Suvremena trgovina 4 2015

Page 1

Suvremena trgovina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

www.suvremena.hr

UDK 339, ISSN 1330-0180, CODEN SUTREE, VOL. 40, BROJ 4

Suvr Su vremena vr emena S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Tema broja:

Sajmovi

Pametno zdravlje Trgovina u digitalnom dobu Kuda plovi naš turistički brod? Osvrt na novi Zakon o računovodstvu Najteže razdoblje trgovaca tekstilom Utječe li veličina tvrtke na prakticiranje e-trgovine?

Zašto su sajmovi potrebni privredi?


27.

Organizatori:

Suvr Su vremena vr emena ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

tradicionalna, najveća konferencija za trgovce i proizvođače

TRGOVINA

U URBANIM SREDINAMA

Glavni pokrovitelj:

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović

Zagreb│13.10.2015. u 9 sati│Velika dvorana HGK

TEME KONFERENCIJE:

TEME PANELA:

Što su donijeli trgovački lanci hrvatskom tržištu?

Što se promijenilo u trgovini posljednjih godina?

1. Trgovački centri - blagodat ili prokletstvo?

Kako su trgovački lanici utjecali na odnose trgovine i proizvodnje?

Što donosi e-trgovina?

Što donosi M-trgovina?

Koncepcija poslovne revitalizacije urbanih sredina.

Razvoj trgovine u Hrvatskoj u većim gradovima kroz urbano planiranje

Utjecaj trgovačkih centara na promjene vizure gradova.

Kako to rade u svijetu?

Trgovina i turizam.

Prednosti i nedostatci trgovačkih centara.

Utjecaj trgovačkih centara na promjene u ponašanju potrošača.

2. Kako vratiti trgovinu u središta urbanih cjelina?

Rezervirajte svoje vrijeme :: Ulaz je slobodan Zbog ograničenog broja mjesta u dvorani, prijavite se već sada na info@suvremena.hr


Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U



Suvremena UDK 339 CODEN SUTREE ISSN 1330-0180 S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

t r gov ina

v. d. Glavni i odgovorni urednik: Tihomir SERTIĆ

Suvr Su vremena vr emena t r gov ina S T R U Č N I

Uredništvo: inž. Eduard ČAPKA, Ante GAVRANOVIĆ, prof.dr.sc. Ljubo JURČIĆ, prof.dr.sc. Nikola KNEGO, prof. Dubravka LIEBL, dr.sc. Danko MATASOVIĆ, prof.dr.sc. Zvonimir PAVLEK, mr. Branko PAVLOVIĆ, dr.sc. Guste SANTINI, prof.dr.sc. Zdenko SEGETLIJA, prof. Josip ŠINTIĆ Savjet časopisa: Mr. Dragutin BRATKOVIĆ, direktor, TRGOCENTAR, Zabok • DUKAT, Zagreb • Dipl.inž. Vladimir FERDELJI, predsjednik, HUM-CROMA, Zagreb • Prof. Darko GRGURIĆ, ravnatelj, TRGOVAČKA ŠKOLA ZAGREB • Dipl. inž. Darko KNEZ, predsjednik Uprave, KONZUM, Zagreb • Dipl.inž. Zlatan LISICA, član Uprave, KRAŠ, Zagreb • Marketing, PODRAVKA, Koprivnica • Berislav PRIBANIĆ, direktor, PRIRODAN PROIZVOD, Samobor • Mr.sc. Sanja ROCCO, viši predavač i pročelnica Katedre za marketing, VISOKA POSLOVNA ŠKOLA ZAGREB • Dipl.oec. Mijo ŠIMIĆ, direktor, TEKSTILPROMET, Zagreb • Prof.dr.sc. Ivica Katavić, dekan, Visoka škola NIKOLA ŠUBIĆ ZRINSKI, Zagreb • Zlatica Štulić, predsjednica, SINDIKAT TRGOVINE HRVATSKE • Dipl. oec. Josip ZAHER, potpredsjednik za turizam, trgovinu i financije HGK, Zagreb • GORENJE ZAGREB, Zagreb

Časopis izlazi dvomjesečno Godišnja pretplata: 150,00 Kn, 70 €; 100 USD Uprava i Uredništvo: 10090 Zagreb, Nove Rašljice 2 tel./faks: 01 3499 034 mob.: 099 2136 540

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Vol. 40 br. 4 str. 1-60 Zagreb, kolovoz 2015.

Sadržaj Zašto su sajmovi potrebni privredi? Što je zastupljenije u e-trgovini (e-nabava ili e-prodaja) i utječe li veličina poduzeća na prakticiranje e-trgovine?

Ante Gavranović

6

prof.dr.sc. Nikola Knego

10

IBM: Trgovina u digitalnom dobu

16

Kuda plovi (naš) turistički brod?

A.G.

18

Intervju: Mijo Šimić Najteže razdoblje trgovaca tekstilom

20

Ključna uloga trgovine u oporavku EU

23

Centar unutarnjeg tržišta EU - sve informacije na jednom mjestu!

24

Najava: 5. Međunarodna konferencija o učenju za poduzetništvo - ICEL5

25

Trgovina na razmeđu ili kako gradski centri mogu postati aktivniji?

prof.dr.sc. Zvonimir Pavlek

26

Berislav Pribanić

30

Pametno zdravlje Privredna banka Zagreb d.d. osvojila nagradu za najaktivniju banku u financiranju izvoza

32

Izdavač: SENIKO studio d.o.o. za trgovinu i usluge

Konkurencija najveći izazov obiteljskim poduzećima u Hrvatskoj i EU

33

Za izdavača: Srećko SERTIĆ, direktor i urednik

Promišljanja o novim oblicima maloprodajnh poslovnih jedinica (2)

e-mail: info@suvremena.hr Web portal: www.suvremena.hr

Hrvatski obrtnici na 48. Međunarodnom obrtničkom sajmu u Celju

40

Kako se kreće tržište maloprodaje u hrvatskoj i što možemo očekivati od hrvatskog potrošača?

Helena Folnegović

42

mr.sc. Mladen Štahan

44

Tisak: Tiskara Zelina d.d., Sv. I. Zelina, K. Krizmanić 1 Uredništvo se ograđuje od osobnih stavova autora. Rukopisi, slike, crteži i CD-i vraćaju se, samo na posebni zahtjev autora.

prof.dr.sc. Zdenko Segetlija

Osvrt na novi Zakon o računovodstvu Prikazi knjiga: Poslovno upravljanje u trgovini Poznavanje robe u trgovini – neprehrambena roba

34

52 54

Na naslovnoj stranici: moderni sajmovi

www.suvremena.hr

5


gospodarstvo

GLOBALIZACIJA I NJEZIN UTJECAJ NA SAJAMSKU INDUSTRIJU

Zašto su sajmovi potrebni privredi? Svjetska sajamska pozornica je izuzetno živa: globalizacija i digitalizacija svjetskih gospodarskih kretanja stavljaju pred organizatore stalno nove i velike izazove. U svakom slučaju, organizatori sajamskih priredbi moraju na te izazove dati i sasvim konkretne odgovore. 6

Suvremena trgovina 4(40)

K

valiteta određenog sajma ne mjeri se samo brojem izlagača i brojem posjetitelja nego prije svega strukturom izlagača i posjetitelja. Nijemci, najveći organizatori sajmova u svijetu, sve naglašenije ističu: „Klasse statt Masse“. A to je nova dimenzija i potpuno novi izazov u sajamskom poslovnom svijetu.

Sajamski benchmarking Bitno je napomenuti da je sajamska djelatnost, uz telekomunikacije i informatičku djelatnost, najpropulzivnija gospodarska djelatnost. Broj sajmova i sajamskih površina stalno se povećava i proširuje. Zaoštravanje konkurencije među

piše|Ante Gavranović

srodnim sajmovima najuočljivije je obilježje trenutnih odnosa na području sajamske industrije. Prema navodima UFI – Global Exhibition Industry Statistics/ ožujak 2014. u svijetu se prema procjenama održava 31 000 sajmova i stručnih izložbi godišnje. One raspolažu sa 12,4 milijuna četvornih metara izložbenog prostora, a na njima sudjeluje 4,4 milijuna izlagača. Posjećuje ih 260 milijuna posjetitelja. U svijetu je ukupno na raspolaganju 12,44 milijuna četvornih metara sajamskog izložbenog prostora. U tome Europa sudjeluje sa 60,6 posto, Afrika sa 4,1 posto, Sjeverna Amerika 16,1 posto, Latinska Amerika 5,6 posto, Azija 13,2 posto i Australija s Oceanijom 0,4 posto.


Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Skala 5 miliona m2

496 prodajna prostora 15,6 miliona m2 (48%)

389 prodajna prostora 7,9 miliona m2 (24%) 70 prodajnih prostora 1,3 miliona m2 (4%)

184 prodajna prostora 6,6 miliona m2 (20%)

33 prodajna prostora 0,8 miliona m2 25 prodajnih prostora (2%) 0,5 miliona m2 (2%)

Uloga međunarodne udruge sajmova Ukupni broj relevantnih sajmova (samo ih UFI kontrolira više od 4000 koje priređuju 289 organizatora, a održavaju se u 71 zemlji odnosno 159 gradova svijeta na svih pet kontinenata) je objektivno prevelik, a broj im se i dalje stalno proširuje. U stručnim krugovima se sve češće postavlja pitanje sposobnosti funkcioniranja takvog sustava. Nastojanja Unije su da se sajamsko poslovanje proširi u svim dijelovima svijeta i na svim tim prostorima spozna važnost i značenje sajmovanja u okviru razvoja svjetske trgovine i ukupne globalizacije tržišta.

ći svjetski sajmovi susreću u posljednje vrijeme s praksom da na njima izostanu poneki veliki proizvođači. Zašto se to događa? I što uvjetuje takva kretanja ? Tu se vraćamo na pitanje zaista velikih troškova. „Veliki“ naime prečesto svoj nastup na sajmovima doživljavaju, prije svega, kao pitanje prestiža i jačanja korporacijskog imidža, pa se u skladu s takvom percepcijom i predstavljaju na sajamskim priredbama. No, brojne promjene komunikacijske novine u sajamskim koncepcijama i uvođenje virtualnosti u sam nastup, omo-

gućava da se postignu isti ciljevi na bitno manjem prostoru i bez nepotrebnog glamoura. Znači, povoljan imidž i zapažen nastup može se postići i s puno manje troškova, na osjetno manjem izložbenom prostoru i u skromnijoj sajamskoj ambalaži. Odmaknemo li se od ‘velikih’ bez kojih je poneki sajam prazan i nedovoljno atraktivan, dolazimo na suštinsko pitanje: kako se u tim okolnostima osjećaju mali i srednji proizvođači i trgovci koji čine više od 90 posto svih izlagača na svim sajmovima, kako velikim, tako i onim manjim.

Ovisnost gospodarstva o nastupima na sajmovima Njihova ovisnost o nastupima na sajmovima – kao najvažnijem i za njih najprodornijem marketinškom i komunikacijskom instrumentu u poslovanju – gotovo da i nema adekvatne zamjene. Onaj tko želi sudjelovati u izvoznim poslovima ili u bilo kojem obliku međunarodne poslovne suradnje jednostavno je primoran da se pojavljuje na sajmovima. Najčešće su nastupi na sajmovima za ta poduzeća upravo mjesto gdje se sve te pretpostavke mogu najbolje analizirati, gdje se odmjerava vlastita konkuren-

Reakcije izlagača Izlagači, osobito oni veliki za koje se očekuje da nastupe na svim relevantnim sajmovima, bune se na zaista prevelike troškove koje sa sobom nosi nastup na sajmovima. Veliki broj njih čak smatra da bi se sajamske priredbe trebale održavati u dvo ili trogodišnjem ritmu, jer ritam inovacija na svim područjima i nije tako brz da ne bi ‘izdržao’ veću stanku između pojedinih priredbi. Mnogi se, pa i najvewww.suvremena.hr

7


sajmovi

Zagreb je bio među osnivačima Međunarodnog udruženja sajmova UFI (1925.) i godinama je pripadao u red najvećih svjetskih sajmova. Među ostalim, imao je brojne sajamske priredbe s oznakom UFI-sajam, a čak tri puta je bio domaćin Kongresa UFI-ja, posljednji put 2009. u povodu 100. godišnjice postojanja i djelovanja. Na što se sveo Zagrebački velesajam? Više nije ni član UFI-ja jer kao podružnica Zagrebačkog holdinga na to nema pravo. Ukinute su brojne priredbe s oznakom UFI-sajma. Euro Fair Statistics 2014. bilježi samo tri sajma – BIAM, Ambientu i Nauticu. Inače, u Hrvatskoj postoji dosta raširena sajamska djelatnost. Najvećim dijelom riječ je o lokalnim poljoprivrednim ili obrtničkim sajmovima, a uspjeli su se nešto snažnije afirmirati sajmovi u Splitu, Virovitici, Bjelovar-Gudovcu i Osijeku. U tijeku godine organizira se više od stotinjak sajmova, koji imaju određeno lokalno, ponešto regionalnog, a vrlo malo međunarodnoga značenja. Otvoreno je pitanje – na koje godinama nismo dobili odgovor – zašto je brand Zagrebački velesajam uništen?!

tnost u odnosu na srodne proizvođače i gdje se (uglavnom) mogu pronaći i uspostaviti novi poslovni kontakti. Podatak da se trenutno u razvoj pojedinih sajamskih prostora ulažu milijarde eura samo povećavaju jaz realnih potreba i nerealnih htijenja.

Nova sajamska strategija „Jasno je da jedan vodeći sajam, da bi bio atraktivan za velika i manja poduzeća, mora biti nešto više od klasičnog okupljanja ponude i potražnje iz cijeloga svijeta. Naš je cilj da naši top-sajmovi ne budu samo najveći tržišno-marketinški dogođaj za određenu branšu već da doista budu top komunikacijska središta s velikim stupnjem zanimljivih događanja. ‘Event’ postaje na neki način nova okosnica sajamske atraktivnosti, pa se svi zajedno moramo potruditi da upravo na tom području nudimo ono što ni veliki ni mali ne bi smjeli zaobilaziti. Želimo, jednostavnije rečeno, naše sajamske priredbe učiniti nečim što je ‘muss’ (mora-

8

Suvremena trgovina 4(40)

ti) u pogledu izlaganja i stručne posjete, dok su ‘events’ nešto što izlagač i posjetitelj moraju poželjeti (will). Takva spretna kombinacija između ‘morati’ i željeti’ velikim bi dijelom razriješila ovu dilemu“ – tvrdi Jochen WITT, jedan od najpriznatijih svjetskih stručnjaka za sajmove. UFI Business Management Committee (BMC) ozbiljno se pozabavio ovim pitanjima. Zadatak je analizirati mjere koje bi osigurale strukturno prilagođivanje i povećale učinkovitost sajmova. To, zapravo, znači da UFI traži novu strategiju sajmovanja.

Pet faktora sajamske uspješnosti Analize sajamskog poslovanja ukazuju na pet marketinških faktora uspješnosti u sajamskoj komunikaciji: •

visoka profesionalnost organizatora sajmova;

globalni marketing izlagača i posjetitelja;

veći udio inozemnih izlagača;

dugoročne koncepcije sajmova u dogovoru s privredom;

visoki standardi tehnike i kvalitete usluga.

Jasno, ovako postavljeni ciljevi traže i odgovarajuću prilagodbu, ali i pojašnjenja. Prije svega, to se odnosi na pitanje znanja, sadržaja i prijenosa know-how. Generalni je zaključak da obogaćivanje znanja pojedinih članova mora biti prvenstveni zadatak i opći prioritet. Zadaća je Unije da koristi iskustva iz velikoga broja međusobnih susreta i stvara pogodnu platformu za razmjenu ideja oko svih bitnih pitanja koja zadiru u sajamski biznis i da potiče najbolju praksu. Ukazano je na neminovnu suradnju sajmova, industrije i trgovine. Naime, ono što se ne prodaje, ne treba ni proizvoditi. U tom smislu sajmovi moraju postati trendscouti, kako bi poticali ponudu i potražnju, jer zapravo potrošač budućnosti postaje dominantna figura u gospodarstvu. Tu postoje jasne disproporcije. Važno je sagledati hoće li se mijenjati model nastupa na sajmovima, čemu će se davati prioritet, kako se postaviti prema novim zahtjevima. To su sve novi izazovi na koje zajednički valja pronaći adekvatne odgovore. Jasnim analizama i stavovima svaka ozbiljna sajamska organizacija mora te odgovore pronaći za sebe.

Formula „4i“ Živimo u vremenu kada rastu troškovi nastupa, kada opada lojalnost prema nekim sajmovima, rastu poslovna očekivanja i raste konkurencija među medijima. Četiri oslonca za postizavanje tih ciljeva leže na tzv. „4i“, što označava •

inovacije,

informacijske tehnologije,

internacionalizacija

infrastruktura.

Upravo će ti elementi obilježiti prvo desetljeće 21. stoljeća. Sajmovi su, kao znakoviti impulsi tržištu, uvijek bili svojevrsni barometar svih gospodarskih kretanja, pa sada u uvjetima globalizacije imaju u tom pogledu dodatne obveze, odgovornost, ali i svoju novu šansu potvrđivanja kao najvažnijeg medija u poST slovnom svijetu.


Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

zlatnici

Darujte najbliže darom trajne vrijednosti... Zlatnici i srebrnjaci iz ponude tvrtke Zaks umjetnički su predmeti izrađeni prema idejnom rješenju akademskog kipara Damira Mataušića. Zlatnik Zagreb na aversu nosi likovni prikaz Kralja Tomislava na konju, a u pozadini zgradu Umjetničkog paviljona i zgradu Hrvatskog sveučilišta ispred kojeg se nalazi skulptura Povijest Hrvata (1932., Zagreb) umjetnika Ivana Meštrovića. Na reversu nosi Zagrebačku katedralu i crkvu Sv. Katarine i Sv. Marka.

www.zaks.hr


e-trgovina

Što je zastupljenije u e-trgovini (e-nabava ili e-prodaja) i utječe li veličina poduzeća na prakticiranje e-trgovine? piše|prof. dr. sc. Nikola Knego

1. Uvod Proizvodnja predstavlja smisleno kombiniranje činitelja proizvodnje kako bi se proizveo proizvod. Proizvod je posljedica procesa proizvodnje i pretpostavka prodaje. Proizvod može biti u fizičkom ili digitalnom obliku. Proizvod kao jedna od ključnih dimenzija određuje da li će se raditi o: klasičnoj (tradicionalnoj) trgovini, potpunoj (čistoj) elektroničkoj trgovini ili njihovoj kombinaciji, a što za posljedicu ima nepotpunu elektroničku ili nepotpunu klasičnu (tradicionalnu) trgovinu. Da li je naglasak na nepotpunoj klasičnoj ili nepotpunoj elektroničkoj trgovini ovisi s koje strane pristupamo i da li su dominantne klasične ili digitalne dimenzije u odvijanju trgovačkog procesa. Da bi se moglo proizvoditi i prodavati nužno je nabavljati. Nabava i prodaja se mogu odvijati na klasičan (tradicionalan) ili suvremeni (elektronički) način. S pravom se konstatira da suvremena e-trgovina koristi In-

10

Suvremena trgovina 4(40)

Ovom prigodom će se postaviti nekoliko pitanja na koja će se u tekstu potražiti odgovori, a odnose se na e-nabavu i e-prodaju, njihovu prihvaćenost u poduzećima te da li utječe veličina poduzeća na zastupljenost e-nabave i e-prodaje kao i na udio e-prodaje u ukupnoj prodaji poduzeća. E-trgovina je izuzetno dinamičan i brzo promjenjiv segment aktivnosti.

čaj e-trgovine u nabavi nego u prodaji. Prema dostupnim podacima 37% poduzeća u EU28 nabavljalo je elektroničkim putem (e-nabava). Značaj e-prodaje je prema udjelu poduzeća koja su je prakticirala bio više od dvostruko manji od udjela poduzeća koja su prakticirala e-nabavu u 2012. godini. Udio poduzeća u EU-28 koja su prodavala elektroničkim putem u ukupnom broju poduzeća bio je 17%. Prema istom izvoru je udio prodaje ostvarene elektroničkim putem u ukupnoj prodaji EU-28 u 2012. godini

U traženju odgovora na postavljena pitanja koristit će se raspoloživi podaci o e-trgovini na razini EU-28 (1) i (2).

Tablica 1. Udio poduzeća u EU-28 koja su nabavljala ili prodavala elektroničkim putem u periodu 2008. – 2012. godina

ternet barem u jednom trenutku životnog ciklusa poslovne transakcije kroz širok raspon tehnologija.

Kakav je bio udio poduzeća u postotku u ukupnom broju poduzeća u EU-28 koja su nabavljala ili prodavala elektroničkim putem u periodu 2008. – 2012. godina vidljivo je iz Tablice 1.

e-nabava

e-prodaja

Relativni odnos e-nabave i e-prodaje

2008.

33,0

13,0

2,54 : 1,00

2009.

37,0

15,0

2,47 : 1,00

2010.

35,0

15,0

2,47 : 1,00

2011.

34,0

16,0

2,13 : 1,00

2012.

37,0

17,0

2,18 . 1,00

2. Neka od pitanja u vezi s e-trgovinom

Godina

a) Jedno od pitanja koje bi se moglo postaviti je: da li je e-trgovina važnija u nabavi ili prodaji? Što potvrđuju iskustva EU28? Potvrđuju da je veći zna-

bio 14% u poduzećima sa 10 i više zaposlenih (napomena: navedeno prema istom izvoru kao prethodno). Napominjemo da prema kriteriju broja zaposlenih poduzeća s do deset zaposlenih predstavljaju najčešće unutar malih poduzeća kategoriju mikro poduzeća.

% poduzeća u EU-28

Izvor: http: //ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/indeks.php/ E-comerce_statistics (pristupljeno: 15.07.2015.)


Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Napomena: Naša obrada istog izvora kao u Tablici 1.

Grafikon 1. Udio poduzeća s e-nabavom i e-prodajom u ukupnom broju poduzeća EU-28 za period 2008. – 2012. godina

Udio poduzeća u EU-28 koja su prakticirala e-nabavu i eprodaju je u 2013. godini porastao za 1% u odnosu na prethodnu 2012. godinu. Tako je 38% svih poduzeća u EU-28 prakticiralo e-nabavu, a 18% e-prodaju. (2) b) Može se postaviti još jedno pitanje u vezi s prakticiranjem e-nabave i eprodaje. Ima li veličina poduzeća utjecaja na prakticiranje e-nabave odnosno e-prodaje? b1) zastupljenost poduzeća s enabavom u EU-28 Da li neka od kategorija veličine poduzeća (mala, srednja i velika) u značajno većoj mjeri prakticiraju e-nabavu odnosno e-prodaju ili oboje u odnosu na ostale kategorije veličine poduzeća? Pitanje ima

smisla ako se zna da velika poduzeća u ukupnom broju poduzeća sudjeluju s oko 1% ili neznatno više od 1%. Dakle, mala i srednje velika poduzeća sudjeluju u ukupnom broju poduzeća s 99% ili neznatno ispod toga. Značaj velikih poduzeća je izuzetan u njihovu doprinosu ukupnom poslovnom rezultatu i broju zaposlenih u svakom gospodarstvu. Vidljivo je iz podataka sadržanih u Tablici 2 da su velika poduzeća u EU-28 imala u kontinuitetu promatranog vremenskog intervala najveći udio poduzeća koja su prakticirala e-nabavu (58% svih velikih poduzeća u EU-28 u 2012. godini). Velika poduzeća su imala i najveću indeksnu promjenu udjela poduzeća s e-nabavom u 2012. godini u odnosu na 2008. godinu. Porast je bio 18,4%. Slijedila su

Napomena: naša obrada podataka sadržanih u istom izvoru kao u prethodnom grafikonu.

Grafikon 2. Udio poduzeća prema veličini u EU-28 koja su imala e-nabavu, 2008. – 2012. godina

ih srednje velika poduzeća s udjelom od 45%, a na začelju su bila mala poduzeća s 37% svih malih poduzeća koja su prakticirala e-nabavu u 2012. godini. Redoslijed poduzeća koja su u EU-28 prakticirala e-nabavu se u periodu 2008. – 2012. godine posložio prema padajućem redoslijedu njihove veličine. Zapaža se da su sve kategorije veličine poduzeća, uključujući i poduzeća u njihovoj ukupnosti, u kontinuitetu promatranog vremena (2008. – 2012. godina) ostvarila porast udjela poduzeća s e-nabavom. Kategorija malih poduzeća u E-28 je u kontinuitetu promatranog razdoblja imala manji udio poduzeća s e-nabavom od udjela e-nabave u svim poduzećima EU28. Primjećuje se da je indeksni porast udjela malih poduzeća u EU-28 za promatrani interval bio nešto veći od in-

Tablica 2. Udio poduzeća prema kriteriju veličine u EU-28 koja su imala e-nabavu u periodu 2008. – 2012. godine % udio poduzeća po promatranim godinama s e-nabavom 2008.

2010.

2012.

Indeksna promjena udjela poduzeća s e-nabavom u periodu 2008. – 2012. godine

Velika poduzeća

49

56

58

118,4

Srednje velika poduzeća

39

43

45

115,4

Mala poduzeća

31

32

35

112,9

Sva poduzeća

33

35

37

112,1

Veličina poduzeća

Napomena: Obrada istog izvora kao u prethodnoj tablici.

deksnog porasta svih poduzeća u EU-28. Nisu se dogodile nikakve posebne promjene udjela poduzeća s e-nabavom u ukupnom broju poduzeća u 2013. godini. Kod velikih i srednje velikih poduzeća je ostalo isto kao u prethodnoj godini, a broj malih poduzeća s e-nabavom se povećao za 1% u odnosu na prethodnu godinu i dostigao je udio od 36%. (2) b2) zastupljenost poduzeća s eprodajom u EU-28 Kakav je značaj e-prodaje prema kriteriju veličine poduzeća i da li je e-prodaja slijedila zapaženo na primjeru e-nabave u EU-28 za isto vremensko razdoblje? www.suvremena.hr

11


e-trgovina Tablica 3. Udio poduzeća prema kriteriju veličine u EU˝-28 koja su imala e-prodaju u periodu 2008. – 2012. godina % udio poduzeća po promatranim godinama s e-prodajom 2008.

2010.

2012.

Indeksna promjena udjela poduzeća s e-prodajom u periodu 2008. – 2012. godina

Velika poduzeća

32

37

40

125,0

Srednje velika poduzeća

19

23

25

131,6

Mala poduzeća

11

13

15

136,4

Sva poduzeća

13

15

17

130,8

Veličina poduzeća

c) Kakav je udio prodaje ostvarene e-prodajom u ukupnoj prodaji poduzeća EU 28?

Napomena: obrada istog izvora kao u Tablici 2.

Tablica 3 sadrži podatke o udjelu e-prodaje u različitim kategorijama veličine poduzeća u EU-28 za isti vremenski interval. Prakticiranje e-prodaje u poduzećima EU-28 prema kriteriju njihove veličine, za period 2008. – 2012. godina, pokazivalo je slične tendencije kao i kod e-nabave. Prednjačila su velika poduzeća s udjelom od 40% u ukupnom broju velikih poduzeća, a slijedila su ih srednje velika poduzeća (25%) te mala poduzeća s 15% u 2012. godini. Redoslijed poduzeća prema kriteriju njihove veličine ostao je neizmijenjen u cijelom promatranom intervalu. Jednako kao i kod e-nabave udio poduzeća s eprodajom je opadao sa smanjenjem kategorije njihove veličine. Tako je udio e-prodaje u velikim poduzećima bio 2,7 puta veći od udjela e-prodaje u malim poduzećima. Kategorija malih poduzeća u EU-28 s e-prodajom je imala manji udio od prosjeka udjela e-prodaje u svim poduzećima. Mala poduzeća su u EU28 imala udio poduzeća s eprodajom od 15%, a na razini svih poduzeća u EU-28 je to bilo 17% u 2012. godini. Slično je bilo i kod prethodnih godina u promatranom intervalu 2008. – 2012. godina. Za razliku od poduzeća s enabavom kod e-prodaje su najbrži rast udjela e-prodaje ostvarila mala poduzeća (indeksna promjena 136,4%

12

Suvremena trgovina 4(40)

u intervalu 2012./2008. godina). Samo su velika poduzeća bila ispod vrijednosti indeksne promjene ostvarene za ukupna poduzeća EU-28 u istom intervalu. Udio velikih poduzeća s e-prodajom je u 2012. godini porastao za ¼ u odnosu na 2008. godinu, a svih poduzeća U EU-28 s eprodajom za 30,8%. Redoslijed porasta udjela poduzeća s e-prodajom u EU-28, u intervalu 2008. – 2012. godina, bio je: mala poduzeća (porast od 36,4%); srednje velika poduzeća (porast od 31,6%) i velika poduzeća (porast od 25%). Velika poduzeća su imala relativno najveći udio poduzeća s e-prodajom u ukupnom broju poduzeća i to bi mogao biti jedan od razloga njihovog sporijeg rasta udjela poduzeća s e-prodajom u toj kategoriji veličine poduzeća. Poznato je da kod manjih osnovica i male promjene daju relativno veće ishode nego u odnosu na veće osnovice. To se može potvrditi i na ovom primjeru.

