OSKULTURA / JAVNA RASPRAVA: OSIJEK – EUROPSKA PRIJESTOLNICA KULTURE 2020.

OSKULTURA JAVNA RASPRAVA: OSIJEK – EUROPSKA PRIJESTOLNICA KULTURE 2020.

ISBN 978-953-57904-1-9

➤ Svaki peti hodač Osijekom je student koji će odnijeti grad sa sobom. ➤G ospodarska kriza je ekološki problem proizveden tamo gdje je najviše moći, stoga treba omogućiti moći pismenosti da to, dakako posrednim sofistikacijskim sredstvima, dovede na svjetlo dana. Tek pismenost štiti od mraka nasilja.

GORAN REM, VODITELJ KATEDRE ZA HRVATSKU KNJIŽEVNOST NA FILOZOFSKOM FAKULTETU SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

OSKULTURA

JAVNA RASPRAVA: OSIJEK – EUROPSKA PRIJESTOLNICA KULTURE 2020. (naglasci iz intervjua koji su nadahnuli Prijavnu knjigu osječke kandidature)

OSKULTURA JAVNA RASPRAVA: OSIJEK – EUROPSKA PRIJESTOLNICA KULTURE 2020. (naglasci iz intervjua koji su nadahnuli Prijavnu knjigu osječke kandidature)

Nakladnik: Kulen vizija d.o.o.

Za nakladnika: Dario Topić Biblioteka: Media Unlimited, knjiga 2.

Urednik: Dario Topić Kreatori digitalne rasprave: Maja Celing Celić i Gradimir Đukarić Voditeljica superdeska: Zorica Perić Grafičko oblikovanje: Saša Celinščak Fotografije: Davorin Tram Tisak: Grafika, Osijek Naslovnica: Detalj s pročelja kuće Spitzer, Europska avenija 14 Zadnja: Viseći pješački most, izgrađen 1981. kao Most mladosti (visina 35 metara) Redakcija materijala dovršena 9. ožujka 2016.

1. izdanje, ožujak 2016., Osijek, Hrvatska Copyright © Kulen vizija, 2016. Sva prava pridržana.

ISBN 978-953-57904-1-9 CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000926888.

OSKULTURA JAVNA RASPRAVA: OSIJEK – EUROPSKA PRIJESTOLNICA KULTURE 2020. (naglasci iz intervjua koji su nadahnuli Prijavnu knjigu osječke kandidature)

Oxygen

KLJUČ BUDUĆNOSTI

Cijeli grad diše kandidaturu P

rvi razgovori s dionicima osječkih kulturnih scena na blogu Oskultura objavljeni su u travnju 2014. paralelno s javnim predstavljanjem “Strategije kulturnog razvitka Grada Osijeka 2014. - 2020.”. U naredne dvije godine javna rasprava o tom strateškom dokumentu permanentno se odvijala na digitalnoj platformi Oskulture, te kroz njezine module na društvenim mrežama, putem agilnih brošura u redovitoj distribuciji kanalima elektronske pošte i na stranicama digitaliziranog istoimenog časopisa.

Sudionici rasprave izgradili su kolosalnu i dobro organiziranu javnu online arhivu vizija o Osijeku koji, zahvaljujući upravo dokumentiranom višeglasju proizvođača i konzumenata kulturnih sadržaja, izrasta u jednog od najžilavijih kandidata za istinsku Europsku prijestolnicu kulture 2020.

Jednako tako, rasprava o strategiji na blogu pretapa se u raspravu o potencijalima buduće kulturne prijestolnice, a snažne poruke iz osječkog kulturnog miljea nadahnjuju autore konačnog koncepta Prijavne knjige kandidature.

5 I OSKULTURA

Obzirom na dvogodišnji kontinuitet neprekinute javne rasprave, konstantnu aktualnost, potpuno umreženje u komunalnu svakodnevicu i pogođenu formu lako dostupne javne arhive Oskultura je jedinstven projekt snažne medijske potpore ambicijama svih koji istinski žele da Osijek 2020. bude najkulturniji grad u Europi.

Takav koncept javnog sudjelovanja omogućio je da praktički cijeli grad diše kandidaturu tijekom razdoblja od gotovo dvije godine prije nego što je ona konačno i službeno predana. U više od trideset godina postojanja institucije Europske prijestolnice kulture ni jedan drugi grad-kandidat nije uspio u tako dugom razdoblju održavati interes i javno homogenizirati različita građanska promišljanja o značaju kulture. Osijek je, barem po tom pitanju, izrazito harmonizirao odnose. I to je za Osijek vjerojatno jedino pravo rješenje, kisik za budućnost.

Ivan Vrkić, dipl. iur.

GRADONAČELNIK

PRVI ČOVJEK KANDIDATURE Vladimir Ham, ZAMJENIK GRADONAČELNIKA

Europska prijestolnica kulture za nas je motor gospodarskog razvitka

OSKULTURA I 6

D

ogradonačelnik Vladimir Ham objašnjava kako Osijek ima puno komparativnih prednosti za prijestolnicu kulture - multikulturalnost, kulturu mira i pomirenja, vodstvo grada koje ima jasnu viziju razvoja i jaku IT scena što je predvodnik kreativne industrije na kojoj se temelji razvoj.

Koliko su građani bili angažirani u kandidaturi za Europsku prijestolnicu kulture?

Jeste li saslušali baš sve one koji su na tu temu imali nešto reći?

- Dragocjena participacija građana i njihovo aktivno uključenje najprije u izradu Strategije kulturnog razvitka grada, a onda i u razvoj vizija o projektima koji se kandidiraju za osječki koncept kulturne prijestolnice - bili su velika pomoć timovima angažiranim na pripremi i provođenju kandidature, a istovremeno su i ključno slovo razlike u pristupu kandidaturi u odnosu na sve druge gradove kandidate. Osijek je u prvom krugu zaigrao upravo na tu kartu javnosti, i prošao dalje. Proveli smo jednu od najširih, najtemeljitijih i najdužih javnih rasprava na temu kandidature grada za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Zadnji segmenti rasprave održavaju se praktički i danas (www.oskultura.com), u posljednjim trenucima prije konačne odluke o dodjeli titule.

Jesu li već vidljive promjene u razmišljanjima o ulozi kulture u razvoju Osijeka? Je li

već i sam rad na kandidaturi učinio svoje, počeo mijenjati percepciju?

- Do konačne odluke povjerenstva o tome koji će grad biti Europska prijestolnica kulture proveli smo i provodimo nizove promotivnih aktivnosti kojima su prezentirani potencijali grada što su izostavljeni iz Prijavne knjige, jer je ona ograničena na samo 100 stranica. Panel diskusije, predavanja, okrugli stolovi i umjetnička događanja uveli su nas u finale i pripremili Osijek za doček članova povjerenstva koje odlučuje o tituli. Vjerujem da su se na terenu još konkretnije upoznali s našim konceptom – planovima, smjernicama, lokacijama, infrastrukturom i s ljudima koji su radili na kandidaturi. Smatram kako smo uspjeli dokazati da je koncept realan, izvediv, da građani Osijeka znaju za kandidaturu, da mnogi o njoj glasno razmišljaju i imaju različite vizije o tome kakvu bi korist grad mogao dugoročno baštiniti iz činjenice da je kulturu izvukao iz institucija i približio je građanima.

Dakle, promjene su već vidljive.

Po čemu je naša kandidatura stvarno posebna u odnosu na druge? Što se promijenilo od prvog do drugog kruga predaje Prijavne knjige?

- Između dva kruga smo značajno promijenili pristup svojoj kandidaturi - posao smo radili manje emocionalno i romantično, a više poslovno i ozbiljno. Koncentri-

rali smo se na kapacitete i način provedbe, a dodali smo i dosta novog i autentičnog programskog sadržaja koji namjeravamo producirati. Programske aktivnosti definirali smo vrlo precizno, u okviru četiri programska stupa, i danas imamo njihove jasne troškovnike. Naravno, do 2020. moći ćemo značajno nadograđivati takve temelje i proširivati programsku ponudu, ali noseći okviri su vrlo jasni i snažno korespondiraju s generalnom idejom osječke kandidature.

“Bridges over Waters” su programi koji povezuju i sjedinjuju osječke multikulturalne i multietničke potencijale. “Living Fields” su programi koji se baziraju na suživotu s prirodom, održivom razvoju i proizvodnji ekološke hrane. “Culture Park” su programi koji oživljavaju svaki kutak grada spajajući ga s urbanom kultu-

rom. Program “Hacking the Future” povezuje povijesnu baštinu i novo, digitalno doba sa znanstvenim naslijeđima na kojima se kultura našeg grada temelji.

Pišući programe dogovarali smo i konkretnu programsku suradnju sa Slavonskim Brodom, Vukovarom i Đakovom. Razgovarali smo s predstavnicima Našica, Belišća, Valpova, Vinkovaca i Donjeg Miholjca iz našeg okruženja.

Interes su pokazali i Pečuh, Baja i Mohač iz Mađarske, Sombor, Novi sad, Apatin i Sremska Mitrovica iz Srbije te Tuzla i Banja Luka iz Bosne i Hercegovine.

Pretpostavka je da su se kroz pripreme i postupak kandidature u javnosti već iskristalizirala očekivanja od titule, ali što bi građani doista mogli dobiti? Odnosno, što su već dobili ako kandidatura čak i ne prođe?

➤ Prazne industrijske hale mogu proizvoditi kulturu DENIS DETLING

➤ Titula je vjetar u leđa, Osijek treba živjeti kulturu GORAN LIŠNJIĆ

➤ Nedopustivo je da u Tvrđi trešte narodnjaci i cajke NIKOLA FALLER

➤ Kultura je ekonomska kategorija i svi mogu zaraditi VLASTIMIR KUSIK

str. 22.

str. 25.

str. 35.

str. 40.

7 I OSKULTURA

MAGNET ZA PUBLIKU U Osijeku je ovo jedinstven slučaj. Po prvi puta se većina gradskih kulturnih dionika uključila u raspravu o kulturnom projektu. Svi su svjesni da je kulturna prijestolnica magnet za privlačenje brojne publike iz svih dijelova Europe. To je zapravo priča o gospodarskom razvoju.

POLIGON BUDUĆNOSTI U Osijeku je IT industrija predvodnik kreativne industrije. Osijek Software City je sintagma poznata ne samo u okvirima Hrvatske nego i na međunarodnoj razini, u kontaktima s diplomatima. Taj je segment jedan od temelja i pokaznih poligona osječke kandidature.

- Kandidatura Osijeka početak je procesa kulturnog restrukturiranja grada. Dobili titulu ili ne, gradskim vlastima ostaje da provedu sve planirane projekte.

U ovih gotovo dvije godine rada na kandidaturi uspjeli smo kulturu prikazati kao važan, ako ne i najvažniji segment života našeg grada te u velikoj mjeri ujediniti kulturnu scenu grada oko zajedničkog cilja. Ostatak grada i građana je profitirao u duhovnom smislu jer se kultura kroz ovaj projekt prestala promatrati usko. Prikazali smo je u punoj širini, kao sraz svega što živimo te da kulturu čine sve naše kulture življenja, a ne samo umjetnost u nekom elitističkom smislu. U materijalnom smislu, Osijeku će ostati masa urbanističkih infrastrukturnih rješenja kao što je kulturni kvart s kreativnim inkubatorom na prostoru bivše HŽ Infrastrukture, preko Kulturnog centra koji već ima zacrtanu namjenu (ali će sada brže zaživjeti), do drugih prostora koji se promišljaju kao kulturni. Između ostalih, tu je Trg Vatroslava Lisinskog u Tvrđi koji će postati važno poprište kulturnih zbivanja. Uostalom, elaborat o kandidaturi ostaje svakoj sljedećoj gradskoj upravi kao priručnik za ono što se u Osijeku treba napraviti kad je kultura u pitanju. Dogovorili smo i programsku kooperaciju s Dubrovnikom i Pulom, gradovima koji su nam suparnici jer su se također kandidati za titulu.

Tko god od ta tri grada postane Europska prijestolnica kulture uključit će i druga dva grada u neki od programskih segmenata. S Dubrovnikom je definirano najviše programa.

Možemo li eventualnu titulu Osijeka kao EPK 2020. doživljavati kao stvarni završetak projekta mirne reintergracije koju je vodio gradonačelnik Ivan Vrkić?

- Da. Definitivno. To je logičan nastavak posla koji je gradonačelnik svojedobno radio. Njegova je mirovna misija jedna od rijetkih, ako ne i jedina u svijetu koja je uspješno provedena. Nastavak onoga što je on tada u političkom smislu započeo odvijao se u glavama svih koji su bili angažirani na kandidaturi za Europsku prijestolnicu kulture.

Naš koncept u potpunosti kulturno sjedinjuje, zapravo slju-

➤ Naš je identitet višekulturna i multietnička raznolikost DELIMIR REŠICKI

➤ Formula je jasna: otvaranje, komunikacija i samokritičnost JAGNA POGAČNIK

str. 43.

str. 47.

POLITIČKO SUGLASJE Kandidatura Osijeka za Europsku prijestolnicu kulture jedna je od rijetkih stvari koje su u Gradskom vijeću izglasane jednoglasno.

Dakle, nije se javila niti jedna politička opcija koja je bila protiv kandidature. Svi su smatrali da grad u to treba ići i da Osijek to zaslužuje.

OSKULTURA I 8

bljuje ovaj prostor u najširem kontekstu. Pružena ruka iz Osijeka, grada-kandidata za Europsku prijestolnicu kulture, seže toliko daleko iza granica drugih država s kojima želimo surađivati, i s kojima već surađujemo, da više ne možemo govoriti o Osijeku kao gradu na nekim rubovima, već o punokrvnom urbanom središtu u koje svi žele doći, s kojim svi žele surađivati i grijati se na vatri dobrih vibracija i još boljih raspoloženja. Sad su nam svi susjedi puno bliži nego ikada prije. Napokon, radeći na kandidaturi dokazali smo da kultura može premostiti ono što drugi segmenti društvenog djelovanja ne mogu.

Znamo li već sad zbog kojih bi razloga 2020. posjetitelji iz primjerice Mađarske, Srbije, Bosne i Hercegovine ili Slovenije, Italije i Austrije dolazili u Osijek ako bude EPK? Što ovdje kod nas nikako ne bi trebali propustiti?

- Zanimljivi programski sadržaji bit će prvi okidač za posjet jer

će biti promovirani diljem Europe kroz činjenicu da je Osijek Europska prijestolnica kulture. Dolazak će im sigurno biti olakšan izvrsnom prometnom povezanošću, a tu će ključnu ulogu odigrati Zračna luka Osijek koja će, siguran sam, privući više kompanija koje će letjeti za Osijek. No, morat će se priključiti i čitava regija s integriranom turističkom ponudom jer, kulturna zbivanja mogu biti okidač, ali ne i kompletan razlog posjeta turista našem gradu.

U svakom slučaju, već smo promislili kako pojednostaviti dolazak kulturnih gostiju, kako im olakšati odluku za dolazak na našu destinaciju. Imamo konkretnih planova koji zadiru čak i u nove turističke i prometne inicijative.

Pokušavate li kandidaturom Osijeku vratiti staru slavu ili stvoriti potpuno novu klimu u gradu, stvoriti prijestolnicu? Je li svima jasno što radite?

- Dobrom dijelu građana je jasno da želimo istovremeno stvoriti novu klimu, ali i vratiti stari ponos. Ako osvojimo titulu kulturne prijestolnice bit će nam povećane šanse za dobivanje europskih sredstava i za druge projekte koji nisu direktno vezani uz kulturu. Neki gradovi-kandidati imaju veće proračune od Osijeka ili bolje razvijeni turizam i turističku infrastrukturu, ali u ovoj utrci nisu ispred nas.

Europa traži potencijal za veliki korak unaprijed. Uzmite, primjerice, kulturu manjina koje djeluju u Osijeku. Oni čine most prema matičnim državama i njihovim društvima. Oni su spona preko koje ćemo doći do onoga što je Osijek učinilo takvim kakav je danas.

Ako Osijek postane europska kulturna prijestolnica bit će naročito korisno mladim sugrađanima gledati kako se grad brzo mijenja do 2020. Jeste li na njih mislili kad ste pisali prijavne programe?

- Naravno. Prilikom dodavanja programskih sadržaja u sve su aktivnosti uključeni i studenti Odjela za kulturologiju. Zatim,

bilo je i zainteresiranih građana koji su donosili prijedloge i neki su uvršteni. Obavljena su i savjetovanja s udrugama u kulturi, a sve je usklađeno i s kulturnim institucijama koje će biti nositelji nekih od programa. Kandidatura je koncentrirana na kreativne potencijale, na činjenicu da je Osijek sveučilišni grad s dugom tradicijom, također i na činjenicu da je grad u zapećku Hrvatske po mnogo čemu i da su mladi razočarani perspektivama. Projekt dokazuje da je upravo kulturnim razvitkom, koji će potaknuti razvoj kreativnih industrija, moguće vratiti mladima perspektivu, potaknuti zapošljavanje i gospodarski rast.

➤ Osijeku treba zagrljaj drugih da bi počeo vjerovati u sebe JULIJANA MATANOVIĆ

➤ Pokret otpora u književnosti u Osijeku je najpotrebniji NENAD RIZVANOVIĆ

➤ Ne postoje druge industrije osim kulturne industrije ANITA SCHMIDT

➤ Etablirali smo grad kao epicentar ekstremnih sportova ZDENKO LIŠKA

str. 49.

str. 55.

str. 80.

str. 119.

VELIKA ŽELJA Dugotrajna javna rasprava dokazuje koliko građani žele da se kulturni život Osijeka promijeni i nadogradi.

Proces kandidature za to je bio savršena platforma.

9 I OSKULTURA

ULOGA JAVNOSTI Niti jedan grad do sada nije napravio “javniju” javnu raspravu o svojim kulturnim potencijalima.

Na Oskultura.com dostupna je i javna arhiva rasprave. A zamislili smo da se na istom mjestu u kontinuitetu i dalje raspravlja, ali ovaj puta o programskoj ponudi kulturne prijestolnice.

OSKULTURA I 10

Osijek je u urbanističkom smislu izrazito poseban obzirom da je izgrađen samo na jednoj strani rijeke Drave.

MIROSLAV PAVLINIĆ, ARHITEKT

11 I OSKULTURA

ALEKSANDRA BRČINA, arhitektica

ALKA TURALIJA, profesorica na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku

Koncept prenamjene i revitalizacije pozitivan Zelenilo bi trebalo biti glavni brend Osijeka je za titulu K

ao novodoseljenica u Osijek, iz metropole poput Beograda, pogled mi je neprestano usmjeren na stara barokna zdanja, s obzirom da sam nepopravljiv romantik. Međutim, svakako bih izdvojila Sveučilišni kampus u Osijeku. Arhitektura sveučilišta ili institucije koja nas uči, trebala bi nam omogućiti slobodu naših koraka kako bi nam pogled bio usmjeren na više strana. Na taj način arhitektura uspijeva različitim senzibilitetima privući pažnju. Mislim da će se upravo takva arhitektura dogoditi na prostoru sveučilišnog kampusa.

Danas se u arhitekturi često javlja tema revitalizacije postojećih prostora. To su prostori koje je vrijeme pregazilo, te gube svoju svrhu, postaju napušteni ili zbog svojih loših karakteristika ne nude više potreban komfor koji se danas očekuje. Osječka arhitektura se sastoji i od takvih prostora, te milsim da bi koncept prenamijene i revitalizacije prostora u obliku strateškog razvoja mogao pozitivno utjecati na putu dostizanja titule.

Osijek uskoro dobiva Arhitekton➤ Ideja sveučilišnog grada podržava ulogu Osijeka kao kulturno-obrazovnog žarišta Slavonije.

M

ski fakultet. Samim tim i novu obrazovnu grupu, koja uz svoje profesionalno sazrievanje može i treba utjecati na promicanje takvog identiteta. Pretpostavljam da će se lokalni i gostujući predavači, stručni kadar i mladi potencijali prvi naći u toj ulozi. Zamišljam taj čin kao točku privlačenja, koja bi veoma brzo mogla postati interaktivna i tako kulturni identitet Osijeka dovesti i na europsku razinu.

POTENCIJAL Treba profiltrirati sve postojeće komplekse, čija bi prenamjena služila između ostalog i u svrsi kultune djelatnosti.

išljenja sam da Osijek ima obvezu izgrađivati se na sveukupnom povijesnom nasljeđu u kojem je arhitektura vrta bila tako značajna i priznata i to ne samo u doba secesije već i znatno prije. Zadaće koje jedan grad mora ispuniti kako bi očuvao tradiciju, uz pomno i stručno njegovanje povijesne ostavštine, ne odnose se samo na očuvanje duha vremena u kojemu je dio kulturnog nasljeđa stvoren, već i na mijenu s ciljem uvođenja novih spoznaja i mehanizama.

Ponekada je to vrlo teško izvesti pravilno, radi brze urbanizacije, ali ponajviše radi pomanjkanja znanja i volje. Stoga je podizanje svijesti građana, uključivanje struke, povezivanje s Europom i šire, uključivanje i obrazovanje mladih kadrova kao i stavljanje na prvo mjesto zelenila grada kao glavnog “brenda” u promicanju Osijeka kao grada kulture, izuzetno važno. Mehanizmi kojima se to postiže su: tribine, radionice, cjeloživotno učenje, organiziranje priredbi (izložbe cvijeća, dani ljubica, narcisa što je tradicija u Osijeku), organizaci➤ Morali bi postojati Savjeti građana koji bi donosili prijedloge i odluke o glavnim ulaganjima i razvoju svih zelenih površina.

ja botaničkog vrta, snimanje info materijala, dokumentacija povijesti izdavanjem knjiga, časopisa, vodiča kroz perivoje i priručnika; očuvanje povijesnog nasljeđa kroz stručnu i pravilnu obnovu, izrada platforme zelenila unutar planova arhitekture i krajobraza, uključivanje svih građana i naravno struke, povezanost s gradovima i institucijama unutar zemlje i čitave Europe i svijeta, sudjelovanje na međunarodnim natjecanjima i projektima EU, povezivanje različitih struka u timove.

POTENCIJAL Zelene posebnosti: pješački most, zoološki vrt, kompozicija zelenila naselja Sjenjak, kao i neki privatni i školski vrtovi.

OSKULTURA I 12

BRANIMIR KLJAJIĆ, arhitekt

BRUNO RECHNER, arhitekt

Presudne bi mogle biti Ulaganja moraju ostvariti arhitektonske realizacije korist generacijama koje dolaze svjetskih imena K

ada govorimo o arhitekturi, kulturni identitet Osijek može graditi na svom bogatom urbanističko-arhitektonskom nasljeđu (napr. linearni grad uz rijeku, secesijska arhitektura) te na vrhunskim recentnim realizacijama.

Identitet grada treba na svim nivoima promicati preko, npr.

Društva arhitekata, raznim tribinama, interdisciplinarnim skupovima, a bilo bi nužno i objavljivanje realizacija u domaćoj i inozemnoj literaturi kao u arhitektonskim časopisima. ORIS, DETAIL, MARK, architektur aktuell... su neki od njih. Na taj način bi se Osijek upisao na nacionalnu i internacionalnu arhitektonsku kartu. Naravno ako realizacije nisu dovoljno kvalitetne, teško da će spomenuti časopisi biti zainteresirani za objavljivanje.

Interesantno je još primjetiti da se kod nas nitko ozbiljnije ne bavi arhitektonskom kritikom realiziranih objekata???

U slučaju osvajanja titule kao prioritete vidim ulaganja prvenstveno u sve što je potrebno kulturi grada. Za to bi vjerovatno pored ostaloga bilo potrebno ➤ Beč je pored niza domaćih, izuzetno kvalitetnih autora za veliki broj prestižnih lokacija i projekata angažirao strane arhitekte.

13 I OSKULTURA

N

izgraditi nekoliko novih (ili privesti namjeni nekoliko postojećih) građevina koje Osijeku nedostaju napr. kulturni centar, kongresna dvorana, koncertna dvorana, galerija. To su zapravo kapitalni objekti bilo kojeg grada. U svijetu nije rijetka praksa da se za takve projekte direktno angažiraju ponajbolji svjetski arhitekti.

Za Osijek bi to bio veliki skok, nekoliko takvih vrhunskih arhitektonskih realizacija mogle bi odlučujuće promjeniti sliku grada.

POTENCIJAL Osijek bi trebao daleko više surađivati sa zemljama iz okruženja. Mislim da je to potencijal koji nije dovoljno iskorišten.

ije dobro ako se investiranje, kao što je često slučaj, svodi na jednokratnu potrošnju iza koje ostaje trošak, a ne novi prihod. Pozitivan primjer je grad Bilbao koji je investicijama u kuturno – turističke sadržaje napravio čudo.

Dakle, da za kongresnu dvoranu koja će generirati nove prihode kroz organizaciju kongresa i unaprijediti ugostiteljsko-turističke sadržaje u gradu. Da, za novi veliki muzej koji će generirati pozitivne aktivnosti u mnogim kreativnim područjima društva i omogućiti novi sadržaj turistima koji dolaze.

Da, za atrakcije koje će istaknuti grad i regiju u odnosu na druge, a kojih sada nema. Da, za mnoge druge sadržaje koji nisu nužno vezani za kulturu, ali su vezani za razvoj i jačanje gospodarstva.

Da, za još aktivniji suživot, aktivnosti i sadržaj vezan uz Dravu.

Da, za novi gradski stadion koji će imati nogometni kamp čime će privlačiti tisuće sportaša iz šire regije i time opravdati svoju investiciju. Sve ovo doprinjelo bi i jačanju zračne luke Osijek jer bi ➤ Secesijski niz u Europskoj aveniji i povijesni graditeljski sklop Tvrđe istinska su arhitektonska vrijednost.

grad postao nova zanimljiva destinacija...

U budućnosti očekujem grad koji će imati bolju infrastrukturu, uređenije javne prostore, odličan kontakt s prirodnim kvalitetama prostora, prije svega rijekom Dravom, više sadržaja u kulturi, obrazovanju, zabavi, još više dobre arhitekture, ekonomski stabilan grad sa sretnim i nasmijanim ljudima koji imaju mogućnost napredovati, ugodan stil života u ovom mirnom i lijepom gradu.

POTENCIJAL Imamo što pokazati: Autobusni kolodvor, Pješački nathodnik iznad željezničkog kolodvora, Trg slobode, Trg Ante Starčevića...

DANIJELA LOVOKOVIĆ, pročelnica županijskog Upravnog odjela za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i prirode

IVANA SUDIĆ, pročelnica Konzervatorskog odjela u Osijeku

V

P

Kulturni turizam treba Industrijska baština je doći u Osijek jer smo mogućnost za kulturne još uvijek neotkriveni sadržaje

elik dio osječke arhitektonske povijesti je sačuvan, ali manjim dijelom obnovljen.

Možda i zbog toga što kulturni potencijal Osijeka nije poznat široj javnosti i time nedovoljno iskorišten. Mislim da je problem u nama samima i našem mentalitetu. Suviše smo tihi i samozatajni, ne hvalimo se dovoljno i nismo glasni. Kako će netko znati da postojimo i koje vrijednosti skriva naše gradsko tkivo? Naši su potencijali u obnovi i prezentaciji naše kulturne, prvenstveno graditeljske, baštine.

Baština nije samo Tvrđa i secesija, Osijek je bogat modernom, ima jedinstveni urbanizam, park prirode na pješačkoj udaljenosti od središta grada...

Da, kulturni turizam, koji je sada u neviđenom zamahu, treba doći u Osijek jer smo mi još uvijek “neotkriveni”, globalizacija nas nije pregazila. Europski mali grad u kojem imate svu udobnost modernog čovjeka, naviku mirnog življenja, ali i dovoljno sadržaja zanimljivih prosječnom turistu. Naš grad ne može nuditi samo dobru hranu i noćenje, već ➤ Osijek je građen s mnogo ljubavi, mjere i smisla za lijepo. Preci su nas zadužili da na njihovim postulatima nastavimo graditi i mi.

i užitak opere u nacionalnom kazalištu, organizirani posjet muzejima i galerijama, vožnje Dravom, avanture Kopačkog rita... puno toga što drugi nemaju. Potrebno je povećati smještajne kapacitete, za što ne sumnjam da će se dogoditi, obzirom da ovaj dio rješava privatni sektor.

Turistička zajednica treba osmisliti modernu i drugačiju turističku promidžbu grada, onu koja će biti originalna i pamtljiva.

Potrebno je pomoći mladim umjetnicima.

POTENCIJAL Naša tradicija (i naše pamćenje o njoj) naša je velika šansa. Treba iskazivati znatiželju i otkrivati ono što je sustavno sakrivano.

otencijal Osijeka je u odgoju i obrazovanju djece i mladih, stalnom informiranju svih građana i integriranju kulturno-povijesnog naslijeđa u svakodnevicu ovoga grada.

Trenutno napuštena i zapuštena kulturna baština, najviše industrijska, daje brojne mogućnosti za razne kulturne sadržaje i punktove.

Također, tu su brojni napušteni prostori uglavnom vojarni i kazamata u Tvrđi. Potencijal je i proširenje postojećih kulturnih institucija (Muzej Slavonije, Državni arhiv, umjetnički atelieri i sl.), kao i dodavanje potrebnih pratećih sadržaja (hostel, studentski dom, knjižara, suvenirnica, parkirališta, garaže, autokamp, noćni klubovi na lijevoj obali s novim pristupnim pješačkim mostom, prihvatni info punkt za turiste s toaletima, kino na otvorenom, robna kuća i sl.). Kulturni centar u Eurodomu uključujući koncertnu dvoranu.

Pojam o vrijednostima građanima treba približiti kroz edukativno zanimljive programe, javno oglašavanje, interaktivne ➤ Sve može biti u službi sadržaja kako kulturnih tako popratnih za potrebe EU prijestolnice kulture.

info panele, karte i izloge, manifestacije, oznake i simbole u kojima se sve kulturne vrijednosti grada oživljavaju i pričaju jasno svoju priču... tko su, što su i koji im je potencijal. Obrazovanjem u školskim programima, u sklopu stručnih nastavnih programa i terenske nastave.

Važna je i aktivna suradnja svih gradskih, regionalnih i državnih kulturnih institucija kako bi se stalno iznalazili načini prijavljivanja raznih projekata na fondove EU. POTENCIJAL Revitalizirala bih i unijela nove edukativne, kulturne i profitabilne sadržaje u devastirane, zapuštene i napuštene prostore.

OSKULTURA I 14

JELENA HAVELKA, dizajnerica

MIROSLAV PAVLINIĆ, arhitekt

Naša arhitektonska baština vapi za rekonstrukcijom

Studentski centar treba biti Galerija suvremene umjetnosti

N

K

apravila bih detaljan presjek i evaluaciju postojećeg stanja svih značajnih arhitektonskih, građevinskih, urbanističkih i hortikulturnih ostvarenja i potom plan za obnovu i rekonstrukciju.

Jedan od konkretnih manjih primjera jest da bih u centralnim dijelovima grada i u starim jezgrama na temelju kojih gradimo identitet Osijeka, unificirala izglede terasa kafića.

Kako bi se prepoznatljiv identitet uopće stvorio, potrebno je za početak osvijestiti postojanje nekadašnjeg urbanog života grada koji je od davnina bio kulturna sredina. Nužno je poticati međunarodnu interakciju i razmjenu informacija putem koncerata, predavanja, izložbi i sl.

Glazbeno područje smatram izuzetno važnim činiteljem u oblikovanju kultunog identiteta.

Glazba doslovno odaje identitet, bilo na osobnoj ili kolektivnoj razini. Sjetite se kako je ranije bilo zastupljeno daleko više koncerata, od jazza, bluesa, preko klasike i popa do tradicionalnih festivala koje su pratili svjetski portali!

U ovom gradu još uvijek ima ➤ Maštam o uređenju promenade novom dizajnerskom urbanom opremom i dodatnim intervencijama.

15 I OSKULTURA

puno kreativnih i talentiranih ljudi, punih potencijala. U njih treba imati povjerenja i poticati njihove ideje. Ti ljudi moraju imati usmjerenje, podršku, treba im dati krila, omogućiti kvalitetno okruženje u kojem se mogu razvijati kako bi dali rezultate.

Pogledajte što je proizašlo iz npr.

Pannonian-a, kojeg osobno smatram jednim od vodećih promotora našega grada van granica.

Lega-lega, brand koji ne može bolje promovirati lokaliziranu subkulturu, vrlo prepoznatljivo i prihvatljivo diljem svijeta.

ao arhitekt uvjeren sam da je Studentski centar idealan za namjenu galerije; središnji prostor sadašnjeg restorana je idealan za skulpture (ima veliku visinu), a velike površine i duljine hodnika su idealni za slikarske radove.

Također, mislim da bi bilo dobro izgraditi ili urediti Tehnički muzej. Ili još bolje Tehničko-tehnološki muzej; znači proširena funkcija tehničkog muzeja. Obzirom na značaj Osijeka u razvoju industrije početkom prošlog stoljeća sigurno bi se našlo dovoljno izložaka za tu namjenu.

Da li taj muzej urediti u nekim od napuštenih objekata osječke industrijske arhitekture ili koji su planirani za preseljenje (Kožara, Šibicara Drava, OLT, Šećerana, Remiza GPP-a i dr.) trebalo bi odlučiti temeljem elaborata kojim bi se analiziralo i valoriziralo osječko industrijsko nasljeđe.

Organizacijski i neovisno o uspjehu u kandidaturi za Prijestolnicu, mislim da bi u Osijeku trebalo osnovati Centar za kulturu, kao posebnu gradsku instituciju koja bi trebala voditi i organizirati

osječku kulturu. Sve pojedinačne napore u Gradu, koji su često i hvalevrijedni, treba objediniti i koordinirati u interesu unapređenja kulturnog života u Gradu.

To možda i nije najznačajnije, ali prečesto se u Gradu preklapaju u istom danu po dvije, pa i tri značajne kulturne aktivnosti amo zato što o tome nitko ne vodi računa. A i djelovanje postojećih kulturnih institucija u Gradu su često nepotrebno suprostavljene, one bi se morale kvalitetno nadopunjavati u interesu ukupne osječke kulture, a i njih samih.

POTENCIJAL Ostvariti interaktivne sadržaje na različitim gradskim punktovima, mjesta gdje će ljudi kroz element igre uspostavljati komunikaciju.

➤ Većina arhitektonskih objekata suvremene arhitekture nije prepoznata kao nešto što oblikuje i definira suvremeni život u gradu.

POTENCIJAL Istaknuo bih šetalište Promenadu koja predstavlja izvanrednu i od svih građana i gostiju prepoznatu vizuelnu i sadržajnu vrijednost grada.

OLIVER GRIGIĆ, arhitekt, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije

SANJA LONČAR - VICKOVIĆ, arhitektica i izvanredna profesorica Građevinskog fakulteta Osijek

O

U

Osijek je imao svjetsko Održivo je ono što čudo - Sulejmanov građani žele i razumiju most sijek svoj kulturni identitet može i treba temeljiti na svom arhitektonskom kulturnom naslijeđu koje ne prestaje sa secesijom nego se proteže sve do današnjih dana. Premalo se vrednuje period moderne i urbanističko – arhitektonska dostignuća novijeg doba.

Osijek je grad u kojem je provedeno jako puno natječaja s područja arhitekture koji su rezultirali uspješnim promjenama slike grada.

Osim toga, jedinstven je po svom nastanku i obliku koji se proteže samo duž jedne obale rijeke Drave, dok je s druge strane prirodno okruženje i to u jednom dijelu čak zaštićeni Park prirode.

Upravo ta povezanost grada i rijeke nije dovoljno iskorištena i potencirana cijelom dužinom kontakta.

Grad je nastao kao rezultat geografskih karakteristika, na prijelazu Drave na putu između sjevera i juga. Takvim položajem i povijesnim razvojem definiran je njegov karakteristični prepoznatljiv oblik.

Zbog tog položaja i značenja u ➤ Ne moramo daleko ići da vidimo što se može napraviti i oprihodovati s tom titulom.

Pech je preko ceste, takoreći.

vrijeme Turaka dobio je jedno od tadašnjih svjetskih čuda, Sulejmanov most.

Potencijali te činjenice i njena vrijednost nisu nikada bili dovoljno prepoznati i iskorišteni u kulturne i turističke svrhe. To je najznačajniji element koji je kao rezultat geografske smještenosti definirao povijest, značaj i razvoj grada.

Zato prvenstveno trebamo informirati i educirati vlastite građane o vrijednostima grada, razvijati kod njih osjećaj pripadnosti i povezanosti.

POTENCIJAL Turiste, kojih je svakim danom sve više, treba informirati o dostignućima svih epoha razvoja grada i preko društvenih mreža širiti vibracije.

žarištu kandidature bi mogla biti tema kontinuiteta naseljavanja ovog prostora – prapovijest, Mursa, Srednji vijek, Tvrđa i stvaranje Gornjeg i Donjeg grada, secesija, 20. i 21. stoljeće – koja odražava europski pristup održivosti i recikliranja lokaliteta i materijala.

U centralnu temu održivosti i kontinuiteta mogu biti uključene i urbane transformacije od vojnog preko industrijskog do sveučilišnog grada te odnos grada i okoline.

Tema (kulturnog, urbanog...) kontinuiteta mogla bi se vizualizirati kao biciklistička - pješačka plovna ruta koja bi inkorporirala lokalitete/građevine iz različitih razdoblja koji bi se – dijelom ili u cijelosti – iskoristili za ciljane kulturne i turističke sadržaje.

Sadržaje je potrebno definirati u širokoj diskusiji stručne javnosti i građana Osijeka.

Važna je participacija šire javnosti koja bi utjecala na formiranje vizije kulture u nekom idućem razdoblju... jer održivo je ono što građani žele i razumiju, a ne ono što je nametnuto i udaljeno od ➤ Za promociju treba angažirati stručnjake – stručnjake za promociju!

zajednice.

Postoji i nekoliko pitanja koja bi mogli raspraviti, kao što su: Je li istina da se “prava” kultura rađa samo u lošim uvjetima, bez dovoljno novca i potpore? Da se u jako dobrim okolnostima stvara “mlaka”, izbijeljena i higijenizirana kultura? Ako je tako, osječka kulturna scena ne bi trebala imati problema.

POTENCIJAL Osijek treba dodatno istaknuti industrijsku graditeljsku povijest kao i seosku arhitekturu od blata i zemlje koja okružuje naš grad.

OSKULTURA I 16

TIHOMIR ŽIVIĆ, docent na Odjelu za kulturologiju

VLATKO DUSPARIĆ, diplomirani inženjer arhitekture

Tvrđu vidim kao pretežitu četvrt sveučilištaraca

Valja razumjeti i poticati poduzetništvo u kulturi

B

G

arokna Tvrđa neprocjenjivi je dio osječke arhitektonske baštine. Iz nje je kretao essekerski kulturni život, u njoj su održavane prve kazališne predstave, u njoj su položeni temelji osječkog školstva... Otkrivaju to sve više i putnici s cruisera, koji nezaobilazno svraćaju u nju tijekom svojih proputovanja, interesiraju se za njezine istitucije i drugi namjernici u sve većem broju... Manifestacijama poput Osječkog ljeta kulture, Adventa u Tvrđi i sličnim ona već jest na dobrom putu svoje (pot)pun(ij)e sociokulturne i turizmološke revitalizacije.

Ipak, držim da je Tvrđu potrebno sagledavati integralnije, ne samo kao historiografsku i geografsku datost austrijske barokne utvrde.

Ono što je potrebno, a što mi se čini da ovaj koristan projekt kao svoju intencijsku komponentu ima, jest istražiti, harmonizirati i naposljetku sintetizirati tu postojeću ponudu u dodatnu, novostvorenu vrijednost, primjereniju 21. stoljeću.

To onda podrazumijeva uspostavu nepostojećih obrta i ugostiteljskih recepcijskih sadržaja, ➤ Tvrđa može, uz primjerene intervencije, doista jednog dana postati umanjeni “osječki Heidelberg”, dakle dinamična, pulsirajuća četvrt.

17 I OSKULTURA

odnosno onih koji bi nadilazili osnovnu ponudu sadašnjih barova, kafića ili restorana, te adaptaciju smještajnih kapaciteta, poglavito onih namijenjenih sveučilištarcima i mladeži, koji i jesu najčešći današnji tvrđavski korisnici. I na kraju, posebno je pohvalno što je projektno polazište ispitivanje javnog mnijenja o potrebnim promjenama i simbioza stanovništva s tim intervencijama.

POTENCIJAL Sviđa mi se ideja moguće profitabilnosti projekta “Festung Hotela”, budući da bi ju lokalno tvrđavsko stanovništvo moglo prihvatiti.

radovi se bore za što bolju poziciju u globalnoj hijerarhiji kako bi privukli kapital, investitore i turiste. Na jačanje značaja kulture u razvoju gradova ukazju podaci da 5 do 10 posto bruto nacionalnog dohotka zapadnoeuropskih zemalja predstavlja prihod od umjetnosti i kulture.

Mnogi gradovi u velikoj mjeri oblikuju razvoj na kulturi i kulturnim dobrima što je dovelo do pojave distrikta kulture kao nove morfološke i funkcionalne činjenice u gradu. Glavni uvjet za njegovo osnivanje je prisustvo kulturnih institucija na određenom dijelu grada, a često su lokalizirani u povijesnim gradskim jezgrama. Njegova realizacija razvija potrebu za ostalim sadržajima na istom prostoru (zabava, usluge, smještajni kapaciteti).

Osječka Tvrđa ima sve preduvjete da se programira kao distrikt kulture.

Visoka koncentracija kulturnih institucija (muzeji, galerije, arhiv, zavodi, agencije), na ograničenom prostoru omogućuju potencionalnim posjetiteljima ➤ Veliki projekti kao što je projekt EPK osiguravaju priljev kapitala koji se usmjerava u razvoj kulturnih i ostalih gradskih funkcija.

veliki broj kulturnih veza. Porast povezanosti institucija dovodi do porasta upotrebe sukladno zahtjevima konzumenata.

Distrikt kulture je dobar alat za promicanje kulturnog identiteta na svim razinama.

Distrikti kulture spajaju kulturu i gospodarstvo, umjetnost i povijest, zabavu i kupovinu te na taj način čine ih dostupnim svim građanima.

POTENCIJAL Neki gradski sadržaj na lijevoj obali (Krunska utvrda, Copacabana, Zoo-vrt i hotel) možda nagovještava ostvarenje koncepta “rijeka u gradu”.

ŽELJKA JURKOVIĆ, arhitektica i predsjednica Hrvatske komore arhitekata

ŽELJKO ANDRAŠI, arhitekt, Ravnatelj Agencije za obnovu osječke Tvrđe

K

P

Prednost je tisućljetno boravljenje Tvrđa je najvrednija gradska zona stanovništva ovdje ao najveću komparativnu prednost u odnosu na druge gradove kandidate, vidim kontinuitet naseljavanja ovih prostora od predpovijesti, rimske Murse, srednjovjekovnog i turskog Osijeka pa sve do danas. Svi ti vremenski periodi, i povijesni i sadašnji, ostavili su svoje materijalne slojeve kao i nematerijalne kulturne vrijednosti. To je koncept na kojem bi Osijek trebao graditi svoju priču grada kulture: tisućljetno boravljenje stanovništva na ovim prostorima koje je ostavilo tragove u arheologiji, arhitekturi, urbanosti.... mješavina povijesnog i suvremenog.

Urbanitet grada, njegovi vrijedni povijesni i recentno izgrađeni dijelovi, njegova fizička struktura koja se linearno proteže duž jedne obale Drave... to su uporišna mjesta kulturnog identiteta Osijeka.

Nema nikakve opravdanosti širiti grad na neizgrađena područja nego je ekonomski isplativije i urbanistički prihvatljivije rekonstruirati grad unutar njegovog zauzetog teritorija.

Kulturne vrijednosti se građani➤ Osijek ima dovoljno prostora i kapaciteta unutar izgrađene strukture i za prihvat novih namjena i za prihvat novih 20.000 stanovnika.

ma trebaju približiti prvenstveno kroz brigu gradskih vlasti za GRAD, za njegov urbanitet, za njegove javne prostore, zelenilo, arhitekturu.... općenito kulturu građenja. Trenutno, najaktivniji čimbenik tog procesa je Sveučilište J. J. Strossmayera, investicijski zahvati u osječkom Kampusu trenutno su jedini zahvati rekonstrukcije grada. Skoro otvorenje nove zgrade Građevinskog fakulteta, započeta izgradnja Sveučilišne knjižnice... sve su to kapitalni kulturni projekti.

POTENCIJAL Nadam se novom Muzeju suvremene umjetnosti na obalama Drave, Muzeju tehnike recimo u Kožari, te novom suvremeno oblikovanom parku.

rojektom uređenja Vodenih vrata Osijek je dobio novi atraktivan prostor na kojem će se okupljati turisti – početna točka obilaska (ulaza) u Tvrđu, uz postavljenu maketu predodžbu izgleda Tvrđe uz povijesna obrazloženja, prezentaciju povijesnih događanja u Tvrđi i oko Tvrđe te naravno mogućnost organiziranja budućih kulturnih događanja.

Tvrđa je povijesno grad tvrđava, danas prostor iznimne kulturne i spomeničke vrijednosti koja je izmjenom sadržaja sačuvala izgled i cijeli ambijent u kojem se odvija život kako stambeni, poslovni (gradska uprava), kulturni (kultura grada i regije), Muzej Slavonije, Državni arhiv, Konzervatorski odjel, Hrvatski restauratorski zavod, galerija Waldinger, vjerski, školski (srednje škole, fakulteti, rektorat) tako sve više turistički (turističke ture, vjerski turizam, ugostiteljski sadržaji, manji hoteli).

U slučaju da postanemo Europskom prijestolnicom kulture, dio financijskih sredstava trebalo bi uložiti u rekonstrukciju ➤ Najveća vrijednost osječke Tvrđe u odnosu na druge dijelove grada je što je sačuvala povijesni kontinuitet i ambijentalnu cjelinu.

Kronenwerka – krunske utvrde na lijevoj obali Drave s uvođenjem novih sadržaja, obodnog prstena i opkopa (drenažnih kanala) između Bastiona i Drave, uređenje parkirališta na prilazima Tvrđi (u konačnici Tvrđa bi postala pješačka zona sa mogućnošću snabdijevanja), te rekonstrukciju i obnovu industrijskih građevina koje više nisu u funkciji, a nalaze se pod zaštitom Konzervatorskog odjela te njihova prenamjena u kulturne, klupske, ugostiteljske i sl. sadržaje.

POTENCIJAL Titulom bi grad postao interesantan za posjet turista kao i ishodište za posjet turističkih destinacija u regiji, za razvoj kulturnog turizma.

OSKULTURA I 18

Osječki spomenici su “živi” primjer različitosti. Oni tiho govore o valceru u Beču, europskim korijenima, zlatnim vremenima, lošim razdobljima, kulturnom procvatu i sumraku ovog grada.

DAMIR RAJLE,

UMJETNIČKI FOTOGRAF 19 I OSKULTURA

BORIS SEKULIĆ, vizualni umjetnik

Mlade umjetnike treba uključiti u rad institucija N

ajveći potencijal vidim u Umjetničkoj akademiji i mladim umjetnicima koji djeluju unutar raznih udruga ili grupa.

Treba iskoristiti kreativnu energiju u usponu dok je još na okupu, i dok se nisu u potpunosti razočarali neuspjehom. Nakon toga teško je motivirati i okupiti kreativni tim kada znaju kako stvari funkcioniraju. Rad institucija poput kazališta i galerija idu svojim tokom bez velikih oscilacija i tu se isto neke stvari mogu mijenjati, ali važnije je ulagati u korijen kulutre, pa će kasnije i plodovi biti bolji. Kroz razne projekte povećati mogućnost financiranja novih ideja i novih ljudi, a siguran sam da nove ideje iziskuju i manje financijskih troškova.

Studenti Akademije i mladi umjetnici trebaju biti uključeni u rad institucija i svojim idejama doprinijeti razvoju, a isto tako zauzvrat skupiti iskustvo i upoznati funkcioniranje sistema. Što više ljudi poznaje pravila igre to je lakše igrati, ali i teže varati.

Također je važno stimuliranje najboljih pojedinaca u obliku stipendija i rezidencijalnih pu➤ Osijeku treba autonomna institucija koja bi okupila sva područja kulturne djelatnosti i postala “drugo poglavarstvo” grada Osijeka.

BORIVOJ DOVNIKOVIĆ BORDO, autor animiranog filma, karikaturist, strip-crtač, grafički dizajner

Drava je kičma grada Osijeka!

O

tovanja koja su nužna za razvoj, ali i povezivanje s kolegama iz drugih sredina. Dvomjesečni boravak u inozemstvu može značiti više od petogodišnjeg studija u rodnom gradu. Umjetnička akademija ima zadatak educirati umjetnike koji će krojiti kulturni život grada, ali važnije od toga je stvaranje odgovornih likovnih pedagoga. Ti će pedagozi “odgojiti” tisuće djece koja će ili znati ili ne znati što s tom “kulturom”.

POTENCIJAL Imamo pojedince poput Julija Knifera koji su svojim djelovanjem uistinu ostavili traga za sobom, a mi taj trag trebamo očuvati i promovirati.

sijek ima lijep, ravničarski položaj uz svoju rijeku, ali – kao i Zagreb – nikad nije ozbiljno prešao na drugu obalu. Osijek je ipak iskoristio taj položaj i organizirao obalu(e) u relaksirajući dio svakodnevnice, što mu možda donosi i prednost. I, u ovom dobu predinamične civilizacije, pretendira na naziv grada m i r n o g ž i v o t a , u kojemu se više daje na kulturu. Svemu treba dodati i z e l e n i l o koje je zaštitni znak grada i koje i dalje planski treba ne samo održavati već i unapređivati! Što se tiče kinematografa, Uranija je, po meni, jedno od najznačajnijih kulturnih punktova u gradu, arhitektonski, i trebalo bi ga vratiti u život.

Hrvatsko narodno kazalište mora pojačano nastaviti svojim utvrđenim ali pojačanim vrijednostima – kako novim, tako i starim repertoarom, inozemnim i stranim, sa svojim i gostujućim izvođačima, obavezno s izvjesnim brojem međunarodnih zvijezda.

Primijetio sam da ako hoću, kao gurman, neke slavonsko-baranjske specijalitete, rijetko ih mogu ➤ Obavezno valja organizirati više izložbi stripa domaćih autora, koje su zadnjih godina prezentirane u Kazamatu u Tvrđi.

dobiti u centru, nego me šalju u Tvrđu ili kod Stadiona. Pa sam znao reći gdje se ja to nalazim – u glavnom gradu Slavonije i Baranje ili ne!? Za to posebno treba obogatiti restorane u Zimskoj luci i osnovati nove takve lokale uz obalu, naravno posebno u Tvrđi.

U Tvrđi obavezno treba do kraja renovirati i staviti u pravu funkciju određene punktove, aktivirati sva potencijalna mjesta za masovnije priredbe, izložbe i razna druga događanja.

POTENCIJAL Obala Drave poznata je po svojim legendarnim ribičima pa to treba, što se tiče gostiju, pretvoriti u neku vrstu institucije.

OSKULTURA I 20

DAMIR RAJLE, umjetnički fotograf

DANIJEL JELAŠ, viši arhivist u Državnom arhivu

Osječki su spomenici Uopće ne moramo “živi” primjer različitosti izmišljati toplu vodu S

pomenici su oni simboli koji nam govore da je doista riječ o našem gradu, simboli tradicije po kojoj je naš grad doista urbana sredina u kojoj je suživot i tolerancija različitosti doista moguća!

A osječki spomenici su “živi” primjer različitosti... Kao takve trebamo ih čuvati jer, iako često nadglasani cajkama i škripom guma, tiho govore o valceru u Beču, europskim korijenima, zlatnim vremenima, lošim razdobljima, kulturnom procvatu grada kakav bi mogao i danas biti i sumraku ovog grada...

Najveći su potencijal kulturne djelatnosti grada različite kulturne djelatnosti kojima se građani bave – neki na profesionalnoj, a neki na amaterskoj razini – ali doista je Osijek bogat grad što se ideja i talenata tiče, a koji nisu dovoljno iskorišteni. Treba im svima dati šansu.

Bilo bi bolje da imamo više različitih malih neovisnih grupacija s različitim kulturnim programom.

Ako se stalno događaju slična zbivanja, tada se nakon nekog vremena počne “ništa” doga➤ Osijek je i grad “EPTE”, Knifera, Waldingera, OLJK-a i na to se trebamo fokusirati.

21 I OSKULTURA

G

đati. Kada bi bilo prisutno više autora na aktualnoj sceni, to bi definitivno pridonijelo živosti i svježini kulturnih događanja u Osijeku. Osijek je i dovoljno velik i dovoljno malen za poticanje takvog oblika djelovanja u kulturi.

Ponovno ću se poslužiti primjerom: Bez problema bih odpedalirao bajsom na Jug II ako bi tamo alternativna glumačka skupina imala premijeru predstave na otvorenom!

POTENCIJAL Ne treba se puno domišljati da bismo se sjetili da imamo “nešto” barokno.

eografski položaj i značaj Osijeka je velika prednost. U prvom redu, Osijek je centar slavonsko-baranjske makroregije u kojem djeluju važne institucije (Sveučilište J. J. Strossmayera, HNK, Muzej Slavonije, Muzej likovnih umjetnosti, Državni arhiv u Osijeku...). Također, imamo vrlo zanimljivu neposrednu i širu okolicu koju je moguće na neki integrirati u vlastitu kulturnu ponudu (Kopački rit, baranjske vinske ceste, biciklističke rute, Valpovo, Đakovo, Aljmaš, Vukovar...).

Blizina susjednih zemalja i gradova usporedive veličine i značaja, kao što su Pečuh, Subotica, Tuzla i Novi Sad, otvara mogućnosti za međunarodnu suradnju.

Osobito ako uzmemo u obzir da su prva tri među njima osječki gradovi-prijatelji i da je Pečuh 2010. godine nosio titulu europske prijestolnice kulture. Konačno, imamo razmjernu blizinu nacionalnih centara, Zagreba, Budimpešte, Beograda i Sarajeva.

Također, bivše kulturne prijestolnice Pečuh i Maribor su naši ➤ Od studenata i općenito mlađih generacija s pravom očekujemo da svojom kreativnošću predvode pobunu protiv letargije i učmalosti.

gradovi-prijatelji. Vjerujem kako bi se odazvali pozivu da nam svojim iskustvima pomognu u pripremi projekata.

Potrebno je što hitnije u funkciju staviti zapuštena i neiskorištena nepokretna kulturna dobra. Prije svega mislim na pojedine objekte u Tvrđi i zanemarenu osječku industrijsku baštinu. Tu uopće ne moramo “izmišljati toplu vodu”.

Dovoljno je vidjeti kako su tome pristupili drugi europski gradovi i pronaći odgovarajući model.

POTENCIJAL Na stotine turista tjedno jednostavno prošeće pokraj jednog od najznačajnjih i najzanimljivijih stalnih arheoloških postava u Hrvatskoj.

DAVOR VRANKIĆ, slikar

DENIS DETLING, ravnatelj Muzeja Slavonije Osijek

Postojećim praznim zgradama dati novo značenje

Prazne industrijske hale mogu proizvoditi kulturu

S

A

matram da je Osijeku svakako potrebno novih izložbenih prostora, no naravno pritome treba razmišljati na koji način će ti prostori funkcionirati i kako će se projekti financirati. Veličina galerije ne garantira kvalitetu nekog umjetničkog djela, no istovremeno velik, reprezentativan prostor pruža veće mogućnosti u postavci izložbe i djelima naglašava njihovo značenje.

Brojni su primjeri takvih prenamjenjenih prostora u svijetu, kao npr. londoski Tate ili Power Station of Art u Shanghaiu kojeg sam imao priliku posjetiti. Dobar je primjer i kuća umjetnosti Lauba u Zagrebu.

Prenamjenom dobivamo izvrsne već postojeće prostore, i ujedno održavamo arhitektonsko kulturno nasljeđe. Svakako to ne isključuje izgradnju novih objekata, no šteta je u Osijeku ne iskoristiti već postojeće prazne zgrade i dati im neko posve novo značenje.

Velik broj privatnih galerija često se smješta u bivše, napuštene tvornice, skladišta, dok se veći industrijski pogoni transformira➤ Bitno je mogućnost odlučivanja dati pojedincima koji uz dovoljno iskustva i odlučnosti imaju nove i jasne ideje i vizije.

ju u prave umjetničke kvartove.

Jedan od takvih prenamjenjenih prostora je “La plomberie” u Epinalu gdje sam i sam izlagao.

U tom prostoru se organiziraju kvalitetne izložbe renomiranih francuskih i stranih umjetnika.

Podrška lokalne samouprave, jasna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika je osnovna plaforma da bi sistem profunkcionirao, no nakon toga još je važnije osigurati kontinuitet tog procesa.

POTENCIJAL U Epinalu postoji i privatni kulturni centar “La plomberie”. Većinski se financira privatnom inicijativom, ali ga subvencionira i država.

ko smo zaboravili industrijsku proizvodnju u gradu, nemojmo zaboraviti i industrijsku baštinu. Istaknimo je i stavimo je u funkciju. Napore i energiju treba ulagati u ono što nas okružuje. Moramo samo postati svjesni vrijednosti koje nas okružuju.

Pored ljudskog potencijala, kultura traži i prostor. Dajmo joj ga.

Osječkoj glazbenoj sceni treba koncertna dvorana. Baštinske ustanove vape za prostorima, kako bi u dijelu njih otvorili baštinu građanima. Industrijske hale koje ne proizvode mogu ponovno proizvoditi kulturne vrijednosti. Obnovimo baštinu koja nas okružuje, ali nemojmo stati na tome, već je stavimo i u funkciju, u najmanju ruku kulturnog života grada. Ako već ne i prosvjetnog, znanstvenog, pa i gospodarskog.

Ne zaboravimo bogati kazališni život, bogatu materijalnu i duhovnu baštinu o kojoj skrbe osječke baštinske ustanove. Uz njih nikako ne smijemo izostaviti i izvaninstitucionalnu kulturnu scenu i kulturni amaterizam i njihova postignuća, ostvarenja, na➤ Otvoriti muzej znači prilagoditi njegov sadržaj svima.

Otvoriti ga, znači učiniti sadržaj, a ne samo prostor dostupan svima.

stojanja... Potičimo mnoge manifestacije koje imaju svoju dugu tradiciju, a za primjer bih naveo samo neke – Festival tamburaške glazbe, Osječko ljeto kulture, Zemlju bez granica... Veliki je to zalog za budućnost i prilog identitetu ovoga grada. Čini mi se da, nadam se da u tome griješim, nedostaje u gradu jedna čvršća suradnja na kulturnom planu. Suradnja među kulturnim institucijama bi mogla biti bolja, u smislu stvaranja ili realizacije kulturnih projekata, na, prije svega, gradskoj razini.

POTENCIJAL Muzej treba biti dio svakodnevnice. Tome težimo, no to se ne ostvaruje preko noći.

OSKULTURA I 22

DINA KARADŽIĆ, Umjetnička organizacija Format C

DRAŽEN BUDIMIR, likovni umjetnik

Građani su spremni na Slabiji potencijal nadomjestiti suradnju, radišni su i umrežavanjem regije dobronamjerni K

ada govorimo o najvećim potencijalima kulturne djelatnosti Osijeka, najupečatljivijom nam se čini otvorenost građana na suradnju/dijalog te slavonska karakteristična dobronamjernost i radišnost. Te visoke ljudske kvalitete i odgovornost u međuljudskim odnosima vidimo kao izvrsnu bazu za razvitak na polju kulture i umjetnosti. A i svaku eventualnu slabost moguće je pretvoriti u prednost ukoliko situaciju sagledamo na pozitivan i proaktivan način i ako smo ju spremni prodiskutirati u pozitivističkom duhu.

Svakako nam se čini da bi valjalo pripremiti i same dionike (pogotovo mlade ljude i profesionalce u kulturi) na to da se sami sve aktivnije uključuju u postupke provedbe kulturne politike (generiranje programa i uključivanje u postupak njihovog vrednovanja).

Nismo upoznati s takvim tipom kontinuirane edukacije na području naše regije. Sigurni smo da bi kulturna politika bila uvijek kristalno jasna kada bismo svi bili upućeni u sve njene detalje i po➤ Čini nam se da su karakteristično u Osijeku politika i konzervacija kulturnih ideala suviše duboko zašli u tkivo suvremene kulture.

23 I OSKULTURA

T

tencijale. Što se tiče suradnji među kulturnim dionicima, čini nam se da one imaju potencijal dobro funkcionirati na horizontalnoj, kolegijalnoj razini, barem u formi komunikacije, no za puno ostvarenje tog potencijala među institucijama, udruženjima i individualcima potrebni su veći resursi.

Sigurno je da bi mogla postojati bolja suradnja sa subjektima-kreatorima sadržaja od strane javne uprave, te prema javnosti-konzumentima kulture.

POTENCIJAL Bilo bi izvrsno kada bi tijela javne uprave Grada Osijeka polagala nade u profesionalizam, transdisciplinarnost i mobilnost u kulturi.

reba ljudima olakšati stvaranje koliko je god moguće, a ako se to već ne može, svakako ne treba odmagati. Vremena su gadna, ali uvijek su u teškim vremenima nastajale vrhunske stvari. Isprovocirani situacijom, pojedinci izvlače najbolje iz sebe upravo kada je najteže.

Po mom mišljenju, institucionalno i vaninstitucionalno, čitavu stvar treba usmjeravati prema regionalnoj suradnji i razmjeni.

Postoje vrhunski ljudi oko nas i kod nas, voljni i sposobni, a njihove aktivnosti treba poticati.

