KULTURA
Os
DANIJELA PINTARIĆ
broj 5. ◄► kolovoz 2014.
Sopranistica, violinistica i kazališna umjetnica
IVAN KRISTIJAN MAJIĆ
Redatelj
U mladima leži najveći kulturni potencijal Osijeka
Osijek i je bio grad koji je multikulturalnost živio još u doba monarhije, to je već bio grad u kojeg su dolazile predstave iz Beča i Budimpešte, ovdje su djelovali i stvarali umjetnici iz cijele Srednje Europe.
V
Kultura nije ekskluziva, već dio svakodnevice čovjeka M
islim da potencijal Osijeka, a niti čitave ove regije, nikako nije iskorišten! Napuštene tvornice, predivne industrijske arhitekture, prazni parkovi, Drava, divan secesijski centar, romantičan i pitom Donji grad,
sve su to u mojim očima mjesta koja neiskorištena zjape. Ja tu vidim kulturne centre, koncerte i filmove na otvorenom, izložbe po ulicama, predstave na splavi, umjetničke četvrti. VIŠE
eliki potencijal Osijeka su njegovi mladi, široj kulturnoj publici još neotkriveni umjetnici; glazbenici, glumci i likovnjaci koji tek izlaze s Umjetničke akademije i iz Glazbene škole. Njima treba dati Kada bi se svi priliku i prostor da svojim znaujedinili u realnjem, umijećem izaciji kulturnih i kreativnošću projekata – obogate kulturOsječani izvan ni život grada. Osijeka, oni Već godinama koji rade i djese sjajni mladi ljudi, ali i oni luju u samom već dokazani gradu i mlade iseljavaju iz Osi- nade koje tek jeka jer u njemu dolaze, Osijek bi nemaju priliku mogao postati za umjetnički snažno kulturno rast. Onda u drugim sredisredište u Hrnama postižu vatskoj, ali i šire. zapažene rezultate i postaju značajni dio kulture nekih drugih gradova, naročito Zagreba. VIŠE
2
BISTA ADOLFA WALDINGERA Bista Adolfa Waldingera, poznatog osječkog slikara iz 19. stoljeća, postavljena je na Šetalištu Petra Preradovića. Njegovo ime nosi i ulica u središtu grada kao i galerija u Tvrđi.
DAVOR ŠPIŠIĆ
Osijek bi trebalo graditi po uzoru na Heidelberg i Oxford. JOSIP CVENIĆ
BERISLAV PUŠKARIĆ
Djetinja Opera mudrost bez definitivno loših kočnica hrani dušu i U
druga Breza koju je osnovala voditeljica odgojnog rada Suzana Vargović, desetu godinu njeguje međunarodnu manifestaciju „Zemlja bez granica“, živo ispreplitanje pedagoške educiranosti, igre i čiste ljubavi. Kroz njene su programe okupljene čete umjetnika, kulturnjaka i pedagoga koji u radionicama i maštaonicama s djecom proizvode plodove boljeg društva. O „Zemlji bez granica“ Vargović govori da je najsnažniji zakon te zemlje. VIŠE
puni baterije O
sijek se zaista ima čime podičiti kao jedan srednjoeuropski grad s bogatom kulturnom poviješću, upravo zahvaljujući raznolikosti, utjecaju različitih kulturnih bogatstava kroz više generacija. Ali ono po čemu je Osijek zaista jedinstven, je činjenica da su se ovdje zbog specifičnog geografskog položaja susretale različite kulture i ideologije, a upravo iz sveg toga se rodila i razvila ta njegova građanska ‘pitomost’ i ‘mekoća’. VIŠE
MARKO BREKALO
Operni pjevač
Kultura je idealan medij za povezivanje
B
Moderator
ećarac je naše zaštićeno i na svjetskom nivou priznato kulturno blago, tamburica i nošnja sačuvano blago zbog kojeg nam se diljem zemaljske kugle klanjaju i upozoravaju da to blago čuvamo izvornim kakvo je i da ni po koju cijenu ne dozvolimo da se zatre i izgubi. Ovo drugo prenosim iz osobnog iskustva i kontakata koje sam ostvario vodeći društvo po turnejama diljem zemaljske kugle. Kultura je idealan medij za povezivanje ljudi putem kojega čuvamo i širimo svoju kulturu iz koje se organizacijom festivala i susreta može dobro zaraditi. VIŠE
Predsjednik HKUD Željezničar Osijek
KATAKOMBE Katakombe na lijevoj obali Drave, nasuprot barokne Tvrđe, ostaci su nekadašnje Krunske vojne utvrde iz 18. stoljeća.
