Želim ti sreću

PAPA FRANjO zelim TI SRECU stostruko u ovome Zivotu

VERBUM

ŽELIM TI SREĆU

PAPA FRANJO ŽELIM TI SREĆU STOSTRUKO U OVOME ŽIVOTU

VERBUM

Biblioteka:

Posebna izdanja 207.

Urednik: mr. sc. Petar Balta Naslov izvornika: Papa Francesco, Ti voglio felice © 2022 Libreria Editrice Vaticana-Dicastero per la Comunicazione, Città del Vaticano © 2022 FullDay srl, Milano © Copyright za hrvatsko izdanje: Verbum, Split, 2023.

Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnožavati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kakvu obliku (elektronički, mehanički i sl.) bez prethodne pisane suglasnosti nakladnika.

Izvršna urednica: Lidija Piskač Prijevod: Branko Jozić Lektura: Bonislav Kamenjašević Grafička priprema: Mario Šantić Za nakladnika: dr. sc. Miro Radalj ISBN 978-953-235-852-0 CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Sveučilišne knjižnice pod brojem 190919024.

SVI SMO DRAGOCJENI

Uvod SRETAN KAKVA TE BOG ŽELI

„Tako, u Kani Galilejskoj, učini Isus prvo znamenje i objavi svoju slavu te povjerovaše u njega njegovi učenici.“ (Iv 2,11) Ovim se riječima zaključuje ulomak iz Ivanova evanđelja u kojemu se pripovijeda o svadbi u Kani, kada je Isus pretvorio vodu u vino na radost mladenaca. Evanđelist ne govori o čudu, tj. o snažnome i izvanrednome činu koji pobuđuje divljenje; naprotiv, piše kako se u Kani dogodio znak koji je kod učenika pobudio vjeru. Što je „znak“ u evanđelju? To je pokazatelj koji otkriva Božju ljubav. Pažnju se ne usmjerava na snagu geste, nego na ljubav koja ju je potaknula. Na ljubav, ljubav Boga, koji je blizak, nježan i suosjećajan. Na ljubav koja nas prati.

Taj znak, prvi što ga je Isus učinio, događa se kada se dvoje mladenaca nađoše u neprilici na najvažniji dan u njihovu životu. Baš usred slavlja ponestade bitan element, vino, pa je prijetila opasnost da se radost ugasi pod navalom kritika i nezadovoljstva uzvanika. Ta kako bi se svadbeno slavlje moglo nastaviti samo s vodom!

5

ŽELIM TI SREĆU

Marija je uočila problem i diskretno na nj ukazala Isusu, a on intervenira tiho. Sve se odvija u privatnosti, „iza kulisa“. Naime, Bog na takav način djeluje, u bliskosti i diskreciji – zato su pohvale za dobro vino otišle mladoženji.

Lijepo je imati na umu kako prvo Isusovo znamenje nije neko izvanredno ozdravljenje ili čudo u jeruzalemskome hramu, nego gesta koja ispunja jednostavnu i konkretnu potrebu običnih ljudi, gesta koja se zbiva u domaćemu okružju, čudo učinjeno, recimo to tako, „na vršcima prstiju“.

No postoji još jedno obilježje znamenja u Kani.

Obično se na kraju slavlja davalo lošije vino – ionako ljudi tada više ne bi primijetili ni ako bi bilo malo razvodnjeno. Isus pak čini tako da slavlje završava najboljim vinom. To nam simbolički govori da nam Bog želi ono najbolje: želi da budemo sretni.

Ne ograničava se i od nas ne traži protuusluge.

U Isusovu znamenju nema mjesta skrivenim namjerama, ništa ne traži zauzvrat. Radost koju Isus ostavlja u srcima potpuna je i nesebična. Ta radost nikada nije razvodnjena, nego je to radost koja obnavlja. „Evo, sve činim novo“, kazuje Božja riječ u Knjizi Otkrivenja (21,5).

