IZ SVIJETA jednu godinu i za to vrijeme nije imao ekstremističke veze. Od 2005. naovamo, dok je studirao strojarstvo u Londonu, vrbovan je od ekstremista u Britaniji”, izjavio je al Alimi za CNN. On je potvrdio da Jemen nije bio obaviješten ni od Britanije ni od SAD da postoje određene zabrinutosti za tog čovjeka
Ne damo više vojnika – sumrak Afganistana Francuski ministar vanjskih poslova Bernard Kouchner rekao je da njegova zemlja neće slati nove vojnike u Afganistan. Nove vojne snage za ratni Afganistan posljednjih mjeseci pokušava skupiti američki predsjednik Barack Obama. Kouchner je CNN-u tokom siječanjskog sastanka predstavnika preko 60 zemalja u Londonu rekao kako Francuzi ne žele poslati više vojnika u borbu. Francuski ministar nije isključio mogućnost slanja novih instruktora koji bi vježbali afganistansku vojsku i policiju. U Afganistanu se trenutno nalazi oko 3.500 francuskih vojnika, što je čak tri puta manje nego što ih je poslala Velika Britanija. SAD će poslati dodatnih 30.000 vojnika, a NATO i druge partnerske zemlje obećale su dodatnih 7.000. Slanje dodatnih snaga je dio Obamine nove strategije za zaštitu Afganistanaca od talibana koji već organiziraju akcije u samom Kabulu, a ovladali su nad znatno više od 50% teritorija. “Mi smo zabrinuti pozicijom Afganistanaca i legitimno izabrane vlade Afganistana”, kazao je Kouchner. Ministar je kritizirao afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija koja je zatražio da međunarodne snage u njegovoj zemlji ostanu još 10 do 15 godina. “Nećemo prihvatiti tako dugo ratovanje”, kazao je Kouchner i dodao kako se oni žele boriti protiv siromaštva te za razvoj Afganistana. Ne baš legitimno ponovo izabrani afganistanski predsjednik Karzai imao je velikih problema pri sastavljanju vlade jer mu je parlament odbio potvrditi čak 17 predloženih ministara zbog korupcije. Na kraju je uspio sastaviti krhku vladu koja nema gotovo nikakvu podršku u narodu i javnosti, a talibani sve više napreduju. Uz potpuno destabilizirani susjedni Pakistan, crni scenario iz 2002. o osnivanju Paštunistana, razbijanju međunarodno priznatih država Srednje Azije, Afganistana i Pakistana, pa kasnije i ostalih, te uz stalne prijetnje Iranu zbog njegova nukelarnog programa, ovaj dio svijeta čini se vrlo vjerojatnom pozornicom početka velikog svjetskog sukoba.
Eurozona pred raspadom? Europska komisija je ozbiljno zabrinuta za opstanak monetarne unije i zajedničke valute, a zabrinutost je potaknuta sve većim razlikama u konkurentnosti pojedinih članica i neravnotežom koja iz toga proizlazi. To je mišljenje, kako piše portal Spiegel Online, izneseno u dokumentu Generalne direkcije ekonomije i financija, pripremljenom za ministre financija Eurogrupe, a u njemu se iznosi strahovanje ekonomista da razlike između pojedinih zemalja koje su uvele euro “slabe povjerenje u zajedničku valutu i ugrožavaju opstanak monetarne unije”. Posebno zabrinjava situacija u Španjolskoj, Irskoj i Grčkoj, koje su proteklih godina imale značajne proračunske deficite, zadužile su se velikim brojem kredita, a sada ne znaju kako izaći na kraj s ogromnim manjkom u državnim blagajnama. Ekonomski stručnjaci EU predlažu tim zemljama hitnu sanaciju proračuna i gospodarske reforme, koje će obuhvatiti mjere poput usklađivanja plaća sa smanjenom produktivnošću i manjom konkurentnošću, a jedna od opasnosti na koju treba računati je porast nezaposlenosti. S druge strane, od nekoliko se ekonomski uspješnijih zemalja, Njemačke, Austrije i Nizozemske, traži da potaknu potražnju na domaćim tržištima, ali i povećaju konkurenciju u sektoru usluga te provedu porezne reforme i bolju kreditnu politiku. EK upozorava da članice eurozone nemaju alternativu i da se sve reformske mjere moraju poduzeti što je prije moguće, jer su one “od životnog značaja za dugoročno funkcioniranje monetarne unije”. Grčki ministar financija Georges Papaconstantinou oštro je demantirao medijske spekulacije prema kojima će ta zemlja biti prva koja će napustiti eurozonu i odreći se eura kao zajedničke valute. Grčka vlada je u teškim problemima, jer zemlja prolazi opasnu financijsku krizu. Iz Europske središnje banke stižu oštre kritike zbog loše situacije u državnom budžetu, a ulice grčkih gradova blokirali su nezadovoljni farmeri, koji traže isplatu punog iznosa državnih poticaja, koji kasne više od dva tjedna. Kašnjenje je uzrokovano blokadom isplate od strane Europske unije, koja od Grčke zahtijeva da konačno sredi baze podataka o poljoprivrednim proizvođačima. Javni sektor u Grčkoj tokom 2009. godine zabilježio je deficit od 12,7% bruto društvenog proizvoda, što je četiri puta više od zadanog limita od 3% za zemlje članice EU, po Maastrichtskom sporazumu iz 1992. godine. Prvi puta od kada je zajednička europska valuta predstavljena 1999. godine, nezaposlenost u 16 zemalja koje koriste euro je dosegla 10%, u prosincu 2009. godine.
