KULTURA
Os broj 22. ◄► svibanj 2016.
VLADIMIR HAM, ZAMJENIK GRADONAČELNIKA OSIJEKA
Projekt Osijek 2020. nije gotov!
Gotova je samo kandidatura za Europsku prijestolnicu kulture, ali ostao nam je strateški predložak o tome kako promijeniti grad
Što mislite, u čemu je Rijeka bila bolja od nas? - Iskreno, prije svega je prednost Rijeke bilo dugo razdoblje u kojem su radili na kandidaturi za Europsku prijestolnicu kulture, od 2011. Mi smo počeli s pripremnim radnjama već potkraj 2013., također prije nego je objavljen natječa, ali Rijeka je i zbog kontinuiteta vlasti bila u boljoj poziciji. Druga stvar je drastična razlika u uloženim sredstvima. Rijeka je 2015. u kandidaturu i troškove kandidature uložila oko 7 milijuna kuna, a mi nešto preko pola milijuna. Tako značajna razlika u ulaganju omogućila im je i znatno bolju i širu prezentaciju koncepta i programa u odnosu na ono što se odradilo kod nas. No, ne smatram kako je zbog toga njihov program bio kvalitetniji. Naprotiv, držim kako je naš program bio izrazito kvalitetan i interesantan. Nadalje, činjenica je da su kolege iz Rijeke, između ostaloga, radili s jednim od najjačih stranih konzultanata i to im je sasvim sigurno dalo prednost. Osijek za to jednostavno nije imao sredstava. Stiglo je pisano očitovanje panela koji je odlučio o Europskoj prijestolnici kulture 2020. Kakvi su komentari. Gdje je Osijek, po njihovu mišljenju podbacio? - S tim sam komentarima zadovoljan. Prepoznali su ono što smo smatrali izuzetno važnim, temeljitu uvezanost s manjinama koje žive u Osijeku, pa sve do regionalnih partnerstava koje imamo s Pečuhom, Tuzlom, Somborom i Novim Sadom. Sve su to ocijenili doista dobro. Vizija grada pod motom kisika gdje kultura postaje softver za održivi razvoj grada sutrašnjice je nešto što je također prepoznato. Pohvaljena su i naša četiri programska stupa koji im se čine vrlo logičnima i dobro razrađenima. Bilo im je jako važno da naša kandidatura bude u snažnoj svezi sa strategijom kulturnog razvitka što daje nadu da je cijela stvar vrlo održiva. No, koliko god su nam partnerstva s gradovima u međunarodnom okruženju jaka, toliko im iz naše kandidature nije bilo sasvim razvidno kako ćemo surađivati s ostalim gradovima po Europi, što je ostavljeno za razrađivanje. Kako ćemo, recimo, u Osijek privući publiku iz skandinavskih zemalja. Svidjelo im se što smo kulturu shvatili dosta široko. Po njihovom sudu nedostajalo je umjetničkih programa u odnosu na veliku količinu društveno-ekoloških programa. Naravno, i
2
DOBAR KONCEPT Smatram da smo daleko i visoko dospjeli baš zato što je koncept jako dobar unatoč tome što nismo bili sasvim na istoj valnoj dužini s ocjenjivačkim panelom.
drugih je bilo dosta, ali su prema njihovu mišljenju u nesrazmjeru. Sviđa im se i to što smo se fokusirali na kreativne industrije, osobito na IT jer se vidi naša ustrajnost u želji da se približimo gradu temeljenom na pameti. To je bilo pohvaljeno u komentarima. Također, posebno su pozitivno istaknuli i programe koji se odnose na postkonfliktnu suradnju, u što su uključene i manjine i međunarodna suradnja s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom. Preporuka je i za većim uključivanjem sveučilišta u budućnosti, a zadovoljni su bili i s dobro napravljenim i razrađenim budžetom. Također, bili su zadovoljni i našim planovima za evaluaciju projekta, pa tumače da smo bili koncizni i jasni. Dakle, postigli smo velik napredak od prvog do finalnog kruga. Najslabiji smo vjerojatno bili u uključenju šireg građanstva. Kulturni krugovi bili su osobito dobro uključeni, ali šire građanstvo se u priču uključiolo tek u završnoj fazi, u nekih mjesec i pol dana. To je doduše posao koji smo planirali posebno dobro odrađivati u godinama koje prethode 2020., bili smo svjesni da je to možda praznina i nismo ju pokušavali skrivati. Kako naš koncept izgleda u odnosu spram ostalih gradova koji su također izgubili? - Pula i Osijek su približno na istim pozicijama. Griješili smo u različitim stvarima, ali imamo podjedanku količinu i kritika i pohvala. S druge strane, panel je jako iskritizirao koncept koji je stigao iz Dubrovnika. Kod njih je apsolutno više kritika nego pohvala. Puno kritika je išlo na račun toga što su u drugom krugu izbacili ono što je panel prepoznao kao prednost još u prvom krugu. Za našu kandidaturu rečeno je kako nije bila dovoljno razrađena i sasvim usvojena. Dakle, nije bilo ništa za što bi rekli da smo fulali. Napravljeno je, ali ne dovoljno du-
