Suvremena trgovina 5 2022

TRGOVINA u uvjetima zelene tranzicije i klimatskih promjena

Povratak

FreshBase

Jednim dodirom do učinkovitosti

Pametnije vaganje uz sve prednosti zaslona osjetljivog na dodir FreshBase je nova linija METTLER TOLEDO vaga koja trgovce hrane odvodi u svijet visokih performansi vaganja uz sve prednosti zaslona osjetljivog na dodir.

Poboljšajte doživljaj kupovine u vašim poslovnicama! FreshBase linija ubrzava proces vaganja, kako na uslužnim pultevima, tako i na odjelu samoposluge. Vaši kupci će uživati u opuštenijoj kupovini, bez čekanja u redovima, i pogodnostima bolje usluge i savjeta – zato što će vaši zaposlenici imati više vremena za njih. Činimo stvari malo jednostavnijima. Mi to zovemo “učinkovitost u trgovini“.

Glavni i odgovorni urednik: Srećko SERTIĆ

Zamjenik glavnog urednika: mr. Branko PAVLOVIĆ

Uredništvo: dr.sc. Antun BENČIĆ, prof.dr.sc. Krešimir BUNTAK, prof. Gabrijela ČORKOVIĆ, izv.prof.dr.sc. Dario DUNKOVIĆ, izv.prof.dr.sc. Aleksandar ERCEG, Ante GAVRANOVIĆ, Željko JELIĆ, prof.dr.sc. Ljubo JURČIĆ, Ivana KOLAR, dr.sc. Matija KOVAČIĆ, Ana MARUŠIĆ LISAC, dr.sc. Zvonimir PAVLEK, prof.dr.sc. Zdenko SEGETLIJA, Tihomir SERTIĆ

Savjet časopisa: doc.dr.sc. Rajko BUJKOVIĆ, direktor, Jadranski sajam, Budva, Crna gora • Ivica CEROVEČKI, predsjednik Nadzornog odbora, KOTKA, Krapina • prof. Darko GRGURIĆ, ravnatelj, TRGOVAČKA ŠKOLA ZAGREB • prof.dr.sc. Jugoslav JOVIČIĆ, Univerzitet u Travniku, BiH • Ivan KATAVIĆ, vlasnik, KTC, Križevci • dipl.inž. Darko KNEZ, predsjednik Uprave BADEL 1862, Zagreb • dipl.inž. Zlatan LISICA, član Nadzornog odbora, KRAŠ, Zagreb • mag. Franc PANGERL, predsjednik Upravnog odbora, CELJSKI SEJEM, Celje, Slovenija • dipl.oec. Mijo ŠIMIĆ, predsjednik Nadzornog odbora, TEKSTILPROMET, Zagreb • Zlatica ŠTULIĆ, predsjednica, SINDIKAT TRGOVINE HRVAT SKE • dipl.oec. Josip ZAHER, potpredsjednik za trgovinu i financijske institucije HGK, Zagreb • prof. dr.sc. Siniša ZARIĆ, Ekonomski fakultet Beograd, Srbija

Časopis izlazi dvomjesečno

Godišnja pretplata: 150,00 Kn, 19,91 €; (tečaj: 7,53450 )

Uprava i Uredništvo: 10090 Zagreb, Nove Rašljice 2 tel./faks: 01 3499 034 mob.: 099 2136 540

Izdavač: SENIKO studio d.o.o. za trgovinu i usluge

Za izdavača: Srećko SERTIĆ, direktor e-mail: direktor@suvremena.hr Web portal: www.suvremena.hr

Tisak: Tiskara Zelina d.d., Katarine Krizmanić 1, Sveti Ivan Zelina

Uredništvo se ograđuje od osobnih stavova autora.

Nanaslovnojstranici:Magros2022

STRUČNI ČASOPIS ZA TRGOVINU

Suvremena trgovina

Vol. 47 br. 5 str. 1-104 Zagreb, listopad 2022.

S a d r ž a j

Uvodnik - Povratak industrije u Europu Svjetski gospodarski kaos kao šansa za Hrvatsku Ante Gavranović 7

MAGROS 2022

Trgovina u uvjetima zelene tranzicije i klimatskih promjena - Naglasak na novim izazovima Srećko Sertić 10 Promjene traže novu nacionalnu strategiju razvoja A.G. 22

Neradna nedjelja u maloprodaji izv.prof.dr.sc. Dario Dunković 26 Što je metaverzum i što on znači za poslovanje? A.G. 30

Energetska kriza 2022. godine prof.dr.sc. Igor Dekanić 34 Sustav institucija u funkciji slobodne trgovine i zaštite potrošača (1. dio)

prof.dr.sc. Krešimir Buntak 40

Održivost u teško održivim uvjetima Tomislav Vuić 44 Opći prikaz stanja i kretanja e-trgovine u Hrvatskoj i na razini Europske unije

Ivona Bačelić Grgić, dipl.oec. 46 Digitalne, višekanalne i tehnološke ambicije A.G. 49 Trgovina budućnosti – kako će izgledati 2030. godine Anita Jurjević 52 Metaverse i budućnost maloprodaje Tanja Jurković 56 Skål International održao Svjetski kongres u Rijeci i Opatiji Zlatan Fröhlich 60

Održan 2nd Zagreb International Conference on the Law of Obligation dr.sc. Kristijan Poljanec 62 Intervju: Ivan Jozić Pevexova suvremena digitalna tehnologija iskorak je u budućnost S.S. 66 Utjecaj inflacije na globalne lance opskrbe dr.sc. Matija Kovačić 68 Održana Međunarodna konferencija o održivom prometu K.B. 72

Mjesto susreta svjetske industrije A.G. 76 Turizam je otporan. Treba biti i inovativan. II dio IvanaKolar 80 Opasnosti pojava neetičnosti u turizmu A.G. 83 Uloga toplica i općenito zdravstvenog turizma značajna je za razvoj turizma I.K. 86

EuroCommerce: Energetska kriza –zvona za uzbunu za europsku maloprodaju i veleprodaju A.G. 90 e-marketing (3) dr.sc. Zvonimir Pavlek 92 Nove hrvatske franšize (4)

izv.prof.dr.sc. Aleksandar Erceg 96 Neravnomjeran oporavak i nove granice A.G. 98 Nove knjige: Strast prema neznanju 102 Psihologija novca 102

Povratak industrije u Europu

Svjetski gospodarski kaos kao šansa za Hrvatsku

piše: Ante Gavranović

Novi trendovi u svjetskoj trgovini pružaju manevarski prostor hrvatskom gospodarstvu da ojača svoje pozicije. Primjerice, izgradnja LNG postrojenja i njegovo najavljeno proširenje stavlja Hrvatsku u posve drukčiju poziciju u pogledu energetske sigurnosti. Ideja o samodostatnosti javlja se i na drugim područjima, ali u širim europskim okvirima prevladava ideja nearshoringa, proizvodnja što bliže središnjici. Praksa pokazuje da u suvremenim okvirima ekonomske politike ima relativno malo mjesta za ekonomski protekcionizam i zatvaranje u vlastite okvire. To se posebno odnosi na manje zemlje.

Zbog toga se sve više razmišlja o konceptu nearshoringa, povratka proizvodnje s udaljenog Istoka, posebice Kine i Indije, u lokacije koje su bliže Zapadnoj Europi. Novi trendovi, nesigurnost i naglašena potreba većeg (europskog) zajedništva u uvjetima određenog kaosa u svjetskim okvirima, nesumnjivo je realna šansa da se i hrvatsko gospodarstvo pokuša šire uključiti u spomenuti proces nearshoringa. Realno je pitanje možemo li to učiniti. Koja su to područja industrije koja možemo ponuditi, a da odgovaraju potrebnim standardima.

Svjetski problemi s trgovi nom i transportom, nastali uslijed pandemije co vida-19, preoblikuju gospodarske trendove. Dobavni lanci su poremećeni, prijevoz je poskupio i usporio, a sve to stvara nestašice i rast cijena u Europi. Lockdowni, prisilne promjene kupovnih navi ka, ograničavanje kretanja i putovanja, granične kontrole, nepred vidivost državnih politika i razne zabrane dovode do rastezanja tr govačkih pravaca. Prva iskustva u Hrvatskoj već imamo.

U travnju ove godine austrijski su mediji javljali kako je proizvođač zrakoplovnih dijelova FACC izgra dio novu tvornicu u Jakovlju, mje stu blizu Zagreba. Ulaganje iznosi 12,5 milijuna eura te je najveća greenfield investicija te kompani je izvan Austrije.

Čak i industrije u kojima Hrvatska odavno više nije konkurentna i zanimljiva naglo postaju interesan tne. Talijanska ABS grupa, vlasnik nekadašnje Željezare Sisak, najavi la je ulaganje od 200 milijuna eura

u izgradnju nove valjaonice. Cije li ciklus investicije bi trebao iznositi i do 400 milijuna eura. Slovenska Iskra je još 2021. kupila hrvatskog proizvođača električnih ka bela Elku i uložila sedam milijuna eura u digitalizaciju i proizvodnju. Već od ranije imamo izmještene in dustrije odjeće i obuće, napose u Međimurju, varaždinskom kraju i u Krapini.

Tako i Hrvatska profitira od trenda skraćivanja dostavnih pravaca te povratka proizvodnje u Europu.

Prema Državnom zavodu za statistiku, o robnoj razmjeni Republike Hrvatske s inozemstvom, ukupni izvoz u 2021. je iznosio 19,1 milijardu eura. Taj se trend nastavlja: hrvatski izvoz ubrzano raste. Nažalost, uvoz raste brže od izvoza, pa je pokrivenost uvoza izvozom u padu. To je cijena pomanjkanja potrebnih resursa za povećanje pro izvodnje i izvoza. Za svaki postotak povećanja izvoza moramo po većati naš uvoz za 1,2 do 1,3 posto.

Velikim dijelom je to nepovoljno nasljeđe pogrešne ekonomske po litike u ranijoj državi, gdje se namjerno „osakatilo“ snažnu indu strijsku proizvodnju u Hrvatskoj na račun manje ili potpuno nerazvijenih krajeva Jugoslavije. Poslje dice takve politike danas plaćamo većim uvozom.

Višedesetljetni proces offshoringa, u kojem su kompanije premješta le proizvodnju i nabavu u udaljene zemlje gdje je radna snaga jef tina, dolazi kraju, a započinje pro ces nearshoringa, u kojem kompanije iz SAD-a i Zapadne Europe traže države koje su relativno blizu glavnim tržištima, ali ipak do voljno daleko da su niže plaće radnika nego u matičnim državama. Hrvatska po tom pitanju ima pred nosti i mane. Članica je EU i u usporedbi s državama zapadnog Bal

kana relativno uređena država, dio je zajedničkog tržišta EU i nema tr govinskih barijera u izvozu/uvozu, te ima sličnije institucije zemljama iz koje dolaze investitori, nego što je to slučaj s konkurencijom na za padnom Balkanu. S druge strane, nema toliko jeftin rad, jer je prosječna plaća daleko veća (i do dvostruko).

Ako investitor traži jeftinu radnu snagu, Hrvatska će teško konkurirati svojim povoljnijim susjedima. No, kad je kriterij neometan pristup jedinstvenom europskom tr žištu, Hrvatska postaje mnogo za nimljivije odredište i redovito ula zi u uži izbor, tvrde u Ministarstvu gospodarstva. Hrvatskoj je cilj pri vući investicije koje će pridonijeti stvaranju kvalitetnih radnih mje sta i održivom razvoju.

Bitno je pozicionirati se kao atrak tivno mjesto za ulaganja budućnosti koja će pridonijeti zelenom, uključivom i digitalnom oporavku.

U Ministarstvu gospodarstva odgovaraju da ne mogu iznositi javno koji to investitori žele premjestiti proizvodnju u lijepu našu, no, tvrde da je ‘ove godine zaprimljen velik broj upita potencijalnih inve stitora koji traže novu lokaciju za svoju investiciju. Najviše upita za primljeno je od investitora iz Njemačke i SAD-a, a najzanimljiviji sek tori su ICT i proizvodnja dijelova za vozila nove generacije’.

U takvim uvjetima, sposobnost do stizanja svjetske tehnološke granice kao preduvjeta održivog rasta na visokim razinama dohotka, ovisit će sve više o izgradnji vlastitih kapaciteta tehnologije i zna nja. Ukoliko ne možemo tražiti svoju priliku u postojećim industrijama u kojima je „kolač“ već raspodijeljen, a ulazni troškovi učenja su veliki, logično se nameće ideja da mogućnosti reindustrijalizacije treba tražiti u novim, nadolazećim industrijama.

Izvoz – žila-kucavica gospodarstva

U našoj složenoj i problemima bre menitoj svakidašnjici, kao da se zaboravlja da je nepogovorna orijentacija na izvoz neka vrsta naše gospodarske sudbine i da o sposobnosti razrješavanja toga pita-

nja uvelike ovisi i budući ukupni razvoj hrvatsko ga gospodarstva. U procesu nearshoringa to pi tanje postaje od prvora zredne važnosti i uvelike određuje smjer kreta nja hrvatskoga gospodarstva, napose industrije. Najnoviji podaci o stanju hrvatskoga izvoza govo re da taj postulat (još) nismo prihvatili, o čemu svjedoči podatak da 85 posto hrvatskih tvrtki posluje isključivo na do maćem tržištu. Isto tako, 28 posto ukupnoga hrvatskog izvoza ostvaru je 100 najvećih izvozni ka. Dodajmo tome i činjenicu da su 52 tvrtke među 100 najvećih izvoznika u vla sništvu stranih kompanija. Za ukupne odnose u vanjskotrgovinskoj bilanci važan je i podatak da nam je za svaki euro izvoza potreban 1,2 eura uvoznih sirovina i opreme, što samo po sebi govori da je stupanj dodane vrijednosti u izvoznim proizvodima izrazito nizak.

Uostalom, to potvrđuje pokaza telj da je u robnom izvozu iz Hrvatske udio visoke tehnološke obra de 1989. iznosio 68 posto, a da je sada sveden na ispod 30 posto. Nažalost, struktura i kvaliteta izvo za počivaju na proizvodima niske tehnološke razine. Ona ne samo da je snižena, već se i dalje urušava. Na tim osnovama nema potreb ne dodane vrijednosti. Naš cilj bi trebao biti ne samo u povećanju izvoza (što je neophodno!!!) već pri je svega u kvaliteti strukture izvoza. To znači da trebamo podizati trajno tehnološku osnovu doma će proizvodnje. Postavlja se pitanje s kojom to industrijom namje ravamo učiniti?

Raskorak kao konstanta

Raskorak izvoza i uvoza zapravo je trajna konstanta hrvatskoga gos-

podarstva i, sam po sebi, ne bi morao označavati negativan ukupni gospodarski odnos, osobito u uvjetima tranzicije, kada se pretežito uspostavlja određena neravnote ža u izvoznim mogućnostima i uvo znim potrebama svake od tih zemalja. No, pritom valja imati u vidu barem dvije činjenice. Prvo, kakva je struktura uvoza i u što se ona preusmjerava, i, drugo, mijenjaju li se uvozom realne izvozne moguć nosti, tj. omogućava li uvoz opre me ozbiljnije promjene u osposo bljenosti hrvatskih izvoznika. Odgovori na oba postavljena pita nja zasad su nepovoljni i to je ono što u ukupnom stanju zapravo i najviše zabrinjava.

Poruka za budućnost Ipak, za visok i dugoročno održiv gospodarski rast te za podizanje produktivnosti i konkurentnosti, potrebno je ustrajno raditi na reformama i hvatati korak s novim znanjima, tehnologijama i trendo vima u svijetu. Ostalo je mnogo prostora za daljnji napredak koji se mora temeljiti na investicijama, sustavnim strukturnim reformama, pametnoj fiskalnoj konsolidaciji i

politikama koje promiču poduzet ničke projekte. Pritom je jasno da je potrebno provesti reformu javne uprave i pravosuđa, modernizirati sustav obrazovanja, znano sti, istraživanja i razvoja, prilagoditi se potrebama poslodavaca i poticati razvoj poljoprivrede i teh nološki naprednih industrija. Nadalje, potrebno je uređenje i reorganizacija zdravstvenog i mirovinskog sustava, socijalnih naknada i izgradnja fleksibilnog tržišta rada. Zajednički nazivnik svih tih nastoja nja mogli bismo svesti na formulu da se samo kroz povećanu produktivnost, oslonac na domaću proi zvodnju, domaću pamet, znanje i vještine, kvalitetu i primjerene cijene može stvarati dodana vrijednost i podizati opća konkuren tnost. Bez nje nema izlaza iz dubo ke krize koja je zahvatila sve pore društvenog i privrednog života.

U odabiru zemalja i industrija koje će se premještati unutar EU, upravo ti elementi imaju presudnu ulo gu. Nearshoring je šansa da dokažemo da možemo puno više no što ostvarujemo. Hrvatska može i mora bolje. I to bi nam trebala biti stalna gospodarska krilatica. ST

Naglasak na novim izazovima

Konferencija MAGROS i ove je godine ponudila odgovore na najvažnija pitanja koja se tiču trgovine, ali i gospodarstva u cjelini. Kroz stručna predavanja te okrugle stolove vodeći ekonomski stručnjaci, trgovci i predstavnici institucija pretresli su najvažnije aktualne teme s posebnim osvrtom na zelenu tranziciju i uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

„Trgovina u uvjetima zelene tranzicije i klimatskih promjena“ bila je tema ovogodišnje konferencije MAGROS koja je 5. listopada održana u dvorani Auditorium tvrtke Kraš u Zagrebu, u organizaciji poslovnog časopisa Suvremena trgovina i Hrvatske gospodarske komore. Tema ovogodišnje 34. tradicionalne konferencije trgovaca i proizvođača MAGROS 2022 bila je vrlo izazovna. Riječ je o trgovini u uvjetima zelene tranzicije i klimatskih promjena, ali i novim izazovima –uvođenje eura, prekidi ili zastoji u lancima opskrbe i slično – koji sto-

je pred nama. Iz izbora tema koje su bile na dnevnom redu, vidljivo je da su uvodničari i panelisti najviše govorili o temama koje ponajviše odražavaju te promjene: ekonomski, ekološki i sociološki utjecaji na poslovanje, distribucija hrane u urbanim sredinama, održivi lanci opskrbe, e-trgovina, prijelaz na euro, te novim zahtjevima potrošača i promjenama u ponašanju. Naime, organizatori konferencije su u prologu istaknuli kako su maloprodavači i veletrgovci pokazali da održivost i klimatske promjene

shvaćaju ozbiljno, postavljajući jasne i mjerljive ciljeve za smanjenje utjecaja svog poslovanja i proizvoda koje prodaju. Tvrtke su pritom bile proaktivne u postavljanju jasnih ciljeva kako bi postale ugljično neutralne, te u prijelazu na održivi promet ostvarivale povećanu energetsku učinkovitost. Među ostalim projektima, trgovci tako ugrađuju novu rashladnu opremu, postavljaju punionice na parkiralištima svojih prodavaonica i koriste više obnovljive energije, te uz to kontinuirano poboljšavaju ekološki učinak i pokreću ekološki dizajn svojih proizvoda.

MAGROS 2022 bavio se temama koje ponajviše odražavaju te promjene:

• Ekonomski, ekološki i sociološki utjecaji na poslovanje,

• Eko ambalaža,

• Dizajniranje proizvoda – privatne marke,

• Distribucija hrane u urbanim sredinama – „zadnja milja“,

• Održivi lanci opskrbe,

• e-trgovina,

• Prelazak na euro,

pripremio: Srećko Sertić

magros 2022

• Novi zahtjevi potrošača i promjene u ponašanju,

• Utjecaj ratne krize na hrvatsko gospodarstvo.

Digitalna transformacija –pitanje i odgovor

Pandemija je imala ogroman utjecaj na razvoj maloprodajnog sektora u cijelom svijetu, pa tako i kod nas. Zaključavanje je ubrzalo postojeći trend prema digitalnoj i zelenoj tranziciji trgovina. Ulaganja u digitalno i višekanalno područje, prvobitno planirana tijekom nekoliko godina, provedena su u samo nekoliko mjeseci. E-trgovina bila je spas za potrošače. Iako nije u potpunosti nadoknadila gubitke koje su doživjela mnoga mala i srednja poduzeća, ona je apsorbirala velik dio ekonomskog šoka.

Međutim, potreban je daljnji rad kako bi se osiguralo da širi maloprodajni sektor može optimalno koristiti rješenja koja nudi digitalna transformacija. Čelnici opskrbnog lanca moraju se pozabaviti s nekoliko stavki kako bi kaos držali pod kontrolom i dugoročno uspješno upravljali transformacijom, a to je da moraju razumjeti disruptivnu dinamiku koja je trenutno prisutna u svakoj grani opskrbnog lanca, moraju poduzeti hrabre mjere za ublažavanje poremećaja tijekom narednih mjeseci, te moraju temeljito restrukturirati opskrbni lanac kako bi ublažili dugoročne razorne sile i riješili nedostatke u sposobnostima, kako bi održali nove modele.

S druge strane, ulazimo u fazu kad poslovni partneri počinju tražiti zaštitu od inflacije. To je i logično jer je inflacija nagrizla realnu vrijednost plaća, pa na tom području valja računati s novim, ozbiljnim

pritiscima. Sve to proširuje spiralu moguće inflacije, i ne samo kod nas. Visina inflacije u nas već mjesecima prelazi 12 posto, s tendencijom daljnjeg rasta.

Suočavanje s izazovima u sektoru

U samom uvodu u konferenciju, voditelj Tomislav Cerovec naglasio je kako su prekidi u lancima opskrbe natjerali voditelje maloprodajnih opskrbnih lanaca da poduzmu radnje na više frontova kako bi upravljali nestabilnošću i osigurali dostupnost proizvoda, te kako bi zadovoljili potražnju potrošača, odnosno, riješili trenutne poremećaje u opskrbnom lancu i osigurali zalihe za buduća razdoblja. Podsjetio je kako je ova konferencija organizirana u izuzetno izazovnim okolnostima za sektor maloprodaje, što se očituje u dosad neviđeno visokim stopama inflacije te energetskih izazova koji interno i eksterno utječu na poslovanje cijele djelatnosti.

Direktor Suvremene trgovine, Srećko Sertić , u ime organizatora pozdravio je prisutne te je u svom uvodnom izlaganju podsje-

tio kako je trgovina na malo doživjela više promjena u posljednje dvije-tri godine nego u prethodnih 50 godina. „Doista, tempo promjena ubrzavao se tijekom pandemije COVID-19, jer su se trgovci prilagodili promjenama u potrošnji, promjenama kanala i rastućim očekivanjima kupaca u pogledu brzine i pogodnosti. U stvari, trka za skraćivanjem ciklusa, od klika do kupca, vjerojatno ima najveći utjecaj na oblik budućih višekanalnih opskrbnih lanaca“, rekao je Sertić. Referirajući se na stanje europske maloprodaje istaknuo je kako je istraživanje konzultantske kuće McKinsey&Co pokazalo kako su ulaskom u 2022. izvršni direktori u sektoru maloprodaje prehrambenih proizvoda očekivali da će se tržišni uvjeti pogoršati. „Glavni razlozi za njihov pesimizam uključuju smanjenje veličine novčanika za maloprodaju prehrambenih proizvoda, povećanu osjetljivost na cijene i konkurenciju (uključujući sazrijevanje internetskog tržišta), te rastuću inflacija. Povećanje plaća, nedostatak radne snage, problemi u lancu opskrbe i novi propisi na nekim tržištima, drugi su čimbenici koji utječu na mišljenja i stavove o izgledima izvršnih direktora. Glavna prilika koju navode izvršni direktori je e-trgovina i omnichannel ponuda, koje ostaju ključni prioritet za mnoge od njih“,

Tomislav Cerovec

Srećko Sertić

rekao je Sertić. Podsjetio je i na izazove koje sa sobom nosi digitalizacija u poslovanju.

„Digitalna transformacija integrira najnovije digitalne tehnologije u sva područja poslovanja i stvara tektonske promjene u načinu rada kompanija i njihovom odnosu prema vanjskom svijetu, kao i u odnosima unutar kompanija. Digitalna industrijska revolucija iz osnova mijenja sve sektore poslovanja, i uslužne i proizvodne. Digitalno poslovanje, za razliku od dosadašnjeg elektronskog poslovanja, teži potpunom prevladavanju granice između digitalnog i fizičkog svijeta, integracijom digitalnih tehnologija u sve poslovne procese“, zaključio je Sertić u svom uvodnom govoru.

Josip Zaher, potpredsjednik HGK za trgovinu i financijske institucije, istaknuo je kako izazova na početku ovoga desetljeća očito ne nedostaje, jer smo se nakon dvije godine pandemije našli u novoj ugrozi i nesigurnim životnim i poslovnim okolnostima. „Sadašnji trenutak karakteriziraju nove geopolitičke okolnosti, ali i preispitivanje nekih do sada ustaljenih i opće prihvaćenih poslovnih modela. Poremećaji u opskrbnim lancima, rast cijena energenata i transporta pa i spoznaja da ne smijemo biti previše ovisni o pojedinim tržištima, odjednom neke industrije ili grupe proizvoda čini isplativim ili strateški ključnim. I doista, vrijeme će pokazati je li riječ o nekom prolaznom trendu ili su se promijenili neki ključni globalni procesi“, rekao je Zaher te zapitao: „Jesmo li u potrazi za profitabilnijom proizvodnjom previše olako prepustili stagnaciji pa čak i gašenju neke industrije i neke djelatnosti? Jesmo li po cijenu gospodarskog rasta predugo oklijevali s početkom zelene

tranzicije i prelaska na obnovljive izvore energije?“.

Dodao je kako nas klimatske promjene i pogubni rat u Ukrajini prisiljavaju na ubrzanu tranziciju prema dugoročno održivim i sigurnim izvorima energije i disperziranim tržištima. „Vidimo koliko je to važno danas, a bit će zasigurno još važnije u budućnosti. Ti procesi neće biti ni jednostavni ni jeftini ni brzi“, naglasio je Zaher, dodajući kako su pred trgovinu u takvim uvjetima postavljeni visoki zahtjevi i očekivanja. Podsjetio je kako je oporavak trgovine na malo započeo u veljači 2021. te su bilježene stope rasta 18 mjeseci u kontinuitetu.

„U prvih osam mjeseci 2022. godine, kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo porastao je za 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Iako je 2021. godina donijela oporavak gospodarstva, početkom ove godine uočeni su poremećaji u opskrbnim lancima na koje se nadovezao rast cijena sirovina i energenata, a sve skupa prelilo se kroz cijelu 2022. godinu. Rezultat svega toga su visoke stope inflacije koja je u kolovozu iznosila 12,3 posto na godišnjoj razini, a kod nekih svakod-

nevnih proizvoda ta je stopa bila i daleko veća“, rekao je Zaher naglašavajući kako trgovina nije generator rasta cijena.

Unatoč svim ovim nepovoljnim okolnostima, izrazio je čvrsto uvjerenje da će trgovina svojom fleksibilnošću i inovacijama prevladati sve nedaće i dočekati mirnija i bolja vremena.

Problem niske produktivnosti Mladen Malta, predsjednik Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore, izrazio je zadovoljstvo što MAGROS ponovno i ove godine daje doprinos u uspostavljanju dijaloga između proizvođača, trgovaca, predstavnika nadležnih institucija i ostalih zainteresiranih aktera u gospodarstvu. Istaknuo je kako je tema ovogodišnjeg skupa usmjerena prema održivosti gospodarstva i nastojanju da se klimatski i ekološki izazovi pretvore u prilike. „Mali trgovci i obrtnici svjesni su utjecaja zelene tranzicije na poslovanje i nužnosti doprinosa ostvarenju klimatskih ciljeva i zaštite okoliša. Svima nama je u interesu integrirati nove proizvode i usluge koji će omogućiti održiv, inovativan razvoj, a time i konkurentnije poslovanje“, rekao je Malta te dodao kako su upravo protekle godine jasno pokazale koliko je važna prilagodba na nove okolnosti. Pre-

Josip Zaher

Trgovina nije generator rasta cijena

Mladen Malta

ma njegovim riječima, zadaća poduzetnika je razumjeti nove trendove, usvojiti nove politike te ulagati u nova znanja i modernizaciju poslovanja i objekata, te je europski plan o klimatskoj neutralnosti ocijenio izvedivim rekavši kako „vremena za prilagodbu ima dovoljno“. „Ova konferencija daje priliku da otvorimo dijalog između svih zainteresiranih aktera na ovom području“, poručio je Malta.

Velibor Mačkić , posebni savjetnik Predsjednika Republike za ekonomiju, u svom je pozdravnom govoru istaknuo kako postoji nekoliko glavnih trendova koji obilježavaju današnje tržište. Od svih detektiranih trendova izdvojio je ubrzanje – trend koji od 2020. ne samo da je zahvatio poslovanje nego i reakciju javne uprave, a jedan od tih efekata sve je jasnije vidljiv i na općoj razini cijena.

Pritom je spomenuo tržište bezalkoholnih pića i telekomunikacijskih usluga za koje je rekao da imaju izuzetno visoke cijene i da bi u njima možda trebala intervenirati i država. Ubrzano je i tržište rada, rekao je Mačkić, a radnici su „počeli glasati nogama jer odlaze iz zemlje“. „Riješimo problem niske produktivnosti hrvatske ekonomije. Na taj način novčanici postaju deblji, a svi mi postajemo otporniji“, naglasio je Mačkić u svom obraćanju.

Branka Augustinović , načelnica Sektora za zaštitu prava potrošača Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH, pozdravila je sve sudionike skupa te je podsjetila kako se nalazimo u vremenu velikih globalnih poremećaja. „Zbog nastavka pandemije covida-19 došlo je do poremećaja u tokovima svjetske trgovine, a istovremeno je zabilježen snažan gospodarski rast koji je dodatno produbio nesrazmjer između velike potražnje i nedovoljne ponude. Uz to, klimatske promjene koje su sve izraženije, dodatno pridonose globalnim neravnotežama te posljedičnom poskupljenju hrane i energije. U proteklim mjesecima zbog krize i inflatornih pritisaka došlo je do velikog rasta cijena pojedinih proizvoda“, podsjetila je Augustinović, te je dodala kako je Vlada zbog takvih kretanja na tržištu, nakon konzultacija s proizvođačima i trgovcima, dogovorila limitiranje cijena određenih proizvoda i na taj način pojeftinila potrošačku košaricu za 30 posto. Govoreći o Europskom zelenom planu, rekla je kako je i Republika Hrvatska donijela cijeli niz strateških dokumenata koji obuhvaćaju okolišne, razvojne i klimatske ciljeve čime se daje doprinos borbi protiv klimatskih promjena i njenih gospodarskih i društvenih posljedica, te u konačnici podizanje standarda ži-

vota svih građana. „Ono što bih ovdje posebno spomenula, kao načelnica sektora za zaštitu prava potrošača, su dakako sami potrošači. Tako možemo reći da je poticanje održive potrošnje jedan od ključnih prioriteta navedenih u Nacionalnom planu i programu zaštite potrošača od 2021. do 2024. godine. Ključna aktivnost tog plana je usmjerena na edukaciju i informiranje potrošača o koristima koje proizlaze iz kružnog gospodarstva“, rekla je Augustinović dodajući kako upravo trgovina ima vrlo važnu ulogu u sve bržim promjenama i zahtjevima tržišta. Zaključila je kako je osviještenost potrošača najveći pokretač promjena korporativnog ekološkog otiska. „Jedan od mehanizama zaštite potrošača je Etički kodeks koji podržava pouzdano i transparentno uvođenje eura kao službene valute u Republiku Hrvatsku. Zasad imamo prijavljenih više od 900 poslovnih subjekata u Etički kodeks i više od 14.000 dodijeljenih vizualnih identifikacijskih oznaka. Poslovni subjekti mogu pristupati Etičkom kodeksu do kraja iduće godine“, istaknula je Augustinović.

Usklađivanje proizvodnih procesa

Ines Ignjatović , direktorica Strateškog razvoja poslovanja u Podravki, upoznala je sudionike konferencije s globalnim okolišnim problemima potrošača u 2022. i ujedno naglasila koji su čimbenici njima važni. Pritom je istaknula važnost i značenje održivosti brendova. Upravo povezivanje brendova i potrošača kroz zajedničke vrijednosti, daje stvarni doprinos kompanijama i brendovima u održivom razvoju. Ilustrirala je to primjerom Podravke gdje se proizvodi i proizvodni procesi usklađuju sa zahtjevima okruženja, npr. smanjivanje ugljičnog otiska, povećanje samodostatnosti kroz vlastitu poljoprivrednu proizvodnju i jačanjem kooperacije.

Velibor Mačkić

Branka Augustinović

Ines Ignjatović

Nutritivne trendove ugrađuje se u nove inovativne proizvode, ali i u poboljšanje postojećih proizvoda. Pritom brendovi indirektno osiguravaju pomake po pitanju korištenja održivih proizvoda.

pružanja brže i kvalitetnije usluge. Realizacijom projekta novog logističko-distributivnog centra konsolidirat će se veći broj trenutačnih skladišnih prostora te smanjiti emisija CO2 . U rujnu 2022. godine završena je energetska i informatička obnova poslovnog sjedišta Podravke u Koprivnici, a potrošnja energije za grijanje smanjuje se za više od 80 posto. S velikim zadovoljstvom je istaknula da je Podravka dobitnica priznanja „Lider održivog razvoja 2021.“ čime je svrstana u TOP 5 kompanija u Hrvatskoj koje potrošači smatraju društveno i klimatski odgovornima.

Otkloniti strah potrošača Marijana Ivanov, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, govorila je o implikacijama uvođe-

Okolišni prioriteti potrošača u 2022. godini

Razmatrajući neka otvorena pitanja zelene transformacije, naglasila je da su sve investicije u području energetike sagledane i vrednovane na energetski učinkovit, a okolišno održiv te ekonomski isplativ način. Prva sunčana elektrana krenula je s radom 2020. U naredne dvije faze krenut će s radom i nove sunčane elektrane koje će do konca 2023. pokrivati više od 40 posto potrošnje električne energije Podravkinih tvornica na lokaciji Danica. Podravka u svoje poslovanje uvodi Lean metodologiju s ciljem efikasnijeg korištenja resursa te

nja eura u normalno poslovanje. „Manevarski prostor samostalne politike HNB-a bio je usko ograničen potrebom očuvanja stabilnosti tečaja. Ulaskom u Eurosustav, HNB postaje jedna od nacionalnih središnjih banaka koje operativno implementiraju odluke Europske središnje banke. To znači više prostora za aktivniju monetarnu politiku kroz standardne instrumente djelovanja na kamatne stope u očuvanju stabilnosti cijena, a ne fokusiranje na tečaj kao do sada“, kazala je Ivanov. Upozorila je da se otvara i prostor za ope-

racije zelenog centralnog bankarstva uz otkup i zelenih korporativnih obveznica i prihvaćanje vrijednosnica izdavatelja s nižim ugljičnim otiskom pri zaduživanju banaka iz primarne emisije.

Euribor, listopad 2022. godine

Profesorica Ivanov prisutne je upoznala s nekim kretanjima u zemljama gdje je uveden euro kao sredstvo plaćanja i određene pojavnosti vezane uz taj proces koje se odražavaju u trgovini. To se, prije svega, odnosi na korištenje kovanica i strah građana od zaokruživanja cijena na više. „Ako inflacija ne oslabi, već sada znamo da će cijene u siječnju biti pod pritiskom rasta nevezano o uvođenju eura“, istaknula je naglasivši da je rujanska inflacija za eurozonu iznosila 10 posto, a najveća je u Njemačkoj. Upozorila je također na efekte mentalnog računovodstva koje traži našu trajnu pozornost te nesuglasje oko cijene pojedinih proizvoda, na primjer kave. Sigurno je da će iznos plaća i mirovina s manje novčanih jedinica poveća-

Izvor: Mintel Consulting 2022 Sustainability Barometer

Marijana Ivanov

Učesnici prvog panela s lijeva na desno: Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine RH; Marijana Sumpor, predsjednica Odbora za gospodarski razvoj Gradske skupštine Grada Zagreba; Robert Fućak, predstavnik Saveza udruga malih trgovca RH; Nera Tomić, Sektor poslovne podrške u Konzumu; Ivica Katavić, predsjednik Udruženja trgovine pri HGK i predsjednik Nadzornog odbora KTC-a; moderator Tomislav Cerovec

ti nelagodu i osjećaj siromaštva, ali to je proces koji moramo prevladati u hodu. Realno je pitanje je li vrijeme donošenja odluke o uvođenju eura najbolje pogođeno s obzirom na krupne promjene na tržištu.

Zelena tranzicija u fokusu U nastavku su održana dva panela, koja su pobliže pojasnila neka kretanja i način kako ih trgovci i proizvođači prevladavaju. U prvom, pod nazivom „Trgovina u uvjetima zelene tranzicije i klimatskih promjena“ sudjelovali su: Ivica Katavić, predsjednik Udruženja trgovine pri HGK i predsjednik Nadzornog odbora KTC-a; Robert Fućak, predstavnik Saveza udruga malih trgovaca RH; Nera Tomić, iz Sek-

tora poslovne podrške u Konzumu; Marijana Sumpor, predsjednica Odbora za gospodarski razvoj Gradske skupštine Grada Zagreba, i Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine RH.

Ivica Katavić rekao je kako trgovina nije generator rasta cijena, naglasivši kako je sada već uvriježeno da se u trgovce upire prstom kao glavne krivce. Tako je bilo, rekao je, i kod smanjivanja stope PDV-a na određene proizvode, čemu su se trgovci prilagodili, ali su dobavljači podigli svoje cijene značajno više od stope smanjenja PDV-a pa se to na krajnjoj cijeni nije vidjelo. Govoreći o zaključavanju cijena, Katavić je rekao kako to može biti privremena mjera, ali je po njemu dvojbeno kako se to može održati. „Svjedoci smo toga da su cijene

vraćene na jednu bitno nižu razinu nego što su bile tržišne cijene u datom trenutku. Za neke artikle se uspjelo dogovoriti s proizvodnjom da se smanje nabavne cijene za trgovce, ali ima proizvoda kao što je šećer gdje se to nije uspjelo i danas više od 90 posto trgovaca kupuje šećer po 8,5 kuna plus PDV, a prodaje ga po 6,39 kuna plus PDV. Tu nema nikakve logike da trgovac na svaki kilogram prodanog šećera gubi dvije kune“, upozorio je Katavić dodajući kako je to posljedica i činjenice što domaća proizvodnja šećera može podmiriti svega oko 30 posto potreba hrvatskog tržišta. „Ako se nama trgovcima u ulaznim cijenama šećera nešto ne promjeni, bojim se da će doći do problema u opskrbi ovom namirnicom na tržištu“, rekao je Katavić ocijenivši kako je iluzorno očeki-

vati da će zamrzavanje cijena nekoliko proizvoda spasiti potrošače. Upozorio je također na visoke cijene električne energije i plina, rekavši kako hrvatsko gospodarstvo plaća višu cijenu struje nego konkurenti u Europskoj uniji, dok je još uvijek nepoznato što će biti s cijenama plina. „Pitanje je kuda to vodi trgovinu. Procjene troška struje i plina za ovu zimu su strašne i ja ne znam kako će se trgovci iz svega toga izvući“, pesimističan je Katavić.

Moderator Tomislav Cerovec upitao je profesoricu Marijanu Ivanov za njeno stručno mišljenje o mjeri djelomično kontroliranih cijena u trgovini, te kakve su dugoročne makroekonomske posljedice takve mjere. Ivanov se zapitala zašto se takve mjere uopće donose, ustvrdivši kako se na taj način neće stimulirati gospodarstvo, nego se mogu prouzročiti nestašice. „Međutim, to je tipična mjera antiinflacijske politike. Ako postoje inflatorna očekivanja onda će se to ugrađivati u cijene novih proizvoda koje će sve više rasti. Ovako se želi psihološki djelovati na ljude kako bi prestali vjerovati da će inflacija biti sve veća. Ako potrošači ili proizvođači vjeruju da će inflacija biti veća, ona će i biti veća. Inflacija tako hrani samu sebe te se događa nešto što se stručno zove samoispunjavajuće proročanstvo“, rekla je Ivanov dodajući kako potrošači nisu podlegli toj psihozi, što se zorno vidi u tome da cijene mnogih proizvoda više ne rastu. Prema njenim riječima, svaka ekonomska mjera dovodi do toga da netko nastrada, pa je tako i u sadašnjoj situaciji kada su cijene pojedinih proizvoda zamrznute i donose gubitke pojedinim dionicima na tržištu. Upitan kakve su rezultate u dosadašnjem

tijeku godine ostvarili mali trgovci, Robert Fućak je rekao kako je početak godine bio jako loš, ali je sliku donekle popravila turistička sezona i to ne samo u primorskoj nego i u kontinentalnoj Hrvatskoj. Osvrćući se na ranije navedeni primjer šećera, rekao je kako prodavati neki proizvod ispod nabavne cijene ne samo da nema ekonomske logike, već je i u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja. „Smatram kako je država ta koja bi trebala promovirati zakonitost, a ne donositi uredbe koje su u suprotnosti sa zakonom te su u svom učinku kontraproduktivne i dovest će do nestašica, kako je ranije upozorio gospodin Katavić“, kazao je Fućak.

Nastavno na to, rekao je kako nekoliko proizvoda kojima su zamrznute cijene neće upropastiti trgovca, ali je stvar principa. „Zašto samo trgovci nose teret gospodarske krize? Zašto dio tereta ne preuzmu i neki drugi?“, zapitao je Fućak te je dodao kako se ni ministar ni premijer nisu odrekli svoje plaće, a trgovce na to prisiljavaju. „Trgovci ne generiraju rast cijena jer smo mi posljednji u nizu koji utječu na inflaciju“, kazao je rekavši kako su mali trgovci već počeli zatvarati svoje objekte, jer im je ovakav rast cijena energije „zakucao zadnji čavao u lijes“. Katavić se nadovezao na to naglasivši kako je rast cijena prehrane i pića od 18,1 posto umjetno stvoreni rast koji predstavlja samo praćenje trenda ulaznih cijena. „Nema fizičkog porasta prodaje, nego je rast cijena doveo do veće vrijednosne prodaje“, naglasio je.