Naš je Bog Bog koji stvara novine, Bog iznenađenja. Stvara novine u životu čovjeka, stvara novine u povijesti, stvara novine u svemiru. Bog uvijek stvara nove stvari i traži da budemo spremni usvojiti novinu: novo vino u nove mješine.

Zato nije kršćanski hoditi spuštena pogleda, bez dizanja očiju prema obzoru. Kao da se sav naš hod završava ovdje u nekoliko metara putovanja; kao da 6

SRETAN KAKVA TE BOG ŽELI

za naš život nema pristaništa i da smo prisiljeni na vječno lutanje, bez ikakva obrazloženja za tolike naše napore.

Nije Bog greškom htio naše živote. Naprotiv, stvorio nas je jer želi da budemo sretni. On je naš Otac pa nam, kada ovdje i sada proživljavamo ono što on nije želio za nas, Isus jamči da sâm Bog poduzima što je potrebno za otkupljenje našega života.

Biti kršćanin podrazumijeva novu perspektivu: pogled pun nade.

Vjerujemo i znamo da smrt i mržnja nisu posljednje riječi izgovorene nad parabolom ljudskoga postojanja.

Neki misle da sva sreća života ostaje u mladosti i u prošlosti te da je življenje lagano propadanje.

Drugi k tomu smatraju da su naše radosti samo prigodne i prolazne te da je u ljudski život upisan besmisao.

Međutim, mi kršćani ne smatramo da je tako.

Naprotiv, smatramo da na čovjekovu obzoru postoji sunce koje uvijek svijetli.

Vjerujemo da naši najljepši dani tek trebaju doći.

Mi smo više ljudi proljeća nego ljudi jeseni.

Radije uočavamo klice novoga svijeta nego požutjelo lišće na granama.

Kršćanin zna da se kraljevstvo Božje, vladavina njegove ljubavi, razvija poput velikoga žitnog polja.

Makar u njemu bilo kukolja. Problema uvijek ima: tu su tračevi, ogovaranja, tu su ratovi, tu su bolesti…

No žito raste i na koncu će zlo biti uklonjeno.

Budućnost nam ne pripada, ali znamo da je Isus najveća milost u životu: nije samo zagrljaj koji nas 7

ŽELIM TI SREĆU

očekuje na koncu nego i onaj koji nas već sada prati na putu.

Nemojmo se uljuljati u nostalgiji, žaljenju i jadikovkama: znamo kako Bog želi da baštinimo obećanja i neumorno gajimo snove.

8

15 KORAKA PREMA SREĆI

1. Čitaj svoju nutrinu. Naš je život predragocjena knjiga koja nam je dana i upravo se u toj knjizi nalazi ono što uzaludno tražimo drugdje. Sveti je Augustin to shvatio: „Uđi u sebe. Istina prebiva u čovjekovoj nutrini.“ Taj poziv želim uputiti svima, sebi također. Čitaj svoj život. Čitaj svoju nutrinu, kakav je bio tvoj put. Čitaj spokojno. Uđi u sama sebe.

2.

Sjeti se da si jedinstven, da si jedinstvena. Takav je svatko od nas i svatko prebiva na svijetu da bi se osjećao ljubljenim u svojoj jedinstvenosti te da ljubi druge onako kako to nitko ne može umjesto njega.

Ne živi se sjedeći na klupi kako bi se sačuvalo mjesto za nekoga drugoga. Ne, u Božjim očima svatko je jedinstven. Ne daj se, dakle, „homologirati“: nismo serijski proizvod, mi smo jedinstveni, slobodni i na svijetu smo kako bismo živjeli povijest ljubavi, s Bogom živjeli priču ljubavi i tako postali hrabri za važne odluke, spremni upustiti se u divan rizik ljubavi.

11

ŽELIM TI SREĆU

3.

