim ili dva tipa n'ga'im - čirevima na glavi, vratu ili licu, te mrljama na koži. Kao što smo već bili spomenuli, ovdje se radi o složenom pitanju povezivanja fizičkog i duhovnog. Ili, drugačije rečeno, fizičkim manifestacijama duhovnih problema.

Da biste bolje razumjeli ovu ideju, razmislite o sljedećoj analogiji: Ljudi mogu patiti od fizičkih tegoba i od psiholoških problema. Ponekad se svaki tip tegoba liječi zasebno. No, ponekad će obučeni stručnjak na tom području uvidjeti fizičke probleme kao manifestacije psiholoških problema. A ponekad, obrnuto. U tim je slučajevima vrlo važno da stručnjak donese odluku što će tretirati, a što će se popraviti samo od sebe poboljšanjem onog drugog, čak i bez poklanjanja posebne pozornosti tome.

Ovo je samo analogija, no to je jedna od lekcija Torat HaMecora, zakona o n'ga'im. Zakoni o statusu obredne

nečistoće koji proizlaze iz cora'at čine pozitivnu zapovijed. Drugim riječima, pogriješili bismo kada bismo ignorirali ove zakone i detalje. Postoji konkretna zabrana rezanja dlaka na području cora'ata na tijelu. Među ostalim razlozima, time bi se kohenu koji vrši pregled mogao uskratiti jedan važan pokazatelj.

Šliši – šesta alija - 15 p'sukim –13,40-54

U prvom dijelu ovog odlomka razmatraju se neki slučajevi ćelavosti. U pravilu, ćelavost je jednostavno ćelavost. Ali, tu i tamo, koža koja ostane izložena kada s nje otpadne kosa bude oštećena na način svojstven cora'atu. Osoba koja ima cora'at, razdere svoju odjeću, pusti kosu da slobodno raste i mora javno obznaniti da je tame. Primjereno ponašanje mecore je micva

Ostatak ove alije bavi se zarazom cora'ata na odjeći. Vuna, tkanina i koža su materijali koji su podložni cora'at habeged. Zakoni o zaraženoj odjeći također čine jednu od 613 micvot

Š’vi’i – sedma alija – 5 p’sukim –(13,55-59)

Tema "bolesti na odjeći" nastavlja se u ovoj aliji

Činjenica da postoji nešto kao što je bolest na odjeći kazuje nam nešto. Mi se sučeljavamo sa različitim načinima na koje B-g izražava svoje "nezadovoljstvo" s nama kao pojedincima. U današnje vrijeme možemo reći da je njegova komunikacija suptilnija - ali mi je moramo primijetiti... i reagirati na primjeren način.■

(nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po Alija

Rabbi Jack Abramowitz: Tarjag - 613 zapovijedi

166. Pokret rodilja: Obaveza da se poštuju zakoni o post-porođajnoj nečistoći

Kad žena zatrudni i rodi dječaka, ona će biti obredno nečista sedam dana ... (Levitski zakonik 12,2)

167. Ne jedite to!: Zabrana onoj/onome koja/i je nečist/a da jede od žrtava

Ona ne smije dodirivati ništa sveto niti ući u Hram... (Levitski zakonik 12,4)

168. Predomislio sam se: Obaveza žene koja je rodila da prinese žrtvu

Kad okonča svoje dane čistoće zbog sina ili kćeri, prinijet će ovcu ... (Levitski zakonik 12,6)

169. Izgubljeni u prijevodu: Obaveza da se drži zakona mecore

Sefer Hamicvot Hakacar

Ako nekome nešto izbije na koži ... i to postane bolest cara'as (Levitski zakonik 13,2)

170. Daj, obrij me!: Zabrana da se obrije područje koje je izolirano zbog neseka

On će biti obrijan, ali područje neseka neće se brijati... (Levitski zakonik 13,33)

171. Nečist! Nečist!: Obaveza mecore da razglasi svoje stanje

... odjeća će mu biti razderana, ne smije šišati glavu i mora se pokriti do usana ... (Levitski zakonik 13,45)

172. Izreži ga: Obveza da se drži zakona o cara'asu u odjeći

Odijelo koje u sebi ima zarazu cara’asa, vunena odjeća ili lanena odjeće... (Levitski zakonik 13,47) ■

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati

kako ih je sakupio Hafec Hajim

Pozitivne zapovijedi

68. Pozitivna je zapovijed vratiti sve što je krađom oduzeto

kao što kaže Sveto pismo, on će vratiti ono što je uzeo krađom (Va-jikra 5,23). Ako netko krađom stekne nešto što vrijedi p'ruta (najmanji novčić) ili više, on to mora vratiti opljačkanoj osobi. Ako je opljačkani čovjek umro, uzeti predmet treba vratiti nasljednicima. Ako on izgubi ukradeni predmet, mora dati njegovu vrijednost u novcu. U ovu zapovijed uključena je i dužnost da se vrati bilo što stečeno krađom ili prevarom.

Primjenjuje se na svakom mjestu i u svako vrijeme, i na muškarca i na ženu.

Negativne zapovijedi

107. Negativna je zapovijed ne sijati dvije vrste sjemena na njivi

kao što Pismo kaže, nećeš sijati svoje njive s dvije vrste sjemena (Va-jikra 19,19). U drugim zemljama, osim Izraela, Židovu je dopušteno da na početku, od začetka, sadi dvije vrste sjemena zajedno. Što se tiče miješanih vrsta voćaka, što podrazumijeva kalemljenje stabla etroga (citrusa)

na voćku jabuke, ili nešto slično, to je zabranjeno i u drugim zemljama. Tako je zabranjeno i kalemiti drvo na povrtnicu ili povrtnicu na voćku, čak i u drugim zemljama. Međutim, kod miješanih vrsta sjemenja i miješanih voćaka, čak i ako je time prekršen zakon, njihov je plod svejedno dopušten za jelo, čak i onome koji je počinio taj zabranjeni čin. Što se tiče miješanja u vinogradu, što znači saditi žitarice u vinogradu, zabranjeno ih je žeti, jesti njihov urod, ili od toga imati bilo kakve koristi – u drugim zemljama, po zakonima učenjaka; a u Zemlji Izraelovoj, prema zakonu Tore. ■

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld: Šulhan Aruh

(nastavak s 4. stranice) Rav Kook: Unutarnja crta dobrote

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi.

Dio I: Orah hajim

Poglavlje 24 – Životinje, djeca i bolesni na šabat

Zabranjeno je uhvatiti životinju (vidi 308,19; 316,1-8,.12.), osim ako bi mogla ozlijediti ljude (vidi 316,7. 9.; 328,45). Zabranjeno je ubiti životinju (vidi Jore de'a 11,2; 28,3.16.) ili je raskrvariti (vidi 316,8-9), osim ukoliko je opasna ili juri za nekime (vidi 316,10). Dopušteno je životinji olakšati patnju (305,9.18-20, 332,3-4), ali druge vrste skrbi za bolesnu životinju su zabranjene (332,2), i zabranjeno je pomoći životinji koja se koti (308,46; 332,1).

Zabranjeno je koristiti životinju na bilo koji način (vidi 305,18; 339,1); ali životinji je dopušteno da nosi stvari koje su na nju čvrsto pričvršćene (vidi 305,6) i koje su potrebne da bi je zaštitile ili se normalno koriste za

zaštitu životinja takve vrste (vidi 305,1-17). O stavljanju stvari na životinju ili skidanju s nje vidi 305,1.710.18.; u vezi vođenja životinja vidi 305,5.15-16.; u vezi pozivanja životinja vidi 306,2. Životinja koja pripada Židovu ne smije raditi subo-

■

tom (vidi 305,22-23), ali smije jesti hranu koja se drži tla (vidi 324,13). Dopušteno je dati hranu životinjama koje za svoju hranu ovise o ljudima; vidi 324,11-12. U vezi pripreme hrane za životinje da joj bude jestiva vidi 321,9 i 324,4-5.7-8; u vezi hranjenja životinja vidi 324,9-10,14

Židovsku ženu koja rađa tretira se kao osobu čiji je život u opasnosti; za nju se mora učiniti sve što je potrebno, ali stvari koje uključuju kršenje šabata, ako je ikako moguće, treba činiti na nestandardan način (330,1-2). Ovo vrijedi od trenutka kada ona dobije trudove pa sve do tri dana nakon što rodi; stvari koje krše šabat naredna četiri dana za nju se mogu činiti samo ako ona kaže da joj je to potrebno; a sljedeća 23 dana je se tretira kao bolesnu osobu čiji život nije u opasnosti (vidi 330,3-4.,6.8.).■

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol

Cara'at: Prirodna bolest ili B-žja kazna?

Među mnogim misterioznim stvarima u Tanahu, cara'at se nalazi visoko na popisu nepoznanica. Kakva je to bolest? Zašto se čovjek njome zarazi? Da li je ona prirodna bolest kojom se svatko može zaraziti ili je ona poslana od B-ga, nadnaravni fenomen, zamišljen kao kazna za grijeh? Usporedite gledišta hazala i Ralbaga na temu cara'ata, i raspravite oba gledišta za vašim šabatnim stolom.

• Ispitajte sve slučajeve u Tanahu u kojima je nekoga zadesila cara'at. Možete li naći zajednički prijestup kojeg su počinili svi oni koji je ona zadesila? Ako je bolest doista kazna, koji je njen zlo-

čin?

• Zašto cara'at uzrokuje nečistoću? Usporedite različite slučajeve nečistoće u Tori. Postoji li neki zajednički nazivnik koji bi mogao objasniti zašto konkretno ove prilike onečišćuju osobu?

Pitanja za raspravu

1) Zašto se majka nakon porođaja nalazi u stanju čišćenja? Zašto je vrijeme čišćenja od ovog stanja dulje za majku koja je rodila djevojčicu, od majke koja je rodila dječaka?

2) Zašto bi B-g bio toliko zabrinut zbog gube?

3) Što mislite kako su se osjećali

ljudi koji su imali bolest gube kada su bili prognani da žive izvan tabora?

4) Kada se razbolite, osjećate li se nečisto? Kada ste bolesni, što osjećate u odnosu na B-ga?

5) Što mislite zašto postoji točno određeni svećenički obred za očišćenje gubavca koji više nije bolestan? Imate li vi ritual očišćenja kada se oporavite nakon bolesti? Kakav je to ritual?

6) U ovoj paraši B-g kaže da B-g prouzrokuje gubu. Vjerujete li vi da B-g uzrokuje gubu? Vjerujete li da B-g izaziva bolesti? Zašto da ili zašto ne?■

Prevela Tamar Buchwald

Ovotjedni odjeljak nastavlja sa zakonima fizičke i duhovne čistoće. Naglasak ovog odjeljka je na corasu, fizičkoj bolesti koja je zahvaćala osobu koja je prekršila zakone o govoru. Ta bi bolest postupno zahvaćala dom, odjeću i kožu. Često se pogrešno prevodi kao 'lepra' ili 'guba', no zapravo je riječ o čudnovatoj bolesti koja više ne postoji.

Rabbi Shaul Rosenblatt: Ako ne uspiješ od prve ■

Postoje dvije vrste prekršaja zakona o govoru: najprije, lašon hara (doslovno, 'zao jezik') – davanje bilo kakve negativne izjave o drugoj osobi, čak i ako je to što govoriš istina. (Zanimljivo je da je jedno od najčešćih opravdanja koje se čuje za lašon hara 'Ja samo govorim istinu.' Realnost je da je to lašon hara upravo stoga što je to istina! Da nije istina, to bi bio moce šem ra, što nije toliko loše kao lašon hara). Drugi prekršaj je rehilut (doslovno 'ogovaranje') – govoriti nekome negativne stvari koje je druga osoba rekla ili učinila protiv njega.

Rabini daju nevjerojatnu izjavu u Talmudu. Oni kažu da je negativno govoriti o drugoj osobi gore od ubojstva. Teško da ćete naći nekoga tko smatra da je sasvim prihvatljivo negativno govoriti o drugima, čak i ako sam to čini. To svakako nije baš sjajno za učiniti, ali gore od ubojstva???

Vjerujem da su rabini mislili sljedeće:

Najprije, ubojica obično ima motiv – ljubomora, novac, moć, strast; postoji opipljiva korist od toga da se riješi te određene osobe i to je razlog zbog kojeg ubojica to čini. Očigled-

no, on ne čini ispravnu stvar. To je zlo, ali zlo nije svrha toga. Da je ubojica mogao postići istu stvar bez ubojstva, on bi vjerojatno radije učinio tako. Naravno, postoje ljudi po-

Rabini u Talmudu iznose nevjerojatnu izjavu. Oni kažu da je govoriti negativno o drugoj osobi gore od ubojstva.

put Hannibala Lectera oko nas, ali u većini slučajeva, ubojstvo se čini zbog neke vidljive koristi.