Trenutne okolnosti potiču ubrzanu tranziciju prema dugoročno održivim i sigurnim izvorima energije i disperziranim tržištima

Nera Tomić je istaknula kako je Konzum sa zelenom tranzicijom počeo još 2008. godine kada je uveden sustav upravljanja okolišem prema normi ISO 14000, dok je sustav praćenja energetske učinkovitosti uveden 2017. godine. „Tako smo mjerili našu potrošnju energenata, pa smo svake godine kroz analizu identificirali uska grla, te smo krenuli s poboljšanjem tog dijela poslovanja. Kako su sami standardi implementirani kroz sve poslovne procese jednostavno je poboljšanje bilo neminovno kao rezultat“, istaknula je Tomić. Kada je riječ o konkretnim uštedama, ona je rekla kako se i malim koracima, kao što su gašenje svjetla u trgovinama i zatvaranje rashladnih uređaja, mogu ostvariti značajne uštede, a neke od ulaganja u tom području u Konzumu su se odnosile na uvođenje LED rasvjete u prodajnim objektima te optimizaciju rashladnih vitrina koje bi povlačile manje energije korištenjem rashladnih sredstava koja su prihvatljivija za okoliš, a imaju veću energetsku učinkovitost. „Osim toga, radimo i na projektu postavljanja solarnih panela na krovove naših prodajnih objekata. Sve su to projekti koji su pokazali svoje benefite u dosadašnjem razdoblju, a isto očekujemo i od tekućih projekata da će pridonijeti optimizaciji troškova i poslovanja“, naglasila je Tomić.

Marijana Sumpor, govoreći o mogućnostima da se trgovina vrati u centar Zagreba kao što je to nekada bilo, naglasila je kako to nije jednostavan zadatak jer su se navike potrošača značajno promijenile. Rekla je kako su to uobičajeni procesi koji su se u velikim svjetskim gradovima događali još 1970ih godina, a Zagreb je u tom proce-

Digitalna transformacija integrira najnovije digitalne tehnologije u sva područja poslovanja

magros 2022

su već više od 20 godina. „Izgradnja velikih shopping centara na periferiji te širenje ponude u maloprodaji, dovelo je do preseljenja potražnje iz središta grada prema tim objektima, pa slijedom toga i do zatvaranja velikog broja trgovina u centru Zagreba“, podsjetila je Sumpor dodajući kako su pandemija i potres još produbili taj egzodus iz gradskog središta. „Nakon potresa, brojni poslovni prostori u središtu grada, koji su oduvijek bili dio kulture življenja, bili su oštećeni te se veliki dio te ponude koja je atraktivna i za građane i turiste zatvorio tijekom 2020. godine“, rekla je Sumpor.

Naglasila je kako se radi na tome da se ti trendovi ipak okrenu u suprotnom smjeru. „Prioritet će biti obnova onih prostora koji su namijenjeni obrazovanju i zdravstvu. Ispražnjenost središta grada nikome nije od koristi, no proces obnove je izuzetno zahtjevan te mora biti povezan sa strategijama obnove lokalnog gospodarstva u središtu grada i financijskim ulaganjima u obnovu tih prostora. Nakon obnove ti će prostori biti stavljeni na javni natječaj, ali svima treba biti jasno kako je proces obnove jako spor i da iziskuje vrijeme“, istaknula je Sumpor.

Zlatica Štulić , odgovarajući na pitanje o utjecaju inflacije na kupovnu moć građana, naglasila je kako je situacija jako složena i da su ljudi pogođeni inflacijom te vrlo pažljivo troše novce. Pritom se posebno osvrnula na zaposlene u trgovini rekavši kako je trgovina radno intenzivna djelatnost i da su prodavači u maloprodaji posebno pogođeni, jer su njihove plaće niže i od sektorskog prosjeka. Poslodavci koriste mogućnost neoporezivih isplata kako bi poboljšali materijalni status svojih radnika, rekla je

Štulić, ali je jednako tako upozorila da se na taj način smanjuje osnovica za obračun mirovinskih doprinosa, pa će ti radnici kada odu u mirovinu biti u riziku siromaštva. „Položaj prodavača, ali i svih radnika u trgovini, nije jednostavan. Oni su neprekidno izloženi stresu zbog straha od gubitka radnog mjesta s obzirom na vrlo nesigurne uvjete poslovanja maloprodajnih poduzeća, zatim u vrijeme korone osobito su morali trpjeti verbalno nasilje od strane trećih osoba u trgovini. Stoga, a kako uskoro imamo Međunarodni dan dostojanstvenog rada, htjela bih pozvati na ulaganje napora sa svih strana da se taj stres, kojemu su izloženi radnici u trgovini, što je god moguće više smanji“, naglasila je Štulić. Ona je upozorila kako se u zadnjim godinama pokazao veliki problem nedostatka radnika te je podsjetila na to kako je zadnji popis stanovnika otkrio zašto – Hrvatska je u 30 godina izgubila milijun stanovnika.

Upozorila je kako bi se radno vrijeme u trgovini trebalo regulirati, a ne da se to prepušta na volju trgovcima.

Govorilo se i o krizi u Ukrajini te velikom valu izbjeglica koje su došle u Hrvatsku iz te ratom pogođene zemlje. Katavić i Fućak su ustvrdili kako to nije smanjilo gorući problem nedostatka rad-

ne snage, jer je većina ljudi koji su došli u Hrvatsku više platežne moći te su u velikom broju svoje novce uložili u kupnju nekretnina ili su pokrenuli svoje privatne biznise. Tomić je pridodala kako je pritiskom na cijene energenata došlo do jačanja svijesti na globalnoj razini o važnosti energetske neovisnosti država. „To nas potiče da drugačije promišljamo o struji, plinu, gorivu i općenito o zelenoj tranziciji koja predstavlja veliku priliku ako se razmišlja dugoročno“, naglasila je Tomić.

Izazovi uvođenja eura

U drugom panelu na temu „Uvođenje eura i utjecaj na trgovinu i potrošače“ sudjelovali su: Hrvoje Šimić, direktor tvrtke Tekstilpromet; Sabina Cvitan, v.d. voditelja Službe za zajmove HAMAG-BICROa; Ivona Bačelić Grgić, poslovni tajnik Udruženja trgovine HGK; Branka Augustinović, načelnica Sektora za zaštitu prava potrošača Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH; Martin Evačić, direktor Narodnog trgovačkog lanca; i Tihomir Mavriček, izvršni direktor Hrvatske narodne banke.

Raspravu je otvorio Tihomir Mavriček istaknuvši kako je trenutak prelaska na zajedničku europsku valutu izazovan s više strana, jer ga uz nezabilježene stope inflacije karakterizira i velika količina gotovog novca u opticaju koja je

Konferenciju su pratili i učenici Ekonomske škole Katarina Zrinski

od 2011. do danas udvostručena. „Prema jučerašnjem danu (4. 10. 2022. op. ur.) u opticaju je, što znači izvan trezora Hrvatske narodne banke, oko 41 milijarda kuna gotovog novca, od čega je 10 milijardi u bankama, dok je 31 milijarda kuna kod poslovnih subjekata i naših građana. To je količina koju mi moramo zamijeniti u eure u nekoliko mjeseci, odnosno u nekoliko godina“, precizirao je Mavriček. Dodao je kako u ovom trenutku pripreme teku prema planu, te da su s bankama potpisani ugovori o predopskrbi novčanicama eura, što je bio preduvjet da banke počnu opskrbljivati trgovce gotovinom eura. „S druge strane, na inicijativu Hrvatske narodne banke, sve

poslovne banke su se složile da se od 15. prosinca do 15. siječnja ukinu naknade za podizanje gotovog novca na drugim bankomatima, što će našim građanima olakšati podizanje novčanica eura. Ujedno, pripremit će se i sustav u kojem će pojedini bankomati u tom razdoblju isplaćivati kune, dok će većina njih biti spremna za isplatu eura“, pojasnio je Mavriček.

Martin Evačić je istaknuo da su se u NTL-u počeli pripremati za ovaj proces odmah čim je bilo izvjesno da će doći do zamjene valute. „Pripreme su krenule s prilagodbom softvera, a nastavilo se s procesom isticanja dvojnih cijena. Međutim, najveći dio posla odnosi se na prvih 15 dana nove godi-

ne kada ćemo imati dvojnu valutu u trgovinama. Vjerujem da će biti puno potrošača koji neće stići staviti u banku kune, nego će ih zamijeniti kupovinom roba u trgovinama. Mi tu moramo osigurati i duple blagajne i duple ladice, te obučiti ljude za to, što nikako nije jednostavno“, naglasio je Evačić. Osim toga, cijeli taj proces dosta košta, kazao je, izdvojivši pritom troškove softverskih rješenja, ali je ipak izrazio uvjerenje kako će to veći trgovci riješiti bez poteškoća. Hrvoje Šimić je rekao kako će trošak prelaska na euro na kraju snositi kupci, jer će se to ukalkulirati u cijenu proizvoda. „Uz to, mi smo specifični jer imamo odjeću poznatih brendova koji imaju preporučene maloprodajne cijene i sad kad smo svi u euru bit će vidljivije da su naše cijene više u odnosu na, primjerice, isti takav proizvod u Njemačkoj. Ako je taj proizvod u Njemačkoj 23 eura, a kod nas 27

Poticanje održive potrošnje jedan je od ključnih prioriteta navedenih u Nacionalnom planu i programu zaštite potrošača

Učesnici drugog panela s lijeva na desno: Hrvoje Šimić, direktor Tekstilprometa; Sabina Cvitan, v.d. voditelja Službe za zajmove HAMAG-BICRO-a; Ivona Bačelić Grgić, poslovni tajnik Udruženja trgovine HGK; Branka Augustinović, načelnica Sektora za zaštitu prava potrošača Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH; Martin Evačić, direktor Narodnog trgovačkog lanca; Tihomir Mavriček, izvršni direktor Hrvatske narodne banke; moderator Tomislav Cerovec

magros 2022

eura, to ne znači da mi imamo višu maržu, nego veći PDV. Mi zapravo imamo skupu državu“, istaknuo je Šimić.

Branka Augustinović je podsjetila kako je dvojno iskazivanje cijena započelo 5. rujna ove godine i traje sve do 31. prosinca iduće godine, dok je prilagodba krenula još tijekom 2021. godine s nizom konzultacija, edukacija i drugih aktivnosti. „Tijekom ovog procesa najčešći upiti bili su vezani za točan način preračunavanja i zaokruživanja, zatim za ispravan način isticanja cijena, tko su sve obveznici dvojnog iskazivanja cijena jer to nisu svi nego samo oni poslovni subjekti koji su u direktnom odnosu s potrošačima i drugo. Danas, nakon prvih mjesec dana primjene, upita je sve manje i svi su se uglavnom prilagodili, a u tom je periodu napravljeno nešto više od 2.000 nadzora koje obavlja Državni inspektorat, te su za sve greške trgovci dobili 14 dana da ih korigiraju“, istaknula je Augustinović.

U nastavku rasprave govorilo se o odnosu prema eurocentima, odnosno iskazivanju cijena koje nisu zaokružene na cijeli broj, te na koji će se to način vraćati kupcima s obzirom na to da su neke države eurozone tu praksu krenule mijenjati. Rečeno je kako se u svakom pogledu treba postupati etički kako ne bi došlo do prevare potrošača, a da je jedan od načina kako se to može prevenirati i plaćanje karticama.

Ivona Bačelić Grgić tako je podsjetila da se tek jedna od četiri transakcije u Hrvatskoj plaća karticom, dok je vrijednost svih transakcija ravnomjerno podijeljena između gotovinskih i kartičnih. Martin Evačić je replicirao navodeći argument da kartične transakcije nose trošak koji plaća trgovac, jer je to

dio komercijalnog odnosa maloprodajnog subjekta i kartičarske kuće. On je upozorio kako i gotovina nije bez troška. „Skupljanje i prijevoz gotovog novca također košta te sa sobom nosi rizike. Mi smo u zadnjih nekoliko godina imali tri pljačke. Plaćanje karticama je budućnost, a činjenica je i da su provizije kartičara smanjene, jer je i njima jasno kako ćemo na taj način i mi trgovci poticati plaćanje karticama i povećati broj transakcija te pomoći da taj način plaćanja na tržištu prevlada“, pojasnio je Evačić.

Hrvoje Šimić se osvrnuo na rast cijena u maloprodaji te je dao svoje viđenje: „Ako postoje svi potrebni instrumenti i ako vidimo da na esencijalnim robama bilježimo rast cijena od 20 posto, a na neesencijalnim robama poput naše odjeće, obuće, namještaja i drugog, rast je četiri do pet posto, ako nam energenti jednako rastu, kao i trošak rada, ako sirovine rastu jednako, kako to da nisu jednaka povećanja cijena? Očito je kako je hrana nešto što nam je potrebno i može se više dignuti cijena. Ako ja dignem svoju cijenu za 20 ili 30 posto, nitko neće kupiti svoju petu jaknu, međutim, bez brašna ne možeš. Ja pritom ne vjerujem da trgovci u tome sudjeluju, ali negdje je nastala razlika pa ako postoje alati, zašto to država ne bi iskoristila i utvrdila gdje je ta razlika nastala. Ulazni parametri nam svima jednako idu gore“, naglasio je Šimić.

Sabina Cvitan je kazala kako HAMAG-BICRO provodi i programe bespovratnih potpora i daje jamstva na kredite u komercijalnim

bankama, uključujući i subvenciju kamatne stope te direktno daje male kredite u iznosima do 100.000 eura. „Mi isplaćujemo na račune poduzetnika i potičemo ih da transakcije provode bezgotovinski zato što kasnije moramo prekontrolirati sve transakcije i utvrditi da su sredstva namjenski utrošena“, rekla je Cvitan. Prema njenim riječima, interes za realizaciju kredita preko HAMAG-BICROa je uvijek bio izrazito velik, jer su kamatne stope bile značajno niže od tržišnih.

„Investicijski zajmovi iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti imaju kamatnu stopu od 0,8 posto. Novost u ovim programima je to što smo uključili i trgovačke djelatnosti kao prihvatljive. Osim toga, ono što je sada novo i što je možda malo prepalo poduzetnike u tim prijavama je to što se sve usmjerava u zelenu tranziciju, što znači da svaki pa i taj mali zajam do 100.000 eura mora dostaviti izjavu da ne šteti klimatsko-okolišnim ciljevima, bilo da im doprinosi, bilo da je neutralan. Više ne možemo financirati ništa na fosilna goriva“, navela je Cvitan.

Ivona Bačelić Grgić je podsjetila kako je Hrvatska gospodarska komora bila spona između gospodarstva i ministarstava te Hrvatske narodne banke tijekom procesa pripreme i provedbe prelaska na euro. „Etički kodeks je deklarativan, to je jasno. No, treba imati na umu percepciju na tržištu koja ide za time da su bankari i trgovci dežurni krivci, a onda se može dogoditi da baš ta mala markica koja je deklarativna, informativna, nekima nevažna, šalje jasnu poruku da je riječ o društveno odgovornoj tvrtki koja se brine za prava potrošača“, rekla je Bačelić Grgić. Podsjetila je kako je HGK u suradnji s HNB-om organi-

Poslovni subjekti mogu pristupati

Etičkom kodeksu do kraja

Trgovci smatraju kako je iluzorno očekivati da će zamrzavanje cijena nekoliko proizvoda spasiti potrošače

Konrad Adenauer i Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora, smart partner konferencije bio je HAMAG-BICRO, dok su pokroviteljsku podršku pružili Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatska obrtnička komora te Hrvatski izvoznici.

Vidimo se dogodine!

zirala edukaciju trgovaca oko prepoznavanja krivotvorenih novčanica eura, te je istaknula važnu ulogu Komore u promociji domaćih proizvođača.

Zahvaljujemo svima koji su pomogli u realizaciji ove konferencije!

Pokrovitelji:

Zaključno, sudionici Konferencije složili su se oko toga da će tržišno okruženje u sljedećih 12 do 18 mjeseci biti teško. Svaka tranzicija je teška pa i ona zelena. Radi se o strateškom zaokretu u gospodarskoj paradigmi koja ide za time da se ostvari viša razina korištenja vlastitih resursa kako bi se ostvarila energetska neovisnost u budućnosti. Cilj je postavljen jako visoko, ali tako je bilo uvijek kada je riječ o velikim promjenama. A sada i ovdje više ne svjedočimo evoluciji ekonomske politike nego njenoj revoluciji. Svi dionici u tom procesu trebaju dati svoj doprinos kako bi se taj zaokret napravio sa što manje negativnih posljedica. Trgovina je uvijek davala svoj doprinos i nastavit će to činiti i dalje, jednako kao i konferencija MAGROS koja će i dogodine otvoriti nove teme i pokušati dati odgovore na glavna pitanja sektora.

Uz Suvremenu trgovinu i Hrvatsku gospodarsku komoru kao organizatore konferencije MAGROS 2022, održavanje skupa kao suorganizatori pomogli su Zaklada

Suorganizatori:

Zlatni sponzor: Sponzori:

Smart partner:

Organizacijska i tehnička podrška:

KONFEKCIJA KRAPINA

Novi ekonomski i socijalni izazovi

Promjene traže novu nacionalnu strategiju razvoja

piše: Ante Gavranović

Komponente državne samodostatnosti su HRANA, ENERGIJA, VODA, ali i DEMOGRAFSKA KRETANJA, razina ZDRAVSTVENE ZAŠTITE i ukupna KVALITETA ŽIVOTA I SIGURNOST. Kad je o državi riječ, nema institucije koja bi u kratko vrijeme mogla procesirati novonastale okolnosti, opasnosti i prilike. Ali jedno je jasno: bilo bi nužno napisati novu nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine. Ova postojeća nije držala vodu u normalnim vremenima, a kamoli da bi u ovako dramatično izmijenjenima.

Svijet novog doba oblikovan je globalizacijom, liberaliza cijom i tehnološkim napret kom. Novo razdoblje razvo ja temelji se na održivom razvoju kao ključu uspješne konkurentno

sti. Ovisnost o prirodnim uvjetima, tehnološkoj, tehničkoj i gospodarskoj razini razvoja, nacionalna trži šta čini preuskima za ponudu do bara i usluga koje se pojavljuju na tržištima. Njihov daljnji uspjeh ovi

sit će o mogućnosti konkuriranja na razvijenom međunarodnom tr žištu. Specijalizacija u proizvodnji, sve veća trgovinska povezanost i međuovisnost ekonomija, jedna ko kao i skraćeno vrijeme komu-

niciranja, pripadaju glavnim odli kama suvremenog globalnog eko nomskog sustava.

Neki autori ističu da se „samodo statnost i autonomija lokalnih sustava smanjuje kako se povećava stupanj specijalizacije. Zbog razgranate međupovezanosti dijelo va sustava i zbog skraćenog vremena komuniciranja, perturbacije koje se dogode u bilo kojem dijelu brzo se prenose i na ostale člano ve sustava, a to rezultira njegovom nestabilnošću“. Stoga je održivi ra zvoj jedini način izlaska iz gospo darske i društvene krize koja ima globalni obuhvat, te je prema ne kima i jedini način opstanka modernog društva.

Cilj održivog, a time i globalnog ra zvoja jest ili bi trebao biti prevladati siromaštvo, smanjiti razlike izme đu bogatih i siromašnih, smanjiti konflikte i nasilje, smanjiti okolišnu štetu, smanjiti korištenje resursa, kao i rast svjetske populacije te na određenoj razini povećati stupanj solidarnosti među ljudima. Trebali bismo imati na umu da postizanje i ostvarenje održivosti nije fiksna točka u vremenu, već je to kontinuirani proces koji podrazumijeva konstantne promjene i prilagodbe dinamičkom okolišu.

Poremećaji u dobavnim lancima i nestašice određenih proizvoda uslijed izbijanja pandemije koronavirusa već su rezultirali s nekoli ko malih revolucija u području ekonomske teorije, ali i probudili globalizacijom odavno uspavanu i pomalo zaboravljenu ideju gospodar ske samodostatnosti.

Globalna tržišna ekonomija u opasnosti

Koncept prema kojem bi države trebale težiti zadovoljavanju svojih potreba iz vlastitih resursa, umje sto da se oslanjaju na vanjske izvore, odnosno druge države, dobio je preko noći na popularnosti: Hrvat ska bi trebala težiti postizanju sa

modostatnosti u području prehra ne, vode i energije.

Korona, a sada i rat u Ukrajini bili su okidači za novo preispitivanje „svetog grala“ – samodostatno sti Hrvatske u hrani i energentima. Od istaknutog predstavnika hrvatskih izvoznika moglo se čuti kako se „dosad smatralo da je globalna tržišna ekonomija uni verzalno rješenje, ali svjedočimo da ono ima velike nedostatke i da države trebaju voditi brigu da su joj proizvodi dostupni na siguran način na vlastitom tržištu, dakle potrebno je maksimiranje doma će proizvodnje“. Ili, konzultant za agrar ističe da „Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane za svoje po trebe i ovisna je uvozu brojnih po ljoprivredno-prehrambenih pro izvoda... Pouka krize je potreba za strateškim zaokretom hrvatske poljoprivrede u smjeru što ve ćeg osiguranja samodostatnosti“.

Hrana

Ponajčešće se pojam samodostatnosti svodi na poljoprivredu. Postoje, međutim, praktični proble mi koji se ne mogu zanemariti bez obzira što je to zaista nacionalni prioritet. Konkretno, primarnu po ljoprivrednu proizvodnju karakte rizira niska produktivnost koja ne samo da je ispod prosjeka EU, već je na razini od samo 30 posto pro sjeka EU. Potrebno je povećati obu jam proizvodnje, povećati produktivnost kroz povećanje prinosa i snižavanje troškova proizvodnje, te promijeniti strukturu proizvod

nje radi povećanja udjela proizvo da veće dodane vrijednosti.

No, čak kad bi Hrvatska značajno unaprijedila svoju poljoprivrednu proizvodnju, postavlja se pitanje njene osjetljivosti na vremenske prilike, čime se narušava mogućnost potpunog oslanjanja na vlastite mogućnosti. Ipak, i tome se može doskočiti većim ulaganjima u moderne tehnologije kako bi se smanjila ovisnost o vremenskim prilikama, tvrde sugovornici.

Proizvodnja se prepušta slučaju umjesto da predviđamo stvari i investicije i usmjerimo ih tako da imamo kontinuitet proizvodnje. Primjerice, mnoge države EU već su davno riješile pitanje navodnja vanja. Hrvatska je još daleke 2005. godine usvojila Nacionalnu stra tegiju navodnjavanja. Taj je plan predviđao da ćemo do 2020. godine doći do 65 tisuća hektara pod sustavima za navodnjavanje, a današnje procjene govore o izgrađe nosti 23 do 26 tisuća hektara, od nosno između 2,1 - 2,4 posto kori štenog poljoprivrednog zemljišta. No, i izgrađeni sustavi se slabo ko riste, pa i propadaju.

Sljedeći prigovor odnosi se na veli činu tržišta i pitanje koliko ima smi sla orijentirati se na zadovoljavanje vlastitih potreba kada je riječ o relativno maloj potražnji.

Prema stupnju samodostatnosti u 2018. godini Republika Hrvatska je suficitna u pšenici, kukuruzu, sun cokretu, soji i uljanoj repici. Potrošnja ostalih važnih poljoprivredno-

prehrambenih proizvoda veća je od domaće proizvodnje, te se manjak nadoknađuje uvozom dok se višak izvozi. I tu dolazimo do prvog paradoksa: imamo zemlju na kojoj uspijeva sve osim banana, a uvozimo čak i jabuke! Samodostatni smo tek u proizvodnji nekoliko vr sta voća i povrća, a ništa bolje nije ni s mesom i mlijekom. Do kada?

Energetika

Ovo stoljeće obilježile su vijesti o klimatskim promjenama i brzim promjenama u energetici. Moramo promišljati energetiku, investirati u projekte i obnovljive izvore ener gije. Većina europskih zemalja trebale bi do 2050. godine biti niskougljične. U tom okviru nameće se smjer energetske politike koji de finira i smjer hrvatske energetske politike. Obnovljivi izvori energije prastara su tema, od hidroenergi je, sunca i vjetra, no mi moramo naći način kako ih koristiti. Moramo razmišljati na novi način. Promijenile su se tehnologije kojima možemo doći do njih, tu je moguć nost korištenja digitalnih tehnolo gija, kontrola potrošnje i usklađivanja. Kažu da se ne možemo uspoređivati s Njemačkom, Danskom i Francuskom, no možemo sa sami ma sobom. Nije energetska strate gija ta koja će definirati priču. Ključni su energetska samodostatnost i ugljična neutralnost, a energetska tranzicija mora postati stvarnost.

U sadašnjem trenutku svjedočimo donedavna nezamislivu scenariju višestruko uvećanih cijena energe nata, uz veliku neizvjesnost kad je riječ o daljnjim trendovima, a osobito njihovoj dostupnosti.

Postoji vjerojatnost da je upravo Europska unija svojom aktualnom, disruptivnom energetskom politikom (Green Deal ) izazvala taj globalni energetski poremećaj. Tako je, zapravo, ugrozila intere se velikih globalnih energetskih igrača, od kojih su neki, radi zaštite svojih globalnih energetskih po zicija, posegnuli za vojnim aktivnostima. U takvim okolnostima pre življavanje većine poslovnih subje kata, bilo na lokalnom bilo na glo balnom tržištu, dovedeno je u pi tanje. Kao logično rješenje nameće se pitanje ultimativna smanjenja troškova energije, odnosno sma njenje utjecaja tržišnih šokova na stabilnost poslovanja kompanija.

Na tom tragu potrebno je osmisliti nove modele koji će, primjenjujući raspoložive tehnologije i zakonom propisane odnose na energetskom tržištu, omogućiti smanjenje troš kova i energetsku stabilnost poslovnih subjekata.

Radi postizanja energetske samodostatnosti nužno je, s jedne stra ne, osigurati maksimalnu energet sku učinkovitost postojećih ener getskih sustava i, s druge strane, uspostaviti vlastiti potencijal proizvodnje energije iz obnovljivih izvo ra. U drugom koraku treba energetski pregledati sustav da bi se utvrdili stanje energetske učinko vitosti i potencijal gradnje vlastitih proizvodnih kapaciteta (npr. solar na energija, dizalice topline, skladištenje energije). U trećem koraku projektiraju se proizvodna po strojenja i popratni energetski su stavi. Dalje slijedi gradnja proizvod nih kapaciteta i popratne energet ske infrastrukture. U posljednjoj fazi uspostavlja se specifičan energetski sustav u kojem se istodobno proizvodi, distribuira, skladišti i troši električna energija i sve to unutar toga zatvorenog distribu cijskog sustava.

Voda

Količine slatkih, tekućih i pitkih voda o kojima ovisi život ograničene su i zalihe su sve manje. Stoga ne čudi da se u današnje doba vrijednost nekog područja mjeri

količinom i kvalitetom pitkih voda. Zahvaljujući svojem geografskom položaju te osobinama reljefa i kli me, Hrvatska raspolaže znatnim količinama kvalitetne slatke vode.

Hrvatska je ispresijecana čitavom mrežom rijeka, koje zajedno sa svojim pritocima jednim dijelom pripadaju slijevu Crnog mora, a drugim slijevu Jadranskog mora, te uz nekoliko ponornica predstav ljaju iznimno kvalitetno vodeno bogatstvo Hrvatske. Uz to, kada je riječ o visokokvalitetnoj pitkoj vodi, kraško područje Hrvatske s malo vode na površini, a dosta vode u podzemlju predstavlja neprocje njivo vrijedan, specifičan rezervoar pitke vode vrhunske kvalitete. Vodni resursi Hrvatske, slaže se i strana i domaća znanost, gospodarska su vrijednost koja premašuje lokalni i regionalni značaj.

Naime, prema izvješću o vodnim zalihama, koje je izradio UNESCO snimajući stanje u čak 188 zema lja svijeta, Hrvatska se na prostoru Europe smjestila na visoku tre ću poziciju. Bogatije vodom od nje samo su dvije sjeverne zemlje: Nor veška i Island. Hrvatska prema tom izvješću raspolaže s 32.818 prostornih metara godišnje obnovlji ve pitke vode po stanovniku i po tom se podatku uspjela svrstati i u krug 30 vodom najbogatijih zemalja svijeta. Osim toga, Hrvatska je i među malobrojnim zemljama koje svojim građanima sustavom javne vodoopskrbe jamče i osiguravaju pitku vodu.

Ministarstvo poljoprivrede, šu marstva i vodnoga gospodarstva obnovljive podzemne zalihe vode veže uz dva područja. Iznose tako procjenu da podzemne zalihe vode imaju ukupan godišnji kapacitet od 9.133 milijuna prostornih metara, s tim da se glavnina zaliha (7.132 mil/m3) smjestila u krško-karbo natnom vodonosniku, a ostatak u aluvijalnom području. To je značajno budući da se oko 90 posto vodoopskrbe u Hrvatskoj osigu rava upravo iz zaliha podzemnih

voda. Vodom iz javne vodoopskrbe u Hrvatskoj se danas služi oko 80 posto stanovništva. Najlošije stanje u javnim vodovodima ve zano je uz Bjelovarsko-bilogorsku županiju gdje zdravstveno isprav nu vodu iz vodoopskrbnih sustava dobiva samo 34 posto stanovništva, u Požeško-slavonskoj takva opskrba stiže do 48 posto kućanstava, dok su najbolju mrežu razvile Istarska i Primorsko-goranska županija sa 97 posto pokrivenosti područja za razliku od Zagreba koji je dosegnuo tek 90 posto. Na sajmu Aqua Expo održanom 2004. u Parizu, najvećem specijaliziranom europskom sajmu pitke vode, Agrokorova izvorska voda Jana proglašena je najboljom, za što je nagrađena Eurooskarom. Taj detalj odlično ilustrira u kojem pravcu (izvoz) Hrvatska još nije snažnije krenula, a mogla bi. Tije kom sljedećih desetljeća Hrvatska bi, ocjena je s kojom se slažu mno gi, svoj golemi i gotovo neprocjen ljiv potencijal voda trebala snažnije iskoristiti kao izvrstan izvozni adut.

Opasnosti, izazovi i zamke Nekoliko je mogućih prigovora kon ceptu samodostatnosti, pogotovo kada je u pitanju mala i otvorena ekonomija poput hrvatske, po definiciji ovisna o uvozu zbog malog tržišta i ograničenih kapaciteta. Naime, dok je riječ o strateškim resursima kao što su voda, energija

i hrana, redom kategorije u kojima Hrvatska stoji vrlo dobro s resursima, ali loše s njihovim adekvatnim korištenjem, priča ‘drži vodu’, no, ako se ideja počne širiti izvan toga dolazi se do ekonomski kon traproduktivnih tendencija.

Donald Trump je po svaku cijenu želio postići maksimalnu gospo darsku samodostatnost svoje zemlje u čemu je izravno narušavao globalne tržišne odnose i, u konač nici, štetio američkim kompanijama i potrošačima. Previše inzistiranja na samodostatnosti, mimo neumoljivih zakona tržišta, vodi u protekcionizam i antiglobalizacij sku retoriku, što u konačnici rezultira gospodarstvom koje funkcionira ispod svog optimuma i ne teži povećanju izvoza.

Ako realno sagledvamo stanje u nas, proizlazi zaključak da se pod samodostatnošću uglavnom sma tra proizvodnja nekog proizvoda u Hrvatskoj sa svrhom zadovoljavanja potražnje hrvatskih potrošača. Znači li to da hrvatski proizvođač (valjda u domaćem privatnom vlasništvu?) proizvodnju pri marno plasira domaćim kupcima, a višak, nakon namirenja domaće potražnje, plasira izvan Hrvatske?

Takvo poimanje samodostatnost je pogrešno i treba biti imperativ kod onih proizvoda koji mogu biti konkurentni cijenom i kvalitetom. Svi osta li koncepti ne bi bili ispravni u kon tekstu tržišne ekonomije i globalnog tržišta kojem pripadamo. ST

Neradna nedjelja u maloprodaji

piše: izv. prof. dr. sc. Dario Dunković Katedra za trgovinu i međunarodno poslovanje, Ekonomski fakultet Zagreb

Aktualiziralo

se pitanje oko neradne nedjelje nakon najave premijera za novi pokušaj. Dnevne novine od 20. listopada prenose kako je novi prijedlog da bi „trgovci mogli raditi najviše 16 nedjelja u godini“ što jedan predstavnik malo prodavača komentira kako bi većina malih to prihvatila. Tri su glavna učinka ove mjere: (1) proširila bi se prava radnika, (2) smanjio bi se ukupan broj radnih sati u maloprodaji i dosadašnji veći trošak sata rada koji je nosio na rad ne-

djeljom i (3) kupcima bi se promijenile navike i smanjila mogućnost potrošnje. Teško je predvidjeti kako bi u pojedinim oblicima regulaci je izgledala konkurentnost među maloprodavačima: da li bi jednu nedjelju radile sve prodavaonice jednog lanca? Ili će jednu nedjelju raditi jedna prodavaonica, a slijedeći vikend druga, itd.

Što bi bio predmet regulacije?

Prvo sa čime se treba upoznati –iako je riječ o izmjenama Zakona

o trgovini, ovdje se ne radi o regu laciji rada nedjeljom „u trgovini“ kao što se to govori u javnosti. Trgovina je najraširenija i vrlo složena djelatnost, a što sve obuhvaća, može se samo u ovom kontekstu opisati na slijedeći način:

• trgovce na veliko, kod kojih je za posleno 75.300 radnika i koji ne rade nedjeljom (uz neke iznim ke);

• servise i salone automobila, koji ne rade nedjeljom i zapošljavaju 23.300 radnika;

1

• web-shopove, čije se radno vri jeme ne može ograničiti i u kojima je 1.500 zaposlenih;

• benzinske postaje, u kojima je 3.500 zaposlenika i neće osjetiti neradnu nedjelju;

• ljekarne, gdje je obično samo jedna u gradu dežurna i radi nedjeljom;

• prodavaonice u zračnim lukama i one na njima sličnim lokacijama, koje također neće osjetiti promjenu jer ostaju otvorene;

• ostale fizičke prodavaonice, od kojih one u središtima gradova imaju tradicionalno radno vrije me subotom do 13 i zatvorene su nedjeljom.

Prema tome, okosnica je reguliranje „neradne nedjelje u malopro daji“.

Od ukupno 225.700 radnika zapo slenih u trgovinskim poduzećima u Hrvatskoj1, regulacijom bi bilo obu hvaćeno ne više od 69.000, odnosno trećina radnika zaposlenih u trgovini. Cilja se na specijalizirane prodavaonice u maloprodajnim centrima (popularno: šoping cen trima), male priručne prodavaonice hranom, supermarkete, „uradi sam“ prodavaonice, diskonte i hipermarkete. Ostale djelatnosti u šoping centrima, kao što su resto rani i kafići, ne bi bili obuhvaćeni, tako da ostaje pitanje kako će oni i njihovi kupci reagirati na uvođe nje neradnih nedjelja.

Regulacija maloprodaje u drugim zemljama

Maloprodaja je svugdje regulirana zbog velike važnosti za životni standard, zaposlenost i porezni kapacitet. OECD koristi pokazatelj stupnja regulacije u maloprodaji kojim jednostavno rangi ra stanje u zemljama od 1 do 6.

„1“ predstavlja potpuno liberalan, dok sa „6“ vrednuje vrlo restriktivan regulatorni okvir. Ravnajući se prema posljednjoj objavljenoj stu diji, Hrvatska je imala niski stupanj regulacije od 1.4, za Nizozemsku je iznosio 0.9, Austrija je sa 4.0 smanjila na 2.4, Belgija je najrestriktiv nija zemlja sa 4.0, dok su Slovenija i Bugarska vrlo liberalna europska maloprodajna tržišta. Sve zemlje bilježe slabljenje regulacije u posljednjih 10 godina uz iznimku Češke Republike i Slovačke. Meto dologijom studije analizira se rad no vrijeme prodavaonica, formiranje prodajnih cijena, ispunjava nje uvjeta kod otvaranja prodavaonice i sl.

Zašto ne bi trebalo mijenjati sadašnje stanje?

Dinamika radne snage i radnog vre mena zajedno s formiranjem cije na, predstavljaju najosjetljivija po dručja upravljanja prodavaonicom odnosno maloprodajom. Bilo ka kva regulacija poslovanja označava uplitanje u menadžment i posti zanje poslovnih ciljeva. Ne može se reći da će regulacija dovesti do boljih poslovnih rezultata prodavao nice, kao na primjer, veće prodaje, porasta bruto marže i profitabilno sti ili rasta osobne potrošnje. Ma

loprodajni menadžment koji je od govoran za konkurentnost, poslov ni rezultat i upravlja prodavaonicama i radnicima, može samostal no odlučiti kada će prodavaonica biti otvorena. Ako ocjeni da radnici nisu dovoljno motivirani radeći nedjeljom, onda je to signal menadžmentu da učinkovitost radne snage opada i nedjeljom će vjerojatno zatvoriti prodavaonicu i odreći se prometa kupaca i prodaje tog dana. Domaći maloprodajni lanac KTC primjer je dobre prakse strateškog odlučivanja menad žmenta o nedjelji kao neradnom danu. To nije bila laka odluka, jer su prodavaonice glavnih konkurenata otvorene nedjeljom. Većina posjetitelja dolazi u šoping centre zbog razonode uglavnom subotom i nedjeljom, a supermar kete, diskonte i hipermarkete vikendom posjećuju uglavnom za posleni kupci, jer ne stižu uz obve ze obaviti kupovinu tijekom tjedna. Teško je zamisliti Arena centar, Tower centar ili Portanovu u Osije ku, koje nedjeljom posjete tisuće kupaca, da se nedjeljom zatvore. Šoping centri i velike prodavaonice, zajedno s Internet maloprodajom, predstavljaju glavne značajke razvoja maloprodaje u posljednjih dvadeset godina, tako da bi ograničenje njihova radnog vremena

svi trenutni podaci o zaposlenima mogu odstupati

predstavljalo sputavanje razvoja domaće maloprodaje. Zatvaranjem prodavaonice, koja inače radi nedjeljom, broj radnih sati tjedno smanjio bi se za 8-13% ovisno o duljini radnog vremena nedjeljom. Prosječna prodavaoni ca koja organizira rad s 15 radnika (npr. 12 na puno i troje na nepuno radno vrijeme) mogla bi dosa dašnjih 2.300 radnih sati mjesečno smanjiti za 190-280 radnih sati što je ekvivalent 1.1-1.7 radnika na puno radno vrijeme. Ako je regula cijom obuhvaćeno oko 69.000 radnika i njihovi radni sati, onda se prema rasponu proporcija može procijeniti koliki je to ekvivalent radnika na puno radno vrijeme. Ovo su tri kratka obrazloženja zašto bi bilo korisno zadržati posto jeću razinu tržišne regulacije u ma loprodaji i odustati od povećanja restrikcija. Ovom bi se regulacijom zaobišle ostale djelatnosti kao što je ugostiteljska, gdje gotovo bez iznimke čitav sektor radi nedjeljom i usko je povezan s maloprodajom.

Zašto bi bilo poželjno uvođenje regulacije?

Dio smo socijalno-tržišnog gospodarstva u kojem kada nešto na tržištu nije kako se očekuje, odmah se od vlade očekuje da nešto poduzme odnosno regulira (npr. sni zi cijenu goriva, proširi prava potrošača). Kada je riječ o regulaciji rada nedjeljom, onda je jasno da se ne radi o poteškoćama na trži štu niti o nekom kriznom stanju u koje treba intervenirati. Kod namjere uvođenja neradne nedjelje u fizičkim prodavaonicama, društveni ciljevi su u prvome planu, što je u socijalno-tržišnom gospodarstvu odnosno Europskoj uniji sa svim uobičajen razlog za uvođe nje regulacije.

Maloprodaja je sektor niskih plaća tako da bolja kvaliteta života radnika u njoj, jer većinu nedjelja ne bi radili, predstavlja opravdan razlog

za uvođenje regulacije. U mnogim je europskim zemljama na snazi regulacija rada nedjeljom. Na primjer, u Mađarskoj i Poljskoj je re guliran rad nedjeljom, ali u Budim pešti od osamnaest šoping centa ra samo četiri manja ne rade nedjeljom. U Varšavi od dvadeset šo ping centara samo tri rade nedje ljom. U Beču i Ljubljani ne radi ni jedan. Hrvatska, Mađarska i Poljska, ali i ostale CEE zemlje, imaju is podprosječnu produktivnost rada u trgovini na malo i po tome značajno zaostaju za primjerice Au strijom i Slovenijom.

Regulacijom rada nedjeljom povećala bi se produktivnost rada (prihod po radniku), jer bi se sigurno smanjio broj radnih sati u prodava onici uz neznatno smanjenje pro daje. Važno je da se ne mora smanjiti broj radnika nego bi se promi jenila struktura radne snage u pro davaonici. Povećanjem proporci je radnih sati radnika na nepuno radno vrijeme smanjio bi se ekvi valent radnika na puno radno vri jeme, što je ključno za povećanje produktivnosti. Povećanje produk tivnosti rada glavni je preduvjet za poboljšanje uvjeta i povećanje razi na plaća u maloprodaji. Trošak radnog sata nedjeljom znatno je veći nego ostalim danima i prodavao-

nicama predstavlja dodatni teret za već ionako vrlo nisku jednozna menkastu stopu profitabilnosti.

Zaključak

Neradne nedjelje mogle bi donije ti šire koristi za maloprodaju, a također su opisana i tri razloga zašto maloprodavačima nije potrebno nametati neradne nedjelje. U hrvatskoj će maloprodaji doći do promjena u strukturi radnih odno sa i upravljanje radnom snagom bit će još izazovnije za maloprodajni menadžment. Djelomično će te promjene izazvati nova regulaci ja, djelomično tehnologija, a dijelom će biti posljedica neizbježnog prijenosa prakse iz drugih razvije nih zemalja kako bi im se približili.

Reguliranje neradne nedjelje važ na je stvar za maloprodaju i sektor trgovine, jer bi bilo dodatno obuhvaćena trećina radne snage iz trgovine i dodatno nekoliko tisuća prodavaonica nedjeljom ne bi radilo, među kojima gotovo sve od top-10 najvećih maloprodajnih la naca. Ako se prihvati uravnoteže no rješenje „od 16 radnih nedjelja“, to bi stvorilo mješavinu opisanih učinaka s time da bi kupce trabalo obavijestiti koje će to nedjelje biti radne. ST

Nove potencijalne prilike interneta

Što je metaverzum i što on znači za poslovanje?

Još uvijek ne postoji službena definicija za metaverzum, Nitko se baš ne slaže oko toga kako točno definirati metaverzum, ali ne može se poreći da već vidimo njegove naznake i ono što bi mogao postati. Cathy Hackl – istaknuta futuristica, stručnjakinja za metaverzum i autorica – pokušava podijeliti svoje informirano mišljenje o tome što je metaverzum, kako se trenutno manifestira i u što bi mogao evoluirati u budućnost. Ona također govori o potencijalnim prilikama i odgovornostima za tvrtke do kojih dolazi razvojem metaverzuma.

Akoste dovoljno stari, mož da se sjećate početaka interneta: svijeta temelje nog na tekstu u koji biste stigli putem dial-up veze koja se usmjeravala preko vašeg fiksnog telefona. Tek u ranim 90-ima Marc Andreessen razvio je NCSA Mosa ic, grafički web preglednik koji je svijetu otvorio oči za potencijal interneta. Gotovo 30 godina kasnije, stigli smo do sljedeće platforme na kojoj možemo raditi, živje ti, povezivati se i surađivati: metaverzum. Ali, što je točno metaver

zum i zašto bi tvrtke trebale obra ćati pozornost na njega? Ustvari, treba istražiti ove uvide kako biste razumjeli sljedeću evoluciju današ njeg interneta i njegovu potencijalnu priliku za stvaranje globalne vrijednosti, koja bi mogla biti u bilijunima.