ćala udio za 1% tako da je ukupan broj poduzeća s e-prodajom porastao sa 17% u 2012. godini na 18% u 2013. godini. (2)

Nisu se u 2013. godini dogodile nikakve posebne promjene koje bi se odnosile na udjel poduzeća s e-prodajom u EU-28 u odnosu na prethodnu godinu. Kretanja su podudarna s promjenama koje su se dogodile u e-nabavi. Tako je udio velikih i srednje velikih poduzeća s e-prodajom u ukupnom broju poduzeća ostao isti. Mala su poduzeća pove-

Podaci o udjelu prodaje ostvarene e-prodajom u ukupnoj prodaji poduzeća EU-28 za period 2008. – 2012. godina sadržani su u Tablici 4. Udio prodaje ostvarene eprodajom u ukupnoj prodaji poduzeća EU-28 bio je 14% u 2012. godini. Relativni udio prodaje ostvarene e-trgovinom u ukupnoj prodaji poduzeća povećan je za 16,7% u četverogodišnjem vremenskom intervalu (2008. –2012. godina). Sve kategorije poduzeća,

Napomena: naša obrada podataka sadržanih u istom izvoru kao u prethodnom grafikonu.

Grafikon 3. Udio poduzeća prema veličini u EU-28 koja su imala e-prodaju, 2008. – 2012. godina

Tablica 4. Udio prodaje ostvarene e-prodajom u ukupnoj prodaji poduzeća EU-28 za period 2008. – 2012. godina Veličina poduzeća

% udio prodaje ostvarene e-prodajom u ukupnoj prodaji

Indeksna promjena udjela e-prodaje u ukupnoj prodaji

2008.

2010.

2012.

Velika poduzeća

17

20

19

117,6

Srednje velika poduzeća

10

11

11

110,0

Mala poduzeća

4

5

5

125,0

Sva poduzeća

12

14

14

116,7

Napomena: obrada istog izvora kao u Tablici 2.


Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

prema kriteriju njihove veličine, su ostvarile porast udjela prodaje ostvarene e-prodajom u ukupnoj prodaji. Prednjačila su velika poduzeća s udjelom od 19%. Slijedila su ih srednje velika poduzeća s udjelom od 11%. Na zadnjem mjestu su bila mala poduzeća s udjelom od 5%. Vidljivo je iz podataka sadržanih u Tablici 4 da su srednje velika i mala poduzeća imala ispodprosječne udjele prodaje ostvarene eprodajom u ukupnoj prodaji u

odnosu na ukupnost promatranih poduzeća. Udio e-prodaje u ukupnoj prodaji je u 2013. godini imao slično kretanje kao kod promjena poduzeća s e-prodajom i e-nabavom. Tako je e-prodaja u ukupnoj prodaji porasla za 1% i predstavljala je 15% ukupne prodaje u poduzećima EU-28. Udio e-prodaje u malim i velikim poduzećima je porastao za 1%, a kod srednje velikih poduzeća je ostao isti kao u 2012. godini. (2)

Napomena: naša obrada podataka sadržanih u istom izvoru kao u prethodnom grafikonu.

Grafikon 4. Udio prodaje ostvarene e-prodajom u ukupnoj prodaji poduzeća EU-28 prema njihovoj veličini za period 2008. – 2012. godina

Na Grafikonu 5 su prikazani odnosi, u četiri segmenta, enabave, e-prodaje i ostvarenog

a) Velika poduzeća

b) Srednje velika poduzeća

c) Mala poduzeća

d) Sva poduzeća

prometa od e-prodaje u ukupnoj prodaji prema kriteriju veličine poduzeća i ukupno.

Napomena: naša obrada podataka sadržanih u istom izvoru kao u prethodnom grafikonu.

Grafikon 5. Udio poduzeća EU-28 s e-nabavom, e-prodajom i ostvarenim prometom od e-trgovine u ukupnom broju poduzeća i ostvarenom prometu prema kriteriju njihove veličine, 2008. – 2012. godina www.suvremena.hr

13


e-trgovina

3. Umjesto zaključka Kod svih poduzeća u EU-28 prema kriteriju njihove veličine kao i ukupno značajna je razlika u udjelima poduzeća koja su prakticirala e-nabavu u odnosu na eprodaju. Time se potvrđuju konstatacije o tomu da je B2B segment u e-trgovini dominantan, odnosno trgovanje među poslovnim subjektima, odnosno u trgovini na veliko. E-prodaja u najvećoj mjeri uključuje segment B2C e-trgovine koji s obzirom na ograničenja u fizičkom asortimanu trgovačke robe i nizu sigurnosnih aspekata najčešće, što potvrđuju istraživanja, kupce, fizičke osobe, usmjeravaju na brže i jeftinije prikupljanje informacija, a kupnju obavljaju češće na klasičan odnosno tradicionalni način. Velika poduzeća su imala najveće udjele poduzeća s e-nabavom i e-prodajom u ukupnom broju. Slijedila su ih srednje velika poduzeća, a na začelju su bila mala poduzeća. Isto je i s udjelima ostvarene e-prodaje u ukupnoj prodaji. Spomenu-

to vrijedi za vremenski kontinuitet 2008. – 2013. godina. EU-28 je po mnogo čemu heterogen prostor, a što se potvrđuje i slijedećim činjenicama u segmentu e-trgovine: a) postotak poduzeća koja su nabavljala elektroničkim putem je bio u rasponu od 6% u Bugarskoj do 78% u Danskoj; b) varijacije poduzeća s e-prodajom su bile od 7% u Bugarskoj do 30% u Danskoj i c) udio e-prodaje u ukupnoj prodaji je bio 2% u Grčkoj do 31% u Irskoj. (1)

Izvori: 1.

http: //ec.europa.eu/eurostat/statisticsexplained/indeks.php/E-comerce_ statistics ( pristupljeno: 15.07.2015.)

2.

http://ec.europa.eu/eurostat/statisticsexplained/index.php/File:E-sales_ and_e-purchases,_turnover_from_esales,_by_size_class,_2009_to_2013,_ E U 2 8 _ (% 2 5 _ e nt e r p r i s e s , _ % 2 5 _ total_turnover)3.png (pristupljeno: ST 25.08.2015.)

VELIKA NAGRADNA IGRA

“TOKIĆ – 25 GODINA S VAMA”

3.8. – 21.11.2015.

! I J O V OS ŠKODUCREABPAICDK SPA

2x SKUTER APRILIA SR50R

Nagradna igra „TOKIĆ – 25 GODINA S VAMA“ traje od 3.8. do 21.11.2015. Pravila nagradne igre i popis svih nagrada možete pronaći na www.tokic.hr

5x SMARTPHONE

I JOŠ 140 VRIJEDNIH NA

Zlatni sponzori:

2x PUTOVANJE ZA DVOJE

GRADA Medijski pokrovitelji:

Srebrni sponzori: Brončani sponzori: Fotografije proizvoda ne moraju u potpunosti odgovarati stvarnom izgledu proizvoda. Ne preuzimamo odgovornost za moguće grafičke i tiskarske pogreške.


Ekonomski fakultet

KATEDRA ZA TRGOVINU EKONOMSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Sveučilišta u Zagrebu

Katedra ORGANIZIRA MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUPza trgovinu

PERSPEKTIVE TRGOVINE 2015: Inovacije u maloprodaji hrane

MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP / THE INTERNATIONAL SCIENTIFIC CONFERENCE

PERSPEKTIVE 2014.: koji će se održati 18. i 19.11.2015. na Ekonomskom fakultetu uTRGOVINE Zagrebu LJUDI, TEHNOLOGIJA, ZNANJE

TRADE PERSPECTIVES 2014: PEOPLE, TECHNOLOGY, KNOWLEDGE

Ciljevi skupa: Osnovni cilj skupa jest istražiti primjenu različitih oblika inovacija u području maloprodaje hrane 19. i 20. 11.2014., DV. 3 u 14:00 sati počevši od primjene novih poslovnih modela, implementacije novih menadžerskih i marketinških 19th and 20th November, Hall 3, 2 PM dostignuća u odnosima s dobavljačima i potrošačima pa sve do primjene suvremenih tehnologija u unaprjeđenju poslovanja. Drugi cilj skupa jest, temeljem razmjene iskustava i saznanja sa Ciljevi međunarodnog znanstvenog skupa su (1) istražiti utjecaj ljudskog znanstvenicima i stručnjacima iz zemlje i inozemstva, obrazložiti prednosti prepreke u primjeni čimbenika na procese u trgovini počevši od iponašanja potrošača do upravljanja zaposlenicima i njihovim razvojem, (2) ukazati na razvoj novih načinaće primjene određenih inovacija u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi. Rezultati znanstvene rasprave doprinijet tehnologije u poslovnim procesima u trgovini, te (3) obrazložiti važnost boljem razumijevanju promjena koje se događaju maloprodaji hrane, a rezultat su suvremenih upravljanjauznanjem u strateškom usmjeravanju trgovačkih poduzeća. trendova u maloprodaji kao što su: internacionalizacija, koncentracija maloprodajnih tržišta te ubrzan Izdvojene teme: razvoj tehnologija koje se primjenjuju u lancima• opskrbe hranom. UPRAVLJANJE RAZVOJEM ZAPOSLENIKA U TRGOVINI

Teme • • • • • • • • • • • • • •

• VAŽNOST I STRUKTURA OBRAZOVANJA ZA TRGOVINU • UTJECAJ TEHNOLOŠKIH PROMJENA U TRGOVINI NA PONAŠANJE POTROŠAČA • TEHNOLOGIJA U OPSKRBNIM LANCIMA od interesa: • ORGANIZACIJSKE PROMJENE POTPOMOGNUTE NOVIM TEHNOLOGIJAMA • INTEGRACIJA POSLOVANJA UPORABOM TEHNOLOGIJE • RAZLIČITI ASPEKTI E-TRGOVINE Maloprodaja hrane temeljena na sveobuhvatnom iskustvu potrošača • OPRAVDANOST UVOĐENJA NOVIH TEHNOLOŠKIH RJEŠENJA • UPRAVLJANJE ZNANJEM I INTELEKTUALNIM KAPITALOM Inovacije u formiranju asortimana i cijena prehrambenih proizvoda • INOVACIJE U TRGOVAČKIM PROCESIMA Aktivno sudjelovanje potrošača u formiranju strategije maloprodaje hrane • ULOGA RAZLIČITIH OBLIKA ZNANJA U TRGOVAČKOM POSLOVANJU

Suvremeni modeli upravljanja markama u maloprodaji hrane Inovativni maloprodajni oblici i neuobičajene prodajne lokacije u maloprodaji hrane Više informacija i program skupa dostupni su na: Unaprjeđenja lanaca opskrbe hranom www.efzg.hr/trgovina2014 Upravljanje odnosima s dobavljačima u distribuciji hrane Primjena informacijskih tehnologija u području maloprodaje hrane Elektronička maloprodaja hrane Inovativna primjena mobilnih uređaja u maloprodaji hrane Novi modeli, politike i praksa zaštite potrošača u području maloprodaje hrane Analiza inovacija u pojedinim prehrambenim robnim grupama Maloprodaja hrane kao temelj inovacija turističke ponude Unaprjeđenje društvene odgovornosti u distribuciji hrane

POZIV ZA DOSTAVU RADOVA Pozivaju se autori na dostavu radova na engleskom jeziku koji prethodno nisu objavljivani niti predloženi za objavljivanje u drugim publikacijama. Sažeci i cjeloviti radovi trebaju biti izrađeni na engleskom jeziku u skladu s uputama za autore objavljenim na internetskim stranicama skupa dok prezentacije na skupu mogu biti pripremljene na hrvatskom ili engleskom jeziku. WEB STRANICA SKUPA:

www.efzg.hr/trgovina2015


IBM

Tehnologije kao katalizator poslovanja

Trgovina u digitalnom dobu

T

vrtke koje se bave trgovinom u svom se poslovanju odavno koriste tehnologijama, počevši od računalnih blagajni, raznih financijskih alata pa do softvera za nabavu i upravljanje zalihama. Međutim, sveopća digitalizacija poslovanja, do koje dolazi konvergencijom tehno-trendova kao što su društvene mreže, računalstvo u oblaku i sve veća uporaba raznih prijenosnih uređaja (mobitela i tablet računala) i aplikacija, dovele su trgovinu do točke nove transformacije poslovanja. Riječ je o raznim oblicima strategije integracije fizičkog i digitalnog poslovanja – fuzije prodaje putem prodavaonice u fizičkom svijetu i web stranice u virtualnom svijetu.

Pratiti i analizirati Katalizator te promjene su kupci koji su, zbog sve veće prisutnosti Interneta u svakodnevnom životu, više nego ikada izloženi informacijama i povode se za raznim utjecajima. Zato je ključno pitanje koje sebi svaki trgovac, prije ili kasnije, mora postaviti: Znam li ja što moj kupac zapravo traži? Znam li što će ga zanimati sutra? Kome najviše vjeruje? Da bi se to saznalo, kupca treba pratiti i analizirati. To znači da o kupcima treba doznati što više: podatke treba stalno prikupljati i analizirati. Tu je problem u tome što kupci ostavljaju puno podataka i na raznim mjestima – kupci sve više kupuju ne samo u prodavaonici, već i putem svog mobitela i računala na Internetu i svugdje očekuju istu (visoku) razinu usluge. Očekuju i iste cijene – istu cijenu koju su vidjeli na Internetu očekuju vi-

16

Suvremena trgovina 4(40)

djeti i u dućanu. Iste popuste i „akcije“ koje su uočili na Internetu hoće doživjeti i u trgovini. O tome što su i gdje kupili i što su doživjeli „pričaju“ na društvenim mrežama gdje opisuju svoje dojmove bilo da su oni pozitivni ili negativni, točni ili netočni. U tom svijetu, u kojem je mišljenje svakog pojedinca, bar na jednu sekundu, važno, nije lako postati, biti i ostati relevantan. Trgovačke tvrtke to nastoje postići na razne načine i pri tome se koriste raznim tehnologijama.

Alati za digitalno doba U razvoju tehnologija koje se koriste u današnjoj maloprodaji, i trgovini i marketingu općenito, prednjači jedan stari „tehno“ igrač: američka tvrtka IBM. Tvrtka je razvila niz novih alata za maloprodaju – kao što je mobilna aplikacija koja kupca upozorava na novi proizvod, softver za analizu podataka o kupcima, alat za suradnju putem Interneta koji ljudima u prodaji i marketingu pomažu u razmjeni informacija o kupcima, aplikacija-digitalni asistent za mobitele, koja kupcima pomaže pri kupnji na temelju uvida koje dobiva od umjetne inteligencije (superračunala Watson), i tako dalje. IBM je, što kupovinom tvrtki koje su razvile te tehnologije, što radom svojih programera, napravio desetak različitih alata koje trgovcima danas pomažu u poslovanju. IBM je sav taj softver i svoje konzultante za sektor trgovine objedinio u novom odjelu kojeg su nazvali IBM Commerce. Zadaća te poslovne jedinice je biti na raspolaganju tvrtkama i trgovinama u primjeni e-commerce tehnologija i alata za

analitiku i digitalni marketing. Kako to funkcionira, pokazat ćemo, ukratko, na dva primjera iz prakse.

Automatizacija i predviđanje Jedna velika maloprodajna tvrtka iz Kine, Yansha, suočila se s jakom konkurencijom lokalnih trgovaca i stranih igrača koji otvaraju sve više prodavaonica u toj, najmnogoljudnijoj zemlji svijeta. U tvrtki Yansha shvatili su da pod hitno moraju unaprijediti svoje poslovanje automatizirajući ga i primjenjujući alate za bolje upravljanje sustavom nabave. Instalirali su IBM-ovo rješenje za SCM (supply chain management) te tako smanjili vrijeme nabave novih artikala s tri dana na samo nekoliko sati. Povrat na to ulaganje ostvarili su u samo devet mjeseci. Drugi primjer dolazi s američkog tržišta. Modna kuća Eli Tahari trebala je rješenje koje će joj pomoći u brzoj analizi promjena u modnim trendovima i primjeni tih spoznaja u više od 600 butika koje ta tvrtka ima u zemljama diljem svijeta. Problem je bio u tome što je trebalo objediniti podatke iz pet različitih informatičkih sustava. Rješenje je nađeno u IBM-ovu softveru za analitiku i poslovno obavješćivanje (IBM Cognos, SPSS, Web Sphere) koji tvrtki sad omogućava predviđanje narudžbi ženske odjeće do čak četiri mjeseca unaprijed. To je modnoj kući Eli Tahari omogućilo da ima samo minimalne zalihe, a bolji podaci dostupni u stvarnom vremenu, doveli su i do znatST nog povećanja prodaje.



turizam

Hrvatska i turizam

Kuda plovi (naš) turistički brod? Zašto kod nas uvijek ima ozbiljnih dvojbi oko (financijske) uspješnosti turističke sezone? To se pitanje, uvijek iznova, postavlja unatoč rekordnim dolascima stranih gostiju. (Pre)visok udio turizma u stvaranju BDP-a očito bode oči i na određeni način iskrivljava, tvrde makroekonomisti, gospodarsku sliku hrvatskoga gospodarstva. Čak i ove godine, kad po svim pokazateljima bilježimo turističke rekorde, to je pitanje ponovno na dnevnom redu. Opravdano ili je to tek pomodarstvo?

K

ritičare očito najviše smeta visoka stopa ovisnosti ukupnih gospodarskih rezultata o uspjehu turističke sezone odnosno nesrazmjer udjela turizma i ostalih gospodarskih komponenti u stvaranju BDP-a. Treba li sumnjati u rezultate UNWTO? Da li satelitski turistički račun pruža stvarnu sliku značenja turizma u gospodarstvu jedne zemlje, konkretno Hrvatske? Prioritet je ekonomski učinak, a ne brojke. Najavljena promjena strateških ciljeva, koja polazi od premise „više klase, manje mase“, još uvijek teško prodire u hrvatskoj turističkoj ponudi, ali pokazuje barem znakove kretanja u tom pravcu. Turizam današnjice u svijetu, pa tako i u nas teško je usporediv s onim prije još samo nekoliko godina. U međuvremenu je prerastao u turističku industriju. Nestalo je početnog idealizma, a na pozornicu su stupile krute tržišne zakonitosti. Turizam je postao, prije svega, veliki biznis. Broje se dolasci stranih gostiju, noćenja, prosječni boravci i, u konačnici, turistički prihodi. Konačno, i sama či-

18

Suvremena trgovina 4(40)

njenica da turistička industrija sudjeluje s otprilike 10 posto u stvaranju svjetskog BDP-a ponajbolje to pokazuje. Druga bitna komponenta leži u činjenici da je turizam u svjetskim razmjerima potvrdio svoje mjesto na području međunarodne trgovine. Najnoviji podaci Svjetske turističke organizacije pokazuju da je u 2014. godini zabilježeno čak 1.133 milijuna dolazaka stranih gostiju i da su ukupni prihodi iz turizma dosegli vrijednost više od1.246 milijardi USD ili 937 milijardi EUR (podaci UNWTO). Trend rasta se nastavlja, pa je broj dolazaka u prvih četiri mjeseca 2015. porastao za daljnjih 4,3 posto. Dodajmo to da se kroz turizam ostvaruje otprilike 6 posto ukupnih svjetskih usluga i, konačno, da turizam čini čak 30 posto izvoza svih usluga. Javljaju se, međutim, i novi izazovi. Prije svega, kako ostvariti dodanu vrijednost? Tu, zapravo, dolazimo na središnje pitanje, vezano uz budućnost turističke industrije, u nas i u svijetu. Turizmu je potrebna dodana vrijednost i tek se kroz nju mogu ocijeniti pravi efekti njegove

piše|Ante Gavranović

uspješnosti. Moramo shvatiti da se ta dodana vrijednost danas najmanje ostvaruje u hotelu, koji kroz cijeli dan uglavnom zjape prazni. Ona se stvara u neprekidnom dodiru s ljudima, potencijalnim potrošačima svega i svačega, ako se ponudi na pravi način. John Griffiths, istaknuti britanski stručnjak za komunikacijsko planiranje i istraživanje, pokušava skrenuti pozornost na temu ekonomije pažnje, tzv. Attention Economy. Po njemu je brand danas način identificiranja proizvoda i najjače oružje za postizavanje pozornosti, a ujedno i kvalitete. „Oglašivači danas ne žele samo prodati proizvod, već pri oglašavanju prije svega žele biti mentori koji će educirati publiku o onome što odražavaju prenoseći im iskustvo. Pažnja se danas plaća, od nje se stvara profit i ona vrijedi velike, velike novce, a način osvajanja pozornosti izrazito je važan. Stoga je veoma važno izraditi komunikacijske strategije za kvalitetu pažnje kako bi i samo oglašavanje bilo uspješno“ – ističe Griffiths. Prenesimo tu misao na (našu) turističku propagandu. U kojoj mjeri oglasne poruke odražavaju ove ciljeve? U kojoj mjeri uopće osiguravamo pravodobnu komunikaciju i kolanje informacija? Jesmo li uopće svjesni što znači brand u turizmu i turističkoj propagandi? Omogućuje li nam marketing identifikaciju profitabilnih proizvoda/usluga, povećanje zadovoljstva potrošača te bolje razumijevanje njihovih potreba? Nažalost, na najveći broj tih i sličnih pitanja realni odgovori bili bi (ipak) nepovoljni. Najzanimljivije je u cijelom pristupu pozicioniranje određene turističke destinacije na međunarodnoj turističkoj pozornici, tražeći identifikaciju s prostorom i ljudima koji žive na tom prostoru i koristeći sinergiju između turista i sre-


Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

dina u koje oni dolaze. Dakle, izazov je u uspostavljanju zajedničkog identiteta i njegovo fokusiranje na autentično kulturološko iskustvo.

Zaštititi identitet i kulturnu baštinu Trebamo jednostavno naučiti da moramo zaštititi identitet i kulturu, ali i da vodeći računa o ekološkim načelima razmišljamo o tome što stvaramo i što ćemo ostaviti budućim generacijama. Pritom valja uspostavljati dizajn koji se uklapa u održivi razvoj, pa prema tome i uspostavljati i održiva rješenja – trebao bi biti temeljni credo ukupne komunikacije u turizmu. Moramo konačno shvatiti još nešto: u stvaranju identiteta zemlje sudjeluju svi i stoga se više ne govori o publici već o sudionicima u tom procesu. U fokus su stavljeni kreativnost i inovativnost, a dominantne su odrednice sigurnost, čista priroda, raznolikost ambijenta, bogata kulturološka baština. Kampanje s tim porukama trebali bismo i mi odašiljati u svijet. Bitno je koristiti strategiju „konstante malih promjena“, odnosno stalnih pomaka koje je moguće ostvariti u svom okruženju. To nisu inovacije koje predstavljaju krupne i korjenite promjene. Međutim, primjenom strategije konstantnih promjena moguće je mijenjati brand proizvoda, tvrtke, grada, regije i države. Pri tom je važno preuzeti odgovornost da se nešto učini, odnosno da se promijeni stanje.

Kreativnost traži znanje i imaginaciju Ono što neki proizvod – pođimo od turističkog proizvoda – čini zaštitnim znakom (ili suvremenije rečeno brandom) jesu fascinacija, kreativnost i emotivnost koju se ulaže u njegovu prepoznatljivost. Mnogi eksperti smatraju da su materijalne vrijednosti na današnjem stupnju razvoja pretežito istrošene i nisu više dostatno privlačne ni stimulativne, pa se moraju zamijeniti nematerijalnim vrijednostima, koje ‘treba izgraditi’. Brand je upravo središnja nematerijalna vrijednost svake destinacije. Pokazalo se, zapravo, da brandovi igraju odlučujuću ulogu u sve zaoštrenijoj tržišnoj utakmici, gdje nije sve samo u cijeni

(koja ostaje bitan element), već su odlučujući čimbenici zapravo prepoznatljivost i – imidž. Takav novi odnos prema brandu jasno pokazuje da je u zaštitnu marku proizvoda bitno uložiti kreativnost, a to opet traži znanje i imaginaciju. Sve analize pokazuju, također, da fascinaciju i emocije kod potrošača (a za njega se to radi) izazivaju samo brandovi koji su zaista prepoznatljivi i tržišno prihvaćeni. Dakle, faktor čovjek (kreacija), proizvod (kvaliteta) i tržište (imidž) igraju bitne uloge u stvaranju onoga što zovemo kreativnim tržišnim proizvodom. Ukratko, velike i snažne tržišne marke rezultat su dugačkog procesa, koji započinje visokim ulaganjima u proizvod, stalno se provjerava i uvijek iznova obnavlja, modernizira, bez da gubi svoj temeljni karakter i prepoznatljivost. Najsnažnije poluge takvog pristupa su ustrajavanje na kvaliteti proizvoda i povjerenju potrošača, što se nikada ne bi smjelo gubiti iz vida. U tim uvjetima kreativnost ima i najviše prostora za sugestivno djelovanje. „Konkurentnost podrazumijeva sposobnost da se u tržišnoj utakmici postigne takav rezultat koji će dovesti do visokoproduktivnoga gospodarstva, ali i do poboljšanja životnoga standarda cjelokupnoga stanovništva zemlje“ – temeljna je poruka ovakvoga pristupa.

Kako turizam personalizirati? Podatak da trećinu svih noćenja u Opatiji, našem zaista razvikanom turističkom odredištu, čini populacija iznad 65 godina, dakle mahom umirovljenici. Što, međutim, nudi Opatija toj grupi i tom tipu gostiju? Pretežito mrtvilo, nezainteresiranost, jednostavno nemoć osmišljavanja programa primjerenih toj populaciji. Druga velika skupina opatijskih gostiju su polaznici raznih seminara, skupova, kongresa. Što Opatija nudi njima? Pokušajte pronaći neki ozbiljniji sadržaj u listopadu, studenom ili siječnju, pa sve do svibnja ili lipnja. Ovime želim samo naglasiti da ništa ne dolazi samo po sebi i da će ‘Opatija bajna’ morati i sama učiniti neke korake da povrati stari sjaj. Opatija je, međutim, samo metafora. Važna je zbog činjenice da nam je godinama upravo ta destinacija, uz Dubrovnik, bila najbolja ‘razglednica za svijet’. Pre-

ma objavljenim podacima, prošle je godine zauzela tek 20. mjesto po ostvarenom broju noćenja. Ostaje nam samo da i dalje izražavamo nadu da će se „nešto“ dogoditi i da će konačno doći do bitnijih promjena u glavama i planovima čelništva ovoga (i drugih) gradova oko percepcije suvremenog turističkog proizvoda. Naime, pasivnost u pogledu osmišljavanja uvjeta i sadržaja u turističkoj ponudi nema nikakvih opravdanja ni izgovora. Osobito zbog činjenice da su nam se turisti vratili, da je Hrvatska ‘in’ i da konačno očekujemo bolju valorizaciju prirodnog i drugog bogatstva. U tome važno mjesto ima i pokušaj personaliziranja ponude, jer turist sve manje želi biti tretiran kao ‘broj ključa sobe’. Najnovija kretanja u svjetskom turizmu idu snažno usmjerena prema bijegu od masovnog turizma, od grupnog prema pojedinačnom. U okviru toga ima puno razloga da se čak imperativno zahtijeva priznavanje domaće kulture i njezino dosljedno i svestrano uključivanje u turističke ponude. To se podjednako odnosi na ukazivanje na povijesnu, prirodnu i kulturnu baštinu, kao i na upoznavanje s posebnostima kraja u pogledu graditeljstva, obrtništva, domaćeg umjetničkog stvaralaštva ili pak ponude domaćih jela i specijaliteta koji bi trebali biti posebno naznačeni na vrhu jelovnika svakog ugostiteljskog objekta. Ponudu tzv. međunarodnih kuhinja treba smanjiti. Isto tako, prednost treba davati domaćim pićima. To nije samo gospodarski imperativ već jednostavno pokušaj da se turistima, bez obzira od kuda dolazili, prošire horizonti i saznanja na svim područjima života. To je, uostalom, ono što obogaćuje sadržaj turističkoga boravka. Drugo bitno pitanje koje se uz makroekonomske uvjete hrvatskog gospodarstva proteže kao crvena nit u svim nastojanjima turističkih djelatnika, odnosi na produženje sezone: Otvoreno je pitanje – a o njemu uvelike ovisi ukupna budućnost hrvatskog turizma i njegove učinkovitosti – može li turistička industrija konačno okupiti svu zanimljivu proizvodnju i ponudu ostalih industrija i biti stalni izlog onoga najboljega što hrvatska industrija i poljoprivreda mogu ponuditi stranim turistima. Kako to učiniti kad je u Dubrovniku preko zime zatvoreno 11 od ukupno 12 luksuznih hotela? Treba li ukazivati kakvo je stanje na druST gim turističkim destinacijama? www.suvremena.hr

19


intervju

Govori Mijo Šimić, direktor Tekstilprometa

Najteže razdoblje trgovaca tekstilom Otvaranjem granica došla je snažna konkurencija bez tereta prošlosti, proširila se ponuda posebno masovnih proizvoda, provedena je određena specijalizacija u branši. Istraživanja pokazuju da kupac danas koristi više od pet kanala prije kupnje, odnos s kupcima nikad nije bio kompleksniji.