To će unijeti dobru dinamiku u razvoj cjelokupne likovne scene ne samo u gradu već i puno šire. Okrenuti sami sebi i dovoljni samo za sebe ne predstavljamo ništa niti to ima smisla.

Postojeće objekte treba maksimalno osposobiti, opremiti i restruktuirati kako bi postali maksimalno funkcionalni. Većinu novca bi trebalo uložiti u ljudske resurse. Dovoljno sposobni, obučeni i pravilno motivirani ljudi mogu pomicati planine i oni su ključni noseći faktor u ovakvim projektima. ➤ Nađite kvalitetne ljude, omogućite im sredstva i dajte im odrješene ruke da kreiraju kvalitetan program.

Kvalitetan program bi trebao biti ključna stvar, reprezentacija i rezultat rada ljudi koji znaju što i kako hoće, što i kako treba.

U ovom trenutku je prerano govoriti o konkretnim događajima i izvođačima/umjetnicima, ali je potrebno pratiti stvar i 2020.-te biti spreman za vrh umjetničke produkcije Europe i svijeta, za program koji će biti atraktivan za publiku i koji će na taj način trajnije obilježiti i mapirati Osijek na kulturnoj karti, a to bi trebao biti nekakav krajni cilj.

POTENCIJAL Kazamat je jedan od brendova grada Osijeka i žao mi je što to ne prepoznaju mnogi koji bi tu činjenicu trebali iskoristiti za dobrobit kulture.

DRAŽEN JERABEK, ilustrator

Promjena traži rad na sebi i preuzimanje odgovornosti Š

DRAŽEN KUŠEN, voditelj Odjela za sređivanje arhivskog gradiva gospodarstva i bankarstva u Državnom arhivu

Primjereno urediti i kvalitetno osmisliti ulogu Tvrđe

I

to su to «kulturne vrijednosti”? Što čini “kulturne vrijednosti”? Što je kultura uopće? Da li se misli na umjetničku, urbanističku, arheološku, etnografsku, književnu, glazbenu i inu ostavštinu koju su nam ostavili preci?

U kojoj mjeri je ta ostavština pridonijela boljem razumijevanju i prihvaćanju različitosti među ljudima, narodima...u današnje vrijeme?

Moje shvaćanje kulture podrazumijeva “pojavu kulture” kao posljedicu međusobno uvažavajućih i skladnih odnosa unutar neke društvene zajednice, gdje vlada “obilje” duhovnih i materijalnih vrijednosti koje slobodno prožimaju društvo, u pozitivnom i poticajnom ozračju za dobrobit svih, uključujući okoliš tj. floru i faunu.

Dokle god svijest pojedinca ne razvije osjećaj međusobne povezanosti sa Svime, te u skladu s time i razumijevanje o uzročno-posljedičnim zbivanjima u vlastitome životu i okolini; tzv. ”kulturne vrijednosti” postaju isprazne, tj. nevrijedne.

Dok se današnji čovjek bori za

pravo egzistencije sebe i svoje obitelji, te dostojan život; dok je okružen ispraznim obećanjima političara; manipuliran informacijama o krizama, prijetnjama nestašica, bolesti, nezaposlenosti... jednom rječju hranjen strahom; teško će u takvom okruženju razmišljati o kulturi i njenim vrijednostima.

Svijest da promjena počinje od nas samih; da vlastite vrijednosti prenosimo i manifestiramo u okolinu, na svoju djecu, na prijatelje, partnere... otvara nam mogućnosti neslućenih promjena.

➤ Obnovom i uređivanjem fasada zgrade nećemo umanjiti bijedu i dotrajalost”unutrašnjih prostora, tj. stanova.

POTENCIJAL Prepoznati potrebu djece znači, prepoznati potrebu svog Djeteta u Sebi; pristupiti djetetu s razumijevanjem pružajući mu poticaj i podršku.

bez osvajanja te titule, već samo nastojanje, pokreće puno toga, angažira snage i koristi postojeće resurse na nove načine.

Međutim, za stjecanje te prestižne titule, a onda i za stjecanje svih beneficija koji iz nje proizlaze, oni europski gradovi koji su je osvojili spremali su se godinama sustavnom i usmjerenom kulturnom politikom.

Preduvjet za takvu kulturnu politiku, a onda i za njezin uspjeh, je dugoročna strategija kulture i kontinuitet djelovanja.

Donošenje dobrih, stručno utemeljenih i strateški važnih dalekosežnih odluka važno je, s jedne strane za oblikovanje identiteta, a s druge strane za konstruktivnu suradnju stručnjaka, umjetnika, političara i građana.

U slučaju da osvojimo titulu Europska prijestolnica kulture, potrebno je primjereno uređenje i kvalitetno osmišljavanje uloge Tvrđe kao glavnog osječkog “bisera” za građane i posjetitelje, neophodni dodatni prostori za proširenja kapaciteta baštinskih ustanova (arhiva, muzeja, knjižnica), neophodni novi prostori ➤ Potreban je konsenzus ravnopravne rasprave svih aktera kulture: stručnjaka, umjetnika, političara i građana.

za suvremenu likovnu, glazbenu i scensku umjetnost , neophodno oblikovanje integralnog turističkog programa (s različitim projektima) za osječki kulturni turizam, uvođenje Osijeka na kartu poželjnih mjesta za kongresni turizam... Jesu li to baš oni infrastrukturni i razvojni projekti koje će kao poželjne vidjeti i drugi, ne znam. Iz perspektive moga dugogodišnjega rada u kulturi, meni se oni čine poželjni, neophodni i učinkoviti.

POTENCIJAL Treba otići do Graza ili Pečuha, pa vidjeti te gradove danas, u odnosu na Graz i Pečuh iz ranijeg vremena. Napredovali su u svakom pogledu.

OSKULTURA I 24

GORAN LIŠNJIĆ, multimedijalni umjetnik

HELENA JANEČIĆ, likovna umjetnica

Titula je vjetar u leđa, Osijek treba živjeti kulturu

Obratite pažnju na nezavisnu kulturnu scenu

M

K

islim da je svima jasno da su prednosti te titule ogromne, s obzirom na današnje stanje u osječkoj kulturi. Osobno mislim da bi pametnom kulturnom politikom i strategijom Osijek mogao dobiti novi vjetar u leđa, da konačno živi tu kulturu, da iskoristi svoje ljudske potencijale, te mlade umjetnike koji svake godine izlaze s Umjetničke akademije. Imamo i prvu generaciju mladih ljudi koji su diplomirali na Odjelu za kulturologiju (Katedre za Kulturni menadžment i Medijsku kulturu). Evo posla za njih, to su mladi ljudi željni rada, treba ih uposliti odmah, sada, da pomognu oko kanditature.

Imam problem s pojmom “kulturni identitet”. To je preširok, zbirni pojam da bi ga se tako jednostavno upotrebljavalo. U pitanju su različite razine identifikacije od osobne, etničke, nacionalne, regionalne, vjerske, spolne, političke, civilizacijske.

Ono što sam primjetio da se kod nas “kulturnim identitetom” najviše bave teoretičari i političari koji pripadaju desnoj strani političkog spektra. Oni se razmeću ➤ To što je nekada postojala institucija poput osječkog SKUC-a, a danas ne, samo govori o tome što je kultura značila nekad.

25 I OSKULTURA

tim pojmom ne bili nam pružili sliku nekakvog unificiranog, jednoobraznog, “našeg” identiteta.

Njima je važno “Kako definirati hrvatski kulturni identitet?”, meni to pitanje uopće nije važno.

Ne treba nama “kulturni identitet”, to je ionako po meni pojam koji se stalno i iznova mijenja, definira. Nama treba jasna “kulturna politika” koja će promicati ne “identitet”, nego “kulturu” na svim razinama.

POTENCIJAL Prostori poput bivše Šibicare i Kožare su svakako poželjni za transformaciju u prostore u koje bi se mogla “useliti” kultura.

ulturni identitet predstavljaju prostori bitni za sliku grada, a to su Tvrđa, Europska avenija, Promenada. Pored tih prostora tu je Kino Europa i Kino Uranija, Villa Batory, Dvorac Pejaćević, Kuća Wlaszak, samo da nabrojim neke koji mene vežu za Osijek.

Kulturni identitet grada su također i mjesta koje pohode umjetnici, bircevi i galerije.

Na putu do ateljea prolazim kraj zgrade poznate kao Ljepotica koja snažno sudjeluje u izgradnji vizualnog identiteta grada.

Studentski centar je isto vrijedna građevina, iako iznutra nažalost propada, i sada je totalno u sjeni Eurodoma.

Dosta se posvetilo uređenju javnih prostora i trgova, dok zgrade u okolici tih trgova propadaju, zgrada Supermarketa, Hotel Royal.

Galerija Kazamat i ateljei u zidinama u dvorištu restauratorskog zavoda su totalno preuređeni 2003. godine i dani na korištenje osječkim umjetnicima. Prostori su veliki i predivni, ali nažalost puni vlage, storiranje radova tamo nije sigurno. Imala sam on➤ Trebalo bi pokrenuti rezidencijalne programe i programe razmjene između osječkih i stranih umjetnika.

To je uvijek dobra investicija.

dje atelje zadnjih osam godina i mislim da nije dovoljno prepoznat i otvoren prema Osječanima i posjetiteljima. Ne znam koji su razlozi tome, možda su i umjetnici sami krivi.

Dovoljno je i postojećih prostora koji su prazni ili propadaju, a mogli bi se renovirati i prenamjeniti.

Naprimjer Kožara u Donjem gradu, prostor Vege u Tvrđi, tvornica Šibica u Reisnerovoj. Prostora ima stvarno puno, ali potrebne su dobre ideje kako to urediti i učiniti održivim.

POTENCIJAL Svatko sa određenom idejom i vizijom može doprinjeti razvoju kulture u Osijeku. Tu vidim potencijal.

IGOR LOINJAK, kustos Galerije Kazamat

Osječko ljeto kulture pokazuje interes građana za kulturom K

ulturni identitet našega grada u ovome trenutku vidim u Tvrđi. Svakako da postoje i drugi kulturni potencijali koji bi se u narednom periodu mogao prometnuti uz bok Tvrđi, ali su oni zbog brojnih problema još uvijek u prenatalnoj fazi barem što se tiče vidljivosti i utjecaju na osvježavanje i mijenjanje kulturne politike Grada. Svjestan sam da je problem Tvrđe vrlo kompleksan, ali ne bavljenje njime ga neće riješiti.

U Tvrđi je posljednjih nekoliko godina prisutno povećanje broja posjetitelja. Međutim, posjetitelji su to koji uglavnom tek prođu njezinim ulica pri svom poludnevnom obilasku grada. Rijetko tko od njih obiđe Muzej Slavonije, Galeriju Waldinger ili Galeriju Kazamat... Svjestan sam kako radno vrijeme i Galerije Waldinger i Galerije Kazamat posjetitelju za vrijeme prijepodnevnih i popodnevnih sati ne nudi mogućnost ulaska i obilaska izložbe, ali broj posjetitelja na godišnjoj razini to prema sadašnjim podatcima ni ne traži. Iz toga smo se razloga barem mi u Galeriji ➤ Kulturni programi bez publike koja će ih konzumirati ne mogu opravdati sami sebe.

INA MARIĆ, ravnateljica Škole primjenjene umjetnosti i dizajna

Potencijal su ljudi, njihova kreativnost i dobra volja

O

Kazamat usmjerili prema studentima. Premda kultura i umjetnost trebaju biti nadogradnja čovjeku duhu, one se još uvijek uglavnom tretira na način: “Pa što će meni to!” Kako promicati identitet Tvrđe? Proširenjem kulturnih sadržaja koje u istu ruku treba učiniti prezentnim zainteresiranim građanima i turistima. Da građana zainteresiranih za kulturu ima, svake nam godine pokazuje Osječko ljeto kulture.

POTENCIJAL Zajedničkom suradnjom dio postojećih gradskih prostora svakako može biti dostupniji određenom dijelu programa koji nema gdje biti.

sijek ima puno potencijala koje treba iskoristiti za promicanje na regionalnim, nacionalnim i europskim razinama.

Prije svega treba jasno definirati svoj kulturni identitet počevši od oživljavanja bogate povijesti koju ima (Tvrđa, secesijske zgrade...).

Treba staviti naglasak na optimalnu veličinu Grada za kvalitetan i relativno miran život građana uz istovremenu dostupnost brojnih kulturnih ustanova koje su karakteristične za pravu urbanu sredinu.

Naši učenici vrlo rado sudjeluju u brojnim aktivnostima, suradnjama i projektima i mislim da su svjesni kako je u današnjem vremenu jako bitno prezentirati vlastite radove kako bi ih javnost primijetila i prepoznala određene kvalitete koje nude. A kao mladi umjetnici, sve ono što nude javnosti može samo oplemeniti i uljepšati prostor koji nas sve okružuje.

Naravno da su potrebna financijska sredstva za sve aktivnosti u području kulture, no okosnicu i pravi potencijal čine ljudi. ➤ Radovi naših učenika redovito pronalaze svoja mjesta na zidovima, pročeljima zgrada, plakatima, izložbama i priredbama...

Njihova sposobnost, kreativnost, ljubav, optimizam i dobra volja.

Cilj naših projekata je potaknuti mlade polaznike radionica da se i u budućnosti nastave baviti kreativnim, humanim i volonterskim radom. Škola polaže veliku pozornost na promociju učeničkih radova i poticanje poduzetništva kod učenika. U Školi djeluje Učenička zadruga “L.U.D.” (kratica za likovnu umjetnost i dizajn) koja još više razvija kreativne sposobnosti i poduzetničke kompetencije učenika.

POTENCIJAL Sintezom svih usmjerenja koja postoje u Školi može se osigurati čitav vizualni identitet jednog kompleksnog projekta kao što je npr. mjuzikl.

OSKULTURA I 26

IVA BULJUBAŠIĆ I MARTA BORIĆ, asistentice na Odjelu za kulturologiju

IVAN DOROGHY, profesor na Studiju dizajna Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

O

K

Ljude iz cijelog svijeta Kulturni programi oduševljavaju parkovi i ispred infrastukturnih Tvrđa projekata sijek ima bogatu povijest u skoro svim kulturnim djelatnostima od glazbeno-scenske umjetnosti do kazališne i muzejsko-galerijske djelatnosti, no ja bih izdvojila kako Osijek ipak ima najveći potencijal u kazališnoj i muzejsko – galerijskoj djelatnosti. Što se tiče kazališne djelatnosti, Osijek ima bogatu povijest: najstarija vijest o kazališnoj predstavi u Osijeku za koju se danas zna, zabilježena je 1735. godine (predstava Landelinus).

Dokaz da se kazališna djelatnost i dalje razvija je velika zainteresiranost za razvijanje daljnjih kazališnih scena kao što je “SOS”.

Dok, muzejsko – galerijska djelatnost svoj potencijal može razvijati u smjeru interdisciplinarnosti kao što je projekt “Osječka muzejska glazbena srijeda”, simpoziji, skupovi, druženja, metodičko – didaktičke radionice za djecu itd.

Ali da bi se te djelatnosti mogle realizirati i dalje oplemenjivati potrebni su stručnjaci iz područja kulturalnog menadžmenta koje Odjel za kulturologiju u Osijeku i obrazuje za tu svrhu.

Kulturne djelatnosti se ne mogu razvijati bez kvalitetnog ljudskog resursa. Turisti imaju bolje mišljenje o Osijeku nego sami Osječani jer kao turistički vodič u 90% slučajeva doživim da se ljudi iz cijelog svijeta oduševe Osijekom a pogotovo Tvrđom i parkovima.

Stoga, to su naši “aduti” za promociju grada.

Kako bi kulturne vrijednosti približili i učinili svakodnevnim životom Osječana, treba im objasniti tj. približiti misiju, viziju i program kulturne institucije koju žele posjetiti.

➤ Grad Osijek bi se na regionalnim, nacionalnim i europskim razinama trebao promicati kao grad “po mjeri svakoga”.

POTENCIJAL Osijek ima specifičan regionalni i transregionalni položaj koji se može još i bolje iskoristiti, pogotovo za privlačenje novih investicija.

27 I OSKULTURA

ao rođeni Osječanin i s tristotinjak kilometara udaljenosti svakodnevno pratim kulturna događanja u gradu i radujem se svakoj novoj inicijativi. Izložbe, radionice, kongresi, koncerti i ostali vidovi izvedbenih umjetnosti s regionalnim i internacionalnim gostima dokazali bi potencijal grada. Ima ih izuzetno zanimljivih, ali te incijative nisu adekvatno marketinški praćene i tako ostaju anonimne u širem geografskom kontekstu.

Prije svega ističem i izuzetan geografski položaj grada na rubu srednjeeuropskog prostora, osobito ako znamo da su upravo rubna područja često davala neočekivane rezultate u miješanju kulturoloških utjecaja.

Grad se mora otvoriti tim utjecajima i u prostoru njihovih preklapanja naći neočekivano. Nema nikakvog smisla od grada praviti poluuspjelu kopiju.

Inovativnost u planiranju kulturnih aktivnosti i njihova kvalitetna medijska promocija ne mogu ostati nezapeženi.

Na temelju dosadašnjih primjera naglasio bih kulturne programe ➤ Napuštena tvornica koža je krasan primjer stare industrijske arhitekture i svojim položajem sugerira izmještanje kulturnih sadržaja.

ispred infrastukturnih projekata.

Naravno da grad mora osigurati odgovarajuću infrastrukturu ali ona u europskom načinu razmišljanja podrazumijeva i krajnje racionalan pristup.

POTENCIJAL S neskrivenom radošću svjedočim cijeloj jednoj generaciji profesionalnih mladih dizajnera koja se nakon studija vratila u Osijek.

JELENA PEHAR, profesorica likovne kulture, osnivačica Umjetničkog inkubatora

KATA MIJATOVIĆ, multimedijalna umjetnica

U

R

Važna je veća sloboda Treba osnažiti status istinske prijestolnice i otvorenost za regije eksperimente koliko postoje ljudi koji se bave kulturnim programima usmjereno, posvećeno i odgovorno, tada se stvara vrlo raznolik kulturni potencijal. Ono što je svakako značajno postojanje je Umjetničke akademije koja odgaja nove generacije umjetnika u Osijeku čime se stvara educirana kritična masa potrebna za razvoj autentične i autohtone kulturne scene koja će reagirati upravo na ovu sredinu i s njom u korelaciji stvarati koncepte i radove vezane za kulturni identitet grada.

Također, Osijek treba promatrati u širem smislu kao središte jedne regije i svakako uzeti u obzir blizinu Mađarske, Srbije i Bosne i Hercegovine.

U tom kontekstu Osijek se može odrediti kao mjesto kulturne razmjene na kojem bi se mogle pokretati značajne umjetničke akcije i preispitivati nove mogućnosti suradnje. Iako u nekim područjima kulture već postoje te tendencije, mislim da je to područje samo blago naznačeno, ali ne i iskorišteno u potpunosti. Što se tiče osječke scene, nedo➤ Prosječni građanin često nema jasnu ideju o tome što on dobija od kulture.

staje jedna opća sinergija i otvorenost ljudi iz različitih kulturnih institucija, kako jednih prema drugima, tako i prema onoj alternativnoj sceni koja nekako šutke egzistira po različitim udrugama.

Važno je dopustiti veću slobodu u kreiranju programa, biti otvoren za eksperimente i doživljavati druge udruge i organizacije kao dio iste priče s istim ili sličnim interesima i nadahnućima.

Trebalo bi se svakao posvetiti izgradnji infrastrukture da bismo bili u mogućnosti ostvariti bilo kakve programe.

POTENCIJAL Važno je napraviti program permanentne kulturne razmjene, trebalo bi umrežiti postojeće institucije i udruge te osluhnuti pojedinačne potrebe.

ođena sam u Baranji gdje sam i živjela dugo godina. Osijek stoga uvijek vidim u ozračju te neke provincijalne udaljenosti ljudi koji žive u okolnim malim mjestima, zaseocima, selima. Za sve njih Osijek je oduvijek bio urbani kulturni regionalni centar – Grad – u koji se odlazi da bi se vidjelo neku predstavu, izložbu, koncert. Pretpostavljam da za rođene Osječane on možda i nema tu auru, pa postao on ili ne Europska prijestolnica kulture, svakako će ostati prijestolnica kulture za stanovnike bezbroj malih mjesta koja ga okružuju, ne samo slavonsko-baranjske regije već i šire. Mislim da je to vrlo vrlo važno, da se Osječka kultura ne tretira kao nešto što pripada samo Osijeku.

Kada iz Baranje ulazite u Osijek, odmah na mostu vidljiv je osnovni zaštitni znak kulturnog identiteta grada, u povijesno arhitektonskom smislu to je naravno jedinstven kompleks osječke Tvrđe uz rijeku Dravu.

Sudeći po tome kako Tvrđa danas izgleda, i kako se Grad nakon rata otvorio prema rijeci, mislim ➤ Osječka likovna scena uveliko formira kulturni identitet grada što nije dovoljno osviješteno.

da su i građani i donositelji odluka svjesni važnosti te povijesno arhitektonske baštine. Što se tiče nekih drugih kulturnih segmenata koje danas čine kulturni idenitet grada, dobro poznajem likovnu scenu u Osijeku i rekla bih da je nepravedno zanemarena i premalo vidljiva i u Osijeku, a osobito izvan Osijeka.

Bez obzira na to da li će biti izabran ili ne za grad kulture 2020.

Osijek svakako treba osnažiti svoj status regionalnog kulturnog centra, istinske prijestolnice kulture u regiji.

POTENCIJAL Mladu likovnu osječku scenu, unutar nabrojanih institucionalnih i vaninstitucionalnih okvira, vidim kao veliki kulturni potencijal.

OSKULTURA I 28

KATARINA DIJAKOVIĆ, autorica prvog vizualnog identiteta Grada Osijeka kandidata za Europsku prijestolnicu kulture

LANA KLJUČARIĆ, likovna umjetnica

Z

B

Nedostaje dostupnijih Treba protresti i načina za uključenje u ujediniti kreativu, nasljeđe i ambijent kreativnu zajednicu

a mene je kulturni identitet Osijeka sadržan u budućnosti koliko i u postojećoj tradiciji.

Među Osječanima postoji izražen ponos na mnoge njegove značajke, no potražiti identitet u budućim vrijednostima i potencijalu ne znači nužno umanjivanje postojećih vrijednosti.

Ne trebamo se bojati razmišljati na europskoj razini i prezentirati se s obzirom na kontekst i veličinu projekta poput ovoga.

Sam čin kandidature je potaknuo mnoge pozitivne događaje i promjene, a iz moje perspektive, dizajn identiteta grada je početak i konstanta koja nas dalje predstavlja u navedenom projektu.

Osijek ima mnogo toga za ponuditi, ali jedan od najvećih potencijala su upravo ljudi. Uz prave prilike i podršku pri realizaciji svaki potencijal se može iskoristiti.

Osijek ima talentirane ljude u raznim područjima kojima je potrebna platforma putem koje bi pokazali svoje talente i dalje se razvijali pri tome obogaćujući svoju okolinu.

U slučaju osvajanja titule, dala ➤ Ovaj projekt ima značenje koje može obogatiti čitavu scenu.

29 I OSKULTURA

bih prioritet mlađim generacijama kojima često nedostaje kvalitetnih informacija, usmjerenja i outleta za izražavanje.

Nedostaje lakših i dostupnijih načina za uključiti se u kreativnu zajednicu. Radionice, izložbe, predstavljanja umjetnika i ostali pojmovi vezani uz kulturno-umjetničku scenu uvijek trebaju biti predstavljeni kao dio urbane svakodnevnice te biti dostupni svima.

POTENCIJAL Osijek vlastitom prezentacijom osvjetljava druge kreativne, kulturne i umjetničke sadržaje. Nadam se usvajanju modernijeg identiteta grada.

ilo bi dobro ujediniti ljude koji se bave svim područjima kulture u našem gradu. Briga o svim znamenitostima grada kao i o njegovim kulturnim institucijama, obnavljanje istih doprinjelo bi boljem imidžu i prezentaciji grada. Srce kulture su ljudi i naglasak bi trebalo staviti na ulaganje u mlade perspektivne umjetnike.

No, Osijek je tek sa svojom širom regijom potpuna cjelina. Slavonija i Baranja su njegovi neodvojivi dijelovi. Svakako je potrebno u njegovoj promidžbi implementirati šaroliku kulturnu, povijesnu i tradicijsku ponudu ljudi iz regije. Ne smijemo se fokusirati samo na grad i pri tom zaboraviti ogroman kulturološki doprinos i povijesnu raznolikost svih nacionalnosti naše regije.

Ujedinivši sve to ostvarujemo prepoznatljivi identitet grada u njegovom širem kontekstu.

Možda je baš ova kandidatura prilika za Osijek da iskoristi svoju srednjoeuropsku orijentaciju i potencijale bogate kulturne prošlosti.

Potrebno je protresti i ujediniti ➤ Bila bi šteta, samo zbog kandidature Osijeka, uložiti novce u izgradnju novih prostora za kulturu.

osječke kreativne snage i naše nasljeđe i ambijent, koji se nama podrazumijeva, pokušati pretvoriti u brend. To neće biti nimalo lagan posao, no Osijek posjeduje kreativce koji to mogu uspješno odraditi.

Veću kulturnu osviještenost naših sugrađana nije moguće postići ciljanim izložbama i događajima. Potrebno je spoznaje o vrijednosti kulture forsirati od najranije dobi kroz sustave vrtića, osnovnih i srednjih škola.

POTENCIJAL Prednost Osijeka je što je mali grad, što za velike stvari ne trebaju veliki novci.

Infrastruktura već postoji, npr. stari industijski prostori.

LEONILDA CONTI, ravnateljica Muzeja likovnih umjetnosti

LIDIJA PIHLER YUNIKU, modna dizajnerica

Mali broj građana Najveći je izazov raditi je svjestan modnog u realnosti i sinergično identiteta grada O

sijek svakako ima puno prednosti zbog svoje bogate povijesti – posebno što se tiče likovne kulture s istaknutim umjetnicima koji su svojim djelovanjem značajno obilježili hrvatsku modernu. Početkom stoljeća Osijek je, zbog svog geografskog položaja i međunarodnih relacija, bio iznad kategorije definirane kao lokalna sredina. Širina pogleda kojeg je imao u prošlosti i dalje se smatra korisnom za današnji pogled na likovnu kulturu. Činjenica da se u Osijeku nalaze i Srednja umjetnička škola i Umjetnička akademija, stavlja Osijek u samo središte regije, a kad uključimo mlade generacije u kulturne programe, može se pretpostaviti postojanje velikog potencijala koji je potreban za budući razvitak.

Kao i u drugim državama, kultura je izravno povezana i s financijskim i ekonomskim problemima.

Međutim, može se dogoditi da baš suprotno najobjektivnijim problemima koji nastaju zbog nedostatka novca, građani vjeruju u svoj potencijal i svoj identitet, te da rade zajedno i u ➤ Sinergija je ključna riječ za grad Osijek, koji ima svega i svačega po mjeri čovjeka.

O

sinergiji jedni s drugima kako bi unaprijedili svoju kulturu, bez obzira na okolnosti. To je ono što sam doživjela npr. u Brazilu, gdje su građani, u iznimno siromašnoj okolini, snažnom energijom i projektima koje su sami osmislili, podigli kvalitetu svoje kulture.

U vremenu globalizacije, u kojem su mladi ljudi putem modernih načina komunikacije povezani s cijelim svijetom, najveći je izazov raditi u realnosti i sinergično, te podržavati jedni druge.

POTENCIJAL Uvjerena sam da Grad Osijek, kao i cijela Slavonija, mogu kvalitetno prezentirati sve svoje vrijednosti i kapacitete, te uskladiti različite potrebe.

sim turističke promocije grada kao prve i osnovne dobrobiti titule Europske prijestolnice kulture, Grad Osijek bi, stjecanjem iste, mogao iskoristiti potencijal napuštenih prostora, talentiranih pojedinaca, ali i imagea urbanog grada za gospodarski razvoj i razvoj zajednice.

Prioritet je pokrenuti inicijativu osvještavanja građana o važnosti kulturnog razvoja, bez obzira bila riječ o modi ili kulturnim zabavnim sadržajima te osigurati institucionalnu podršku pojedincima, udrugama, poslovnim subjektima bolje uvjete rada i razvoja.

Potrebno je osigurati bolju promociju kulturnih događanja koja bi obuhvatila širu demografsku strukturu stanovnika, ali i uložiti u dostupnost kulturnih sadržaja, kako kroz financijsku prihvatljivost, tako i kroz ulaganje u geografsku rasprostranjenost događaja na području Grada.

Potencijal Osijeka je bezbroj, nažalost napuštenih, objekata koji se revitalizacijom mogu osposobiti za upečatljive i specifično korištene objekte u kulturi čime ➤ Ono što imamo treba pretvoriti u turističke atrakcije koje potencijalno prerastaju u gospodarski razvoj Grada u segmentu kulture.

bi se potaknuo razvoj brojnih događaja pa čak i poslovnih ideja.

Kada je riječ o modi, smatram da je mali postotak građana svjestan potencijala koji “modni identitet” Grada ima s obzirom na poznate dizajnere koji djeluju u Osijeku.

Prije svega, potrebno je razviti kulturni identitet kod građana, a samim time, ulažući u promociju Grada kao mjesta s bogatim kulturnim sadržajem koji i sami građani prepoznaju, moguće je nametnuti se na regionalnoj i široj razini.

POTENCIJAL Škola primijenjenih umjetnosti na godišnjoj razini prepušta talentirane pojedince tržištu što se može vidjeti i kroz Portanova Fashion Incubator.

OSKULTURA I 30

LJERKA HEDL, ravnateljica Gradskih galerija Osijek

MARGARETA TURKALJ PODMANICKI, predavačica na Umjetničkoj akademiji u Osijeku

Važno je da smo svjesni autoriteta svoje Ishod priče oko titule nema lošeg završetka povijesti G

radske galerije sljednik su sjajnih programa ID Waldinger koja je producirala suvremenu likovnu umjetnost već od 1995. godine. Barokni prostori Waldingera pamte velike izložbe Victora Vasarelya, Oskara Kokoschke, Davora Vrankića, Branka Ružića i nastavljaju s velikim Oskarom Hermanom, Svertašekom i Slavkom Kopačem.

Izložbeni prostor Galerije Waldinger i Barutane mjesta su transformacije postojeće povijesne arhitekture u smjeru programske revitalizacije prostora i razvijaju strategije kojima bi postale relevantan lokalni i nacionalni centar suvremene umjetnosti, filmskih programa, te scenskih – izvedbenih umjetnosti, posvećen predstavljanju i produciranju, te istraživanju i dokumentiranju, kao i populariziranju svih vidova suvremenih umjetničkih praksi i suvremenog kazališnog i filmskog izričaja.

Cilj nam je podupirati afirmaciju mladih suvremenih umjetnika, jačati međunarodne suradnje ustanove te nastaviti i osnažiti tradiciju izlaganja velikih imena ➤ U ovom trenutku, jučer nedostaje Koncertni ured, Kulturni centar, Koncertna dvorana Eurodoma i veliki koncertni klavir Steinway.

31 I OSKULTURA

S

suvremene likovne umjetnosti.

Oslanjajući se na temelje Mini-teatra i Neovisne umjetničke scene Barutana, osnažiti i razviti program Novo kazalište Barutana.

Osijek, kao središte istočnog dijela Hrvatske, sveučilišni grad s vlastitim Studijem glume i lutkarstva, svojim građanima kao i stanovnicima okolnih mjesta koja gravitiraju Osijeku, osim Hrvatskog narodnog kazališta i Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku, treba ponuditi još jednu kazališnu scenu.

POTENCIJAL Ustanove kulture, udruge i ljudi ovoga grada nisu svjesni kulturnih vrhunaca svojeg stogodišnjeg nacionalnog teatra, svojih knjiga i književnika.

matram kako su najveći potencijal Grada ljudi, stručnjaci i kreativci iz različitih područja koji već djeluju unutar udruga ili institucija. Mnogi od njih su veliki entuzijasti u svom poslu. Mislim kako nije pretenciozno reći da su oni svijetle točke našeg grada.

A jesu li dovoljno iskorišteni?

Nisu! Nedostaje koordiniranosti, zajedničke vizije međusektorske suradnje. Neophodna nam je prilagodljivost, inovativnost i kreativnost u pristupu, suradnja na lokalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini.

S jedne strane, temelj kulturnog identiteta Osijeka je bogata baština iz različitih povijesnih razdoblja, s kulturnom scenom koja se posljednja tri stoljeća gradila na multikulturalnosti i time je bila integralni dio srednjoeuropskog, naročito podunavskog prostora.

Te vrijednosti treba učiniti opipljivima, povećati njihovu prepoznatljivost, prezentirati ih i koristiti na nov suvremen način gdje je moguće. Za to je potrebno dosta kreativnosti, vodeći računa pri tome da se prevelikom ➤ Potrebno je pokrenuti projekte koji će promovirati grad i regiju i nakon 2020. godine, razvijati kulturni turizam.

komercijalizacijom ne naruši integritet i spomenička vrijednost baštine.

Smatram da nam ova kandidatura i preduvjeti koje ćemo nastojati ispuniti, mogu biti samo pravi povod, da učinimo od Grada ono što želimo, bolji grad, grad kulture za nas...

Tako da mislim da svi koraci koji će biti poduzeti imaju smisla, i da je ovo već sada jedna lijepa priča, bez obzira na njen ishod, tu nema lošeg završetka.

POTENCIJAL Uz postojeću baštinu koju treba učiniti vidljivijom moramo dati mjesto i suvremenoj, živoj umjetnosti koja treba biti dinamična i promjenjiva.

MARIJANA FUMIĆ, zamjenica ravateljice Gradskih galerija Osijek, dramaturginja

MARIN TOPIĆ, umjetnički fotograf

Odgajati nove generacije uživatelja kulture od djetinjstva

Pronaći model za zadržavanje talentiranih ljudi

K

O

ulturni dionici trebaju što više surađivati i poticati jedni druge na stvaranje što originalnijih, inovativnijih i kvalitetnijih djela tako da iza nas ostane što više dobrih slika, čitljivijih knjiga i gledljivijih predstava. Jer to je ono što, kad se podvuče crta, ostaje naš zalog za budućnost.

Potrebno je mijenjati “mentalne sklopove” i napokon shvatiti kako su naša kulturna baština i suvremena, tekuća kulturna produkcija jedino što određuje jedinstvenost naše nacije. Po tome se mi razlikujemo od drugih naroda – po našem kulturnom nasljeđu i po novim vrijednostima koje umjetnici stvaraju za budućnost.

Po tome će nas se prepoznaje i po tome će nas se prepoznavati.

Potrebno je odgajati nove generacije “uživatelja” kulture od najranijeg djetinjstva kako u vrtićima i školama, ali isto tako i doma. Potrebno je demistificirati kulturne institucije kao mjesta elitnih događaja i okupljanja i početi ih tretirati dijelom naše svakodnevice.

Najveći potencijal kulturne djelatnosti Osijeka su ljudi. Imamo ➤ Pogrešno je odgajati malu djecu kako je odlazak u galeriju ili u kazalište ili na koncert nešto kao “događaj godine”.

jako puno kvalitetnih umjetnika kojima je prijeko potrebno omogućiti da nesmetano rade i razvijaju se. Taj potencijal nije dovoljno iskorišten, ljudi se često razočaraju pa odustanu ili jednostavno odu.

Najčešće to nema nikakve veze s nedostatkom financijskih sredstava, a ima itekako veze s nedostatkom podrške i razumijevanja.

To nije dobro i to treba mijenjati.

POTENCIJAL Najmlađe stanovnike treba učiti da budu ponosni na činjenicu kako su i Knifer i Ružička i Prelog i Cesarić i Lustig jedinstveni i neprikosnoveni.

sijek ima zbir identiteta. On nema jedan izraženi identitet kao neki drugi gradovi poput Pariza koji ima Eiffelov toranj ili Pisa s kosim tornjem. Meni puno gostiju dolazi iz drugih krajeva Hrvatske, ali i svijeta i svi imaju puno simpatija prema Osijeku zato što osim naših poznatih kulturnih znamenitosti, od barokne Tvrđe i secesije, Osijek ima i mirni tok uz rijeku Dravu, prekrasne perivoje, lijepe ulice, predivne parkove. Osijek ima topao stil života.

To kako mi sebe vidimo nije važno, trebamo razmišljati kako nas drugi vide. Drugi nas za sada vide jako pozitivno. Na čitavu se Slavoniju kako zbog patnji rata tako i zbog našeg blagog karaktera gleda pozitivno. Ali da bismo bili ravnopravni s ostalim dijelovima Hrvatske, prvo moramo uzburkati baruštinu u kojoj jesmo. Moramo početi smisleno raditi dugoročne projekte. Dugoročno ulagati u kulturu i razvojni plan.

Mi lutamo, a na taj način ćemo ostati samo destinacija u kojoj je ugodno pojesti fiš, družiti se ➤ Imamo veliku sreću što u Osijeku imamo tako veliko sveučilište. Bez njega ne bismo imali šansu.

s ljudima ili popiti kavu uz obalu Drave. To nam nije dovoljno.

Problem Osijeka je što nam talentirani ljudi odlaze jer je prostor za stvaralaštvo u velikim gradovima veći. Moramo pronaći model kojim ćemo zadržati talentirane ljude. ako smo u stanju dovesti čuvene sportaše, valjda možemo dovesti kakvog poznatog umjetnika oko kojega bi se mogli organizirati događaji koji će obilježiti godinu, kao što su radionice, izložbe, multidisciplinarne stvari gdje bi ljudi dolazili, dijelii iskustva s građanima.

POTENCIJAL Osijek još uvijek ima toplinu duha, gostoljubivost, ovdje se ljudi još uvijek druže. A onima koji dolaze kao gosti je to simaptično.

OSKULTURA I 32

MARIO ROMULIĆ I DRAŽEN STOJČIĆ, umjetnički fotografi

MARKO DJEŠKA, strip crtač

Komunicirati identitet zvukom, slikom i filmom

Strip je također umjetnička tradicija Osijeka

T

O

vrđa je savršen simbol trenutne situacije po pitanju kulture u Osijeku: ogroman prostorni i ljudski potencijal, bogata povijest, nesporna privlačnost i nažalost – zapuštenost.

Stoga bi bili skloniji reći da bi presudno za dobijanje titule Europske prijestolnice kulture moglo biti upravo ono čega Osijek nema, a mogao bi i želio bi imati! Naš najveći potencijal jest neiskorišteni potencijal i fokus kandidature treba biti upravo na tome da bi titula za Osijek otvorio mogućnost jednog novog kulturnog uzleta, kakav je Osijek imao u vremenu prije rata.

Trenutno je kulturni identitet Osijeka, barem kada je u pitanju ono po čemu nas drugi prepoznaju, uglavnom vezan za etnografiju slavonskih i baranjskih sela, tamburaše, kulturno-umjetnička društva, hranu itd. Od toga naravno ne trebamo i ne smijemo bježati, ali smatramo da je za jednu urbanu cjelinu ipak potrebno stvarati nove i revitalizirati stare kulturne potencijale.

Za početak potrebno je taj identitet uopće do kraja definitirati, a ➤ Veliki iskorak učinjen je osnivanjem Umjetničke akademije.

33 I OSKULTURA

potom sustavno i organizirano, koristeći se suvremenim medijima, zvukom, slikom i filmom iskomunicirati javnosti.

Za uspješne primjere ne moramo tražiti izvan Hrvatske, dovoljno je na primjeru Varaždina i Špancir festa vidjeti kako samo jedan dobro osmišljen projekt može oplemeniti kompletni identitet, a ne samo kulturni, cijelog grada.

POTENCIJAL Osijek je prepoznat kao grad iz kojeg dolaze odlični fotografi. Imamo vrlo jaku fotografsku scenu, kako umjetničku tako i reportersku i komercijalnu.

sječki kulturni potencijal je likovna izložbena djelatnost s kojom sam upoznat još od pohađanja srednje Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn kad smo u sklopu nastave posjećivali osječke izložbene prostore.

Glazbenu (subkulturalnu) scenu također smatram potencijalom, ali zbog nedostatka više takvih klubova koji nude konstante u sadržajima, mladi nemaju priliku uživati raznolikost glazbenih sadržaja, već im preostaju narodnjački klubovi u Tvrđi. Tu je i kazališna djelatnost koja također treba proširiti svoje kapacitete zbog Akademije dramskih umjetnosti i lutkarstva. Kako je upravo strip moj glavni interes, moram istaknuti da je strip također umjetnička tradicija Osijeka jer iz njega dolaze mnogi strip autori poput: Marijana Ebnera (1918 – 1945?), Eduarda Grinera (1917-1988), Sebastijana Lechnera (1921 – 1945) koji su crtali za poznate časopise i strane publikacije tog vremena.

Nisam siguran da je strip dovoljno iskorišten i smatram da mu fali dodatne financijske potpore kako bi se ostvarili i projekti koji ➤ Malo tko u Osijeku zna tko je Eduard Griner ili Sebastijan Lechner.

uključuju izložbe stranih autora, konstantu održavanja Festivala Dani stripa u Osijeku, te održavanje festivala animiranog filma za kojeg ima sve više interesa.

Da bi se osiguralo mjesto stripu “u toj priči”, osječkoj Akademiji likovnih umjetnosti bi trebalo biti osigurano pokretanje dugo planiranih smjerova ilustracije i stripa kako bi bila svojstvena po nečemu, baš kao što su po nečemu svojstvene ostale likovne Akademije u Hrvatskoj.

POTENCIJAL Ljudi u Kazamatu zaslužuju više jer za svoje potrebe imaju pokriće u širokom kulturno umjetničkom programu kojega zdušno odrađuju stalno.

MARKO JOVANOVAC, grafički dizajner i umjetnički suradnik na Umjetničkoj akademiji

MARKO ŠOŠIĆ, asistent na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti

O

M

Arheološka otkrića su Nakon 2020. Osijeku treba ostati know-how sofisticirani turistički potencijal u kulturi

sijek je bio kroz povijest jako tiskarsko središte ovog dijela Hrvatske, najjače između Zagreba, Budimpešte i Beograda.

Tako da tipografski biljeg prostora postoji, samo je dosta zapostavljen. Strojevi su uništeni, olovni i drveni slog devastiran.

Na Akademiji likovnih umjetnosti predajem kolegij grafičkog dizajna i jedan semestar studenti oblikuju pismo. To je moja ideja oživljavanja umjetničke vizije tipografije u ovom gradu.

Po pitanju identiteta grada Osijeka, može jedan segment biti odrađen posebno dizajniranom osječkom tipografijom, ili više njih, možda i cijelim sustavom.

Ali prvo treba napraviti dobru podlogu, istraživanje i detaljno sagledati grad te odabrati pristup pri brendiranju. Kompleksna je to stvar. Oblikovati nešto s čime bi se ljudi trebali identificirati, što bi trebali prihvatiti, i putem čega bi trebali komunicirati jedni s drugima kao i s vladajućim strukturama.

Iz mog iskustva postoji mnogo dobre volje i energije pojedinaca na kulturnoj sceni koji surađuju ➤ Moramo pojačati suradnju sa stranim umjetničkim krugovima.

i potiču međuinstitucionalnu suradnju. Oni su ti koji kreiraju kulturnu politiku u ovom gradu.

Ne bih znao reći da li se to razvija prema smjernicama koje su zadali gradski oci ili je to gerila.

POTENCIJAL Mislim da je manifestacija kao Advent u Osijeku, između ostalog, jedan odličan primjer kulturnog sadržaja kakvog gradu definitivno treba.

eđu ostalim potencijalima, Osijek ima i arheološka otkrića kao sofisticirani turistički potencijal kojega bi trebalo eksploatirati, naravno s mjerom i s dobrim ukusom. Pri tome mislim da doslovno hodamo po slojevima bogate prapovijesti i povijesti, jer ova naša ravnica, prožeta brojnim vodotokovima, oduvijek je pružala potencijal za život i razvoj homoculturalisa; poput mezopotamske zlatne doline hranila je i tijelo i duh.

Specifičnost položenosti grada uz Dravu i blizine parka prirode, raznolika tradicionalna i suvremena arhitektura koja je još uvijek isprepletena urbanim zelenilom, atribut sveučilišnoga grada i ogromnog potencijala kojeg u sebi nose i donose mladi ljudi sa svježim idejama, dovoljan su argument za sve daljnje akcije.

Etnološka kulturna baština, a za koju znamo da je izrazito bogata pogotovo u ovom dijelu Hrvatske, počela se razvodnjavati i kao takva prelijevati u područje sentimentalnosti, površnosti i kiča.

Osijek je svjestan da je najveći grad u ovom dijelu Hrvatske, pa ➤ Bojim se da je Osijek previše zatvoren, uplašen, predecidiran, pa nema mjesta afirmaciji mlađe umjetničke generacije.

se toj ruralizaciji i opire, zadržava i gradi svoj umjetnički identitet, kulturnu kralježnicu, koja je po malo kruta. Kultura i umjetnost dugo vremena već imaju svoju alternativnu, neinstitucijsku verziju, koje se tek od nedavno prihvaćaju kao identitet Grada, često snažnije i brže kao njegov zvanični tradicionalni identitet koji nam stalno izmiče.

POTENCIJAL Muzeji odavno već nisu tek odlagališta određene građe, niti su nekropole prošlih vremena. Drago mi je što je to struka prepoznala i otvorila se.

OSKULTURA I 34

NIKOLA FALLER, kipar, osnivač SLAMA Land art festivala

SINIŠA BJEDOV, ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku

Naš potencijal Nedopustivo je da u Tvrđi trešte narodnjaci i je u stoljetnoj multikulturalnosti cajke P

rioritet bi svakako trebao biti uređenje i osposobljavanje kvalitetnim sadržajima čitave Tvrđe i to bez obzira na nominaciju. Čitav niz gradskih prostora koji zjape prazni i propadaju predati vrijednim udrugama i značajnim kulturnim institucijama pa i kvalitetnim domaćim poduzetnicima.

Također je nedopsutivo da u Tvrđi subotom navečer trešte narodnjaci i cajke, to jednostavno nije primjereno i pruža loš primjer mladima koje tijekom dana pokušavamo kvalitetno obrazovati u obližnjim školama.

Još jedan mali detalj koji mi već dugo zapada za oko je šest praznih i zaboravljenih niša na pročeljima kuća u Tvrđi koje su nekad krasile votivne skulpture postavljene iz religioznog pijeteta od strane nekadašnjih vlasnika. One su nestale i nikako da se ponovo pojave ili zamjene nekim novima.

Potrebna su nova suvremena skulpturalna rješenja koja bi ilustrirala bogatu povijest Tvrđe i učinile je po uzoru na mnoge europske gradove vidljivijom za ➤ Projekt “Četiri godišnja doba” namjeravam podići na međunarodnu razinu kroz suradnju s gradovima prijateljima i gostovanjima.

35 I OSKULTURA

K

brojne turiste.

A kandidati za to su svakako ličnosti poput Eugena Savojskoga, generala Beckersa ili Udovice Marije... ktitorice kužnoga pila najveće barokne skulptruralne cijeline u Hrvatskoj, pa i Sulejman Veličanstveni graditelj čuvenog osječkog mosta.

POTENCIJAL Kao studentski grad s vrsnim fakultetima, volio bih da se snage usmjere ka promicanju zelenih tehnologija i održivog razvoja.

ulturni identitet Osijeka može se graditi počevši od rimskog vremena i Murse, Limesa, pa do srednjoeurospskog osječkog razdoblja i već spomenute multikulturalnosti.

Kulturni turizam je velik potencijal na kome treba sustavno raditi i razvijati sinergiju među ustanovama kulture i znanosti te gospodarstva, medija, ali ne samo Osijeka nego, vjerujem, i regije.

Titulom bi buduća zgrada Arhiva dobila prostor za javnost – čitaonicu, knjižnicu, suvenirnicu, opremljene digitalnom tehnologijom. Potom, već se dugo priča o zgradi Vege za Muzej Slavonije.

Osijeku nedostaje i dvorana za koncerte.

No, Osijeku prvenstveno treba dugogodišnja politička stabilnost kako bi se pokrenulo gospodarstvo a potom i kultura ušla u mirnije razdoblje.

Kada je u Zagrebu osnovano sveučilište ljudi iz Osijeka uglavnom odlaze. Mislim da je i to problem našega grada – velik odljev ljudi iz svih područja života, tako i iz kulture i znanosti. Osim toga u ustanovama i institucijama vla➤ Državni arhiv preuzima sve više aktivnosti u kreiranju kulturnih sadržaja koje nudi građanima.

daju zabrinjavajući međuljudski odnosi u kojima se djelatnici ne bave svojim poslom, a što se vidi na sveukupnoj slici grada.

Pored već poznate izdavačke djelatnosti, u Državnom arhivu nastojimo Osijek povezati što više sa Zagrebom i drugim hrvatskim gradovima ali inozemstvom putem izložbi, promocija ili predavanja. Brojni su planovi za proširenje kapaciteta, no oni ne ovise samo o nama. Pokrećemo interaktivnu stranicu na kojoj ćemo ponuditi svoje gradivo na uvid.

POTENCIJAL Pojedini projekti već postoje koji su se ucrtali na europskim kartama kao što je Pannonian Challenge, a Zemlja bez granica također je potentna.

TIHOMIR FISCHER, slikar, dizajner, profesor u Školi za primjenjenu umjetnost i dizajn Osijek

TIHOMIR MATIJEVIĆ, kipar i profesor na Umjetničkoj akademiji

K

U

Važan je motiv onih koji oblikuju kulturne poruke grada

oncentracija na nekoliko događaja i lokacija, a ne disperziranje na količinu događaja, po meni čini potencijal i daje rezultate.

Poseban naglasak bih stavio na kvalitetu sadržaja koji se na takvim festivalima nude. Primjerice; “Osječki festival operete” gdje bi se 7 dana u svim zatvorenim i otvorenim prostorima užeg centra pjevale operetne arije, a pratile bi ih druge kulturne manifestacije, kao što su slikanje i izložbe u otvorenim i zatvorenim prostorima, isto tako balet, lutkarske predstave i slično.

Razumljivo da je to ozbiljan i zahtjevan poduhvat ljudi koji su preuzeli odgovornost organizacije, ali je dobit višestruka. Na taj bi način većina ljudi, stanovnici Osijeka počeli davati život festivalu, a povratna informacija bi se mogla zvati “Kulturni identitet”.

Bez aktivnog sudjelovanja čovjeka koji živi u Osijeku, ne može se stvarati nešto što u sebi nema života.

Suradnjom, sinergijom i koncentracijom na ostvarenje zajedničkog cilja, sigurno daje rezultate. ➤ Osijek zaista nema premca, ljudi Osijeka su divni.

Unatoč prenatrpanosti, mnoga mjesta u Osijeku su prazna

Svakako je važan motiv onih, koji sudjeluju u oblikovanju kulturne poruke grada, ako mogu tako reći. Različitost motiva dovodi do rasipanja resursa predviđenih za oblikovanje kulturnog identiteta. Uspjeh dolazi iz sinteze i usmjerene ljubavi prema nekom cilju.

A kada govorimo o suveniru, najbolja reklama je osobno iskustvo, uz neki vizualni predložak u obliku uporabnog predmeta/ suvenira ili umjetnine, kojim se poruka/informacija širi matematičkom progresijom.

Osijeku primjećujem tendenciju koja u potrazi za identitetom grada uzaludno poseže u tradicionalni skup običaja, najčešće folklor, kulturne ostatke iz nekog čistijeg razdoblja kulturne egzistencije koji su nepovratno propali u modernitet, često zaboravljajući širok opseg tema koji se proteže od kulture vrtnih patuljaka do značenja pop - glazbe.

Suvremeno kiparstvo proizvodi ogromnu količinu umjetničkih artefakata i koncepata, od kojih će mali, selektirani dio, završiti u depoima muzeja. Još manji dio u javnim prostorima.

Dolazi do rasipanja kreativne energije na uzaludna gomilanja umjetničkih stvari za koje društvo nema mjesta ni potrebe. S jedne strane gomilaju se stvari u depoima muzeja, a s druge strane u javnim prostorima grada.

Unatoč prenatrpanosti, mnoga mjesta u Osijeku istovremeno su prazna: bez orijentira, identiteta i društvenih središta. To su problemska područja, područja anonimnosti, područja u kojima ljudi žive, a koja još uvijek nisu

dovršena i koncepcijski definirana. Ja, još uvijek, naivno vjerujem u humanističku ulogu skulpture – u njezinu ulogu u uređivanju i osmišljavanju čovjekova prostora življenja.

U slučaju da Osijek postane Europskom prijestolnicom kulture, ne bih volio da se ponovi situacija kao u Pečuhu kada je bio Europska prijestolnica kulture; da se sve svede na nekoliko okruglih stolova i par koncerata.

Pozitivan primjer je Graz koji je dobro iskoristio sredstva i čiji su rezultati vidljivi i danas.

POTENCIJAL Imamo umjetnike, arhitekte, znanstvenike svjetskog glasa i potencijala. Siguran sam da su oni sposobni izgraditi kulturni identitet Hrvatske.

➤ Nije umjetnost nešto što može pozitivno utjecati na politiku; umjetnost jest politična u istoj mjeri koliko je politika estetska kategorija.

POTENCIJAL Meni je još uvijek primamljiva stara sintagma “umjetnost na ulice” ili “grad–muzej”. Na ulici je umjetničko djelo ipak odmaknuto od institucija.

OSKULTURA I 36

TINO LELEKOVIĆ, voditelj istraživanja na arheološkom nalazištu Mursa

LIKOVNI UMJETNICI POPUP PROJEKTA

Arheološka baština Osijeka gotovo je nevidljiva

Infrastruktura je bez kvalitetnih ljudi kao kuća duhova

O

G

sijek se u prvom redu doživljava kao austrougarski grad barokne Tvrđe, klasicističkog Gornjeg grada i secesijske Europske avenije. Često se zaboravi da se pod današnjim gradom nalaze još tri grada, rimska Mursa u istočnom dijelu Osijeka te srednjovjekovni i turski Osijek u središtu grada. Glavni razlog tome je činjenica da je arheološka baština grada Osijeka gotovo nevidljiva. Vrlo je teško govoriti o potencijalu arheološke baštine grada Osijeka jer ju relativno slabo poznajemo. Usprkos dugogodišnjim i brojnim istraživanjima, poznati su nam tek obrisi antičke Murse, odnosno srednjovjekovnog i turskog grada.

Upravo smo zbog toga u HAZU, u suradnji s Konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture u Osijeku, i pokrenuli projekt istraživanja i zaštite arheološke baštine Osijeka, kako bi se znanstvenom arheološkom metodom utvrdili izgled i razina očuvanosti, a samim tim značaj i potencijal arheoloških nalazišta na području grada. Zamišljeno je da Osijek bude primjer gdje bi se na ➤ Donjograđani se često poistovjećuju s Mursom, a nalaze koje otkrivamo smatraju svojom baštinom kojom se ponose.

37 I OSKULTURA

sustavan način prikupili, obradili i predstavili podaci o arheološkoj baštini grada. U sklopu tog projekta istražili smo, konzervirali, te ostavili otkrivenima ostatke srednjovjekovne crkve Svetog Križa u dvorištu franjevačkog samostana. To je prvi, i za sada jedini, vidljivi srednjovjekovni spomenik u Osijeku.

POTENCIJAL Otkrivene ostatke srednjovjekovne crkve Svetog Križa treba nadograđivati aktivnostima koji će taj prostor uvesti u kulturni život i svijest grada.

lavni cilj POPUP projekta je oživjeti zapuštene gradske prostore te ih privremeno prenamijeniti u jednokratne kulturno-umjetničke centre. Ideja je krenula iz dva smjera. Prvi je nedostatak alternativnoga izlagačkog prostora, a drugi su zapušteni prostori koji su nas kao takvi na neki način provocirali.

Da sumiramo: spojili smo socijalni kontekst s umjetničkim konceptom i tako je u načelu nastao POPUP. Govorimo li o kulturnim vrijednostima ovoga grada, možemo zaključiti da su iste zadnjih godina svedene na minimum, što nam govori činjenica da je ove godine proračun za kulturu umanjen za gotovo pola u odnosu na prošlu godinu. Ne odnosi se to samo na likovnu umjetnost, nego na sve koji se bave ili se pokušavaju baviti kulturom.

Reakcije na naš projekt su zadovoljavajuće, a najviše podrške dolazi od strane kolega iz struke iz drugih gradova i institucija. U Osijeku se još osjećamo nekako kao stranci jer je podrška poprilično slaba (mediji, financiranje, itd.).

Iznimno je malo autorskih projekata. Ono što se u likovnoj kulturi čini je najčešće prihvaćanje gotovih kulturnih proizvoda izvana.

Prioritet je prije svega kvalitetan kadar jer je fizička infrastruktura bez toga kuća duhova. Ako imamo kvalitetan i obrazovani kadar koji radi SVOJ posao i nitko mu se sa strane suviše ne petlja u njega, možemo nešto kvalitetnije iznjedriti iz ovoga projekta. Vjerujemo da bi ti isti dali kvalitetne prijedloge i za infrastrukutru i što je još bitnije, za ono što će se s njom poslije događati.

➤ Današnji mladi Kniferi već možda postoje u Osijeku, ali je pitanje jesmo li dovoljno pametni da ih podržimo i zadržimo.

POTENCIJAL Potencijal grada u mnogo većoj mjeri nego sada moraju biti kreativne ideje mladih ljudi, samo je pitanje koliko energije moraju imati da se bore.

VALENTINA GRUBAČEVIĆ, GORAN WALTER, SLAĐANA ZUBIĆ, članovi udruge PLANTaža

VALENTINA RADOŠ, kustosica u Muzeju likovnih umjetnosti

Osječanima treba kulturne događaje servirati pred vratima

Kultura je način na koji putujemo mentalno i duhovno

U

M

koliko se počne više ulagati u kulturu i projekte koje okupljaju veći broj ljudi time Osijek i Osječani imaju šansu izaći iz “kulturne” ravnodušnosti i letargije.

Doslovno treba većini Osječana servirati kulturni događaj pred vratima da bi izašli van, a to je stvar koje udruge koje se bave kulturnom djelatnošću i rade.

Kultura bi trebala saživjeti unutar samog društva, primjerice kroz okolinu svakodnevnog života, skulpture koje nalazimo po gradu, raznolikost uređenog ambijenta kafića u kojem pijemo kavu ili interaktivnih info punktova o kulturi!? Osvijestiti i spojiti primjerice na urbani kulturni život Osijeka još iz prošlih vremena te ukazivati na urbaniji Osijek danas. Osijek se može pohvaliti umjetničkom scenom koju ima, od likovnih, glazbenih, kazališnih do urbanih, alternativnih, dizajnerskih ili multimedijalnih sadržaja, koje čine dijelom kulturnu scenu grada. Jedini problem je što je tih sadržaja unutar tih scena, a ujedno i kulture, malo.

Kada bi umjetnici otvorili svoje ateljee, organizirali radionice, ➤ Ukoliko i ne postanemo Europska prijestolnica kulture potrebna nam je tzv. utvrda kulture ili “Art Fort”.

umjetničke akcije, ulično kazalište ili kada bi postojalo više festivala koji slave razne vrste umjetnosti i objedinio mlade u sve to onda bi Osijek mogao iskoristiti svoj potencijal koji ima.

Svojim radom želimo pokazati Osječanima kako za potvrdu kreativnosti nisu uvijek nužne institucije, galerije, muzeji nego da i obična ulica može svakom pojedincu omogućiti da se bar jedan dan osjeća kao umjetnik koji stvara i pridonosi kulturnom razvitku svog grada.

POTENCIJAL Imamo hrpu pojedinaca o kojima većina Osječana ne zna ništa, a globalno slove za velike umjetnike, arhitekte, producente...

anifestacije kao što je Noć muzeja dozvoljava nam slobodu u osmišljavanja programa koji može privući širu publiku od one tradicionalne “muzejske”.

Važno je naglasiti da muzeji i kultura doista jesu mjesta za sve!

Umjetnost, pa čak ona koja na prvi pogled izgleda “nepristupačna”, može i mora biti predstavljena publici kako u muzejskom prostoru tako i medijski.

Muzeji i kultura su tu za ljude, muzeji i postoje da bi bili otvoreni prema zajednici. Muzej je mjesto susreta, (sa)znanja, prepoznavanja i razmjene različitih ideja, svjetonazora, kreativnosti... To je mjesto gdje možemo, barem na trenutak, iskoračiti iz vlastitih okvira i ući u jednu širu i dublju kontekstualizaciju koja nas povezuje s drugima. I ti drugi, i to je vrlo važno naglasiti, nisu samo naši prijatelji i sugrađani kojima se svakodnevno susrećemo, nego su to ljudi i pojave iz dalekih mjesta, drugih vremena, kontinenata, kulturnih okvira...

Kultura je način na koji putujemo mentalno i duhovno, nadograđujemo i izgrađujemo sebe, ➤ Muzej nikako ne smije biti “groblje” gdje se stvari izlažu kao mrtva materija.

ali i način kako se predstavljamo drugima.

Osijek je oduvijek grad obogaćen širokom lepezom različitih kultura i to je identitet koji ja osobno smatram vrijednim. To je identitet i slika kojom se želim poistovjetiti.

Mislim da svi mi imamo važan zadatak u izgradnji kulturne politike, ali fali onaj zadnji korak: komunikacija i zajedničko djelovanje.

POTENCIJAL Povezivanje svih ljudi koji kulturu žive i stvaraju, u mrežu kulturne produkcije smatram kao najveći potencijal Osijeka.