Top of Form

Mislim da je važno reći da trenutno ne postoji dogovorena defini cija. Svakog jutra odem do rječni-

ka Merriam-Webster i upišem riječ metaverse. I svaki dan kaže da ove riječi nema u rječniku – kaže spo menuta stručnjakinja. „Ali ako bismo ovaj pojam trebali definirati, sklona sam imati prilično širok po gled na to što je metaverzum. Vje rujem da je to konvergencija našeg fizičkog i digitalnog života. To je naš digitalni životni stil, koji smo živjeli na telefonima ili računalima. To je omogućeno mnogim različitim tehnologijama, kao što su AR [proširena stvarnost] i VR [virtualna stvarnost], o kojima većina ljudi

obično razmišlja. Ali oni nisu jedi ne ulazne točke. Tu je i blockchain, koji je velika komponenta, tu je 5G, tu je rubno računalstvo i mnoge, mnoge druge tehnologije“.

Za mene se metaverzum tako đer odnosi na naš identitet i digitalno vlasništvo. Na neki način radi se o novom produžetku ljudske kreativnosti. Ali neće biti kao da ćemo se jednog dana probuditi i uzviknuti: „Metaverzum je ovdje!“ Bit će to evolucija.

Evo konkretnog primjera. „Zamišljam da se probudim i započnem svoju jutarnju rutinu zahvaljujući svom glasovnom savjetniku. Odla zim do ormara i gledam svoju volumetrijsku verziju sebe, koja je kao avatar ili hologram same mene, i počinjem isprobavati odjeću virtu alno koristeći tu volumetrijsku ver ziju sebe koja ima sve moje mjere, a zatim bira što ću odjenuti taj dan. A stvarna odjeća koju zatim obla čim na sebe ima digitalnu kompo nentu. Može promijeniti kako izgle da moja odjeća ovisno o tome s kime sam virtualno“.

Velik dio onoga što smo čitali o me taverzumu iz znanstvene fantasti ke bilo je prilično distopično, ali mi slim da moramo zamisliti kako će izgledati kako bismo to mogli graditi prema pozitivnijem pogledu na budućnost. Ne želimo pobje ći od stvarnosti, već je radije prihvatiti i proširiti virtualnim sadrža jem i iskustvima koja mogu stvari učiniti ispunjenijima i učiniti da se osjećamo povezanijima s našim voljenima, produktivnijima na po slu i sretnijim ljudima. Igrači koji su danas u metaverzumu stvarno će oblikovati i definirati što će metaverzum postati u sljedećih deset godina kako će sazrijevati. Dakle, ova evolucija u tome kako odvajamo ono što radimo u virtualnom prostoru od onoga što radimo u fizičkom svijetu je ono što dalje konvergira. Velika stvar koju trenutno vidimo u poslovanju je kako se trgovina razvija dok ula-

zimo u te nove virtualne prostore i dijelimo iskustva, kako u virtualnom tako i u fizičkom svijetu. Zaista me zanima kako se ti poslovni modeli i novi modeli trgovine ra zvijaju, kao i drugi novi modeli trgovine koji tek trebaju biti stvoreni.

Upitana koja su neka iskustva koja vidi, a koja bi mogla oživjeti kako izgleda rani metaverzum, naša su govornica kaže: „Ono što trenutno vidimo je puno uvida u metaverzum ili ono što zovemo trenucima metaverzuma. To konkretno možemo jasnije sagledati na osobnom primjeru. Igranje je najranija iteracija metaverzuma“.

„Također, s antropološkog stajališta, događa se doista zanimljiva promjena u ideji i konceptu rada. Postoji evolucija u kojoj posao počinje biti, za neke od nas, manje fi zički, a više mentalan, a zbog alata koje počinjemo koristiti, postaje zabavniji i ponekad više igrica. Kad razmišljam o poslovima koje ćemo imati u budućnosti, bit će jako vezani za kreativnost i izgradnju, ali ne i izgradnju u fizičkom obliku –radije će to biti izgradnja u ovim virtualnim prostorima.

Uvijek koristim izraz: u metaverzumu smo svi graditelji svijeta, a sada je vaše vrijeme za izgradnju. Ne kažem da ćemo se riješiti fizičkog rada, jer smo još uvijek fizička bića u fizičkom svijetu, ali mislim da se koncept rada širi, a igranje je dio te budućnosti“.

Postoji rasprava o tome je li metaverzum ekonomija od milijardu dolara ili trilijuna dolara. Koje su to ekonomske mogućnosti koje se pojavljuju u metaverzumu? Kako izgleda vizija toga vrijedna bilijun ili milijardu dolara?

„Kad počnete razmišljati o tome koliko se troši na ono što ja nazivam modelom izravnog obraćanja avataru, što je novi model izravnog obraćanja potrošaču, mislim da su procjene 100 milijuna dolara potro šeno u igrama 2021. platforme za virtualnu robu, a to je broj koji će

se nastaviti širiti. Stoga vidim ove projekcije kao vrlo moguće. Kad netko kaže 800 milijardi dolara ili 1 trilijun dolara do 2024., to je moguće, pogotovo kada počnete promatrati trgovinu izvan samo virtu alne trgovine, već razmišljate o trgovini između fizičkog i virtualnog i virtualnog prema fizičkom i otključavanju one u razmjeru. Zbog toga tvrtka – na primjer, Apple – ide u ono što nazivaju pro širenom stvarnošću i potencijalno nas vodi do onoga što dolazi nakon mobilnog telefona. Ono što vi dim u poslu koji radim jest da postoje goleme prilike za korištenje ovih novih modela trgovine i njihovo izvođenje u velikom broju, što otvara ogromne mogućnosti. Mislim na slučaj koji je postao rana metaverzalna predaja, gdje su korisnici Decentralanda – online trži šta virtualne robe – mogli naručiti pizzu unutar te platforme i dobiti je dostavljenu na vrata.

Radi se na stvarno zanimljivom po slu kako bi se ljudima omogućilo da kupuju fizičke artikle u virtualnim prostorima. Također imate komponentu mogućnosti obavlja nja fizičkih u virtualne transakcije. Na primjer, tvrtka za proizvod nju dječjih igračaka L.O.L Surprise! je stvorio pakete kartica koji imaju QR kod koji se može skenirati za otključavanje NFT-ova i virtualnih iskustava. To su stvari koje još nisu učinjene u velikom opsegu, ali znam da će na kraju biti tako kad tvrtke shvate više o tome kako se mijenja put kupaca u maloprodaji i mjesto kupnje.

Ovo su neki jednostavni primjeri. Složeniji primjer uključuje ulaga nje u NFT-ove. Nedavno sam kupila članstvo u jednoj vrsti privatnog NFT restorana koji će se poten cijalno otvoriti 2023. Samo vlasnici NFT-a mogu tamo napraviti rezervaciju. Kladim se da će kupnja ovog članstva u ovom restoranu, u kojem eventualno mogu organizirati poslovne sastanke ili poseb

ne proslave, vrijediti više od ono ga što sam platila za NFT-ove na kojima je stvoreno. Mislim da trenutno testiramo mnogo pretpo stavki, a neke od njih će se pokazati točnima.

Kako bi brendovi trebali razmišljati o svom identitetu u metaverzumu?

Ono što kažem tvrtkama s kojima radim jest da je ovo vaša prilika da ponovno zamislite ono što postaje te u metaverzumu – što je produ žetak onoga što jeste? Samo zato što prodajete fizičku robu u fizičkom svijetu, morate li to replicira ti na isti način u metaverzumu? Ili čak pokrećete novi brend koji se temelji na Web31, koji je suradnički i zajednički kreiran, tako da ne morate nužno brinuti o IP-u [intelektualnom vlasništvu] koji ste stvorili. Možda postoje novi načini za stvaranje novih stvari.

Protekle godine su mnoge tvrtke i brendovi počeli uranjati prste u metaverzum. Možda je to bio marketinški napor, ali sada su napravili korak unatrag i pitali se: „Što to stvarno znači?“ Stvarno se pitaju što to znači za njihovu tvrtku, za DNK njihovog brenda, za sve ono za što se zalažu. Koji su potencijalni OKR-ovi [ciljevi i ključni rezul tati] i potencijalni ROI, koji je očito u povoju? Možete imati projek cije o brojevima, ali sve se razvija. Neke od tih ranih pretpostavki i pi lot projekata možda neće uspjeti, ali robne marke ipak mogu dobiti prolaz. Ali ako čekate godinu i pol ili

dvije godine da nešto poduzmete, da imate jasnu strategiju i da počnete testirati te pretpostavke, mo glo bi biti malo prekasno.

To onda neće biti samo marketinška metrika. Koja će se mjerila pojaviti u ovom novom okruženju? Sigurno će biti novih metrika. Stvari smo mjerili lajkovima, dijeljenji ma i pretplatnicima, ali što to znači kada sada govorimo o virtualnim iskustvima i zajednicama? Hoće te li mjeriti prema broju ljudi na vašem Discord kanalu? Što ako su pola njih botovi?

Bit će to evolucija učenja kako znati što mjerite i imati jasnu predodžbu o tome što uspjeh znači sa sva kim pilotom koji radite – što je to što pokušavate testirati i što pokušavate naučiti? To će onda pomoći definirati uspjeh izvan broja.

Savjetovali bismo svakom izvršnom direktoru da postoje tri stvari koje mogu početi raditi danas. Obrazovanje je broj jedan, tako da razumijete malo više onoga što se događa. To će biti kritično. Ali također dopuštajući svom osoblju i timovima da se obrazuju, jer obrazovanje je moć.

Broj dva je da radite strateški i do bro razmislite o svom odgovoru na metaverzum. Ako ste već aktivira ni u metaverzumu i ono što radite je marketinška aktivacija, rekao bih da morate napraviti korak unatrag i stvoriti holističku strategiju.

I broj tri je da pogledate interno –tko u vašoj tvrtki ima iskustvo koje vam je trenutno potrebno da poč-

nete razmišljati o metaverzumu i počnete graditi timove? Možda imate timove za inovacije koji već dugo vremena razvijaju AR i VR. Oni su vođe. Oni znaju kako razmi šljati u 3-D i kako razmišljati prostorno. Možda imate kripto domorodce koji rade za vas, a za koje čak i ne znate da su kripto domorodci. Ponekad najpametnija osoba može biti najmlađa osoba u sobi. „Važno je za početak pogledati što radite kako biste bili sigurni da se vaši procesi zapošljavanja šire, da ne zapošljavate samo iz jedne određene geografske regije, jer ste od tamo prije regrutirali talente. Pogledajte koje su vam vještine potrebne, jer ako stvarate tim za metaverzum, treba ih rasporediti. Također, mislim da je važno biti vrlo glasan. To je nešto što pokušavam učiniti, kako bih omogućila da više žena, više manjina i više LGBTQ za jednica znaju da su dobrodošli u ovu budućnost i da su dobrodošli pomoći u njenoj izgradnji.

I jako sam strastvena u obrazovanju zakonodavaca. Živim u Washingtonu, DC, pa idem na Capitol Hill govoriti o tim tehnologijama kako bih odgovorila na njihova pitanja i pomogala im da unaprijede svoje znanje. Neki od izazova Web2 možda se neće dogoditi u Web3 ako možemo voditi ove razgovo re upravo sada.

I moramo provjeriti svoje predra sude. Dat ću vam vrlo jasan primjer. Držala sam govor [u SAD-u] u Ministarstvu rada o tome kako bi imerzivne tehnologije bile divne za nekoga u invalidskim kolicima tko bi mogao vidjeti sebe kako hoda u metaverzumu. Netko me pogle dao i rekao: „Što ako su dio njihovog identiteta invalidska kolica i to im je ugodno? Zašto biste im to htjeli oduzeti?“ Shvatila sam da na ovo gledam pristrano i da moram provjeriti svoju pristranost. To vri jedi za sve, ali posebno kada stvarate nove svjetove i budućnost in terneta.

A.G.

Energetska kriza

piše: prof. dr. sc. Igor Dekanić

Uvod

Energija je temeljna infrastrukturna pretpostavka suvremene industrijske globalizirane civilizacije. Ona je ujedno jedan od glavnih utrošaka u poslovanju u globaliziranom gospodarstvu, poput troška za proizvodnju grane u predindustrijskoj epohi. Suvremena industrijska civilizacija je nastala i razvila se na obilatom korištenju energije, pa je energetika u pravom smislu te riječi postala njezin krvotok. Industrijska civilizacija omogućila je pokretljivost, učinkovito ratovanje, globalizirano gospodarstvo, ur banizirano i udobno stanovanje. Sve to nezamislivo je bez izdašne opskrbe energijom. Sve obilnije korištenje energije otvara brojna pitanja i probleme ljud skog utjecaja na prirodni okoliš. Ispuštanje plinova izgaranja, za koje je znanost ustanovila da kroz efekt staklenika imaju vrlo negativne posljedice na Zemlji

nu atmosferu. Sve to imalo je za posljedicu nepovolj ne klimatske promjene. Tako daljnje intenzivno korištenja energije može ugroziti i sam opstanak suvre mene civilizacije.

No, ovaj način intenzivne upotrebe energije te njegov poguban utjecaj na okoliš i klimu, mogu još više za komplicirati geopolitički sukobi, osobito kad oni kul miniraju ratnim djelovanjima. Tada obično nitko ne pita za potrošnju energije ni njezinu cijenu niti za po gubne posljedice na klimu i klimatske promjene, jer je sve fokusirano na ratna djelovanja i dobivanje rata.

Izvori energije i potrošnja energije u svijetu Energija je sposobnost obavljanja rada. Postoji više oblika energije: mehanička, električna, toplinska, ke mijska, sunčeva ili solarna, nuklearna ili energija nuklearnih čestica.

Ilustracija korelacije suvremene civilizacije i korištenja energije prikazana je na slici 1, koja pokazuje korelaciju porastapotrošnje energije i svjetske populacije.

Vidi se kako je tijekom 20. stoljeća sve intenzivno korištenje energije omogućilo rast svjetske populaci je, koje je opet zahtijevalo sve više energije za transport, industriju, infrastrukturu i proizvode i uslu ge. Korištenje energije postaje sve obilnije i suvre mena civilizacija svoj tehnološki, tržišni i globaliza cijski razvitak zasniva na obilatom i trajno rastućem korištenju energije.

Osnovna ekonomska značajka dosadašnje energeti ke je u tome što je korištenje fosilnih izvora energije jeftinije, dok je korištenje obnovljivih izvora energije, pri sadašnjim omjerima potrošnje i opsegu tržišta, još uvijek skuplje. Međutim, ekspanzivno korištenje fo silne energije otvara brojne probleme ljudskog utje caja na prirodni okoliš, od kojih su najvažnije nepo voljne klimatske promjene. Ispuštanje plinova izga ranja, za koje je znanost ustanovila kako kroz efekt staklenika imaju trajne negativne posljedice na Ze mljinu atmosferu, izazivajući porast prosječne tem perature te nepovoljne klimatske promjene. U drugoj polovici 20. stoljeća postepeno se širila svijest o potrebi očuvanja okoliša i Zemljinog eko-sustava. Tijekom prva dva desetljeća 21. stoljeća, postalo jasno da daljnje povećanje intenzivnog korištenja energije i rast industrije mogu ugroziti i sam opsta nak suvremene civilizacije. Zbog toga ekonomske i ostale javne politike u 21. stoljeću sve više se usmjeravaju na uređivanje energetskih sustava i dugoročno održivu upotrebu energijom, a osobito poslije zaklju čivanja Pariškog sporazuma o klimi 2015. godine (2). Međutim kako u energetici djeluje prije svega tržište, s efektom rasta korištenja jeftinije vrste energije, i kako je poslije zaključivanja Pariškog sporazuma došlo do pojeftinjenja energije, njegova praktična pro vedba nije išta tempom kako se očekivalo.

Tržište i cijene energenata te djelovanje energetskih politika

Cijene energenata na tržištima energije ovise o ponudi i potražnji te o dodatnim utjecajima, poput geopolitike i geopolitičkih utjecaja, političkih poremećaja na glavnim područjima dobivanja primarnih izvora ili glavnim pravcima transporta energije, kao i o energetskoj politici i poreznim sustavima gospodarstava o kojima se radi.

Maloprodajne cijene energenata utječu na odnose na energetskim tržištima kao i kretanje potrošnje energije. Maloprodajne cijene korisnih izvora ener gije zavise prije svega o stanju na energetskim trži-

Izvor: Izvori energije, dostupno na: http://www.izvorienergije. com/uvod_u_izvore_energije.html (20.9.2016.)

Slika 1. Porast stanovništva i korištenje energije

štima u temeljnom odnosu – zadovoljava li ponuda potražnju i kakvi se odnosi u tom pogledu mogu očekivati u budućnosti. Cijene energije utječu na budu ća kretanja, tj. ako one pojeftinjuju potražnja na tržištu i potrošnja energije će rasti i obratno.

Uz to, cijene energenata uključuju:

• Utjecaj međunarodnih tržišta energije.

• Fiskalnu politiku zemlje i porezno opterećenje pojedinih energenata.

• Tehnološki razvitak i konkurenciju alternativnih izvora energije.

Kao i kod drugih roba, osnovni motiv dobivanja, tj. eksploatacije i pretvorbe energije te distribucije i ko rištenja energenata, su stjecanje prihoda i dobiti. Prihod i dobit od energije mogu imati oblik klasičnog pro fita iz poslovanja, ali nerijetko i oblik rente kao kod ostalih roba koje su vezane uz korištenje prirodnih izvora, slično zemljištu u poljoprivredi ili prostornom položaju u graditeljstvu. Do pojave te posebne zara-

glas stručne

de ili rente dolazi uslijed iznimne pogodnosti energenta o kojem se radi, bez obzira radi li se o iznimnoj proizvodnosti naftnog nalazišta ili o iznimnom broju sunčanih dana u korištenju solarne energije. Osnovne gospodarske zakonitosti koje vrijede za proizvodnju i tržišta na kojima se proizvodi i usluge raz mjenjuju, otkrivene su i razrađene u sve razvijenijoj ekonomskoj teoriji i osobito u engleskoj klasičnoj po litičkoj ekonomiji koja se razvila u Britanskom Carstvu tijekom druge polovice 18. i prve polovice 19. stoljeća, usporedno s industrijalizacijom proizvod nje te razvitkom trgovine i kapitala.

Adam Smith, škotski ekonomist, društveni filozof i utemeljitelj klasične političke ekonomije kapitaliz ma, te glavni teoretičar liberalnog kapitalizma, postavio je tezu kako u ekonomiji uvijek djeluje „nevid ljiva ruka“ (tržišta, ponude i potražnje), a opskrba tr žišta ne zavise o dobrim namjerama i plemenitim ci ljevima prodavača, već o njihovim potrebama za vlastitim probitkom (3).

Uzroci najnovije energetske krize

Kao i u energetskim krizama iz 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća, uzroci ove najnovije energetske krize jesu: kombinacija ekonomskih uzroka i geopolitičkih poti caja te dodatnih vanjskih neočekivanih utjecaja koji su potaknuli intenzitet krize.

Ekonomski splet okolnosti karakteriziran je stagna cijom u globalnom gospodarstvu u razdoblju od dvije godine prije krize, što je bilo prouzročeno izbijanjem globalne pandemije virusa Covid-19. Sve to ima lo je za posljedicu usporavanje gospodarskog rasta,

zaustavljanje znatnog dijela međunarodne razmje ne i prometa, te posljedično tome smanjenje potre ba za energijom.

Ekonomski splet okolnosti i uzroka obuhvaćao je sma njenje potrošnje energije, te zbog manje potražnje pojeftinjenje cijena energenata. To je sve bilo prou zročeno pandemijom virusa Covid-19 tijekom 2020. i većeg dijela 2021. godine, čime su bile stvorene ekonomske pretpostavke za energetsku krizu. Tome su se pridodale globalne geopolitičke napetosti koje su osobito kulminirale geopolitičkim prijeporima izme đu Europske unije i Rusije na temelju želje Ukrajine za uključenje u Europsku uniju i NATO te ruskih pritisaka na Ukrajinu protiv toga.

Glavni gospodarski uzroci sniženja cijena primarnih energenata pred izbijanje energetske krize bili su:

• Smanjenje potražnje za energijom u pandemiji u 2020. godini.

• Manja ulaganja u istraživanje i proizvodnju nafte i plina zbog pojeftinjenja u 2020. godini.

• Zamah trgovanja na robnim burzama, osobito s prirodnim plinom u Europi.

• Obilna ponuda nafte i prirodnog plina iz Rusije te povećani njihov izvoz u europske zemlje.

Na tako smanjenu potrošnju i niske cijene energenata „dogradio“ se porast geopolitičkih prijepora između Ukrajine i Ruske Federacije koji je još sredinom 2021. doveo do rasta cijena nafte i plina, osobito početkom ogrjevne sezone u trećem kvartalu 2021. godine. Uz to, još tijekom smanjivanja potražnje za primarnim energentima, snažno se razvilo tržišno odnosno bur zovno trgovanje primarnim energentima u Europi.

To je utjecalo na porast vjerovanja europskih opskrbljivača energijom kako će tržište automatizmom re gulirati odnose u energetici, kao i porast burzovnih spekulativnih trgovanja prirodnim plinom.

Relativno niske cijene energenata, tijekom 2020. i dijela 2021. godine, djelovale su kasnije na porast trošenja energije, te su u okolnostima geopolitičkog sukoba i rata, koji je došao kao posljedica sukoba, još pojačale efekt krize i porast cijena energenata kad je došlo do krize.

Sve to zajedno, kad su se zaoštrili geopolitički prije pori između zemalja Zapada i Rusije te kad je Rusija vojno napala Ukrajinu, pridonijelo je porastu cijena prirodnog plina u Europi još u 2021. godini.

Povod krize i redoslijed događaja 2022. godine

Povod za krizu bio je napad Rusije na Ukrajinu 24. veljače 2022. te rat koji je uslijedio, što je bio dodat-

ni impuls za povećanje cijena nafte, te osobito prirodnog plina kao i za bojazan zbog mogućih nestašica plina u Europi.

Odmah je uslijedila reakcija energetskih tržišta uz poskupljenje nafte te osobito prirodnog plina u Euro pi. Žestok otpor ukrajinske vojske i naroda Ukrajine i produljeno trajanje rata, pojačalo je intenzitet poremećaja te je pridonijelo razvoju događaja slično velikim naftnim krizama iz 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća. Uslijedila je politička osuda invazije i ruske politike od strane SAD-a, NATO saveza, Europske uni je i većine zemalja Zapada. Ubrzo dolazi do uvođenja opsežnih ekonomskih sankcija SAD-a i Europske unije uz neutralno držanje Kine, Indije i ostalih velikih proizvođača ili korisnika energije izvan Europe. Tako je izbijanje krize bilo neposredno povezano s napadom Rusije na Ukrajinu, dok je intenzitet posku pljenja nafte i prirodnog plina jačao ili slabio usporedno s donošenjem i provedbom pojedinih paketa sankcija Europske unije prema Rusiji.

Tijekom donošenja prvih pet paketa sankcija koji su uglavnom obuhvaćali osobne zabrane glavnih ruskih investitora i vlasnika kapitala, financijski i bankarski sektor, poskupljenje glavnih primarnih izvora ener gije – kretalo se u okvirima, otprilike, dvostrukog po skupljenja. No, kad je u okviru petog paketa sankci ja najavljena obustava uvoza ruske nafte i program smanjivanja i odustanka od uvoza ruskog prirodnog plina, skokovi cijena, osobito prirodnog plina postali su intenzivniji. Osim toga, usuglašavanje europskih zemalja oko spomenutog petog paketa sankcija, a osobito navedenog energetskog dijela sankcija, tra jalo je skoro dva mjeseca.

Kretanje cijena nafte i prirodnog plina u Europi tije kom proteklih pet godina prikazano je na slikama 2. i 3. Politički odgovor Europske unije na geopolitičku kri zu i rusku agresiju na Ukrajinu, obuhvatio je ekonomske sankcije SAD-a i Velike Britanije kao i njiho ve pripadajuće ekonomske i političke organizacije –Sjevernoatlantski savez (NATO) i Europsku uniju (EU).

Do globalne akcije – jedinstvene političke akcije – nije došlo, jer se u Vijeću Sigurnosti UN-a nije mogao do govoriti jedinstveni odgovor zbog blokade Ruske Fede racije i suzdržanosti NR Kine, kao zemalja stalnih članice Vijeća sigurnosti s pravom blokade odluka UN-a. Zbog toga je uslijedio ekonomsko-politički odgovor na krizu u obliku ekonomskih ili ekonomsko-politič kih sankcija zemalja članica NATO-saveza i Europske unije. Sankcije su ispočetka obuhvaćale financijsku sferu kao i individualna ograničenja za kretanje i poslovanje ruskih dužnosnika i gospodarstvenika, a poslije i ruski izvoz energenata.

$/barel

Izvor: Macrotreds, dostupno na: https://www.macrotrends. net/2480/brent-crude-oil-prices-10-year-daily-chart (20.10.2022.)

Slika 2. Cijene nafte, sirova nafta Brent (Sjeverno more)

€/MWh

Izvor: Macrotreds, dostupno na: https://www.macrotrends. net/2480/brent-crude-oil-prices-10-year-daily-chart (20.10.2022.)

Slika 3. Cijene plina, TTF, robna burza Rotterdam

Međutim, kako su sankcije donošene, a osobito nakon što su počele obuhvaćati i uvoz ruskih energenata u Europu, postalo je jasno kako će znatne posljedice biti i za njihove donositelje, jer se alternati va za uvoznu naftu i plin ne može osigurati ni brzo, ni jednostavno ni jeftino. Zbog toga je postalo jasno kako će trpjeti i opskrba energentima u europskim zemljama, posebno zimi 2022. na 2023. godinu. Stoga je još u proljeće, neposredno poslije napada Rusije na Ukrajinu, Međunarodna agencija za energiju (International Energy Agency, IEA) pripremila Plan u 10 točaka za smanjivanje ovisnosti o ruskoj opskr bi plinom (5).

Hrvatska vlada je ubrzo nakon početka rata donijela mjere za ograničavanje cijena naftnih derivata u Hrvatskoj, kako bi olakšala građanima i poduzetni cima suočavanje s prenaglim i prevelikim skokovima cijena naftnih derivata tijekom ljeta, usporedno s do nošenjem uredbi o ograničenju cijena naftnih deri vata. U ljetu je Vlada Republike Hrvatske, na temelju stručne analize i prijedloga Energetskog instituta „Hrvoje Požar“, donijela Smjernice za uštedu ener gije u Republici Hrvatskoj (6).

Zaključak

Svaka zemlja svojom energetskom politikom nastoji osigurati dovoljne količine energije po prihvatljivim cijenama za rad gospodarstva, radi održavanja međunarodne konkurentnosti roba i usluga, te praćenja novih razvojnih trendova i razvitak novih tehnologija. Za takvo djelovanje vladama stoji na raspolaganju ekonomska i porezna politika, koja djeluje u uvjetima slobodne konkurencije, tržišta i kapitala. Država na tržišta utječe fiskalnom politikom: oporezivanjem i subvencijama djeluje se na smanjenje potražnje (neželjenih) roba i na porast potrošnje roba koje se želi stimulirati na tržištu kao i na korištenje energija. Slično je djelovanje svih javnih državnih politika pa tako i energetske politike.

Početkom 21. stoljeća, a posebno s donošenjem Pariškog sporazuma, postalo je jasno kako daljnje povećanje intenzivnog korištenja energije može ugroziti i sam opstanak suvremene civilizacije. Za sada svijet još uvijek više od 80% potreba za energijom podmiruje iz fosilnih primarnih izvora, a dinamika promjene ovakvog stanja determinirana je, osim namjerama za promjenu, i cijenama na energetskim tržištima. Ova pitanja i dileme u godinama prije krize utjecala su na propitivanje dosadašnjih ekonomskih i tehnoloških temelja rasta i razvitka. To je također dovelo do sve veće zabrinutosti energetskom rastrošnošću u suvremenoj civilizaciji, kao i propitivanjem samog opstanka civilizacije na Zemlji. Zbog svega toga su energija, ekonomiziranje njezinog korištenja i ener-

getske politike za promjenu takvog stanja, postali primarnim tehničkim, ekonomskim i društvenim izazovom suvremene civilizacije. Međutim, poslije ruskog napada na Ukrajinu i izbijanja energetske krize sve se promijenilo. Fosilna energija je znatno poskupjela i to bi čak bio dugoročno povoljan „vjetar u leđa“ energetskoj tranziciji. Ali istodobno, nužda osiguranja dovoljno energije za građane i gospodarstvo u energetskoj krizi, vlade većine zemalja, osobito u Europi, pribjegle su mjerama za osiguranje što više i što dostupnije upravo dosadašnje fosilne izvore energije. Zemlje su različitim kombinacijama povratka nuklearne energije, pa čak i ugljena, „u igri“ počele primjenjivati mjere vrlo pragmatične energetske politike. Uz to, sve češće se počinju propitivati troškovi rata te održivost bezuvjetne pomoći Zapada Ukrajini, u situaciji kad pojedine zemlje i same idu prema socijalnoj nestabilnosti i društvenim sukobima zbog preskupe energije. To sve pokazuje da pred današnjim globaliziranim gospodarstvom stoji krupan izazov, a to je kako provesti energetsku tranziciju u sadašnjim ekonomskim i tržišnim uvjetima, uz geopolitičke sukobe i rat na rubu Europe, te uz privremena forsiranja korištenja fosilnih izvora bez obzira na usvojena načela i dugoročne interese?

U takvoj situaciji, sve ekonomske politike i recepti za izlaz iz krize su neizvjesni ako ne i upitni. Izgleda da je jedina stvar koja je sigurna – kako je razdoblje jeftine energije doista prošlo.

Literatura

1. Izvori energije, dostupno na: http://www.izvorienergije. com/uvod_u_izvore_energije.html (20.9.2016.)

2. Paris Agreement, United Nations 2015: THE PARIS AGREEMENT, 2016 United Nations Framework Convention on Climate Change (UNFCCC); dostupno na: https://unfccc. int/sites/default/files/resource/parisagreement_publication.pdf (28.09.2020.)

3. Smith, A. (2012): The Wealth of Nations, The Economics Classic. (A selecteded. for the contemporary reader, With an Introduction by T. Butler-Bowdon), Chichester, U.K.: Clapstone Publishing.

4. Macrotrends, dostupno na: https://tradingeconomics. com/commodity/brent-crude-oil i https://tradingeconomics.com/commodity/eu-natural-gas (20.10.2022.)

5. International Energy Agency, IEA: A 10-Point Plan to Reduce the European Union’s Reliance on Russian Natural Gas 3 March 2022 , dostupno na: https://iea.blob. core.windows.net/assets/1af70a5f-9059-47b4-a2dd1b479918f3cb/A10-PointPlantoReducetheEuropeanUnionsRelianceonRussianNaturalGas.pdf (March 2022)

6. Vlada Republike Hrvatske: SMJERNICE ZA UŠTEDU ENERGIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, dostupno na: https://mingor.gov.hr/UserDocsImages/slike/Vijesti/2022/Smjernice%20za%20uštedu%20energije%20u%20Republici%20 Hrvatskoj.pdf (1.08.2022.)

ST

Sustav institucija u funkciji slobodne trgovine i zaštite potrošača (1. dio)

priredio: prof. dr. sc. Krešimir Buntak

Infrastruktura kvalitete je nezamjetan, ali sveprisutan i nezamjenjiv pokretač suvremenog društva i nezaustavljivog procesa globalizacije i internacionalizacije gospodarstva. Potrošači i proizvođači susreću se svakodnevno s komponentama infrastrukture kvalitete, a da toga gotovo da i nisu svjesni.

Povjerenje

u trgovačke tran sakcije i proizvode, sigur nost i povjerenje u rad mnogih djelatnosti i profesija posljedica su kvalitetnog i stalnog rada institucija infrastrukture kvalitete. Razlog tome je čitav niz zakonskih i regulatornih propi sa i uvjeta, kao i tehničkih moguć nosti institucija infrastrukture kva litete koje se odnose na područje mjeriteljstva, normizacije, akredi tacije i certifikacije, te ispitivanja sukladnosti. Prema definiciji Svjet ske trgovačke organizacije (WTO) infrastruktura kvalitete je skup dr

žavnih i/ili privatnih organizacija, uređenih odgovarajućom regula tivom, čije se djelatnosti odnose na izradu i donošenje normi i izda vanja potvrda o sukladnosti s njima sa svrhom poboljšanja usklađenosti proizvoda/usluga, proce sa i sustava sukladno njihovoj na mjeni, odnosno, na ukidanje bari jera u trgovini i olakšavanje tehnološke suradnje. (tekst preuzet iz knjige autora I. Andrijanić, K. Buntak, M. Bošnjak: Upravljanje kvalitetom s poznavanjem robe, izdavač Libertas, 2012).

Značaj infrastrukture kvalitete to liko je velik, da je bez uspostavljenog sustava gotovo nemoguće osigurati internacionalizaciju poslova nja i sigurnost potrošača, te je gotovo nevjerojatno koliko je malo to područje zastupljeno u obrazova nju u visokoškolskom institucija ma, ali i koliko se ne razumije zna čaj tog područja na svim razinama. Iz tog razloga u slijedećih nekoliko brojeva obradit će se osnovne informacije vezane uz infrastrukturu kvalitete, uz mogućnost stal ne rubrike u časopisu Suvremena trgovina, gdje bi kontinuirano či-

tatelji dobivali najnovije informa cije u tom području tako važnom za uspostavu sigurne trgovine na otvorenom međunarodnom trži štu, osobito unutar Europske unije.

U ovom broju opisat će se počeci i ključni povijesni podaci u formi ranju jedinstvenog tržišta EU, kojem je jedna od temeljnih pretpo stavki funkcioniranje sustava in frastrukture kvalitete. Tekst u na stavku preuzet je iz knjige autora I. Andrijanić, K. Buntak, M. Bošnjak: Upravljanje kvalitetom s poznavanjem robe, izdavač Libertas, 2012 u kojoj sam kao jedan od autora sudjelovao upravo u pisanju poglavlja knjige iz kvalitete.

„Polovinom prošlog stoljeća, toč nije 1957. godine Rimskim ugovo rom, uspostavljena je Europska ekonomska zajednica (EEZ) sa šest država članica (Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg i Nizozemska) kao preteča današnje Europske unije (EU). Temeljem tog sporazuma tržište novonastale za jednice definirano je kao područje bez unutarnjih granica na kojem je osiguran slobodan protok robe, usluga, ljudi i kapitala bez kontro le na granicama i bez plaćanja carine (carine su se potpuno ukinu le 1. srpnja 1968. godine). Bez obzira na spremnost svih sudionika sporazuma (uključujući i kasnije pridružene članice Dansku, Irsku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Španjol sku i Portugal) na primjenu nje govih odrednica, sve prepreke trgovini uklonile su se tek 1993. go dine stupanjem na snagu Ugovo ra o Europskoj uniji koji je usvo jilo Europsko vijeće 1991. godine u Maastrichtu i uspostavljeno je jedinstveno tržište kako se i danas naziva. Jedinstveno tržište je europski ekonomski prostor u ko jem se slobodno kreću roba, uslu ge, kapital i radna snaga. Slobodan protok roba, usluga, ljudi i kapita la (nazivamo ih još i „četiri slobode“) jedan je od temeljnih postu-

lata jedinstvenog unutrašnjeg tr žišta EU koji potiče konkurentnost, a potrošačima omogućava veći iz bor i ponudu.

Dugo je trajalo vrijeme izgradnje je dinstvenog tržišta, a jedan od glavnih razloga bili su različiti tehnički zahtjevi za proizvode od strane po jedinih država članica. Zbog toga je u okviru EU postignut dogovor o zajedničkom postavljanju detaljnih tehničkih zahtjeva za pojedine gru pe proizvoda. Takav način harmoniziranog detaljnog reguliranja teh ničkih zahtjeva za određene grupe proizvoda, naziva se tradicionalni ili Stari pristup tehničkog zakono davstva. Direktive starog pristupa (sektorsko zakonodavstvo) ka rakterizira usko područje primje ne, oslanjanje na obvezne standarde ili tehničke zahtjeve, tipsko odo brenje nadležnih državnih tijela i često se mijenjaju. Starim pristupom regulirani su zahtjevi za mo torna vozila i prikolice, farmaceut ske proizvode, kemikalije, kozmeti ku, prehrambene proizvode, tekstil i staklo. Za proizvode iz ovih skupina vrijedi pravilo da kada proizvođač ispuni sve propisane zahtjeve vezane uz proizvod i dobije odobrenje za taj tip proizvoda u jednoj državi članici (u pravilu od tijela državne uprave), to odobre nje priznaje se u svim drugim državama članicama EU.

Zadnjih dvadesetak godina značaj no je intenzivirana izgradnja zajed ničke pravne regulative EU pod za jedničkim nazivom acquis commu nautaire, odnosno europske prav ne tekovine koja uključuje sve ugovore i zakonodavstvo EU, deklaracije i rezolucije, međunarodne sporazume EU i praksu Suda EU. Poseban segment unutar europ skog zakonodavstva čini tehničko zakonodavstvo s harmoniziranim postupcima unutar direktiva za snovanih na Novom i Globalnom pristupu koji imaju značajnu ulo gu u osiguranju slobodnog proto

ka roba na slobodnom tržištu EU. Ključna zajednička karakteristika ova dva komplementarna pristu pa je ograničavanje intervencije dr žave kod bitnih pitanja, a prepušta se poslovnom svijetu i gospodarstvu slobodan izbor načina ispunjavanja obveza prema društvu. Novi pristup u odnosu na Stari pri stup ne ulazi u detaljan opis tehničkih zahtjeva nego se vodi strategijom ograničenog propisivanja općih sigurnosnih zahtjeva za po jedine grupe proizvoda na razini EU, koji su obvezni za države članice i obveza im je da ih prenesu u svoje nacionalno zakonodavstvo. Na taj način se proizvodu, koji je zakonito plasiran na tržište jedne od država članica, omogućava pla siranje na tržište svih ostalih zemalja članica EU, a time se efikasno sprječava uspostava barijere u trgovini i osigurava odgovaraju ća razina tehničke sigurnosti proi zvoda na tržištu. Novi pristup tehničkom zakonodavstvu temelji se na tri osnovna načela1:

1. uklanjanju novih barijera u trgovini, 2. uzajamnom priznavanju i 3. harmonizaciji tehničkih propisa. Pojam harmonizacije znači među sobno usklađivanje zakonodavstava država članica EU radi uklanjanja prepreka slobodnom kretanju radne snage, roba, usluga i kapita la. Harmonizacija osigurava da kod svih pitanja iz nadležnosti EU, propisi država članica nameću slične obveze građanima svih tih država, a minimum obveza u svakoj drža vi članici. Harmonizacija se rabi i kod koordinacije tehničkih propi sa država članica na način da se proizvodima i uslugama može slo bodno trgovati cijelom EU. To znači da države EU prihvaćaju zajednička stajališta i pravila vezana uz sigurnost proizvoda, zaštitu životne sredine, sigurnost i zaštitu zdrav lja ljudi, kao i zaštitu javnog inte-

1

P., Živković

Osnovi standardizacije i metrologije, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2011, str.

resa. Rezolucijom o Novom pristupu tehničkoj harmonizaciji i standardizaciji koju je Savjet EU donio 1985. godine opisana su osnovna načela tehničkog zakonodavstva na slijedeći način:

– zakonska harmonizacija je ograničena na osnovne (bitne) zahtjeve;

– samo proizvodi koji ispunjavaju osnovne zahtjeve mogu se staviti na tržište i pustiti u uporabu;

– tehničke specifikacije i sukladnosti proizvoda s osnovnim zahtjevima direktiva, dane su u harmoniziranim normama;

– primjena harmoniziranih ili drugih normi ostaje dobrovoljna, a proizvođač može primijeniti i druge tehničke specifikacije radi ispunjenja zahtjeva;

– za proizvode proizvedene u skladu s harmoniziranim normama vrijedi pretpostavka o usklađenosti s definiranim osnovnim zahtjevima važeće direktive;

– proizvođači mogu dobrovoljno odabrati jedan od direktivom predviđenih postupaka za ocjenjivanje sukladnosti.

Rezolucija je značajno težište dala na ključni element Novog pristupa, a to je razvoj i primjena sustava

ocjenjivanja sukladnosti koji predstavlja postupak kojim se dokazuje da su ispunjeni specifični zahtjevi koji se odnose na proizvod, proces, sustav, osobu ili organizaciju. Postupak ocjenjivanja sukladnosti sadrži ispitivanje proizvoda, umjeravanje mjerne opreme s mjernim etalonom, kontrolu i certifikaciju proizvoda, kao i osoba i organizacija. Rezolucija Savjeta EU iz 1989. godine kojom je definiran Globalni pristup certifikaciji i ispitivanju razradila je osnovna načela i elemente Politike ocjenjivanja sukladnosti u Europskoj uniji (European Policy on Conformity Assessment), a to su:

– unutar pravnog sustava EU razvijen je konzistentan pristup za ocjenjivanje sukladnosti proizvoda u različitim fazama razvoja proizvoda kroz uspostavu modula za ocjenu sukladnosti i kriterijima za primjenu modula, tj. postupak za njihovu primjenu i stavljanje CE znaka na proizvod čime se potvrđuje da je proizvod siguran za ljude i životnu sredinu. CE znak je jedini znak koji simbolizira sukladnost sa svim obvezama koje su definirane i dane kao zahtjev proizvođačima za proizvode sukladno zahtjevima direktiva Novog pristupa;

– uspostavljena je opća uporaba europskih normi koji se odnose na osiguranje kvalitete, izvedenim iz serije normi EN ISO 9000 ff, kao i na zahtjeve koje moraju ispuniti tijela za ocjenu sukladnosti sukladno seriji normi EN ISO 17000;

organizacije s aspekta ispunjavanja zadanih zahtjeva, te obavljanja poslova ocjenjivanja sukladnosti što obuhvaća postupke ispitivanja, kontroliranja i certificiranja proizvoda, osoblja i sustava;

– unutar EU promovira se uzajamno priznavanje rezultata ispitivanja i certifikacije proizvoda u području dobrovoljne (neobvezatne) certifikacije proizvoda;

– planiraju se i realiziraju programi za smanjivanje razlika unutar postojeće infrastrukture kvalitete pojedinih država članica EU – sustav normizacije, mjeriteljstva, akreditacije i ocjenjivanja sukladnosti (ispitni laboratoriji, kontrolna i certifikacijska tijela);

– trgovina s trećim zemljama (zemlje izvan EU) temelji se na sporazumima o uzajamnom priznavanju dokumenata o sukladnosti, kooperaciji i programima tehničke pomoći.

