Bg br 27 final

Page 1

PROSINAC 2013. | Broj: 27

BNZ

obilježila Dan državnosti BiH širom Hrvatske

Okrugli stol „Položaj Bošnjaka u Republici Hrvatskoj u kontekstu europskih integracija“ Zbivanja u BNZH Izbori u BNZ Aktivnosti organizacija BNZ


SADRŽAJ Uvodnik Uvod............................................................................3

BOŠNJAČKI GLAS

Informativno glasilo Bošnjačke nacionalne zajednice Hrvatske ISSN: 1846-3215

Okrugli stol Položaj Bošnjaka u Republici Hrvatskoj u kontekstu europskih integracija..........................5 Dan državnosti Dan državnosti Bosne i Hercegovine ................. 8 Koncert „Nitko da ne dođe do prijatelj drag“.....9 U Rijeci obilježen Dan državnosti Bosne i Hercegovine.............................................................11 Dramska predstava „Krv i so“............................ 12 U Puli obilježen Dan državnosti BiH...................14 Dan državnosti obilježen u Gunji........................ 15 Zbivanja u BNZH Sjednica Glavnog odbora BNZH..........................16 Posjeti Bošnjačkoj nacionalnoj zajednici Hrvatske...................................................................16 Izbori u BNZ Izborna skupština BNZ ZG I ZGŽ.........................18 Izvještaj o radu BNZ za ZG I ZGŽ........................ 20 Održana izborna skupština BNZ za PGŽ...........23 Izborna skupština BNZ za VSŽ........................... 28 U ograncima Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre Poreč i Labin izabrano novo vodstvo...... 30 Osnovan Programski savjet NZBI...................... 31 Aktivnosti BNZ Zagreb Bajramski koncert u Zagrebu..............................32 Bajram u Luxembourgu....................................... 34 Izložba fotografija Sulejmana Muratovića „Zapis o zemlji“......................................................35 Izložba fotografija Sulejmana Muratovića...... 36 Aktivnosti BNZ Istra Izlet u Bosnu i Hercegovinu................................ 38 Aktivnosti BNZ Sisak Festival bošnjačke kulture i kuhinje u Sisku......40 „3. Amaterski festival pjesme sevdalinke“ u Sisku.............................................. 42 Završen prvi tečaj turskog jezika u Sisku.......44 Aktivnosti vijeća i BNZ Siska i SM županije.... 45 Izdavaštvo BNZ BOŠNJAČKO ISKUSTVO ANTIFAŠIZMA............ 47 JUGOSLOVENSKA MUSLIMANSKA ORGANIZACIJA 1929.-1941................................. 50 Književni kutak Merjema...................................................................53 Magbula....................................................................53 Tuga Hafizova........................................................ 54 Melek od Horasana................................................55

Izdavač: Bošnjačka nacionalna zajednica Hrvatske. Adresa: 10000 Zagreb, Ilica 54 tel: 01/ 4819 377 fax: 01/ 4848 201 E-mail: bnzh@zg.htnet.hr WEB: bnz.hr Žiro-račun Zagrebačka banka IBAN HR8023600001501283256 Za izdavača: Prof. dr. sc. Sead Berberović v.d. Glavni i odgovorni urednik: Prof. dr. sc. Sead Berberović Redakcija: Alija Avdić, Samir Galijašević, Dževad Jogunčić, Senad Pršić, Džemail Spahić Suradnici: Sead Berberović, Edina Smajlagić, Sanela Halilović, Ibrahim Ružnić, Zumra Jahić, Mirela Čaušević, Azur Omerović, Mirsela Čaušević, Amina Kazaferović, Mladen Bićanić, Ermina Jukić, Alija Avdić, Adis Keranović, Adnan Hadžiabdić, Hadžija Hadžiabdić, Zdravko Šilić, Pero Škobo Dizajn i prelom: Midhat Mulabdić Tisak: top grafika, Velika Gorica NAPOMENA Sadržaji tekstova su osobna stajališta autora Naklada: 1000 kom. Na naslovnoj stranici: Bosanska Otoka Foto: Sulejman Muratović Tiskano uz financijsku potporu Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske


BOŠNJAČKIHUTBE GLAS

UVODNIK Poštovani/e čitatelji/ce Bošnjačkog glasa, Kako je najavljeno u prethodnom broju, Ibrahim Ružnić – pokretač i glavni urednik Bošnjačkog glasa, podnio je ostavku na tu dužnost. Pri tom je naveo i svoje viđenje situacije s BG, smatrajući da će takav čin pomoći da se časopis održi i učini kvalitetnijim. Na sjednici Glavnog odbora BNZH jednoglasno je odano priznanje Ibrahimu Ružniću koji je sa suradnicima pokrenuo ovaj časopis kao regionalno glasilo Bošnjaka Primorsko-goranske županije uz potporu Bošnjačke nacionalne zajednice PGŽ, Vijeća BNM Grada Rijeke i Vijeća BNM PGŽ. Časopis je nakon par godina prerastao u časopis Bošnjačke nacionalne zajednice Hrvatske. Ibrahimu Ružniću, njegovim najbližim suradnicima s kojima je ostvario ideju ovog časopisa i svima onima koji su svojim prilozima, volonterskim radom, donacijama i na bilo koji način pomogli izlazak prethodnih 26 brojeva – upućujemo jedno veliko HVALA! U nastaloj situaciji, uz odobrenje Glavnog odbora BNZH, primio sam se dužnosti i preuzeo odgovornost da ovaj broj BG kao v.d. glavnog i odgovornog urednika, pripremim ja. Valjda je to rijetka situacija da neko uređuje samo jedan broj pa se, pišući ovaj uvodnik i radeći na uređivanju broja, nadam da ću opravdati ukazano povjerenje i da će ovaj broj održati kvalitetu prethodnih, a da ćete mi eventualne propuste, zbog svega navedenoga, oprostiti. Dodatni problemi su nastali što smo radi efikasnosti rada promijenili i grafičkog urednika (dosadašnji je bio g. Damir Ljubičić iz IO d.o.o. Rijeka – hvala i njemu na suradnji). I da ne bude nevolja dosta, još je kraj godine i ovaj treći ovogodišnji broj treba završiti na vrijeme. Na moju sreću i zadovoljstvo, na sjednici Glavnog odbora BNZH održanoj 7.12.2013. imenovana je nova glavna urednica g-đa Edina Smajlagić, prof. hrvatskog jezika i književnosti, uz završeni studij novinarstva, pa će uređivanje BG već od sljedećeg broja prijeći u puno stručnije ruke. Evo, na koncu smo još jedne kalendarske godine. Za Bošnjačku nacionalnu zajednicu godina za nama je obilježena financijskim problemima; podsjetimo da je smanjenje sredstava u Savjetu za nacionalne manjine bilo 4,2 % u odnosu na 2012. godinu, toliko i za sve bošnjačke udruge, a za sve organizacije BNZ smanjenje je bilo 12,3 %, od čega drastičnih 56,5 % za BNZH. Naravno, uzaludni su bili naši protesti upućeni Savjetu i prije svega našem saborskom zastupniku g. Nedžadu Hodžiću koji je najodgovorniji za pravilnu i pravednu raspodjelu sredstava na bošnjačke udruge. Unatoč tome, uspjeli smo krajnjim naporima izdati sva tri planirana broja BG, a također su naše županijske organizacije ostvarile sve predviđene programe i održale kontinuitet rada uz podizanje kvalitete. Svima koji su tome doprinijeli također veliko HVALA! Rekli bismo: Ništa nas ne može uništiti. Protekla tri mjeseca od izlaženja 26. broja BG bilo je bezbroj važnih aktivnosti u Bošnjačkoj nacionalnoj zajednici, o čemu ćete čitati u ovom broju. Obilježili smo u više županijskih sredi-