Međutim, kad govoriš loše o nekom drugom, općenito nema definiranog motiva. To ti ne koristi ni na koji opipljivi način. Ti jednostavno uživaš u samoj negativnosti i u osjećaju moći koji ona donosi. To je Ha-

nnibal Lecter u društveno prihvatljivom obliku. I ne samo da uživaš u zlu, nego povlačiš i drugoga (slušaoca) za sobom. Ako odemo korak dalje, onaj tko ubije obično neće naučiti uživati u ubojstvu i željeti to učiniti ponovo. Psihologija ubojice je obično (iako ne uvijek) suprotna, ide ka kajanju i žaljenju. Međutim, onaj tko govori lašon hara, činit će to ponovo i ponovo. Što više to čini, to će više naučiti voljeti to.

Tako, iako su rezultati ubojstva svakako mnogo gori za žrtvu i njene voljene, dugoročni rezultati negativnog govora mnogo su gori za sve druge. I zato, rabini ističu da je taj način (iako ne na sve načine) mnogo štetniji za društvo od ubojstva.

Kao što je bio slučaj sa Rodionom Raskolnikovim u Zločinu i kazni, šok toga da si ubio može te pobuditi na promjenu. S druge strane, govoriti lašon hara stalno uvlači osobu još dublje i dublje u kaljužu jadne prosječnosti. Ubojstvo može uništiti tijelo, ali lašon hara uništava duše.

Međutim, evo potpunog razotkrivanja. Naravno, ja govorim lašon hara rutinski, baš kao i svi drugi. Moja svrha ovdje nije propovijedati – bilo bi licemjerno od mene da to učinim. No, nalazim da mi razumijevanje štete koju to može prouzročiti regularno pomaže da se suzdržim od toga i, kako vrijeme prolazi, zahvalan sam što kao rezultat toga u tome sudjelujem sve manje i manje.

Šabat šalom.■

Prevela Anja Grabar

Ljudsko tijelo podložno je svim vrstama pritisaka koji utječu na njegovo zdravlje i dobrobit. Suvremena medicina pokazala je kako mentalna raspoloženja, stres i psihički poremećaji mogu negativno utjecati na fizičko zdravlje i izgled. Kako je moderna tehnologija eksplodirala u naše vrijeme, unatoč svim njezinim prednostima, a one su mnogobrojne, naši su životi postali stresniji ... i nažalost obiluju psihološkim poremećajima.

Rabbi Berel Wein: Holistička medicina Tore ■

Ovo se posebno odnosi na Izrael gdje je razina stresa uvijek visoka i pritisak da se bude dijelom stvarnog procesa obnove židovskog naroda osjeća se svakodnevno i na bezbroj načina. Na ovu empirijsku lekciju društvenog života, Tora dodaje još jednu dimenziju aktivnosti, koja može i jest imala fizičke učinke na početku naše povijesti kao nacije.

Zla koja su opisana u ovotjednom čitanju Tore i njihove fizičke manifestacije prkose svakom jednostavnom i racionalnom objašnjenju. Rabini iz Talmuda pripisali su te bolesti uzroku klevetničkog govora i zlog društvenog ponašanja. Jednako

kao što će vožnja u prometu - osobito u Jeruzalemu ovih dana – čovjeku znatno podići tlak, tako i razgovor o drugim ljudima isto ima fizičku manifestaciju, a ne samo duhovni grijeh.

Tora daje mnogo prostora i detalja kako bi ocrtala ovu fizičku manifestaciju i potrebu za pročišćavanjem tijela i uma, i kako bi zaustavila i izliječila bolest. Ne znam kako se ta

Razgovor o drugim ljudima ima i svoju fizičku manifestaciju, i nije samo duhovni grijeh

fizička i duhovna veza događa, ali ne znam ni zašto bi mentalni stres i prometne gužve isto tako trebali povisiti krvni tlak. Očito, naš Stvoritelj nas je sastavio tako da do toga dolazi. A tako je i s bolešću i pošastima opisanima u ovotjednom čitanju Tore.

Svećenika koji je bio uključen u postavljanje dijagnoze i proces izlječenja ove pošasti ne prikazuje se niti opisuje kao medicinskog stručnjaka. On je ono što bismo danas nazvali mentalnim terapeutom, duhovnim i psihološkim vodičem koji postaje B-žji agent da podigne povrijeđenu osobu iz njenog jada. Postoji razdoblje izolacije i karantene koje postaju dio procesa ozdravljenja. Time se omogućuje introspekcija i samoanaliza koja je nužna komponenta psihološkog i mentalnog iscjeljivanja.

Bolest koju su podjednako izazvali duhovni promašaj kao i fizički poremećaj mora se izliječiti popravkom duhovne pukotine koja ju je izvorno uzrokovala. A to se može postići samo realnom i iskrenom procjenom vlastitog bića... vlastite duhovne snage i slabosti. Zbog toga ključni katalizator u procesu oporavka i rehabilitacije postaje duhovni svećenik, potomak Aronov.

Tora istinski prakticira holističku medicinu. Ona cilja na izlječenje ne samo uma ili tijela, već i duše i duha ljudskog bića. I ovo je važna pouka za sve nas čak i u naše vrijeme.

Zarazu opisanu u ovotjednom čitanju Tore možda nećemo moći identificirati, no njezina moralna pouka i duhovna vrijednost ostaju vječne i konstruktivne i u naše doba.

Sagledavanje potpune slike

Zbog progresivnog slabljenja vida morao sam istražiti sve vrste pomagala i pribaviti si neko koja će mi pomoći pri čitanju i učenju. Prije nekoliko mjeseci uspio sam kupiti odličan uređaj proizveden u Nizozemskoj koji mi omogućava da čitam i proučavam s relativnom lakoćom, iako golim okom ne mogu vidjeti ili pročitati tekst.

Ovaj uređaj je u biti zatvoreni krug, TV kamera koja u sebi posjeduje veliku moć uvećanja. Kada je postavim na knjigu ili nešto što želim pročitati, on mi pruža mogućnost da taj tekst uvećavam gotovo neograničeno, i tako mi ga čini čitljivim i pristupačnim. Budući da radi na struju, nije mi od koristi na Šabat i blagdane, no sveukupno to je velika blagodat za moj vid i moj duh.

Moć uvećanja koju posjeduje toliko je velika, da mi se jasno otkrivaju čak i nesavršenosti u fontu (vrsti upotrijebljenog tipa slova), što me ponekad zna vrlo razljutiti. Mada nijedan stroj nije savršen, a i kod ovog ima manjih poteškoća, glavni problem s kojim se susrećem pri njegovom korištenju je to što zbog povećanja mogu vidjeti samo dio stranice ili čak samo dio rečenice koje želim pročitati. To otežava kontinuitet misli koji je često nužan da bi se zaista uživalo u čitanju ili pro-

učavanju tekstova.

Iako uređaj ima izvrsno uvećanje, on vam ne može dati potpunu sliku stranice ili teme koju čitate. A kad netko nema mogućnost vidjeti tu cjelokupnu sliku stranice, onda rečenice i riječi koje on ili ona jasno vide često puta budu nepovezane te teško razumljive i shvatljive.

Vrlo slično se događa i u životu. Često se uvelike posvetimo detaljima koji su, dugoročno gledajući, nepotrebni i ne zaslužuju pažnju koju

Tora istinski prakticira holističku medicinu. Ona cilja na izlječenje ne samo uma ili tijela, već i duše i duha ljudskog bića

im posvećujemo. Gubimo iz vida širu sliku, i vidimo samo nesavršenosti, detalje našeg života i društva, preuveličane.

Moj uređaj za uvećavanje nudi na odabir različite vrste pozadina kako bi se olakšalo čitanje. Primijetio sam da uopće ne radi ako pozadina nije odabrana. Isto je i u životu i zbivanjima. U ljudskom se društvu ništa ne događa u vakuumu. Sama se priroda gnuša vakuuma. Da bi sadašnjost imala bilo kakvog smisla ili utjecaja, prvo mora postojati pozadina koja će je pomoći rastumačiti i suprotstaviti je okolnostima i vremenima koja se mijenjaju.

Mnogi od glavnih problema koji danas muče židovski svijet nastaju jednostavno zato što ne postoji poznavanje ili shvaćanje pozadine povijesti i iskustva koji mogu dovesti do razjašnjenja i racionalnog razumijevanja. Bez šire slike u našem umu, trenutni događaji nemaju smisla i samo su relativno nevažne smetnje.

Moja šetnja do sinagoge na Šabat uključuje uspon od pet ulica ravno uzbrdo. Ne sramim se priznati da ih ne prohodam u jednom potezu, već se zaustavljam kako bih skupio snage za ostatak puta. Kad to učinim, uvijek se okrenem i pogledam da vidim koliko sam daleko došao i koliko je strma cesta kojom sam se već uspeo. Psihološki, ako ne i fizički, to mi daje velik poticaj, a preostali put mi više ne izgleda tako zastrašujuć i težak kao što je bio na početku. Ako znate koliko ste daleko stigli, lakše je zamisliti da ćete uspješno postići svoj cilj.

Smatram da je gledanje koliko ste daleko stigli živa istina u odnosu na priču o židovskom narodu i državi Izrael tijekom prošlog stoljeća patnji, tragedije i neprestane napetosti. Došavši, unatoč svemu, ovako daleko i trijumfirajući na tako nevjerojatan način, čovjeku postaje mnogo lakše da osjeti da će i ostatak puta biti jednako uspješan kao i početak. Vidjevši širu sliku, čak i njene uznemirujuće pojedinosti koje smo morali izdržati, vidimo da su postali prekretnicom u velikom napretku povijesti židovskog naroda i države Izrael.

Šabat šalom■

(nastavak s 8. stranice) Rabbi Berel Wein: Holistička medicina Tore

Rabbi Yissocher Frand:

Mecora dovodi sebe kohenu

Pasuk u Paršatu Tazria kaže: "Ako osoba (Adam) na koži mesa ima s'eis ili sapahas ili baheres, i to postane bolest caraas na koži njegova tijela; dovest će ga Aronu svećeniku ...". [Vajikra 13,2]. Veći dio Parše Tazria (i Parše Mecora također) bavi se zakonima caraasa

Netziv u svom komentaru Ha'Amek Davar Chumash citira Zohar koji uočava četiri različita načina na koja Tora govori o ljudskim bićima. Najviši i najkomplementarniji od tih pojmova je pojam Adam.

Ako je to slučaj, pomalo je čudno što Tora počinje odjeljak koji se bavi zakonima caraasa koristeći terminologiju Adama. Osoba koja dobija caraas kao kaznu nije se ponašala 100% ispravno. Talmud [Eruhin 15b] navodi sve grijehe koji mogu uzrokovati te kožne mrlje (negaim). Osnovni grijeh koji uzrokuje caraas je kleveta (lašon ha'ra). Zapravo, hebrejski izraz mecora (onaj tko ima caraas) je skraćenica od riječi moci ra [on govori zlo]. Talmud tamo također povezuje riječ caraas s izrazom caar ajin [škrt] i kaže da je gasus ha’ruah [nadmenost] također uzrok caraasa. Zbog toga je obred pomirenja za onoga koga je zadesio caraas da donese cedar i mahovinu

(ec erez v'eizov), da se pomiješa ono što je bilo tako visoko i veličanstveno s onim što je tako nisko. Ptice su također dio žrtve za grijeha mecore, jer ptice neprestano cvrkuću, (što mu pokazuje da i on stalno koristi svoja usta, više nego je primjereno).

Stoga ovdje nemamo posla s cadik jesod olam [pravednom osobom koja predstavlja temelj svijeta]. Od svih izraza za ljudsko biće, očekivali bismo manje prestižan termin od Adam. Tora je mogla upotrijebiti riječi Iš ili Gever. Adam se odnosi na "slavnog čovjeka", ali osoba koja je pogođena coraasom je "neslavan čovjek".

Rav Nissan Alpert, u svom seferu Limudei Nissan, donosi lijepu misao o ovom pitanju: Razlika između Adam hašuva [dostojanstvene osobe] i ne-Adam hašuva [nedostojanstvene osobe] nije u tome je li se ona s vremena na vrijeme skliznula i počinila grijehe. Osoba može biti "Adam" i može biti dostojanstvena osoba koju Tora smatra "Adamom" unatoč činjenici da može nositi krivicu za klevetu, nadmenost i škrtost. Razlika po kojoj se "Adama" razlikuje od "Iša" [manje dostojanstvene osobe] je njegova spremnost da prizna da je napravio pogrešku i

da je spreman poboljšati se.

Tora govori o osobi koju je zadesio caraas i kaže "v'huuva el Aharon HaKohen" [dovest će ga se Aronu svećeniku]. Riječ "huuva" koristi konjugaciju pual - što znači "On je doveden ..." Tko ga dovodi? Zar se ne dovodi on sam? Odgovor je da on zapravo ne želi ići, ali zna da mora otići.

To možemo usporediti s nekim tko se ne osjeća dobro. Zna da mora ići liječniku, ali se boji otići liječniku. Liječnik će mu reći da ima prekomjernu težinu, da je pod stresom i da mu je kolesterol previsok. Liječnik će mu održati bukvicu zbog njegovog nezdravog ponašanja i načina života. Liječnik će ga staviti na dijetu, pa neće moći jesti svoje omiljene deserte. On ne želi ići. To je činjenica života. Mnogi se ljudi boje ići liječniku. Ne žele čuti što će liječnik reći. Isto vrijedi i za onoga koga boli zub. On se boji otići zubaru.