OSKULTURA I 38

VLADIMIR DŽANKO, akademski slikar

VLADIMIR RISMONDO, predsjednik Katedre za medijsku kulturu Odjela za kulturologiju

Nužne su zajedničke Osijeku treba izložbeni platforme među prostor u centru grada institucijama O

sijek je grad s kulturnom tradicijom, a i danas ima sve potrebno za život po mjeri čovjeka. Ima svoju kulturu koja je zaista duga i dobra, a ostavili su je Essekeri i strani ljudi koji su puno davali i voljeli svoj grad. Naravno, i naši su ljudi takđer pridonjeli.

Grad živi kulturu kroz sve svoje segmente, od kazališta, galerija, muzeja, priredbi, književnih večeri, a da ne govorim o ljepoti grada, Dravi, šetalištu, parkovima, secesiji.

Osijek je pravi europski grad koji ima sve, ali je pitanje koliko društvo to apsorbira. Zato se uvijek može ponuditi više.

Osječko ljeto kulture je odličan primjer jer ima jako dobar odaziv i postoji želja da duže traje.

Smatram da potencijal ne da nije dovoljno iskorišten nego nije dovoljno predstavljen. Treba naći načina kroz medije predstaviti grad, njegovu kulturu i upoznati druge sa svime što sadrži.

Imamo Umjetničku akademiju pa zašto onda tim mladim ljudima ne bismo pružili priliku, prostor, vrijeme? U tim zatvorenim prostorima su uvijek isti ljudi. ➤ Kulturi u Osijeku potrebno je gradsko tijelo koje razumije kulturu, njezine potrebe i probleme. Tijelo koje će donositi ispravna rješenja.

39 I OSKULTURA

N

Osječko ljeto kluture je pokazalo koliko nam je potrebno kulturnog sadržaja. Grad je živnuo.

Ljudima treba pružiti kvalitetan program, građanima treba odušak u kulturi.

Osijeku treba izložbeni prostor u centru grada. Pogledajte Galeriju Waldinger. To je dobar prostor, ali je star i propada, prostorija je oštećena, vlažna što se ne da lako sanirati. Kazamat isto tako.

To su podrumi, zatvoreni, tijesni, ljudima daleki. Osim toga, ondje se priređuju izložbe i performansi koje mnoge niti ne zanimaju.

a pitanje je li kulturni potencijal Osijeka i njegove regije iskorišten mogao bih odgovoriti krajnje cinično, ali samo kad ne bih bio svjestan prošlosti ovih prostora unazad četvrt stoljeća.

Ovdje ne govorim isključivo o ratnim zbivanjima, nego o cjelokupnoj promjeni komunikacijskog, demografskog, političkog i gospodarskog konteksta koju su pretrpjeli prostori na kojima živimo. Kulturne potencijale je moguće koristiti ukoliko je jasan njihov širi kontekst (što, svidjelo se to nama ili ne, aktualizira vulgarno marksističku ideju o kulturi kao nadgradnji), a on je u našem slučaju postavljen tranzicijski, nesigurno, s vrlo upitnim izvorima financiranja, još upitnijim ingerencijama, te, bojim se, potpunim nedostatkom društveno prihvaćenih krajnjih ciljeva.

U svemu tome se – bar iz moje perspektive gledano, pri čemu postoji i prilično velika mogućnost da griješim – Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku nameće kao jedan od najvažnijih resursa kulturnih potencijala regije.

POTENCIJAL Osijek i danas ima svoje kazalište, zborove, ali kada ste vi vidjeli da na trgu organiziraju koncert? Ti su ljudi plaćeni za to! Zašto ne organiziraju?

➤ Život uz rijeke može biti “lajtmotiv” čitavom nizu infrastrukturnih etno-projekata u funkcionalnim aspektima sadašnjosti.

Ono je baš u spomenutom tranzicijskom periodu naraslo, te značajem praktički nadjačalo vlastiti regionalni kontekst. Mogućnost da baš Sveučilište postane izvorom novih komunikacijskih silnica čini se primamljiva, ali od svega neće biti ništa ukoliko moji studenti (ovdje govorim isključivo o studiju na Odjelu za kulturologiju) budu veselo i hrpimice odlazili na semestar ili dva u Portugal, a da Portugalci pritom ne dobivaju potrebu uzvratiti posjet.

POTENCIJAL Rado bih se vratio na projekt etno-sela Darka Mrkonjića: tradicijski zanati važni su zbog uključivosti u suvremene potrebe.

VLASTIMIR KUSIK, muzejski savjetnik u Muzeju likovnih umjetnosti

ZVONKO MAKOVIĆ, povjesničar umjetnosti, pjesnik, esejist

Kultura je ekonomska kategorija i svi mogu zaraditi

Osječki najveći potencijal je ljepota običnosti

S

N

tjecajem okolnosti bio sam u prigodi da uočim na čemu su inzistirali prvo Pečuh i potom Maribor kao gradovi prijestolnice kulture što nam može biti vrlo korisno u promociji naših vrijednosti. Pogotovo mi je znano iskustvo Maribora koji je odlučio kao glavni motiv sebe kao grada i regije kojoj je središte predstaviti preko motiva rijeke Drave pa je i moje izlaganje ondje imalo nadnaslov “Kulturni imaginarij Drave” ili čitanje Drave kao poveznice triju regija kojima su tri (jedina velika) grada na Dravi Villach, Maribor i Osijek. Ističem ovo kao primjer kako čitati i predstaviti svoj grad kao grad kome kultura nije pučka ili elitistička atrakcija već ozbiljna estetska supstanca i ekonomska kategorija. Da je tome tako potvrdio je sam organizator kada nas je pozvao nakon godinu dana kako bi nam pojasnio rezultate, sve pa i one ekonomske. Pokazalo se kako je kultura ekonomska kategorija od čega svi mogu zaraditi odnosno da to nije potrošnja za zabavu.

Naš kulturni identitet lako je prepoznatljiv, prije svega kao ➤ Svaka kulturna vrijednost (elitna, pučka, etno, suburbana, anonimna, alternativna...) vrijedna je toga da bude dio svakodnevnice.

urbanističko-arhitektonski i hortikulturni slog ili pojednostavljeno lijepi, uredni, grad s lijepom arhitekturom, parkovima, javnim prometom, položajem na rijeci, starom baroknom jezgrom i jakom secesijskom crtom. To nisu puki emocionalni dojmovi već ozbiljne urbane kategorije kojima se čita grad, ali ujedno i afirmira činjenica kako je kultura njegova bliska prošlost i jednako tako sadašnjost. Ako se tome nađe sklad eto identiteta samog po sebi.

POTENCIJAL U slučaju da postanemo Euorpskom prijestolnicom kulture, ništa ne treba izgraditi! Upravo time treba početi, ne trebaju nam zgradurine.

ajveći kulturni potencijal Osijeka vidim u njegovoj raznolikosti, bolje rečeno u kulturi svakodnevice, ili još bolje u ljepoti običnosti. Osijek baš nema mnogo pojedinaca koji bi odskakali od nekoga prosjeka, štoviše, oni su vrlo rijetki na bilo kojem području. Osijek nema neki festival koji bi ga izdvajao bilo regionalno, bilo šire. Osijek, jednostavno, nema mnogo toga pojedinačnoga po čemu bi se pamtio i izdvajao. Međutim, svi ti nedostaci mogu se zamijeniti nečim što Osijek ima, a ima iznimno lijep izgled ulica, trgova, dijelova grada i nadasve parkove i drvorede koji s glavnim potencijalom, a to je Drava koja nudi nešto što drugi gradovi nemaju.

Kada spominjem Dravu ne mislim pritom na činjenicu da je Osijek izgrađen na jednoj, južnoj obali rijeke. Sjeverni ili baranjski dio vidim kao sastavni dio grada koji nasuprot kultiviranim parkovima sa sjeverne strane nudi gotovo pa šumu i seoski ugođaj kuća koje se ondje nalaze. Doda li se tome i dio baroknih utvrda, te sportski kompleks, a sve

smješteno nadohvat pješačke rute, onda Osijek ima potencijale kojima se supstituiraju svi oni konkretni kulturni program i posebnosti.

Osijek, kao moguća europska metropola kulture, nije u interesu samo Osijeka, nego i županije i zemlje u cjelini. Zato me smeta problem osnivača pojedinih kulturnih institucija. Neke su gradske, neke županijske, neke državne. Barijere koje se postavljaju na toj razini direktno erodiraju sve pozitivne stvari koje one trebaju stvarati.

➤ Festival kao što je Osječko ljeto kulture trebalo bi razvući na cijelu godinu, štoviše, učiniti ga stalnom praksom.

POTENCIJAL Činjenicu da je rat ovdje bujao u punom intenzitetu treba sada prikazati kao vitalnost Osijeka, kao njegovu sposobnost da prevlada tragediju.

OSKULTURA I 40

Osijek više nije industrijski grad, Osijek više nije ništa što je nekad naveliko bio, ali je ostao sveučilišni grad, prostor koji okuplja, akumulira, koncentrira tisuće mladih potencijala.

IGOR GAJIN,

ASISTENT NA UMJETNIČKOJ AKADEMIJI 41 I OSKULTURA

BRANKO KOSTELNIK, novinar, publicist i glazbenik

DARKO VARGA, publicist

Idemo ulagati u jake individulace, u kulturnu elitu

Baranja i Kopački rit su velik potencijal

J

B

a jesam za tezu da treba ulagati u jake individulace, u elitu, vjerujem u jake pojedince.

Oni vuku cijele ekipe, žanrove, grupe, branše, ali ipak je, priznat ćete, puno zdravije da ti pojedinci, u idealnoj situaciji dakako, izrastaju iz jake i formirane scene gdje svaki kotačić dobro “dela” odnosno radi svoj posao: od kritičara (odumirućih!) preko časopisa (nepostojećih!) do tribina (nekontuiranih i/ili rijetkih!), readinga-čitanja in live (splasnutih! nakon FAKA), pa sve do kvalitetnih izdanja koji bi trebali biti pravilo, a ne izuzetak, jakih izdavačkih kuća, inteligentnih urednika, kreativnih radionica...

Do toga se može doći temeljnim načelima Euro kulture i kulture uopće: multikulturalnošću, otvaranjem, komunikacijom, suradnjom, interakcijom... ili kako kaže Dick Heabdige: k r e t a nj e m.

Ali isto tako i radom i talentom.

Razvojem i poticanjem kreativnosti. Stvaranjem uvjeta da ova sredina može iznjedriti nove Knifere i Lustige.

Do toga možemo doći umrežavanjem s alternativnim/po➤ Budi svoj Esseče!

dkulturnim scenama, pa s inozemnim srodnim art dušama, ali istodobno i kupovanjem (opet lova, čudno u kapitalizmu, zar ne !?) jakih igrača na tržištu. Ma šta jakih, najjačih! I davanjem dobrih uvjeta (čitaj: jaku plaću, stan – a toliko ih je trećerazrednih nogometaša do sada u Osijeku dobilo!). Pa, onda, omogućavanjem temeljnih sredstava za rad, za djelovanje recimo kvalitetnih scenografa, redatelja, muzičara... Moraju se osigurati novci i prostori za rad. A to danas mogu samo političke elite.

POTENCIJAL Bitak Osijeka, njegova srž kao grada je, uz tu srednjoeuropsku furku, upravo ta heterogenost, različitosti, multikulutralnost.

aranja je za Hrvatsku, a nažalost i za mnoge Osječane terraincognita. Baranja se, još uvijek, doživljava kao kulinarsko-hedonističko područje. Osječani koji idu na provod u Baranju, prolaze pored toliko znamenitosti, a da ih uopće ne vide niti znaju pored čega su prošli.

Povijesne i još mnoge druge činjenice i artefakti iz Baranji dio su naše kulture i sigurno ih treba predstaviti u aktivnostima da bi se Osijek uvrstio u prijestolnicu kulture.

Posebna priča je Kopački rit, čije granice zaštićenog područja su kilometar, dva, udaljene od Donjeg grada. Praktično, Kopački rit je u “dvorištu” grada Osijeka.

Kopački rit nije samo adut općine Bilje i Baranje nego i Osijeka.

U kulturu spada i odnos prema prirodi i okolišu i njegovo očuvanje govori o svijesti, o kulturi ponašanja i načina života stanovnika određenog područja.

Potrebno je više raditi na popularizaciji vrijednosti, s materijalima: pisanim, audio, video, internet, koji trebaju doprijeti do svake kuće, do svakog stanovnika. Bez

sustavnog rada i uključenja više ljudi koji bi radili na predstavljanju vrijednosti Baranje: kulturoloških, povijesnih i inih, i Osijek gubi jer ovako, ima samo fizičko, ali nema i duhovno zaleđe.

Osijek ima potencijala i značajnih rezultata ostvarenih u svijetu. Najbolji primjer je Vokalni ansambl Brevis koji je osvojio najveće vrhunce u zborskom pjevanju na svijetu. No, identitet Osijeka su i osječki tramvaj i Tvrđa, Solarski trg i “Bendek” i konkatedrala, Osijek je i “lega”, Osijek je pecanje.

➤ Korijeni osječke kulture su mitteleuropski. Osijek bi trebao graditi identitet na svojim nobelovcima.

POTENCIJAL Baranja sa svojim vrijednostima i dalje ostaje “veliki potencijal” koji se danas svodi samo na iće i piće.

OSKULTURA I 42

DAVOR MANDIĆ, književnik i novinar Novog lista

Koncept HNK-a kakav poznajemo došao je svome kraju K

43 I OSKULTURA

Identitet: višekulturna i multietnička raznolikost

O

ultura u Rijeci, Osijeku, Splitu i Varaždinu talac je ogromnih hladnih pogona HNK-ova, tih mastodonta koji zbog smanjenih programskih sredstava, čime su podijelili sudbinu svih ostalih proračunskih korisnika, jednostavno leže polumrtvi u svojim preskupim glibovima.

Da se pročelnici odjela za kulturu tih gradova udruže i krenu s osmišljenom politikom rješavanja te priče, povijest bi ih pamtila kao vizionare, jer koncept HNK-a kakav poznajemo došao je svome kraju, samo to jaki kazališni lobi u Hrvatskoj ne želi prihvatiti, a nitko nema muda s tim se problemom pokačiti.

➤ PR je danas sve, bilo to sve dobro ili loše.

DELIMIR REŠICKI, književnik i novinar, dobitnik svih najvažnijih hrvatskih književnih nagrada

sijek bi, poštujući sam sebe, trebao njegovati i svoje njemstvo, i svoje mađarstvo, i svoje gotovo potpuno za II. svjetskoga nestalo i poubijano židovstvo.

Raditi to na način na koji to godinama čini, primjerice, gospodin Nikola Mak, na način na koji to akribijski radi, primjerice, Vlado Obad i njemu slični, vrijedni, tihi i pošteni ljudi. U Osijeku bih se volio moliti, da mi je to namjera, u katoličkoj konkatedrali ili baroknoj crkvi u Tvrđi, evangelističkoj i pravoslavnoj crkvi i svakako, last but not least, sinagogi. Uostalom, Osijek je i što se tiče hrvatstva posve raznorodan grad u kojemu žive bližim podrijetlom Dalmatinci, Hercegovci, Ličani, iza rata i prije njega doseljeni Hrvati iz svih krajeva Bosne i, naravno, Šokci. Osijek je grad predivnih različitosti koji i danas odolijeva permanentnoj identitenoj redukciji upravo zato što je nemoguće iskorijeniti njegov istinski, kozmopolitski, sjajni, dakle srednjoeuropski, građanski duh. Na tome bi Osijek trebao i dalje graditi svoj književni i sva-

POTENCIJAL Rijeka naglasak stavlja na četiri elementa: vodu, luku, manjine i rad.

➤ Šokaštvo i šokačku tradiciju treba, prije svega, čuvati na njezinome istinskome, a izmičućem tlu.

ki drugi identitet. Ništa ni više ni manje nego slušati ono što mu pričaju vlastite ulice, zidovi, groblja, tavani i podrumi.

Osijek uvijek treba krasiti vjera u vlastitu umjetničku i općenito kulturnjačku sinergiju. Potpuna otvorenost za sve različito i Drugo, istinski suživot najrazličitijih umjetničkih ideja i poetika. Treba ga krasiti poštovanje vlastitoga, istinskoga identiteta otvorenoga grada.

POTENCIJAL Važno je uvažiti i u bitne projekte inkorporirati sve one koji žive u Hrvatskoj ili negdje drugdje, poput, primjerice, Zvonka Makovića u Zagrebu.

DRAGICA DRAGUN, voditeljica Katedre za teoriju književnosti i svjetsku književnost na Filozofskom fakultetu u Osijeku

DUBRAVKA PAĐEN FARKAŠ, ravnateljica Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek

Z

K

Tehnologija, ekonomija... mora u kulturne pore

asigurno jedan od važnijih potencijala kulturne djelatnosti Osijeka treba biti usmjeren na djecu i mlade. Zahvaljujući radu Dječjega odjela gradske knjižnice ili Dječjega kazališta i Umjetničke akademije, on je otvoren, ali to je prostor na kojemu se može mnogo više.

Veliki broj znanstvenih radova i tekstova koji problematiziraju teme djece i mladih u brojnim humanističkim disciplinama (pa i znanosti o književnosti) na različitim stranama svijeta već više desetljeća započinje konstatacijom o premaloj, skromnoj ili nedovoljnoj produkciji znanstvenih radova o djeci i djetinjstvu, ali i uopće o kulturnim (i društvenim) aspektima djetinjstva, a posebno mladih i mladosti.

I kulturni identitet, a koji je oslonjen na tradiciju kao uporišno, možemo graditi na djelima Jelice Belović Bernadzikowski, Alexandera Rosenfelda (Roda Roda), Jagode Truhelke. Pretpostavljam da je prvospomenuta, Belović, nepoznata mnogima. Nije (pre) poznat ni Roda. Početkom akademske godine upitam studente ➤ Titulom bismo dobili mnogo – početi sustavno raditi kulturu. Rudarski, ili kao u polju, na građevini, ozbiljnome IT uredu.

znaju li za nj te uvijek i iznova ostanem zatečena niječnim odgovorom.

A taj identitet možemo promicat razmjenom iskustava, umrežavanjem. I uvlačenjem u taj prostor (kulture) mehanizama i alata iz nekih drugih polja, grana. Čini mi se da tehnologija, ekonomija... mora u kulturne pore, htjeli mi to priznati ili ne, sviđalo nam se ili ne. Nekako kao da kulturnjaci još uvijek, ili često, romantičarski gledaju – može se i bez toga.

POTENCIJAL Neobično me raduje nedavno usidrena vodenica, koja će otvaranjem za javnost moći biti sjajna platforma da se progovori o Dravi.

Knjižnica je jedna od referentnih točaka kulturne ponude

njižnice su tako davno prestale biti samo mjesta prikupljanja, čuvanja i prenošenja informacija, a prerasle su u multimedijalna središta, što je uz ostalo značilo da smo postali kreatori različitih kulturnih sadržaja namijenjenih svim generacijama korisnika.

U čitavom procesu iznimno je važna suradnja i povezivanje s drugim kulturnim, odgojno-obrazovnim ustanovama i svima onima kojima je kultura predmet interesa.

Ovladavajući marketinškom komunikacijom i uspostavljenjem odnosa sa zainteresiranom javnošću nužno smo postali i dio turističke ponude Grada. Istaknula bih dobru suradnju s drugim baštinskim ustanovama: Muzejom Slavonije, Državnim arhivom u Osijeku, Galerijom likovnih umjetnosti (Muzej likovnih umjetnosti) i to kroz različite oblike aktivnosti.

Prezentaciju naših usluga i novih sadržaja javnosti plasiramo putem naše internetske stranice, društvenih mreža facebook i twiter), putem elektroničkih i ti-

skanih medija, različitih tiskanih materijala , radijskih obavijesti i sl. Ovi načini komunikacije sa zainteresiranom javnošću pokazali su se uspješnima, a što se vidi i iz statistike posjeta knjižnici.

Kao vitezica sam dok pričam i pišem priče za djecu, a da imam priliku grad bih svakako obogatila a, čime drugim nego novom Knjižnicom. Bila bi to kuća u koju bi svi željeli ući, svojevrsni dnevni boravak građana (kako se to za suvremene knjižnice kaže). Već je vidim... zapravo svi koji radimo u Knjižnici je već dugo vidimo.

➤ Dobro u osječkoj kulturi su ljudi svjetionici, ljudi koji sjaje svojim radom, entuzijazmom, kreativnošću i pozitivnom energijom.

POTENCIJAL Voljela bih da Osijek ima još galerija, kazališta za djecu, odjela knjižnica, koncertnu dvoranu, još parkova i stabala.

OSKULTURA I 44

GORAN REM, voditelj Katedre za hrvatsku književnost na Filozofskom fakultetu

GORDANA LESINGER, asistentica na Katedri za medijsku kulturu Odjela za kulturologiju

S

S

Osijek treba osigurati jak komunikacijski kontinuitet

ve već postojeće institucije bitno regijski morfologizirati!

Redefinirati ideju tržišta, dapače ju ukloniti iz kulture i podsjetiti da je pravi termin – kultivirana publika, a ne tržište, HNK ultimativno cehovski povezati sa slavonskobaranjskim DHK i HDP, a ne s SDP i HNS ili HDSSB, tjedni periodik brižno i najbrižnije distribuirati, studentsku recepciju osobitoosobitoosobito!!! njegovati kulturom jer je je npr. svaki peti hodač gradom Osijekom student (koji ne samo da neće ostati u Gradu nego još bolje – otići će i odnijeti grad nekamo drugdje i imati čime parametrirati urbanu pismenost), otvoriti Sveučilišnu biblioteku i postaviti je na temelje projekata dr. Sc. Marine Vinaj i njene duboko baštinske brige za vrlo intenzivnu komunikaciju sa suvremenošću, Muzeje poticati u projekcijama poput Dvadestog stoljeća u fundusu GLUO, poput izložbi-monografija Leović i Pejačević, zasnovati javni kulturni lik grada na izložbi Zorana Jačimovića, bitno aktivno podržati Festival Performancea Barutana, kontinuirati odličan kontinuiran ➤ Nije pisanje New Deal i socijalni projekt. Pisanje je uistinu Big Deal, bez ironije i dosjetke, i stoga ga je štititi i distribuirati.

45 I OSKULTURA

rad Dječjeg kazališta.

Osijek u prvom redu ima postaviti medijsko-recepcijsku mrežu uže gledano panonskih kulturnih komunikacija, ima pokriti i njegovati kulturne strukture odavde do Glavnog grada, a dakako i puno dalje i šire, sve do dosega Davora Vrankića npr.

Književnokulturno gledano, Osijek treba osigurati jak komunikacijski kontinuitet i bitno ga visokostrukturirano proširiti regijom!

Treba biti regijski medij, potpuno prirodno i aktivno uvezan s manjim mjestima oko sebe.

POTENCIJAL Jedan konkretan mali problem je vrlo velik: nepostojanje Kluba književnika, kluba kulturnjaka, kao stalnog mjesta protoka komunikacija.

Život uz rijeku je obilježio naš način života

amim tim što je Osijek zapravo mješavina različitih kultura koje su kroz povijest prošle ovim gradom, dakle njihovo nasljeđe, čini nas drugačijima od drugih.

Različite kulture koje međusobno nemaju dodirnih točaka u Osijeku su se posložile kao puzzle i stvorile jedan prekrasan srednjoeuropski grad. Jednu OS, kako kaže Jasna Horvat u Bizariju, na ovim prostorima. Čini mi se kako je na spomen Osijeka asocijacija Tvrđa. Ako je to kulturni kapital po čemu smo prepoznatljivi, tada ga treba i komunicirati. Ne mislim da je zanemariva i secesijska ostavština koju imamo, a po meni nedovoljno predstavljena široj javnosti. Ta ostavština Habsburške monarhije itekako je utjecala na urbanizaciju i današnji identitet grada Osijeka. Mislim da nije zanemarivo niti vrijeme Murse – nedavno pronađeno rimsko groblje kao i sam fenomen katakombi koje su sačuvane i čine sastavni dio suvremenog Osijeka, ponovno nedovoljno predstavljeno široj javnosti. Sama činjenica da živimo uz rijeku i zapravo je taj slogan

“grad na Dravi” također dio našega identiteta. Taj život uz rijeku obilježavaju mostovi koji su, svaki na svoj način, prepoznatljivi i pričaju svoju priču o vremenima u kojima su nastajali. Život uz rijeku je obilježio i naš način života koji se odvija zapravo u ritmu toka Drave – slow city. Taj način života je kulturološka kategorija koju mnoge uspješne turističke destinacije komuniciraju kao svoju prepoznatljivost. Uz način života možemo povezati i činjenicu da je Osijek grad s najviše zelenila i zelenih površina.

➤ Bogatstvo manjinskih zajednica koje žive na ovim prostorima nema niti jedan grad koji je ušao u drugi krug kandidature.

POTENCIJAL Esekerski govor je jedan kulturološki fenomen s kojom svakako trebamo upoznati i ostatak Hrvatske, ali i Europu.

IGOR GAJIN, asistent na Umjetničkoj akademiji

IVANA ŠOJAT KUČI, književnica

Potencijal je u gradskosti, u prirodi urbanog organizma

Budućnost nas neće ni okrznuti ako je zaboravimo

P

P

otencijal Osijeka je ono što i inače čini gradove trajnima: otvorenost stimulativnoga urbanoga prostora da prima, ali i guta valove novih generacija, da se obnavlja i održava idejama i ambicijama tih generacija, ma kako god to završilo.

Naša ambicija, možda uzaludna i jalova, ipak je sada “urbi et orbi” izrečena kulturnom strategijom.

I kako god ta strategija u svom zaživljavanju završila, Grad je dobio novi pogon. Vrlo važan, vrlo zamašan pogon.

Ukoliko ste očekivali da kažem kako je potencijal u mladima, u iskustvu nakupljenom tradicijom ili u toj razvikanoj Tvrđi, varate se. Potencijal je u gradskosti, u prirodi urbanog organizma, u kodu, DNK šifri urbaniteta, programiranog da se otvara kulturi i njoj zahvaljujući također raste, daleko preko svojih fizičkih dimenzija. Sav detaljnije pobrojan potencijal krv je i meso izraslo i izrođeno iz tog DNK. Najkraće rečeno, potencijal je šifriran, a na Osječanima je rizik dekodiranja.

Mene osobno u kulturi zanima samo taj prostor i uvjet slobode, ➤ Kulture se ne treba bojati, u njoj treba uživati upravo kada nam otvara oči za naše najpotisnutije užase. Ali ovdje se neki boje i vlastite sjene.

ne zanima me repertoar eskapističkih zabava da bismo se “malo odmorili od briga”.

Posao ozbiljnog i inteligentnog umjetnika jest da kulturu učini smislenom i društveno korisnom tako što će svoju isprovociranost podijeliti s uspavanom zajednicom ukazujući na prešućivano, na javnu tajnu kojoj nije dopušten ulazak u prostor oficijelnoga diskursa, na slabe točke demagogije, na paradokse koji proviruju kroz pukotine glazure naših Potemkinovih sela.

POTENCIJAL Osijek više nije industrijski grad, Osijek više nije ništa što je nekad naveliko bio, ali je ostao sveučilišni grad, prostor koji okuplja i akumulira.

otencijal sam po sebi predstavlja nešto što bi tek trebalo nešto iznjedriti. Potencijalna energija koja se, dovedena na određenu razinu, pretvara u kinetičku, stvarnu, onu koja mijenja krajobraze. Koliko god floskularno zvučalo, potencijal počiva u mladima kojima treba pružiti šansu.

Dok sam i sama nekoć bila sastavni dio tog “potencijala”, Osijek je vrvio prostorima na kojima su mladi imali radionice kreativnog pisanja, slikarske radionice, novinarske, prostore za glazbene skupine, imao je gitarijadu, koncerte bendova koji su se tek “probijali”.

Osijek treba biti svjestan svoje prošlosti, ponositi se njome, no prvenstveno treba postati svjestan svoje mladosti, pripremati se za budućnost koja ga neće ni okrznuti zaboravi li je.

O osječkoj književnoj sceni se posljednjih nekoliko godina uvelike (i to izrazito pozitivno) govori ne samo u Hrvatskoj, nego i izvan njezinih granica. Pitanje je samo koliko je Osijek toga svjestan.

Identitet se stječe i podcrtava ➤ Sulejmanov most poput aveti (premda srušen) još uvijek lebdi negdje iznad Drave.

tradicijom. Osijek ga ima i svjestan ga je. Mnoge osječke kulturne vrednote prerasle su već u opća mjesta. Arhitektonski su tu secesija i Tvrđa. Imamo gomilu imena značajnih ljudi koji tematski pokrivaju sve aspekte kulturnih djelatnosti i umjetničkih zvanja. Imamo HNK u Osijeku kao jedini teatar nacionalnog predznaka na ovome području.

Dječje kazalište, Galerije, Sveučilište, ljude koji i dalje grade i stvaraju ostavštinu za neke nove Osječane.

POTENCIJAL U Osijeku suradnja postoji. Dobra suradnja. Primjerice između HNK u Osijeku i Umjetničke akademije, Galerija i Gradske i sveučilišne knjižnice.

OSKULTURA I 46

IVANA ĐERĐ DUNĐEROVIĆ, književna, kazališna i likovna kritičarka, novinarka portala Kulturpunkt

JAGNA POGAČNIK, književna kritičarka i prevoditeljica

O kulturi razgovarati bez kompromisa i eufemizama

Formula je jasna: otvaranje, komunikacija i samokritičnost

N

O

ajveći su potencijal kulture ljudi, a njihova energija i ideje ne koštaju baš ništa. Nekim čudom, u Osijeku su ostali ljudi koji izuzetno vrijede, a iskreno se nadam da na tim novootvorenim studijima postoji barem nekolicina ljudi koji bi mogli izrasti u prave umjetnike, koji umjetnost vide kao svoj, patetično, životni poziv. U Osijeku živi Stanko Andrić, Ivan Faktor, Igor Gajin, Mario Čaušić, Dario Grgić da nabrojim samo neka poznata imena, a njima bih svakako pridružila i ona koja su još nemobilizirana u tom smislu. Goran Pavošević i Goran Mergl prije nekoliko godina imali su sjajan e-zine koji su ugasili vlastitom odlukom, ali uvjerena sam kako bi bili spremni na neku novu uredničko-skribomansku “intervenciju” u internetskom bespuću kada bi ih netko dovoljno ozbiljno nagovarao. Osijeku trebaju novi ljudi, a uvjerena sam kako bi ih Igor Gajin mogao prepoznati i usmjeriti kada bi imao ovlasti i budžet za to.

Neki od pobrojanih imena svakako bi mogli biti mentorima, savjetodavcima te nove generacije ➤ Meni je puno draže kada netko na spomen moga Grada ne citira bećarac, već Kandžijine stihove.

47 I OSKULTURA

kada bi se iz cijele priče apstrahirala politika i politikanstvo.

Možda bi pitanje identiteta bilo dobro vezati uz tradiciju alternativnog koji je Osijek osamdesetih godina jasno pozicionirao na kulturnom zemljovidu, ali ne u smislu prežvakavanja i nostalgičnog prepisivanja iste priče, nego na tim temeljima, mjestima graditi nove “prostore borbe”. STUC ionako zjapi prazan, a zašto ne bismo narodnjačkom klubu dodali i klupski rock prostor ili neko džezersko utočište?

POTENCIJAL Ljudi koji su svoju karijeru započeli u Osijeku i danas surađuju na određenim projektima pa ne vidim zašto ih nešto atraktivno ne bi vratilo kući.

sijek može biti sretan što ga neki dobri pisci bilježe u rubriku mjesta rođenja ili stalnog boravišta i to je to, pritom nisam nimalo ironična, euforična ili kritična jer danas više ne možemo govoriti o književnoj sceni kao travnjaku koji ima svoje vrijeme sadnje, cvjetanja i žetve, kamoli o lokalnom travnjaku koji možemo uspoređivati s onim susjedovim.

I temeljno pitanje, je li osječka “književna kulturna djelatnost” svedena na one autore koji u Osijeku danas žive ili i na one koji su svoje formativne godine, manji ili veći dio života u njemu proživjeli?

Je li osječka “književna kulturna djelatnost” svedena na one koji se zadovoljavaju isključivo lokalnim ili i na one koji su to lokalno preskočili, prerasli ili nadmašili, pa u njihovoj književnosti Osijeka nema čak ni u tematskim tragovima? Odnosno, jesu li ista “književna kulturna djelatnost” Delimir Rešicki kao vrhunski europski pjesnik koji živi na Sjenjaku, Ivana Šojat Kuči kao autorica čiji romani imaju sve globalniju recepciju i Osijek kao polazište

i dolazište, Jasna Horvat sa svojim znanstvenim i pomaknutim pristupom literaturi na koju je više utjecala matematika nego vjetrovi uz Dravu, genijalni i samozatajni Stanko Andrić i Luka Bekavac koji se u Osijeku rodio, ali svoje konceptualne romane ispisuje sa zagrebačke adrese?

Osijek se mora otvoriti ne samo u geografskom smislu, prema susjedima, regiji i Europi, već i prema svim oblicima mainstream i nezavisnih umjetničkih praksi jer jedna drugoj nimalo ne ugrožavaju opstanak.

➤ Dug je proces povratka urbaniteta na mjesto gdje on pripada, u grad, i mnogo je izgubljenih prilika u tome smislu.

POTENCIJAL Znam puno mladih ljudi, okupljenih recimo oko Umjetničke akademije, koji sanjaju svoj san i pršte idejama i kreativnošću.

JASNA HORVAT, književnica, redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku

JOSIP CVENIĆ, književnik i tajnik Matice Hrvatske ogranka Osijek

O

O

Zaraziti kulturom Osječane koji još nisu zaraženi sijek ima sreću da je živio burnu povijest. U romanu Bizarij (Naklada Ljevak, 2009.) navela sam petnaestak važnih osječkih osobnosti koje Osijek brendiraju u vremenu i prostoru.

Tu su car Konstancije II., Isabella von Habsburg, Ivan Korođ, Antun Bernhard, M. G. de Heneff, Eugen Savojski, Sulejman Veličanstveni, Adela Dessaty, Adolf Waldinger, Paulina Hermann, Nikola Zrinski, Marija Pejačević i drugi. Što trebamo učiniti? Trebamo našim “bizarnim ex-sugrađanima” pružiti mogućnost da nas povežu s mjestima iz kojih su dospjeli u Osijek. Ujedno, trebamo im pružiti priliku da ondje i svugdje drugdje govore umjesto nas. Tu postoji jedino bojazan da mi (u umjetničkoj izvedbi) ne progovorimo provincijalno, onako kako ne bi govorili “bizarni ex-Osječani”.

A kako učiniti kulturne vrijednosti dijelom svakodnevnog života najšireg broja Osječana? Citirat ću McLuhana koji je rekao: Korisnik je sadržaj. Drugim riječima, na nama je zaraziti one Osječane koji još nisu zaraženi (kulturom). ➤ Rado bih slušala Krežmu u njegovoj rodnoj kući, ali bih jednako rado pratila i Waldingerove usamljeničke slikarske pohode.

Ovakvu vrstu infekcije moguće je ostvariti entuzijazmom i neodustajanjem od visokih estetskih kriterija. Autori koji nisu prepoznati danas možda će već sutra biti proglašeni kulturnim ikonama. To će ovisiti, naravno, o korisnicima... Do tada, do “promjene sadržaja” neprestance nam je rasti i neodustajati. Pri tome je važno ignorirati kulturne (i svake druge) lobije te izdržati u izgradnji vlastitih obrazaca, bez obzira je li riječ o književnosti, kazalištu, slikarstvu ili glazbi.

POTENCIJAL Osijek je Europa u malom, u njemu se susreću i Zapad i Istok i Sjever i Jug, istodobno je i kopno i more, močvara i pustinja.

Srednjoeuropski grad tretiran kao slijepo crijevo

sijek ima veliku tradiciju kulturnih djelatnosti, ima veliki potencijal i do sada visoka priznanja i na državnim razinama kao i na međunarodnim konkurencijama, ali sve je to postignuto u nerazmjeru s financijskim planovima političara svih boja i ideologija.

Osijek ima bolji geografski položaj u srednjoeuropskim “granicama” nego li u vlastitoj državi, gdje je tretiran kao slijepo crijevo, u Europi ima šansu biti u stalnoj vezi sa susjednim gradovima sličnih veličina i potencijala. Mi smo, mislim na Maticu hrvatsku Ogranak u Osijeku, i prije formalnog povratka u Evropsku zajednicu, započeli suradnju s mađarskim, slovačkim, poljskim gradovima, i obnovili smo kulturnu suradnju sa Suboticom, Tuzlom, Mariborom te drugim gradovima susjedstva.

Svaka je osječka kulturna institucija jaka, u našim okvirima izmjerena, ali kad se govori o jednome izdvajanju u gradu, onda smo raspršeni u svojoj “veličini”, pa ne znamo što bismo izdvojili, onda govorimo parolaški o Tvrđi, ➤ Moramo zbog nas u gradu ostvariti kulturnu strategiju bili mi proglašeni prijestolnicom kulture ili ne.

o mladima...

Kada pojedinačne identitete treba imenovati jedim identitetom grada onda smo raspršeni u veličinama. Istaknete li jedne uvrijedit ćete s pravom, druge. Lakše je kod manjih gradova, za Đakovo kažete oni imaju “Đakovačke vezove”, a kod velikih gradova poput Pariza, ne možete reći njegov identitet je Eifelov toranj, ili galerijski centar “Georges Pompidou”.

POTENCIJAL Prvo bismo trebali obnoviti komunikacijske veze, obnoviti željeznički i riječni prijevoz. Prvi je važan za gospodarstvo a drugi za turizam.

OSKULTURA I 48

JULIJANA MATANOVIĆ, književnica

KRUNA FÜRST MEDIĆ, književnica

Osijeku treba zagrljaj drugih da bi počeo vjerovati u sebe

Nužan je odmak potreba kulture od političkih potreba

O

P

sijek je možda, kao i naši Osječani, miran, tih i strpljiv.

S takvim umjetnicima i imenima, a najbolje ipak poznajem ljude vezane uz literaturu, mnogi drugi gradovi u Hrvatskoj, brujali bi glasnije. Pogledajte samo žensku književnu scenu! Osijeku treba podrška, poticaj, zagrljaj drugih, pohvala, kako bi počeo vjerovati u sebe.

Nikada ne odustati od sebe i svoje tradicije i uvjeriti se da je ona jednako vrijedna kao i ona koja o nama prosuđuje.

Sve teorijske premise provjeravati na domaćim predlošcima.

Oni koji žele shvatiti, shvatit će.

I riječi, i ljubavi ionako pripadaju isključivo takvima.

Osijek prije svega ima talentirane ljude. Potom obilje povijesti po kojoj se Osijekom svakodnevno hoda. I ljepotu grada koji je sjedinio staro i novo, prirodu i kuću u onom najtoplijem smislu.

Zvučna titula je upravo ono što Osijeku treba. To bi bila jedna od onih podrški kakvu dobri profesori, pedagozi i psiholozi daju djetetu koje je prekrasno – dobro odgojeno, iz dobre obitelji, ➤ Osijek; lijep, pomirljiv i uvijek svoj. Samo mu treba pomoći da tu ljepotu uspije predstaviti drugima. I da u nju sam do kraja i povjeruje.

49 I OSKULTURA

radišno i talentirano – ali nema dovoljno samopouzdanja. A onda, nakon mnogo godina od tog čina – isti se ti profesori, pedagozi i psiholozi počinju dičiti svojim učenikom. I u svoje biografije – kao važnu stavku – upisuju da su ga upravo oni odgojili i podržali u pravom trenutku.

POTENCIJAL Ma, zamislite neki drugi grad da ima našu, da namjerno govorim, našu Tvrđu.

I neke naše slikare, pjesnike, znanstvenike i rijeku.

ri Gradu treba osnovati, ali izbjegavati stranački utjecaj, Centar za kulturu grada Osijeka u čije bi vijeće bili uključeni marljivi nesebični kreativci i objedinitelji-organizatori kulture, koji bi mogli konkretno i nesubjektivno donositi godišnji program kulture koji bi bio prethodno predstavljen i kulturnoj osječkoj javnosti prije uvrštavanja u dnevni red Gradskog vijeća. Naravno, njegov bitni dio bio bi i Program društvenih djelatnosti Grada Osijeka, tj. kulture uopće! Jedan savjet, koji bi doveo do novih kulturnih sveza i brzih pomaka u svakom gradu, pa tako i kod nas, a važi za sva, i bivša, i buduća vremena, glasi: Nužan je apsolutni odmak pravih potreba kulture od svih onih , nazovimo ih golih stranačko – političkih potreba.

Izuzetak u tome su stručno-izvršno-upravni djelatnici u gradskoj upravi, provjereni kulturnjaci!

Sama titula ne bi značila puno, ako bi se infrastruktura kulture podredila samo kratkoročnim brzopletim i prolaznim efektima, tek zbog sredstava koja su eventualno na vidiku. Kulturne vrijed➤ Toliko privlačnih i odista sjajnih tradicijskih događaja Osijek ima!

nosti treba povezati i logično, i smisleno, ali i turistički atraktivno i za vremena koja nam dolaze! A Osijek ima snage i mogao bi biti ne samo grad prvog tramvaja i prvog piva u Hrvata, već i prva Europska prijestolnica kulture u Hrvata!

POTENCIJAL Trebalo bi oplemeniti dugogodišnju književnu manifestaciju Krležini dani u HNK-u još nekim književno-fotografskim trenutkom.

LEA DUBRAVČEVIĆ, studentica, pokretačica radijske emisije “Osijek 2020”

LIVIJA REŠKOVAC, pjesnikinja i organizatorica književnih večeri

N

O

Velika prednost Osijeka Pjesnici mlađe je kontinuitet kulturnih generacije muče se s objavljivanjem knjiga događanja ajveći potencijal kulturne djelatnosti Osijeka su definitvno razni identiteti koji su nedovoljno iskomunicirani. Njih treba prvenstveno razraditi na lokalnoj razini kako bi se mogli kvalitetno iskomunicirati široj zajednici.

Osijek ima velikih potencijala postati razvijeno kulturno središte ovih prostora. Tu bi se moglo puno pridonijeti kada bi se stvorila povezanost između urbanog centra grada i povijesnog i kulturnog dijela Tvrđe. Samom revitalizacijom Tvrđe, Osijek bi imao mnogo toga za ponuditi. Definitivno bi trebalo iz Tvrđe eliminirati motorna vozila i razne noćne klubove, povećati broj smještajnih kapaciteta u samoj barokonoj jezgri, te raditi na otvaranju kvalitetnih suvenirnica.

Ako dugoročno gledamo, mislim da bi se trebalo raditi na obnovi građevina koje su predmet povijesnog i kulturnog postojanja grada Osijeka. Kultura i kulturni potencijal nije nigdje dovoljno iskorišten, a ne samo u Osijeku.

Velika prednost grada Osijeka je što se kontinuirano radi na kulturnim događanjima i kulturnim ➤ Popularizacijom kulture i premještanjem kulture “na ulicu” privukao bi se puno veći broj građana.

manifestacijama, kojih zaista ima mnogo, čime se upotpunjuje taj aktivni dio kulturnog života grada.

Grad je poznat i po svojim ljetnim događanjima koji su primjereni mladima, poput Osječkog ljeta kulture, Urban festa Osijek i Pannonian Challenge-a, kao i raznih koncerata koji privlače mladu publiku.

U današnje vrijeme mediji čine čuda, upravo oni mogu pridonijeti pozitivnom unapređenju kulturnog života grada Osijeka.

POTENCIJAL Bilo bi vrlo dobro izbrendirati grad Osijek i čak kao sveučilišni centar koji pohađa preko 20 000 studenata.

sijek ima odlične mlađe i starije pjesnike/pisce/književnike, od kojih neki imaju kultni status u cijeloj Hrvatskoj, poput Delimira Rešickog. Nevolja je u tome što ta scena nije povezana, svatko se drži za sebe, probija za sebe, kronično nedostaje komunikacije i češćih zajedničkih projekata koji bi, po mom mišljenju, uzdigli osječku književnu scenu među najjače i najbolje u Hrvatskoj jer ona to može biti svojom kvalitetom.

Trenutno postoji, koliko ja znam, barem desetak izvrsnih pjesnika mlađe generacije koji se muče s objavljivanjem knjiga i predstavljanjem publici.

Tu je i srednja generacija koja piše i muče ju slični problemi jer su nekako pali u zaborav i izgubili kontakte. Danas se može govoriti o nekoliko ljudi koji su aktivno prisutni na sceni i, nažalost, češto su poznatiji u ostalim dijelovima Hrvatske nego u Osijeku. Po mom mišljenju, osječka književna scena je zakržljala i trebalo bi ju što prije dovesti u stanje koje zaslužuje. Usporedite samo likovnu i glazbenu scenu, ➤ Građani Osijeka nemaju uvjeta za dokolicu i sve to dovodi do toga da kulturne vrijednosti padaju u drugi, treći, a često i u peti plan.

brojne koncerte, izložbe, festivale i druženja koje organiziraju s književnim večerima i prestavljanjima knjiga i sve je jasno.

Osobno smatram da bi osječka kulturna scena profitirala, posebno u kandidaturi za Europsku prijestolnicu kulture 2020., kada bi se više prostora dalo talentiranijim pojedinicima i saslušalo njihove ideje, a Osijek ih ima.

POTENCIJAL Gledano historijski, Osijek je grad velikog i obimnog kulturnog naslijeđa, to je neupitno. Međutim, ljudima nedostaje znanje o tome.

OSKULTURA I 50

LUKA BEKAVAC, književnik

MARIJAN GUBINA, predsjednik udruge Auxilium

Reaktivirati sve što Osijek već ima kao regionalni centar

Dio kulturnog identiteta su 22 manjinske zajednice

M

O

nogi ljudi koji nikada nisu bili u Osijeku, pogotovo oni rođeni, recimo, od 1990. naovamo, imaju o njemu predodžbu koja je potpuno definirana zlouporabom folklora te nasljeđem rata. U zbroju ta dva stereotipa (i poneke osobe koja personificira takav Osijek), zamišljaju ga gotovo kao nekakav prizor iz Sotonskog tanga: veliko marijaterezijansko selo negdje u Panoniji, napola srušeni i napušteni objekti, zlovoljno i ksenofobično stanovništvo koje živi i umire od alkohola, narodne glazbe i proizvodnje domaće hrane. Srećom, neki od njih ipak dođu u Osijek i tada, naravno, ostanu šokirani u pozitivnom smislu jer je, uslijed aktualnijih zbivanja, ta nezainteresirana “generalna” vanjska percepcija Osijeka nekako zaobišla sve osim politike: čak i secesijski niz i Tvrđu, Uraniju, parkove i Dravu, a da ne govorimo o nekim biserima moderne arhitekture, o vrhunskoj kulturnoj proizvodnji osamdesetih i ranih devedesetih (osječka kultura i umjetnost nikada nisu bile prepoznatljive publici izvan grada kao u tom ➤ Titula nije “nagrada” niti “diploma”, vijenac za nečiji minuli rad; to je samo ulaznica za jedan intenzivan proces rasta.

51 I OSKULTURA

razdoblju), o svemu od čega se sastoji i onaj neki “drugi” Osijek danas.

Industrijska baština je nešto što je svakako definiralo Osijek u razdobljima njegovog najsnažnijeg rasta, dakle u posljednjoj trećini 19. i prve dvije trećine 20. stoljeća. Drugdje je takva praksa, naravno, odavno samorazumljiva, i ponekad daje spektakularne rezultate (Tate Modern u Londonu), a kojegdje je bila vezana baš uz revitalizaciju grada uoči primanja ove titule (slučaj Liverpoola itd.).

sijek je zbog svoje kulturne povijesti bogat grad i zbog iste ima izgrađen kulturni identitet, no on se mora održavati i graditi dalje kako ga s vremenom ne bismo sami osiromašili.

Dio kulturnog identiteta grada Osijeka su 22 manjinske zajednice koje svojom kulturom, kao i stilom života obogaćuju grad Osijek te nam otvaraju veće mogućnosti i bolju produktivnost kako na regionalnim, tako i na europskim razinama.

Nužno je stvoriti nepolitički interdisciplinarni tim koji bi napravio savez ili platformu kulturnih dionika grada Osijeka čiji bi cilj bio koordinirano zajedničko djelovanje s jasnim zadacima, vremenom provedbe zadataka i evoluacijom djelovanja.

Kulturna politika ne postoji, no doći će ili je došlo vrijeme i za to.

Danas svatko trči na svoju stranu, sudaraju se međusobno i rijetki dođu do cilja, a svakim novim danom sve je manje sudionika.

Smanjenjem broja sudionika smanjuje se i kvaliteta.

Od iznimne je važnosti stvoriti platformu kulturnih dionika kako

bi se znalo tko, što, na koji način i kako radi.

Uvođenjem reda sigurno bismo obogatili kulturnu ponudu grada Osijeka i povećali interes, kako direktnih, tako i indirektnih korisnika.

Grad Osijek kao europska prijestolnica kulture zasigurno će imati otvorenu mogućnost plasiranja svojih kulturnih izričaja kroz knjigu, slikarstvo, kiparstvo, kazalište i drugo, no na nama je da se za isto kvalitetno i pravovremeno pripremimo kako bismo izvozili, a ne uvozili.

POTENCIJAL Osijek itekako ima svoju kulturnu povijest, a njezin je glavni problem to što izvan grada nije dovoljno poznata, prepoznata i vrednovana.

➤ Poticanjem književnika da utječu na razvoj kulture mira uspjeli smo građanima približiti problem nasilja i emotivne invalidnosti.

POTENCIJAL Potreban nam je Dom kulture koji će sadržajno obuhvatiti svu vrstu kuture te pružiti građanima grada Osijeka i turistima pogled u prošlost.

MARINA VINAJ, knjižničarska savjetnica Muzeja Slavonije Osijek

MILICA LUKIĆ, voditeljica Odsjeka za Hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku

K

N

Osijek je najpozitivnija Treba povezati znanost, umjetnost i spona tradicije i gospodarstvo suvremenosti

ulturne vrijednosti ne možete jednostavno “useliti” u svoju svakodnevicu. O njima valja učiti, spoznavati, tražiti, pratiti i promišljati... od vrtićkih doticanja čudesnog svijeta prošlosti, redovitog i dobroosmišljenog osnovnoškolskog i srednjoškolskog programa...

Valjani i kvalitetni muzejski programi dobrom promidžom trebaju doprijeti do korisnika i postati i ostati dijelom već spomenute, ne baš pretjerano svijetle nam, svakodnevice.

Osijek je u mnogo čemu čudesan i jednistven grad. Mi Osječani iznimno smo ponosni na njegovu bogatu kulturno-povijesnu tradiciju. Osobno, svoj grad doživljavam kao sponu tradicije i suvremenosti i to u najpozitivnijem smislu.

I upravo u toj dugoj tradiciji postanka i opstanka na ovim prostorima i prepozatljivim tragovima različitih kultura sačuvanih u baštinskim riznica, gradskim pročeljima, parkovima, bajkovitoj Tvrđi valja tražiti, identitet Osijeka.

Muzej Slavonije ishodište je pre➤ Nije dovoljno samo voljeti grad, no, važno je započeti željom da vlastito promišljanje i oslik grada preneseš i drugima.

poznavanja i vrednovanja kulturne priče grada. Mogu govoriti iz pozicije rizničara tek jednog njegova baštinskog dijela – bogate tiskane tradicije jedne od najvećih muzejskih knjižnica s brojnim spomeničkim zbirkama.

Svaka od njih, a riječ je o privatnim knjižnicama, na svoj način upoznaje nas s imateljima, čitateljima, ali i tradicijom vremena i prostora u kojima je nastajala.

POTENCIJAL Osječani zasigurno poznaju i prepoznaju svoj Muzej, no, pitanje je koliko i kako komuniciraju s onim što im Muzej nudi.

e znam je li najveći, ali svakako velik potencijal može biti povezivanje znanosti, umjetnosti i gospodarstva. Inicijalnu potvrdu da to ima smisla dobili smo na Popularizacijskom simpoziju Kulturne i kreativne industrije održanom na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Upravo je Ekonomski fakultet u Osijeku “oživio” jedno od najvećih hrvatskih kulturnih dobara i identitetskih oznaka – srednjovjekovno pismo glagoljicu. Cijeli je prostor Ekonomskoga fakulteta postao suvremeni hram i muzejski prostor toga za hrvatski narod i kulturu neprocjenjivo vrijednog pisma, koristeći se potencijalima njegove uglate stilizacije i likovnošću koja se sljubila s Knieferovim meandrima te uz pomoć računalne tehnologije stvorila novi font – Alkar. Ekonomija je proizvela kulturu!

Za one koji nešto znaju o pismovnoj povijesti prostora na kojem živimo to je vrlo značajno jer promovira priču o srednjovjekovnoj Slavoniji kao glagoljaškom prostoru, koju podržavaju i različiti sekundarni (historiograf-

ski) izvori za pismovnu povijest.

Velik su potencijal kulturne djelatnosti i osječke škole i fakulteti koji školuju svoje učenike i studente za kulturnu proizvodnju, potporu, propitivanje, prepoznavanje i na koncu konzumiranje kulture poput gimnazija, Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn, Umjetničke akademije, Odjela za kulturologiju, Filozofskoga fakulteta, novoosnovani Institut za znanstvena i umjetnička istraživanja Andizet pri spomenutom osječkom Ekonomskom fakultetu.

➤ Vrijeme koje je pred nama moglo bi biti dobra prilika da prostoru na kojem smo rođeni počnemo nešto davati zauzvrat.

POTENCIJAL Osijek nudi obilje raznovrsnih kulturnih događaja – respektabilne izložbe, glazbenu ponudu, kazalište i dr. koji svjedoče da nismo otok.

OSKULTURA I 52

MILORAD NIKČEVIĆ, profesor na Filozofskom fakultetu u Osijeku i Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Cetine

MIRKO ĆURIĆ, predsjednik Društva hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski

N

N

U kulturnom smo i civilizacijskom krugu Europe ajveći potencijal kulturne djelatnosti u Osijeku je njezina infrastruktura: postojanje Kazališta (narodnog i dječjeg), nekoliko galerija likovne umjetnosti, Sveučilišna i gradska knjižnica sa svim pratećim kulturnim jedinicama,akademske strukture sa nekoliko uglednik fakulteta, od kojih se posebno za kulturu izdvajaju: Filozofski fakultet, Umjetnička Akademija; Fakultet kulturnih djelatnosti itd. Ogromni broj studenata umjetničke i humanističke orijentacije nije dovoljno iskorišten jer ne postoji upravo strategija, koordiniranost među subjektima.

Grad Osijek je oduvijek bio u kulturnom i civilizacijskom kruge Europe. On bi dobio ovom važnom titulom svoj postojani identitet. Bio bi prepoznatljiv po svom Starom gradu, po baroknim palačama, crkvama i katedralama iznimne vrijednosti, po parkovima, spomenicima, male i velike gradske kuće, urbani centri...

On je grad estetski uređenog zelenila, najljepših parkova. Osijek je i grad vrlo razvijene scen➤ Osijek je središte štokavske kulture, slavonske tradicije, izvarednih poetskih izričaja, pučkog duha i folklorističkog melosa.

53 I OSKULTURA

ske i kazališne umjetnosti i svih drugih umjetničkih dosega. To je grad brojnih škola, tvornica, otvorenih i demokratskih javnih medija. Osijek je naprosto čudesni splet starog i novog, staro u novom i obrnuto! Ali Osijek ne čine samo prelijepa zdanja i sve ono što sam nabrojio. Čini ga izuzetnim: mladež, ljudi s velikim srcem i vrijednim rukama, i s pameću da mijenjaju sebe i svoj grad nabolje. Kako ne voljeti takav grad kad u njemu žive i naši brojni i dragi prijatelji.

POTENCIJAL Mozaična kulturna raznolikost, s najrazličitijim nacionalnim identitetom određene zavičajnosti, regije, države, mogle bi biti presudne za titulu.

Imamo iznimne književnike, trebamo i jaku scenu

aš Ogranak DHK obuhvaća kulturni prostor omeđen Savom, Dravom, Dunavom i Ilovom, otprilike onako kako je Relković u satiru ocrtao Slavoniju. Imamo četrdesetak članova iz svih većih slavonskih gradova, ali ih više od polovice živi i radi u Osijeku, gdje je i središte Ogranka. Osijek je književno najjači slavonski centar, sveučilišni grad s nizom autora koje valja promicati i manifestacija koje valja jačati.

Osijek ima i najvažniji književni list u regiji Književnu reviju, niz književnih događanja... Ono što valja poboljšati jest činjenica da gradovi koje ste spomenuli premalo međusobno kulturno književno komuniciraju. Uglavnom su svi okrenuti središtu županije u kojoj se nalaze i Zagrebu.

Premalo Iločani znaju što se događa u Đakovu, Vinkovčani što se događa u Našicama, Vukovarci što je novo u Brodu...

U književnosti vidim osječki identitet u djelima Gorana Rema, Josipa Cvenića, Delimira Rešickoga, Ivane Šojat, Helene Sablić Tomić, Bogdana Mesingera, Stjepana Tomaša, Krune Medić, Stanislava ➤ Osijek ima sjajne književnike, a oni su duša grada.

Marijanovića... neka se ne naljute oni koje nisam spomenuo. Oni su već izgradili iznimno snažnu sliku Osijeka prepoznatljivu i izvan granica Hrvatske.

POTENCIJAL DHK Ogranak Osijek želi snažnije sudjelovati u kulturnom životu Osijeka, pa ćemo svakako planirati okupljanja književnika.

MIROSLAV KABLAREVIĆ, pjesnik, predsjednik Društva pjesnika Antun Ivanošić Osijek

MIROSLAVA VUČIĆ, urednica književnosti u Školskoj knjizi

Osijek nisu samo čvarci, tamburice i kulen

Ključ uspjeha je povratak u ne tako daleku prošlost

P

K

otencijal i kulture i sporta i svih drugih oblika života i stvaranja su samo ljudi. Mladi, školovani, dobro odgojeni, zadovoljni svojim položajem u društvu, neopterećeni prošlošću, slobodni ljudi. Pisci, glazbenici, glumci, slikari, sportaši, umjetnici svih profila, gospodarstvenici, izumitelji, naučnici, ukratko graditelji boljeg života.

Osijek je stari grad bogate povijesti koja seže možda i više od nekoliko tisućljeća u prošlost.

Multikultularan i multietnički.

Ispunjen nevjerojatnim pričama iz davnina, ali i novije povijesti i ljudima koji su ga činili posebnim. Brojni umjetnici, graditelji i stvaratelji rođeni su u njemu ili se jednim djelom svog života školovali ili na druge načine vezali za njega. Brojne vojske i osvajači prolazili su kroz njega i ostavljali trag. Jedno vrijeme bio je veći od Zagreba.

Osijek nisu samo tamburice, čvarci i kulen i ne postoji samo od 91. Osijek je sjajna, fascinantna, topla priča koja, nažalost, ima tužan kraj. Ali mora biti ispričana. ➤ Ako nema egzistencije, nema ni kulture, ni sporta, ni stvaranja, ni kretanja naprijed.

Da bi kultura postala svakodnevica, možda bi bilo dobro napraviti perivoj ili možda kakav stakleni objekt gdje bi bila izložena, neovisno o muzeju ili u njegovom sklopu, naša spomenička baština oslobođena, opet, predrasuda, politike i ideologije, gdje bi se mogli vidjeti izloženi spomenici kroz povijest od predrimskog, rimskog, srednjevjekovnog i novijeg doba. Na spomenicima bi bila navedena imena autora, vrijeme u kojem su nastali i što su predstavljali u okviru tog vremena.

POTENCIJAL Definirati što je Osijek kroz povijest značio na lokalnoj i široj razini bez ideologija i predrasuda te iskreno prezentirati njegovo značenje.

ultura Osijeka iz ranih 1980ih, pa kulturna zbivanja u vrijeme Domovinskog rata i danas su razina koja mi se ovog trentka čini gotovo nedostižnom. Zašto?

Prije svega, zbog tadašnje produkcije oslonjene, s jedne strane, na urbanitet, a s druge, na ukorijenjenost u svoju osječku, slavonsku, hrvatsku, europsku tradiciju.

S nostalgijom se prisjećam i osječkoga omladinskog tjednika Ten, u kojem smo objavljivali svoja čitanja i domaće i svjestke produkcije, književnih i filmskih tribina STUC-a, na kojima smo promišljali recentnu književnu proizvodnju, gledali i Tarkovskog, i Wendersa, i Ivana Faktora... Tadašnje su kazališne radionice ubrzo proizvele predstave s domaćim glumačkim snagama, koje su danas prvaci Drame osječkoga Hrvatskoga narodnog kazališta; rock koncerti su bili, dakako, najposjećeniji, najživlji događaji, bez obzira je li bila riječ o gostovanjima ili o domaćoj osječko/slavonskoj produkciji.

Osijek tih 1980-ih nije bio ni gluh, ni slijep − ni nepismen! Nije ➤ Pokazati raznolikost izričaja, kojima je zajednička poetika – urbanitet.

stoga čudno da je takva energija, zapravo, spremno dočekala Domovinski rat, i upravo svojom kulturom, svojom produkcijom odgovorila na pokušaj zatiranja identiteta − Noise Slawonische Kunst s početka 1990-ih samo je nastavak događanja iz 1980-ih, dakako, u novim, ratnim uvjetima, no s istim akterima, i s istim ciljem: proizvoditi, dokumentirati, ostaviti trag! Tih ‘80.-ih kao da smo živjeli u Londonu, Berlinu ili nekome drugome sretnome meridijanu.

POTENCIJAL I Osijek pati od jedne, rekla bih, egzotične bolesti: vrsni pojedinci neorganizirani u jedinstven projekt. Imamo sjajnu rinfuzu koju ne znamo zapakirati.