PROSINAC 2013

Sead Berberović

šta Dan državnosti Bosne i Hercegovine, što potvrđuje našu svijest o značaju matične domovine BiH za naš opstanak. Također su se održale izborne skupštine, došlo je do smjene u rukovodstvima koja su osvježena novim, mladim, obrazovanim Bošnjacima, svjesnim i ponosnim na svoj nacionalni identitet i spremnim da daju svoj doprinos bošnjaštvu u Hrvatskoj. Ta činjenica raduje i ohrabruje. Hrvatsku javnost i medije proteklih je nekoliko tjedana okupirao referendum za izmjenu Ustava RH, pokrenut na zahtjev građanske inicijative „U ime obitelji“. Na referendumu je glasalo 1.436.163 ili 37,88 % upisanih birača, od čega je 946.433 ili 65,87 % glasalo ZA i 481.534 ili 33,51 % PROTIV. Tako je referendum uspio jer je većina birača koji su glasali potvrdno odgovorila na referendumsko pitanje. Referendum i njegova odluka po meni su bili jedan veliki „pucanj u prazno“. Obrazložit ću i zašto tako mislim. Kao prvo, odredba o braku kao zajednici žene i muškarca već je ugrađena u Obiteljski zakon. Postavlja se pitanje: koji je onda praktični domet ove ustavne promjene? Zagovornici tvrde da je razlog tomu da se ne dopusti izjednačenje istospolnih zajednica s brakom. Moram priznati da nikad nisam čuo niti pročitao da takav zahtjev od strane istospolnih zajednica postoji, već su njihovi zahtjevi za priznanje zajednice, koja se ne mora nazivati „brakom“. Čak kad bi se takav zahtjev pojavio i ušao u zakonsku proceduru, ne bi bio nikakav problem da se onda to osjetljivo pitanje rješava referendumom. Referendumsko pitanje je, podsjetimo, glasilo: „Da li ste za to da se u Ustav Republike Hrvatske unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca“. Navodim ovo pitanje jer se oko referenduma stvorila, po meni, umjetna podjela u hrvatskom društvu, budući je inicijativa „U ime obitelji“ a što je spremno prihvaćeno i u medijskom prostoru, uspjela vrlo vješto izjašnjavanje o referendumskom pitanju poistovjetiti s izjašnjavanjem o tobožnjoj „zaštiti obitelji“ i „usvajanju djece u istospolnim zajednicama“. Tako se dogodilo da su se zagovornici ustavne promjene borili dušom i srcem za „zaštitu obitelji“

3


BOŠNJAČKI GLAS (od koga?!), izjašnjavali se da su „protiv usvajanja djece u istospolnim zajednicama“ (ko je to zahtijevao? ili su to oni dalekovidno predviđali). Ako govorimo o zaštiti obitelji, treba se boriti protiv nasilja u obitelji, maloljetničkog nasilja, promiskuitetnog ponašanja u najranijoj dobi, konzumiranja alkohola i droga... što su sve žive rane u hrvatskom društvu, a ne protiv istospolno orijentiranih osoba koje su postojale „otkako je svijeta i vijeka“ i postojat će i dalje. Nažalost, u ključne zagovornike inicijative, osim stranaka desnoga spektra, listom su se uključile i vjerske zajednice, uključujući i Islamsku zajednicu. Pa je tako na džumanskim hutbama u Zagrebu izrečeno: „...Pitanje braka i bračne zajednice je temeljno pitanje u ljudskom životu, jer od njega ovisi obiteljski život, život jedne zajednice i društva u cjelini. Svatko onaj tko na referendumu zaokruži „ZA“ znači da podržava Allahov zakon“ i „...Po islamskom učenju, svaki musliman koji prizna homoseksualnost kao nešto normalno i prihvaćeno prestaje biti musliman“. Radi ovakvih tvrdnji podsjećam i autore i čitatelje da još jednom pročitaju referendumsko pitanje. Nismo se na referendumu opredjeljivali ZA ili PROTIV obitelji niti ZA ili PROTIV homoseksualizma. U uspješnost skretanja teme s referendumskog pitanja uvjerio sam se također u osobnim kontaktima s prijateljima koji su na moje pitanje zašto će glasati „ZA“ (nakon što su mi priopćili svoju odluku, bez moga upita – jer to u najmanju ruku nije pristojno) odgovarali: „Pa zar da dopustimo da p..... usvajaju djecu“. Sve se ovo prenijelo i na glasače i uvjeren sam da je velika većina glasala i ne razmišljajući zapravo o referendumskom pitanju, već o tobožnjim posljedicama koje će nas snaći ako ne glasamo „ZA“. Naravno, dio njih je glasao ZA smatrajući da time glasa protiv „crvene nemani koja se opet razgoropadila“, ne shvaćajući da je ekonomska orijentacija vladajuće koalicije neoliberalni kapitalizam, kao i ostalih važnijih stranaka, a ekonomski odnosi diktiraju i društvene. Tako je Vladi Zorana Milanovića „kao kec na desetku“ došla rasprava o braku koja je skrenula pažnju s gorućih ekonomskih problema. Inicijativa „U ime obitelji“ sa svojim podržavateljima na sva zvona je bučno govorila o referendumu kao vrhuncu narodne demokracije. Ni parlamentarna demokracija u kojoj jesmo nije idealna – demokracija jeste vladavina većine nad manjinom, ali uz zaštitu svih manjina i njihovih prava. Inače bi se događale apsurdne stvari. Da karikiram: zamislimo referendum na kojem se odlučuje da na TV-u prednost ima gledanje turskih sapunica u odnosu na utakmice nogometne Lige prvaka. Uz dobru organiziranost ženskih udruga i medijsko praćenje referendum bi sigurno prošao jer u Hrvatskoj živi više žena nego muškaraca. No, šalu na stranu: otvaranje Pandorine referendumske kutije, nosi sa sobom silne opasnosti za sve manjinske zajednice u koje spadaju i nacionalne i vjerske. I ne zaboravimo, da je u jednoj uljuđenoj, demokratskoj, bogatoj Švicarskoj prošao referendum o zabrani gradnje džamija – potpuno demokratski; da je u Francuskoj zabranjeno nošenje marama – potpuno demokratski; da je u susjednoj Sloveniji Ustavni sud zapriječio referendumsko izjašnjavanje o ljudskim i manjinskim pravima, kad se već zahuktavala inicijativa za zabranu gradnje džamije. I također ne zaboravimo da je, unatoč tvrdnjama kako „je Hrvatska primjer Europi kako urediti odnose sa Islamskom zajednicom, a da isto može biti primjer islamskim zemljama kako urediti odnose s kršćanskim zajednicama“, prije početka gradnje Islamskog centra u multikulturalnoj, tolerantnoj Rijeci bilo silnih ot-