Sukladno definiranim načelima, Globalni pristup ocjenjivanja sukladnosti proizvoda dijeli se na nekoliko modula ovisno o fazi u razvoju proizvoda (konstrukcija, prototip, serijska proizvodnja), tipa ocjenjivanja sukladnosti (dokumentirane kontrole, odobrenje tipa proizvoda, osiguranje kvalitete) i osobe koja vrši ocjenu sukladnosti (proizvođač – „prva strana“, tijelo za ocjenjivanje sukladnosti –„treća strana“).

Sve države kandidati za pridruživanje EU moraju ojačati državnu upravu i administrativne kapacitete, a nacionalno gospodarstvo i odgovarajuća infrastruktura kvalitete mora biti usuglašena s propisima i normama EU, uz važnu napomenu zahtjeva primjene harmonizacije tehničkog zakonodavstva u praksi na tržištu.“

U slijedećem nastavku obradit će se infrastruktura kvalitete i njena uloga za gospodarstvo i trgovinu. (Nastavak u slijedećem broju)

– dokazivanje kompetentnosti tijela za ocjenjivanje sukladnosti vrši se postupkom akreditacije koju provodi nacionalno akreditirano tijelo formirano od strane nadležnih državnih tijela. Akreditacija je službeno priznanje kojim nacionalno akreditacijsko tijelo nakon provedenog postupka ocjene sukladnosti (akreditacije) potvrđuje kompetentnost ST

Održivost u teško održivim uvjetima

Promjene

oko nas su ogro mne, svjetski indeks nesigurnosti je porastao za 100% od vremena Golfskog rata ili rušenja twinsa. U šumi informacija i događaja lako promakne bitno, pa i dubina promjena vezanih uz poslovanje i održivost. Neki će poslovni subjekti morati bitno promijeniti način poslovanja, možda čak i djelatnost, neki se nažalost neće znati ili moći prilagoditi. Biti će i pobjednika, onih koji su u promjeni uočili priliku i znali je iskoristiti i onih koji su u povolj nijem položaju u odnosu na kon kurenciju.

Tko ne bi živio u svijetu bez siromaštva i gladi, svijetu ravnopravnosti, zdravlja, dobre klime, čiste vode i pristupačne energije s oču vanim životom na zemlji i pod vo dom? Citiran je dio međusobno povezanih 17 ciljeva održivosti do 2030. koje su 193 zemlje pod okriljem UN-a usuglasile 2015. godine. Vijesti koje slušamo i gledamo govore o drukčijem svijetu. Rat i nje gove posljedice, inflacija, recesija, posljedice pandemije koja još uvi jek tinja, nedostatak i povećanje cijena energije, političke turbulenci je, promjene navika potrošača i za brinjavajuće klimatske promjene. Odgovor na ovakvu situaciju može biti fokus na rješavanje tekućih problema, treba preživjeti kratko ročno, a o dugoročnim stvarima ćemo misliti kasnije. Drugi je pristup da je upravo sada krajnje vri-

jeme da se počne ozbiljno djelova ti na polju održivosti. Svjetske, po gotovo europske organizacije odabrale su drugu opciju i brižljivo pri premile plan kojim su osigurale da svi sudjelujemo u njegovoj proved bi. Primjenjuje se na isti način u cijeloj Europi, pa je dobra priprema izuzetno bitna i za naše kompani je i državu.

Prvi su akcijski plan Ujedinjeni na rodi donijeli pred 50 godina. 2015. je usuglašeno 17 globalnih cilje va održivosti, 2020. taksonomskih šest okolišnih ciljeva. Okvir za održivo poslovanje podijeljen je u tri stupa ESG–a, okoliš, društvo i upravljanje. Regulativa se neprestano razvija, mijenja i unaprjeđuje u svim segmentima.

Najveći utjecaj na klimu i održivost imaju kompanije. Bez utjecaja na njih ideja je neprovediva. Čak 71 posto ukupne svjetske emisije CO2 , koja je naznačena kao najznačajniji faktor klimatskih promjena, uzro kuje 100 velikih kompanija. Problemi su fokus na kratkoročni profit i pretpostavka da su resursi i kapacitet planete neograničeni. Snažan rast bio je glavno mjerilo napret ka dok se na posljedice nije mislilo. Profit ostvaruju prvenstveno kom panije koje troše resurse, a cijenu kroz posljedice plaćaju svi. Zaklju čak je da potrošnju resursa treba racionalizirati i smanjiti, a oni koji doprinose onečišćenju to trebaju i platiti. Pitanje održivosti mora za kompaniju biti jednako značajno

kao i profitabilnost. Odabrana je taktika korak po korak, sa ciljem da se promijeni ponašanje svih sudi onika. Djelatnosti koje negativno utiče na održivost treba onemogućiti i klimatološki djelovati u obrnu tom smjeru. Sve je više mišljenja da Pariškim sporazumom iz 2016. dogovoreni cilj povećanja global ne temperature za maksimalnih 1.5 C od predindustrijskog razdo blja nije dovoljan da spriječi negativne promjene, a i da će kao takav biti teško ostvariv.

Velike kompanije, posebno one koje kotiraju na burzama, dugo se pripremaju i godinama izvještava ju o održivosti. Dobavljači dobivaju sve više upita i zadataka i morat će se sami usklađivati iako nisu obveznici. Sustav je tako i zamišljen. Banke su počele tražiti setove podataka vezanih za održivost, osiguravajuća društva također. Za sada se radi na povjerenje, bez kontro le da li su podaci točni, no, i to će se promijeniti.

Europskim zelenim planom defi nirana je strategija rasta koja nastoji EU preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s moder nim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova.

Prva poluga za promjenu ponašanja je izvještajna, propisana Direk tivom o nefinancijskom izvješta vanju (NFRD) čiji su obveznici poduzeća s više od 500 zaposlenika,

piše: Tomislav Vuić odvjetnik i prokurist u ATD Solucijama, kompaniji sa primarnim fokusom na održivost, financiranje i promjene

ona koja kotiraju na burzi i ona od javnog interesa. Obvezni su izvještavati o učincima aktivnosti koje se odnose na okolišna, socijalna i kadrovska pitanja, poštovanje ljud skih prava, borbu protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem. Izvještava se s aspekta dvostruke materijalnost, financijska materi jalnost - procjena utjecaja klime na rezultat i položaj kompanije i okolišnu i socijalnu materijalnost - utjecaj kompanije na okolinu. EU komisija je 2021. objavila prijedlog CSRD - Direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti, kojoj je cilj poboljšati izvještavanje propi sano NFRD-om i proširiti krug ob veznika. Direktive su usklađene s pratećim aktima, puno se pažnje polaže na transparentnost, uspo redivost izvještaja i onemogućavanje greenwashinga, krivog pri kazivanja ili uljepšavanja prikaza djelatnosti da su zelene i održive. Druga snažna poluga je financira nje. Održivo je financiranje defini rano kao potpora gospodarskom rastu uz istovremeno smanjenje pritisaka na okoliš i uzimanje u ob zir društvenih i [korporacijskih] as pekata upravljanja, kao što su nejednakost, ljudska prava, uprav ljačke strukture i naknade menadžmentu.

Neovisno o tome o kakvom se financiranju radi, kroz kapital, du goodrživi projekti će se financirati jeftinije. Veliko je pitanje kako će se po ESG kriterijima neodržive djelatnosti uopće moći financirati ili biti atraktivne za ulagače.

SFDR - Uredba je koja regulira objave povezane s održivosti u sekto ru financijskih usluga i koja se odnosi na sudionike na financijskim tržištima i financijske savjetnike. Banke imaju KPI-eve o postotcima održivih ulaganja. Posebno je važna tema adekvatnosti kapitala koji će ovisiti o udjelu u održivom financiranju. Pritiskati će ih HNB koji je ove godine bio usmjereniji na osiguranje provedbe uvođenja Eura, ali za iduću godinu je tema održivost. Slično je s osiguravate ljima koje nadzire HANFA, a infor macije zahtijevaju i reosigurava telji. U fondovskoj industriji vrije de isti principi, a o međunarodnim institucijama i njihovim kriterijima financiranja je suvišno i govoriti.

Treća poluga je javno mišljenje, pogotovo mišljenje kupaca i zaposle nika. Sve je više starijih, a da ne govorimo o milenijalcima ili Z genera ciji koji dobro gledaju kakav je odnos pojedine kompanije i kakve su karakteristike vezane uz održivost proizvoda koji kupuju. Najbolji od mlade generacije neće uopće htjeti raditi u kompanijama koje ne pridaju pažnju održivosti, a one zaposlenike koji će to željeti, morat će se plaćati više.

Sredstva predviđena za ostvarenje planova su ogromna. Neka su predviđanja, da bi se postigao cilj povećanja temperature za manje od 1.5 C do 2035., bilo potrebno investirati u energetiku 2.4 trilijuna dolara godišnje. Na razini EU govori se o 336 milijardi EUR godišnje do 2030. Ovakvi iznosi mogu

upućivati da su se oni koji su plan donijeli ozbiljno pripremili i da će se potruditi da se provede.

Jedan od temeljnih alata za provedbu koji osigurava usporedivost, transparentnost i sprječava greenwashing je taksonomija, klasifikacijski sustav za utvrđivanje oko lišno održivih djelatnosti, onih koje doprinose jednom od šest okoliš nih ciljeva. Utvrđuje se koje su dje latnosti taksonomski prihvatljive, a koje usklađene s taksonomijom. Izvještavaju se kroz KPI-jeve.

Velika je količina novih pojmova, regulative, propisa, definicija, a još više podataka koji se moraju prikupljati i zahtjeva koji će slijediti. Popis je predugačak. Za obraditi sve vezno za područje održivosti trebala bi, nažalost, knjiga, a ne članak.

Izazovi su brojni. U velikim kompanijama počinju od toga kako doći do podataka, u malima kako se uskladiti na jednostavan način, bez dovoljno resursa. Postoje teh nička pitanja kako ispuniti pojedini obrazac, koji su propisani rokovi, kako osigurati da se uspješno premoste kratkoročni problemi da bi se ostvarila dugoročna profitabil nost. Za velik broj društava ključno će biti procijeniti koliko i kako prilagoditi strategiju i poslovanje no vim zahtjevima i kako u njih ugra diti kriterije održivosti.

S obzirom da je promjena neupit na i da ćemo s njom morati živjeti dugo, dobro je sjetiti se da bi trebala doprinijeti održivosti i pobolj šanju svijeta u kojem živimo. Za one koji se dobro pozicioniraju to će biti i prilika. Treba se potruditi i na najbolji način proći kroz promjenu i dobro izbalansirati održi vost i kratkoročnu profitabilnost. Uostalom, još uvijek vjerujemo da je za kompaniju profitabilnost pre duvjet održivosti.

ATD Solucije d.o.o. konzultantsko je društvo fokusirano na pitanja održivosti, financiranja i restrukturiranja. Miramarska Cesta 24, Za greb, info@atsolucije.com ST

Opći prikaz stanja i kretanja e-trgovine u Hrvatskoj i na razini Europske unije

piše: Ivona Bačelić Grgić, dipl. oec.

Suživot offline i online trgovine postaje stvarnost uz daljnji razvoj i jedne i druge te nužno prilagođavanje svih u lancu opskrbe.

Pandemijsko

je razdoblje za veći dio gospodarstva, uključujući i različite grane tr govine, značilo ograniča vanje i usporavanje rasta, no, ne i za internet trgovinu. Upravo je ti jekom pandemije internet trgovina doživjela svoj ubrzani razvoj zbog okolnosti i ograničenja u kojima se

zatekao cijeli svijet usred pandemi je koronavirusa. Podaci na primjeru SAD-a (Bank of America, Forre ster Analytics Shawspring reasear ch) koji se mogu preslikati na goto vo sva gospodarstva, pokazuju da je u prvom kvartalu 2020. godine u vrijeme pandemijskog lockdowna, dosegnut prijašnji desetogodišnji

rast e-trgovine. Posve je jasan razlog toga, a to je da su uslijed ograničavanja, ali i fizičkog zatvaranja velikog djela prodavaonica, trgovci tražili nove kanale prodaje proizvoda, a kupci nove kanale kupnje. Podaci Eurostata za e-trgovinu na razini Europske unije, pokazuju da

je tijekom 2021. godine svaki sedmi od deset korisnika interneta kupovao online putem. Promatrano po dobnim skupinama potrošača koji su kupovali putem interneta, najveći udio rasta bilježi se u kategoriji od 16 do 24 godine (80%), a slijedi ih dobna skupina od 25 do 54 godine (79%).

Promatrano po zemalja EU27 tradicionalno najveći broj korisnika interneta u dobi od 16 do 74 godine je u skandinavskim zemljama, uključujući i zemlje Beneluksa gdje internet koristi gotovo 100% građana u promatranoj dobnoj skupini, odnosno, u Danskoj i Luksemburgu 99%, u Finskoj i Švedskoj 97% itd. U ovim zemljama građani koriste internet u velikim postocima i kupuju često online putem i to od 79% u Finskoj do 91% u Danskoj.

Što se tiče Hrvatske u promatranom razdoblju 82% građana u dobi od 16 do 74 godine je koristilo internet, a od toga je putem interneta kupovalo 57% građana. Analizirajući iste podatke, u zadnjih pet godina, u razdoblju od 2016. do 2021. godine u Hrvatskoj je zabilježen rast kupovine putem interneta od 25% što je uz Češku, Mađarsku, Rumunjsku, Sloveniju i Litvu jedan od najvećih postotaka rasta. Ipak valja, glede ovog rasta, uzeti u obzir i nisku bazu.

Što se tiče učestalosti kupnje putem interneta i ona zapravo ovisi o dobnoj skupini kupaca, a podaci se odnose na prosječnu učesta-

Najčešće kupljeni proizvodi on line kanalom na razini EU

Oprema za sport

Knjige, magazini i novine

Kozmetika, proizvodi za ljepotu i wellness

Namještaj, oprema za dom i prozvodi za vrtlarstvo

Dostava iz restorana, lanaca brze prehrane i usluge cateringa

Odjeća (uključujući sportsku odjeću), cipele

Izvor: Eurostat, Grafička obrada: Autorica članka

Izvor: Eurostat, Grafička obrada: Autorica članka Grafički prikaz broj 1.: Najčešće kupljeni proizvodi on-line kanalom na razini EU

lost kupnje u tri mjeseca. Tako je najveći broj kupaca koji na internetu kupuje jednom ili dva put, u dobnoj skupini između 55 i 74 godine (40%). Oni najmlađi najčešće online kupuju između tri i pet puta (34%). Kupci između 25 i 54 godine kupuju češće online kanalom i to između šest i deset puta.

Dakle i na razini Europske unije kao i u Hrvatskoj,online kanalom najviše se kupuju neprehrambeni proizvodi, ako izostavimo dostavu hrane i pića iz restorana, lanaca brze prehrane i usluge cateringa.Naime, prema rezultatima istraživanja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (op.a. koja provodi godišnje istraživanje na 54 trgovaca mješovitom robomu RH) online prodaja mješovite robe još uvijek nije značajna u ukupnoj strukturi prihoda u trgovini na malo mješovitom robom promatranopo pojedinom trgovcu na malo.U predmetnom istraživanju AZTN a, tek je šest trgovaca na malo dostavilo iznos online prodaje kroz vlastitu internetsku platformu.S druge strane valja istaknuti,da oni koji su imali online prodaju bilježe rast u prodaji mješovite robeonline kanalom.Isto tako, valja istaknuti korištenja digitalnih platformi kao posrednika u prodaji, koji su najzastupljeniji na području ugostiteljstva, ali su zastupljeni i na području trgovine i to putem suradnje s pojedinim trgovcima ili otvaranjem vlastitih trgovina od strane digitalnih platformi (op.a. trenutno jedino u Zagrebu). Nadalje, za istaknuti je i sve prisutnijuomni channel kupnju koja se temelji na činjenici da ubuduće online postaje neodvojiv od standardnog repertoara fizičkih trgovina.

Kao što i učestalost kupnje na internetu ovisi o dobnoj skupini, tako i iznos prosječne kupnje ovisi o dobnoj skupini u istom promatranom vremenu od tri mjeseca. Četiri od deset e-kupaca prosječno potroši između 100 i 499 eura. Najmlađi e-kupci (16-24 godine) potroše najčešće manje od 100 eura (25%), a oni između 25 i 54 godine potroše najčešće između 100 i 499 eura (42%).

Promatrano po nominalnim indeksima prometa od trgovine na malo po trgovačkim strukama u RH (op.a. prema podacima DZS a),struka trgovina na malo internetom ili poštom u ukupnom prometu u 2020. godinisudjelovala je s 1%, a promet u istoj struci u 2020. godini

Najčešći kupljeni proizvodi online kanalom na razini EU su: odjeća (uključujući i sportsku) i obuća, dostava iz restorana, lanaca brze prehrane i usluge cateringa, namještaj, oprema za dom i proizvodi za vrtlarstvo, kozmetika, proizvodi za ljepotu i wellness, knjige, magazini i novine i oprema za sport. Dakle i na razini Europske unije kao i u Hrvatskoj, online kanalom najviše se kupuju neprehrambeni proizvodi, ako izostavimo dostavu hrane i pića iz restorana, lanaca brze prehrane i usluge cateringa. Naime, prema rezultatima istraživanja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (op.a. koja provodi godišnje istraživanje na 54 trgovaca mješovitom robom u RH) online prodaja mješovite robe još uvijek nije značajna u ukupnoj strukturi prihoda u trgovini na malo mješovitom robom promatrano po pojedinom trgovcu na malo. U predmetnom istraživanju AZTN-a, tek je šest trgovaca na malo dostavilo iznos online prodaje kroz vlastitu internetsku platformu. S druge strane valja istaknuti, da oni koji su imali online prodaju bilježe rast u prodaji mješovite robe online kanalom. Isto tako, valja istaknuti korištenja digitalnih platformi kao posrednika u prodaji, koji su najzastu-

Grafički prikaz broj 1.: Najčešće kupljeni proizvodi on line kanalom na razini EU

Izvor: Eurostat, Grafička obrada: Autorica članka

Grafički prikaz broj 2.: Najčešća problematika potrošača prilikom internet kupnje u zemljama EU

pljeniji na području ugostiteljstva, ali su zastupljeni i na području tr govine i to putem suradnje s poje dinim trgovcima ili otvaranjem vla stitih trgovina od strane digitalnih platformi (op.a. trenutno jedino u Zagrebu). Nadalje, za istaknuti je i sve prisutniju omni channel kup nju koja se temelji na činjenici da ubuduće online postaje neodvojiv od standardnog repertoara fizičkih trgovina.

Promatrano po nominalnim in deksima prometa od trgovine na malo po trgovačkim strukama u RH (op.a. prema podacima DZSa), struka trgovina na malo internetom ili poštom u ukupnom pro metu u 2020. godini sudjelovala je s 1% , a promet u istoj struci u 2020. godini u odnosu na 2019. zabilje žio je rast od 12,6% i jedna je od ri

jetkih struka u kojoj je u pandemij skoj godini zabilježen rast, uslijed ranije spomenutih ograničenja. U 2021. godini trgovina na malo internetom ili poštom u ukupnom prometu sudjelovala je s 1,1% , a u istoj godini u odnosu na 2020. godinu zabilježen je rast prome ta od 6,7%. U prvih osam mjeseci 2022. godine ista trgovina ima udio u ukupnom prometu od 0,9%, i pad prometa od 2% u odnosu na isto razdoblje lani.

Kad govorimo o internet kupovini valja istaknuti i iskustava kupaca o takvoj vrsti kupnje. Šest od deset kupaca ili oko 63% kupaca koji su kupovali online kanalom nije ima lo nikakvih problema prilikom kup nje. Najveći broj prigovora odnosio se na brzinu dostave, odnosno do stava je bila sporija od one nazna-

čene prilikom kupnje (22%), 10% kupaca imalo je problema s nedo voljno friendly used internet stra nicom, 8% kupaca je dobilo neispravan ili oštećen proizvod prilikom internet kupnje, 6% kupaca se izjasnilo vezano za problematiku o otežanom pristupu informaci jama vezanom za garanciju ili svoja druga potrošačka prava, 5% se izjasnilo o poteškoćama prilikom podnošenja prigovora, 4% je imalo problema s nemogućnošću do stave u matičnu državu kupca, a 3% kupaca se žalilo vezano za veće troškove dostave nego što su bili naznačeni prilikom kupnje, a i isti postotak kupaca iskazao je strah od moguće prijevare prilikom online kupnje.

Istraživanje Eurostata pokazuju da oni koji ne kupuju online putem kao razlog za to najviše navo de: da vole kupovati uživo, vidjeti proizvod, da nemaju potrebu kupovati online, izražavaju zabrinu tost vezano za sigurnost prilikom plaćanja i zaštitu privatnosti, imaju manjak vještina vezanih za kupovinu putem interneta, smeta ih brzina dostave i troškovi dostave. Zaključno, činjenica je da živimo u vremenu digitalizacije i digital ne transformacije, i da je to naša sadašnjost i budućnost. Uzimajući u obzir demografske trendove koji se očituju u sve većem udjelu starijeg stanovništva, tehnološke i druge trendove koji mijenjaju na čine života kao i navike kupnje, uz sve ostaje izazov potrošnje općenito i u fizičkom i online obliku u neizvjesnim geopolitičkim, ener getskoj krizi i inflatornim vremenima, koji sve više nagrizaju ras položive budžete kod potrošača. Isto tako, očito je da nam suživot offline i online trgovine postaje stvarnost uz pretpostavku daljnjeg razvoja i jedne i druge, a sve to uz nužnu prilagodljivost svih u lancu opskrbe i kao podsjetnik o važno sti potrošnje kao presudnog gene ratora razvoja gospodarstva.

Budućnost kupovine

Digitalne, višekanalne i tehnološke ambicije

Pandemija COVID-19 resetirala je maloprodaju. Najuspješniji trgovci na malo bit će oni koji se povezuju s potrošačima na nove načine, oslanjajući se na svoje digitalne, višekanalne i tehnološke ambicije u trgovinama. U ovom izdanju The Next Normal istražuje nadolazeće desetljeće u iskustvu kupaca i maloprodajnoj tehnologiji.

Utjecaj trendova, poreme ćaja i promjenjivih pona šanja daje potrošačima sve veću moć nad trgov cima. Tehnologija će nastaviti napredovati, utirući put novim načini ma za povezivanje trgovaca s kup cima, a generacija Z koja daje prio ritet vrijednostima i održivosti više od starijih generacija, razviti će se u sljedećih 10 do 15 godina. Preporuka je da se obrade određena područja, kako biste lakše istraži li budućnost kupovine, kako bi se

trgovci trebali prilagoditi te druge ključne teme, uključujući:

• promjenjivu ulogu trgovine,

• društvenu odgovornost unutar nje i vanjske raznolikosti i uklju čenosti,

• održivi kružni poslovni model i lojalnost brendu,

• „fizički svijet“ i ulogu tehnologije u optimizaciji potrošačkog iskustva,

• zašto je personalizacija ključna.

Strateška hrabrost u doba nestabilnosti Današnje izazovno okruženje zahti jeva od poslovnih lidera da usavrše svoju prednost u tri kritična po dručja: uvid, predanost i izvršenje. Pokojni brazilski prvak automobil skih utrka Ayrton Senna jednom je rekao: „Ne možete prestići 15 automobila po sunčanom vreme nu, ali možete kada pada kiša.“ Pa, posljednjih godina nije nedostaja lo pljuskova. Živimo u svijetu u ko

praksa i očekivanja

jem su se novi šokovi – rat u Ukra jini i povratak inflacije – pridružili prethodnim šokovima – smrtono snoj globalnoj pandemiji i poreme ćajima u opskrbnom lancu – koji su bili naslonjeni na stare trendove kao što su digitalizacija i održivost. Na gotovo svim razinama izvršni direktori, članovi odbora i drugi poslovni čelnici dijele isti osjećaj: ova kombinacija šokova stvorila je možda najizazovnije vrijeme s kojim su se ikada suočili, a koje se vjerojatno neće uskoro promijeni ti. Ušli smo u doba nestabilnosti. Takva olujna vremena testiraju hra brost ljudi koji rukovode tvrtkama. Danas se neki povlače s trkaće staze i traže sklonište. Drugi pak mi jenjaju trkaće gume za ‘mokro vrijeme’ i pritišću gas kako bi ubrza li kretanja.

Doista, vidimo da se pojavljuju dvije vrste poslovnih vođa. Prvi tip zauzima oprezan i obrambeni stav u suočavanju s promjenjivošću i ne izvjesnošću, te se koncentriraju na prijetnje ovdje i sada. Planiranje scenarija, priprema za otpornost, upravljanje bilancama, kratkoroč na učinkovitost i pažljivo praćenje inflacije ključna su područja njiho va fokusa. Ovi su vođe u strateškom načinu „čekanja i promatranja“ kako se uvjeti razvijaju. Prema iskustvu, većina viših rukovodite lja spada u ovu kategoriju.

Ali vidimo i drugu vrstu vođe –onog koji poduzima sve ispravne obrambene radnje dok se također oslanja na nestabilnost, koristeći je kao katalizator za poticanje ak cija oko novih prilika. Trenutačni poremećaj osnažio je način razmi šljanja ovih vođa da hrabro krenu naprijed i oni razvijaju elemente svoje strategije koji su možda bili uspavani. Ovi lideri igraju i napad i obranu.

To je dobar pristup. Istraživanje korporativne otpornosti pokazu je da stavovi samo obrane obično dovode do srednje uspješnosti tvrtke, dok stavovi samo napada

donose kombinaciju povremenih pobjeda i nekih katastrofalnih neuspjeha. Najbolji lideri i tvrtke su dvosmjerni: razboriti su u upravlja nju nedostacima, paralelno agre sivno teže prednostima. Ovi lideri razmišljaju o sljedećem desetljeću, a ne o sljedećem mjesecu. Mnogi od njih potiču svoje organizacije da preispitaju prilike i ponište strate giju u svjetlu trenutne nestabilno sti. Ponovno procjenjuju svoje stra tegije spajanja i preuzimanja usred nižih procjena, rade dramatičnije preraspodjele resursa, preispituju sposobnost svoje radne snage i talenata u hibridnom svijetu nakon COVID-19 i uzimaju dugoročni po gled na inovacije i rast. Kao što je jedan izvršni direktor nedavno rekao: „Ne želim uspoređivati našu izvedbu s industrijom – želim ponovno izmisliti industriju.“

Što razlikuje ova dva načina razmišljanja o vodstvu?

Jesu li to intrinzične razlike (unutar nja motivacija) u sklonosti riziku?

Ima li jedna skupina bolje izoštre ni upravljački mikroskop (gledaju ći na bliži rok), dok druga daje prioritet teleskopu (gledajući na duži rok)? Ili postoji neka druga nema terijalna stvar koja navodi ove menadžerske timove i njihove organi zacije da rade drukčije?

Kako počinju stvarati vrijednost za hvaljujući volatilnosti, vidimo da

obostrani upravljački timovi napreduju, a ne da samo preživljavaju u ovom okruženju. Ovi lideri, koji su i razboriti i hrabri, bruse tri vrste prednosti kako bi stvorili „alfu“ u organizacijskoj izvedbi: u uvidima, u predanosti i u izvršenju. Izvršni direktori i upravni odbori trebali bi postavljati izazove svojim tvrtkama u vezi s mjerom u kojoj njihove organizacije mogu vjerodostojno tvrditi da imaju svaku prednost – a ako ne, kako to mogu brzo razviti.

Rub predanosti

Jednako je važno znati što učiniti, i to učiniti brzo i s dovoljno am bicija. Poluživot raznih odluka se urušio, zahtijevajući češće procjene imaju li još uvijek smisla odluke donesene prije nekoliko mjeseci ili čak tjedana. Ono po čemu se razlikuju hrabri vođe i timovi vođenja nije kretanje u pravom smjeru – što većina na kraju i učini – već to čine odlučno, prije nego što drugi skupe kolektivno samopouzdanje da se obvežu. Suočeni s neizvjesnošću, način razmišljanja ovih vođa je djelovati i prilagoditi se, a ne gledati i čekati.

Obveze resursa koje su dovoljno velike da materijalno utječu na putanju tvrtke, jednako su važne kao i brzina. Ubrzanje trendova pove ćava povrate na značajne, dobro postavljene ciljeve s obzirom na smjer vodećih izvođača u industri

ji. Istraživanje o raspodjeli resur sa, digitalnoj strategiji, održivosti i brojnim drugim temama, pokaza lo je da oni koji krenu rano u velikom obujmu stječu značajne pred nosti. Drugim riječima, sreća je na klonjena hrabrima.

Na primjer, jedan izvršni direktor financijskih usluga u SAD-u ospo rio je ideju o fizičkom povratku u ured nakon pandemije. Umjesto toga, natjerao je tvrtku da ponovno osmisli dugotrajne norme koje utvrđuju kako, gdje i kada se može raditi s ciljem izgradnje konkurent ske diferencijacije na tržištu. Mo bilizirajući napore na razini cijele tvrtke koji su se oslanjali na preferencije zaposlenika i kupaca te najnovije podatke i inovacije u drugim industrijama, organizacija je uspjela dizajnirati fleksibilan rad ni model koji je dramatično sma njio njezin otisak na nekretninama i emisije ugljika, povećala je svoju privlačnost i zadržavanje raznolike radne snage te potaknula usvajanje novih hibridnih radnih normi.

Evo pitanja koja biste si mogli postaviti kako biste izgradili prednost predanosti:

• Koja su naša „uvjerenja vrijedna milijarde dolara“ i kladimo li se dovoljno hrabro na njih?

• Je li naš top menadžment tim učinkovit u odlučnom obveziva nju na strateške izbore, ili, treba mo li promijeniti članstvo tima, procese i način razmišljanja kako bismo osigurali da to mogu?

• Jesmo li u dovoljnoj mjeri angažirali tim u razvoju scenarija i odgovora na njih tako da naše upravljanje ne koči hrabre poteze u ključnim trenucima?

• Prihvaćamo li način razmišljanja vođa rasta koji vide i iskorištavaju prilike?

• Jesmo li napravili „knjižicu pre kršaja“ za hrabre poteze kao što su spajanja, preuzimanja i odustajanja, koja je spremna za aktiviranje kada to zatreba?

• Možemo li odvojiti dio naših ka pitalnih i operativnih troškova za dinamičku preraspodjelu kako se prilike i prijetnje pojavljuju tijekom godine?

• Pratimo li kontinuirano koliko se daleko pomiču konkurenti u industriji, lideri u drugim indu strijama i međuindustrijski disruptori, kako bismo mogli djelovati u dovoljnoj mjeri?

Rub izvršenja

Izvršenje je treća konkurentska prednost za doba volatilnosti. Spo sobnost dobrog izvršenja uvijek je vrijedna, ali baš kao što volatilnost podiže cijene dioničkih opcija, ona na isti način podiže vrijednost stra teških opcija – sposobnost brzog zaokreta kao odgovor na promje njive uvjete. Nakon što ste se obvezali djelovati, vrijednost tih radnji zahtijeva oštrinu izvršenja, posebno u situacijama u kojima je prednost biti u tome prvi.

Središnji izvor prednosti u izvr šenju je brzina: obavljanje stvari brzo i dobro. Poznato je da je sektor znanosti o životu ubrzano razvi jao prvo cjepivo protiv COVID-19. Slično tome, vodeća tvrtka za gra đevinske materijale upravljala je pandemijom s većom odlučnošću od nekoliko drugih iz industrije, jer je njen vodeći tim uključivao mno-

ge koji su vodili poslovanje tijekom globalne financijske krize i stoga bili iskusni u suočavanju s brzim tržišnim promjenama.

Pandemija je bila i Petrijeva zdjelica i katalizator za inovativne nači ne povećanja brzine, što ju je učinilo dragocjenom sposobnošću kao endogenim dijelom strategije. Br zina je važna u današnjem nestabilnom okruženju. Čelnici i orga nizacije koje usmjeravaju odluke i procese, osnažuju vođe na prvoj liniji i probijaju se kroz spore hijerarhije i birokracije, imat će jasnu prednost. Istraživanje koje su pro veli McKinsey i Harvard Business School otkrilo je da su tvrtke koje su pokrenule agilne transformaci je prije pandemije bile bolje i brže su se kretale tijekom krize i nakon nje od onih koje nisu. Agilne orga nizacije imale su tu prednost, jer su već posjedovale proces. Kada je jasno ono što će se vjerojatno dogoditi, dublje razumijevanje toga od drugih može biti korisno, ali nije imperativ. No, kao što financijski trgovci dobro znaju, kada je volatilnost velika, prednost uvi da stvara veliku vrijednost. Možda nije moguće biti u pravu svaki put, ali vidjeti točno ‘kroz maglu’ 10 posto češće od svojih suparnika, značajna je konkurentska pred nost. To zahtijeva ulaganje resursa, vremena i truda da se ide dalje od konvencionalne analize kon vencionalnih podataka koji stvara ju konvencionalnu mudrost.

Prednost uvida proizlazi iz granularnosti, dubine i raznolikosti. Gra nularnost je neophodna, jer se in terakcija šokova s trendovima odvija različito diljem svijeta. Na primjer, dok je opskrba hranom i me talima poremećena zbog rata u Ukrajini, Čile, koji i jednog i dru gog ima u izobilju, doživljava drukčiju vrstu šoka od Šri Lanke koja ih nema. Dubina uvida je važna: proizvodni problemi dobavljača uzrokuju poremećaje u lancu vrijednosti.

Pripremio AG

Trendovi

Trgovina budućnosti – kako će izgledati 2030. godine

piše: Anita Jurjević, konzultant/savjetnik Retail DNA, anita.jurjevic@retaildna.hr

Trendovi

Trgovina budućnosti – kako će izgledati 2030. godine piše: Anita Jurjević, konzultant/savjetnik Retail DNA anita.jurjevic@retaildna.hr

Trgovine će ostati vitalni dio maloprodajne industrije 2030. godine, a supermarketi će biti dominantni moderni kanal. Procjenjuje se da će 92% globalne prodaje hrane i robe široke potrošnje ostati kroz fizičke maloprodajne kanale u 2030. godini.

Rast on-line kupovine utjecat će na modele poslovanja trgovina

Svijet će 2030. godine izgledati sasvim drugačije od današnjeg. Način na koji ljudi kupuju hranu i robu široke potrošnje brzo se mijenja. Pandemija je podjednako istaknula izazove i ubrzala trendove u maloprodajnoj industriji. Promjene se događaju brže nego ikad, stoga je izazov za trgovce shvatiti u kojem smjeru se dalje razvijati

Predviđanje budućnosti iznimno je izazovno, no na temelju istraživanja Institut of Grocery Distribution postoji niz pretpostavki koje možemo napraviti o svijetu u 2030. godini Slika 1 pokazuje neke od pretpostavki.

Svijet će 2030. godine izgledati sasvim drugačije od današnjeg. Način na koji ljudi kupuju hranu i robu široke potrošnje brzo se mijenja. Pandemija je podjednako istaknula izazove i ubrzala trendove u maloprodajnoj industriji. Promjene se događaju brže nego ikad, stoga je izazov za trgovce shvatiti u kojem smjeru se dalje razvijati. Predviđanje budućnosti iznimno je izazovno, no na temelju istraživanja Institut of Grocery Distribution postoji niz pretpostavki koje možemo napraviti o svijetu u 2030. godini. Slika 1 pokazuje neke od pretpostavki.

Slika 1. Pretpostavke o svijetu 2030. godine

Jedan od najznačajnijih izazova s kojima se fizičke trgovine susreću je premještanje prodaje na internet. Ovaj trend će se nastaviti i postati još veća prijetnja fizičkim tr-

govinama. Ubrzan globalnom pandemijom, rast internetske prodaje prehrambenih proizvoda 2030. dosegnut će nove razine. Predviđa se da će do 2030. godine 8,3% globalne prodaje prehrambenih proizvoda biti putem online kanala. Kako bi se fizičke trgovine nastavile razvijati, trgovci će morati pronaći nove kreativne načine za generiranje kupaca, prihoda i profitabilnosti.

Što će kupci očekivati

Istraživanja pokazuju da današnji kupac nastoji zadovoljiti tri ključne potrebe: vrijednost koju dobije (omjer cijene i kvalitete), očekivani izbor (asortiman/dostupnost) i praktičnost (jednostavnost kupnje). Dodatno, na ove je potrebe utjecala pandemija i očekivanja kupaca se nastavljaju razvijati. Kada je u pitanju trgovina budućnosti, kupci će tražiti:

Izvor: IGD, Institute of Grocery Distribution

Izvor: IGD, Institute of Grocery Distribution Slika 1. Pretpostavke o svijetu 2030. godine

Trgovine će ostati vitalni dio maloprodajne industrije 2030. godine, a supermarketi će biti dominantni moderni kanal Procjenjuje se da će 92% globalne prodaje hrane i robe široke potrošnje ostati kroz fizičke maloprodajne kanale u 2030 godini.

• Trgovine koje ispunjavaju specifične potrebe. Pandemija je utjecala na ponašanja kupaca na način da žele sve kupiti na jednom mjestu. Kako su ograničenja popustila tako ovaj trend slabi i kupci ponovno obilaze sve veći broj različitih trgovina. U budućnosti, trgovci će trebati jasno definirati koju specifičnu potre-

razvijati, trgovci će morati pronaći nove

biti

talna rješenja, poboljšaju učinkovitost prodaje i kupovine za kupca, isporuče bolju uslugu, postignu ciljeve održivosti i dr.

St rategije koje će oblikovati trgovinu budućnosti

Izvor: IGD, Institute of Grocery Distribution

Slika 2. Penetracija online prodaje namirnica do 2030. godine

Što će kupci očekivati

bu kupci mogu ispuniti baš u njihovoj trgovini.

• Optimizacija kupovine. Ubrzan rast online kupovine i quick commerce trgovine (tzv. brza trgovina; dostava u roku od svega nekoliko minuta preko dostavnih platformi) je definirao novu grupu kupaca koji više ne odlaze u kupovinu ili su velikim dijelom smanjili odlazak u trgovine i većinu toga kupuju online. Već sada trgovci trebaju ponuditi usluge koja kupcima olakšavaju život i stvaraju razlog za posjet. Trebaju kupcima ponuditi dodatne benefite fizičkog dolaska u trgovinu naspram online kupovine.

Svi trgovci na malo imat će različite strategije sa svrhom i vizijom o tome što žele isporučiti i kako to žele postići. Morat će nastaviti diferencirati svoje trgovine kako bi iskustva koja pružaju kupcima ostala vjerna njihovoj viziji. To znači da će se pojedini trgovci više usredotočiti na određene strategije, u konačnici određujući kako će se njihove trgovine razvijati tijekom sljedećeg desetljeća.

Istraživanja pokazuju da današnji kupac nastoji zadovoljiti tri ključne potrebe: vrijednost koju dobije (omjer cijene i kvalitete), očekivani izbor (asortiman/dostupnost) i praktičnost (jednostavnost kupnje). Dodatno, na ove je potrebe utjecala pandemija i očekivanja kupaca se nastavljaju razvijati. Kada je u pitanju trgovina budućnosti, kupci će tražiti:

• Trgovine koje ispunjavaju specifične potrebe. Pandemija je utjecala na ponašanja kupaca na način da žele sve kupiti na jednom mjestu. Kako su ograničenja popustila tako ovaj trend slabi i kupci ponovno obilaze sve veći broj različitih trgovina. U budućnosti, trgovci će trebati jasno definirati koju specifičnu potrebu kupci mogu ispuniti baš u njihovoj trgovini.

• Optimizacija kupovine. Ubrzan rast online kupovine i quick commerce trgovine (tzv. brza trgovina; dostava u roku od svega nekoliko minuta preko dostavnih platformi) je definirao novu grupu kupaca koji više ne odlaze u kupovinu ili su velikim dijelom smanjili odlazak u trgovine i većinu toga kupuju online. Već sada trgovci trebaju ponuditi usluge

• Pomoć u ispunjavanju njihovih ciljeva. Kupci sve više razmišljaju o zdravlju, dobrobiti i održivosti. Pomaganje kupcima da poduzmu male, ostvarive korake prema zdravijem i održivijem načinu života, bit će važna uloga za trgovinu budućnosti.

Što utječe na trgovinu budućnosti

Trgovci sve više koriste tehnologiju u cjelokupnom poslovanju i ona je pokretač promjena. Tehnologija pomaže poboljšati iskustvo kupovine, unaprijediti povezanost s kupcima, pomaže djelatnicima u tr-

govini optimizirati procese, trgovcima smanjiti negativan utjecaj na okoliš, dugoročno smanjiti troškove i sl. Podaci koje tehnologija pruža sve će više u budućnosti pomagati fizičkoj maloprodaji u poboljšanju poslovanja, dok će kupcima također pružiti personaliziranije iskustvo kupovine. Umjetna inteligencija će igrati sve veću ulogu, automatizirat će rješenja i pomagati trgovcima u donošenju bržih i boljih odluka.

Uz tehnologiju, važan čimbenik za razvoj trgovine su partnerstva. Trgovci na malo sve više koriste partnerstva kako bi ubrzali razvoj svojih dućana. Partnerstva pomažu trgovcima da budu agilniji u testiranju novih rješenja i da brže donose inovacije na tržište. Partnerstva mogu isporučiti rješenja koja zahtijevaju specifične vještine, a koja je trgovcima teško interno razviti. Ova rješenja pomažu trgovinama da diferenciraju svoju ponudu, implementiraju nova digi-

Sve inovacije koje danas prepoznajemo možemo sažeti u nekoliko osnovnih strategija. Za ove strategije se smatra da će se zadržati i biti šire prihvaćene u budućnosti. Sve strategije su primjenjive u trgovinama hrane i robe široke potrošnje bez obzira na zemljopisno područje, ali fokus će se mijenjati prema kanalu i trgovcu. Sve strategije imaju jednaku važnost i osigurat će da trgovine ostanu relevantne, te da odgovore na globalne izazove i na promjenjiva očekivanja kupaca tijekom sljedećeg desetljeća.

Slika 3. Strategije koje će oblikovati trgovinu budućnosti

Strategija 1. – Stvaranje uzbuđenja i fokus na iskustvo kupovine Trgovine budućnosti će trebati kupcima dati razlog za posjet i izdvojiti se od konkurencije, što znači

Izvor: IGD, Institute of Grocery Distribution

Izvor: IGD, Institute of Grocery Distribution Slika 3. Strategije koje će oblikovati trgovinu budućnosti

Strategija 1. - Stvaranje uzbuđenja i fokus na iskustvo kupovine Trgovine budućnosti će trebati kupcima dati razlog za posjet i izdvojiti se od konkurencije, što znači da će biti potrebno pružiti uzbuđenje i iskustvo koje se ne može dobiti online kupovinom

Slika

Izvor: IGD, Institute of Grocery Distribution

da će biti potrebno pružiti uzbuđenje i iskustvo koje se ne može dobiti online kupovinom. Tko u tome uspije, osigurava povećanje broja kupaca i jačanje lojalnosti. Trgovci će se na razne načine pokušati razlikovati od konkurencije i svojim kupcima osigurati jedinstveno iskustvo kupovine. Neki od načina mogu uključivati posebno uređenje, naglasak na svježinu namirnica, naglasak na određene kategorije i asortimane, na određene sezone, pružanje posebnih usluga itd. Na ovome će trgovci raditi kroz vlastite inicijative, ali i kroz partnerstva.