Pokaži svoju ljepotu! Ne ljepotu prema svjetovnoj modi, nego onu pravu. Ljepota o kojoj govorim nije okrenuta sama sebi kao kod Narcisa, koji se zaljubio u vlastiti lik i na koncu se utopio u jezeru u kojemu je promatrao vlastiti odraz. Još je manje ona koja se miri sa zlom, kao u slučaju Doriana Graya, koji se po završetku čarolije našao izobličena lica. Govorim o ljepoti koja nikada ne ocvate jer je odraz Božje ljepote: naš je Bog neodvojivo dobar, istinit i lijep.

Ljepota je jedan od povlaštenih putova kojim možemo doći do njega.

4.

Nauči se smijati sam sebi. Narcisoidne osobe stalno se gledaju u ogledalu… Savjetujem: od vremena do vremena pogledaj se u ogledalo i smij se sebi. Smijte se sami sebi. To će vam koristiti.

5.

Proživljavaj zdravi nemir. U željama i namjerama, nemir koji tjera da se uvijek ide dalje, da nikada ne misliš da si već „stigao“. Nemoj se izolirati od svijeta ni zatvarati se u sobu – kao Petar Pan koji ne želi odrasti – nego uvijek budi otvoren i odvažan.

6.

Nauči opraštati. Svatko zna da nije uvijek otac ili majka kakav bi trebao biti, svatko zna da nije uvijek suprug ili supruga, brat ili sestra, prijatelj ili prijateljica kakav bi trebao biti. U životu svi smo „u deficitu“, svi smo manjkavi. I svima nam treba smilovanje. Sje12

15 KORAKA PREMA SREĆI

ti se da i tebi treba oprostiti, da ti je potrebno oproštenje, da i prema tebi treba biti strpljiv. I sjeti se da te Bog uvijek preduhitri i prvi ti oprašta.

7.

Nauči iščitavati žalost. U naše vrijeme nju se doživljava samo kao neko zlo koje treba pod svaku cijenu izbjegavati, dok, naprotiv, ona može biti nužno zvono na uzbunu koje nas poziva da istražimo bogatije i plodnije krajolike što nam prolaznost i izbjegavanje ne omogućuju. Katkada žalost djeluje kao semafor, kaže nam: „Crveno je, stani!“ Prihvati je jer bi bilo mnogo ozbiljnije i opasnije ne oćutjeti taj osjećaj i ići dalje.

8.

Sanjaj velike snove. Nemoj se zadovoljiti samo onime što moraš. Gospodin ne želi da sužavamo obzore, ne želi da budemo parkirani na rubu života, nego da radosno i smjelo stremimo prema visokim ciljevima. Nismo stvoreni da sanjamo samo praznike ili kraj tjedna, nego da u ovome svijetu ostvarujemo Božje snove. Osposobio nas je za sanjanje kako bismo prigrlili ljepotu života.

9.

Ne slušaj prodavače iluzija. Jedno je sanjati, a drugo je gajiti iluzije. Tko govori o snovima, a prodaje iluzije, taj manipulira srećom. Stvoreni smo za veću radost.

13

ŽELIM TI SREĆU

10.

Budi revolucionar, idi protiv struje. U kulturi privremenosti i relativnosti mnogi uče kako je važno „uživati“ u trenutku, da ne vrijedi zalagati se ni donositi konačne odluke jer ne znamo što će biti sutra. Molim te, budi revolucionar, pobuni se protiv ove kulture koja u biti smatra da nisi u stanju preuzeti odgovornost. Imaj hrabrosti biti sretan.

11.

Riskiraj makar pogriješio. Nemoj život promatrati s balkona. Nemoj sreću brkati s kaučem. Nemoj biti kao parkirani automobil, nego radije dopusti da se rascvjetaju snovi i donosi odluke. Riskiraj. Nemoj preživljavati obamrle duše i ne promatraj svijet kao da si turist. Učini da te se čuje! Odagnaj strahove koji te paraliziraju. Živi! Predaj se onomu najboljem u životu!