Svjedok ste velikih promjena koje su se dogodile u trgovini posljednjih 25 godina. Što se, zapravo, promijenilo? Imao sam prilike aktivno sudjelovati u promjenama koje su se događale posljednjih 30 godina. I tada, a posebno danas, najvažnije je prepoznati promjene i prilagoditi se situaciji na tržištu. U nekim je periodima bilo lakše, jer su promjene bile većim dijelom u našem okruženju pa je „pomoć“ mogla doći izvana dok danas promjene podjednako pogađaju sva okolna tržišta. Promatrajući proteklih 25 godina bilo je različitih utjecaja, a razdoblje unazad 7-8 godina u tekstilnoj industriji smatra se kao najteži period za trgovce od kada se prati tržište. Potrošači se ponašaju drugačije, promijenili su kupovne navike, proširila se ponuda, varijacije su postale

20

Suvremena trgovina 4(40)

pravilo, a ne iznimka. Otvaranjem granica došla je snažna konkurencija bez tereta prošlosti, proširila se ponuda posebno masovnih proizvoda, provedena je određena specijalizacija u branši. Istraživanja pokazuju da kupac danas koristi više od pet kanala prije kupnje, odnos s kupcima nikad nije bio kompleksniji. Možemo slobodno reći da se „svijet“ promijenio. Time želim naglasiti da se promjene ne događaju samo na tržištu već su daleko dublje i opsežnije te utjecajem na društvo čine svakodnevni život drugačijim.

Gubi se kontinuitet u ponudi Kakav je odnos trgovine i proizvodnje bio ranije, a kakav je danas? Trgovina i proizvodnja po prirodi stvari su usmjerene jedna na drugu i uvijek su

bile čvrsto povezane. Ranije se znalo što je područje proizvodnje, a što trgovine i svatko se bavio svojim dijelom posla. Danas tehnologija omogućuje još bolju povezanost te otvara mogućnost upravljanja cjelokupnim lancem. Trgovina je pomogla proizvodnji da dobije uvid u ponašanje krajnjeg potrošača pa su potrošači počeli izravno komunicirati s proizvodnjom. Proizvodnja je ranije radila proizvode koje ste uvijek mogli naći na skladištu, no danas se radi isključivo po narudžbi trgovine pa sve češće nema mogućnosti ponavljanja proizvoda. Ako pogledamo na domaćem tržištu, rijetke su proizvodnje koje uopće rade kolekcije već više pribjegavaju prigodnim ponudama, a to u trgovini stvara probleme. Tako se gubi kontinuitet u ponudi, a da stvar bude gora, onda takvu ograničenu ponudu nude direktno i kroz trgovačku mrežu. Dakle, danas je odnos proizvodnje i trgovine vrlo kompleksan pa


Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

se često događa da se provode suprotne aktivnosti umjesto da se sva pažnja posveti proizvodu, njegovoj konkurentnosti i kvaliteti.

Prilika za udruživanje specifičnih snaga U kojoj mjeri trgovina može utjecati na domaću proizvodnju? Da bi trgovina mogla utjecati na domaću proizvodnju važno je da proizvodnja bude svjesna transformacije koju treba doživjeti kako bi konkurirala ne samo kvalitetom već i integracijom u suvremeno tržište. Također bi morala biti više razvijena nacionalna svijest o domaćem proizvodu, što on znači za ukupno gospodarstvo (zapošljava dio radne snage, stvara dodanu vrijednost i time utječe na ukupan razvoj društva). Kada bi to bilo tako, proizvodni kapaciteti bi se mogli iskoristiti za proizvodnju robne marke, bilo proizvođačke ili trgovačke, te bi boljim korištenjem kapaciteta mogli dobiti i proizvod koji je konkurentan kako po cijeni tako i po kvaliteti. Prostor u kojem bi se domaći proizvođači i trgovci mogli susresti kao prostor novih prilika je udruživanje specifičnih snaga svake od strana te formiranje obrtnog kapitala za zajednički iskorak na tržište EU.

Smanjuje se utjecaj Dalekoga istoka Kako je uvoz jeftinoga tekstila s Dalekog istoka utjecao na kretanja u domaćoj proizvodnji? Kako je domaća proizvodnja tehnološki zastarjela, a tržište je činilo snažan pritisak na cijene proizvoda bez obzira na kvalitetu, došlo je do nestanka velikog dijela domaćih proizvođača. Taj period je dodatno obilježen kroz nižu cijenu robe i prihvatljivije troškove transporta iz dalekih destinacija. Kako je opadala međunarodna konkurentnost domaće proizvodnje trgovina se počela prilagođavati tim trendovima te su tako popravljali svoju konkurentnost uvozom sa jeftinijih tržišta. Domaća proizvodnja opterećena visokim troškovima, prepuštena sama sebi bez podrške državne politike, završavala je u stečajevima i likvidaciji, a rijetki su se uspjeli prilagoditi novim okolnostima

na tržištu. Danas gotovo sve proizvodnje prolaze proces predstečajnih nagodbi što još više pogoršava sliku mogućnosti u proizvodnom sektoru, a otvara perspektive dalekoistočnim zemljama. Međutim, novije promjene su donijele potrebu za brzom reakcijom u trendovima, kao i većoj kvaliteti proizvoda pa se utjecaj Dalekog istoka smanjuje odnosno transformira prema zemljama koje su bliže (npr. Turska). U svakom slučaju domaća proizvodnja se jako smanjila, ostali su oni koji su se prilagodili potrebama tržišta kroz različite specijalizacije i na taj način su radili na razvoju svog vlastitog imidža.

Otvaranje tržišta uvjetovalo snažne promjene Gdje je došlo do prekretnice u odnosima trgovine i domaće proizvodnje? Period prije 2007. godine uglavnom se svodio na kvalitetan odnos trgovac-proizvođač kao i na transfer znanja sa stranih tržišta na oba sektora. Snažne promjene koje su započele 2008. godine kao i kriza koja još i danas traje, tražila je od svih sudionika više razumijevanja cijelog lanca. Nažalost u tom periodu gotovo da i nema primjera sinergije već raznih pokušaja odvajanja koji su na kraju doveli do toga da oba sektora trpe snažne udarce od kojih se mnogi nisu mogli oporaviti pa su u međuvremenu i nestali. Oni pak koji su opstali okrenuli su se masovnoj proizvodnji za institucionalne kupce, zaustavili su razvoj vlastitog proizvoda, te dobrim dijelom ne prate trendove u modi pa im je time i smanjena perspektiva u budućnosti. Jednom riječju, do prekretnice u odnosima trgovine i domaće proizvodnje došlo je smanjenjem carina i ukidanjem ostalih uvoznih barijera za robu sa Dalekog istoka.

Razdoblje nereda na tržištu Što su donijeli strani trgovački lanci hrvatskom tržištu? Da je bilo više planiranja i nadzora nad ukupnom razinom ponude te potrebnim kapacitetima, promjene bi se mogle navoditi isključivo u pozitivnom kontekstu:

radna mjesta, dostupnost brandova, transfer znanja, povećanje ponude i slično. Nažalost hiperprodukcija centara i ponude donijela je period nereda na tržištu (ponuda, cijene, crno tržište) koji je uzeo i još uvijek uzima svoj danak posebno zbog sporosti regulativa koje prate ukupan ovaj proces. Uvođenjem reda koji je posebno važan u sektorima koji snažno ovise o sezoni, kao što je tekstilni sektor, doći će do boljeg upravljanja sa proizvodima i cijenama kao i do bolje i vjerodostojnije komunikacije sa potrošačima. Trgovački lanci inzistiraju na što većem udjelu vlastitih robnih marki koji pak da bi dobili masovnu potražnju moraju biti cjenovno jako konkurentni čime je opet ulazak domaćim proizvođačima praktički sveden na iznimke. Uz to trgovački lanci svojom komercijalnom politikom nude sve „od igle do lokomotive“ te time postupno „gase“ male trgovce različitih branši koji su bili tradicionalni kupci domaćih proizvođača. Nažalost, gore navedeni procesi doveli su do napuštanja prostora i propadanja trgovine u centrima gradova. U rješavanje tog problema morat će se uključiti svi društveni faktori.

Kriza je učinila svoje Zašto su propale ideje u stvaranju „Hrvatske kuće“ u većim Hrvatskim središtima? Najviše zato što takav projekt traži značajan angažman u povezivanju, planiranju i razumijevanju potreba tržišta, a za koji nije bilo dovoljno resursa obzirom da su akteri većinu energije trošili na održavanje postojećih potreba i/ili su prolazili ozbiljne procese restrukturiranja i konsolidacije. U tom vremenu je i kompletno naše društvo prolazilo kroz krizno razdoblje u kojem se smanjio značajan dio dohotka, posebno za tekstilne odnosno odjevne potrebe. Sa postojećim troškovima proizvodnja nije u stanju proizvesti proizvod po prihvatljivim cijenama u odnosu na daleke istočne zemlje. I dalje smatram da je potrebno sagledati sve prednosti hrvatskih proizvoda, jer određeni sigurno imaju šansu u ovakvom projektu, međutim tome se treba pristupiti kroz ozbiljnu studiju i aktivnosti na pozicioniranju takvog sadržaja.


intervju

Kupci selektivniji u odabiru Vidite li izlaz iz sadašnjeg nepovoljnog položaja specijalizirane trgovine? Odluke o kupovini odjeće i obuće uglavnom su diskrecijske naravi te zbog toga ovise o pouzdanju potrošača u budućnost, dohodak, zaposlenje itd. Kupci su danas spremniji kupovati i u skupim i u jeftinim prodavaonicama nego prije – više kombiniraju skupu i jeftiniju robu pa zbog toga danas trpe lanci u sredini. Danas su kupci mnogo selektivniji u odabiru gdje kupuju pa se trgovci moraju puno više angažirati oko ugođaja i ure-

đenja samog prostora. Kupac više ne doživljava kupovinu odjeće i obuće kao aktivnost u slobodno vrijeme već kao „posao“ koji treba obaviti. U tom smislu internet je ključan, jer kupcima omogućuje da uštede puno vremena i kvalitetnije se pripreme za posjet prodavaonicama. Tržište tekstila je saturirano brandovima tako da novi brandovi nisu rješenje za zaustavljanje pada prodaje već je potrebno više pažnje posvetiti odnosu sa kupcem.

Važna uloga časopisa Suvremena trgovina Godinama ste prisutni u našem specijaliziranom časopisu koji ove godi-

ne obilježava 40 godina stalnog izlaženja. Kako osobno doživljavate sadržaj i način praćenja problematike trgovine i proizvodnje kroz časopis? Prije svega, moje čestitke na 40. godina stalnog izlaženja časopisa koji je mnogim generacijama približio i osvijestio područje trgovine. Časopis se bavi aktualnim temama kojih ima na pretek, a u posljednjih nekoliko godina česte su i teme odnosa trgovine i proizvodnje što je svakako pohvalno i vrijedno pažnje. Želim vam i u budućnosti uspješan rad. Hvala Vama na odgovorima i čestitkama te dobrim željama za budućnost. Priredio Ante Gavranović

Agrokorova ulaganja u energetsku učinkovitost daju rezultate

U

spješne tvrtke sklonije su primjeni novih tehnologija za povećanje energetske učinkovitosti u industriji, pokazalo je prvo istraživanje u tom području u regiji Adria u kojem je sudjelovalo više od 100 stručnjaka. Istraživanje je naručila tvrtka Siemens, a dubinska snimka stanja pokazala je da u Hrvatskoj najveći potencijal pokazuje područje uštede električne energije. Agrokor je među tvrtkama koje su proteklih godina ulagale u povećanje učinkovitosti, što je polučilo dobre rezultate. Točnije, Agrokor je uštedio 2,35 milijuna eura na potrošnji električne energije u samo godinu dana, istaknuto je na Siemensovoj konferenciji o energetskoj učinkovitosti Industry SPEED Conference („Siemens Promoting Energy Efficiency Development“) održanoj u Opatiji. Osnovni postulat energetske učinkovitosti je mjerenje. Implementiran je centralni nadzorni sustav praćenja potrošnje i ograničavanja snage električne energije na 60% maloprodajnih objekata i većine proizvodnih kompanija. U kombinaciji sa energetskim kućnim redom potrošnja se smanjila 10% godišnje. „Trgovine Agrokora u Hrvatskoj bile su po noći osvijetljene zbog sigurnosnih razloga. Pred pri-

22

Suvremena trgovina 4(40)

bližno sedam godina, 95% rasvjetnih tijela smo ugasili i povezali ih sa senzorima pokreta te tako smanjili snagu za 300 kW, što godišnje odgovara profitu jednog Super Konzuma. Tako smo simbolički izgradili jedan Super KONZUM gašenjem noćne rasvjete bez posljedica za sigurnost. To je samo jedan između 30 projekta kojima smo bez velikih ulaganja ostvarili smanjenje potrošnje električne energije za oko 1.000.000,00 kWh na godinu unatoč rastu prodajne površine od oko 15% godišnje.“, rekao je Tihomir Adam, član uprave Zvijezde. Zvijezda već nekoliko godina smanjuje uporabu plina, električne energije i vode za približno deset posto godišnje po toni gotovog proizvoda, a trenutno se radi na složenijim projektima energetske optimizacije proizvodnje. Osnovna ideja je napraviti master plan razvoja energetike u kompaniji kao pilot projekt koji bi se kasnije implementirao i na druge proizvodne kompanije. Dosadašnji pad potrošnje rezultat je centralnog nadzornog sustava praćenja potrošnje, ali i odgovornog ponašanja svih sudionika proizvodnih procesa odnosno striktnog provođenja energetskog kućnog reda. U suradnji s Energetskim institutom EIHP napravit će se snimka stanja i program unapređe-

nja energetske učinkovitosti. Dosadašnji rezultati ušteda prvenstveno se odnose na zgrade. Veliki izazov su energetska i procesna postrojenja za koja ne postoje univerzalna znanja. Zato je ideja da se zajedničkim radom sa institutom i vodećom svjetskom kompanijom iz domene energetike izradi održivi program razvoja energetske učinkovitosti. Osim novih tehničkih rješenja iz domene termodinamike i elektrike fokus će biti digitalizacija i visoka automatiziranost tehnoloških linija te korištenje softwarea za planiranje i upravljanje proizvodnjom. „U Zvijezdi smo ove godine započeli sa stvaranjem uvjeta za takve napredne tehnologije digitalizacijom pripreme proizvodnje i korištenjem smart kamera za prepoznavanje oblika na linijama pakiranja. Smatramo da su to idealni projekti za dobivanje potpora iz EU fondova za povećanje konkurentnosti.“ rekao je Josip Cvetko, direktor proizvodnje Zvijezde. Optimizacija tehnoloških procesa provodi se kontinuirano u svim ostalim kompanijama Agrokor koncerna, a cilj je optimalna potrošnja energije i prirodnih resursa kao ST i racionalno korištenje sirovina.


Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

EuroCommerce

Ključna uloga trgovine u oporavku EU Trgovina je glavni motor zaposlenosti i snažan sektor u središtu europskog gospodarstva, iako to nije uvijek vidljivao potrošačima, ističe Christian Verschueren, direktor EuroComenrce-a, udruge koja predstavlja „glas“ maloprodaje i veletrgovine u EU

Uklanjanje postojećih zapreka O čemu je riječ? Komisija je razradila akcijski program trgovine (ERAP). Konkretno, EuroCommerce pozdravlja naglasak na: •

• EuroCommerce, udruga koja predstavlja interese trgovine kao posebno važnog sektora gospodarstva unutar Europske unije, nedavno je objavio izvješće o visokoj razini Grupe u maloprodaji za konkurentnost (HLGRC). Prve reakcije pokazuju da je to izvješće primljeno s odobravanjem, što pokazuje činjenica da se mnoge postavke Izvješća stavljaju u prvi plan budućih aktivnosti. Komentirajući izvješća, direktor Christian Verschueren, čelni čovjek ove granske udruge, ističe: „Završetak ovog rada je važan korak za pozicioniranje trgovine u ukupnom gospodarstvu. Kao sektor gdje je svaka četvrta tvrtka iz područja trgovine, maloprodaje ili veletrgovine, i gdje je svaki sedmi zaposlenik unutar EU pripadnik toga sektora, koji ima stalnu interakciju s više od 500 milijuna europskih potrošača, maloprodaja i veleprodaja mogu igrati ključnu ulogu u gospodarskom oporavku Unije. Rad na ovom izvješću s pravom baca svjetlo na taj važan gospodarski sektor i ukazuje na neka otvorena pitanja s kojima se trgovina sučeljava u Europi“.

rješavanje preostalih zapreka na jedinstvenom tržištu, kao što su ograničenja na uspostavi opskrbe, natjecanja ili propisa o označavanju robe; važnost e-commerce i digitalne ekonomije kao čimbenika transformacije sektora; značajne inovacije koje se odvijaju u maloprodaji i veleprodaji; probleme brojnih malih i srednjih tvrtki i izazove s kojima se susreću.

S druge strane, EuroCommerce žali da Komisija nije dala više strateških odgovora o budućim trendovima maloprodaje i veleprodaje te konkurentnosti. Također, očekivalo se više dubinskih analiza malih i srednjih poduzeća i izazova s kojima se suočavaju. To bi, po mišljenju čelnika EuroCommerce-a, potpunije ilustriralo bogatstvo i raznolikost koju trgovina unosi u europsko gospodarstvo. Konačno, preporuke o inovacijama imaju tendenciju da se usredotoče na istraživačkim programima EU, dok će podizanje regulatorne i druge barijere jedinstvenoga tržišta imati daleko veći učinak u poticanju inovacija u sektoru. Ističući prostor za budući rad, direktor Verschueren je zaključio: „Potičemo Komisiju na tom poslu i u nastojanjima da ispuni neke praznine koje smo identificirali. Na primjer, predlažemo da se Komisija savjetuje s drugim igračima u maloprodaji i veleprodaji kako obogatiti per-

spektive. Mi bi također preporučili Komisiji da provede dubinsku stratešku studiju o maloprodajnom i veleprodajnom sektoru, kako bi se u budućnosti mogla voditi racionalna politika rasta i razvoja.“

Predstoje konkretne aktivnosti EuroCommerce je bio nedavno domaćin konferencije na visokoj razini kako bi se razgovaralo o ulozi veleprodaja u Europi. Događaj je okupio kreatore politike i interesne skupine, te je bila usmjerena na održivost, sigurnost proizvoda i inovacija, te stjecanje potrebnih vještina i postizavanje odnosno zadržavanje konkurentnosti u sve zaoštrenijim gospodarskim okvirima i uvjetima. Govoreći uoči spomenute manifestacije, Christian Verschueren, čelni čovjek EuroCommerce-a, rekao je: „Trgovina je glavni motor zapošljavanja i snažan sektor u središtu europskog gospodarstva, iako to nije uvijek vidljivo potrošačima“. Posebno mjesto u tom kolopletu svakako pripada veleprodajnim organizacijama. Njihovo znanje o tržištu i proizvodima koje prodaju, kao i raznolikost roba i usluga koje se nude označavaju stvarne koristi tvrtkama u ukupnom tržištu. Oni predstavljaju vitalnu vezu između proizvođača i korisnika. Konačno, sama činjenica da unutar Europske unije djeluje 1,8 milijuna veleprodajnih tvrtki govori sama za sebe. Veleprodajni sektor trgovine tako čini snažan doprinos europskom gospodarstvu. To traži da određene politike EU-a bolje i potpunije razumiju njegovu ulogu ST i potrebe ukupnoga gospodarstva. www.suvremena.hr

23


MINGO CUT

Centar unutarnjeg tržišta EU - sve informacije na jednom mjestu! Želite započeti poduzetničku djelatnost u Hrvatskoj i potrebne su vam informacije o registraciji poslovanja i uvjetima koje morate ispuniti? Želite staviti svoj proizvod na tržište druge države članice Europske unije, ali se dvoumite jer nije proizveden u skladu s njihovim nacionalnim pravilima? Pronašli ste posao u drugoj državi članici Europske unije, ali vam tamošnja nadležna tijela ne priznaju vašu stručnu kvalifikaciju? Ove i mnoge druge korisne informacije i savjete vezane za vaša prava i mogućnosti u državama članicama Europske unije pronađite objedinjene na portalu Centar unutarnjeg tržišta EU www.cut.hr! Unutarnje tržište Europske unije hrvatskim građanima i poduzetnicima pruža mnoge pogodnosti zajamčene slobodom kretanja ljudi, kapitala i roba te slobodom pružanja usluga, kao primjerice studiranje, zapošljavanje ili širenje poduzetničke djelatnosti u drugu državu članicu i sl. Prije svega potrebno je pravovreme-

24

Suvremena trgovina 4(40)

no se informirati i kontaktirati određena nadležna tijela, pri čemu je ponekad moguće naići i na određene prepreke. Od pristupanja Europskoj uniji, u Ministarstvu gospodarstva i drugim nadležnim tijelima djeluju mnoge kontaktne točke i alati koji građanima i poduzetnicima omogućavaju brz i besplatan pristup ključnim informacijama o pravima i mogućnostima na unutarnjem tržištu Europske unije, kao primjerice: • informacije o pravima u prekograničnoj kupovini te pomoć prilikom

podnošenja pritužbi i rješavanja sporova s trgovcima (Europski potrošački centar Hrvatska pri Ministarstvu gospodarstva) • informacije o uvjetima poslovanja u Hrvatskoj, prvenstveno za pravo poslovnog nastana i slobodu pružanja usluga (Jedinstvena kontaktna točka za usluge pri Hrvatskoj gospodarskoj komori) • informacije o nacionalnim tehničkim propisima za proizvode koji su specifični za pojedinu državu članicu Europske unije te o načelu uzajamnog


Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

priznavanja za određenu vrstu proizvoda, a u svrhu stavljanja proizvoda na tržište (Kontaktna točka za proizvode pri Ministarstvu gospodarstva) • pomoć u rješavanju sporova s tijelima javne vlasti drugih država članica Europske unije kada krše njihova prava u okviru slobode kretanja roba, usluga, ljudi i kapitala (Centar SOLVIT Hrvatska pri Ministarstvu gospodarstva) • informacije, savjetovanje i posredovanje između poslodavaca i tražitelja posla na razini cijele Europske unije te u Švicarskoj (EURES - mreža javnih službi za zapošljavanje pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje) • informacije i upute o korištenju EU fondova te pregled otvorenih i najav-

ljenih natječaja (Europski strukturni i investicijski fondovi pri Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU). Kako bi građanima i poduzetnicima omogućili brže i lakše snalaženje na unutarnjem tržištu Europske unije, Ministarstvo gospodarstva je uspostavilo jedinstven internetski portal Centar unutarnjeg tržišta EU (www.cut. hr), koji na jednom mjestu pruža sve informacije vezane uz kretanje, poslovanje i zapošljavanje na unutarnjem tržištu Europske unije. Centar, putem internetskog portala, objedinjava postojeće kontaktne točke i alate te na taj način omogućava jedinstven pristup informacijama na unutarnjem tržištu Europske unije. Hrvatski građani i poduzetnici sada na jednom

mjestu mogu pronaći sve relevantne informacije za ostvarenje svojih prava i mogućnosti te brže i lakše iskoristiti sve potencijale unutarnjeg tržišta Europske unije. Time se omogućava povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i izvoza te povećanje transparentnosti i ostvarivanja prava u Hrvatskoj. Informirajte se o vašim pravima i mogućnostima na unutarnjem tržištu Europske unije putem Centra unutarnjeg tržišta EU www.cut.hr cut@mingo.hr Ministarstvo gospodarstva Ulica grada Vukovara 78 10 000 Zagreb

Najava 5. Međunarodna konferencija o učenju za poduzetništvo - ICEL5

U

Hotelu Antunović 20. listopada 2015. godine u Zagrebu održat će se 5. Međunarodna konferencija o učenju za poduzetništvo ICEL5, koja nosi naslov „Učenje za poduzetništvo: Utjecaj poduzetničkog znanja na poslovanje, menadžment i ekonomiju”. Organizator konferencije je Visoka škola za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski, a suorganizator Veleučilište Lavoslav Ružička u Vukovaru dok je zemlja partner Savezna Republika Njemačka. ICEL5 konferencija održava se pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, mr. sc. Kolinde Grabar Kitarović, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Hrvatske gospodarske komore te pod medijskim pokroviteljstvom portala za trgovinu Suvremena.hr. Predsjednica mr. sc. Kolinda Grabar Kitarović ovim pokroviteljstvom daje poticaj i potporu nastojanjima da se obrazovanje za poduzetništvo sustavno uvede na sve razine odgoja i obrazova-

nja smatrajući kako u Hrvatskoj postoji potreba za prilagodbu i kreiranje novih obrazovnih programa za poduzetništvo koji će udovoljiti potrebama poduzetnika kako bi koristeći svoje potencijale, kreativnost i ideje, pokrenuli svoje tvrtke ili bili uspješniji i konkurentniji u postojećim tvrtkama. Glavni cilj konferencije ICEL5 je pružiti teorijske i empirijske dokaze o povezanosti poduzetničkih znanja s poslovanjem, menadžmentom i ekonomijom te proširiti vidike nastavnicima i stručnjacima iz prakse, inspirirati ih novim perspektivama i omogućiti im bolje razumijevanje sljedećih područja:  poduzetničko znanje i njegov utjecaj

na poslovanje, menadžment i ekonomski razvoj

 novi pristupi vodstvu, menadžmen-

tu i poduzetništvu

 različiti načini postizanja uspjeha u

učenju za poduzetništvo

 strategije i politike u obrazovanju za

poduzetništvo

 inovacije u učenju za poduzetništvo

 dinamika poduzetništva  uloga umrežavanja i strateškog par-

tnerstva u razvoju poduzetništva.

Kao uvodni govornici ICEL5 konferencije najavljeni su ugledni profesori: Prof. dr. sc. Slavko Kulić hrvatski filozof, politolog, ekonomist i sociolog s temom „Filozofija poduzetništva u uvjetima socijalne i tržišne neizvjesnosti“. Prof. dr. sc. Åsa Hagberg-Andersson s Novia University of Applied Sciences iz Vaase, u Finskoj s temom „New times, new challenges, new methods“ („Nova vremena, novi izazovi, nove metode“). Konferencija će okupiti znanstvenike i stručnjake iz prakse s područja obrazovanja za poduzetništvo, poslovanja, menadžmenta i ekonomije, kao i poduzetnike, donositelje odluka na svim razinama, nastavnike, učitelje i profesore. Više informacija o 5. Međunarodnoj konferenciji o učenju za poduzetništvo – ICEL5 i mogućnostima sudjelovanja možete pronaći na: http://www.icelconf. eu, putem e-maila: info@icelconf.eu ili ST na telefon: 01 / 3647 099. www.suvremena.hr

25


iz svijeta

Trgovina na razmeđu ili kako gradski centri mogu postati aktivniji? piše|prof. dr. sc. Zvonimir Pavlek

N

edaleko od samog centra Zagreba u Ilici, Vlaškoj, nailazimo na prodavaonice oblijepljene papirom, a ponegdje i natpise o iznajmljivanju ili prodaji. Prvi dojam - to je radi krize. Da, ali još veći utjecaj imaju novi centri na periferijama gdje se pod jednim krovom nalaze desetci prodavaonica. U te centre dolaze čitave porodice, šetkaju se lagano koridorima i to je nova „Ilica“, mjesto za izlaske, a mamci za kupovinu na svakom koraku. Fenomen zatvaranja prodavaonica susrećemo još više u manjim gradovima. Pred nekoliko godina se to moglo uočiti primjerice i u Šibeniku u starom dijelu. Povod su, kažu nekadašnji vlasnici – visoke najamnine, a veliki su troškovi nastali kao posljedica preuređenja prostora starih građevina.

Champs-Élysées

26

Suvremena trgovina 4(40)

Je li to specifično samo za nas i kako je to u drugim zemljama? Želimo li se i mi brzo uključiti u nove trendove spašavanja gradski i povijesnih jezgri, možemo se ugledati u nekoliko primjera gdje se te ideje oživljavaju i sprovode?