OSKULTURA I 54

NENAD RIZVANOVIĆ, književnik

SANJA JUKIĆ, Katedra za hrvatsku književnost na Filozofskom fakultetu Osijeku

Pokret otpora u književnosti u Osijeku je najpotrebniji

Potencijal književne kulture u Osijeku nije iskorišten

D

U

anas FAK više nije izvediv.

Slično punku i novom valu FAK je bio više pokret književnog otpora nego festival. FAK je bio samoodrživ kulturni projekt, realiziran u potpunosti bez dotacija Ministarstva kulture. Književni establišment ga je na kraju lako smoždio ali ga barem nismo kompromitirali.

Pokret otpora u književnosti danas je potrebniji valjda nego ikada, pogotovo u Osijeku, no književni festival je potrošena forma.

Osječka književnosti i kultura je u zadnjih dvadeset godina bila izložena nesnosnom i posve besmislenom kulturnom teroru re-tradicionalizacije. Posljedica je totalna kulturna entropija.

Osijek je u svojoj suštini sastavljen od mnoštva različitih, kompleksnih i izrazito hibridnih identiteta. Meni priča o nekom jedinstvenom osječkom kulturnom identitetu smrdi na još jedan regionalni fašizam. Mislim da bismo puno više trebali inzistirati na razlikama. Sličnosti su lako utvrdive i uglavnom beznačajne. ➤ Naše europske kulturne šifre su, primjerice, dadaistička matineja, Knifer ili Dunja Koprolčec.

55 I OSKULTURA

Mislim da bismo trebali provesti stvarnu decentralizaciju kulture.

Volio bih da u Osijek postoji nešto nalik Zakladi Kultura Nova ili zagrebačkog Pogona. Osijek mora hitno postati dio europske mreže nezavisne kulture. Osijeku ponajprije trebaju živi kulturni akteri, poput Kiće Burića, Julije Tomić, Zvonimira Jurića, Kreše Mikića ili Saše Anočića.

Osječka kultura je temeljito neistražena, nama nedostaju temeljni kulturni projekti, Osijek za razliku od Zagreba i Splita nema svoj leksikon.

POTENCIJAL Osijek ima veliku tradiciju publike: dadaistička matineja 1922. ili Krležin osječki govor su najpoznatiji primjeri.

pravo je geografski označitelj “srednjoeuropski” onaj kojim se Osijek često atribuira (da ne kažemo “busa”) u različitim kontekstima, pa i u književnokulturnome, tako da njegov geografski položaj, odnosno blizina europskih urbano-kulturnih središta, kao prednost u realiziranju književnokulturne djelatnosti, nije upitan, pogotovo stoga što je riječ o europskim književnostima koje su kroz povijest na različite načine utjecale na hrvatsku književnost i kontaktirale s njom.

Naravno da potencijal srednjoeuropskosti našega grada u smislu interkulturnih književnih i nakladničkih projekata danas nije dovoljno iskorišten, no takvim kontaktima treba i ozbiljna financijska potpora i precizno razrađena strategija... zapravo drugo i nema smisla bez prvoga... Čini se kako trenutno najveći teret oblikovanja osječke književne kulture nose Gradska knjižnica pod voditeljstvom Dubravke Pađen Farkaš s kontinuirano sjajnim programima za djecu i odrasle te knjižara Nova Ivice Vuletića s raznožanrovskim događanjima – ➤ Kada studentima pričam o osječkoj kulturnoj košnici tih desetljeća, često znaju reći: “Blago vama!”.

književnim promocijama, razgovorima, predavanjima, stručnim i popularnim tribinama, s često inozemnim gostima...

Potencijal književne kulture, dakle, nije iskorišten pogotovo kada se osvijetli podatak da je u Osijeku trenutno 20 članova Društva hrvatskih književnika...

Trebalo bi (re)aktivirati (barem) dvije institucije. Prva je Studentski centar, a druga Filozofski fakultet.

POTENCIJAL Ne bi bilo loše u okviru studijskih programa različitih sveučilišnih sastavnica uvesti kolegije koji bi obrađivali isključivo segmente osječke kulture.

SINIŠA PETKOVIĆ, voditelj Austrijske čitaonice Gradske i sveučilišne knjižnice

STJEPAN ČUIĆ, književnik

Trebamo temeljitu i kvalitetnu obnovu grada

Kulturni identitet treba promicati medijski i diplomatski

O

P

sijek je grad bogate tradicije koju odlikuju spoj različitih utjecaja naroda i kultura koji su obitavali na njegovu području, počevši od rimske Murse, preko srednjeg vijeka, osmanskog perioda, austro-ugarske vladavine, razdoblja dviju Jugoslavija, do današnjih dana kada Osijek, unatoč teškim vremenima, postaje korak po korak grad suvremene arhitekture i svjetskih trendova.

Svako od navedenih razdoblja ostavilo je traga u kulturnom i vizualnom identitetu grada, čime je postao spoj različitih arhitektonskih stilova, koji premda naizgled nespojivi daju ovom gradu posebnost.

Originalna barokna arihtektura Tvrđe, historicističke palače devetnaestoga stoljeća, peštanska i bečka secesija s početka dvadesetoga stoljeća, ponovna pojava eklekticizma i modêrnau periodu Kraljevine Jugoslavije, urbanizacijski procvat grada u socijalističkom periodu i konačno hvatanje u koštac sa suvremenim trendovima, dali su ovom gradu veliki pečat te prepoznatljivost i izvan granica samoga grada. ➤ Obnovljena stara gradska jezgra može gradu vratiti prepoznatljivi nekadašnji šarm.

Trebalo bi pristupiti temeljitoj, kvalitetnoj obnovi zapuštenih pročelja, starih gradskih tkiva i ambijentalnih cjelina, kolne i pješačke infrastrukture, upotpunjene suvremenim zahtjevima.

Staru gradsku jezgru obnoviti u duhu vremena izgradnje, a nikako suvremenim kandelabrima, jeftinim opločnjacima ili duhu tadašnjeg vremena neprimjerenim fontanama, koji bi bili primjereniji naseljima s arhitekturom modernizma i postmodernizma.

POTENCIJAL Svečana završnica cjelotjedne manifestacije, “Festival jezika” primjer je funkcioniranja multietničnosti i multikulturalnosti.

otencijal osječke književne djelatnosti je velik. I to ne samo danas. Osijek, ima nasljeđe.

Prije svega, graditeljsko nasljeđe, a i to nasljeđe je kultura. U Osijeku su, primjerice, šezdesetih godina živjeli značajni pisci – Pavle Blažek, Dragan Mucić, Stanislav Marijanović, Dejan Rebić i mnogi drugi. Danas je u Osijeku Josip Cvenić, Stanko Andrić, Branka Brlenić Vujić, Tea Gikić, Jasna Horvat, Zlatko Kramarić, Zdenka Leko, Stanislav Marijanović, Marija Medić, Bogdan Mesinger, Milorad Nikčević, Delimir Rešicki, Livija Reškovac, Goran Rem, Helena Sablić Tomić, Lidia Scheuermann Hodak, Đurđica Stuhlreiter, Ivana Šojat Kuči, Milovan Tatarin, Stjepan Tomaš, Ivan Vrkić. Osim toga, Osijek ima Sveučilište, a ima i dugu tradiciju Pedagoške akademije. Danas ima Filozofski fakultet i Kazališnu akademiju. Ima Muzej Slavonije, Arhiv i druge ustanove. Sadržaj svih tih ustanova i njihovo značenje valja reinterpretirati i rezultate uključiti u projekt, tj. u kandidaturu za europski grad kulture.

Sve je to osječki kulturni identi➤ Ne smije se upasti u stanje kad većina misli da je kultura samo za tzv. elitu.

tet. Taj identitet treba promicati medijski i diplomatski. Dakako, s uvjerljivom argumentacijom.

A Osijek ima argumentaciju – kulturnu, socijalnu, zemljopisnu, multietničku, pograničnu...

Zar njegove secesijske palače nisu kulturna pojava i spona s europskim prostorom? Zar knjiga profesora Ive Mažurana “Srednjovjekovni Osijek” ne daje dovoljno podataka za značenje grada na razmeđu bivših svjetova. Napokon, zar Benešićeva pjesma “Osijek” nije inspirirana ljepotom grada?

POTENCIJAL Treba animirati sve ljude koji se kulturom bave – od književnika do kazališnih pregalaca.

OSKULTURA I 56

VLADO OBAD, germanist i publicist

ZLATKO KRAMARIĆ, profesor Odjela za kulturologiju

Tvrđa mora živjeti 24 Ciljano raditi na jačanju sata dnevno, svakoga multikulturnih sadržaja dana u godini P

otrebno je intenzivnije podupiranje nacionalnih kulturnih udruga (Mađara, Srba, Nijemaca i Austrijanaca, Židova) i podizanje objekata/spomenika s multietničkim obilježjima. Evo nekoliko primjera. Gradu bi dobro došao restoran s izvornom mađarskom, ali i slavonskom kuhinjom.

Pravoslavni hram u Donjem gradu obvezatno uključiti među gradske turističke destinacije. Na Gajevom trgu, pred Židovskom općinom, podići nekoliko kamenih monolita s uklesanim imenima žrtava holokausta.

Na Dravi, uz rub Copacabane, izgraditi repliku Turskoga mosta (u dužini od 50 ili 100 m). Na prilazu Tvrđi, uz Most Franje Tuđmana, rekonstruirati staru tursku česmu. U zgradi Generalske vojarne (ili drugdje u Tvrđi) otvoriti “Sobu topnika Rode Rode” , koja bi čuvala uspomenu na austrougarsku vojsku i osebujnu pojavu ovog slavonskog književnika i bećara. U katedrali Sv. Petra i Pavla urediti spomen-sobu na biskupa J.J. Strossmayera (njegov ornat, osobni predmeti, knjige o biskupu, predmeti iz crkvene ➤ I drugdje u Hrvatskoj nas prepoznaju kao izlog srednjoeuropske građanske kulture.

57 I OSKULTURA

M

riznice).

Kao najbolju i najprirodniju poveznicu prema europskom zapadu doživljavam rijeku Dravu.

Dunav povezuje europski zapad i istok, ne samo prometno, nego i u svim segmentima kulture. Jednake mogućnosti nama nudi rijeka Drava koja teče od talijanskih Alpa do Aljmaša.

Uz Dravu leže zanimljivi gradovi koje treba pozvati da sudjeluju u programima vezanim za “Europsku prijestolnicu kulture”. Osobno ću rado posredovati u tome.

POTENCIJAL Imamo HNK s dugom umjetničkom tradicijom u dramskim i glazbenim programima. Galerija okuplja impozantne umjetnike.

uzealni pristup nije dobar, potreban je životni pristup.

Zašto u Tvrđi nema više živosti?

Pokušali smo u sadašnji Arheološki muzej smjestiti gradsku upravu i održavati sjednice Gradskog vijeća i to bi bio dio brenda Tvrđe i samog Osijeka. Nedopustivo je da je Tvrđa postala tek prostor za kafiće, bez drugih sadržaja.

Idejom da ondje preselimo gradsku upravu poslali smo poruku.

Otvaranje Galerije Waldinger je također bila poruka. Kao i galerije Kazamat. U kratkom vremenu je bilo puno investicija kojima smo htjeli dati Tvrđi na značaju.

Da, mislim da je Tvrđa najveći osječki kulturni potencijal. Ondje je i glazbena škola koja je jedna od najprepoznatljivijih ustanova tog dijela grada. Grad se mora vraćati investicijama. Tvrđa mora živjeti 24 sata, ali i imati gradske institucije koje će tome pridonjeti, fakultete, akademiju, nešto poput Quartier Latin studentske oaze u Parizu. Jer, Osijek ima više od 20.000 studenata i mora čuvati svoje Sveučilište.

Vjerovao sam kako će studij ➤ Kultura ne smije biti elitistička i smatram da ne trebamo graditi zdanja koja nitko neće posjećivati.

Kulturologije povezati kulturne institucije od kazališta, muzeja, arhiva, galerija, glazbene škole, medijskih kuća i drugih. No, nisam primjetio da postoji taj aspekt, da ga netko prepoznaje.

Ista je situacija i s akademskom zajednicom. Taj je odnos uvijek bio stidljiv ili nevidljiv. Vizionarstvo im nije jača strana, ne prepoznaju to kao krug svoga djelovanja, drže se birokratskih rješenja i ne vide stvari iznad plota. Akademska zajednica je u zaostatku, a to je i autokritika.

POTENCIJAL Ne treba zaboraviti blizinu Baranje, Kopačeva, prirodne baštine i neposredne okoline koja nudi toliko toga. Te elemente treba koristiti.

ŽELJKA ŽIVKOVIĆ, novinarka i književnica

Obzirom na kulturni identitet, samo nebo nam je granica U

natoč trudu i entuzijazmu pojedinaca i nekih kulturnih ustanova, mnogi Osijek danas doživljavaju kroz pojmove: kulen, fiš, komarci i politička prepucavanja. I sve dok bude više onih koji će Osijek vezati uz te pojmove, a ne uz Tvrđu, Osječko ljeto kulture, Ivanu Šojat Kuči, darovite mlade glazbenike... posla na kulturnom identitetu grada će biti mnogo. No, ako se punom parom krene ispravnim putem, stvari se relativno brzo mogu promijeniti.

Temeljne probleme osječke kulture vidim u činjenici da, iako grad ima izvrsne umjetnike i ljude koji i bez mnogo novca mogu napraviti čuda, malo tko zna za njihove mogućnosti, pa su veliki projekti rijetki, a ujedno su često produkt sreće i slučajnosti. Bez jasne strategije i bez davanja bezrezervne podrške projektima koje oni ponude, neće biti niti većih rezultata. Problem je i u nepostojanju agencije koja bi, među ostalim, vodila računa o preklapanju pojedinih događaja.

Prečesto se, naime, u zadnja dva desetljeća događalo da se u isto ➤ Treba riješiti i postav Muzeja Slavonije. Tristo tisuća eksponata, a koliko ih se može vidjeti? Premalo.

vrijeme održava premijera u HNK i neki drugi zanimljiv kulturni događaj, a u ostatku tjedna se ne događa ništa. Problem je i štednja na krivim mjestima.

Kulturni identitet, raznovrsnost ponude, prekrasni prostori za ambijentalna događanja, osječki su glavni aduti za dobivanje titule. A mogućnosti koje ta titula nosi mogle bi dovesti do one “samo nam je nebo granica”. No, zato treba ujediniti sve kulturne snage Osijeka i mnogo raditi.

POTENCIJAL Imamo najbolje pjevačke zborove u Hrvatskoj, jednu od najboljih glazbenih škola u državi, imamo kazališne ansamble...

OSKULTURA I 58

Mogućnost dobivanja titule Europske prijestolnice kulture najjači je motiv za rad koji će osječka kultura ikada dobiti.

ANTOANETA RADOČAJ - JERKOVIĆ, PRODEKANICA NA UMJETNIČKOJ AKADEMIJI

59 I OSKULTURA

ANDREA OPAČAK, nastavnica glazbene kulture u OŠ Tin Ujević te frontmenica pop-rock grupe Suzette

Osijek se pokušava vratiti europskim vrijednostima

O

sijek bi titulom mogao dobiti priliku da se njegovi građani ponovno osjećaju kao stanovnici srednjeeuropskog grada.

Također, Osijek ima puno izvrsnih glazbenika što je snažan dio našeg kulturnog identiteta. Ono što Osijeku nedostaje jest urbana glazbena scena te da se ljudi kvalitetno povezuju i surađuju.

Nedostaje nam glazbena scena kakva postoji u ostalim krajevima Hrvatske, kao što su Rijeka, Zagreb i Split.

Na prošlosti uvijek možemo graditi identitet, a na sadašnjosti još uvijek treba raditi.

Zato u današnje vrijeme djeci treba pristupiti na razini alternativne glazbe koju slušaju i poprock glazbe, povezujući te vrste s klasičnom glazbom. Jedan od izvrsnih prijmera je grupa 2Cellos. Glazbenici koji u svojim izvedbama, na njima svojstven način, imaju na repertoaru AC/ DC, Avicii, Michaela Jacksona, U2 itd. Situacija je trenutno takva da djeca, nažalost, danas slušaju “narodnjake” koji nemaju nikakve veze s tradicionalnom, izvornom, narodnom pjesmom, ➤ Osječani su nam uvijek velika podrška.

ANJA PAPA, studentica pjevanja i klavira, voditeljica opernog dječjeg zbora

Opera nije ukras grada nego njegov odraz P

već predstavljaju uglazbljeni balkanski primitivizam.

POTENCIJAL Naš bi grad mogao postati turističko odredište, a to je prilika da naši sugrađani ponovno otkriju Osijek kakav je nekad bio.

oznato je da je Osijek oduvijek odlikovala bogata građanska kultura. Grad nije samo skup ulica i zgrada, ne čini ga niz kulturnih institucija s fasadama koje stoje svaka za sebe, nepovezane, samotne. One moraju imati dušu, živjeti i poticati na život. Dušu im mogu udahnuti ljudi koji se bave produhovljenim sadržajima: slikari, pjevači, pisci, glumci. Kako bi kulturne vrijednosti postale dijelom svakodnevnog života građana one moraju biti vidljive, dostupne i prihvatljive odn. razumljive. Veliku ulogu u tome ima obrazovanje, ali i mediji.

Mora se djelovati na svijest publike i neprestano promovirati dobru glazbu, dobar film i lijepu umjetnost u gradu. Opera je samo jedan od izraza građanske kulture koju treba ne samo njegovati već i živjeti.

Opera ne bi trebala biti samo ukras nekoga grada, već njegov odraz. U dječjem opernom zboru djeci u ranoj dobi nastojimo približiti ljepotu operne glazbe kako bi razvili osjećaj za glazbu i prave kulturne vrijednosti. Sigurni smo da će na taj način one po➤ Bezrezervna suradnja između svih postojećih kulturnih dionika preduvjet je uspješne kulturne politike.

stati i ostati prave vrijednosti u njihovom svakodnevnom životu. Članovi dječjeg zbora Zumbići sudjelovali su do sada u operama: Ero s onoga svijeta, Grofica Marica, Carmen, La Boheme, Tosca. U planu je i jedan novi projekt za 2016. godinu. Suradnja je bila izuzetno korisno iskustvo kako za pjevače tako i za voditelje.

POTENCIJAL Sve kulturne institucije u gradu čine potencijal kojim bi se oblikovao kvalititetni kulturni identitet grada. To znači izvrsnost u umjetnosti.

OSKULTURA I 60

ANTOANETA RADOČAJ-JERKOVIĆ, glazbena pedagoginja, dirigentica, prodekanica Umjetničke akademije

BERISLAV JERKOVIĆ, vokalni pedagog, voditelj Odsjeka za glazbenu umjetnost Umjetničke akademije

U

D

Imamo programe koji mogu puniti koncertnu dvoranu

Stimulirati mlade umjetnike da ostaju u gradu

glazbenom smislu Osijek je izuzetno prepoznatljiv po svojim pjevačkim zborovima.

Manje je poznato da Osijek ima državne prvake u zborskom pjevanju u više različitih kategorija: to su zborovi Osnovne škole Franjo Krežma, Osnovne škole Svete Ane, Osnovne i srednje glazbene škole Franje Kuhača, Dječji zbor Osječki zumbići, Hrvatsko pjevačko društvo Lipa, Djevojački zbor Brevis i Vokalni ansambl Brevis.

Meni koja sam “unutra”, zborska scena se čini kao jedna od najživljih i najraznovrsnijih. Svaki od zborova njeguje svoj autentičan i dirigentskom osobnošću personaliziran izraz.

Strategija kulturnog razvitka Osijeka prepoznaje osječku zborsku scenu kao vrijedan čimbenik gradske kulture. Na nama zborovođama je hoćemo li znati kvalitetnim projektima usmjeriti i pozornost javnosti na nas.

U infrastrukturnom smislu imamo mnogo potreba i po pitanju izgradnje i po pitanju obnove i opremanja postojećih prostora, toliko, da mi se čini da nam mili-

juni eura predviđeni za investicije u kulturi neće biti dovoljni.

Osijek i dalje nema koncertnu dvoranu. Vrijeđa me kada se ističe kako nemamo programa koji bi kapacitirali taj prostor. Tvrdim da kao grad imamo programe koje nemamo gdje izvoditi.

Ako u godinama do 2020. kod naših sugrađana potaknemo, stvorimo dodatnu potrebu za kulturom lako ćemo i u godinama nakon nominacije napuniti sve te uređene i novoizgrađene prostore. Teško je napuniti glave, a još teže srca.

jeluju li kulturni akteri neometano, kreativno, propulzivno, Osijek će imati najbolju promociju na domaćoj i inozemnoj razini.

Osječki umjetnici su prisutni na mnogim meridijanima, pitanje je samo koliko ih grad u tome prati i podržava te ne propušta li možda dragocijene prilike za promidžbom. Izvrsnost i kvaliteta se svakako moraju prepoznati. Dobar primjer kvalitetnog projekta koji je brzo postao prepoznatljiv kulturni brand je Međunarodno pjevačko natjecanje Lav Mirski (organizator: Umjetnička akademija u Osijeku) koje svakog svibnja okuplja mlade pjevačke talente iz Europe te pronosi ime i etiketu grada kao otvorenog, srdačnog mjesta umjetničke suradnje na međunarodnoj razini.

Osijek se prepoznaje te kulturno vrjednuje i prema ostvarenjima koja mladi glazbenici pronose izvan grada, pa i diljem svijeta.

Mišljenja sam da se moraju urediti takvi uvjeti umjetničke egzistencije koji će stimulirati mlade da ostaju i djeluju u Osijeku i Slavoniji. To je ujedno najprimje-

➤ Osijeku treba publika i javnost koja živi kulturu.

Mislim do je to najteža i najslađa posljedica pripreme nominacije.

POTENCIJAL Često mi se događalo da odustanem od pripreme određenih glazbenih projekata upravo iz razloga jer ih nemamo gdje izvesti.

➤ Ne prate svi npr. umjetnička događanja niti bi trebali pratiti, ali svaki građanin ima pravo na primjerenu razinu kulture življenja.

61 I OSKULTURA

renije priznanje umjetnicima i konkretna briga za kulturnu budućnost grada i oblikovanje njegovog identiteta.

To potkrepljuje činjenica da smo svjedoci razgovora i pokušaja planiranja kulturnih programa koji ubrzo zastaju pred nepremostivim problemom nepostojanja osnovnih materijalnih i tehničkih uvjeta za realizaciju.

POTENCIJAL Osijek je usvojio Strategiju kulturnog razvitka 2014-2020. Ostvare li se ciljevi navedeni u ovom dokumentu, Grad Osijek će znatno profitirati.

BILJANA URBAN, pijanistica

BOJANA PLEĆAŠ KALEBOTA, muzikologinja i glazbena urednica na Hrvatskom radiju

Glazbeno naslijeđe Najveća vrijednost titule je da će nam dati je temelj glazbenog života grada osjećaj ponosa C

ijeli Grad je dragulj kulture; njegova povijestnost zabilježena u arhitekturi, njegova drevnost, vremenitost koju imaju samo neki gradovi Evrope.

Festivali kao što je Osječko ljeto su najsretniji vid spajanja specifično-regionalnog s internacionalnim.

Edinburg se potpuno identificira sa svojim Festivalom. Prag sa svojim Spring Music Festival. Bi li bi Dubrovnik imao istu slavu bez svojih Ljetnih? I mi možemo u manjoj dimenziji postići isto.

Ne treba zaboraviti hortikulturu, Dravu i blizinu Kopačkog, kulinarstvo i kulturu vina, jedan suptilni dionizijski vid kulture koji postaje pravi evropski trend. Najveća vrijednost titule prijestolnice kulture je da će dati osjećaj ponosa i osjećaj samovrijednosti mladim Osječanima! I tako zdrav identitet postat će njihova vitalna snaga prema prosperitetu.

Grad prepun malih Prospera.

Ono što može presuditi u odluci o tituli su mediji. Vrhunska medijska prezentacija! A presudnu ulogu imaju oni koji grad vode. A to je tako teško! Političari nisu iz ➤ Riznicu nasljeđa Osijek ima ali, (dis)kontinuitet je Ahilova peta osječke glazbene kulture.

P

roda Merlyna čarobnjaka.

Sinkronizacija kulturne politike i suradnje najšire platforme kulturnih dionika je presudna no kulturna politika u recesiji ne funkcionira harmonično s kulturnim djelatnicima.

Gradu su potrebne koncertne serije, dvorana, koncertni glasovir.

Ono što već desetljećima nedostaje gradu. Vratiti kina srcu grada. Investirati u Dječje kazalište, lutkarstvo!

POTENCIJAL Lav Mirski nije samo ime trga. Jednog dana će i vrhunski zbor “Lipa” zapjevati djelo svoga osnivača – hrvatsku Misu Jana-Jovana Urbana.

odručje glazbene umjetnosti jedno je od ključnih aspekata osječkog kulturnog identiteta, koje bi svakako trebalo dalje razvijati i nadograđivati. Uz održavanje tradicije, važno je nastaviti graditi identitet grada na već postojećim temeljima glazbenog života, ali i osvježavati ponudu kvalitetnim programima i gostovanjima.

Osijek je grad iz kojeg su potekli brojni ugledni glazbenici, a danas osigurava kvalitetno glazbeno obrazovanje čije je ishodište u Glazbenoj školi Franje Kuhača, a nadogradnja na Umjetničkoj akademiji.

Također ima vrhunske zborove, kao što su Brevis, Lipa i Osječki zumbići, kazalište s dugom tradicijom, koncertni ciklus, vrijedne manifestacije poput Memorijala Franjo Krežma i Darko Lukić...

Izvorna narodna i tamburaška glazba također su neizostavni dio kulturnog identiteta Osijeka i Slavonije, a tu je i nevelika alternativna scena. Upravo bi glazbeno naslijeđe i glazbeni život grada trebali biti među prioritetima u izgradnji prepoznatljivog ➤ Prije svega je potrebno sustavno educirati mlađe naraštaje, kako bi kultura postala neizostavnim dijelom njihova života.

Osijeka.

No, mislim da suradnja ne postoji. Svi sudionici kulturnog života hvataju se ukoštac s vlastitim problemima i tako često nemaju dovoljno prostora ni mogućnosti za ostvarivanje suradnje koja bi mogla pomoći jačanju kulturnog života grada.

POTENCIJAL Uz sve prirodne i arhitektonske ljepote grada i nadaleko prepoznatljivu slavonsku gostoljubivost, Osijek bi titulom postao zanimljiv turistima.

OSKULTURA I 62

DAMIR ČASAR, projekt Door Deal

DAVOR BOBIĆ, prodekan za znanost i umjetnost Umjetničke akademije

Mladi trebaju podršku Imamo kulturnu tradiciju i nasljeđe, za svoje kulturne odnjegovanu publiku proizvode U

koliko želimo promicati kulturni identitet grada Osijeka, tada trebamo razmisliti da taj posao damo mladima. Mladi su ti koji se trebaju upoznati s kulturom, mladi imaju ogromnu mogućnost pretvoriti Osijek u kulturološku “Meku”. Ako netko poznaje medije, rad, modernu kulturu, subkulturu, glazbu i modernu umjetnost, to su onda mladi ljudi. Na žalost većina mladih napušta grad Osijek, baš iz razloga što im se tu ne ukazuje nikakva podrška.

Zato nam je potreban Dom kulture. Takva ustanova, jednostavno ne postoji, ne postoji ni klub studenata, ne postoji ni jedna ustanova koja će dati mladima prostor za rad, bio to prostor za rad udruge ili prostor za rad na nekom projektu.

Mladi budući potencijalni glazbenici nemaju gdje održavati probe bez novčane naknade, dok u ostalim gradovima imaju.

Bendovi se izbacuju iz gradskih prostora, organizacija događaja gotovo je nemoguća ukoliko ne posjedujete veću količinu kapitala. Podrške grada i kulturnih ➤ Kulturne vrijednosti se približavaju kroz obiteljski odgoj, isto tako približavaju se i kroz odgojno-obrazovne institucije.

63 I OSKULTURA

G

institucija nema. Brojni projekti nisu prepoznati.

Brojne udruge svoj rad održavaju u vlastitim domovima, sastanci se održavaju u kafićima, a to znatno utječe na sam rad udruga te se odražava na same projekte.

Pula je mladima dala cijelu vojarnu “Rojc” da djeluju. Zagreb ima “Medicu”, Križevci “Klub kulture”,... Što Osijek ima?

Osijeku osim “Doma Kulture” nedostaje plan i program.

POTENCIJAL Neprofitne udruge koje brinu o civilnom društvu i/ ili promiču kulturu u bilo kojem obliku “veliki” su plus Osijeka, ali na žalost njih se ne podržava.

rad je oduvijek pripadao tzv. Mitel Europi sa snažnjim germanskim utjecajem. To je svakako ostavilo traga njegovoj bogatoj povijesti. Prometni bonton Osječana je na zavidnoj europskoj razini, usudio bih se reći puno iznad prosjeka u Hrvatskoj i zemljama bivše države.

To je stvar odgoja i civilizacijskog mentaliteta.

Zato i kulturni identitet treba usmjeriti prevenstveno prema Europi. Jednostavno tako jer prirodno pripada tom nasljeđenom okviru.

Dravsko-dunavski sliv dodatno povezuje taj indentitet s nekolicinom vodećih europskih kulturnih prijestolnica. Nema tu puno mudrosti jer postoje jasna rješenja, vizije i usmjerenja.

Potencijal je i primjerena veličina grada, blizina Srbije na koju Europa gleda kao budućeg potencijalnog kandidata za ulazak u EU. Ulaskom u EU prilagođavamo se europskim standardima negdje više a negdje manje uspješno. To je ipak nažalost dugotrajan proces no osobno vjerujem u naše ➤ Osijek bi možda prije svega trebao raspisati novi Natječaj za saziv Kulturnog vijeća.

ljude, našeg čovjeka prevenstveno iz razloga što je povijesno Hrvatska oduvijek bila dio Europe, dio njezinih ideja i stajališta.

Sinergija među djelatnicima i sudionicima u kulturi mora biti nesrazmjerno veća u odnosu na sadašnje stanje. Bez tog povezivanja kulture, turizma i gospodarstva ne može se dogovarati strategija kulturnog razvitka regije u narednom periodu do 2020-te godine a to je neprocjenjivo važno.

POTENCIJAL Smatram da je veliki potencijal to što je Osijek prije svega sveučilišni centar istočne Hrvatske.

DAVOR DEDIĆ, glazbeni pedagog i jazz pijanist

DINKO PLEŠA, gitarist i vokal benda Wasted Generation

Spoj tradicionalnog i “modernog” naši su aduti

Razvoju kulturne scene treba veći utjecaj medija

M

U

islim da se svi slažemo da Osijek ima svoj kulturni identitet u svojoj geografskoj poziciji i okruženju i to je ono čime se izdvaja i kreira njegovu posebnost. Možda je baš spoj tradicionalnog i “modernog” naš adut. Želja i mogućnost kandidature Osijeka za titulu Europske prijestolnice kulture je potaknula razmišljanja o jasnijoj viziji a jedan od rezultata je kreiranje Strategije kulturnog razvoja grada, koja bi trebala biti putokaz prema boljoj i kvalitetnijoj promociji i integraciji kulturnih sadržaja u gradu.

Suradnje postoji, ali nedovoljno.

Iz tog razloga bi je trebalo dodatno poticati i stimulirati, ne samo na lokalnoj već težiti široj regionalnoj suradnji.

Pokretači te suradnje su kulturne institucije i njezini djelatnici uz pomoć i koordinaciju lokalnih i državnih vlasti.

Kultura je integrirana u grad i ona živi zajedno s njegovim građanima koji su njeni kreatori i konzumenti. Problemi, kojih ima, ukazuju da je kulturna scena prisutna i da se, kakva god trenutno ➤ Treba više koristiti mogućnost sufinanciranja iz fondova Europske unije.

bila, ona događa s potrebom za njenom ekspanzijom.

Jedan od glavnih problema su vezani uz gospodarsko stanje u gradu, državi i regiji, koje se reflektira i u kulturi. Teško je i skoro pa nemoguće gospodarstvenike iz naše regije dobiti za ozbiljnije sufinanciranje projekata i programa, te se većina kulturnih događaja uglavnom oslanja na gradsku i državnu blagajnu, koja nije u mogućnosti pratiti i zadovoljiti zahtjevima većine kulturnih institucija.

POTENCIJAL Trebalo bi bolje iskoristiti institucije i kadar koji je za svoj rad i djelovanje dobio priznanja na nacionalnoj i međunarodnoj kulturnoj sceni.

činio bih poput Henryja Forda kada su ga pitali što bi učinio da ostane na samo 3 dolara, a on odgovorio da bi 2 dolara uložio u reklamu. Važnost i snaga medija te utjecaj medija na cjelokupnu sliku kulturne scene i njen razvoj su najvažniji. Kultura treba dobiti više medijskog prostora.

Moramo biti još glasniji, još prepoznatljiviji, još naporniji.

Neka se potencijalni milijuni eura ulože u to da kulturna scena Osijeka, uz već ovaj postojeći blog/ internet stranicu dobije i svoje novine/bilten, svoju vlastitu radio i TV stanicu, svoje plakate po cijelom gradu i promidžbene materijale.Tek kada bude nezamislivo da se u Osijeku održava nekakav kulturni i umjetnički sadržaj, a da 99% građana Osijeka nije čulo za taj događaj, onda možemo biti zadovoljni. Budimo mi oni koji usmjeravaju zalutale ovce!

Primjerice, naš je band proglašen brandom grada Osijeka. Ta nam titula jako godi i laska te nam je kao takva pomogla da se osjećamo dobro i ponosno što smo uvršteni u probrano društvo te

što očigledno postoji netko u Osijeku tko cijeni i prati naš rad.

Ali samo toliko! Stvar je u tome što za tu titulu i znaju samo rijetki i probrani, tako da sama po sebi (bez medijske pažnje koju rijetko osječki rock ’n’ roll bendovi i uživaju) zasad nije puno pomogla, osim kao dobar dodatak u našoj biografiji.

Obzirom na konformizam i jačinu medija, neće Wasted Generation ni nijedan drugi bend u Osijeku nikad postati svakodnevica, dok god tako što ne bude u interesu nekome na vrhu piramide.

➤ Nije Osijek loš grad za živjeti, čak štoviše, samo je inertan i nedovoljno obećavajuć za umjetnike koji bi od toga rado živjeli.

POTENCIJAL Osijek neće postati grad rocka dok god se ne promijeni šira slika, dok god naši nacionalni TV programi i radio stanice ne promijene pristup.

OSKULTURA I 64

DOMAGOJ JUKIĆ, profesor glazbe, vlasnik Agencije Koncert

DRAGAN RANĐELOVIĆ I ŽELJKO LIVAJA, predsjednik i tajnik Udruge za promicanje blues i jazz kulture “Blues Club”

Konkretno financirati Najveći potencijal Osijeka su mladi, a oni i stipendirati mlade umjetnike odlaze N

e znam postoji li jasna kulturna politika, ali ako i postoji, nemam dojam da se provodi u djelo te da je vidljiva, kvalitetna i obećavajuća. Kulturna je politika važna radi nas koji jesmo ovdje u Osijeku, onih koji će biti, onih koji će doći kao gosti i prenositi pozitivno iskustvo drugima koji će možda doći...

Ovdje se radi u dugotrajnim procesima koji ne mogu biti provedeni ako ih ne provodi onaj tko zna i ne vidi zašto to radi, tko će u budućnosti nastaviti isto i tko će biti konzument stečenog ili proizvedenog kulturnog dobra.

Najveći potencijal Osijeka su njegovi ljudi, mladi ljudi željni dokazivanja i rada. Na žalost taj potencijal nije dovoljno iskorišten u Osijeku, a niti u Hrvatskoj.

Svjedoci smo kako taj naš potencijal odlazi u druge zemlje koje u njih kao “gotov proizvod” nisu uložili apsolutno ništa, a dobivaju puno. Žalosno je što taj potencijal ne znamo iskoristiti.

Identitet trebamo graditi na zadovoljstvu i ponosu što živimo u tako lijepom malom, a opet velikom gradu, taman po mjeri ➤ Trebalo bi svakako oprezno i temeljito pristupiti Kulturnoj strategiji grada Osijeka i dopuniti ju kvalitetnijim sadržajima.

65 I OSKULTURA

U

čovjeka. E, za proizvodnju toga osjećaja stanovnicima je potrebno dati razloga, a razloga je nekako sve manje kod mnogih koje susrećem.

No, čini mi se da se u kulturu i njezin razvoj ulaže malo i nedovoljno. Pođimo od riječi kultura, pogledajmo koji predmeti u osnovnoj školi imaju tu riječ u nazivu, zatim pogledajmo satnicu na tjednoj bazi i bit će nam vrlo jasno vidljivo gdje smo trenutno i gdje ćemo biti za 20 godina.

POTENCIJAL Prednosti same titule su višestruke, financijske prije svega radi povlačenja sredstava i privlačenja posjetitelja, jačanja svojih gospodarstvenika...

potencijal Umjetničke akademije i njezinih studenata treba uložiti kako bi u budućnosti bio maksimalno iskorišten.

Uložiti znači konkretno financirati i stipendirati mlade umjetnike i omogućiti im usavršavanje u inozemstvu.

Nakon toga, realizirati rad na projektima na kojima se mogu baviti svojom umjetnošću, bez ovisnosti o političkoj sceni i shodno tome, financijskim problemima.

Nekoliko festivala poput UFO-a i sada već svjetski poznatog Panonnian Challenge-a su sigurno najeksponiraniji, ali kako se odvijaju samo jednom godišnje, teško bi se moglo pričati o nekakvome prepoznatljivom svakodnevnom identitetu. Slična je priča i s Osječkim ljetom mladih i Osječkim ljetom kulture, manifestacijama koje ipak traju relativno kraći vremenski period. Muzej likovnih umjetnosti i Muzej Slavonije pak, imaju potencijal na kojem bi se trebao graditi identitet na duže staze.

Unatoč tome Osijek zapravo trenutno i nema prepoznatljiv kulturni identitet, na čemu bi tre➤ Ako titula ne prožme baš sve pore ovoga grada, teško da se može realizirati u svim svojim potencijalima.

balo poraditi.

Nadam se boljoj suradnji i povezanošću sa institucijama koje se bave kulturom u inozemstvu. I to ne samo zapadne, nego i središnje i sjeveroistočne Europe.

Neke udruge, poput Njemačke zajednice iz Osijeka, već dugi niz godina ostvaruju takvu suradnju, no ona ostaje relativno nezamijećena. Razmjenom iskustava može se doći do veće kvalitete kulturnih programa na obostranu korist.

POTENCIJAL Osijek se kao sveučilišni centar Slavonije i Baranje, smješten u blizini čak tri granice, treba posvetiti sadržajima za mlade.

EVA HUHN, profesorica glazbe u mirovini

HRVOJE MARJANOVIĆ, MC, beatmaker i producent benda Krankšvester

Nije učinjeno dovoljno Imamo glazbeni da se “to nešto” naglasi i potencijal, ali ga nemamo gdje izvoditi brendira P

uno toga se u Osijeku nudi.

U osječkim muzejima uvijek ima zanimljivih programa. Što se tiče glazbe, također se mnogo toga održava. No, do toga treba doći, ponuditi onima koje to zanima. Smatram da je potrebna bolja reklama za programe koji bi se mogli ponuditi turistima.

Kada bi turisti znali što se događa u gradu, programi bi se mogli organizirati prema njihovim potrebama.

No, tu je potrebna puno bolja suradnja između Turističke zajednice i kulturnih institucija. Suradnja je jako važna, a čini se kako ona baš i ne postoji.

Osim toga, potrebna nam je nova, velika, prava dvorana u kojoj bi se izvodio kvalitetan glazbeni program. U Osijeku se održava puno ozbiljnih glazbenih događanja. Do nedavno su se u dvorani Filozofskog fakulteta održavali solistički koncerti, no to je prekinuto. Ne znam iz kojeg razloga. U Muzeju Slavonije se održava Glazbena srijeda na čemu čestitam organizatorima jer je to predivan glazbeni događaj. Ali Osijeku treba veća ➤ Simfonijski orkestar u sportskoj dvorani je nešto nedopustivo.

V

dvorana, ne samo za male sastave i solističke koncerte nego orkestralne, simfonijske. Tada bi taj doživljaj bio potpun.

Ipak, smatram kako se ozbiljna glazba premalo promovira. Na televiziji stalno imate tamburašku glazbu. To je uredu, to je naša glazba koju poštujem. Ali treba nam i program s ozbiljnom glazbom, kako bismo pokazali što radimo. No, u televizijskim programima su zastupljeni samo tamburica i nogomet. Izgleda da tu vrstu kulture nema novaca.

POTENCIJAL Imamo potencijala i u ljudima i organizatorima.

Publika je zainteresirana, kako starija tako i “muzička omladina”.

eć pet godina ne živim u Osijeku, ali problem (ili “problem”) svake sredine je to što ne postoji masovni interes za raznolikim kulturnim sadržajem koji se ne svodi na povremeni odlazak na koncert SARS-a, preživanje kokica u Cineplexxu i pripiti posjet muzeju za Noć muzeja.

Zašto je tako? Nije originalno i vjerojatno banaliziram, ali možda za sve možemo okriviti loše stanje u državi koje kod većine izaziva kroničnu egzistencijalnu tjeskobu pa se sve na kraju svodi na one najosnovnije težnje, a u takvom ozračju malo tko prepoznaje važnost “kulturnog uzdizanja”. A kad su ti neka najosnovnija egzistencijalna pitanja preokupacija u formativnim godinama, teško da ćeš razviti zdrav apetit za kulturnim sadržajem koji tvoj grad nudi.

Kao netko tko sve promatra sa strane, nisam siguran ima li Osijek uopće identitet koji bi pobudio neku instant asocijaciju.

Godinama sam živio u Osijeku, ali ništa mi ne pada na pamet.

Barem ništa što bi bilo kulturni ekvivalent riječi “lega” koju stran➤ Netko s vizijom će napraviti senzaciju od starog dedinog nakurnjaka.

ci istog trena povezuju s gradom.

I stvarno ne kažem da Osijek “to nešto” nema već da očito nije učinjeno dovoljno da se “to nešto” naglasi i brendira.

Doduše, to je samo dio većeg problema jer da Hrvatska nema more koje puštamo da odrađuje posao turističke zajednice, nitko ne bi ni znao da postojimo. Ne znam ni što bih rekao o Zagrebu.

Međutim, više-manje svatko od nas može dijagnosticirati problem i prditi o njemu. U ovom slučaju treba netko s vizijom tko će znati kako ga riješiti.

POTENCIJAL U Beču smo nedavno gledali neke rimske ruševine koje ne bih ni primijetio da mi netko oko njih nije razvezao priču, ali oni priču imaju.

OSKULTURA I 66

JOSIP UGLIK, ravnatelj Glazbene škole Franje Kuhača

KARLO KOBAŠ, tajnik Hrvatskog pjevačkog društva “Lipa”

Osijek je izuzetan domaćin glazbenih manifestacija

Kulturu građanima naprosto treba donijeti

G

H

lazbena škola Franje Kuhača Osijek iako je prvenstveno obrazovna ustanova, doista je jedan od nositelja glazbenog života u Osijeku. Učenici škole redovito su prisutni na natjecanjima glazbe i plesa regionalne i državne razine, na mnogim kulturnim zbivanjima u Osijeku, a prema financijskim mogućnostima predstavljaju školu, grad i županiju i izvan granica naše zemlje.

Glazbeni kulturni identitet Osijeka na svim razinama možemo promicati i zaštititi na dva načina: što većim prisustvom domaćih snaga, kako profesionalnih tako i amaterskih, na glazbenim manifestacijama u zemlji i inozemstvu, te dokazivanjem Osijeka kao izuzetno dobrog domaćina svih glazbenih manifestacija državnog i međunarodnog značaja koje se održavaju u našem gradu.

Jedna od takvih manifestacija s kojima se može podičiti Osijek je EPTA Međunarodno natjecanje mladih pijanista koje se u osječkoj Glazbenoj školi bijenalno održava od 1999. godine i zahvaljujući kojemu je Osijek našao ➤ Mnogo je projekata koje su spremni i sposobni realizirati učenici i profesori škole, a za koje nema novaca.

67 I OSKULTURA

svoje trajno mjesto na pijanističkoj karti svijeta. Stalno domaćinstvo toga natjecanja Osijek je dobio upravo zbog besprijekorne organizacije i izuzetnog truda i entuzijazma svih zaposlenika Glazbene škole u realizaciji ovog projekta koji odrađuju potpuno besplatno. Smatram da je takav pristup svim kulturnim događanjima najbolja formula za promicanje i zaštitu glazbenog kulturnog identiteta Osijeka.

POTENCIJAL Osijek ima respektabilne predstavnike u svim segmentima glazbe: u obrazovanju od osnovne do visokoškolske razine.

rvatsko pjevačko društvo “Lipa” ove godine slavi svoj 140. rođendan i zaista mogu istaknuti da smo jako ponosni biti dio nečega što počiva na tako čvrstom i stabilnom temelju. Rekao bih da “Lipa” ima svoju vjernu publiku koja iz godine u godinu postaje sve veća, a posebno nas veseli prepoznatost zbora i na međunarodnoj razini, što je vidljivo kroz česte izravne pozive inozemnih organizatora natjecanja.

Kada govorimo o kulturnom amaterizmu, osvajanje titule potaknulo bi na još predaniji rad onih koji s puno entuzijazma (najčešće volonterski ili uz simbolične honorare) rade na razvoju kulture, ali, što je puno važnije, ukazalo bi se na važnost kulture onima koji nisu uključeni ni na koji način. Smatram da kulturu treba donijeti ljudima jer često možemo čuti da se građani žale na nedostatak kulturnih događanja u gradu, a jednako tako svjedoci smo da nisu spremni istraživati gdje se događa nešto zanimljivo ili nemaju volju otići na događaj. ➤ Ova 2016. godina od izuzetne je važnosti za Hrvatsko pjevačko društvo “Lipa” jer u njoj obilježavamo 140 godina neprekidnog djelovanja.

Ne treba isključiti sve važne uspjehe koji bi nastali osvajanjem titule Europske prijestolnice kulture, ali iskreno se nadam da bi ta titula ponajprije djelovala na buđenje svijesti građana.

Probe i koncerti, ali i druga događanja vezana uz kulturu, vrlo često se održavaju u više ili manje neprimjerenim prostorima te ne ispunjavaju u potpunosti kriterije koje bi trebali ispunjavati. Imamo izvrsne pojedince i skupine koji stvaraju kulturu, ali nemamo primjeren prostor.

POTENCIJAL Vjerujem da bismo osvajanjem titule EPK bili u mogućnosti obnoviti i prenamijeniti mnoge napuštene i zanemarene gradske lokacije.

KREŠIMIR TOLJ, frontman i glavni vokal Passage benda

LJUDEVIT LAUŠIN, gitara i vokal benda Red Roosters

Titula bi nas sve konačno mogla natjerati na suradnju

Smjestiti u Tvrđu jazz, rock, blues, etno, metal, elektroniku...

A

Lj

rhitektonska kultura dijelom je svakodnevnoga života Osječana, što izravno, što subliminarno. To je svakako zanimljiv potencijal.

Trebalo bi spojiti brendirana arhitektonska obilježja grada s ostalim oblicima kulturnog stvaralaštva.

Umjetnička akademija u Osijeku donosi svježinu u kulturni život grada sve češćim iskoracima u supkulturalno. I po mom mišljenju to bi mogla biti platforma razvoja kulture današnjice u našemu gradu.

Prednosti titule Europska prijestolnica kulture su mnogostruke i sigurno neću biti osobito originalan kad kažem da je turistički potencijal ogroman.

No, po mom mišljenju važnije, mislim da bi eventualno dobivanje titule Europske prijestolnice kulture bilo zamašnjak kulturnog stvaralaštva i alat koji bi kulturnjake “natjerao” na suradnju.

Prioritet kulture u Osijeku je Muzej suvremene umjetnosti. Pokloniti javnosti po jedno suvremeno djelo i imamo postav. ➤ Uporni zauzimaju kulturni prostor.

udi osječke bendove uzimaju zdravo za gotovo pa ih organizatori nekad i ne zovu na manifestacije koje organiziraju misleći kako ih ljudi u Osijeku mogu čuti i vidjeti bilo kada. Možemo reći da nedostaje “odanosti” publike jer se rijetko kada za neki osječki bend može garantirati da će privući publiku i napuniti lokal u kojem nastupa.

Potencijal je u raznovrsnosti stilova iako je to i u isto vrijeme i problem jer publika nekad dođe na koncert gdje ima više izvođača, ali ode kada su poslušali izvođača kojega su htjeli. Mislim da scena van grada baš i nije dovoljno istaknuta, rijetki bendovi su poznati i priznati diljem Hrvatske.

Mislim da je Osijek izgubio svoj rockerski identitet. Znam kakva je scena bila prije 10-ak godina i stvari su se glede rock glazbe promijenile na gore. Uz to, u gradu je, u usporedbi sa stanjem od prije par godina, sve manji broj mjesta za svirku. To je preduvjet za jaku lokalnu scenu. S druge strane, pitanje je bi li bilo dovoljno publike da ih ima više.

POTENCIJAL Bez suradnje, nema suvremenog kulturnog stvaralaštva, a još manje kulturalne strategije.

➤ Puno nam je ljudi dalo kompliment da održavamo rockerski duh grada što nam je zaista veliko priznanje.

Tvrđa je naš najjači kulturni i turistički adut. Tvrđa obiluje prostorima za razne kulturne manifestacije – od prostora za svirke, predstave do potencijalnih galerija. Svakako bi tamo trebalo, gledajući s glazbene strane, ponuditi raznovrstan program, po mogućnosti u specijaliziranim klubovima koji bi njegovali svoj prepoznatljiv identitet. Stanje je jednoobrazno i siromašno, ali bi se znatno popravilo kada bi se u Tvrđi moglo otići na razne vrste glazbe – jazz, rock, blues, etno, metal, elektroniku i druge.

POTENCIJAL Trebalo bi uložiti u jedan kvalitetan festival koji bi barem jednom godišnje bio u stanju dovesti neko svjetski poznato ime.

OSKULTURA I 68

MAJDA MILINOVIĆ, voditeljica Dječjeg zbora Zumbići

MARIO KATUŠIĆ, voditelj programa Urban Festa Osijek

Odgajamo i kulturno Kao i uvijek grad je pun osvještavamo pjevače kvalitetnih glazbenika i bendova od vrtićke dobi K

ako bi kulturne vrijednosti postale svakodnevicom Osječana, potrebno je na tomu raditi od malih nogu. Sve kreće od odgoja i obrazovanja u obitelji, vrtićima, zatim školama i u sustavu visokoga obrazovanja. Upravo se time bavimo u radu s dječjim zborom “Osječki zumbići”, gdje, osim što pjevamo, plešemo, družimo se i učimo, odgajamo i kulturno osvještavamo naše pjevače od vrtićke dobi.

I sama sam jedan od primjera tog odgoja – u Zumbićima sam počela pjevati s četiri i pol godine, nakon toga sam upisala i Glazbenu školu, a kako sam odrastala, iz Zumbića sam prešla u Vokalni ansambl “Brevis”. Nedavno sam magistrirala na Umjetničkoj akademiji u Osijeku, a danas sam voditeljica Osječkih zumbića.

Circle of life u glazbenom je smjeru odredio moj profesionalni i akademski put, a ja se tu priču trudim prenositi i na moje pjevače. Kako bi kulturu približili svakodnevici naših sugrađana, važno je pridobiti pažnju medija koji danas imaju velik utjecaj na društvo, kako bi se razvila svijest ➤ Dječji zbor “Osječki zumbići” također čini identitet našega grada, tradiciju koja traje već 26 godina.

69 I OSKULTURA

O

cjelokupne javnosti o raznim oblicima kulture koji su prisutni u našemu gradu, ali i svijetu. Osim što je, kako sam već i spomenula, potrebno proširiti i povećati ponudu kulturnih sadržaja, potrebno ju je i živjeti u svakodnevnom životu.

Grad Osijek može se pohvaliti raznovrsnošću kulturne ponude, što dokazuju institucije kulture, brojni zborovi, ansambli, kulturno-umjetnička društva, plesne skupine i razne glazbene skupine.

POTENCIJAL Mladi, talentirani ljudi, studenti svojim bi sadašnjim, ali i budućim radom, grad Osijek mogli učiniti atraktivnijim mjestom življenja.

sijek ne mora braniti svoj urbanitet, Osijek mora educirati nove generacije i predstaviti im taj urbanitet. On je oduvijek tu, ali nekako je nestao kroz godine i to ponajviše zbog toga što se ovlaštene institucije nisu pobrinule za to. Znači, da bi ga branili, moramo ga prvo vratiti u prvi plan, a to ne možemo mi sami bez prave podrške. A urbanitet je preširok pojam jer tu spada sve, od samog razmišljanja, preko odijevanja, ponašanja u javnosti, posjetama određenom tipu evenata te na kraju i prezentacija grada prema van. Mislim kako je najveći problem upravo u ovom zadnjem.

Kulturni identitet Osijeka je u ljudima koji ga održavaju. No, nažalost takvih je sve manje, a i sve više onih koji su još uvijek tu su sve depresivniji. Osijek je uvijek bio prepoznat upravo po ljudima, krenuvši od Knifera pa preko svih drugih umjetnika do glazbenika, područja o kojem ipak mogu malo bolje govoriti nego o ostalima.

Upravo naš sugrađanin Dado Topić je bivšoj državi najbolje ➤ Publika većinom samo kuka da nema sadržaja, a zapravo i one koji postoje ne posjećuju.

prezentirao pravi rokenrol, koji je tad u svijetu bio na vrhuncu.

Kićo Slabinac prije njega je donio boogie woogie i stari rokenrol te njima predstavljao grad. Njih dvojica te još mnogi prije njih su Osijek stavili na kartu kao grad rocka i kvalitetne glazbe. No, tada je rock bio puno bolje plasiran na jednoj tzv “kulturnoj rang ljestvici”, nego što je to danas.

POTENCIJAL Debeli Precjednik je već 20 godina, usuđujem se reći, u europskom vrhu svog žanra, ako gledamo po kvaliteti njihovog stvaralaštva.

MLADEN TUTAVAC, dirigent

OZANA TOMIĆ, umjetnička voditeljica Vokalnog sastava Akvarel

S predstavama treba izaći na ulice

Treba nam Kulturna direkcije Grada

O

K

sječki HNK kao centralna kulturna institucija ima vrlo često učenike osnovnih i srednjih škola kao svoju publiku te bi im se možda malo više morala približiti, prije svega kroz repertoar blizak omladini. Mladima treba stvoriti naviku posjete teatru.U današnje vrijeme to nažalost postaje sve teže jer se, najviše zbog kompjutora, sve više okreću virtualnom svijetu. Operu, klasičnu glazbu, dramu i balet treba što više popularizirati.

Treba pokazati omladini a i starijima koji nisu upućeni da to nije neki jedva slušljivi, nerazumljivi i dosadni bauk nego nešto u čemu itekako mogu uživati. Također, češće izaći “na ulice” s predstavama. Osijek ima prekrasnih otvorenih pozornica kao što je Tvrđa i to s više lokacija, promenada, parkovi, trgovi, dvorište unutar kompleksa Eurodoma...Tu bi i RTV mediji trebali odigrati svoju odgojnu ulogu i više popularizirati ono što je u glazbi i ostalim umjetnostima najvrednije i naći način da im to približe umjesto da sve više prostora ustupaju šundu. ➤ Kazališna predstava je uvijek veliki prostor za spoj više umjetnosti.

HNK Osijek je centralna kulturna institucija grada iako, naravno, ne i jedina tako da identitet treba graditi na djelatnosti svih kulturnih institucija. HNK, međutim ima mogućnost objedinjavanja i okupljanja ostalih.

Osijeku prije svega treba kvalitetna koncertna dvorana. Također, kao dirigent, dugo sam se borio za etabliranje institucije komornog orkestra u gradu. Smatram da uvjeti za to postoje samo je pitanje hoće li to prepoznati oni koji mogu za to dati sredstva.

POTENCIJAL Operu, kao veliki i skupi projekt nije nimalo jednostavno poslati na gostovanje ali jedna jača promidžba prema vani bi jako dobro došla.

ulturnu djelatnost Osijeka prije svega odlikuje raznolikost i vrhunsko stručno vodstvo – kadar, pa to smatram najvećim potencijalom. Unutar glazbene djelatnosti te poglavito područja zborskog djelovanja, što je moje uže područje rada (Hrvatsko pjevačko društvo “Lipa”- kodirigentica), ali i moderno a cappella višeglasje (Vokalni sastav Akvarel – umjetnička voditeljica), potencijal je jako velik i zbog voditelja entuzijasta, ali i samih članova brojnih društava i sastava bez kojih ničega ne bi ni bilo.

Radi se o generacijama pjevača koji su sebe, ali i Osijek kulturno oblikovale.

Mislim da nema Osječanina koji nije čuo za Hrvatsko pjevačko društvo Lipa, dječji zbor osječki Zumbići, djevojački zbor i vokalni ansambl Brevis, vokalni sastav Akvarel, zborove Glazbene škole Franje Kuhača ili npr. osnovnih škola Svete Ane i Franje Krežme kao i akademske pa i crkvene zborove, brojne KUD-ove i sve njihove uspjehe. No, pitanje je koliko ljudi zna kakav se trud, rad i ljubav prema onome čime se ➤ Kultura bi trebala biti pokretač društva.

bave nalazi iza svega toga.

Unutar kulturnog kruga rezultati su zaista impresivni, ali vjerujem da su problemi na koje nailaze široj javnosti malo poznati.

Osijek je uz zborsku scenu grad vrhunskih slikara, kipara, instrumentalista, jazzera i rockera i držim da je potencijal kulturne djelatnosti Osijeka nedovoljno iskorišten. Potrebno je više suradnje, dijaloga, podrške neke, primjerice, Kulturne direkcije Grada koja bi koordinirala, usmjeravala, prepoznavala kulturne vrijednosti koju ovaj grad ima.

POTENCIJAL Za poticanje umjetnika, ansambala potrebna je i pomoć kulturnog menadžmenta jer upravo puno vremena i truda se ulaže u papirologiju.

OSKULTURA I 70

SLAVEN BATOREK, dirigent Tamburaške škole Batorek

SRĐAN KOVAČEVIĆ, basist punk benda Gužva u 16-ercu

Svjetski baleti plešu nam po sportskim dvoranama

Osijek je grad i metal i punk i rock glazbe

J

I

asna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika u globalu postoji, ali nije razvijena pa ni maksimalno funkcionalna.

Važna je zbog toga što su institucije koje čine tu politiku jedna drugoj inkubator umjetnika, a ne funkcioniraju usklađeno. Primjer je glazbena škola koja mora biti inkubator za Muzičku akademiju koja time postaje inkubator za HNK, a iz priloženog se vidi da to nije tako.

Smatram da nam je najveći potencijal geografska pozicija u blizini tri države kao i prostori odnosno eksterijeri (poput Tvrđe) koje u tu svrhu možemo koristiti, a nisu dovoljno iskorišteni.

U slučaju da osvojimo titulu, prvo bi trebalo osposobiti sve prostore, a koji nisu još u funkciji kao i izgradititi nove u kojima bi se mogle održavati kulturne djelatnosti. Npr. u Osijeku nemamo dvoranu u kojoj bismo mogli ugostiti filharmoniju ili održati bilo kakav veći koncert klasične glazbe, a da je prostor akustički adekvatan. Zato nam razni svjetski baleti plešu po sportskim ➤ Tradicija nam može biti tema za sve vrste umjetnosti pa tako i za izgradnju identiteta.

71 I OSKULTURA

dvoranama uz pivo i kokice.

Zatim otvoriti agenciju koja bi nadzirala, povezivala i koordinirala sve kulturne institucije i nakon tog osmisliti program koji neće biti održavan samo jednu godinu mandata grada već koji će postati tradicija i nakon što Osijek više ne bude europska prijestonica kulture.

POTENCIJAL Etno pravac je danas vrlo popularan u cijelome svijetu, a sklon je raznim crossoverima u svim granama umjetnosti.

ma Gužva dug staž, ima ga i Debeli Precjednik. Nekome ispada kako se nas dva prijateljska benda natječemo tko će duže godina trajati. Nema tu ništa posebno, želiš svirati i dalje, voliš to. Osijek je uvijek imao dvocifreni broj slične količine aktivnih bendova spremnih za koncertnu aktivnost, čini mi se samo da se u posljednje vrijeme pojavljuje sve više metal bendova. Da se razumijemo, i to je odlično, volim i tu vrstu glazbe. Može se govoriti o Osijeku kao gradu s umjerenom aktivnošću metal, punk i rock glazbe.

Postoje u Hrvatskoj i ostatku regije gradovi s puno više bendova i svirki, boljim razumijevanjem gradova i ustanova, organiziranijim ustanovama i organizacijama koje doprinose boljitku i opstanku ove scene.

Potrebno je organizirati sigurne prostore za slobodne probe svim bendovima, obavezan bar jedan sanitarni čvor, prostore koji bi bili lako dostupni. Odnosno, da nisu na periferiji, a ujedno da nisu u naseljenoj zoni kako ne bi smetali građanima. S boljim predu➤ U Pečuhu postoji odličan festival ”Rock Marathon” koji svake godine privlači sve više dobrih bendova i publike.

vjetima bismo mi, stariji bendovi, bili na okupu s mlađima, lakše bi dolazilo do suradnje, savjeta i ostalih vrsta pomoći. Sigurno bi se s takvim povoljnim uvjetima pojavilo novih bendova. Takvo što postoji po nekim gradovima, u podrumskih prostorijama nekih institucija ili bivših vojarni.

