Optimist 22 online

Besplatan primjerak

PROSINAC/SIJEČANJ 2015

B r o j 22

K I

S T I L

Kopti u Egiptu Poljubac i bakterije Ikone dizajna Barber & Osgerby Koliko šećera je sakriveno u hrani?

Cijene studiranja u Europi i Americi Zavjetni darovi bokeljskih pomoraca Nova tehnologija pretvara obične bicikle u hibride Zbog arhitekture se ima smisla preseliti u Peking ili London

Ž I V O TA

99 ɠɣ ɯɖÖəɟɚɘɪ

199 ɠɣ ɯɖÖɤ ɤəɧɖɨɡɚ

5 sljedova | Live piano

paradox.hr

ARLÉSIENNE Nova mirisna kolekcija

ArlÊsienne ujedinjuje esencije temperamentnog üDIUDQD HOHJDQWQH UXçH L VXSWLOQH OMXELĀLFH - triju cvjetova senzualnih poput tajanstvene RVREQRVWL çHQH L] $UOHVD $UOpVLHQQH

Zagreb: Arena Centar • Zagreb: Avenue Mall • Zagreb: City Center one West • Zagreb: Cvjetni Zagreb: Point Shopping Center • Split: City Center one • Split: Joker • Zadar: Narodni trg 3 • Zadar: Supernova Rijeka: Korzo 40 b • Rijeka: Tower Center • Rijeka: ZTC • Dostupno i u web trgovini www.loccitane.hr

6

Kome zahvaliti što posao nije stao s prvom burom?

7RÑQLMH (91 ]HPQRP SOLQX .DG RGUĩDYDQMH XJRGQH WRSOLQH X YDčHP SRVORYQRP SURVWRUX YLčH QH SUHGVWDYOMD SUREOHP QLWL ĬQDQFLMVNR RSWHUHÏHQMH ]DLVWD QHPD UD]ORJD GD ]LPX QH XEURMLWH X SRVORYQL SODQ $ PL YDP JDUDQWLUDPR QHRPHWDQX RSVNUEX SOLQRP VYDNL GDQ YDčH XVSMHčQH SRVORYQH JRGLQH

6D]QDMWH VYH R WRPH NDNR XYHVWL ]HPQL SOLQ ZZZ HYQ KU LQIR#HYQ KU LOL QD EHVSODWQRP LQIR WHOHIRQX

=D XJRGQLML ĩLYRW

SADRŽAJ 

U ovo blagdansko vrijeme kada sve pršti od sreće, veselja i smijeha dozvolite i sebi malo pretjerivanja u nečemu što vas veseli.

Nadam se da će i Optimist doprinijeti, bar malo, u izazivanju dobrog osjećaja i topline oko vašeg srca.

U ovom broju smo vam pripremili priču o ikonama dizajn Barber & Osgerby, nesvakidašnjem mladom kuharu iz Belgije Kobeu Desramaultsu, posjetili smo za vas hotel Norman u Tel Avivu. Istražili smo što se sve prenosi pravim poljupcem i kako šećer djeluje na naš organizam.

Tu su i nezaobilazne teme iz svijeta novih tehnologija koje mislimo da će vas zanimati.

Udahnite miris blagdana, osjetite radost darivanja i zaronite u plimu dobrih osjećaja.

Zavjetni darovi bokeljskih pomoraca

Kobe Desramaults Restoran De Wolf

Kopti u Egiptu

Malo poznata egipatska kršćanska zajednica

Koliko šećera

je sakriveno u hrani?

Cijene studiranja u Europi i Americi

Van Cleef & Arples

Luksuzni nakit čarobnos sjaja

Ole Scheeren

Poznati njemački arhitekt

Copenhagen Wheel Pretvara obične bicikle u hibride

Barber & Osgerbt Ikone dizajna

90 80 72 64 50 46 42 34 18

Riječ urednika

Glavni urednik: Goran Grgurinović Marketing: Marko Šunjić Zovko Novinari i suradnici: Ivor Maleš, Siniša Viđak, Miroslav Gašparović, Lada Ratković Bukovčan, Biljana Bojić, Arijana Koprčina, Marija Pupić Vurilj, Marija Tonković, Zrinka Akrap Vukadinović, Damir Vukušić Fotografija: Foto studio Toni, Red Bull Dizajn i priprema tiska: Livio Tomić Tisak: Stega tisak d.o.o.

Nakladnik: Tipoart d.o.o., Bartola Kašića 9, 21000 Split Redakcija: Put Meja 20, 21000 Split T +385 21 398 507 redakcija@optimistmagazin.hr www.optimistmagazin.hr

Vesele i radosne blagdane, te uspješnu Novu 2015. godinu želi vam urednik i članovi redakcije Optimist magazina!

Posjetite Facebook fan stranicu Optimist magazina 11 

 KU LT U R A

IZLOŽBA

Peter Kogler Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb Od 18. 12. 2014. do 20. 02. 2015.

 12

P

eter Kogler intenzivno je prisutan na međunarodnoj sceni u posljednjih tridesetak godina gdje je prepoznat kao jedan od najistaknutijih predstavnika srednje generacije austrijskih umjetnika. Kao i ostali predstavnici njegove generacije, spomenimo samo najpoznatije - Franza Grafa, Heima Zoberniga i Erwina Wurma, autore koji su svoje djelovanje započeli osamdesetih godina, i Kogler započinje svoj umjetnički put usvajajući tradiciju konceptualne i medijske umjetnosti i razvijajući svoja umjetnička istraživanja na području presijecanja različitih

disciplina i medija – performansa, videa, filma, slikarstva, kompjutorske umjetnosti, skulpture i arhitekture.

Zanimajući se za nove, inovativne umjetničke prakse, ne samo na području vizualnih umjetnosti nego i scenskih umjetnosti, zvuka i glazbe, Kogler nastavlja svoj rad pomičući granice umjetničkog izražavanja i razvija vizualno iznimno dojmljiv i umjetnički i emocionalno uvjerljiv svijet čija značenjska slojevitost otvara putove komunikacije prema najširim krugovima publike. Nakon nekoliko godina istraživanja na početku umjetničkog puta u području slikarstva, performansa i

eksperimentalnog filma, Kogler od 1984. počinje koristiti kompjutorsku tehnologiju. Najavljujući budući razvoj umjetnosti uz pomoć kompjutora još je šezdesetih godina, u duhu pozitivistički optimističnog vremena, Michael Noll napisao: „Kompjutor je aktivni medij s kojim umjetnik može raditi interakciju na novoj razini, oslobođen mnogih fizičkih ograničenja svih prijašnjih medija. Umjetničke mogućnosti takvog stvaralačkog medija u ulozi umjetnikovog suradnika zaista su uzbudljive i izazovne.“ Upravo su stvaralačke mogućnosti kompjutora kao medija koji ukida

fizička ograničenja puna dva desetljeća poslije, i u stvaralaštvu Petera Koglera, donijele odlučujuće impulse za stvaranje iznimno zanimljivog i dojmljivog opusa. U njegovim mnogobrojnim i u različitim tehnikama izvedenim multimedijskim projektima, virtualno je postalo područje stvarnog, a granice arhitekture dobile su novu dimenziju.

Izložbom u Muzeju suvremene umjetnosti predstavljamo Petera Koglera s nizom najnovijih radova želeći pružiti publici uvid u sadržajnu i medijsku raznolikost njegovih interesa.

13 

Izložba započinje monumentalnom zavjesom, objektom kojeg vrlo često nalazimo u Koglerovom radu, na kojoj je otisnut apstraktni motiv crvenih isprepletenih linija.

Zavjesa funkcionira kao velika slika izduženog formata, nesaglediva je u jednom pogledu, što nas potiče na pomnije promatranje i kretanje.

Istovremeno, zavjesa je i barijera i psihološki uvod u prostor s videoprojekcijom. Ulazeći u prostor s video-projekcijom ulazimo u potpuno drugačiji ambijent. Pomične slike projicirane su na sve četiri strane dvorane, a neprimjetne izmjene slika stvaraju kod gledatelja osjećaj nedefiniranog kretanja te

 14

osjećaj nesigurnosti. Autor zvuka kao sastavnog dijela instalacije je Franz Pomassl, austrijski umjetnik, teoretičar i kustos, s kojim Peter Kogler surađuje već nekoliko godina.

I zvuk i pomične slike kreiraju filmičnu atmosferu te postajemo svjesni svih onih utjecaja i povijesnih reminiscencija poput filmova Fritza Langa ili legendarnog Blade Runnera koje Kogler često ističe u svojim intervjuima.

Sljedeća dvorana svojim nas ukupnim dojmom podsjeća na atmosferu i radove snimljene u Koglerovu ateljeu u Los Angelesu iz vremena u kojem se osjećao

snažan utjecaj američke umjetnosti, naročito minimalizma i pop arta.

Sukladno informacijskoj teoriji percepcije Abrahama Molesa, razumjeti znači razlučiti forme, tj. svesti kompleksno na jednostavno, pozivajući se na unaprijed poznate repertoare. Kogler čini upravo to – on pomoću računala razvija vrlo precizne vizualne strukture koje funkcioniraju kao superznakovi u dvodimenzionalnom i trodimenzionalnom obliku – osim već znanih mrava tu su žarulje, bijeli štakori, ljudski mozak, cijevi... Iako je njegov vizualni repertoar preuzet iz repertoara svakodnevnih predmeta te ga odlikuje jasnoća i razumljivost,

za njega nikako ne možemo reći i da je predvidljiv, ali svakako možemo reći da je vrlo suvremen i da na najbolji način odražava duh današnjeg globaliziranog i tehnologijama i društvenim mrežama povezanog društva.

Ekspanzija slikocrteža s Koglerovim motivom cijevi, crnog printa na bijeloj podlozi, događa se u zadnjoj izložbenoj prostoriji. Kogler tapetama oblaže pod, zidove i strop, uvećavajući, umnažajući i povećavajući svoj poznati motiv kako bi preobrazio taj običan „kutijasti“ prostor, u prostor koji na posjetitelja ostavlja dojam izgubljenosti u

vremenu i prostoru, kao da se nalazimo u nekom virtualnom labirintu.

Peter Kogler rođen je u Innsbrucku, Austrija 1959. Živi i radi u Beču.

Radio je kao profesor na Akademiji likovne umjetnosti u Beču od 1993. do 2005. Od 2008. radi na Akademiji likovne umjetnosti u Münchenu. Radovi su mu izlagani na međunarodnim umjetničkim izložbama poput Venecijanskog bijenala (1986, 199., 1995), Documenta IX (1992) i Documenta X (1997) u Kasselu. Najvažnije samostalne izložbe uključuju: Schirn Kunsthalle Frankfurt,

Frankfurt na Majni, Njemačka (2010); Mudam, Luxemburg (2010); Museu Coleção Berardo, Lisabon, Portugal (2009); Mumok, Beč, Austrija (200.); Mamco, Ženeva, Švicarska (2007); Kunsthaus Bregenz, Bregenz, Austrija (2000); Paviljon Secession, Beč, Austrija (1995). Od brojnih radova izvedenih u javnim prostorima izdvajamo stanicu podzemne željeznice na Karlsplatzu, Beč, Austrija (2012); željezničku stanicu Graz, Austrija (2013, 2003); Skate Park, Porte d’Italie, Pariz, Francuska (2007); stanicu podzemne željeznice Fröttmanning, München, Njemačka (2005).

15 

 KU LT U R A

BORIS

Izložba

LJUBIČIĆ Kvadrat i krug

B

oris Ljubičić jedan je od najznačajnijih hrvatskih grafičkih dizajnera, čiji radovi već četrdeset godina definiraju domaći vizualni prostor.

Izuzetno aktivan autor, Ljubičić je višestruko nagrađivan u gotovo svim područjima dizajna vizualnih komunikacija – od vizualnih identiteta, plakata, knjiga, dizajna za elektronske medije do dizajna ambalaže.

Autor je vizualnih identiteta za brojne kulturne institucije

Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb od 11. 12. 2014. do 01. 02. 2015. kustosica izložbe Koraljka Vlajo, voditeljica zbirki Grafičkog dizajna i Produkt dizajna MUO

(MUO, MDC, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Leksikografski zavod Miroslav Krleža) i manifestacije (Muzičko bijenale, Dubrovačke ljetne igre, kongresi hrvatskih arhitekata). Dizajnirao je izuzetno uspješnu seriju plakata za Dan muzeja, a plakat iz 2000. (Volim kvadrat i krug) u nizu je međunarodno relevantnih selekcija proglašavan najboljim svjetskim plakatom tih godina.

Boris Ljubičić je autor cjelovitih vizualnih identiteta nekoliko velikih hrvatskih tvrtki, poput Labuda, Francka, Optime, Spectator Grupe i IGH, a za sustav ambalaže tvrtke SMS i višestruko je nagrađivan.

Svojim radom obilježio je svjetske i regionalne sportske manifestacije te hrvatske sportske institucije.

Boris Ljubičić PLAKAT Love Square and Circle, 2000 m

 16

Boris Ljubičić PRIJEDLOG HRVATSKE ZASTAVE

Boris Ljubičić PLAKAT EUROPE2020 identity integrity, 2002 m

Od osamostaljenja Hrvatske, Ljubičić se posvetio pitanjima dizajna vizualnog identiteta nove države. Njegovi prijedlozi osnovnih elemenata identiteta (novčanice, zastava), iako nisu prihvaćeni, itekako su utjecali na budući identitet državnih tvrtki i institucija.

Sam Ljubičić kontinuirano je primjenjivao osnovne postulate svog koncepta državnog identiteta u rješenjima za brojna hrvatska ministarstva i institucije poput HRT, HTZ, HAK itd.

Uvijek aktualan, Ljubičić nikad nije bježao od samoinicijatvnih projekata, kontroverznih tema i provokativnih pitanja.

Serijalom evokativnih ratnih plakata, nastalim ranih devedesetih, uspješno je skretao međunarodnu pažnju na rat u Hrvatskoj; plakatom za MSU upozorava na opasnu komercijalizaciju kulture; majicama – koje sam nosi – komentira svakodnevicu.

Izložba u Muzeju za umjetnost

i obrt predstavit će golemi Ljubičićev opus unutar nekoliko ključnih tematskih cjelina.

Boris Ljubičić prvenstveno je umjetnik ideje, komunikator par excellance, čiji radovi punom snagom zabljesnu unutar specifičnog konteksta u kojem su nastali. Stoga će ova izložba, za razliku od uobičajenog izlistavanja niza popularnih plakata, pokušati ispričati nikad ispričane priče, tajne „biografije“ svima već poznatih radova.

Boris Ljubičić PLAKAT Dobro došli u Muzej suvremene umjetnosti, 2010

17 

 KU LT U R A

IZLOŽBA

“Zavjetni darovi bokeljskih pomoraca” Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb

Od 11. 11. 2014. do 18. 01. 2015.

Bokokotorski zaljev, jedan od 27 najljepših fjordova na svijetu, jedini u europskom toplom južnom moru, sa surim stijenama koje se naglo dižu u visinu do 1657 metara iznad samog starog grada Kotora, u podnožju s uskim zelenim pojasom aromatičnog mediteranskog raslinja – svojom je impresivnom prirodom kreirao i specifični „duh prostora“, oblikovao ljude u njemu i kraj u kojem su živjeli. Iz te stisnute ljepote pogled je bio usmjeren samo u plavetnilo neba i modrilo mora.

I to im je odredilo sudbinu.  18

Iz te simbioze Neba i Mora izgrađena je skoro cijela kulturna baština Boke kotorske. Čuvari tog velikog blaga su crkve Kotorske biskupije, koje su pomorci i dali sagraditi. Bogate riznice u kapetanskim gnjezdima, Perastu, Prčanju i Dobroti, glavnom gradu Kotoru i župama pitoresnih mjestanca u Boki, svjedoci su jednog vremena i duha njihovih žitelja. Proslavljena bijela jedra danas su zamijenile bijele grdosije, kapetani sad plove na tuđim brodovima, saloni pomalo nestaju, stare “palače su puste, pomalo se ruše, a... samo crkva stoji, zapis

tvoje duše...” (“Prčanju”, Rikard Katalinić Jeretov 1926.), i, ispunjena otiscima vjere i prohujalih vremena, otvara nam vidike prošlosti kroz stare spise, kroz zapise u srebru i zlatu, u svili i ženskom vezu, u isklesanom kamenu i uljenim platnima.