Strategija 2. – Digitalizacija

Trgovci po pitanju digitalizacije već sada ubrzano grabe naprijed kako bi unaprijedili iskustvo kupovine. Tehnologija će stvoriti privlačnije, relevantnije i personaliziranije iskustvo u trgovini: brža, beskontaktna i bezgotovinska naplata bit će uobičajena, u većini trgovina biti će elektronske oznake cijena, digitalni zasloni po trgovini pružati će relevantne informacije za kupce, sve više trgovina će koristiti automate za prodaju kako bi kupcima omogućili pristup proizvodima 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu. Zatim, kako se broj pametnih uređaja povećava u cijelome svijetu,

vidjeti ćemo trgovce kako koriste proširenu stvarnost (AR -augmented reality) kako bi angažirali kupce. Proširena stvarnost će se koristiti za pomoć kupcima u pronalaženju proizvoda, vizualizaciji proizvoda, kretanju po trgovini, pristupu detaljnim informacijama o proizvodu, marketinškim kampanjama i sl.

Također, trgovci koriste tehnologiju kako bi pomogli svojim timovima optimizirati procese. U budućnosti, uobičajena će pojava biti roboti koji će se koristiti za automatizaciju zadataka i time osloboditi vrijeme djelatnicima trgovina za neke druge poslove. Dodatno vrijeme će se osloboditi korištenjem glasovno aktivirane tehnologije. Putem interkoma u trgovini i mobilnih aplikacija kupci će se moći povezati s djelatnicima u trgovini

nologija omogućit će kupcima da dobiju pomoć pritiskom na gumb, a radnici u trgovini imat će slušalice i uređaje kako bi mogli brzo odgovoriti na pitanja, bez potrebe da se odmaknu od zadatka koji obavljaju. Dodatno, umjetna inteligencija (AI – artificial intelligence) pomoći će upozoriti radnike na npr. neuredne ili prazne police, neispravnu opremu, nepravilnosti u usklađenosti s definiranim planogramom i sl.

Strategija 3. – Visoka učinkovitost

Trgovina budućnosti imati će velik fokus na smanjenju troškova poslovanja i održavanju profitabilnosti. Poboljšanje učinkovitosti poslovanja zahtijevat će od trgovaca da preispitaju način na koji upravljaju prostorom, postižući pravu ravnotežu između onoga što kupci žele i onoga što je optimalno za trgovca. Police i oprema bit će fleksibilniji, omogućujući trgovinama transformaciju prostora lakše i brže nego danas. Digitalizacija procesa nastavit će se razvijati i pomoći povećanju učinkovitosti. Prostor i layout trgovine bolje će odražavati način na koji se kupuje. Svježe kategorije, destinacijske kategorije zauzeti će više prostora, dok će se kategorije koje se najčešće kupuju online biti smanjene. Profitabilnosti će pomoći i podnajam prostora. Trgovine će koristiti partnerstva i suradnju s dobavljačima za uvođenje novih kategorija

novi standard za trgovce. Pruža holistički pristup održivosti – od izbora asortimana, način gradnje i poslovanja. Ima impresivnu drvenu konstrukciju, puno prirodnog svjetla, pametnu tehnologiju hlađenja/grijanja, 100% zelenu električnu energiju, skupljanje kišnice i farmu na krovu, koja proizvodi bosiljak i ribu

Slika 4. REWE održivi supermarket u Njemačkoj

Slika 4. REWE održivi supermarket u Njemačkoj

i usluga, čime će se stvoriti dodatni prihod, smanjiti troškovi poslovanja i uvesti rješenja prilagođena potrebama pojedinačnih trgovina.

Važan cilj također će biti optimizacija asortimana koja će pomoći u smanjenju troškova i podizanju razine profitabilnosti. Trgovina budućnosti će konstantno raditi na optimizaciji asortimana i izlistavati proizvode bez dodane vrijednosti. Trgovci će se fokusirati na najprodavanije proizvode, prave veličine pakiranja, smanjenje dupliciranja proizvoda i definiranje optimalnog prostora za određeni asortiman po trgovini. Optimizacija asortimana smanjit će troškove poslovanja i podići učinkovitost u cijelom opskrbnom lancu. Prodavaonice će biti lakše napuniti i kupcima će biti lakše kupovati.

Strategija 4. – Prirodno i održivo

Trgovina budućnosti će imati održivost kao temeljnu značajku. Korporativna i društvena odgovornost više nije nešto što bi bilo dobro imati - kupci očekuju da trgovci i dobavljači posluju odgovorno, a trgovine će igrati ključnu ulogu u ovom području. Održive inicijative koje danas vidimo postat će uobičajena praksa, a partnerstva i tehnički potpomognuta rješenja samo će ubrzati implementaciju. Trgovci će se razlikovati upravo kroz svoje strategije održivosti i način na koji ih komuniciraju kupcima. Pretpostavka je da će se trgovine u budućnosti fokusirati na tri područja: upravljanje otpadom, recikliranje i energiju.

Najnapredniji trgovci će integrirati održivost u svoje metode gradnje - korištenje betona s niskim udjelom ugljika, drvene konstrukcije te prirodne i ekološki prihvatljive izolacije postat će sve češće. Trgovci će se također usredotočiti na smanjenje građevinskog otpada i odlaganje na odgovorniji način.

Sve više trgovaca težit će opskrbom 100% obnovljivom energijom, što će dovesti do veće upotrebe solarnih panela na krovovima. Skupljanje kišnice bit će široko rasprostranjeno, a višak energije iz rashladnih uređaja i zamrzivača koristit će se za grijanje trgovina. Prirodno svjetlo bit će pametno iskorišteno, a umjetna inteligencija će pomoći u smanjenju potrošnje energije u trgovini. Također, punjenje električnih vozila bit će snažno zastupljeno na parkiralištima trgovina. Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da će do 2030. biti 230 milijuna električnih vozila u svijetu, a Deloitte predviđa da će prodaja električnih vozila činiti 32% prodanih novih automobila. Trgovci s parkiralištima nastojat će iskoristiti ovaj trend, razvijajući vlastita rješenja ili razvijajući ih putem partnerstava. Trgovci na malo postat će jedni od najvećih pružatelja punionica. Recikliranje će postati sofisticiranije i isplativije. Trgovine će nuditi veći izbor rješenja za recikliranje koja kupcima omogućuju odlaganje različitih tipova ambalaže i predmeta koje je teško reciklirati. Dodatno, jedan će od glavnih prioriteta biti smanjenje pakiranja. Sve više svježih proizvoda neće bitiBilo bi super ako se ovo može ubaciti negdje na kraj članka ili gdje mislite odgovaralo. Također i kod Tanjinog članka ����

pakirano u ambalažu, a trgovci će očekivati od dobavljača da smanje ambalažu i osiguraju da se može reciklirati i nabavljati na održiv način. Također, proširiti će se tzv. refill postaje. Ova će rješenja pomoći tvrtkama da smanje pakiranja, a kupcima će omogućiti kupnju količine koja im je potrebna. Trgovci će dati više pažnje i prostora u trgovinama onim proizvodima i inicijativama koje pomažu kupcima da donesu održiv izbor. Očekujemo da će veliki fokus biti na prirodno i odgovorno proizvedenim proizvodima u smislu asortimana, prodaje i promocije. Maloprodaja će također biti daleko hrabrija u komuniciranju održivih i društveno odgovornih projekata putem natpisa i posebnih ponuda, čineći ovo strateškom točkom razlike među konkurencijom. Primjer trgovine budućnosti je REWE održivi supermarket u Njemačkoj. Ima 1.500 m² i postavlja novi standard za trgovce. Pruža holistički pristup održivosti – od izbora asortimana, način gradnje i poslovanja. Ima impresivnu drvenu konstrukciju, puno prirodnog svjetla, pametnu tehnologiju hlađenja/grijanja, 100% zelenu električnu energiju, skupljanje kišnice i farmu na krovu, koja proizvodi bosiljak i ribu. ST

Dodatne slike koje se mogu koristit:

Metaverse i budućnost maloprodaje

piše: Tanja Jurković, konzultant/savjetnik Retail DNA, tanja.jurkovic@retaildna.hr

Što je ustvari metaverse?

Pojam metaverse se popularizirao tokom posljednjih godina, a pogo tovo nakon što je Facebook promi jenio ime kompanije u Meta 2021. godine. Promjena imena, koja je najavljena na Facebook Connect AR/VR konferenciji, odražava ra stuće ambicije tvrtke da poslovanje proširi izvan društvenih medija. Njihova tvrtka Reality Labs koja proizvodi hardver i softver za virtualnu stvarnost (VR) i proširenu stvarnost (AR), ostvarila je prihod od 2,3 milijarde dolara u 2021. godini.

Sam pojam metaverse nije novijeg datuma – metaverse kao pojam se pojavio u znanstveno-fan tastičnom romanu Neala Stephen sona iz 1992. Snow Crash, gdje lju di, kao avatari, međusobno komu niciraju.

Metaverse je u suštini virtualni prikaz svijeta kojem osobe mogu pri stupiti u obliku osobnih 3D avata ra (digitalnog prikaza osobe), te se u tom virtualnom prostoru mogu kretati i komunicirati s drugim lju dima. Kad govorimo o izgledu me taversa, možete ga zamisliti kao koncept koji kombinira više različi tih virtualnih prostora, soba, zgra da, prodavaonica ili drugih objekata iz stvarnog života. Metaverse se smatra sljedećom iteracijom inter

neta. U osnovi, njegova primjena će biti zaista široka – on će omogućiti ljudima da se u virtualnom prostoru druže, rade i sastaju se, odlaze na koncerte i utakmice, ili isprobavaju odjeću u svom omilje nom dućanu.

Virtualni proizvodi i maloprodaja

Metaverse bi također mogao zna čajno promijeniti iskustvo kupovi

ne. Tehnologija omogućuje stvarnim tvrtkama stvaranje virtualne kopije maloprodajnih trgovina i trgovačkih centara. Korisnici vrlo jed nostavno iz udobnosti svog doma mogu putem svojih avatara posje titi te trgovine i kupovati proizvo de koristeći svoj avatar. Roba koju odaberu u virtualnom svijetu im se šalje na kućnu adresu.

Iako je metaverse još uvijek u ranom razvoju, maloprodajni lanci i veliki brandovi tu vide ogromnu priliku. E-trgovina smatra se naj većim ekonomskim pokretačem metaversa i veliki su potencijali za primjenu.

Do kraja 2022. tvrtke će uložiti u metaverse 120 milijardi dolara –više nego dvostruko više od razine prethodne godine. Brendovi poput Nikea već povezuju svoje virtualne prostore i trgovine sa fizičkom maloprodajom: u tom smislu, Nike je pokrenuo Nikeland, na platformi za igre Roblox, gdje kupce koji pregledavaju digitalne Nike proizvode dočekuje virtualni avatar košarkaške zvijezde LeBrona Jamesa.

Tvrtka Dyson, poznata po svojim usisavačima i uređajima za obliko vanje kose predstavila je virtualnu platformu za kupce. Britanska tvrtka je izgradila iskustvo virtu alne stvarnosti putem kojeg kupci mogu istražiti njezina popularna sušila za kosu, pegle za kosu i apa rate za oblikovanje kose. Također mogu vidjeti unutrašnjost proizvo da i naučiti o tehnologiji, te isprobati kako oblikovati svoju kosu po moću njegove pegle.

lanci. Walmart također ulazi u me taverse s kriptom i NFT-om (engl. Non-Fungible Tokens, hr. nezamje njivi token). Ovaj veliki američki tr govac na malo prijavio je trademar kove koji pokazuju njegovu namje ru da proizvodi i prodaje virtualnu robu, uključujući elektroniku, kućne dekoracije, igračke, sport sku opremu i proizvode za osobnu njegu. Također i Walmart je ušao u Roblox, sa Walmart Landom i Walmart’s Universe of Playom. Walmart na ovaj način eksperimen tira s drugim načinima da dopre do kupaca, uključujući događaje uživo, koncept virtualne stvarnosti za izbor namještaja itd., osobito nakon što je pandemija uzdrmala kupovne navike i potaknula angažman potrošača na društve nim medijima, aplikacijama i web portalima za igre.

Trgovci poput Forever 21 i Nikea i stvaraju svoje trgovine u virtualnom svijetu s ambicijom da će povećati zaradu u stvarnom svije tu. Na primjer, trgovina Forever 21 je danas također unutar Robloxa, koji ima oko 55 milijuna aktivnih korisnika svakodnevno. Statistika Robloxa pokazuje da je trgovinu u prva 3 mjeseca posjetilo više od 200.000 korisnika.

Restorani brze hrane poput McDonald’sa i Burger Kinga planiraju otvoriti virtualne restorane. Ti restorani bi bili poveznica izme đu virtualnog i stvarnog svijeta –kupci naručuju u virtualnom svijetu, a zatim im se hrana isporučuje fizički putem brze dostave.

Za metaverse su se zainteresirali i veliki prehrambeni maloprodajni

Jedan od najvećih indijskih online prehrambenih lanaca, Big Basket, uvodi trgovinu virtualne stvarnosti (VR). VR trgovina omogućuje kupcima pregled proizvoda na virtualnim policama. Odabir proizvo da daje kupcima više informacija o tom artiklu. Uz određene proizvode, VR trgovina također predlaže kupnju komplementarnih pro izvoda. Kao i u stvarnom svijetu, virtualni kupci imat će pogled na trgovinu od 360 stupnjeva i moći će se kretati u različitim odjelima unutar trgovine.

Izvor: Statista 2022

praksa i očekivanja

No, je li ovo sve samo prolazni trend ili će metaverse omogućiti stvaranje e-tvrtki s niskim troškovi ma i visokom maržom koje će transformirati globalnu maloprodaju?

Unatoč pompi, međutim, analize putem anketa sugeriraju da se šira javnost tek treba upoznati s ovom idejom. Recimo, korisnici Robloxa dali su trgovini Forever 21 ocjenu odobravanja od 39%. Ovogodišnje istraživanje iz travnja 2022, prikazano niže na grafu, pokazalo je da je svega 36% odraslih Amerikanaca zainteresirano za provođenje vre mena u metaversu.

Metaverse i održiva moda

Sa sigurnošću možemo reći da trenutno prekomjerno proizvodimo odjeću – što dovodi do toga da veliki udjeli proizvedene odjeće odlaze na odlagalište.

Procjenjuje se da modna industrija godišnje stvori 92 milijuna tona tekstilnog otpada. Također se procjenjuje da će se tekstilni otpad povećati za oko 60% između 2015. i 2030., s dodatnih 57 milijuna tona otpada godišnje, što će doseći ukupnu godišnju količinu od 148 milijuna tona.

Velik dio tog otpada dolazi od samih proizvođača i trgovaca koji svake godine proizvedu oko 13 milijuna tona tekstilnog otpada. Zašto toliko? Uglavnom zato što

se prekomjerno proizvode – sva ke se sezone oko 30% proizvedene odjeće ne proda.

U kontekstu ovoga, možda bi metaverse mogao pomoći modi da postane održivija, jer online odjevni predmeti emitiraju 97% manje ugljika od fizičke odjeće. Metaverse u tom smislu ima potencijal smanji ti broj proizvedenih fizičkih odjev nih predmeta.

Čini se pomalo čudnim konceptom da elektronička odjeća postoji samo na internetu, ali neki su se brendovi već počeli prilagođavati metaversu.

Luksuzni brendovi kao što su Prada, Gucci ili Balenciaga, prodaju di-

gitalne proizvode kao NFT (engl. Non-Fungible Tokens, hr. nezamje njivi token) u virtualnim prostorima metaversa.

Balenciaga je surađivala s tvrtkom Fortnite, te je proizvela niz modnih dodataka i majica inspiriranih tom video igrom. Postoje i online predmeti koje možete kupiti za svoj avatar na Forniteu, a koji su naši roko priznati kao dizajnerski, da jući vašem avataru prestiž za nošenje skupe odjeće.

Jedan od najvećih svjetskih diza jnera, Dolce&Gabbana odlučio je biti pionir u dobu digitalne mode. Dolce & Gabbana je prodao svoju devetodijelnu digitalnu NFT kolek ciju za 5,7 milijuna dolara. Kolekci ja, sastavljena od pet fizičkih dizaj na i četiri digitalne kreacije, nastala je u suradnji s tvrtkom UNXD.

S dizajnom Dolce & Gabbana, UNXD je stvorio virtualne verzije fizičkih dizajna, uključujući dvi je verzije Haljine iz sna (engl. The Dress from a Dream) dizajnirane u zlatnoj i srebrnoj boji. Zlatna halji na prodana je za 225,5 Ethera, odnosno tada 820.000 dolara. Ogro mna količina novca koju su zaradili od prodaje samo 9 artikala poka zuje potencijal da digitalna odjeća postane mainstream.

Izvor: Statista 2022

Od metaversa od stvarne trgovine

Prodaja proizvoda iz metaverse trgovina neće biti bez izazova, jer su potrošači navikli na dostupnost i rokove isporuke u stvarnom vremenu. Proces od virtualno dizajnirane do stvarne nosive robe, s druge strane, znači ne samo duže vrijeme isporuke, već i ograničenja dizajna. Kako bi robu na zahtjev iz metaversa doveli u stvarnu maloprodaju, tvrtke stoga moraju nastaviti ulagati u digitalizaciju i inovativne lance procesa dizajna, od proizvodnje do maloprodaje – na primjer u još bolje proizvodne tehnike korištenjem naprednijih strojeva i 3D pisača.

Iako postoji skepticizam oko maloprodaje u metaversu, postoji dobar argument da ovaj koncept ima potencijala. Ako se samo osvrnemo na nevjerojatan rast internetske kupovine u zadnjih 15-ak godina i istodobnog pada kupnje u fizičkim dućanima, metaverse bi mogao otići još stepenicu više pružajući kupcima sasvim novo iskustvo kupovine.

Naravno, bit će potrebno stvoriti pretpostavke da ovaj koncept uđe u širu primjenu i da se integrira u naš svakodnevni život. VR uređaji trenutno su još uvijek nezgrapni i vrlo skupi, što ih čini nepraktičnima i nedostupnima većini ljudi. Za potpunu realizaciju koncepta metaversa trebat će mnogo godina. Njegov razvoj i usvajanje također će biti neujednačeni, budući da će

Dodatne slike koje se mogu koristit:

zemlje u razvoju biti ograničene infrastrukturom i kupovnom moći. Činjenica je da ćemo sve više koristiti AR uređaje (uređaji za proširenu stvarnost) i VR uređaje (ure-

đaji za virtualnu stvarnost) uz pametne telefone, tablete i laptope. Tehnologije se trenutno još uvijek uglavnom koriste za igranje igara, no tehnološke kompanije rade da tome da uskoro AR i VR uređaje učine prikladnima za široke mase i da im omoguće raznovrsniju upotrebu, primjerice, prilikom kupovine, putovanja ili rada. Virtualna iskustva tako će sve više pronalaziti put do naše svakodnevice. Metaverse je još uvijek u povojima kada je riječ o trgovini, a da bi se zadovoljile potrebe potrošača biti će potrebno stvoriti besprijekoran prijelaz između stvarnog i virtualnog svijeta, posvetiti pažnju detaljima i stvaranju impresivnog kupovnog iskustva.

Bilo bi super ako se ovo može ubaciti negdje na kraj članka ili gdje mislite odgovaralo. Također i kod Tanjinog članka ����

Skål International održao

Svjetski kongres u Rijeci i Opatiji

piše: Zlatan Fröhlich potpredsjednik Skål International Hrvatska

Skål International, najveće međunarodno udruženje koja objedinjuje direktore i menadžere iz svih turistič kih sektora, održalo je Svjetski kon gres u Rijeci i Opatiji od 13. do 18. listopada 2022. Domaćin ovog prestižnog turističkog kongresa bio je Skål klub Kvarner, koji na Kvarneru okuplja više od 30 turističkih menadžera, a izborio je domaćin stvo ovog prestižnog kongresa još 2018. godine pod sloganom Skål International World Congress in the European Capital of Culture. Kon gres se nakon odgode zbog dvije pandemijske godine održao uživo, a bio je prenošen i putem društve nih mreža tako da je to bio prvi tzv.

hibridni kongres koji se pratio di ljem svijeta. Uz Skål Klub Kvarner, domaćini kongresa bili su TZ Kvar nera, Primorsko-goranska župani ja te gradovi i turističke zajednice Rijeke i Opatije uz potporu Ministarstva turizma i sporta, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Rijeka i TZ otoka Krka. U organizaciju je bio uključen i Fa kultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija sa studentima diplomskog sveučilišnog stu dija, budući da je jedan od ciljeva djelovanja Skål Internationala pri vući studente turizma i omogućiti im da kroz praksu steknu potrebna znanja i vještine.

Nakon Get-together retro party dobrodošlice u opatijskom Cen tru Gervais za sudionike kongresa te mnogobrojne hrvatske ugled nike u petak, 14. listopada, održana je svečanost otvaranja u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci uz predstavljanje svih zemalja sudionica i do djelu Skål International nagrada u okviru natječaja Sustainable Tou rism Awards.

Predsjednica Organizacijskog od bora i Skål kluba Kvarner Tamara Černeka, izjavila je da je na ovom kongresu prisutno oko 400 sudionika sa svih pet kontinenata. Tako su bili između ostalih sudio nici iz Australije, Novog Zelanda,

Meksika, SAD, Kanade, Indije, Ne pala, Singapura, Nigerije, Kenije, Južne Afrike, Japana te većine europskih zemalja i naravno Hrvatske, Skål klubova Kvarner, Zagreb i Dubrovnik. Pandemija je drastično smanjila broj turističkih putova nja na svjetskoj razini, no, ovogodišnji rezultati su ohrabrujući. Oči to se turističko tržište budi i brže od očekivanog o čemu svjedoče i izvrsni rezultati naše turističke sezone koji su blizu onih iz rekordne 2019. godine. Svakako će budući trend ovisiti o kvaliteti turistič ke ponudi, inovativnim programi ma i uključivanju lokalnih zajedni ca u projekte koji se nude, naglasila je Černeka u uvodnom govoru na kongresu.

Održavanje kongresa na Kvarneru jedinstvena je prilika za snaž nu promociju regije i čitave Hrvat ske i domaćini su se potrudili tijekom pet dana trajanja kongresa predstaviti bogatu paletu turističkih proizvoda našeg kraja, od smještajnih i kongresnih kapacite ta i insentiv ponude, gastro i eno ponude, kulturnog turizma, aktiv nog turizma te izleta u Gorski ko tar, na otok Krk, u zaleđe Opatije i Vinodola, istaknuo je na svečanom otvaranju župan Primorsko-goran ske županije Zlatko Komadina.

Sudomaćinstvo Rijeke ovom izni mno značajnom kongresu pridoni jet će brendiranju grada Rijeke kao europskom grada kulture i sporta. Nadamo se da će sudionici Skål International kongresa sa sobom po nijeti najljepše uspomene i namje ru za ponovnim dolaskom sa svo jom obitelji i prijateljima te promovirati Rijeku diljem svijeta, u svom je govoru naglasio gradonačelnik Grada Rijeke Marko Filipović. Gradonačelnik grada Opatije Fernando Kirigin zahvalio je Skål klubu Kvarner na višegodišnjem ustraj nom radu kako bi se Opatiji i Rije ci omogućila ova jedinstvena prilika za promociju turističke ponude svjetski najutjecajnijim tu rističkim menadžerima. Izuzetno

smo ponosni, naglasio je Kirigin, što se projekt Turističke zajedni ce grada Opatija, koji promovira opatijsko zaleđe Feel&Taste, plasirao na 2. mjesto u kategoriji Coutryside&Biodiversity u okvi ru natječaja Sustainable Tourism Awards.

U ime predsjednika Vlade RH kon gres je pozdravila Monika Udovičić, ravnateljica Uprave za sustav turističkih zajednica, kategoriza ciju i pravne poslove Ministarstva turizma i sporta, istaknuvši zado voljstvo da se Svjetski Skål kongres nakon 17 godina ponovno održava u Hrvatskoj, što je nesumnjivo priznanje našim turističkim djelat nicima za promociju Hrvatske kao poželjne turističke destinacije. To dokazuju i ovogodišnji turistički re zultati koji su na razini rekordnih iz 2019. godine kao garancija još boljih rezultata u budućnosti. Ovaj kongres bio je najveće svjetsko turističko događanje ove godi ne, a više od 90% sudionika kongresa, prvi su put bili u Hrvatskoj što daje dodatnu vrijednost u promociji destinacije. Burcin Turkkan, predsjednica Skål Internationala, udruženja koje trenutno broji oko 13.000 članova učlanjenih u 300 klubova u 84 zemlje sa svih konti nenata, poručila je da se godišnji kongresi odvijaju u najljepšim di jelovima svijeta. Ovo je priznanje i ovogodišnjim domaćinima Rijeci i Opatiji, odnosno, Kvarneru koji su time uvršteni u impresivnu listu domaćina svjetskih Skål Internatio nal kongresa, naglasila je Turkkan. Radni dio kongresa s Godišnjom generalnom sjednicom Skupštine Skål Internationala održao se u su botu, 15. listopada u opatijskom hotelu Royal, a cijeli niz sastanaka, poslovnih radionica u okviru Travel Foruma i B2B susreta održan je u hotelu Ambasador koji je ujedno bio središnji hotel kongre sa. Zapaženo je bilo izlaganje dr.sc. Irene Peršić Živadinov, direktorice TZ Kvarnera i prof.dr.sc. Dore Smo lčić Jurdana, s Fakulteta za mena-

džment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija o održivosti, energetskoj učinkovitosti i otpornosti u turističkom sektoru s posebnim na glaskom na iskustva Kvarnera i Hr vatske u ovim područjima.

Na Skupštini su usvojene promje ne Statuta kojima se želi postići efikasnija organizacija Skål Inter nationala i njegova bolja poveza nost s članovima i drugim nacionalnim i međunarodnim udruže njima iz turističkog sektora. Za no vog predsjednika Skål Internatio nala izabran je Juan Ignacio Steta iz Mexica (čiji su preci iz Župe Dubrovačke), a za revizoricu Katari na Hauptfeld iz SI Kvarner te za direktoricu Katarina Line. Za domaćina idućeg kongresa potvrđen je Québec (Kanada), a za 2024. za domaćina kongresa izabran je Izmir iz Turske.

Tijekom kongresa organizirano je više izleta u Gorski Kotar, otok Krk, Istru, riječko zaleđe, Plitvička jezera na kojima su se sudionici kongre sa mogli uvjeriti u prirodne ljepote Hrvatske i upoznati turističku po nudu. Kongres je završio Gala večerom, održanoj u Kristalnoj dvorani hotela Kvarner, a predsjednica Skål Internationala Burcin Turkkan, izrazila je zadovoljstvo izvrsno or ganiziranim kongresom te je zahva lila domaćinima na iskazanom go stoprimstvu i odličnoj logističkoj organizaciji kongresa.

Po prvi puta Svjetski kongres Skål Internationala imao je i humani tarnu dimenziju kroz obilježava nje svjetske kampanje podizanja svijesti u borbi protiv raka dojke u listopadu kroz prikupljanje donacija za vrijeme trajanja kongres za Kluba žena liječenih od raka dojke „Novi život“ Gradskog društva Cr venog križa Opatija. ST

Održan 2nd Zagreb International Conference on the Law of Obligations

piše: dr. sc. Kristijan Poljanec Katedra za pravo Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Od 28. do 30. rujna 2022. na zagrebačkom Eko nomskom fakultetu održana je 2nd Zagreb In ternational Conference on the Law of Obligations. Konferenciju je or ganizirala Katedra za pravo Ekonomskog fakulteta – Zagreb, u partnerstvu s European Law Institute (ELI) Croatian Hubom i ELI Glo bal Private Law SIG-om, a uz po-

dršku Hrvatske gospodarske komore i ICC Croatia.

Konferencija je okupila pedeset i osam govornika s eminentnih sve učilišta iz Belgije, Bosne i Hercego vine, Češke, Hrvatske, Italije, Koso va, Mađarske, Njemačke, Poljske, Portugala, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Srbije, Španjolske, Tur ske i Ujedinjenog Kraljevstva koji

su predstavili pedeset i dva rada u devet sesija posvećenih sljedećim temama konferencije: (i) Ugo vorno pravo na jedinstvenim digi talnom tržištu: transponiranje Di rektive (EU) 2019/771 o određenim aspektima ugovora o kupoprodaji robe (Sale of Goods Directive, SGD) i Direktive (EU) 2019/770 o određenim aspektima ugovora o ispo ruci digitalnog sadržaja i digitalnih

usluga (Digital Content and Services Directive, DCSD) u nacionalna pra va država članica; (ii) Obvezno pra vo u srednjoj i jugoistočnoj Euro pi: utjecaji austrijskog, njemačkog i švicarskog prava; (iii) Hrvatsko ob vezno pravo u poredbenopravnom kontekstu: reforma i modernizaci ja Zakona o obveznim odnosima. Keynote govornici su bili prof. Pau la Giliker (Sveučilište u Bristolu), na temu The challenges of transposing (and not transposing) the DCSD and SGD into common law jurisdictions: Ireland and post-Brexit England and Wales i prof. Tatjana Josipović (Pravni fakultet Zagreb) na temu Legal transplants as a tool for modernisa tion of the law of obligations.

U prve tri sesije predstavljeni su radovi na temu ugovornog pra va i jedinstvenog digitalnog tržišta EU-a. Prvu sesiju, čiji je voditelj bio prof. Hrvoje Markovinović (Pravni fakultet Zagreb), izlaganjem o strukturalnim pitanjima privat nog prava u kontekstu digitalnog sadržaja i digitalnih dobara otvorio je prof. Attila Menyhárd (Sveu čilište Eötvös Loránd). O transpoziciji SGD-a i DCSD-a u španjolsko i katalonsko pravo govorio je dr. Albert Ruda-González (Sveučilište u Gironi). O pravima trećih osoba i materijalnim nedostacima robe prema SGD-u izlagao je prof. Erik Van den Haute (Slobodno sveučilište Brisel). O komodifikaciji osob nih podataka govorio je dr. Dan Cărămidariu (Zapadno sveučilište u Temišvaru). O restituciji po pre stanku ugovora o isporuci digital nog sadržaja i usluga govorila je doc. Karmen Lutman (Sveučilište u Ljubljani), dok je o odgovornosti za pravne nedostatke digitalnog sadržaja i digitalnih usluga u slovenskom pravu govorio doc. Mati ja Damjan s istog sveučilišta. U drugoj sesiji pod vodstvom prof. Damjana Možine (Sveučilište u Ljubljani) izlaganje na temu osnaži vanja prava potrošača u digitalnim transakcijama održala je dr. Judit Firniksz (Katoličko sveučili

šte Péter Pázmány). O transpoziciji SGD-a i DCSD-a u talijansko pravo izlaganje je održala dr. Ludovica Sposini (Škola za napredne studije Sant›Anna). O proble matici suspenzije korisničkih ra čuna i izmjeni korisničkog sadržaja na platformama u Italiji govorila je Sofia Santinello (Sveučilište Padova). Prof. Gina Gioia i dr. Sofia Maria Lener (Sveučilište Tuscia) izložile su temu zaštite potrošača od nasrtaja na privatnost i diskrimina cije u novom talijanskom pravu. O implikacijama DCSD-a na autorsko pravo i tržišno natjecanje izlaganje je održao dr. Dino Gliha, odvjetnik iz Zagreba. Sesiju je zaključila prof. Marisa Almeida Araújo (Sveučilište Lusíada, Porto) s temom o zaštiti osobnih podataka u portugalskom pravu.

Treću sesiju vodio je prof. Tomislav Jakšić (Pravni fakultet Zagreb), a otvorila ju je prof. Cristina Aragão Seia (Sveučilište Lusíada, Porto) na temu pojma robe, digitalnog sadržaja i usluga u portugalskom i europskom pravu. O nedostacima hr vatskog uređenja odgovornosti za materijalne nedostatke govorila je prof. Emilia Mišćenić (Pravni fakultet Rijeka). O postizanju ciljeva odr živog razvoja kroz sredstva pravne zaštite potrošača u slovenskom pravu izlagala je dr. Petra Weingerl (Sveučilište u Mariboru). O različi tim pristupima transpoziciji SGDa i učincima na sustav zaštite potrošača u Poljskoj govorila je dr. Katarzyna Południak-Gierz (Jagie lonsko sveučilište u Krakovu). Tre ća sesija završila je izlaganjem radova o implementaciji SGD-a u ta lijansko pravo, o čemu su govorili dr. Riccardo Serafin (Sveučilište u Torinu) i dr. Gabriele Perfetti (Sve učilište Ca’ Foscari, Venecija).

Središnji dio konferencije bio je posvećen utjecajima austrijskog, njemačkog i švicarskog prava na obvezno pravo u srednjoj i jugoistočnoj Europi, a toj je temi konferencijske bilo posvećeno pet se sija. Četvrta sesija koju je mode-

rirao prof. Attila Menyhárd (Sveučilište Eötvös Loránd) započela je izlaganjem prof. Paweła Księża ka (Sveučilište u Lodzu) o raskidu ugovora u poljskom pravu. O utje caju njemačkog prava na poljsko uređenje raskida ugovora govori la je dr. Dorota Miler (Sveučilište u Augsburgu). O raskidu ugovora u turskom pravu građenja govorila je Başak Erdoğan (Sveučilište MEF, Istanbul). O obvezama koje proizlaze iz povrata posjeda pokretnina u poljskom pravu govorila je dr. Katarzyna Królikowska (Sveu čilište Kozminski, Varšava). Sesiju je zatvorila prof. Şebnem Akipek Öcal (Sveučilište TED, Ankara) izloživši rad o izmjeni ugovo ra zbog djelovanja promijenjenih okolnosti.

Petu sesiju, čiji je moderator bio prof. Zvonimir Slakoper (Ekonom ski fakultet Zagreb i Pravni fakultet Rijeka), otvorio je prof. Damjan Možina (Sveučilište u Ljubljani) izla ganjem o predugovornoj odgovor nosti za štetu u slovenskom pravu. O konceptu javnog poretka i ulozi vjerskih uvjerenja u ugovornom odnosu u turskom i švicarskom pravu govorio je dr. Kemal Atasoy (Sveučilište Çağ, Adana). O tumačenju ugovora u poljskom pravu govorila je dr. Bogna Kaczorowska (Sveučilište u Wrocławu). Dr. Jiří Handlar (Sveučilište Masaryk, Brno) izložio je rad o do puni ugovora dispozitivnim odred bama u češkom pravu. O utjecaju njemačkog, austrijskog i švicarskog prava na uređenje instituta ugovora sa zaštitnim učincima u korist trećih u slovačkom i češkom pravu govorio je doc. Kristián Csach (Sveučilište u Trnavi). Sesiju su za

ključili prof. Hano Ernst (Pravni fakultet Zagreb) i Ivan Ivandić (Europski investicijski fond) s temom sekuritizacije u hrvatskom pravu.

Šestu sesiju moderirala je dr. Kar men Lutman (Pravni fakultet Ljubljana), a nju su otvorili prof. Marek Števček i dr. Marek Ivančo (Sveučilište Comenius, Bratislava) ra dom o zastari u privatnom pravu iz slovačke i europske perspektive. Nina Zupan (Okružni sud Kranj) izložila je rad o prekluziji u sloven skom privatnom pravu. O nedosta cima razlikovanja condictio indebi ti i neopravdana obogaćenja u kosovskom pravu izlagali su prof. Eg zonis Hajdari i dr. Isuf Jahmurataj (Sveučilište AAB, Priština). O razvoju klauzule zabrane konkurencije u slovačkom pravu govorili su dr. Pavol Rak i dr. Karin Raková (Sveu čilište Comenius). Sesija je završila izlaganjem dr. Joanne KruszyńskaKole (Sveučilište Adam Mickiewicz u Poznańu) o utjecajima njemač kog prava na uređenje zastare u poljskom pravu.

Sedmu sesiju moderirao je prof. Tomislav Borić (Sveučilište u Grazu). Izlaganje o preuzimanju duga u rumunjskom pravu održao je prof. Emőd Veress (Sveučilište u Miškol cu). O založnom pravu u bosansko-hercegovačkom pravu govo rila je prof. Meliha Povlakić (Sve

učilište u Sarajevu). Dr. Wojciech Bańczyk (Jagielonsko sveučilište u Krakovu) govorio je o darovanju za slučaj smrti u poljskom pravu. O rimskom institutu remissio mer cedis govorio je prof. Tomislav Kar lović (Pravni fakultet Zagreb). Sesiju je zaključila prof. Almedina Ša bić Učanbarlić (Sveučilište u Sara jevu) izlaganjem o uređenju ugo vora u darovanju u bosansko-hercegovačkom pravu.

Osma sesija pod vodstvom dr. Alberta Ruda-Gonzáleza (Sveučilište u Gironi) započela je izlaganjem prof. Attila Dudása (Sveučilište u Novom Sadu) o pojmu neimovinske štete u srpskom, hrvatskom i slovenskom pravu, dok je uređenje tog instituta u turskom pravu izlo žio dr. Orhan Emre Konuralp (Sve učilište Kirklareli). Prof. Ayşen Çi lenti Konuralp sa istog sveučilišta govorila je o prilagodbi švicarskog rješenja o konkurirajućim odštetnim naslovima u tursko pravo. Dr. Dila Okyar (Sveučilište Hacettepe, Ankara) izlagala je o odgovorno sti za štetu zbog opasne radnje u turskom pravu, dok je prof. Günhan Gönül Koşar s istog sveučilišta izlagala o stupnju krivnje potreb nom za utvrđivanje odgovornosti zbog povrede morala u turskom pravu. Dr. Ekin Korkmaz (Sveučili šte Bilkent, Ankara) izložila je rad o uređenju osiguravateljeva prava

na regres u turskom pravu u svjetlu njemačko-švicarskih rješenja. Završna tematska cjelina konfe rencije i ujedno deveta sesija, čiji je moderator bio prof. Zvonimir Slakoper, bila je posvećena hrvat skom obveznom pravu u pored benopravnom kontekstu te refor mi i modernizaciji Zakona o obve znim odnosima. Sesiju je otvorio dr. Antun Bilić (Pravni fakultet Zagreb) radom o trgovačkim običaji ma i uzancama u hrvatskom pravu. Uslijedilo je izlaganje Petra Cero nje i prof. Tomislava Jakšića s istog fakulteta na temu pisma namje re u hrvatskom pravu. O prestan ku preobražajnog prava raskinuti ugovor govorio je dr. Ivan Tot (Eko nomski fakultet Zagreb), a potom je izlaganje o aukcijskoj prodaji u hrvatskom pravu održao dr. Kristi jan Poljanec s istog fakulteta. Sesiju je zaključio prof. Henrik-Riko Held (Pravni fakultet Zagreb), istaknuvši problem konkurencije zahtjeva po osnovi poslovodstva bez naloga i posjedovanja tuđe stvari.

U okviru konferencije održan je otvoreni sastanak članova Europ skog pravnog instituta (ELI) na koje mu je javnosti predstavljen rad ELIa te aktivnosti ELI Croatian Huba i ELI Global Private Law SIG-a. Na sastanku je posebno istaknut dopri nos ELI Croatian Huba promicanju programskih ciljeva ELI-a za što je Hub ovjenčan dvjema nagradama u 2021. i 2022.

Konferenciju je u ime organizato ra zatvorio dr. Ivan Tot koji je naja vio da će predstavljeni radovi biti objavljeni u više znanstvenih monografija na engleskom i hrvatskom jeziku. Obavijestio je i o no voj nakladničkoj cjelini Ekonom skog fakulteta Zagreb „Hrvatsko obvezno pravo u poredbenoprav nom kontekstu“ u kojoj je u listo padu u otvorenom pristupu objavljena i prva knjiga posvećena hr vatskom i poredbenom obveznom pravu. Više o tome vidi na https:// obveznopravo.net.efzg.hr/.

SHOP

NOVI WEB

intervju

Pevexova suvremena digitalna tehnologija iskorak je u budućnost

Jedna

od najpropulzivnijih hrvatskih trgovačkih kuća Pevex d.d. odlučila se okrenuti digitalnoj tranziciji i modernizirati svoje poslovanje. To među ostalim znači i unaprjeđenje web stranice koja je, ustvari, prvi kontakt sa suvremenim kupcima koji nemaju mnogo vremena, već sve što ih zanima nastoje pronaći na internetu. Takvi kupci vole što brže i na što jednostavniji način pronaći artikl koji ih zanima, te se pritom informirati o novostima koje kompanija nudi. O novom web shopu te koji se sve benefiti nude kupcima, razgovarali smo s direktorom Sektora Internet prodaje i digitalne strategije Ivanom Jozićem

Lansirali ste novi web shop i novi portal, te kupcima nudite različite popuste i mogućnosti. Imate li već povratne informacije kako su kupci prihvatili ove promjene?

Mi smo lansirali novi web shop 1. rujna i to je zaista novi web shop u pravom smislu riječi, od pozadinskih procesa, unaprjeđenja, do potpune promjene tehnologije u backendu. To znači da je došlo do promjene tih poslovnih logika, te do unaprjeđenja frontenda UX/UI, znači boljeg i unaprjeđenog korisničkog iskustva. Sve smo tu promijenili. I to sve do razine koja je jako važna i operativna, a to je unaprjeđena tražilica. Bolji su filteri, faceti, znači svi elementi pretrage po site-u. Veći je broj proizvoda na site-u i isto tako su modernije i bogatije prikazani proizvodi. Znači, imamo više proizvoda koji su bolje prezentirani. To smo napravili kako bi se unaprijedio doživljaj web shopa. Naša Uprava i vlasnici upravo e-commerce shvaćaju ozbiljno kroz strateško opredjeljenje i to je neki put kojim smo odlučili krenuti s obzirom da je Pe-

vex lider na tržištu. Zato smo se odlučili ozbiljno ‘uhvatiti u koštac’ s tim dijelom poslovanja. Kada je naša kampanja izašla 1. rujna ona je na jedan način brend awareness što znači da govorimo kako se kroz Pevexov web shop nudi bolje iskustvo kupovanja.

Kakvi su komentari kupaca?

Komentari kupaca su pozitivni, ali mi znamo da taj naš posao nije gotov. To se naziva on going development, odnosno, kontinuirani razvoj proizvoda. Web shop je kao trgovina ili kao neki drugi biznis što znači da se mora stalno razvijati. Kad je „dignut“ to ne znači da je posao gotov.

Koliko ste uložili u razvoj redizajna web shopa?