Dojmovi iz Pariza Pred više od dvadesetak godina je Champs-Élysées bio pun posjetitelja, tako da se u rijeci šetača moralo probijati širokim bulevarom i svaki čas bi vas netko trknuo…. Šest-sedam godina iza toga gledam iz krovne terase Publicis-a (oglašivačka agencija) i činilo mi se da se ta rijeka ljudi mnogo prorijedila. Odgovor kompetentnih ljudi agencije, koji to promatraju godinama, bio je - „merveille Français“,

čudo koje se dogodilo u Francuskoj. Kažu da nisu mogli najprije vjerovati da će francuska domaćica kupovati meso u supermarketima, jer se ona mora „svađati“ s mesarima i piljarima i tako kombinira ručak. No, prvo čudo je došlo s velikim svjetskim lancem Carrefour koji izlaže lijepo zapakirano i sortirano meso, povrće... Tržnice su počele gubiti kupce i polako nestaje čar „svađe“ s mesarom. Drugo čudo je došlo izgradnjom velikih centara na periferiji. Francuzi su tamo nahrupili automobilima i to čitave porodice, društvanca. Baš kao i kod nas. Međutim pred nekoliko godina moglo se zapaziti da se na Champs-Élysées vraćaju „izgubljena djeca“, nema više tako mnogo zatvorenih prodavaonica, rijeke ljudi su postale gušće. Prodavaonice su lijepo uređene, izlozi kreativni, ali ima sve više


Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Berlin i „drangulija“. To me podsjetilo na nekadašnji hit - „Il y a tout ce que vous voulez aux Champs-Élysées“ (Joe Dassin), a u slobodnom prijevodu bi to značilo – tamo ćete naći sve što vam srce želi. Dalje, u drugim ulicama već drugačija slika – ima sve više zatvorenih prodavaonica. Izgleda da je Champs-Élysées iznimka u Francuskoj. Prodavaonice se zatvaraju u svim drugim gradskim centrima, a pogotovo u ruralnim sredinama. Uzbuna je nastala nakon vladina prijedloga od veljače ove godine. Riječ je o tzv. Macronovom zakonu1 po kojem bi pojedina turistička područja od međunarodnog značaja dobila posebni status. Udruge malih trgovaca upozoravaju da nastaje neravnopravni ekonomski status i apeliraju na spas lokalnih trgovina. Zato nisu rijetki ovakvi novinski naslovi: „Treba spasiti lokanu trgovinu“ („Il fault sauver les commerce de proximité“)2.

Njemački zakon o izgradnji Njemačka je za naše ljude česti cilj poslovnih posjeta i migracije, te nam se njezini primjeri provlače kroz poslovne slučajeve, primjere i prepričavanja. Tamo sam čuo zanimljivu igru riječi – „Handel im Wandel“, što bi doslovno značilo trgovina u promjeni. Replika na to je bila „Handel im Wandern“ (skraćeno od

Wanderung – šetnja, putovanje). „Čudo“ se dogodilo i tamo. Osobno sam pred petnaestak godina doživio gradski centar Oberhausen kao metež mnoštva – bio je pun ljudi i prodavaonica. Danas je to otužno prazno, mnoge prodavaonice su oblijepljene papirima, a rijeka ljudi se preselila u nove obližnje centre. Najveći je CentrO, gigantska staklena palača s nekoliko stotina prodavaonica, kinima, restoranima... Kad je 1996. otvoren, proglašen je najvećim u Europi (830.000 m²). Sad svi hrle tamo. Što se to događa usred „njemačkog čuda“? Savezna vlada je na žalbu gradskih očeva još 2004. godine donijela zakon3 prema kojem se može spriječiti izgradnja novih centara izvan gradskih jezgri, ako se ustanovi da bi to moglo štetiti opskrbljivanju u područjima gradskih centara. Ni Nijemci se više doslovno ne pridržavaju zakona kao što je to bilo prije u njihovom mentalnom sklopu. Tamo neprestano traje bitka oko tog zakona, a najupornije te odredbe krši diskonter Aldi. Kažu mi sugovornici, poznavatelji tih procesa, da je jedino Köln uspio s dosljednom zabranom. No, Njemačka ipak nije zemlja zabrana, jer to koči napredak, pa su mnogi gradovi pokrenuli inicijative za oživljavanje centara. Tako se u programima pojedinih gradova susreću ideje kao što su „Aktives Stadtzentrum“ (aktivni gradski centar), „Initiatives Zukunt“ (inici-

Emmanuel Macron, ministar gospodarstva Le Monde, 29. 03. 2015. 3 Zainteresirani mogu pogledati Baugesetzbuch (BauGB) od 23.09.2004. s promjenama 20.11.2014. 1

2

jativa za budućnost), pa nazivi projekata koji se vežu na saniranje i obnovu gradske jezgre i razvoj. Suština takovih programa je u tome da se daje potpora projektima i mjerama koje idu za tim da se revitaliziraju gradski centri i to kao kulturna i poslovna središta koja se ne mogu održavati bez aktivnih prodavaonica. Naravno da se tu misli na privlačenje rijeka turista, ali i na socijalni aspekt, jer u tim centrima obitava mahom populacija starije dobi koja nije tako mobilna da se kontinuirano snabdijeva na udaljenim mjestima. U programima, koji su javni, između ostalog može se naći sljedeće: •

Saniranje i obnova javnih površina, parkova, fasada i krovova zgrada

Saniranje vrijednih građevina

Jačanje funkcija stanovanja

Poticaji mjerama koje utječu na privlačnost centara

Oživljavanje trgovine u centrima

Oživljavanje kulturnih institucija

Stvaranje atrakcija od izumrlih funkcija (stari gradski vlakovi, manifestacije tradicijskih običaja)

Formiranje fondova za revitalizaciju.

Ne bismo mogli reći da tih inicijativa i projekata nema kod nas. Najnoviji primjer je „Zagreb za mene“ usmjeren na javne površine. Stariji primjer je Varaždin sa popularnom manifestacijom Špancirfest i obnovom centra. Lijepo su obnovljeni centri u Čakovcu, Koprivnici i neki drugi. No, ono što je različito u Njemačkoj, to je holistički pristup i čvrsto prowww.suvremena.hr

27


iz svijeta jektiranje, a ne samo spontane inicijative. Neki gradovi u Njemačkoj imaju i javno izložene karte s programima o tome što će se u pojedinim godinama obnavljati. To je odlična inicijativa, jer tako građani mogu rasti, suživjeti se s projektima i kontrolirati njihovu realizaciju.

Italija Stjecajem okolnosti Palermo mi je dobro poznat „iz nutra“, a fascinira me njegov najveći stari grad u Europi. Ogromne palače stare nekoliko stotina godina u kojima su stanovi, hotelčići, restorani, prodavaonice. Puno je pješaka, voze kočije, autobusi s otvorenim gornjim dijelom, a podosta prodavaonica je zatvoreno sa spuštenim teškim željeznim rolama. Kriza ? Da, ali... Nije to slučaj samo na talijanskom jugu. Italija ima mnogo malih gradića s povijesnom jezgrom, a i tamo se prodavaonice zatvaraju. To je počelo i prije krize zbog velikih trgovačkih centara koji se otvaraju u blizini. Kad se zaviri u lokalne listove, portale, tad se osjeti vapaj za spas identiteta koji se tiče cijele Italije. U Maestre, blizu Venecije, pokrenuta je 2013. inicijativa „Accendiamo le luci della città“ (Upalimo svjetla grada) za koju je prikupljeno dvadeset tisuća potpisa. Promotori ističu:4 „Opsada hipermarketa potkopava trgovine u centru, uključivši i zanatske radnje, lokalne trgovine i mjesta koja su potrebna za socijalno održavanje“. Gradonačelnik Orsoni je ponosan na velikom koncezusu i ističe da želi inzistirati na provođenju politike za promicanje održavanja i konsolidaciju komercijalnih sadržaja urbanog tkiva, te daje potporu organizatorima, a i sam se aktivno uključuje. U Vicenzi trgovci točno znaju što hoće u bitci Davida i Golijata. Potporu projektima revitalizacije daje regionalna komora koja je u 2014. sakupila nekoliko milijuna eura u tu svrhu5. Ističu da vlada mora povećati utjecaj na socijalizaciju povijesnih centara. Jedna simbolična inicijativa došla je također iz regionalne komore – da se ustanovi funkcija ravnatelja povijesnog centra („direttore del centro strorico“). Predlažu da se takse i porezi malim trgovcima smanje za 40-50%, a najmovi da se svedu na minimum – sve do nule s porukom: „Stvorimo pogodnosti za kupnju u povijesnim centrima i kupci će doći“.

28

Suvremena trgovina 4(40)

Ilica Na jednom portalu6 sam još pred tri godine zapazio da je u Bologni izbrisano 2011. godine 556 malih subjekata, a u Veroni svaki dan nestanu po dva. Ali – Italija ne spava, inicijative se pokreću jer su svjesni da su povijesne jezgre dio njihovog identiteta.

Inicijativa Primjeri Njemačke i Italije su jako dobri u namjeri da se dobije uvid u to kako se ozbiljno pristupa revitalizaciji gradskih jezgri i trgovima u njima. Time se potiče socijalizacija stanovnika u tim jezgrama, prvenstveno putem omogućavanja opskrbe, ali i poticaj na kupovinu prolaznika, posjetitelja, turista. Mi kao zemlja s pretenzijom da nam turizam bude jedna od udarnih grana u privređivanju, moramo tome pristupiti s više plana i poticaja, jer to se vraća u deviznom priljevu i zaradama. Građani će biti zainteresirani za takove projekte, kao što je to i dokazano u slučaju Njemačke. Ovo bi mogao biti i poticaj za novu kulturu komuniciranja u urbanim cjelinama gdje onda više nisu važne političke partije, već zajednički interesi građana usmjereni na budućnost. Kad bi se projekti revitalizaciji gradskih jezgri predstavili na kartama na trgovima, onda se, kao i u slučaju Njemačke, razvija dodatni interes i kontrola građana. Šibenčani su svojevremeno upozorili da se trgovine ne mogu održavati u gradskoj

jezgri zbog troškova najma. U razgovoru s lokalitetima u središtu Zagreba može se doznati nešto sličnoga. Primjerice - neriješena vlasnička pitanja, ucjene vlasnika, ogromni troškovi preuređenja starih zidova i instalacija... A zašto se i za to ne bi dali poticaji? Računica je jasna – grad dobiva. Time i društvo u cjelini. Konkretne mjere bi se mogle sažeti u nekoliko prijedloga: 1. Veća fleksibilnost u radnom vremenu (kasnije zatvaranje) 2. Smanjenje poreznih opterećenja 3. Angažiranje gradskih struktura različitih područja (urbanisti, kultura, turizam, promet, trgovina i dr.) 4. Fondovi i poticaji. Čini se prikladnim da se time konkurira i za evropske fondove kao poticaj za očuvanje baštine, identiteta, rast turizma, a time i gospodarstva. Ove mjere i smišljena planska inicijativa smanjuju u bitci za kupce veliku prednost Golijata nad Davidom. Centri se moraju revitalizirati u ekonomskom, kulturološkom i socijalnom pogledu, što utječe dugoročno na napredak i razvoj čitave zemlje.

4 5 6

Prema La Nuova, Venecija 13.3.2013. Prema Corierre del Veneto, 17. 4. 2014. Il Fattoquotidiano.it, 26.3.2013.

ST


65 GODINA U MODI! Već više od 65 godina Tekstilpromet opskrbljuje tržište kvalitetnim proizvodima, stvarajući na taj način modne trendove i potrebe. S ponudom od 30.000 različitih proizvoda veleprodajni centri u Zagrebu, Splitu i Mostaru čine nas vodećim veletrgovcem tekstilom u zemlji i regiji, koji je u mogućnosti udovoljiti zahtjevima kupaca - cijenom, kvalitetom proizvoda i usluga te kontinuitetom i dostupnošću ponude. Širenje i razvoj vlastite maloprodajne mreže naš su imperativ pa tako danas upravljamo s više od 115 prodavaonica diljem Hrvatske koje sadrže raznovrsnu ponudu modnih noviteta ženske, muške i dječje odjeće, opreme i igračaka, rublja te kućanskog tekstila i metražnih tkanina renomiranih domaćih i europskih modnih kuća. OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM JER VI TO ZASLUŽUJETE!

Tekstilpromet d.d., Ulica grada Gospića 1A, HR-10000 Zagreb T: +385 1 2700 297 F: +385 1 2700 702 E: info@tekstilpromet.hr www.tekstilpromet.hr


zdravlje

piše|Berislav Pribanić

Pametno zdravlje Veliki napredak farmaceutske znanosti na tržište uvodi novu generaciju pametnih lijekova koji kroz vanjsku primjenu omogućavaju liječenje tegoba uz 60-70 posto manje nuspojava

N

a današnjem tržištu prisutan je veliki broj drogerija i veledrogerija, tržište je u velikoj mjeri saturirano te je prisutna visoka razina transparentnosti. Ponuda lijekova, medicinskih pripravaka i prirodnih proizvoda pritom je na vrlo visokoj razini. Takav je današnji trend koji potiče konstantno unapređenje industrije, stalno inoviranje, stvaranje boljih i učinkovitijih zdravstvenih pripravaka kako bi se unaprijedilo opće zdravstveno stanje ljudi. U globalu gledano, to su sve trendovi koji svoj korijen vuku iz ‘80.-ih godina prošloga stoljeća kada je farmaceutska industrija doživjela veliki procvat na svjetskoj razini pri čemu je došlo do liberalizacije ljekarničke djelatnosti što se postupno

širilo na nova tržišta koja su se otvarala nakon društveno-političke transformacije u ‘90-im godinama. Glavnu ulogu u poticanju ovih trendova u Europi imale su najveće i najznačajnije farmaceutske tvrtke koje su svoja sjedišta imale u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Francuskoj, no ukupnim europskim trendovima svoj su nemali obol dale naravno i kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država.

Novi val Moderna farmaceutska industrija, odnosno pametni proizvodi, sve se više oslanjaju na vanjsko djelovanje. To nije teško primijetiti ako se iole pažljivo pogleda aktivnost farmaceutskog sektora u svijetu. Dosad su forme proizvoda, kao što su kapsule, tablete, otopine, tonici ili sirupi, konzumirane oralno, odnosno aplikacija je bila unutarnja – njihovo djelovanje ide kroz želudac, mora biti na određen način probavljeno i u svakom je slučaju uvijek ostavljalo više nuspojava. Međutim, moderna farmacija radi odmak od te tehnologije postupno se sve više oslanjajući na vanjsko djelovanje. Primjerice, ako pacijent ima teškoća s jetrom, kurativni preparat se do tog organa može dovesti i vanjskom primjenom. Novi preparati dola-

ze u obliku spreja a njihova primjena je brza, jednostavna i ekstremno učinkovita. Njihovo djelovanje je izuzetno jednostavno: aplikacijom lijeka/preparata na određenom dijelu tijela sastojci ulaze kroz kožu i dolaze do ciljanog mjesta ili organa koji trebamo izliječiti. U tom smislu više je nego jasno da je riječ o jednoj posve novoj generaciji lijekova i preparata koji u osnovi mogu donijeti pravu revoluciju u poimanju i načinu liječenja bez potrebe da pacijent pije i guta lijek, odnosno, oralna primjena lagano ali sigurno postaje passé. Takav novi pristup omogućava brojne prednosti, manje je intruzivan spram organizma te daje svojevrsnu preciznost u primjeni – liječi se ono što se liječiti treba bez da se utječe na zdravi dio organizma. S vanjskim lijekovima pionirski su prije nekoliko godina krenule inovativne tvrtke u SAD-u, potom je veliki zamah ovaj pristup uzeo i u Kini, a ubrzo potom se proširio i na Europu, poglavito Njemačku i Francusku. Javna je tajna da praktično svi farmaceutski proizvodi imaju određene nuspojave i to je činjenica koju neće zanijekati niti jedna velika farmaceutska kompanija u svijetu. Njihov marketinški pristup ide za maksimom kako pacijentima nude rješenje za određene zdravstvene tegobe s minimalnim nuspojavama. No, kako god minimalne bile, nuspojava očito uvijek ima. Novi lijekovi za vanjsku primjenu također imaju

Pametni lijekovi omogućavaju preciznu primjenu za večinu zdravstvenih tegoba


Nova generacija lijekova smanjuje nuspojave za 60 do 70 posto u odnosu na oralne pandane

Preparati za izvanjsku primjenu upravo dolaze i na hrvatsko tržište. Nalazit će se u slobodnoj prodaji u ljekarnama te će ih se moći kupiti na isti način kao dodatke prehrani ili proizvode specijalne kozmetike. U domenu registracije proces je iznimno jasan, logičan i jednostavan jer je hrvatsko zakonodavstvo u ovom području identično legislativnim rješenjima u razvijenim zemljama poput Njemačke ili Italije, primjerice. Dosad su ovi lijekovi čak i na razvijenom njemačkom tržištu bili prisutni u svojevrsnoj eksperimentalnoj fazi, u najvećim središtima poput Berlina, Frankfurta ili Hanno-

O koliko je važnoj inovaciji riječ dovoljno govori i komunikacija velikih farmaceutskih kuća koje navode kako će pametni lijekovi napraviti pomak u načinu liječenja jednako kao što je to napravljeno s nekim tradicionalnim lijekovima prije više od stoljeća. Shodno tome, očekivanja su takva da bi svi tradicionalni preparati poput sirupa ili krutih tableta, koji se oralno primjenjuju, vrlo brzo mogli pasti u drugi plan s obzirom na visoki stupanj učinkovitosti pametnih lijekova, njihovu jednostavnost primjene i zdravstvene benefite koje nepobitno imaju na ljudsko zdravlje. Riječ je o tehnologiji koja nije nova, nego je lansirana još 1980-ih godina, ali je svoju pravu tehničko-tržišnu mogućnost pokazala unatrag nekoliko godina. U okviru nove ge-

neracije pripravaka nalazimo rješenja za liječenje praktično svih zdravstvenih tegoba. Uz to, važno je, ako ne i važnije, posvetiti pažnju imunitetu koji predstavlja noseći stup ljudskoga zdravlja. U današnje vrijeme ljudi žive izuzetno brzo te rade mnoge aktivnosti koje im narušavaju imunitet, od nepravilne i neredovite prehrane, nepravilnog hodanja ili sjedenja, neredovitog i nedovoljno kvalitetnog sna odnosno manjka odmora, a to su sve sastavnice života koje snažno utječu na imunitet i ukupno zdravlje ljudi. Upravo zbog toga pametni lijekovi u segmentu prevencije donose odgovor na problem narušenog imuniteta pomažući ljudima da ponovno uspostave toliko važnu ravnotežu svog organizma. Krucijalno je pritom naglasiti kako ovdje uistinu nije riječ o inovaciji u punom značenju te riječi, nego o načinu primjene zdravstvenih preparata kakav je bio poznat i prije nekoliko tisuća godina u drevnom Egiptu ili kineskoj civilizaciji. Dakako da moderna farmaceutska znanost donosi pregršt novih rješenja, tehnički uređenih i efikasnih pa je u simbiozi tradicionalnog i modernog zapravo istinST ska tajna pametnoga liječenja.

VAŠ PARTNER

USPJEŠNOG POSLOVANJA

IZVOZ - UVOZ - POSREDOVANJE

KUPNJA - PRODAJA - MARKETING OBRATITE SE S POVJERENJEM

Uskoro na cijelom tržištu

vera. U ovom trenutku upravo se sprema predstavljanje nove generacije lijekova na širokoj fronti, kako se to često kaže u farmaceutskoj branši, te će ovi preparati u vrijeme prije Božića postati dostupni diljem njemačkog tržišta. Paralelno s time novu generaciju pametnih pripravaka imat će priliku iskusiti i hrvatsko tržište.

SAVJETOVANJA

nuspojave, ali napredak se ogleda u nepobitnoj činjenici kako su te nuspojave smanjene na minimalnu razinu, odnosno manifestira se od 60 do 70 posto manje nuspojava u odnosu na oralnu primjenu istovrsnih lijekova. Stoga je u zadnjih nekoliko godina upravo segment lijekova baziranih na izvanjskoj primjeni postao jedan od glavnih kompetitivnih pravaca u kojem se natječu najveće svjetske farmaceutske kompanije.

www.suvremena.hr

31


bankarstvo

Privredna banka Zagreb d.d. osvojila nagradu za najaktivniju banku u financiranju izvoza Privredna banka Zagreb d.d. (PBZ), druga najveća financijska institucija u Hrvatskoj nagrađena je kao banka koja najaktivnije financira izvoz u Republici Hrvatskoj. Nagrada se dodjeljuje svake godine za najuspješnije banke sudionice EBRD-ova Trade Facilitation Programa (TFP) u svim zemljama u kojima EBRD posluje. Pokrenut 1999., TFP ima za cilj promociju međunarodne trgovine i trenutno uključuje više od 100 banaka sudionica u 26 zemalja u kojima EBRD posluje, s limitom od preko 1.5 milijardi eura, te više od 800 konfirmirajućih banaka diljem svijeta. PBZ je postala sudionik u EBRD-ovog Trade Facilitation Programme-a još 2009. kad je zaključila okvirnu kreditnu liniju sa željom da podupre financiranje izvoza, stavljajući naglasak na dulje ročnosti i izvoz iz Hrvatske. Do sada je kroz Program financiran velik broj transakcija za pripremu proizvodnje i financiranja zaliha koje su omogućile PBZ-u da podrži izvoz klijenata iz sektora farmacije, brodogradnje, poljoprivrede, proizvodnje hrane, drvne i metalne industrije u zemlje Europe, CIS-a, Središnje Azije i kavkaskih zemalja. Vedrana Jelušić Kašić, EBRD-ova direktorica za Hrvatsku je rekla: „Srdačno čestitamo Privrednoj banci Zagreb na ovom zasluženom priznanju. Njena odlučnost da podupre izvoznike u ovim izazovnim vremenima je bila impresivna i drago nam je

32

Suvremena trgovina 4(40)

da je to ovom nagradom i priznato. EBRD je istovremeno ponosan što je pridonio ovom uspjehu sa svojim programom.“ Ivan Gerovac, član Uprave PBZ-a je rekao: „Zahvalio bih u ime PBZ-a na ovoj prestižnoj nagradi. Ona je dokaz da su konstantni napori PBZ-a da svojim klijentima pruži posebne proizvode za financiranje izvoznih poslova bili uspješni. Nastavit ćemo razvijati suradnju sa EBRD-om, vrlo važnim strateškim partnerom PBZ-a, u ovom posebnom području omogućavajući našim klijentima da povećaju svoj izvoz, od čega je koristi imalo cjelokupno hrvatsko gospodarstvo.“ Privredna banka Zagreb d.d. (PBZ) članica Intesa Sanpaolo Grupe, druga je po veličini bankarska grupa u Hrvatskoj, s preko 1,6 milijuna klijenta i najrazgranatijom poslovnom mrežom od 197 poslovni-

ca diljem zemlje. Osim bankarskih usluga i proizvoda, PBZ Grupa nudi i raznoliku paletu specijaliziranih usluga uključujući leasing, kartično poslovanje, poslovanje s nekretninama, upravljanje imovinom www.pbz.hr Od početka svog djelovanja u Republici Hrvatskoj 1991., EBRD je kao investitor podržao više od 170 projekata u ukupnom iznosu od 3,1 milijardi eura. EBRDove aktivnosti uključuju različite sektore ekonomije i posebno su izražene u infrastrukturi, gospodarstvu, financijskim institucijama i energetici. ### EBRD, kao banka u vlasništvu 64 država i dviju međuvladinih institucija, podržava razvoj tržišnih gospodarstava i demokracija. Pratite nas na web, FaceST book i Twitter.


Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Konkurencija najveći izazov obiteljskim poduzećima u Hrvatskoj i EU Dok obiteljska poduzeća u Europskoj uniji (EU) uglavnom zabrinjava sve veća konkurencija i zapošljavanje talentiranih zaposlenika, za hrvatska poduzeća, uz konkurenciju, najveći su izazovi pad profitabilnosti, rast režijskih troškova i pristup financiranju, pokazalo je istraživanje „Europski barometar obiteljskih poduzeća“, u koje je po prvi put uvrštena i Hrvatska.

Naime, 33 posto ispitanika u Europi zabrinuto je oko sposobnosti zapošljavanja i zadržavanja kvalitetnog kadra, dok je taj postotak u Hrvatskoj svega 16 posto.

T

Obiteljska poduzeća pozitivno gledaju na svoje buduće poslovanje. Tako je 75 posto njih u EU optimistično oko budućnosti, a u Hrvatskoj 62 posto. „To je znatan porast u odnosu na istraživanje prije dvije godine, kada je optimistična bila samo polovina europskih poduzeća“, kazao je Zemlić.

o istraživanje je od svibnja do srpnja putem internetskog obrasca provedeno među 1.400 obiteljskih poduzeća u 25 zemalja Europske unije, a proveli su ga zajednica Europskih obiteljskih poduzeća (EOP) i revizorska kuća KPMG. U Hrvatskoj je u istraživanju sudjelovalo oko 50 obiteljskih poduzeća, od čega 30 posto spada u kategoriju velikih poduzeća. Povećana konkurencija je prva na listi izazova, koju je kao glavni problem istaknulo 37 posto europskih i 31 posto hrvatskih ispitanih poduzeća, kazao je direktor KPMG-a Zoran Zemlić, predstavljajući rezultate istraživanje. „To nije iznenađenje jer trenutno više od 20 milijuna poduzeća posluje u EU, a svake godine se osnuje oko 1,2 milijuna novih“, izjavio je. Drugi najveći problem za poduzeća u Europi je pronalazak i zapošljavanje talentirane radne snage, što u Hrvatskoj još nije percipirano kao jedan od problema.

Za razliku od europskih, hrvatska poduzeća brine i rast režijskih troškova, koji je kao problem izdvojilo 48 posto ispitanika, za razliku od europskih tek 8 posto. Hrvati imaju i više problema s pristupom financiranju, s kojim nije imalo problema tek 41 posto poduzeća, dok je taj postotak u Europi 85 posto, pokazalo je istraživanje.

Znatan porast optimističnosti

Pritom je istaknuo da je dvije trećina hrvatskih poduzeća povećalo prihode u prethodnih 12 mjeseci, 28 posto broj zaposlenih, a 72 posto aktivnosti u inozemstvu. Istraživanje je također pokazalo da polovina hrvatskih ispitanika smatra da bi niže porezne stope poboljšale njihovo poslovanje, 44 posto da bi pozitivno djelovalo smanjenje socijalnih davanja, dok je 25 posto izdvojilo fleksibilnije radno zakonodavstvo, a 22 posto smanjenje administrativnog opterećenja. U Europi je po tom pitanju veći naglasak stavljen na fleksibilnosti radnog zakonodavstva.

Što se tiče investicijskih planova, 75 posto europskih i 22 posto hrvatskih ispitanika planira ulagati u skoroj budućnosti, s tim da većina planira ulagati u osnovno poslovanje. Europska i hrvatska obiteljska poduzeća, kako je pokazalo istraživanje, bitno se razlikuju i po integriranju na upravljačke pozicije osoba koje nisu članovi obitelji. U Europi je to je učinilo 76 posto ispitanika, a u Hrvatskoj 22 posto. Kao prednosti rukovoditelja koji nisu članovi obitelji ispitanici su uglavnom izdvojili stručnost i znanje te profesionalizaciju poslovanja, a kao rizike gubitak financijske samostalnosti i kontrole nad poslovanjem, što su većinom izdvojili hrvatski ispitanici te nedostatak zajedničke vizije i vrijednosti, što su većinom izdvojili europski ispitanici. Europska unija definira obiteljskima poduzeća bilo koje veličine u kojima su većinska prava odlučivanja u posjedu osobe koja je osnovala ili kupila tvrtku ili, pak, u posjedu njihovih nasljednika. Obiteljska poduzeća čine dvije trećine svih poduzeća u svijetu. U Europskoj uniji ona ostvaruju 50 posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) i više od 60 milijuna radnih mjesta. U Hrvatskoj, kako s procjenjuje, čine između 70 i 80 posto svih poduzeća i zapošljavaju oko 50 poST sto ukupne radne snage. (H) www.suvremena.hr

33


maloprodaja

Promišljanja o novim oblicima maloprodajnih poslovnih jedinica (2) piše|prof. dr. sc. Zdenko Segetlija

Sažetak U promišljanju o novim oblicima maloprodajnih poslovnih jedinica neophodno je sagledavanje stanovitih megatrendova. Posebno se to tiče tehničkotehnološkog razvoja, razvoja ljudskih resursa i narasle svijesti o korporacijskoj društvenoj odgovornosti i posebnosti maloprodajnih kompanija u tome. Navedene trendove trebaju uzeti u obzir ne samo suvremene maloprodajne kompanije u kreiranju svojih poslovnih strategija, nego i kreatori gospodarskoga sustava, odnosno nositelji gospodarske politike u određenoj zemlji.