Ova izložba posvećena je osobnim zapisima bokeljskih pomoraca. To su u prvom redu srebrne pločice „ex voto“, slike iz života i očajničkih trenutaka njihovih darovatelja.

Treba ih čitati kao uzbudljivo štivo, kao dokument jednog vremena i uživati u zanatskom umijeću njihovih

suvremenika. Puni doživljaj izložbe uvelike doprinose prikazi Arijane Koprčine, vrsne poznavateljice zlatarskog umjeća i Željka Brguljana studioznog proučavatelja kulturne prošlosti Boke, sa širokim povijesnim prikazom zavjetnih darova bokeljskih pomoraca, znamenitih ličnosti i običnog puka, koji su, kroz vjeru, stoljećima izgrađivali i prostor u kojem su živjeli.

Najimpresivniji primjer, jedinstveni izraz zahvalnosti Gospi, je otok kojeg su pomorci i građani Perasta sagradili u 15.stoljeću, potapajući stotinjak brodova krcatih kamenom uz stršeću hrid („škpjel“) u blizini otočića Sv. Juraj. Otok od preko 3000 čvm, s brodovima u svojim temeljima i prelijepom crkvom, bogatom dokazima štovanja peraške Gospe od Škrpjela, višestruki je simbol Boke kotorske.

Običaji zavjetnih darova bokeljskih pomoraca u crkvama Kotorske biskupije U zaljevu Boke kotorske pomorstvo se razvilo već u doba Ilira, grčkih kolonista i Rimljana. Nakon srednjovjekovnog razdoblja bokeljsko je pomorstvo toliko ojačalo da su gradovi i naselja imali trgovačka predstavništva ne samo u Veneciji, nego po svim glavnim lukama Sredozemlja.

No, snaženje bokeljskog brodarstva pratili su i veliki gubici, u ljudskim životima i materijalnim dobrima.

Stoga, ta stoljeća pamtimo kako po slavnim pobjedama i junaštvu bokeljskih sinova tako i po tragičnim događajima i gubicima na moru. Oslobađanjem posljednjih dijelova Boke od Turaka Zaljev je ušao u razdoblje gospodarskog procvata i blagostanja. Nakon duge dominacije Kotora kao pomorsko-trgovačkog središta, pomorska trgovina Boke 17. i 18. st. je u prevlasti Perasta, Prčanja i Dobrote.

Pomorska trgovina doživljava snažan uzlet pa bogati pomorci i trgovci grade svoje palače koje luksuzno opremaju stilskim

namještajem i umjetničkim djelima, a njihov okoliš oplemenjuju uređenim vrtovima – đardinima.

Pomorska trgovina bila se već razgranala i donosila je znatne dobitke. Da bi se izbjegle opasnosti plovidbe, pljenidba brodova i vrijedne robe, Kotor 1167. ugovorom s Omišanima otkupljuje nesmetanu plovidbu svojih lađa. Nešto kasnije, 1181. sklapa ugovor s Dubrovnikom, u cilju očuvanja čvrstog i trajnog mira. Mir je omogućavao nesmetan promet roba čiji su se viškovi ulagali u daljnju trgovinu, najčešće u okviru trgovačkih društava koja su Kotorani osnivali međusobno ili s trgovcima Dubrovnika, Venecije, Firence, Milana i drugih talijanskih gradova. Dio dobiti se ulagao u kupnju posjeda, izgradnju kuća, ali i u podizanje crkava i samostana te izgradnju oltara. Da bi se crkva i samostan mogli sami uzdržavati Kotorani su im darivali, za života ili oporučno, nekretnine, najčešće kuće, vinograde i šume. Većina je kotorskih crkava i samostana ranog razdoblja sagrađena donacijama trgovinom obogaćenih kotorskih plemića i građana.

Kotorski plemići i građani u drugoj polovini 13. st. podigli su za života ili oporučno niz kotorskih crkava.

Kroz 14. stoljeće, u brojnim oporukama Kotorana nalazimo zavjetne darove kotorskim crkvama i samostanima, ali i darove

svećenicima, uz obavezu da se godišnje održi određeni broj misa i bdijenja za dušu pokojnika.

U 16. stoljeću prilažu zavjetne darove ne više samo kotorski građani nego i pomorci gradskog okružja. Godine 1520.

Matej Mičetić oporučno ostavlja sedam dukata gospinom oltaru crkve Sv. Tripuna, pored krstionice, od kojih nalaže da se izradi jedna srebrna ruka.

Godine 1615. Radelja Chiapechi oporučno nalaže da se sredstvima iz njegove ostavštine Bratovštini sv. Križa svake druge godine preda po jedna srebrna relikvija u vrijednosti od 400 lira.

19 

Ex voto u zlatarstvu Boke kotorske Izložba Zavjetni darovi bokeljskih pomoraca obuhvaća izbor zavjetnih darova od 14. do 19. stoljeća, poklonjenih crkvama Boke kotorske, od kojih su brojni zlatarski radovi vrsnih domaćih i stranih majstora.

Odabrani eksponati ukazuju na trajanje zlatarskog zanata te visoke razine narudžbi, stoga se i ovim presjekom potvrđuje iznimna umjetnička i zlatarska, kulturna ali i kulturološka vrijednost bokeljske baštine sačuvane u crkvama Kotorske biskupije.

Povijest bokeljskih ex vota izvedenih u plemenitim kovinama seže u srednjovjekovno razdoblje, ukazuje na kontinuitet započet nabavama relikvija i relikvijara uz koje se u kasnijim razdobljima javljaju narudžbe poput svijećnjaka i liturgijskog posuđa. Od 17. stoljeća nadalje narudžbe poput relikvijara i velikih srebrnih predmeta i dalje ostaju u domeni najbogatijih, dok se sve učestalije susreću dostupniji zavjetni darovi – zavjetne slike i srebrne zavjetne pločice, karakteristične za urbanu, baroknu, pomorsku tradiciju koje u pojednostavljenim oblicima ostaju prisutne do danas u pučkoj i etnografskoj baštini.

Običaj naručivanja zavjetnih darova utemeljen je na religijskoj podlozi

 20

zavjetovanja – „prema tumačenju Svetoga Tome Akvinskog, zavjetom se iskazuje spontano obećanje učinjeno Bogu koje stvara svetu obavezu“. Predstavlja materijalizirani znak molbe ili zahvale onomu tko je pomoć udijelio“.

komune. Relikvije su nabavljane, a ponekad i naručivane od trgovaca koji su ih donosili s Istoka te njima snabdijevali naručitelje, većinom u gradovima smještenim na pomorskim putevima duž mediteranskih i jadranskih ruta.

Među bokeljskim crkvama iznimno bogatim zavjetnim darovima, ističe se zavjetna crkva peraških pomoraca, Svetište Gospe od Škrpjela s jednom od najznačajnijih europskih zbirki zavjetnih darova i pločica, potom katedrala Sv. Tripuna u Kotoru s najznačajnijim relikvijama Boke i Crne Gore te crkva Rođenja Blažene Djevice Marije na Prčanju s jedinstvenim primjerom antependija prekrivenog pločicama. Nekad je ta prčanjska crkva obilovala srebrnim ex votima sve do 1862. godine kad je pretopljeno 2000 zavjetnih pločica za izvedbu šest reprezentativnih oltarskih svijećnjaka i oltarskog križa.

Iako se cijelo srednjovjekovno razdoblje može smatrati zlatnim dobom kotorskog zlatarstva, prema arhivskim podacima proizlazi da je tijekom 14. stoljeća kotorska zlatarska škola doživjela svoj vrhunac. Iz tog razdoblja poznat je velik broj zlatara; samo iz prve polovine 14. stoljeća poznata su 23 majstora, 4 pomoćnika i 24 učenika, a budući da su poznata i toliko brojna imena učenika, očito je da su kontinuirano djelovale veće radionice poput one majstora Radoja.

Povijest bokeljskih zavjeta najuže je povezana s najznačajnijom bokeljskom relikvijom – moćima sv.

Tripuna. Poznato je da su bogati plemići i građani tijekom srednjeg vijeka darivali crkve i vjerska središta relikvijama svetaca; tada je posjedovanje svetih moći, osim manifestacije pobožnosti i doslovno simboliziralo bogatstvo i moć pojedinca i grada, ekonomsku snagu, bogatstvo i neovisnost

Pojedini kotorski majstori radili su i u drugim gradovima duž jadranske obale. Zabilježeni su u Dubrovniku, Skadru, Ulcinju, Rabu, Zadru pa i u Veneciji nesumnjivo i time potvrđujući razinu srednjovjekovnog kotorskog zanatstva.

Tijekom srednjeg vijeka naručitelji i zlatari rijetko su se na radovima potpisivali, a u zlatarstvu su prevladavale narudžbe relikvijara o čemu svjedoči bogata građa sačuvana u Moćniku katedrale sv.

Tripuna – sačuvan je velik broj antropomorfnih relikvijara u obliku

noge i ruke, njih 50. Iako su u srednjovjekovnom europskom zlatarstvu relikvijari u obliku dijelova tijela uobičajeni, oni uglavnom oblikom odgovaraju dijelovima tijela koji se u njima čuvaju.

Ali u Kotoru su relikvijari u obliku noge ili ruke naprosto uobičajen oblik, neovisan o relikviji koja se u njima čuva, a relikvijari u obliku noge tipološki su karakteristični za kotorsko i dubrovačko zlatarstvo, prema dosad objavljenim podacima ne susreću se u zlatarstvu drugih europskih gradova. Pritom je kotorska specifičnost bila i naručivanje relikvijara u paru – ruke i noge, ili dva ista oblika, poput dvije ruke ili dvije noge, jer narudžba dvaju primjerka u Kotoru je bila uobičajena.

Iako srednjovjekovni relikvijari prate anatomski oblik dijela tijela, ipak se i na njima prepoznaju stilska obilježja. Ranije spomenuti relikvijari u obliku noge, zavjeti Marina de Gostija iz druge četvrtine 14. stoljeća, oblikovani su stilizirano prateći liniju noge obuvene prema srednjovjekovnoj urbanoj modi u šiljatu cipelu. Nasuprot tome, relikvijari iz 15. stoljeća najčešće izvode sa stopalom bez obuće, realistično prikazujući stopalo kao dio ljudskog tijela ukazujući na pomak od stilizacije kasne gotike ka renesansnom konceptu realističnog prikazivanja ljudskog tijela.

Kotorsko zlatarstvo od srednjeg vijeka nadalje postepeno sve više potpada pod utjecaje mletačkog zlatarstva nakon što je Venecija, odnosno Presvijetla Mletačka Republika tijekom 1420. godine preuzela sve autonomne dalmatinske komune, od Raba do Kotora.

No dolazak Turaka u kotorsko zaleđe prekinuo je razvojnu nit; grad je izgubio teritorijalnu i materijalnu osnovu bogatstva, postepeno stagnira, pomalo zaostaje te slabi. Tada započinje uspon i osamostaljenje drugih bokeljskih gradova, prvo Perasta na samom kraju 16. stoljeća.

Iz razdoblja 18. stoljeća sačuvan je najveći broj srebrnih zavjetnih predmeta, tada je na vrhuncu bio prosperitet i bogatstvo bokeljskih pomoraca; Boka je imala relativan politički mir, Venecija je još bila snažna i svi bokeljski gradovi osamostalili su se od Kotora.

Većina sačuvane zavjetne građe oblikovana je u duhu razvijenog venecijanskog baroka, standardno visoke razine produkcije.

Prevladavaju izvedbe u iskucanom, cizeliranom srebru ukrašenom gustim kompozicijama nabujalih ornamenata u obliku izvijenih akantusovih listova, cvijetnih ukrasa te anđeoskih glavica u visokom reljefu. Tek manji broj zavjetnih predmeta nastalih u 18. stoljeću nosi odlike rokokoa.

Zavjetne narudžbe crkvene opreme – oltarni svijećnjaci, raspelo, viseći svijećnjak (kandilo), kalež i pastoral, izvedeni između 1735. i 1740. 27 godine, izuzetna su ostvarenja reprezentativnog venecijanskog baroka.

Uz spomenute venecijanske zlatarske radove većih dimenzija, najveći dio barokne zavjetne baštine čine zavjetne pločice.

Većinom su izvedene u plitkom reljefu, ponekad su plitko iskucane ili sasvim plošne, prešane, s graviranim motivom i natpisom. Uz izvedbe venecijanskih majstora učestali su i radovi domaćih radionica.

Povijesno i kulturološki ističe se najreprezentativniji zavjetni reljef – poleđina ikone Gospe od Škrpjela, naručen povodom pobjede nad Turcima 15. svibnja 1654. godine. Izveden je u Veneciji između 1736. i 1738. godine a prikazuje vedutu grada Perasta. Izrađen je u iskucanom i cizeliranom srebru, a izvedbu su financirali peraški pomorci.

Poznato je da se u 17. i 18. stoljeću u Perastu susreću zlatari i draguljari. Spomenuto i ne treba čuditi budući da je Perast, zahvaljujući svojim trgovačkim povlasticama, bio najbogatiji grad zaljeva. Visokom razinom izvedbe i oblikovanja izdvajaju se reprezentativne zavjetne pločice 18. stoljeća s prikazima brodova u plovidbi a često i molitelja odjevenih prema modi baroknog razdoblja, one najkvalitetnije većinom su pripisane poznatim ali i neutvrđenim venecijanskim radionicama.

Danas je cjelokupna bokeljska zlatarska baština zavjetnog, a time i sakralnog karaktera, prvenstveno izuzetna potvrda iznimnih umjetničkih težnji naručitelja prožetih vjerom u Boga. Kulturno je blago najviše vrijednosti koje svjedoči o sjajnoj prošlosti u kojoj je poštovanje tradicije uvijek bilo nit vodilja.

21 

Prikazi bokeljskih jedrenjaka Osim na zavjetnim srebrnim pločicama, prikaze bokeljskih jedrenjaka u olujnom moru i pod zaštitom Djevice Marije, nalazimo na akvarelima i platnima stranih i domaćih slikara. Dok su autori slika naručenih od bokeljskih pomoraca u 18. st. većinom nepoznati, najčešći autori onih iz 19. Stoljeća su mletački marinisti iz obitelji Luzzo te slikar brodova bokeljskog podrijetla Bazi Ivanković.

Najveći broj slika brodova imaju župne zbirke Perasta i Prčanja.

Mnoge od tih slika su nastale kao posljedica zavjeta ili obećanja i izraz su zahvalnosti nebeskoj zaštitnici za primljenu pomoć u teškim situacijama na moru, olujno nevrijeme ili ratni sukob.

Zavjetna slika brigantina Tempo u oluji dar je kap. Luke Verone prčanjskoj Gospi za spas na moru i danas je dio župne zbirke. Prema zapisu na slici brigantin Tempo pod zapovjedništvom prčanjskog kapetana Luke Verone ploveći

 22

Jadranom, u noći 27. siječnja 1850., u blizini otoka Suska, biva zahvaćen uraganom koji je trajao do sljedećeg popodneva.

U središtu slike prikazan je jedrenjak u borbi s uraganom. U olujnom moru, među dramatično velikim valovima, plovi brigantin, nagnut na desni bok, s većinom strganih jedara. Na palubi jedrenjaka posada se pokušava zadržati na brodu, dok more zabacuje preko pramčanog dijela jedrenjaka.

Akvarel Brik Splendido iz 1860. zavjetni je dar župnoj crkvi slavnog prčanjskog moreplovca – kapetana Ivana (Iva) Visina, za sretan povratak s puta oko svijeta, a podsjeća nas na jedan od najvećih pothvata prčanjskih i uopće bokeljskih kapetana, koji se zbio pedesetih godina 19. stoljeća. U zapisu, pod prikazom jedrenjaka čitamo da je brik Splendido prvi brod pod austrijskim stijegom koji je oplovio svijet. Proslavljeni brik sagradio je 1850. u Rijeci brodograditelj Andrija Zanon za kapetana Visina koji je njime i zapovijedao sve do 1860. godine.

Već na jednom od prvih putovanja, na relaciji između zapadne Europe i crnomorskih luka, Splendido je bio zahvaćen snažnom olujom u Dardanelima, 24. svibnja 1851. godine.

Slučaj je htio da ga od sigurne pogibelji spasi upravo prčanjski kapetan, budući kontraadmiral Austrijske ratne mornarice, Marko Florio, zapovijedajući parobrodom austrijskog Lloyda.