Razumjevanje grada i ustanova za ova pitanja neće se u skorije vrijeme dogoditi.

POTENCIJAL Siguran sam kako bi godine naših iskustava s raznim festivalima, organizatorima, promocijom i svim ostalim segmentima bile od pomoći.

STJEPAN PETE FILE, frontman grupe Shuttle

STJEPKO GALOVIĆ KANDŽIJA, glazbenik

Osijek ima ogromne U kulturi su bitne sitnice koje su gotovo talente koji rade odlične stvari neprimjetne O

sijeku ne nedostaje ništa.

Vremena su se promjenila.

Prije rata imali smo STUC koji se brinuo o sceni, i da se tako izrazim, bilo nam je sve servirano na tacni. Unatoč tome danas ne vidim zašto bismo se žalili. Osijek i dalje ima jaku scenu i dosta bendova koji sviraju po cijeloj Hrvatskoj, a isto tako i van granica.

Hoću reći da se sada svaki bend brine sam o sebi što isto nije loše jer što je borba žešća to je rezultat bolji.

Nipošto ne bi trebalo graditi kulturni identitet samo na rocku.

Identitet treba graditi na svim segmentima kulture. Bitne su sitnice koje su gotovo neprimjetne, no one su polazna točka kulturnog identiteta. Na to treba obratiti pozornost.

Osijek nema kulturnu politiku, a to bi moglo presuditi u dobivanju spomenute titule. Osijek je za mene uvijek bio i bit će grad kulture jer ga takvim čine pojedinci, a ne nekakva struktura. Samim tim meni osobno nije bitno hoće li Osijek dobiti bilo kakvu titulu.

U slučaju i da ponesemo ovu titulu Osijek bi se trebao ujediniti ➤ Od gerile sve kreće.

S

i izgraditi jednu maticu koja bi pravilno raspoređivala sredstva u svim kulturnim djelatnostima.

POTENCIJAL Ogroman potencijal vidim u street artu koji postoji i koji je nastao od većine polaznika Akademije likovnih umjetnosti i ostalih sudionika.

vu glazbu vidim kao prednost u dobivanju titule Europska prijestolnica kulture, tako i hip hop. Najveći potencijal su ljudi.

Osijek ima ogromne talente koji rade odlične stvari, većinom u drugim gradovima no zašto se to ne bi promjenilo?

Kultura nije komercijalna i na njoj se mora raditi. Naravno, ukoliko vam ne smeta da djeca nemaju pojma o ičemu i idu na narodnjake, onda ne mora. To se nudi i to se prihvaća.

U Osijeku je kultura teška nepoznanica. Prednosti su u ljudima koji rade izvanredne stvari no zbog nepoznavanja ičeg se to ne cijeni. Kultura je marginalizirana, a marginalci su glavni.

Hip hop je danas mainstream glazba i dostupna svima, kako u ostatku svijeta tako i kod nas. Nadam se da smo nas par hip hop izvođača iz Osijeka dali nekakav doprinos u izgradnji osječkog kulturnog identiteta. No, Osijek je grad tamburice pa i narodne glazbe zasad, Miroslav Škoro i slično, što će postati to ćemo tek vidjeti. ➤ Ono što je Osijeku nužno potrebno, a da bi opravdao titulu su prostor i program, te konstatna ulaganja u sadržaj.

POTENCIJAL Kultura nije komercijalna i na njoj se mora raditi.

Naravno, ukoliko vam ne smeta da djeca nemaju pojma o ičemu i idu na narodnjake.

OSKULTURA I 72

SUNČICA BARIŠIĆ, producentica, organizatorica techno partyja

TIHANA ŠKOJO, profesorica na Umjetničkoj akademiji

Gradimo identitet na gradu različitosti

Vokalni ansambli su među najvažnijima za naš identitet

I

N

danas, 20 godina nakon završetka rata, Osijek se i dalje previše oslanja na identitet i vizuale koji su povezani s ratom. Ta paradigma nas prati već dugo i nikako da je se riješimo. Osijek bi trebao graditi identitet na gradu različitosti, na metropoli kojoj su jednako blizu Mađarska, Srbija i BiH. Grad koji ima kulturnu baštinu još iz doba neolita pa skroz do secesije – koja je jedna od najočuvanijih u Europi.

Kulturnu baštinu trebamo više okrenuti modernoj umjetnosti i koristiti manje realizma, a više apstrakcije. Učiniti drugima, a i nama Osijek zanimljivim i privlačnim, onakvim kakvim se želimo ponositi. Narodne nošnje, rat, kulenova seka, konji i kola je ono što Osijek predstavlja kao svoj identitet, a grad može puno više od toga.

Potrebno je traženje novih načina promicanja kulturnih sadržaja te traženje novih načina kako kulturu učiniti zanimljivom generaciji koja jednim klikom miša može dobiti bilo kakav kulturni sadržaj iz bilo kojeg kuta svijeta.

Davanje više medijskog prostora ➤ Scena koju predstavljam i koju promoviram je trenutno “IT” što se tiče kulturne ponude većine europskih metropola.

73 I OSKULTURA

te promicanje kvalitetnih događanja bi pomaklo stvari na bolje.

Takoder, ono što će nam ostati u nasljeđe je otvorenost prema različitostima koja nam je prijeko potrebna. Primjer nam je prijestolnica kulture iz 2014., švedski grad Umea koji je smješten na sjeveru i ne spada u krug gradova koji se mogu pohvaliti liberalnim svjetonazorom. Ipak, titulu su dobili između svih ostalih kandidata zahvaljujući svom programu koji je bio dijelom fokusiran i na LGBT zajednicu.

POTENCIJAL Umjesto gradnje nove infrastrukture trebali pogledati što nam je iskoristivo od oronulih bivših tvornica i vojnih zgrada.

ajveći kulturni potencijal su mladi, kompetentni i motivirani Osječani, koji unatoč brojnim zaprekama sustavno iznalaze načine umjetničkog izražavanja. Njihova je kreativnost, koja se zrcali u umjetničkim, stvaralačkim aktivnostima ili pedagoškim aktivnostima, kojima će pripremati i poticati učenike za aktivno sudjelovanje u umjetničkim aktivnostima grada, nužna za ostvarivanje nove, ali i osnaživanje postojeće kulturne djelatnosti Osijeka.

Vokalni ansambli su jedni od najsnažnijih kulturnih identiteta grada Osijeka koji su prepoznati i visoko priznati u Hrvatskoj, ali i izvan zemlje. Zborska aktivnost je jedan od značajnih elemenata na kojemu grad Osijek može graditi glazbeni identitet. Organizacija festivala i zborskih natjecanja, posebice zbog povoljnog geografskog položaja, može biti vrijedna kulturno-umjetnička aktivnost koja bi Osijeku dala novi kulturni identitet.

Kulturne ustanove u Osijeku, ali i umjetnici samostalno, već dulji niz godina pronalaze načine pro➤ Mladi, odgajani u kulturi i prema kulturi, preduvjet su opstanka kulture grada.

micanja umjetničke i tradicijske glazbe i kulture uopće, potrebno je osluškivati njihove zamisli i kvalitetnom suradnjom na svim razinama omogućiti uspješnu realizaciju.

Svaka kulturna djelatnost, pojedinačno, ima kvalitetno osmišljenu i razrađenu viziju te utvrđen razvojni put, koji je postavljen u okvire koji se mogu objektivno ostvariti. Uz međuinstitucionalnu suradnju i podršku realizirali bi se brojni kvalitetni kulturni projekti i ostvarila višestruka korist na široj društvenoj razini.

POTENCIJAL Kulturne vrijednosti potrebno je popularizirati i na atraktivan način ponuditi djeci i mladima Osijeka organiziranjem različitih radionica.

TIN KOVAČIĆ, frontman punk benda Debeli precjednik

Pannonian Challenge i Slama su naši potencijali Č

ini mi se da je najveći problem gradske glazbene scene u nedostatku profiliranoga kluba s konstantnim sadržajima, koncertima. U njima se ljudi dobro osjećaju, iz vikenda u vikend se vraćaju. Tako se stvara scena.

Nije to preteška formula za shvatiti. Njujorški CBGB najbolja je škola a ta je škola stara 40 godina samo je mi još nismo kadri naučiti.

Imali smo devedesetih OKS, kasnije Mini teatar pa United, danas Epic, ali nedostaje sustavnost i konstanta. Ne bih morao razmišljati hoće li za vikend biti neko događanje ili ću poljubiti vrata.

Osijek je godinama imao najjaču rock scenu u Hrvatskoj. U zadnje vrijeme ipak nedostaje mladosti, a bez svježe krvi scena ne može preživjeti. Pojavi se tek s vremena na vrijeme neki novi mladi bend koji se odmah uplete u prvu početničku grešku, a to je sviranje obrada. Bez autorskih pjesama, koliko god klimave, traljave u početku bile, kao što su to bile i naše, brzo će probe dojaditi a bend će se ugasiti. Čini mi se da ➤ Bolje se osjećamo u malim klubovima nego na velikim festivalskim binama. Toplije je, intimnije i emotivnije. I bučnije.

TRAJKO ILJOVSKI, glazbeni pedagog i harmonikaš ansambla TangOS

Trebamo glazbenu policiju za podizanje kriterija i kvalitete

E

su mladići iz benda Reset na dobrome putu.

Naš potencijal nisu pivski šatori već Pannonian Challenge ili Slama. No to su sigurno i Gužva u 16tercu, Grupa tvog života ili Warhead koji nas predstavlja turnejama po Brazilu. Nažalost velikoj većini ljudi je još uvijek nepojmljivo da metal bend može biti kultura.

POTENCIJAL Jedino na što smo mi naviknuli je da će se Pannonian Challenge održati. No to je jedno svijetlo na kraju tunela i na njega treba čekati.

nergija koju posjeduju mladi ljudi je glavni pokretač svakog segmenta života. Ne nedostaje im ideja, volje, talenta, poduzetnosti, kreativnosti, hrabrosti, inspiracije, ali svakako im nedostaje ugodna klima za realizaciju svega nabrojanoga. Osijek treba biti grad bogat raznovrsnim glazbenim izričajima. Grad koji će realizacijom koncerata, izložbi, predstava i suradnjom ansambala, glazbenika, umjetnika graditi kulturnu scenu i podizati cijelokupnu kulturnu svijest publike.

Cijeli mehanizam, ideje, kreativnost i poduzetnost jednostavno se ne može pokrenuti bez novaca. Možemo mi željeti i htjeti, ali to nije dovoljno. U kulturu se mora ulagati, za nju se treba izdvajati, ona se mora njegovati.

Također, činjenica je da Osijek nema glazbenih kritičara, kako bih ja rekao “glazbene policije” koja bi svojom kompetentnošću podigla kriterije i time doprinjela podizanju kvalitete.

Osječka publika je uistinu divna.

Srdačna je, prijemćiva i žedna noviteta. Zakon ponude i potra➤ Sretni smo da imamo Osječko ljeto kulture, ali grad treba živjeti kulturu i u proljeće, jesen i zimi.

žnje je pojam vezan za ekonomiju i tržište kapitala, ali glazbena inačica ovog modela je ključna i u ovom kontekstu. Tvorci kulture, mi umjetnici dužni smo svojoj publici ponuditi pregršt raznolikih kulturnih događanja jer interes za to postoji. Dopustimo publici da živi umjetnost, da živi glazbu, svaki dan, posvuda... dostupnu na svim mogućim lokacijama ovog lijepog grada.

POTENCIJAL Kulturni identitet Osijeka se treba graditi na raznovrsnim kulturnim programima jer nam institucije ne manjkaju.

OSKULTURA I 74

VJEKOSLAV FILIPOVIĆ I BOŽIDAR GRGIĆ, članovi sastava Tamburaši slavonske krvi

VJEKOSLAV MILING, gitarist Jazz banda Argus

S

O

Kulturni centar bi Nemojmo skrivati objedinio sva kulturna bendove po garažama događanja

rž svake umjetnosti je komunikacija, tako smatramo da je protok informacija jako bitan.

Grad bi trebao podržati, ali istinski podržati, mlade umjetnike bilo koje grane umjetnosti. Novac dodijeljen za kulturu iskoristiti u kulturne svrhe, a ne neke druge. Treba pokazati da ima puno kreativaca u Osijeku i to ponuditi i iznijeti u javnost, a ne skrivati bendove po garažama, glumce po prostorima akademije itd. Primjerice, po čemu turist, bilo stranac bilo Hrvat može zaključiti da Osijek ima umjetničku akademiju?

Najveći potencijal grada su mladi i kreativni ljudi, ali im nije dano dovoljno prilike.

Osijek ima jako puno elemenata koji su sastavni dio života u gradu, a mogli bi biti identitet grada.

Ima dakle na izbor: Slikare, kipare, grafičare, glazbenike, lutkare, glumce, iz bilo kojeg područja ima dovoljno “materijala” za odabrati, samo je pitanje odabira.

Nakon 2020. Osijeku treba ostati prostorija za rad kreativnih ljudi, treba mu ostati javnih skulptura, odličnih koncerata, predstava, ali ➤ Glazbu, ples, kazalište, likovnu i bilo koju drugu umjetnost konzumira se punog želudca.

75 I OSKULTURA

najbitnije da mu ostane princip da se prema kulturi i kulturnjacima odnosi s poštovanjem i podrškom i da se novac uloži što je više moguće u lokalne stvaraoce.

POTENCIJAL Po čemu, recimo, turist (bilo stranac bilo Hrvat) može zaključiti da Osijek ima Umjetničku akademiju?

sijek pripada prirodi u koju je smješten – to je grad na rijeci Dravi. Tako treba graditi i njegov identitet. Jedini način promicanja kulturnog identiteta Osijek je održavanje, razvijanje, ponavljanje i naglašavanje kulturnih djelatnosti u gradu, ali baš svaki dan.

Najveći potencijal kulturne djelatnosti u Osijeku se ne može uočiti jer je sve u vezi s kuluturom loše ili nikako organizirano.

Osijeku su zastupljeni svi vidovi kulturnih djelatnosti i to kroz kulturne institucije, manifestacije, kulturna djelovanja pojedinaca, kao što je npr. Argus Band, a uz sve to svi kulturni vidovi su podržani i obrazovnim ustanovama.

Titulom bi Osijek dobio na popularnosti, ali bi kultura u Osijeku dobila više financijskih izvora jer bi se vjerojatno otvorili i putevi prema europskim fondovima koji podržavaju kulturu, a time bi se u Osijek privuklo i više umjetnika i kulturnih događanja.

Prvo što bi trebalo je sagraditi centar za kulturne djelatnosti kako bi se odvijalo na jednom mjestu, kako bi svi mo➤ Jasna kulturna politika ne postoji jer se time nitko dovoljno ne bavi.

gući umjetnici fizički bili povezani prostorom kojim raspolažu.

Tada bi došlo do ekspanzije kulturnih aktivnosti.

POTENCIJAL Jazz Band Argus više od 20 godina beskompromisno ustrajava u izvođenju jazz glazbe. Za to je nekada bilo više sluha, a nekada manje.

VLADIMIR SUŽNJEVIĆ I ELDAR IBRAHIMOVIĆ, članovi grupe War-Head

ZVONIMIR KRPAN, violinist

Nedostaje dijaloga među sudionicima istih scena

Prilike za nastupe i suradnju su nužne mladim glazbenicima

O

M

sijeku možemo govoriti o visoko fragmentiranoj sceni gdje veći broj sudionika samostalno djeluje na određenom polju i gdje ne postoji dovoljno definirana medijska politika s ciljem ujedinjavanja i pružanja mogućnosti za dijalog između kulturnih sudionika. Glazbena scena postoji u određenom omjeru te je predstavljaju rock, punk i metal bendovi. Bendovi veći dio razvojnog ciklusa odrađuju sami što smanjuje njihov potencijal za promoviranje i afirmaciju. Međutim čak i unutar glazbene scene kao dijela kulturne slike grada ne postoji dovoljan dijalog između sudionika što dodatno komplicira razvoj scene. Mi već dugi niz godina sami radimo sve poslove vezane za promociju našeg benda.

Osijek ima potencijal razvoja kulture na svim poljima. Mladih umjetnika nikad nije nedostajalo. Međutim sve veći broj njih nalazi svoj uspjeh izvan grada.

Stoga je potrebno promijeniti svijest kako bi Osijek zadržao ono što ima.

Osijek je uvijek imao jake ben-

dove i uvijek je bio poznat kao glazbeno jak grad na ovim prostorima. Međutim taj identitet nikada nije bio dovoljno prepoznat unutar samog grada što predstavlja još jedan od većih problema u razvoju scene. Možda je problem u staromodnom pogledu na svijet zaduženih ljudi u institucijama. Možda je vrijeme za neke promjene, shvatiti da i glazbeni sastavi mogu širiti riječ o gradu Osijeku, jer, da budemo malo ironični, sportaši su već odavno prestali biti ambasadori grada Osijeka.

➤ Titulom bi se otvorila vrata mnogim bendovima i samostalnim umjetnicima za promociju djela van granica Hrvatske.

POTENCIJAL U Osijeku postoji veći broj napuštenih industrijsko-proizvodnih objekata koji se mogu renovirati i prenamijeniti za koncerte.

ene kao mladog umjetnika Osijek ne uspijeva zadržati ponajprije zbog nemogućnosti potpunog ostvarivanja svog potencijala. Ako pogledamo Zagreb kao glavni grad, on već pruža puno veću suradnju s ostalim profesionalnim glazbenicima i ansamblima. Takve prilike za nastupanje i suradnju su nužne za rast svakog mladog glazbenika. Osijek definitivno ima profesionalnost u smislu kvalitete, no nema je u smislu financijski stabilnog života od samog izvođenja i produkcije glazbe kao ansambl ili kao samostalan umjetnik.

Stalno govorimo o Osijeku kao gradu bogate baštine i kulture, no on kao takav i dalje nema svoju pravu koncertnu dvoranu.

U Osijeku ima nekoliko prostora za izvođenje glazbe, no oni nisu u svakoj prilici prikladni a neki projekti su i otkazani zbog tog problema. Imajući to u vidu mi jednostavno ne možemo privući razne sastave, orkestre pa i soliste u naš grad zbog nedostatka adekvatnog prostora.

Osječki identitet možemo gradi-

ti na glazbenoj umjetnosti, opet ono što ne dostaje je ulaganje u izgradnju tog identiteta i zadržavanje mladih koji bi mogli promicati taj identitet. Promicanje osječkog glazbenog identiteta na europskoj razini možemo ostvariti sudjelovanjem na međunarodim festivalima i natjecanjima.

Titulom Europske prijestolnice kulture pred Osijekom bi se otvorio niz mogućnosti za predstavljanje svoje kulturne baštine i suranju s drugim europskim zemljama.

➤ Kako da nam se školstvo razvija kada profesori ne mogu otići na seminar, kada se nema novca za opremu i instrumente.

POTENCIJAL Osijek zasigurno ima velik potencijal u glazbenom školstvu, kulturnim institucijama i sviračkim i pjevačkim ansamblima.

OSKULTURA I 76

VALERIJA FISCHBACH, dirigentica Hrvatskog pjevačkog društva Lipa

Osijek, to je jedinstvo u glazbenoj različitosti G

rađani Osijeka prepoznaju HPD “Lipa” kao kulturnu vrijednost grada, a Društvo nastoji svojim djelovanjem opravdati to povjerenje. Odnos između Osječana i “Lipe” je nešto što počiva na tradiciji dugoj već punih 140 godina. Mislim da i to samo po sebi jako puno govori. Svojim programima HPD “Lipa” obogaćuje kulturno – umjetničku ponudu grada Osijeka, a to će nastojati i ubuduće. Kreativnošću, inovativnošću glazbenih projekata potrebno je uvijek pronalaziti nove načine kako glazbu i kulturu uopće približiti vjernoj publici. Potencijal glazbene kulturne djelatnosti Osijeka je u glazbenom školstvu (Glazbena škola Franje Kuhača, Umjetnička akademija, škole tambure), u kulturnim institucijama (Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku), u amaterskim udrugama (pjevačka društva, kulturno-umjetnička društva, folklorna scena). Svi segmenti su podjednako važni i u svakome postoji veliki potencijal i mogućnost razvoja. Ukratko, potencijal glazbene kulturne scene Osijeka je da postoji je➤ Potrebno je vratiti “život” u centar grada, probuditi duh “starog” Osijeka.

77 I OSKULTURA

dinstvo u glazbenoj različitosti i na tome treba još više inzistirati u radu s nadolazećim generacijama.

Titulom Europske prijestolnice kulture bi došlo do još većeg kulturološkog povezivanja s drugim narodima i pružile bi se puno veće mogućnosti otvaranja prema europskoj kulturnoj i gospodarskoj sceni. Slijedom toga, to bi utjecalo na još veću popularizaciju glazbene kulture različitih usmjerenja te bi se otvorila i mogućnost poboljšanja infrastrukture grada.

POTENCIJAL Kulturni identitet Osijeka treba u što većoj mjeri usmjeriti prema poticanju kulturno-umjetničkog amaterizma.

OSKULTURA I 78

Osječko Hrvatsko narodno kazalište ne bi nikad premašilo stotu a da nisu uvijek bile najaktivnije njegove snage koje su ga vukle prema naprijed.

ANITA SCHMIDT, GLUMICA

79 I OSKULTURA

ALEKSANDAR BOGDANOVIĆ, glumac

ANITA SCHMIDT, glumica

Oživjeti i urediti napuštene tvorničke hale

Ne postoje druge industrije osim kulturne industrije

G

O

ostoljubivost, otvorenost, iskrenost i jednostavnost krase ljude našeg podneblja.

Arhitektura, kuhinja, folklor, nezaobilazne tambure, HNK, Dječje kazaliste, Umjetnička akademija koja je ogroman potencijal mladih ljudi i profesora koji ondje rade, muzeji, galerije, Drava – naši su aduti. Parkovi, pa ako hoćete i nezaobilazni komarci.

Osječki HNK treba preuzeti glavnu ulogu u kampanji za dobivanje titule Europske prijestolnice kulture. Razlozi za to su iskustvo, infrastruktura, ljudski resursi, zanat. Kazalište može educirati.

Zabavnim, katarzičnim, mitskim, domoljubnim, socijalnim. Ali pažljivo, studiozno odabrati temu pa ju obraditi na suvremen način.

A naš kulturni indetitet je to što je Ivana Šojat dobila Večernjakovu nagradu. Prije dvije godine predstava Unterstadt osvaja nagradu za najbolju predstavu u državi. Imamo OLJK. Drame Davora Špišića. Murale nepoznatih autora. Umjetnici koji sređuju naše parkove. Waldinger, kino Urania, viseći most, Hotzendorf, pisci, slikari, Strossmayer, Kre➤ Zamislite Tvrđu. Tvrđa je najljepša scena na svijetu.

Sjetite se Unterstadta i prekobrojne publike.

žma, glazbena škola, akademija...

Dakle institucije, ljudi, njihova djela, Sandra Lončarić Tankosić, Berislav Puškarić, muzeji... Svi putevi vode u Osijek.

Ako bismo samo uspjeli oživjeti, urediti napuštene tvorničke hale, dati im smisao, već bi napravili ogroman pomak. Fasade. Ljude koji dodjeljuju novac ne zanimaju samo postojeći prostori.

Za njih je cijeli grad scena, nove mogućnosti. HNK je evidentiran, muzej, galerija, Dječje kazaliste.

To postoji. Treba novo, izazovno, drugačije.

POTENCIJAL Napuštene tvornice kojih nažalost imamo, postaju scena. Udahnjuje im se život.

Gledao sam odličnu predstavu u Rumunjskoj izvedenu na bazenu.

sijek ima jake glazbenike, kazališne umjetnike, jaku likovnu scenu, književnu... I upravo njihovim stvaralaštvom je Osijek danas najmarkantniji. Pogotovo što više praktički ne postoje druge industrije osim kulturne industrije.

Osijeku svakako treba jedna nezavisna scena na kojoj bi se, ne samo konstantno propitivali suvremeni domaći i strani dramski tekstovi, nego i kao prostor za njegovanje drukčijih energija i estetika, posebice u rukama mladih talentiranih umjetnika – glumaca, redatelja, pisaca... Primjer grada Kölna, u kojemu sam radila predstavu u režiji proslavljene i velike redateljice Nade Kokotović, itekako je primjenjiv i u Osijeku. Bez obzira na nemjerljivu financijsku razliku.

Grad Köln je financirao kompletnu restauraciju starog zdanja riječne carine na Rajni, fenomenalnom primjeru industrijske arhitekture s početka 20. stoljeća, dakle, prostoru kakvih i mi u Osijeku imamo da ti pamet stane.

Potom ju je predao na korištenje udruzi građana koja okuplja ➤ Podsjećam da smo ’91. igrali Becketta i da su se s “haenkaovske” pozornice pržili Nick Cave i Laibach.

najrazličitije spektre umjetnika: od kazališta i likovnosti do rock ‘n’ rolla ili klasične glazbe i plesnih skupina. Umjetnici plaćaju najam prostora i time se financira hladni pogon. A sva dobit od produkcije ostaje umjetnicima.

Formula je jednostavna i njemački praktična. I nitko me ne može uvjeriti da nije primjenjiva i u našim siromašnijim novčanim gabaritima.

POTENCIJAL Nije dovoljno iskorištena sinergija svih umjetničkih scena. Nekako jedni za druge uopće ne znamo ili ne želimo znati.

OSKULTURA I 80

ARETA ĆURKOVIĆ, glumica Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića

BERISLAV PUŠKARIĆ, operni pjevač Hrvatskog narodnog kazališta

B

D

Čarobno je bilo igrati Becketta u staroj, napuštenoj Kožari ilo bi lijepo da ovaj naš divni grad ima nekoliko kazališnih scena s pretpostavkom, ali još većom željom da imaju svoju publiku. Svakako još muzeja, koncertna dvorana, kulturni centar za djecu i mlade koji bi obuhvaćao multimedijalne programe, radionice. Svakako je potrebna obnova predivnih secesijskih zgrada, parkova. Čarobno je bilo igrati Becketta u staroj, napuštenoj Kožari, obožavam Barutanu kao prostor. Uvijek može biti bolje i ljepše.

Imamo divnih mladih glumaca, plesača, likovnjaka, pisaca, glazbenika. Vjerujem da su svi oni snažni potencijal za privući još ljudi, a pogotovo mladosti u grad.

Voljela bih na neki način osmisliti način na koji bi privukli filmaše da se u što većem broju snimaju filmovi u našim predivnim i pogodnim krajevima za snimanje.

To su samo neka moja razmišljanja. U svemu tome svakako bih htjela da su ravnopravno uključene i osobe s invaliditetom jer njihova kvaliteta i kreativnost mogu iznimno doprinjeti našim ➤ Užasno vjerujem u zajedništvo i snagu kolektivne energije.

81 I OSKULTURA

željama i ciljevima.

Titula bi nam trebala osigurati dovođenje i organiziranje značajnijih koncerata, organiziranje radionica (mene, a vjerujem i većinu kolega glumaca zanimaju glumačke), voljela bih da imamo mogućnosti dovoditi što više gostujućih predstava, da je moguća zamjena glumaca i umjetničkog osoblja s drugim kazalištima jer se tako stvara raznolikost u glumačkom izričaju. Svakako bih podržala mlade glumce, Umjetničku akademiju i suradnju koja i sad ima veliku vrijednost.

POTENCIJAL Jedan od vrlo važnih potencijala je rad s djecom i za djecu jer kroz nove naraštaje sigurno ulažemo u budućnost.

Umjetnost u parkovima, izvan zgrada i zidova

vorane, izložbe, koncerti, scene manje ili veće, “ozbiljne” i “manje ozbiljne”, same po sebi ne znače ništa ako “iznutra” nemamo “gradnju”, onaj temeljni i neuništivi kulturni, nacionalni i regionalni identitet koji trebamo njegovati. Osobno ne ljubim previše globalizaciju tipa “macdonaldizacije” svega, utapanja u sivu, bezličnu boju gdje centri gradova sve više nalikuju jedan drugome pa se više ne raspoznajemo u predivnoj različitosti...

Osijek nudi jedno, jedinstveno i svoje, Rijeka svoje, Stockholm svoje... i dobro je održati tu raznolikost, u tome je bogatstvo!

Treba napraviti dobar kulturni program s naglaskom na povezanosti i pripadnosti Osijeka Europi, ali i u isto vrijeme zadržati ono autentično, ono što ima samo Osijek.

Umjetnost u Osijeku može naći svoje mjesto čak i u parkovima, van zgrada i zidova. Osijek ima lijep epitet grada punog zelenila, perivoja te ladanjskih mjesta koja su idealni prostori za mini-pozornice najrazličitijih namjena, naravno, u sezoni toplih ➤ Kultura spaja, ne razdvaja, zar ne?! To je ono što ljudi trebaju osvijestiti.

večeri...

A tu je i čarobna Tvrđa, koju bi trebalo puno češće koristiti za sadržaje takvog tipa, što, za sad, definitivno nije slučaj.

No, podosta je nes(p)retna okolnost da se u jednom gradu veličine kao što je Osijek u isto vrijeme, istu večer, održavaju manifestacije kao što je predstava, koncert klasične glazbe, popularne ili rock glazbe, izložba, promocije raznih vrsta, stručno predavanje, studentska javna produkcija, javni nastup, itd.

POTENCIJAL HNK kao najveća kulturna institucija u Osijeku ima nesumnjivo veliku odgovornost i mora neprestano osluškivati publiku.

BOŽIDAR ŠNAJDER, intentdant Hrvatskog narodnog kazališta

DANIJELA PINTARIĆ, sopranistica, violinistica i kazališna umjetnica

N

F

Povezati Osijek, Kopački rit, Baranju i okolne gradove

a 20 kilometara nam je Vukovar, Đakovo, Vinkovci, Našice i drugi gradovi. Osijek treba promatrati u širem kontekstu. Tu su i Kopački rit, Baranja. Osijek je presitan i premali sam za sebe, ali s gradovima koji mu gravitiraju i koji imaju puno potencijala i u kulturi i u turizmu, čini značajnu kulturnu cjelinu Slavonije i Baranje.

Pored toga, potrebna nam još jedna pozornica, još jedno kazalište. HNK je nacionalna kuća i repertoar bi trebao biti nacionalnog karaktera što i pokušavamo. Zato nam treba kazalište u kojem bi se radile eksperimentalne i komercijalne predstave. U tom bi kazalištu i mladi ljudi koji završavaju Umjetničku akademiju mogli prikazati svoja znanja, umijeća. Ta bi alternativna pozornica imala svoj specifičan repertoar koji bi bio daleko različitiji od onoga što bi trebao imati HNK. Potrebna je i ljetna pozornica sa svim tehničkim mogućnostima, locirana na jednom mjestu, atraktivna od travnja do studenoga, za mnoga događanja, ne ➤ U one koji postižu rezultate, pokazuju entuzijazam, koji dobivaju nagrade, imaju posjećenost publike, u njih treba više ulagati.

samo Osječko ljeto kulture. Nego i za mlade bendove, projekcije filmova i slično. Koncertna dvorana je još jedan od prioriteta jer za tim u Osijeku ima potrebe.

Operni orkestar je samo nukleus, ali se brzo mogu pripremiti drugi veliki koncerti.

U gradu koji nije velik i nema puno institucija kulture ne bi trebao biti problem dogovoriti se oko rasporeda događanja, a ne da se dogodi da u sedam dana imate svega, a u dva tjedna ničega.

POTENCIJAL HNK Osijek s Dječjim zborom Osječki zumbići i voditeljicom Antoanetom Radočaj surađuje na mjuziklu “Moje pjesme, moji snovi”.

Ovo je grad operete i mjuzikla, vratimo mu taj sjaj

orma operete i mjuzikla u zadnje su vrijeme zanemarene, iako ih je osječka publika željna.

Izvođački su vrlo zahtjevne i izazov su svakom glumcu, pjevaču i plesaču, a istovremeno su publici bliske i pripadaju osječkoj kulturnoj tradiciji. Njihov veliki povratak značio bi ne samo povratak nekadašnjeg kulturnog identiteta Osijeka nego i povratak publici, „običnom” čovjeku željnom kulturnih sadržaja koji su mu bliski, ne zanemarujući pritom umjetnički dojam i ukus zahtjevnije publike. Osijek bi po tome mogao biti uistinu poseban, jer niti jedan grad ne njeguje te forme, osim jednog jedinog kazališta u Zagrebu, a to je moje matično kazalište Komedija.

U Osijeku bi to moglo i prerasti granice kazališta, mogao bi se napraviti svojevrsni festival, koncertne izvedbe na otvorenome i slični iskoraci koji bi Osijek „gurnuli” u prvi plan na polju operete i mjuzikla i vratile mu stari identitet i sjaj.

Također mislim da je dobra ideja osposobiti što više pozornica na otvorenome gdje bi se mogli ➤ Festival mjuzikla i operete mogao bi biti mjesto gdje bi se našle produkcije s raznih strana Hrvatske i Europe.

održavati koncerti i predstave dostupne široj publici. Ukoliko želimo da Osijek uistinu postane kulturna prijestolnica, cijeli grad mora živjeti tu kulturu, što znači da ju treba približiti ljudima koji inače ne idu u kazalište, na izložbe niti prate klasičnu glazbu. Pritom uopće nije potrebno publici povlađivati na način da se gubi umjetnički dojam.

POTENCIJAL Već godinama se sjajni mladi ljudi iseljavaju iz Osijeka jer nemaju priliku za umjetnički rast pa u drugim sredinama postižu zapažene rezultate.

OSKULTURA I 82

FILIP PAVIŠIĆ, ravnatelj opere Hrvatskog narodnog kazališta

HRVOJE SERŠIĆ, nastavnik Odsjeka za kazališnu umjetnost Umjetničke akademije

Dati sve od sebe da Nacionalno kazalište je mladi ne osiromaše duhom vrh elitne kulture D

a, kada govorim o elitnoj kulturi mislim na elitni nivo kulture. Ne može ništa biti veće od opere. Da bi ste postavili operu u nacionalnu kuću, ne smije nedostajati novaca jer je to program koji predstavlja državu, grad, kulturu, to je njihova vizit karta. Ako je takva kultura na jadnim nogama, onda se postavlja pitanje što dalje. Na taj način pokazujete na kojoj ste razini. Naravno da potrebe za kulturom zadovoljavamo nakon što smo riješili bitne stvari kao što su hrana, energetika i ostalo. Ali kada se te potrebe zadovolje, onda se ulaže u kulturu. A onako kako vam stoji kultura, takva vam je zemlja.

Za mene je publika koja dolazi na premijeru elitna. Meni je publika svetinja. Naši novogodišnji koncerti su rasprodani, naše predstave su sve prodane, mi nemamo tih problema. No, u neke stvari moramo uložiti i moramo ih platiti. U naš se HNK mora najviše ulagati jer ono predstavlja status i simbol svakog grada.

Važna je multikulturalnost i multinacionalnost, blizina drugih zemalja. Osijek to više nego ima što ➤ Kazalište zahtjeva veliku rekonstrukciju kao što je napravljeno u Mariboru.

83 I OSKULTURA

O

treba staviti na “entu” potenciju.

Osijek ima kazalište staro preko sto godina.

Pogledajte samo Tvrđu. Je li tamo sve u funkciji? Ondje se može iskoristiti milijardu stvari.

Kao i Eurodom koji je još uvijek prazan. Ali to netko treba odlučiti i netko treba htjeti. Koliko je neiskorištenih državnih površina i zgrada.

POTENCIJAL Nije zgrada HNK nekakva škatulja napravljena iz neuspjelog skladišta. Mi konja za utrku imamo, nije ni star, ali ga treba istrenirati i do njega držati.

sijek ima bogatu kulturnu tradiciju, dakle imamo korijenje prisutno već više od stoljeća. U novim i suvremenim pristupima važno mjesto zauzima Umjetnička akademija Osijek, koja će svoj rad bazirati na istrživanju tradicije i implementaciji i poticanju novih trendova.

Teško je jednoznačno odgovoriti jesu li kapaciteti Umjetničke akademije Osijek dovoljno iskorišteni. Prvenstveno, jer uvijek može drugačije, vjerojatno bolje i više.

Strategija u svakoj politici treba imati važno mjesto jer daje smjernice razvoja, spriječava vrludanja, kaos. Konsenzus svih političkih lidera vezano uz strategiju dao bi sigurno stabilniji put i poticaje svim dioninicima koji trebaju imati riječ u stvaranju kulturne politike.

Siromašne sredine na žalost idu u smjeru ka siromaštvu duha.

Naš zadatak je to to ublažiti, spriječiti ako je to moguće. Treba sve dati od sebe da naši mladi ne osiromaše duhom.

Pozvao bih sve koji imaju ideje, želje, volje za suradnju s mladima. Dajmo sve od sebe, potakni➤ Od svega trebaju ostati “zaraženi” mladi ljudi, etuzijazam, razumijevanje, potreba za umjetnošću, nova “kvalitetna” kvaliteta.

mo ih da se uključe u stvaranje poticajnog okruženja. Stariji trebaju biti primjer, model mladima, a ja vjerujem da je to u Osijeku prisutno. Što je u kulturi “osječki identitet”? Za mene bi to trebala biti “lepeza”, raznolikosti, otvorenost za sve u čemu se mladi nalaze.

Možda, “sloboda u umjetničkim pristupima”. Osijek multietnički kulturni inkubator. Grad koji na tradiciji kulture gradi svijest mladih.

POTENCIJAL Gledajući ovaj povijesni trenutak, Akademija doprinosi kvaliteti kulturnog života u Osijeku, regiji, pa i u cijeloj “lijepoj našoj”.

IGOR TRETINJAK, teatrolog, asistent na Umjetničkoj akademiji

IVAN FAKTOR, multimedijalni umjetnik

N

M

Strategiju treba Osijeku silno nedostaje graditi na kvalitetnim pojedincima treća scena

ajveću kulturnu vrijednost i potencijal vidim upravo u mladosti, odnosno studentima Umjetničke akademije koji kulturu i umjetnost sagledavaju svježe i neopterećujuće te koji bi u vrlo skorim budućnostima trebali promijeniti kulturnu i umjetničku sliku grada.

Također, grad koji ima 20-ak tisuća studenata na stotinjak tisuća stanovnika (još uvijek samo) skriva silan potencijal nužno potrebnih kvalitetnih konzumenata umjetnosti. Jer bez publike gubi se potreba za umjetničkim činom.

Osobno, u osječkoj kulturi osjećam zov prošlosti koji elegantno zavodi sjetom i nostalgijom ili vrlo uvjerljivo šamara oštrim osvješćivanjem. Jasno, naša je sadašnjost satkana od prošlosti, no bilo bi mi draže da osječki umjetnici više usmjere poglede prema naprijed. S druge strane, Osijek ne uspijeva dovoljno profitirati na svojim velikanima. U Kniferovoj godini grad nije živio s Kniferom i njegovim meandrima, vrlo zahvalnim i prepoznatljivim umjetničkim izrazom. ➤ Treba pridobiti publiku na prevaru, zavesti ih umjetnošću na mjestu na kojemu to ne očekuju i na kojemu se osjećaju ugodno i opušteno.

Najveći potencijal je osječka mladost koja jedina može napraviti odmak od trenutnih uspavanosti. Gledajući iz perspektive teatrologa, Osijeku silno nedostaje treća scena. Dječje kazalište radi vrlo dobar posao u uvođenju djece u kazališni čin, no nakon što ga prerastu, osječko kazalište odriče se gledatelja na duži period. HNK sa svojom programskom eklektičnošću i kvalitativnom skokovitošću ne uspijeva iznova vraćati publiku kazalištu, a alternative nema.

POTENCIJAL Studenti Osječke akademije kriju u sebi silnu kreativnu energiju obogaćenu svježim, mudrim i tehnički potkovanim pogledom na kazalište.

islim da je jedini način kulturnog promicanja – predstavljanje suvremene umjetnosti svih izričaja i pokazivanje da funkcioniramo zajedno sa svim tendencijama suvremenosti u svijetu. Strategiju bi trebalo graditi na kvalitetnim pojedincima, poput pojedinaca koji su cijeli život fizički i mentalno bili u ovom gradu, ali koji apsolutno funkcioniraju u međunarodnim okvirima, no i onih koji su u nekom trenutku iz Osijeka otišli.

Mislim da bez pojedinaca kao što su književnici Delimir Rešicki, Stanko Andrić, zatim bez Zlatka Burića Kiće, redatelja Zvonimira Jurića, potom sjajne prve generacije osječke glumačke klase s Krešimirom Mikićem, Sašom Anočićem, kao i bez Barbare Matijević, izvrsne koreografkinje, plesačice i performerice koja je apsolutno u svjetskom vrhu – bez takvih pojedinaca Osijek ne bi trebao ni pokušati “graditi svoj kulturni identitet”. Upravo takve pojedince treba u samom gradu učiniti vidljivijima i dati im više prilika da budu dio nas.

A krajnji je cilj, odnosno, uvijek je ➤ Nismo iskoristili pozitivnu energiju devedesetih godina.

cilj – stvaranje scene. Jer, u Osijeku još uvijek ne postoji suvremena umjetnička scena. Ne postoji svijest o djelovanju u trenutku u kojem živimo.

Osijek je uvijek bio jak srednjoškolski grad i naglo je postao i sveučilišni, ali osječke su gimnazije uvijek bile rasadnik velikih talenata, da ne spominjemo samo nobelovce i akademike, već i velik broj ljudi koji nikada nisu zaboravili miris lipa u Osijeku.

POTENCIJAL Mislim da bi nam ipak trebao i nekakav pogled u tu, ne samo daleku prošlost, u barok i secesiju, i u tradicijsku kulturu, nego i u bližu prošlost.

OSKULTURA I 84

IVAN KRISTIJAN MAJIĆ, redatelj

IVANA SOLDO ČABRAJA, glumica Hrvatskog narodnog kazališta

Grad treba priliku da se Imamo ideje i ostvari u svojim starim kvalitetne ljude, trebamo sredstva okvirima O

no što je najzanimljivije, u slučaju Osijeka ne moramo izmišljati ništa novo, treba samo dati priliku gradu da se ostvari u svojim starim okvirima. Osijek i je bio grad koji je multikulturalnost živio još u doba monarhije, to je već bio grad u kojeg su dolazile predstave iz Beča i Budimpešte, ovdje su djelovali i stvarali umjetnici iz cijele Srednje Europe, a isto tako su i osječki umjetnici nosili ime grada sa sobom u svijet. Živjeli su i osječki parkovi s koncertima i plesovima, kupališta, vikend destinacije. Dakle sada sve to treba povratiti u život grada, naravno u okvirima današnjice.

Mislim da potencijal Osijeka, a niti čitave ove regije, nikako nije iskorišten! To govorim kao došljak koji stvari vidi iz jedne druge perspektive, ali sad već i kao stanovnik. Napuštene tvornice, predivne industrijske arhitekture, prazni parkovi, Drava, divan secesijski centar, romantičan i pitom Donji grad, sve su to u mojim očima mjesta koja neiskorištena zjape. Ja tu vidim kulturne centre, koncerte i filmove na ➤ Kultura nije ekskluziva.

Ona je dio svakodnevice čovjeka. U određenim oblicima treba biti prisutna i na tržnici, tramvajskoj stanici...

85 I OSKULTURA

S

otvorenom, izložbe po ulicama, predstave na splavi, umjetničke četvrti.

Osijek nema dovoljno infrastrukture za potrebe umjetničkog izričaja i to može postati velika prednost, jer za razliku od nekih drugih gradova, on bi mogao (i trebao!) preskočiti određene stepenice u razvoju, vidjeti realno kakvo je stanje, koje su potrebe i koji ciljevi koje kultura u svom najširem smislu donosi razvoju grada.

POTENCIJAL Treba se svjesno okrenuti i uspostaviti komunikaciju, kroz kulturu sa zajednicom.

To ne znači podilaziti publici, već obrnuto – pronaći partnera.

matram da multikulturalnost, multietičnost, mnoštvo susjeda, iskoristivost regije, nerazvijenost, kako našu tako i naših susjeda vidim kao prednost koju možemo iskoristiti, jer praksa je ove titule razviti nerazvijeno.

Ideje imamo, kvalitetne ljude imamo, a sredstava na kapaljku.

Nažalost.

Osječki HNK je najveća kulturna ustanova u regiji koja bi ovom titulom još više dobila na važnosti, a da ne govorim o resursima za modernizaciju i revitaliziranjem vanjskog izgleda zgrade koja bi zablistala svojom vanjštinom kao što godinama već blista svojom nutrinom, odnoso proizvodnjom.

50-60 tisuća ljudi svake godine posjeti naše kazalište. Popunjenost predstava je više nego dobra, kreće se oko 80% i mi činimo sve da što više populariziramo naše predstave, no odmažu nam uvelike previranja svake četiri godine. Politiziranja oko kazališta prelaze granice dobrog ukusa. Kazalište nije intendant niti će ikada biti, nego su kazalište umjetnici i popratno osoblje koje ➤ Bez suradnje najširih kulturnih dionika nema jasne kulturne politike, a važnost kulturne politike nadilazi pojedinca.

pomaže i marljivo radi da bi naše gledateljice i gledatelji uživali u završnom proizvodu, koji ima važnost ne samo za grad i regiju nego i za cijelu Hrvatsku.

Mi smo Hrvatsko narodno kazalište, nacionalno kazalište, jedno od pet. I konstantno smo u vrhu.

Rijetko kada Marulićevi dani, Festival glumca ili Nagrada hrvatskog glumišta prođu bez naših predstava. Treba to poštivati.

POTENCIJAL Najveći potencijal su ljudi, umjetnici i svi oni koji se kulturom bave, a iskorištenost je nedovoljna. Opet ponavljam, problem sredstava.

IVICA LUČIĆ, ravnatelj Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića

JASMINA PACEK, kostimografkinja

Identitet kazališta Kulturne projekte još snažnije otvoriti suvremenoj umjetnosti povezivati s privredom I

dentitet grada Osijeka izgrađuju njegovi stanovnici kroz različite segmente svoga rada i djelovanja. Dječje kazalište na taj identitet i prepoznatljivost djeluje dulje od 50 godina. Izgrađivali su ga djelatnici kazališta kroz kvalitetne programe: predstave, rad s mladima, koprodukcije, suradnje s drugim institucijema kulture u zemlji i inozemstvu što je rezultiralo izvrsnom posjećenošću Kazališta. Na taj način djelovanje se proširilo i na publiku od kojih mnogi i dan danas, a sada kao roditelji i djedovi i bake dolaze kao pratitelji svoje djece i unučadi. Identitet kazališta, s jedne strane, treba ostati snažno lokalno “označen” kako bi prepoznatljivost i izvrsnost našeg Kazališta i kulturnu usmjerenost grada Osijeka predstavljao u drugim kazališnim i kulturnim sredinama u Hrvatskoj, ali i svijetu. S druge strane treba ga još snažnije otvoriti suvremenim umjetničkim kretanjima kako bi dalje ostao prepoznatljiv kao jedan od stupova koji podupire kulturni identitet grada u kojemu djeluje.

Potencijal osječke kulturne ra➤ – Ponesi svoj grad sa sobom – jedan je od slogana iz akcije “Grad dobrih poruka” Udruge Breza i upravo to je način kako promicati lokalno.

S

znolikosti leži u ljudima koji kreativno stvaraju u ovome gradu.

Smatram da osječki kulturni idenititet podjednako nose institucije kulture kao što je naše Kazalište, Hrvatsko narodno kazalište, Muzej Slavonije, Galerije likovnih umjetnosti i Galerija Waldinger i drugi, ali i pojedinci koji izvan institucija stvaraju nevjerojatno kreativne programe, kao i razne udruge, čuvari baštine.

POTENCIJAL Poticanje kulturnih programa izvan institucija kulture moglo bi stvoriti kritičnu masu koja će pokrenuti grad.

trani posjetitelji koje nerijetko imam prilike ugostiti oduševljeni su Osijekom iz pozicije grada srednje veličine koji po nekim svjetskim standardima ima sve elemente visoke kvalitete življenja: od potencijalnih kulturnih sadržaja (kazališta, kina, galerija, muzeja), široke palete obrazovnih institucija svih razina, do zelenog okruženja velikog broja parkova, inspirativne šetnice uz rijeku, blizine eko oaza... no stvarnost naših stanovnika je velikim dijelom bitno drugačija.

Ono što stranci dožive kao oazu kulturnog/obrazovnog/eko grada velikim dijelom u stvarnosti je samo prividnost tromosti raznih sustava, uljuljkanosti i letargije te nemogućnosti realizacije ambicioznijih projekata.

Potrebno je osvjestiti na svim razinama da kultura nije i ne mora biti samo mjesto troška državnog proračuna ili bilo kojeg drugog izvora financiranja, nego da se kulturni projekti trebaju povezivati s privredom i da kao takvi mogu biti potencijalni izvori novih prihoda kao i promotori razvoja i regije. Razvoj segmenta ➤ Moramo raditi na razvijanju pojedinačne svijesti svih kulturnih djelatnika, koja mora prethoditi kvalitetnom udruživanju.

kutlurnog turizma također je jedan od velikih potencijala grada Osijeka.

Izuzetno je bitno uključivati nove generacije u sve razine kulturnih događanja, ne bi li smo time odgajali i buduću publiku kulturnih sadržaja. U kazališnom svijetu tu dolazimo do već aktualnog pitanja nedostatka treće kazališne scene koja bi bila fokusirana na mlade, kao i na druge vrste alternativnih programa koji nisu neophodno dio klasičnih repertoara HNK ili Dječjeg kazališta.

POTENCIJAL Najveći potencijal je tranzicija takozvane „kulturne djelatnosti” u „kulturnu i kreativnu industriju”.

OSKULTURA I 86

JASMINKA MESARIĆ, predsjednica udruge Hrvatskog centra UNIMA

JASNA KOMENDANOVIĆ, operna pjevačica Hrvatskog narodnog kazališta

O

N

Osječki kulturni identitet mogao bi se vezati uz lutkarstvo sijek je jedini grad u ovom dijelu svijeta u kojemu se mogu školovati glumci lutkari.

Od ove godine u okviru Umjetničke akademije mogu upisati i Kazališno oblikovanje na kojem će zasigurno steći puno znanja i iz lutkarstva. Osijek je domaćin najstarijem nacionalnom lutkarskom festivalu SLUK, a već nekoliko godina postoji inicijativa za osnutkom Muzeja hrvatskog lutkarstva. Prije nekoliko godina smo postali članovi Udruge gradova prijatelja lutkarstva, HC UNIMA je na neki način smještena u Osijeku jer sam ja kao predsjednica Osječanka, a i tajnica Livija Kroflin predaje na UAOS. Osim toga Osijek ima vrlo bogatu lutkarsku prošlost i doista bi trebalo više isticati i koristiti sve ove atribute u korist našega Grada.

Nekada je u Osijeku djelovala Zajednica kulturnih djelatnosti koja je bila centar kulturnog života Grada. Sve informacije o događanjima u gradu bile su na jednom mjestu i usklađivali su se termini važnih premijera, izložbi, susreta. Ako se obilježavala neka ➤ Voljela bih znati koliko je ljudi znalo gdje se nalazi grad Cork prije negoli je postao Europskom prijestolnicom kulture.

87 I OSKULTURA

važna obljetnica – recimo godina Julija Knifera – onda su svi dionici kulture grada usklađivali svoje programe, a ne da iz medija saznajemo kako istovremeno pet različitih institucija rade gotovo identične programe. To je rasipanje ideja, energije, novaca.

Mislim da nam treba takva ustanova, a koja bi okupljala ideje i kreativnu energiju na dobrobit građana ovoga grada, ali i na dobrobit ucrtavanja Osijeka kao važnog kulturnog centra na kulturnu kartu Hrvatske, ali i regije.

POTENCIJAL Ono što bi privuklo mladu publiku i publiku koju zanima lutkarstvo u izričajima koji pomiču estetske granice treba graditi uz neki novi prostor.

Djecu moramo zarazno zaljubiti u kulturu, doživotno

ajveći potencijal kulturne djelatnosti Osijeka, pa tako i bilo kojeg drugog mjesta na Zemlji su ljudi. Uzalud nam zidana zdanja, i slova i note i crteži ako je to elitistički komad kolača kojeg se domoći mogu rijetki.

Treba nam široka i strpljiva perspektiva, trebaju nam mali ljudi.

Da, mali. Djeca. To je potencijal kojeg se mora njegovati, jer kad jednom odrastu neće im biti strano biti djetetom. Zoran primjer su Zumbići, danas taj zbor vode nekadašnji mali pjevači. To je jedna fino zaokružena cijelina, jedno predivno tkanje.

No posve je nerealno očekivati da ćemo nekim čudom usput odgojiti klince u odrasle konzumente koji razumiju, cijene i žele gledati kako program nacionalne kazališne kuće koja kao takva mora i ima visoke kriterije u odabiru onog što se postavlja na scenu, tako i izložbe u Galeriji ili muzejima. I još da imaju i svoje kritičko mišljenje, jasno, ne podilazeće, ne ulizivajuće... Mi djecu moramo zarazno zaljubiti u kulturu, doslovno i doživotno. A pogledajte ustoličene činjenice, ➤ Nedostaje nam krucijalna, jako važna karika u odrastanju, u sinergiji odgojno obrazovnih procesa i kulturnih institucija.

po 45 minuta tjedno likovnog i glazbenog odgoja, u knjižnicu se ne ide jer se lektira prepisuje s interneta, u kazalište se ide zbog McDonaldsa, s mobitela trešte narodnjaci... I evo mogućnosti za intervenciju.

Glazbene i književne matineje za djecu i mlade prilagđene njihovoj dobi i treća pozornica i za sudjelovanje u stvaranju glazbeno scenskih i dramskih uradaka i za gledanje istih kao priprema za ozbiljnije sadržaje.

POTENCIJAL Tu su i Lipa, Pajo Kolarić, Osijek 1862, Zumbići, Brevisice, Shine, Breza, tu je Umjetnička akademija, Festival hrvatske tamburaške glazbe...

JASNA ODORČIĆ, glumica

Modernizirati i obnavljati kulturne intistucije O

sijek je uvijek bio grad kulture. Zastupljene su sve grane – glazbena, scenska, likovna...

Imamo i obrazovne ustanove vezane uz kulturu – Umjetničku Akademiju, Glazbenu školu... tu je i arhitektura koja je još koliko-toliko očuvana, a i arheološka nalazišta koja se uređuju tako da budu dostupna svim građanima.

Osijek je grad senzibiliziran u kulturnom smislu.

Prioritet bi bio obnavljanje kulturnih institucija i njihova modernizacija, ali i obnova secesijskih pročelja zgrada te uređenje arheoloških nalazišta.

Kazališni izričaj je od pamtivijeka na neki način kritika društva i odgajanje generacija na pozitivnim vrijednostima. Danas je, na žalost, pisana i izgovorena riječ za mnoge postala nešto za što se nema vremena.

Odabirom repertoara, odgajanjem mladih generacija, mislim da se kazalištu može vratiti prvobitni značaj. Ali tu ne možemo govoriti samo o odgovornosti teatra i teatarskih ljudi nego i o široj zajednici – od političkih struktura preko odgojno-obrazovnih ➤ U današnje vrijeme kultura treba dobru produkciju, dobre menadžere, producente koji će znati i moći plasirati umjetnost.

LIVIJA KROFLIN, voditeljica programa za lutkarstvo na Umjetničkoj akademiji

Ostvariti davni san lutkara o muzeju lutkarstva

N

ustanova do svih djelatnika koji se na neki način bave kulturom.

Trenutno su financije prilično veliki uteg u kulturnom životu grada jer, kako bi rekao kolega Zijah Sokolović u svojoj monodrami Glumac je, glumac je...glumac... kultura košta!

POTENCIJAL Imamo mlade ljude koji izlaze s Umjetničke akademije i nemaju gdje (a ni kome) pokazati svoj talent.

e samo da je Umjetnička akademija Osijek jedina visokoškolska ustanova koja obrazuje lutkare u Hrvatskoj, nego takve ustanove nema ni u susjednim državama. A lutkarstvo nije nikakav “čudnovati kljunaš” na širokom planu kulture, iako se ponekad stječe takav dojam. Po broju recipijenata ne može se, doduše, mjeriti s američkim filmom pa čak ni s domaćom sapunicom, ali ni kvaliteta se ne bi smjela mjeriti kvantitetom. Kako u praksi pokazuju raznovrsne lutkarske predstave viđene na festivalima (među kojima i na zagrebačkom PIF-u), lutkarstvo poznaje i visoki estetizam, ali i očuvanu a živu tradiciju kao i zabavne predstave varijetetskog tipa za široku publiku, a dakako i predstave za djecu za koje ne postoji kriza publike.

U nas se lutkarstvo gotovo uvijek povezuje samo i isključivo sa “zabavom i poukom” za djecu, kao uostalom i u cijeloj Europi, samo što su u nekim zemljama svjesniji i drukčijeg pristupa.

Međutim, postojanje studija lutkarstva i predstave koje naši studenti izvode u javnosti, već ➤ Osijek još nije svjestan potencijala koje mu pruža upravo mogućnost brendiranja lutkarstva.

sada pomalo mijenjaju sliku o lutkarstvu. Na tome valja još više uznastojati, a to i jest ono što mi na akademiji činimo i kanimo činiti i dalje. Nastojali smo dovesti najbolje nastavnike. Kroz našu akademiju prošli su i svoj biljeg ostavili veliki lutkarski umjetnici i pedagozi iz Slovenije, Bugarske, Češke, Slovačke, Poljske i Rusije, a te su zemlje svjetske lutkarske velesile.

POTENCIJAL Uz djelovanje akademije i kazališta, u Osijeku se bijenalno održava i nacionalni lutkarski festival SLUK.

OSKULTURA I 88

MAJA LUČIĆ, glumica i profesorica na Umjetničkoj akademiji

MARIJANA BOŠNJAK, direktorica Kinematografa Osijek

Osijeku nedostaje glumačko-lutkarska scena za mlade

Naša filmska publika je jako pismena

V

K

aljda svaki od nas umjetnika najveći potencijal kulturne djelatnosti Osijeka vidi u svom umjetničkom području pa je to za mene lutkarska umjetnost.

Definitivno smatram da ona nije dovoljno iskorištena. Sveučilište J. J. Strossmayera jedino je sveučilište u Republici Hrvatskoj (a i šire) koje među svojim sastavnicama ima i Umjetničku akademiju s Odsjekom za kazališnu umjetnost na kojem se, osim glume, studira i lutkarstvo. Dakle, ne postoji mogućnost studiranja lutkarstva osim u Osijeku. Mislim da svijest o toj specifičnosti još uvijek nije dovoljna.

U Europi postoje brojni gradovi-prijatelji lutkarstva i mislim da Osijek, koji je jedan od njih, premalo iskorištava svoje potencijale.

Ono nije samo umjetnost za djecu, iako se to danas često krivo povezuje. Smatram da nam u Osijeku nedostaje glumačko-lutkarska scena za mlade. Ona ne bi bila konkurencija ni Dječjem kazalištu ni HNK, ali bi često mogla “udomiti” mlade gledatelje koji ne pripadaju ni jednom od ➤ Bilo bi dobro oformiti i muzej lutaka.

89 I OSKULTURA

spomenutih kazališta jer su za jedno preodrasli, a za drugo još uvijek premladi. Na toj sceni bi se promoviralo lutkarstvo. Dječje kazalište većinom radi glumačke predstave za djecu, a ovdje bi se radile lutkarske. Osim toga radile bi se lutkarske predstave za mlade koje još uvijek nemaju svoje mjesto pod nebom naše države jer ih zbog lutaka uporno krivo povezuju s djecom, a ne pripadaju ni narodnim kazalištima.

POTENCIJAL Formiranjem lutkarskce scene kulturne vrijednosti lutkarstva i kazališta za mlade postale bi dijelom svakodnevnog života Osječana.

ino Urania važno je mjesto u životu svih onih koji vole i žive svoj grad. Nije se smjelo dogoditi da ikada zatvori svoja vrata. Iako su se i tijekom dvije godine obnove povremeno održavali programi filmskih projekcija i drugi kulturni sadržaji, građani su, s radošću prihvatili ponovno otvaranje kina za redovite projekcije.

Veliki broj publike film prije svega promatra u kontekstu zabave pa tek onda kroz prizmu njegova umjetničkog značaja. Postoji i veliki dio publike koja o filmu promišlja na drugačiji način i traži to “nešto više” od filma. Veliki broj nastavnika, učitelja i profesora s nama pripremaju posebne programe za svoje učenike i studente, a koji prati smjernice nacionalnog školskog kurikuluma, kao i europske smjernice koje se odnose na područja umjetnosti, kulture i edukacije. Kao i nama, i njima film znači mnogo više. On je materijal za prenošenje poruke, edukaciju, promjenu percepcije, to je onaj film koji se temelji na izvornim filmskim elementima, a ne isključivoj dominaciji tehnike u formama ➤ Urbana kultura je nešto na čemu se treba raditi od najranije dobi.

zabavnog spektakla. Iako je ih sve manje, takva publika itekako postoji.

Naša publika je pismena. Ona je također i vrlo aktivna u pogledu samog kreiranja programa, u kojem oni rado sudjeluju. To je publika koja otvoreno protestira ako se u tijeku filmskog tjedna ne nađe ništa za njih. Oni su predivni, vrlo zainteresirani, otvoreni za dijalog i najbolji korektor i kritičar našeg rada.

POTENCIJAL Tvrtka kojoj smo pravni slijednik osnovana je davne 1901. Kinematografi Osijek u kontekstu razvoja filmske industrije imaju ogroman značaj.