4

pora pa i najava referendumske inicijative, kojom bi se gradnja zabranila. I treći komentar: zbog neizvjesnosti uspjeha referenduma za ulazak u EU u Saboru je konsenzusom donesena izmjena Ustava kojom je izbrisana odredba da je za valjanost referenduma potrebna natpolovična izlaznost. Nastao je pravni vakuum jer su vladajuće stranke propustile da usklade Zakon o referendumu s Ustavnim zakonom za provedbu Ustava od listopada 2010. za što je bio rok od šest mjeseci. To je otvorilo širom vrata za kojekakve referendumske inicijative. Također, treba voditi računa da većina od 65,87 % izjašnjenih ZA na referendumu o braku zapravo predstavlja samo oko 25 % svih birača. Nije dobro voljom 25 % građana mijenjati temeljni pravni kat kao što je Ustav, kad je već normirano da se u najvišem predstavničkom tijelu Ustav mijenja samo dvotrećinskom većinom. Pod hitno će vlasti morati ispraviti ove propuste jer nam se već priprema referendum o ukidanju prava na dvojezičnost, i ko zna kakav još. Svoje pravo „demokratsko“ lice inicijativa „U ime obitelji“ pokazala je zabranom izvještavanja za nekoliko, za njih „nepodobnih“, medija. Za divno čudo, ostali su se mediji solidarizirali i nisu iskoristili priliku ekskluzivnog izvještavanja. Vratimo se bošnjačkim temama, premda je referendum itekako i bošnjačka tema. Protekli period obilježila je smjena g. Nedžada Hodžića s položaja predsjednika Bošnjačke demokratske stranke Hrvatske. BNZH je iskazala svoje opravdano nezadovoljstvo njegovim postupanjem pri raspodjeli sredstava u Savjetu za nacionalne manjine i na to smo mu pisanim putem, u usmenim kontaktima i javno, ukazali, poštujući u potpunosti njegovu ličnost i dužnost koju obnaša. Na takve njegove odluke sigurno su imali utjecaja njegovi najbliži suradnici iz stranke koji su ga sada smijenili. Bez obzira na sve, smatram potpuno neprimjerenim medijsko obračunavanje s g. Hodžićem, koje dolazi iz stranke i njegovih poslovnih krugova, pri čemu se gazi i njegovo ljudsko dostojanstvo. Nažalost, i ovom prilikom se pokazalo da najveći publicitet u medijima Bošnjaci dobiju kad se radi o incidentnim situacijama (centralni Dnevnik HRT-a, novinski članci i sl.). Završimo u vedrom duhu. Svim čitateljicama i čitateljima Bošnjačkog glasa u ime BNZH i svoje osobno želim puno zdravlja, uspjeha i osobne sreće u nastupajućoj 2014. godini. Učinimo svako od nas zasebno i povezani u zajednicu da nam također bude još uspješnija u njegovanju i promicanju naše bošnjačkog identiteta. P. S. BNZ Grada Zagreba i Zagrebačke županije dobila je novogodišnju čestitku sljedećeg sadržaja: „Prvo da vas poselamim i zahvalim što mi uredno šaljete pozivnice za sva događanja u našoj Bošnjačkoj zajednici. Zbog bolesti nisam u mogućnosti posjetiti te događaje pa se ovim putem zahvaljujem i želim vam puno zdravlja i uspjeha u vašem radu u novoj 2014. g. Vaša Bošnjakinja M.M. Naveli smo samo stvarne inicijale gospođe koja nam je uputila čestitku. Ona će se sigurno prepoznati, a mi ćemo joj ubuduće redovito dostavljati i BG.

Broj 27


BOŠNJAČKIHUTBE GLAS

Okrugli stol

Piše: Edina Smajlagić Foto: Ognjen Karabegović

Položaj Bošnjaka u Republici Hrvatskoj u kontekstu europskih integracija U Zagrebu je 14.12.2013. godine u dvorani BNZ, Ilica 54, održan okrugli stol pod nazivom „Položaj Bošnjaka u Republici Hrvatskoj u kontekstu europskih integracija“. Okrugli stol je financiran iz državnog proračuna putem Savjeta za nacionalne manjine kao program Bošnjačke nacionalne zajednice Hrvatske, a Bošnjačka nacionalna zajednica Grada Zagreba i Zagrebačke županije bila je zadužena za njegovu realizaciju. Moderator okruglog stola bio je dr.sc. Filip Škiljan a podneseno je sljedećih osam izlaganja: 1. Aleksandar Tolnauer, dipl. iur. – predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Položaj nacionalnih manjina ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju 2.Bahrija Sejfić – pomoćnica ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Uloga Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u ostvarivanju prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj 3.Prof.dr.sc. Sead Berberović – predsjednik Bošnjačke nacionalne zajednice Hrvatske Bošnjaci u Hrvatskoj – 22 godine kao manjina 4.Amina Nanić, mag. iur. – KDBH „Preporod“ Zagreb Ustavnopravni položaj nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj 5.Dr.sc. Filip Škiljan – Institut za migracije i narodnosti Analiza stvarnih dosega u konzumaciji prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj – primjeri iz prakse 6. Dr.sc. Ljiljana Dobrovšek – Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar” Manjinske udruge i udruženja na web stranicama 7. Nemanja Relić, dipl. polit. – Srpski demokratski forum: Povezivanje nacionalnih manjina u svrhu ostvarivanja prava te mogućnosti financiranja projekata nacionalnih manjina kroz EU fondove 8.Dr.sc. Vlatka Dugački – Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”

PROSINAC 2013

Česi u Hrvatskoj XX-XXI. stoljeće - sličnosti i razlike. Cjelovita izlaganja će biti tiskana u časopisu „Bošnjačka pismohrana“ 2014. godine. Društvo koje ne tolerira razlike, nije niti kritično prema sebi, a niti prema drugima. Ne njeguje samo nacionalne razlike, nego i svjetonazorne! U takvom društvu, prema modernoj teoriji kulture, a i znanosti, nema pokretača, nema razvoja. Otpori koji danas dolaze iz, prije svega urbanih, sredina Hrvatske manipulativno se iskorištavaju, podrazumijevajući poratni mentalni sklop, a i tešku ekonomsku situaciju u zemlji i van nje. Potenciraju time strah od razlika. Upravo zato se unutar manjinskih zajednica organiziraju skupovi poput ovakvog okruglog stola u BNZ Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Njihovi sudionici trebaju poraditi upravo na afirmaciji razlika, budući da se ponovno, i to starim metodama, raspiruje nacionalizam i stavlja ga se iznad nacionalnog. Legislativno, pa i oficijelno politički, hrvatsko se društvo izjasnilo za prava nacionalnih manjina, čak se i hvali svojim standardima. Primjena, danas, na žalost, reterira, čak se stvara i nedopustiva atmosfera u potpunoj suprotnosti s ozakonjenim i pri prijemu Republike Hrvatske u Europsku uniju, prije nepunu godinu dana, podržavanim europskim zahtjevima tolerancije i ljudskih prava. Okrugli stol koji su zagrebački Bošnjaci/inje organizirali čini se baš u pravom trenutku, trebao je odgovoriti na niz aktualnih pitanja i otvoriti neka nova. Dogovoriti, također, nove načine djelovanja u kontaktima s lokalnom zajednicom u nastojanjima da joj se postane ravnopravnim partnerima.