Pasuk govori o osobi koja shvaća da joj nije dobro i da mora nešto poduzeti po tom pitanju. "Teško je, ali idem liječniku!" Slično tome, "Adam" - da, pao je; počinio je grijeh; ozbiljno je sagriješio; ali želi ozdraviti. Zna da je bolestan i želi nešto učiniti po tom pitanju. To razlikuje "Adama" od "ne-Adama." Iako je nekome teško priznati da je pogriješio i da treba poboljšanje, doveden je pred Arona svećenika. Znate tko ga dovodi? On dovodi sam sebe! Zbog toga mu Tora pridaje posebnu titulu Adama.

Promjena oka

Kada na odjeći ostane defekt caraas i nakon što su se ispoštovale sve upute Koheina, on je pregleda posljednji put. Ako on "nije promijenio izgled", odjeća se spaljuje. Točan hebrejski izraz je "lo hafah hanega es eino", što se doslovno prevodi kao "defekt nije promijenio svoje oko". Iako je značenje jasno, ne možemo a da se ne zapitamo zašto je Tora

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak

odabrala tako neobičan način izražavanja.

Bolest caraas je duhovne, a ne medicinske prirode. Talmud razlikuje (Arahin 16a) sedam različitih uzroka caraasa, od kojih je najpoznatiji lašon hara, nepriličan govor. Ostalih šest nisu toliko poznati. Jedan od njih je carus ajin, što se doslovno prevodi kao "suženje oka". Odnosi se na zloćudnost, sklonost da se u svemu vidi negativno i previdi pozitivno. To je posvemašnje pomanjkanje velikodušnosti u svemu, sužen pogled na svijet i sve u njemu.

Ako je ova bolest duha uzrokovala defekt na odjeći, tada je terapija transformirati osobinu car ajin u tov ajin, doslovno "osobu s dobrim okom". Umjesto da bude namršteni, zlobni čangrizavac, on mora postati nasmijana, velikodušna, otvorena, optimistična, topla i prijateljski nastrojena osoba. Tada će defekt nestati. Ako se on ne promijeni, defekt ostaje na odjeći i mora je se spaliti.

To je ono na što Tora misli, objašnjava Chiddushei Harim, riječima "lo hafah hanega es eino, defekt nije promijenio svoje oko." Vlasnik odjeće nije promijenio svoju suženost oka u dobrotu oka; nije se transformirao iz zloćudne osobe u dobrog i velikodušnog čovjeka. Stoga je odjeća spaljena.

Chiddushei Harim završava klasičnim hasidiše vortom, interpretacijom u hasidskom stilu. Hebrejska riječ za defekt ili bolest je nega. Suprotno od bolesti je zadovoljstvo, što je na hebrejskom oneg. Obje riječi sastavljene su od ista tri slova. Nega se piše nun, gimel, ajin. Oneg se piše ajin, nun, gimel. Jedina razlika je u mjestu na kojem se nalazi ajin. Pomaknite ga s kraja prema naprijed i bolest se pretvara u zadovoljstvo. Tora nam kaže da "defekt nije promijenio svoje oko (ajin)." On je ista ona osoba suženih očiju kakva je bila i prije. Stoga se nega nije preobrazio u oneg.

Imaju li Korejci Talmud u Seulu? Na početku Paršat Tazria, Rabbeinu Bachaye ima dugu raspravu o životu embrija u majčinoj utrobi. To je najjedinstvenije postojanje tijekom kojeg embrij vidi s jednog kraja svemira do drugog. Jedan od aspekata tog postojanja je nešto što Talmud kaže u Traktatu Nida [30b], a to je da je fetus podučen cijeloj Tori u utrobi. Gemara tamo kaže da prije nego se beba rodi, dođe anđeo, udari dijete po ustima i ono zaboravi svu svoju Toru.

To bi onda izgledalo kao uzaludan trud. Komentar Rav Bezalela Ronsburga postavlja upravo to pitanje na tu Gemaru: Zašto je Hašem smatrao za potrebno da dijete pouči cijeloj Tori prije nego što dođe na svijet, samo da bi ga naveo da sve zaboravio prije nego što se rodi? Ribono šel Olam učinio nam je svima veliku uslugu. Prije nego što siđemo na ovaj svijet fizičkog, mi naučimo cijelu Toru, jer da nema tog prethodnog iskustva učenja Tore, ne bi imali šanse povezati se s Torom u ovom svijetu kada bismo joj opet bili izloženi. Zbog toga što smo već imali Toru usađenu u sebi, i zbog toga što su nam moždani valovi prethodno bili ožičeni za shvaćanje Torinih razmišljanja, možemo se nadati povezivanju i shvaćanju Tore kad se opet susretnemo s njom.

Neophodno je bilo biti usađen u Toru prije nego što nas na bilo koji način pokvari tjelesnost i grubost ovoga svijeta, tako da naše čiste duše mogu apsorbirati duhovnu prirodu natprirodnih učenja Tore i učiniti ih prikladnim spremnicima za njihovo kasnije ponovno upijanje nakon našeg susreta s nečistoćama ovog svijeta.

Naše najčišće postojanje su onih devet mjeseci u majčinoj utrobi. Tamo smo natopljeni svim dubinama, ljepotom i svetosti Tore. Kasnije, kada učimo Toru u ovom svijetu, duša će se prisjetiti onoga što je nekad učila u tom čistom stanju postojanja.

Kada danas sjedimo - kao odrasla osoba ili dijete - i učimo Toru, mo-

žemo imati osjećaj "Hej, ovo sam već učio!" Zato to sada mogu razumjeti, jer to sam već učio. Ljudi pamte nešto što su već ranije naučili bolje nego nešto što je potpuno novo.

On ovu ideju prekrasno koristi kako bi protumačio izjavu u Traktu Megile [6b] "Ako ste se marljivo učili i pronašli, vjerujte" (ja'gaata u'macata - ta'amin) - što znači ako istrajete i učite Toru iznova i iznova, na kraju ćete je sigurno shvatiti. Ono što smo nekad imali pa izgubili nazivamo "mecia". Ako istrajemo u našem traganju za Torom, uvijek je možemo vratiti natrag.

Ovo ponavljam jer mi je nedavno netko poslao članak u kojem se kaže kako su Korejci odlučili svu djecu u zemlji podučavati Talmudu. Članak posebno spominje da će učiti Gemaru na početku Traktata Beitca o jaja koje se snese na Jom Tov. Korejci su primijetili da ima toliko pametnih Židova i toliko židovskih dobitnika Nobelove nagrade! Korejci su pokušali shvatiti što to Židovi rade što ih čini inteligentnima. Zaključili su da to mora biti zato što Židovi uče Gemaru. Sada majke u Koreji, prema ovom članku, podučavaju svoju malu djecu Talmudu.

Pokušavam si to dočarati u glavi: Korejska majka sjedi s malim djetetom i podučava "Beica šenolda b'jom tov ..." Možda će znati što je jaje, ali što je jom tov? Tada sam emailom poslao rabinu Meiru Zlotowitzu, z"l izdavaču ArtScrolla. Rekao sam mu - to je prilika za posvećeno izdanje Art Scrolla! Hyundai izdanje Talmuda Bavli. Sada govorimo o ozbiljnom novcu.

Nisam mogao shvatiti - kako bi ga oni mogli podučavati? Tada sam vidio ovo učenje Rav Bezalela Ronsburga. Jedini način da čovjek može razumjeti Toru je to što ju je imao još dok je bio u majčinoj utrobi. Vrlo sam sumnjičav prema tome da anđeo poučava Narode svijeta Tori. Možemo dobiti Toru jer nas je anđeo poučavao dok smo još bili u majčinoj utrobi.■

s 10. stranice) Rabbi Yissocher Frand: Mecora dovodi sebe kohenu

Veći dio Paršat Tazria bavi se brojnim pitanjima povezanim s nečistoćama duhovne bolesti poznate kao "cara'at" (obično prevedene kao guba), kako Koheni dijagnosticiraju cara'at i kako su ljudi bivali od nje očišćeni. Međutim, uvod u sve teme o kojima se raspravlja je nešto sasvim drugačije. Odlomak počinje s posebnom, ponešto čudnom micvom:

"Kada žena začne i rodi sina, bit će nečista sedam dana ..." (Vajikra / Levitiski zakonik 12,1)

Drugim riječima, svaka žena koja rodi smatra se nečistom tijekom sedam dana nakon porođaja.

Mi ne razumijemo istinski principe koji čine koncepte tahara (čistoća) i tum'a (nečistoća), ali jedan princip je kristalno jasan: nečistoća je suštinski povezana sa smrću. Mrtva tijela smatraju se "najvećom od svih nečistoća", i svatko tko dodirne mrtvo tijelo smatra se vrlo nečistim.

Izravan kontakt s lešinama mrtvih životinja također uzrokuje da ljudi postanu nečisti, iako u manjoj mjeri. Za razliku od drugih religija, koje su smatrale da smrt simbolizira svetost, duhovnost i čistoću, judaizam je smatrao da smrt predstavlja izvor svega zla, škripu u oklopu konačnog materijalnog svijeta. Za nas, čistoća je povezana s životom, sa živom izvorskom vodom. Nečisti se moraju uroniti u mikve kako bi se vratili u stanje čistoće, kao što kaže stih:

"I izlit ću na vas čistu vodu" (Jehezkel / Ezekiel 36,25).

Ako je tako, mladim majkama bi trebalo dati nagradu za čistoću. Naposljetku, one na svijet donose novi život. Zašto bi ih se smatralo nečistima sedam dana, baš poput onih koji su dotakli mrtva tijela? To nam se sigurno čini čudno. Ali Tora tu ne staje. Kaže da svaka nova majka treba na kraju svog perioda nečistoće donijeti u Hram žrtvu za grijeh. I ta halaha, također, čini se vrlo ču-

dnom. Obično su ljudi trebali žrtve za grijeh donositi kada su namjerno počinili prijestupe koji su zasluživali kaznu karet (smrt koju nanosi nebo). Ali mlade majke nisu učinile nikakav grijeh - zapravo su učinile upravo suprotno! Podnijele su ogromne patnje noseći plod u svojoj utrobi devet mjeseci, da bi potom podnosile bolne porođajne bolove dok su rađale dijete. Time su ove majke sudjelovale u micvi da budu plodne i množe se, i da povećaju život na svijetu. I sada, nakon poroda, ove majke trebaju donijeti žrtvu za grijeh? Zašto? Kakvu su to strašnu krivicu počinile?

Naši učenjaci kažu da dok žena trpi porođajne bolove, ona si obeća da više nikada neće roditi. Budući da će vrlo vjerojatno prekršiti to obećanje, ona mora donijeti žrtvu za grijeh. Međutim, ne čini se da ovo daje potpun odgovara na to pitanje.

Ako je to razlog za donošenje žrtve, tada bi te majke jednostavno trebale pričekati da vide hoće li ponovo roditi. Tek ako zaista ponovno rode, tada bi trebale biti obvezne donijeti žrtvu. Jer, u ovom trenutku, nitko ne zna hoće li ova majka ponovno rađati ili ne.

Ispada da su naši učenjaci željeli podučiti da je već obećanje da se više neće rađati zbog patnje povezane s porođajem samo po sebi grijeh, čak i prije nego što sile života navedu majku da ponovno rodi.

Donošenje djeteta na svijet ne uzrokuje nečistoću. Naprotiv - svaki dodatni život i radost u svijetu povećavaju čistoću. Ali Tora je pažljivo ukazala na to da svaki proces rođenja prati gorak i težak osjećaj slabosti i frustracije, i prije svega boli.

Rijetko koji je porođaj brz. Porođaj je obično dugotrajan i iscrpljujući proces koji ponekad može biti prilično frustrirajuć. Upravo je ta frustracija i slabost ono što nazivamo nečistoćom. Dok svjedočimo

kako žena prolazi kroz krizu, treba nam puno snage da vidimo kako se novo dijete rađa i kako donosi svoje blagoslove. Put je popločan krvlju i mnogo suza prolivenih u patnji.

Procesu koji rezultira rođenjem nacije također prethode strašne teškoće. Raba, jedan od najvećih učenjaka Talmuda, koji je bio svjestan veličine patnje koju ćemo trebati podnijeti kao nacija prije nego li dođe izbavljenje, upotrijebio je oštar izraz "[ono] će doći, a ja ga neću vidjeti ..." (Traktat Sanhedrin, 98b) da bi opisao spasenje židovskog naroda. U biti, rekao je: 'Istinski se nadam da će doći dan izbavljenja, ali radije bih da ga ne vidim, zbog strašne patnje koja prati taj proces'.

Mi smo dio generacije koja, uglavnom, nije svjedočila strašnim patnjama iz prve ruke. Naši roditelji možda još uvijek pričaju o tim patnjama, i živa svjedočanstva još odzvanjaju širom našeg svijeta.

Istina je da je i naša generacija doživjela određenu razinu patnje. Vidjeli smo krv prolivenu u naporima da se stvori Država Izrael. Ali također smo doživjeli "uskrsnuće suhih kostiju".