MARIJANA MATOKOVIĆ, suorganizatorica Scene Osječkih Studenata

MARIO KOVAČ, kazališni i filmski redatelj, dramski pedagog

Z

M

Izvan Osijeka grad više Na naše izvedbe dolazi vežu za politiku nego i neočekivana publika za kulturu

a studente je osnivanje SOS Scene osječkih studenata važan korak jer imaju mogućnost igranja svojih ispita javno pred publikom izvan konteksta ispitne produkcije. Studentima glume i lutkarstva je važna praksa igranja pred publikom i mogućnost razvijanja kroz više izvedbi.

Ujedno imaju priliku pokazati Osječanima kvalitetu svojih radova koji su pripremani sustavno kroz semestar pod mentorstvom profesora. Osim prilike za igranjem ovo je potez koji apelira na nedostatak adekvatnog izvedbenog prostora studenata glume i lutkarstva. Također ovaj potez je važan i za studente s Odjela Kulturologije koji sudjeluju u organizaciji SOS-a. Oni pokrivaju sve medijske aktivnosti i time stječu praksu za buduće poslove.

Nakon prvih mjesec dana popunjenost je bila potpuna uz potražnju za kojim mjestom više. Također, na izvedbe su počeli dolaziti ljudi koji inače ne prate ispitne produkcije već odlaze samo na predstave u kazališta. Time se proširila kazališna ponuda u gradu Osijeku. Sedamstotinjak ➤ Postoji potreba studenata glume i lutkarstva za stjecanjem iskustva rada u stvarnim kazališnim uvjetima.

članova Facebook grupe aktivno prati sve aktivnosti SOS-a.

Kao najveći potencijal vidim rad mladih ljudi koji imaju potrebu raditi, koji su spremni istraživati i posvećeno se baviti svojom kulturnom djelatnošću. Također, kada govorim o studiju glume i lutkarstva, studij lutkarstva je jedinstven u Hrvatskoj i pruža studentima itekako puno mogućnosti za rad. Potrebno je njegovati stečeno znanje i razvijati ga dalje.

POTENCIJAL Na Umjetničkoj akademiji tijekom godine postoji nekoliko festivala, velik broj ispitnih produkcija svih generacija...

islim da je Umjetnička akademija donijela jako puno Osijeku jer je prepoznat kao sveučilišno-akademski grad u kazališnim krugovima što se već vidi i na osvježenju ansambla i repertoara HNK Osijek. Mnogi mladi glumci-lutkari se već na sceni predstavljaju i prepoznaju kao “osječki akademci” što će, dugoročno gledano, biti sve češći i češći slučaj.

Tako nešto može biti samo dobro i za kulturni identitet Osijeka.

Na žalost, većina ljudi izvan Osijeka grad veže više uz politiku nego uz kulturu. A i kad se spomenu kultura i Osijek u istoj rečenici, obično je najveća poveznica „tamburica” ili nešto slično.

Bojim se da se i sami Osječani tako doživljavaju i da se ovi koji preferiraju drugačiji, alternativniji umjetnički izražaj osjećaju, s pravom, zapostavljeni.

Koji god hrvatski grad ponese tu titulu trebao bi je iskoristiti na način kako je Zagreb 1987. Iskoristio Univerzijadu za potrebe sporta: za podizanje dugotrajne kulturne infrastrukture i vlastitog samopouzdanja. Osijek ima ➤ Kao da ste sami sebi, potpuno nezasluženo, nabili kompleks prividne provincijalnosti.

ogromni potencijal samo, po mom mišljenju, ne smije pasti u zamku samosažaljevanja i kukanja nad vlastitom sudbinom.

Odjebite kompleks manje vrijednosti, ignorirajte „metropole” i radite svoju stvar! Osijek je imao genijalnu scenu osamdesetih (Neue Slavonische Kunst i ostatak ekipe), mnogi od tih ljudi su i dalje među vama, pitajte ih za savjet, razmjenite iskustva, stvarajte!

POTENCIJAL Osijek je grad koji se nalazi na razmeđi nekoliko metropola i trebao bi crpiti najbolje od njih (Budimpešta, Sarajevo, Beograd, Zagreb...).

OSKULTURA I 90

MIROSLAV ČABRAJA, ravnatelj drame Hrvatskog narodnog kazališta

ROBERT RAPONJA, prodekan za međunarodnu i međuakademijsku suradnju Umjetničke akademije

O

N

Osijek je poznat kao operetni grad, tu je veliki potencijal sijek ima, ako se ne varam, preko 20.000 studenata. Od njih, 3% redovno posjećuje kazalište. Previše sam i rekao. Možda i manje. To se treba promijeniti.

Ne treba ih tjerati, treba ih zainteresirati. Grozim se riječi: život je težak i sumoran i u kazalište se ide opustiti od stresnog dana uz dobru komediju. Ne slažem se.

Opustiti se itekako može uz tešku dramu kao što je Unterstadt.

Dugo nije bilo predstave koja je toliko išla u slobodnoj prodaji kao spomenuta. Oko 30 puta je odigrana u sezoni. To je dokaz da se publiku podcjenjuje i lažno joj se podilazi.

Kvalitetnim planiranjem treba vratiti mladu publiku u kazališta, pri tom ne mislim na one koje učiteljice tjeraju iz McDonaldsa da bi došli u kazalište, ili im ponuditi alternativu u drugom prostoru.

Osijek je oduvijek bio poznat kao operetni grad i tu vidim veliki potencijal. Kazališna umjetnost u gradu Osijeku ne bi se trebala oslanjati samo na dva profesionalna kazališta, nego otvoriti i druge platforme na kojima bi se ➤ Nakon 2020. Osijeku bi trebali ostati ti mali hramovi kulture, programski i infrastrukturno poboljšani, blistavi, na ponos gradu.

91 I OSKULTURA

održavao, koliko toliko, redovan program. Umjetnička akademija bi trebala imati scenu, studenti bi trebali bolje biti organizirani, Tvrđa bi trebala imati svoju scenu – za mlade recimo, a sa svojim kolegama pokrenuo sam i kabaretsku scenu u KUD-u Željezničar. I to nije dostatno, ali za početak je dovoljno.

POTENCIJAL Izgradio bih zgradu koju bih nazvao Umjetnički paviljon ili inkubator, u kojoj bih objedinio kazališnu, glazbenu i likovnu umjetnost.

Od mlađih kreativaca očekujem da budu poduzetniji

ajveći potencijal u kulturi i umjetnosti nalazi se u kreativnim pojedincima i grupama koji se bespoštedno zalažu da kroz svoje djelovanje promiču prepoznatljive estetske i općeljudske vrijednosti. Osobno podržavam one kretaivce koji žive za umjetnost i kulturu, koji su spremni nadahnuto raditi te nadvladati sve prepreke i svojim ustrajnim i požrtvovanim radom bude i na neki način uznemiruju sredinu u kojoj djeluju. Takve pojedince i grupe prepoznajem u Osijeku, među svojim studentima, u književnim krugovima, među kazališnim, likovnim i glazbenim umjetnicima. Vrijeme je kad se prema kulturi i umjetnosti moramo nadasve odgovorno ponašati. To nije polje na kojem se uspijeva preko noći, već ustrajnim radom. Zalaganjem i opetovanim kreiranjem dolazi se do vrijednih i uzbudljivih rezultata. Uvjeren sam da kultura ima pokretačku snagu u društvu, ona služi demokratizaciji društva, ali od osječkih mlađih kreativaca očekujem da budu poduzetniji i iniciraju rast kreativnih industrija ➤ Ne imanje određene infrastrukture ne može biti ispirka za neinventivnost i bezidejnost.

za kojima naši prostori vape.

Osječki kulturni identitet nije teško odrediti, on se očituje u otvorenosti grada prema različitim tendencijama koje se izmjenjuju, nadopunjuju, a samim time grade i stalno preoblikuju kulturni krajobraz.

POTENCIJAL Festival Dioniz je visoko pozicionirao kazališni odsjek Umjetničke akademije u Osijeku na međunarodnom planu.

SANJA NIKČEVIĆ, voditeljica i predavačica kolegija povijesti drame i kazališta na Umjetničkoj akademiji

SANJA TOTH, operna pjevačica Hrvatskog narodnog kazališta

P

P

Osijek ima publike za još dvije dodatne kazališne scene

rednost Osijeka i cijele Slavonije je publika. Ona je silno, pa kako da to kažem, jednostavno – kulturna. Tu potrebu su potvrdila relativno nova događanja: festivali Lutkarsko proljeće i Festival glumca. Jest da je to nastalo na energiji pokretača ali odaziv publike pokazuje da je potreba velika. Upravo zato sigurna sam da Osijek ima publike za najmanje dvije dodatne kazališne scene koje neće biti ni za djecu ni za HNK. Oba su postojeća kazališta dobra ali imaju svoja ograničenja. Dječje je za malene. HNK ima svoju funkciju od očuvanja klasike do definiranja hrvatskog identiteta, velike produkcije.

Zato nedostaje dramsko kazalište koje neće morati odrađivati posao koji treba HNK, bilo bi fleksibilnije u repertoaru, bez stalnog ansambla, brže, jeftinije produkcije. Nešto kao “off Brodway”.

To bi rasteretilo i HNK jer bi se onda on mogao posvetiti svojoj funkciji a ovako pokušava zadovoljiti sve kazališne slojeve jer je jedino kazalište za odrasle.

Druga scena koja nedostaje je kazalište za mlade, jer sada nam ➤ Osijek treba biti svjestan da je to što radi dobro.

srednjoškolci dolaze na opere na talijanskom jeziku u HNK i poslije pauze odu i žive u uvjerenju da je kazalište neka čudna stvar koja s njima nema veze. A itekako može imati.

POTENCIJAL Kad gledate lutkarske festivale naši se studenti vide u predstavama – po vještini i načinu lutkarskog razmišljanja.

Ako sami sebe ne reklamiramo, nitko drugi neće

ribližiti sve vidove kulture malom čovjeku (najbolje se čovjeku objasni što imaš kada ga uhvatiš za ruku, iz blizine). Kultura nije zatvorena u jednoj zgradi, zar ne?! Nastupi po gradu, na više lokacija, a naš predivni grad ih je prepun. Treba se približiti ljudima, pjevati, plesati, govoriti, kipariti, slikati... znanjem, talentom i velikim srcem. I naravno, informirati preko svih lokalnih medija kulturno djelovanje. HNK definitivno ide u tom smjeru svojim raznovrsnim i kvalitetnim opernim, dramskim, plesnim, noćno-scenskim, studentskim predstavama, koncertima.

HNK je sam po sebi institucija i njegov potencijal je zadržavanje kvalitete u daljnjem radu, s daljnjim razvojem u budućnosti, a temelji su tu! Ansambl HNK i moja malenkost, kroz svakidašnji rad, otvorenost i osluškivanje Europe, najavljujem (prizeljkujem) razvoj i svijetlu budućnost.

Osječki kulturni identitet zasigurno nije fiš, kulen i čobanac.

Oni su gastronomski brend, ali ne i kulturni identitet. Osijek čine ljudi i njihova ostavština i djela. ➤ Treba se otvoriti i prema baletu i plesu općenito koje je ipak “najkrvavija” grana umjetnosti.

Čuvajmo, educirajmo, govorimo o našim Essekerima, glazbenicima, slikarima, kiparima, arhitektima.

Bilo bi lijepo da roditelji svoju djecu uče kroz igru, pa učitelji u školama. Ako sami sebe ne reklamiramo, nitko drugi nas neće. A i zašto bi?! Ne smijemo biti dosadni u educiranju samo s podacima kada se tko rodio ili umro. Krežma nije samo kip. Taj je glazbenik nekada živio, disao, ljubio. Svaka priča moze biti ispričana zanimljivo, ali i totalno nezanimljivo.

POTENCIJAL Unesimo dušu u sve te divne ljude iz prošlosti koji su uljepšali, oplemenili i uveli u Europu naš divni Osijek.

Isto tako cijenimo sadašnjost.

OSKULTURA I 92

SINIŠA KOVAČ, dopredsjednik Hrvatskog društva kulturnog turizma CroCulTour

SNJEŽANA BANOVIĆ, kazališna redateljica

Essekerski duh nije zaboravljen

Temeljiti programe na okretu prema urbanoj regeneraciji

U

M

razdoblju o kojem govorim kroz predstavu Zaboravljena Tvrđa – Vinski trg, Tvrđa je bila multietnički dio grada u kojem su živjeli uz Hrvate i doseljenici iz brojnih današnjih Europskih država. Tvrđa je tada imala obilježje internacionalnog dijela Osijeka.

U Tvrđi su otvoreni gimnazija, tiskara i njemačko kazalište sa stalnim postavom, uvedena je ulična petrolejska rasvjeta, proveden je javni vodovod i kanalizacija, pa su Slavonci i Osječani Tvrđu s pravom nazivali “Metropolis urbs.” Nažalost, brojni ratovi koji su nas od tada zadesili, pa i pojedini režimi, ostavili su svoj trag.

Osijek je sve manje multietnički grad. No ipak, danas s ponosom možemo primijetiti kako je ovo razdoblje ostavilo veliki i neizbrisiv trag na kulturni i javni identitet grada.

Essekerski duh nije zaboravljen, tradicija zasnovana u bivšoj monarhiji je sastavni dio današnje kulturne raznolikosti grada Osijeka. Ali ova tradicija nije jedino čime se možemo podičiti. Upravo bogatstvo kulturne raznolikosti čini temeljnu odliku osječkog ➤ Brojni parkovi, šetnica uz Dravu, Tvrđa, sve vam je na dohvat ruke, gostoljubivi ljudi, izvrsna hrana.

93 I OSKULTURA

kulturnog identiteta. S jedne strane imamo bogatu kulturnu baštinu i povijest, tu su Europska avenija, barokni biser Tvrđa, brojne kulturne institucije, kazališta, muzeji, sveučilišta ali i manifestacije od OLJK-a do Pannonian Challenge, te udruge koje svojom djelatnošću pridonose ovoj raznolikosti.

POTENCIJAL Potencijal je daljnji razvitak kulturno-kreativnih industrija u gradu, jer upravo one su sektor velikog potencijala.

oto Glasgowa bio je: “Kultura je sve što čini Glasgow onim što on jest”. To u sebi mora pronaći i Osijek. Okrenuti svoje potencijale u specifičnost, jedinstvenost. Prvenstveno pri tom osvijestiti svoj položaj na moćnom Dunavu te temeljiti program na okretu prema urbanoj regeneraciji zbog (u ratu i tranziciji) uništenog kulturnog identiteta, a rezultat čega je podijeljeno društvo, niska kvaliteta života, nezaposlenost, besperspektivnost i kolektivna letargija. Naslov europske prijestolnice odavno se ne dodjeljuje kao nagrada za dostignuća prošlosti, već se koristi kao platforma za poticanje dodatnog kulturnog razvoja. U njegovu bližem okruženju za uzor bi mogla poslužiti izrazito raznolika i bogata praksa Pečuha kao jedne od tri prijestolnice Europe 2010. godine.

Kulturni identitet je samo jedan od segmenata u novijem pristupu kreiranja programa EPK-a, i to na simboličkom nivou, ali sve više se otvaraju pristupi i na onom direktnom – ekonomskom i socijalnom nivou. ➤ Europska prijestolnica kulture je proslava urbane Europe.

Dosadašnja iskustva pokazala su da u većini gradova taj projekt ima niz potencijalnih gospodarskih, društvenih, kulturnih, političkih, infrastrukturnih i ekoloških učinaka i utjecaja, no čini mi se da se taj podatak zanemaruje u svim programima za EPK u Hrvatskoj pa tako i u onom osječkom.

Osijek je idealan za baziranje programa na regionalnom povezivanju.

POTENCIJAL Snaga Osijeka je njegova živa literarna scena i njegov potencijal među studentskom populacijom.

TATJANA BERTOK ZUPKOVIĆ, glumica Hrvatskog narodnog kazališta i profesorica na Umjetničkoj akademiji

Samo gospodarstvo može pokrenuti financiranje kulture

O

d 2007. radim na sa studentima glume i lutkarstva i ono što mogu reći za našu akademiju je to da smo mi jedina akademija u Hrvatskoj koja ima lutkarstvo koje je svakako njezin brend kojega trebamo njegovati i podržavati od strane svih institucija koje nam u tome mogu pomoći da bi postali i brend samog grada Osijeka. A naši studenti su i sami pokretači i nositelji kreativne struje i sile ne samo na našem području nego i na područjima van naše zemlje.

Mislim da se stvari pokreću na bolje. Ima koncerata, izložbi, predstava, muzeji su oživjeli... mnoštvo je ljudi koji se bave kulturom. Mislim da je osnovni problem financijski ne samo u gradu nego i u državi. Jer riba od glave smrdi. Kada se pokrene gospodarstvo pokrenut će se proizvodnja, a samim tim i financiranje kulture koje je sada apsolutno u drugom planu. Suradnja među kulturnim institucijama postoji iako bi mogla biti i bolja. Uvijek može bolje.

Grad čine ljudi koji imaju različite interese. Treba u gradu biti ➤ Tri naša odsjeka Umjetničke akademije sjajno surađuju i rade projekte.

VINKO VIDMAR, predsjednik Studentskog zbora Umjetničke akademije

Jasno je vidljiva komunikacija institucija P

zanimljivih različitih sadržaja i na taj način će se naći za svakoga ponešto. Netko ne voli otići u kazalište, ali će otići na izložbu itd.

Isto tako treba aktivirati i uključiti mlade na kojima počiva naša budućnost. Ono što ja želim, kao i mnogi u gradu, je Kazalište za mlade jer bi time Umjetnička akademija dobila scenu koja nam je neophodna, mladi bi imali prostor za kreativnost i rad.

POTENCIJAL Kulturni identitet bi mogli pojačati kroz festivale i smotre kojima bi se trebalo dati mnogo više propagande i raditi na samom marketingu.

ostojeći kao i realizirani kulturni projekti na području Osječko-baranjske županije ukazuju na veliku aktivnost i odaziv Sveučilišta i studenata po tom pitanju. Uz građanske inicijative tu su i gradske kulturne institucije koje pružaju mogućnost šire suradnje s udrugama, organizacijama pa i pojedincima te obrnuto.

Jasno je vidljiva komunikacija institucija kao i njihova suradnja kroz sam nastavni kadar Umjetničke akademije u Osijeku, primjerom članova osječkog HDLU-a koji su profesionalno vezani za instituciju kao i za sve studente. Ne bih se usudio to nazvati politikom zbog same nepopularnosti i averzije prema tom izrazu u zadnje vrijeme, time bih okarakterizirao sve institucije i nastavne kadrove lošima, što je u našem slučaju velika suprotnost.

Titula bi produljila i proširila razdoblje kao i prostor kulturnih zbivanja te samu realizaciju koja će zahvatiti širi broj građana. Ujedno bi dobili priliku da pokažu na svim razinama svoju aktivnost te pojačaju infrastrukturu. Vjerujem kako bi se svi navedeni popeli na ➤ Kao česti posjetitelj i inicijator kulturnih zbivanja, polažem velike nade u Osijek kao kandidata.

veću razinu te ju dosadašnjim iskustvom uspješno zadržali.

POTENCIJAL Titula bi produljila i proširila razdoblje kao i prostor kulturnih zbivanja te samu realizaciju koja će zahvatiti širi broj građana.

OSKULTURA I 94

VJEKOSLAV JANKOVIĆ, glumac

VLADIMIR TINTOR, glumac

Titulom bi Osijek dobio Osijek je već jako dugo potvrdu urbanog Europski grad kulture identiteta O

N

sijek svoju kulturnu raznolikost danas zahvaljuje činjenici što kao sveučilišni grad ima veliku populaciju mladih i visoko obrazovanog kadra u odnosu na ukupan broj stanovnika. Isto tako, grad posjeduje institucije i materijalnu baštinu koja je mjerljiva s puno većim europskim gradovima.

Kazališta, galerije, škole, fakultete, kupališta, spomeničku baštinu, stadione, igrališta, hipodrom, parkove, Tvrđu, Dravu, Zoo vrt i mnoge zgrade koja pričaju tisuću priča svakom dobronamjernom slušaču. Kad ugošćavam naše goste iz inozemstva primijetim njihovo oduševljenje upravo u tom detalju, kada ulaskom u grad i njegove prostore otkriju sve njegove sadržaje, institucije, arhitekturu, njegovu povijesnu utemeljenost, secesiju, Bauhaus, barok, ožiljke ratova, prošlih sistema i političkih uređenja, a onda odlaskom na šetnicu uz Dravu sretnu cijeli grad. Jednom prilikom mi je poznanik iz prekrasnog europskog Munchena gledajući panoramu grada, jednog proljetnog predvečerja, iz

smjera Zoo hotela, rekao “ovdje se može živjeti”. Posebna je i povezanost ljudi sa sadržajima grada koju možete dotaknuti, vidjeti kada bake vode unuke na prepunu Kopiku u ljetnim mjesecima ili kada se pola grada okupi na ljetnim predstavama, OLJK-u, Sajmu antikviteta u Tvrđi ili Pannonian Challengu. Osijek ima nezadrživu potrebu sudjelovati u suvremenim kretanjima što se opetuje kroz povijest grada, kada su naši ljudi počesto bili nositelji suvremenosti u književnosti i izdavaštvu, glazbi, slikarstvu, kazalištu...

ajveći potencijal vidim u ljudima koji čine kulturnu scenu Osijeka. Bez njih to ne bi naprosto imalo smisla. Tu govorim i o onima koji kulturu stvaraju, kao i o onima koji je “konzumiraju” ili žive svaki dan. Problem ovog grada u tom smislu nije u ljudima, već u nedostatku novca koji bi neke projekte, podržao. Mislim da Osijeku treba “injekcija” novca kako bi se pokrenuli i drugi kotačići. Ako govorimo o iskorištenosti potencijala, mogu reći da je neiskorišten, ali opet priča zapne na toj financijskoj strani. No, Osijek što se same titule tiče ima velike šanse i u svojoj multikulturalnosti.

Osječki kulturni identitet se, koliko čujem po pričama, dosta promjenio u zadnjih nekoliko godina. I sada se naizgled ponovo traži. Postoji veliki raskol, pogotovo među mladim ljudima.

Problem je također što postoji veliki broj publike koja je željna neke off scene u glazbenom, kazališnom i umjetničkom smislu.

Oni su žedni off scene na kojoj bi se mogli pronaći i to im ovaj grad mora ponuditi. Bez tih ljudi, defi-

➤ Profesore, studente, amatere, performere, street-artovce moramo vratiti na velika vrata u grad, dati im prostor i podršku.

POTENCIJAL Osječko ljeto kulture iskoristiti kao platformu koja bi pokazala kulturnu raznolikost grada i prezentirala je kao turistički sadržaj i brand.

➤ Osijek je grad pitomih, inteligentih i kulturnih ljudi s velikom tradicijom građanskog života. Trebamo Osijek ‘pokloniti’ tim ljudima.

95 I OSKULTURA

nitivno ostajemo bez onog urbanog sloja koji s pravom od ovog grada očekuje više. U razgovoru s njima, shvaćam da Osijek samo treba vratiti stari sjaj. Sjaj koji je već imao. Od “bečke škole” do “rock and rolla” u prenesenom značenju.

Osijek bi titulom dobio puno dobrih stvari. Dobio bi potvrdu urbanog identiteta za kojom već neko vrijeme traga.

POTENCIJAL Osijek i Novi Sad se savršeno dopunjuju po mnogim pitanjima te mislim da koji god grad bude dobio titulu, uz njega će ‘profitirati’ i ovaj drugi.

VLASTA RAMLJAK, glumica

VUK OGNJENOVIĆ, baletni plesač, koreograf, umjetnički voditelj plesne skupine Hrvatskog narodnog kazališta

Baletne predstave Generacije mladih glumaca treba još više su svugdje u svijetu najposjećenije koristiti S

lavonska baština slavonskih pisaca je nepregledno more.

Zašto se oni ne bi igrali? Ali to treba debelo znati i poznavati. Na trećoj godini Umjetničke akadmije radim dijalekte i uglavnom se baziram na slavonskom dijalektu, na Katančiću, Velikanoviću i drugima čijim djelima su potrebne male dramaturške dorade da bi zaživjeli jer su i dalje vrlo aktualni. Kada je nešto dobro napisano onda je to za sva vremena, prepoznaje se u svakom režimu i sustavu. To radi Varaždin, bazira se na kajkavskom, no oni su išli čak u tu krajnost i prevodili Shakespearea, kajkavizirali ga što ima svoj šarm. Također, treba igrati i naše domaće mlade autore. Dobar primjer toga je suradnja Matice hrvatske, osječkog ogranka s Hrvatskim kazalištem iz Pečuha gdje su razmišljali na taj način pa igrali osječke autore, Davora Špišića, Josipa Cvenića. Žao mi je što se generacije mladih glumaca koje izlaze iz Umjetničke akademije ne koristi u većoj mjeri. Evo već je deset godina od osnutka Umjetničke akademije, no ne vidim da ih ve➤ Tvrđa je Bogom dana i nije ništa manje značajna u Europskim razmjerima od Peristila. Nije Tvrđa samo birtija do birtije.

O

lik broj igra u osječkom HNK. Ima ih možda četvero koji su zaposlenici HNK, a njima bi ta scena i scena Dječjeg kazališta trebala biti primarna. Možda se čudo dogodi pa se i to promijeni. Mislim da ima dosta vrijednih i talentiranih ljudi. Također, ključni ljudi bi trebali pratiti ispitne produkcije, promatrati buduće glumce i razmišljati o tome da bi s nekima od njih mogli surađivati. Takve suradnje do sada nije bilo.

POTENCIJAL Pečuh je jako profitirao, za njega se čulo na sve strane. Taj bi recept trebalo primijeniti i u Osijeku tim više što smo bratski gradovi.

sijek kao grad od preko 100 000 stanovnika jednostavno mora imati prisutnu plesnu umjetnost u svom tkivu, balet u svom teatru. Pogotovo kada se zna da su baletne predstave svugdje u svijetu najposjećenije.

Plesna umjetnost je nužna i neizbježna jer operna ili/i operetna kuća ne može postojati bez baletnog ansambla. Tako i GK Komedija u Zagrebu ima 12 stalno zaposlenih plesača, dok Osijek ima samo 10 honorarnih a nema niti jedno jedino radno mjesto za plesača. Zamislite si primjerice grad bez ijednog nogometaša, plivača ili još bolje gimnastičara, koji usput rečeno, mora imati veliko znanje iz klasičnog baleta.

Jedino što stranci u ovome gradu od predstava u našem nacionalnom i svim drugim kazalištima, bez imalo hendikepa mogu gledati, su plesne predstave. Jednako razumljive za Njemca, Engleza, Japanca, Hrvata, Korejca, Rusa, Bosanca ili Mađara.

Zašto unazad 30-ak godina, od kada nema profesionalnog baletnog ansambla u Osijeku, niti jedna jedina osoba nije postala ➤ Ples je umjetnost koja se najviše nudi strancima, razumljiva je svima.

balerinom ili baletanom (izuzev mene), nije li to strašna i porazna činjenica za grad poput Osijeka.

Zamislite da nitko nije postao slikar, kipar ili solo pjevač, u istom tom razdoblju. Kako i tvrdim o baletu i plesu se mora znati da bi se mogao voljeti i razumjeti.

POTENCIJAL Potrebno je stalno isticati kako Osijek zaista jest grad koji je drugi u Hrvatskoj imao balet na svojoj sceni.

OSKULTURA I 96

ZLATKO SVIBEN, kazališni redatelj

Prosvijećeni nam akademski kadar ne stasa baš lako P

otencijal dolazi sa sviješću. A istu valja sustavno odgajati.

Za odgoj je nužna i struka. A odgoju se pak, dakle – misiji struke, protive mnogi interesi, napose oni mandatni i reizborni, kako u institucijama kulture, tako i na Sveučilištu. To da ‘osječko Sveučilište producira prosvijećeni kadar’ lijepo zvuči, recimo u Nacrtu strategije kulturnog razvitka, ali to je ipak samo naručeni – nacrt. Upravo – slovo na papiru.

Koji postotak osječkih studenata posjećuje, na primjer – kazališne nam predstave? I obnašatelj dužnosti Intendanta veli da je s postotkom od 3% studenata koji idu u kazalište pretjerao. Čini se i – dobrano. I posjet mojih studenata Glume i lutkarstva, a kojima bi to imala biti buduća struka i kojima osvrt s predstava bodovno nudim i kao nekovrsnu obvezu, ne premašuje tijekom semestra brojku prstiju jedne ruke (pritom, tu odgledanih lutkarskih predstava uopće i nema).

A kad im ja kao nastavnik, s razloga upoznavanja profesionalne scene, k tomu i s ciljnom nakanom njihove glumačke prakse ➤ Osijek ima mnogovrsnu i međašnu blizinu. Ona mu daje kontekst. To je moguća prednost i vrlina.

97 I OSKULTURA

u profesionalnom teatru, s još nekoliko njihovih nastavnika koji su ovoga semestra radili u HNK, baš kao i Uprava HNK, nudimo honorarno sudjelovanje u predstavi, onda im to njihova učilišna Umjetnička akademija u Osijeku uopće i ne želi dopustiti, a svaku moguću nastavu u HNK, radije tretira birokratski, naime, kao tzv. terensku nastavu. Prosvijećeni nam akademski kadar, dakle, ne stasa baš lako.

POTENCIJAL U svakom se slučaju kod Osijeka radi o jednom multiidentitetu, kojega možemo krstiti i srednjoeuropskim, i urbano esekerskim, i panonskim.

OSKULTURA I 98

Stvaramo mlade umjetnike, glazbenike, glumce, slikare, kipare, književnike, a to je lonac koji će uskoro eksplodirati.

LIDIJA NEZNANOVIĆ, PREDSJEDNICA UDRUGE GLAZBENA MLADEŽ U OSIJEKU

99 I OSKULTURA

ANTONIO HOČEVAR, predsjednik udruge Acting Like a Childe

DAMIR DOLEŽAL, umjetnički voditelj HKUD “Osijek 1862”

Osječka street scena postoji više od 20 godina

Treba poboljšati prostorne i materijalne uvjete za rad

U

U

gradu imamo jedan od najvećih graffiti hall of fame-ova u Hrvatskoj, a isto tako možemo se prisjetiti osječkih umjetnika koji su za vrijeme rata oslikavali gradske izloge kao čin prkosa ratnom ludilu.

Spomenuo bih intervencije na spomeniku kugi koji iako nisu klasičan oblik street arta ipak spadaju jednim djelom u tu sferu. Kao i land art Nikole Fallera postavljen u javnom prostoru.

Također se možemo prisjetiti danas legendarnog natpisa OSIJEK NEPOKORENI GRAD te grafita za 800-ti rođendan Osijeka i u novije vrijeme “spomenika osječkim velikanima” mladog umjetnika Borisa Sekulića.

Nepobitna činjenica je da street art doživljava sve veću ekspanziju i popularnost u svijetu, pa tako danas gradovi poput Amsterdama, Berlina ili Bristola nude turističke obilaske poznatih murala i street art ture svojim posjetiteljima.

U nedavno provedenoj anketi, poznati street artist Banksy naveden je kao jedna od najvećih znamenitosti Britanije i njegovi ➤ Zgrada Šibicare ili stari dio industrije Mobilia na Vinkovačkoj bi mogli postati kulturne oaze grada.

radovi su meka mnogobrojnih posjetitelja i turista.

Osijek bi dobivanjem titule dobio puno veća sredstva za kulturu i umjetnost, a samim time možemo očekivati i svojevrsno oživljavanje grada, na svim poljima! Titula bi gradu mogla donijeti razvoj kulturne scene što je prijeko potrebno jer se Osijek već dugo marginalizira. Vrijeme je da Grad pokaže svoj puni potencijal i kreativnu energiju koju definitivno posjeduje kao jedan od europskih kulturnih središta.

POTENCIJAL Oživjeti Studentski centar kao živo, pulsirajuće srce grada, gdje bi se studenti mogli okupljati, održavati koncerte i kreativne radionice i izložbe.

Osijeku djeluju dugi niz godina u području kulture odlična amaterska društva: vrhunski zborovi, koji zauzimaju prva mjesta na državnim, europskim i svjetskim festivalima, kao što su HPD “Lipa”, “Brevisi”, zbor OŠ Sv. Ane, zatim folklorni ansambli, od kojih HKUD “Osijek 1862” desetljećima zauzima vodeće mjesto međi hrvatskim folklornim ansamblima, te na kraju tamburaška društva: STD “Pajo Kolarić” i Tamburaška škola Batorek.

Osijek je nesumnjivo srednjo-europski grad u čijem bi se HNK-u i Dječjem kazalištu mogla angažirati najkvalitetnija amaterska društva. Iako je prvi tamburaški zbor osnovan u Osijeku, a Osijek je i domaćin Festivala hrvatske tamburaške glazbe, u gradu se to ne osjeća.

Potrebno je napraviti veliko spremanje; a razumijeva utvrđivanje potencijala s kojima u gradu raspolažemo i kako ih iskoristiti, osmisliti i kvalitetno realizirati hrvatske i međunarodne smotre i festivale na kojima će se predstaviti osječka, hrvatska i međunarodna amaterska društva.

Potrebno je poboljšati prostorne i materijalne uvjete za rad amaterskih društava.

Zato nam je potrebna velika koncertna dvorana od 800 do 1000 mjesta, s velikom pozornicom, kvalitetnom i suvremenom opremom, dovoljnim brojem garderoba i pomoćnog prostora te ljetna pozornica od 1000 do 1500 mjesta, koja bi se mogla koristiti od proljeća do jeseni za koncerte, predstave i ljetno kino, te odgovarajući prostor za rad amaterskih kulturnih udruga, dvorane za izložbe i predstavljanja.

➤ Velika šteta i nepravda napravljena je nakon iseljenja Ugostiteljske škole, kada prostor Hrvatskoga doma nije vraćen amaterima.

POTENCIJAL Nadam se da će se napokon pokrenuti svi potencijali u kulturi: profesionalne ustanove, Umjetnička akademija, profesori, studenti, učenici.

OSKULTURA I 100

DARIO KEMENC, IVAN GRGIĆ, MARIN SELEŠ, NIKOLINA POKORIĆ, pokretači Kreativne agencije Adverta

DARKO BOŠNJAK, inicijativa Phonogram

O

O

Grad ima odlične Osijek je grad s energijom kakvu malo ambijente za kulturne manifestacije koji grad ima sijek je uvijek bio poznat po urbanoj kulturi. Ne ulazeći u definiranje urbanog, glazbena i street art kultura uvijek su bili kulturni element po kojem su “neosječani” prepoznavali Osječane. Govoreći od 90-tih pa nadalje, konkretno je postojala/ postoji jaka punk scena, osječki grafiteri su fantastični, hip hop kultura dala je kvalitetne i prepoznate realizatore. Jedno vrijeme dok je elektronska glazba osvajala svjetsku, europsku i hrvatsku scenu, Osijek je bio grad u koji su dolazile stotine mladih na nekakav dobar party. Uz sve navedeno, Osijek ima bogatu kulturnu baštinu koju bi pravilnim prezentiranjem svaki turist želio vidjeti.

Secesija, Tvrđa, parkovi – svakako su dio priče kojoj se trebamo diviti i svakodnevno koristiti u eksponiranju grada. Galerije, kina, muzeji, knjižnica u zgradi u kakvoj je sada mjesta su kakva nema svaki grad i upravo oni trebaju biti određeni mamac.

Danas kultura u gradu egzistira isključivo entuzijazmom pojedinaca koji ulažu vlastita sredstva kako bi postigli određeni nivo. ➤ Možda smo presubjektivni, ali i stranci koji dođu ovdje odmah osjete energiju grada.

101 I OSKULTURA

Uz minimalnu podršku politike kakva je trenutno, više od toga se može.

Ukoliko bi postojao odbor koji bi potpuno nepristrano poslušao prezentacije ideja i ovisno o kvaliteti financirao ih, Osijeku bi se to višestruko vratilo.

POTENCIJAL Mladi uz koordinaciju i pomoć iskusnijih “kulturnjaka” mogu stvoriti bezbroj kvalitetnih i zanimljivih priča.

sijek je široko prepoznat po parkovima koji su mu i u prošlosti donosili nagrade, koji bi se mogli iskoristiti za održavanje kulturnih manifestacija i aktivnosti na otvorenom prostoru. Stara jezgra grada je također jedna od posebnosti grada koja ima jedinstven ambijent koji bi se trebao iskoristiti kao prednost u kandidaturi.

Potrebno je napomenuti da se kultura ne razvija samo unutar državnih institucija već da također postoji alternativna i ulična kultura koja je trenutno puno življa i aktivnija od institucionalizirane kulture, a mislim da joj se ne pridonosi dovoljno pažnje.

S ovom titulom koju bi Osijek nosio cijelu godinu stvara se veći turistički potencijal, grad bi dobio veću kulturnu vidljivost na Europskoj i svjetskoj razini, te bi se otvorile mogućnosti suradnje i povezanosti s ostalim kulturnim središtima u Europi čime bi se potaknulo održavanje većeg broja kulturnih manifestacija svih oblika.

Prva stvar za koju mislimo da je potrebno gradu je kulturni cen➤ Indie glazbena scena do sada uopće nije imala predstavnike u Osijeku te po tom pitanju zaostajemo za gradovima poput Zagreba.

tar koji bi bio na raspolaganju svim udrugama i organizacijama u svrhu promoviranja i izvršavanja svojih programskih aktivnosti kroz razne radionice, predavanja, prezentacije i slično. Također, jedna od stvari za koje mislimo da su nužne su opremljeni prostori koji bi bili dostupni za kulturne, glazbene i sve ostale manifestacije.

Mnogim organizatorima najam prostora, opreme i slični dodatni troškovi predstavljaju ogromni financijski.

POTENCIJAL Kino Slavija, Barutana, Kožara i ostali prostori su nedovoljno ili potpuno neiskorišteni, a mogli bi se prenamijeniti za održavanje manifestacija.

DARKO MRKONJIĆ, tajnik Zajednice Društava turističkih vodiča Slavonije, Baranje i Srijema

DAVOR HORVAT, predsjednik udruge Snaga kulture

O

O

Stanove u Tvrđi treba Mladost je spremna pretvoriti u disperzivni sudjelovati u živućoj povijesti hotel sijek je most i raskršće! Od prapovijesti. Prostor danjašnje istočne Hrvatske koljevka je (vrelo) europske civilizacije, a Osijek je njezino prometno i kulturno središte. Ako tu formulu primjenimo na kulturni turizam imamo i način i sredstvo.

Trebalo bi naći načina, kroz neki oblik privatno-javnog partnerstva, nedovoljno iskorištene i derutne stambene prostore u Tvrđi pretvoriti u jedan veliki disperzivni hotel.

Brojni vlasnici takvih prostora nisu u stanju održavati ih. Ako ih se (dogovorno, trajno ili privremeno) zbrine na drugi način, a te se prostore stavi u funkciju turizma, dobili smo formulu održive zaštite baštine i održivog razvitka turizma.

Predložili smo Gradu organzaciju tečaja za turističke vodiče i voditelje poslovnica za studente osječkog Odjela za kulturologiju. Držimo da je postojeći kadar i kvaliteta nedovoljna i u redovnim okolnostima, a o situaciji da budemo izabrani za Europsku prijestolnicu kulture da ne govorimo. ➤ Moramo temeljiti turističku ponudu na kulturnim vrijednostima, a ne očekivati da će netko iz “realnog sektora” to odraditi.

Predloženom mjerom u kratkom roku dobio bi se veliki broj visokoobrazovanih stručnjaka za kulturni turizam te čvrst oslonac za uspješno ostvarenje Osijeka kao Europske prijestolnice kulture.

Kao najširu platformu vidimo i ono što je izvan institucija kulture i što se s kulturom treba uzajamno podupirati. A to je prije svega turizam, kao prostor najšireg spektra kulturne razmjene, kao najveće svjetske pozornice.

POTENCIJAL Jedan od bisera uz titulu je i mega projekt Parni vlak Slavonija-Baranya, rekonstrukcija parne lokomotive i povezivanja s Pečuhom.

sječki identitet prepoznajemo upravo kroz isticanje kulturnopovijesnih vrijednosti na način koji će biti prihvatljiv svim generacijama. Projektom Barunica i violinist pokazali smo da kroz dijalog dvije povijesne osobe, osječke dobrotvorke Paulinne Hermann i osječkog prerano preminulog violiniste Franje Krežme, stvaramo presjek jednog povijesnog razdoblja koji na zanimljiv način u prvom licu jednine opisuje živote ove dvije povijesne osobe. Posebnost ovog projekta je što se odvija na javnom gradskom prostoru ispred spomenika Franji Krežmi kojega je posjetila barunica Hermann.

Uloge ovih osoba povjerene su kostimiranim učenicima osnovnih škola kao primjer živuće povijesti (living history).

Građani grada Osijeka, a posebice mlade generacije su prepoznale da je ovakav način predstavljanja osječke povijesti njima prihvatljiv i da treba nastaviti sa sličnim projektima koji bi trebali postati i svojevrsna turističak atrakcija.

Kao najveći potencijal kulturne

djelatnosti grada Osjeka vidimo iskrenu spremnost osječkih osmoškolaca, srednjoškolaca i studenata za sudjelovanje u ovakovim projektima u kojima mogu iskazati svoju kreativnost kroz dramsku, glazbenu, plesnu, literarnu i likovnu umjetnost. Njima je osobito važna tematika i posebno inicijativa naše udruge kao pokretačka snaga kulture.

Prilikom posjeta stranih delegacija u Osijek, ovakova prezentacija osječke povijesti stvorila bi novo ozračje u stvaranju kulturnog identiteta našeg grada.

➤ “Živuće povijesne predstave” bi privukle pozornost turističkim skupinama koje za sada kroz naš grad prolaze u rutinskom obilasku.

POTENCIJAL Postojeće prostore i prilaze spomenicima treba urediti i osvijetliti, fasade na secesijskom nizu osvježiti, fontane popraviti i ugraditi rasvjetu.

OSKULTURA I 102

ĐURĐICA ĐUKELIĆ, predsjednica SKUD-a Sveti Sava Tenja

ENRIH MERDIĆ, pročelnik Odjela za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera i voditelj AKUD Strossmayer

Osijek treba više raditi na multikulturalnosti

Osigurati studentima programe za 24-satnu aktivnost

B

V

aš zato što su mu priklonjena ruralna naselja, potencijal Osijeka je u starim zanatima i narodnoj tradiciji. Tome treba posvetiti više pažnje jer je sva kultura potekla iz narodne tradicije.

Grad sam nema taj potencijal, stare zanate i ima samo dva kulturno umjetnička društva. Osim toga, danas je vlro popularan seoski turizam. Baranja je tu veliki potencijal koji uključuje i seoski turizam. No, to sve treba upotpuniti i kulturnim manifestacijama u kojima mogu i trebaju sudjelovati kulturno umjetnička društva. Što turisti imaju od polja žita, suncokreta i obilaska Kopačkog rita ako se ujedno ne upozna s nacionalnom kuhinjom ili pogleda kakvu folklornu igru. Tada neće otići bez pravog doživljaja i lijepih uspomena.

Stalno se govori o multikulturalnosti, no u praksi je drugačije.

Kao srpska zajednica osjećamo oštećeni i marginalizirani. Jedini događaj na kojem sudjelujemo su Šarana jaja bojama grada, a poslije i prije toga nema ništa za nacionalne manjine. Sudjelovali smo i u projektu Dan mate➤ Svi mi volimo plesati, pjevati, slikati, ali ako nemate sredstava, ne možete ništa.

103 I OSKULTURA

rinskog jezika kojega organizira Gradska i sveučilišna knjižnica.

To je prekrasan projekt u kojem smo nekoliko puta sudjelovali, no ne znam održava li se više.

Moguće je da smo i tu zaobiđeni.

Srpska zajednica je najbrojnija i najprisutnija u gradu i ne znam zašto nas se ignorira jer smo uvijek spremni sudjelovati. Moguće je da se radi o financijskim sredstvima jer mislim da su i hrvatska kulturno umjetnička društva također neshvaćena.

POTENCIJAL Ruralna područja treba povezati s gradom. Jedno bez drugog ne ide.

eliki potencijal vidim u Sveučilištu. Upravo Sveučilište čini naš grad mladim. Oko 17000 studenata i još oko 1000 djelatnika Sveučilišta ogromna su potencijalna snaga. Nadalje, unutar Sveučilišta je Umjetnička akademija koja je izvor novih programa i novih ideja.

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera je vodeća visokoškolska ustanova istočne Hrvatske.

Osim obrazovnih programa Sveučilište je, na neki način u moralnoj obavezi, osigurati programe za 24 satnu aktivnost studentima koji nisu iz Osijeka. Ujedno mnogi naši profesori i drugi zaposlenici bavili su se nekom kulturnom aktivnošću, iz razno raznih razloga prestali s njom. AKUD Strossmayer osnovan je prije sve iz razloga aktivacije naših studenata i zaposlenika da osim svojih osnovnih djelatnosti rade malo i na svom kulturnom uzdizanju, ali i druženju. AKUD Strossmayer otvoren je za sve akademske građane ali i sve druge koji se žele uključiti u naš rad. Na samom početku našeg rada okupilo se više od stotinu zainteresiranih za ➤ Potrebna nam je koncertna dvorana da se ruski carski balet ne mora održavati u sportskoj dvorani.

rad u AKUD-u. Trenutno u okviru AKUD-a djeluje Akademski pjevački zbor i Akademski folklorni ansambl.

Mnogi amateri vrijedno rade i mnogo toga mogu pokazati, malo jača financijska potpora za realizaciju raznih razmjena, zatim sudjelovanja na festivalima i davanje programa na nacionalnoj i međunarodnoj razini sigurno bi istaknula vrijednost kulturnog rada u Osijeku.

POTENCIJAL Naši zborovi su izvrsni. Na mnogim međunarodnim festivalima su osvajali mnoge nagrade. Slično je i s folklornim ansamblima.

FRANJO SLAVKO BATOREK, voditelj i osnivač Tamburaške škole Batorek

IRENA KOVAČ, članica predsjedništva Mađarskog kulturnog društva” Népkör”

O

O

Nastaviti projekt Europski tamburaški festival ni koji imaju nerealne kulturne apetite mogu Osijek uspoređivati sa sinonimima za kulturu, Dubrovnikom ili Varaždinom i naravno da prostora za kvalitativni pomak uvijek ima.

Ali, ako stvari postavimo u okviru stvarnog materijalnog potencijala, moramo se zadovoljiti činjenicom da grad sa 100-tinjak tisuća stanovnika ima profesionalni pogon u HNK i Dječjem kazalištu, osnovnu i srednju glazbenu školu, umjetničku akademiju, profesionalni ustroj muzeja i galerija, Osječko ljeto kulture, izuzetne amaterske pjevačke zborove, veliki broj aktivnih kulturno umjetničkih društava, manjinske kulturne udruge, brojne plesne udruge...

Potrebno je uključiti veći broj mladih u aktivno sudjelovanje u radu kulturnih subjekata, najprije u amaterskoj formi, a na duže razdoblje, kroz profesionalne pogone u glazbenoj školi, pa poslije u akademji. Isto tako treba materijalno motivirati i podržati kvalitetne voditelje i animatore koji će se prihvatiti toga zadatka.

Zatim, kulturna događanja otvo➤ Predlažem pokretanje dvopredmetnog studija „Glazbene pedagogije i tamburaškog umijeća” na Umjetničkoj akademiji.

riti većem broju konzumenata.

Zašto tamburu smjestiti samo u ambijent svatova, zabava ili sprovoda? Tambura je polivalentan i vrlo potentan instrument na kojemu sjajno mogu, osim tradiocionalne glazbe, zvučati i transkripcije revijske, zabavne ili klasične glazbe.

Ako se na autohtonom kozačkom instrumentu dombri ili balalajki u Rusiji, na buzukiju u Grčkoj, na mandolini u Italiji, može doktorirati, ne znam zašto takav status ne bi zaslužila i naša tambura.

POTENCIJAL U Osijeku se već 37 godina održava Festival Hrvatske tamburaške glazbe, koji okuplja 3o-tak ponajboljih tamburaških zborova.

Multikulturalni identitet je ozbiljan potencijal za titulu

sijek kao multinacionalni srednjeeuropski grad u kojem stoljećima zajedno živi znatan broj nacionalnih manjina, sa svojim multikulturalnim identitetom čini ozbiljni potencijal da postane Europska prijestolnica kulture 2020.godine. Po zastupljenosti pojedinih europskih naroda, možemo reći, da je Osijek Europa u malom. Neke nacionalne manjine tu žive već nekoliko desetljeća, a neki svoju opstojnost bilježe i nekoliko stoljeća (Mađari, Njemci, Austrijanci, Židovi, Srbi). Njegujući svoj jezik, kulturnu baštinu, tradiciju te vjerski i nacionalni identitet, svojim različitostima obogaćuju kulturni i društveni život našega grada.

Upravo multinacionalnost vidim kao jedan od najvećih potencijala kulturne djelatnosti Osijeka, koja do sada možda i nije bila dovoljno iskorištena. Brojne kulturne institucije našeg grada zajedno s kulturnim asocijacijama nacionalnih manjina čine snažan potencijal kulturne djelatnosti Osijeka. Smatram da taj potencijal do sada nije bila dovoljno ➤ Treba izgraditi ljetnu pozornicu, možda na mjestu gdje je nekad bio restoran Bijela lađa.

iskorišten. U našem gradu brojne nacionalne manjine imaju svoja kulturno umjetnička društva i druge asocijacije u kojima se njeguje jezik, kulturna tradicija – pjesme i plesovi te običaji, a od 2003.godine najbrojnije nacionalne manjine su Albanci, Bošnjaci, Mađari, Njemci, Slovaci i Srbi koji imaju svoja Gradska i Županijska manjinska Vijeća.

POTENCIJAL Multikulturalnost i različitost je snažna osnova na kojem Osijek treba graditi svoj kulturni identitet. To bi trebala biti osnova za povezivanje.

OSKULTURA I 104

IVAN PODRAZA, cikloaktivist, predsjednik Udruge za razvoj biciklizma BikeMyDay

JESENKA RICL, predsjednica CroCulToura, Hrvatskog društva kulturnog turizma

R

G

Maksimalno koristiti biciklizam za promicanje kulture

azlog zbog kojeg Osijek ne smatram gradom ZA bicikliste, a vjerujem da će se s time složiti i najveći broj građana koji za obavljanje svakodnevnih potreba redovno koristi bicikl, je u kvalitativno i kvantitativno nedovoljno razvijenoj osnovnoj i popratnoj infrastrukturi za bicikliste, mada bi se površnim uvidom, a pogotovo u usporedbi s ostalim gradovima u Hrvatskoj, moglo reći da je Osijek hrvatski Amsterdam.

Ipak, situacija je miljama daleko od zadovoljavajuće. Trenutno se u biciklizam ulaže jedva nešto više od 1 posto ukupnog gradskog proračuna za promet. Svakodnevno bicikliranje trebalo bi biti privlačno i najmlađima, i najstarijima, i onima koji nisu dovoljno spretni, iskusni i/ili odvažni za redovne “bliske kontakte” s motornim vozilima. Dovoljno je pogledati koliko se djece koristi biciklom za svakodnevno putovanje, i lako ćemo dobiti odgovor je li neki grad ZA bicikliste, ili to pak nije. Potencijal biciklizma u promicanju kulturno-turističkog sadržaja je minimalno isko➤ Iako je ulaganje u infrastrukturu važno, više bih naglasio potrebu ulaganja u ljude.

105 I OSKULTURA

rišten, a i tu se uglavnom radi o građanskim inicijativama, a manje o inicijativi “od gore”.

Iako je ulaganje u infrastrukturu važno, više bih naglasio potrebu ulaganja u ljude, koji će tu infrastrukturu željeti i moći koristiti.

Projekt edukacije za kulturu za osnovnoškolce i srednjoškolce, te projekt edukacije o kulturi ophođenja za sve građane mi prvi padaju na pamet.

POTENCIJAL Nema tog potencijala kojeg biciklizam u gradu koji je “Bogom dan” za život na dva kotača ne može spojiti i promicati.

Nekonkurentnost kulture na tržištu utječe na neodrživost

rađani grada Osijeka, itekako su svjesni pripadajućeg kulturnog identiteta, raznolikosti i baštine. No, ono čega nismo dovoljno svjesni jest potencijal optimalnog upravljanja kulturnom baštinom pri obavljanju kulturne djelatnosti. Svjedočimo nizu primjera neodrživih projekata. Zašto je to tako? Upravo iz razloga što se u realizaciju projekata ne uključuju presudni menadžment i marketing planovi, zasnovani na temeljnom financijskom planu, već se realizira infrastrukturalni dio kao pokretač projektne inicijative.

Griješimo jer krećemo od forme, a zaboravljamo na funkcionalni i održivi sadržaj. Razlog tomu je što većinu projekata pripremaju i provode službenici resornih državnih i gradskih institucija bez poduzetničke vizije. Poduzetnici imaju drugačiji mentalni sklop, prepoznaju tržišne prilike, ulažu svoj kapital i itekako se brinu o održivom i kontroliranom razvoju i korištenju ponude, u ovom slučaju, kulturne djelatnosti.

Kulturne vrijednosti jesu dijelom svakodnevnog života naših ➤ Osijeku nedostaje poduzetnička snaga.

sugrađana, ali nisu dio tržišta, stoga tržišna nekonkurentnost kulturnih vrijednosti utječe na neodrživost projekata. Stoga, materijalne i nematerijalne kulturne vrednote moraju biti ekonomski vrednovane. Moraju imati svoju tržišnu vrijednost unutar određene potražnje i odgovora na potražnju – ponudu.

Osijek je slavonska prijestolnica kulture, riznica povijesnih i umjetničkih razdoblja.

POTENCIJAL Mogućnosti koje imamo su iznimne. Kanali distribucije informacija o destinaciji su neograničeni.

JOSIP MIHALJEVIĆ, predsjednik Kulturno-umjetničkog društva “Josip Šošić” Tenja

JOSIP RANOGAJEC, medičar i voskar

Strukom ocijeniti projekte od najvećeg interesa

Osijek ima licitare koji su UNESCO-ovo dobro

K

K

ao osoba koja se bavi kulturno-umjetničkim amaterizmom mislim da naši potencijali nisu dovoljno dobro iskorišteni. Osijek definitivno ima puno potencijala kao urbana sredina, međutim sredstva ograničavaju daljnji razvoj određenih programa i projekata.

Mislim da, gledajući sa strane kulturno-umjetničkog amaterizma nema usklađene politike među dionicima istog unutar područja Grada Osijeka. Primjerice naša manifestacija “Slavonijo, u jesen si zlatna” je među najjačim manifestacijama ovakovog tipa u Hrvatskoj.

Mnoštvo kvalitetnih izvođača, bogata tamburaška plejada, koncerti i drugi sadržaji već su godinama mamac mnogobrojnoj publici, no to nije dovoljno da Grad pokaže ozbiljniji interes i stane iza ove manifestacije koja se već 12 godina održava, obogati ju dodatnim sadržajima, boljim marketingom i digne ju na nacionalni nivo. Sve pretpostavke za to su stvorene, no mi s ovakvim skromnim sredstvima ne možemo dalje napredovati i stvarati ➤ Ljudi su općenito nezadovoljni i teško ih je bilo čime impresionirati i privući.

brend ovoga područja kulturnog djelovanja.

Potrebna je detaljna analiza financiranja i provođenja projekata i selekcija istih kako bi kvalitetnije usmjerili sredstva i naravno potrebno je puno više financija za dobre projekte.

Prioritet je pošteno analizirati projekte i strukom ocijeniti koji su to od najvećeg interesa. Objediniti ideje i fokusirati se na njih te u njih uložiti značajnija sredstva.

POTENCIJAL Osječko ljeto kulture je definitivno projekt koji se ističe. Uz bogat programski sadržaj uvijek nekako izostane potpora marketinga.

ako je jedan od osnovnih ciljeva i zadataka nositelja UNESCO-ve Reprezentativne liste, očuvanje i promicanje, ali i educiranje u lokalnoj zajednici o dobru koje posjeduje, svako je sudjelovanje u nekom projektu grada lijep doprinos očuvanju te tradicije, ali i turističkoj promociji grada. Malo je gradova u svijetu koji se mogu pohvaliti da su nositelji UNESCO-vog znaka zaštićenih dobara bilo to materijalnih ili nematerijalnih.

Jedan od načina prezentacije i promicanja nematerijalnog kulturnog dobra može biti i kroz svojevrsne razglednice na kojima bi se nalazio specifičan tradicijski predmet grada prijatelja grada Osijeka i licitarsko srce kao najprepoznatljiviji znak te baštine.

Tako bi se kroz simboliku srca i lijepim pozdravom povezalo slikom dva grada pod sloganom “Od srca vas pozdravljamo prijatelji dragi”. Taj vid pozdrava i promocije bi se mogao koristiti i putem interneta kao jednog od najzahvalnijih medija za promidžbu, a na taj način bi spojili višestoljetnu tradiciju i suvreme➤ Uz pomoć današnje tehnologije doista se možemo prezentirati cijelom svijetu, no to se ne čini dovoljno.

ne medije. To je samo jedna od ideja kako približiti tradicijske vrijednosti što većem broju ljudi.

I ne samo licitari kao dio tradicijske kulture nego i ostala tradicijska kulturna dobra.

Kada god smo bili u mogućnosti predstavljati obrt, uvijek smo ga prezentirali upravo kroz činjenicu tradicijske nematerijalne kulturne baštine i činjenicu da dolazimo iz Osijeka.

POTENCIJAL Neke zemlje, primjerice susjedna Mađarska pa i neke druge članice EU doista potiču obrtnike da očuvaju svoje obrte.

OSKULTURA I 106

JOSIPA MIJOČ, predsjednica Andizeta – Instituta za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji

KATARINA KRUHONJA, mirovna aktivistica, dobitnica Alternativne Nobelove nagrade

P

B

Okrenimo se od prljavih industrija i okrenimo kreativi

otencijali kulturnih i kreativnih djelatnosti dobivaju sve veću važnost u zemljama razvijenih ekonomija. Trenutačno se kulturna i kreativna industrija Republike Hrvatske nalazi u fazi institucionaliziranja te Osijek ima jedinstvenu priliku znanstveno i stručno promisliti o svim sastavnicama kulturne i kreativne industrije te osmisliti njihovo mjesto i ulogu u aktivnom životu grada.

Upravo na tragu takvih razmišljanja organizirali smo Kreativnu riznicu u prostorima Ekonomskog fakulteta u Osijeku koji su za to događanje preuređeni kako bi se i na taj način “otvorila vrata Fakulteta” široj javnosti zainteresiranoj za kreativni sektor. Kreativna riznica ukazala je na smjernice novostvarajućeg fenomena kreativne industrije te je u Osijek privukla iznimno veliki broj sudionika (izlagača) iz cijele Hrvatske.

U okviru Andizeta prijavljujemo projekte koji su temom vezani uz definiranje, prepoznavanje i promoviranje osječkog identiteta te kreativnih proizvoda osječkih kreativaca.

Osijek kao sveučilišni grad ima ➤ Osijek je još uvijek prepun podsjetnika na ugašenu slavnu industrijsku prošlost.

107 I OSKULTURA

sve pretpostavke za organiziranje kreativne industrije te za korištenje Sveučilišta kao ključnog partnera. Sveučilište u Osijeku važan je resurs i očekujemo projekte koji bi integrirali znanost i umjetnost. Od ukupno 11 sveučilišta u Hrvatskoj, osječko je treće po broju studentaii što postaje jedna od temeljnih odlika identiteta grada, ali i zamašnjak za novonastajuću kreativnu industriju.

POTENCIJAL Kulturne industrije mogu i trebaju surađivati s kreativnim industrijama, a njihova uspješna suradnja donosi ekonomske efekte.

Osijek ima iskustvo u poslijeratnoj izgradnji mira

ez obzira na titutlu, na srcu mi leži osnivanje Instituta za mirotvorstvo. Osijek i naša regija imaju iskustvo i znanja iz područja poslijeratne izgradnje mira.

Studenti, doktorandi, mirovni instituti i univerziteti iz svijeta, te mirovni aktivisti/ce iz kriznih područja nas obilaze želeći učiti iz našeg iskustva. Osim toga, hrvatsko društvo je još uvijek u procesu transformacije iz totalitarnog i ratnog u demokratsko. Umjesto političkih i politikantskih tumačenja trebaju nam istraživanja kao osnova za samorazumijevanje gdje smo i kako dalje.

Osim toga možemo se opisati kao društvo koje ima manjak kulture dijaloga, dakle zapravo deficit demokracije. Trebaju nam, dakle, i istraživanja i znanja ali i mjesto društvenog dijaloga i dogovora oko zajedničkog tla u pitanjima u kojima postoje polarizirajući prijepori, pri čemu neki čak dobivaju i elemente prijetnje nasiljem prema neistomišljenicima. Institut za mirotvorstvo bio bi jedan od odgovor na te važne i hitne potrebe našeg društva.

No, i više od toga. Mirotvorstvu ➤ Voljela bih vidjeti izlazak kulturnih sadržaja iz tradicionalnih prostora ususret građanima, na ulice i trgove, u škole, crkve...

treba pristupiti radi održivog razvoja, odnosno radi odmrzavanja kreativnih potencijala ljudi i zajednice. Radi se o dva čimbenika – prvi je odgovor na pitanje ŠTO želimo, a drugi KAKO bismo to postigli.

Pod mirotvornom zajednicom podrazumijevamo zajednicu u kojoj su kvaliteta života, poželjna budućnost i zajednička nada utemeljeni na ljudskoj povezanosti i povjerenju. Ljudski potencijali se ne razvijaju na uštrb drugoga nego putem solidarnosti i suradnje.

POTENCIJAL Sve je važno, interesantno i životno. Od nezaboravnih beskućnika kojima je Grad bio dom do Nobelovaca.