Afirmacija razlika Pozdravljajući prisutne sudionike, goste i posjetitelje Okruglog stola, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine gosp. Aleksandar Tolnauer rekao je, među ostalim: „Sustavi prema nacionalnim manjinama u Europi, kako se to definira i legislativno, mogu biti: dogmatski, pluralistički, eklektički. Prvi, koji je predložen Republici Hrvatskoj kada je priznata neovisnom državom, bio je eklektički. Pritisak međunarodne zajednice mijenjao je to stanje zbog utjecaja emigracije. Prvih deset godina marginalizirana su bila i manjinska pitanja. Prema pripadnicima nacionalnih manjina postupalo se s elementima mržnje, pakosti, lukavstva, podcjenjivanja, laži. Veliki nedostatak je bio i što nije bilo strategije prema različitosti, ne samo prema nacionalnim manjinama. Bile su to ratne okolnosti, a zna se da se mobilizacija u takvim vremenima i radi s pomoću pasivno-aktivnog sustava i kulta tradicije. Dakle, nečega što je, ne samo iz perspektive nacionalnih manjina, stvaranje straha od drugačijeg,

5


BOŠNJAČKI GLAS od drugog. Ljudi su se naprosto u takvom sistemu – kupovali, tražila se neka lažna lojalnost. U međuvremenu su u RH nastale potpuno nove nacionalne manjine, a kojih nije bilo u bivšoj Jugoslaviji. Među njima su i Bošnjaci/inje. Početkom novog tisućljeća to se mijenja, na što utječe i međunarodna zajednica. Donesen je i kompromisan ustavni Zakon o pravima nacionalnih manjina; ipak su uvedene u politički i javni život! Danas znamo da je taj Zakon bio i prenormiran! Legislativno je on najbolji u Europskoj uniji, ali ne korespondira s onim što su društveni kapaciteti. Sve je ostalo na savjetodavnoj razini; napravljeni jesu veliki koraci, ali su i bili determinirani pregovorima Hrvatske za ulazak u Europsku uniju. U 47 europskih država s 115 milijuna stanovnika živi 307 nacionalnih manjina. Službeno, u Europi ima 57 manjinskih jezika, od njih se tek 21 koristi kao ravnopravan jezik, dok su 37 njih službeni jezici. Sve te nacionalne manjine polažu veliku vjeru u europski sustav, i u smislu zaštite svojih prava“, rekao je gosp. A. Tolnauer.

onalne manjine RH nije“, bio je kategoričan gosp. A. Tolnauer „nikakav bankomat manjina. Ono što je moralno pogrešno, ne može nikako biti politički ispravno! To nam može biti vodilja ubuduće“, zaključio je svoju diskusiju. Pomoćnica ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Bahrija Sejfić govorila je o stvaranju manjinskog zakonodavstva i državnih tijela koja su zadužena za zaštitu nacionalnih manjina.

Zajedništvo, ali u temeljnom Kultura sjećanja, konflikt sjećanja - potpuno oprečni stavovi o istom događaju - složili su se sudionici okruglog stola, vode u opasnu priču o višku prava nacionalnih manjina! Rješenje za manjinske korpuse jest: podići stupanj spoznaje aktivista e da bi se mogli argumentirano oduprijeti iskrivljenim uvjerenjima, i intelektualno, i tehnološki. Posebice je nužno educirati mlade ljude koji će potom i interaktivno djelovati među manjinskim zajednicama, složio se u svojem izlaganju i prof. dr. sc. Sead Berberović, predsjednik BNZH. „Dugi niz godina uključen sam u organiziranje bošnjačke nacionalne manjine u institucije RH. Raspadom Jugoslavije i Bošnjaci/inje su se našli u situaciji da ih se u RH tretira kao nacionalnu manjinu.Tijekom 1993. godine, dok je bjesnio rat, vratili smo svoje povijesno ime Bošnjaci, umjesto ranijeg neodređenog i neprikladnog imena Muslimani. Prije dva desetljeća smo započeli organizirati svoje nacionalne institucije i obilježja. Pri tome nismo mogli očekivati pomoć matične države BiH. Iako su Muslimani ovdje u povijesti nazivani „hrvatskim cvijećem“, to „cvijeće“ baš i nije mirisalo 1991. godine. Jer, uskoro smo: postali „balije“, pa „mudžahedini“, „muslimani“, „Bošnjaci-muslimani“. Problem je bio i u priznavanju bošnjačkog imena“, kazao je prof. dr. Berberović.

Pomoćnica ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Bahrija Sejfić i predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer

„Savjet za nacionalne manjine RH upozoravao je još prije tri godine na neke trendove u RH koji se ovih dana događaju“ nastavio je gosp. Tolnauer. “Upozoravali smo da će se uvjeti i u Hrvatskoj, ulaskom u EU, promijeniti. Neku vrst elaborata, prije godinu dana, uputili smo i najodgovornijima u vlasti. U EU se reguliraju prava ne manjine i većine, već isključivo državljana i nedržavljana EU! Svi građani EU imaju ista prava, bez obzira na etničku pripadnost! Tako, biti građanin EU znači participirati u svih 47 ozakonjenih prava. Za hrvatske građane to je nova pozicija. Dakle, u Hrvatskoj se ne može, kako se to svakodnevno zna čuti u medijima od vrlo kompetentnih ljudi, primjenjivati neki europski manjinski standard! Ili, govoriti o dvojezičnosti, kao europskom standardu. Toga jednostavno – nema, nema niti u jednoj od EU zemalja. Pripadnici hrvatskih nacionalnih manjina našli su se u jednoj nezavidnoj situaciji: i građani su Hrvatske, i građani Europske unije, a i pripadnici nacionalnih manjina. Savjetu za nacionalne manjine RH ovih se dana čak predbacuje radikalizirani stav - mobiliziranje manjina kao nekoj vrsti otpora. Kao domoljubi i građani RH i manjinski pripadnici naprosto imaju pravo i obvezu na svoje opservacije. Kakva bi trebala biti naša zadaća, pa i Bošnjaka/inja?“, upitao se gosp. Tolnauer. I odgovorio „da se sustavno treba raditi na edukaciji i uvjeravanju građana u Hrvatskoj da je vrijedno mobilizirati se i otvoriti dijalog i o manjinskim pitanjima. Time se ponajbolje promiču vrijednosti hrvatskog, kao i europskog društva. Savjet za naci-

6

Sead Berberović, Bahrija Sejfić, Aleksandar Tolnauer i Amina Nanić

Prof. Berberović se osvrnuo i na koncept budućeg stanja Bošnjačke nacionalne zajednice. „Promjena je demografskih pokazatelja utjecala i na određivanje potencijala i inkorporiranosti u hrvatsko društvo.“ Usporedio je tri popisa stanovništva u RH: iz 1991., 2001. i nedavni 2011. godine. „U drugom popisu 2001. kao Bošnjaci i „Muslimani“izjasnilo se oko 40.000 građana RH, nešto manje od broja iz popisa 1991. godine. Za popis 2011., ovisno o metodologiji popisa (smanjenje broja manjinskih stanovnika u državi za 0,8 posto) može se govoriti o trendovima asimilacije ili povećane tolerancije prema manjinama. Povećala se i nacionalna svijest pripadnika nacionalnih manjina. Bošnjaci, koji su druga nacionalna manjina po brojnosti u RH,