Mi smo dio generacije koja je osobno svjedočila ostvarenju sna sanjanog generacijama. Već sada se možemo početi oslobađati osjećaja slabosti i nečistoće, i ispunjavati preostali stih: "Osmog dana, kožica njegove prepucija neka bude obrezano" (isto, 12,2).

Mi, koji smo već svjedočili ostvarenju sna, možemo iz sveg srca uzvikivati: "Ovo je dijete za koje sam molio."

Svi se slažemo da ima puno prostora za poboljšanje. Ima mnogo unutarnjih i vanjskih "prepucija" kojih se moramo osloboditi, ali isto tako ne smijemo biti nezahvalni. Moramo biti zahvalni za ono što imamo i učiniti sve što možemo kako bismo popravili, uz B-žju pomoć, sve što treba popraviti.■

Rabbi David Stav: Rođenje

U ovotjednoj parši Tazria čitamo o simptomima caraata, "duhovne dermatološke bolesti" koja se općenito povezuje s grijehom zlog govora (lašon hara).

U parši Tazria saznajemo da postoji nekoliko oblika caraata. Bolest se može pojaviti kao baheret, bijele mrlje na koži, kao sait, ispupčenje na koži, ili kao opeklina. Može se također pojaviti i na ćelavom tjemenu ili na bradi čovjeka.

Rabbi Ephraim Buchwald: Saznanja koje možemo steći od mecore, osobe koju zahvati bolest caraat ■

U Levitskom zakoniku 13,45-46, Tora zaključuje popis raznih oblika caraata i izriče pravila ponašanja za mecoru – osobu koja je zahvaćena bolešću. Kaže sljedeće: "Onaj koji ima na sebi bolest caraat, ima hodati u haljinama poderanim i kosa mu na glavi ima biti raspletena. On ima pokrivati bradu svoju i vikati: 'Nečist! Nečist!'"

Mecora je morao pokriti svoja usta, kao što je bio običaj da onaj koji je u periodu žaljenja povuče svoj ovratnik preko usta i stavi ogrtač preko glave, vjerojatno kao znak odvajanja od svakodnevnih iskustava. Mecora nije smio pozdravljati ljude te je za-

to morao pokriti svoju gornju usnu. Njegova glava morala je biti pokrivena kao znak poniznosti, one iste poniznosti koju nije imao kada je govorio zlo o drugima.

Mecora je morao vikati: "Nečist, nečist!" kako bi upozorio ostale da se drže podalje od njega, u suprotnom bi se mogli zaraziti. Talmud u Moed Katan 5a sugerira da je još jedan razlog za tu proklamaciju to da drugi vide bol i muku mecore pa da mole za njegovo ozdravljenje. Možda nije bilo dovoljno da prekršitelj podnese samo osobnu patnju za svoja zla djela. Time što je morao vikati, mecora je podnosio javnu patnju za svoja nedjela.

Mecora također boravi u izolaciji. Talmud kaže u Arahin 16b da su klevete koje je mecora izgovorio dovele do razdvajanja muževa od žena i odvajanja prijatelja. Zato je sam mecora kažnjen izolacijom od društva, mida k'neged mida, kaznom koja odgovara zločinu. Također, kazna za ogovarača može biti da nema publiku. Kada je izoliran van tabora, on ne može imati žrtve.

Rabini u traktatu Baba Metzia 58b naglašavaju strahotu grijeha lašon hara, govoreći da je onaj koji je drugoga javno osramotio, jednak onome tko je prolio krv. Kazna za taj prijestup koji se ne može ispraviti, ozbiljna je i ponižavajuća.

Kao što smo već naučili, simptomi caraata pojavljuju se u tri oblika: sait, sapahat i baheret. Sait je izbočenje ili kvrga pod kožom. Rabini nas uče da kao rezultat oholosti i samodopadnosti, čovjek ponižava drugog čovjeka kako bi sebe uzdigao.

Sapahat je upala kože koja se širi. Rabini kažu da čovjek koji želi uvećati (proširiti) svoju imovinu, umanjuje svog konkurenta, govoreći kako on nije dobar u svom poslu.

Baheret je koža koja postaje bijela. Rabini sugeriraju da to predstavlja čovjeka koji pokušava pokazati kako je sjajan i pametan, no čini to na račun druge osobe.

Putem bolesti cara’at prenose nam se brojne spoznaje i sadržaji o zlu lašona hara te šteti koja je ishod neobuzdanog jezika i zlog govora.

U svojoj knjizi #Parasha: Weekly Insights from a Leading Israeli Journalist (#Paraša, tjedna zapažanja vodeće izraelske novinarke) Sivan Rahav-Meir u dijelu u kojem govori o suvremenom društvu u kojem lašon hara, zlo i tračevi dominiraju naslovima i pobuđuju veliku pažnju, navodi stih iz Levitskog zakonika 13, 46: Sve dane dok je bolest nad njim [klevetnikom], on će ostati nečist. Nečist je: stanovat će izolirano, stan će mu biti izvan tabora

Neka biste bili blagoslovljeni.■

Prevela Anja Grabar

Rabbi dr. Abraham J. Twerski: Priznavanje B-gu...

"Priznavanje B-gu, sebi i drugom ljudskom biću točne prirode svojih pogrešaka".

Tora kaže da ako kod osobe dođe do promjene na koži koja može biti coraas, ona je mora pokazati kohenu

Rebe Stolin je rekao: "Koliko su različiti današnji hasidim od onih iz prethodne generacije. Današnji hasidim pokušavaju Rebeu prikazati kako su bogobojazni i pobožni. Kad sam ja išao kod svog Rebea, prikazivao bih mu sve svoje nedostatke, u nadi da će mi pomoći da ih se oslobodim.

Kada odnesemo odjeću na čišćenje, možda ćemo osobi u čistionici skrenuti pažnju na one mrlje za koje mislimo da su otpornije, napominjujući joj da osobito obrati pažnju da ih ukloni. Kako bi bilo glupo te mrlje skrivati od očiju zaposlenika čistionice!

Ne smijemo se zavaravati da smo postigli savršenstvo. Budući da imamo nesavršenosti, tko će nam drugi, ako ne naš duhovni vođa, moći pomoći da ih usavršimo? Ali da bi on to učinio, mi mu moramo dopustiti da ih vidi.

Važno našeg stava

"Kad dođete u zemlju Kanaansku koju vam Ja dajem u posjed, staviti ću bolest caraas na kuću u zemlji koju posjedujete. Onaj kome pripada kuća doći će i objaviti kohenu: "U kući mi se pojavilo nešto kao bolest" (14,34-35)

Talmud kaže da bolest u kući može biti kazna zbog zavisti prema drugima (Arahin 16b). Hebrejska se riječ za caraas može razdijeliti, te pročitati kao car ajin, okrutno oko, što se odnosi na odbijanje da se svoje stvari podijeli s drugima. "Netko je možda zatražio od susjeda da mu

"Siromašnima kod tebe" znači da se dio koji pripada siromašnima nalazi kod bogatih, koji bi trebali znati da im je bogatstvo dano samo na čuvanje i da od njega moraju davati siromašnima, jer oni na to imaju pravo.

nešto posudi, no susjed je tvrdio da on ne posjeduje tako nešto. Bolest u kući zahtijeva od vlasnika da iznese sve iz kuće (Levitski zakonik 14,34), i u tom trenutku će se njegova tvrdnja da ne posjeduje traženu stvar javno pokazati kao neistinita" (Vajikra Raba 17,3).

Moguće je biti car ajin čak i ako se ne posuđuje nekome svoje stvari ili daje cedaka. To se može učiniti ponižavajućim držanjem koje kod primatelja izaziva osjećaj poniženja. Nije neuobičajeno da ljudi gledaju na one koji primaju cedaka kao na šnorere, pa čak i ako netko daje cedaka, on to može učiniti na snishodljiv način.

Ljudi kojima je potrebna pomoć često su slomljena duha zbog svoje ovisnosti o drugima. Velika je micva pružiti im ohrabrenje i oraspoložiti ih. Trebamo imati na umu da kada dajemo cedaka, mi primamo mnogo više nego što dajemo (Vajikra Raba 34,10). Ako je naš pristup u odnosu na cedaka takav da dajemo nevoljko, bol koju nanosimo onima koji je primaju može premašiti dobro koje im činimo.

Tora kaže: "Kad posuđujete novac Mojemu narodu, siromasima kod tebe" (Izl 22,24) Komentari ističu da sve na svijetu pripada B-gu. U svojoj beskrajnoj mudrosti on je jednima dao više, a drugima manje. Bogati bi trebali znati da im je bogatstvo dano samo na čuvanje, i da od njega moraju davati siromašnima. "Siromašnima kod tebe" znači da se dio koji pripada siromašnima nalazi kod bogatih, koji bi trebali znati da im je bogatstvo dano samo na čuvanje i da od njega moraju davati siromašnima, jer oni na to imaju pravo. Zato Tora naglašava "zemlju Kanaansku koju vam Ja dajem u posjed". Sjetite se da je to Moja zemlja i da vam je dana s razumijevanjem da ćete svoj dio dijeliti s potrebitima. R. Jišmael navodi stih, "onaj kome pripada kuća" će dobiti bolest u kući, tj. onaj koji misli da je kuća isključivo njegova, a ne dar od B-ga koji bi trebao podijeliti s manje sretnima (Arahin 16b).

Ako je čovjek svjestan da je cedaka koju daje samo ono što s pravom pripada siromašnima, on neće nevoljko davati.■

Biseri hasidske mudrosti

Rugala se vrana vrani

Hasid koji se stalno žalio na raznovrsne nepravde konačno odluči potražiti odgovor kod svoga učitelja:

M

udrac Hilel kaže: "Ne čini drugima ono što ne želiš da čine tebi. To je cijela Tora, a ostatak je komentar."

Mudrost B-ga je usmjerena prema jednom cilju: da nas nauči kako voljeti, da prerastemo naše materijalne granice i dođemo do duhovnijeg okruženja. Takvo je putovanje moguće jedino uz pomoć duše, a ljubav je jezik koji moramo naučiti na tom putu. Ljubav je način na koji razgovaramo s B-gom. Kad pogledate u nečije oči i volite tu osobu, vi transcendirate fizički svijet i povezujete se s B-gom.

Ljubav je mnogo više od samilosti prema drugoj osobi. Ona nadilazi razmjenu srdačnosti. Ona je mnogo više od postupanja prema drugima onako kako biste postupali prema samome sebi. Ljubav je Božje djelo, jedinstveni način da nahranite dušu druge osobe, hraneći istovremeno i svoju.

Najdublja ljubav nije samo ljudska. Ona je ljubav prožeta božanskim, čime je poljubac smrtnika pretvoren u besmrtnost. Prava ljubav je kad jedna duša prepozna drugu.■

~ R Menachem Mendel Schneerson

"Rebe, zašto je tako malo pravde na ovom svijetu?"

Učitelj povede učenika u špilju prepunu uljanica koje su isijavale neizrecivo lijepom svjetlošću:

"Pogledaj, plamen svake uljanice je jedan život; kada su sve one združene, daju ovo jedinstveno svjetlo," objasni rebe.

Upravo se u tom trenutku jedna uljanica ugasila.

"Ovaj se život upravo ugasio?"

"Da."

"Gori li i moja uljanica negdje među ovima?" nastavi hasid.

Rebe klimnu glavom i pokaza na uljanicu u kojoj je ulja dostajalo za svega nekoliko dana. Posavjetova on hasida da dobro razmisli i okrene se, kao da želi izaći. U tom trenutku hasid posegnu za jednom prepunom uljanicom, kako bi pretočio malo ulja u svoju.

U taj se tren rebe naglo okrenu i zgrabi hasida za zapešće:

"I ti si, dragi moj, u potrazi za pravdom?"■

B-g se obraća svakom čovjeku sukladno njegovoj prirodi.

Nekima jedva čujno šapuće, dok drugima viče.

Sve ovisi o udaljenosti samog čovjeka od Izvora.■

~ R Nahman iz Breslova

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana

Naša nam paraša daje zapovijed u vezi micve koja se najviše poistovjećuje s našim Židovstvom: "Osmoga dana treba mu obrezati prepucij" (Levitski zakonik 12,3). Ako razmišljamo o prirodi ove micve, pojavljuje se očigledno pitanje: Ako je prepucij višak, zašto treba čekati do osmog dana da se ukloni? Točnije govoreći, zašto se uopće dijete rađa s prepucijem?

U Likutey Moharan II, 78, Rebe Nahman objašnjava da je sve u našem svemiru stvoreno putem Deset B-žjih iskaza. Na primjer, "U samom početku B-g je bio stvorio Nebesa i zemlju" (Postanak 1,1). Zohar povezuje ovih deset riječi sa Deset zapovijedi Tore. Stoga, svaki dio stvaranja u sebi ima skriven element Tore, što tom stvaranju daje njegovu vitalnost.

Pa ipak, Tora nije bila dana čovječanstvu sve do 26. generacije nakon stvaranja. Budući da je svijet stvoren zbog Tore i njezinih micvot, kako se svemir održao kroz tih 26 generacija?