12.

Hodi s drugima. Ružno je ići sam. Ružno i dosadno. Hodi u zajednici, s prijateljima, s onima koji te vole: to će ti pomoći da stigneš cilju. Ako li padneš, ponovno ustani. Ne boj se neuspjeha ni padova. U umijeću putovanja važno je ne ostati na tlu.

13. Živi besplatnost. Tko ne živi bratsku besplatnost, pretvara vlastito življenje u grčevito trgovanje uvijek mjereći što daje i što prima zauzvrat. Bog daje besplatno, do te mjere da pomaže čak i onima koji nisu vjernici i „daje da sunce njegovo izlazi nad zli14

15 KORAKA PREMA SREĆI

ma i dobrima“ (Mt 5,45). Život smo primili besplatno, ništa nismo za nj platili. Dakle, svi možemo davati ništa ne očekujući zauzvrat. To je ono što je Isus rekao svojim učenicima: „Besplatno primiste, besplatno dajte!“ (Mt 10,8) To je smisao ispunjena života.

14.

Gledaj onkraj mraka. Potrudi se da ti oči budu svijetle i u mraku, nemoj prestati tražiti svjetlo u tami koju često nosimo u srcu ili vidimo oko sebe. Valja nam dignuti pogled od zemlje uvis, ne kako bismo pobjegli, nego kako bismo pobijedili napast da ostanemo pruženi na podu naših strahova. Opasnost je u tome da nama upravljaju naši strahovi. Da ostanemo zatvoreni u svojim mislima i da sebe sažalijevamo. Moj je poziv dignuti pogled!

15.

Sjeti se da si određen za ono najbolje. Bog nam želi najbolje: želi da budemo sretni. Ne postavlja si ograničenja i od nas ne traži protuusluge. U Isusovu znaku nema mjesta skrivenim namjerama, ništa ne traži zauzvrat. Radost koju Isus ostavlja u srcu potpuna je i nesebična. Nikad to nije razvodnjena radost, nego radost koja obnavlja.

15

I.

SREĆA JE PRIMLJENI DAR

Samo ljubav čini život sretnim „Tko hoće život svoj spasiti, izgubit će ga, a tko izgubi život svoj poradi mene, naći će ga.“ U ovome paradoksu sadržano je zlatno pravilo koje je Bog upisao u ljudsku narav stvorenu u Kristu: pravilo koje kaže da samo ljubav daje smisao i sreću životu. Utrošiti svoje talente, svoje snage i svoje vrijeme samo kako bismo sebe spasili, sačuvali i realizirali dovodi zapravo do gubitka, odnosno do tužna i neplodna postojanja. Ako, naprotiv, živimo za Gospodina i svoj život izgrađujemo na ljubavi, kao što je to učinio Isus, moći ćemo iskusiti istinsku radost i naš život neće biti besplodan, već plodan.

Spasenje je besplatni dar Kada su posrijedi ljubav, milosrđe i Božja milost izlivena u našim srcima, ističe se samo jedno: besplatnost. Nitko od nas ne može kupiti spasenje! Spasenje je besplatni Gospodinov dar, besplatni dar Boga koji dolazi u nas i prebiva u nama. Kao što smo 19

ŽELIM TI SREĆU

besplatno primili, tako smo pozvani besplatno davati (usp. Mt 10,8); po uzoru na Mariju, koja, netom što je prihvatila anđelov navještaj, ide podijeliti dar plodnosti s rođakinjom Elizabetom. Jer, ako nam je sve darovano, sve trebamo zauzvrat darovati drugima. Na koji način? Puštajući Duhu Svetomu da učini od nas dar za druge. Duh je dar za nas i mi, snagom Duha Svetoga, trebamo biti dar za druge i pustiti da nas Duh Sveti učini oruđem prihvaćanja, pomirenja i opraštanja. Ako dopustimo da nam život preobrazi Gospodinova milost – jer preobražava nas Gospodnja milost – nećemo moći za sebe zadržati svjetlost koja dolazi od njegova lica, nego ćemo je pustiti da prolazi i da prosvjetljuje druge.