Teško je egzaktno govoriti o tome jer proces i dalje traje, a pod poj-

mom redizajna ljudi podrazumi jevaju svašta. Neki misle da je to samo mala promjena dizajna, ali to nije tako. Mi smo promijenili SVE. Promijenili smo poveznice pa čak i tehnologiju na kojoj je radio do tada, tako da ne bih govorio o brojkama. Nama je bitnije da to ulaganje opravda za što su se utrošila sredstva. Koliko sada vidimo za prošlu i ovu poslovnu godinu, ula ganje ima poslovno opravdanje. Naši rezultati rastu i mi to možemo poslovno opravdati te možemo napraviti iskorak. Cilj je bio da s novom tehnologijom s web sho pom napravimo dodatni iskorak na tržištu.

Kupcima su na raspolaganju kar tice Klub vjernosti i Pevex partner program. Što one sve uključuju?

Pevex ima loyalty klub ili Klub vjer nosti, a to je bila jedna od strateš kih Pevexovih pozicija. Taj klub ima više od 840.000 korisnika, a to je veliki broj koji dosad nismo imali na web shopu. Sad smo to aktivirali i to nam je strateški važno. Mi smo jedan od najvećih loyalty klubova u Hrvatskoj i strateški je bilo važno povezati taj klub s web shopom. Ujedno nam je strateška odredni ca izgradnja omnichannel pristupa. To znači da kupac ima više moguć nosti. Nekad će mu biti jednostavnije kupiti putem interneta, neka da u trgovini gdje se može vidjeti proizvod, a nekad kroz tzv. hibrid ni način, što znači da će se platiti na webu, a otići će se po proizvod fizički u trgovinu ili će doći dosta vom. Može se i otići u trgovački centar, pogledati proizvod, a onda ga poslati dostavom kući. Time se naši procesi stavljaju u drugi plan, a kupac ide naprijed. To je priča da kupac sam bira kroz koji kanal će kupiti neki proizvod.

Uz karticu Klub vjernosti imamo i drugu karticu Pevex Partner program koja je vezana uz R1 kupce i oni ostvaruju pogodnosti pri kup nji. Postoji termin „majstorska sri jeda“ pa im se tada nudi određeni

dodatni popust. Obje kartice su kartice lojalnosti koje daju pogodnosti. U Pevex Partner pro gramu razredi su napravljeni prema potrošnji, odnosno pre ma volumenu pa prema tome kupci dobivaju određene be nefite. Za dobivanje kartice je uvjet samo dostava podataka. Zapravo te kartice znače „mir i dobro jednima i drugima“ od nosno „vi nama dođite što češće, a mi ćemo vam dati određeni popust“.

Jeste li primijetili da je porastao interes za online kupovinu u odnosu na razdoblje pri je koronavirusa?

Prvi takav skok i boom kada su se ti neki tradicionalni načini kupovi ne promijenili i kada su kompani je shvatile da je digital jako važan, dogodio se za vrijeme koronavirusa. Postoji vic o tome tko je naj bolje digitalizirao Hrvatsku – neki CEO, CFO ili Covid, a odgovor je Covid. Znači, globalno smo sigurno tri do pet godina unazad u digitalnoj transformaciji, ali sigurno smo otišli naprijed tri do pet godi na za online kupovinu za onu jed nu godinu kada je bio Covid. Tada je Pevex shvatio veliki potencijal web shopa koji je i dotad solidno radio. Nakon Covida se pokazalo da je zapravo radio odlično, što je ponukalo da se osnuje poseban sektor. Kako je do tada to bio samo jedan manji dio retaila, taj sektor smo postavili kao jednu od strateš kih grana Pevexa. Tada je krenulo, a sada vodimo „paralelnu borbu“ na tržištu u tom digitalnom kanalu. No, treba nam sada barem dva do tri mjeseca kako bismo mogli iza ći s nekim brojkama o posjećenosti i reći kakva je zapravo razliku u odnosu na prijašnje doba. No, moramo istaknuti da imamo ambici ozne ciljeve za ovu godinu.

Postoji i akcija Svaki tjedan Pevexovih 7. Prijašnjih godina je pobudila veliku pažnju kupaca. Je li to još uvijek tako?

To je tradicionalna Pevexova akci ja, jedna od poznatih koja već dugo traje. Ona uključuje sedam izabra nih proizvoda, a može biti i sedam kategorija, primjerice, svi štednjaci ili svi hladnjaci koji su na nekoj posebnoj akciji. Mi smo tvrtka koja nudi proizvode po sezonalnosti. Primjerice, odlično prodajemo u jesen zimske gume, a u proljeće program vrta i sporta. Sada će doći svjetsko nogometno prvenstvo u Kataru pa ćemo ponuditi televizore. Nema smisla neke stvari ponav ljati, pa ih vežemo uz sezonalnost.

Na koji način ćete dodatno modernizirati web stranicu?

Generalno taj digitalni prozor ili nastavak našeg digitalnog Pevexa uključuje kontinuirani rad na Pe vexovom shopu. To uključuje daljnji razvoj i jačanje kluba online ko jeg smo sada aktivirali s redizajnom i u planu je skoro puštanje Pevex aplikacije. Idemo na sve ka nale dostupne kupcima. I na kraju, na web shopu sve cijene su dvojno iskazane (u kunama i u eurima). Cijeli web shop smo prije izlaska 1. rujna radili na način da ima dvojne cijene. U cijelom tom procesu dvojno iskazivanje cijena nije nam predstavljalo neki problem, a ot početka smo znali da to moramo napraviti.

S.S.

Ivan Jozić

Utjecaj inflacije na globalne lance opskrbe

piše: dr. sc. Matija Kovačić

Uvod

Inflacija predstavlja opće povećanje cijena, a može nastati uslijed povećanija cijena sirovina i materijala, odnosno energenata kao i zbog povećanja potražnje na tržištu. Pojava inflacije za društvo označava pad kupovne moći, ali i naprezanja duž lanaca opskrbe koja mogu dovesti do dodatnog povećanja učinka inflacije zbog nemogućnosti globalnih lanaca op skrbe da osiguraju dovoljnu količinu traženih proizvoda, odnosno usluga.

Naglo buđenje globalne ekonomije nakon smirivanja i završetka pandemije SARS CoV-2, rezultiralo je značajnim porastom potražnje za

sirovinama i materijalima, odno sno potražnjom za proizvodima i uslugama na tržištu, što se dodatno pogoršalo zbog političkih i voj nih kriza. Sve opisano značajno je utjecalo na globalne lance opskrbe koji su po svojem karakteru prošireni lanci, a što znači da se prostiru kroz više država svijeta koje su pozicionirane na različitim kontinentima.

Globalni, odnosno prošireni lanci opskrbe u uvjetima političkih kriza i povećanja potražnje pokazali su se kao visoko rizični, a što je ujedno i dokazano kroz pandemiju SARS CoV-2 u kojoj je zbog mjera ograničenja kretanja ujedno ograničeno i kretanje proizvoda i uslu-

ga, što se pak odrazilo negativno na tržište i ponudu.

Tragom toga, dolazi do pojave inicijativa za skraćivanje lanaca opskrbe kako bi se smanjio rizik. Po trebno je napomenuti kako skraćivanje lanca opskrbe sa sobom može dovesti i do porasta troško va proizvodnje zbog više cijene rad ne snage, odnosno više cijene sirovina i materijala.

Upravo je manja cijena radne sna ge, odnosno manja cijena sirovina i materijala razlog zbog kojeg je došlo do stvaranja proširenih lanaca opskrbe, što se u kontekstu današnjih globalnih zbivanja pokazuje kao rizično.

Globalni lanac opskrbe

Globalni lanac opskrbe podrazu mijeva povezivanje više organiza cija na međunarodnoj razini s ciljem proizvodnje ili pružanja uslu ga koje zahtjeva kupac. Zbog globalne rasprostranjenosti dionika uključenih u lanac opskrbe, različiti dionici u lancu funkcioniraju u različitom kontekstu, a što znači da na njih utječu različite sile iz okolina u kojima posluju. Drugim riječima, na poslovanje organizaci ja uključenih u lanac opskrbe utječu političke, ekonomske, tehnološ ke i društvene promjene tj. stanje koje je različito u različitim država ma. To predstavlja značajni rizik za funkcioniranje cjelokupnog lanca opskrbe budući da nestabilnosti u jednoj od država u kojima funkcionira dionik u lancu opskrbe zna či potencijalnu nestabilnost cjelo kupnog lanca opskrbe.

Kao primjer za to potrebno je spo menuti energetski lanac opskrbe koji je u recentno vrijeme zahvaćen značajnim političkim nestabilno stima, zbog čega svi dionici uklju čeni u lanac osjećaju posljedice u vidu porasta cijene energenata ili izazova u osiguranju dovoljne ko ličine energenata. Slična situacija je i u prehrambenom lancu opskr be koji je također zahvaćen istim izazovima, zbog kojih najveće po sljedice osjećaju organizacije, od nosno države koje su u visokom stupnju ovisne o dobavi potrebnih resursa za proizvodnju hrane iz drugih država.

Globalni lanci opskrbe mogu se kategorizirati kao prošireni lanci opskrbe zbog čega se organizacije okreću drukčijem pristupu prilikom dizajniranja novih lanaca opskrbe tj. pokušavaju redizajnirati posto jeće lance opskrbe kako bi oni postali fleksibilniji, a što se postiže kroz njihovo skraćivanje. Skraćeni lanci opskrbe svode se na angažman i uključivanje dioni ka koji se nalaze u neposrednoj bli zini države, odnosno organizacije.

U tom kontekstu, skraćeni lanac opskrbe, primjerice, odnosio bi se na angažman organizacija, koje se nalaze smještene unutar Europske Unije, unutar koje organizacije po sluju pod vrlo sličnim uvjetima, a što znači da ujedno dijele slične ili iste rizike. No, stvaranje skraćenih lanaca opskrbe često nije moguće zbog nedostupnosti pojedinih re sursa na lokalnoj razini, te se javlja potreba angažmana organizacija koje su globalno rasprostranjene.

Buđenje ekonomije i lanac opskrbe

Poznato je kako je pojava pandemije SARS CoV-2 virusa rezultirala usporavanjem globalne ekono mije što se odrazilo i na lanac op skrbe. No, nakon relativno dugog razdoblja usporenog funkcionira nja, završetkom pandemije dolazi do naglog buđenja ekonomije što je rezultiralo značajnim porastom potražnje, odnosno proizvođačke aktivnosti. Kako bi se zadovoljila potražnja nastala ponovnim buđenjem ekonomije, dolazi do zna čajnih naprezanja duž lanaca opskrbe, što kao posljedicu ima rizik od njihovog pucanja tj. prestanka stalne opskrbe proizvodima i uslu gama kao i mogućnost opskrbe si rovinama i materijalima potreb nim za normalno funkcioniranje proizvodnje.

No, s obzirom na različit kontekst organizacija rasprostranjenih duž globalnog lanca opskrbe, lanac op skrbe drukčije je reagirao u različi tim zemljama što je također stvorilo značajne probleme. Sve opi sano rezultiralo je pojavom inflacije koja je dodatno pogoršana političkim i vojnim krizama u zemljama u kojima posluju organizacije smještene u primarnom sektoru, a djelom i sekundarnom sektoru djelatnosti.

S obzirom na to da je značajna količina resursa koja se koristi u proizvodnji burzovna, a pod prijetnjom nestašice takvih resursa, organiza cije nastoje povećati svoje zalihe na skladištima što je u konačnici rezultiralo iznimno značajnim po rastom cijene sirovina i materijala zbog kojih se neke od proizvođač kih organizacija susreću sa situacijom u kojoj im se zbog ograničenja tržišnih cijena nametnutih držav nom regulativom prestaje isplati ti proizvoditi proizvode, odnosno pružati usluge.

Utjecaj inflacije na lance opskrbe

Pojava inflacije kao takva, sama po sebi negativno utječe na društvene i tržišne procese. Isto vrijedi i za lanac opskrbe s obzirom na to da inflacija mijenja trendove i fo-

logistika

kus kupaca koji su u vremenu pri je inflacije imali drugačije kupov ne navike. Potražnja za nekim robama je u padu, dok potražnja za drugima raste što utječe u konačnici i na proizvođače koji se nastoje prilagoditi takvoj situaciji. To je ujedno i razlog zbog kojeg organi zacije u lancu opskrbe počinju ra zvijati značajno fleksibilnije plano ve, odnosno smanjuju razdoblje za koje se planovi izrađuju kako bi što je moguće učinkovitije i djelotvornije mogli odgovoriti novonasta lim uvjetima na tržištu. Nadalje, zbog povećanja cijena energenata, a posebice nafte koja ima presudnu ulogu u troškovima transportne logistike, dolazi do povećanja cijene transporta što u konačnici rezultira i povećanjem prodajne cijene proizvoda i usluga.

Opisano se događa svim dionicima uključenim u lanac opskrbe zbog čega se isti pokušavaju prilagoditi različitim strategijama, a primarno razvojem mitigacijskih planova tj. planova osiguranja kontinuiteta poslovanja kako bi se u budućnosti prevenirala mogućnost sličnih ili istih scenarija, te povećanjem učinkovitosti procesa kako bi se pokušali adresirati relativno viso ki troškovi odvijanja procesa. Nadalje, jedan od značajnih izazo va koji se javlja kod utjecaja inflacije na lance opskrbe je cijena rada,

odnosno dostupnost infrastruktu re i cijena korištenja infrastrukture poput pomorskih luka, kontejnera i slično. Opisano dodatno povećava kompleksnost upravljanja lancima opskrbe kao i što dodatno utječe na rizik od povećanja troškova, što će se u konačnici značajno negativno odraziti na funkcioniranje lanca opskrbe.

Dakle, temeljni utjecaj koji inflaci ja ima na globalne lance opskrbe očitavaju se kroz povećanje ogra ničenja dostupnih kapaciteta bilo da se radi o proizvođačkim kapacitetima, kapacitetima transporta, kapacitetima ljudskog rada i slično. Osim toga, dolazi do povećanja vremena vođenja u lancima opskr be kao i što dolazi do kašnjenja u isporukama, zbog čega se sve organizacije u lancu opskrbe, kao i

samo tržište moraju prilagoditi i razviti fleksibilne planove, odno sno mitigirati sve rizike koji bi mo gli utjecati negativno na poslovanje i odvijanje procesa.

Zaključno

Iako je utjecaj inflacije na globalne lance opskrbe izrazito velika i nega tivna silnica, u srednjem roku očekuje se stabilizacija trenutne situacije, ali i dalje postoji rizik od zadržavanja visokih cijena proizvoda i usluga, odnosno resursa koji se koriste u procesima. No, za sta bilizaciju globalnih lanaca opskr be potrebno je osigurati i političku stabilnost, a što znači otklanjanje vojnih i političkih kriza s obzirom da iste zahvaćaju dionike koji se ubrajaju u primarni sektor tj. sekundarni sektor u lancu opskrbe. Organizacijama, osim promišljanja mogućnosti skraćivanja lanaca opskrbe, na raspolaganju stoji razvoj planova osiguranja kontinuiteta poslovanja temeljem kojeg se može povećati otpornost te utjecati na stabilizaciju poslovanja. No, razvoj planova osiguranja kontinuiteta poslovanja zahtjeva značajne napore usmjerene prema pronalasku po uzdanih dobavljača koji će omogućiti pravovremenu isporuku traže nih resursa po prihvatljivoj cijeni, kako bi se osigurala profitabilnost proizvodnje, a samim time i ponu da na tržištu uz prihvatljive cijene za krajnje kupce i korisnike. ST

Birajte mudro!

Održana Međunarodna konferencija o održivom prometu

oba prikaza priredio: prof. dr. sc. Krešimir Buntak

Zadnji

vikend u rujnu (29. 09. do 01. 10. 2022.) u Opatiji održana je Međunarod na konferencija o održivom prometu (International Comferen ce on Sustainable Transport) – Su Tra 2022. na kojoj se skupio velik broj stručnjaka i znanstvenika vezanih uz teme prijevoza, logistike, prometa, pomorske industri je, održivosti, održivog transpor ta, održive mobilnosti, upravljanja lancima opskrbe i održivim i pametnim gradovima. Konferenciju su zajedno organizirali Sveučilište u Rijeci, Pomorski fakultet i Sveuči lište Sjever, Odjel za logistiku i odr živu mobilnost, Koprivnica/Varaž din, zajedno sa suorganizatorima Ekonomskim fakultetom Sveučili šta u Rijeci, Sveučilištem u Ljubljani, Fakultetom za pomorstvo i pro met, Sveučilište Aleksander Moisiu, Drač i Lurssen. Već se po bro ju i raznolikosti područja organizatora može naslutiti da se radilo o izuzetno široko i interdisciplinarno aspektiranoj konferenciji s nizom tema vrlo aktualnih i značajnih u suvremenom gospodarstvu uvje tovanom velikim brojem kriznih si tuacija i upravljanim konceptima održivosti kroz tri ključne domene: ekonomsku, ekološku i društvenu. Upravo ta širina i aktualnost bili su mamac za velik broj autora (175), ali i partnerskih organizacija u realizaciji same konferencije, a radi se gotovo o svim visokoškolskim institucijama u Republici Hrvatskoj i zemljama u okruženju: Univerzitet u Beogradu, Saobraćajni fakultet,

Tehnički fakultet Sveučilišta u Rije ci, Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Sveučilište u Dubrovniku, Pomorski odjel, Fakultet za menad žment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci, Sveučilište u Za dru, Pomorski odjel, Sveučilište u Splitu, Pomorski fakultet, Univerzitet Crne Gore, Pomorski fakultet Kotor, Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina. Posebno značajno za sve znanstvenike koji su objavili i prezentirali svoje radove i istraživanja, bilo je da je konferencija organizirana u suradnji s MDPI (Acade mic Open Access Publishing ) akademskom mrežom za objavljivanje otvorenog pristupa, čije su publikacije indeksirane u najznačajni jim bazama WoS i Scopus uz velik faktor utjecaja. Sukladno tome, uz Knjigu sažetaka koja je objavljena nakon konferencije, svi radovi koji će zadovoljiti stroge recenzentske postupke moći će biti objavljeni u jednoj od indeksiranih publikacija u značajnim bazama visokog ran ga: Sustainability, Logistics, Mul tidisciplinary scientific journal of maritime research (Multidiscipli narni znanstveni časopis Pomor

stvo), Naše more, ToMS (Transactions on Maritime Science) koji su ujedno i sponzori s paketima sniženih cijena objavljivanja uz ACI –Adriatic Croatia International Club.

Sama organizacija konferencije vrlo je pomno planirana kako bi kroz tri dana zadovoljila zahtjeve i potrebe svih zainteresiranih stra na od znanstvenika i stručnjaka iz gospodarstva do javnog i lokalnog sektora iz predmetnog područja i nevladinih institucija s ciljem ne samo razmjene novih znanja i spoznaja i područja održivog prometa, već i formiranja interesnih timova za prijavu na nadolazećim natje čajima vezanim uz zajedničko po dručje interesa istraživanja i primjene rezultata u gospodarstvu, javnom sektoru i društvu u cjelini.

Tako je prvi dan bio rezerviran za istraživače, znanstvenike i stručnjake koji se bave razvojem struke kako bi kroz svoja izlaganja pro movirali i ukazivali na nove rezul tate provedenih istraživanja i razvojnih projekata u funkciji razvo ja struke i ponudili mogućnost za daljnja istraživanja, razvoj i primje-

nu dobivenih rezultata u realnom sektoru. Veliki mamac za sve bilo je i partnerstvo s MDPI (kao što je već rečeno) budući da će većina radova biti objavljena i u značajnim publikacijama. Ovaj segment kon ferencije i prezentacije radova bio je podijeljen u 9 blokova (temat skih cjelina) u kojima su se obrađi vale teme iz područja inteligentnih transportnih sustava i telekomu nikacije, intermodalnog i multimo dalnog prijevoza, pomorskog unutarnjeg prometa, cestovnog prije voza, željezničkog prijevoza, zrač nog prometa, održive mobilnosti, pametnih i održivih gradova i logi stike i lanaca opskrbe. Unutar de finiranih devet tematskih cjelina 175 autora objavilo je i prezentiralo više od 50 radova.

Drugi dan konferencije bio je re zerviran za rasprave i prezentaci je vezane uz izazove koji se javljaju u području održivog transporta i ostalih tema konferencije kroz pa

nel rasprave u kojima su sudjelo vali stručnjaci iz znanstveno-istraživačkog, realnog i javnog sektora i raspravljali o mogućim rješenjima i smjernicama za dalje. Teme pa nel rasprava bile su vrlo raznolike i aktualne, te su donijele čitav niz kvalitetnih rasprava na teme iz te matskih područja: „Nautički i kruzing turizam u funkciji održivog ra zvoja“, „Analiza globalnog pomorskog tržišta s utjecajem na global nu ekonomiju“, „Razvoj tehnolo gije za zeleniji pomorski i kopneni promet“, „Izazovi obrazovanja za pomorstvo“.

Treći dan je novitet u organizaciji konferencija. Cilj je bio kroz panel „Mogućnosti povezivanja aka demske zajednice, stručnih udru ga i realnog sektora za znanstve ne i stručne projekte“ predstavljanje osobito institucija civilnog društva u području održive mobil nosti i prometa ostalim dionicima s ciljem povezivanja i partnerstva

za prijavljivanje na budućim natje čajima za dobivanje sredstava za realizaciju istraživanja kroz znan stvene i stručne projekte. Cilj tre ćeg dana na slijedećim konferencijama je svakako povezati sve one koji su zainteresirani biti partneri za određene projekte iz područja održive mobilnosti i prometa, logi stike i lanaca opskrbe, kao i održi vih i pametnih gradova da pokre nu početne aktivnosti suradnje za prijavu na fondove i sredstva iz natječaja koja će biti raspisana u narednim razdobljima.

Konferencija je vrlo uspješno orga nizirana, što ukazuje i više od 250 sudionika kroz tri dana konferencije, što svakako upućuje sve koji se vide u tematskom području konfe rencije da se pripreme za narednu, jer, ako se po jutru dan poznaje onda ova konferencija ima svijetlu budućnost.

Poveznica za više podataka: https: //sutra2022.sciforum.net/ ST

Održana Znanstvena konferencija Poslovna logistika u modernom menadžmentu

Uorganizaciji Sveučilišta Jo sipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomskog fakulteta Osijek, 06. i 07. listopada održana je Znanstvena konferencija Poslovna logistika u modernom menadžmentu. Radi se o vrlo uspješno organiziranoj međunarodnoj konferenciji koja se i ove godine po 22. puta odr-

žala na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Konferencija već dugi niz godina okuplja međunarodne i domaće znanstvenike i stručnjake iz područja poslovne logistike i lanaca opskrbe. Uzimajući u obzir gos podarsku situaciju i okruženje u proteklih nekoliko godina, osobi to u vrijeme pandemije uzrokova ne virusom Covid 19 i ratnih zbiva

nja, poseban značaj imaju teme logistike i upravljanja lancima opskrbe što je ovu konferenciju učinilo još zanimljivijom i važnijom. U dva dana trajanja konferencije kroz če tiri bloka, izloženo je 28 znanstve nih i stručnih radova i prezentiran je Erasmus plus projekt Virtual Visiting Professors – VIRTUAS, vezan uz razvoj modela virtualne eduka-

logistika

cije u području logistike i upravljanja lancima opskrbe na studijskim programima visokoškolskih institucija iz nekoliko zemalja. Osobito zanimanje pobudilo je pozivno predavanja viceguvernerke Ivane Jakir-Bajo Logistički izazovi promjene nacionalne valute, koja je vrlo zanimljivo ukazala na sve logističke izazove Hrvatske narodne banke prilikom uvođenja eura u Republici Hrvatskoj.

Iako u svojoj biti znanstvena konferencija, teme koje su obrađivane bile su izuzetno zanimljive za širu stručnu publiku zbog velikog broja primjenjivih rješenja i prilika za povezivanje znanosti i gospodarstva u razvoju logističke struke i procesa s posebnim naglaskom na upravljanje, odnosno povezivanje logističkih procesa sa značajkama suvremenog menadžmenta. Svi radovi, odnosno prezentacije, bili su

podijeljeni u četiri panela s nekoliko tematskih područja: otpornost lanca opskrbe i kooperacija, održivi i regionalni lanci opskrbe, digitalizacija lanaca opskrbe i logistike, analiza distribucijske logistike i učinkovitost i koordinacija u lancima opskrbe. Isto tako dio tema obrađivao je područje vojne logistike i ukazivao na mogućnosti primjene značajki vojne logistike u gospodarstvu i civilnoj zaštiti, kao i obratno.

Velika je pozornost bila vezana uz upravljanje lancima opskrbe, njihovoj otpornosti na krizne situacije i način upravljanja rizicima u lancima opskrbe. Sukladno novom tehnološkom okruženju tehnologija industrije 4.0 i digitalizacije poslovanja, dio radova i prezentacija bio je vezan uz primjenu tehnologija i digitalnu transformaciju logističkih procesa i lanaca opskrbe,

uključujući i teme vezane uz primjenu virtualnog obrazovanja za područje logistike.

Nakon dva dana izuzetno stručno i znanstveno obrađenih suvremenih tema iz područja poslovne logistike u suvremenom menadžmentu i menadžmenta lanaca opskrbe, zasigurno se može reći da su se sudionici zadovoljni vratili s obećanjem da se obavezno vraćaju i slijedeće godine. Sigurno je tome doprinijelo i već tradicionalno gostoprimstvo domaćina i čari Baranje i baranjske gastronomije. Svakako treba preporučiti ovaj izuzetno stručan i ugodan događaj svima koji su vezani uz poslovnu logistiku i upravljanje lancima opskrbe ili ih interesira to područje. Vidimo se slijedeće godine na BLMM2023, međunarodnoj znanstvenoj konferenciji Poslovna logistika u suvremenom menadžmentu. ST

Globalni kongres UFI-ja u Omanu

Mjesto susreta svjetske industrije

piše: Ante Gavranović

Ovogodišnji kongres održat će se u Muscatu, Oman, od 14. do 17. studenoga, a namjera je organizatora da to bude jedno od najvećih okupljanja lidera u industriji sajmova i poslovnih događanja. Trendovi brzine registracije pokazuju da će događaj 2022. biti jedan od najvećih i najraznovrsnijih u povijesti UFIja. Bit će to, tvrde organizatori, jedno od najvećih okupljanja lidera u industriji sajmova i poslovnih događanja.

Kongres

je na putu da privuče više od 500 sudionika iz više od 50 zemalja i regija - uključujući nova lica u industriji i one koji prvi put dola-

ze. Veliko zanimanje na najbolji na čin pokazuje da je UFI Global Congress globalno mjesto susreta in dustrije, kako za početnike tako i za veterane industrije.

Sastanak Industrijskog odbora

Dugo poznat po svom umrežava nju, UFI Global Congress na čelu je

industrijskog vodstva. Program će pokrivati teme poput stanja gospodarstva, globalnih rizika i prilika te trendova u industriji. Također će se baviti transformacijskim temama, poput plana održivosti industrije i priče o talentima, kao i podacima i uvidima za stvaranje slučajnosti.

Nadalje, UFI Global Congress će sadržavati prvi ikada sastanak „In dustrijskog odbora“, koji će pokriti dnevni red za 2023. starijih članova eminentnih organizacija u sajamskoj industriji. To je svakako novost koja pokušava unijeti više reda u sajamske aktivnosti i smanjiti pre klapanje termina za srodne sajmo ve i stručne izložbe.

Iteracija UFI Global Congressa 2022. prva je koja se vraća na Bli ski istok od 2012., iako je UFI svakog proljeća bio domaćin redovitih regionalnih konferencija u regiji. Izvršni direktor UFI-ja, Kai Hatten dorf, rekao je: „Ne možemo biti po nosniji što dovodimo industriju u Oman na ovogodišnji događaj.

Bliski istok, a posebno Oman, po kazali su značajna ulaganja i predanost razvoju ekosustava poslov nih događaja svjetske klase. Oni prihvaćaju naš sektor kao pokretač gospodarskog rasta. Uzbuđeni smo što radimo s timom domaćina na organizaciji ovog doista jedin stvenog događaja, a naši obećavajući brojevi ranih registracija poka-

zuju da su profesionalci u industriji također željni ponovnog susreta li cem u lice i vidjeti što Oman nudi“.

UFI Globalni barometar

UFI Globalni barometar donosi no vosti o „oporavku“ izložbene indu strije, kao i najnovije globalne izgle de za 2023. Očekuje se da će globalni prihodi od izložbi dosegnuti 73% razina prije pandemije u 2022. i 87% u prvoj polovici 2023., a 70% tvrtki očekuje da će raditi na normalnim razinama od rujna 2022. Izazovi upravljanja (kao što je zapošljavanje) i digitalizacija najhitni ja su pitanja u industriji, pri čemu 69% tvrtki trenutno prolazi kroz akcije zapošljavanja. Kompletno izvješće Barometra uključuje posvećene profili za 28 tržišta i regija. Globalno udruženje izložbene in dustrije, objavilo je najnovije izda nje svog vodećeg istraživanja Global Exhibition Barometer, koje pra ti puls industrije. Rezultati naglaša vaju ubrzani tempo oporavka indu strije u 2022., nakon kontinuiranog utjecaja COVID-19 tijekom 2021. Sektor se brzo oporavlja, a očekuje se da će prihodi za prvu polovicu 2023. dosegnuti 87% usporedivih razina iz 2019. (napominjući da je 2019. do sada bila rekordna godina u industriji). Što se tiče poslovanja, otprilike šest od deset tvrtki iz-

vješćuje o „normalnoj aktivnosti“ –što je porast u odnosu na samo tri od deset prije šest mjeseci.

Do kraja godine, sedam od deset tvrtki očekuje da će poslovati na normalnim razinama, dok samo oko 5% kompanija i dalje očekuje da neće imati „nikakve aktivnosti“ nakon rujna 2022.

Novi izazovi

Na pitanje koji su elementi najvaž niji za podržavanje napretka izlož bi, šest od deset tvrtki odabralo je „Ukidanje trenutnih ograničenja putovanja“ i „Spremnost tvrtki izlagača i posjetitelja za ponov no sudjelovanje“.

Dva sljedeća najutjecajnija pokre tača su „Paketi financijskih poticaja (koji dovode do smanjenih troško va za izlagače)“ i „Ukidanje trenutnih javnih politika koje se lokalno primjenjuju na izložbe“, koje spo minje četiri od deset odnosno tri od deset tvrtki.

Što se tiče dobiti iz poslovanja u 2022., 25% tvrtki na globalnoj razini očekuje ili gubitak ili smanjenje više od 50%, u usporedbi s razina ma iz 2019. Sveukupno, 73% tvrtki nije primilo javnu financijsku pot poru tijekom pandemije, a za većinu onih koje jesu, financijska jav na potpora predstavljala je manje od 10% njihovih ukupnih troškova.

sajmovi

Najhitnija poslovna pitanja opisuju kako se industrija sada usredotočuje na izazove i prilike nakon pandemije. Najčešći su „Unutarnji izazovi upravljanja“ (istaknulo 20% ispitanika), „Utjecaj digitalizacije“ (17%) i „Konkurencija s drugim medijima“ (15%). U međuvremenu, „Utjecaj pandemije COVID-19 na poslovanje“ pao je s glavnog poslovnog pitanja na šesto pitanje (pad s 19% na 11%), u usporedbi s prethodnim izdanjem Barometra. „Oporavak izložbi diljem svijeta ušao je u sljedeću fazu, a razine prije COVID-a bit će dosegnute već sljedeće godine na nekim tržištima“, kaže Kai Hattendorf, generalni direktor i izvršni direktor UFIja. „Dok industrija upravlja ovim nevjerojatnim oporavkom, također se suočava sa značajnim izazovima vezanim za osoblje i radi na primjeni ključnog učenja iz pandemije oko digitalizacije događaja i usluga u svoj poslovni model,“ rekao je Hattendorf. Ovo posljednje izdanje UFI-jeve dvogodišnje ankete o industriji završeno je u lipnju 2022. i uključuje podatke iz 366 tvrtki u 57 zemalja i regija.

Potraga za novim poslovnim modelima

Studija također uključuje izglede i analize za 23 fokusne zemlje i regije – Argentina, Australija, Brazil, Čile, Kina, Kolumbija, Njemačka, Hong Kong, Indija, Italija, Japan, Malezija, Meksiko, Saudijska Arabija, Singapur, Južna Afrika, Južna Koreja, Španjolska, Tajland, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, UK i SAD – kao i pet dodatnih agregiranih regionalnih zona. Operacije: ponovno otvaranje izložbi Španjolska, Turska i Ujedinjeno Kraljevstvo u Europi, Saudijska Arabija i UAE na Bliskom istoku, a Australija i Brazil ističu se kao tržišta na kojima se većina tvrtki vratila na normalne razine aktivnosti početkom 2022. Globalno, većina tržišta dosegla je ovu točku u ožujku 2022. Značajno je da je Azija, kao regi-

ja, dosegla ovu točku tek u svibnju (pri čemu Kina ne očekuje da će ovu točku dosegnuti do listopada, a za Hong Kong tek sljedeće godine).

Globalno, u prosjeku, tvrtke su zabilježile značajan porast svog prometa u 2022. godini, koji sada predstavlja 73% razine iz 2019. godine. Također predviđaju da će se to povećati na 87%, koristeći istu osnovnu vrijednost za prvu polovicu 2023. Mnoge zemlje postižu rezultate i znatno iznad prosjeka. Konkretno: - za prihode za 2022., UK (89% razina iz 2019.), Italija (86%), Saudijska Arabija (85%), Turska i Južna Koreja (82%) i Japan (80%) Suprotni su rezultati iz Hong Kong (34% razina iz 2019.), Kina i Južna Afrika (obje s 57%) i Malezija (59%). Za projicirane prihode za prvu polovicu 2023. većina tržišta očekuje najmanje 75% razina iz 2019., s samo Hong Kong (58%) Kina (69%) i Južna Afrika (72%) očekuju niže razine. Što se tiče operativne dobiti za 2022., 10% tvrtki na globalnoj razini očekuje gubitak, a 15% očekuje smanjenje veće od 50%, u usporedbi s razinama iz 2019. Nekoliko regija uključujući zemlje s većim od prosjeka udjelom tvrtki koje predviđaju gubitak u 2022. su: – Brazil (13%) u Srednjoj i Južnoj Americi – Njemačka (15%) i Italija (13%) u Europi – Australija (14%), Kina (21%), Hong Kong (20%), Indija (17%), Singapur (20%), Južna

Koreja (11%) i Tajland (40%) u Aziji i Pacifiku.

U pogledu javne financijske potpore, Azija-Pacifik i Europa zabilježili su najveći udio poduzeća koja su primila takva sredstva (37% odnosno 35%). U svim regijama postoje značajne razlike među tržištima, kao što se može vidjeti u sljedećim rasponima postotaka tvrtki koje su izjavile da nisu primile „javnu potporu“: – od 10% u Hong-Kongu do 92% u Indiji, u Aziji i Pacifiku – od 38% u Njemačkoj do 86% u Turskoj, u Europi – od 58% u Kolumbiji do 100% u Čileu, u Srednjoj i Južnoj Americi – od 69% u Saudijskoj Arabiji do 100% u UAE, na Bliskom istoku i u Africi.

Digitalizacija

Sveukupno, 65% ispitanika dodalo je digitalne usluge/proizvode (kao što su aplikacije, digitalno oglašavanje i digitalno označavanje) svojoj postojećoj izložbenoj ponudi. To je posebno slučaj u Aziji i Pacifiku (71%). Osim toga, dok je 49% ispitanika na globalnoj razini navelo da su digitalizirali interne procese i tijekove rada, taj je broj bio veći na Bliskom istoku i u Africi (62%) i Europi (55%). Dok je 32% ispitanika na globalnoj razini razvilo digitalnu strategiju ili strategiju transformacije za izložbe i proizvode, taj je broj veći u Srednjoj i Južnoj Americi (38%).

Turizam je otporan. Treba biti i inovativan. II dio

piše: Ivana Kolar direktorica Julius Rose d.o.o. i organizatorica međunarodne konferencije TOURISM 365

Međunarodna konferencija TOURISM 365 okupila je svjetske stručnjake turizma i ukazala na ključne trendove razvoja održivog turizma, te istaknula nužnost uvođenja promjena.

Turizam je otporan. To smo dokazali. Ali, mora biti i ino vativan. Tu nas čeka još uvijek veliki posao. Među broj nim negativnim vijestima o kriza ma, ratovima, pandemijama i neizvjesnoj budućnosti, nametnulo se ipak malo pozitive i to informacijom kako se turizam vratio na eu ropska tržišta.

Iako je turizam jedan od sektora koje je pandemijska kriza najviše pogodila, on pokazuje svoj poten cijal kao nositelj oporavka i potencijalni je predvodnik u odgovoru na najteže izazove. Pa ipak, moramo imati na umu da živimo u vremenu nestabilnosti, izazova i kriza. Očito, morat ćemo se na to naviknuti.

Dugi period poslovanja turizma bio je miran i bezbrižan. Svi smo ima li izvrsne rezultate, sva su tržišta rasla. Bilo je toliko dobro da smo čak pomalo i zaspali u tom ciklusu s ne previše promjena i noviteta. A onda se sve srušilo. Samo tako. Odjednom.

Covid je donio puno otrežnjenja, ali i puno prilika. I svi jesmo reagi rali. Dogodilo se mnogo promjena – u načinu kako privlačimo go ste, tipu gostiju (danas imamo di gitalne nomade), u način komuni kacije (svi smo se navikli na društvene mreže), načinu ponašanja (stvari su postale digitalizirane i beskontaktne)... Sve ono što je do nedavno bilo „preskupo“ i „previ-

še ne nužno“, sve ono što smo go dinama puštali po strani na čekanju, odjednom je postalo moguće. Sve smo vrlo brzo nadoknadili. U samo 2 godine.

No, čim je turizam pokazao prve znakove oporavka, mnogi su krenuli prema „starom“, više nego pre ma „novom“. Ali, morali bismo zna ti da ništa u životu ne ide unatrag, toga nema, samo naprijed.

Dakle, možemo reći da smo apsolvirali digitalizaciju, prihvatili druš tvene mreže i mnoge druge manje ili više poznate novitete, ali održi vost – još uvijek, zapravo, nismo sigurni što bismo točno s njom. O održivosti se puno govori, ali se ne

čini dovoljno. Nužno bi bilo, barem nakratko, zaboraviti na udobnost i brzu zaradu i biti spreman malo više uložiti u budućnost, onu budućnost koja podrazumijeva „na duge staze“. U 365. U destinaciju i u zajednicu.

Ukratko, moramo se promijeni ti. Moramo preispitati svoje zone udobnosti. Moramo redefinira ti naše proizvode i stvoriti neke nove motive za privlačenje gostiju. A utjecati na njih, kako bi oni utjecali na sve ostalo.

Zapravo, možemo reći da nam u biti ne treba Oporavak, ono što nam treba je – Reinvencija turizma. I ne moramo baš odmah krenuti velikim koracima, čak i malo pokretanje imalo bi učinke, ali kre tanje mora biti masivno. Svi to moramo učiniti.

Turizam može ubrzati održivost, a održivost može osigurati kvalitetu života. I daljnju otpornost. Kako možemo iskoristiti sve promjene koje se događaju? Vrijeme je za kre ativce, za hrabre i za sve one koji su spremni na trenutak zastati i odreći se brze zarade kako bi stvori li dugoročni uspjeh. Kreativnost je naša prilika. Inovativnost je temelj otpornosti turizma u budućnosti.

Na sudjelovanje u međunarodnoj konferenciji TOURISM 365 pozva li smo najtraženije političare Euro pe te svjetske i lokalne turističke stručnjake kako bi podijelili svoja iskustva, svoje strategije za promjene, svoje planove transforma cije i svoje uvide u budućnost turiz ma i kako do nje uspješno doći. Na konferenciji su predstavljene broj ne inspirativne turističke priče, i jedna o čak sedam sezona u jednoj kalendarskoj godini, što je prilično kreativno, dok se, eto, na Medite ranu mnogi još borimo s jednom. Konferencija je potvrdila da je turizam otporan. Također, da treba biti inovativan.

Šesta međunarodna konferencija TOURISM 365, s temom Innova

tive and Resilient, donijela je novo sti, analize i odlične rasprave, kao i odgovore na aktualne izazove i pitanja poput važnosti održivog turizma, globalne suradnje i buduć nosti turizma. Važnost teme i sna gu konferencije potvrdila je odlična posjećenost – event je pratilo više od 1.000 sudionika, uživo i online, iz čak 26 država sa svih strana svi jeta - UK, USA, Tunis, Španjolska, Slovenija, Slovačka, Srbija, Crna Gora, Moldavija, Sjeverna Make donija, Jordan, Italija, Izrael, Iran, Indonezija, India, Njemačka, Francuska, Kanada, Dubai, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Belgija, Austrija, Albanija i naravno Hrvatska. Konferencija je ostvarila i cilj pre zentacije Hrvatske kao nezaobila zne europske turističke destinacije za odmor i uživanje, ali i za ključne rasprave o trendovima i budućno sti industrije.

Po prvi puta jedna konferenci ja je u Hrvatskoj okupila vrh europske turističke politike. Alessan dra Priante, direktorica za Europu UNWTO-a, otvorila je konferenciju predstavljanjem ključnih kretanja i očekivanja na svjetskom turističkom tržištu.

Eduardo Santander, direktor European Travel Commision i Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, otvorili su raspravu o važnosti odgovornog poslovanja. Istaknuli su presudnost zadovolj

stva gosta, za što nisu dovoljne pri rodne ljepote, već iskustvo destinacije koje obogaćuje gosta i potiče ga da se vrati. Stvaranje nove vrijednosti, socijalna komponenta turizma i stavljanje čovjeka u fokus te kvalitete ispred kvantitete, pra vi je put za stvaranje otpornog tu rizma. Santander je sudionike odu ševio inspirativnim pogledima u budućnost, citiranjem Ranka Marinkovića i pretpostavljanjem neizbježnosti promjene koju svi mo ramo prihvatiti.

U prvom dijelu konferencije koji povezuje turizam i politiku keynote govornik bio je Istvan Ujhelyi, pot predsjednik TRAN komisije u Europskom Parlamentu, koji je pred stavio tri ključa za otpornost europskog turizma – posebna liniju u proračunu Europske unije, du goročna strategija s mehanizmom upravljanja krizom i jače upravljanje na europskoj razini. Naglasio je kako je održivi turizam jedina opci ja za budućnost, te kako je nužno kontinuirano promicati uravnote žen pristup održivosti, koji ne po kriva samo ekološke aspekte, već i društvene i upravljačke dimenzije. Naglasio je potrebu razvija nja boljeg kolektivnog razumije vanja onoga što održivost zapravo znači i na što se odnosi, budući da može dosta varirati od jednog aktera i jednog geografskog područja do drugog.