Broj 27


BOŠNJAČKI GLAS čine kompaktnu i stabilnu zajednicu. To ne smije navesti na uljuljkivanje. Jezičnih barijera nemamo, dobro smo integrirani u hrvatsko društvo, a to je ranije znalo odvesti u asimilaciju“, konstatirao je dr. Berberović. „Nastave li se takvi trendovi, za očekivati je da će mnoge nacionalne manjine u Hrvatskoj – nestati! Loša karakteristika manjinskog, za nas Bošnjake/inje je i u tome što se u prvi plan stavlja vjersko, a ne nacionalno. Često to čine i bošnjačke i islamske institucije, a što Bošnjačka nacionalna zajednica u Hrvatskoj procjenjuje lošim. Ide to na ruku snagama iz prošlosti, još živim, a koje ne priznaju bošnjačku nacionalnu posebnost! U javnim medijima, npr. HTV Prizma, se ne proprate događanja bitna za nacionalno određenje ili kulturna događanja, nego isključivo vjerska“, konstatirao je prof. dr. S. Berberović. Mjesta na kojima su se prije formiranja nacionalnih institucija okupljali Bošnjaci/inje su uglavnom pri Islamskoj zajednici, a islam je nadnacionalna, ne samo bošnjačka, religija. Po zadnjem popisu stanovništva je evidentno da samo 50 posto građana islamske vjeroispovijesti u RH čine Bošnjaci. Nacionalno su se ipak danas dobro organizirani u niz udruga; zapravo bi se moglo reći da u RH nema mjesta u kojem žive veće grupe Bošnjaka/inja bez svoje organizacije. Organizacije Bošnjačke nacionalne zajednice djeluju u 11 od 20 županija, pa se može reći da je to visok stupanj organiziranosti. Raste i nacionalna svijest.“

Dosta kršenja prava Dr. sc. Filip Škiljan je provodio istraživanja na terenu, prikupio iskaze pojedinih predstavnika nacionalnih manjina, a to je, po njemu, najbolji dokaz u kojoj se mjeri poštuju ozakonjena prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj. „Puno je kršenja, u proteklih 22 godine, prava nacionalnih manjina i to osobito prava Roma, Srba i Bošnjaka. Neki su elementi te zaštite, na žalost, još uvijek u povojima. Najviše je bilo uskraćivanih prava u 90.tim godinama. Krše se i danas; g-đa Nanić navela je kako se dogodilo „izbacivanje Muslimana i Slovenaca iz Ustava RH“; donesen je i Ustavni zakon o privremenom neprimjenjivanju odredbi Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica u RH (koje čine više od 8 posto, iz 1995. godine); prava se krše i kod ostvarivanja državljanstva, tako i za Bošnjake/inje“, upozorio je dr. sc. Škiljan. „S druge strane, ne ispoljava se (pod pritiskom) nacionalna pripadnost, ima diskriminacije jezika i pisma, vjerske diskriminacije, pa je i politička participacija manjina u lokalnoj i regionalnoj vlasti reducirana ili je nema“. Dr.sc. Ljiljana Dobrovšek iz Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar” prikazala je u svojoj prezentaciji interesantnu analizu prisustva manjinskih udruga i udruženja na web stranicama, koje su danas u mlađoj populaciji ključni izvor informacija.

Prof. Berberović je upozorio na ideju tzv. „jedinstva Bošnjaka“ s kojom se često manipulira; Bošnjaci u svojim asocijacijama imaju čvrste i jedinstvene stavove u bitnim vrijednostima: razvijanju nacionalne svijesti i identiteta; podržavaju suverenost matične države Bosne i Hercegovine. Priča o jedinstvu može biti zamka. Kao i hrvatski narod i bošnjački, sa svojim partikularnim interesima, prolazi kroz unutrašnje procese modificiranja i demokratizacije. Zato: jedinstvo stavova „da“, ali samo u temeljnim vrijednostima!“, bio je kategoričan prof. dr. Berberović. „Što predstavljamo, kao nacionalna manjina, sami sebi i svom okruženju? Jesmo li svojim institucionalnim djelovanjem ispunili očekivanja ljudi? Prepoznaju li oni u tim institucijama mjesto čuvanja nacionalnog identiteta? U kojoj nam mjeri treba politička zastupljenost?“ upitao se prof. dr. Berberović nadalje. „Hoće li se, u bliskoj budućnosti, kada se otvori tržište radne snage u EU, dogoditi ekonomska migracija Bošnjaka iz Hrvatske prema razvijenijim zemljama Europe? Hoće li mladi, koji su više nego mi, uključeni u te europske globalizacijske procese, uopće pridavati, kao mi, značaj nacionalnom određenju u svojim višestrukim identitetima i odrednicama? Valja održati financiranje nacionalnih manjina iz državnog proračuna, upućivati se na donacije iz europskih fondova; nastaviti podupirati kvalitetne udruge. U procesu usklađivanja s regulativom EU, dogodit će se, vjerojatno, i promjena u Zakonu o nacionalnim manjinama, ne u smislu umanjenja već predefiniranja, u svrhu učinkovitosti. Pri tomu treba biti i opreza.“ Referat i Power point projekcija g-đe mag. iur. Amine Nanić odnosile su se na hrvatsku pravnu regulativu oko nacionalnih manjina kroz 22 godine samostalnosti, te zapošljavanje manjinskih predstavnika u tijelima državne uprave u novije vrijeme. G-đa Nanić naglasila je da Vlada opravdava činjenicu nezapošljavanja nacionalnih manjina zabranom zapošljavanja iz 2011. godine premda se baš u tom razdoblju hrvatska državna uprava – povećala. Upravo je pristup javnim službama potvrda participiranja i uživanja kako građanskih, tako i manjinskih prava, pa i za Bošnjake/inje.

PROSINAC 2013

Nemanja Relić, Filip Škiljan i Ljiljana Dobrovšek

Gosp. Nemanja Relić, dipl. politolog, sugerirao je smjerove financiranja nacionalnih manjina, posebice participiranja pri tome u europskim fondovima. Gosp. Relić smatra da je nužno bolje povezivanje manjinskih udruga, ne samo da bi lakše ostvarivala svoja prava u Hrvatskoj već i za korištenje sredstava iz europskih fondova. Naveo je primjere dobrih pretpristupnih projekata, kao npr. vrlo kompleksnog projekta „Vladavina prava“ koji je trajao dvije godine. Projekt je uključivao različite aktivnosti, od pomoći građanima, do istraživanja na određenim područjima. Specifičnost projekta je bila da predstavnici nacionalnih manjina i predstavnici udruga surađuju s lokalnim vlastima. Projekt je provođen kao neka vrst foruma gdje se neprestano raspravljalo o aktivnostima i bio je otvoren prema potrebama sudionika na terenu. Zatvarajući Okrugli stol prof. dr. sc. Sead Berberović je s ponosom kazao: „da je bilo vrijedno čuti iskustva drugih manjinskih zajednica budući da je svima danas cilj - bolje se povezati!“