Poučljivo srce Spasenje se ne kupuje niti se prodaje. Dariva se, ono je besplatno. Ne možemo se sami spasiti. Spasenje je dar, potpuno besplatan. Kao što piše sv. Pavao, ne kupuje se krvlju bikova i jaraca. Pa ako se ne može kupiti, da bi ušlo u nas, ovo spasenje traži ponizno srce, poučljivo srce, poslušno srce.

Djevice Majko, kćeri svoga Sina, ponizna i visoka svrh stvorenja, utemeljena svrho vječnoga čina, po tebi stiže dar oplemenjenja ljudskome rodu, kad mu Tvorac dobi obličje svoga djela bez prezrenja.

20

SREĆA JE PRIMLJENI DAR

Ljubav u tvojoj užga se utrobi, tako da ovom cvijetu s žara vrela u vječitome miru klica probi.

Ovdje ko južna zublja si nam snijela milost, a dolje ti u smrtnih ljudi ufanje budiš poput živa vrela.

Vrijedna si, Gospo, i velika budi: tko se za milost tebi ne uteče, njegova želja let bez krila žudi.

Dobrota tvoja osim što priteče pomoć, kad se moli, mnogo krati sama od sebe molitvu preteče.

U te se ljubav s milosrđem sjati, U tebi ima dara i dobrote Koliko može u stvorenje stati.

Dante Alighieri, Raj, XXXIII, 1–21

On je nas prvi ljubio Njegovo oproštenje i njegovo spasenje nisu nešto što smo kupili ili što trebamo steći svojim djelima ili svojim naporima. On nam oprašta i oslobađa nas besplatno. Njegovo sebedarje na križu nešto je toliko veliko što mi niti možemo niti trebamo plaćati; trebamo ga samo prihvatiti s neizmjernom zahvalnošću i radošću što smo toliko ljubljeni prije nego što smo to mogli i zamisliti: „On je nas prvi ljubio.“ (usp.

1 Iv 4,19) 21

ŽELIM TI SREĆU

Uvijek Bog napravi prvi korak prema nama S jedne strane, imamo kretanje Boga prema svijetu, prema čovječanstvu – čitavu povijest spasenja kojoj je vrhunac u Isusu – a s druge je strane kretanje ljudi prema Bogu – sjetimo se religija, traganja za istinom, putovanja naroda prema miru, unutarnjemu miru, pravdi i slobodi. Ovo dvostruko kretanje pokreće uzajamno privlačenje. S Božje strane, što ga privlači? Ljubav prema nama: njegova smo djeca, ljubi nas, želi nas osloboditi od zla, od bolesti i od smrti te nas dovesti u svoj dom, u svoje kraljevstvo. Bog nas čistom milošću privlači kako bi nas sjedinio sa sobom. I s naše je strane ljubav, želja: dobro nas uvijek privlači, istina nas privlači, privlače nas život, radost, ljepota… Isus je točka susreta ovoga uzajamnog privlačenja, ovoga dvostrukog kretanja: on je Bog i čovjek. No čija je inicijativa? Uvijek Božja! Božja ljubav prethodi našoj! Uvijek on preuzima inicijativu.

On nas čeka, on nas poziva, inicijativa je uvijek njegova. Isus je Bog koji je postao čovjekom, utjelovio se, rodio se za nas. Nova zvijezda koja se ukazala mudracima bila je znak Kristova rođenja. Da nisu vidjeli zvijezdu, ti ljudi ne bi bili krenuli. Svjetlo nam prethodi, istina nam prethodi, ljepota nam prethodi. Bog nam prethodi. Prorok Izaija reče da je Bog kao bademov cvijet. Zašto? Jer u onoj zemlji badem prvi procvjeta. A Bog uvijek prethodi, uvijek nas prvi traži, on čini prvi korak. Bog nam uvijek prethodi. Njegova nam milost prethodi i ta se milost pojavila u Isusu.