Rebe Nahman odgovara da je Skrivena Tora - riznica nezasluženih

darova - održala svijet čak i kad je manjkalo ispunjenje njegove svrhe. Ali ovo postavlja još jedno pitanje: zašto Tora nije bila dana odmah? Zašto je B-g htio da se toliko dugo oslanjamo na Njegovu riznicu nezasluženih darova?

Kada poželite pojesti voćku, obično morate oguliti tvrdu, nepoželjnu koru da biste došli do onog slatkog unutar nje. Slično tome, u duhovnim stvarima, postoji vanjska, nezgodna kora koju se prvo mora oguliti da bi se došlo do njihovih slasti. Da je B-g stvorio svijet i odmah dao Toru, On bi nam dao otkriveni duhovni život u kojem je stvarna svetost razotkrivena i očigledna. Čak i u takvoj stvarnosti mi bismo i dalje imali slobodu izbora, jer bez njega, ne bi bilo ni nagrade ni kazne, a ispunjenje micvi ne bi predstavljalo nikakav izazov.

Ali mi znamo: "Na zemlji nema nijednog cadika koji čini samo dobro i ne griješi" (Propovjednik 7,20). I sigurno bi čovječanstvu bilo preteško ostati neokaljanim na takvoj razini. Budući da je Tora dana na tako otvoren način, svaki bi se otklon od nje smatrao najvećom uvredom,

koja zaslužuje uništenja stvaranja.

Stoga nam je B-g iskazao najveću dobrotu stvaranjem svijeta u kojem je Njegova volja (uvijena u čahuru kao Tora) skrivena u svakom djeliću stvaranja. Na taj nas je način prisilio na život u kojem ćemo morati razbiti vanjsku ljusku svega što doživljavamo da bismo došli do ploda koji je unutra. I budući da ćemo morati naći vrlinu i vitalnost da bismo u međuvremenu postojali, On je stvorio Svoju riznicu nezasluženih darova, kako bi nas vitalnost Tore koja je skrivena u čitavom stvaranju održavala. Shvatio je da će naši životi zahtjevati trajan trud, s mnogim usponima i padovima, pa je stoga stvorio savršen sustav da nam pruži prostor koji nam je potreban da bismo Njega našli.

Naš je najteži i najvažniji izazov postizanje seksualne čistoće. Nema većeg osnovnog prohtjeva i iskušenja. Sama Tora se naziva brit (savez), što pokazuje ogromnu važnost ovog cilja. Izgledalo bi, dakle, da nema mjesta za onoga tko raskine brit. B-g je stoga malenog dječaka stvorio s (ljuskom) dodatnog prepucija, što samo povećava te želje. Ovo pokazuje da čak i tijekom tih osam dana iskušenja B-g i dalje potpomaže čovjeka zbog Svoje dobrote koja dolazi iz ljubavi. Čak i ako čovjek, na daj B-že, kasnije u životu sagriješi, on se uvijek može prisjetiti tog prethodnog vremena kada ga je B-g potpomagao dok je bio u nečistom stanju kroz tu skrivenu Toru. S tim saznanjem, on se uvijek može podići i nastaviti tražiti, sve dok konačno ne dosegne objavu Tore. Amen!

A gutn Shabbos!

Šabat šalom!■

Prevela Tamar Buchwald

Yossi Katz, Breslov Research Institute: Igra skrivača

Paraša (priča) Tazria je četvrta paraša Knjige Levitskog zakonika –Putovanja ka Jasnoći i pronalaženju onoga na što smo pozvani u životu.

Ova se paraša fokusira na razumijevanje prave prirode slobodne volje.

U paraši Tazria Zohar postavlja pitanje o tome na koji se način određuje nečija sudbina – da li se o sudbini odlučuje odozgo ili smo možda mi sami odgovorni za nju? I koja je poveznica između naše sudbine i "... žene koja zatrudni i rodi ..."? I još više, kakva je veza između "nečistoće i čistoće", čime se bavi naša paraša, i naše sudbine?

Zohar objašnjava da u svijetu postoje dva sistema energije koji su izvan dometa osjetila - nečistoća i čistoća.

"Čisto" znači čisto, bez mane, a prema kabali, kada je nešto čisto, to znači da Stvoriteljevo svjetlo može lako proći kroz to, za razliku od onoga što je "nečisto" (אמט na hebrejskom, što su ujedno i slova riječi םוּטא - zapečaćeno) kroz koje će svjetlo proći tek djelomično ili uopće neće proći.

Zohar podučava da je u početku sve bilo stvoreno čisto. Početak svega je svrha Stvaranja - podijeliti blaženstvo i ispunjenje sa svim stvorenjima. Međutim, nakon što je svjetlo dano neograničeno, u nama se također probudila i želja da budemo kreatori. Tada je stvoreno ograničenje, mjesto tame koje nam je omogućilo da se osjećamo kao kreatori

■ time što smo uspjeli sami stvoriti svjetlo. Stvoren je novi sistemNečisti sistem - sistem kroz koji svjetlost ne prolazi.

Dva su se sistema međusobno pomiješala u našem svijetu, tako da nam je namijenjeno da biramo između njih. Kako? Rav Ashlag objašnjava da se sve temelji na našoj "želji za primanjem" koja nas motivira da poduzmemo nešto. Međutim, postoje dvije vrste "želja": jedna koja potječe iz nečistog sistema i jedna iz čistog sistema. Prva je povezana s ograničenjima i kaosom, dok je druga povezana s beskonačnošću. Kada želimo nešto isključivo za sebe mi postajemo "kraj", crna rupa koja privlači sve u sebe - to je onda kad smo povezani s nečistim sistemom. Čisti sustav je suprotnost. On je veza sa Stvoriteljem, s beskonačnošću. To je želja za primanjem u svrhu dijeljenja. Ova vrsta želje stvara kontinuitet, protok i vezu sa Svjetlom Stvoritelja koje se širi beskonačno.

Kvaliteta misli ovisi o volji. Kada je naša volja čista onda će i naše mi-

sli biti čiste, i tada će naša djela biti čista i spojena sa Stvoriteljevom svjetlošću, i obrnuto. Stoga, "... žena koja zatrudni i rodi sina ..." podrazumijeva da već u trenutku kada se ideja začne možemo znati kako će ona završiti – hoće li biti "muško" ili "žensko" (postoje dvije sile u našem svijetu: muška i ženska. "Muška" je dijeljenje i davanje energije, a "ženska" je primanje energije). Ako su misli roditelja ispunjene ljubavlju i čiste onda će ona roditi sina, a to će se pokazati u njegovim djelima.

To je razlog zašto čistoća i nečistoća nisu religijsko pitanje već stvar svijesti. Prema tome kakve su naše misli i postupci tako Stvoritelj postavlja našu životnu priču. Mi imamo slobodnu volju da odlučimo kojim putem želimo ići, kakvu vrstu misli želimo imati - čistu ili nečistu, i koji god put koji izaberemo on ima svoju vlastitu "priču". Na kraju ćemo doći do istog odredišta, no razlika je u tome koji put biramo.■

Prevela Tamar Buchwald

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Rabbi Menachem Leibtag:

Tazria: Od Sedam do Osam

Ovaj šiur ljubaznošću je ustupio The Tanach Study Center u spomen na Rabbi Abrahama Leibtaga

Što je tako posebno u vezi s brojem 'osam' u Humašu? Je li tek slučajno da je:

• U Sefer Berešit - upravo 'osmi dan' izabran za brit mila;

• U Paršat Šmini - upravo 'osmi dan' izabran za posvećenje Miškana;

• U Paršat Mecora - 'osmi dan' izabran za dan kada očišćeni mecora, zav i zava prinose svoje posebne korbanot;

• U Paršat Emor - završni blagdan "Šmini aceret"'osmi dan' Sukota!

U sljedećem šiuru pokušat ćemo objasniti, na temelju biblijskog značenja broja sedam, zašto je broj osam tako poseban.

Uvod

U prethodnim šiurima govorili smo o posebnom odnosu između broja SEDAM i 'prirode', posebno u vezi sa "šaloš regalim" [tri hodočasna blagdana]. Na primjer, u šiuru o Paršat Emor primijetili smo da nije slučajno što nam Tora zapovijeda da:

• Proslavimo upravo SEDAM dana Hag HaMacota u proljeće; i onda -

• Da brojimo SEDAM tjedana do žetvenog blagdana Šavuota; i konačno -

• Da slavimo našu berbu plodova tijekom SEDAM dana Sukota.

Činjenica da svaki od tih praznika uključuje sedam dana ili sedam tjedana sugerira povezanost između broja sedam i poljoprivrede. Naglašavajući SEDAM u vezi s tim poljoprivrednim praznicima, Tora ističe našu potrebu da prepoznamo da su sile prirode doista B-žje stvorenje, i zato Mu moramo zahvaliti.

Slično tome, naš šiur o Paršat Berešit raspravljao je o tome kako Tora priču o Stvaranju predstavlja kao događaj koji se odvija SEDAM dana - kako bi naglasila da je samo stvaranje 'prirode' bilo svjesna odluka Jednog B-ga - a ne rezultat sukoba panteona mnogih bogova, od kojih svaki iskazuje svoju moć nad određenim dijelom prirode.

U narednom šiuru, vraćamo se na Sefer Berešit u potrazi za biblijskim značenjem broja 'osam', da bismo pokazali kako i zašto bi trebao biti vezan uz tih 'sedam' dana Stvaranja.

Osam i brit mila

U nekim od gore navedenih primjera iz Sefer Vajikra, 'osam' izgleda značajan jednostavno zato što dolazi iza niza od 'sedam' dana. Na primjer:

• "Jom HaŠmini" slijedi iza SEDAM dana "miluim";

• Korbanot mecore i zava na osmi dan dolaze iza njihovog minimalnog razdoblja od SEDAM dana "tahare";

• "Šmini Aceret" dolazi iza SEDAM dana Sukota.

Međutim, kada je B-g prvi puta zapovjedio Avrahamu Avinu da se "brit mila" ima učiniti na 'osmi dan' nakon rođenja djeteta (vidi Berešit 17,12) - nije postojao očiti razlog zašto je B-g odabrao upravo 'osmi dan'. To sigurno nije imalo veze s prethodnim razdobljem od 'sedam dana' (kao što je to bilo kod drugih primjera o naročitom, 'osmom danu' kako je gore navedeno).

[Iako nam se u Paršat Tazria kaže da je majka "tame" (duhovno nečista) prvih sedam dana nakon rođenja svog sina (vidi Vajikra 12,2-5), ne čini se da postoji logična veza između tih sedam dana i zapovijedi da se "mila" obavi osmog dana, što je prvi put navedeno u Sefer Berešit. Štoviše, čini se upravo suprotno - da je zato što "brit mila" treba biti učinjen osmog dana, njezino razdoblje 'tuma' skraćeno s 14 dana na sedam dana.]

U sljedećem šiuru ponovno ćemo razmotriti ovaj savez između B-ga i Avrahama Avinu [17,1-11/ poznatiji kao "brit mila"] u 'širem' kontekstu Sefer Berešit - kako bismo otkrili tematsku vezu između 'osmog dana' i 'sedam dana' Stvaranja. [Nadamo se da će nam pomoći shvatiti ne samo zašto je "mila" na 'osmi dan', već i zašto je praznik "Šmini Aceret" tako važan.]

Kao što se vjerojatno sjećate, Tora koristi nekoliko imena kako bi opisala B-ga (npr. Elokim, Havaja, kel-šadai, itd.). Međutim, kad u 17. poglavlju započinje narativ o "brit mila" događa se nešto vrlo čudno, pošto se B-g Avrahamu Avinu prvi puta predstavlja kao "kel-šadai"nakon čega Tora dosljedno o B-gu govori kao o "Elokimu" (sve do kraja tog poglavlja).

Da bismo shvatili tematsku važnost ovog opažanja, prvo moramo napraviti brzi pregled svih prethodnih slučajeva u Sefer Berešit kad je B-g govorio čovjeku, posebno obraćajući pažnju na trenutke kad Tora koristi "šem Elokim".

Pod kojim 'imenom' B-g govori čovjeku?

U našem šiuru o Paršat Berešit, objasnili smo kako Hu-

(nastavak s 18. stranice) Rabbi Menachem Leibtag: Tazria: Od Sedam do Osam

maš predstavlja dva paralelna prikaza B-žjeg stvaranja svemira:

1. "b'šem ELOKIM" (1,1 -2,4) - [ili 'perek alef'] koji se usredotočio na B-žje stvaranje PRIRODE, tj. strukturiranog univerzuma, u SEDAM dana.

2. "b'šem HAVAJA" (2,5-4,26) - [ili 'perek bet'] koji se usredotočio na B-žji poseban odnos s čovjekom, tj. stvaranje Gan Edena i izgon čovjeka iz tog okruženja nakon što je sagriješio.

Bez ulaska u složene detalje i dublje značenje ove 'dvostruke prezentacije', jednostavno ćemo postaviti da se B-žji odnos s čovjekom razvija duž linija svake od ovih dviju perspektiva, budući da će svako od tih B-žjih imena odražavati različitu perspektivu razvijajućeg odnosa između čovjeka i B-ga.