Ključne riječi: maloprodaja, tehničko-tehnološki razvoj, korporacijska društvena odgovornost, poštena trgovina. 1. Uvod U prošlom broju časopisa „Suvremena trgovina“ obrađene su teme vezane uz megatrendove: (a) konkurencija i struktur-

34

Suvremena trgovina 4(40)

ne promjene, i (b) novi oblici maloprodajnih poslovnih jedinica, a u ovome broju obradit će se teme: (a) tehničko-tehnološke inovacije; (b) poslodavac kao marka i (c) korporacijska društvena odgovornost. Rad bi mogao poslužiti kao osnovica za daljnja istraživanja.

2. Tehničko-tehnološke inovacije Kao tehničko-tehnološke inovacije obradit ćemo (najviše prema: Gittenberger, Lienbacher, Ziniel, 2013): (a) kartice kupaca (b) novu tehniku u supermarketu budućnosti (c) tehniku u području mode (d) mobilno kupovanje. Kartice kupaca su obično kartice s jednim ugrađenim čipom i/ili magnetnom trakom. Tu su spremljeni podaci o kupcu koji su bitni za njegovo vezivanje uz trgovinu. Primjerice, takva je Billa kartica ili Familly Card (IKEA). Time trgovina dobiva informacije o individualnom kupovnom ponašanju njezinih kupaca, a s druge strane kupcima se odobravaju popusti ili daju druge prednosti. Takve su kartice bitne za trgovinu, jer ona dobiva informacije koje proizvode kupuje tko, kada i gdje, te se također može uočiti koji se proizvodi kupuju zajedno. Na taj je način omogućeno ciljano oglašava-

nje, jer uz pomoć postojećih individualnoh podataka postaje jasno kupovno ponašanje i kratkoročne promjene u tom ponašanju svakoga kupca. Time se, zapravo, ulazi u područje povjerljivih podataka o kupcu koje nikako ne bi trebalo zlorabiti. S tim u svezi vode se onda i rasprave o „providnom“ kupcu s jedne strane, a s druge strane o manipulacijama cijenama, koje se u datoj prodavaonici mogu umjetno držati višim (kupac ne može stalno upoređivati cijene) i tako, ustvari, kupcu uskratiti popust na cijeni. Nova tehnika u „supermarketu budućnosti“ posebno je vezana uz tehnologiju radiofrekvencijske identifikacije (RFID) proizvoda. RFID – sustavi omogućuju osobito funkcioniranje sustava upravljanja zalihama, ali i promjenu različitih drugih rješenja vezanih uz orijentaciju na kupce, sniženje troškova i povišenje efikasnosti u poslovanju. Tako, npr., RFID – tehnologija koristi se i za „inteligntna kolica za kupovinu“, te se proizvodi, stavljanjem u kolica, odmah automatski identificiraju. Na ručki inteligentnih kupovnih kolica učvršćen je tzv. osobni kupovni savjetnik (engl. Personal Shop Assistant – PSA)– malo računalo koje može upravljati elektroničkim popisom kupovine, voditi kupce do željenih proizvoda i olakšati proces nabave. Kupci uz pomoć tog uređaja ne moraju više robu stavljati na pokretnu traku


Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

na blagajni, nego taj posao naplate obave sami uz pomoć osobnog kupovnog savjetnika. Zbog toga je potreban i sustav provjere na način da kupci stavljaju svoju nabavnu košaricu na jedan stol s ingtegriranim aparatom za očitavanje RFID – tehnologijom moguće je postići mnoge prednosti ne samo u prodavaonici, nego i u cijelom opskrbnom lancu (v. Mesarić & Dujak, 2009). Kao prednosti koje se postižu upotrebom RFID – tehnologije mogu se posebno navesti: zaprimanje robe, upravljanje skladištem, upravljanje zalihama, automatsko naručivanje, praćenje roka upotrebe, praćenje potrebne temperature za neke proizvode, osiguranje sljedivosti proizvoda, raspoređivanje i sortiranje robe koja dolazi iz više kanala, osiguranje od krađe robe i sl. (usp. Dujak, Šantorić, Tomašević, 2011). Posebna tehnologija, koja olakšava proces naplate je tzv. komunikacija na blizu (engl. Near Field Communication – NFC). Riječ je o tome da se podaci na kratkoj udaljenosti (oko 4 cm) bez dodira i sigurno razmjenjuju. NFC – računalni čipovi su istodobno i primatelji i pošiljatelji te se mogu integrirati u kreditne kartice, mobilne telefone, privjeske za ključeve, „stikove“ ili satove. Također, postoje i druge tehnologije naplate, npr. tzv. biometričko plaćanje. U području mode koriste se „smartfoni“ za lakše pregledavanje robe, „skeneri za cijelo tijelo“ za uzimanje mjera i ocjenu usklađenosti nekog odjevnog predmeta s tijelom. Nadalje, suvremene tehnologije omogućuju i prijenos slika na društvene mreže, da i prijatelji ocijene pristalost određenog odjevnog predmeta onome tko ga kupuje. Mobilno kupovanje dobiva sve više na značenju. Raste broj korisnika „smartfona“, s kojima se danas može pratiti cijeli kupovni proces. S pomoću „smartfona“ primaju se posebne ponude, čitaju informacije o proizvodima, prave kupovne liste, traže odgovarajuće prodavaonice i sl. U samoj prodavaonici „smatrfon“ može poslužiti kao podsjetnik za kupovinu i orijentacijska pomoć i opet za traženje informacija, za snimanje i za plaćanje. Korištenjem posebne tehnologije (App1) „smartfon“ može postati i „mobilni pomoćnik pri kupovini“ (njem. Mobiler Einkauf Assistent – MEA).

U prodavaonici se može koristiti i tehnologija QR – kodova (engl. Quick Response Codes), odnosno kodova brzog odziva. Pretpostavka za očitavanje QR – kodova su mobilni telefon s kamerom, povezivanje na Internet i softver za biranje. Ta tehnologija omogućuje obraćanje kupcima koji se nalaze u prodavaonici ili u blizini prodavaonice. Inače se koristi i za snimanje vremena koje kupci provode u prodavaonici, u određeneom odjelu i sl., za slanje kupona i oglašivačkih poruka kupcima i sl. Nove će se tehnologije, svakako, dalje nezaustavljivo razvijati u budućnosti zbog potrebe profiliranja i orijentacije na kupčeve potrebe, jer kupčevo prihvaćanja odlučuje o uspjehu ili neuspjehu tih inovacija.

3. Poslodavac kao marka Natjecanje trgovinskih kompanija za dobro osoblje je u punom jeku. No, ubuduće bi trgovinskim kompanijama moglo biti još teže pronalaziti motivirane i stručno kvalificirane djelatnike. Naime, trgovina je kao poslodavac stalno kritizirana (zbog niskih plaća, zbog dvokratnog ili pak cjelodnevnog radnog vremena i rada za vrijeme blagdana i sl.). U različitim anketama pristupnika koji traže posao nalazi se kao željena iza drugih poslodavaca. Rezultati istraživanja u Njemačkoj pokazuju da sada doduše oko polovina djelatnika u trgovini preporučuje svoga poslodavca; međutim, u drugim je strukama (industrija, banke) taj postotak ipak viši. Oko 17% zaposlenih u trgovini odlučilo se za ovoga poslodavca temljem pozitivnog imidža kompanije u javnosti. U Austriji je, prema anketama, trgovina kao poželjni poslodavac tek na osmom mjestu (Gittenberger, Lienbacher, Ziniel, 2013, str. 41). Trgovinske kompanije reagiraju na manjak stručne radne snage i pokušavaju se profilirati ne samo kroz marku prodavaonice (engl. Store Brand) i vlastite ponuđene marke proizvoda, nego i postati jedna nepromjenljiva marka poslodavca (engl. Employer Brand). Ovo se pokazuje time što ta marka kod pristupnika učvršćuje jasnnu sliku vrijednosti kompanije. Austrijsko je Udruženje trgovaca 2012. po drugi puta odlikovalo one trgovinske

kompanije koje su svojim suradnicima na primjeren način omogućile usklađenost rada za porodicu i rada za privređivanje. Između ostalih, tako se u trgovini pošiljkama isticala aktivna kompanija UNITO (Otto, Quelle, Universal). Za sve suradnike u oskudici nudi se doručak s djecom, na kojem kompanija predstavlja aktualne teme. Osim toga, mogući su i modeli radnoga vremena, usklađenog s porodičnim obvezama, koji se individualno sa suradnicima odrađuju s vremenom prije (Gittenberger, Lienbacher, Ziniel, 2013, str. 41).

4. Korporacijsko društveno odgovorno poslovanje Teme o etici i kulturi u gospodarskom poslovanju već dugo se obrađuju u literaturi. Danas se pitanjima etike u gospodarskom poslovanju bave i ugledne međunarodne organizacije. Isto tako, u svijetu se razvija svijest o društvenoj odgovornosti u poslovanju kompanija. Ta svijest rezultira posebnom poslovnom strategijom pojedinih kompanija. Zapravo, to je odgovor kompanija na rastuće probleme koji se tiču neizvjesne budućnosti, kao i rastućih ekonomskih i društvenih problema, te posebno, problema devastacije okoliša (v. Segetlija, 2009, str. 110, 111).

4.1. Društvena odgovornost trgovinskih kompanija Korporativna društvena odgovornost (engl. Corporate Social Responsibility CSR) nije ništa novo; no treba je označiti kao megatrend. Tu spadaju, između ostalog: izbor i suradnja s dobavljačima (npr. u zemljama u razvoju i zemljama koje nastaju), humani radni uvjeti, plaće i socijalne pomoći, ali i djelovanje proizvodnih pogona ili uvoza na naš okoliš. Neke su trgovinske kompanije kritizirane u medijima za njihovu društvenu neodgovornost. U aktualnom izdanju Crne knjige za marke firmi izvješćuje se negativno o međunarodnoj trgovinskoj korporaciji Wal-Mart. I tekstilna kompanija Henes & Maurutz javlja se pod negativnim naslovom u novinama. Web-stranica

App dolazi od engl. Application. Riječ je o računalnom programu Applea, odnosno njegovom internetskom portalu za računalne programe koji pokreću isključivo mobilni aparati iPhone, iPod touch, iPad

1

www.suvremena.hr

35


maloprodaja Fachtsinform informira o tome kako od prodajne cijene jednoga T-shirta (košulje) u visini od 4,95 Eura jedna krojačica dobiva u Bangladešu manje od 0,01 Euro ili ni 1% . S druge pak strane, ima uvijek i trgovinskih kompanija koje su privukle pozornost time što se ponašaju osobito odgovorno nasuprot vlastitih suradnika, dobavljača, cijeloga društva. Među takve se ubraja Migros AG, jedna obiteljska kompanija iz Švicarske. Već 1978. godine objavila je ta trgovinska kompanija u obliku jedne tzv. socijalne bilance koliko se ona socijalno angažira (Gittenberger, Lienbacher, Ziniel, 2013, str. 42). Kompanije obično prolaze kroz nekoliko faza prije nego što u potpunosti integriraju društveno odgovorno poslovanje (CSR) u svoju strategiju (Lewy & Weitz, 2012, str. 8 i 9). Tvrtke u prvoj fazi uključuju u CSR samo one aktivnosti koje su potrebne po zakonu. U ovoj fazi, tvrtke nisu, zapravo, uvjerene u važnost djelovanja CSR. U drugoj fazi, tvrtke idu i izvan aktivnosti potrebnih zakonom da bi se uključile u CSR aktivnosti koje pružaju kratkotrajnu financijsku korist za tvrtku. Npr. maloprodavač može reducirati potrošnju energije svoje prodavaonice upravo zbog sniženja troškova. U trećoj fazi kompanije posluju odgovorno zato što vjeruju da je „prava stvar“ da tako čine. Kompanije u četvrtoj, konačnoj fazi, uključuju se u društveno i ekološki odgovorne akcije zato što vjeruju da se takve aktivnosti moraju činiti za dobrobit sviju. Te kompanije inkorporiraju doista koncept CSR u svoju poslovnu strategiju. Danas gotovo sve trgovinske kompanije provode socijalne aktivnosti i informiraju široku javnost o tome. Njemačko trgovinsko udruženje (Die Deutsche Handelsverband – DHE) bavi se od konca devedesetih godina intenzivno sa socijalnom odgovornošću trgovinskih kompanija, a 2008. godine razvilo je jedan katalog zahtjeva za socijalnu odgovornost u trgovini, s devet polja aktivnosti, koje se mogu ovako navesti (v. Gittenberger, Lienbacher, Ziniel, 2013, str. 42 i 43): (1) Kultura kompanije - model i organizacijsko učvršćenje (npr. objašnjenje opredjeljenja za odgovorno vo-

đenje kompanije; iskazi za unapređenje održive potrošnje i kulture potrošnje; izbjegavanje korupcije i podmićivanja u poslovnom životu i dr.). (2) Uvažavanje standarda okoliša i društva pri nabavi (Supply Chain) (npr. objašnjenje opredjeljenja za pridržavanje standarda za očuvanje okoliša i minimuma društvenog standarda pri kupovini; postupci za osiguranje kvalitete pri nabavi robe u funkciji zaštite zdravlja i sigiurnosti potrošača i dr.). (3) Održivo oblikovanje asortimana (npr. ponuda izbora proizvoda, ispunjavanje posebnih aspekata održivosti, ponuda proizvoda iz regije i dr.). (4) Prezentacija i prodavanje održivih proizvoda (npr. postupci za unapređenje prodaje proizvoda koji ispunjavaju posebne aspekte održivosti; postupci za unapređenje prodaje proizvoda iz regije i dr.) (5) Informacija potrošača i usluge (npr. ponuda informacija na temu održivosti, kvalitete usluga i dr.) (6) Postupci za okoliš na lokcijama (npr. objašnjenje opredjeljenja za zašttitu okoliša; implementiranje jednoga sustava upravljanja okolišem, mjere u području upravljanja energijom i dr.; zaposleni – ophođenje djelatnika, npr. zastupanmje interesa zaposlenih, nastavak školovanja i cjeloživotno školovanje, mjere za unapređenje zdravlja i dr.)

označena kao alternativna trgovina. Te su zadruge nastale kao akcije samopomoći financijski slabijih slojeva stanovništva u doba industrijalizacije. Zajedničkom nabavom robe zaobišla se razina maloprodaje, da bi se uštedjelo na razlici u cijeni trgovine. Zaobilaženjem stacionarne maloprodaje postavilo se pitanje u određenoj mjeri njezine sposobnosti za optimalnu distribuciju robe. Potrošači u to vrijeme zamijerali su trgovini nedostajuću tržišnu i cjenovnu transparentnost Ukratko, trgovinske kompanije morale su se u to vrijeme sukobiti s „iskorištavanjem sumnji“ odn. prijekorom „da djeluju socijalno neodgovorno“, jer trgovinska usluga za potrošače nije bila jasna. Nastanak takozvane humanitarne trgovine (engl. Charity Handels) smatra se podrijetlom današnjega pokreta poštene trgovine. Naime, humanitarna trgovina postoji od pedesetih godina kada su religijske institucije i druge neprofitne organizacije započele skupljanjem novca za karitativne projekte temeljem prodaje rabljene robe. U šezdesetim i sedamdesetim godinama dobila je na značenju trgovina solidarnosti (njem. Solidaritätshandel, engl. Solidarity Trade). Politički motivirane grupe pribavljale su uvezene proizvode iz zemalja u nepovoljnom položaju. Koncem šezdesetih godina započeli su međunaordni razvojni projekti u svezi s proizvodnjom i prodajom robe iz južnih zemalja, što se označavalo kao razvojna trgovina (engl. Dervelopment Trade).

Pokret poštene trgovine je dio teme „društvena odgovornost u trgovini“.

Ovi različiti pokreti su temelj za razvoj poštene trgovine (engl. Fair Trade). Fair Trade – oznaka kakvoće označuje proizvode koji odgovaraju utvrđenim društvenim, ekonomskim i ekološkim standardima. Ovi proizvodi prodaju se prije svega u „ svjetskim prodavaonicama“ (njem. Weltläden, engl. World Shops2). U Austriji postoji gotovo 100 „svjetskih prodavaonica“ u kojima se prodaju isključivo proizvodi poštene trgovine. Asortiman poštene trgovine u Austriji sadrži više od 750 različitih proizvoda, a oko 70% od toga ima oznaku „bio“.

Smatra se da su prve potrošačke zadruge oživjele već u 19. stoljeću diskusiju o poštenoj trgovini, koja je prvobitno bila

Kod poštene trgovine treba spomenuti, npr. u SAD-u, da konvencionalni supermarketi nude sve više prirodnu, organ-

(7) Angažman za zajedništvo (npr. darovanja i sponzorstva i dr.). (8) Transparentnost i javnost informiranja (npr. vijesti o održivosti, odnosno društvenoj odgovornosti korporacije).

4.2. Poštena trgovina (engl. Fair Trade)

Tzv. svjetske prodavaonice su strukovne prodavaonice, a njihov je cilj doprinijeti većoj pravdi u trgovačkim odnosima između zemalja Juga i Sjevera. Da bi se postigle taj cilj, prodaju „svjetske prodavaonice“ proizvode iz pravedne trgovine, angažiraju se u političkim kampanjama i rade na informiranju i obrazovanju o pitanjima poštene trgovine. Prvobitno su ove prodavaonice bile pod nazivom „prodavaonice Trećega svijeta“ (https:// de.wikipedia.org/wiki/Weltladen ).

2

36

Suvremena trgovina 4(40)


Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

sku i hranu poštene trgovine za rastući segment potrošača koji su zdravstveno i ekološki osviješteni. Poštena trgovina je i praksa nabave iz tvornica koje plaćaju radnicima nadnice znatno više nego što je prevladavajući minimum nadnice, a pružaju i druge koristi kao što je medicinski tretman na licu mjesta. Nadalje, tradicionalni lanci supermarketa otvaraju male formate prodavaonica kao što je, npr., Green Wise Market (Publix) koji cilja na zdravstveno svjesne potrošače (Lewy & Weitz, 2012, str. 37). Osim „svjetskih prodavaonica“, u poštenu trgovinu spadaju i već spomenute socijalne prodavaonice (stacionarne i mobilne). U socijalnoj trgovini djeluju volonteri, maloprodajni lanci, privatni donatori i ostali koji prikupljaju i pružaju socijalno najugroženijima prijeko potrebne namirnice (v. Marić, 2014, str. 297).

4.3. Regionalnost i bioorijentacija Daljnji trendovi u trgovini, koji se također mogu podvesti pod točku socijalne odgovornosti trgovinskih kompanija, su regionalnost i bio-orijentacija. Danas mnogi proizvodi koje prodaju trgovinske kompanije ne potječu iz bliže okolice. Tako, npr., u Europu odjeća dolazi iz Indije, automobili iz Kine, voće i povrće iz Afrike ili čak iz Tajlanda.

formiraju o tome, je li živežna namirnica „bio“ ili nije; no jedva da postoje neka jedinstvena uputstva.

4.4. Održivost i prijetnje održivosti razvoja Model održivoga razvoja razvio se iz ideje zaštite okoliša. Tek od devedesetih godina iz toga se izvela osnova za kompanije. Prema Konferenciji o okolišu koja se održala u Rio de Janeiru 1962. godine, razvoj se smatra održivim, ako uspijeva da se zadovolje potrebe svih ljudi koji žive danas, bez da se pri tome dovedu u opasnost mogućnosti zadovoljavanja potreba budućih generacija. Kao tri dimenzije održivosti vrijede pri tome: (a) ekonomski uspjeh; (b) društvena pravda; (c) ekološka kompatibilnost. Pri razmatranju dimenzija održivosti od osobitog značenja su društvena motrišta održivosti razvoja. Ta motrišta imaju širi smisao i važna su osobito u zemljama koje ne pokazuju dostatni ekonomski rast. Društvena motrišta održivoga razvoja prikazana su na slici 1 . Tema koja u svezi s time postaje sve važnija za trgovinske kompanije je „stvaranje zelenog“ (engl. Green Building). U Austriji je, primjerice, kompanija Spar Eu-

ropean Shopping Center (SES) osnovala, u skladu s očuvanjem okoliša, trgovinske centre; Atrio (Villach), Q19 (Wien) i Europark (Salzburg). Također, i trgovinski centar G3 (Gerasdorf ), pored sustava za zaštitu okoliša, postavlja posebne mjere za osiguranje životnoga prostora domaćih životinjskih vrsta. U području zelene logistike postoje najviši potencijali optimiranja u energetski uspješnom oblikovanju tehnike skladišta i zgrada, u optimiranju transporta i u izboru transportnih sredstava (smanjivanje zračnog i cestovnog transporta). Za trgovinske su kompanije danas osobito važne studije o utjecaju postojećih transportnih sustava i transportnih mreža na ekološko stanje i emitiranje CO2. S tim u svezi, važna su posebna istraživanja emisije CO2, jer tu emisiju ne uzrokuje samo automobilski promet, nego i neki proizvodi. Na grafikonu 1 prikazani su indeksi potrošnje energije u transportu u odnosu na indekse kretanja BDP-a u izabranim europskim zemljama 2013. u odnosu na 2000. godinu. Grafikon 1 pokazuje da je od svih promatranih gospodarski i tržišno razvijenh europskih zemalja samo Austrija povećala svoju potrošnju energije u transportu u odnosu na BDP 2013. prema 2000. godini. S druge pak strane, kod

Nadalje, neki koncentrati živežnih namirnica posljednjih su godina potrošače senzibilizirali na temu podrijetlo. Stoga potrošače u maloprodaji u proširenom sektoru živežnih namirnica informiraju info-terminali, oznake kvalitete ili informacije na samome proizvodu o zemlji podrijetla. Osim toga, trgovačke marke (engl. Retail Brands), primjerice diskontera, odgovaraju upravo ovome trendu regionalizacije. Dakle, potrošači, u pravilu, mogu jednostavno saznati iz kojih regija potječe neki proizvod. Regionalni proizvodi posjeduju za potrošače mnoga pozitivna svojstva. Potrošači rado prihvaćaju, na pr., oznaku kvalitete „tuzemno podrijetlo“ ili „ regionalno podrijetlo“ . Ove oznake, osim što upućuju na stanovitu kvalitetu, navode potrošača i na razmišljanje o čuvanju i/ ili stvaranju regionalnih radnih mjesta. Međutim, nije lako utvrditi jesu li proizvodi proizvedeni biološki. U Austriji postoje mnoge oznake kvalitete koje in-

Izvor: Izvedeno temeljem prikaza i objašnjenja u radu: Knežević, Sukser, Renko, 2012, str. 7 – 9.

Slika 1. Izravna i neizravna motrišta društvenog razvoja www.suvremena.hr

37


maloprodaja tranzicijskih zemalja ističu se Mađarska i Češka Republika koje nisu povećale potrošnju energije u transportu u odnosu na BDP u 2013. u odnosu na 2000. godinu. Na grafikonu 2 prikazano je emitiranje CO2 koje je prouzrokovala djelatnost distributivne trgovine po 1 stanovniku (u tonama) i prodajna površina po 1 stanovniku (u m2) u izabranim europskim zemljama 2011. godine. Grafikon 2 pokazuje da najpovoljniji odnos između prodajne površine i emisije CO2 imaju Austrija i Hrvatska, a najnepovoljniji Finska i Njemačka (najviše emisije CO2 po m2 prodajne površine). Sa zelenom logistikom povezano je i nastojanje trgovine da dovede proizvodnju ponovno bliže domaćem tržištu, npr. onu s Dalekog Istoka nazad u Europu. Tako, primjerice, španjolska Inditey- Gruppe (između ostalog Zara, Pull&Bear, Massimo Dutti, Zara Home) nabavlja više od 50% robe od geografski bližih dobavljača u Portugalu, Maroku i Turskoj. Također i Istočna Europa ponovno prodire u središte interesa. Prednosti za trgovinske kompanije su u kvaliteti izrade, u inovacijama i u neznatnim transportnim troškovima, u kraćem vremenu dostave – ali i u aspektima održivosti. Poseban problem maloprodaje koji je povezan sa strategijom održivoga razvoja predstavlja stalno povećanje prodajnih površina. Prodajne se površine u maloprodaji povećavaju najviše zahvaljujući izgradnji šoping centara. Tema šoping centara je vrlo slojevita (Radermacher, 2010., str. 9). Šoping centri mogu imati pozitivne ekonomske, ekološke i društveno-kulturne učinke temeljem povezivanja kupovnih mogućnosti. Sinergijski se učinci mogu postići povezivanjem toplinske energije u centru, ili pak smanjivanjem izdataka za prijevoz ljudi i sl. No, mogući su i suprotni učinci odvlačenja kupovne snage iz grada ili prekomjernog rasipanja energije. Time su ugroženi gradski centri i osobito starije i manje pokretno stanovništvo u njima. Dakle, postoje različite ocjene o uklapanju šoping centara u koncepcije održivog razvoja (Nachhaltige Shopping Center, 2010), a osobito je važna tehnologija koju oni koriste. Prema tome, ukoliko bi se držali propisanih standarda, šopingcentri bi se mogli uklopiti u suvremene zahtjeve održivog razvoja. Jednako tako se i pojedini oblici prodavaonica smatraju naprednim u smislu održivosti razvo-

38

Suvremena trgovina 4(40)

Izvor: Energy consumption of transport relative to GDP, Eurostat, 2015. Napomena: *BDP u stalnim cijenama prema tečaju valuta iz 2000. Obuhvaćena energija u cestovnom prometu, željezničkom prometu, zračnom prometu, prometu u unutarnjem brodarstvu (nije obuhvaćena energija u pomoraskom prometu kao ni energija u cjevovodima). Količine energije svedene na ekvivalentne jedinice potrošnje nafte.

Grafikon 1. Indeksi potrošnje energije* u transportu u odnosu na BDP u izabranim europskim zemljama 2013. (2000 = 100)

Izvor: (a) (Verkaufsflächen wachsen – trotz des Booms im Onlinehandel, RegioData Research GmbH Wien, 2013.; (b) Air emissions accounts by industry and households (NACE Rev. 2), Eurostat, 2015.; (c) Population on 1 January by age and seks, Eurostat, 2015 Napomena: Za Hrvatsku procjena, temeljem podataka u: Prodajni kapaciteti u trgovini na malo u 2009, Priopćenje br. 4.1.3. od 28. travnja 2011., Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, i kasnijih kretanja.

Grafikon 2. Prodajna površina po 1 stanovniku (m2) i emisija CO2 (u tonama) po 1 stanovniku u izabranim europskim zemljama 2011.

Izvor: Fischer, A (2010). Das nachhaltige Shopping-Center.

Slika 2. Aspekti održivosti šoping centara


Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

međunarodne znanstvene konferencije „Perspektive trgovine 2013“, Odnosi u lancima opskrbe (Knego, N.; Renko, Sanda; Knežević, Blaženka, ur.), Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2014, str. 296 – 305. 9.

ja, npr. diskontne prodavaonice (Spiller, 2005, str. 16).

dobroj praksi u društveno-odgovornom poslovanju.

Na slici 2 prikazani su aspekti održivosti šoping centara koji su prihvaćeni od ECE-a (u Njemačkoj).

Literatura i izvori podataka

Na kraju treba istaći, da u naporima za održivost trgovinske kompanije stavljaju mnogo i na suradnju s nevladinim organizacijama. Ova se kooperacija označuje kao zelene alijance. Fokus leži na temama održivosti zaštite okoliša, socijalnog rada i postupaka kao što su certificiranje, razmjena ideja, i usluge savjetovanja. Trgovinske kompanije slijede pri tome cilj da poboljšaju svoju reputaciju u javnosti i da izbjegnu osobito eventualne napade nevladinih organizacija.

1.

2.

Naime, nevladine organizacije mogu u okviru kampanja staviti neke kompanije pod lupu javnosti, da bi ih prisilili na uklanjanje određenog načina ponašanja i štetnih posljedica. Stoga bi trgovinske kompanije trebale pozitivno djelovati već prije takvih akcija (npr. poziva na bojkot određenih trgovaca, marki i proizvoda). Prednosti tog preventivnog djelovanja trgovinskih kompanija su manje u izravnom povišenju prometa i dobiti, a više u poboljšanju njihovog ugleda nasuprot potrošačima, kao i u konkurentskim prednostima nasuprot firmama s kojima se bore na tržištu.

3.

5. Umjesto zaključka

6.

