KULTURA
Os
ZLATKO SVIBEN Kazališni redatelj
broj 10. ◄► siječanj 2015.
JAGNA POGAČNIK Danas, govoreći o kulturi u Osijeku, primjećujem ono što bih najradije odmah zaboravila – mnogo individualaca zatvorenih u svoje male niše, manjak ikakvog zajedništva i kulturne platforme.
Književna kritičarka i prevoditeljica
Grad bih brendirao kao identitet mnogovrsne blizine P
Dug je proces povratka urbaniteta na mjesto gdje on pripada, u grad N eće mu nedostajati posjetitelja i turista iz raznih dijelova Europe koji će kući svakako ponijeti krasne, premda površne dojmove, jer Osijek je uvijek tako djelovao na svoje goste. No, mislim da je najvažnije poraditi na pokretanju onih progra-
ma koji imaju dugoročnije rezultate, odgojnu i obrazovnu ulogu, koji se i nakon izlaska iz zagrljaja europske potpore mogu samoodržavati i uspostaviti kontinuitet, poput raznih kreativnih radionica, workshopova… VIŠE
risjećanje na ponude koje je grad-prijatelj Pečuh davao Osijeku kad se pripremao za europrijestolnicu 2010. i relizacija te ponude govore o minimalnom kulturnom interesu onodobnih Kod Osijeka se osječkih gradradi o jednom skih vlasti za multiidentitetu, prihvat gostujućega mjeseca kojega možemo kulture. krstiti i srednA sada se ne joeuropskim, prihvaća tek i urbano mjesec nego se esekerskim, kulturno proi panonsko ducira i cijela godina. Pred podunavskim, a godinu-dvije svakako i blizuSrbija je Novi graničnim. Sad odredila za svoga kandidata, a gradu Osijeku nudila se mogućnost susreta i moguća suradnja na tu temu, ali osječkoga odaziva nije bilo. VIŠE
2
VODOVODNA CENTRALA Izgrađena je 1926. na mjestu prve prepumpne stanice za vodu iz Drave kojom se napajao vatrogasni centar. Zaštićeno je kulturno dobro.
BRANIMIR KLJAJIĆ
Urbanističko planiranje grada je podbacilo I
dentitet grada treba na svim nivoima promicati preko, npr. Društva arhitekata, raznim tribinama, interdisciplinarnim skupovima, a bilo bi nužno i objavljivanje realizacija u domaćoj i inozemnoj literaturi kao u arhitektonskim časopisima. ORIS, DETAIL, MARK, architektur aktuell… su neki od njih. Na taj način bi se Osijek upisao na nacionalnu i internacionalnu arhitektonsku kartu. Naravno ako realizacije nisu dovoljno kvalitetne teško da će spomenuti časopisi biti zainteresirani za objavljivanje. VIŠE
Osijek je tihi šarmantni grad po mjeri čovjeka. JASMINKA MESARIĆ
JELENA PEHAR
Dopustiti veću slobodu u kreiranju programa
Lj
udi su uglavnom nedovoljno informirani i nedovoljno educirani što se tiče kulture, a to je posljedica sustava u cjelini počevši od osnovnih škola pa nadalje. Škole imaju neke načine kojima se djecu upoznaje s kulturom, ali to nikada nije akcentirani sadržaj, takvim se sadržajima ne pridaje veći značaj zbog čega djeca preuzimaju automatski takav stav pa i sami pozicioniraju kulturu u svojem mikrosvijetu vrlo nisko. VIŠE
Profesorica likovne kulture, osnivačica Umjetničkog inkubatora
JOSIP RANOGAJEC
Licitare uključiti u postojeća događanja K
Arhitekt
ada god smo bili u mogućnosti predstavljati obrt, uvijek smo ga prezentirali upravo kroz činjenicu tradicijske nematerijalne kulturne baštine i činjenicu da dolazimo iz Osijeka. Tim više što je uvriježeno mišljenje da ovaj obrt pripada isključivo području hrvatskoga Zagorja, što naravno nije točno i mi smo to, nadam se, uspjeli uvelike potvrditi i time što smo se rado odazivali i na izložbu UNESCO-ve nematerijalne baštine u Dubrovniku, Splitu, Zagrebu…. VIŠE
Medičar i voskar
FILBEJEV BASTION Filbejev bastion jedini je sačuvani ostatak utvrda iz turskih vremena. Nalazi se na južnom ulazu u Tvrđu, koja je imala čak sedam bastiona smještenih od istoka prema zapadu oko gradske jezgre.
