KULTURA
Os
STELA MACAKANJA BAČIĆ
broj 20. ◄► veljača 2016.
MARKO ŠOŠIĆ Dr. art. Marko Šošić, viši asistent na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti
Osijek se opire ruralizaciji, zadržava i gradi kulturnu kralježnicu koja je pomalo kruta
K
ao i Osijek, i ostali gradovi u Hrvatskoj su u zadnjih dvadesetak godina možda malo previše ruralizirani. Etnološka kulturna baština, a za koju znamo da je izrazito bogata pogotovo u ovom dijelu Hrvatske, počela se razvodnjavati i kao takva prelijevati u područje sentimentalnosti, površnosti
Umjetničko djelovanje, a kao platforma suvremenih tendencija, mora biti otvoreno prema raznovrsnim sadržajima i akcijama, jer u suprotnom negira svoj postmodernistički identitet i postaje salonska poza.
i kiča. Osijek se ruralizaciji ne opire na asertivan način, da ponudi nešto novo i prihvati mogućnosti koje donose i Osječani i oni koji u gradu djeluju, jer mobilnost je činjenica i nužna, već to radi jednim tvrdim kulturnim elitizmom i ekskluzijom. VIŠE
Profesorica Hrvatskog jezika i književnosti, osnivačica udruge Atelier Artist
Mladima samo treba dati poticaj i prostor da se izraze
S
ama ideja o osnivanju udruge Atelier Artist postoji već godinama. Poticaj su mi bili mladi ljudi, većinom moji bivši učenici, dramci, koje pratim kako individualno razvijaju svoje priče. Jedni sviraju u bendovim, drugi snimaju, fotografiraju, crtaju grafite ili entuzijastički organiziraju koncerte po gradu i sve iz Kreativo pissame ljubavi prema umjetno- mo, pokret, drama, film, sti i kulturi. Vizija je bila fotografija… okupiti ih, postoje li bolji međusobno alati za izražaupoznati, vanje svojih stvoriti svojevrmisli, stavova i stan kreativni osjećaja? Meni inkubator ljudi različitih afinite- osobno, ne. ta i umjetničkih izričaja s ciljem „umrežavanja“ u zajedničke multimedijalne projekte. VIŠE
2
VODENI SVIJET Stalna izložba udruge Gloria Maris postavljena je u Tvrđi, uz Galeriju Waldinger. Po broju eksponata najveća je u Hrvatskoj i u srednjeistočnoj Europi. U njoj su primjerci iz svih svjetskih mora.
ŽELJKO TURKALJ
Mladi koji dolaze na faks u Osijek naša su velika šansa T
renutno imamo 18.000 mladih koji studiraju u Osijeku, 2000 zaposlenih od čega je 1500 intelektualaca. Tek jedna četvrtina studenata je iz Osijeka, a ostali dolaze iz cijele Hrvatske i susjednih zemalja. Oni u Osijek kao sveučilišni centar ne dolaze samo zbog naobrazbe nego da bi učili o njegovoj povijesti i kulturi te da bi kulturna događanja, kazališta, muzeji, galerije, gradske ulice… koje posjete, bili dodatni element edukacije. VIŠE
DRAGICA DRAGUN
Tehnologija, ekonomija… moraju u kulturne pore
O
sijek bi titulom Europska prijestolnica kulture mogao dobiti mnogo – početi sustavno raditi kulturu. Rudarski, ili kao u polju, na građevini, ozbiljnome IT uredu. A onda odrađeno i živjeti. Ne s vremena na vrijeme, nego svakodnevno. Zapravo, to je strahovito mnogo. Razmjenom iskustava, umrežavanjem. I uvlačenjem u taj prostor (kulture) mehanizama i alata iz nekih drugih polja, grana. Čini mi se da tehnologija, ekonomija… mora u kulturne pore, htjeli mi to priznati ili ne, sviđalo nam se ili ne. VIŠE
Voditeljica Katedre za teoriju književnosti i svjetsku književnost Odsjeka za hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Osijeku
ANTE LAUC
Ovo nam je prilika da iziđemo iz kulturne krize U
Rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Moramo se prestati dodvoravati političkim opcijama, misliti o njihovim reakcijama, misliti njihovom glavom. MIROSLAVA VUČIĆ
koliko Osijek uspije uvjeriti komisiju da je pravi kandidat za Europsku prijestolnicu kulture, to će biti istinska pobjeda, a možemo je razviti u planetarnim razmjerima. Cijeli svijet vapi da najpošteniji i najobrazovaniji vode tehnološku, financijsku i kulturnu politiku. To će najbezbolnije biti u duhovnoj sferi i ukoliko se tu odigra sinergija vjere, znanosti i umjetnosti, to će se neminovno odviti i u tehničkoj, ekonomskoj, pravnoj i političkoj sferi. VIŠE
Profesor Ekonomskog fakulteta u mirovini
CRVENA VOJARNA
Previše inzistiranja na identitetu ukazuje na krizu identiteta. BILJANA URBAN
Bivša vojarna Gaj prvo je bila domobranska, pa Kraljveine Jugosalvije, nakon toga vojarna JNA, a tijekom i poslije Domovinskog rata koristila ju je Hrvatska vojska. Danas je ondje Odjel za matematiku i fiziku Sveučilišta J. J. Strossmayera.