Planiramo izgradnju umjetničkog paviljona u dvorištu Muzeja likovnih umjetnosti. LEONILDA CONTI
Ilustrator
DRAŽEN JERABEK
Zaštita identiteta proizlazi iz njegove autentičnosti
M
oje shvaćanje kulture podrazumijeva “pojavu kulture” kao posljedicu međusobno uvažavajućih i skladnih odnosa unutar neke društvene zajednice, gdje vlada “obilje”duhovnih i materijalnih vrijednosti koje slobodno prožimaju društvo, u pozitivnom i poticajnom ozračju za dobrobit svih. Dokle god svijest pojedinca ne razvije osjećaj međusobne povezanosti sa Svime tzv.“kulturne vrijednosti” postaju isprazne, tj. nevrijedne. VIŠE
Skloni smo lako povjerovati i prihvatiti nečiju prosudbu i mišljenje, a da se ne pitamo sami, kako mi osobno stojimo s time? Što Ja osjećam u s vezi toga?
ŽELJKA ŽIVKOVIĆ
Ako Osijek dobije titulu prijestolnice kulture, pravi posao tek slijedi U
natoč trudu i entuzijazmu pojedinaca i nekih kulturnih ustanova, mnogi Osijek danas doživljavaju kroz pojmove: kulen, fiš, komarci i politička prepucavanja. I sve dok bude više onih koji će Osijek vezati uz te pojmove, a ne uz Tvrđu, Osječko ljeto kulture, darovite mlade glazbenike… posla na kulturnom identitetu grada će biti mnogo. No, ako se punom parom krene ispravnim putem, stvari se relativno brzo mogu promijeniti. Temeljne probleme osječke kulture vidim u činjenici da, iako grad ima izvrsne umjetnike i ljude koji i bez mnogo novca mogu napraviti čuda, malo tko zna za njihove mogućnosti, pa su veliki projekti rijetki, a ujedno su često produkt sreće i slučajnosti. VIŠE
Bez jasne strategije i bez davanja bezrezervne podrške projektima neće biti niti većih rezultata. Problem je i u nepostojanju agencije koja bi, među ostalim, vodila računa o preklapanju pojedinih događaja.
Novinarka i književnica
3
III. GIMNAZIJA Zgrada III. Gimnazije napunila je 124 godine. Građena je kao škola prema nagrađenom projektu bečkih arhitekata Moriza i Karla Hintertragera. Pohađali su je nobelovci Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog.
Spremamo se raditi lutkarske predstave za odrasle. IVICA LUČIĆ
DAVOR DEDIĆ
Programima treba osigurati publiku Glazbeni pedagog i jazz pijanist
Treba više koristiti mogućnost sufinanciranja iz fondova EU, za koje nam je, još uvijek potrebna dodatna edukacija i pomoć u usmjeravanju, apliciranju i ostvarivanju projekata.
Ne bih rekao da Osijek ima problema s kulturom, kultura je integrirana u grad i ona živi zajedno s njegovim građanima koji su njeni kreatori i konzumenti. Problemi, kojih ima, ukazuju da je kulturna scena prisutna i da se, kakva god trenutno bila, ona događa s potrebom za njenom ekspanzijom. Jedan od glavnih problema su vezani uz gospodarsko stanje koje se reflektira u svim strukturama. Većina kulturnih događaja uglavnom se oslanja na gradsku i državnu blagajnu, koja nije u mogućnosti pratiti i zadovoljiti zahtjevima većine kulturnih institucija. VIŠE
DAVOR BOBIĆ
Identitet treba usmjeriti prvenstveno prema Europi
Inicijativa Phonogram
DARKO BOŠNJAK
Građani nisu dovoljno radoznali
S
vjedoci smo pada kvalitete osječke glazbene scene. Lokalnih bendova je sve manje, koncertni prostori i klubovi su sve slabije posjećeni, pa se zatvaraju, otvaraju pod novim vlasnicima i imenima… Jasno je da su vremena za lokalnu glazbenu scenu
jako teška. Kada smo pokretali inicijativu bilo nam je jasno da promjene zahtijevati puno truda. Mislimo da smo uspjeli zaintrigirati dio publike i vjerujemo da smo napravili samo jedan mali korak naprijed po pitanju koncertne ponude. VIŠE
Prodekan za znanost i umjetnost Umjetničke akademije u Osijeku
S
matram da Osijek ima još puno prostora za nadogradnju svojeg kulturnog života. Kritična masa, a to je publika svakako postoji. Ostaje prostora za nove ideje, pokretače koji će svojom energijom, voljom te dosljednošću vođenu entuzijazmom otvarati nove umjetničke prostore i stvarati nove zamisli koje su u povijesti zapadne civilizacije oduvijek postajale te se nametale životnoj stvarnosti. VIŠE
Dravsko-dunavski sliv dodatno povezuje taj indentitet s nekolicinom vodećih europskih kulturnih prijestolnica. Nema tu puno mudrosti jer postoje jasna rješenja, vizije i usmjerenja.