Kapetan Ivan Visin (1806. – 1868.) s poručnikom Fridrikom Bellavitom (1832. – 1884.) i s devet članova posade otplovio je brikom Splendido 11. veljače 1852. iz Antwerpena na put oko svijeta. Nakon sedam i pol godina dramatičnih borbi s olujnim morem, piratima i bolestima, zbog kojih se kompletna posada, osim Visina i Bellavite, nekoliko puta izmijenila, stigli su u Trst 30. kolovoza 1859., prevalivši preko sto tisuća nautičkih milja.

Slika barka Leopoldine Bauer, rad Giovannija Luzza, nastala je nakon spasa iz oluje 1869. kod engleske obale, koja je trajala petnaest dana i potopila mnoge jedrenjake, a svoj tragičan kraj

uslijed njezine silovitosti umalo je doživio i naslikani bark.

Detalje o događaju nalazimo u legendi pod prikazom pa tako čitamo da se događaj zbio u blizini škotske obale, a zapravo je jedrenjak zahvaćen uraganom u Engleskom kanalu (La Mancheu), u blizini rta i svjetionika Portland Bill, u noći 11. na 12. rujna 1869.

Brodom je zapovijedao kap. Frano Luković koji je i darovao sliku prčanjskoj Gospi. Na slici bark Leopoldine Bauer plovi olujnim morem rastrganih jedara, nagnut na lijevi bok. Donja desna četvrtina slike ispunjena je stradalim i napuštenim brodovima, posadama u moru ili u čamcima za spašavanje, što odaje opću katastrofu.

Samo se naš bark, među ogromnim valovima, još opire potapanju.

Prčanjski kapetan S. A. Verona 1883. zapovijedajući obiteljskom barkom Slavomir uspijeva spasiti brod iz ciklona koji ga je zahvatio u Jonskom moru, u blizini otoka Zantea (Zakintosa) te u znak zahvalnosti Blaženoj Djevici za spasenje iz evidentne pogibije daruje župnoj crkvi Male Gospe zavjetnu sliku – portret barka Slavomir. Ovaj zanimljiv gvaš temeljem likovnih karakteristika smatramo radom Antonija de Simonea, a sam zapis datira ga u 1883. godinu. Slavomirom, koji je sredinom stoljeća sagrađen u Rijeci, plovio je pod imenom Verona, a preimenovan je u Slavomir 1867., nakon što je obitelj prodala stariji brigantin istog imena.

Slika je dojmljiva. U plavim i sivim tonovima prikazani su olujno more i oblačno nebo. Bark plovi prepušten morskoj stihiji, s razapetim donjim jedrima koja se napinju pod udarom vjetra.

Ova izložba, presjek zavjetnog darivanja bokeljskih pomoraca i trgovaca od 14. do 19. stoljeća, svojevrsno je putovanje ljudskim sudbinama. Izloženi predmeti nisu samo tragovi dramatičnih borbi s dalekih mora, nego i trajno svjedočanstvo neugaslih nada, čvrste vjere te ljudske poniznosti i zahvalnosti za primljene milosti.

23 

 PUTOVANJA

Luksuz i mir u izraelskom boutique hotelu Posjetili smo Hotel Norman u Tel Avivu

 24

Većina boutique hotela u Tel Avivu je malo dislocirana od najužeg centra grada, pa je našu pažnju na putovanju u Tel Aviv privukao novootvoreni Hotel Norman blizu obale, u ulici Herbert Samuel koja je dio Rotschild financijske četvrti.

H

otel Norman je mješavina suvremenog stila i elegancije Bauhausa. Sadrži samo 50 smještajnih jedinica i to: 30 soba i 20 apartmana. Vanjski stil asocira na najljepše zgrade francuske Nice, a unutrašnjost odiše nadahnućem dizajnera inspiriranog modernim stilom.

Tel Aviv je UNESCO-v “bijeli grad” u kojem je preko 4000 građevina izgrađeno u Bauhaus stilu.

Od 1930. mnogo arhitekata židovskog porijekla je emigriralo u Palestinu, a zgrade tog stila su njihova ostavština.

Novootvoreni hotel je u susjedstvu izraelskog bankarskog i trgovačkog

centra, u kvartu čije su ulice pune restorana, galerija i klubova s živom glazbom. Oni što žele svoj mir na plaži, trebat će prošetati 10-tak minuta. Hotel Norman je prikladan za posjetitelje visokih kriterija koji žele osjetiti iskustvo izuzetnog ambijenta.

Također, namijenjen je i onima koji se žele nakon poslovnog sastanka opustiti u oazi mira.

Hotelske sobe i apartmani su dizajnirani u 3 različita stila. Veličina soba je od 35 do 55 kvadratnih metara, a apartmani su od 60 do 300 kvadratnih metara, ali na žalost, ovaj put si nismo mogli priuštiti noćenje u njima.

25 

 PUTOVANJA

 26

Većina prozora je visoka od poda do stropa i otvaraju pogled na drvored ili Trg Kralja Alberta.

Zasluga za dobro uređen interijer pripada dizajneru David d’ Almandu koji ga je zaista besprijekorno uredio zajedno sa svojim suradnicima.

Možda je “mir” najbolja riječ koja opisuje ozračje hotela. Na mir asociraju bijeli i zemljani tonovi interijera, ali i uređenje bara knjižnice i restorana čija vrhunska kuhinja nudi najbolje od najboljeg.

U restoranu se bez problema mogu organizirati večere do 20 osoba za goste hotela i njihove poslovne klijente, te njihove privatne zabave uz jelo. Luksuzni prostor za sastanke i seminare može ugostiti do 16 osoba.

Krovni bazen, spa i joga instruktor su nešto što je već uobičajeno u boutique hotelima, ali umjetnička kustosica koja je u hotelu stalno na besplatnoj usluzi nas je ugodno iznenadila.

Nismo pitali je li ona na plaći hotela, lokalne turističke ili umjetničke zajednice. Sam hotel posjeduje preko 100 djela istaknutijih izraelskih suvremenih umjetnika. Kustosica naglašava njihovu umjetničku vrijednost i savjetuje koje privatne galerije trebate posjetiti, te dogovara susrete s umjetnicima.

U konačnici osoblje hotela Norman shvaća da oni predstavljaju oazu mira za goste različite dobi i interesa. Tržnice hrane i buvljaci su udaljeni samo nekoliko minuta hoda. Grad je vrući kotao arhitekture i umjetnosti gdje se na svakom koraku doživljava drevna ili novija povijest. Klubovi i društveni prostor su puni, a na ulicama se čuje jezični miks. Već od ranih večernjih sati, košer i ne-košer restorani nude menije za svačiji džep.

Hotel Norman u Tel Avivu je na raskrižju svijeta, a pažnju javnosti je privukao velikom strašću osoblja i svojom posebnošću.

27 

NOVI PROGRAM ZA TOP MENADŽERE

Na putu do prvog MBA iz turizma Na konferenciji “Budućnost u turizmu, vizije, paradigme i scenariji” održanoj ovog proljeća u Termama Tuhelj, TOP menadžeri predvođeni profesorom dr. Luisom Mountinhom raspravljali su o ciljevima i kretanjima turizma u regiji te je najavljen novi program pod nazivom “Advanced Management in Tourism” kojeg pokreću IEDC-Poslovna škola Bled u suradnji s Termama Tuhelj, program koji će biti dio prvog MBA u turizmu.

D

ana 19. siječnja 2015. u Termama Tuhelj započinje prvi modul programa “Advanced Management in Tourism”, praktično orijentiran program za profesionalce u području turizma.

Program će biti dio prvog MBA iz turizma za kojem je pokrenut postupak certifikacije. Modularna struktura programa omogućuje sudionicima dodatnu fleksibilnost jer polaznici mogu prisustvovati ili ne cijelom programu ili na odabranom modulu koji će najbolje odgovarati njihovim potrebama. Nositelj programa je uvaženi profesor dr.

Luis Moutinho iz sveučilišta u Glasgow-u koji je bio glavni gost predavač na ovogodišnjim Danima turizma održanih u Opatiji.

Cijeli program sastoji se od 5 modula od kojih će se prva dva održati u poslovnom centru Terma Tuhelj, a zadnja 3 u sklopu IEDC – Poslovne škole na Bledu, a prvi modul kreće od 19. do 23. 01. 2015.

 28

Teme obuhvaćene programom su: Prognoza i strategija budućnosti u turizmu, Marketing menadžment u turizmu, Upravljanje operacijama u turizmu, Inovacije menadžmenta u turizmu, čelništvo, Mjerenje organizacijskih performansi, Održiva organizacijska odličnost, Vođenje promjena, Komunikacijske vještine, Pridobivanje interesnih grupa u turizmu, Virtualna tehnologija u turizmu. Stečena znanja i vještine

primjenljivu su u provedbi projekta individualnog učesnika.

Program će voditi odlični predavači sa znanih poslovnih škola iz Velike Britanije, Australije, Danske i SAD, kao i stručnjaci s praktičnim iskustvima iz menadžmenta u turizmu. Cijena cijelog programa je 7.900 EUR, cijena pojedinačnog modula je 1.700 EUR. Program će se u cijelosti izvoditi na engleskom jeziku.

Prijave su već u tijeku, a za sve zainteresirane tu je i popust od 5% na early bird prijave.

“Formiranje prvog MBA iz turizma uvelike je važno za osobno napredovanje menadžera cijele regije, a poslovni centar Terme Tuhelj je idealno mjesto za njegovo održavanje budući da se radi o najvećem o centru u kojem su mnoge renomirane tvrtke pronašle mjesto organiziranja svojih poslovnih skupova.” – ističe direktorica Terma Tuhelj, Ivana Kolar.

Hotel Villa Antonio Orebić Čarobni dvorac među vinogradima nadomak Orebića

Čisti luksuz u netaknutoj prirodi.

Hotel Villa Antonio nalazi se na južnim obroncima poluotoka Pelješca, među stablima limuna i naranača, u blizini netaknute prirode pelješkog vinogorja Postup.

Upravo zbog toga što je okružuju vinogradi dobiva i naziv Vinogradski dvorac.

Hotel Antonio je otvoren tijekom cijele godine, a prigode koje možete organizirati u ovom posebnom ambijetu su: vjenčanja, proslave rođendana i krštenja, ekskurzije, prezentacije...

Unutrašnjost hotela je nešto što će vas iznenaditi jer ćete pomislili da ste zalutali u neki dvorac u kojem sve pršti od antiknih detalja, lijepo oslikanih stropova, salona koji ukrašava rosa-porugale mramor.

Hotel ima 100 postelja, a u sklopu hotela se nalazi konoba u kojoj možete probati ekološki proizvedene delicije s vlastitog poljoprivrednog gospodarstva kao što su: različite vrste meda, likeri, džemovi, vina, ulje...

Ali, ipak osjećaj dobrodošlice i topla atmosfera je nešto što ćete odmah osjetiti po dolasku, i zasigurno još dugo pamtiti.

Hotel Villa Antonio Orebić Postup, 20250 Orebić, Hrvatska  T +385 (20) 713-464  T +385 (20) 714-381  M +385 (98) 230-607  e-mail: anto.bezek@du.t-com.hr

www. castle-antonio.net

Kušajući vina upoznajte Mediteran Provedite nezaboravno putovanje obalama Mediteranskog mora uživajući u vinima koja za vas bira Roko Bekavac, glavni sommelier restorana Paradigma u Splitu

 30

Blaga klima pogoduje uzgoju grožđa Mediteran je geografska, povijesna ali i vinska cjelina. Povijest vina na Mediteranu seže u vrijeme Feničana, antičke Grčke i Rima. Vino se u antičkoj Grčkoj proizvodilo još prije 6500 godina. O značaju vina na Mediteranu u tom povijesnom razdoblju možda najbolje govori citat grčkog povijesničara Tukidida: „Narodi Mediterana su se počeli uzdizati iznad barbarstva kada su naučili kultivirati maslinu i vinovu lozu“. Iz antičke Grčke se vinova loza i kultura pravljenja i uživanja u vinu proširila cijelim Mediteranom.

Vrlo moguće je da su ti prvi utjecaji, kroz vino i način prehrane značajno definirali i mediteranski način života koji je jedna od povezujućih karakteristika svih ljudi koji žive na obalama Sredozemnog mora.

Međutim, najznačajnija poveznica, koja utječe i na način života, ali i na vinovu lozu odnosno na grožđe i u konačnici na vino koje se proizvodi od toga grožđa je klima.

Mediteranska ili sredozemna klima se karakterizira suhim, toplim do vrućim ljetima i vlažnim, blagim zimama. Sorte vinove loze koje najbolje uspijevaju na Mediteranu stoga imaju dug period vegetacije i otpornije su na duge suhe periode tijekom dozrijevanja grožđa.

31 

Samo Dalmacija ima minimalno 29 različitih autohtonih vinskih sorti.

To je i najveće bogatstvo vinskih regija Mediterana koje je umalo nestalo velikom sadnjom svjetskih sorti merlota, cabernet sauvignona, chardonnaya i sauvignon blanca.

Međutim, danas ipak na sreću svjedočimo jednom drugom trendu, u kojemu se prepoznaju i priznaju karakteristike i specifičnosti autohtonih kultivara čime Mediteran kao jedna šira vinska cjelina ponovo dobija na značaju.

Vinska povijest Mediterana

Ulica bana Josipa Jelačića 3 21000 Split 021645103

paradox.hr

Kroz vinovu lozu i vino može se ispričati povijest Mediterana.

Tako o putevima vinove loze obalama Mediterana svjedoče i imena sorti pa imamo sortu grk na otoku Korčuli ali i sortu greco u južnoj Italiji, dvije različite sorte istog imena koje u imenu nose podsjetnik na svoje porijeklo.

Na drugoj strani, jedna od najrasprostranjenijih vinskih sorati Dalmacije, maraština ili rukatac ima svoje inačice u Italiji kao malvasia bianca lunga, ali i u Grčkoj kao sorta pavlos. Tu je i crljenak koji je u južnoj Italiji poznat kao primitivo.

Sve su ovo stare sorte koje se uzgajaju stoljećimana ovim podnebljima prkoseći nedaćama i koje u svojem korijenju nose naslijeđenu otpornost na mnoge bolesti i nametnike.

Punoća okusa Bogatstvo autohtonih sorti Pored spomenutih sličnosti koje povezuju mediteranske vinske regije postoji i veliki broj specifičnosti po kojima je svaka regija posebna.

Upravo zbog tih specifičnosti, od kompozicije tla do nagiba, broja sunčanih sati, blizine mora i vjetrova, svaka regija ima svog kultivara i upravo zbog toga nalazimo toliki veliki broj autohtonih sorti na Mediteranu.  32

Kušajući bijela vina Mediterana, od pošipa i grka, maraštine i kujundžuše, bogdanuše i malvasije dubrovačke do talijanskih sorata grillo, fiano, greco, preko grčkog asyrtika do francuskih sorata viognier, roussanne i marsanne, bez pokušaja generaliziranja može se primijetiti kako se radi o vinima okupanim suncem, blago do srednje izražene aromatike, herbalnog karaktera kojim nekada dominira mediteransko začinsko bilje, a nekada medno voćne arome zrelog bijelog voća, srednjeg do punog tijela, nerijetko s blago

Vina Mediterana osvajaju sve više obožavatelja

izraženijim alkoholima i ne toliko visokim kiselinama, ali definirajućom mineralnosti koja čini ova vina toliko užitnim i privlačnim. Priča o crvenim sortama odnosno vinima, od plavca i crljenka, do francuskog syraha, španjolske garnache, talijanskih nero d’avola i aglainico je također priča o suncu i toplini,

o vinima izraženih začinskih nota, u kojima dominaraju sušeno začinsko bilje, zrelo a nekad i prezrelo crno bobičasto voće, snažnim vinima srednjeg do punog tijela u kojima se tanini i alkoholi ne skrivaju nego čvrsto svjedoče o kamenu i makiji, vjetru, suncu i moru.

Moguće da Mediteran, odnosno mediteranska vina neće nikada imati status ili postići cijenu kultnih vina iz Bordeauxa ili Burgundije, njemačkih rizlinga ili pijemontskih Barola, ali će zauzimati sve značajnija mjesta na vinskim kartama restorana i policama vinoteka širom svijeta.