Provedena istraživanja pokazuju svu složenost predviđanja i razvijanja novih oblika maloprodajnih poslovnih jedinica u budućnosti. Posebno je važno pravodobno uočavanje tehničko-tehnoloških mogućnosti, ali ne manje važno je i shvaćanje posebnosti maloprodaje kao djelatnosti u smislu prilagođavanja u nalaženju i vođenju kvalitetnih suradnika, kao i njezinog doprinosa u rješavanju različitih društvenih problema i

Xxx (2015). Air emissions accounts by industry and households (NACE Rev. 2), Eurostat, Dostupno na: http:// appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/ submitViewTableAction.do [pristup 24.06.2015]. Dujak, D; Šantorić, I.; Tomašević, Vedrana, (2011). Implementacija RFID – tehnologije u logističke i supply chain aktivnosti maloprodaje. Zbornik radova 11 Znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem,“Poslovna logistika u suvremenom menadžmentu“ (Segetlija, Z.; Karić, M. , Ed.), Osijek,str. 259 - 277. Xxx (2015). Energy consumption of transport relative to GDP, Eurostat. Dostupno na: http://ec.europa.eu/ eurostat/tgm/table.do?tab=table&init =1&language=en&pcode=tsdtr100&pl ugin=1 [pristup 24.06.2015].

Fischer, A. (2010). Das nachteilige Shopping–Center Dostupno na: https: //www.bauforumstahl.de/upload /doc uments/veranstaltungen/Praesentationen/Fischer.pdf [pristup 24. 06.2015].

4.

5.

Gittenberger, E.; Lienbacher, Eva; Ziniel, W.: Handel 2020 (2013). Aktuelle Entwicklungen in ausgewählten Bereichen des Handels in Österreich, WKO, Wirtschaftskammer Österreich. Dostupno na: Handel 2020 - AWS - ibw [pristup 24.05.2015]. Knežević, Blaženka; Sukser, Blaženka; Renko, Sanda (2012). Povijesni aspekti održivog razvoja u trgovini. Zbornik međunarodne znanstvene konferencije „Perspektive trgovine 2012“ – Trgovina u kontekstu održivog razvoja (Knego, N.; Renko, Sanda; Knežević, Blaženka, ur.), Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013, str. 1 – 18

7.

Levy, M.L.; Weitz, B. A. (2012). Retailing Management, Seventh Edition, MxGraw. Hill, Irwin

8.

Marić, Ivana (2013). Socijalna trgovina kao društvena inovacija Zbornik

Mesarić, J.; Dujak, D, (2009). Supply Chain Management u maloprodaji . poslovni procesi i ICR – rješenja, Zbornik radova 9. Međunarodnog znanstvenog skupa ,“Poslovna logistika u suvremenom menadžmentu“ (Segetlija, Z.; Karić, M. , Ed.), Osijek,str. 107 - 132.

10. Xxx (2010). Nachhaltige Shopping Center, MFI – Management für Immobilien, Essen, FAZ – Institut für Management-, Markt- und Medieninformationen, Frankfurt a,M. Dostupno na: http:// w w w.mf i.eu/f ileadmin/ backend/ content _ mf i-online/ Dokumente/ Unternehmen/ Broschueren/Nachhal tige_Shopping-Center.pdf [pristup 02.08.2012.]. 11. Xxx (2015). Population on 1 January by age and seks, Eurostat. Dostupno na: http://appsso. eurostat.ec.europa.eu/nui/ show.do?dataset=demo_pjan&lang=en [pristup 24.06.2015]. 12. Xxx (2011). Prodajni kapaciteti u trgovini na malo u 2009, Priopćenje br. 4.1.3. od 28. travnja 2011., Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb. Dostupno na: http://www.dzs.hr , [pristup 21.06.2012.]. 13. Radermacher, F.J.(2010). Handelsim mobilien der Zukunft, Nachhaltige Shopping Center, MFI – Management für Immobilien, Essen, FAZ – Institut für Management-, Markt- und Medien informationen, Frankfurta, M. Dostupno na: http://www.mfi.eu/ fileadmin/ backend/content_mfionline/Dokumente/Unternehmen/ Broschueren/Nachhaltige_ShoppingCenter.pdf [pristup 17.07.2012.]. 14. Segetlija, Z.: Poslovno pregovaranje, Eknomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2009. 15. Spiller, A.(2005). Nachhaltigkeit in Distribution und Handel, Georg August Universität Göttingen, Institut für Agrarökonomie. Dostupno na: h t t p : // w w w. k o n s u mw e n d e . d e / Dokumente/ Nachhaltigkeit%20in%20 Distribution%20und%20Handel.pdf [pristup 20.03. 2012.]. 16. Xxx (2013). Verkaufsflächen wachsen – trotz des Booms im Onlinehandel, RegioData Research GmbH Wien. Dostupno na: http://www.regiodata. eu/de/verkaufsfl-chen-wachsen-trotzdes-booms-im-onlinehandel [pristup 21. 06.2013.]. 17. Xxx (2005). Weltladen. Dostupno na: https://de.wikipedia.org/wiki/Welt ST laden [pristup 24.06.2015]. www.suvremena.hr

39


HOK

Hrvatski obrtnici na 48. Međunarodnom obrtničkom sajmu u Celju Hrvatska obrtnička komora i ove je godine organizirala i financijski poduprla nastup hrvatskih obrtnika na 48. Međunarodnom obrtničkom sajmu (MOS) u Celju, koji se održao od 8. do 13. rujna 2015. godine na prostoru Celjskog sajma.

M

eđunarodni obrtnički sajam u Celju jedan od najznačajnijih obrtničkih sajmova u regiji i izvrsna prilika hrvatskim obrtnicima da predstave svoje proizvode i usluge na EU tržištu, da provjere konkurenciju te ujedno sklope nove poslove s potencijalnim partnerima iz Europe i svijeta. Riječ je o 20. nastupu hrvatskih obrtnika na sajmu u Celju, a od 24 izlagača njih četiri nastupaju po prvi put. HOK uz organizaciju nastupa i praćenje obrtnika, sufinancira nastup svojih članova s 30 posto troškova standardno uređenog izložbenog prostora. Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec, tijekom obilaska izložbe i hrvatskih izlagača izjavio je kako brojka od 24 izlagača, od kojih su četiri nova, govori o interesu hrvatskih obrtnika za osvajanje novih tržišta. „HOK sufinancira nastup na celjskom sajmu jer je to tržište koje nam je blisko

40

Suvremena trgovina 4(40)

Domaćini i gosti ispred štanda HOK-a i gdje mnogi naši obrtnici koji su prisutni na sajmu već 20 godina imaju poslovne partnere ne samo za Sloveniju, već zajedno s njima osvajaju i treća tržišta“, kazao je Ranogajec. Ovogodišnji izlagači na štandu HOK-a na sajmu u Celju dolaze iz različitih branši: lijevanje i strojna obrada metala, proizvodnja opreme za podrumarstvo i vinarstvo, izrada gromobranskog pribora i metalnih nosača za građevinsku industriju, obrada drveta, izrada specijalnih alata za obradu drveta, izrada drvenog namještaja, prerada plastičnih masa i izrada ambalaže od plastike i drveta, izrada auto-dijelova, obrada lima i izrada AL-profila, tradicijski obrti i izrada suvenira…

Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije prezentirala je 15 umjetničkih i tradicijskih obrta putem uzoraka proizvoda i kataloga. Osim toga, predstavila je katalog građevinara, kao i katalog metaloprerađivača Krapinsko-zagorske županije. Također, istaknuo je Ranogajec, „to govori i o tome koliko naši obrtnici žele izaći na nova tržišta, predstaviti svoje proizvode, a prije svega vidjeti što radi konkurencija, jer je konkurencija važan poticajni faktor u našim poslovima“. Hrvatska obrtnička komora kontinuirano organizira i sufinancira nastup svojih članova na Međunarodnom obrtničkom


Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

sajmu u Celju. Od 1996. godine, uključujući i podatke o ovogodišnjem nastupu, na sajmu u Celju, u organizaciji HOKa, nastupilo je ukupno 354 izlagača, na izložbenoj površini od 961 m2. U suradnji s Obrtno-podjetniškom zbornicom Slovenije, u okviru popratnih događanja MOS-a, 10. rujna održali su se poslovni razgovori poduzetnika iz država članica EU i država Jugoistočne Europe na kojima su, u organizaciji HOK-a, sudjelovali i hrvatski obrtnici i poduzetnici. Na otvorenju sajma prisutnima se obratio slovenski premijer Miro Cerar i istaknuo povoljne prognoze za gospodarstvo. Po riječima Cerara prvi je puta od početka krize Slovenija na skali konkurentnost poboljšala svoju poziciju za šest mjesta. „Unatoč ohrabrujućim gospodarskim i drugim pokazateljima, pozitivni trendovi ne smije uspavati ili neopravdano povečati naše apetite. Naprotiv, moramo ostati razumni i strpljivo graditi budućnost na dosadašnjim dostignućima“, objasnio je Cerar.

Poslovni razgovori uvjetima na tržištu i zadržava ulogu jednog od najvažnijih sajmova u regiji “, rekla je Obrez Preskar. Izvršna direktorica zahvalila je HOK-u na 20-godišnjoj suradnji, istaknuvši da komore pružaju važnu podršku izlagačima u inozemstvu. „Na 48. MOS-u imamo rekordan

prilike za pojedinačne i grupne poslovne susrete, razgovore i umrežavanje, u kojima tradicionalnu sudjeluju o obrtnici i poduzetnici iz Hrvatske.“, kazala je Obrez Preskar. „Obrtno-podjetniška zbornica Slovenije jedan je od najvećih izlagača na 48. MOSu. Posebno smo ponosni da smo još od samih početaka 1967. godine, bili njegovi glavni pobornici. Svojim nastupom želimo poručiti i državnim predstavnicima kakvu ulogu imaju obrtnici i poduzetnici u kreiraju radnih mjesta, i jačanju socijalne države“, rekao je predsjednik Obrtno-podjetniške zbornice Slovenije Branko Meh. Hrvatska obrtnička komora je tijekom 2015. godine organizirala nastupe na međunarodnim sajmovima u Münchenu, Novome Sadu i Gračanici, gdje je svoj rad prezentirao 81 izlagač, uz sufinanciranje i kompletnu logistiku HOK-a.

Posjet slovenskog premijera Cerara štandu HOK-a Da Sajam odražava uvjete u gospodarskom okruženju, slijedi aktualne gospodarske teme i trendove u poslovanju, na otvaranju je rekla izvršna direktorica Celjskog sajma Breda Obrez Preskar. „Situacija na tržištu u posljednjih nekoliko godina iznimno je teška, kako za naše izlagače, tako i za nas, organizatore sajmova. Recesija se također ogleda u našim aktivnostima, kao što su i sajmovi odraz stanja u gospodarstvu. MOS, međutim, uspješno prkosi najzahtjevnijim

broj od 38 zemalja iz kojih dolazi 1521 izlagač, koji će se predstaviti u 15 izložbenih dvorana. Posebno se predstavlja gospodarstvo Kine, a energetska učinkovitost i održivost i dalje je tema od našeg posebnog interesa. Prvi put imamo poseban sadržaj za sve ljubitelje aktivnog provođenja slobodnog vremena u prirodi - 1. Izložbu kampinga i karavaninga, a otvaramo i punionicu električnih automobila (u okviru izložbe E-mobilnost). Celjski MOS nudi

Od 1995. godine do zaključno s ovogodišnjim Celjskim sajmom, održana je 251 sajamska izložba u Hrvatskoj i inozemstvu, u organizaciji i uz sufinanciranje Hrvatske obrtničke komore, na kojima je nastupilo 12.762 izlagača, na 97.114 m2 izložbenog prostora. Do kraja 2015. godine slijedi još nekoliko regionalnih sajmova u organizaciji i suorganizaciji područnih obrtničkih komora i udruženja obrtnika: • 18. Obrtnički sajam Istre, Pula, od 8. do 11. listopada, • 19. Međunarodni sajam SASO, Split, od 21. do 24. listopada, • 18. Obrtnički i gospodarski sajam Koprivničko-križevačke županije, KriST ževci, od 6. do 8. studenoga. www.suvremena.hr

41


istraživanje

Kako se kreće tržište maloprodaje u hrvatskoj i što možemo očekivati od hrvatskog potrošača? piše|Helena Folnegović

Gledajući potrošača koji je svakodnevno 'bombardiran' negativnim infomacijama kroz medije i njegove navike koje se odražavaju na kretanje tržišta maloprodaje, primjećujem da se vrlo teško oteti osjećaju negativnosti.

M

eđutim, temeljeno na indeksu povjerenja potrošača – online istraživanju koje Nielsen kvartalno provodi, prosječan, hrvatski potrošač, ulaskom u 2015. godinu postao je manje pesimističan. Iako većina ispitanika još uvijek tvrdi da je zemlja u recesiji i da se neće izvući iz recesije u sljedećih godinu dana, s druge strane smanjuje se broj onih koji smatraju da je njihovo financijsko stanje loše. Još uvijek jedna trećina ispitanika tvrdi da im ne ostane novca nakon što pokriju osnovne životne troškove u mjesecu, a trećina onih kojima ostane nešto novca najčešće se odlučuju za otplatu dugova ili uređenje prostora u kojem žive. Ako uzmemo u obzir nešto pozitivniji stav potrošača, možemo očekivati blagi oporavak hrvatskog tržišta. Pitate se kada? Procjenjuje se da nakon što potrošač 'u glavi' postane optimističniji potrebno mu je do godine dana da se taj pozitivan stav vidi i u potrošnji pa tako i u

42

Suvremena trgovina 4(40)

pozitivnim kretanjima na tržištu maloprodaje. Uz samog potrošača, tržište maloprodaje afektirano je i razvojem tipova prodajnih mjesta. Svi se sjećamo malih, 'kvartovskih' trgovina u koje smo kao djeca išli po kruh, mlijeko ili sladoled. S vremenom, neki od tih malih kvartovskih dućana prerasili su u moderne trgovine trgovačkih lanaca, ali dobar dio njih se i zatvorio. Trgovački lanci ojačali su svoju snagu razvijajući broj svojih objekata i ulaganjem u njhov izgled, upravljanje asortimanom i pristupačnosti za potrošače. Trend kretanja tipova prodajnih mjesta podjeljenih po veličini, pokazuje da se njihov broj smanjuje u zadnjih nekoliko godina. Veliki formati iznad 300m2 povećavaju brojčano svoju prisutnost na tržištu, dok trgovine manje od 300m2 iako čine 62% svih objekata ukupno, smanjuju svoju prisutnost (Slika 1.).

Sukladno tome, ako se osvrnemo na prehrambene kategorije, u prosjeku se 60% svih količina prodaje kroz hipermarkete i supermarkete (ako isključimo diskontere) i taj postotak blago raste tri godine uzastopno. Za kategorije proizvo-

Slika 1. Kretanje broja tipova prodajnih mjesta s obzirom na veličinu i namjenu.


Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

da za kućanstvo i osobnu higijenu, drogerije i veliki formati izjednačili su svoju važnost i u prosjeku prodaju čak 80% svih količina. Uz maloprodajne objekte trgovačkih lanaca i nezavisnih trgovina na hrvatskom tržištu od 2006. godine prisutni su i diskonteri koji imaju veliku ulogu na tržištu maloprodaje. Iako je njihov organski rast usporen zadnjih par godina, njihova važnost za cijelo tržište je sve samo ne zanemariva. Njihov rast u 2013. godiUz online, blaži 'digital' oblik kupovine s kojim se susrećemo u Hrvatskoj i susjednim zemljama, zasigurno je: naruči online i pokupi u trgovini u određeno vrijeme koje želiš. Na taj način, trgovački lanci štede vrijeme potrošačima koji ne mora biti kod kuće u vrijeme dostave.

ni naspram 2012. pridonio je rastu tržišta robe široke potrošnje (+0,6%) koje je inače stagniralo dok je u 2014. godini tržište maloprodaje uključujući diskontere ipak zabilježilo pad od -5,5% (podatak se temeljene na zbroju kategorija koje Nielsen redovito prati zadnje tri godine). Razvojem tržišta i pojavom sve zahtjevnijih kupaca koji imaju sve manje vremena za kupovinu u trgovini, na tržištu dolazi do razvoja novih oblika prodajnih kanala. Online prodaja sigurno je jedan od njih kojeg potrošač sve više traži i želi koristiti. Razvoj i napredak online trgovine zasigurno ovisi o trgovcima koji sve više slušaju želje svojih potrošača.

no spremni u skoro vrijeme kupovati namirnice isključivo s kauča? Takav scenarij u skorijoj budućnosti nećemo vidjeti. Online trgovina zasigurno će se razvijati, međutim prosječan potrošač i dalje voli vidjeti, opipati i pomirisati ono što kupuje, pogotovo robu široke potrošnje, uz poseban naglasak na svježu hranu.

Još se je jedan format trgovine u posljednjih godina polako, ali sigurno počeo razvijati, a to su trgovine zdravom hranom. Uz trend digitalizacije, potrošači su danas sve više svjesni svojeg zdravlja. Globalna studija 'To smo što jedemo' otkrila nam je da polovica potrošača u svijetu smatra da ima prekomjernu tjelesnu težinu dok polovica pokušava smršavjeti i to njih 80% kroz promjenu prehrambenih navika. Trend potrošača koji se okreću zdravijim proizvodima potaknuo je pojavu i razvoj novih oblika trgovina koje u svojem asortimanu imaju isključivo eko i bio proizvode. Njihov razvoj vođen je sve većim potrebama potrošača ali i njihovom željom da su spremni platiti i 30% ST više cijene za zdravije proizvode.

Krajem 2014. godine, Nielsen je proveo globalnu studiju koja je pokazala da hrvatski potrošač iznad globalnog prosjeka koristi online kupovinu s dostavom. Uz samo korištenje online trgovine, hrvatski potrošač je snažno iznad prosjeka spreman koristiti dodatne 'digital' usluge kao što je korištenje ručnih skenera u trgovini, samoposlužne blagajne i korištenje digitalnih lista za kupovinu. Da li ste znali da prosječno, kupci koji koriste digitalne liste troše 25% više novca na prodajnom mjestu? Ako se mi sami stavimo u poziciju potrošača, da li smo stvarwww.suvremena.hr

43


zakoni

Članak je preuzet iz TEB-ovog časopisa „Financije, pravo i porezi“ br. 9/15

Osvrt Zakon na novi Zakon Osvrt na novi o računovodstvu o računovodstvu

mr. sc. Mladen Štahan TEB, Zagreb

2. Rokovi za primjenu pojedinih odredbi novog ZOR-a

■ revizija godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg Novi ZOR je propisao više različitih rokova. izvješća, Objavljen je 17.7.2015., a prema čl. 46. stupit će na ■ sadržaj godišnjeg izvješća, snagu 1.1.2016. godine. Međutim, pojedine odred■ javna objava godišnjih financijskih izvještaja i go- jebepropisao Novi ZOR više na različitih rokova. će Objavljen je 1 su već stupile snagu, a pojedine stupiti prije U odnosu na sada važeći Zakondišnjeg o računovodstvu , koji ima 37. izvješća, 17.7.2015., a prema čl.tog 46.nadnevka. stupit ćeTako na snagu 1.1.2016. godii nakon je čl. 46. propisano da će članaka, opseg novog ZOR-a ■povećan na 46 članaka, kojima Registarjegodišnjih financijskih izvještaja i Međutim,čl. 44. stupiti na snagu roku od 8 dana od objave u ne. pojedine odredbe suuveć stupile na snagu, a posu obuhvaćena slijedeća područja: ■ obavljanje nadzora. “Narodnim novinama”, što znači daTako je čl.je44. na jedine će stupiti prije i nakon tog nadnevka. čl.stupio 46. proOdredbom čl. 2. ZOR-a navedene su Direktive snagu 25.7.2015. člankom je donošenje  računovodstvo poduzetnika, pisanoEU-a da će čl. 44. stupiti na Tim snagu u rokupropisano od 8 dana od objave koje se prenose u pravni poredak Republike Hrvatske, podzakonskih propisa već od 20.7.2015. (5 dana prije u “Narodnim novinama”, što znači da je čl. 44. stupio na sna razvrstavanje poduzetnika i grupa Europskog poduzetnika, te Uredbe parlamenta i Vijeća (vidjeti stupanja na snagu čl. 44.), do kada je ministar finangu 25.7.2015. Tim člankom propisano je donošenje podzakonPoslovni info br. 9/15). U čl. 3. definirani su cija bio dužan uskladiti s odredbama novog ZOR-a  knjigovodstvene ispraveTEB-ov i poslovne knjige, skih propisa od 20.7.2015. (5 dana prijegodišnjih stupanjafinancijskih na snagu pojmovi: subjekt od javnog interesa, matično druš- već Pravilnik o strukturi i sadržaju  popis imovine i obveza, tvo, društvo kći, grupa, država članica i treća čl. 44.), do kada je ministar financija bio je uskladiti država, izvještaja, na prijedlog Odbora za dužan standarde financij-s društvo povezano sudjelujućim udjelom interesom, novog skog izvještavanja. Zbrka os rokovima je i ugočl. odredbama ZOR-a Pravilnik strukturividljiva i sadržaju  primjena standarda financijskog izvještavanja i tijelo za ili značajnost, izvještavanja, subjekt u djelatnosti rudarstvadišnjih i vađenja, te 44. st. 3.,izvještaja, prema kojem Odbor trebao dostaviti ovaj financijskih najeprijedlog Odbora za standonošenje standarda financijskog prijedlog ministru do Zbrka 1.7.2015. (dakle 17 vidljiva dana priizvještavanja. s rokovima je  godišnji financijski izvještaji i konsolidacija godišnjih fi- darde financijskog je objave novog ZOR-a). Nadzorna tijela ovlaštena za 1 Zakonu o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07, 125/11 –44. čl. 381. i u čl. st. 3., prema kojem je Odbor trebao dostaviti ovaj prinancijskih izvještaja, nadzor poslovanja poduzetnika čije je obavljanje poKaznenog zakona, 54/13 i 121/14 – čl. 48. Zakonajedlog o financijskom ministru dopropisano 1.7.2015. posebnim (dakle 17zakonima, dana prijedužna objave slova su novog za ove poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija)  izvještaj o plaćanjima javnom sektoru,

1. Općenito

 revizija godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća,  sadržaj godišnjeg izvješća,  javna objava godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća,  Registar godišnjih financijskih izvještaja i  obavljanje nadzora. 1

ZOR-a). Nadzorna tijela ovlaštena za nadzor poslovanja poduzetnika čije je obavljanje poslova propisano posebnim zaUDK 657.1 konima, dužna su za ove poduzetnike do 30.3.2016. dostaviti ministru financija i Odboru za standarde financijskog izvještavanja prijedlog Pravilnika o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja na prethodnu suglasnost, pa će poduzetnici čije je obavljanje poslova propisano posebnim zakonima, sastavljati financijske izvještaje prema novim pravilnicima tek u 2017. za 2016. godinu.

Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07, 125/11 – čl. 381. Kaznenog zakona, 54/13 i 121/14 – čl. 48. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija)

44

Suvremena trgovina 4(40)

5

Financije, pravo i porezi | 9/15

država, društvo povezano sudjelujućim udjelom ili interesom, jer su u dugotrajnom postupku sječe primarnih šuma i javni sektor. Na koncu se obra1. Općenitonjegova značajnost, subjekt u znači djelatnosti vađenja,u te sječe zlaže što projektrudarstva i što je sveiplaćanje javnom oblikovanja i donošenjaUpojedine odredbe 1 šuma i javni sektor. Na koncu se obrazlaže što znači primarnih odnosu na sada važeći Zakon o računovodstvu , sektoru. Odredbom čl. 4. propisuje se da su poduzetviše puta unošene, brisane ponovo unošene, koji imai 37 članaka, opseg novog ZOR-a povećan na jenici projektjei što sveobveznici plaćanjeprimjene u javnom sektoru. Odredbom čl. 4. ZOR-a, pri čemu su poduzetkojimadajemo su obuhvaćena slijedeća područja: senici definirani na sličan način kao i do sada. je propisuje da su poduzetnici obveznici primjene ZOR-a, pri a pojedine mijenjane. 46Učlanaka, nastavku ■ računovodstvo poduzetnika, čemu su poduzetnici definirani na sličan način izvještaji, kao i do sada. Poslovne knjige, godišnji financijski konosvrt na novi ZOR i brojne novosti koje ■ razvrstavanje poduzetnika i grupa poduzetnika, solidirani godišnji financijski izvještaji, godišnja izvjePoslovne knjige, financijski konsolidirani je ovaj propis donio. Također upućujemo šća, godišnji konsolidirana godišnja izvještaji, izvješća i druge financijske ■ knjigovodstvene isprave i poslovne knjige, godišnji financijski izvještaji, godišnja izvješća, konsolidirainformacije i nadalje se, u skladu s čl. 26. ZOR-a, sa■ popis imovine i obveza, čitatelje na TEB-ov Poslovni info br. 9/15, u na godišnja druge financijske i nadalje stavljajuina hrvatskom jeziku, ainformacije u njima iskazuju izno■ primjena standarda financijskog izvještavanja i tijelo izvješća kojem smo radi važnosti ZOR-a za hrvatske kunama. se, u skladu s si čl.u26. ZOR-a, sastavljaju na hrvatskom jeziku, a za donošenje standarda financijskog izvještavanja, u njima iskazuju iznosi u kunama. računovođe, objavili cjeloviti tekst ovog ■ godišnji financijski izvještaji i konsolidacija godiš2. Rokovi za primjenu pojedinih njih financijskih izvještaja, zakona. ■ izvještaj o plaćanjima javnom sektoru, odredbi novog ZOR-a

mr. sc. Mladen Štahan | Osvrt na novi Zakon o računovodstvu

U Narodnim novinama br. 78 od 17.7.2015. objavljen je novi Zakon o računovodstvu (u nastavku: ZOR). O različitim prijedlopiše|mr. sc. Mladen Štahan zima novog ZOR-a višekratno smo pisali u FIP-u, jer su u dugotrajnom postupku njegova oblikovanja i donošenja pojedine odredbe više puta unošene, brisane i ponovo unošene, a pojedine mijenjaOdredbom ZOR-anovosti navedene su direktive EU-a koje se U Narodnim novinama ne. br.U78 od 17.7.2015. nastavku dajemo osvrt na novi ZORčl.i 2.brojne koje prenose u pravni poredak Republike Hrvatske, te Uredbe Euobjavljen je novi Zakon oje računovodstvu ovaj propis donio. Takođerropskog upućujemo čitatelje na TEB-ov parlamenta i Vijeća (vidjeti TEB-ov Poslovni info br. Poslovni info br. 9/15, u kojem smo radi važnostisuZOR-a zasubjekt od javnog intere(u nastavku: ZOR). O različitim prijedlozima 9/15). U čl. 3. definirani pojmovi: hrvatske računovođe, objavili cjeloviti tekst ovog zakona. sa, matično društvo, drušTvo kći, grupa, država članica i treća novog ZOR-a višekratno smo pisali u FIP-u,


Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Do 20.7.2015. je Odbor za standarde financijskog izvještavanja bio je dužan uskladiti sa ZOR-om Hrvatske standarde financijskog izvještavanja (u nastavku: HSFI). HSFI su objavljeni 4.8.2015. (Nar. nov., 86/15), a njihova primjena započinje s 1.1.2016. O novostima koje donose HSFI-i pišemo u posebnom članku u ovom broju FIP-a. Financijska agencija je trebala do 20.7.2015. uskladiti sa ZORom elektronički oblik i format prikaza godišnjih financijskih izvještaja, što međutim nije moguće bez Pravilnika o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja, koji u vrijeme pisanja ovog članka (sredina kolovoza), još uvijek nije objavljen. Tako u odnosu na ZOR-om propisane rokove ova oba pravilnika kasne. Osim navedenog, ministar financija dužan je do 30.11.2015. uskladiti i pravilnike o:  načinu rada Odbora za standarde financijskog izvještavanja,  obliku i sadržaju dodatnih podataka,  načinu vođenja Registra godišnjih financijskih izvještaja te načinu primanja i postupka provjere potpunosti i točnosti godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća,  vrstama i visini naknada Financijskoj agenciji za vođenje Registra godišnjih financijskih izvještaja,  sadržaju, uvjetima korištenja, opsegu podataka i naknadi troškova za isporuku dokumentacije i podataka. Odredbom čl. 44. st. 7., koja se primjenjuje od 25.7.2015., propisano da se do stupanja na snagu novih, usklađenih pravilnika, primjenjuju propisi doneseni temeljem starog ZOR-a, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama novog ZOR-a. Iz navedenog bi se moglo zaključiti da će poduzetnici već financijske izvještaje za 2015. godinu trebati sastavljati prema odredbama novog Pravilnika o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja i drugih novih pravilnika, iako se novi ZOR temeljem kojeg će pravilnici biti doneseni primjenjuje tek od 1.1.2016. U svakom slučaju, ova zbrka s rokovima početka primjene pojedinih odredbi novog ZOR-a moći će se posve pouzdano riješiti tek po objavi Pravilnika. Za sada nije poznato koliko će se i na kojim pozicijama novi financijski izvještaji razlikovati od do sada propisanih, no premda ne očekujemo veće promjene, novostima će trebati posvetiti primjerenu pozornost. Spomenimo još da će obveza licenciranja računovodstvenih servisa, koju propisuje čl. 7. st. 4. novog ZOR-a, stupiti na snagu s 1.1.2018.