DARIO KEMENC, MARIN SELEŠ, IVAN GRGIĆ, NIKOLINA POKORIĆ
Osijek je grad s energijom kakvu malo koji grad ima I
mamo „sve“, a uz to sve, imamo ogroman potencijal imati još više. Kada bi to znali pravilno i efektno predstaviti postigli bismo uspjeh. Možda smo presubjektivni, ali i stranci koji dođu ovdje odmah to osjete. Jednostavnost, ali paralelno s time kreativnost i kompleksnost, opuštenost i pozitiva Osječana temeljni su kapital koji se mora iskoristiti. Osobe koje žele stvarati umjetnost, graditi kulturu i njen identitet, u okruženju kakvo Osijek potencijalno ima, mogu stvarati remek djela. VIŠE
Osnivači Kreativne agencije Adverta
Floskula kako je Osijek grad po mjeri svakog čovjeka je zapravo potpuna istina.
JOSIP MIHALJEVIĆ
SANJA LONČAR - VICKOVIĆ
Održivo je ono što građani žele i razumiju
J
e li istina da se „prava“ kultura rađa samo u lošim uvjetima, bez dovoljno novca i potpore? Da se u jako dobrim okolnostima stvara „mlaka“, izbijeljena i higijenizirana kultura? Ako je tako, osječka kulturna scena ne bi trebala imati problema. Također, je li za inovativnu kulturu potrebna sloboda i „nerazumijevanje“ javnosti i kako to uskladiti s participacijom zajednice? Kako iskoristiti veliku akademsku zajednicu u definiranju i ostvarivanju jake kulturne scene? VIŠE
Za jasnu kulturnu politiku potrebno je definirati fleksibilnu strategiju razvoja kulture, oslonjenu na stvarne analize i mogućnosti potpore tih aktivnosti.
“Slavonijo, u jesen si zlatna” treba dići na nacionalni nivo
N
Arhitektica i izvanredna profesorica Građevinskog fakulteta Osijek
aša manifestacija “Slavonijo, u jesen si zlatna” je među najjačim manifestacijama ovakovog tipa u Hrvatskoj. Mnoštvo kvalitetnih izvođača, bogata tamburaška plejada, Predsjednik KUD-a koncerti i drugi “Josip Šošić” Tenja sadržaji već su godinama mamac mnogobrojnoj publici. Treba ju obogati dodatnim sadržajima, boljim marketingom i dići na nacionalni nivo. No, mi sa skromnim sredstvima ne možemo dalje napredovati i stvarati takav brend. VIŠE
3
UMIRUĆI VOJNIK
Titula je proslava urbane Europe. SNJEŽANA BANOVIĆ
Spomenik kipara Roberta Frangeša Mihanovića koji ga je za Osijek izradio 1897. godine kao posvetu palim vojnicima Šokčevićeve pukovnije. Od 1996. godine nalazi se u Parku kralja Držislava.
ĐURĐICA ĐUKELIĆ
Osijek treba više raditi na multikulturalnosti K
Predsjednica SKUD-a “Sveti Sava” Tenja
Srpska zajednica je najbrojnija i najprisutnija u gradu i ne znam zašto nas se ignorira jer smo uvijek spremni sudjelovati.
ao srpska zajednica osjećamo se oštećeni i marginalizirani. Jedini događaj na kojem sudjelujemo su Šarana jaja bojama grada, a poslije i prije toga nema ništa za nacionalne manjine. Sudjelovali smo i u projektu Dan materinskog jezika kojega organizira Gradska i sveučilišna knjižnica. To je prekrasan projekt u kojem smo nekoliko puta sudjelovali, no ne znam održava li se više. Moguće je da smo i tu zaobiđeni. Vjerojatno se radi o financijskim sredstvima jer mislim da su i hrvatska KUD-ovi također neshvaćeni. VIŠE
Pročelnik Odjela za biologiju, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i voditelj AKUD Strossmayer
ENRIH MERDIĆ
Sveučilište i studenti čine naš grad mladim O ko 17000 studenata i još oko 1000 djelatnika Sveučilišta ogromna su potencijalna snaga. Unutar Sveučilišta je Umjetnička akademija koja je izvor novih programa i novih ideja. Naši su zborovi izvrsni i na mnogim su međunarodnim festivalima osvajali mnoge nagrade. Slično je i s folklornim ansamblima. Umjetnička akademija također daje svoj
BUBNJARSKA SKUPINA RITMOS
Mnogi amateri vrijedno rade i mnogo toga mogu pokazati.
Članovi Bubnjarske skupine RitmOS
Veliki dio kulturnih zbivanja potiču od udruga civilnog društva
U
druge, ponikle iz, zbilja samoinicijativnih, intrinzičnih motivacija, nerijetko pojedinaca, amatera, „zanesenjaka“, nose svojevrsnu kulturu i sub-kulturu ovoga Grada. Tu ubrajamo i nas, ali i cijeli niz sub-kulturalnih umjetničkih grupa – trash/metal/punk bendove, žonglere, ljude koji od slame ili lišća prave čuda, ljude koji sve to fotografiraju ili fotografiraju Osijek, ljude koji posjećuju izložbe fotografija, kolekcionare… VIŠE
veliki doprinos. Malo jača financijska potpora za realizaciju raznih razmjena, sudjelovanje na festivalima i davanje programa na nacionalnoj i međunarodnoj razini sigurno bi istaknula vrijednost kulturnog rada u Osijeku. VIŠE
Potrebna je prilagodba promjenama koje potiču ljudi koji SADA ŽIVE i stvaraju!