Ova vina predstavljaju često i odličnu vrijednost za novac, ali ono po čemu su najspecifičnija je mediteranska toplina koja zrači iz svake kapljice ovog čudesnog napitka, koje je još od antike smatrano pićem bogova.

Kako bilo da bilo, vina Mediterana su integralni dio ponude na vinskoj karti restorana Paradigma i glavni sommelier restorana Roko Bekavac će sa zadovoljstvom provesti zainteresirane goste kroz vinsko putovanje obalama Sredozemlja.

WEDDING - FASHION - EVENT

PHOTOGRAPHY

facebook.com/studiotoni

Mažuranićevo šetalište 14, Split  +385 95 822 0577  www.studiotoni.hr

33 

Kobe Desramaults i restoran De Wulf Zbog njih gurmani hodočaste u malo belgijsko selo Pišemo o sjajnoj karijeri najmlađeg belgijskog kuhara s Michelinovom zvjezdicom.

S 25 godina je 2012. po Gault Millau bio “Chef of the year.”

 34

Može li istovremeno kuhinja biti minimalistička i raznolika?

Da, to je moguće kada su u pitanju jela belgijskog vrhunskog kuhara Kobea Desramaultsa.

U njegovim jelima sklad između svježih, čistih, domaćih namirnica različitih tekstura daje rezultat koji u početku dolazi kao iznenađenje.

D

esramaults ima kuharsku karijeru koja je pomalo neočekivana.

Rođen je 1980., a još kao dvanaestogodišnji dječak je pomagao u majčinoj taverni De Wulf.

Kaže da je tada volio biti u kuhinji, ali da nije bio zainteresiran da postane kuhar. Kao i većina dječaka te dobi još nije razmišljao o karijeri. Tada ga je najviše interesirala vožnja skateboarda jer tvrdi da se tada nikako nije mogao usredotočiti na ono što ga nije zanimalo. Bio je izbačen iz nekoliko škola, prošao je kratku fazu vegetarijanstva, a

kao skater je imao na zatiljku izbrijane svoje inicijale.

U dobi od 18 godina je došlo do preokreta u Desramaultsovom životu. Njegova majka ga je poslala u mali restoran Picasso, gdje je, premda je bio pomoćni kuhar, započela njegova ljubav prema kuhinji. Želja za znanjem i napredovanjem ga je dovela do Sergija Hermana i njegovog nizozemskog restorana Oud Suis s 3 Michelinove zvjezdice kreativnu kuhinju najvišeg nivoa. Nakon Oud Suisa je radio i učio u slavnom restoranu Comerc 24 u Barceloni.

35 

 36

Njegov glavni kuhar je inače bio dugogodišnji prijatelj i suradnik s jedinstvenim Feran Adriom, predvodnikom modernog kulinarstva koji ga je uveo u tajne molekularne kuhinje.

U međuvremenu je njegova majka počela razmišljati o prodaji svoje taverne, jer nije mogla likvidno poslovati. Kako bi je odvratio od zamisli o prodaji, Derasmaults se u dobi od 23 godine odlučio vratiti u Belgiju i preuzeti restoran.

Preuzimanjem restorana stvorio je svoj izbornik u kojem koristi svoje iskustvo, posebno molekularnu kuhinju. Prvih nekoliko tjedana nije bilo gostiju i budućnost restorana je bila upitna. Međutim nakon objavljivanja članka o restoranu u lokalnom časopisu počeli su stizati gosti, a Desramaults je dobio priliku da pokaže svoje umijeće kuhanja.

Restoran je blizu francuske granice, pa su gosti u vremenu dok ga je vodila Kobeova majka bili gotovo samo Francuzi. Od kada ga je on

preuzeo gosti su 50 posto Flamanci, 30 posto Francuzi, a 20 posto svi ostali gastroturisti.

Samo nešto više od dvije godine kasnije 2005., on postaje najmlađi belgijski kuhar s Michelinovom zvjezdicom.

Otkrio je da je rad s kvalitetnim domaćim namirnicama pripravljenima na način koji se uklapa u njegovu kulinarsku viziju, donio uspjeh.

37 

Od tada je Desramaults proveo mnogo vremena na organiziranju mreže lokalnih vinogradarskih, ribarskih i poljoprivrednih dobavljača da bi restoran uvijek imao najbolje sezonske namirnice.

Bilo da je tuna, bakalar ili Jakobove kapice iz Sjevernog mora ili meso krava s pašnjaka Cassela, bitno da je organski prihvatljivo i uvijek svježe dostupno. Takve namirnice Desramaults pretvara u izvanredna jela koja dokazuju da je nepotrebno pretjerivati.

 38

Različite teksture i okusi pretvaraju njegov obrok u jedinstveno iskustvo. Rene Redzepi, chef Nome, jednog od najboljih svjetskih restorana je za Desramaultsa rekao da je neobičan talent kojeg posjeduje samo nekoliko ljudi.

U Ghentu, sat vremena vožnje od Dranoutera u kojem se nalazi De Wulf, Desramaults je zajedno s mlađim bratom prije dvije godine otvorio tavernu – restoran De Vitrine.

39 

To je bivša mesnica gdje još na stropu postoje tračnice za vuču mesa. Nekonvencionalni stil uređenja restorana odgovara kvartu gdje u susjednoj ulici prostitutke sjede u izlozima, igraju Candy Crush i čekaju klijente. Jela u taverni De Vitrine su još više regionalna od jela iz cjenjenijeg De Wulf restorana, ali su načinjena od jednakokvalitetnih namirnica.

Metode obrade mesa: dimljenja, prekrivanja sijenom dok sazrijeva i slično, je doveo do savršenstva.

Za Desramaultsovu dob od 34 godine je malo neuobičajena tolika strast za tradicionalnim namirnicama, međutim uz sous-vide kupke, tekući dušik i druge moderne tehnike od njih stvara čarobna jela.

U potkrovlju iznad restorana, prije preuređenja je Desramaults živio i imao ured. Sada su tamo sobe za goste. U svom uredu koji je sada nedaleko od restorana piše tjednu kolumnu za dnevne novine

 40

Neki kuhari mijenjaju svoje izbornike sezonski, a kod Desramaultsa je to neprekidan proces. Jutarnji sastanci u kuhinji izgledaju više kao radionice, pa se primjerice za taj dan izbornik odredi tako da evocira šetnju kroz sela Flandrije.

De Morgen. Belgijanci ga obožavaju pa njegove članke, bez obzira jesu li primjerice o najmlađem britanskom kuharu s tri Michelinove zvjezdice ili recenzija za perilice posuđa rado čitaju.

Početkom zime u zapadnoj Flandriji može biti poprilično turobno. Kiša iz niskih oceanskih oblaka često natapa polja, ali Desramaults i tada dolazi do izobilja svježih lokalnih namirnica.

Ljudi ga često vide u šumi i na livadama u potrazi za sezonskim biljkama pa za njim u šali doviknu: “Le Petit voleur” – mali lopov.

Oni koji nisu čuli za Kobea Desramaultsa i njegov restoran De Wulf nikada ne bi mogli pretpostaviti da se u belgijskom selu, među maglovitim brežuljcima nalazi restoran s Michelinovom zvjezdicom u kojem se stol treba rezervirati mjesecima unaprijed.

Restoran De Wulf ima 22 zaposlenih, od toga 6 glavnih i 6 pomoćnih kuhara. Cijena degustacijskog izbornika s 18 slijedova jela košta 140 eura po osobi, a s odgovarajućim vinima uz svako jelo, cijena je 200 eura. Gosti koji ne piju vino mogu dobiti različite domaće sokove uz svako od jela, a takav meni košta 180 eura.

41 

 PUTOVANJA

Kopti u Egiptu Malo poznata autokefalna kršćanska zajednica, možda i najstarija u kršćanskom svijetu, postavila je temelj vjerovanja za više od dvije milijarde žitelja naše planete.

Piše: Siniša Viđak

 42

K

ada je u siječnju 1992. godine Boutros BoutrosGhali imenovan za generalnog sekretara Ujedinjenih naroda, u medijima se spominjalo njegovo koptsko podrijetlo.

Pretpostavljao sam da se radi o malobrojnoj sekti sastavljenoj od ljudi s margina egipatskog društva.

Vjerujući kako se radi o siromašnim ljudima iz provincije, mislio sam da je njihova religija nekakav amalgam vjerovanja puno poznatijih kršćanskih denominacija.

Upoznavši se s Koptima u Egiptu, shvatio sam da su sve moje pretpostavlje pogrešne! Kopti su jako stara kršćanska zajednica koja je uvelike oblikovala današnje kršćanstvo i uspjela opstati više od tisuću godina uronjena u dominantno muslimansko okruženje.

Brojni i ugledni Kopta je u Egiptu oko 9 milijuna, jednako koliko Austrijanaca i dvostruko više od Hrvata.

Imaju neobično i zanimljivo povijesno iskustvo, a danas pripadaju intelektualnoj, ekonomskoj i financijskoj eliti Egipta. Stara tradicija u obrtima i trgovini, snažne obiteljske veze koje traju već stoljećima, ugled kojeg uživaju u očima svojih sunarodnjaka za neka od zanimanja – sve ovo čini Kopte jednim naročitim segmentom egipatskog društva koji nikako ne možemo nazvati marginaliziranim.

Drevno ime Još od faraonskih vremena Egipćani svoju zemlju nazivaju Hikaptah – Kuća boga Ptaha.

Hikaptah Grci prevode u Aigyptos, a ovo će ime postati naziv Egipat koji i danas koristimo u brojnim europskim jezicima. Stanovnike Aigytosa Grci će nazvati Gyptos (Kopti). To je ime bilo već jako poznato sredinom sedmog stoljeća kada su Arapi osvojili Egipat. Oni su osvojenu zemlju nazivali Dar al-Qibt (Dar je zemlja, Qibt je Kopt).

Naziv Kopt(i) zapravo u sebi krije ime koje su stari Egipćani iz vremena faraonske države koristili kao naziv svoje zemlje.

Nasljednici svetog Marka Kopti su vjerojatno najstarija kršćanska skupina na svijetu.

Sveti Marko je propovijedao u Egiptu i time stvorio jezgru kršćanske zajednice koja će postati jedna od najuzoritijih crkava u prvim stoljećima kršćanstva. U Aleksandriji je dočekao svoju mučeničku smrt.

Posmrtni ostaci svetog Marka čuvani su u Aleksandriji do širenja islama, a mletački trgovci su ih potom ukrali i odnijeli u Veneciju. Kopti su nasljednici onih kojima je on došao propovijedati novu vjeru.

Rasadnik kršćanstva Prvi preobraćenici na kršćanstvo u Egiptu vjerojatno su bili židovi u gradovima, no uskoro se kršćanstvo širi među siromasima u egipatskoj provinciji. Vremena su teška, gospodarstvo u raspadu, politički život u kaosu. Pojedinac traži utjehu u toj surovoj stvarnosti. Kršćanstvo nudi baš to, ali i više. Proklamira zajedništvo među ljudima, solidarnost. Stoga je brzina kojom se širi velika. Rezultat svega ovoga je svakako impresivan! Kršćanstvo je do kraja petoga stoljeća prihvatilo čak 90% stanovništa. Egipat postaje inkubator i rasadnik kršćanstva u Sredozemlju.

Apostolsko vjerovanje O ulozi Kopta za razvoj kršćanstva, posebice njihovih biskupa i učenjaka, teško možemo upotrijebiti dovoljno snažne riječi. Tko zna u što bi danas vjerovali kršćani širom svijeta da nije bilo koptskih crkvenih otaca. Ni manje ni više, skovali su temeljno vjerovanje koje će prihvatiti cijela kršćanska zajednica – Apostolsko vjerovanje, ono koje i danas čini stup vjere svih kršćana (Vjerujem u jednog Boga, Oca svemogućega, Stvoritelja neba i zemlje...).

43 

Kanonska evanđelja Potom su sakupili sve znane kršćanske spise svog vremena.

Puno je to različitih opisa života i poruke Isusa Krista.

Postoje citati, biografije, rasprave, a vrlo često nailaze na puno kontadikcija. Namjera Kopta je bila pročistiti sve ove tekstove da bi sastavili kanon. Njihov izbor je pao na samo četiri evenđelja, ona koja smatraju pravovjernima.

Najviše su se dvojili oko Evanđelja po Ivanu, da bi ga na kraju ipak uvrstili u Sveto pismo.

Pismo starih Kopta

 44

Ono što su odbacili i danas smatramo apokrifima (na primjer Evanđelje po Tomi). Kanon Svetoga pisma dugujemo Koptima.

Drugim riječima, Novi zavjet kojeg danas kršćani čitaju širom svijeta sastavili su Kopti.

Temelj kršćanske teologije Kopti su pokrenuli rasprave o dvojakoj prirodi Isusa (božanskoj i ovozemaljskoj). Time su stvorili temelj kršćanske teologije. Dva temeljno različita stava formulirana su kroz sukob Arija i Antemija.

Ova dva egipatska (koptska) svećenika iz Aleksandrije razilaze se u poimanju prirode Isusa Krista.

Arije tvrdi da Isus ima samo ovozemaljsku prirodu, a samo Bog Otac ustoličuje božansko. Antemije se zalaže za shvaćanje da Isus sjedinjuje ovozemaljsku prirodu s božanskom prirodom svog Oca. Viđenje Antemija je temeljno za sve kršćane do danas i postaje službeni crkveni nauk, dok je Arije proglašen prvih heretikom u povijesti crkve.

Kalendar Kopta Vlast u Rimu ne priznaje kršćane pa oni nastoje ostati skriveni i prakticiraju vjeru u tajnosti.

Rimljanima ove osobine ulivaju nepovjerenje. Progone kršćane, isprva sporadično i rijetko, a onda car Dioklecijan provodi žestoku kampanju protiv njih – Veliki progon.

U desetljećima koja slijede strada ogroman broj ljudi, a veliki dio njih umire u strašnim mukama.

Godina dolaska cara Dioklecijana na vlast (284.)

Koptima je usađena toliko duboko u svijest, da postaje snažan simbol patnje i stradanja, pa je to prva godina njihovog kalendara!

smišljaju novo pismo; oni u grčku abecedu dodaju sedam novih slova, pa svoj drevni jezik počinju pisati grčkim slovima. Kako onda, tako i danas. Jezik Kopta je najsličniji jeziku kojeg su govorili drevni egipatski faraoni, a i danas se piše grčkim slovima.

Klica samostanskog života Samostani Irske i Provanse, Njemačke i Italije, Hrvatske i Portugala duguju svoj postanak upravo Koptima.

Ovo je klica iz koje se rađa samostanski život, a ovakav način života s vremenom prihvaćaju brojne kršćanske zajednice razbacane do najudaljenijih kutaka Europe.

Sadašnjost Kopta

Koptski križ

Jezik drevnih faraona U prvim stoljećima nakon Krista žitelji Egipta koriste čak tri jezika.

Latinski jezik, kojeg su nametnuli Rimljani, korišten je u uskom krugu državne uprave i vojske. Grčki jezik, kojeg su u Egipat donijeli nasljednici Aleksandra Makedonskog, govore uglavnom znanstvenici, filozofi, intelektualci i političari.

Staroegipatski jezik, jezik drevnih faraona, koristi puk gradova i sela, te je najrasprostranjeniji jezik u Dolini rijeke Nil. Izvorno pismo ovoga jezika je korišteno od 3.000 g. pr.

Kr. (hijeroglifi), međutim, u vrijeme širenja kršćanstva ovim pismom se koriste rijetki. Ljudi su govorili staroegipatski jezik, ali ga više nisu znali pisati kao njihovi preci.

Za potrebe crkvene liturgije Kopti

i pomlađen. On i njegovi najbliži prijatelji stvaraju malu pustinjačku zajednicu koja će evoluirati prema samostanskom načinu života. Sveti Pahomije odabire sličan životni put. Nastanio se u poluzatvorenoj zajednici u gradu stvarajući samoodrživo imanje.

Stari napušteni hramovi postaju prvi samostani. Njihove zidine, otvorena dvorišta, kapele i brojne prostorije postaju savršeno mjesto suživota i zajedničkog rada kršćana u samostanskoj zajednici.

Razvoj samostanskog načina života dogodio se u malim kršćanskim zajednicama u egipatskoj provinciji.