Na primjer, u perek alef, B-g - b'šem Elokim - blagoslivlja čovjeka da bude plodan i množi se ("pru u'rvu"), gospodari zemljom i vlada nad svim drugim živim bićima (vidi 1,26-28). Za razliku od ove perspektive čovjeka kao vladara nad B-žjim stvorenjima, u perek bet - b'šem Havaja - čovjek je stvoren kako bi postao B-žji sluga, čiji je posao brinuti se i bdjeti nad Njegovim vrtom (vidi 2,1517).

Ovu 'dvostruku perspektivu' ponovno nalazimo u priči o Potopu, gdje se B-žja odluka da uništi generaciju Potopa (zbog njihova grijeha) predstavlja iz obje te perspektive:

1. B'šem Elokim - vidi 6,9-6:22.

2. B'šem Havaja - vidi 6,5-8 & 7,1-5.

Isto tako, nakon MABULA (Potopa), B-g iznova definira Svoj odnos s čovjekom, opet iz obje perspektive:

1. B'šem Elokim - vidi 9,1-17

2. B'šem Havaja - vidi 8,18-21

Nakon potopa, Tora opisuje ["b'šem Elokim"] kako se Noahova djeca množe i raspršuju u sedamdeset naroda (10,1-32), ali neposredno iza toga detaljno opisuje B-žju kaznu graditeljima Babilonske kule dok se B-g koristi s "šem Havaja" (vidi 11,1-10).

Na ovom mjestu u Humašu (tj. na početku Paršat Leh Leha) ovaj obrazac (dvostruke prezentacije) čini se da završava - jer Tora isključivo koristi "šem Havaja" kako bi opisala sve razgovore između B-ga i Avrahama Avinu, od poglavlja 12 do poglavlja 16. Isključiva upotreba "šem Havaja" od strane Tore da opiše ove susrete tematski je u skladu s našim tvrdnjama da se B-žje ime "Havaja" odnosi na poseban odnos između čovjeka i B-ga - gdje se od čovjeka očekuje da djeluje kao B-žji sluga.

Na primjer, B-žji odabir Avrahama Avinu da postane

praotac Njegovog posebnog naroda opisan je b'šem Havaja (vidi 12,1-9); isto tako i Njegovo opetovanje tog obećanja nakon Lotovog odlaska (vidi 13,14-17).

Slično tome, kada B-g to obećanje formalizira u savez "brit bein habetarim" (vidi 15,1-20) - ponovo nalazimo da Tora u svom opisu B-ga koristi "šem Havaja".

Iz nekog razloga, ova ekskluzivna (i logična) upotreba "šem Havaja" u Torinom opisu B-žjeg odnosa s Avrahamom Avinu mijenja se u sedamnaestom poglavlju - kada Tora prvi put upotrijebi "šem Elokim" da opiše kako B-g govori Avrahamu Avinu prilikom "brit mila"!

Da bismo razumjeli razlog ove iznenadne promjene, pogledajmo pažljivije kako to poglavlje započinje, i zamijetimo da B-g Sebe prvo predstavlja kao "kel ša-dai", prije nego što s njim govori b'šem ELOKIM:

"Kada je Avramu bilo devedeset devet godina, B-g [HAVAJA] se ukazao Avramu i rekao mu: "ANI KEL ŠA-DAI", hodi preda mnom i budi besprijekoran. I uspostavit ću Svoj SAVEZ između Mene i tebe... Avram pade ničice, i B-g [ELOKIM] mu reče govoreći... Ovo je moj SAVEZ s tobom..." (17,1-4)

Dok proučavate ove pesukim (stihove) kao i one koji slijede, zapazite kako B-g (b'šem Elokim):

1.Mijenja Avramovo ime u Avraham;

2. Blagoslivlja ga da se namnoži ("pru u'rvu");

3. Obećava da će on postati velik narod;

4. Obećava njemu i njegovim budućim generacijama zemlju Kanaan;

5. Obećava da će biti njegov B-g ("le'hijot l'ha l'ELOKIM");

6. Zapovijeda mu da obreže svoju mušku djecu, itd.

Osim ovih detalja u ovim stihovima, obratite pažnju i na njihov stil - jer dijele neke vrlo zanimljive sličnosti sa jedina dva ranija primjera kad Humaš koristi "šem Elokim" da bi opisao B-ga koji govori čovjeku:

(I) Nakon stvaranja čovjeka šestog dana (1,27-30); (II) Nakon Potopa (vidi 9,1-17).

Da biste to provjerili, pregledajte te dvije skupine stihova, i zamijetite paralele s narativom o "brit mila":

I) Šestog dana, nakon što je čovjek stvoren b'celem ELOKIM, B-g (b'šem ELOKIM) ga blagoslivlja da:

a) bude plodan i množi se ("pru u'rvu");

b) bude gospodar i vladar nad kraljevstvom živog;

c) jede bilje i plodove stabala.

(nastavak s 19. stranice) Rabbi Menachem Leibtag: Tazria: Od Sedam do Osam

II) Otprilike deset generacija kasnije, nakon Potopa, B-g (b'šem ELOKIM) blagoslivlja Noaha i njegovu djecu na vrlo sličan način (9,1-7), uključujući:

a) da budu plodni i namnože se ("pru urvu");

b) da budu gospodari kraljevstva živog;

c) dopuštenje da jedu živa bića (ne samo bilje);

Međutim, najupečatljivija paralela s "brit mila" nalazi se u posebnom savezu koji B-g ["b'šem Elokim"] sklapa s Noahom neposredno nakon tih blagoslova kako je opisano u 9,8-12:

"vhakimoti et briti ithem... [9,11/ usporedi s 17,7-8] "vaJomer Elokim, zot ot habrit..." [19,12/ usporedi s 17,9-10]

Ovaj savez, poznatiji kao "brit hakešet" (savez duge), odražava uspostavu posebnog odnosa između B-ga i čovječanstva, jer B-g obećava da više nikada neće dovesti do potpunog uništenja svojeg Stvaranja. [Vidi 9,11-15 / vidi također Ramban na 6,18, posebno njegovo konačno objašnjenje riječi "brit", temeljeno na riječi "brija"!]

Prilično je zapanjujuće da je sljedeći put kad B-g govori čovjeku b'šem Elokim tek deset generacija kasnije - prilikom Brit Mila, kad stavlja pred Avrahama Avinu izazov da prihvati još jedan savez. Primijetite izrazite tekstualne sličnosti između ova dva saveza, tj. "brit mila" i "brit hakešet":

a) da bude plodan i množi se 9,1 / 17,2,6;

b) "v'hakimoti et briti..." 9,11 / 17,7;

c) "ha'arec" // "erec kanaan" 9,13,16,17 / 17,8

d) "ot brit": "ha'mila // ha'kešet" 9,13,17/ 17,12; [da biste to provjerili, otvorite svoj Tanah i usporedite ih sami]

Međutim, osim ovih sličnosti, kod "brit mila" nalazimo dodatno, ali vrlo važno obećanje - "lehijot lahem l'Elokim" [da ti budem B-g] - odražavajući mnogo BLIŽU vezu s B-gom. Zapravo, ova ključna fraza ponavlja se dva puta, jer naglašava i definira svrhu Brit mila (pažljivo pročitajte 17,7-8!).

Jedan korak 'iznad' prirode

S obzirom na ovo objašnjenje, možemo sugerirati razlog zbog kojeg B-g [b'šem Elokim] zapovijeda Avrahamu da izvrši "brit mila" baš na osmi dan.

Primijetimo progresiju koja se pojavila dok smo pratili B-žji odnos s čovjekom, s perspektive 'šem Elokim':

• FAZA 1) Stvaranje PRIRODE u SEDAM dana (1,12,4);

• FAZA 2) Savez s Noahom nakon Potopa (9,1-17);

• FAZA 3) Savez "Brit Mila" s Avrahamom Avinu da ga se vrši na OSMI dan (17,1-14).

Mogli bismo sugerirati da je obrezivanje na OSMI dan povezano s ovim uzvišenjem duhovne razine čovjeka, JEDAN korak iznad razine njegovog izvornog stvaranja u SEDAM dana.

Objasnimo tu izjavu, na temelju tri faze ove progresije b'šem Elokim:

1.Tijekom prvih sedam dana, B-g je doveo svemir do stadija razvoja na kojem izgleda da se 'brine sam o sebi'. Bilo da je riječ o vegetaciji, životinjama ili čovjeku, sve vrste života osiguravaju svoje postojanje svojom sposobnošću razmnožavanja; postaju plodne i množe se (npr. "zo're'a zera", "zahar u'nekeva", "pru urvu", itd.). Čovjekovo vladanje nad ovim stvorenjima, njegova želja za osvajanjem i njegova sposobnost da ih obuzda, sve je to dio fenomena koji nazivamo PRIRODOM. Prvo poglavlje Breišita (knjige Postanka) uči nas da [ono što mi nazivamo] priroda nije nastalo slučajno, već je to bilo namjeravani B-žji čin. [Počivajući na šabat, jednom svakih sedam dana, mi se podsjećamo na to.]

2.Nakon "mabula", B-g (b'šem Elokim) 'počinje ispočetka' ponovnim uspostavljanjem Svog odnosa s ljudskim rodom u savezu s Noahom, poznatim kao "brit hakešet". Ovaj savez odražava vrlo sličan odnos onom pri B-žjem prvotnom stvaranju u sedam dana, s nekim 'manjim' promjenama: Čovjek ostaje gospodar Njegovog svemira (9,2), uz 'malu promjenu' u njegovoj prehrani (9,3-5), i zapovijed da je zabranjeno ubiti drugog čovjeka (9,6-7). Međutim, osnovni zakoni prirode ostaju isti (vidi 9,8).

3. Sve do Brit Mila, odnos čovjeka s B-gom b'šem Elokim ostao je na distanci. Iako je čovjek bio vrhunac B-žjeg stvaranja s određenim minimalnim očekivanjima u vezi moralnog ponašanja, on je u osnovi bio samo dio prirode. Čovjeku je dana moć; on je postupao poput B-ga (b'celem Elokim), ali Mu nije bio BLIZAK. Na Brit Mila, Avraham se podiže na višu razinu. On i njegovi potomci izabrani su da predstavljaju B-ga kao Njegov poseban narod, i s tim ciljem, nagrađeni su posebnim

(nastavak s 20. stranice) Rabbi Menachem Leibtag: Tazria: Od Sedam do Osam

odnosom s B-gom, budući da su sada određeni da Ga predstavljaju, tj. - "li'hijot lahem l'Elokim".

4.Zatim, kao "ot" [znak] koji simbolizira tu vezu, zapovijeđeno im je da obrezuju svoju djecu na 'osmi dan'. Dakle, "mila" baš na OSMI dan možda odražava ovu dodatnu razinu u procesu stvaranja, koja se prvi put dogodila u SEDAM dana. [Ono što Maharal naziva "me'al ha'teva - iznad prirode!]

Drugim riječima, osmi dan može se shvatiti kao predstavnik završnog stadija procesa stvaranja. Baš kao što su sedam dana Stvaranja - b'šem Elokim] - uključivali napredovanje od "domem" (neživih objekata / tj. "šamajim v'arec"), do "comeah" (vegetacije), do "hai" (životinjskog kraljevstva), do "adam" (čovjeka) - 'osmi dan' odražava kako je čovjek uzdignut na višu razinu u svom odnosu s B-gom.

Kako bi uzdigao Stvaranje do više svjesnosti o B-žjem postojanju, sklapa se poseban savez s potomcima Avrahama, i mi se podsjećamo na taj savez posebno obavljanjem "brit Mila" na osmi dan nakon rođenja djeteta.

[Ovo tumačenje može odražavati tvrdnju koju je izrekao Reish Lakish, objašnjavajući značenje imena B-ga "kel šadai" koje se prvi put spominje kod Brit Mila (vidi 17,1-2): Što znači "ani kel-ša'dai"? B-g je re-kao: Ja sam Onaj koji je rekao svijetu "dai" - dosta, ili stani]."

(vidi Yalkut Shimoni siman 81, Chagiga 12a) [Pogledajte i komentar "Torah Temima" na ovaj pasuk.]

Ovo objašnjenje može pomoći u razumijevanju složenosti u početnim recima narativa o Brit Mila: B-g, b'šem Havaja - Ime B-ga s kojim je Avraham bio upoznat do ovog trenutka - obavještava Avrahama da je On "kel šadai", B-g koji je 'zaustavio' svoj proces stvaranja nakon sedam dana (17,1-2). Sada, b'šem Elokim, Ime B-ga koji je organizirao stvaranje u sedam dana, još jednom intervenira. On uspostavlja savez s Avrahamom, da mu zapovijedi s micvom o "brit mila", da ga podigne JEDNU razinu više, tj. bliže B-gu.

Dakle, B-žja zapovijed da vršimo Brit Mila na osmi dan nije slučajna. Naprotiv, ona odražava samu prirodu našeg posebnog odnosa s B-gom. Zapravo, moglo bi se sugerirati da odnos B-ga s Njegovim narodom sada postaje dio 'prirode svemira'. Baš kao što će sunce uvijek izlaziti i zalaziti, tako će i Am Jisrael uvijek biti Njegov narod koji Ga predstavlja (vidi Jirmijahu 33,19-26); kao što je vidljivo Torinom korištenju "šem Elokim".