7


BOŠNJAČKI GLAS HUTBE

Dan državnosti Dan državnosti Bosne i Hercegovine – 25. novembar 25. novembra 2013. godine navršilo se 70 godina od historijskog datuma – 25. novembra 1943. godine kada je u Mrkonjić Gradu održano Prvo zasjedanje Zemaljskog (dakle DRŽAVNOG) antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (skraćeno: ZAVNOBIH-a). ZAVNOBIH je, kako historičari bilježe, predstavljao „ratni parlament Bosne i Hercegovine“, odnosno tijelo koje je imalo snagu najvišeg POLITIČKOG predstavnika, a kasnije ZAKONODAVNOG i IZVRŠNOG tijela Bosne i Hercegovine. Upravo zato, tada donesene odluke imaju poseban značaj u potvrđivanju punog DRŽAVNOPRAVNOG subjektiviteta Bosne i Hercegovine u prošlom stoljeću. U burnoj historiji naše matične domovine Bosne i Hercegovine, 25. novembar je značajan datum, proglašen Danom državnosti odlukom prvog saziva Parlamenta neovisne i međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine. Nažalost, to je dan koji danas u Daytonskoj Bosni i Hercegovini nema status državnog praznika kakav zaslužuje, već se obilježava i slavi samo u dijelovima Bosne i Hercegovine u kojima vlast obnašaju političke stranke bošnjačke, odnosno bosanske državotvorne orijentacije. Osporavaju ga zagovaratelji imperijalističkih politika koje su posezale i još uvijek posežu za teritorijem Bosne i Hercegovine i negiraju državotvornost Bosne i Hercegovine. Između ostalog i neutemeljenim tvrdnjama da su odluke Prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a „komunistička“ podvala kojom su se, priznavanjem bosanske državnosti, oduzela njihova prava na „povijesni/istorijski prostor“ u Bosni i Hercegovini koji im tobože pripada. Nažalost, na ovakva tumačenja kako se radi o „komunističkom“ prazniku nasjedaju i oni koji se zalažu za bosansku državotvornost, ali neupućeni u značaj tih odluka, po inerciji a priori negiraju sve iz nedavne prošlosti. Stoga, kada govorimo o ovom datumu i Danu državnosti Bosne i Hercegovine, nužno trebamo poznavati i interpretirati povijesne činjenice, iz kojih jedino možemo pravilno valorizirati našu prošlost. Na Prvom zasjedanju ZAVNOBIH-a donesena je Rezolucija u kojoj je istaknuto „...da narodi Bosne i Hercegovine žele živjeti u slobodnoj Bosni i Hercegovini u kojoj je garantirana potpuna jednakost i ravnopravnost svih naroda...“. Bosna i Hercegovina je tada pravno konstituirana u svojim historijskim granicama kao država ravnopravnih građana Srba, Muslimana i Hrvata, čiji su predstavnici odlučili da Bosna i Hercegovina, kao federalna jedinica, uđe u sastav Demokratske Federalne Jugoslavije, ravnopravno s ostalih pet federalnih jedinica, tj. republika. Ove odluke su potvrđene na Drugom zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ-a) u Jajcu 29.11.1943.

8

Piše: Sead Berberović

kada su postavljeni temelji državnog i društvenog uređenja buduće zajednice južnoslavenskih naroda. Tada su i granice Bosne i Hercegovine potvrđene i priznate kao rezultat višestoljetnog političkog, kulturnog i demografskog kontinuiteta i razvitka. Podsjetimo se da država Bosna i Hercegovina, njen teritorij i njene granice imaju dugu historijsku tradiciju. Kontinuitet bosanske države seže od srednjovjekovne Bosne („od Kulina bana i dobrijeh dana“), preko zasebne administrativno-teritorijalne jedinice unutar Otomanskog carstva – Bosanskog ejaleta ili pašaluka, za vrijeme Austro-ugarske uprave koja je trajala od Berlinskog kongresa 1878. kada su definirane granice današnje Bosne i Hercegovine pa do kraja Prvog svjetskog rata, te u prvoj Jugoslaviji u kojoj je Senžermenskim ugovorom potvrđena teritorijalna cjelovitost Bosne i Hercegovine. Između dva svjetska rata u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca administrativnim podjelama na oblasti i banovine nastojao se razbiti teritorijalni integritet i državotvorna pozicija Bosne i Hercegovine, a pokušaji svojatanja Bosne i Hercegovine nastavili su se i za vrijeme Drugog svjetskog rata. Prisjetimo li se da je prije Drugog zasjedanja AVNOJ-a u samom vrhu Narodnooslobodilačkog pokreta i Komunističke partije bilo neslaganja oko budućeg statusa Bosne i Hercegovine – od njene podjele do autonomne pokrajine pod ingerencijom savezne vlade – odluke Prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a tim više dobivaju na značaju. Bez njih, nestala bi državotvornost i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Da se ne radi o špekulacijama, već zaista o sudbonosnim odlukama s dalekosežnim refleksijama, najbolje nam potvrđuje činjenica da je za vrijeme rata funkcioniralo i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka ali na Drugom zasjedanju AVNOJ-a nije uspjelo za Sandžak izboriti zasebnu federalnu jedinicu unutar Nove Jugoslavije. Ukinuto je 1945. godine, a teritorij Sandžaka je podijeljen između Srbije i Crne Gore. Posezanja za Bosnom i Hercegovinom ponovila su se opet pola stoljeća kasnije, u burnim 90-im godinama, kada je Bosna i Hercegovina stjecala i branila svoju nezavisnost i cjelovitost. I ovi pokušaji su propali. Danas je naša matična domovina Bosna i Hercegovina neovisna i cjelovita, u svojim historijskim granicama koje su stare više od tri stoljeća, i najstarije su među svim bivšim jugoslavenskim republikama, današnjim državama.

Broj 27


BOŠNJAČKI GLAS U svjetlu ovih kratkih historijskih reminiscencija valja vrednovati značaj odluka ZAVNOBIH-a. One su utrle put državotvornosti i teritorijalnoj cjelovitosti Bosne i Hercegovine, učvršćenim kasnije u Ustavu SFRJ iz 1974. godine. Time je ostvarena neupitna osnova državnopravnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, koju je ustanovila Badminterova komisija (pravnih

eksperata) početkom 90-ih i potvrdila pravne pretpostavke za osamostaljenje Bosne i Hercegovine. Drage Bošnjakinje i Bošnjaci u Hrvatskoj, čestitamo vam Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Čestitke upućujemo i svim Bosancima i Hercegovcima, njenim građanima, kojima je Bosna i Hercegovina u srcu.

Koncert „Nitko da ne dođe do prijatelj drag“ U nedjelju 24.11.2013. povodom obilježavanja Dana državnosti BiH u Zagrebačkom kazalištu lutaka organiziran je šesti put za redom tradicionalni prijateljski susret folklornih ansambala, skupina, orkestara i solista iz Zagreba pod nazivom „Nitko da ne dođe do prijatelj drag“. U koncertu su uzeli učešće naši dragi prijatelji, ali i dragi gosti folklornog ansambla SKUD „Ivan Goran Kovačić“ Zagreb, BKUD „Sevdah“, folklorna skupina veterana SKUD „Ivan Goran Kovačić“ te orkestar, solisti i folklorna skupina ansambla „Bosana“ Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju. Voditelj programa već šesti put za redom bio je poznati televizijski voditelj Drago Celizić. Koncert je održan uz financijsku potporu Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske. U Mrkonjić Gradu je 25. studenog 1943. godine usvojena rezolucija ZAVNOBiH-a o ravnopravnom udruživanju Bosne i Hercegovine u predviđenu novu Federativnu Jugoslaviju. Ne čudi stoga naslov kulturne manifestacije „Nitko da ne dođe do prijatelj drag“ čiji je cilj da sve one koji jesu ili se osjećaju dijelom Bosne i Hercegovine dođu i prisustvuju tom događaju! Pozdravio ih je prof.dr.sc. Sead Berberović, predsjednik BNZ za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju koji je, uz podsjećanje na značaj donesenih odluka, čestitao svima Dan državnosti BiH. Da je prijateljstvo važno za budućnost nadolazećih generacija potvrdili su i predsjednik BNZ Grada Siska i SMŽ gosp. Alija Avdić, te gosp. Ferid Dizdarević predsjednik folklorne skupine „Sevdah“, koji su iz prvih redova pratili program.