KATRINA UPATNIECE, MICHAL KUCHARSKI I KATARZYNA DYELEVSKA, studenti Umjetničke akademije

LIDIJA NEZNANOVIĆ, predsjednica udruge Glazbena mladež u Osijeku

T

K

Tvrđa može živjeti 24 sata, ali ne samo za studente

Svaka politička vlast kulturu treba držati u vrhu prioriteta

vrđa već je studentiska četvrt.

Vrijedno je razvijati potencijal koji Tvrđi daje Sveučilište i škole i integrirati ih više s ostalim javnim institucijama, ali i stanovnicima četvrti. Stvoriti prostor za uzajamno pomaganje i razmjenu iskustava i sposobnosti. Naravno, kao što je prof. Kramarić rekao, Tvrđa može živjeti 24 sata, ali to ne može biti učinjeno samo za potrebe studenata po cijenu isključenosti starijih stanovnika.

Oni bi trebali biti uključeni na bilo koji mogući način. O stanovnicima se na prvom mjestu i radi u cijelom projektu kulturno turističke revitalizacije osječke Tvrđe pod nazivom Festung Hotel, jer sama obnova objekta nije dovoljna da donese zadovoljavajuće promijene u četvrti. Oni trebaju dati i svoje ideje, reći ono što očekuju od nas, i znati što žele postići. Stanovnici bi zato trebali biti pravodobno informirani o idejama. Opća ideja je da ih se ne isključuje iz projekta koji je o njima, jer ne možemo biti sigurni da znamo bolje od njih ono što im je potrebno (jer i ne znamo) i nametati ideje koje su s Mjeseca.

Glavni cilj projekta je oživljavanje četvrti i poboljšanje financijske situacije stanovnika. To je i u interesu privatnih poduzetnika i vlasnika kuća, koji bi dobili pristup izvorima financiranja za obnovu povijesnih zgrada.

To bi mogao biti veliki infrastrukturni napredak za četvrt koja će postati još atraktivnija i za turiste i stanovnike. Zahvaljujući vanjskoj podršci, stanari bi bili u stanju stvoriti mogućnosti za iznajmljivanje soba ili apartmana i tako ostvariti dodatni izvor prihoda.

ulture nikad nije dosta, a Osječani imaju velike potencijale koje treba hraniti vrijednim programima. Kulture ima koliko je današnja situacija može proizvesti. Svakako bismo trebali iznaći načine da nam informacije o događanjima u gradu budu još dostupnije, a da pritom trošimo razumna, ne prevelika financijska sredstva na marketinšku strategiju u kulturi i na samu realizaciju događanja. Uvijek treba raditi na tome da se zadrži postojeća publika, ali i na tome da se kontinuirano privlači i odgaja nova. Možda je najbolji način za to da se informacije o kulturnim događanjima pojavljuju na neočekivanim mjestima jer na taj način kultura dolazi čovjeku, nudi mu se i privlači ga. To je poput impulzivne, neplanirane kupnje.

Voljela bih da je koncertna sezona snažnija (nemamo Koncertnu direkciju), umjetnici smo u pronalaženju kvalitetnih, a jeftinih programa, no nedostaje nam simfonijskih orkestara i zvučnih svjetskih imena. Svakako treba podržati gospodina Davora Bobića u izuzetno entuzijastičnom

➤ Bilo bi sjajno da se uspostavi veza između Osijeka i Rige, jer ima puno toga što se može iskoristiti za razmjenu.

POTENCIJAL U Osijeku je mnogo kreativnih ljudi koji bi mogli imati velike ideje za grad. Svaka osoba bilo koje dobi zapravo može pokrenuti vlastiti posao.

➤ Osijek je prekrasan grad koji mora rasti u svakom smislu. Imamo talentirane umjetnike kojima treba ponuditi radne uvjete.

radu u organizaciji Osječke muzejske glazbene srijede tijekom godine.

Svaka politička vlast kulturu treba držati visoko na ljestvici prioriteta i poticati izvrsnost jer kultura uvelike ocrtava identitet sredine u kojoj postoji. Velika je snaga u radu osječkih udruga, a prepoznavanje kulturno-umjetničkih društava koja čine identitet grada je ujedno i strategija kulturnog razvoja.

POTENCIJAL Važno je prepoznati potencijale, dati im prostora i raditi na tome da isti ne propadnu, nego ih usmjeravati od samih početaka.

OSKULTURA I 108

MARKO BREKALO, predsjednik HKUD Željezničar

MARKO JOSIPOVIĆ, predsjednik udruge Šokačka grana

Ne dopustimo da se bećarac i tamburica zatru i izgube

Život treba vratiti u centar Osijeka

B

O

ećarac je naše zaštićeno i na svjetskom nivou priznato kulturno blago, tamburica i nošnja sačuvano blago zbog kojeg nam se diljem zemaljske kugle klanjaju i upozoravaju da to blago čuvamo izvornim kakvo je i da ni po koju cijenu ne dozvolimo da se zatre i izgubi. Ovo drugo prenosim iz osobnog iskustva i kontakata koje sam ostvario vodeći društvo po turnejama diljem zemaljske kugle.

Promicati ga možemo na mnogo načina, a to su turizam, festivali – odlazak na festivale i kulturna zbivanja te organizacija festivala i kulturnih zbivanja u Osijeku.

Prednosti Osijeka kao grada kulture su nemjerljive u odnosu na današnji Osijek koji je slabo prepoznatljiv na karti kulturnih zbivanja u regiji, Europi i svijetu. Za HKUD Željezničar očekujem da nas konačno grad Osijek uvaži i prihvati na način koji nas prihvaćaju sva ostala mjesta na ovome svijetu čiji smo gosti bili.

Temeljni problem Osječke kulture je što u planiranju i organizaciji kulturnih dešavanja sudjeluje premali broj ljudi koji su nositelji ➤ I KUD-ovima treba dati priliku sudjelovanja na Osječkom ljetu kulture.

109 I OSKULTURA

i predstavnici udruga koje sudjeluju u proizvodnji i očuvanju kulturnih dešavanja.

Također, treba nam kvalitetna koncertna dvorana s najmanje 1000 mjesta za sjedenje i kvalitetnom infrastrukturom za izvođače (pozornica, garderobe, ozvučenje itd.). Osim dvorane neophodna nam je i kvalitetna ljetna pozornica.

POTENCIJAL Kultura je idealan medij za povezivanje ljudi putem kojega čuvamo i širimo svoju kulturu.

sječka Tvrđa je najjači povijesni identitet grada Osijeka pa onda secesijska jezgra u Kapucinskoj ulici i u ulici Europske avenije, osječka konkatedrala i osječki parkovi. U Centar treba vratiti život, grad mora živjeti.

Oživiti stare kavane, trgovine, obrtničke radnje. Tu je i osječka šetnica uz Dravu s pripadajućim drvećem, obližnjim parkovima, rasvjetom, pješačkim mostom, spomenicima u blizi kojih treba biti još više.

Osijek je živio životom srednjoeuropskog grada s poznatim secesijskim zdanjima, trgovinama u centru Osijeka, gradskim kavanama, starogradskim pjesmama, korzom, u kojem se osim hrvatskog jezika čuli “esekerski govori”. Imao je muzej od druge polovice 19 st. HNK je počeo s radom u 20. stoljeću sa svojim repertoarom. Spominju se i Šokci kao stanovnici Osijeka ali to su uglavnom zemljoradnici. Tu je i tambura kao glazbalo od Paje Kolarića, dakle 19. stoljeća prisutna u gradskom životu, a onda i HPD Lipa.

Danas Osijek ima prepoznatljivu ➤ Građani grada Osijeka, osobe iz kulture prilično dobro kotiraju, no trebamo ju kontinuirano dograđivati, obogaćivati i promovirati.

tradicijsku Udrugu Šokačka grana Osijek, koja djeluje deset godina (od 2005. godine) i radi na iznovljavanju tradicijske izvorne pjesme, igre, zaboravljenih običaja rada, ali i slavljenja, starih ručnih radova i izložbi ručnog rada do znanstvenih istraživanja iz baštinske kulture. Ovim šokačkim tradicijskim programima obogaćuje se urbana kultura Osijeka.

POTENCIJAL U znamenitosti treba uključiti i ostali dio osječke regije. Potrebno je kvalitetnije i s više projekata elaboriranje povijesti Osijeka.

MATIJA PAVKOVIĆ, glasnogovornik Alternativnog kluba Epic

MIRA SEKEREŠ, voditeljica i predsjednica Udruge za promicanje kulture plesa Plesni studio Shine

Osijek je uvijek bio grad rock’n’rolla

Plesni potencijal je još uvijek neiskorišten

P

N

ogledajte bendove poput Gužve u 16-ercu i Debelog precjednika koji su 20 godina aktivni na sceni ili War-Heada koji je također dugo aktivan. Tu su i drugi. Na youtubeu se mogu pronaći bendovi poput InFormation, Collateral, Mardraum, Invader, Vortex, Bugarska Skupština, Vai Ficar Preto, Garage in July, Hysteria, Zed’s Fist, Imp, Hanged, S-Kapada, Black Flame, Kymera, Praxitens, Immortality, Attera, Bustum, Wasted Generation, Red Rosters, Prohibity, Posrnule djevice, Hellhound blues band... Tu su i mnogi drugi projekti koji su još i danas aktivni ili na žalost nisu, no njihov trag je ostao. Osijek je uvijek bio grad “Rock’n’Rolla” i brojni moji vršnjaci su dolazili studirati u Osijek samo zato što je grad imao jaku scenu i dobre klubove u kojima su se održavali zanimljivi koncerti.

No, Osijek u ovom trenutku nema kulturni identitet osim što je prepoznat po individualnim naporima pojedinaca ili pojedinačnim projektima tipa HNK-ove dramatizacije knjige Unterstadt ili već spomenutih bendova War-Head ➤ Osijek je propustio priliku kada je UFO fest bio proglašen najboljim demo bend festivalom u istočnoj Europi.

i Debelog Precjednika ili zborova poput Brevisa koji često imaju nastupe izvan Hrvatske. Napore treba usmjeriti prema mladeži.

Grad treba sponzorirati prostore za probe, galerije, koncertne i kazališne prostore kako bi se iz toga izrodilo nešto suvremeno i prepoznatljivo.

POTENCIJAL Dokaz snage i energije osječke publike jest i činjenica da je bend iz Novog Sada, Atheist Rap izabrao Osijek za koncert povodom 25. godišnjice.

ajveći potencijal vidim u mogućoj sinergiji svih plesnih udruga i gradske uprave. Osnivanjem kulturno-plesnog centra po uzoru na Pulu, Rijeku ili Zagreb, ostvario bi se čvrst temelj za daljnju suradnju, obrazovanje i kvalitetu profesionalnih plesnih programa. Grad Osijek ima ogroman potencijal što se tiče profesionalnih plesača. Predstave u HNK-u uključuju baletane, break dance plesače, plesače i plesačice iz plesnog studija Shine, a i suvremene plesače. Primjer takvih predstava su “Petar Pan” i “Orašar” pod vodstvom koreografa Dinka Bogdanića i direktora baletnog studija HNK u Osijeku, Vuka Ognjenovića.

Zamislite, te su predstave unaprijed rasprodane. Nije li to dovoljan motiv za ulaganje u ples kao u kulturu življenja u lokalnoj zajednici, a i primjer neiskorištenosti plesnog potencijala.

Ulaganje u kulturu je i ulaganje u djecu i budućnost. To su naši budući akademici, plesači, umjetnici i inovatori. To su učitelji koji će vašu djecu voditi kroz školske klupe i stvarati primjer samopo➤ Bitno je kulturno djelovati i biti potpora gradu u kojem živiš i ne dopustiti da grad živi tebe.

uzdanja i ostvarenja. S ponosom će reći da su u svom gradu mogli ostvariti sve svoje potencijale. To je budućnost.

Uložimo u prave ljudske vrijednosti. Stvorimo zajedno prostor za sve ljude koji se žele iskazati, i sudjelovati u zajednici. Puno kazališta, dvorana i centara. Još voditelja, redatelja i kreativaca.

Probudimo u svima želju. Želju za plesom koji dolazi iz dubine našeg bića.

POTENCIJAL Grad Osijek broji 16 plesnih klubova, udruga, studija i skupina. To su plesači s velikim plesnim iskustvom i pedagoškim radom.

OSKULTURA I 110

MIRSAD MUJKANOVIĆ, bloger i društveni komentator

NADA JOVANOVIĆ, voditeljica Francuske alijanse Osijek

Stvoriti kulturni Po gradu je posijan mali milijun lokacija za inkubator, po uzoru na poduzetnički BIOS kulturna događanja N

ajveći kulturni potencijal grada je infrastruktura: mali milijun lokacija posijanih po gradu koje bi bile idealan setting za razne kulturne događaje, posebice tijekom toplijih mjeseci. Cijeli niz trgova, Školjka, amfiteatar preko Drave, katakombe, secesijski zdenac u centru, dvorište GISKO-a, dvorište Kazamata, pa su tu STUC, Barutana, mjesni odbori... Imamo hrpu potencijalnih lokacija za održavanje različitih manifestacija, no one se ili uopće ne koriste ili se koriste na kapaljku.

Tu je i Tvrđa, naravno, koja ima veliku turističku vrijednost. Dosadašnji napori Grada da Tvrđu pretvori u nekakav centar kulturnih zbivanja u gradu nisu se pokazali uspješnima. Možda treba spomenuti i onaj nesretni Kulturni centar u sklopu Eurodoma koji izgleda dijeli istu sudbinu, a to je da će biti otvoren na Sveto nikada. Potencijalno, to je multimedijski i multifunkcionalan prostor kakav ovom gradu nasušno treba, no činjenično tu nema kruha, barem za sada...

Tu su i Umjetnička akademija i ➤ Osječani su izgubili onaj neki, uvjetno rečeno, renesansni duh, kad su ljudi išli na sva kulturna događanja u gradu.

111 I OSKULTURA

O

studij kulturologije koji, čini mi se, ne rade dovoljno na svom predstavljanju prema van, prema javnosti, a među njima sigurno ima kreativnih i talentiranih ljudi kojima treba davati što više šansi.

Potencijal dakle postoji, ali on ni izdaleka nije iskorišten.

Kultura je vrlo osjetljiva biljka koja raste i razvija se samo u uvjetima redovnog zalijevanja “zelenim mlazom” (financijskim), a svi znamo da je Grad financijski u žešćem kurcu i sve se kreše, a kultura je obično prva na udaru.

POTENCIJAL Problem je nedostatak publike i nedostatak kulturnog senzibiliteta, pogotovo među mladima. Što je paradoksalno jer imamo UAOS.

no što sam u drugim dijelovima Hrvatske ili u inozemstvu čula o Osijeku, vodi me do zaključka da smo prepoznati uglavnom po suhomesnatim prozvodima i ribljim specijalitetima. To jest dio našeg kulturnog identiteta ali mislim da se kulturna baština i identitet temelji i na drugim stvarima.

Iz perspektive predstavnika jedne od brojnih udruga koje se svakodnevno bore za egzistenciju svojih programa, postojeća kulturna politika jasno i skoro ekskluzivno daje prioritet institucijama u kulturi. Institucije jesu bitne ali ne smiju biti ekskluzivni nositelji kulturne djelatnosti i kulturne ponude.

S druge strane, izvaninstitucionalni dionici u kulturi skup su udruga, organizacija i pojedinaca čije djelovanje nije koordinirano niti umreženo a njihova suradnja uglavnom ovisi o individualnim i sporadičnim inicijativama. Sustavno umrežavanje, suradnja i mutualizacija resursa malih dionika mogla bi se postići stvaranjem kulturnog inkubatora, po uzoru na poduzetnički ➤ Proces kulturne integracije je dvosmjeran a u njemu ćemo se afirmirati tek kada postanemo svjesni našeg doprinosa Europi.

inkubator BIOS. Na taj bi način institucije u kulturi dobile protutežu što bi otvorilo put ravnopravnijim odnosima i stvaranju šire platforme kulturnih dionika.

Sve te pojedince, organizacije, udruge i institucije koje danas predstavljaju duh kulturne raznolikosti, baštine i multietničnosti moramo uključiti u proces donošenja odluka i kreiranja politike umjesto što ih, kada nam to odgovara, prikazujemo kao kakvu mečku na lancu.

POTENCIJAL Sukcesivni režimi i vlasti u zadnjih 250 godina ostavili su nam u nasljeđe sasvim pristojnu infrastrukturu.

NIKOLA MAK, potpredsjednik Savjeta za nacionalne manjine Hrvatske

RITMOS BUBNJARSKA SKUPINA

Treba zaštititi i Ne smijemo zanemariti promicati “Essekersko” epitet “slavonski” N

ajveći potencijal osječke kulture jest upravo visoka kulturna raznolikost koja je u najvećoj mjeri utemeljena na tradiciji zasnovanoj u 19. i 20. stoljeću. To su njemački i hrvatski dramski, glazbeni i lutkarski teatar, likovna umjetnost – prvenstveno slikarstvo, muzeologija i arhivistika, zaštita spomenika kulture, arhitektura i urbanizam, privatno i javno glazbeno školstvo, kontinuirani koncertni život, tiskarstvo i izdavaštvo, javni spomenici, bibliotečna djelatnost, suvremena književnost, glazbeni i plesni amaterizam s naglaskom na tamburaštvu, folkloru i zbornom pjevanju. U taj potencijal ubrajamo i javne manifestacije – Festival tamburaške glazbe, glazbeni memorijali “Darko Lukić” (glasovir) i “Franjo Krežma” (gudači), “Krležini dani”, Susreti lutkara i lutkarskih kazališta – SLUK. U taj potencijal ulaze i vrlo bogati i raznovrsni programi brojnih udruga nacionalnih manjina gdje posebno mjesto zauzima znanstveni skup “Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu”. Svemu tome treba ➤ Projekt “Osijek – Europska prijestolnica kulture” bi trebao biti snažan poticaj za nove kulturne integracije sa svim susjednim zemljama.

A

dodati i bogate javne programe studija germanistike Filozofskog fakulteta i Umjetničke akademije. Na kraju tu spada i svjetski vrijedna baština rimske Murse i barokne Tvrđe.

“Essekersko” kao bitan i sastavni dio kulturnog i općejavnog osječkog identiteta treba zaštititi i promicati, prije svega među mladima koji se zbog brutalnog i anticivilizacijskog polustoljetnog prekida s tom stoljetnom osječkom baštinom susreću danas kao s potpuno novom pričom.

POTENCIJAL “Essekersko” u osječke vrtiće, škole i fakultete, u sve društvene pore, na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini.

ko definiramo kulturu kao “cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, tj. naučene obrasce mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izraze tih obrazaca u materijalnim objektima” (wiki cit.), tada je “slavonsko, pa i osječko naslijeđe” nešto što ne smijemo zanemariti!

Slavonija, bećari, konji, širok šor, klanja, kirvaji, rakija, kolači i stari slavonski običaji za rođenja, svatove i sprovode... Po ovoj definiciji – to jest dio naše kulture!

No, kultura je po istoj definiciji – podložna i prilagodljiva promjenama za nove naraštaje i svijetu oko njih! Neoprostivo je ne uzeti ih u “kadar”! Mi jesmo sada – za sve one koji će doći poslije nas!

Definitivno da sve što nosi “slavonski” epitet ne smijemo zanemariti, čak štoviše, trebamo njegovati, ali svakako da to „slavonsko” trebamo oplemenjivati novim vrijednostima koje će jednom možda i postati “tradicijske”.

Svakako ga treba poštovati kao dio tradicije koja traje godinama, desetljećima pa i pokoje stoljeće.

I radi nas samih i budućih gene➤ U cilju obogaćivanja svega što pod kulturom podrazumijevamo, važno je obogaćivati ju novim, neobičnim izdanjima, suradnjama.

racija – trebamo i moramo održavati neke od njih – vez, nošnje, običaje, događanja tijekom godine, ali – svakako da trebamo stvarati i vlastitu tradiciju – jer ona podrazumijeva, ipak, nas – koji trenutno živimo, a za buduće generacije! “Slavonska” tradicija nije nastala – ona je NASTAJALA životnim ritualima ljudi koji su živjeli u ovim podnebljima i na ovim koordinatama. MI sada živimo ovdje! U našem podneblju, na istim koordinatama!

POTENCIJAL Nema ništa loše da jedan neobični bubnjarski sastav nastupi zajedno sa simfonijskim orkestrom.

OSKULTURA I 112

STELA MACAKANJA – BAČIĆ, profesorica Hrvatskog jezika i književnosti, osnivačica udruge Atelier Artist

STJEPAN KADOVIĆ, tajnik udruge Antique Fontis

Mladima samo treba poticaj da se izraze i prostor

Želimo osnovati muzej secesije u Osijeku

N

U

ajveći potencijal kulturne djelatnosti vidim u ljudskom potencijalu, s naglaskom na mlade. Mladima samo treba dati poticaj i prostor da se izraze, a oni uvijek mogu ponuditi nešto novo. Takav potencijal, ljudski, nikada ne može biti dovoljno iskorišten.

Zato sam i osnovala udrugu Atelier Artist. Poticaj su mi bili mladi ljudi, većinom moji bivši učenici, dramci, koje pratim kako individualno razvijaju svoje priče. Jedni sviraju u bendovim, drugi snimaju, fotografiraju, crtaju grafite ili entuzijastički organiziraju koncerte po gradu i sve iz same ljubavi prema umjetnosti i kulturi.

Vizija je bila okupiti ih, međusobno upoznati, stvoriti svojevrstan kreativni inkubator ljudi različitih afiniteta i umjetničkih izričaja s ciljem “umrežavanja” u zajedničke multimedijalne projekte.

Kreativo pismo, pokret, drama, film, fotografija... postoje li bolji alati za izražavanje svojih misli, stavova i osjećaja? Meni osobno, ne.

Urbani Osijek, kakvog ga ja vidim, mislim da definitivno nije ➤ Moja ekipica trenutno radi na multimedijalnoj predstavi, koja je tematski vezana za problem masovnih odlazaka mladih iz našeg grada.

113 I OSKULTURA

prepoznatljiv izvan granica grada. Iz osobnog iskustva, ljudi koji nikada nisu bili u Osijeku , imaju uvijek jednake asocijacije vezane za Slavoniju pa tako i slavonske gradove, a to su rumena snaša, tambura, kulen i kobasica. Nemam ništa protiv folklora, ali mi je žao što se izgubio urbani i alternativni identitet Osijeka, koji je bio jasno prepoznatljiv osamdesetih.

POTENCIJAL Osijek na svakom koraku ima prekrasnih lokaliteta gdje se mogu održavati različiti kulturni sadržaji, svaki park, katakomba, šetnica...

pravo je SEDECO Festival skup manifestacija koji trebaju promicati secesijsku kulturu našeg grada, ne samo na regionalnim, nego i nacionalnoj te europskoj razini. Kao što sam već rekao SEDECO Festival je kulturni festival koji slavi secesijsku i art deco kulturu u svim njezinim oblicima i svim dobronamjernim posjetiteljima u našem gradu treba prikazati naš kulturni identitet. Nadalje, osim festivala tu su ostale i aktivnosti naše udruge, koje mlade ljude upravo kroz praktične radionice, edukativna predavanja i zajedničko pohađanje ciljanim manifestacijama, treba usmjeravati prema tim kulturnim vrednotama.

Jedan od ciljeva naše udruge je i osnivanje muzeja secesije u Osijeku, koji bi bio u privatnom ili mješovitom vlasništvu, a koji bi se trebao nalaziti u nekem secesijskom zdanju našeg grada.

Muzej bi obuhvaćao nekoliko impozantnih kolekcija, poput kolekcije petrolejskih lampi, koja je po našim saznanjima jedna od većih u regiji.

Također, jedna od ideja je da se ➤ Neki gradovi u susjedstvu poput Maribora ili Pečuha su znatno kulturno napredovali, dobivanjem te laskave titule.

uredi jedan secesijski stan, kakav primjerice u Zagrebu postoji u vlasništvu Muzeja grada Zagreba, u kojem je živio i radio otac hrvatske moderne, arhitekt Viktor Kovačić.

Također, radimo na pripremanju uvjeta i predaji zahtjeva za članstvo Osijeka u udruženje europskih gradova secesije, što je težak i složen posao.

POTENCIJAL Veliki potencijal kulturnih djelatnosti Osijeka su upravo udruge, koje okupljaju građane raznih zanimanja i razmišljanja.

SUZANA VARGOVIĆ, voditeljica odgojnog rada i osnivačica udruge Breza

SVETLANA MRAK, organizatorica kulturnog programa

Nemojmo zaboraviti one koji su stvarali dušu našeg grada

Danas je kultura postala fast food

K

D

ultura nije samo odjevni premet u koji se rado obučemo kada nam to odgovara, ne možemo je uhvatiti u prekrasne zidine, otisnute stranice, ne možemo je zaustaviti u rijeci zvukova... nota... Iako se u svemu tome prepoznaje, u pokretu, okusima, pričama, skulpturama, slikama, stvaranju. Ona je dio nasljeđa, kao geni. Ona je krvotok, opis duše.

Kultura Osijeka je uvijek postojala. Ona se malo umiri , pa zaspe, pa se budi, ona je živa, osjeća joj se puls. Samo još nije počela glasno pjevati, plesati, ali vjerujem da se taj život ne može utišati i ne smije. Činim sve koliko mogu kao pojedinac da bude glasna svevidljiva i da se osjeća. To je moja odgovornost. Važno je da se svaki dionik kulture za nju založi .

Uvijek smo maštali kako ćemo unjedridti u Zemlju bez granica najbolje što naš grad ima i kako će u stvari ovaj projekt, odnosno manifestacija postati baština mnogih organizacija i ustanova kao platforma suradnje u području odgoja, neformalne edukacije, promicanju kreativnosti i ➤ Kultura je kao disanje.

stvaralaštva te proširivanju kulturnih vidika i metoda tehnika rada. Nismo se htjeli natjecati nego poigrati, dozvoliti sebi i drugima za biti drukčiji.

Nemojmo zaboraviti one koji su stvarali dušu našeg grada. Naučimo najmlađe da se grad i njegova bogatstva čuvaju i poštuju.

Mislim da su roditelji, bake djedovi jako važni u učenju odgovornog ponašanja za očuvanje kulturnih vrijedosti kao i odgojno obrazovne institucije. Važno je da imamo mnogobrojnih događanja za sve dobne skupine.

POTENCIJAL Dobro je sve više povezivati studente s najmlađima u prenošenju kulturnih vrijednosti.

ok se oni stariji bore za golu egzistenciju, mladi žive na drušvenim mrežama. S muzikom se događa slično kao s književnošću. Poezija je danas slabo čitana (čini mi se da isto mogu reći i za prozna djela), a odaziv publike na koncertima, slušaonicama i klupskim svirkama ovisi o broju “lajkova” koje su slušatelji-iz-fotelje “pukli” na određenog izvođača. Stanje je alarmantno ukoliko određeni događaj morate najavljivati tjednima unaprijed da bi odaziv bio koliko-toliko prosječan. Ako bi se krenulo raditi stvari na tjednoj bazi, vjerujem da bi uspjeh bio zanemariv.

S druge strane, danas je kultura postala fast food, do nje se mora lako doći, ona je zasitna i slabo nutritivna te kao takva ne opterećuje. Kultura kao vid obogaćivanja duha i humaniteta čovjeka, koliko bi god to nekad tautološki zazvučalo, danas izmiče iz okvira takvog shvaćanja. U određenoj mjeri, svi smo intelektualno netaknuti, a redefiniranje važnosti kulturnog djelovanja dođe na isto s uvjeravanjem samih sebe u vrijednost takvih nastojanja. ➤ Ako zagrebemo ispod serviranog amblematskog mainstreama, sigurna sam da će izroniti alternativa koja ima mnogo toga za reći.

Stoga se možemo upitati koji su to kriteriji relevantni držati nešto kulturnim dobrom.

Ako kulturnu politiku i suradnju njezinih glavnih i odgovornih aktera shvatimo kao svjesno djelovanje koje teži osnaživanju razvoja i održavanja osječke scene, suradnja i potpora vrlo su bitne.

Maknuti “Mekdonalds” iz zgrade HNK-a i turbofolk iz Tvrđe skupa s devastiranim Trgom Svetog Trojstva vikendima navečer pa ćemo moći pričati o Osijeku kao o stvarnoj kulturnoj sredini.

POTENCIJAL U odgovarajućim uvjetima, najveći potencijal uvijek svoje izvorište ima u ljudima.

OSKULTURA I 114

TIHOMIR SLIVKA, tajnik i producent HKUD-a Osijek 1862.

TOMISLAV LIVAJA, voditelj KUD-a Sarvaš

Do 2020. želimo izgraditi novu koncertnu dvoranu

Brinuti o očuvanju tradicije i folklora

G

U

rad Osijek ima veliki ljudski potencijal, vrijednih i uspješnih kreativaca koji mogu u svom djelovanju puno napraviti. Mnogi su to dokazali i za svoj rad u kulturi pobrali nagrade i priznanja na europskoj i svjetskoj kulturnoj sceni.

Institucije, na svim razinama, su vrlo važan čimbenik. Stručnost i organiziranost ljudi u njima je ključna radi kvalitetnog usmjeravanja, praćenja i verificiranja uspješnosti rada svih ljudi uključenih u kulturne krugove našeg grada, pa i šire. Ljudi u kulturi s te institucionalne razine osuđeni su na četverogodišnje mandate kao i vlast koja potvrđuje ili gubi izbore.

Do 2020. godine želimo izgradit i novu koncertnu dvoranu sa gotovo tisuću sjedala uz pomoć našeg trajnog pokrovitelja Tvornice šećera Osijek i Europskih fondova, kako bi Brevisice, kao najbolji zbor u svojoj kategoriji na svijetu pjevale u njoj, a ne na -18 na Trgu Ante Starčevića.

Kako bi Lipa nakon 130 i više godina i isto toliki broj osvojenih priznanja po cijelom svijetu, ➤ Samo sadržaj može pretvoritii Osijek u Europsku prijestolnicu kulture!

115 I OSKULTURA

u svom gradu zapjevala u svojoj koncertnoj dvorani. Slikari i kipari neka svoja djela postave u prostor nove dvorane. Računamo na Vas! I baletne produkcije, dramske, koncertne svih glazbenih vrsta i uzrasta i popa, rocka, jazza i ljetne literarne večeri i smotre akustične glazbe... i prvi poljubac dok sjedite u 20-tom redu slušajući zvuke Liszta najboljih iz naše “glazbenjare”, a njena baka je red iza vas...

POTENCIJAL Valja nam se okrenuti globalnim komunikacijskim kanalima i kreativnošću promovirati svoje projekte za vrlo malo novca, ali puno „lajkova”.

amaterizmu i raznim amaterskim umjetničkim intervencijama Osijek dobro stoji i može se podičiti s dva aktivna ansambla, nekoliko društava i udruga te dva velika tamburaška orkestra. Manjkavim smatram slabu povezanost između ovih skupina te ne postoji platforma koja bi ujedinila ove skupine. Ne postoje zajednički ciljevi, projekti, festivali za prezentaciju baštine i umjetnosti.

KUD Sarvaš nema tamburaški orkestar jer njeguje tradicijske instrumente panonske zone prije tambura; ponajprije gajde te tambure samice te razne pastirske frule i svirale.

Grad Osijek, sa svim institucijama povezanim s glazbom i glazbarstvom nije pokazao interes za ove instrumente pa se događa da Osječani niti ne znaju da su gajde jedan od najizvornijih instrumenata ovog područja te da su uvelike utjecale na oblike vokalnog i glazbenog opusa i izražavanja.

Ne postoji niti orkestar niti arhivsko istraživanje vezano za ovu problematiku što smatram gole➤ Bugarska je ušla u Guinnessovu knjigu rekorda sa 333 gajdaša na jednom mjestu.

mim propustom za centar Slavonije jer se time nameće zamisao da su nekoć turske tambure, došle iz Vojvodine na ove prostore, nositelji naše folklorne glazbe.

Grad Osijek se trebao pobrinuti za očuvanje što tradicionalnijih oblika glazbenog i folklornog izražavanja jer se uplitanje modernih i klasičnih strujanja u folklornu baštinu učinila golema šteta za nekoć hvalevrijedne glazbene tvorbe. U ovaj problem uključio bih i glazbene škole, muzeje, ansamble ali i Umjetničku akademiju.

POTENCIJAL Potrebno je povezivanje vrtića, osnovnih i srednjih škola u projekte folklora i kulturne baštine.

VERA ERL, predsjednica udruge Šokačaka grana

VESNA MORES, tajnica Slavonskog tamburaškog društva “Pajo Kolarić”

Osijek ima “obrazovne tvornice” kulture

U prvi plan staviti ono što je naše, jedinstveno i autohtono

Z

I

a mene su najveći potencijal mladi ljudi. Ne samo “brojčano” nego aktivno uključeni u sve kulturne sadržaje.

Moramo im otvoriti prostor da svojim posebnostima “mladih” ideja, kreativnošću, budu sadržajima prepoznatljivi, a što im treba omogućiti postojećom kulturnom infrastrukturom, za početak. Osijek ima “obrazovne tvornice” kulture: Umjetničku akademiju i nastavu na Odjelu Kulturologije, da ne govorim o ostalim fakultetima i studentima.

Već sama Akademija, kao “starija”, svojim dramskim, likovnim, glazbenim sadržajima/programima obasipa cijeli prostor Istočne Hrvatske, rekla bih panonski prostor s mnoštvom novih kulturnih sadržaja i ne zaustavlja se na postojećim programima nego ih stalno i dopunjuje i oplemenjuje kulturnim različitostima uključujući pri tome studente i kulturne radnike, znanstvenike drugih europskih naroda što jednoj multinacionalnoj svijesti europskog Osijeka savršeno odgovara. Studenti Odjela Kulturologije otvaraju “svoje kulturne prostore” a ➤ Ne zaboraviti dobar PR u kulturi!

ove godine je prva generacija diplomiranih studenata.

Nije nevažno pokazati u punom sjaju secesijsku ulicu, centru Osijeka vratiti “stari sjaj” i vratiti mu “dušu”, spomenike kulture “umiti”, prirediti dobre tradicijske suvenire i ostale izvrsne promidžbene materijale. Osijek nema mogućnosti Muzeja pokazati svoje kulturno blago, Osijek nema uopće Gradsku knjižnicu.

Tvrđu bi trebalo do kraja obnoviti i realizirati predviđene projekte, iskoristiti lijevu obalu Drave.

POTENCIJAL Šokačka grana je sudjelovala u prepoznavanju zlatoveza i zapisivanju u Registar nematerijalne kulturne baštine Hrvatske.

dentitet slavonske tradicijske glazbe izravno je vezan uz povijest i razvoj tamburaške glazbe u Osijeku i Slavoniji. O tome je u svojoj povijesti tamburaške glazbe pisao muzikolog, skladatelj i dirigent, Osječanin Julije Njikoš.

Od davne 1847. godine, kada je također Osječanin Pajo Kolarić osnutkom svog tamburaškog zbora učinio Osijek prvim tamburaškim gradom u našoj zemlji i u Europi, ali i u svijetu.

Prvenstveno se Osijek trajno i neprekidno manifestira kao središte tradicijske tamburaške glazbe u ovom dijelu Europe.

Taj identitet treba usmjeriti na trajno očuvanje i pružanje potpore razvoju tamburaštva u Osijeku, podupiranjem rada STD Pajo Kolarić kao i Hrvatskog tamburaškog saveza koji djeluje u Osijeku i koji je kruna svih tamburaških orkestara, a koji su zajedno na inicijativu osnivača STD Pajo Kolarić prije 52 godine ustanovili jedinstven kulturni projekt na ovim prostorima, Međunarodni festival hrvatske tamburaške glazbe, a koji je svih ovih godina uz potporu Grada i Župa➤ Potrebno je osmisliti originalan, inovativan i jedinstven program kulturne promocije tradicijskih vrijednosti Osijeka i Slavonije.

nije Osječko baranjske, Ministarstva kulture RH i Društva skladatelja postao i kulturnim brandom grada Osijeka i Slavonije.

U prvi plan treba staviti ono što je doista naše, jedinstveno i autohtono, sve vrijednosti vezane za tradicijsku glazbenu baštinu, narodne nošnje, etnologiju, književnost Slavonije, slikarstvo i arhitekturu te konačno turizam i gastronomiju.

POTENCIJAL Slavonija je unatoč zapostavljenosti najbogatija hrvatska regija i tu činjenicu treba iskoristiti.

OSKULTURA I 116

VESNICA MLINAREVIĆ, prodekanica za nastavu Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti

VINKO RUČEVIĆ, organizator WineOS festivala

N

P

Sjetite se prašnjavih Vjerujem da će ponovo i neurednih izloga zaživjeti vinski trg u pokraj kojih prolazimo Tvrđi ajveći potencijal kulturne djelatnosti u Osijeku je infrastruktura: postojanje kazališta (nacionalnog i dječjeg), muzeji, galerije, gradska i sveučilišna knjižnica, Sveučilište. Potencijal koji osječkoj baroknoj Tvrđi daju Sveučilište, škole, muzeji, velik je. Sveučilište u Osijeku važan je resurs i ključan partner. Vjerujem u nove projekte koji bi integrirali znanost i umjetnost, a zamašnjak su za novonastajuću kulturnu industriju.

Istovremeno treba dodati iznenađenje osoba koje pohode naš grad. Izgubili smo osječke kinematografe, npr. kino Urania nije doživjela stoti rođendan u naletu trgovačkih centara i suvremene tehnologije za svoj konitinuirani kulturno programski život u iznimnoj građevini. Čuđenje je i necjelovito Nacionalno kazalište s hranom i mirisima restorana McDonald’sa.

Identitet je utkan i u arhitekturu grada koja se nažalost oskrnavila u različitim dijelovima grada u vremenu grabljivog kapitalizma koji ide za profitom gdje je čovjek/ljudi izgubio/li smisao. ➤ Jesmo li ispričali nobelovce, umjetnike, znanstvenike, arhitekte, poznate Osječanke i Osječane?

117 I OSKULTURA

Različiti programi se mogu organizirati i u svim začudnijim mjestima, na otvorenom i zatvorenom prostoru. Koliko je prašnjavih i neurednih izloga pored kojih prolazimo mi, ali i oni koji prvi puta dolaze u grad. U tim prostorima se privremeno mogu izmjenjivatiizložbe eksponata, kazališnih, dječjih i studentskih radova, mladih umjetnika.

Identitet Osijeka su životni stilovi sugrađana, različitosti, običaji, navike, vrijednosti i stavovi, svi oblici društvene aktivnosti.

POTENCIJAL Kultura i turizam će umrežiti kulturne, obrazovne, znanstvene i turističke resurse za buduće studijske programe i projekte.

rošlost nam govori da je u Osijeku bilo preko 300 restorana dok se danas može nabrojati poimence svaki te samo jedna vinoteka i wine bar. Ovo je pomalo i zabrinjavajući podatak ako znamo da se Osijek nalazi okružen vinogorjima i najvećim vinarijama u Hrvatskoj.

Vjerujem da će uskoro i ta slika promijeniti te da će ponovo zaživjeti vinski trg u Tvrđi, a svakim događanjem poput Osijek Wine Fest-a i sličnih manifestacija podiže se svijest o kulturi vina i kulturi stola uopće te su svakako događanja koja potiču na druženje što pomalo i nedostaje Osijeku.

Taj identitet treba promicati kroz događanja vezana uz vino poput festivala vina, vinskih sajmova, edukacija vinoljubaca i vinskih znatiželjnika, odlascima i obilascima nacionalnih i europskih sajmova te sudjelovanjem ne samo vinara već i vinskih entuzijasta gdje mogu steći nova iskustva i povratkom u Osijek dalje promicati ovaj oblik kulture. Nije potrebno otići daleko i uvjeriti se što rade susjedi jer upravo puto➤ Onaj tko se želi družiti će pronaći uvijek nešto zanimljivo što se događa i odabrati si aktivnost.

vanjem i posjećivanjem drugih gradova možemo dobiti jasniju sliku gdje se nalazimo i što možemo promijeniti i poboljšati.

Eno-gastro ponuda Grada Osijeka raste, ali je daleko od potencijala koji nas okružuje. Da bi sve funkcioniralo, pretpostavka je da bi svi morali napraviti određeni ustupak. Od vlasnika restorana i vinskih barova pa do krajnjih konzumenata i kupaca koji bi trebali prepoznati kvalitetu i tražiti upravo u navedenim mjestima.

POTENCIJAL Jednostavnim zakonom ponude i potražnje će se stvoriti uvjeti u kojima će se pokazati sav potencijal eno-gastro ponude Osijeka.

VLADO PEST, turistički vodič

VLASTA PILIŽOTA, akademkinja

Osijeku treba mnogo više kulturnih događanja

Kultura je i uređen grad i briga da bude i čist

N

O

ajveće turističke prednosti gradu mogu donijeti kulturne, kongresne i sportske godišnje priredbe za što treba obnoviti nekdašnje stare i osmisliti i ostvariti nove.

Kulturni indentitet grada meni predstavljaju jedino vrhunske kulturna ustanove HNK, Muzej Slavonije, Muzej likovnih umjetnosti i zbirka školjki, a gostima koji prekratko borave u gradu jedino HNK kada im mi vodiči dolično prikažemo povijest i bogatstvo rada.

U Osijeku treba mnogo više kulturnih događanja, pogotovo svakogodišnjih po kojima bi grad postao prepoznatljiv kao što su Krležini dani u HNK, Festival tamburaške glazbe i kao što je bio Anale opere i baleta nekada.

Prvenstveno u gradu treba završiti zgradu kulturne ustanove u Trpimirovoj jer je u više od sto godina, nakon zgrade HNK, izgrađena jedino zgrada Radničkog doma koja je imala izvanredan prostor i sadržaje za kulturna događanja, ali je na žalost srušena. Od tada nije izgrađena niti jedna zgrada namjenje➤ Prošla su bogata vremena izgradnje kulturnih ustanova za što je Maribor dobar primjer.

na kulturnim događanjima osim uređenja zgrade nekadašnjeg arheološkog odjela Muzeja Slavonije, a istovremeno je u gradu izgrađeno čak tri sportske dvorane i stadion.

POTENCIJAL Kulturni indentitet grada meni predstavljaju jedino vrhunske kulturna ustanove HNK, Muzej Slavonije, Muzej likovnih umjetnosti i zbirka školjki.

sječki identitet su svakako sve kulturne i umjetničke institucije: HNK, Dječje kazalište i kazalište lutaka, kulturno-umjetnička društva, brojni slikari, kipari, glazbenici (kompozitori i izvođači, bilo narodnih, zabavnih, dječjih kompozicija i dr.). Mišljenja sam da osječki kulturni identitet nije dovoljno prepoznat.

Doba secesije (ono sto se vidi u arhitekturi) bi mogao biti početak i onda sve redom. Promicati ga treba stalnom promocijom na sve moguće načine: radio, televizija, festivali, veliki plakati po cijelom gradu – posebno s označavanjem godišnjica zbivanja, osnivanja, rođenja, i slično te velikim ekranima na glavnim trgovima na kojima bi se stalno nešto “okretalo-vrtjelo”, a vezano uz dane kada se promovira sadržaj, a posebno ona kulturna i umjetnička dobra i stvaraoce koji se prepoznaju i šire od regije.

Potrebna nam je ljetna pozornica, ali i sa zatvorenim prostorima za različite prigode: festivale ozbiljne prije svega, i druge vrste glazbe, folklora, dramske i kino predstave, izložbe kipara, ➤ Sigurna sam da 365 dana u godini ne bi bilo dosta da se sve predstavi što je u Osijeku i okolici stvoreno.

slikara, djece, razne radionice s aktivnostima kroz cijelu godinu, uz možda simboličnu članarinu polaznika.

Kultura nije samo predstava, koncert, festival i sl. već i uređen grad i briga stanovnika da bude i čist!

POTENCIJAL Osječko ljeto kulture je dobro zamišljeno, možda nedostaje veća prepoznatljivost u regiji i svijetu, kao primjerice zagrebački “Cest is the best”!?

OSKULTURA I 118

ZDENKO LIŠKA, predsjednik udruge Pannonian Challenge

ZORAN KOJČIĆ, filozofski savjetnik, predsjednik Hrvatskog društva za filozofsku praksu

Etablirali smo grad kao epicentar ekstremnih U kulturi trebamo sportova kulturne menadžere P

annonian Chaallenge se ne smatra kulturnim događanjem nego više sportskim, tako i ne postoji strategija razvoja kulturnog dijela PC-a, a koji je za nas u organizaciji svake godine sve važniji dio festivala i želimo ga razvijati i napredovati i u tom pogledu. Ideja PC-a jest da glazbeni program prati sportski program odnosno da glazbeni izvođači budu u skladu sa sportovima a to su punk, rock, elektro, hip hop i ostali glazbeni pravci koji više pogađaju manje skupine urbane kulture.

Samim time nije lako doći do velike mase ljudi no postepenim rastom i ulaganjem u glazbeni program postoji mogućnost dovođenja zvučnijih svjetskih imena s kojima bi onda došli i mnogobrojni strani gosti, kao što su recimo Rudimental, NOFX, Prodigy, SubFocus itd...

Prije svega moramo steći imidž grada otvorenog za svjetske trendove, grada otvorenog za turiste i grada otvorenog za nove stvari. PC je etablirao grad Osijek kao epicentar ekstremnih sportova ovog dijela Europe a bori➤ Vjerujemo da sustavnim radom na razvoju urbane kulture možemo graditi identitet urbanog grada.

119 I OSKULTURA

M

mo se da bude i kruna Europe.

Isto tako želimo biti prepoznati kao sport and music festival s jednako kvalitetnim glazbenim programom. Nakon što napravimo svi zajedno dugoročan plan i viziju te odlučimo gdje želimo doći onda se trebamo pozabaviti pitanjem kako to i ostvariti. Vjerujemo da je Osijek grad potencijala...

POTENCIJAL Osijek je grad pozitive i građani su jedni od najboljih domaćina, prijatelja i navijača.

ladi sigurno jesu najveći potencijal svih kulturnih djelatnosti u Osijeku, baš zato što su oslobođeni sprega koje starijima nameću društvene uloge i obveze. Ako su mladi kreativni i slobodni izražavati se (riječju, slikom, tijelom...) u skladu s idealima u koje i dalje vjeruju i ako su u tom izražavanju dovoljno uporni, onda su i sposobni ostvariti svoje ideale i zahtijeve.

Istovremeno, mladi su danas nezainteresirani za svijet oko njih i povučeni u neki čudan svijet u sebe – u svoju sobu, u svoj Facebook nalog, u svoj mobitel, u sliku sebe samih u zrcalu javnih zahoda. Iz ove perspektive ne znamo hoće li to izići na dobro ili na loše, ali iz povijesti znamo da je kultura uvijek bila ispoljavanje unutarnjeg svijeta ka van.

Mladima moramo osvijestiti da je u redu stvarati nešto novo i da to što stvaraju trebaju podijeliti s drugima, da trebaju prihvatiti kritike, da se trebaju odvažiti i ispoljiti stvoreno.

Znam dosta mladih koji pišu pjesme, prave skulpture, stvaraju na najrazličitije načine, ali to sve ➤ Bez obzira na ishod 2020., Osijek treba imati dugoročne planove na području kulture.

drže za sebe, u nekom strahu od neuspjeha ili mišljenja drugih.

Od toga ih trebamo osloboditi i pokazati im da umjetnost i kultura uvijek obogaćuju svijet oko nas, da oni i te kako mogu tome doprinijeti.

Osijeku je potrebna restauracija brojnih zgrada, fasada, postoji veliki broj kulturnih spomenika kojima bi glancanje dobro došlo. Treba misliti i na budućnost.

Osim toga, valjalo bi potaknuti i sadržaje nematerijalne kulture kroz afirmaciju do sad nepoznatih umjetnika ili čak pravaca.

POTENCIJAL Sigurno ne bi bilo loše potaknuti stvaranje nove kulturne baštine koja bi uvela duh postmoderne u grad, ili nekog pravca koji još nismo imali.

ZVONKO HORVAT, tajnik Slovenskog kulturnog društva “Stanko Vraz”

Europa potiče multikulturalnost, a mi upravo to imamo

M

islim da grad Osijek u kome je registrirano 12 manjinskih udruga, ali i prisutno puno više manjina dobro promiče njihov kulturni identitet što Europa kao zajednica naroda potiče. To je dobro za grad koji se prikazuje kao otvoreni grad za sve koje inače smatramo strancima. Prema nekim pokazateljima jasno možemo vidjeti da je stanje puno bolje nego li prije dvadeset godina. Registrirano je više manjinski udruga koje djeluju i okupljaju pripadnike svoje manjine i zbog toga možemo reći da je Osijek multikulturan grad. Kao takav, svakako treba isticati i kulturno bogatstvo manjina, jer su one dio njegovog identiteta.

Preporučio bih bolje povezivanje s gradovima prijateljima Osijeka kroz kulturne programe. U prošlosti je bilo nekoliko manjih inicijativa koje bi sada trebalo pojačati i nastaviti zacrtanom strategijom.

Najveći potencijal su svakako ljudi iz kulture, koji rade i sastavljaju programe. Mislim da se uvijek može napraviti više i da bi kod nas trebali kulturni menadžeri ➤ Želimo li biti nekome prijatelj trebamo ga pozvati u goste.

koji bi se bavili tim aktivnostima.

Poznavajući iskustva grada Maribora kojeg sam posjetio 2012. u vrijeme dok je taj grad bio prijestolnica europske kulture znam da je taj projekt povećao broj stranaca koji su posjetili grad za oko 40.000 a svima je jasno što to znači. Osijek bi postao prepoznatljiv između brojnih gradova koji su u zajednici naroda. Ostao bi trajan pečat i zapis da smo i mi bili dio te priče.

POTENCIJAL Kulturni centar pored Eurodoma mora biti završen i pod njegov krov treba stati osječka kultura. Takav centar Osijek je nekad imao.

OSKULTURA I 120

Titulu Europske prijestolnice kulture osvajaju gradovi u kojima su njezin značaj prepoznali i prigrlili i kulturnjaci i političari i građani.

I svjesno iskoračili u zajednički napor stvaranja boljeg mjesta za život.

KORNELIJA MLINAREVIĆ, PROČELNICA UPRAVNOG ODJELA ZA PROGRAME I PROJEKTE EUROPSKE UNIJE I GOSPODARSTVO, GRAD OSIJEK

121 I OSKULTURA

ANTE LAUC, profesor Ekonomskog fakulteta u mirovini

Osijek bi mogao postati epicentar razvoja kulture U

koliko se kritična masa ljudi u općini i županiji usaglasi s ciljevima, može se zahvaljujući mogućnostima interneta vrlo brzo pokrenuti proces samoodgoja, samoobrazovanja i samoorganizacije.

Za pet godina Osijek može postati, prvenstveno zahvaljujući Sveučilištu s 20.000 mladih, epicentar razvoja kulture u našoj lijepoj domovini ali, i šire.

Najveći potencijal Osijeka je jasna i zajednička vizija utemeljena na milenijskoj prošlosti, a posebno bih naglasio Domovinski rat i Mirnu reintegraciju. Postoji niz živih ljudi, koji su bili stvaratelji u te dvije operacije, Europa nije iskazala dovoljno podrške, posebno u obrani grada.

Naš kulturni potencijal su mladi, posebno u alternativnim djelatnostima koje je teže realizirati u premalim ili prevelikim centrima (Umjetnička akademija, IT sektor i dr.), volonterske udruge, a posebno geografski položaj koji nam omogućuje veliku prirodnu, etničku,i međunarodnu raznolikost i bogatstvo.

Zato nam je Europska prijestol➤ EPK 2020 je Bogom dana prilika da ne budemo više periferija, rub EU, već epicentar iz koga će zračiti ljubav, istina i sloboda.

BELA IKOTIĆ, koordinator projekata Poduzetničkog inkubatora BIOS

Nađimo investitore koji će ulagati u kulturu U

nica kulture 2020. šansa da iziđemo iz moralne, intelektualne i u cjelini kulturne krize. Kad podignemo motivaciju, nivo znanja i vještina (u doba širokopojasnog interneta to nije tehnički i financijski problem) i razbuktamo timski duh (nadvladamo 4. potrebu prestiža i podignemo samoaktualizaciju), Europska prijestolnica kulture 2020 će se afirmirati kao najbolji i najvažniji projekt u Europskoj uniji.

POTENCIJAL Zagovaram razvijanje sinergije vjere, znanosti i umjetnosti te maksimalno korištenje visoke tehnologije.

BIOS-u na neki način već i pomažemo kulturi kroz rad coworkinga, a idealno je mjesto za dijalog, suradnju i edukaciju koja se odvija u njemu. To je prostor bez granica za ideje i suradnju, i odlično “igralište” za razvoj kako poduzetništva tako i umjetnosti, dizajna te pokušavamo kroz sjajne ljude koji ostavljaju trag u njemu (Jesenka Ricl, Marko Jovanovac...) pretvoriti u komercijalnu priču, održivu i važnu za Osijek.

Umjetnički inkubator po meni mora stvarati nove kulturne vrijednosti što je vrlo subjektivna stvar za razliku od poduzetništva koja su što konkretnija to bolja.

Ako želimo kulturu koja proizvodi vrijednost u zapošljavanju, materijalnoj i infrastrukturnoj, onda, po meni, govorimo o turističkoj kulturi. Jer, Osijek za svoje potrebe proizvodi sasvim dovoljno kulture potrebne građanima.

Klubovi i festivali su svakako potrebni u svakom gradu, a koje veličine i koliko puta godišnje, može se matematički izračunati.

A to je jedan od svakoga. Za više jednostavno nema interesa, pa ➤ Ako želimo imati UFO koji je već godinama lokalan onda ne tražimo od njega i ne nadajmo se da će postati EXIT.

to sad primjenite na svaki drugi vid kulture.

Ono što je u svijetu startupova mantra, a tiče se ulaganja, je famozni ROI (return of investment).

Koliko jedan investitor mora uložiti na počeku i koliki je povrat te investicije i u kojem vremenu?

Kako to primjeniti na umjetnost.

Pa nađimo investitore koji u to ulažu. Treba se maknuti od toga da je jedini način ulaganja u lokalnu umjetnost kroz grad ili državu, a ako oni ne daju sredstva prestajemo s radom.

POTENCIJAL Kao grad imamo potencijala i on nikada neće biti dovoljno iskorišten ako s malo radimo puno. Dajte ljudima otvorene ruke i slobodu.

OSKULTURA I 122

DAMIR RESIMOVIĆ, suradnik u marketingu Uprave Zsolnayeve baštine, Pečuh

DRAŽEN ALERIĆ, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti, Grad Osijek

S

Lj

Val gospodarskih i strateških susreta Osijeka i Pečuha

uradnja s Gradom Osijekom je u posljednjih par godina jako napredovala, možemo reći da je sad jako osjetan “val” gospodarskih i strateških susreta i sve je više događanja koji nas povezuju s Osijekom.

U slučaju da Osijek postane Europskom prijestolnicom kulture, općina Grada Pečuha, kao i kulturno-gospodarske institucije i turističke organizacije će svakako pružiti pomoć Osijeku na bilo koji način to bude potrebno.

Za dublju suradnju, smatram da je potrebno više foruma, workshop djelatnosti, kao i zajedničkih projekata.

Pečuh je 2010. nosio prestižnu titulu Europske prijestolnice kulture, a jedan od najvećih projekata je upravo koncertna dvorana Kodály Centar. Gostovanja susjednih zemalja u Kodály Centru su jako česta, i kada govorimo o susjedima pritom mislimo na Hrvatsku, Slovačku, Austriju i Srbiju. Jačanje međuregionalne suradnje, predstavljanje kulturnih, povijesnih i duhovnih vrijednosti je dobilo jedno novo značenje zahvaljujući Centru Kodály.

Što se tiče važnosti za čitavu državu, možemo reći da u procesu decentralizacije, misleći pritom na kulturna događanja, čitava je regija postala bogatijom za jednu od najboljih akustičnih dvorana. Svjetski poznati glazbenici koji su do sada nastupali: Kronos Quartet, Pat Metheny, Al Di Meola, Andrej Gavrilov, Jan Garbarek, Zoltán Kocsis, Malcolm Bilson, Felix Lajkó, Fazil Say i Gábor Presser. Stalni orkestar Centra Kodály Panonska je filharmonija. Nadam se da ovi podaci govore sami za sebe.

➤ Pod okriljem neprofitne ustanove Uprava Zsolnayeve baštine odvija se godišnje 3000 programa, dok broj posjetitelja nadmašuje 420.000.

POTENCIJAL Centar Kodály ne funkcionira samo kao koncertna dvorana, već i kao konferencijski centar MICE (meetings, incentives, conventions, events).

123 I OSKULTURA

Naši ljudi su kvalitetni, znalci, iskusni, umjetnici, borci...

udi su najvažniji. Naši ljudi su kvalitetni, znalci, iskusni, umjetnici, borci... Treba ih pustiti da rade, stvoriti im uvjete i dati potporu. Naizgled jednostavno, ali to se, zapravo, jako rijetko i teško događa. Pogledajte bilo koji segment društva, ne samo kulturu, gdje se postižu vrhunski rezultati u Hrvatskoj ili svijetu.

Naći ćete pregršt Osječana. Ti su ljudi uspjeli, ali su morali otići iz Osijeka. Većina ih je otišla jer su morali, ne jer su željeli i to je naš problem, to je problem Osijeka, to trebamo promijeniti.

Samo se jedinstvom može uspjeti u ovom projektu i ne samo u ovom. Naravno da očekujem jedinstvo jer ovo je projekt koji nije niti započela niti će završiti trenutna vlast, počeo je puno prije i nema kraja. Umjetnost i kultura ne smiju imati politički predznak i biti monopol pojedinaca ili stranaka.

Kultura nije trošak, nego izravna i neizravna dobit i neophodno je više ulagati u kulturu, a ne smanjivati sredstva. Prioritet je znatno podići razinu podrške izvaninstitucionalnoj kulturi. Ka➤ Kultura pripada narodu i nerijetko se briše i nacionalni predznak, a kamoli ovi naši smiješni, nebitni plemenski savezi.

zališta, muzeji, arhiv, galerije... su javna dobra od posebnog značenja za svaki grad poput, recimo, škola ili bolnica i njihovo djelovanje i postojanje ne smije biti upitno, a politika i političari su apsolutni prolaznici koji trebaju služiti svemu navedenom... služiti, a ne vladati.

Treba zanemariti osobne stvari i vlastitu promidžbu te provjetriti naš gradski kulturni prostor. Ima tu dosta toga za počistiti.

POTENCIJAL Objektivna gospodarska zaostalost za Dubrovnikom, Rijekom i Pulom su naše prednosti i aduti jer imamo najveću mogućnost napredovanja.

IGOR MAVRIN, član Kandidacijskog odbora osječke kandidature za Europsku prijestolnicu kulture

IRENA MIKULIĆ, PRONI Centar za socijalno podučavanje

Puno smo naučili iz iskustava bivših prijestolnica kulture

Mladi nisu nešto što će nam se dogoditi, oni se događaju

M

P

ožemo Osijek uspoređivati s EPK gradovima (post) industrijskog predznaka, koji su pokušali pronaći novi razvojni smjer u kulturi, odnosno u kulturnim i kreativnim industrijama.

Tu se ističe Glasgow koji je dobar primjer kako se naslov prijestolnice kulture može uklopiti u dugoročne razvojne strategije grada.

Svoju industrijsku prošlost promišljali su i Lille (2004.), Liverpool (2008.) i Ruhr (2010.), kroz obnovu industrijske baštine i orijentaciju na nove, održive industrije – s naglaskom na kulturne i kreativne.

Logična poveznica Osijeka jest i ona s gradovima prijateljima, Pečuhom i Mariborom. Na njihovim iskustvima se također može učiti, u smislu prijenosa znanja stečenih upravljanjem ovako zahtjevnim programom, ali i u kontekstu nemalih problema s kojima su se suočili.

Zatim su tu gradovi koji će biti prijestolnice kulture u nadolazećim godinama – nizozemski Leeuwarden (EPK u 2018.) je grad u izrazito ruralnoj, poljo➤ Osijek sad ima priliku i treba je iskoristiti za pokretanje procesa promjena.

privrednoj regiji. Po tome je iznimno sličan Osijeku. Na jugu Italije, također u izrazito ruralnoj regiji je grad Matera, EPK za 2019. Odabrana je u snažnoj konkurenciji brojnih talijanskih gradova, mada je imala najslabiju gospodarsku poziciju, ili upravo zbog toga.

Osijek može učiti iz iskustava svih tih gradova, onih uspješnijih, onih manje uspješnih. Može učiti i od gradova koji nisu izborili naslov Europske prijestolnice kulture, mada su pokušali.

POTENCIJAL Aktualni i neki budući nositelji naslova, u nedostatku snažne financijske konstrukcije, okrenuli su se pokušaju pronalaženja novog puta.

romocija mladih kreativaca doprinosi ukupnom potencijalu kulture i čitavog razvoja Osijeka, mijenja ozračje u gradu, i promovira lijepo.

Ono što ćemo trebati učiniti jest povećati razinu vidljivosti onoga što mladi ljudi rade. Kao zajednica možemo i trebamo jasno izraziti pozitivan stav i uvažavanje kulture mladih. Ne zaboravimo koliko energije i poduzetništva imaju mladi u sebi. Pritome nikako ne izostavljam iskustvo i potencijal starijih.

Uporno tvrdimo i puna su nam usta takvih iskaza, da su mladi naša budućnost. Ma nisu gospodo, mladi ljudi su naša sadašnjost i tako će uvijek biti! Voljela bih da to svi shvatimo. Mladi nisu nešto što će nam se dogoditi, mladi ljudi nam se događaju. I kao takvi neizostavan su dio ovog društva, ove zajednice, ovog grada i njegove kulture.