22

SREĆA JE PRIMLJENI DAR

Ljubavlju smo spašeni Iz ljubavi Krist je sebe dao do kraja da te spasi. Njegove raširene ruke na križu predragocjeni su znak prijatelja koji je u stanju ići do kraja: „Budući da je ljubio svoje, one u svijetu, do kraja ih je ljubio.“ (Iv 13,1) Prvi koraci prema istinskoj sreći Postiti, tj. naučiti mijenjati svoje držanje prema drugima i prema stvorenjima: od napasti da sve „proždiremo“, kako bismo zasitili svoju pohlepu, do sposobnosti da trpimo iz ljubavi, koja može ispuniti prazninu našega srca. Moliti se kako bismo znali odreći se idolopoklonstva i samodostatnosti našega „ja“ te priznati da trebamo Gospodina i njegovo milosrđe. Dijeliti milostinju kako bismo izišli iz ludosti življenja i gomilanja svega samo za sebe, u iluziji da sebi osiguravamo budućnost koja nam ne pripada. I tako ponovno pronaći radost plana što ga je Bog stavio u stvorenje i u naše srce, plana da ljubimo njega, svoju braću i cijeli svijet te da u toj ljubavi pronađemo istinsku sreću.

Nebo se ne plaća novcem Kada nam naviješta život, Isus nam kaže kakav će biti naš sud. Neće reći: Ti, dođi k meni jer si kao dobrotvor Crkvi udijelio veliku milostinju, dođi, dođi u nebo. Ne. Ulaznicu za nebo ne plaća se novcem.

23

IZVORI

KNJIGE I FILMOVI

Knjige Augustin, sv., Epistola 155: https://www.augustinus.it/.

Dante Alighieri, Božanstvena komedija, prev. M. Maras, Školska knjiga, Zagreb 1991.

Mario Benedetti, „Ti amo“, cit. u Amoris laetitia, postsinodalna apostolska pobudnica, 19. ožujka 2016.

Robert Hugh Benson, Gospodar svijeta, prev. A. M. Chwalowsky, Verbum, Split 2021.

Francisco Luis Bernárdez, „Se per recuperare ciò che ho recuperato“: cit. u Christus vivit, postsinodalna apostolska pobudnica pape Franje, 25. ožujka 2019.

Jorge Luis Borges, L’altro, lo stesso, La Civiltà Cattolica / Corriere della Sera, 2014, Milano.

G. K. Chesterton, Optuženik, prev. Z. Dragun, Ognjište nakladna zadruga, Zagreb 2021.

John Donne, Pjesme i soneti, prev. B. Lučin, Republika, 53 (1997), 3/4, 161–164 F. M. Dostojevski, Braća Karamazovi, prev. Z. Crnković, Verbum, Split 2016.

Pietro Favre, Memorie spirituali, La Civiltà Cattolica / Corriere della Sera, Milano 2014.

Franjo Asiški, Pjesma stvorenja.

Ivan od Križa, Živi plamen ljubavi; prev. A. Bonifačić, Samostan sv. Klare, Split 1997.

Ivan od Križa, Duhovni spjev; prev. A. Bonifačić, Samostan sv.

Klare, Split 1977.

253

ŽELIM TI SREĆU

Friedrich Hölderlin, Poesie, Einaudi, Milano 1958.

Gerard Manley Hopkins, „Božje veličanstvo“, prev. B. Filli-Terešak, u: Izazov svjetonazora: pregled temeljnih svjetonazora, Jamesa W. Sirea, STEPress, Zagreb 2001.

Ignacije Lojolski, Duhovne vježbe, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb 2021.

Ignacije Lojolski, Autobiografija: hodočasnikova ispovijest, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb 2009.

Nasljeduj Krista, Verbum, Split 2022.

