Suvremena t r gov ina S T R U Č N I
Č A S O P I S
Z A
T R G O V I N U
vo na skup koji se i danas održava pod imenom MAGROS. Prvi stručni skupovi održani su već u prvoj godini izlaženja časopisa, kad je organiziran, prvi put u Jugoslaviji, stručni skup jugoslavenskih trgovinskih predstavnika i putnika pod imenom MERKURION. Bio je to poseban događaj s velikim odjekom jer je predstavljao prvi uspješni pokušaj da se trgovački putnik, na svoj način omraženo i profanirano zanimanje u postojećem društveno-političkom sustavu, uzdigne na odgovarajuću razinu i da mu se vrati ljudsko i profesionalno dostojanstvo. Time je odmah naglašena intencija Uredništva u stvaranju šire pozitivne društvene klime oko trgovine i njenih djelatnika, što nije uvijek bilo lako i jednostavno“, kazao je Sertić. Kroz stručne skupove pokušavalo se jednostavno nametnuti aktualne teme gospodarstva, s posebnim osvrtom na ulogu trgovine u ukupnom gospodarskom životu. Dometi MAGROS-a sezali su i dalje od područja trgovine, pa su počesto bili razlogom promjena u gospodarskom zakonodavstvu koje se odnosilo na robni promet, a svakako su pridonijeli promjeni ukupnog društvenog odnosa prema ljudima zaposlenima u trgovini. Od samog početka intencija je bila da se uz časopis mora uspostaviti i neku vrstu javne tribine, kako bi problematika trgovine izašla iz uskih okvira ceha i nametnula se kao važan čimbenik u stvaranju BDP-a, u jačanju domaće proizvodnje te stvaranju ekonomske samosvijesti. Brojni simpoziji, projekt MAGROS, uspostavljanje stručne biblioteke za problematiku trgovine samo su dio bogatog opusa djelovanja kroz proteklih 40 godina postojanja časopisa. „U toj simbiozi stalnog dopunjavanja teorije i prakse i leži pravi ključ našeg uspjeha i dugogodišnjeg opstanka“, zaključio je Sertić.
Josip Zaher
Važna gospodarska djelatnost
na to da oko 15% svih zaposlenih, ukupno oko 250.000, radi u trgovini koja je i drugi najveći poslodavac u okviru EU. Prema njegovim riječima, osobita prilika za jačanje cijele djelatnosti trgovine ogleda se u njenom snažnijem povezivanju s turizmom. „Već godinama ulažemo puno napora kako bismo spojili hrvatsku proizvodnju preko hrvatske trgovine s hrvatskim turizmom“, naglasio je Zaher. On se osvrnuo na genezu razvoja trgovačke scene u Hrvatskoj od 90-ih godina naovamo podsjetivši kako je ulazak stranih trgovaca na domaće tržište bio očekivan, ali je pritom izostalo odgovarajuće zakonodavno rješenje koje bi uvelo reda na cjelokupno tržište. Trgovina je od 2000. pa sve do 2008. bilježila značajne stope rasta, no ulaskom u gospodarsku krizu sektor je snažno pogođen, došlo je do velikih promjena s obzirom da je pala kupovna moć stanovništva pa su potrošači postali racionalniji, sve osjetljiviji na cijenu koja je postala presudan faktor za donošenje odluke o kupnji, a
Potpredsjednik HGK za trgovinu, turizam i financije, Josip Zaher, kazao je kako današnju trgovinu karakterizira internacionalizacija, konsolidacija tržišta te relativno visoka stopa koncentracije jer deset vodećih trgovaca na malo zauzima oko 80% tržišta. Po njemu, poseban izazov pred trgovce stavlja i razvitak e-trgovine, koja u Hrvatskoj tek treba doseći svoj vrhunac. „Činjenica je da Deset vodećih trgovaca je trgovina ključna na malo zauzima oko spona između proizvodnje i potrošnje 80% hrvatskog tržišta te da svi dionici na tržištu to moraju smanjena je i vrijednost poprihvatiti. Svakako su pred jedinačne kupnje te je došlo trgovinom u narednom razdo promjene i same strukture doblju novi izazovi u skladu potrošnje. „S obzirom na već s promjenama na globalnom odranije ostvareni visoki stutržištu“, rekao je Zaher. On je panj internacionalizacije trpodsjetio kako je trgovina jedžišta, ulazak Hrvatske u Euna od najvažnijih gospodarropsku uniju nije donio neke skih djelatnosti i da se njen bitne promjene u ovoj djelatudio u BDP-u naše zemlje krenosti“, istaknuo je Zaher doće na godišnjoj razini oko 10%, dajući kako se u 2014. i 2015. dok je na razini cijele Europgodini osjeća blagi oporavak ske unije udio ove djelatnosti maloprodajnog prometa, ali 10,9%. Svaki četvrti poduzetda to još uvijek nije na razini nik, njih ukupno 5,5 milijuna, pretkrizne 2008. godine. U EU posluje upravo u trgovini, a u Hrvatskoj je taj udio i Direktor ureda Zaklade nešto veći (oko 26%). Ujedno, Konrad Adenauer u Hrvatskoj, ova je djelatnost vodeći poslo- Michael A. Lange, istaknuo davac u Hrvatskoj s obzirom je važnost Vlade i zakonodav-
Michael A. Lange
stva kao partnera u oživljavanju gospodarstva te je skrenuo pozornost na potrebu za prepoznavanjem potencijala i ulaganja u urbani razvoj kako bi se stvorile prilike za rast trgovinske djelatnosti. Tijekom 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća u Njemačkoj se dogodio snažan razvoj trgovačkih centara na rubovima gradova kao odgovor na rastući trend mladih ljudi koji su se selili u cjenovno prihvatljivija prigradska naselja, a kako su mogli priuštiti kupnju automobila, to je šoping učinilo znatno pristupačnijim. Zbog toga je trgovina u gradskim središtima patila od pada prometa uz konstantno visoke cijene najma. Zbog toga su mnogi poslovni objekti zatvoreni a centri gradova opustjeli. U novije vrijeme na njemačkom tržištu bilježimo posve obrnut trend jer se sve veći broj kako mladih, tako i starijih ljudi, vraća u gradove. Razlog tome je što mladi potrošači danas imaju jaču kupovnu moć te su razvili sasvim druge životne prioritete: žele uživati u trenutku u udobnoj i opuštajućoj okolini gradskih središta. Privlače ih kina, kulturni sadržaji, restorani, dok parovi u centrima gradova nalaze dječje vrtiće, a starijem dijelu populacije zdravstvene ustanove su također znatno više pri ruci nego u prigradskim naseljima. Sve to donosi i snažnu potražnju za različitim trgovačkim www.suvremena.hr
11