U Ministarskom forumu ove go dine sudjelovali su Susanne Kra us-Winkler, državna tajnica za turi zam Ministarstva rada i gospodarstva Republike Austrije, Goran Đu rović, ministar turizma Republike Crne Gore i Robert Pende, ravna telj Uprave za razvoj poduzetniš tva, investicije i konkurentnost tu rističkoga gospodarstva Ministar stva turizma i sporta Republike Hr vatske i izaslanik ministrice turiz ma i sporta Nikoline Brnjac. Predstavili su strategije razvoja turizma svojih država i složili se kako je su radnja na Mediteranu ne samo poželjna, već i nezaobilazna.

Drugi dio konferencije koji pove zuje turizam i business, otvorio je Matthew Upchurch, CEO Virtuo sa, jedne od najpoznatijih platfor mi za luksuzni turizam iz SAD-a, i istaknuo kako poremećaji ubrzavaju trendove. Svi temeljni razlozi zašto je turizam toliko snažan nisu nestali, samo su se trendovi ubrzali. Destinacije same treba ju imati jači skup vrijednosti i perspektivu o tome što žele, a što ne žele, te imati strateški pristup razvoju svojih sadržaja i ponuda oko tih vrijednosti. Posebno je naglasio važnost doživljaja i novih iskustava koje svako putovanje mora imati za gosta.

Cedric Baecher, guru održivog po slovanja iz Wavestona i Nomadeisa iz Francuske, održao je odlično predavanje o održivom poslovanju i fokusirao se na 3 glavna izazova - potrebu za zajedničkim analitičkim okvirima od 360 stupnjeva za

bolju procjenu pozitivnih i negativ nih učinaka turizma, zatim dijalog dionika, kroz stvaranje međudis ciplinarnih, hibridnih panela koji okupljaju sve profile aktera, kako bi se razvilo međusobno razumijevanje ključnih pitanja te poslov ni model održivosti, budući da se procesi i mehanizmi stvaranja i dijeljenja vrijednosti moraju postu pno reinovirati kako bi se poticalo uključivo poslovanje.

Slijedila je odlična panel raspra va o esencijalnim transformacijama nužnima za budućnost turizma u kojoj je fokus bio na hrvatskom turizmu, a panelisti su bili najzna čajniji stručnjaci domaćeg i regionalnog turizma: Ivana Budin Arha nić, članica uprave Valamar Rivie ra, Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, Zdravko Poči valšek, donedavni potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva i turizma Republike Slovenije i Ivana Kolar, organizatorica konferenci je. Panel je bio izrazito dinamičan stavljajući u fokus ključne izazove domaćeg turizma poput gorućeg problema nedostatka radne sna ge, izostanka promjene porezne politike i modela oporezivanja različitih turističkih dionika i obve znika, važnosti socijalne održivosti i razvoja cjelogodišnjeg turizma kao potencijalnog rješenja izrazite neuravnoteženosti turističkog po slovanja i života tijekom godine.

Treći dio konferencije posvećen je uspješnim primjerima iz prak se i životnim pričama „s terena“. Sorya Ingrid Gaulin, potpredsjed

nica Fogo Island Inna iz Kanade, predstavila je održivo poslovanje više nego uspješne turističke priče na New Foundlandu. Hotel promi če pozitivan utjecaj na destinaciju i lokalnu zajednicu, a za sebe kažu da se bave regenerativnim turizmom, koji je izgrađen na principima holističke održivosti i poštiva nja prirode i kulture. Njihov je model jedinstven i doista transforma tivan - 100% zarade ponovno se ulaže u zajednicu. Centar se nalazi na sjeveroistoku Kanade, doslovno u „ in the middle of nowhere “, okru žen stijenama, snijegom i ledom. Ali to ih ne sprečava da rade tijekom cijele godine i da budu inovativni i drukčiji, sa čak 7 sezona pu nih aktivnosti i doživljaja. Svoja iskustva podijelili su sa sudio nicima u panelu o novitetima u poslovanju Tine Murn, suosnivač i di rektor New Deal Europe, Ivan Ren dulić, direktor RexRea, Dario Mar čac, vlasnik Limitless i najpoznati ji TikToker JI Europe, Tina Vickov, vlasnica Manifeste i Šibenikplus i Adem Braco Suljić, direktor MEETEX Summita. Predstavili su intrigantne priče o povezivanju, dijelje nju, novim trendovima u komuni kaciji s tržištem i novim proizvodi ma koji promiču brigu o zajednici (čak i ) u Hrvatskoj. Potvrdili su su dionicima svojom praksom i poka zali da je moguće poslovati inovativno, hrabro i održivo.

Međunarodna konferencija TOU RISM 365 postala je jedno od naj značajnijih godišnjih okupljanja tu rističkih profesionalaca u Hrvatskoj i Regiji, a virtualno i puno šire. Naglasila je kako se u kratko vrijeme tržište promijenilo u svim segmen tima i važno je da razumijemo kako se moramo mijenjati i mi, odnosno ponuda koju pripremamo. Potreb ne su promjene i stalan razvoj, kre ativnost i spremnost na ulaganje – u sebe, u svoje proizvode, u tržište i u zajednicu.

Snimka cijele konferencije dos tupna je na web stranici www.tu rizam365.com

Opasnosti pojava neetičnosti u turizmu

Tek smo u kriznim vremenima shvatili veliku priliku koju pruža turizam za nacionalno gospodarstvo jedne izrazito receptivne turističke zemlje. U stvari, tek smo posljednjih godina prihvatili turizam kao ozbiljnu razvojnu perspektivu, truda vrijedno strateško usmjerenje, važan oslonac u razvoju ukupnoga hrvatskoga gospodarstva, integrativnu ulogu u uspješnom međusektorskom povezivanju domaće proizvodnje i svih oblika turističke potrošnje, nevidljivi izvoz.

Razumijevanje problema

Možda bi bilo dobro da u svim daljnjim promišljanjima o turizmu, nje govoj ulozi u gospodarskim i društvenim kretanjima, imamo na umu misao generalnog sekretara UN-a: „Nužno je da obnovimo turistički sektor na siguran, pravedan i klimatski prihvatljiv način“.

U naznakama ekonomskih pred nosti i rezultata ne bismo smjeli zaboraviti da turizam ima i vrlo važnu društvenu funkciju. Ukratko, svi ti napori i nastojanja pokazuju da turizam treba njegovati, po negdje i vratiti mu njegovu stvarnu humanističku vrijednost, u čemu središnje mjesto pripada čovjeku i njegovim potrebama u uvjetima ukupno održivoga razvoja.

Uza sve te neosporno povoljne ele mente koje sa sobom nosi turizam i turistički razvoj, potrebno je pro mišljati i drugu stranu medalje. Na to počesto zaboravljamo, a moglo bi nam se (i ne samo nama) obiti o glavu.

Spomenut ćemo samo neke koji zaslužuju posebnu pozornost au tora u kreiranju ukupne, pa time i turističke politike. Jeste li znali da je turizam odgovoran za raselja vanje ljudi, loše radne uvjete, isko rištavanje žena i djece, nestašicu vode i degradaciju okoliša? Istražite kako turizam može imati negativan utjecaj na destinacije za odmor. Pogledajte primjere ključ nih problema o negativnim učincima turizma. Mediji na određeni

način moraju biti psi-čuvari ideje da komercijalizacija projekata turističke ponude - čime bi iskoristi li turističke potencijale starih gradova, privrednih resursa i prirod nih ljepota za razvoj turizma – ne uništi humanost i ukupne huma nističke vrijednosti turizma.

Kroz povijest razvoja turizma vidljivo je da se ekonomskim funkcijama i rezultatima koji se time postižu posvećivala i još se uvijek po svećuje veća pozornost. Zaboravlja se da je turizam po svojem nastanku, po bitnim obilježjima i po vidljivim i nevidljivim utjecajima pre sudno DRUŠTVENI, to jest HUMA NISTIČKI FENOMEN.

Činjenica je kad se govori o kultu rološkoj funkciji turizma – a to se s

turizam

obzirom na veliku važnost upravo te društvene funkcije turizma još uvijek premalo čini – onda se uglavnom govori o tome kako turizam može i treba biti PREPOZNATLJIVO I UČINKOVITO SREDSTVO ekonom ske valorizacije povijesne i prirod ne baštine. Nažalost, zapostavljaju se humanističke vrijednosti kako upravo kroz turizam možemo i trebamo PROŠIRIVATI i OBOGAĆIVA TI SFERU SUBJEKTIVNE KULTURE svih naroda i društvenih slojeva. U skladu s tim, još uvijek dominan tnim pristupom turizmu, proizlazi da svijet u praktičnoj turističkoj politici više čini na tome da kulturnu baštinu uključi u turističku ponudu radi što uspješnije komercijali zacije, nego u stimulaciji i razvijanju kulturne motivacije u sferi tu rističke potražnje.

Prof. Drago Alfier, svakako jedan od najvećih znalaca turizma u nas, svojedobno je rekao: „Zbog takvog prakticističkog gledanja na turizam ni u teoriji, a niti u praksi se ne po svećuje odgovarajuća pozornost čovjeku, premda upravo ljudi sa svojim potrebama, tegobama, as piracijama, motivima i pravima tvore turizam i daju suvremenim turističkim migracijama obilježja spe cifičnog društvenog fenomena“.

Vodena nepravda i turizam

Turizam je žedan posao. Vrhunac turističke sezone uglavnom je tije kom najsušnijih mjeseci u godini. Razvoj turizma najintenzivniji je u obalnim područjima i na otocima, gdje pitke vode u pravilu nema. U fazi izgradnje, kao i nakon što turisti počnu pristizati, potrebne su ogromne količine vode. Međutim, lokalnim zajednicama često nije dopušten pristup infrastrukturi izgrađenoj kako bi se osi gurala sigurna pitka voda za turiste. Turizam također stvara značaj ne količine otpadnih voda, a mnoge destinacije u siromašnim zemlja ma nemaju infrastrukturu za učin

kovitu obradu. Često se otpadne vode koje stvaraju odmarališta is puštaju u vodotokove ili ispumpa vaju u more.

Autohtono stanovništvo i turizam

Autohtoni narodi često trpe velike štete zbog turizma. Autohtoni narodi su samodefinirane skupine etnički i kulturno različitih naroda, čiji su jezik, tradicija i društvene institucije u velikoj mjeri izdržali utje caje kolonizacije ili drugih dolaze ćih skupina i kultura u regiju. Oni obično imaju intrinzičnu duhovnu vezu sa svojim zemljama.

Uvjeti rada u turizmu

Oko deset posto globalne radne snage zaposleno je u sektoru turizma. Međutim, endemsko siro maštvo, nedostatak mogućnosti, velika ovisnost o turizmu za stva ranje prihoda, plus slabo pridržavanje međunarodnih standar da rada, stvaraju plodno tlo za iskorištavanje radnika na dnu lanca turističke ponude u zemljama diljem svijeta. Djeca i žene posebno su osjetljivi na zlostavljanje, uklju čujući seksualno iskorištavanje i uznemiravanje.

Klimatske promjene i turizam

Klimatske promjene već imaju ra zoran utjecaj na živote ljudi diljem svijeta. Mnogi od najsiromašnijih ljudi i zemalja na globalnom Jugu trpe najgore njegove posljedice, unatoč tome što su bogate, industrijalizirane sjeverne zemlje uvelike odgovorne za njegove uzroke. Nadalje, siromašne južne zemlje imaju najmanje resursa i kapaci teta za ublažavanje i prilagodbu izazovima klimatskih promjena. To uključuje porast razine mora, gubi tak bioraznolikosti i promjene vre menskih obrazaca koji dovode do povećanih i produljenih razdoblja suše i poplava.

Slum/Favela/Turizam siromaštva

Danas se obilasci sirotinjskih če tvrti prodaju kao alternativa tradicionalnom turizmu i realističniji oblik doživljaja zemlje – upoznava nje stvarnih ljudi i lokalne kulture. Procjenjuje se da 40.000 turista svake godine posjeti favele u Rio de Janeiru, dok ih oko 300.000 po sjeti naselja u Cape Townu. Ture su također raširene u Indiji, Keniji, Meksiku i mnogim drugim zemljama u razvoju.

Volontiranje i godine odmora

S obzirom na to da volontiranje u inozemstvu na razvojnim projek tima brzo raste u popularnosti i sve veći broj pustolovnih turoperatora koji nude „volonterske“ pa kete, pojavila su se ozbiljna pitanja o tome kako se upravlja nekim takvim projektima i kako se dijele koristi. Također je izazov za potencijalne volontere identificirati organizacije koje prihvaćaju naj bolju praksu.

Ekonomska isključenost od strane turističke industrije

All inclusive odmor postaje sve po pularniji među turistima. Međutim, implikacije za zaposlenike, druga lokalna poduzeća, destinacijsku ekonomiju i turističko iskustvo u smislu značajne kulturne razmje ne, otvaraju neka ozbiljna pitanja o održivosti i etičnosti ovog modela turizma.

Kulturni utjecaji turizma

Kao turisti, imamo sreću vidjeti i razmijeniti iskustva s ljudima čija se kultura, uvjerenja i pogledi na svijet razlikuju od naših. Nova kul turna iskustva, uključujući odjeću, hranu i svečanosti, bitan su sasto jak ispunjenog putovanja za mnoge od nas. Međutim, prečesto se narušavaju i iskorištavaju upravo te

kulture koje pomažu da naši praznici budu tako posebni.

Iskorištavanje djece

Diljem svijeta, između 13 i 19 mili juna ljudi mlađih od 18 godina radi u zanimanju vezanom uz turizam, prema ILO-u. To predstavlja nekih 10-15% radne snage u turizmu. U osnovi ovih visokih brojki je siro maštvo. Za djecu iz obitelji koje su previše siromašne da bi ih poslali u školu, turizam može predstavljati priliku za zaradu. U mnogim desti nacijama ovo je jasan primjer kako se navodno bogatstvo koje stvara turizam ne dijeli jednako u društvu. Također može ostaviti djecu izloženima jednom od najodvrat nijih oblika iskorištavanja – dječjem seksualnom turizmu.

Iskorištavanje žena

Prema podacima Međunarodne organizacije rada, žene čine 70% radne snage u turističkoj industri ji, a polovina ih je mlađa od 25 go dina. Ipak, žene su često najpodcijenjenije, nedovoljno plaćene izra bljivane radnice u turističkoj indu striji. UNWTO navodi da žene u turizmu obično zarađuju 10 do 15% manje od svojih muških kolega, a mnoge od njih rade neplaćeni posao u obiteljskim turističkim tvrtkama. Žene su često isključene iz donošenja odluka i vide manje koristi od turizma. Osjetljivije su na iskorištavanje od seksualnog turiz ma, potaknutog siromaštvom i ne jednakim odnosima moći.

Podržavanje održivog turizma zajednice

Turizam zajednice (ponekad se na ziva i turizam temeljen na zajedni ci) oblik je turizma koji ima za cilj uključiti i koristiti lokalnim zajed nicama, posebno autohtonim na rodima i seljanima na ruralnom jugu (tj. ‘svijetu u razvoju’). Na pri mjer, seljani mogu ugostiti turiste

u svom selu, zajednički upravljaju ći shemom i dijeleći dobit. Posto je mnoge vrste projekata zajedni ce turizma, uključujući mnoge u kojima ‘zajednica’ radi s komerci jalnim turoperatorom, ali svi pro jekti turizma zajednice trebali bi lokalnom stanovništvu dati pravičan udio u koristi/profitu i pravo glasa u odlučivanju o tome kakav je dolazni turizam uspio.

Jasno, ovo su samo neke naznake, ali o njima treba voditi računa u svakoj zemlji koja ima ozbiljne tu rističke aspiracije. Svjetski priznati stručnjak za upravljanje nacional nim identitetom i imidžem Simon Anholt tvrdi: „Sve odgovorne vlade moraju otkriti kakva je percep cija njihove zemlje u svijetu i razviti strategiju upravljanja njome. Klju čan dio njihova posla jest pokuša ti izgraditi određeni ugled, istinski koristan za njihove ekonomske, po litičke i društvene ciljeve“.

U prilog toj tvrdnji ide činjenica da na svijetu postoji više od 200 država. Države i nacije danas moraju postati svjesne svog zahtjevnog okruženja, te jasno definirati TKO su i ŠTO žele; što mogu ponuditi svijetu, zbog čega bi nekome bile važne i zašto bi ih se poštovalo? Moraju pronalaziti načine na koje će privući pozornost drugih. Moraju znati ispričati svoju suvislu pri ču. Opet dolazi do izražaja već spomenuta attention economy.

Da bi se neko turističko odredište učinkovito moglo natjecati s drugima treba po nečemu biti prepoznatljivo – po vrijednostima, ljudi ma, proizvodima, prirodnim poten cijalima, ambicijama, kulturi, ili pak po kombinaciji svega ovoga. Treba znati složiti te značajke u jedin stvenu, istinsku, karakterističnu i atraktivnu cjelinu, kako bi je zai sta pretvorili u snažan alat vlastite promocije i tržišnoga uspjeha.

Važno je u svemu zadržati MJERU i određenu RAVNOTEŽU. SWOT analiza predstavlja koristan alat za analizu stanja na tržištu i analizu

vlastitih resursa. Temelji se na ana liziranju vlastitih snaga i slabosti, te prilika i prijetnji iz okoline, naj češće neposredne konkurencije. Primjenjujući SWOT analizu treba stalno imati na umu da se određene slabosti ili prijetnje iz okoli ne mogu pretvoriti u snagu ili pri like koje se mogu iskoristiti za po stizanje konkurentske prednosti. Trebamo shvatiti da je imidž određene zemlje ili određenih desti nacija trajan proces osmišljenog predstavljanja što smo, kakvi smo i kako se predstavljamo svijetu. Nikada ne smijemo zaboraviti činjenicu da upravo o toj slici ovisi naša uspješnost u ostvarenju ciljeva tu rističke politike i ukupne promoci je Hrvatske kao suvremene, civili zirane, demokratske i vrlo sigurne zemlje.

Motivi za drukčije poslovno ponašanje

Turizam je svakako široko i veliko dodatno tržište za cijeli niz proizvoda i usluga. Hrvatski poduzetnici velikim dijelom još uvijek ne pronalaze dugoročniji gospodar ski interes u ulaganjima u turizam ili djelatnosti bliske turizmu.

Turistička sezona kod nas je, nažalost, još uvijek vrlo kratka, a ula ganja u takav poslovni ambijent objektivno su previše rizična, pa ostalo gospodarstvo jednostav no ne pronalazi dublju motivaci ju i trajniji interes za drukčije poslovno ponašanje.

Došlo je, međutim, vrijeme da Hrvatska postane veći brand od njezina dosadašnjeg, prepoznat ljivog turizma. Tu dodatnu vrijednost može osigurati samo jasna i raznolika ponuda.

„Ne očekujte ništa od 21. stoljeća. Činjenica je da 21. stoljeće svu nadu polaže u vas“ – rekao je svo jedobno, ne tako davno, poznati romanopisac i filozof Gabriel Gar cia Marquez. A.G.

Uloga toplica i općenito zdravstvenog turizma značajna je za razvoj turizma

pripremila: Ivana Kolar direktorica Julius Rose i organizatorica konferencije TOURISM 365

COVID-19

preokrenuo je svakodnevicu na mnoge načine. Uzrokovao je gomilu problema i na nio značajnu štetu kvaliteti života i zdravlja našeg društva, a možemo očekivati i daljnje smanje nje opće kvalitete života kao posljedice gospodarske krize koja je pred nama. S druge strane, puno toga je pročistio (na mnoge načine), provjetrio je naše prioritete i postavio zdravlje na vrh piramide odluka te je povjerenje nametnuo ispred lojalnosti.

Stanovništvo ubrzano stari, sve češće se dijagnosticiraju tzv. „bolesti modernog stila života“, uzrokovane nedovoljnom aktivnošću, a sad sve više slušamo i o mnogobrojnim po sljedicama covida i o dugotrajnom covidu. Sve su to uvjeti za sve češće korištenje usluga zdravstvenog tu rizma i pojačane brige o sebi. Covid je u prvi plan stavio naše zdrav lje, sigurnost i brigu o sebi, potre bu za kretanjem, boravkom u pri rodi i na svježem zraku te revidiranje životnih navika. Iskustva eu ropskih toplica i lječilišta pokazuju koliko je prevencija važna u održavanju zdravlja i zadržavanju vitalnosti, te su wellness i spa usluge, u najvećem broju država Europske unije, sastavni dio zdravstve ne zaštite. S obzirom na činjenicu kolika je cijena liječenja bolesti

Ivana Kolar

kad nastanu, uključivanje wellnes sa u preventivu moglo bi značajno spustiti troškove zdravstvenog su stava, jednostavno osiguravanjem pravovremene pomoći ljudima. U Sloveniji se npr. usluge vezane uz sport i održavanje zdravlja oporezuju povlaštenom stopom pdva, jer je davno postavljen cilj brige o stanovništvu i poticanja na zdravi život. Jedna od posljedica takvog načina razmišljanja i politike je i izniman razvoj zdravstvenog i outdoor turizma u Sloveniji.

ESPA – europska SPA asocijacija provela je istraživanje prema kojem toplice i lječilišta u Europi uži vaju sve veću popularnost posljed njih godina, a još više nakon pande mije. Posljednjih 15 godina europ ska lječilišta i toplice bilježe godiš nji rast od 10+%, a korisnici njiho vih usluga sve su mlađe generacije.

Ni oni nisu bili pošteđeni pada izazvanog pandemijom, no i dalje je posjećenost upravo tih destinacija, smještenih u prirodi i s prirodnim ljekovitim faktorima, vrlo visoka.

U svjetlu navedenog, ove jeseni održano je u Europi nekoliko iznimnih konferencija i kongresa o važnosti zdravstvenog turizma, s kojih donosimo najvažnije zaključke.

ESPA Congress Piešťany, Slovačka, 21. – 23.9.2022.

26. European Spas Congress odr žan je u Slovačkoj na Otoku zdrav lja u Piestanyma s više od 150 sudionika i 60 buyera i izlagača na SPA-CE Workshopu, 24 kandidata za nagradu Innovation Awards za inovacije i s impresivnim brojemviše od 30 međunarodnih novinara koji su pratili novosti u zdravstve nom turizmu. Na kongresu bili su zastupljeni svi segmenti lječilišnog poslovanja i bila je to odlična prilika za razmjenu znanja i iskustva između medicinskih stručnjaka, turističkih lidera, poduzetnika i mar ketinških stručnjaka te za susret s medijima i inovatorima zdravstve nog turizma.

Prvo keynote predavanje održao je Franz Linser, osnivač i direktor Linser Hospitality iz Innsbrucka te predstavio najvažnije transfor macije u zdravstvenom turizmu, a drugo keynote predavanje održala je Laura Powell, konzultantica za zdravstveni turizma i urednica Or gaic Spa magazina iz SAD-a, koje je predstavila potencijale sjever noameričkog tržišta i alate uspješ ne komunikacije na ovom važnom tržištu, ali i upozorila na dugogodišnji problem neusklađenosti ter minologije europskog i američkog tržišta. Na kongresu su predstavljeni najznačajniji trendovi zdrav stvenog turizma, a puno je govora bilo i o izazovima koje je donijela covid pandemija. Pojedine države predstavile su ak tivnosti zajedničkog lobiranja kod državnih institucija za status pacijenata nakon covida, a objavljen je i sažetak nedavno završene studi je o liječenju nakon korone u europskim lječilištima. Predstavlje ni su projekti i primjeri uspješne prakse termalnog turizma, te aktualne teme poput primjene i uvođenja obnovljivih izvora energije u poslovanje toplica i lječilišta te pri mjene novih tehnologija virtualne stvarnosti u istraživanju lječilišta i korištenju prednosti podataka temeljenih na informacijama iz lječi lišnog poslovanja. Posebna tema

kongresa bila je tema mentalnog zdravlja, kao nezaobilaznog tren da u cijelom svijetu.

Čak dvije nagrade European Spas Innovation Awards dodijeljene su hrvatskim tvrtkama tijekom posljednje večeri kongresa. Najbolja Spa Destinacija su Terme Tuhelj sa svojim Glamping Village-om, koji na vrlo visokoj razini usluge svojim gostima omogućuje individualizirani boravak u prirodi i korište nje luksuznih wellness tretmana. Glamping Village Terme Tuhelj je prvi glamping park s 5 zvjezdica u srednjoj Europi i jedan od rijetkih

turizam

u EU koji na inovativan način spa ja outdoor, glamur i iskustva zdrav stvenog turizma. Gostima omogu ćuje luksuzni odmor sa socijalnom distancom i povratak prirodi, kao reakcija na covid trendove. Nagrada Spa Education Award do dijeljena je Termama Sveti Martin za spa zdravstveni program koji se temelji na tradicionalnoj holističkoj filozofiji s fokusom na zdrav način života koji zahtijeva ravnotežu uma, duše i tijela. Koncept je tapi serija autentičnih lokalnih eleme nata i aspekata antropozofske filo zofije koju je stvorio dr. Rudolf Ste iner i promiče život visoke kvalitete koji uravnotežuje zdravlje i zadovoljstvo.

THE Thermal Tourism Congress, Ourense, Španjolska, 27. – 29. 9. 2022. Udruga europskih povijesnih ter malnih gradova EHTTA, u suradnji s Xunta de Galicia i uz potporu UNWTO-a, održala je Kongres ter malnog turizma u Ourenseu, koji je poznat kao najznačajniji europski kongres termalnog turizma.

Udrugu je 2009. godine u Bruxellesu osnovalo šest članova osnivača – Acqui Terme (Italija), Bath (UK), Vichy (Francuska), Salsomaggiore Terme (Italija), Spa (Belgija) i naravno Ourense. EHTTA je osnova na kao neprofitna udruga temelje na na potrebi za poticanjem zašti te i unaprjeđenja termalne, umjet ničke i kulturne baštine diljem Eu rope, a danas je mreža 40 članica iz 18 zemalja.

Ključne teme događaja bili su ter malni turizam, kulturna baština i važnost doživljaja, a kongres je okupio stručnjake zdravstvenog turizma iz cijelog svijeta na pozor nicu i u rasprave o najboljim prak sama i budućnosti termalnih destinacija te njihovoj održivosti. Tijekom kongresa bilo ju puno govora o važnosti individualiziranog doživljaja i jedinstvenih iskusta

va, o čemu je iznimno predavanje održao Dr. László Puczkó, Managing Director Xelluma iz Mađarske i stručnjak termalnog turizma, naglašavajući ideju kreiranja knjige doživljaja te upravljanja istima.

Posebno predavanje održao je direktor ponude zdravlja Ensana grupacije dr. Boris Banovski stavljajući razvoj turizma i kvalitete usluge u zdravstvenom turizmu na vrh po slovnih prioriteta. Imala sam priliku predstaviti hrvatski termalni i zdravstveni turizam te prednosti stvaranja sinergije u europskom zdravstvenom turizmu.

Europski zdravstveni turizam ima jaku tradiciju, ugled, infrastruktu ru, obrazovane ljudske resurse i vi soku kvalitetu proizvoda i usluga. Europa je najstarije i najveće tržište toplica na svijetu s 30% svjetskih termalnih i mineralnih izvora. Svejedno, tržište još uvijek nije do voljno povezano i nedostaju nam veliki napori i resursi u kreiranju i promociji proizvoda. Još uvijek su prisutni izazovi kao što je zakonski okvir koji nije prilagođen, admini strativne prepreke nisu uklonjene, ne postoji sustav mjerenja učinka i odgovarajuće usporedbe među europskim pružateljima usluga.

Jedan od vrhunaca konferencije bio je događaj Les Accros du peignoir, u prijevodu „Ovisnik o kućnom ogr taču“, inicijativa koja je osmišljena kako bi poboljšala imidž i atraktiv nost termalnih lječilišta, uvodeći

nove medijske kodove i nekonven cionalne i moderne prakse, osmi šljen za brisanje stereotipa i borbu protiv predrasuda, čime se olakšava privlačenje novih, komplemen tarnih klijenata. Događaj se održao u Termas de Outariz, termalnoj sta nici inspiriranoj japanskom onsen kulturom kupanja, koja se temelji na načelima poštovanja i harmonije s prirodom.

Dio Kongresa termalnog turizma održan je u dvorani sajma Expou rense, a održavao se u isto vrijeme kada i Termatalia, najvažnija međunarodna izložba termalnog tu rizma, zdravlja i wellnessa. Izlagači iz Španjolske i Latinske Amerike razmijenili su iskustva s poslovnog, institucionalnog i društvenog gle dišta, kako bi dobili globalnu per spektivu sektora i još uspješnije promovirali strateško tržište ter malnog i wellness turizma.

Na kongresu je zaključeno kako se termalni turizam smatra jednim od onih područja turizma koja bi mogla doživjeti najveći rast nakon kra ja pandemije COVID-19. Očekuje se da će turisti sve više tražiti wellness iskustva, te nove destinacije koje omogućuju nova iskustva, indivi dualni boravak povezan sa zdravljem i interakciju s lokalnom bašti nom i stanovništvom.

Termalni turizam moćan je alat za doprinos očuvanju svjetske termal ne baštine (prirodne, kulturne i ne materijalne) i pružanje socioeko-

nomskih koristi, uključujući dina miziranje ruralnih područja i stvaranje stabilnog zaposlenja i prilika za zaradu.

CIHT konferencija Crikvenica, Hrvatska, 20. – 21.10.2022.

Ovogodišnja jubilarna 10-a po redu CIHT (Crikvenica International He alth Tourism) konferencija, održana u Hotelu Omorika u Crikvenici i online, okupila je više od 20 predavača iz 7 zemalja i preko 300 sudionika željnih novih znanja o položaju, izazovima, budućnosti i tren dovima u zdravstvenom turizmu. Rastuća posjećenost i interes za ovu konferenciju dovoljno govori o važnosti strateškog plana razvo ja zdravstvenog turizmu u cilju boljeg pozicioniranja Kvarnera i Hrvatske na karti zdravstveno-turističkih destinacija svijeta.

Jedna od posebnosti ove konfe rencije je što dovodi stručnjake iz različitih struka poput medicine, turizma, marketinga i biznisa što daje raznovrsnu i sveobuhvatnu perspektivu na ovu prosperitetnu granu turizma. Konferencija ideal no povezuje iskustva javnog i privatnog sektora, stručnjaka i predstavnika zdravstvenih institucija s iskustvom iz prakse.

Period covida bio je izazovan, posebice za zdravstveni sektor i njemu povezane sektore, stoga se ovogo dišnja konferencija vodila idejom da pruži odgovore na pitanja kako se prilagoditi izmijenjenim potre bama pacijenata te kako prepoznati potencijal svoje destinacije i uskladiti ju sa zahtjevima tržišta.

U središtu konferencije bile su teme trendova u zdravstvenom turizmu, ulaganja i razvoj zdravstvenog turizma, prepoznavanje tržišta – tko su pacijenti koji koriste usluge u zdravstvenom turiz mu, kako unaprijediti uslugu da odgovara na njihove potrebe, kako postati atraktivna ustanova i destinacija za nove tipove turista te

kako postići konkurentnost i pro boj za nova tržišta. Nakon održane radionice, u čast 10. jubileja, održana je i dodjela priznanja institucijama i pojedincima koji su, svojim uspješnim djelova njem, zaslužni za razvoj zdravstve nog turizma u Hrvatskoj. Nagrađeni su: Specijalna bolnica Akromion, Specijalna bolnica za oftalmologiju Svjetlost, Poliklinika Gla vić, Specijalna bolnica Krapinske toplice, Specijalna bolnica Stubičke toplice, Specijalna bolnica Sveta Katarina, Specijalna bolnica za ortopediju Dr. Nemec, Poliklinika Rident, Thalassotherapia Opatija, Terme Selce, Thalassotherapia Crikvenica, Ognjen Bagatin i Marcel Medak. Uspješno izdanje 10. jubilarne CIHT konferencije plod je su radnje četiriju organizacija koje su stavili Kvarner na mapu svjetskih odredišta za odmor i rehabilitaci ju: Turističke zajednice Grada Crikvenice i Klastera zdravstvenog tu rizma Kvarnera kao organizatora te Thalassotherapije Crikvenica i Termi Selce kao suorganizatora. „Mislim da su svi sudionici, a i mi kao organizatori, zadovoljni ovo godišnjom konferencijom. Bilo je mnogo razmjene iskustava, dogo vora, konkretnih udruženih poslo va, a dobivene su i ideje za iduću konferenciju s obzirom na smje rove u kojima se kreće zdravstve-

ni turizam – od korištenja digitalizacije, umjetne inteligencije, re gionalnih razlika… Već sada stvaramo planove i teme za iduću go dinu, a dio ovogodišnjih predava ča smo također pozvali da nam se pridruže“, izjavio je doc.dr.sc. Vladimir Mozetič, dr.med., predsjed nik Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera.

Destinacije zdravstvenog turizma danas imaju priliku, s obzirom da gosti iskazuju povećanu potražnju za tretmanima zaštitite zdravlja i jačanja imunoloških sustava, proširiti svoj djelokrug rada i razvoja usluga. Jedna od posljedica trenut ne krize je ta da se ljudi manje fokusiraju na površne aspekte života poput materijalne dobiti i estetike, već se umjesto toga sve više okreću sebi, svojem mentalnom i duhovnom zdravlju. Ova će promjena dovesti do uvođenja novih holističkih tretmana i usluga, dajući zdravstvenim destinacijama priliku da u svoj fokus uvrste više mentalnog, emocionalnog i duhov nog, kao i medicinskog pristupa. Zdravstveni turizam je, osim što je odličan odgovor na posljedice pandemije i nove trendove po tražnje, i najveći turistički potencijal i prilika za razvoj održi vog turizma u Hrvatskoj te tu rizma koji se odvija u suradnji s prirodom. ST

Energetska kriza –zvona za uzbunu za europsku maloprodaju i veleprodaju

Generalna direktorica EuroCommercea Christel Delberghe ovih je dana opetovano naglasila utjecaj visokih i rastućih troškova energije na maloprodajni i veleprodajni sektor i potrebu za hitnu potporu sektoru. Rekla je: „Zvona za uzbunu zvone diljem Europe zbog golemog utjecaja troškova energije na maloprodaju i veleprodajni sektor, prijeteći budućnosti mnogih poduzeća. Pozivamo stoga nadležne da prepoznaju da našem sektoru treba hitna pomoć. Bez takve pomoći, okolnosti će dovesti u pitanje sposobnost našeg sektora da učinkovito pruži bitne usluge na koje se oslanjaju ne samo potrošači, već i mnogi ekosustavi u našim opskrbnim lancima dnevno.“

Upozorila je pritom da je EuroCommerce glavna europska organizacija koja predstavlja sek tor maloprodaje i veleprodaje. Obuhvaća nacionalne asocijacije u 27 zemalja i 5 milijuna tvrt ki, uključujući vodeće globalne igrače i mnoge male tvrtke. Pre ko milijardu puta dnevno, trgov ci na malo i veletrgovci distribuiraju robu i pružaju osnovne us luge milijunima poslovnih i indi vidualnih kupaca. Sektor stvara 1 od 7 radnih mjesta, nudeći ra znoliku karijeru za 26 milijuna Europljana, od kojih su mnogi mladi ljudi. Također, podržava milijune daljnjih poslova u cijeloj ponudi te tvori lanac, od malih lokalnih dobavljača do međunarodnih poduzeća. EuroCommerce je ujedno

priznati europski socijalni partner za maloprodaju i trgovinu te sek tor veleprodaje.

Rast troškova ugrožava sektor

Oni rade s vrlo niskim maržama, obično 1-3%. Budući da se tvrt ke suočavaju s učetverostruče njem svojih računa za energiju, trošak energije sada čini više od 40% EBIDTA-e. Čak i za veće ope ratere to znači njihovu usku pro fitnu maržu, koja potpuno nesta je. To nije održivo, a nepovoljan učinak se već osjeća. Mnoga veli ka i mala poduzeća su pred ban krotom u skoroj budućnosti ili zatvaranjem zbog cijene energije. Naime, sektor maloprodaje i ve

leprodaje veliki je korisnik ener gije – u Njemačkoj čak 35 TW/sat godišnje – više od nekih industri ja koje se obično smatraju velikim potrošačima energije.

EuroCommerce je objavio i doku ment u kojem detaljnije opisuje razloge svog poziva na hitnu ak ciju. Maloprodaja i veleprodaja značajan su korisnik energije za hlađenje, grijanje i ventilaciju, potrebne za pružanje bitne usluge svojim kupcima. Sektor može biti dio rješenja i već je aktivan u sma njenju potrošnje električne ener gije i plina te prelasku na alternative. Ima sposobnost pomoći ubr zati prijelaz energije. Kako bi od govorio na kratkoročne izazove visokih cijena energije i kako bi postigao ove dugoročne ciljeve,

Ante Gavranović

bi smanjili trenutne troškove energije.

• Nastaviti s promjenama pred loženim u okviru REPowerEU-a kako bi se pojednostavilo i ubr zalo izdavanje dozvola i omo gućilo održivo ulaganje i maksi miziralo kapacitet za proizvod nju alternativne energije i dijelilo je tamo gdje to premašuje potrebe za vlastitu upotrebu“.

sektor mora biti priznat na naci onalnoj i na razini EU-a kao ener getski intenzivan, kako bi imao koristi od potrebne potpore, od regulatornog okvira koji podrža va ubrzano investiranje.

„Podržavamo mjere o kojima se trenutno raspravlja kako bi se pronašlo kratkoročno olakšanje od vrtoglavog skoka cijena energi je i dugoročno reformiranje struk ture europskog energetskog tr žišta i mehanizama za određivanje cijena, te se stvorila veća sta bilnost u energetskom krajoliku koji se radikalno mijenja. Ionako vrlo male marže našeg sektora stisnute su kombinacijom visokih troškova energije i logistike, pri tiskom dobavljača da povise cije ne svojih proizvoda, a u isto vrije me potrošači doživljavaju veliku krizu troškova života i ne mogu ili ne žele platiti više.

Zatražili smo od Europske komi sije da dâ prioritet sljedećim ko racima kako bi se smanjio pritisak na trgovce na malo i veliko:

• Treba osigurati transparen tnost u okviru Privremenog okvira za državne potpore kako bi se tvrtkama pomoglo da od govore na energetsku krizu.

• Izraditi smjernice o tome kako primijeniti prag od 3% prema Direktivi o oporezivanju energije, kako bi se osigurao nediskri minirajući pristup svim sektori ma državnoj potpori i odgovori lo na kratkoročni izazov spiralnih troškova energije, pobolj šala energetska učinkovitost prostora i dugoročno ulagati u pristup i proizvodnju alternativne energije.

• Hitno usvojiti mjere poput sma njenja poreza ili PDV-a kako

Neravnopravan odnos trgovine i industrije EuroCommerce pozdravlja inicijativu Europske komisije za po moć kućanstvima i poduzećima u smanjivanju troškova energije, ali poziva EU i zemlje članice da prepoznaju neke čvrste činjenice koje sektor maloprodaje i ve letrgovine suočava s problemima koji djeluju sada a trebaju se na vrijeme riješiti. Evo što se traži:

• Sistemski rizik: potrebno je da EU i nacionalne vlade hitno dje luju na stvarnu prijetnju. Nekih 20-50% trgovaca upozorava da će uskoro propasti bez podrš ke za smanjenje kumulativnog utjecaja troškova energije.

• Potreba da se cijene odmah smanje: potrebna nam je hitna akcija za smanjenje cije ne energije za krajnje kupce. Ovo treba uključiti kao privre menu i iznimnu mjeru tijekom ovog izvanrednog stanja. Također bi to trebalo popratiti sma njenjem nacionalnih poreza na električnu energiju u državama članicama.

• Hitna potreba za pomoći: sektor maloprodaje i veleprodaje treba u potpunosti iskoristiti shemu za smanjenje utjecaja visokih cijena energije. Vlade su ignorirale i još uvijek ignoriraju naš sektor u korist proi zvodne industrije i to se mora promijeniti. ST

e -marketing

piše: dr. sc. Zvonimir Pavlek, prof.v.š.

Kako biti uspješan u prezentaciji

U ovom tekstu ćete saznati:

1. Kako se staviti u središte pozor nosti i postići interaktivni odnos s auditorijem

2. Kako to rade najuspješniji

3. Suvremena saznanja i iskustva na putu za uspješnu prezenta ciju

Uvod

Internet je zaista postao dio naše svakodnevnice. Uspjeh prezentacija zavisi od toga u kojoj se mjeri poštuju suvremena dostignuća i spoznaje. Prezentator mora shvatiti da je on u prvom planu, a ne ekran. Ovaj model je upotpunjen vlastitim saznanjima i iskustvom koje se gomilalo tijekom dvadeset i više godina, u kojem je bilo i nekih promašaja iz kojeg se ipak izvlačila pouka za budućnost. Kao ogledni primjer može poslužiti Steve Job, koji u svim elementima nadmašuje mnoge i to sve do sada. On govori o prošlosti kako bi je povezao sa sadašnjosti, nastup je šarmantan, dinamičan, okrenut je budućnosti i ističe revolucionarnu prednost u odnosu na konkurenciju.

Kako postati “kralj” u prezentaciji?

„Kralj“ ima ovdje više simboličnih značenja. Kad je prezentacija pasivna, vi pričate, a „podanici“ pasivno slušaju predavanje, može i tako, ali nisu iskorištene šire mogućno

sti koje pruža interaktivna prezen tacija. I lako se zaboravi.

Još su stari Kinezi govorili da ono što se vidi, lako se zaboravi. Ono što se čuje ostaje, ali se to treba probuditi kad dođe prilika. Ono što se doživi, proba, to ostaje. Dakle, u prezentaciji treba stvoriti doživljaj da to slušatelji prihvate, da im se stvaraju asocijacije i želja da i sami to iskuse. Pravi kralj, suveren ne prisiljava, već involvira slušateljstvo. Kako se to postiže? Osnovno je znati da prezentator treba staviti sebe u centar pažnje, a ne pisani tekst i slike.

Kad se na slajdu nagomilaju tek stovi, pa po desetak točaka (bule ta), onda se slušateljstvo u tome izgubi. Prati se tekst koji prezentator (dosadno) čita, a publika ostaje pasivna. Pa ne može se sve to me hanički upamtiti. Neki mogu i zadrijemati (pogledajte to u nekim prilikama oko sebe)… Publiku se mora angažirati! Kako?

Mora se izbjeći dosada. Treba elegantno prelaziti na drugu temu, ili kako se to u rukometu kaže – brza tranzicija. Valja pokazati emociju, strast, entuzijazam. Onda publika vjeruje, jer se i nju emocional no angažira.