Ethel Mannin, Tardi ti ho amato, La Civiltà Cattolica / Corriere della Sera, Milano, 2014.

Alessandro Manzoni, Zaručnici, prev. J. Đaja, Naklada Jurčić, Zagreb 2003.

Novalis, Inni alla notte. Canti spirituali, Garzanti, Milano 1986.

B. L. Pasternak, Doktor Živago, prev. M. Mirić, Školska knjiga, Zagreb 2006.

Octavio Paz, „Fraternità“, cit. u Pozdrav pape Franje po završetku svete mise u Ciudad Juárezu, 17. veljače 2016.

J. R. R. Tolkien, Gospodar prstenova, prev. Z. Crnković, Algoritam, Zagreb 2013.

Vergilije, Eneida, prev. T. Maretić, JAZU, Zagreb 1932.

Filmovi Francesco, giullare di Dio, režija Roberto Rossellini, scenografija Roberto Rossellini, Federico Fellini, Brunello Rondi, Italija, 1950.

Il pranzo di Babette, režija i scenografija Gabriel Axel, Danska, 1987.

La strada, režija Federico Fellini, scenografija Federico Fellini, Tullio Pinelli, Carlo Ponti, Ennio Flaiano, Italija, 1954.

Roma, città aperta, režija Roberto Rossellini, scenografija Sergio Amidei, Federico Fellini, Ferruccio Disnan, Celeste Negarville, Roberto Rossellini, Italija, 1945.

254

SADRŽAJ

Uvod..................................................................................5 SRETAN KAKVA TE BOG ŽELI..................................5 I. Sreća je primljeni dar................................................ 17 II. Sreća se dariva.......................................................... 51 III. Sreća je putovanje................................................... 89 IV. Sreća nije životarenje............................................ 119 V. Sreća je sanjati prave snove................................... 157 VI. Sreća je revolucionarna........................................ 175 VII. Sreća je konkretna ljubav................................... 191 VIII. Sreća je već sada: stostruko u ovome životu................................. 213 Izvori............................................................................. 241 Knjige i filmovi............................................................253

255

Na čovjekovu obzoru postoji sunce koje svijetli zauvijek. Vjerujemo da naši najljepši dani tek dolaze.

Potraga za srećom zajednička je svakome od nas. To je želja za puninom koju je Bog stavio u naša nemirna srca i koja se – sasvim suprotno od odveć „površnih“, „jeftinih“, „uvjetnih“, „jednokratnih“ ponuda, koje nas nužno ostave još praznijima i razočaranijima – istinski može ostvariti samo u onome što nas ispunja u našoj najautentičnijoj i najdubljoj biti. Želim ti sreću putokaz je pape Franje za sreću svakoga muškarca i žene. Na ovim stranicama Papine riječi – obogaćene odlomcima iz njemu omiljenih knjiga – ocrtavaju konkretan put do istinske sreće, koja ni na koji način ne zanemaruje životne poteškoće, već se suočava s njima i nadilazi ih u vjeri i nadi jer, kako ističe Papa, „nije Bog greškom poželio naše živote. Naprotiv, stvorio nas je jer želi da budemo sretni.“ Donoseći nov pogled na sreću, ova knjiga progovara svačijemu srcu i bit će nadahnuće svima, a ne samo vjernicima.

Na samome početku naći ćemo poseban poticaj – 15 koraka prema sreći – a potom i brojne Papine tekstove, kao i odabrane odlomke uglednih spisatelja i velikana, Borgesa, Dantea, Hölderlina, Bensona, sv. Augustina, sv. Franje Asiškoga, Dostojevskoga, sv. Ignacija, Manzonija, Chestertona, Vergilija, Tolkiena i mnogih drugih. Želim ti sreću putokaz je za autentično samoostvarenje.

ISBN 978-953-235 -852- 0

9 789532 358520 20,90 € | 157,47 kn verbum.hr