3. Novo razvrstavanje poduzetnika i grupa poduzetnika Novi ZOR je uveo novu, četvrtu kategoriju poduzetnika, tzv. “mikro” poduzetnike. Pri tome nažalost svrha uvođenja mikro poduzetnika nije postignuta, jer iako im Direktiva 2013/34/EU omogućuje jednostavnije izvještavanje, novi ZOR (a i HSFI) propisuje potpuno iste obveze za mikro i male poduzetnike. Odredbom čl. 5. propisani su pokazatelji za razvrstavanje poduzetnika na mikro, male, srednje i velike, isti kao i do sada: iznos ukupne aktive, iznos prihoda i prosječan broj radnika tijekom poslovne godine. Međutim, promijenjeni su iznosi temeljem kojih se provodi razvrstavanje.

Poduzetnici i grupe poduzetnika se razvrstavaju temeljem podataka iskazanih na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju financijski i konsolidirani financijski izvještaji. A kako je stupanje novog ZOR-a na snagu predviđeno s 1.1.2016., poduzetnici će se trebati razvrstati prema novim pravilima kod sastavljanja financijskih izvještaja za 2016., na temelju podataka iskazanih u financijskim izvještajima za 2015. godinu. Kod novoosnovanih poduzetnika i kod statusnih promjena, za razvrstavanje će se koristiti tekući podaci, pri čemu će se prihod preračunati na godišnju razinu. Radi lakšeg snalaženja u nastavku dajemo usporedni pregled starih i novih pokazatelja za razvrstavanje. Tablica 1. Pregled starih i novih pokazatelja za razvrstavanje poduzetnika Opis

Pokazatelji prema starom ZOR-u

I. Mikro poduzetnici: ne prelaze 2 od 3 uvjeta II. Mali poduzetnici: ne prelaze 2 od 3 uvjeta III. Srednji poduzetnici: ne prelaze dva od tri uvjeta

Pokazatelji prema novom ZOR-u  ukupna

aktiva: 2,6 mil. kn prihod: 5,2 mil. kn  prosječan br. radnika: 10

-

 neto

 ukupna

aktiva: 32,5 mil. kn 65 mil. kn  prosječan br. radnika: 50

 ukupna

 ukupna

 ukupna

 prihod:

aktiva: 130 mil. kn 260 mil. kn  prosječan br. radnika: 250  prihod:

aktiva: 30 mil. kn prihod: 60 mil. kn  prosječan br. radnika: 50  neto

aktiva: 150 mil. kn prihod: 300 mil. kn  prosječan br. radnika: 250  neto

IV. Veliki poduzetnici: prelaze 2 uvjeta iz točke III.

˝Većina malih poduzetnika postat će mikro poduzetnici, pa će svoju dosadašnju skupinu promijeniti gotovo 100 tisuća hrvatskih poduzetnika. Međutim, promjena će biti i kod srednjih i velikih poduzetnika. Naime, dio malih poduzetnika (koji imaju aktivu iznad 30 mil. i prihod iznad 60 mil. kn), postat će srednje veliki poduzetnici, a dio srednjih postat će mali poduzetnici. Također, dio velikih postat će srednji poduzetnici. Kako su ZOR-om za mikro i male poduzetnike propisane iste obveze, ova podjela je za sada samo formalna i neće rasteretiti mikro poduzetnike. Međutim, o posljedicama promijene veličine svakako će trebati povesti računa poduzetnici koji od malih postanu srednji, jer su za srednje poduzetnike propisane pojedine obveze koje mali nemaju. Veliki poduzetnici koji postanu srednji imat će nešto manje obveze.

3.1. Razvrstavanje grupa poduzetnika Novost je i propisivanje kriterija za razvrstavanje grupa poduzetnika (vladajući sa svim ovisnim poduzetnicima) na male, srednje i velike grupe (čl. 6. ZOR-a). Pritom se koriste konsolidirani podaci matice utvrđeni na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju konwww.suvremena.hr

45


zakoni  poduzeti mjere da računovodstvena dokumentacija bude zaštićena od gubitka, oštećenja i osigurati da potrebna tehnička oprema, nositelji podataka i softver budu zaštićeni od zlouporabe, oštećenja, uništenja, neovlaštenog ometanja, neovlaštenog pristupa, gubitka, krađe ili otuđenja, 

evidentirati sve knjigovodstvene promjene u poslovnoj godini.

Za bilo koji ispravak računovodstvene dokumentacije, potrebno je sastaviti knjigovodstvenu ispravu. Kao poslovna godina određena kalendarska godina, osim u slučajevima propisanim st. 13., 15. i 16. čl. 7. ZOR-a.

solidirani financijski izvještaji. Kriteriji za klasifikaciju grupa su isti kao i kod razvrstavanja poduzetnika, s razlikom da nisu predviđene mikro grupe. Male grupe su one koje na konsolidiranoj osnovi na datum bilance matičnog društva ne prelaze dva od tri propisana uvjeta (točka II. u Tablici 1.), a srednje grupe su one koje nisu male grupe poduzetnika i koje na datum bilance matičnog društva na konsolidiranoj osnovi ne prelaze dva od tri uvjeta za velike grupe (točka III. u Tablici 1.). Velike grupe poduzetnika su one koje na konsolidiranoj osnovi prelaze dva uvjeta propisana uvjeta iz točke III. u Tablici 1. Grupa poduzetnika za potrebe razvrstavanja umjesto konsolidiranih podataka može koristiti zbrojnu bilancu i račun dobiti i gubitka prije konsolidacijskih eliminacija, s time da se u tom slučaju iznosi ukupne aktive i neto prihoda iz tablice uvećavaju za 20%. Ovo razvrstavanje je važno, jer su u ovisnosti o veličini grupe propisane različite obveze, a novost je i da matica male grupe nije dužna sastavljati konsolidiranje financijske izvještaje.

4. Računovodstveni poslovi, dokumentacija i poslovna godina Novi ZOR-a u čl. 7. na sličan način kao i do sada propisuje računovodstvene poslove i dokumentaciju, obveze poduzetnika kod prikupljanja i čuvanja dokumentacije, sastavljanja i ispravljanja knjigovodstvenih isprava, te vođenja poslovnih knjiga. Računovodstveni poslovi su prikupljanje i obrada podataka na temelju knjigovodstvenih isprava, priprema i vođenje poslovnih knjiga, priprema i sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja, te prikupljanje i obrada podataka u vezi s pripremom i sastavljanjem godišnjeg izvješća, te financijskih podataka za statističke, porezne i druge potrebe. Računovodstvena dokumentacija obuhvaća osobito knjigovodstvene isprave, kontni plan, poslovne knjige, odvojene i konsolidirane financijske izvještaje te odvojena i konsolidirana godišnja izvješća. Poduzetnik je dužan:  osigurati da računovodstvena dokumentacija bude točna, potpuna, provjerljiva, razumljiva i zaštićena od oštećenja i promjena, jer se u suprotnom neće smatrati računovodstvenom dokumentacijom,

46

Suvremena trgovina 4(40)

4.1. Obvezno licenciranje računovodstvenih servisa i računovođa Velika novost je uvođenje obveze licenciranja računovodstvenih servisa i računovođa koji obavljaju računovodstvene poslove i funkcije računovodstva za druge poduzetnike. Naime, čl. 7. st. 4. novog ZOR-a propisano je da ako poduzetnik povjeri obavljanje računovodstvenih poslova i funkcije računovodstva drugim pravnim ili fizičkim osobama, one moraju biti licencirane za obavljanje tih poslova na temelju posebnog zakona. Poduzetnik ostaje u potpunosti odgovoran za povjerene poslove, kao i za nesmetano obavljanje nadzora od strane nadzornih tijela. Dosadašnjim propisima nije bilo predviđeno licenciranje računovođa i nije postojala zakonska mogućnost za stjecanje takve licence, pa će se posebnim novim propisom (koji zakonodavac tek treba donijeti) odrediti uvjeti i način njezina stjecanja. Uvjerenja, certifikati i sl. kojima se stječe tzv. “ovlaštenje za računovodstvene poslove”, naziv “ovlašteni računovođa” ili slično, čak i kad se upisuju u radnu knjižicu, nemaju zakonsku podlogu i u stvari ne predstavljaju nikakvo ovlaštenje. Ovi nazivi samo su manje ili više spretno odabrani komercijalni nazivi dopunskih programa školovanja. Stoga je za očekivati da će po donošenju posebnog zakona svi računovođe koji će trebati ili željeti steći propisanu licencu, uz odgovarajuću stručnu spremu i radno iskustvo, morati položiti poseban ispit prema programu Ministarstva financija, bez obzira na eventualne certifikate ili zvanja koja su do sada stekli. Obveza licenciranja stupiti će na snagu s 1.1.2018., pa će računovodstveni servisi i računovođe koji žele i nadalje voditi poslovne knjige i obavljati računovodstvene usluge za druge pravne i fizičke osobe, trebati steći licencu do 31.12.2017. godine. Novim ZOR-om popisana je obveza licenciranja samo onih računovođa koji vode knjige drugim poduzetnicima, pa za sada obvezu licenciranja nemaju računovođe koje vode i rade računovodstvene poslove samo za onog poduzetnika u kojem su zaposleni i u kojem primaju plaću. Međutim, i to bi se moglo u budućnosti promijeniti, a licenca će sigurno biti i prednost kod zaposlenja i napredovanja, pa očekujemo da će je nastojati steći svi računovođe. Uvođenjem obveze licenciranja poboljšat će se i ujednačiti stručna razina hrvatskih računovodstvenih servisa i računovođa, pa tako i kvaliteta financijskih izvještaja, a ujedno će se olakšati nadzor nad računovodstvenim


Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

poslovima i poreznim obračunima. Kako do sada za obavljanje računovodstvenih poslova nisu bili propisani nikakvi uvjeti, uz stručne računovođe koji stečena znanja i vještine redovito održavaju, ažuriraju i unapređuju, ove zahtjevne i odgovorne poslove ponekad obavljaju i osobe bez dovoljno znanja, iskustva i potrebnih vještina, ili računovođe koji ne obnavljaju i ne ažuriraju potrebna znanja. Izbjegavanjem izdataka za obrazovanje mogu se smanjiti cijene računovodstvenih usluga, pa u pravilu na štetu kvalitete, računovođa može biti konkurentniji odnosno jeftiniji. Znanja i vještine nije dovoljno steći, već se ona moraju permanentno obnavljati i ažurirati i širiti, praćenjem i proučavanjem kvalitetne stručne literature časopisa i priručnika, pohađanjem kvalitetnih seminara i radionica, odnosno dodatnim školovanjem. Stoga očekujemo da će posebnim propisom biti riješeno ne samo stjecanje licence za obavljanje računovodstvenih poslova, nego i uvjeti za održavanje te licence.

5. Knjigovodstvene isprave Knjigovodstvene isprave propisane su odredbama čl. 8., 9. i 10. ZOR-a. Ove odredbe donijele su više novosti. Kao i do sada, knjigovodstvena isprava je definirana kao svaki interno ili eksterno sastavljen pisani dokument ili elektronički zapis o poslovnom događaju, koji nedvojbeno i istinito sadržava sve podatke o poslovnom događaju, te čini osnovu za unos podataka o poslovnom događaju u poslovne knjige. Poduzetnik je dužan sastaviti knjigovodstvenu ispravu bez odgode, nakon saznanja o činjenici o kojoj treba sastaviti knjigovodstvenu ispravu, a njezin obvezan sadržaj propisan je znatno detaljnije nego do sada, što će olakšati kontrolu. Tako od 1.1.2016. knjigovodstvena isprava mora sadržavati sljedeće: 1. naziv i broj knjigovodstvene isprave, 2. opis sadržaja poslovnog događaja i identifikaciju sudionika poslovnog događaja koja sadržava njihov naziv ili ime i prezime te sjedište ili adresu, 3. novčani iznos ili cijenu po mjernoj jedinici s obračunom ukupnog iznosa, 4. datum poslovnog događaja ako nije isti kao datum izdavanja, 5. datum izdavanja knjigovodstvene isprave, 6. potpis osobe odgovorne za poslovni događaj, 7. oznaku konta na kojima će knjigovodstvena isprava biti proknjižena, osim ako se takva oznaka ne kreira automatski primjenom softvera. Ako se otprema knjigovodstvena isprava sastavljena u jednom primjerku, podaci iz takve isprave moraju biti stalno dostupni. Knjigovodstvena isprava mora biti vjerodostojna, uredna i sastavljena na način da osigurava pravodobni nadzor, da stručna osoba može iz nje nedvojbeno spoznati poslovni događaj. Vjerodostojna knjigovodstvena isprava pisana je isprava ili elektronički zapis čiji sadržaj samostalno ili povezan sa sadržajem drugih vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava navedenih u toj ispravi, točno, jasno i potpuno odražava činjenično stanje

relevantno za određeni poslovni događaj koji ima za posljedicu knjigovodstvene promjene, te ako je potpisana od osobe koja jamči za njezinu vjerodostojnost. Osim toga, osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika ili osoba na koju je prenesena ovlast jamči potpisom na knjigovodstvenoj ispravi da je ona vjerodostojna i uredna i ima potreban sadržaj. Poduzetnik je dužan odrediti odgovornu osobu za kontrolu vjerodostojnosti isprava (likvidator - kontrolor) koja će prije unosa podataka iz knjigovodstvene isprave u poslovne knjige, provjeriti njezinu ispravnost i potpunost, te potpisati je i odobriti.

5.1. Ukidanje obveze potpisivanja računa Odredbom čl. 9. st. 3. novog ZOR-a propisano je da račun koji služi kao knjigovodstvena isprava ne mora biti potpisan ako je sastavljen na način koji uređuju porezni propisi i ako sadrži ime i prezime osobe koja je odgovorna za njegovo izdavanje. To znači, da poduzetnici od 1.1.2016. nadalje više neće morati potpisivati izlazne račune, te da će ih primatelji morati prihvatiti kao vjerodostojan temelj za plaćanje i knjiženje, uz dva uvjeta:  da su sastavljeni sukladno zahtjevima poreznih propisa i  da je na njima navedeno ime i prezime osobe koja je odgovorna za njegovo izdavanje. Ovom odredbom su konačno riješene brojne nedoumice, različita tumačenja i postupanja vezano uz potpisivanje računa, a ujedno će se olakšati i ubrzati administrativni poslovi, osobito u društvima koja izdaju veliki broj računa.

5.2. Produljen rok čuvanja knjigovodstvenih isprava Knjigovodstvene isprave se, prema čl. 10. ZOR-a, čuvaju kao izvorni pisani dokument, na nositelju elektroničkog zapisa. Kao i do sada, trajno se čuvaju isplatne liste i analitička evidencija o plaćama za koje se plaćaju obvezni doprinosi, dok se isprave na temelju kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu čuvaju najmanje 11 godina. Novim ZOR-om povećan je rok za čuvanje isprava na temelju kojih su podaci uneseni u pomoćne knjige sa dosadašnjih 7 na najmanje 11 godina. Rok za čuvanje knjigovodstvenih isprava počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslovne knjige u koje su isprave unesene. Međutim, st. 16. čl. 56. Općeg poreznog zakona propisano je da se sve knjigovodstvene isprave čuvaju u istom roku koji od 1.1.2016. propisuje novi ZOR. Novost je i da poduzetnik može odlučiti čuvati knjigovodstvene isprave izvan područja RH, ali samo u drugoj državi članici EU-a. U tom slučaju poduzetnik je u svakom trenutku odgovoran za knjigovodstvene isprave, te mora tijelima nadležnim za nadzor na njihov zahtjev bez odgađanja omogućiti korištenje istih za potrebe nadzora. Ako je drugim zakonskim propisima za druge potrebe propisano čuvanje ili odlaganje knjigovodstvenih isprava u pojedine registre ili baze, poduzetnik je dužan osigurati povrat knjigovodstvenih isprava u RH i njihovo odlaganje, sukladno takvim propisima. Poduzetnik koji knjigovodstvene isprave pohranjuje pomoću elektroničkih uređaja kojima se jamči online pristup podacima, www.suvremena.hr

47


zakoni mora na zahtjev omogućiti tijelu koje obavlja nadzor pravo pristupa, preuzimanja i korištenja tih knjigovodstvenih isprava.

6. Propisani kontni plan Nakon više od 20 godina posve slobodnog oblikovanja kontnog plana, čl. 11. ZOR-a ponovo je propisan okvirni kontni plan, koji bi trebao olakšati nadzor nad računovodstvenim poslovima poduzetnika. Jedinstveni okvirni kontni plan obuhvatit će razrede i skupine konta te sintetička konta koja se primjenjuju u svrhu bilježenja knjigovodstvenih promjena, uključujući i njihove numeričke i slovne oznake i izvanbilančnih računa, od kojih svi moraju biti raspoređeni u skladu sa zahtjevima koji se primjenjuju za pripremu financijskih izvještaja. Jedinstveni okvirni kontni plan donosi i mijenja Odbor za standarde financijskog izvještavanja svojom odlukom, te ga objavljuje u »Narodnim novinama«. Kontni plan poduzetnika mora biti sastavljen tako da osigurava podatke za odvojene i konsolidirane financijske izvještaje, te mora biti u skladu s propisanim okvirnim kontnim planom. Poduzetnik može, ako je to potrebno, proširiti kontni plan tijekom poslovne godine. Ako se popis konta ne mijenja s prvim danom novog izvještajnog razdoblja, poduzetnik može nastaviti koristiti se kontnim planom koji je primjenjivao i u prethodnom izvještajnom razdoblju. Poduzetnicima čije je poslovanje uređeno posebnim propisima, kontni plan propisuju nadzorna tijela ovlaštena za nadzor poslovanja tih poduzetnika. Sukladno navedenom, svi poduzetnici, bez obzira na računovodstvene standarde koje primjenjuju i bez obzira na veličinu (obveznici primjene HSFI-a i MSFI-a, mikro, mali, srednji i veliki), morati će napustiti svoj sadašnji kontni plan i od 1.1.2016. primijeniti novi i drugačiji - propisani okvirni kontni plan. Odbor za standarde financijskog izvještavanja propisati će razrede, skupine konta i sintetička konta, dok će poduzetnici moći samostalno, prema svojim potrebama, oblikovati analitičke račune. ZOR-om nije propisan rok u kojem Odbor treba objaviti okvirni kontni plan u Narodnim novinama, no očekujemo da će biti objavljen na vrijeme kako bi informatičari mogli usuglasiti postojeće programe s novim zahtjevima, a računovođe razraditi potrebnu analitiku. Najkasnije s 1.1.2016. trebati će preknjižiti sva salda i pojedine promete sa starih na nove propisane račune. Budući je u 2015. godini kontni plan slobodan, poduzetnici mogu započeti primjenjivati okvirni kontni plan i ranije, već tijekom 2015. godine (nakon što bude objavljen), i tako si olakšati početak 2016. godine. U skladu s dugogodišnjom dobrom praksom, TEB će za korisnike TEB-ovog kontnog plana razraditi propisani okvirni kontni plan na analitička konta i dati detaljnu uputu za preknjižavanje sa postojećih na nova konta i tako olakšati računovođama ovaj posao.

dataka, ispravnost unosa podataka, čuvanje podataka, mogućnost korištenja podataka, mogućnost dobivanja uvida u promet i stanja na računima glavne knjige, te mogućnost uvida u vremenski slijed obavljenog unosa poslovnih događaja. Osim toga, detaljno je propisan minimalan sadržaj konta i dr., o čemu je više napisano uz glavnu knjigu. Dnevnik je poslovna knjiga u koju se knjigovodstvene promjene nastale u određenom izvještajnom razdoblju unose kronološki, a može se kao i do sada uspostaviti kao jedinstvena poslovna knjiga ili više poslovnih knjiga koje su namijenjene za evidenciju promjena na pojedinim skupinama bilančnih zapisa ili za izvanbilančne zapise. Svako knjiženje u dnevnik mora imati redni broj, te sadržavati podatke na temelju kojih se pri nadzoru knjiženje može nedvojbeno povezati s pripadajućom knjigovodstvenom ispravom i osobom koja je kontrolirala knjigovodstvenu ispravu. Poduzetnik mora osigurati provjerljivost usklađenosti između prometa dnevnika i glavne knjige za izvještajno razdoblje. Svi knjigovodstveni događaji knjiženi u dnevniku unose se u glavnu knjigu. Glavna knjiga se sastoji od bilančnih i izvanbilančnih zapisa, i sustavna je evidencija svih knjigovodstvenih promjena nastalih na financijskom položaju i uspješnosti poslovanja u određenom izvještajnom razdoblju u kojoj se ti događaji grupiraju prema njihovoj vrsti, a na temelju kontnog plana. Iznosi na kontima glavne knjige za određeno razdoblje unose se redoslijedom nastanka događaja i moraju biti usklađeni s iznosima iskazanima u bilanci i računu dobiti i gubitka, odnosno izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Ako se koriste pomoćne knjige, poduzetnik je dužan ažurno prenositi proknjižene promjene ili njihove sažetke u glavnu knjigu. Pomoćne knjige koje se odnose na imovinu u materijalnom obliku iskazuju se u količinama i novčanim iznosima. S ciljem lakšeg provođenja nadzora, čl. 12. st. 9. ZOR-a propisuje da izvadak za pojedini konto mora sadržavati najmanje sljedeće: 1. naziv, odnosno ime i prezime te sjedište, odnosno adresu poduzetnika, 2. brojčanu oznaku konta, 3. naziv konta, 4. razdoblje na koje se odnosi, 5. početno stanje ako postoji, 6. za svaku knjiženu promjenu: redni broj, datum knjigovodstvene promjene, datum knjiženja, opis sadržaja promjene, dugovni ili potražni iznos, oznaku pripadajuće knjigovodstvene isprave, identifikacijske oznake za osobe koje su knjižile i kontrolirale knjigovodstvenu ispravu, 7. zaključni ukupni dugovni i potražni promet za razdoblje na koje se izvadak odnosi, 8. stanje konta na kraju razdoblja.

7. Poslovne knjige Kao i do sada, poduzetnik je dužan po načelu sustava dvojnog knjigovodstva voditi poslovne knjige (dnevnik, glavnu knjigu i pomoćne knjige), na način da osigura kontrolu unesenih po-

48

Suvremena trgovina 4(40)

U poslovne knjige unose se podaci na temelju knjigovodstvenih isprava. Vode se po načelu nepromjenjivog zapisa o nastalom poslovnom događaju. Otvaraju se početkom poslovne godine na temelju zaključne bilance sastavljene na kraju pret-


Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

hodne poslovne godine ili na temelju popisa imovine i obveza kod novoosnovanih poduzetnika, ili na temelju knjigovodstvene isprave. Pomoćne knjige otvaraju se donosom stanja iz poslovnih knjiga zaključenih na kraju prethodne poslovne godine. Završna stanja konta iskazana u bilanci na zadnji dan izvještajnog razdoblja moraju biti identična početnim stanjima istih konta na prvi dan sljedećeg izvještajnog razdoblja, a to vrijedi i za konta koji se vode izvanbilančno. Poduzetnik zaključuje svoje poslovne knjige osobito na:  zadnji dan poslovne godine  dan koji prethodi statusnoj promjeni,  dan prije prestanka obavljanja djelatnosti sukladno posebnim propisima ako je poduzetnik fizička osoba,  dan koji neposredno prethodi početku postupka likvidacije ili stečaja. Ako se poslovne knjige vode kao elektronički zapis, glavna knjiga mora se nakon zaključivanja na kraju poslovne godine zaštititi na način da u istoj nije moguća izmjena pojedinih ili svih njezinih dijelova ili listova, da je istu moguće u svakom trenutku otisnuti na papir i mora se potpisati elektroničkim potpisom sukladno propisu kojim se uređuje elektronički potpis ili se mora otisnuti na papir i uvezati na način da nije moguća izmjena pojedinih ili svih njezinih dijelova ili listova i mora je potpisati osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika.

7.1. Rok za zaključivanje poslovnih knjiga Nova je odredba ZOR-a (čl. 14. st. 8.) da se poslovne knjige moraju zaključiti najkasnije četiri mjeseca nakon završetka poslovne godine. To znači da će poslovne knjige za 2016. godinu trebati zaključiti najkasnije do 30.4.2017. I do sada su se poslovne knjige trebale zaključiti na kraju poslovne godine, ali rok nije bio izrijekom propisan. Zaključene poslovne knjige mogu se ponovno otvoriti samo prije odobravanja financijskih izvještaja, ako je to potrebno kako bi se osigurao istinit i fer prikaz financijskog položaja i uspješnosti poduzetnika. Dakle, iako se moraju zaključiti u propisanom roku, poslovne knjige mogu se ponovo otvoriti ako su se u njima potkrale pogreške koje se trebaju ispraviti prije odobravanja financijskih izvještaja.

Slično kao i kod knjigovodstvenih isprava, novost je da poduzetnik može odlučiti čuvati poslovne knjige izvan područja RH, ali samo u drugoj državi članici EU-a. U tom slučaju poduzetnik je u svakom trenutku odgovoran za poslovne knjige te mora tijelima nadležnim za nadzor na njihov zahtjev bez odgađanja omogućiti korištenje istih za potrebe nadzora. Poduzetnik koji poslovne knjige pohranjuje pomoću elektroničkih uređaja kojima se jamči online pristup podacima mora na zahtjev omogućiti tijelu koje obavlja nadzor pravo pristupa, preuzimanja i korištenja tih poslovnih knjiga.

8. Popis imovine i obveza (inventura) Sukladno čl. 15. ZOR-a, poduzetnik mora na početku poslovanja i na kraju poslovne godine popisati imovinu i obveze i navesti njihove pojedinačne vrijednosti u količinama i u novčanom iznosu. S popisanim stvarnim stanjem na kraju svake poslovne godine usklađuje se knjigovodstveno stanje imovine i obveza. Popis se mora provesti i u slučajevima statusnih promjena, otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije. Novi ZOR više ne predviđa mogućnost kontinuiranog popisa tijekom godine. Usprkos tome smatramo da poduzetnici kod kojih je to primjereno i praktično mogu i nadalje koristiti tehniku kontinuiranog provođenja inventure tijekom godine, te da takav način provedbe popisa nije suprotan odredbama ZOR-a i dobre prakse, uz obvezno svođenje na stanje 31.12. provedbom svih ulaza i izlaza od dana popisa do konca godine.

9. Računovodstveni standardi Kao i do sada, a u skladu s čl. 17. ZOR-a, mikro, mali i srednje veliki poduzetnici dužni su sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja (HSFI), dok veliki poduzetnici i subjekti od javnog interesa primjenjuju Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (MSFI). Novom odredbom dozvoljeno je da ovisno društvo, odnosno društvo kći koje je obveznik primjene HSFI-a, a čije matično društvo sastavlja i prezentira konsolidirane financijske izvještaje primjenom MSFI-a, može odlučiti da svoje godišnje financijske izvještaje sastavlja i prezentira primjenom MSFI-a.

Poduzetnik koji mijenja pravni oblik (npr. j.d.o.o. koji se preoblikuje u d.o.o. i dr.) ne zaključuje svoje poslovne knjige zbog preoblikovanja. Također napominjemo da se poslovna godina, koja se otvara s danom ulaska u postupak likvidacije, zatvora s danom zaključenja likvidacije.

Prema čl. 16. ZOR-a, HSFI-e (računovodstvena načela i pravila priznavanja, mjerenja i klasifikacije poslovnih događaja te sastavljanja i prezentiranja financijskih izvještaja) donosi i objavljuje u »Narodnim novinama« Odbor za standarde financijskog izvještavanja. MSFI su međunarodni računovodstveni standardi kako su uređeni čl. 2. Uredbe (EZ) br. 1606/2002.