Multikulturalnost možemo promatrati i kao izvrsnu podlogu za kreativnost, a ona podrazumijeva razvoj novih prilika i kao takva osnova je svakog identiteta, pa tako i kulturnog, te kao takva si➤ Imamo divne primjere koje trebamo isticati i truditi se da ih zadržimo, poput Pannonian Challengea, Zemlje bez granica, Slama i dr.

guran potencijal za kulturni i svaki drugi razvoj. U slučaju našeg grada, bogata povijest i sve naše kulturološke odrednice, te činjenica da smo najveći grad ovog dijela Hrvatske, sveučilišni grad s puno mladalačkog potencijala, geografski dovoljno blizu četiri europske metropole, uskoro nadam se izvrsno povezani zračnim prometom i s puno više gradova u Europi i svijetu, možemo samo isticati kao naš veliki potencijal.

POTENCIJAL Posebice bi bilo važno promovirati postojeći potencijal subkulture, street arta, i drugih “nevidiljivih” oblika kulture mladih.

OSKULTURA I 124

IVANA BESTVINA BUKVIĆ, predsjednica katedre za Kulturalni menadžment na Odjelu za kulturologiju

KORNELIJA MLINAREVIĆ, pročelnica Upravnog odjela za programe i projekte Europske unije i gospodarstvo

U

U

Revitalizacija starih industrijskih objekata je europski trend slijed političko-ekonomskih promjena, Osijek danas ima brojne prostore koji su radnije imali gospodarsku namjenu a trenutno nisu u funkciji no uz određena ulaganja (brownfield investicije) i kvalitetne sadržaje mogu oživjeti kulturnu ponudu grada.

Pritom su se osječki umjetnici, udruge, institucije pokazali sposobnima razviti programe koji uz građane Osijeka mogu zaintrigirati i posjetitelje iz drugih regija.

Primjerice, projekt S.O.S. – Scena osječkih studenata, koji se provodi u suradnji studenata i djelatnika Umjetničke akademije u Osijeku i Odjela za kulturologiju već drugu sezonu postavlja kazališne predstave u prostorima Umjetničke akademije, a u budućnosti zasigurno ima potencijala za daljnji razvoj i samostalno djelovanje u većim prostorima.

Upravo je revitalizacija ranijih industrijskih objekata i kvartova, u smislu brownfield investicija, trend u Europi (pozitivni su primjeri Budimpešte, Glasgowa, Linza i dr.), no slijepo ulaganje u objekte bez ekonomski ispla➤ Osijek već sada nudi brojne kreativne, kvalitetne sadržaje vrijedne viđenja.

125 I OSKULTURA

tivih poslova u okviru kreativnih industrija ili održivih, kvalitetnih kulturnih programa za koje postoji tržišni interes, nije opcija.

Odnosno, dugoročna održivost projekta bez prodajnog tržišta i financijske isplativosti nije moguća.

S obzirom na industrijsku povijest, Osijek svakako može iskoristiti mogućnost provedbe “brownfield” investicija u svrhu stvaranja inkubatora za razvoj kulturne scene i poduzetništva u kreativnoj industriji.

POTENCIJAL U suradnji s drugim institucijama neophodno je razvijati Osijek i regiju kao turističku destinaciju koja nudi kulturne i umjetničke sadržaje.

Samo složni gradovi postaju prijestolnice kulture

svim pozitivnim primjerima (Lyon, Sienna, Marseille, Genova, Košice i dr.) koje su navodili sudionici prijašnjih EPK projekata na događajima koje u protekle dvije godine diljem Hrvatske organizira entuzijastični tim Ministarstva kulture, ističe se nekoliko ključnih elemenatai za uspjeh kandidature i kasniju održivost tog velikog poduhvata: projekt ne smije biti politički – ali zahtijeva razumijevanje gradonačelnika i podršku političara; grad kandidat mora definirati jasne ciljeve i poruke koje želi odaslati; nužno je osigurati financijske garancije i stručne kapacitete za pripremu projekata; “osloboditi” institucionalni i neinstitucionalni potencijal kreativnog sektora i uložiti vrijeme u kreiranje kvalitetnog programskog sadržaja (s izraženom europskom dimenzijom i odmakom od same baštine) te svakako uključiti građane i njihove ideje od početka procesa u stvaranju projekta, temeljeno na optimizmu i kreativnoj sinergiji dionika.

Belgijski Mons je na primjer grad veličine Osijeka, prebogate povi➤ Nužno je osigurati financijske garancije i stručne kapacitete za pripremu projekata.

jesti sa tri baštinske lokacije na listi UNESCO-a, čiji predstavnici su izjavili nakon osvajanja titule: “Da bi uspjela, zajednica mora biti jedinstvena i složno se baciti na važni projekt koncipiran na regionalnoj razini, koji je zamišljen kao prekrasna jednogodišnja pustolovina”.

POTENCIJAL Umeå je pokazala “strast i zajedništvo kojima žiri nije odolio”, tako se žiri izrazio pri objavi odluke za Europsku prijestolnicu kulture 2014.

MILAN IVANOVIĆ, Panon, Institut za strateške studije Osijek

Važne su privatne poduzetničke inicijative u kulturi V

iše je različitih skupina potencijala za kulturne djelatnosti grada Osijeka koje su vrlo vrijedne i na kojima se može izgrađivati Europski grad kulture. Tu su prije svega mladi ljudi, osječka mladost, koja je kreativna, ali koja mora sama izboriti svoj prostor, a ne da im stariji udjeljuju djelatni prostor na “žličicu”. Potencijal Sveučilišta u Osijeku je iznimno velik, ali u mnogim segmentima – od kreiranja kulturnih događanja do posjete tim događanjima – nema značajnije manifestacije duha niti broja sveučilištaraca. Arhitektonska i sakralna baština te osječki spomenici (skuplture) važan su dio kulturne ponude koja ni izdaleka nije u funkciji koju bi mogla i trebala imati.

Vrlo su važne privatne poduzetničke inicijative i u sektoru kulture (koje treba podupirati i javnim novcem; niz je primjera: Knjižara Nova je centralno mjesto, ne samo Osijeka, u promociji knjige.

Ili osječki nakladnici: npr. osječka “Grafika” ili “Alberta” – nova nakladnička kuća u Osijeku – daju važne priloge kulturnom ozračju ➤ Osijek je grad na rijeci, ali tu pogodnost ne koristi.

ŽELJKO TURKALJ, rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Osijek nije jučer počeo sanjati o kulturi, živi ju daleko u prošlost

M

i izgradnji kulturnog identiteta grada. Mislim da, isto tako, nije dovoljno iskorišten potencijal nevladinih organizacija i udruga građana koje djeluju u sektoru kulture ili suplementarnim aktivnostima: Društvo pjesnika “Antun Ivanošić”, Društvo likovnih umjetnika amatera “Likar” ili Volonterski centar Osijek, Udruge “Breza”, i “Dokkica”, FB grupa “Osijek kakav je nekad bio”.

POTENCIJAL Osijek, odnosno Slavonija, nema – a treba imati – muzej industrijskih strojeva.

ožda nije dovoljno naglašeno u čemu imamo snagu i korijene. Osijek je grad nobelovaca. Naša dva najznačajnija nobelovca su pohađala osječke škole i tako pronijeli ime grada.

Osijek je i grad svjetski poznatih umjetnika kao što je Knifer.

Pretprošle smo godine obilježili Kniferovu godinu, no to nije bilo dovoljno naglašeno. Tu su i Oscar Nemon, Waldinger i drugi umjetnici. Osijek nije jučer počeo sanjati o kulturi, on nju živi daleko u prošlost.

Treba spomenuti da je Osijek grad koji je kroz povijest dao 56 članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti što nije mala stvar za grad veličine Osijeka.

Trenutno imamo 18.000 mladih koji studiraju u Osijeku, 2000 zaposlenih od čega je 1500 intelektualaca, najobrazovanijih ljudi u gradu. Ove brojke daju snagu Osijeku i pokazuju u kojem smjeru može ići.

Važno je reći da je tek jedna četvrtina studenata iz Osijeka, a ostali dolaze iz cijele Hrvatske i susjednih zemalja. Oni u Osijek kao sveučilišni centar ne dola➤ Trebamo se ponositi time što u Osijek mladi dolaze steći znanje.

ze samo zbog naobrazbe nego da bi učili o njegovoj povijesti i kulturi te da bi kulturna događanja, kazališta, muzeji, galerije, gradske ulice... koje posjete, bili dodatni element edukacije.

Upravo su mladi ljudi, studenti iz drugih krajeva naši promotori jer promidžba od usta do usta daje najbolje efekte, bolje od bilo koje medijske aktivnosti.

Mladi glumci i ranije, a i danas, traže prostor za alternativnu scenu što je prostor kojega drugi veći gradovi i centri omogućuju.

POTENCIJAL Osijek ima izniman potencijal postati centrom likovne, glazbene i kazališne kulture i kao takav dostojno nositi titulu.

OSKULTURA I 126

MODERATORSKI POGOVOR

Davor Špišić, KNJIŽEVNIK

Javna rasprava o kisiku

D

obre ideje ne iscrpljuju se u instant dopadljivosti. Niti se zamagljuju kratkoročnim ciljevima. Usprkos diktatu fast food vremena. Zato me nadom ispunjava esencijalna, dalekosežna i održiva futuristička strategija (elaborirana i u Bid Booku) o Osijeku kao Kisiku. Sjajna dizajnerska i komunikacijska ideja vizualno varira elemente molekule kisika u početnom slovu grada i godini u kojoj bi se mogao okruniti krunom Europske prijestolnice kulture: O2020. Iz promišljene mantre “axis of the young generation” (okomica, os mlade generacije) deriviran je Oxygen, kao sublimat realne budućnosti neopterećenih generacija. Onih generacija koje na dobrim ali i lošim iskustvima prethodnih generacija, na uspjesima i promašajima – od čije se neprestane izmjene sastoji život – same moraju prepoznati i zgrabiti ukazanu šansu.

Naposljetku, mapirane putanje atoma unutar zamišljene molekule prirodno se prožimaju kao autoputevi koji organski vode od Osijeka do drugih gradova neposrednog slavonskog kruga, prekograničnog susjedstva i Europe, kao referentnih točaka njegove globalne sudbine.

Meni je osobito uzbudljivo što se službena strategija ove “zračne kupke” u natjecanju Osijeka za titulu EPK 2020. u mnogim željama i projekcijama doslovce poklapa s razmišljanjima gra-

OSKULTURA I 128

đana umemoriranim na blogu Oskultura. U dvije godine postojanja, Oskultura je doživjela gotovo 200.000 posjeta; intervjuirano je više od 200 građana kao neposrednih proizvođača kulturnih vrijednosti ili analitičara i konzumenata kulture; osim toga, na te su se intervjue svojim komentarima referirali i umrežili mnogi drugi građani... Tako da je u pravu Vladimir Ham, zamjenik gradonačelnika Osijeka i prvi čovjek osječke kandidature za EPK 2020., kada ističe: “Niti jedan grad do sada nije napravio ‘javniju’ javnu raspravu o kulturnim potencijalima za Europsku prijestolnicu kulture. Cilj javne rasprave i načina na koji je provedena na Oskulturi nije bio da slušamo hvale na svoj račun, nego upravo da ljudi koji se bave raznim aspektima kulture kažu svoje mišljenje – što po njima nedostaje u gradu, što je nekakav potencijal Osijeka u toj utrci za prijestolnicu kulture i što je ono na čemu bi se svakako trebalo poraditi. Nismo niti u jednom trenutku smatrali da smo svemogući. Nama je ova participacija građana bila vrlo važna i informativna. Proces promjena u kulturnom razvoju grada je sada započeo i po meni je nepovratan baš zato što se cijela stvar radila tako javno.”

Kao svojevrsni moderator na Oskulturi imao sam čast pratiti ovaj raznoliki energetski potencijal sugovornika: glumaca, pisaca,

129 I OSKULTURA

redatelja, likovnjaka, arhitekata, dizajnera, bendova, performera, glazbenika, turističkih radnika, proizvođača hrane, sociologa, filozofa... I pored njihovih bogatih različitosti niz je zajedničkih osobina kojima se osječki krvotok svježeg zraka obilato napaja.

Bez obzira bili oni profesionalno vezani za područje kulture ili joj pripadali amaterskom vjerom, svima je zamjetna neobuzdana strast za ono čime iskazuju svoje stvaranje ili, pak, uživanje u stvorenom kulturnom dobru.

Govoreći o prošlosti Osijeka sugovornici Oskulture nipošto nisu robovali pukoj nostalgiji, nego, bazirajući se na činjenicama dosegnutih standarda (od barokne ili industrijske ere pa do 70-ih i 80-ih prošlog stoljeća), pokušavali su predočiti temelje za suvislo građenje budućnosti.

Rezignacija kao rak-rana te samosvojnost kao poželjni lijek, još su jedno od njihovih dragocjenih upozorenja. Posebice je značajno da većina sugovornika napušta onu prevaziđenu viziju kulture kao “nadgradnje” već kulturu kao kisik s pravom smještaju u bazične nasušne potrebe, ne ustručavajući se kulturu tumačiti kao industriju a djela stvaralaštva kao proizvode.

Za njegu građanskog i civilnog osjećanja zdravog života jako je bitno da je brojna momčad intervjuiranih (kao i onih što su se umrežili svojim komentarima)

TITULA U NAMA Neovisno o tome hoće li titula EPK 2020. doista i pripasti Osijeku, napori ubilježeni ovdje na Oskulturi dokazuju da je ova titula u nama samima i da ju moramo zasluživati i braniti svaki dan.

NASUŠNE POTREBE Većina sugovornika napušta onu prevaziđenu viziju kulture kao “nadgradnje” i smještaju je u bazične nasušne potrebe, ne ustručavajući se kulturu tumačiti kao industriju a djela stvaralaštva kao proizvode. otvoreno podijelila packe onom tako čestom bahatom miješanju politike u sve pore življenja.

Tražeći svrsishodnu potrebu za partnerstvom između građana i službenika upravljačke administracije. Također je gotovo svima u fokusu bio ljudski faktor – ljudske resurse u pravilu su isticali kao nešto u što se isplati ulagati. O organskom prožimanju tzv. elitne i pučke kulture bilo je često na Oskulturi riječi, prepoznajući tako Osijek kao idealni grad-pozornicu.

Golema, vrijedna i raznolika javna

baza poput Oskulture, nešto je što egzaktno i strateški obvezuje korisnike u budućnosti. Neovisno o tome hoće li titula EPK 2020. doista i pripasti Osijeku, ovdje ubilježeni napori dokazuju da je ova titula u nama samima i da ju moramo zasluživati i braniti svaki dan. Stoga, vratimo li se na metaforu Kisika, udahnimo duboko i ne dopustimo da ikada više ostanemo bez svježeg zraka. Bez daha nas smije ostaviti samo kakvo vrijedno i mukotrpno stvarano djelo. Djelo umjetničkog erosa, mašte, zanosa, zanata i znanja.

broj 2. ◄► svibanj 2014.

KORNELIJA MLINAREVIĆ Promotorica projekta kandidature Osijeka za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

Ovogodišnje Europske prijestolnice kulture su švedska Umeå i latvijska Riga, a poznati su i gradovi koji će to biti do 2020. godine kada će titulu ponijeti jedan hrvatski i jedan irski grad.

– gradovi u kojima su značaj titule prepoznali i prigrlili i kulturnjaci i političari i građani. I svjesno iskoračili u zajednički napor stvaranja boljeg mjesta za život. VIŠE

Os

KULTURA

z mnogih izvještaja i studija napravljenih na temu Europske prijestolnice kulture može se zaključiti da pobjeđuju i odnose titulu oni gradovi koji potpuno iskoriste priliku

Ravnateljica Gradskih galerija Osijek

Glavni je problem osječke kulture financijska „manjkavost“ I zuzetno je važno da Osijek, kao središte istočne Hrvatske, sveučilišni grad s vlastitim Studijem glume i lutkarstva, građanima i stanovnicima okolnih mjesta koja gravitiraju Osijeku, osim HNK i Dječjeg kazališta, može ponuditi još jednu kazališnu scenu. Osijek se već godiMislim da nama bori s odljevom ustanove kulture, kazališnih udruge i ljudi umjetnika, ovoga grada nisu ponajviše svjesni kulturnih mladih, jer vrhunaca svojeg jednostavno stogodišnjeg ne postoji dovoljno nacionalnog radnih mjesta teatra, knjiga na kojima bi i književnika, se oni mogli glazbenika i i trebali afirmirati. Želimo kompozitora, velikih glumaca, educirati lokalne publike slikara i kipara… o aktualnim i inovativnim suvremenim umjetničkim praksama, ali i aktivno uključiti studente Umjetničke akademije u sve programske aktivnosti galerije. VIŠE

JOSIP CVENIĆ

broj 3. ◄► lipanj 2014.

MIRA SEKEREŠ

Najmlađi polaznici naših plesnih škola već sa četiri godine se uče prepoznati naše kulturno naslijeđe i educiraju se o glazbi, plesu i stvaralaštvu.

Pedagoški rad je temelj kulture ao plesna udruga koja promiče kulturu plesa težimo tome da što više surađujemo s umjetnicima iz najrazličitijih područja umjetnosti.

Promičemo ples kroz razne institucije,

Tvrđa nije ništa manje značajna od Peristila posljednje se vrijeme ipak pokušava vratiti kulturu na mjesto koje je imala u svom zlatnom dobu, a govorim o prošlom i pretprošlom stoljeću u kojem je kultura bila važan čimbenik

toliko da se svaki grad prepoznavao po nekom od svojih pisaca, slikara, glazbenjaka.

Nisam sigurna radi li se na tome u dovoljnoj mjeri. VIŠE

Os

matram da je Osijeku svakako potrebno novih izložbenih prostora, no naravno pri tome treba razmišljati na koji način će ti prostori funkcionirati i kako će se projekti financirati. Veličina galerije ne garantira kvalitetu nekog Osijek kao reumjetničkog djela, no gionalni kulturni istovremecentar definino velik, tivno zaslužuje reprezentatitulu Europske tivan prostor prijestolnice pruža veće kulture 2020. gomogućnosti u postavci dine zbog svoje izložbe i djeli- bogate kulturne ma naglašava povijesti, kao i njihovo znazbog sadašnjeg čenje. kulturnog poBitno je tencijala. mogućnost odlučivanja dati pojedincima koji uz dovoljno iskustva i odlučnosti imaju nove i jasne ideje, vizije, te koji znaju kako se upravlja institucijama. VIŠE

DANIJELA PINTARIĆ

IVAN KRISTIJAN MAJIĆ

Redatelj

U mladima leži najveći kulturni potencijal Osijeka

Osijek i je bio grad koji je multikulturalnost živio još u doba monarhije, to je već bio grad u kojeg su dolazile predstave iz Beča i Budimpešte, ovdje su djelovali i stvarali umjetnici iz cijele Srednje Europe.

a to su mnoge državne organizacije, reprezentacije, škole, dječji vrtići, razne sportske udruge i klubovi. Naša je namjera promoviranje plesa kao integralne umjetnosti. VIŠE

sijek ima veliku tradiciju kulturnih djelatnosti, ima veliki potencijal i do sada visoka priznanja i na državnim razinama kao i na međunarodnim konkurencijama, ali sve je to postignuto u nerazmjeru s financijskim planovima političara svih Moramo zbog boja i ideolo- nas u gradu gija. Njima je ostvariti često kultura kulturnu „nužno zlo“. strategiju bili Kulturu treba štititi ali je ne mi proglašeni prijestolnicom treba samo zaštiti onako kulture ili ne, zauvijek, nama sada stavljajući treba realizirati stakleno zakašnjele zvono nad projekte radi nečim i stvar naše budućnosti. je završena, kulturni identitet je proces i na njega treba stalno paziti i njegovati ga.

U kulturnim sam vodama preko trideset godina i ne iznenađujem se više stanjem u kulturi. VIŠE

Kultura nije ekskluziva, već dio svakodnevice čovjeka M

islim da potencijal Osijeka, a niti čitave ove regije, nikako nije iskorišten! Napuštene tvornice, predivne industrijske arhitekture, prazni parkovi, Drava, divan secesijski centar, romantičan i pitom Donji grad,

sve su to u mojim očima mjesta koja neiskorištena zjape.

Ja tu vidim kulturne centre, koncerte i filmove na otvorenom, izložbe po ulicama, predstave na splavi, umjetničke četvrti. VIŠE

Os Velika je snaga u radu osječkih udruga, a prepoznavanje kulturno-umjetničkih društava koja čine identitet grada je ujedno i strategija kulturnog razvoja.

eliki potencijal Osijeka su njegovi mladi, široj kulturnoj publici još neotkriveni umjetnici; glazbenici, glumci i likovnjaci koji tek izlaze s Umjetničke akademije i iz Glazbene škole.

Njima treba dati Kada bi se svi priliku i prostor da svojim znaujedinili u realnjem, umijećem izaciji kulturnih i kreativnošću projekata – obogate kulturOsječani izvan ni život grada.

Osijeka, oni Već godinama koji rade i djese sjajni mladi ljudi, ali i oni luju u samom već dokazani gradu i mlade iseljavaju iz Osi- nade koje tek jeka jer u njemu dolaze, Osijek bi nemaju priliku mogao postati za umjetnički snažno kulturno rast. Onda u drugim sredisredište u Hrnama postižu vatskoj, ali i šire. zapažene rezultate i postaju značajni dio kulture nekih drugih gradova, naročito Zagreba. VIŠE

NENAD RIZVANOVIĆ Književnik

Os

SANJA JUKIĆ Profesorica na Katedri za hrvatsku književnost Odsjeka za hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Osijeku

Predsjednica udruge Glazbena mladež

Osijek mora postati dio europske mreže nezavisne kulture

informacije o događanjima u gradu budu još dostupnije, a da pritom trošimo razumna, ne prevelika financijska sredstva na marketinšku strategiju u kulturi i na samu realizaciju događanja. VIŠE

sijek je u svojoj suštini sastavljen od mnoštva različitih, kompleksnih i izrazito hibridnih identiteta. Meni priča o nekom jedinstvenom osječkom kulturnom identitetu smrdi na još jedan regiMislim da onalni fašizam.

Mislim da bismo bismo trebali puno više treprovesti stvarnu bali inzistirati na decentralizaciju razlikama. kulture. Volio - I u Osijeku, kao bih da u Osijek i u Hrvatskoj, postoji nešto najveći je problem kulturni nalik Zakladi klijentelizam.

Kultura Nova ili Jedna ozbiljna zagrebačkog nacionalna kulPogona. turna strategija lako bi mogla naprosto izbiti kulturu iz ruku dobro umreženih kulturnih gubernatora, tutora i posrednika koji sistematski blokiraju kulturu i umjetnost. VIŠE

KULTURA

KULTURA

Grad bih brendirao kao identitet mnogovrsne blizine P

Dug je proces povratka urbaniteta na mjesto gdje on pripada, u grad N eće mu nedostajati posjetitelja i turista iz raznih dijelova Europe koji će kući svakako ponijeti krasne, premda površne dojmove, jer Osijek je uvijek tako djelovao na svoje goste. No, mislim da je najvažnije poraditi na pokretanju onih progra-

ma koji imaju dugoročnije rezultate, odgojnu i obrazovnu ulogu, koji se i nakon izlaska iz zagrljaja europske potpore mogu samoodržavati i uspostaviti kontinuitet, poput raznih kreativnih radionica, workshopova… VIŠE

Os

ini mi se da je najveći problem u nedostatku profiliranoga kluba s konstantnim sadržajima, koncertima.

U njima se ljudi dobro osjećaju, iz vikenda u vikend se vraćaju. Tako se stvara scena. Nije to preteška formula

za shvatiti. Njujorški CBGB najbolja je škola, a ta je škola stara 40 godina samo je mi još nismo kadri naučiti.

Imali smo devedesetih OKS, kasnije Mini teatar pa United, danas Epic, ali nedostaje sustavnost i konstanta. VIŠE

Os Ponekad je problem i ako imamo krive ljude na pravim pozicijama jer se tada ne događa ništa napredno.

Kada bismo dobili financijsku injekciju, s vremenom bi se grad i izgradio i poboljšao.

Ono što nije dovoljno iskorišteno je sinergija svih umjetničkih scena. Nekako jedni za druge uopće ne znamo ili ne želimo znati.

Prepoznavanje Osječana van našeg grada je u našem karakterističnom jeziku što je ekipa pametno i iskoristila kao brend grada: lega-lega i mislim da ih treba podržati. Kulturni identitet bi mogli pojačati kroz festivale I smotre kojima bi se trebalo dati

Umjetnički fotografi

Tvrđa je savršen simbol trenutne situacije po pitanju kulture T

islim da bi trebalo (re)aktivirati (barem) dvije institucije. Prva je Studentski centar koji je 80-ih i početkom 90-ih, pod književnim uredništvom, a onda i ukupnim Možda ne bi voditeljstvom bilo loše u okGorana Rema, viru studijskih bio srce osječke programa književne različitih kulture! Druga sveučilišnih sasje institucija Filozofski fakultet tavnica uvesti koji je također kolegije koji imao period bi obrađivali intenzivne inisključivo segtegracije u knjimente osječke ževnu kulturu grada te na neki kulture analogno strukovnim način nastavio ono što je SKUC usmjerenjima. započeo i što, vjerujem, treba biti polazištem njegove obnovljene uloge u tom smislu. VIŠE

MARINA VINAJ Knjižničarska savjetnica Muzeja Slavonije

U Osijeku gotovo da i ne postoje druge industrije osim kulturne industrije O sijeku svakako treba jedna nezavisna scena na kojoj bi se, ne samo konstantno propitivali suvremeni domaći i strani dramski tekstovi, nego i kao prostor za njegovanje drukčijih energija i estetika, posebice u rukama mladih talentira-

nih umjetnika – glumaca, redatelja, pisaca… kojih zasigurno ovaj grad ima. Primjer grada Kölna, u kojemu sam prošle godine radila predstavu u režiji proslavljene i velike redateljice Nade Kokotović, itekako je primjenjiv i u Osijeku. VIŠE

Os

renutno je kulturni identitet Osijeka, barem kada je u pitanju ono po čemu nas drugi prepoznaju, uglavnom vezan za etnografiju slavonskih i baranjskih sela, tamburaše, Za uspješne kulturno-umjetprimjere ne nička društva, moramo tražiti hranu itd. Od toga naravno izvan Hrvatske, ne trebamo i ne dovoljno je smijemo bježati, na primjeru ali smatramo Varaždina i da je za jednu Špancir festa viurbanu cjelinu djeti kako samo ipak potrebno stvarati nove i jedan dobro osrevitalizirati sta- mišljen projekt re kulturne pomože oplemetencijale. Veliki niti kompletni iskorak učinjen identitet, a ne je osnivanjem Umjetničke aka- samo kulturni, demije. VIŠE cijelog grada.

VLADIMIR RISMONDO

broj 12. ◄► ožujak 2015.

KATARINA KRUHONJA

Glumica i profesorica Umjetničke akademije u Osijeku

Osječani poznaju i prepoznaju svoj Muzej

mnogo više propagande i raditi na samom marketingu tako da odjeknu i dovedu goste i van naše zemlje.

Osijek je prekrasan. Ima lijep vizualni identitet grada, imamo spomenike prošlosti, Tvrđu, kazališta… ima se u njemu što vidjeti. VIŠE

ulturne vrijednosti ne možete jednostavno“useliti“ u svoju svakodnevicu.

O njima valja učiti, spoznavati, tražiti, pratiti i promišljati… od vrtićkih doticanja čudesnog svijeta prošlosti, redovitog i Nije dovoljno dobroosmisamo voljeti šljenog osnovgrad, no, važno noškolskog i srednjoškolskog je započeti želprograma… jom da vlastito Valjani i kvalitetpromišljanje ni muzejski proi oslik grada grami dobrom preneseš i drupromidžbom trebaju doprijeti gima. Dakako, do korisnika i stvaranje valpostati i ostati jane promidžbe dijelom već zahtijeva i spomenute, ne znatna ulaganja baš pretjerano koja se zasigsvijetle nam, urno mogu i svakodnevice.

VIŠE

trebaju isplatiti.

Umjesto političkih i politikantskih tumačenja trebaju nam istraživanja kao osnova za samorazumijevanje gdje smo i kako dalje.

Mirovna aktivistica, jedna od osnivačica Centra za mir, nenasilje i ljudska prava

K

Kad se pokrene gospodarstvo, pokrenut će se i financiranje kulture Č

MARIO ROMULIĆ & DRAŽEN STOJČIĆ

Glumica

Odrediti kulturne punktove i jasnu strategiju M

Osijek je godinama imao najjaču rock scenu Č

risjećanje na ponude koje je grad-prijatelj Pečuh davao Osijeku kad se pripremao za europrijestolnicu 2010. i relizacija te ponude govore o minimalnom kulturnom interesu onodobnih Kod Osijeka se osječkih gradradi o jednom skih vlasti za multiidentitetu, prihvat gostujućega mjeseca kojega možemo kulture. krstiti i srednA sada se ne joeuropskim, prihvaća tek i urbano mjesec nego se esekerskim, kulturno proi panonsko ducira i cijela godina. Pred podunavskim, a godinu-dvije svakako i blizuSrbija je Novi graničnim.

Sad odredila za svoga kandidata, a gradu Osijeku nudila se mogućnost susreta i moguća suradnja na tu temu, ali osječkoga odaziva nije bilo. VIŠE

broj 11. ◄► veljača 2015.

Frontman punk benda Debeli precjednik

U glazbenom undergroundu gdje se mi nalazimo kulturna politika ne postoji, ali nisam siguran da je alternativnim umjetnicima odviše i potrebna.

Književna kritičarka i prevoditeljica

Danas, govoreći o kulturi u Osijeku, primjećujem ono što bih najradije odmah zaboravila – mnogo individualaca zatvorenih u svoje male niše, manjak ikakvog zajedništva i kulturne platforme.

ANITA SCHMIDT

TIN KOVAČIĆ

TATJANA BERTOK ZUPKOVIĆ

Treba zadržati postojeću publiku, ali i kontinuirano privlačiti novu ulture nikad nije dosta, a Osječani imaju velike potencijale koje treba hraniti vrijednim programima.

Kulture ima koliko je današnja situacija može proizvesti. Svakako bismo trebali iznaći načine da nam

Osijek, u svojoj boljoj povijesti od današnje, ima itekako izgrađen kulturni identitet. Sva nam pamet iz tih razdoblja itekako treba nešto značiti i treba biti poticaj za nešto što ćemo ostaviti Mislim da je budućim generacijama. Moje jedini način je opredjeljenje kulturnog uvijek za ovaj promicanja – trenutak, ovu predstavljanje suvremenost – na svim poljima suvremene umjetnosti umjetničkog izražavanja, od svih izričaja i arhitekture do pokazivanje da filma, suvrefunkcioniramo menog plesa, zajedno sa svim performansa, tendencijama nove glazbe, novog kazališta. suvremenosti u Gledajući u svijetu. prošlost, trebamo pokušati ocijeniti gdje je Osijek danas u okvirima europske i svjetske kulture. VIŠE

broj 9. ◄► prosinac 2014.

O

K

titeta − Noise Slawonische Kunst s početka 1990-ih samo je nastavak događanja iz 1980-ih, dakako, u novim, ratnim uvjetima, no s istim akterima, i s istim ciljem: proizvoditi, dokumentirati, ostaviti trag! VIŠE

V

Tajnik i urednik Matice hrvatske, ogranka Osijek

O

sijek 1980-ih nije bio ni gluh, ni slijep − ni nepismen! Nije čudno da je takva energija spremno dočekala Domovinski rat, i upravo svojom kulturom i produkcijom odgovorila na pokušaj zatiranja iden-

Performans je mnogima eksces, a ne estetska kategorija

broj 8. ◄► studeni 2014.

Sopranistica, violinistica i kazališna umjetnica

LIDIJA NEZNANOVIĆ

Na kulturni identitet treba stalno paziti

Imamo sjajnu rinfuzu koju ne znamo zapakirati O

Kazališni redatelj

JAGNA POGAČNIK

Urednica književnosti u Školskoj knjizi

Kao i drugi hrvatski gradovi, i Osijek pati od jedne, rekla bih, egzotične bolesti: vrsni pojedinci neorganizirani u jedinstven projekt.

ZLATKO SVIBEN

broj 10. ◄► siječanj 2015.

MIROSLAVA VUČIĆ

S

broj 6. ◄► rujan 2014.

Plesna pedagoginja, voditeljica plesnih tehnika i predsjednica udruge za promicanje kulture plesa Plesni studio Shine

K

Šteta je u Osijeku ne iskoristiti prazne zgrade

broj 5. ◄► kolovoz 2014.

Samo složni gradovi dolaze do titule I

Danas se događa poplava žutila u medijima. Drugi je način života.

I u ondašnje doba su imali svoj život sa sitnim radostima, ali su se držali i kulture koja je nešto značila i predstavljali je prema van.

Slikar

Os

KULTURA

Os

LJERKA HEDL

Glumica

U

Multimedijalni umjetnik

KULTURA

proširiti regijom! Treba biti regijski medij, potpuno prirodno i aktivno uvezan s manjim mjestima oko sebe.

Dakle nipošto(!) ne raditi samo unutar svojega gradskog prostora. VIŠE

KULTURA

sijek danas ima nesuradnički odlične pojedince. No, Osijek književnokulturno gledano, treba osigurati jak komunikacijski kontinuitet i bitno ga visokostrukturirano

I

ako nas se nedopustivo izolira po pitanju gustoće, raspoloživosti i cijena transportnih komunikacija kao elementarnog uvjeta mobilnosti, pa vam čitanje voznog reda neizbježno pobudi osjećaj da ste uistinu na kraju svijeta, osječka kultura bez interkulturalne komunikacije, bez suočavanja s razlikom, nema snage da se isključivo iz sebe same Osijek je u razvija, da se lijepom prstenu pomakne s većih i manjih mrtve točke. regionalnih i Od westerna lokalnih urbanih do romana centara u čijem Kazua Ishigura, dolazak bi žarištu kao stranca je potencijalna onaj moment prijestolnica kada se kulture trebao pojavljuje pulsirati izvanjskost, figura nekon- centripetalno i taminirana centrifugalno, lokalnim okupljajući i kompleksima raspršujući. i konfliktima koja za mentalnu ravnotežu opterećene zajednice potencijalno znači važan predah od njihovih unutrašnjih borbi. VIŠE

VLASTA RAMLJAK

KULTURA

Tek pismenost štiti od nasilja mraka

Ne pristajem živjeti u kulturi u kojoj su Bobi i Rudi najveći punkeri

KULTURA

Gospodarska kriza je ekološki problem proizveden tamo gdje je najviše moći, stoga treba omogućiti moći pismenosti da to, dakako posrednim sofistikacijskim sredstvima, dovede na svjetlo dana.

Voditelj katedre za hrvatsku književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera

O

Os

IVAN FAKTOR

broj 7. ◄► listopad 2014.

KULTURA

GORAN REM

Os

DAVOR VRANKIĆ

broj 4. ◄► srpanj 2014.

Asistent na Odsjeku za kazališnu umjetnost Umjetničke akademije

KULTURA

broj 1. ◄► travanj 2014.

KULTURA

KULTURA

Os

IGOR GAJIN

Institut za mirotvorstvo trebao bi biti inkubator ljudskih potencijala i modela B ez obzira na titulu, na srcu mi leži osnivanje Instituta za mirotvorstvo. Osijek i naša regija imaju iskustvo i znanja iz područja poslijeratne izgradnje mira. Studenti, doktorandi, mirovni instituti i univerziteti iz svi-

jeta, te mirovni aktivisti/ce iz kriznih područja nas obilaze želeći učiti iz našeg iskustva. Osim toga, hrvatsko društvo je još uvijek u procesu transformacije iz totalitarnog i ratnog u demokratsko. VIŠE

Predsjednik katedre za Medijsku kulturu Odjela za kulturologiju

Nužno je stvarati zajedničke platforme među institucijama V ećina europskih kulturnih prijestolnica koristila je titulu (a s njom i europske fondove) da bi stvorila funkcionalno održivi kulturni identitet za budućnost.

To je podrazumijevalo i gradnju javnih Sveučilište plastika, odnoJ.J.Strossmaysno institucija era u Osijeku putem kojih se nameće kao revitalizira ili čak mijenja urjedan od nabani krajolik koji jvažnijih resursa se prilagođava kulturnih popretpostavljenoj budućnosti. tencijala regije.

Pogledamo li što je u tom smislu učinio belgijski grad Mons kao ovogodišnje europsko kulturno središte, svima postaje jasno koliki su mogući dosezi i potencijali jednog takvog projekta. VIŠE

OSKULTURA I 130

Osijek sad ima priliku i treba je iskoristiti za pokretanje procesa promjena. One su u početku kulturne, a mogu prerasti u gospodarske i društvene.

To je uspješna Europska prijestolnica kulture. Član kandidacijskog odbora osječke kandidature za Europsku prijestolnicu kulture

Važno je da Osječani vjeruju u projekt i mogućnost promjene s društvenim promjenama, što posredno može biti i pokretač gospodarskih promjena. Gradovi kandidati i nositelji naslova prijestolnice kulture često se odlučuju za suočavanje s otvorenim pitanjima iz bliže ili dalje prošlosti, pitanjima migracija i manjinske integracije. VIŠE

Os

KULTURA

T

reba ipak imati na umu da je infrastrukturna komponenta Europske prijestolnice kulture stvar prošlosti. Izgradnja neodrživih kulturnih kapaciteta dio je gradova financijski iscrpila.

U trendu su zanimljivi društveni eksperimenti i povezivanje kulturnih

ZLATKO KRAMARIĆ

Identitet trebamo graditi na zadovoljstvu i ponosu K

ulturna je politika važna radi nas koji jesmo ovdje u Osijeku, onih koji će biti, onih koji će doći kao gosti i prenositi pozitivno iskustvo drugima koji će možda doći…

Ovdje se radi u dugotrajnim procesima koji Prednosti ne mogu biti same titule provedeni ako su višestruke, ih ne provodi onaj tko zna i ne financijske vidi zašto to radi prije svega radi (osim za svoje povlačenja dobro), tko će u sredstava i budućnosti naprivlačenja staviti isto i tko javnosti, posjeće biti konzument stečenog titelja, jačanja ili proizvedenog svojih gospokulturnog darstvenika… dobra.

Najveći su potencijal ljudi, mladi ljudi željni dokazivanja i rada. Na žalost taj potencijal nije dovoljno iskorišten. VIŠE

KATARINA DIJAKOVIĆ

broj 14. ◄► svibanj 2015.

VLADIMIR HAM

Niti jedan grad nije napravio „javniju“ javnu raspravu o kulturnim potencijalima sijek se u kandidaturi koncentrira na svoje kreativne potencijale, na činjenicu da je Sveučilišni grad s dugom tradicijom, na činjenicu da smo u zapećku Hrvatske po mnogo čemu i da su mladi uvelike razočarani perspektivama koje se nude. Kroz

taj projekt pokušavamo dokazati da upravo kulturnim razvitkom, koji će potaknuti razvoj kreativnih industrija, možemo vratiti mladima perspektivu i potaknuti zapošljavanje kroz poticanje cjelokupnog gospodarskog razvitka. VIŠE

Os

KULTURA

O

Kultura nije trošak, nego izravna i neizravna dobit

udi su najvažniji. Naši ljudi su kvalitetni, znalci, iskusni, umjetnici, borci… Treba ih pustiti da rade, stvoriti im uvjete i dati potporu. Naizgled jednostavno, ali to se, zapravo, jako rijetko i teško događa. Pogledajte bilo koji segment društva, ne samo

kulturu, gdje se postižu vrhunski rezultati u Hrvatskoj ili svijetu. Naći ćete pregršt Osječana. Ti su ljudi uspjeli, ali su morali otići iz Osijeka. Većina ih je otišla jer su morali, ne jer su željeli i to je naš problem, to je problem Osijeka, to trebamo promijeniti. VIŠE

131 I OSKULTURA

T

ih smo godina pojačali kontakte s onim gradovima s kojima smo bili dugogodišnji prijatelji. Već smo tada imali viziju o tome što će za nas značiti ako se ti gradovi kandidiraju. Neposredno poslije rata, u Osijek smo doveli Vijeće Euorpe, organizirali okrugli stol na kojemu se raspravljalo i o kulturi.

Tada smo ostvarili dimenziju osvješćivanja o postojanju nacionalnih manjina i njihovih prava, građanskog odgoja, prepoznavanja prava i potreba slabijih u društvu te hvatali ritam s drugim dijelovima Hrvatske. To su bili logični projekti i strategije kojima smo stekli određenu prednost. VIŠE

Os

Sada slijedi uređenje vanjskog prostora između bastiona i promenade u potezu od vodotornja na zapadu do kolnog mosta na istoku.

Autorica vizualnog identiteta Grada Osijeka kandidata za Europsku prijestolnicu kulture

Otvoreni smo prema raznim kulturama i spremni na promjene Z

apočela sam rad spram smjernica navedenih u javnom pozivu, a koje sačinjavaju slojevitost dizajna. Očuvanje i promicanje raznolikosti kultura u Europi, naglašavanje njihovih značajki, povećanje osjećaja pripad- Znak ima visoku trodimenzionalnosti građana nu primjenjivost zajedničkom kulturnom u prostoru koju prostoru te pobih istaknula ticanje kulturkao jednu od nog doprinosa najzanimljivijih dugoročnom mogućnosti. razvoju grada, sve su to značajke koje definiraju što uopće znači biti na prijestolnici. U tom smislu nije bilo potrebno prikazati sam Osijek kao epicentar, već kao sredstvo i neku vrstu povećala koje druge pojedince, događaje i ostale pojmove vezane uz kulturni život stavlja u fokus i amplificira. VIŠE

JULIJANA MATANOVIĆ

Uređena Vodena vrata prikazuju potpuno novu vizuru Tvrđe O

vim smo projektom započeli obnovu bastione trase Tvrđe, prostora između bastiona i promenade sa sjeverne strane Tvrđe, prezentaciju bastiona sv. Karla i uređenje prostora između bastiona i Trpimirove ceste, prezentaciju Carskih vrata s istočne strane, arheološko istraživanje prostora srednjovjekovnih Velikih vrata

ribližiti kulturu tim mladim ljudima i usaditi im ljubav prema njoj je veliki zadatak.

Treba konstantno graditi suradnju šire platforme, te razvijati međusobno uvažaPotrebno je vanje i razumistalno pronalajevanje među ziti nove forme, svim kulturnim dionicima. ponekad Završiti kulturni spajati i nešto centar u Eurošto nam se čini domu. Aktivirati pojedine građe- nespojivo. vine industrijske baštine za kulturne industrije i udruge koje se bave kulturom i umjetnošću. Za očekivati bi bilo da se pokrene neki vid javne rasprave, niz tribina i kampanja upoznavanja građana s prednostima i nedostacima navedene titule. VIŠE

IVAN KRISTIJAN MAJIĆ

Ravnatelj Agencije za obnovu osječke Tvrđe

VIŠE

Os

Redatelj Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića i pokretač dramskog studia Atelier

Ne postoji stabilan, osmišljen i kontinuiran rad s mladima i za mlade

U

te prezentaciju istraženog prostora i uređenje prostora do Europske avenije s juga.

Ovaj će projekt prikazati Tvrđu u sasvim novim vizurama. Bastioni sa sjeverne i istočne strane pokazat će se u sasvim novim dimenzijama te će biti osvijetljeni i sa sjeveroistočne strane.

BOŽIDAR ŠNAJDER

Nedavno mi se nudio Budimpeštanski simfonijski orkestar da izvede u Osijeku 9.

Beethowenovu simfoniju, ali taj orkestar ne stanu na pozornicu HNK.

Književnica

Osijeku treba pomoći da svoju ljepotu uspije predstaviti drugima

Z

Lj

EU podaci pokazuju da kulturno-kreativne industrije zapošljavaju najviše mladih

europskim gradovima se puno više bave i puno bolje odnose prema mladima. U Hrvatskoj je situacija relativno slična osječkoj, postoje izdvojeni sadržaji ili programi, ali ne postoji stabilan, Dobivši odgovosmišljen i ornost, ali i kontinuiran rad priliku, mladi s mladima i za mlade. su motivorani U Pforzheimu aktivno se postoje 4 velika baviti svojim kulturna centra mladih u kojima gradom. To je put koji srednjoškolska mora slijediti i i studentska populacija Osijek. vrlo ozbiljno sudjeluje u kreiranju kulturnog profila grada. Organiziraju izložbe, koncerate, radionice, festivale; ali i sami obavljaju admisnistrativnu i tehničku stranu posla. VIŠE

O

Titula prijestolnice je ulaznica za intenzivan proces rasta P

rimarni cilj cijeloga procesa nije mumifikacija grada i njegove povijesti, novo pakiranje i efektna prezentacija najšire shvaćene baštine, nego stvaranje uvjeta za neku vrstu “održivog razvoja” koji više ne podrazumijeva samo kompetentno i kvalitetno djelovanje stožernih kulturnih institucija u gradu, nego i osmi-

Kazališna redateljica

Snaga je u živoj literarnoj sceni, a potencijal u studentima

Književnik

šljavanje novih oblika financiranja, proizvodnje i konzumiranja kulture koji će stimulirati drugačije, “male”, izvaninstitucionalne inicijative. Umjesto inzistiranja na tradiciji kao nečemu što trebamo samo čuvati i pasivno reproducirati, možda je ovo dobar trenutak za razmišljanje o tradiranju kao slanju nečega u budućnost. VIŠE

d najvećeg grada na istoku Hrvatske očekuje se da će potaknuti razvoj lokalnih resursa i uključivanje velikog dijela stanovništva u projekt, a istovremeno iskoristiti dobiveni naslov za privlačenje medijske pažnje i što većeg broja turista.

Razvoj lokalne umjetničke scene potiče Naslov se ponajbolje europske naručivanjem prijestolnice novih djela, primjerice Lise koristi kao verpool (2008.) platforma je svoj program za poticanje temeljio upravo dodatnog kulna produkciji novih djela te je turnog razvoja. imao 60 premijernih sadržaja. Istovremeno, Krakow je kritiziran zbog prevelikog angažmana stranih umjetničkih imena, a Weimar zbog programa kojeg je većim dijelom sačinjavala tzv.visoka kultura. VIŠE

Os MARKO ŠOŠIĆ Dr. art.

Marko Šošić, viši asistent na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti

EVA HÜHN

vučna titula je upravo ono što Osijeku treba. To bi bila jedna od onih podrški kakvu dobri profesori, pedagozi i psiholozi daju djetetu koje je prekrasno – dobro odgojeno, iz dobre obitelji, radišno i talenti- S takvim umjetnicima i imenirano – ali nema dovoljno samo- ma, a najbolje pouzdanja. ipak poznajem A onda, nakon ljude vezane uz mnogo godina literaturu, mnood tog čina gi drugi gradovi – isti se ti profesori, pedagozi u Hrvatskoj, i psiholozi poči- brujali bi glasnju dičiti svojim nije. učenikom. I u svoje biografije – kao važnu stavku – upisuju da su ga upravo oni odgojili i podržali u pravom trenutku.

Osijek je možda, kao i naši Osječani, miran, tih i strpljiv. VIŠE

HNK je brend na kojem trebamo temeljiti kandidaturu H

rvatsko narodno kazalište u Osijeku je najmnogoljudnija institucija kulture i po kvaliteti je u samom vrhu. Ove smo godine dobili osam nominacija za nagradu hrvatskog glumišta što ukazuje da HNK danas ima kvalitetu. To potvrđuje i dolazak opernih pjevača, Domagoja Goretića, najboljeg hrvatskog tenora u osječku operu govori samo o sebi.

Simfonijski orkestar se ne može doživjeti u sportskoj dvorani

R

Intendant Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku

Prije neki dan smo imali simfonijski koncert s našim opernim orkestrom što je izniman događaj za osječki HNK, a uspjeh je potvrdila i kritika i publika.

HNK je posebna institucija kulture oko koje bi se svi trebali okupljati i koja bi trebala biti nukleus, a prema čemu treba graditi brend i kandidaturu za titulu Europska prijestolnica kulture.

VIŠE

Profesorica glazbe u mirovini

adije ne bih otišla na koncert, nego da moram simfonijski orkestar slušati u sportskoj dvorani. To nije pravi ambijent, slušati orkestar koji izvodi Beethovena s pogledom na koševe i sportska pomagala.

I prostorom treba dati poštovanje prema kompozitoru i glazbenicima koji Potrebna je izvode njegovu nova, velika, glazbu. Publika daje poštovanje prava dvorana izvođačima, u kojoj bi izvođači publici, se izvodio a prostor svima kvalitetan glanjima. Ne možezbeni program. mo biti europska prijestolnica U Osijeku se održava puno kulture bez prave koncertne ozbiljnih dvorane. I ovaglazbenih ko se premalo događanja. promovira ozbiljna glazba, a nedostatkom prostora i ovo što imamo gubi na kvaliteti. VIŠE

Časopis Oskultura N

aglasci iz mjesečnih rasprava redovito su pakirani u specijalizirani časopis Oskultura, interaktivno izdanje distribuirano elektroničkom poštom. Korisnici kroz digitalizirani časopis mogu pristupati izravno intervjuima na blogu. Javna arhiva svih izdanja i dalje je dostupna na kanalu issuu.com/oskultura.

STELA MACAKANJA BAČIĆ

broj 20. ◄► veljača 2016.

broj 18. ◄► prosinac 2015.

Naše loše strane su gospodarstvo, slabe financije pa ta objektivna zaostalost za navedenim gradovima u ovom trenutku postaju naše prednosti i aduti jer imamo najveću mogućnost napredovanja.

Pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti

U priču o prijestolnici kulture smo krenuli još ’90.-ih godina

Osijek itekako ima svoju kulturnu povijest, a njezin je glavni problem to što izvan grada nije dovoljno poznata, prepoznata i vrednovana.

Dopredsjednik Hrvatskog društva kulturnog turizma CroCultour, autor projekta „Zaboravljena Tvrđa“ i redatelj kazališno turističke predstave „Vinski trg“

P

ŽELJKO ANDRAŠI

broj 15. ◄► rujan 2015.

DRAŽEN ALERIĆ

LUKA BEKAVAC

broj 17. ◄► studeni 2015.

Gradovi koji su u svojim kandidaturama uspjeli i koji su stvar odradili mudro, žive na tom projektu godinama nakon njegova završetka.

Zamjenik gradonačelnika grada Osijeka

broj 19. ◄► siječanj 2016.

Osijeku i istoku Hrvatske bi se moglo pomoći ovim simboličnim činom i pobjedom u konkruenciji s ostalim gradovima koji su svi zaslužili tu titulu.

Profesor Odjela za kulturologiju

Os

SNJEŽANA BANOVIĆ

KULTURA

broj 16. ◄► listopad 2015.

KULTURA

IGOR MAVRIN

Os

KULTURA

broj 13. ◄► travanj 2015.

SINIŠA KOVAČ

KULTURA

Profesor glazbe

KULTURA

KULTURA

Os

DOMAGOJ JUKIĆ

Osijek se opire ruralizaciji, zadržava i gradi kulturnu kralježnicu koja je pomalo kruta

K

ao i Osijek, i ostali gradovi u Hrvatskoj su u zadnjih dvadesetak godina možda malo previše ruralizirani.

Etnološka kulturna baština, a za koju znamo da je izrazito bogata pogotovo u ovom dijelu Hrvatske, počela se razvodnjavati i kao takva prelijevati u područje sentimentalnosti, površnosti

Umjetničko djelovanje, a kao platforma suvremenih tendencija, mora biti otvoreno prema raznovrsnim sadržajima i akcijama, jer u suprotnom negira svoj postmodernistički identitet i postaje salonska poza.

i kiča.

Osijek se ruralizaciji ne opire na asertivan način, da ponudi nešto novo i prihvati mogućnosti koje donose i Osječani i oni koji u gradu djeluju, jer mobilnost je činjenica i nužna, već to radi jednim tvrdim kulturnim elitizmom i ekskluzijom. VIŠE

Profesorica Hrvatskog jezika i književnosti, osnivačica udruge Atelier Artist

Mladima samo treba dati poticaj i prostor da se izraze

S

ama ideja o osnivanju udruge Atelier Artist postoji već godinama. Poticaj su mi bili mladi ljudi, većinom moji bivši učenici, dramci, koje pratim kako individualno razvijaju svoje priče. Jedni sviraju u bendovim, drugi snimaju, fotografiraju, crtaju grafite ili entuzijastički organiziraju koncerte po gradu i sve iz Kreativo pissame ljubavi prema umjetno- mo, pokret, drama, film, sti i kulturi.

Vizija je bila fotografija… okupiti ih, postoje li bolji međusobno alati za izražaupoznati, vanje svojih stvoriti svojevrmisli, stavova i stan kreativni osjećaja? Meni inkubator ljudi različitih afinite- osobno, ne. ta i umjetničkih izričaja s ciljem „umrežavanja“ u zajedničke multimedijalne projekte. VIŠE

INDEKS IMENA

A Alerić, Dražen 123 Andraši, Željko 18 B Banović, Snježana 93 Barišić, Sunčica 73 Batorek, Franjo Slavko 104 Batorek, Slaven 71 Bekavac, Luka 51 Bertok Zupković, Tatjana 94 Bestvina Bukvić, Ivana 125 Bjedov, Siniša 35 Bobić, Davor 63 Bogdanović, Aleksandar 80 Borić, Marta 27 Bošnjak, Darko 101 Bošnjak, Marijana 89 Brčina, Aleksandra 12 Brekalo, Marko 109 Budimir, Dražen 23 Buljubašić, Iva 27 C Conti, Leonilda 30 Cvenić, Josip 48 Č Čabraja, Miroslav 91 Časar, Damir 63 Čuić, Stjepan 56 Ć Ćurić, Mirko 53 Ćurković, Areta 81

D Dedić, Davor 64 Detling, Denis 22 Dijaković, Katarina 29 Dješka, Marko 33 Doležal, Damir 100 Doroghy, Ivan 27 Dovniković, Borivoj Bordo 20 Dragun, Dragica 44 Dubravčević, Lea 50 Dusparić, Vlatko 17 Dyelevska, Katarzyna 108 Dž Džanko, Vladimir 39 Đ Đerđ Dunđerović, Ivana 47 Đukelić, Đurđica 103 E Erl, Vera 116 F Faktor, Ivan 84 Faller, Nikola 35 Filipović, Vjekoslav 75 Fischbach, Valerija 77 Fischer Tihomir 36 Fumić, Marijana 32 Fürst Medić, Kruna 49 G Gajin, Igor 46 Galović, Stjepko 72 Grgić, Božidar 75

Grgić, Ivan 101 Grigić, Oliver 16 Grubačević, Valentina 38 Gubina, Marijan 51 H Ham, Vladimir 6 Havelka, Jelena 15 Hedl, Ljerka 31 Hočevar, Antonio 100 Horvat, Jasna 48 Horvat, Davor 102 Horvat, Zvonko 120 Huhn, Eva 66 I Ibrahimović, Eldar 76 Ikotić, Bela 122 Iljovski, Trajko 74 Ivanović, Milan 126 J Janečić, Helena 25 Janković, Vjekoslav 95 Jelaš, Danijel 21 Jerabek, Dražen 24 Jerković, Berislav 61 Josipović, Marko 109 Jovanovac, Marko 34 Jovanović, Nada 111 Jukić, Domagoj 65 Jukić, Sanja 55 Jurković, Željka 18 K Kablarević, Miroslav 54

Kadović, Stjepan 113 Karadžić, Dina 23 Katušić, Mario 69 Kemenc, Dario 101 Kljajić, Branimir 13 Ključarić, Lana 29 Kobaš, Karlo 67 Kojčić, Zoran 119 Komendanović, Jasna 87 Kostelnik, Branko 42 Kovač, Irena 104 Kovač, Mario 90 Kovač, Siniša 93 Kovačević, Srđan 71 Kovačić, Tin 74 Kramarić, Zlatko 57 Kroflin, Livija 88 Krpan, Zvonimir 76 Kruhonja, Katarina 107 Kucharski, Michal 108 Kusik, Vlastimir 40 Kušen, Dražen 24 L Lauc, Ante 122 Laušin, Ljudevit 68 Leleković, Tino 37 Lesinger, Gordana 45 Liška, Zdenko 119 Lišnjić, Goran 25 Livaja, Tomislav 115 Livaja, Željko 65 Loinjak, Igor 26 Lončar-Vicković, Sanja 16 Lovoković, Danijela 14 Lučić, Ivica 86

OSKULTURA I 132

Lučić, Maja 89 Lukić, Milica 52 M Macakanja-Bačić, Stela 113 Majić, Ivan Kristijan 85 Mak, Nikola 112 Maković, Zvonko 40 Mandić, Davor 43 Marić, Ina 26 Marjanović, Hrvoje 66 Matanović, Julijana 49 Matijević, Tihomir 36 Matoković, Marijana 90 Mavrin, Igor 124 Merdić, Enrih 103 Mesarić, Jasminka 87 Mihaljević, Josip 106 Mijatović, Kata 28 Mijoč, Josipa 107 Mikulić, Irena 124 Miling, Vjekoslav 75 Milinović, Majda 69 Mlinarević, Kornelija 125 Mlinarević, Vesnica 117 Mores, Vesna 116 Mrak, Svetlana 114 Mrkonjić, Darko 102 Mujkanović, Mirsad 111 N Neznanović, Lidija 108 Nikčević, Milorad 53 Nikčević, Sanja 92

133 I OSKULTURA

O Obad, Vlado 57 Odorčić, Jasna 88 Ognjenović, Vuk 96 Opačak, Andrea 60 P Pacek, Jasmina 86 Pađen Farkaš, Dubravka 44 Papa, Anja 60 Pavišić, Filip 83 Pavković, Matija 110 Pavlinić, Miroslav 15 Pehar, Jelena 28 Pest, Vlado 118 Pete, Stjepan 72 Petković, Siniša 56 Pihler, Lidija 30 Piližota, Vlasta 118 Pintarić, Danijela 82 Plećaš Kalebota, Bojana 62 Pleša, Dinko 64 Podraza, Ivan 105 Pogačnik, Jagna 47 Pokorić, Nikolina 101 POPUP projekt 37 Puškarić, Berislav 81 R Radočaj-Jerković, Antoaneta 61 Radoš, Valentina 38 Rajle, Damir 21 Ramljak, Vlasta 96 Ranđelović, Dragan 65 Ranogajec, Josip 106

Raponja, Robert 91 Rechner, Bruno 13 Rem, Goran 45 Resimović, Damir 123 Rešicki, Delimir 43 Reškovac, Livija 50 Ricl, Jesenka 105 Rismondo, Vladimir 39 RITMOS 112 Rizvanović, Nenad 55 Romulić, Mario 33 Ručević, Vinko 117 S Schmidt, Anita 80 Sekereš, Mira 110 Sekulić, Boris 20 Seleš, Marin 101 Seršić, Hrvoje 83 Slivka, Tihomir 115 Soldo Čabraja, Ivana 85 Stojčić, Dražen 33 Sudić, Ivana 14 Sužnjević, Vladimir 76 Sviben, Zlatko 97 Š Škojo, Tihana 73 Šnajder, Božidar 82 Šojat Kuči, Ivana 46 Šošić, Marko 34 Špišić, Davor 128 T Tintor, Vladimir 95 Tolj, Krešimir 68

Tomić, Ozana 70 Topić, Marin 32 Toth, Sanja 92 Tretinjak, Igor 84 Turalija, Alka 12 Turkalj Podmanicki, Margareta 31 Turkalj, Željko 126 Tutavac, Mladen 70 U Uglik, Josip 67 Upatniece, Katrina 108 Urban, Biljana 62 V Varga, Darko 42 Vargović, Suzana 114 Vidmar, Vinko 94 Vinaj, Marina 52 Vrankić, Davor 22 Vrkić, Ivan 5 Vučić, Miroslava 54 W Walter, Goran 38 Z Zubić, Slađana 38 Ž Živić, Tihomir 17 Živković, Željka 58

OSKULTURA I 134

"PIPLMASTRASAS!" Detalj s izložbe Tihomira Matijevića i Dražena Budimira u Kazamatu. Izložba je građena spontano, temeljem njihovih međusobnih razgovora o umjetnosti vođenih u zajedničkom ateljeu. Svi detalji na fotografiji su ravnopravni elementi izložene instalacije 135 I OSKULTURA

SADRŽAJ

KLJUČ BUDUĆNOSTI PRVI ČOVJEK KANDIDATURE PROSTORI VIZUALI RIJEČI RITMOVI GLUMIŠTA SCENE STRATEGIJE MODERATORSKI POGOVOR ČASOPISI INDEKS IMENA

5 6 11 19 41 59 79 99 121 128 130 132

OSKULTURA JAVNA RASPRAVA: OSIJEK – EUROPSKA PRIJESTOLNICA KULTURE 2020.

ISBN 978-953-57904-1-9

➤ Svaki peti hodač Osijekom je student koji će odnijeti grad sa sobom. ➤G ospodarska kriza je ekološki problem proizveden tamo gdje je najviše moći, stoga treba omogućiti moći pismenosti da to, dakako posrednim sofistikacijskim sredstvima, dovede na svjetlo dana. Tek pismenost štiti od mraka nasilja.

GORAN REM, VODITELJ KATEDRE ZA HRVATSKU KNJIŽEVNOST NA FILOZOFSKOM FAKULTETU SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

OSKULTURA

JAVNA RASPRAVA: OSIJEK – EUROPSKA PRIJESTOLNICA KULTURE 2020. (naglasci iz intervjua koji su nadahnuli Prijavnu knjigu osječke kandidature)