Sveti Antun egipatski je kao bogati mladić ostavio svoje ovozemaljsko blago i krenuo stazom odricanja i molitve. Živio je u napuštenoj staroegipatskoj grobnici, dok ga Sotona nije počeo umarati lijenošću i dosadom, iskušavati prividima lijepe i putene žene, te mučiti svojim demonima. Sveti Antun je ustrajno molio, te je izdržao ovaj ispit vjere.

Nakon ovog iskustva, vratio se svojoj pustinjačkoj svakodnevici ozaren

Kopti su jedna od nastarijih kršćanskih zajednica na svijetu koju je obratio sveti Marko.

Odabrali su sadržaj Novog zavjeta ((kanonska evanđelja), skovali Apostolsko vjerovanje, A doprinijeli našem shvaćanju d prirode Isusa Krista i p Blažene Djevice Marije.

B Postavili su temelj teologije i P kkršćanskog nauka. Razvili su samostanski način života koji je odigrao važnu ulogu u povijesti Europe. Sačuvali su drevni jezik faraona u svojoj liturgiji.

U crkvama u kojima se danas okupljaju čuvaju pećine i nastambe koje je Sveta obitelj koristila tijekom bijega u Egipat.

Unatoč širenju islama sredinom sedmog stoljeća, preživjeli su do danas prostorno odvojeni od ostatka kršćanskog svijeta.

Razvili su svoje autentične načine prakticiranja vjere, zasebnu crkvu, i postali sastavni dio egipatskog povijesnog iskustva. Kopti su neizostavni dio egipatskog naroda koji je svijetu dao nevjerojatno veliki doprinos. Uronjeni u političke promjene nakon 25.01.2011. i u suvremene trendove bliskoistočne regije, Kopti ‘hodaju po tankoj žici’ a da nisu osvijetljeni reflektorima svjetskih medija.

45 

Koliko šećera je sakriveno u hrani?

Proizvođači nisu dužni na namirnicama istaknuti šećer prirodno sadržan od onoga koji je naknadno dodan

Da bi se kontrolirao unos šećera u organizam potrebno je poznavati koliko ga ima u hrani koju jedemo, što je ponekad nemoguće.

Što je šećer? Šećer je jednostavni ugljikohidrat, a tri glavna tipa su: saharoza, laktoza i fruktoza. Iako je našim stanicama potreban šećer (glukoza) da bi preživjele, prekomjerno konzumiranje može jako ugroziti naše zdravlje.

Veoma je teško u skladu s našim užurbanim i modernim načinom života dobro izbalansirati količinu hranjivih sastojaka hrane koju konzumiramo. Šećer je jedan od hranjivih sastojaka, i naše stanice bi umrle bez njega. Ali konzumirajući previše šećera, povećavaju se i rizici oboljenja od bolesti kao što su: pretilost, dijabetes, srčana oboljenja i problemi sa zubima.  46

Gorak okus slatke istine Iako znamo da konzumiramo ogromne količine šećera, ipak često ne znamo da ga konzumiramo.

Mnogi od nas su svjesni da zaslađenu hranu treba konzumirati umjereno. Ali neka hrana i neka pića sadrže iznenađujuće puno šećera, što znači da je ta količina koju konzumiramo veća nego što bi trebala biti.

Šećerne zamke Često mislimo da u hranu koja je zdrava (kao jogurti s malo masnoće ili umaci) nije dodan šećer, no griješimo. Ketchup, mineralna voda s okusom, voćni sokovi, pahuljice koje jedemo za doručak, voćni jogurti, kruh od cjelovitog zrna, integralni keksi ...svi oni sadrže količine šećera za koje ne bi rekli da postoje.

Proizvođači obožavaju šećer Šećer se dodaje kako bi se poboljšao okus prizvodu. Kada se mast ukloni iz obroka, potrebno je dodati šećer kako bi se poboljšao ukus. Zbog toga, mnoga hrana koju smatramo odličnom – kao jogurt, voćni i integralni prutići, voda s voćnim okusom – zapravo ima mnogo više šećera nego što mislimo.

Kao i sol, dodani šećer pomaže namirnicama kao što su

kruh, pahuljice za doručak, te konzervirano voće i povrće u produljenju vijeka trajanja.

Ovo često rezultira time da konzumiramo više šećera nego što je potrebno našem tijelu, a da zapravo nismo ni svjesni toga.

Kako možemo sami sebi pomoći?

Opasnost koju skriva dodani šećer

Uočiti kojih slatkih namirnica bi se trebalo odreći, a koznumaciju kojih bi trebalo ograničiti.

Ako konzumiramo više šećera nego što nam je potrebno, naša jetra višak pretvara u masnoće. Neke od ovih masnoća se talože oko tijela.

To je razlog zbog čega uzastopno konzumiranje previše šećera može dovesti do pretilosti, povećavajući rizik oboljenja od dijabetesa, srčanih bolesti i bolesti jetre.

Ne trebate izbjegavati šećere prirodno sadržane u voću ili mliječnim proizvodima.

Teško je odreći se nekih navika koje volimo, ali neki od sljedećih savjeta bi trebalo uvažavati:

Potrebno je izbjegavati gazirana pića (500 ml cola napitka sadrži 17 kockica šećera), voćne sokove i

slične napitke s visokim udjelom šećera.

Dodani šećer ne bi trebao biti u većem postotku od 10% energije (unosa kalorija) koji uzimate hranom i pićem svaki dan. To iznosi otprilike 70 g za muškarce i 50 g za žene. Čitajte etikete na proizvodima i ustanovite je li hrana koju namjeravate konzumirati visokim ili niskim udjelom šećera.

Pronađite prirodne zaslađivače, a količine u kavi i čaju smanjujte sve dok se ne naviknete na takav okus da vam oni više i nisu potrebni.

Zubni kamenac je također sve prisutniji zbog toga što bakterije u našim ustima vole slatku hranu koju jedemo stvarajući time kiseline koje uništavaju caklinu zuba.

Uočite hranu s velikom količinom šećera Da bi doznali koliko naša hrana ima šećera u sebi često zna biti vrlo frustrirajuće zato što se šećer navodi pod raznim imenima kao što su: saharoza, glukoza, fruktoza i med. Proizvođači još nisu dužni u skladu s niti jednim zakonom razlikovati šećer prirodno sadržan u namirnicama, od onoga dodanog.

Jedino što možete pronaći je da pogledate količinu ukupnog šećera.

Ako hrana ima više od 15 g ukupnog šećera na 100 g to znači da ima visok udio šećera, a ako sadrži 5 g ukupnog šećera ili manje na 100 g znači da da ima nizak udio šećera.

Iznenađujuće slatki...

Juha od rajčice – šećer treba ublažiti kiselost rajčica.

Umaci za tjesteninu – šećer je dodan da se poboljša okus, a naročito onima s niskom količinom masnoće Pizza – šećer pomaže u kvasanju tijesta kao i poboljšanju okusa umaka za pizzu.

47 

 ZDRAVLJE

Poljubac i bakterije Jednim poljupcem od 10 sekundi uzrokujemo prijenos od 80 milijuna bakterija.

 48

P

očetkom 60-tih godina prošlog stoljeća pjevačica Betty Everett je pjevala o tome kako iz njegovog poljupca može doznati je li ju voli: “If you wanna know if he loves you so, it s in his kiss!”. I Cher nas je zabavljala s istom pjesmom 90-tih ne mareći za činjenicu da se u poljupcu nalazi i 80 milijuna bakterija.

Prije nego što se ljudi koji se boje svih bakterija odreknu poljupca zauvijek potrebno je

spomenuti da više od 100 trilijuna mikroorganizama prirodno nastanjuju naše tijelo.

Oni sudjeluju u razgradnji hrane, sintezi nutrijenata i brane naše tijelo od bolesti.

O tome kakvi su naši mikroorganizmi ovisi o nekoliko čimbenika, a oni su: genetsko naslijeđe, prehrana i dob.

Ali i naša okolina - uključujući i osobe s kojima smo u kontaktu - također utječe na naše mikroorganizme.

Samo u ustima se nalazi više od 700 različitih bakterija, koje su pod utjecajem onih koji su nam najbliži – naročito naših romantičnih partnera. Štoviše, što više par provodi vremena u ljubljenju i njihove bakterije koje posjeduju bivaju sličnije. Smatra se da je devet intimnih poljubaca dnevno dovoljno da bi par imao jako slične mikoorganizme u slini.

a to je način udvaranja specifičan ljudskoj vrsti u više od 90 % kultura. Naročito se smatra da je prvi poljubac jako važan, te već tada partneri mogu odlučiti može li nam osoba s kojom smo izmijenili poljubac biti potencijalni partner. Ti zaključci se mogu izvesti na temelju kemijskog sastava sline uključujući posljedice metaboličke aktivnosti bakterijskog sastava površine jezika.

Količina bakterije probiotika u partnerovim ustima se trostruko povećava nakon poljupca

Da bi se ustanovio točan broj bakterija u transferu, jedna osoba iz svakog para je popila probiotički napitak sa specifičnim bakterijama Lactobacillus i Bifidobacteria.

Rezultati su pokazali da se nakon intimnog poljupca u ustima druge osobe utrostručila količina ovih

Intimni poljubac uključuje potpuni kontakt jezikom, te razmjenu sline,

bakterija u slini, a da se za vrijeme od poljupca od 10 sekundi transferira 80 milijuna bakterija.

Bakterije u slini su prolazne, dok se one nastanjene na jeziku teško mijenjaju Iako su bakterije na jeziku sličnije kod partnera nego nepovezanih pojedinaca, sličnost se ne povezuje s češćim ljubljenjem, što je u suprotnosti s mikoroorganizmima nastanjenih u slini. Dakle prisutnost bakterija u slini je prolazna i može se brzo „isprati“, za razliku od onih bakterija koji su prisutne na površini jezika i teško ih je ukloniti.

49 

Cijene studiranja u Europi i Americi

očitija razlika u cijeni studiranja različitih vrsta studija ili studiranja na različitim sveučilištima?

Raznolike cijene studiranja.

Što se dobije za uloženi novac?

Kako cijena studija utječe na karijeru?

A

ko studirate ili ste završili neki od studija u Hrvatskoj i planirate nastavak školovanja u nekoj od zemalja Europske unije ili Amerike možda vam ovaj članak pomogne u odabiru buduće destinacije nastavka školovanja.

A ako je problem oko odabira odavno iza vas možete ga pročitati i prisjetiti se prošlih dana kada ovakvih dilema sigurno niste imali.

U Engleskoj su cijene studiranja najviše (kao uostalom i na Islandu, Norveškoj, Crnoj Gori i Turskoj) uzimajući u obzir analizu Europske komisije za trenutačne cijene studiranja. Ona iznosi do oko 90.000 kn godišnje (što ujedno predstavlja i godišnji limit). Ostale “relativno visoke cijene” u zemljama poput Irske, Italije, Latvije, Litvanije, Mađarske i Nizozemske se kreću između 8.000 i 40.000 kn.

 50

U isto vrijeme Cipar, Danska, Grčka, Malta, Slovenija, Finska, Švedska, Škotska, Norveška i Turska ne naplaćuju studiranje onim studentima koje mi u Hrvatskoj nazivamo pravim studentima (studenti koji isključivo studiraju, i ne rade).

Od ove godine i Njemačka uvodi besplatno studiranje na sveučilištima čiji je osnivač država.

Ne uzimajući u obzir sjevernjačku odbojnost prema školarinama, ne postoji očiti uzorak po kojem se određuju cijene studiranja, no sve zemlje žele osigurati novac potreban da bi povećale broj studenata.

Treba li student koji studira povijest plaćati isti iznos kao i onaj koji studira fiziku? I kako cijena studija utječe na karijeru? Treba li postojati

Djeca i roditelji zajedno dođu razgledavati sveučilišta za vrijeme otvorenih dana kada sve pršti od vesele atmosfere i sjajnih brošura. No, međutim kada se dođe kući i krene čitati što u brošurama piše osim navedenih cijena teško se u njima može pronaći koliko budući studenti imaju sati nastave tjedno ili mjesečno. Čini se, naročito na umjetničkim i društvenim fakultetima, da je teško pronaći koliko će budući student provesti na nastavi godišnje pohađajući predavanja.

Kakve bi bile cijene bez ograničenja?

Za strance ne postoji ograničenje od 90 000 kn godišnje za studiranje u Engleskoj, pa tako Sveučilište u Cambridge-u naplaćuje skoro 230.000 godišnje za računalni studij.

Ostale cijene se kreću oko 150.000 za predmete kao što su povijest i engleski, pa sve do 360.000 za medicinu.

Visoke cijene su potrebne opstanku američkih sveučilišta?

Cijene na američkim sveučilištima su zaista visoke – a često su i zamagljene uključivanjem troškova stanovanja na sveučilištima.

Harvard naplaćuje oko 280.000 godišnje, ali zajedno sa stanovanjem i ostalim izdatcima cijena se kreće oko 430.000 kn.

Ove brojke su zaista vrtoglavo visoke, ali potrebno je ovdje napomenuti da školarine na Harvardu čine samo petinu njihovih prihoda.

Harvard većinu novaca zarađuje investirajući. Oni imaju ogromnu zakladu – oko 36.4 milijarde dolara – koja proizvodi bogatstvo podupirući godišnji raspoloživi budžet od 4.4 milijarde dolara.

Harvard je daleko od uobičajenih sveučilišta koja puno više ovise o cijeni školarina.

No, ipak sveučilišta u Americi imaju financije utemeljene na multi milijardskim zakladama koje kao i cijene studiranja sežu do neba.

Prestižno američko sveučilište MIT

51 

LASERSKO SKIDANJE DIOPTRIJE

POSLOVANJE PREMA ISO NORMI 9001:2008

Očna poliklinika Medić, Žuljan, Jukić Terzićeva 7, Split / preko puta ulaza u Joker T 021 343 049 / F 021 369 945 www.poliklinikamzj.hr

Pregledi i suvremena dijagnostika



Ambulantno operativno i konzervativno liječenje svih očnih bolesti

MODA 

Modni trendovi za jesen 2014 / zimu 2015

GUCCI KOLEKCIJA JESEN 2014 / ZIMA 2015

53 

 MODA

 54

BALLY KOLEKCIJA JESEN 2014 / ZIMA 2015

MODA 

HUGO BOSS KOLEKCIJA JESEN 2014 / ZIMA 2015

55 

 MODA

 56

MICHAEL KORS KOLEKCIJA JESEN 2014 / ZIMA 2015

MODA 

BURBERRY KOLEKCIJA JESEN 2014 / ZIMA 2015

57 

 MODA

 58

JEAN PAUL GAULTIER ZA LINDEX KOLEKCIJA JESEN 2014 / ZIMA 2015

MODA 

MICHAEL KORS KOLEKCIJA JESEN 2014 / ZIMA 2015

59 

 MODA

 60

GUCCI KOLEKCIJA JESEN 2014 / ZIMA 2015

MODA 

GUCCI KOLEKCIJA JESEN 2014 / ZIMA 2015

61 

Posebna blagdanska ponuda

Odabir poklona koji će razveseliti najdraže, nije lagan zadatak.

Kako bismo vam pomogli u odluci, pripremili smo za vas neodoljive poklon setove koji su vam po posebnim sniženim cijenama dostupni u našim trgovinama u prosincu.

NJEŽAN FLEUR D’OR & ACACIA Redovna cijena: 262,90 kn

Promotivna cijena: 223,47 kn

NAJBOLJE IZ PROVANSE Redovna cijena: 364,20 kn

Promotivna cijena: 309,57 kn

PROFINJEN TREŠNJIN CVIJET Redovna cijena: 538,30 kn

Promotivna cijena: 430,64 kn  62

Posebna blagdanska ponuda vrijedi od 01. do 31.12.2014. ili do i steka zaliha u L’OCCITANE trgovinama i u web trgovini www.loccitane.hr.

Ne vrijedi za pravne osobe. Popusti i akcije ne mogu se zbrajati. Ne vrijedi na prodajnim mjestima Müller.