7.2. Produljen rok čuvanja poslovnih knjiga

Odbor za standarde financijskog izvještavanja je stručno tijelo čije su nadležnosti određene čl. 18. na sličan način kao i do sada, odnosno Odbor:  donosi HSFI  priprema za objavu i objavljuje u »Narodnim novinama« HSFI  daje tumačenja HSFI-a kada Odbor za standarde financijskog izvještavanja ocijeni da je to bitno za njihovu primjenu  utvrđuje okvirni kontni plan  dostavlja ministru financija prijedlog pravilnika o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja  daje stručna mišljenja na zahtjev Ministarstva financija, o prijedlozima zakonodavnih akata Europske unije i drugim pitanjima iz područja

Kao i do sada, dnevnik i glavna knjiga čuvaju se najmanje 11 godina, a odredbom čl. 14. ZOR-a je na 11 godina produžen i rok čuvanja pomoćnih knjiga. Ovaj rok počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se te knjige odnose. Rok za čuvanje pomoćnih knjiga do konca 2015. iznosi 7 godina prema sada važećem ZOR-u. Međutim, st. 16. čl. 56. Općeg poreznog zakona propisano je da se sve poslovne knjige čuvaju u istom roku koji od 1.1.2016. propisuje novi ZOR.

www.suvremena.hr

49


zakoni računovodstva  analizira i prati razvoj računovodstvene teorije i prakse  obavlja ostale poslove iz svog djelokruga po nalogu ministra financija. U okviru svojih obveza i ovlasti, Odbor je u Narodnim novinama br. 86/15 od 4.8.2105. objavio Odluku o objavljivanju HSFI, koja je stupila na snagu s danom objave, a koja će se primjenjivati na financijske izvještaje za razdoblja koja počinju od 1.1.2016.

10. Godišnji financijski izvještaji Članak 19. novog ZOR-a, koji regulira godišnje financijske izvještaje (u nastavku: GFI), donio je malo novosti. Godišnji financijski izvještaji su:  izvještaj o financijskom položaju (bilanca),  račun dobiti i gubitka,  izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti,  izvještaj o novčanim tokovima,  izvještaj o promjenama kapitala i  bilješke uz financijske izvještaje. Kao i do sada, osim navedenih financijskih izvještaja, veliki i srednji poduzetnici dužni su izraditi izvješće poslovodstva i godišnje izvješće, a matična društva dužna su sastaviti i konsolidirane financijske izvještaje grupe i konsolidirano godišnje izvješće (čl. 21. i 24. ZOR-a). Osim toga, svi su poduzetnici i nadalje dužni sastavljati posebne financijske i druge poslovne izvještaje propisane ZTD-om. Mali i mikro poduzetnici dužni su sastavljati bilancu, račun dobiti i gubitka i bilješke uz financijske izvještaje, a poduzetnici koji su obveznici primjene HSFI-a nisu obvezni sastavljati izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Sukladno tome, poduzetnici su u ovisnosti o veličini, dužni sastavljati slijedeće financijske izvještaje: 1) mikro i mali: račun dobiti i gubitka, bilancu i bilješke (u skladu sa zahtjevima HSFI-a), 2) srednji: račun dobiti i gubitka, bilancu, izvještaj o novčanom toku, izvještaj o promjenama kapitala, bilješke (u skladu sa zahtjevima HSFI-a) i godišnje izvješće, 3) veliki: račun dobiti i gubitka, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, bilancu, izvještaj o novčanom toku, izvještaj o promjenama kapitala i bilješke (u skladu sa zahtjevima MSFI-a) i godišnje izvješće. I ostale odredbe uz financijske izvještaje ostale su uglavnom iste: financijski izvještaji moraju pružiti istinit i fer prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja poduzetnika, sastavljaju se za poslovnu godinu i čuvaju trajno u izvorniku. Sastavljaju se i u slučajevima promjene poslovne godine, statusnih promjena, otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije nad poduzetnikom i to sa stanjem na dan koji prethodi početku promijenjene poslovne godine, danu upisa statusne promjene, danu otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije (za razdoblje od dana pokretanja postupka likvidacije do datuma završetka postupka likvidacije).

50

Suvremena trgovina 4(40)

Kao što smo naveli u točki 2. ovog članka, ministar financija će donijeti pravilnik kojim će detaljnije propisati strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika, kojim će se razjasniti i datum početka primjene novih financijskih izvještaja. Poduzetnici čije poslovanje je uređeno posebnim propisima sastavljat će nove financijske izvještaje prema pravilniku koji će propisati nadzorna tijela ovlaštena za nadzor njihova poslovanja uz prethodnu suglasnost ministra financija i Odbora za standarde financijskog izvještavanja u 2016. godini.

10.1. Nove odgovornosti uprave i nadzornog odbora Zakonom su. propisane su nove odgovornosti za članove uprave poduzetnika i njegova nadzornog odbora, ako postoji, odnosno sve izvršne direktore i upravni odbor (čl. 19. st. 11. i 12.). Naime, od 1.1.2016. svi oni u okviru svojih zakonom određenih nadležnosti, odgovornosti i dužne pažnje, postaju odgovorni za GFI. Novost je i da GFI potpisuju predsjednik uprave i svi članovi uprave (direktori), odnosno svi izvršni direktori poduzetnika. Godišnje financijske izvještaje subjekata koji nemaju upravu, odnosno izvršne direktore potpisuju osobe ovlaštene za njihovo zastupanje. Nadalje, st. 2. čl. 31. ZOR-a je propisano da su članovi uprave poduzetnika i njegova nadzornog odbora, ako postoji, odnosno izvršni direktori i upravni odbor, odgovorni da GFI odnosno godišnje izvješće te, ako se sastavljaju, konsolidirani GFI, odnosno konsolidirano godišnje izvješće budu sastavljeni i objavljeni sukladno odredbama ZOR-a, a također su odgovorni i za ispravnost pohranjenih isprava.

10.2. Dodatno ograničenje kod podjele dobiti Iako je upravljanje ostvarenim rezultatima poslovanja i podjelom dobiti regulirano ZTD-om, st. 14. čl. 19. ZOR-a propisuje dodatno ograničenje kod podjele dobiti poduzetnika. Naime, trgovačko društvo koje na datum bilance ima dobit raspoloživu za podjelu članovima društva sukladno odredbama ZTD-a, dužno je takvu dobit najprije uporabiti za unos u ostale rezerve iz dobiti za pokriće: 1.

neotpisanih troškova razvoja iskazanih u aktivi i

2.

dobiti koja se može pripisati sudjelujućim interesima i koja je iskazana u računu dobiti i gubitka, u iznosu koji nije primljen niti se njegova isplata može zahtijevati ako standardi financijskog izvještavanja dopuštaju ili zahtijevaju navedeni način iskazivanja troškova razvoja odnosno dobiti od sudjelujućih interesa.

Ova nova obveza neće smanjiti dobit, ali će smanjiti iznos dobiti koja se može isplatiti članovima društva. Naime, poduzetnici koji će na dan 31.12.2016. i kasnije imati iskazane troškove razvoja u aktivi bilance, te poduzetnici koji će u 2016. i kasnije iskazati prethodno navedene prihode od sudjelujućih interesa, biti će dužni na teret ostvarene dobiti u odnosnoj godini oblikovati ostale rezerve u tim iznosima. (Nastavit će se u idućem broju)


Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

www.suvremena.hr

51


prikaz knjige

Poslovno upravljanje u trgovini Autor: doc. dr. sc. Dario Dunković

1. Opći podaci o knjizi Iz tiska je u mjesecu lipnju 2015. godine izašla knjiga Poslovno upravljanje u trgovini (ISBN 978-953-346-007-9) čiji je autor docent dr. sc. Dario Dunković član Katedre za trgovinu Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Knjizi je Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu odobren naziv Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu / Manualia universitatis studiorum Zagrabiensis. Nakladnik knjige je Ekonomski fakultet-Zagreb. Recenzenti knjige su: prof. dr. sc. Nikola Knego, Ekonomski fakultet-Zagreb, prof. dr. sc. Stipe Lovreta, Ekonomski fakultet u Beogradu i izv. prof. dr. sc. Blaženka Knežević, Ekonomski fakultet-Zagreb.

2. Struktura knjige Autor je naslovnu problematiku obradio na ukupno 175 stranica. Sveučilišni udžbenik je strukturiran od predgovora i 10 poglavlja. Sadrži 26 tablica i 47 slika. U popisu literature je 108 bibliografskih jedinica. U djelu je 209 fusnota. Tekst sveučilišnog udžbenika Poslovno upravljanje u trgovini započinje citiranjem Machiavellia iz 1513. godine, a što se odnosi na potrebu pri-

52

Suvremena trgovina 4(40)

lagođavanja načina rada vremenu i izmijenjenim uvjetima jer se u protivnom propada. Citat kojega navodi autor ovog sveučilišnog udžbenika je u funkciji prilagodljivosti načina rada izmijenjenim okolnostima. Primjećujemo da potreba prilagodbe poslovnih subjekata sve brže mijenjajućim okolnostima je u funkciji vitalnosti, a vitalnost je u funkciji njihovog opstanka. Jedno od zajedničkih obilježja visoko razvijenih gospodarstava je visok stupanj njihove turbulentnosti, a što pred menadžment postavlja potrebu podizanja poslovne fleksibilnosti na visoku razinu. Fleksibilnost je u funkciji prilagodljivosti, a prilagodljivost u funkciji vitalnosti odnosno preživljavanja to jest trajanja poslovnog subjekta. Trajanje je sinonim za opstanak i u tom smislu je opstanak cilj svih ciljeva jer ako nema opstanka (trajanja) onda ništa nema smisla. Poslovna fleksibilnost se može postići na jedan od mogućih načina ili kombiniranjem više njih istovremeno (poslovnim nastupom na više tržišta, širenjem lepeze proizvoda i (ili) usluga, povećanjem broja dobavljača i korištenjem različitih izvora prakticiranih tehnologija). Vidljivo je da kod sva četiri činitelja od utjecaja na fleksibilnost

poslovnog subjekta (tržište, proizvod, dobavljači i izvori tehnologije) postoji potreba za njihovim povećanjem u odnosu na neko prethodno stanje. Potrebno je voditi računa o usklađenosti stupnja fleksibilnosti poslovnog subjekta i obilježja okruženja u kojem posluje. Neprilagođenost promjenjivom okruženju može ga stajati tržišnog opstanka, a pretjerana fleksibilnost (prilagodljivost) u odnosu na brzinu promjene poslovnog okruženja može ga stajati kvalitete poslovnog rezultata i u konačnici dovesti tržišni opstanak u pitanje.

U Predgovoru autor obrazlaže kome je djelo namijenjeno, što djelo treba omogućiti, kako je djelo strukturirano te utjecaj gospodarske krize na brojne promjene u načinu upravljanja i operativnog djelovanja, vođenju maloprodajne politike, pristupa kupcima, smanjivanju troškova i slično. Osnovna i posebna obilježja trgovine i menadžmenta u trgovini, str. 1 – 16, naslov je prvog poglavlja. Autor u ovom poglavlju obrađuje: promjene u trgovini i suvremeno restrukturiranje, trgovinsku strukturu i institucije, poimanje trgovinskog menadž-


Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

menta, strategiju multikanalne maloprodaje i smjernice europske trgovinske i maloprodajne politike. U ovom poglavlju je jedna tablica i tri slike te 23 fusnote. Na kraju poglavlja je 10 pitanja za provjeru znanja.

sebnosti upravljanja ljudskim resursima u trgovini, organizacijska kultura i ponašanje te motiviranje i zadržavanje zaposlenika. U ovom poglavlju je jedna tablica, četiri slike i 16 fusnota. Na kraju poglavlja je 10 pitanja za provjeru znanja.

Naslov drugog poglavlja je Strateško planiranje u trgovinskim poduzećima, str. 17 – 34. U ovom poglavlju, autor obrađuje: poimanje poslovne strategije i strateškog planiranja, teorijski okvir strateškog menadžmenta, planiranje strategije trgovinskog poduzeća i trendove u sektoru trgovine. U poglavlju je pet slika i 2 tablice te 39 fusnote. Na kraju poglavlja je 12 pitanja za provjeru znanja.

Operacije opskrbnog lanca i menadžerski informacijski sustav, str. 95 – 108, naslov je šestog poglavlja. Autor detaljnije obrađuje: strategiju upravljanja opskrbnim lancem, strateški aspekt nabave robe i menadžerski informacijski sustav u maloprodaji. U ovom poglavlju je jedna tablica, šest slika i 12 fusnota. Na kraju poglavlja je 9 pitanja za provjeru znanja.

Odabir ciljanih kupaca, str. 35 – 56, treće je poglavlje ovoga djela. U poglavlju su obrađeni: proces donošenja odluka o kupnji, određivanje ciljanih kupaca, upravljanje odnosima s kupcima – CRM i strategija upravljanja iskustvom kupaca. U ovom poglavlju je osam slika, tri tablice i 16 fusnota. Na kraju poglavlja su pitanja za provjeru znanja (15 pitanja). Financijska strategija trgovinskog poduzeća i planiranje, str. 57 – 80, naslov je četvrtog poglavlja ovoga sveučilišnog udžbenika. Autor u ovom poglavlju obrađuje: analizu financijskog stanja i uspješnosti, planiranje i financijska kontrola, upravljanje bruto maržom, marketinšku metriku za izravno povezivanje marketinga i profitabilnosti i strateški profitni model. U ovom poglavlju je 12 tablica, pet slika i 32 fusnote. Na kraju poglavlja je 17 pitanja za provjeru znanja. Naslov petog poglavlja je Upravljanje ljudskim resursima u trgovinskim poduzećima, str. 81 – 94. Obrađeni su u ovom poglavlju: upravljanje ljudskim resursima u trgovinskoj strategiji, organizacija u trgovinskim poduzećima, po-

Sedmo poglavlje je naslovljeno Upravljanje trgovinskom robom, str. 109 – 120. Autor u ovom poglavlju obrađuje: organizaciju upravljanja robom, planiranje asortimana, prognoziranje prodaje te kontrolu zaliha i mjerenje uspješnosti upravljanja robom. Dvije su slike, tri tablice i 14 fusnota u ovom poglavlju. Na kraju poglavlja je 9 pitanja za provjeru znanja. Formiranje prodajnih cijena, str. 121 – 138, naslov je osmog poglavlja. Poglavlje je strukturirano od slijedećih sadržaja naslova druge razine: strateški aspekt formiranja cijena u trgovini, cjenovne strategije maloprodavača, metode i promotivne tehnike formiranja prodajnih cijena i sniženje prodajnih cijena robe. U ovom poglavlju su: tri slike, tri tablice i 24 fusnote, a na kraju 10 pitanja za provjeru znanja. Deveto poglavlje je Komunikacija s kupcima, str. 139 – 150. Drugu razinu naslova ovoga poglavlja čine: upravljanje komunikacijskim programom, integrirana marketinška komunikacija u maloprodaji te digitalni marketing, mobilne tehnologije i društvene mreže. Sedam slika i 10

fusnota su u ovom poglavlju, a na kraju šest pitanja za provjeru znanja. Strategije rasta i internacionalnog širenja trgovinskih poduzeća, str. 151 –162, naslov je desetog poglavlja ovoga djela. Poglavlje je strukturirano od sljedećih naslova druge razine razrađenosti: trgovinske strategije rasta, suvremeni aspekti regionalizacije i globalizacije trgovine, internacionalizacija u trgovini te metode ulaska i strategije upravljanja inozemnim operacijama. U ovom poglavlju su tri slike, jedna tablica, 15 fusnota i 10 pitanja za provjeru znanja. Na str. 163 – 168 je Bibliografija s ukupno 108 izvora relevantne inozemne i domaće literature. Dominiraju inozemni izvori (95). Slijedi popis tablica (26) i popisa slika (47) te Kazalo pojmova na stranicama 173 – 175.

3. Ocjena djela Ovaj sveučilišni udžbenik ne samo po naslovu već i po strukturi sadržaja odgovara kolegiju Poslovno upravljanje u trgovini koji se izvodi na sveučilišnom diplomskom studiju Poslovne ekonomije, studijski smjer Trgovina na Ekonomskom fakultetu Zagreb. Djelo je, kao nastavna literatura, obimom i sadržajem prilagođeno spomenutom kolegiju te prihvaćenom fondu nastavnih sati. Može se konstatirati da je djelo metodički u potpunosti prilagođeno kolegiju Poslovno upravljanje u trgovini. Djelo se temelji na 108 relevantnih izvora inozemne i domaće literature. Vidljivo je iz popisa korištenih izvora da se autor djela potrudio konzultirati niz novijih izvora uvaženih autora koji su nezaobilazni u izučavanju sadržajne problematike u zemljama s razvijenim tržišnim strukturama.

Autor je obrađujući poslovno upravljanje u trgovini primijenio odgovarajući metodološki instrumentarij te na sažet, konzistentan i studentskoj populaciji diplomskog studija razumljiv i jasan način obradio izuzetno složenu i kompleksnu problematiku sadržanu u syllabusu kolegija Poslovno upravljanje u trgovini. Osim što se ovo djelo temelji na autorovim znanstvenim i stručnim spoznajama stečenim tijekom njegova profesionalnog poslovnog, znanstvenog i nastavnog djelovanja ono po pristupu, primijenjenoj metodologiji, načinu prezentiranja i smislenog komponiranja nadilazi razinu preglednosti i implicira elemente izvornosti. Hvale je vrijedan napor i trud autora da učini studentima dostupan sadržaj kolegija u formi udžbenika koji im omogućava da na racionalan i efikasan način pristupaju sadržaju kolegija i njegovu izučavanju. Navedeni sadržaj je preporučljiv i široj poslovnoj javnosti koja pokazuje interes za poslovno upravljanje u trgovini. Djelo je usporedivo sa literaturom sličnog sadržaja koja obrađuje problematiku upravljanja u trgovini, a koja se češće sadržajno cjelovito i kompleksno nalazi u kategoriji inozemnih izvora literature. Nema primjedbi na primijenjenu metodologiju te se može konstatirati da su mjerne jedinice usklađene s postojećim propisima i praksom. Uzimajući u obzir sve navedeno razumljivo je da je navedeni udžbenik Poslovno upravljanje u trgovini autora doc. dr. sc. Darija Dunkovića prihvaćen od strane Senata Sveučilišta u Zagrebu kao jedno od djela u nizu Manualia universitatis studiorum Zagrabiensis. prof. dr. sc. Nikola Knego www.suvremena.hr

53


prikaz knjige

Poznavanje robe u trgovini – neprehrambena roba Autor: Stjepan Brzak Izdavač: Pučko otvoreno učilište Zagreb

U

stručnoj ekonomskoj literaturi zamjetan je nedostatak radova s područja poznavanja robe, a razvoj trgovačke struke i izmjene u nastavnom planu i programu trgovačkih škola iziskuju i adekvatnu prilagodbu udžbenika. Zbog toga je ova knjiga Stjepana Brzaka, profesora Trgovačke škole u Zagrebu, došla u pravi trenutak. Poznavanje robe složeni je interdisciplinarni predmet koji predstavlja osnovu trgovačke struke i zahtjeva kvalitetno obrazovanje učenika i nastavnika. Nedovoljno poznavanje pojedinih vrsta roba i nemogućnost povezivanja teorije i prakse predstavlja već duže vrijeme problem trgovačkih kadrova. 6. izmijenjeno i dopunjeno izdanje udžbenika iz poznavanja neprehrambene robe, namijenjeno je ponajprije učenicima završnih razreda srednjih trgovačkih škola zanimanja prodavač i komercijalist, sadržajem potpuno odgovara važećem nastavnom planu, a može poslužiti i kao priručnik nastavnicima poznavanja robe te prodavačima u svakodnevnoj praksi. Također, udžbenik kao stručnu knjigu mogu koristiti i učenici srodnih srednjih škola te djelatnici komercijalnih

54

Suvremena trgovina 4(40)

poslova i dijelom marketinga. Knjiga se preporučuje i cijenjenim potrošačima kao svojevrsni vodič, koji im daje praktične obavijesti o značajnom dijelu neprehrambenih proizvoda na našem tržištu. Prema potrebi trgovine, udžbenik se može koristiti i za dopunsko obrazovanje prodavača (trgovaca) pojedinih roba, posebice prodavača metalne i elektrotehničke robe te motornih vozila i dijelova. Izmjene i dopune obrađenog gradiva u udžbeniku odnose se na izmjene u obrazovnim programima, tehničke inovacije i na, u međuvremenu nastale, promjene na tržištu roba. Sadržaj knjige obuhvaća vrlo složena područja predmeta poznavanja robe, i to neprehrambenih proizvoda namijenjenih većinom širokoj potrošnji: energetske izvore, metale i metalnu robu, elektrotehničku robu, motorna vozila i dijelove s dodatkom maziva, boje i lakove, staklo i staklenu robu, keramičku robu, građevni materijal, kemijsku robu za poljoprivredu, namještaj, optičku robu, foto opremu i foto materijale, medicinsku robu, glazbala i umjetnine. Svaka od navedenih skupina roba obrađena je sadržajno u mjeri nužnoj za stručni profil prodavača, od-

nosno komercijalista, vodeći računa o primjerenom poznavanju pojedinih vrsta roba i težištu programa. To je bitno radi zahtjeva realnog sektora trgovine i lakšeg uključivanja školovanih trgovačkih kadrova na tržište rada. Prodaja pojedinih roba opisana je na osnovi razgovora sa zaposlenicima trgovačkih tvrtki, kako bi se učenicima prenijela potrebna iskustva. Praktični podaci o proizvodima sukladni su zahtjevima kupaca (potrošača). Plastičnosti, preglednosti, ali i atraktivnosti materije izuzetno pridonose slikovne i grafičke ilustracije, sheme i općeni-

to bogat slikovni prikaz robe koju učenici upoznaju. Polazeći od činjenice da se sadržaji tehnologije i znanosti o poznavanju robe međusobno dopunjuju, u svakom poglavlju knjige dane su i nužne tehnološke osnove, čime korisnik knjige dobiva cjelokupnu informaciju o pojedinom proizvodu na tržištu. S obzirom da komercijalno poznavanje robe bitno utječe na prodajno poslovanje trgovačke tvrtke, ova se knjiga nameće kao nezaobilazno štivo za sve koji jesu ili će tek biti uključeni u svijet trgovine. ST


5th International Conference on Entrepreneurial Learning 2015

5. Međunarodna konferencija o učenju za poduzetništvo ICEL – 5 Učenje za poduzetništvo: Utjecaj poduzetničkog znanja na poslovanje, menadžment i ekonomiju Poštovani, pridružite nam se na 5. Međunarodnoj konferenciji o učenju za poduzetništvo ICEL – 5, koja će se održati 20. listopada 2015. godine u Hotelu Antunović. Glavna tema 5. Međunarodne konferencije o učenju za poduzetništvo (ICEL-5) je Utjecaj poduzetničkog znanja na poslovanje, menadžment i ekonomiju. Iako poduzetnička znanja doprinose ekonomskom rastu i kreiranju radnih mjesta, još uvijek postoje oprečna mišljenja o načinu korištenja i primjeni poduzetničkog znanja s ciljem unaprjeđenja poslovanja i menadžmenta te doprinosa ekonomskom razvoju. Pitanje na koje će ova konferencija pokušati odgovoriti je: Kako povezati poduzetnička znanja s poslovanjem, menadžmentom i ekonomijom? Glavni cilj ICEL 5 konferencije je pružiti teorijske i empirijske dokaze o povezanosti poduzetničkih znanja s poslovanjem, menadžmentom i ekonomijom. Konferencija će okupiti znanstvenike i praktičare iz područja odgoja i obrazovanja za poduzetništvo, poslovanja, menadžmenta i ekonomije, kao i poduzetnike, donositelje odluka na svim razinama, učitelje, nastavnike i profesore. Važni datumi       

Predaja sažetka radova - 15. srpnja 2015. Obavijest o prihvaćanju sažetka - 30. srpnja 2015. Predaja cjelokupnog rada (okvirno 5.000 riječi) - 1. rujna 2015. Obavijest o prihvaćanju cjelokupnog rada -25. rujna 2015. Rok za uplatu kotizacije (rane prijave) - 1. listopada 2015. Rok za uplatu kotizacije - 10. listopada 2015. ICEL5 Konferencija - 20. listopada 2015. Dodatne informacije i upute za autore su dostupne na: http://www.icelconf.eu/hr/upute-za-autore.

Sažetke i radove, molimo vas, šaljite na adresu: Anita Maršanić, mag. bibl. E info@icelconf.eu T 00385 1 36 47 099 W www.zrinski.org


KOTK

gospodarstvo

KONFEKCIJA KRAPINA

Drugo ime za vrhuns

• Svakodnevna briga za uredan i profinjen izgled suvremen

• Visoka udobnost nošenja, odlično pristajanje, prirodni kv osnovna su obilježja KOTKA odijela • Prepoznatljivost je posebna odlika 56

Suvremena trgovina 4(40)

KOTKA stoga poručuje: Budi poseban, bu


KA

Su

S T R U

sko muško odijelo

nog muškarca uključuje pažljiv odabir kvalitetnog odijela

valitetni materijali, postojanost te jednostavno održavanje

udi svoj, budi zapažen, budi MOJ!

ZAGREB D.T.R., Ilica 25 MODIANA, City Center one West, Jankomir 33 MODIANA, Vukovarska 269b NAMA, Ilica d.d. u stečaju NAMA Kvatrić d.d. u stečaju, Kvaternikov trg TEKSTILPROMET, Dubrava 45 TEKSTILPROMET, Frane Petrića 7 TEKSTILPROMET, Meštrovićev trg 1J VELIKA GORICA MODIANA, Slavka Kolara 2 KRAPINA KOTKA, prodavaonica br. 1, Krambergerova 2 PULA RT - STIL, Flanatička 3 VESNA – STIL d.o.o., Sergejevaca 35 SOLIN MODIANA, Matoševa 10 ÐAKOVO MODIANA, Vladimira Nazora 6 RIJEKA TEKSTILPROMET, Koblerov trg 1 DUBROVNIK TEKSTILPROMET, Nikole Tesle 2 OSIJEK TEKSTILPROMET, Porta Nova, Svilajska 31a TEKSTIKPROMET, Trg slobode 3 ZADAR SMOKVICA, Fashion Square, trg sv. Stošije 3 MODIANA, Ul. Bleiburških žrtava 17 SPLIT Butique Mister Mot, Domovinskog rata 39 ŠIBENIK M – club, Trg kraljawww.suvremena.hr Držislava 4 57


gospodarstvo

58

Suvremena trgovina 4(40)


Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Zašto SAJMOVI Hrvatska je nažalost izgubila svoju sajamsku poziciju na međunarodnim tržištima ili je ona bitno smanjena.

Da li je razvoj regionalnih sajmova odgovor na gospodarsku krizu i put prema svjetskim tržištima? Zašto su sajmovi uopće potrebni gospodarstvu? Mogu li sajamske organizacije poticati novu proizvodnju i stvaranje dodane vrijednosti? To su samo neka od pitanja koja postavljamo pred Vladu, komore, resorna ministarstva i gospodarske subjekte. Evo i nekih naznaka tematskog okvira:

Praksa pokazuje da nam treba strategija sajmovanja, kako na domaćem tržištu, tako i prilikom izlaska naših gospodarskih subjekata na strana tržišta u funkciji izvoza.

• Zašto se širi broj sajmova i povećava broj izlagača unatoč novim oblicima poslovna komunikacije?

Mjesto održavanja: Zagreb, Velika dvorana HGK, Rooseveltov trg 2

• Analize pokazuju da za mnoge tvrtke u razvijenim zemljama sajmovi još uvijek predstavljaju središte komunikacijskih i marketinških aktivnosti, osobito u B2B komunikaciji. Prednost prema istraživanjima imaju samo vlastite web stranice pojedinih tvrtki.

Vrijeme održavanja: 30. 09. 2015. u 9 sati Organizatori: HGK + SUVREMENA TRGOVINA

• Analiza događanja na svjetskoj poslovnoj pozornici jasno pokazuje izuzetan uzlet sajamskog poslovanja – kroz broj sajamskih priredbi i povećani broj izlagača. Kakvo je stanje u nas? • Želimo upozoriti na tri temeljne funkcije sajmova koje se ne bi smjele zapostaviti: poslovna funkcija; makroekonomska funkcija; socijalna funkcija

• Iznijet će se najbolja iskustva u organiziranju domaćih sajmova, a kroz panel i iskustva nastupa naših gospodarstvenika na inozemnim sajmovima.

CILJNA SKUPINA: organizatori regionalnih sajamskih priredbi u Hrvatskoj, tvrtke koje redovito nastupaju na domaćim i inozemnim sajmovima (samostalno ili u organizaciji HGK, HOK ili drugih organizatora), izvoznici (pretežito MSP)

Ulaz je slobodan Prijavite se na info@suvremena.hr

www.suvremena.hr

59


gospodarstvo

izvor

pouzdanih informacija

FINA vam pruža kvalitetne, jasne, pregledne i lako razumljive podatke i informacije koje vam mogu pomoći u poslovnom odlučivanju i učiniti svakodnevno poslovanje manje stresnim. Informacije o bonitetu i solventnosti: BON-1, BON-1/IN, BONPLUS, BON-2 FINA InfoBlokade info.BIZ

Registri Registar godišnjih financijskih izvještaja (RGFI), Jedinstveni registar računa (JRR)

Tradicija. Inovativnost. Partnerstvo.


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.