boko. Kad bismo se mogli ponovo kandidirati za EPK 2020 - što bismo učinili drukčije? Koje promjene bi eventualno radili u organizacijskoj strukturi ili u konceptu prijavne knjige? - Najradije ne bih ništa mijenjao. Smatram da je naš koncept zbilja bio dobar. Mislim da panel nije prepoznao tu kvalitetu. Oni u svom konceptu nisu bili spremni na iskorak i kulturu shvatiti onako kako smo ju mi shvatili, a to je zbilja široko. Da kultura nije samo umjetnost nego cjelina kulture života u gradu i regiji. I da sve ono što smo željeli Europi prezentirati nije samo umjetničko stvaralaštvo nego ukupnost silnica koje su Osijek učinile ovakvim kakav je danas. I ono pozitivno i negativno. Dakle sve što danas smatramo kulturom, od kulture mira do kulture suživota s prirodnim okruženjem. Činjenica da je Osijek središte ruralne regije, da postoji tradicijska kultura koja se veže na gastro kulturu, na kulturu uzgoja, proizvodnje i ispijanja vina. Sve su to elementi naše kulture. Zato mislim da panel kulturu promatra preusko i da je tu došlo do diskrepancije između naših shvaćanja te da je to jedan od temeljnih razloga zbog kojeg Osijek u konačnici nije pobijedio. Smatram da smo daleko i visoko dospjeli baš zato što je koncept jako dobar unatoč tome što nismo bili sasvim na istoj valnoj dužini. Koje elemente osječke kandidature i danas držite najboljima? Na koje segmente ste naročito ponosni? Što od toga „danas“ možemo napraviti? - Mislim da je najbolja strana naše kandidature ustvari njegov program. Jer, svi projekti koji su unutra su provedivi. U njemu se ne nalaze stvari za koje nam isključivo treba Europska prijestolnica kulture i ta titula. Nego su to doista stvari koje su interesantno koncipirane, uključuju različite međunarodne suradnje i mislim da će puno toga biti primjenjivo
UKLJUČENOST Brojke govore za sebe. Vidite koliko je ljudi svojim komentarima i viđenjima bilo uključeno u ovaj projekt. To je to zavidna brojka i u tom smo segmentu nadmašili druge gradove kandidate.
bez obzira na sadašnji ishod natječaja. Da ćemo doista moći puno toga što smo zacrtali u programu zbilja odraditi. Zato mi je highlight cijele priče program. Sve ostalo u Prijavnoj knjizi je nekakva podupiruća priča, a i ona je odrađena sjajno. Taj nekakav zanstveni model mjerenja rezultata je velik doprinos cijeloj priči, ali je primjenjiv samo onda kada se provodi upravo taj program kao tehnička i logistička potpora. Iz reakcija koje su uslijedile neposredno nakon proglašenja EPK 2020 - koje biste posebno izdvojili i zašto? Pozitivne i negativne? Je li bilo reakcija na koje niste bili pripremljeni? - Nije. Nije bilo reakcija na koje nismo bili spremni. Dapače. Zbilja me je radovalo da je većina reakcija bila vrlo pozitivna. Većina je prepoznala trud kojega smo uložili, govorili su nam da ne posustanemo, da svi zajedno idemo raditi dalje jer smo probudili grad i kulturu u gradu. Većina je išla u tom pozitivnom smjeru. Svima koji su u tom trenutku stali iza nas i rekli: “Ma, tko ih šiša, idemo to zajedno raditi!“ zbilja sam zahvalan. Bilo je i nešto negativnih komentara, ali se na njih ne bih posebno osvrtao. Vjerujem da oni proizlaze iz neshvaćanja koncepta, neuključenosti u projekt i ne zamjeram nikome ništa. Zaboga, ne možemo uvijek svi u svemu sudjelovati. Mislim da brojke govore za sebe – koliko je ljudi svojim komentarima i viđenjima bilo uključeno u ovaj projekt, da je to zavidna brojka i da smo u tom segmentu nadmašili druge gradove kandidate. Kako su građani reagirali? Kakvo je vaše iskustvo u neposrednim kontaktima s građanima? - Svima je bilo jako žao jer su se ljudi u zadnjih mjesec dana počeli nadati. Vidjeli su da bi stvarno moglo uspjeti. I danas srećem ljude koji kažu da im je žao, pitaju jesmo li dobro. Kažem da smo već preboljeli, da već radimo dalje. Razoračanje je trajalo dan, dva. O tome ranije nismo razmišljali jer smo bili fokusirani na pobjedu. Trenutno nema nekakvog razočaranja i tuge u timu i simpatično je kada nas ljudi idu tješiti. Neposredno nakon proglašenja EPK 2020, vidjelo se na televizijskom prijenosu događaja na internetu, raz-
PRIJAVNA KNJIGA Ona nije uklesana u kamen, stvari se mogu mijenjati, ali mislim da smo dobili jako dobar ekspertni plan kako do glavnine toga doći i bez titule.