ŽENSTVEN NÉROLI & ORCHIDÉE Redovna cijena: 314,40 kn

Promotivna cijena: 267,24 kn

TAJANSTVENI ARLÉSIENNE Redovna cijena: 447,30 kn

Promotivna cijena: 357,84 kn ODLIČNI BADEM Redovna cijena: 486,90 kn

Promotivna cijena: 389,52 kn

ŠARMANTAN L’OCCITAN Redovna cijena: 368,00 kn

Promotivna cijena: 312,80 kn DRAGOCJENA IMMORTELLE Redovna cijena: 743,40 kn

Promotivna cijena: 594,72 kn

L’OCCITANE trgovine: Zagreb: Arena Centar, Zagreb: Avenue Mall, Zagreb: City Center one West, Zagreb: Cvjetni, Zagreb: Point • Split: City Center One, Split: Joker • Zadar: Narodni trg 3, Zadar: Supernova • Rijeka: Korzo 40 b, Rijeka: Tower Center, Rijeka: ZTC • WEB SHOP: www.loccitane.hr

63 

Van Cleef & Arpels

Luksuzni nakit čarobnog sjaja Malo toga pruža takvo uzbuđenje kao što to čini kupovina.

Kupovina cipela, nove haljine uvijek nas raduje, ali kupovina bezvremenskog luksuza predstavlja nešto čarobno.

Jedna od tih čarobnih kupovina je i odabir darova među pregrštom lijepog nakita i satova tvrtke Van Cleef & Arpels.

To je gesta koje ćete se sjećati cijeli život.

 64

Sretnici koji posjeduju luksuzni nakit ili sat francuske tvrtke Van Cleef & Arpels, ujedno posjeduju remek djela i komadić povijesti.

Povijest tvrtke počinje ljubavnom pričom Estelle Arpels i Alfreda Van Cleefa. Estelle je bila kći veletrgovca dragog kamenja, a Alfred sin trgovca dijamantima iz Amsterdama.

Njihov brak je sklopljen 1896., od kada su se i obitelji interesno udružile da bi osnovale tvrtku koja

predstavlja luksuz, eleganciju i glamur. Oni su od 1906. na adresi Vendome 22 u Parizu.

Van Cleef & Arpels iz očitih razloga ima svoje obožavatelje.

Oni koji si to mogu priuštiti žele samo najbolje, pa ne čudi da su poklonici njihovog nakita i satova slavne osobe poput kraljice Španjolske, princeze od Wallesa, princa Rainiera i princeze Grace od Monaka.

Nećemo zaboraviti ni Elizabeth Taylor, Brigitte Bardot, Catherine Deneuve, Kristin Scott Thomas, Umu Thurman, Diane Kruger, Scarlett Johansson, Blake Lively i mnoge druge.

Tvrtka je 2000. postala članicom Richemont grupe, po prometu druge najveće luksuzne skupine na svijetu. Ta grupacija je također vlasnik brandova kao što su Cartier, Baume & Mercier i Piaget.

65 

Jedinstveni Van Cleef & Arpels Najpoznatiji, sada već kultni bezvremenski komadi Van Cleef & Arpels nakita su sat – narukvica od bijelog i žutog zlata s kožnim remenom prvi puta napravljena 1923. Alhambra ogrlica je još jedan od kultnih komada nakita, nepretenciozna a jednostavna s proslavljenim „quarterfoil“ motivom.

Ona se može nadograđivati, a njena početna cijena iznosi 900 eura.

Ovisno o modelu cijena se povećava sve do 40 000 eura.

Lotus prsten

 66

Predstavljanje Van Cleef & Arpels Zip ogrlice 1950. godine je osim zapanjujućeg umjetničkog dojma, sve do danas, smatrana tehničkim čudom, zato što se može nositi otvorena kao ogrlica ili zatvorena kao narukvica.

Lotus prsten koji se nosi na dva susjedna prsta je modni detalj poznat po svojim nevjerojatnim detaljima.

Van Cleef & Arpels je patentirao svoju jedinstvenu tehnologiju postavljanja dragog kamenja na podlogu od bijelog ili žutog zlata

bez vidljivih tragova spajanja.

Ova tehnika je toliko usavršena da su uspjeli postići veliku gustoću dragog kamenja na podlozi koja smanjivanjem vlastite refleksije dozvoljava dragom kamenju da istakne svu svoju ljepotu.

Tijekom godina koje su uslijedile uspjeli su postati sinonim za nakit najvišeg nivoa izrade. Uz to postignuće, ljubav koja je stvorila vezu Estelle i Alfreda se i danas može osjetiti kroz fluid zadivljujućih kreacija.

Zip ogrlice - narukvice

Slavna glumica Diane Kruger

Uzorak Alhambra

67 ď ´

Van Cleef & Arpels satovi Filozofija Van Cleef & Arpels proizvodnje satova je da ideja za sat ne počinje s konceptom za mehanizam, već s pričom koju želi prenijeti. Odjel marketinga u Parizu i ured za dizajn u Ženevi analiziraju zadovoljava li ideja kriterije urarstva, da bi se tek onda se izrađivale prve skice proizvoda.

Tvrtka je ove godine predstavila dva modela kompliciranih

Ručni sat “Ponoćni planetarij”

 68

mehaničkih satova od kojih oba savršeno pristaju tumačenju da je mjerenje vremena dekorativna umjetnost. Modeli su nazvani “Ponoćni planetarij” i “Vrijeme ovdje i vrijeme negdje drugdje”.

“Ponoćni planetarij” je ručni sat na čijoj se plohi prikazuje šest planeta: Zemlja, Merkur, Venera, Mars, Jupiter i Saturn, te njihovo kretanje oko Sunca.

Planeti su postavljeni na koncentričnim diskovima koji predstavljaju njihovu putanju i točan

položaj u odnosu na Sunce.

Meteor koji kruži oko ruba, tj. po obodu sata određuje vrijeme prema 24 satnom brojčaniku.

Dan, mjesec i godina su prikazani kroz dva otvora na stražnjoj strani kućišta. Osoba koja ga nosi može rotirati okvir s crvenim trokutom da označi svoj poseban dan. Toga dana Zemlja će se pozicionirati izpod zvijezde koja je ugarvirana na safirnom staklu.

Sat “Vrijeme ovdje i vrijeme negdje drugdje” pokazuje da

Van Cleef & Arpels ne dopušta da bilo što ugrozi estetiku njihovih satova, a ujedno uspijeva biti jednostavan za korištenje.

Premda je tvrtka prije svega orjentirana na ženski nakit i satove ova dva modela satova su načinjena i za mušku klijentelu.

Oni razmišljaju dugoročno i ne rade prebrze pokrete, pa se na njihova 102 prodajna mjesta diljem svijeta može uočiti da su usredotočeni na ljepotu, kvalitetu i uspjeh.

69 

Kolekcija Peau d’ Anne

te je postao inspiracija za najnoviju kolekciju Van Cleef & Arpels luksuznog nakita.

nakita je bio dvorac Chateau Chambord ujedno mjesto radnje filma.

Svako dijete u Francuskoj se u ranoj dobi susreće s bajkom Peau d’ Anne (Magareća koža). Priča o princezi koja bježi od kuće u šumu nakon što je čudno ludilo obuzelo njezinog oca – kralja nakon smrti svoje supruge, a princezine majke. Bajka Charlesa Perraulta je izvorno objavljena 1694. Jacques Demy je 1970. napravio film u kojem princezu glemi Catherine Denevue,

Nicolas Bos, predsjednik uprave i kreativni direktor tvrtke je ispričao da je ideja za stvaranje kolekcije Peau d’ Anne došla prilikom njegovog slučajnog susreta sa sinom i kćerkom režisera filma.

To je dovelo do stvaranja čarobne zbirke od nešto više od 100 komada nakita koji evocira čaroliju i čudo te priče. Prostor za promociju ovogodišnje spektakularne kolekcije

Reputacija Van Cleef & Arpels je izrada luksuznog nakita koji nije baš svima dostupan, pa ne čudi da je prvi dan predstavljanja bio poluprivatne prirode, a drugi za svjetske medije.

Predsjednik uprave Nicolas Boss

 70

Nicolas Bos je rekao da su u 21. stoljeću pomoću vlastite umjetnosti željeli još jednom stvoriti čaroliju i poeziju te bajke.

Peau d’ Anne kolekcija je dodirnula svaki element priče.

Princeza je izrađena u tri primjerka.

Kod svakog od njih voluminozna haljina predstavlja nebo, Mjesec ili Sunce. Jedna je izrađena od brazilskih smaragda preko 39 karata, druga od safira...

Van Cleef & Arpels je vrlo diskretan o identitetu ove elitne grupe kupaca, ali otkrivaju da je velika većina ove kolekcije prodana još u fazi crteža, tj. prije nego što su ih obrtnici počeli izrađivati.

Prizor s predstavljanja kolekcije “Peau d’ Anne”

71 

“Zbog arhitekture se ima smisla preseliti u Peking ili London” Ole Scheeren

Njemački arhitekt koji je stigao kao meteor na svjetsku scenu arhitekture.

Dizajnira nagrađivane i kontroverzne građevine, te za njega kažu da je čovjek s nemogućim planovima koji se ostvaruju.  72

O

le Scheeren jedan od najtalentiranijih arhitekata današnjice koji je napustio OMA 2010. da bi pokrenuo vlastitu tvrtku. Najpoznatiji realizirani projekti su mu toranj u Pekingu i plutajuće kino u pitoresknom zaljevu u Tajlandu.

Ole Scheeren je čovjek koji nemoguće čini mogućim u svijetu arhitekture. On je čovjek koji pretvara strukture u nešto čarobno.

Njegov stil ga je već odnio daleko među slavne arhitekte, a sada kada je taj stil pronašao, izgleda da će ga on odnijeti još i dalje.

Zaboravljeni arhitekt Televizijski toranj za CCTV u Pekingu je najveća zgrada za medije na svijetu. Sadrži više skupe tehnologije nego iti jedna građevina. Sastoji se od dva kutna tornja, koja su povezana pri vrhu i dnu L-oblicima. Scheeren oblik naziva petljom, a ona je ujedno i simbol kooperacije. Čini se da su kineski građevinari zaboravili svog arhitektu čim je napravio ono što se od njega tražilo.

Naime, pokušavajući ući u zgradu nakon što je dovršena i stavljena u uporabu nije mu uspjelo.

No, Scheerena to nije razočaralo već nasmijalo. Kaže da je to očekivao i da zna da je trenutačno gotovo nemoguće ući u tu zgradu, pa čak i za njega koji se najavio službenim putem.

Njemački arhitekt je ovu zgradu dizajnirao zajedno s Remom Koolhaasom iz Rotterdama koji je vlasnik tvrtke Office for Metropolitan Architecture (OMA).

OMA je pobijedila na natjecanju za dizajn s ovim projektom, a Scheeren je tada bio u svojim treidesetim godinama.

Od tada živi u Aziji smatrajući da je upravo Azija mjesto ispunjeno mogućnostima i nadom u budućnost.

Neboder Maha Nakhon u Bangkoku

73 

“

Kada sam se prije nekoliko godina doselio u Peking, tamo su bila samo tri nebodera viša od 200 metara, a danas ih je preko 80.

”

Ambijent na terasi nebodera Duo u Singapuru

Stambeni kompleks u Singapuru

 74

Mlad i cool Scheeren je stručnjak u iskorištavanju svoje vlastite mladosti i cool osobnosti, kao i njegove uloge jedne od pop zvijezda arhitekture.

U Pekingu otvara svoju vlastitu tvrtku. Atmosfera u njoj nije poput arhitektonskih ureda u Berlinu ili Londonu, gdje prevladava sivi betonski pod i bijeli zidovi, a mladi ljudi sjede ispred računala. On je u svom uredu organizirao proslavu za svojih 50 zaposlenika, događaj koji ih je trebao pripremiti za budućnost.

On im je tom prilikom kazao da arhitektura uvijek znači težak posao, ali to je izgledalo više kao obećanje nego kao prijetnja.

Od kada se doselio u Peking do danas primijećuje mnoge razlike.

Prije je sve bilo sivo, pa čak i zrak, zgrade, automobili... Danas se ovdje može vidjeti više žutih Lamborghinija nego igdje na svijetu. Prije su bila samo tri nebodera viša od 200 metara, a danas ih je preko 80. Čak i način na koji se ljudi odijevaju se promijenio. Način na koji se razvija urbana kultura je sve očitiji.

Usprkos njegovim već ostvarenim postignućima, najvažniji dio njegove karijere tek započinje. On je već sada slavan, ali to nije dovoljno za Scheerena. Smatra da bi trebao imati ured i u Londonu, sjedištu mnogih poznatih arhitekata kao što su: Zaha Hadid, David Chipperfield

i Norman Foster. Svi oni pripadaju različitim generacija, ali Scheeren koji je rođen 1971., je već pretekao svih iz svoje generacije.

Scheeren je nacrtao klasični neboder. Ali onda ga je u dodatnim crtežima podijelio na pet djelova koje je spojio na neočekivani način.

Eksperimentalno ali sagradivo

Zelenilo tropske klime i vitalnost grada će prodrijeti u glavni dio, gdje je organizacija podjele katova načinjena na tradicionalni način.

Nivo na kojima su garaže, restorani i prodavaonice su izmiješani,ali duboko ispod tog oraganiziranog kaosa su iznenađujuće moderne i neobične prostorije za molitve muslimanskih posjetitelja.

Neboder bi trebao biti simbol multikulture u gradu koji predstavlja dom Malezijcima, Kinezima, Europljanima i gostujućim radnicima iz cijeloga svijeta.

Mnogi njegovi dizajni su iznenađujući, aksperimentalni ali ipak sagradivi, izrađeni za posebne lokacije, a opet univerzalni u svojoj suštini. Jedan od njih je i neboder u Kuala Lumpuru, u blizini Petronas Towersa koji su poznati po svojoj visini i veličanstvenosti.

Njegova zgrada nije toliko visoka, ali nije zbog toga manje uočljiva.

Na početku faze dizajniranja,

Zgrada - toranj kineske televizije

75 

Gospodar detalja Kao Koolhaasov zaposlenik surađivao je na izradi projekta za stanovanje u Singapuru. U projektu se nalazi više od 1000 stanova, gusti urbani okoliš koji ne izgleda zagušljivo, već prozračno i u kojem se lijepo i ugodno stanuje.

U tom projektu je ostvario upravo ono što nije mogao kod zgrade CCTV-a: da arhitekturu učini nedohvatljivom i da je demonumentalizira. Postizanje spektakularnog efekta je za njega izrazito važno.

Sveučilišni kampus u Berlinu

Neboderi Duo u Singapuru

 76

Još jedan projekt koji je spektakularan je izrada plutajućeg kina u nenaseljenom zaljevu Indijskog oceana. U predivnom zaljevu blizu otoka Thai Scheeren je izradio plutajuće kino za

filmski festival. Kino može ugostiti 120 ljudi, a dio na kojem se nalazi platno je učvršćeno za dno, dok su ostali djelovi plutajući pontoni. Kino je potom odvedeno u Veneciju za festival koji se događa u tom gradu, da bi ponovo bilo vraćeno lokalnoj zajednici u Tajlandu.

Scheeren je vizionar i gospodar iznenađujućih detalja. Ali iznad svega on dizajnira sa strašću, što nije uvijek prisutno u svijetu arhitekture.

Važnost strpljivosti Scheeren, sin arhitekte, je odrastao u jugozapadnom njemačkom gradiću Karlsruhe. Kad je imao 18 godina otac mu je dozvoljavao da ga

predstavlja na građevinama što je on s oduševljenjem činio.

Ubrzo je započeo raditi za Koolhaasa što mu je ujedno i bio san jer ga je smatrao guruom nekonformista.

Surađujući s Koolhaasom na tornju za CCTV je naučio biti strpljiv. Mnogi su očekivali da Kinezi žele otvoriti CCTV toranj za olimpijske igre 2008., ali interijer nije bio dovršen.

Otvaranje je bilo odgođeno za 2009. No, početkom 2009. izbija požar u susjednom tornju, koji je bio dio kompleksa. CCTV je preuzela odgovornost za požar, a jedan od vatrogasaca pogiba pri gašenju.

Zbog toga je na otvorenje zgrade CCTV-a trebalo toliko dugo čekati.

Europska sentimentalnost

Ole Scheeren vidi Zapad kao jednostran, isključiv i misli da ima nade da se i to promijeni.

Ali ujedno kaže: “Da u to ne vjerujem, ne bih sada bio ovdje.”

Smatra da je moć arhitekte često precijenjena:“ Zgrada nije odgovorna za način kojim se zemlja razvija.“ Društvo je važna riječ za njega, kao i odgovornost, ali režim u Kini za njega nije baš najdraža tema za razgovor.