SVETLANA MRAK
Rešeto vremena odradit će svoje D
ok se oni stariji bore za golu egzistenciju, mladi žive na drušvenim mrežama. S muzikom se događa slično kao s književnošću. Poezija je danas slabo čitana (čini mi se da isto mogu reći i za prozna djela), a odaziv publike na koncertima, slušaonicama i klupskim svirkama ovisi o broju “lajkova” koje su slušatelji-iz-fotelje “pukli” na određenog izvođača. VIŠE
Volio bih da Osijek bude centar tambure. FRANJO SLAVKO BATOREK
Organizatorica književnih večeri u Pubu Zeleni zub
Stanje je alarmantno ukoliko određeni događaj morate najavljivati tjednima unaprijed da bi odaziv bio koliko-toliko prosječan.
DENIS DETLING
VLATKO DUSPARIĆ
Tvrđa ima sve preduvjete da se Prazne hale programira kao distrikt kulture mogu proizvoditi kulturne kulture spajaju vrijednosti Distrikti kulturu i gospodarstvo, Arhitekt
umjetnost i povijest, zabavu i kupovinu te na taj način čine ih dostupnim svim građanima. Izbjegavanjem monofunkcionalne zone, građani privučeni različitim aktivnostima u distrikt kulture postaju spontani konzumenti kulture. Veliki projekti kao što je projekt Europska prijestolnica kulture osiguravaju priljev kapitala koji se usmjerava u razvoj kulturnih i ostalih gradskih funkcija. VIŠE
Uspješna kandidatura osigurala bi snažan poticaj za razvoj i pozicioniranje Osijeka na globalnoj hijerarhiji gradova, a utjecala bi i na razvoj regije.
O
tvoriti muzej znači učiniti ga mjestom kakvim ste definirali u samom pitanju – gdje kulturne vrijednosti postaju dijelom svakodnevnog života. Otvoriti muzej znači prilagoditi njegov sadržaj svima. Otvoriti ga, znači učiniti sadržaj, a ne samo prostor dostupan svima. Muzej treba biti dio svakodnevnice. Tome težimo, no to se ne ostvaruje preko noći. Zahtjeva predan i dugotrajan rad, Muzejski ne samo edukatora, već i pedagog svih djelatnika. Zahtjeva promjenu razmišljanja od upravljačkih, do najnižih struktura. VIŠE
3
RODA RODA Alexander Roda Roda, književnik pravim imenom Sandor Friedrich Ladislaus Rosenfeld, prve književne radove slao je u Osijek pod pseudonimom Roda Roda. Osijek i Slavonija su česti motivi u njegovim djelima.
Neophodan nam je kulturni centar. MIRA SEKEREŠ
ZORAN KOJČIĆ
Potaknuti stvaranje nove kulturne baštine B
Predsjednik Hrvatskog društva za filozofsku praksu
Važno je očuvati neka starija kulturna naslijeđa kao i stvarati nove kulturne prilike te prihvaćati one kulture koje su drugačije od naše vlastite.
ez obzira na ishod 2020., Osijek treba imati dugoročne planove na području kulture. Realna kulturna politika koja će uzeti u obzir potrebe svih građana mora biti prioritet iznad idejnih, lijevih ili desnih političkih struja. Kada je Hrvatska bila kandidat za EU, mislio sam da bismo trebali dotjerati zakone zbog sebe samih, a ne zbog EU. Isto tako i na lokalnoj razini, trebamo raditi na tome da imamo ljepši, bolji, kulturniji grad ne samo zbog kandidature, nego zbog grada samog. VIŠE
Predavačica kolegija povijesti drame i kazališta na Umjetničkoj akademiji
SANJA NIKČEVIĆ
HNK-u nedostaje medijska promocija M
ana Osijeka je istovremeno i njegova vrlina, a to je što nije u centru i što može biti svoj. No, to znači da je na rubu medijskog prostora. Danas se medijski prostor, na žalost, dobiva isključivo vrijeđanjem, skandalima,
napadanjem, „in“ trendovima a osječko kazalište i kultura nema taj stil i nije to odabrala. Mislim da je to dobro jer kultura nije napadanje, vrijeđanje, pravljenje skandala. To je nasilno stvaranje i privlačenje medijske pažnje. VIŠE
KREŠIMIR TOLJ
Supkultura je najveći potencijal kulture u Osijeku H ermetizirani javni kulturni prostori, elitizam i kvazielitizam kulturnih djelatnika, kukavički konzervatizam, stvorili su utvrde samodopadnosti, i što je još gore, učmalosti i nečinjenja. Ipak postoji i zdrav primjer. Umjetnička akademija u Osijeku donosi svježinu u kulturni život grada sve češćim iskoracima u supkulturalno. I po mom mišljenju to bi mogla biti platforma razvoja kulture današnjice u našemu gradu. VIŠE
Bez suradnje, nema suvremenog kulturnog stvaralaštva, a još manje kulturalne strategije.
Frontman i glavni vokal Passage benda