S tim saznanjem, vratimo se na različite primjere ove veze '7 - 8' u Sefer Vajikra, budući da je "brit mila" na osmi dan bila samo jedan primjer.

Sedam dana "miluim"/"Jom HaŠemini":

Kako je objašnjeno u šiuru o Paršat Šemini, sedam dana potrebnih za posvećenje Miškana odražavaju paralelu između izgradnje Miškana Bnei Jisraela kako bi služili B-gu i B-žjeg stvaranja prirode u sedam dana, kako bi Njemu služila. [Vidi Tehilim 104 - "borhi nafši..."!]

Zatim, na 'osmi dan' ["jom haŠmini"], B-g zapovijeda Bnei Jisrael da prinesu poseban niz korbanot - u očekivanju Njegove "šehine" koja će se spustiti na Miškanodražavajući povratak B-žje prisutnosti. Na taj način, Miškan postaje žarišna točka za razvijanje posebnog odnosa između B-ga i Bnei Jisrael, baš kao što je "brit mila" na osmi dan bila znak tog posebnog saveza.

Sedam dana "tahare"/"korbanot" osmi dan (mecora, zav, zava):

Različite vrste "tuma" uzrokovane su nekim abnormalnim tjelesnim reakcijama. Sedam dana "tahare" potrebno je da bi se "tame" osobu vratilo natrag u 'tabor' - u njezin normalan život, njezino prirodno okruženje. Zatim, na osmi dan, ona mora prinijeti poseban korban kako bi joj bilo dopušteno da uđe u Miškan.

[Zapazite paralelu između ovog procesa i njegovih korbanot, s onim što rade kohanim tijekom sedmodnevnog miluima i na Jom haŠmini.]

Sedam dana Sukota/Šemini aceret:

Kako poljoprivreda i priroda idu ruku pod ruku, svi poljodjelski praznici slijede cikluse od sedam (vidi Vajikra poglavlje 23). U proljeće (hag ha'aviv), kad počne žetva žita, donosimo "korban ha'omer" i SEDAM dana slavimo hag ha macot. Zatim brojimo SEDAM tjedana do završetka žetve pšenice, donosimo "korban štei halehem", i slavimo hag haŠAVUOT. Na Sukot, "hag ha'asif", na kraju poljoprivredne godine ("b'ceit hašana /vidi Šmot 23,16), zahvaljujemo B-gu za našu berbu plodova sedmodnevnim svetkovanjem i donošenjem "arba minim" u Mikdaš.

Na samom kraju ovog ciklusa poljodjelskih praznika, dodajemo ŠMINI ACERET, posebno okupljanje bez posebne poljoprivredne micve. To je jednostavno vrijeme da zastanemo i razmislimo o tom blagdanu i protekloj godini. Na ovaj 'osmi dan', fokusiramo se na poseban odnos između B-ga i Bnei Jisrael.

Ovaj poseban odnos između B-ga i Bnei Jisrael koji je započeo s brit mila, do punog izražaja dolazi s Matan Tora i Brit Sinai.

Na temelju ovog tumačenja, razumljivo je zašto su hazal odabrali da se ovaj praznik slavi kao SIMHAT

TORA, i da se na taj dan dovrši godišnji 'ciklus' čitanja Tore.■

Alan Morinis:

Svakidašnja svetost Židovski duhovni put musara ■

Darežljivost

NEDIVUT

Darežljivo srce dragovoljno daje.

I govoraše VJEČNI Mošeu rekavši: "Govori sinovima Izraelovim da uzmu dar za Mene, od svakog čovjeka kojega ponese srce njegovo uzet ćete Moj dar... I neka Mi naprave Svetište i boravit ću među njima."

Izlazak/Š'mot 25,1-2.8

ŽIDOVSKA TRADICIJA razlikuje dvije vrste darežljivosti.

Prva je davanje do kojeg dolazi jer vam je srce toliko poneseno da bez imalo razmišljanja vaša ruka žurno posegne u džep kako bi dala. U Tori se ta darežljivost naziva t'ruma, što znači "dar". Darežljivost ove vrste ne dolazi ni iz obaveze, ni iz racionalnog razmišljanja niti iz krivnje, već iz neodoljivog osjećaja koji se probudi duboko u vama. To je pokret duše i on izaziva darežljivu reakciju.

Druga vrsta darežljivosti, koja se naziva cedaka, je obavezno davanje, poput desetine i drugih radnji koje proizlaze iz obaveze, bez obzira na to je li srce potaknuto da postupi na taj način ili ne.

Sveobuhvatni cilj musarske prakse

je da nam pomogne da ostvarimo svoj potencijal da doista živimo kao svete duše, što i jesmo, i nemoguće je zamisliti da ćemo zasjati u svetosti ako postupamo samo iz osjećaja obaveze. Strastvenost i procvat srca moraju biti mnogo više. Da biste krenuli prema svetosti, morate čeznuti za njom. Mora vas pokretati duhovna volja velikodušnost srca. Vidjet ćemo, međutim, da ova dva oblika darežljivosti nisu toliko različita kao što bismo mogli pretpostaviti.

Davanje od srca

Ideja izdašnog i spontanog darivanja od srca u Tori se pojavljuje u dijelu u kojem se Izraelci obavezuju izgraditi svetište kako bi B-g mogao prebivati među njima. Rabbi Meir Leibush komentirao je da taj stih zapravo znači da B-g ne bi stanovao

u zgradi svetišta doslovno već među ljudima. Zaključuje da svaka osoba u svom srcu treba izgraditi svetište za B-ga u kojem će On boraviti. Tora želi da uvidimo da je način na koji vršimo ovu unutarnju izgradnju usavršavanje spontane velikodušnosti.

S obzirom da živimo u kulturi usmjerenoj na novac, skloni smo na darežljivost gledati samo kao na posezanja u svoj novčanik. Ali kao i kod svih osobina duše, darežljivost je odlika duše i ona se može izraziti na mnogo načina. Možete biti darežljivi s novcem, a također i sa svojim vremenom, energijom i imovinom. Onaj tko daje teruma daje zato što njegovo ili njeno srce toliko plamti velikodušnošću da bi bilo bolno ne dati, a srce pronalazi način da spontano reagira, bilo novcem, vremenom, sredstvima ili na bilo koji drugi način.

Ova vrsta darežljivosti nije definirana vrstom radnje koja se poduzima ili količinom koju dajete, već energijom samog odaziva. Ovdje upućujem na spontano, otvoreno, puno povjerenja, dobrovoljno, nadahnuto, unutarnje prelijevanje koji izbija iz dubina unutrašnjosti kao odziv na potrebe drugoga ili iz ljubavi prema njemu.

B-g je uzor za ovu vrstu davanja. B-gu ništa nije potrebno, a opet obilno daje. Na taj je način B-g suštinski

darivatelj. Čovjek također može biti davalac po svojoj prirodi. Većina nas trebala bi sebe uvježbavati da postigne ovu razinu davanja, no moguće ju je postići. Tada darežljivost postaje ono tko ste i što ste.

Imate novca u džepu, pa dajete novac. Nemate novca, ali u vašem domu ima hrane, pa dajete hranu. U svom domu nemate hrane, ali imate ideje koje su vam na umu, pa pružate riječi koje će pomoći. Nema riječi u vašim ustima, ali u vašem srcu je ljubav, pa nudite samo svoje srce.

Tijekom godina koje sam proveo u Indiji posjetio sam mnoga sveta hinduistička mjesta, uključujući grad Varanasi, koji se nalazi na svetoj rijeci Ganges. Varanasi je magnet za hodočasnike, svete muškarce i žene i prosjake. Zapravo, po uličicama koje vode do rijeke poredali su se prosjaci koji nametljivo mole hodočasnike za sitniš. Oni su uistinu potrebiti, bespomoćni ljudi. Mnogi od njih su gubavci i žrtve dječje paralize, amputirani i ljudi s tegobama bez naziva. Jedan od mojih učitelja, Richard Alpert (zvani Ram Dass), priča kako je išao jednom od tih uskih uličica u Varanasi te bio shrvan prizorom nepreglednog niza uplakanih prosjaka. Odmah je znao da nikako ne može dati po novčić svakome od tisuća ljudi koji su željeli i trebali njegovu pomoć, pa je odlučio da će dati samo onima za koje je smatrao da su prioritetni slučajevi. Ta ga je odluka dovela do nemoguće kalkulacije: Da li ljudi bez ruku (nastavak s 22. stranice) Alan Morinis: Svakidašnja svetost

zaslužuju pomoć više ili manje od ljudi bez nogu? Što je s onima s jednom rukom i jednom nogom? Ako imaju jednu ruku a nemaju noge? Bez prstiju su? Nemaju prste na nogama? Bez nosa su?

Bilo je beznadno pokušavati biti racionalan pred patnjom i potrebama takvog opsega. Um biva nadjačan u takvoj situaciji. Zato je jednostavno novčanik predao svom srcu i davao kako ga je srce nagonilo, bez kalkulacija i bez osjećaja krivnje.

Ista je pobuda pokrenula i ruku Rabbi Aryeh Levina. U njegovom kvartu, u starom dijelu Jeruzalema, stari je sefardski Židov znao sjediti popravljajući istrošene cipele. Svakog petka, kada je Reb Aryeh prolazio, imao je naviku ostaviti sumu novca starom postolaru. "Da je itko zaustavio dobrog rabina i upitao ga zašto je odabrao baš ovog postolara da ga potpomaže tjednom naknadom, teško bi mogao dati racionalan odgovor. Neki unutarnji poriv ga je potaknuo na to."■

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live

Kabbalah:

Sila u Ovnu

Prema zodijaku i Tori, mjesec nisan (Ovan) je prvi mjesec, i to se očito odražava u osobinama Ovna: uvijek je vođa, kao pionir krči put prema mjestima na kojima nitko prije nije bio, i zbog toga ponekad doživljava neuspjeh tamo gdje nitko prije nije bio neuspješan. Preuzima inicijativu, ima vatreni temperament, vrlo je energičan - to su djeca zodijaka.

MJESEČNI ZOHAR: NISAN - OVAN ■

Ovan pripada elementu vatre. Ari kaže da ovaj element predstavlja kreativnost, kada dulje vrijeme promatrate vatru možete vidjeti kako ona neprestano stvara bezbrojne obrise i oblike. Sva tri horoskopska znaka proljeća povezana su s elementom vatre, a Ovan je posebno vrlo kreativan i nimalo dosadan.

U Sefer Jecira, praotac Abraham otkriva hebrejska slova kao građevne elemente cijelog svemira. I svako slovo predstavlja jedan od elemenata stvaranja što znači da hebrejska slova čine DNK svemira.

Tri slova u nastavku se nazivaju Imot (majke) i ona predstavljaju tri iskonska elementa stvaranja:

מ - - Voda - Prema kabali ovaj element predstavlja pozitivan aspekt stvaranja, onako kao što to znak plus čini kod struje ili protonska čestica u atomu, snagu davanja, suosjećanje i dobrote. On se također naziva desnom kolonom.

ש - Vatra - Prema kabali, ovaj element predstavlja pozitivan aspekt stvaranja, jednako onako kao što je to znak minusa kod struje ili elektronska čestica u atomu, snagu primanja, želje za primanjem, gevure i dina. Ona se također naziva i lije-

vom kolonom.

א - Zrak - Ovaj element predstavlja aspekt uravnoteženja stvaranja, onako kao što to čini neutralni znak kod struje ili neutronska čestica u atomu, snagu ravnoteže i kontrole, milosti. On se također naziva središnjom kolonom.

Ostala hebrejska slova složena u dvije skupine predstavljaju element Zemlje:

ת ,ר ,פ ,כ ,ד ,ג ,ב , su sedam dvostrukih slova (jer ona imaju i tvrdi i meki izgovor u starohebrejskom jeziku). Ova slova predstavljaju sile u svemiru koje su stvorile sedam planeta (koje možemo vidjeti golim okom) - Saturn, Jupiter, Mars, Sunce, Veneru, Merkur i Mjesec.

ק ,צ ,ע ,ס ,נ ,ל ,י ,ט ,ח ,ז ,ו ,ה su dvanaest jednostavnih slova koja tvore genetski kod znakova zodijaka ( הOvan, ו - Bik, ז - Blizanci, itd.)

Sefer Jecira nam govori da je Mars, planet koji kontrolira i utječe na nisan, stvoren slovom ד (dalet), i da je znak Ovna stvoren slovom ה (he).

Ta slova izgledaju slično, a ono što ih čini različitima je slovo י (jod). Vidimo da je slovo ה he zapravo slovo ד dalet unutar kojeg se nalazi slovo י jod.