Već je u studenom objavljeno kako nezaposlenost u eurozoni iznosi 10%, no taj su podatak statističari kasnije spustili na 9,9%. Oko 15,8 milijuna ljudi je nezaposleno u zemljama eurozone, izvijestio je Eurostat. U svih 27 članica Europske unije ima oko 23 milijuna nezaposlenih. Najvišu stopu od 22,9% nezaposlenih ima Latvija. Među državama eurozone listu predvodi Španjolska s 19,5% u prosincu što je za 0,1% više nego u studenom. Najnižu stopu nezaposlenosti od 4% drži Nizozemska, a iza nje je Austrija s 5,4% nezaposlenih. Zabrinjava što čak 21% mlađih od 25 godina nema posao u državama eurozone. U Španjolskoj je taj podatak još porazniji, čak 44%. Tokom prosinca 2009. je u državama eurozone posao izgubilo oko 87.000 radnika, što je najmanji mjesečni porast još od ožujka 2008. godine. Stručnjaci predviđaju kako bi se rast nezaposlenosti u državama eurozone mogao nastaviti kroz cijelu 2010. godinu. Svjetska banka upozorava da će financijska tržišta i dalje biti turbulentna, a privatna potrošnja usporena uslijed visoke nezaposlenosti. Bez fiskalnih poticaja, u drugoj polovici 2010. usporit će se i ekonomski rast. “Nažalost, iz ovako duboke i bolne krize ne možemo očekivati oporavak preko noći jer će trebati godine za ponovnu izgradnju ekonomija i radnih mjesta”, kazao je Justin Lin, glavni ekonomist Banke, u najnovijem izvještaju pod naslovom Globalni ekonomski izgledi za 2010. Banka upozorava kako treba imati na umu da kriza ima za posljedicu stvaranje potpuno izmijenjenog okruženja za financije i rast u idućih 10 godina, te zbog toga oporavak ostaje krhak, piše “Jutarnji list”. Globalni BDP, koji je lani pao 2,2%, ove bi godine trebao porasti za 2,7%, a u 2011. za 3,2%. Istodobno, obujam svjetske trgovine, nakon prošlogodišnjeg snažnog pada za 14,4%, ove i iduće godine trebao bi porasti za 4,3% i 6,2%. Oporavak će se odvijati u dvije brzine. Zemlje u razvoju, ponajprije u Aziji, trebale bi zabilježiti rast od 5,2% dok će bogate zemlje imati skromnih 1,8%. U zemljama istočne Europe koje su bile najteže pogođene krizom oporavak će posebno biti prigušen. “S obzirom na prezadužen privatni sektor regije, slabost bankovnog sektora i zaduženost kućanstava, oporavak osobne potrošnje bit će i dalje slab”, napominje se u izvještaju. Rast izvoza kočit će skromna potražnja iz Zapadne Europe, glavnog trgovinskog partnera regije. Stoga se u Istočnoj Europi ove godine očekuje rast od 1,3%, a u idućoj nešto brži od 3,5%. Pritom će najbolje proći Rusija, izvoznica energenata. Svjetska banka očekuje da će novih 64 milijuna ljudi pasti u ekstremno siromaštvo. q Pripremio: Faris Nanić
65
J O U R N A L