Ne želi da ga se poistovjećuje s arhitektima koji žive i rade u Europi i završavaju projekte u Pekingu i Šangaju, a da tamo uopće nisu bili praktički izvozeći svoju arhitekturu. „Ja živim ovdje“, on kaže, „i to je razlika. Ja sam dio Azije.

Možda neću biti cijeli svoj život u Pekingu, ali isto tako neću moći živjeti bez njega.“

Pogled s Maha Nakhon nebodera

77 

 TEHNOLOGIJA

Smeta vam rublje na sušilu.

Razmislite o sušilici.

SensoCare sušilica rublja iz Gorenja

P

rije svega, Gorenje sušilice su u svom posljednjem izdanju doživjele značajna poboljšanja u pogledu energetskih razreda. Iz energetskog razreda B uspjele su preći u A+++ zahvaljujući naprednoj tehnologiji toplinske pumpe. Kondenzacijska sušilica s toplinskom pumpom može uštedjeti do 63 % više energije od obične sušilice rublja iz A energetskog

 78

razreda. Tehnologija toplinske pumpe također doprinosi općem nježnom postupanju s rubljem stoga što je temperatura zraka oko 50 °C, što je 25 % niže nego kod uobičajenih sušilica. Obzirno postupanje s rubljem cilj je koji su sušilice ispunile već ranije, a sada je ostvaren još jedan, smanjenje troškova svakog domaćinstva i očuvatnje prirodnih resursa.

Savršeno nježne prema rublju Stručnjaci su uzeli ono najbolje iz prirode – negativne ione koji čiste zrak kroz postupak nazvan ionizacija i iskoristili ih za postizanje savršenstva sušenja integriranjem IonTech svojstva u najboljim modelima SensoCare sušilica rublja.

Negativno nabijeni ioni koje emitira ionizator zraka za vrijeme postupka sušenja dodatno omekšavaju vlakna, uklanjaju nabore i statički naboj prikupljen tijekom postupka sušenja. Postoje i druge izvanredne koristi – učinkovito uklanjanje bakterija, grinja, prašine i neugodnih mirisa iz rublja kao što je miris hrane i duhanskog dima, što sušilice s IonTech tehnologijom čini uspješnima i u borbi protiv alergija.

SensoCare sušilice rublja nude i funkciju koja čini glačanje, kao jedan od najzamornijih poslova, puno lakšim. Sa SteamTech funkcijom, koja na kraju ciklusa sušenja ubacuje paru u bubanj, rublje je mekše i sa značajno manje nabora, što vam omogućava više slobodnog vremena, jer većinu rublja gotovo da nećete morati glačati.

Djelovanje pare je savršeno i za rublje koje nije prljavo nego ga treba malo osvježiti, kao na primjer zimsku jaknu ili pokrivač.

Razmišljajući o učinkovitom i sigurnom sušenju različitih vrsti osjetljivog rublja, Gorenje je stvorilo i poseban način sušenja GentleCare koji koristi niske temperature kako bi zaštitio najnježnije tkanine.

Sušilice SensoCare imaju još jednu značajnu pogodnost – one omogućavaju potpuno ravnomjerno osušeno rublje, što je rezultat dvostrukog sustava upuhivanja zraka, nazvanog TwinAir. Za vrijeme dvosmjerne rotacije, on omogućava ujednačeno intenzivno uvođenje toploga, suhoga zraka u bubanj u skladu sa smjerom rotacije bubnja.

Postupak sušenja pod nadzorom Sva ova izuzetna svojstva i najbolji rezultati sušenja mogu se zahvaliti SensorIQ tehnologiji, besprijekornoj koordinaciji šest inteligentnih senzora. Oni su “mozak” koji automatski podešava postupak sušenja u skladu s izabranim programom, vrstom rublja i željenom razinom osušenosti. Učinkovita komunikacija senzora sprječava bilo kakvu pogrešku u postupku sušenja i stvara najbolji okoliš i uvjete za

sušenje rublja. Istovremeno, senzori kontroliraju sve parametre kako bi potrošnja energije bila što manja.

Na tržištu se mogu naći 4 različite linije Gorenjevih sušilica rublja: Primary, Essential, Advanced i Superior.

One se razlikuju po principu sušenja, kapacitetu, programima, energetskom razredu i upravljačkim pločama. Svaka linija ima jedinstveni dizajn i ukupno šest senzora koji postupaju s rubljem na najbolji mogući način.

Uživajte u izuzetnoj mekoći rublja.

79 

 TEHNOLOGIJA

Nova tehnologija pretvara obične bicikle u hibride U

posljednjih desetak godina bicikli su preplavili zapadnoeuropske gradove.

London je uveo poticaje za vozače bicikla, a Pariz ima program poklanjanja bicikla djeci. U Kopenhagenu 41% osoba na posao ili u škole i na fakultete dolazi biciklom.

Ali što ako niste u dobroj kondiciji,

i ne želite na posao doći znojni ili ako živite daleko od svoga posla ili fakulteta? Novi hibridni „e-bicikl“ obećava da će riješiti tu dilemu.

Copenhagen Wheel zapravo nije istinski „e-bicikl“, već kotač koji može biti priključen na obični bicikl.

Copenhagen Wheel

 80

Taj kotač, opremljen s motorom, baterijom, senzorima i bežičnim povezivanjem pretvara bicikl u pametni bicikl koji prenosi snagu na pedale pa čak i prati otkucaje srca, ublažava neravnine na cesti, ima žiroskop, GPS senzor, prati brzinu kretanja, nadmorsku visinu, nagib uzbrdice...

Direktor MIT Senseable City Lab tvrtke koja proizvodi Copenhagen Wheel je rekao da je to tehnologija na koju se vrlo lako naviknuti, a pogotovo je dobro to što se zapravo možete voziti koliko god želite.

Prosječan amaterski biciklist pedale pritišće snagom od 75 W. S Copenhagen Wheel sustavom dobivamo dodatnih 250 W. To je 325 W, odnosno 4 puta više od onoga što prosječan biciklist može dati pa se dobiva osjećaj da ste 4 puta jači.

MIT Team je konstruirao Copenhagen Wheel kotač ne zato da bi unaprijedili bicikl, već zbog toga što su pokušali riješiti problem prometa u svjetskim brzorastućim gradovima. Oni kažu da automobil neće nestati iz gradova, ali da ovaj koncept bitno olakšava problem urbane infrastrukture. U potrazi za rješenjem MIT je surađivao s nizom gradova, ali je udlučio da ovaj projekt, razvijen u suradnji s gradonačelnikom i urbanistima Kopenhagena ima najbolji tržišni potencijal. Konzultantska tvrtka Navigant Research procjenjuje da će se prihodi u svijetu od električnih bicikala od sadašnjih 8.4 milijardi dolara, za dvije godine popeti na 11 milijardi dolara.

Razlog tomu leži u željama ljudi za alternativom zagušenih gradskih prometnica, a ujedno željom za zdravijim načinom života.

81 

Copenhagen Wheel se može naručiti on-line, a uskoro se očekuje u trgovinama diljem svijeta. Tvrtka je već dobila nekoliko stotina tisuća predbilježbi za kupnju.

Nova tehnologija osigurava napredne funkcije tradicionalnom e – biciklu: kočnice koje pohranjuju energiju, nadopunu snage s algoritmima koji registriraju kada vozač teže pritišće pedale, isporučujući više energije.

Uz kotač se dobije i mobilna aplikacija koja uz ostalo omogućava da se kotač može automatski zaključati kada ga njegov vlasnik ostavlja i da se otključa kada se njegov vlasnik vrati. Međutim, obzirom da je Copenhagen Wheel dostupan po cijeni od 700 dolara za konfiguraciju s jednim stupnjem prijenosa ili 800 dolara za konfiguraciju s više stupnjeva prijenosa, preporuka je da se mehanički zaključava.

 82

Cijena se čini malo previsoka, ali tehnički razvoj Copenhagen Wheela nije bio nimalo jednostavan.

Međutim rješeno je trzanje, jedan od ključnih problema. To će cijeniti svi oni koji su na dosadašnjih hibridnim biciklima doživjeli neugodno udaranje elektromotora kod uključivanja. Kod Copenhagen Wheela je vožnja ugodna i elegantna.

Gradonačelnik Kopenhagena, uz čiju potporu je i projekt realiziran, te dobio ime, kaže kako Kopenhagen nije brdovit, ali često puše vjetar koji otežava vožnju konvencionalnim biciklom, pa novi sustav pomaže u vožnji. Tvrdi da će biciklisti u gradovima koji nisu na ravnicama imati izuzetnu korist. Kaže da će digitalna tehnologija uz pristanak vozača moći davati vrijedne povratne informacije o urbanoj infrastukturi, te pomoći planerima gradskog prometa. To će također uvelike pomoći manje razvijenim

gradovima s prometnom gužvom koji do sada nisu pomno pratili svoje uzorke gužvi u prometu.

Predviđa se da bi Copenhagen Wheel u zemljama u razvoju mogao postati ekvivalent mobilnog telefona i kao što su mnogi u tim zemljama prije došli u posjed mobilnog nego fiksnog telefona, tako bi Kopenhagen Wheel mnogima mogao biti prvo urbano prijevozno sredstvo.

Specifikacije: MOTOR:  250 W BATERIJA:  48 V Litijeva POVEZIVANJE:  Bluetooth (4.0) OPSEG:  do 50 km TRAJANJE BATERIJE:  do 1000 ciklusa SMARTPHONE OS:  iOS, Android VRIJEME PUNJENJA:  4 sata NAJVEĆA BRZINA BEZ POMOĆI VOZAČA:  25 km/h TEŽINA:  5,9 kg

83 

 TEHNOLOGIJA

Najinovativniji proizvođač gramofona na svijetu Piše: Ivor Maleš

Kuzma LTD je slovenska tvrtka specijalizirana za proizvodnju gramofonskih baza, ručki i zvučnica čija povijest započinje u osamdesetim godinama prošlog stoljeća kada je školovani strojar i ljubitelj glazbe Franc Kuzma u Kranju počeo s proizvodnjom gramofona.  84

Od sredine osamdesetih, kada započinje s izvozom u Veliku Britaniju i Njemačku, do danas Kuzma je jedan od najcjenjenijih proizvođača gramofona na svijetu, te najpoznatiji proizvođač audio opreme s područja bivše Jugoslavije.

Povijest u deset slika Prvi model, gramofon Stabi (skraćeno od stabilno) projektiran je 1982 godine, te se prodavao samo na području bivše Jugoslavije.

Riječ je o gramofonu koji je izrađen od masivnom hrasta s poklopcem koji je kombinacija drva i dimljenog stakla, te je imao ovjes od opruge za prigušivanje vibracija. U tvrtci i danas na skladištu imaju većinu rezervnih dijelova za ovaj gramofon, a sam Franc Kuzma izdvaja ovaj proizvod kako njemu najdraži.

1985 tvrtka na tržište izbacuje unaprijeđenu verziju Stog 2 koja se prodavala sve do 2005. godine i svoju prvu gramofonsku ručku Stogi (na slovenskom čvrstoća).

S ovim modelom započinje i Kuzmina praksa da većinu dijelova izrađuje unutar tvrtke, osim određenih komponenata ovjesa, te gramofonskih motora.

U 1990. godini slijedi novi model gramofona Stabi Reference potpuno drugačijeg koncepta, izrađen od kombinacije aluminijskih i akrilnih ploča, ukupne mase od 40 kilograma, modernog dizajna i odličnog zvuka.

Baza je sastavljena od ploča koje su sendvič kombinacija dviju ploča aluminija debljine 1 centimetra i jedne ploče akrila. Šasija gramofona odnosno gornja ploča je ovješena na tri opruge umočena u silikonsko ulje, te se lako postavlja u livel koristeći četiri tipke, dok je donja ploča odnosno glavna baza

postavljana na tri aluminijska šiljka. Dva motora postavljena nasuprotno i montirana s donje strane šasije pogone međutanjur na koji se postavlja tanjur napravljen također od sendviča dviju aluminijskih i jedne akrilne ploče.

Najbolji opis ovog gramofona je dao njemački high end magazin Stereoplay u naslovu testa koji je glasio Masse with Classe.

Istovremeno s gramofonom tržištu je ponuđena i unaprijeđena verzija Stogi ručke nazvanom Stogi Reference.

85 

Sa obje strane baze (koja je gledano odozgora krug s dva bočna utora u obliku polukruga) se nalaze dva motora koji s dvije gumice pokreću međutanjur.

Na njemu se nalazi masivni tanjur težine 22 kilograma napravljen od tri sloja aluminija i dva sloja akrila.

Gramofon nadopunjuje masivni nosač ručke napravljen od mjedi koji omogućuje precizno namještanja VTA (vertical tracking angle – vertikalni kut zvučnice u odnosu na gramofonsku ploču) zahvaljujući digitalnom pokazivaču.

Treći model gramofona koji je Kuzma projektirao je opet potpuno drugačiji od ostalih proizvoda.

Stabi S je mali, minimalistički gramofon koji se doslovno sastoji od baze izrađene od mjeda u obliku slova T na kojoj se ručka montira na dno slova T, a tanjurska osovina na mjesto spoja okomite i vodoravne linije slova.

Ovaj minimalistički gramofon koji je tržištu ponuđen 1997. godine je zahvaljujući niskoj cijeni i visokoj kvaliteti reprodukcije postigao veliki uspjeh. Za njega je pripremljena i nova ručka naziva (sigurno ćete pogoditi) Stogi S.

 86

Poslije modela S slijedi nešto skroz drugačije. Zadržavajući se na konfekcijskim brojevima kao imenima modela novi model koji je dobio ime Stabi XL izlazi 1999. godine. I stvarno je velik. I masivan.

Na početku je zamišljen kao demonstracijski model s planom o prodaji male serije zbog velike mase (77 kilograma) i cijene. Pozitivna reakcija nakon predstavljanja je učinila je XL trajnim modelom u katalogu tvrtke. Teško je opisati ovaj gramofon. Slika ovdje sigurno govori više od tisuću riječi, ali ukratko riječ je o masivnoj mjedenoj bazi na koju se smješta aluminijski međutanjur (eng. subplatter) s osovinom.

Da bi istaknuo masivni potencijal modela XL Kuzma proizvodi Air Line ručku. Riječ je o tangencijalnoj ručci (zvučnica je uvijek okomita u odnosu na utor na ploči) koja koristi zrak za smanjivanje otpora klizanja ručke u odnosu na cijev na koju je ručka montirana. Zrak iz kompresora dolazi na ručku, te se na zračnom ovjesu dimenzija 50 x 20 mm kroz veliki broj sitnih rupica propušta, te smanjuje kontakt između ručke i cijevi na kojoj ručka klizi na minimum. Ručka je izuzetno velika i masivna, ukupne težine 2 kilograma, te je pogodna za montiranje samo na gramofone velike mase, najčešće bez ovjesa. S ručkom dolazi i odličan mehanizam za namještanje VTA (vjerojatno najbolje takvo rješenje uopće), gdje se jednostavnom rotacijom dugmeta podiže i spušta cijela ručka. Kao i kod modela XL slika govori više od tisuću riječi.

Nakon Air Linea Kuzma nastavlja s istraživanjem i novim konceptima audio uređaja.

Ručka 4point je pokušaj da se koristeći 4 jedinstvena unipivot ležaja dobije ručka s mogućnošću namještanja svih parametara.

Dva ležaja se koriste za vertikalno, a druga dva za horizontalno kretanje ručke. Sve četiri točke ovjesa imaju minimalan utjecaj na kretnje ručke i time omogućuju ručki i zvučnici da prate ploču s minimalnim vibracijama.

Ručka je postavljana na masivan VTA toranj koji omogućuje fino podešavanje.

Slijedeći gramofon je M, ali ipak je daleko od Mediuma.

M je gramofon klasičnog izgleda, velika (500 x 600 mm) aluminijska kutija crne boje s poklopcem od akrila. I to je sve što ga povezuje s klasičnim gramofonima.

Ukupne težine 60 kilograma s tanjurom težine 12 kilograma i mogućnošću liveriranja gramofonske šasije, te izuzetno jakom DC motorom koji može zavrtiti tanjur preko međutanjura koristeći novo projektiranu plastičnu gumicu na maksimalnu brzinu unutar 0,3 sekunde odnosno unutar jednog zaokretanja tanjura, Stabi M je sve samo ne običan gramofon.