ODRŽIVO Budžet od 39 milijuna eura na 6 godina planiranja, provedbe i upravljanja projektom nakon što bude završen je realna stvar. Financiranje je bilo planirano iz puno izvora, od EU, grada, države te privatnih sponzorstava koja su bila planirana na nivou 4,7 milijuna eura. Plan je bio vrlo održiv. govarali ste s nekim članovima panela koji je donio odluku - što su vam govorili? - Rekli su da je koncept bio dobar, da smo im se svidjeli, ali da je Rijeka bila bolja. Očekivani komentari. Upravo to da ne posustajemo nego na tome što smo do sada napravili gradimo priču dalje jer smo zbilja napravili dobre temelje za sve ono što želimo u gradu promijeniti te da ovo može biti dobra podloga. Drago mi je da su taj dio primjetili. Nemam ništa protiv da je netko drugi bio bolji. Komentari su išli u ohrabrujućem smjeru. Bilo je u panelu i ljudi koji su nam bili skloni, koji su taj dio kulture shvatili onako kao mi i njima je bilo malo krivo što to na taj način nije prepoznato. Odluka se donosi jednoglasno i kako oni do nje dolaze, ne znam. Nigdje nije pojašnjeno koji je sustav glasovanja unutar panela, bodovanja i sl. Na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća moglo bi biti pitanja o projektu kandidature Osijeka za EPK 2020 - što to imate reći vijećnicima, a da to javnost već nije saznala? - Izvjestit ćemo ih o tome što se dogodilo u vremenu od prvog izvješćivanja koje je bilo nekoliko tjedana prije kraja objave. Proći kratak rezime kako je tehnički došlo do konačne odluke jer to većina vjećnika ne zna. Naravno, tu su i planovi za budućnost jer projekt Osijek 2020 nije gotov. Gotova je kandidatura za Europ-
sku prijestolnicu kulture i kandidacijski tim je završio s poslom. Prijavna knjiga kao strateški dokument ostaje Odsjeku za kulturu kao predložak za plan rada za sljedeće godine. Ti projekti mogu se prijavljivati na natječaj Kreativna Europa 2014. - 2020., na natječaj Ministarstva kulture, raznoraznih kulturnih zaklada, a neke stvari možemo predvidjeti u proračunu za iduću i godinu iza toga. I krenuti raditi, bilo kao dio Osječkog ljeta kulture, možda novih festivala koje ćemo uspostaviti. Koliki su bili ukupni troškovi svih aktivnosti (programi, honorari, tiskarski, prijevodi i sl.) vezani uz kandidaturu u posljednje dvije godine? - U posljednje dvije godine je potrošeno milijun kuna, pola milijuna 2015. i pola milijuna ove godine. Od toga je na honorare u 2016. godini otišlo 134.000
kuna. Kada razmislimo da strani konzultanti za usluge koje pružaju gradovima kandidatima uzimaju između 30.000 i 70.000 eura za taj posao i to neto, mislim da je grad Osijek bio vrlo štedljiv. Honorari se odnose na 7 do 8 osoba, a radi se o višemjesečnom radu. Što smo za te novce dobili s obzirom da nismo postali Europska prijestolnica kulture? - Dobili smo jako dobro razrađen i utemeljen plan kako koncipirati razvoj kulture Osijeka u sljedećem razdoblju. Osim kulturne strategije koju smo već ranije donijeli, Prijavna knjiga se može smatrati operativnim planom te kulturne strategije. Ta dva dokumenta su međusobno usklađena i funkcioniraju skupa. Imamo dva dokumenta od kojih je jedan strateški, a drugi operativni. Mislim da po toj Prijavnoj knjizi možemo komotno
3
ELAN Uspijemo li zadržati ovaj elean s kojim smo bili u kandidaturi, zbilja ćemo imati priliku vidjeti Osijek 2020. kao grad u kojem kulturno stvaralaštvo ima puno veću ulogu nego danas.