Osobno sam prošao fazu od slajdova s nagomilanim tekstovima do mješovitih s malo teksta koji služe samo kao podsjetnik, pa onih gdje se slikom ilustrira tekst i do tzv. „Zen“ prezentacije kad se na ekra

nu prikazuje samo slika oko koje se vrti priča. To je sasvim drukčije od onog početka, ali sam shvatio da nagomilani tekst koji čitaš – ne govori mnogo ili ništa. Naime, ti či taš, ali publika ne prati tebe već i sama čita i ide ispred tebe. Prezentator tad nije u središtu pozornosti, nema nikakvih emocija niti se osjeti strast, emocionalnost. Kralj si onda ako se staviš u središte pozornosti, publika te osjeti, vjeruje ti. Čak nije sve samo u tekstu niti riječima, već u mimici, kretanju, po gledu i tad mogu držati publiku u napetosti u očekivanju i sudjelovanju o onome o čemu pričam i što pokazujem. Nemam ni previše slajdova. Nemam ni mnogo „bule ta“, preferiram ih oko četiri po slajdu. Nemam ni mnogo riječi, osim ako nisu neki citati drugih. Slajd je zapravo headline s nekoliko ri ječi i svaki se mora završiti sa svo jom pričom. Učim od drugih, naravno, a neki mlađi koje sam mo tivirao za javne nastupe, prezentacije, treninge, nadmašili su me, što mi je drago.

Kako to rade drugi?

Koje prezentacije su mi bile dosad ne, a koje su mi se sviđale i dojmi le me se? Pomalo sam razočaran kad se prezentaciji prilazi previše akademski, pa uvod koji počinje školski o čemu ćemo sve pričati, pa prenatrpani tekstovi, jer pre zentator misli da to slušatelji mo raju znati… A gdje je komunikaci

ja? Promašena su nabrajanja kad političari govore što je sve stranka, ili vlada učinila, umjesto da se ide s realnim projektima o onome što se stvarno sprema. Akademski prikaz može biti i apstraktan u odnosu na stvarnost, jer se u znanstvenom pogledu ne preferiraju pojedinačni primjeri kojima se ne može dokazati zakonitost u kretanju. Publika pak voli ilustraciju iz stvarne prakse, jer onda se vjeruje u vjerodostojnost.

Vrlo je važno da se kod prezentatora osjeti da on ima viziju koja onda angažira sljedbenike. Martin Luther King je rekao: „I have a dream“. On je inspirirao mnoge i imao je viziju, koja se doduše nekima nije sviđala, ali su to rizici onih koji vode u pozitivnom smjeru. Koje su mi se prezentacije sviđale kao neki uzori od kojih sam i sâm učio?

Kao uzore treba pogledati uspješne TED prezentacije, jer se u krat kom vremenu od petnaestak minuta može zaokružiti cijela tema i publika je doživljava. Pojedinačno bih spomenuo dvo jicu znanaca. Božo Skoko, profesor na Fakultetu političkih znano sti, dosta je rano otkrio pravu for mu prezentacije – kratki tekst, he adline i slika na koju se koncentri ra. Ne treba više… Ekomoski ana litičar Damir Novotny je izvrstan

prezentator, tekst je kratki, neko liko headline-a.

Osobno me se ipak najviše fascini rala prezentacija Steve Jobsa kod uvođenja iPhona, te male stvarčice koja nam je promijenila životne navike, ali ima i negativne posljedice – mlađi naraštaji su postali robovi te spravice. Nema više pri rodnog odrastanja, sve se svodi na komunikacije putem tih svestra nih spravica.

Kod Jobsa sadržano je sve ono što je važno za uspješnu prezentaciju, pa je to postao i ogledni softver. S.J. nema puno slajdova, nema ni puno teksta. Pojavljuju se samo haedline, a više teksta imaju samo citati drugih. Kontakt s publikom je fenomenalan. Cijelo vrijeme mu je na licu smiješak, raspoloženje („have fan“) i mala doza humora je u zraku, pogled nije ukočen, djeluje prirodno, a publika mu svaki čas plješće, jer ih iznenađuje novim otkrićima.

On na početku govori o dvije stvari koje je Apple napravio, ali se na tom ne zadržava, već je to pretvorio kao poveznicu, slijed onoga glavnog koje slijedi. Tranzicije su elegantne, nema dosade, pu blika je stalno angažirana i involvirana. Slijede stalna iznenađenja kao plod višegodišnjeg rada. Svi su headline odvojeni, ali su priče povezane, a genijalni prezentator

zna kako se, kada i gdje naglašava. Nema bulletta, a tekst mu je „tanak“ („tini“).

Na ekranu zorno prikazuje revolu ciju u tri područja: iPad, iPhone i Internetski proboj („breakthrout“). S.J. kaže da to nisu odvojeni projekti, već povezani u jednu cjelinu. Ipak je glavno i revolucionarno oruđe („device“) ekran na smartp honu kojim je u usporedbi s dota dašnjom konkurencijom izbjegao tastaturu (keyboard ), koja se može dobiti dodirom na ikonu. Sad ima mo jedan ekran, a ta revolucionarna koncepcija je višekratni dodir ili „multi-touch“.

Omogućeno je da se istovremeno koristi više točaka na površini. U jednom aparatu imamo telefon, vizualizira se sugovornik, imamo kameru, album, internet, kalkula tor, glazbu, vezu s bankom, vodič na putu i još dosta aplikacija. Evo što je točno rekao S.J. na toj prezentaciji: „Pogledajte vodeće pametne telefone našeg vremena. Svi imaju tipkovnice. Mi ćemo se riješiti svih gumba i zamijeniti ih s velikim zaslonom.“ Oni koji su se povodili mišlju Jack Trouth-a i Al Ries-a o fokusiranju, nisu vjerovali da se može ići višeslojno. Radi toga je i Nokia zakasnila i izgubila veliki dio ranijeg tržišnog udjela.

S.J. je dobro prostudirao kako se rade zorna i jasna prikazivanja strukture, brojaka, postotaka, a kako grafikoni da sve bude jednostavno, te da sve bude auditoriju jasno i razumljivo u par sekundi. Primjerice, postotak cjeline se vidi u krugu koji je podijeljen na poje dine postotke (naravno u bojama).

U daljem toku pojedine će se postavke više analizirati i raščlanji vati kao putokaz za što uspješnije prezentacije.

Na što treba usmjeriti pažnju Internet pruža mogućnost interak cije. Treba stupiti u kontakt s publikom. Ne može se samo ispričati

marketing

pr

svoje i otići. Treba vidjeti kako pu blika reagira verbalno i neverbalno. Velika je vještina u pripremi prezentacije. Ako se sve planira, onda je to kao kad se uči napamet, pa može nastupiti trema ako audito rij krene drugim smjerom. Plani rati treba, ali mora se imati „stva ri pod kontrolom“. Valja se pripremiti i za iznenađenja, prekide, ali ne treba izbjegavati i improvizacije koje odaju čovjeka koji pozna materiju.

Može li se zapasti i u konflikte? Na to treba biti spreman. Ne mogu se svi složiti s prezentatorom, pa ma kar to bilo i na osobnoj razini. To je kao i u životu. Kad prevlada pasivni odnos to je jednosmjerna ko munikacija. Treba težiti aktivnom odnosu, angažirati publiku.

Pravi odgovor bi bio – postaviti si cilj – što želim postići svojom pre zentacijom? Kako mogu povezati auditorij? Po čemu me mogu zapamtiti? S time je povezana i priča koju prezentator mora imati na umu, a priča je nastavak ideje na koju se treba fokusirati. Što to znači ideja? Moramo učiti od S.J.-a.

Njegova čuvena prezentacija je Macintosh 1984. gdje je progovorio o kompjutoru za male u poslovanju (u odnosu na diva IBM-a), za krea tivce u poslovanju, ali ideja je šira. To nije bila prezentacija o kompjutoru, već o ideji – demokratizaciji tehnologije pristupačne svima. Zato treba ići u priču koja je putokaz prema istini, prema onome što trebamo očekivati. Zato je važno imati viziju, a kod S.J. je to publika odmah osjetila.

Važno je spomenuti, o čem govore psiholozi i samo iskustvo, da ne treba odmah početi sa slajdovima. Publika još nije zagrijana da odmah uđe u priču. Mora se adaptirati, a evo dvije digresije koje to dokazuju. Kad se ulazi u samopo slugu, očima je potrebno nekoliko sekundi da se prilagode i onda se počinje percipirati ambijent. Pra gmatični Amerikanci su u preda-

vanjima pak doskočili prilagođa vanju tako da ne idu odmah u dosadno nabrajanje o onome što će govoriti, već se govornik, ili prezen tator pokušava približiti se, sjediniti s publikom. Primjerice, za vri jeme svog mandata Bill Clinton je na konferenciji udruženja Nafta u publici pronalazio nekoliko znana ca i svakog oslovio, podsjećao na zadnji susret: „Joe, sjećaš li se kad smo…“ itd. Tek kad se publika „pro budila“, počeo je svoj govor.

Kad pogledate američke udžbenike iz područja poslovanja, marketinga, rijetko koji je tako akademski sistematičan kao što su npr. njemački (pa i naši). Radije se ide u povezane priče, ali one se čitaju kao roman. Pogotovo se to nailazi na području ponašanja potrošača (biheviorizam) i ulaska u njihovo emocionalno stanje (insight ).

U tome nije rijetko naići i na konflikte. Kad sam o tome pitao jednog predavača na ekonomiji, univerzi tetu u Charllotesville-u (Joackim staler), dobio sam savjet da treba konflikt izmisliti kako bi priča bila napetija, iščekivanje… Imao sam prilike biti na nastupu profesora iz financija također u Charllotesvilleu koji je dosadni predmet pretvo rio u najzanimljiviji na fakultetu. Konačno, S.J. je u kontekstu kompjutorizacije istaknuo konflikt IBM u odnosu na Mac-a. IBM je prikazan kao bezdušna korporacija koju izazivaju buntovni pojedinci… Publika voli i usporedbe. Postoji narodna izreka – tko nije iskusio gorčinu, ne cijeni slatko. Opet da

spomenemo S.J.-a. On je htio pri kazati markantne prednosti iPhone-a prema svim dotadašnjim konkurentima.

Publika ne voli one arogantne pre zentatore koji su usredotočeni na sebe, egocentrični, pa ćete kod takovih prezentacija u publici čuti šaputanje poput: „Ma šta se prenavlja“. To nas upućuje da ne treba glumiti (ili kako kažu – „glumatati“…). Prezentator nije glumac, pa je savjet – budite autentični, kakvi jeste, jer će vas se brzo otkriti.

Valja ići s istinom, ravnati se po onoj narodnoj – u laži su kratke noge. Osobno sam komercijalisti ma uvijek govorio: „Govorite istinu – lakše se pamti!“ Ljudi ne vje ruju glumatanju, pa ako je istina i malo gorkija, ipak se vjeruje autentičnima. Pogotovo ako prezentator odaje šarm, ako pokazuje strastvenost, entuzijazam, pasionirano vje rovanje u ono što govori. Ne treba težiti perfekciji, a emocije angažira ju publiku. Visoko istaknute emo cije su ljubav, rođenje, smrt, seks, ali i slavlje i slavne osobe, pa i za grijanost za politiku (posebno kod nas), religije, odnos prema bližnje mu i ljudima, empatija.

Najbolje ćete se predstaviti kad govorite o podlozi na kojoj se zasniva vaša prezentacija. Možete ući u nenametljivi dijalog s pitanjima kroz koja ćete onda i predstaviti konfliktne situacije, ali i izazove, šanse, pa i ograničenja. Morate imati na umu da najviše vremena potrošite na solucije, jer to publika očekuje. Na kraju izvucite bit kao

zaključke. Ljudima treba kod toga dati sigurnost kako bi oni stvarno povjerovali u ono što im prezenti rate. Solucija je najteži dio prezentacije, ali tu se onda ističu emocije, inače je kraj hladan…

Uvijek i uvijek se mora imati na umu – što ja zapravo hoću reći, ili poznato pitanje: „Whot’s the point?“, a publika ima očekivanja kao da hoće reći – „Pričaj mi nešto zanimljivo, želim čuti nešto novo.“ To se mora istaknuti u nekoliko slajdova, inače očekivanja nisu zadovoljena.

Morate naravno predstaviti sebe, ali samo kratko kao poveznicu, a te žište je na situaciji, na onome problemu koji želite predstaviti, a pu blika to mora onda cijeniti, respektirati, a to je znak uspješne prezen tacije. No, ako je prezentacija manja od dvadesetak minuta, onda ima samo jednu temu. Ako se pak ide na više, akademskih 45 minuta pa i još više, onda mora biti nekoliko povezanih tema koje se slijede s interesom. To je pravi izazov. Osobni savjet je – budite skromni i nemojte isticati samo sebe. Kad slušate S.J.-a, možete uočiti da on govori o svom kolektivu. Ja sam imao u svojoj praksi i vlastite pro nalaske kad nisam imao okolinu u kojoj bi se razvijao plodan bra instorming. Međutim, kad me pita te tko je izumio ime Čokolino, Dol celu i neke druge – ne bih znao, ali znam da su se u timu razvijale asocijacije, a tko je ime izustio prvi, to više niti nije važno. Vi niste uvijek glavni junak. On se krije u vašoj priči koja mora zaokupiti publiku. Treba je znati ispričati i to je jako važno u prezentaciji. To je kao pri ča za laku noć… Vi niste glumac, ali morate biti uvjerljivi pripovjedač.

Još savjeta za uspješnu prezentaciju

Kad se kreće u dizajniranje sladova i prezentacije, ne smije se zane mariti forma i doživljaj. Bila bi za-

bluda kad bi se sav napor posvetio samo sadržaju („content“), a zanemarilo formu i elemente koji utje ču na doživljavanje. Forma je važna, jer ona govori o brizi prezentatora. To je isto kao i odijelo. Kad se kaže da odijelo ne čini čovjeka, ali se kaže da čovjek čini odijelo što odaje njegovu brigu o sebi, djelovanju na okolinu.

Slajdovi su pomoćno sredstvo za uspješnu prezentaciju, govore o vama, o vašoj pažnji koju posveću jete auditoriju. Slajd služi u prvom redu da podsjeti spikera o čemu će govoriti, ali kao kod Jobsa da impresionira o onome što prezenti ra, jer slika ima veći učinak nego same riječi.

Zato se često (kod prezentatora koji imaju mogućnost impresioni rati) pribjegava tzv. ZEN prezenta ciji. „Zen“ potječe od meditacije u budizmu za inicijaciju akcije, a za slike u slajdu je taj termin promovi ran isto kao neka vrsta meditacije za akciju. Ilustracija nije samo for malna stvar, već omogućava emo cionalni odnos da se oživi cijela ideja i prihvati.

A sadržaj? Može se reći da je sadržaj usmjeravan na prodaju. Zašto?

Zato jer – svi mi nešto prodajemo, ne samo proizvode već i:

• Sebe – čim se predstavite.

• Tvrtku – interaktivne veze.

• Marku, brend – pasivno i interaktivno.

• Korist – ne (samo) proizvod, već (i) njegovu korist.

• Uspješni poslovni ljudi prodaju vrijednost svojih usluga.

• Dobri roditelji prodaju djeci na čin kako se postiže sretan i stva ralački život.

• Uspješni lideri daju ljudima ono što bi oni željeli.

• Znanstvenici prodaju ideje oni ma kojima su potrebne kao alat za njihov rad.

Klijenti kojima je usmjerena pre zentacija žele znati za što su pla-

tili svoje sudjelovanje, konzultaci ju, ili drugo što im se nudi. Ako lju di ne nađu svoje interese, onda je prezentacija promašena. Obratite se auditoriju kao prijateljima tako da oni osjete prisnost. To će vam se vratiti. Pazite na očni kontakt i ne govorite u prazno… Obratite se nekom u publici, podsjetite na nešto što vam je bilo zajedničko ili se sjetite ranijeg susreta. To odaje vašu prisutnost i da ste osjetili ljude. Tako se drže stvari pod kon trolom.

Naoko još neki sitni, ali važni savjeti:

• Ne mijenjate prečesto prelaze iz jednog slajda u drugi kako ne bi postalo iritantno.

• Umjesto klasičnog fonda (Ariel, Times…) izaberite drugi koji isto nije kompliciran, ali ipak drukčiji.

• Ne mijenjate font tijekom prezentacije.

Zaključak

Internet i slajdovi su važni, ali ipak su samo pomoćno sredstvo za uspješnu prezentaciju. Vi ste u prezentaciji u središtu pažnje, vi ste kralj, ali glavni junak se nalazi u priči koju ćete predočiti auditoriju. Slušatelji vam moraju vjerovati, a to se postiže kad ste autentični, strastveno i sami vjerujete u ono što pričate, a pogotovo kad postoji emocionalni link s publikom, entu zijazam, oduševljenje. To se može savladati voljom, upornošću, ali i praćenjem razvoja na tom području, te učiti od drugih uspješnica.

Sastavni dio prezentacije su kon flikti i usporedbe. Prezentacija po činje predstavljanjem sebe kao poveznicu s onim što slijedi. Na početku si morate uvijek postaviti pitanje - koji je cilj prezentacije, a publiku morate zaintrigirati također s pita njima. Iza toga slijedi razmatranje problema i situacije. Najvažnije se mora kondenzirati u zaključku kao rješenje problema i poduka. ST

Nove hrvatske franšize (4)

piše: izv. prof. dr. sc. Aleksandar Erceg

U ovom broju nastavljamo s predstavljanjem novih hrvatskih franšiznih sistema koji su krenuli sa širenjem tijekom protekle dvije pandemijske godine. U ovom broju predstavljamo Tunaholic – Fish bar i Jeti mini donuts.

1. Tunaholic – Fish bar

običan fish bar, to je priča osmišljena do sitnih detalja: od pripreme i naziva jela, ambalaže, dizajna objekta.

Ribarenje, more, morska hrana, nije samo nezaboravno iskustvo, već zdrav način življenja. Projekt Tunaholic® nastao je nakon puno godina iskustva u ribarenju, te hra brost da se to iskustvo pretoči u nešto drukčije. Godinama su raz mišljali kako približiti nešto istarsko, autohtono turistima. Tunaho lic Fish bar u kratkom je vremenu iskočio u gastro ponudi Hrvat ske, odmah nakon otvaranja punio je medijski prostor, zasipan je pohvalama, a od gastro klijenata i stručnjaka stižu pozitivne kritike i riječi hvale.

Tunaholic je postao brend u vrlo kratkom vremenu, zahvaljujući ulo ženoj ljubavi, znanju, iskustvu i po znavanju takve vrste namirnice, inovativnoj pripremi, spoju tradici onalne kuhinje u modernom ruhu, te želji da naši gurmani budu zadovoljni ponuđenim. Tunaholic nije

Idealan je partner u otvaranju objekta s gastro ponudom. Riblje delicije pripremljene na moderan i inovativan način nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Davatelj franši ze nudi jednostavan partnerski franšizni model koji podrazumije va potpuni prijenos svih elemena ta brenda. Iznimna pažnja u odabiru sirovina i receptura, upotre ba svježih namirnica, poseban na čin pripreme jela, te pažnja na adekvatnoj i personaliziranoj amba laži, garancija su za ujednačenost kvalitete jela.

Prepoznatljiv i jedinstven dizajn Tu naholic objekata, zajedno uz vr hunsku uslugu osoblja i način pripreme jela imaju cilj da svakom potrošaču osiguraju besprijekorno gastro iskustvo.

Koncept objekta podijeljen je u dvi je moguće opcije, a optimalna kvadratura objekta je 20 – 40 kvadrata: 1) Objekt u starom gradu, cen tralnom djelu grada / dio zgrade i 2) objekt u velikom shopping cen tru. Davatelj nudi jednostavan par tnerski franšizni model koji podra zumijeva potpuni prijenos svih ele menata brenda.

Primatelj franšize dobivaju pravo na korištenje brenda Tunaholic, na

raspolaganju su im sve informacije vezane uz posao, standarde brenda, politike i procedure vezane uz hranu do detalja razrađene u Ope rativnom priručniku, planski odra đenu godišnju marketinšku strate giju – smjernice za društvene mre že, marketinške grafičke pripreme, Grafičku knjigu standarda i vizualni identitet, Arhitektonsku knjigu standarda – dizajn objekta.

Kompletan proces, od trenutka potpisa ugovora pa do realizacije, biti će ispraćen i potpomognut od strane davatelja franšize, koji će primatelju franšize prenijeti sva stečena iskustva i sistematizirana znanja potrebna za pokretanje i uspješno vođenje posla.

Ulazna franšizna naknada iznosi 10.000 eura, tantijemi iznose 6,5% dok marketinšku pristojbu defini raju zajedno davatelj i primatelj franšize.

Ukupna investicija za početak franšiznog poslovanja iznosi od 50.000 do 80.000 eura.

2. Jeti Mini Donuts

aparatom za fritule (mini donuts) koji peče čak 100 fritula u jednoj minuti.

Ukoliko se to usporedi s uobičaje nim postupkom u kojem je potrebno najmanje pet minuta za pripre mu samo jedne porciju i posluživanje samo jednog kupca (koji mora čekati), uvidjet ćete prednosti Jeti fritula koje vam omogućavaju da se vrijeme pripreme uvelike skrati.

Fritule obitelji Vuković u začecima su služile za čašćenje turista hostela Jeti, no ubrzo su postale jedan od glavnih razloga zašto se turisti gotovo uvijek žele vratiti. Popular nost Jeti fritula naglo je porasla nakon što su se počele prodavati na Božićnom sajmu.

Ljudi su strpljivo čekali u redu i vraćali se po još i još i još… Razlog tome nije bio ni blagdanski ugođaj ni božićni duh, već poseban okus Jeti fritula koje su uskoro postale omiljeni ulični desert sladoku saca i čija popularnost raste svake sezone.

Jeti Fritule nudi franšizu za objek te za prodaju fritula, osigurava nabavku sirovina te daje kompletan trening i podršku primateljima franšize. Idealno za sezonske objekte.

Jeti fritule su iznimno ukusne. Ako već niste, svakako preporučujemo da ih što prije kušate. Vrhunska kvaliteta ispečenih fritula i velika brzina proizvodnje omogućena je

Franšiza nudi jedinstven i prepoznatljiv okus Jeti fritula te pruža prednosti – velika zarada, franšizna naknada od samo 2%, bez puno konkurencije, posao jednostavan za otvaranje i vođenje, te kratka i jednostavna obuka. Davatelj fran šize opskrbljuje primatelja s 90% sastojaka (uključujući i mješavinu za fritule)

Podrška primatelju franšize očitu je se u odobravanju lokacije; izradi tlocrta i 3D plana prostora; dizajnu i planu opremanja kuhinje;

operativnom priručniku sa svim in formacijama i kontinuiranoj potpo ri tijekom poslovanja; obuci za pri matelja franšize i zaposlene prije i tijekom otvorenja, 7 – 10 dana. Jeti fritule franšiza nudi punu podršku za sve vrijeme trajanja suradnje i vodi vas kroz cjelokupan proces razvoja, počevši od obuke za primatelje franšize i zaposlenike, pre ko priprema za otvaranje poslov nice, pa sve do samog otvaranja. Ulazna franšizna naknada kreće se od 8.000 do 30.000 eura ovisno o veličini lokacije (Jeti mobilna jedi nica – 8.000 eura; Jeti truck 15.000 do 20.000 eura; Jeti kiosk 10.000 do 20.000 eura; Jeti fiksni objekt 10.000 do 35.000 eura).

Očekivani povrat investicije kao i profit, očekuje se u prvoj godini poslovanja. Davatelj predviđa da je potrebno 6 do 12 mjeseci od potpisivanja ugovora do pokretanja poslovanja.

Za sve upite oko navedenih franši za slobodno se obratite na info@fransiza.hr ili na info@ cfcg.hr.

Izvori:

Colak Franchise Consulting Group –www.cfcg.hr

Tunaholic Fish Bar – www.tunaholicfis hbar.com Fritule Jeti – www.fritule-jeti.com ST

Stanje

Neravnomjeran oporavak i nove granice

piše: Ante Gavranović

Nakon gotovo dvije godine prekida, globalna modna industrija ponovno je na nogama. Tvrtke se prilagođavaju novim prioritetima potrošača, a digitalna tehnologija pruža poveznicu za rast. Ipak, industrija se suočava sa značajnim izazovima usred poremećaja opskrbnog lanca, nejednake potražnje i stalnog pritiska na krajnji rezultat. S obzirom da se većina tvrtki bori s profitom, rast će biti ključni prioritet u godini koja je pred nama. Jedna od rijetkih sigurnih stvari u modi je da ništa ne ostaje isto, a mogućnosti koje nudi tehnologija nastavljaju se razvijati, jer se neka tržišta nastoje pomaknuti dalje od izazova koje predstavlja pandemija COVID-19. Zadatak donositelja modnih odluka je razmotriti kako iskoristiti tehnologiju za kreativnost, pojednostaviti poslovanje i stvoriti vrijednost.

Modna industrija zabilježila je pad prihoda od 20 posto u razdoblju od 2019. do 2020., budući da su marže zarade prije kamata, poreza i amortizacije (EBITA) pale za 3,4 postotna boda na 6,8 posto. Kako je pandemija nastavila teći svojim tijekom, nejedna kosti u učinku koje su postale iza zov posljednjih godina bile su vid ljivije nego ikad. Rekordnih 69 po sto tvrtki uništilo je vrijednost u 2020., prema posljednjem čitanju McKinseyjevog globalnog modnog indeksa (MGFI), u usporedbi sa 61 posto u 2019. i samo 28 posto u 2011. Oko 7 posto tvrtki u potpunosti je napustilo tržište, bilo zbog financijske nevolje ili zato što su ih kupili suparnici.

U prošlogodišnjem izvješću o sta nju na tržištu odjeće nije objavlje na godišnja lista „super pobjedni ka“ zbog izobličenja i nedostataka u izvješćivanju uzrokovanih pande mijom. Ove godine vraćamo se toj analizi, ali s prilagođenim pristu pom: izglađivanje distorzija uzro kovanih pandemijom izračunom prosječne ekonomske dobiti tije kom 2019. i 2020. Tijekom tog razdoblja, prvih pet po ekonomskoj dobiti bili su Nike, Inditex, Kering, LVMH (uključujući Tiffany) i Hermes. Istaknutost luksuznih mar ki među najboljima može se pripisati ekonomskoj otpornosti bo gatije demografije, što je dovelo do stalne potražnje za torbama, luksuznim nakitom i konfekcijom.

Deset tema za 2022

Usred ove izazovne dinamike, imperativ za robne marke bit će osigurati njihov oporavak. Istodob no se moraju prilagoditi rastućoj potražnji potrošača i osigurati da iskoriste mogućnosti koje nude nove digitalne granice. Kako odr živost postaje sve naglašenija briga, robne marke moraju pojačati svoje napore kako bi odražavale vrijednosti kupaca u svom asor-

timanu, lancima opskrbe i načini ma rada. Konačno, usred sve veće konkurencije za talente – osobito tehnološke talente – robne mar ke moraju pronaći nove načine za privlačenje najboljih i najsvjetlijih, a kibernetička sigurnost će vjero jatno biti pri vrhu dnevnog reda.

U mnogim globalnim regijama modni posao trebao bi dobiti zamah 2023. godine, jer potrošači oslobađaju nagomilanu kupovnu moć i oblače se kako bi impresionirali okolinu (gdje to pandemija dopušta). Doista, oporavak je na vrhu liste rukovoditeljima za na dolazeću godinu, sa 75 posto rukovoditelja u luksuznom segmentu, 61 posto rukovoditelja srednjeg tržišta i 50 posto menadžera vrijednosti koji očekuju bolje uvjete trgovanja. Međutim, značajan iza zov predstavlja potencijalni nedostatak proizvoda i resursa, budući da zagušeni lanci opskrbe i rastući troškovi dostave potkopava ju poslovanje. Tijekom posljednjih mjeseci brojne su tvrtke izvijestile o problemima u upravljanju tokovi ma zaliha ili su vezale niže progno ze prodaje s blokadama opskrbnog lanca.

Među istaknutim temama prošle godine bio je kontinuirani procvat online poslovnih modela, koji odra

žava dugoročni trend koji se ubrzao tijekom pandemije. Hiperinte raktivna digitalna okruženja i ulaganje u e-trgovinu sve su više laj tmotivi brendova koji pomiču mod ne granice. Očekujemo da će 2023. tvrtke tražiti svježe pristupe online kreativnosti i trgovini s nepro mjenjivim tokovima, „skinovima“ za igre i virtualnom modom koji se približavaju mainstreamu. Neki su se brendovi tijekom prošle go dine proširili na digitalni „metaver zum“, uvodeći virtualne trgovine, igre i digitalne događaje. U nared nih 12 mjeseci ovi napori će se ubr zati, jer društvena trgovina putem aplikacija igra sve važniju ulogu.

Više nego ikad, održivost dominira prioritetima potrošača i modnim programom. Potrošači žele znati odakle potječu materijali, kako se proizvode proizvodi i jesu li uklju čeni ljudi pravedno tretirani. Kao odgovor, sve više i više tvrtki pro širuje svoj održivi asortiman i radi na povećanju održivosti svojih op skrbnih lanaca. Kao dio tih napo ra, neki koriste digitalne putovni ce proizvoda. Oni se mogu ugraditi u predmete kako bi podržali aktiv nosti nakon upotrebe kao što su preprodaja i recikliranje. Brendovi se također okreću putovnicama, spojenim s tehnologijama, u borbi protiv krivotvorina.

Kako modne marke ulažu u nove digitalne aplikacije, moraju raditi više nego ikad kako bi zaštitile svoje sustave, partnere i kupce. Usred intenzivne konkurencije, cyberta lent će biti na vrhuncu. I šire gledano, dosad visoke stope slobodnih radnih mjesta znače da brendovi moraju pronaći nove načine za privlačenje i zadržavanje zaposlenika – budući da se druge industrije teško natječu u plaćama, odr živosti i sigurnosti posla. Autentič nost i dobrobit zaposlenika bit će važniji nego ikad.

Zaključak koji ide u 2023. je da se modna industrija suočava sa složenom mješavinom izazova i prili ka, u kojoj ima malo mjesta za po grešne korake. Donositelji odluka imaju svoj zadatak kako bi upravljali zahtjevima digitalnosti, održi vosti i lanca opskrbe. Ipak, prošlogodišnje iskustvo pokazuje da su potrošači otporni i da će, kako se gospodarstva oporavljaju, potra žnja slijediti njihov primjer. Stoga će zadatak tvrtki biti povećati rast, uskladiti se s promjenjivim potre bama kupaca i usredotočiti se na krajnji rezultat.

Izvješće o tehnologiji 2022

U 2021. modne tvrtke ulagale su između 1,6 i 1,8 posto svojih prihoda u tehnologiju. Očekuje se da će do 2030. ta brojka porasti na između 3,0 i 3,5 posto. Iza predviđenog povećanja stoji uvjerenje među mnogima da bi tehnologija mogla stvoriti konkurentsku pred

nost – u aktivnostima usmjerenim na kupce, na koje su se tvrtke do sada uglavnom usredotočile. Tehnologije kao što su robotika, napredna analitika i aplikacije u trgo vinama, mogu pomoći u racionalizaciji procesa i podržavanju održivosti, kao i stvoriti iznimno kori sničko iskustvo (izložak).

Digitalni angažman potrošača na glo je porastao tijekom pandemi je COVID-19, kao rezultat više sati provedenih na mreži, novih kupov nih navika i sve većeg interesa za igranje i virtualne svjetove. Godine 2021. ljudi su u prosjeku proveli nešto manje od četiri sata na svojim mobilnim telefonima, što uk ljučuje oko dva i pol sata listanja po društvenim mrežama. Očekuje se da će do 2030. godine više od 80 posto svjetske populacije imati pristup 5G mrežama, što će, između ostalog, omogućiti bržu pove zanost i prijenos podataka preko Internet of Things uređaja.

Operativni potencijal tehnologi je postaje sve očitiji. McKinseye va analiza pokazuje da bi modne tvrtke, koje sada ugrađuju umjetnu inteligenciju u svoje poslovne modele, mogle zabilježiti kumula tivno povećanje novčanog toka od 118 posto do 2030. S druge strane, one koje sporije ulažu u digital nu tehnologiju zaostajat će - i mogle bi doživjeti relativni pad od 23 posto. Tijekom sljedeće tri godine, potencijalna ključna područja u kojima bi modni rukovoditelji mogli ulagati u digitalnu tehnologiju su personalizacija, tehnolo gije trgovine i upravljanje lancem vrijednosti – područja u kojima digitalno može napraviti stvarnu ra zliku u performansama.

Pet ključnih tehnoloških tema mode

Dok čelnici modne industrije razmišljaju o tome kako maksimizirati svoje tehnološke resurse, McKin sey i Business of Fashion identifi cirali su pet ključnih tema koje bi mogle pomoći industriji u rješavanju nekih hitnih izazova, kao i u povećanju potencijalnih mogućno sti: provjera realnosti metaverzu ma, hiperpersonalizacija, poveza ne trgovine, kraj - nadogradnja do kraja i sljedivost na prvom mjestu. Metaverzalna provjera stvar nosti. Marketinška vrijednost di gitalne mode i nepromjenjivih to

kena (NFT) sada je možda jasna, ali modni brendovi morat će odvojiti konkretne prilike od hypea kako bi generirali održive tokove priho da predstavljene rastućim angažmanom potrošača s metaverzom. Hiperpersonalizacija. Robne mar ke imaju pristup rastućem arsenalu alata i tehnologija za personalizaciju za nadogradnju načina na koji prilagođavaju i personalizira ju svoje odnose s kupcima. Prilika je sada za rukovoditelje da iskoriste podatke i umjetnu inteligenciju za pružanje individualnih iskusta va koja grade dugoročnu lojalnost.

Povezane trgovine. Neumoljivi us pon e-trgovine natjerao je modne igrače da preispitaju ulogu fizičkih trgovina. Modni rukovoditelji mogu riješiti bolne točke potrošača korištenjem mobilnih aplikacija u trgovini kako bi poboljšali iskustvo u trgovini i novim tehnologijama ‘mikroispunjenja’ kako bi se trgovina iskoristila za eru brze trgovine. Nadogradnja od kraja do kraja. Digitalni alati i analitika transfor mirali su ključne dijelove modnog lanca vrijednosti, ali te su optimi zacije često zatvorene unutar organizacija, ograničavajući potenci jal međufunkcionalnih poboljšanja. Brendovi bi se trebali upustiti u in tegraciju lanca vrijednosti od kraja do kraja kako bi stvorili učinkovitije i profitabilnije načine poslovanja.

Prije svega sljedivost. Sustavi sljedivosti pokretani softverom za sljedivost i podacima, pomo ći će modnim markama da dosegnu daleko u svoje opskrbne lance kako bi razumjeli cijeli životni ci

klus svojih proizvoda, što je ključno sredstvo za izradu mapa puta održivosti.

Od svih tehnoloških evolucija koje utječu na modnu industriju, jedna od posebnog interesa su virtu alni svjetovi, također poznati kao metaverzum. Globalna potrošnja na virtualnu robu dosegla je više od 100 milijardi dolara u 2021., što je više nego udvostručilo ukupni iznos iz 2015.

Usred potražnje za proizvodima kao što su virtualna moda i NFT, modne tvrtke koje su se usredotočile na metaverse inovacije i ko mercijalizaciju mogle bi generirati više od 5 posto prihoda od virtualnih aktivnosti u sljedećih dvije do pet godina. Međutim, zadatak donositelja odluka bit će usredotočiti se na specifične prilike.

Za mnoge modne marke, visoko personalizirana iskustva kupaca kamen su temeljac njihovog digi talnog poslovanja. To bi moglo podržati prelazak na hiperpersonali zaciju, u kojoj bi tehnologija mogla pomoći da se e-trgovina temeljena na pretraživanju transformira u individualizirano otkrivanje proi zvoda i stilova. Kako bi ta vizija postala stvarnost, donositelji odluka možda će trebati optimizirati svoje mogućnosti podataka i analitike i uvesti ih u većem opsegu. Paralelno s personalizacijom, u na rednoj godini vjerojatno će mnogi brendovi ulagati u funkcionalnost i iskustva u trgovinama, premošći vati jaz između online i offline kanala – i odmicati se od samostalnih tehnologija kao što su čarobna zrcala, povezane vješalice i interak

tivni hologrami. Mobilne aplikacije za traženje klijenata u trgovini mo gle bi ponuditi jednostavan način da suradnici u trgovini služe kupcima, dok mobilne aplikacije u trgovini mogu pomoći u povećanju angažmana, smanjenju bolnih to čaka kupaca i povećanju vremena provedenog u pregledavanju. Osim prodajnog prostora, roboti ka i softver za optimizaciju zaliha mogu pomoći brendovima i trgov cima da postave centre za mikroispunjenje, integrirajući fizičke trgo vine kao digitalne čvorove u svoje distribucijske i dostavne mreže i smanjujući pritom troškove do 90 posto.

Stvaranje integralnih procesa

Više od 60 posto modnih rukovoditelja vjeruje da će stvaranje integriranih digitalnih procesa u nji hovim organizacijama biti među pet najboljih područja za digitali zaciju u 2025.

Više od 50 posto donositelja modnih odluka kaže da će sljedivost biti jedan od prvih faktora za smanjenje emisija u njihovim lancima opskrbe, ali mnoge marke trenutno imaju vidljivost samo preko izrav nih odnosa s dobavljačima. Vidimo da robne marke povećavaju svoj fokus na sljedivost kroz svoje opskrbne lance, pomažući im da odgovore na zahtjeve regulatora, investitora i kupaca za većom transparentnošću. Budući da im je cilj smanjiti emisije i ispuniti svo je ekološke, društvene i upravljačke ciljeve (ESG), brendovi bi mogli imati koristi od zajedničkog jezika podataka kako bi omogućili usporedivost, kao i od novih standarda označavanja i softvera za praćenje. Brendovi bi mogli razmisliti o udruživanju snaga s kolegama, start-upovima i industrijskim tije lima, kako bi uspostavili zajednički standard podataka i podijelili podatke i znanje putem softverskih platformi, ‘otvorenih knjiga’ i teh nologija velikih podataka. ST

Renata Salecl: Strast prema neznanju Čovjek

je oduvijek znao pronaći način da zatvori oči i uši. Nezna nje, poricanje i ignoriranje me hanizmi su koje je važno razumjeti u osobnom i društvenom životu, pose bice u kriznim situacijama koje uklju čuju traumu, nasilje, pandemiju, ali i manipulativnu prirodu korporacijskog svijeta i vlasti te društvenih mreža, koje nas preplavljuju informacijama i lažnim vijestima. Načelno su to nega tivni fenomeni, ali povremeno mogu biti i spasonosni, strategije o kojima ovisi preživljavanje pojedinca i zajed nice. No, u post industrijskim društvima, društvima znanja, neznanje je steklo iznenađujuću novu snagu. Iako se zahvaljujući razvoju neuroznano sti i genetike i istraživanja vezanih uz velike podatke (big data) danas o pojedincu, kao i društvu, može saznati više nego ikada prije. S novim vrstama informacija stižu i nove tjeskobe/ kako pojedinca tako i društva/izazva ne poteškoćama u razumijevanju ono ga što te informacije znače, kao i pitanja tko im ima pristup. Tako, u vrijeme kada lažne vijesti, propaganda, posebno politička retorika i sukoblja vanja dominiraju medijima, knjiga Re nate Salecl, otvara vrata novim načinima razmišljanja o nužnosti odluke

da prigrlimo neznanje i poricanje, koje svatko od nas u nekom trenutku donosi. U ovim vremenima – „olujnim –turobnim“ – preopterećenim informa cijama, čini se kako mnogi ljudi više no ikad žele zatvoriti oči i prigrliti neznanje ili poricanje. Kao što autorica poka zuje u svojoj knjizi, ta se sklonost po nekad pojačava kada se ljudi suoče s nečim što je previše bolno ili je teško razumjeti. Stoga autorica, u osam po glavlja, obrađuje problematiku brojnih lica neznanja, praznih govora /nezna nje zaboravljanje i poricanje u ratu/; tajne u tijelu /znanje i neznanje u ge nima/, poricanje bolesti, ljubav je sli jepa; strah od ignoriranja /od incela do blefera/, zablude velikih podataka, što i ne čudi s obzirom na znanstvenu i profesionalnu preokupaciju autorice. Renata Salecl, redovna je profesorica na Brikbeck College u Londonu, gostujuća profesorica u London School of Economics, te istraživačica pri Institu tu za kriminologiju na pravnom fakul tetu u Ljubljani. Ona u ovoj jezgrovitoj i elegantnoj knjizi dokumentira i istra žuje današnju rasprostranjenu strast prema neznanju i to kako ona djeluje na toliko različitih osobnih i društvenih razina.

Morgan Housel: Psihologija novca

Nagrađivani

autor Morgan Hou

sel donosi 19 kratkih priča koje istražuju neobične načine na koje ljudi promišljaju o novcu i uči nas kako bolje razumjeti jednu od najvaž nijih stvari u našem životu.

Čitajući knjigu danas, sutra ili za 10 godina, dojam je isti, jer priče koje je Morgan ispričao temelje se na ljudskoj psihologiji, odnosno našim slabostima prilikom upravljanja novcem. Tijekom čitanja knjige mnogi od nas pronaći će sebe u jednoj od priča, ako ne i u više njih, iz koje možemo vidjeti svoje slabosti i probati neke stvari drugi put napraviti na možda drukčiji način. Često oko sebe srećemo ljude koji rade dječje pogreške s novcem. U jednom trenutku imaju sve i čine se zadovolj nima, dok u drugom trenutku ostanu bez svega i tek onda postanu istinski sretni. Jedna kontradiktorna situacija,

ali u svojoj srži ispravna i točna. Uprav ljanje novcem je vještina koju nije lako naučiti. Često možemo čuti da se za nekoga kaže da ne zna upravljati novcem. No, kako onda ispravno doživlja vati smisao novca i upravljanje istim? Je li moguće racionalno donositi odluke prilikom ulaganja? Zašto su neki ljudi vještiji s novcem u odnosu na druge? Ova i mnoga druga pitanja predmet su brojnih istraživanja koja imaju za ključke da upravljanje novcem ovisi o ljudskoj psihologiji. Za razliku od nekih drugih vještina koje su egzaktne, upravljanje novcem nosi u sebi poseb nu emociju i jednu dozu iracionalnosti. Iako knjiga Psihologija novca nije pri marno pisana kao vodič za investira nje, ona daje izvrstan okvir i lekcije kojih svatko treba biti svjestan tko se bavi investiranjem. Neki od najuspješ nijih investitora to su postali, ne samo zato što su najbolje investirali i imali

Oslanjajući se na filozofiju, društvenu i psihoanalitičku teoriju, popularnu kul turu i vlastito iskustvo autorica u ovoj maestralnoj knjizi istražuje manifesta cije ove temeljne ljudske strasti u različitim aspektima suvremenog živo ta, od ljubavi, bolesti, traume i straha od neuspjeha do genetike, forenzične znanosti, velikih podataka i incel pokreta. Originalno je to i provokativno propitivanje naše sposobnosti ignori ranja onoga što nas uznemiruje. B.P.

najviše prinose, nego zato što su znali obuzdati svoje psihološke slabosti prilikom upravljanja novcem. ST