Napravljen je prvenstvena za rad s 4point ručkom, a prvi testovi govore da je riječ o gramofonskoj kombinaciji koja se zajedno s novom zvučnicom CAR 50 zvukom približava „audiofilskom“ zlatnom Gralu odnosno magnetofonskim trakama.

Postojanost Kuzma ne izbacuje modele svake godine. U trideset godina je projektirao 5 gramofonskih ručki i 5 modela gramofona. Katalog sadržava još nekoliko proizvoda, ali oni su samo nadogradnja ili modifikacija postojećeg proizvoda, kao što su npr. Stogi Ref 313 o Stogi Ref 313 VTA ručke.

Od nastanka Kuzma je projektirao ukupno 5 gramofona, svaki od kojih je različitog koncepta, te

5 gramofonskih ručni od kojih samo dvije su projektirane na isti način.

Od tih svih proizvoda samo se originalni Stabi gramofon više ne proizvodi. Svi ostali su u ponudi uključujući i Stogi ručku iz 1985. godine i Stab Reference iz 1990. su još uvijek u ponudi.

Reference model je doduše nadograđen na verziju 2, ali je riječ u osnovi riječ o unaprijeđeniju napajanja dok je gramognska baza ostala nepromijenjena.

Jedina komponenta koja nije izrađena unutar tvrtke su gramofonske zvučnice koje se naručuju od proizvođača iz Japana koji ima više od 50 godina iskustva u njihovoj proizvodnji.

Inovativnost Inovativnost ne potječe od korištenja novih tehnologija i metoda, te Franc Kuzma nikada nije projektirao koristeći CAD/CAM program jer, po njegovim riječima, jednostavno

nije imao vremena da ga u potpunosti savlada. Kuzma ne proizvodi isti gramofon više puta kao što radi većina današnjih proizvođača koja u osnovi proizvodi samo jedan model gramofona ali s težim / debljim tanjurem, širim i debljim kućištem, većim ovjesom i slično.

Inovativnost je posebno došla do izražaja u projektiranju Air Line i 4Ppint ručke.

Kod Air Linea je potrošeno više od dvije i po godine kako bi koristeći postojeće principe projektiranja tangencijalne ručke postavljene od tvrtki koje već odavna ne postoje kreirao jedinstveni proizvod, dok je kod 4Pointa išao još dalje kreirajući jedinstveni ovjes u 4 točke za što mu je trebalo više od 3 godine. A o kompleksnosti najbolje govori to što ova ručka ima više od 130 dijelova, od kojih je većina napravljena unutar tvrtke.

87 

 TEHNOLOGIJA

4K TV

Isplati li se kupiti najnoviju TV tehnologiju?

D

a bi približili značenje rezolucije 4K ukratko ćemo navesti da je navedena rezolucija 4 puta veća od trenutačno aktualnih 1920 x 1080 piksela.

Naravno, to ne znači da novi TV prijemnici moraju biti 4 puta veći.

To samo ukazuje da uređaji imaju jasniji prikaz na određenim dijagonalama zaslona.

 88

Vrijeme sniženja je došlo i upravo traje. Ove godine se postavlja veliko pitanje je li potrebno potrošiti više da bi se nabavio 4K TV prijemnik. Brz odgovor bez puno razmišljanja bi bio: “Ne osim ako ste i onako zamislili potrošiti puno novaca za TV i želite ono što je u ovom trenutku najbolje na tržištu.”

Kao po običaju, reklamiranje i tržište prodaje televizijskih prijemnika je sasvim nešto drugo.

Nijedna reklama, niti prodavač vam neće kazati da se 4K tehnologija ne isplati, već će vam pokazati demo materijal, nerealističan s male udaljenosti gledanja, i neke druge trikove da vas uvjere da potrošite više.

U međuvremenu, dolazak stvarnog 4K sadržaja, i slučajevi u kojima se stvarno koristi (kao za spajanje s PC-jem) komplicira odluku i najštedljivijim kupcima.

Zašto 4K obično nije vrijedna ekstra novca?

Razlog je što TV s 4K rezolucijom ne omogućava skoro nikakav vidljivi efekt s uobičajene udaljenosti gledanja TV (2 m i više) i veličine ekrana (do 70“). Dakle ako se stave dvije televizije jedna do druge prosječni gledatelj neće moći odrediti koja ima 4K, a koja 1080p iako im je prikazan savršen materijal bez puno pokreta. Poboljšanje u detaljima od 1080p do 4K je zanemariva, a 4K TV ne čini 1080p materijal boljim.

Kada će biti potrebno izdvojiti više novca za 4K TV? Danas proizvođači televizora rezerviraju svoja najbolja LCD TV poboljšanja slike upravo za 4K televiziju. Drugim riječima, najbolja

LCD televizija je upravo 4K TV, ali to neme nikakve veze s rezolucijom.

Ostale prednosti 4K TV su za one ljude koji gledaju TV s malih udaljenosti (oko 2m). Neki od vas –naročito oni koji planiraju koristiti TV kao PC monitor – su izuzetak u pravilu. Ekstra rezolucija 4K se isplati naročito ako imate odlične najnovije 4K igre.

Najpovoljnija kupnja danas?

Preskočite 4K

Sadržaj u 4K rezoluciji je danas jako ograničen. Neki od naših kanala nisu niti u 1080p rezoluciji, već u 720p. Proći će još mnogo godina da TV kuće promijene svoju HD opremu u 4K kamere i opremu. Čak i danas, HD kanali znatno variraju u svojoj kvaliteti, ali ne zbog rezolucije.

Pad cijena 4K TV će biti sve značajniji, a sljedeće godine će biti sve jeftiniji i dostupniji u manjim veličinama, a 1080p LCD će postati prošlost.

89 

IKONE DIZAJNA

Edward Barber i Jay Osgerby Industrijski dizajn: granica između umjetnosti i znanosti

 90

Internacionalno porijeklo

kao arhitekti. Oba imaju doktorat iz umjetnosti, a njihovi radovi se nalaze u muzejima diljem svijeta.

Edward Barber i Jay Osgerby za sebe kažu da su internacionalni dizajneri, ne ističući svoje porijeklo.

Osnovali su svoj studio 1996. nakon što su diplomirali arhitekturu na The Royal College of Art u Londonu.

Prvi komad namještaja koji su dizajnirali bio je stol Loop, 1997.

Najpoznatiji radovi su im: stolica Tip Ton koju su dizajnirali kao fakultetsku – školsku stolicu, a koja je podjednako trebala biti dobra u svim učionicama, ali i kuhinji; olimpijska baklja za Igre koje su se održale u Londonu 2012., kovanicu od 2 funte koja je puštena u promet u čast 150 godišnje obljetnice podzemne željeznice u Londonu 2013.

Za kovanicu koja ima zlatni prsten

No, tu priča tek započinje. Barber i Osgerbi su majstori industrijskog dizajna, ali nisu ni manje uspješni

oko srebrenog centra vole naglasiti kako je očito da prsten predstavlja tunel. Model vlaka Victoria iz 1967. se pojavljuje u centru novčića: “To je nešto što svi koji koriste podzemnu željeznicu vide svaki dan – vlak koji se približava u tunelu.”

Barber i Osgerby su ujedno osnivači tvrtke Universal Design Studio, studija koji se bavi arhitekturom i dizajniranjem interijera, kao i MAP- a, tvrke koja se bavi konzultantskim poslovima baziranim na strategiji industrijskog dizajna.

“

Sjedalica Tip Ton se pokazala kao hit. To je odličan pokazatelj da kada dođete na tržište s neobičnim proizvodom ljudi ga prepoznaju i prigrle.

”

91 

“

Obično dizajniramo predmete koje ljudi upotrebljavaju. Ovaj put smo željeli stvoriti doživljaj koji će ljudi ponijeti sa sobom.“ – prilikom otvorenja instalacije Double Space u muzeju Victoria & Albert.

”

 92

Početak uspješne suradnje Edward Barber se rodio 1969. u Shrewsbury (Engleska), a Jay Osgerby iste godine u Oxfordu.

Upoznali su se pohađajući doktorat na Royal Colledge of Art u Londonu. Nakon završetka studija osnivaju studio i ubrzo predstavljaju svoj prvi rad, stol Loop, na Londonskom sajmu dizajna kojeg je uočio poznati talijanski dizajner i proizvođač namještaja Giulio Cappelini.

Godinu dana poslije Cappellini ga uvrštava u seriju svojih proizvoda započinjući tako suradnju koja se nastavila godinama.

Radovi za pamćenje Barber i Osgerbi su dizajnirali i razvili mnoge kolekcije za B&B Italia, Flos, Vitru, Magis, Cappellini, Swarovski, Venini i mnoge druge. Osim navedenog dizajnirali su interijer mnogih prostora za javnu namjenu kao što su Paviljon De La Warr, The Royal Institute of British Architects (RIBA), katedralu u Portsmouthu , ali i mnoge privatne zgrade. Stolica koje je dizajnirana za De La Warr paviljon se čuva u muzeju Victoria & Albert u Londonu i Art Institute of Chicago kao stalni postav.

Godine 2009. Barber i Osgerbi surađuju s Veninijem, poznatim proizvođačem stakla s Murana izrađujući limitiranu kolekciju prekrasnih vaza.

Godinu dana poslije surađuju s tvrtkom Sony pokušavajući poboljšati integriranje elektronike u uređenje interijera prostora za stanovanje.

Još jedno ispitivanje, ovaj put školskog namještaja i kako pokret na stolici doprinosi koncentraciji učenika, je rezultiralo Tin Ton stolicom koja dozvoljava dva položaja sjedenja, a koju je na tržište plasirala Vitra 2011.

93 

“

Kada smo dizajnirali baklju za Olimpijske igre u Londonu 2102. to je bilo prvi puta da smo dizajnirali nešto što reprezentira cijelu naciju.

”

 94

Početkom godine dizajnirali su interijer dviju prodavaonica nove marke Seek No Further sportskog proizvođača Fruit of the Loom u Londonu i Berlinu. Kod uređenja prodavaonice u Londonu morali su se suočiti s dugačkim i uskim prostorom od samo 21 kvadratnog metra. Iluzija dvostruke dubine koju su postignuli s zrcalima na stražnjoj strani povećava prostor.

U Berlinu, prostor od 60 metara kvadratnih su opremili s serijom skulptura geometrijskih oblika presvučenih mekanim ružičastim silikonom ili svijetlo plavom vunom, kao i kockama staklenog voska u nijansama žute boje.

Ovi objekti se mogu pomicati tako da se prostor može oblikovati u skladu s različitim događanjima koji se u njemu odvijaju.

Neki od posljednjih uradaka (rujan, 2014) ovog poznatog dvojac,a za London Design festival, je opremanje V&A muzeja s dva jeko velika rotirajuća zrcala tako da se u dvorani u kojoj se nalaze radovi Raphaela stvori posebni doživljaj, a upravo to i kaže Barber: “S ovom instalacijom nismo htjeli stvoriti objekt, već proizvesti doživljaj. Željeli smo da ljudi koji dođu ponesu sa sobom nešto kao doživljaj, nego neku analizu objekta.“ Instalaciju su ostvarili surađujući s tvrtkom BMW koja je izradila zrcala.

Prije par mjeseci Barber i Osgerby su za Londonski muzejom za znanost izradili projekt posvećen komunikacijskim tehnologijama.

Uredili su 2 500 metara kvadratnih, dio galerije koji je nazvan informacijskom erom.

To je objašnjena evolucija komunikacije koja se razvijala tijekom 200 godina fokusirajući se na šest različitih tipova mreža.

Svaka od mreža je prezentirana posjetiteljima kao mješavina animacija, interaktivnih panoa, projekcija, interaktivnih igara i audio prezentacija.

95 

No, projekt na koji su posebno ponosni je dizajniranje vlakova za najveću europsku željeznicu i izrada infrastrukturnog projekta. Oni za njega kažu: “London je grad u kojem živimo i radimo i izuzetna čast nam je da smo pobijedili na ovom projektu.

On nam daje priliku da damo

 96

doprinos milijunima ljudi što putuju.” Duo će surađivati s proizvođačem vlakova Bombardier iz Velike Britanije. Svaka kompozicija će imati 9 vagona, bit će duga oko 200 m, a prevozit će 1.500 putnika maksimalno.

Kada ovaj projekt bude završen stvorit će se veza zapadnog

s istočnim Londonom kroz njegov centar, odnosno spajat će Reading i Heathrow sa Shenfieldom i Abbey Woodom.

Linija će se spajati na postojeću podzemnu i nadzemnu željeznicu, a bit će obojana svijetlo ljubičasto na legendarnoj Tube mapi.

Brojne nagrade Kad bi ovdje trebali navesti nagrade i priznanja koje je studio Barber i Osgerby dobio samo ovaj članak bi zauzeo polovinu Optimist magazina, zato ćemo navesti samo neka od njih.

 2014. časopis Elle Decoration ih

proglašava dizajnerima godine

“

Ako smo dizajnirali sjedalicu koja pruža nešto različito od drugih (sjedalica), onda smo mi napravili nešto različito. Stalno pokušavamo pronaći stvari koje nisu “još jedna” - nego napraviti nešto što nitko još nije.

”

 2014. Design Museum proglažava

za dizajn godine njihovu stolicu za Bodleian biblioteku  2014. Wallpaper im daje nagradu

za Bell lampu koju su dizajnirali za Louisa Vuittona  2013. Maison & Objet ih

proglašava najboljim dizajnerima  2013. osvajaju njemačku nagradu

za dizajn, za stolicu Tip Ton  2013. Wallpaper ih proglašava

najboljim dizajnerima, najbolji blagovaonički stol Tobi Ishi  2012. Design Museum u Londonu

nagrađuje za najbolji dizajn: olimpijsku baklju za OI u Londonu  2012. Chicago Athenaeum

nagrađuje ih nagradom GOOD DESIGN za stolicu Tip Ton  2010. Design Museum za izložbu

Sony  2008. Wallpaper daje nagradu

za najbolji kućanski predmet : stol – boca  2007. časopis Elle Decoration ih

proglašava dizajnerima godine  2005. časopis Blueprint Magazine

ih proglašava najboljim dizajnerima namještaja  2001. nagrada za dizajn V&A

muzeja im pripada za stol – Home table  1998. osvajaju titulu najboljih

mladih dizajnera - ICFF Editors Award

Dizajn vlaka za Londonsku željeznicu

97 

Život izvan ureda Njihovi životi izvan ureda su potpuno različiti. Barber je neženja, strastveni putnik i fotograf.

Osgerby ima suprugu i troje malene djece, te svaki dan vozi bicikl do posla. No oba imaju brade i oblače se kao da vade

Nagrađivana Tip Ton sjedalica za švicarski brend Vitra

 98

odjeću iz istog ormara.

Kada ih ljudi upoznaju često imaju problema da odrede tko je tko nakon nekoliko minuta.

Pa se oni vole našaliti da postoji mnemotehnika koja ljudima pomaže da odrede tko je tko, tako što je ime Jay kraće od Edward, pa je onda i Jay niži od Edwarda.

Svijetla budućnost je ispred njih Sljedeće godine u Milanu se održava EXPO s temom: „ Hranimo planet, energijom za život“. Oni su dobili zadatak urediti paviljon Velike Britanije. Jedva čekamo da vidimo kako će nas dvojac Barber i Osgerby iznenaditi i ovaj put.

AmericanExpressHrvatska

0800 3775 55

Moj je život neprekidno putovanje. American Express® kartica je moj stalni suputnik.

Lijepo je znati da mi bilo gdje, u svakom trenutku, American Express kartica nudi sigurnost, pouzdanost te spontani užitak, ali i mnogo više od toga: • obročna otplata do 24 rate bez kamata i naknada • osiguranje od posljedica nesretnog slučaja • Membership Rewards® program nagrađivanja • zrakoplovne karte i sve ostale PBZ Card Travel American Express usluge do 24 rate bez kamata i naknada.

Bez upisnine i članarine za prvu godinu korištenja!* www.americanexpress.hr/postanitekorisnik

SAMO U GRUPI PRIVREDNE BANKE ZAGREB

American Express® je zaštićeni znak American Express Company.

PBZ Card je ovlašteni izdavatelj American Express kartica u Hrvatskoj.

*Pogodnost vrijedi za pristupnice primljene od 15.10. do 31.12.2014.