nastaviti raditi. Ona nije uklesana u kamen, stvari se mogu mijenjati, ali mislim da smo dobili jako dobar ekspertni plan kako do glavnine toga doći i bez titule. S odmakom, možete li reći koliko je u financijskom dijelu osječki prijedlog kandidature bio realan? - Bio je vrlo realan. Budžet od 39 milijuna eura na 6 godina planiranja, provedbe i upravljanja projektom nakon što bude završen je realna stvar. Činjenica da je financiranje bilo planirano iz puno izvora, od EU sredstava, gradskih proračunskih, državnog proračuna te privatnih sponzorskih sredstava koja su bila planirana na nivou 4,7 milijuna eura, mislim da je naš plan bio vrlo održiv. Ne vidim u njemu ništa sporno. Koliki je povrat, odnosno financijska korist bila očekivana? - Povrat je prema iskustvu dosadašnjih prijestolnica oko 1 : 6, na svaki uloženi euro povrat je 6 eura. Vrati se u zajednicu, primjerice kroz hotelski smještaj, vanpasionsku potrošnju. U Grad bi se u tih 5 godina slilo oko 240 milijuna eura. Tim koji je zaslužan za pobjedu Rijeke kao EPK 2020 već je sljedećeg dana pozvao na suradnju sve ostale gradove koji su se kandidirali, hoćete li prihvatiti taj poziv? Odnosno, hoće li Osijek na bilo koji način sudjelovati ili se barem predstaviti u Rijeci 2020.? - Vjerujem da hoćemo jer Hrvatska je premala zemlja da bi cijelu stvar prepustili samo Rijeci. Kako, na koji način, da li sudjelovanjem u njihovim projektima ili uključivanjem naših projekata u njihov
DOBRO SMO I danas, srećem ljude koji kažu da im je žao što nismo prošli, pitaju jesmo li dobro. Kažem da smo već preboljeli, da već radimo dalje. Razoračanje je trajalo dan, dva. O tome ranije nismo razmišljali jer smo bili fokusirani na pobjedu.
program, to ćemo vidjeti. Kako bi Osijek izgledao 2020. da smo postali EPK? - Izgledao bi i svakako će izgledati življe nego što je sada, u onom nekakvom fizičkom smislu. Ideje koje smo utkali u kandidaturu iskoristit ćemo kako bismo oživjeli urbane prostore s ozbirom na ono kako izgledaju danas. Tu prvenstveno mislim na prostor stare skretnice kolodvora HŽ infrastrukture kojega i dalje imamo u planu pretvoriti u kulturni kvart. Postoje neiskorišteni prostori u Tvrđi u koje treba uložiti europska sredstva. Kroz projekte koji su napravljeni u prijavnoj knjizi imamo ideju što staviti u te prostore. Te će ideje pomoći da sastavimo što kvalitetnije prijave za europske fondove i da doista transformiramo objekte i u fizičkom smislu. Što se nematerijalnog dijela tiče, uspijemo li zadržati ovaj elan s kojim smo bili u kandidaturi, zbilja ćemo imati priliku vidjeti Osijek 2020. kao grad u kojem kulturno stvaralaštvo ima puno veću ulogu nego danas. Neki voditelji projekata kandidature gradova za EPK su, nakon prvih propalih pokušaja osvajanja titule, kasnije uspijevali s nekim drugim gradovima i uspješno su vodili čak i više europskih prijestolnica kulture - što ste vi osobno naučili? Jesu li vaša znanja danas korisna budućim kandidatima? - Vjerujem da jesu i s obzirom na suradnju s Novim Sadom s kojim smo nastavili surađivati na njihovom projektu za Eu-
ropsku prijestolnicu kulture 2021. Njima su iskustva Osijeka s obzirom da su najsvježija i da je kandidatura za 2020. bila prva po novim pravilima, jako važna. Gradovi koji sada idu u svoju utrku imaju itekako rezona učiti i od Rijeke koja je pobijedila, ali i od nas koji smo bili blizu toga. U igri su nova pravila koja gradovi koji su dobili titulu za sve ranije godine, ne znaju i nisu ih morali poštivati. U svakom slučaju, mislim da smo puno toga naučili u ovom procesu. Vrlo rado ću u svom daljnjem profesionalnom radu komunicirati i surađivati s gradovima koji se budu kandidarali za tu titulu. U komunikaciji smo i s ekipom iz Temišvara koji je rumunjski kandidat za 2021. godinu kao i s Novim Sadom s kojim surađujemo. Kroz taj ćemo proces još naučiti na korist grada te naša iskustva prenijeti njima. Kad se Osijek opet može kandidirati za EPK? Vidite li se u tom poslu? - Sljedeća prilika za kandidaturu je iza 2033. Još nije definirano koja je godina u pitanju i kada će Hrvatska ponovno biti domaćin Europske prijestolnice kulture ukoliko Europske unije do tada uopće bude. A vidim li se u tome, iskreno, ne znam. I ne znam hoću li biti u ovom poslu za 14 godina kada Osijek bude ponovo o tome razmišljao. Ali da će me zanimati što se tada događa, to sigurno. Da ću, ako ništa drugo, malo škicnuti preko ramena ekipi koja će tada raditi - u to sam siguran.