Značenje slova ד (dalet) dolazi od hebrejske riječi לד (izgovara se "dal"), što znači siromašan. Ono simbolizira svijest o siromaštvu i pomanjkanju. Razumijevanje koje nam pomaže da shvatimo zašto je Mars, koji upravlja Ovnom, planeta ratova. Svatko tko osjeća stalnu glad, siromaštvo i pomanjkanje imat će potrebu za borbom. Onaj tko već ima sve nema taj stav u životu (zašto bi sve riskirao borbenim stavom). Prema tome, možemo pronaći mnogo Ovnova koji imaju sklonost prema ratovima, lovu, ekstremnim sportovima (koji se također nazivaju i akcijskim sportovima i sportskim avanturama), itd, kao hobi ili kao struku. Slovo ה (he) koje je stvorilo Ovna, ima veliku moć. To je slovo Sefire Malhuta, koja predstavlja život u našem svijetu i našu želju za primanjem te je 'posuda' duše. Budući da je naša snaga volje ono što kontrolira ovaj svijet i sve je ovisno o njoj, naziv Sefire je Malhut (što na hebrejskom znači kraljevstvo), i simbolizira monarhiju i kontrolu.

Prema kabali podjela godine na četiri godišnja doba u skladu je sa četiri slova koja čine Tetragramjedno od najmoćnijih imena Stvoritelja - הוהי

Prvo slovo - י, predstavlja proljeće i Sefiru Hohma, koja je energija vatre. Ovo posljednje dvoje (Sefira Hohma i vatra), daju dodatnu snagu prvim trima znakovima zodijaka –Ovnu, Biku i Blizancu.

Ovan spada u skupinu vatrenih

(nastavak s 24. stranice) Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Mjesečni Zohar: Nisan

znakova, koji dolaze u proljeće, a vatra je ionako njihov element. A to znači, super vatra. To objašnjava osobnu snagu i obnavljanje energije Ovna. Kad nisan započne on omogućava svakome od nas da se poveže s ovom obnavljajućom, pomlađujućom silom. To je ujedno i tajna zašto se Pesah slavi usred mjeseca nisana – mjeseca izlaska, bijega iz ropstva (lanaca prošlosti) u slobodu i obnovu.

Snaga super-vatre Ovna ozbiljno utječe na ponos i ego Ovna. Dakako, bez ega oni ne bi mogli biti pioniri, upuštati se u nove avanture, ili pokušati osloboditi se ograničenja. Međutim, s druge strane, ego isto tako zasljepljuje ljude i čini ih neosjetljivima prema drugima. Tipičan Ovan može lako pasti u zamku svoje bezosjećajnosti i ne biti svjestan onoga što ga okružuje; oni imaju toliko mnogo unutarnje buke da ne mogu napraviti mjesta za druge informacije iz vanjskog svijeta. Poznato je da Ovnovi imaju poteškoća u učenju iz svojih pogrešaka.

Više indikacija o snazi Ovna i njegovoj povezanosti s Marsom možemo naći u njegovom imenu. Na hebrejskom Ovan ima naziv Tale הלט) ) čija gematrija (svako hebrejsko slovo ima numeričku vrijednost) iznosi 44, što je ujedno i brojčana vrijednost riječi םד (dam = krv). Snaga krvi utječe na vatreni temperament Ovna, a također i svakoga od nas kada započne mjesec nisan. Osim toga, to što je on prvi mjesec, prema kabalistima, određuje da on odlučuje o ratovima i sukobima u nadolazećoj godini (baš kao na Roš hašanu, kada se određuju primanja i život. Stoga bismo trebali biti vrlo oprezni u to vrijeme.

Borba protiv ropstva

Naši unutrašnji i vanjski ratovi posljedica su robovanja našim potrebama, nagonima i strahovima. Nisan nam daje priliku da pobjegnemo iz ropstva i oslobodimo se, stvarajući spokojan, miran život u godini koja dolazi. Da bi se to postiglo, moramo shvatiti prirodu tog horoskopskog znaka i svijesti povezane s njim. To će nam pomoći da prevladamo vlastiti horoskopski znak, zvijezde, mjesec i sunce, naše prepreke iz prošlosti, poteškoće i neuspjehe, da prevladamo sve. To je moć nisana i Ovna.

Tora kaže da su desetog nisana, kao simbolički čin kontrole, hebreji uzimali janje (Ovna) i vezali ga uz svoje domove. Onda su ga, u suton 15-og dana, zaklali i pekli na vatri.

Vatra može doći u različitim oblicima; vatra uspjeha, vatra gnjeva, nezadovoljstva. Jedini način na koji se možemo boriti s negativnom vatrom je pozitivnom vatrom entuzijazma. Ramhal (rabin Moshe Haim Luzzato) kaže da bismo se svaki put kad se osjećamo depresivno, trebali ponašati kao da smo sretni. Mi moramo činiti sve s veseljem i osjećajem duhovnog uzdizanja, čak i ako se osjećamo ili drugima izgledamo glupo. Poznato je da u trenutku kad postupamo radosno naš mozak luči endorfine i serotonin koji čine da osjećamo "povišeno raspoloženje". Drugim riječima, ponekad, da bismo sebe doveli u ravnotežu, moramo otići iz jedne krajnosti u drugu i na taj način preuzeti kontrolu. Nije slučajno da se ova promjena vrši upravo za vrijeme Pesaha.

Kao što znamo, u engleskom se jeziku koristi naziv Passover zato što je Stvoritelj prešao preko (passed over) hebrejskih domova u za-

vršnoj fazi deset pošasti u Egiptu. Ovaj "prolazak preko" ili "preskakanje" upravo je skok koji možemo postići i dovesti u svoj život. To je ujedno i tajna koja leži u imenu mjeseca nisana, od hebrejske riječi nas (na hebrejskom - bježati / umaknuti). Nisan nam omogućuje da pobjegnemo s mjesta na kojem smo bili, na novo i uzvišenije mjesto koje će nam omogućiti da počnemo ispočetka, osloboditi nas naših nekadašnjih lanaca, starih navika i ponašanja.

Rekli smo da janje (Ovan) predstavlja ego, a mi ga pržimo na vatrici entuzijazma i pozitivnog rada, i potom ga jedemo s macesom i marorom (gorkim biljem). Prema Zoharu, maces simbolizira smanjenje ega (kruh simbolizira nadmeni ego, a maces je lijek za to. On ima moć sažimanja i kontrole). Drevni travari znali su da maror – gorko bilje, simbolizira frekvenciju planete Marsa, jer njihov je okus gorak kao okus ratova i smrti. Kad jedemo maror, moramo to učiniti s namjerom prevladavanja smrti u nama koja se obično izražava borbama, sporovima i rušenjem. Maror (רורמ) ima brojčanu vrijednost 446, a i smrt תומ) ) ima istu brojčanu vrijednost.

Nakon što smo uradili sve gore navedeno i prevladali smrti u nama, mi sljedećeg jutra molimo molitvu za tal (rosu). Tal je, prema kabali, jedna nevjerojatna pojava. Prvo, ona je čista voda, a ne vatra. Drugo, duhovna tal je sila koja motivira i u biti je uzrok obnavljanja. Molitva za tal povezuje nas s obnavljanjem te napuštanjem starih navika. To je moć Pesaha i Ovna koji nam omogućuju da preko ropstva preskočimo u slobodu.■

Prevela Tamar Buchwald

IZRAEL I PALESTINCI

Izraelska vojska izvukla telo jednog od talaca tokom noćne racije

B92,6.4.2024.

Izraelska vojska je saopštila da su specijalne jedinice izvukle telo muškaraca iz Gaze tokom noćne akcije u Kan Junisu.

Izraelska vojska kaže da je izvukla telo muškarca koji je bio otet i držan u Gazi, tokom vojne racije prošle noći u Kan Junisu.

Elad Kacir otet je iz kibuca Nir Oz tokom napada Hamasa na južni Izrael 7. oktobra. Njegovo telo je vraćeno u Izrael, saopštile su odbrambene i bezbednosne službe.

Zdravstveni zvaničnici su ga identifikovali, a porodica je odmah obaveštena.

Iz vojske i bezbednosne službe su rekli da su njegovi posmrtni ostaci locirani korišćenjem "preciznog" obaveštajnog rada.

Kacir (47), otet je iz Nir Oza zajednosamajkomHanom(77).

Ona je u novembru oslobođena zajedno sa 104 talaca, tokom šestodnevnog prekida vatre.

Njegov otac, Avraham, ubijen je u kibucu.

Palestinska militantna grupa Islamistički džihad je u januaru objavila

snimak u kome je Kacir govorio iz zatočeništva u Gazi.

Nije bilo jasno da li je video snimljen pod prinudom ili je Kacir govorio slo bodno.

Kacir je u snimku rekao da je neko liko puta bio blizu smrti i pozvao iz raelske vlasti da zaustave rat i vrate njega i ostale taoce kući.

Takođe je više puta ponovio da voli porodicu i da mu nedostaje.

"Naša misija je da lociramo taoce i vratimo ih kući", saopštili su iz vojske i bezbednosne službe Izraela.■

Preminuo Nobelovac i poznati psiholog Daniel Kahneman

Nepopularnapsihologija, 29.3.2024.

Daniel Kahneman, izuzetni psiholog i pionir bihevioralne ekonomije, preminuo je u 90. godini, ostavljajući iza sebe nasljeđe koje je neizbrisivo oblikovalo polja psihologije i ekonomije. Kahnemanova smrt u mnogima budi tugu i sjećanja na njegove izvanredne doprinose znanosti.

Rođen 1934. godine u Tel Avivu, u Izraelu, Kahneman je bio izbjeglica iz nacističke Europe. Takvo iskustvo oblikovalo je njegovu kasniju percepciju ljudskog uma i ponašanja. Nakon što je služio u izraelskoj vojsci, studirao je psihologiju na Sveučilištu u Jeruzalemu, gdje je kasnije dobio i dokto-

rat.

Kahneman je postao poznat po svojim radovima u području kognitivne psihologije, a posebno po svom radu na teoriji prosudbe i odlučivanja. Njegova knjiga "Misliti, brzo i sporo", objavljena 2011. godine, postala je bestseler, predstavljajući široj publici njegovu složenu analizu ljudskog razmišljanja i donošenja odluka.

Međutim, Kahnemanov najveći doprinos dolazi iz područja bihevioralne ekonomije. Istraživanja o tome kako ljudi donose odluke pod utjecajem heuristika i pristranosti bazično su promijenila našu percepciju ekonomije, a njegov rad s kolegom Amosom Tverskyjem na koncepti-ma kao što su "heu-

ristikadostupnosti" i "reprezentativnost" promijenio je način na koji ekonomisti razmišljaju o ljudskom ponašanju u kontekstu ekonomskih odluka.

Za svoje izvanredne doprinose Kahneman je nagrađen Nobelovom nagradom za ekonomiju 2002. godine, što je rijetko priznanje za psihologa. Osim toga, dobio je i niz drugih prestižnih nagrada uključujući Presidential Medal of Freedom 2013. godine.

Njegova smrt ostavlja prazninu u znanstvenoj zajednici, ali će njegovo nasljeđe i dalje živjeti

kroz brojne generacije znanstvenika koje je inspirirao svojim radom. Kahnemanova sposobnost da prodre u dubine ljudskog uma i ponašanja ostat će trajna tema istraživanja i inspiracija za buduće generacije koje žele razumjeti ljudske odluke i ono što nas čini ljudima.■

Izrael napao pozicije Hezbolaha, u Gazi poginula četiri vojnika

N1,7.4.2024.

Usprkos Izrael je rano u nedjelju pokrenuo zračne napade na dolinu Bekaa u istočnom Libanonu, rekla su Reutersu dva libanonska sigurnosna izvora, nekoliko sati nakon što je Hezbolah objavio da je oborio izraelski dron iznad Libanona.

Izvori su rekli da je cilj izraelskog napada bio kamp za obuku militantne skupine Hezbolah u selu Janta, blizu granice sa Sirijom.

Jedan od napada bio je usmjeren na grad Safri, u blizini isto-

čnog grada Baalbeka, rekli su izvori, dodajući da nema podataka o žrtvama.

Hezbolah razmjenjuje vatru s Izraelom preko južne granice Libanona od lanjskog 8. listopada, dan nakon što je palestinska skupina Hamas pokrenula napad na Izrael koji je doveo do eskalacije regionalnih napetosti.

Grupa koju podržava Iran preuzela je odgovornost za obaranje izraelske bespilotne letjelice ranije u subotu.

Glasnogovornik izraelske vojske Avichay Adraee je rekao da se dron srušio na teritoriju Libanona nakon što ga je pogodio projektil zemlja-zrak. Incident je pod istragom, dodao je u objavi na društvenoj platformi X.

U Gazi u subotu poginula četiri izraelska vojnika

Izraelska vojska objavila je u nedjelju imena četvorice ubijenih vojnika u Pojasu Gaze, či-

“Dron koji pripada izraelskoj vojsci, a koji su oborili islamski borci otpora iznad libanonskog teritorija u subotu, 6. travnja 2024., je tipa Hermes 900”, stoji u priopćenju Hezbolaha.

me je nakon šest mjeseci kopnenih borbi protiv militanata Hamasa broj poginulih pripadnika izraelske vojske porastao na 604.

Četvorica komandosa poginula su u subotu u južnoj Gazi, rekla je vojska u priopćenju koje je uslijedilo nakon tjedana relativno malog broja izraelskih gubitaka.

Hamas je objavio da je u subotu postavio zasjedu izraelskim snagama u južnom gradu Khan Younis.■