Piše: Sanela Halilović Foto: Ognjen Karabegović

Nova, u redovima ansambla „Bosana“ je i voditeljica mješovitog zbora Katarina Stojanović, profesorica glazbenog odgoja koja posebno radi na izvedbama sevdalinki. Ansambl je izveo dvije sevdalinke „Pokraj puta rodila jabuka“ i „Sarajčica“. Ta jedinstvena skupina ima i dvije solistice: Mithetu Ibrahimpašić koja je otpjevala „Jutros mi je ruža procvjetala“, a njena kolegica Nada Domazet staru, poznatu sevdalinku „Ah, moj Aljo“, koja je uspjela i rasplesati auditorij.

Mješoviti zbor „Bosana“

Priredbu je otvorila dječja folklorna skupina „Bosana“ s brojalicom „Jedan, dodan, dimi, disi“ karakterističnom za Sarajevo. Njihov ples je ukomponirala u jedinstvene korake voditeljica, mlada i puna elana, Sanela Kurjaković. Pomogao joj je glazbom Edin Džaferagić.

Nakon njih, na redu su bili domaćini, folklorna skupina i orkestar „Bosana“ BNZ Zagreba, koja se predstavila se koreografijom Ajše Ruždije „Poigrala bijela vila“ s pjesmama i igrama iz Sarajeva i šire okolice u glazbenoj obradi Karla Mikačića.

Dječja folklorna skupina „Bosana“

Folklorna skupina „Bosana“

PROSINAC 2013

9


BOŠNJAČKI GLAS Posebno svjetlo bacio je na pozornicu gosp. Ivan Pavišić, ujedno i član kazališta Komedija izvodeći u svom stilu, na sazu i pjevajući pjesmu „Ni Bajrami više nisu“. Taj svestrani ljubitelj dobre sevdalinke dokaz je prijateljstva i s lakoćom pristupa svima koji ga okružuju.

Umijeće plesa su predstavili i perspektivni mladići i djevojke iz folklorne skupine Sevdah izvodeći „Makedonske igre“. Pripremila ih je voditeljica Ermna Softić. Sreća za nas je da mladi hoće raditi na očuvanju kulturnih vrijednosti i unapređivati kulturnu ostavštinu.

Ivan Pavišić

BKUD „Sevdah“

Da nije samo on taj koji želi prijateljstva pokazali su i članovi folklornog ansambla SKUD „Ivan Goran Kovačić“ Zagreb (osnovanog davne 1948. godine kao studentsko kulturno-umjetničko društvo zagrebačkog sveučilišta). Pod ravnanjem umjetničkog voditelja g. Dubravka Radića u koreografiji Zvonimira Ljevakovića izveli su poznato kolo-poskočicu „Linđo“, ples iz Dubrovnika uz pratnju lijerice. Ti mladi ljudi bili su pravo iznenađenje za sve prisutne koji su ih nagrađivali pljeskom, zahvaljujući im na sudjelovanju.

SKUD Ivan Goran Kovačić nisu napustili niti njegovi veterani koji djeluju još od 2003. godine. Uz pratnju tamburaškog orkestra izveli su pjesme i plesove iz Valpovštine pod nazivom „Ivo Maru prosi na bunaru”. Voditelji, koreografi i aranžeri su i sami Goranovci, Ajša Ruždija i Karlo Mikačić. Ovim dinamičnim plesom veterani SKUD „Ivan Goran Kovačić“ su zaključili ovaj uspješni koncert.

SKUD „Ivan Goran Kovačić“

Veterani SKUD „Ivan Goran Kovačić“ tamburaški orkestar

Veterani SKUD „Ivan Goran Kovačić“ - plesači

10

Broj 27


BOŠNJAČKI GLAS

U Rijeci obilježen Dan državnosti Bosne i Hercegovine Kao i svake godine, tako i ove, Bošnjaci Rijeke i Primorskogoranske županije obilježili su Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Nažalost, ovaj put je izostala manifestacija pod nazivom „Bošnjački dani kulture“ koju je već tradicionalno, u ovom jesenjem dijelu, organizirala Bošnjačka nacionalna zajednica za Primorsko-goransku županiju. Razlog tomu treba tražiti u znatno reduciranim sredstvima potpore za ovu manifestaciju od strane Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, a u režiji i egzekuciji „našeg“ saborskog zastupnika koji nas zastupa i u Savjetu. Također je po tom pitanju izostala i realizacija planiranog programa Vijeća bošnjačke nacionalne manjine za PGŽ. Međutim, obraz Bošnjakinja i Bošnjaka u Rijeci i PGŽ-u je spasilo Vijeće bošnjačke nacionalne manjine za Grad Rijeku, organiziravši dvodnevna događanja – dvije vrlo uspješne i raznovrsne manifestacije.

Kontinuitet državnosti Bosne i Hercegovine Najprije je u petak, 29.11.2013., u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke održana tribina na temu: „Kontinuitet državnosti Bosne i Hercegovine“ na kojoj je moderator bio mr.sc. Mensur Ferhatović, predsjednik Vijeća, a glavni predavač gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović.

Piše: Ibrahim Ružnić

Prijepis najstarijeg južnoslavenskog rječnika štokavskog narječja u Evropi i jednog od najstarijih rječnika na balkanskim prostorima zajednički su izdali Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke i Općina Tuzla. Uskufijin Bosansko-turski rječnik donosi preko 700 autohtonih i autentičnih riječi bosanskog jezika tumačenih turskim jezikom, pisan je u stihovima i posebno je fascinantno vrijeme u kojem je nastajao. Muhamed Hevai Uskufi bio je intelektualac i pisac, te jedan od najznačajnijih autora u historiji rodne Tuzle i cijele Bosne i Hercegovine, a mnogi naučnici iz oblasti slavistike Evrope i svijeta njegov Bosansko-turski rječnik iz 1631. godine smatraju kapitalnim djelom. Valja se podsjetiti da se radi o Bosansko-turskom rječniku koji je ne samo prvi bosanski rječnik ikada napisan, nego prvi rječnik na štokavskom narječju napisan na prostorima Evrope, te da ta činjenica sama po sebi govori o veličini ovog djela. Riječ je o dokumentu koji svjedoči o historiji i kontinuitetu postojanja bosanskog jezika na prostoru BiH. Načelnik općine Tuzla Jasmin Imamović ocijenio je kako za bosanski jezik nema važnije knjige od ove. Naglašeno je kako se u Rječniku nalaze isključivo one riječi koje je Hevai kao tridesetogodišnjak, te daleke 1631. čuo, govorio, napisao, a one su i danas su poslije 380 godina adaptirane u bosanskom jeziku. U svome Rječniku Tuzlak Hevai svoj maternji i jezik svih Bosanaca i Hercegovaca nedvojbeno i dosljedno naziva bosanskim jezikom. Uspoređujući ga sa latinskim, govori koliko je bosanski jezik vrijedan, bogat i bitan, te osim općih patriotskih razloga, pokazuje da je Hevai znao koliko je pogodan da se njime kaže sve što se misli i osjeća Inače, reprint-izdanje Bosansko-turskog rječnika iz 1631. godine napravljeno je prema primjerku koji se čuva u zbirci rukopisa Univerzitetske biblioteke u Uppsali.

Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle Načelnik je u svom izlaganju govorio o višestoljetnom kontinuitetu državnosti Bosne i Hercegovine istakavši važnost ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a za Bosnu i Hercegovinu. Iako jezik nije element državnosti, načelnik Imamović je govorio i o Bosanskoturskom rječniku, Muhameda Hevaija Uskufija iz 1631. godine. Tako je, nakon Tuzle i Sarajeva, Bosansko-turski rječnik iz 1631. godine autora Muhameda Hevaije Uskufije predstavljen i izvan granica Bosne i Hercegovine - u Zagrebu (4. april 2012. godine). Rijeka je, kao drugi grad u Republici Hrvatskoj imala prigodu svjedočiti tom iznimnom djelu i važnom segmentu kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Radi se o djelu znamenitog Tuzlaka, lingviste i jednog od najpoznatijih i najznačajnijih među piscima i pjesnicima alhamijado književnosti.

PROSINAC 2013

Prisutni predstavnici bošnjačke manjine i drugih manjina Grada Rijeke, pored predavanja o „Kontinuitetu državnosti BiH“ bili su zainteresirani da čuju nešto više i o razvoju Tuzle. Predavanju su prisustvovali i dogradonačelnik Grada Rijeke Marko Filipović, predstavnik Primorsko–goranske županije i predstavnici vjerskih zajednica.

Gradonačelnik Imamović posjetio je i Islamski centar Rijeka U subotu, 30.11.2013. g. Islamski centar posjetio je gradonačelnik Tuzle gospodin Jasmin Imamović u pratnji svojih suradnika. Gradonačelnika je dočekao glavni imam koji je gradonačelnika upoznao sa najbitnijim informacijama o Islamskom

11


BOŠNJAČKI GLAS centru kao i povijesnim činjenicama. Gradonačelnik je razgledao sve prostorije i ostao impresioniran viđenim, a tijekom razgledavanja prostorija posjetio je i nekoliko mektebskih grupa za vrijeme mektebske nastave. Nakon razgledavanja centra

glavni imam je u prijemnom salonu Kongresnog centra primio delegaciju grada Tuzle te se još jednom zahvalio na posjeti, kako u svoje osobno ime tako i u ime MIZ Rijeka, nadajući se i suradnji u budućnosti na obostrano zadovoljstvo.

Na satu vjeronauka sa gradonačelnikom Tuzle

Gradonačelnik u razgovoru sa polaznicima mekteba

Gradonačelnik sa suradnicima u razgledavanju Islamskog centra

Dramska predstava „Krv i so“

Piše: Zumra Jahić

Drugi dan, u nastavku manifestacije obilježavanja Dana državnosti BiH u Rijeci, tj. u subotu, 30.11.2013. godine s početkom u 19 sati, izvedena je vrlo slikovita predstava ,,Krv i so“.

kojima su se u davna vremena naši preci služili za lov na životi-

Ulazeći u dvoranu Filodrammatice zatekli smo dva zgodna mladića obučena samo u donje rublje. Jedan je nepomično ležao na podu a drugi čučao u žabljoj pozi, držeći u rukama koplje

ma i tijelu, zajedničkim lovom i podjelom lovine-mesa, zapravo

12

nje u svrhu preživljavanja. Raznim pokretima, gestikulacijama, nerazumljivim izgovorenim riječima, utrljavanjem soli po rukasu nam slikovito prikazali razvoj civilizacije na prostorima na kojima je današnja BiH.

Broj 27


BOŠNJAČKI GLAS

Igrokazom smo imali priliku putovati kroz vrijeme, vidjeti prve dolaske na vlast, vladavine, borbe za vlast, politička uređenja, atentate, genocide…. Put od neolita, preko bosanske kraljevske dinastije i svjetskih ratova, do Tita, Ismeta Mujezinovića, Meše Selimovića pa sve do danas. Dva mlada tuzlanska glumca Rusmir Krdžalić i Mirza Salihović, koji su idejno i motivacijski pokretači predstave, koji su i autori teksta, u predstavi prikazuju fašizam, nacizam, nacionalizam, evropske izdaje, progone, ratove, osvajanja, a svi su sadržani u jednom imenitelju: KRVOPROLIĆE! Tko smo? Gdje idemo? Odakle potičemo? Krv? Sol? Ljudi? Životinje? Atentati? Genocid? Slobodni ljudi?

PROSINAC 2013

Samo su neka od pitanja i problema sa kojima se suočio autorski tim predstave. U prepunoj dvorani gdje nije bilo ni jednog slobodnog mjesta u predstavi su imali priliku uživati i turski predstavnici, koji su ujedno bili i gosti ove manifestacije. Izvedba je trajala do 20 sati, kada se predsjednik gradskog Vijeća, gosp. Mensur Ferhatović, koje je i nositelj ovog programa, zahvalio izvođačima i svim prisutnima koji su se u velikom broju odazvali uveličati ovu manifestaciju.

13


BOŠNJAČKI GLAS

U Puli obilježen Dan državnosti BiH U srijedu, 27.11.2013. u organizaciji Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre u hotelu „Park Plaza Histria“ u Puli, povodom Dana državnosti BiH, organizirali smo večer za pamćenje koja će dugo ostati u sjećanjima naših posjetitelja. Nacionalna zajednica još jednom je dokazala svoju veličinu i ustrajnost u očuvanju naše kulturne baštine. U toploj atmosferi, okruženim prijateljima predstavnicima Mađara, Makedonaca, Srba i Roma, uz prigodnu akademiju, obilježili smo ovaj bitan datum, datum rođenja naše matične domovine. Prisutnima su se obratili i čestitali Dan državnosti predstavnica Istarske županije g-đa Giuseppina Rajko zamjenica župana i predstavnici Grada Pule, gdin Aleksandar Matić pročelnik ureda Grada Pule i g-din. Vlado Đurišić ispred Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Pule. Dopredsjednik NZBI prof.dr.sc. Jusuf Šehanović istaknuo je dugogodišnje ciljeve zajednice temeljene na dostojanstvenom očuvanju naše kulture, običaja i tradicije te potrebu osnivanja Programskog savjeta, kojeg kolokvijalno nazivamo Savjet mudraca, satkanog od priznatih intelektualaca pripadnika naše manjine. Predsjednik NZBI Senad Pršić proveo nas je kroz bogatu povijest naše matične domovine čije rođenje datira iz davne 1130. godine. Posebno značajan podatak za povijest Bošnjaka, njihovog identiteta i jezika, predstavlja čuvena Povelja Kulina Bana. Objavljena 1189. godine, Povelja je napisana bosanskim pismom poznatim pod imenom bosančica; na bosanskom jeziku; država je imenovana imenom Bosna; stanovnici države Bosne nazivani su Bošnjani! Uz sve ovo, Kulin Ban je osnovao religijski tolerantnu i čak, prvu i jedinu oficijelno multireligijsku državu na tlu Europe! U drugom dijelu programa na sveopće oduševljenje svih prisutnih na osebujan način naša Jasmina Makota izvela je poznate sevdalinke Ah, što ćemo ljubav kriti, Moj dilbere, Mene majka jednu ima i makedonsku narodnu pjesmu Zajdi, zajdi dok ju je na harmonici pratio virtuoz Andrej Pezić. Talent Jasmine Makote naviše je došao do izražaja kada je a cappella izvela irsku narodnu pjesmu Gallows Tree. Kako je Jasmina Makota poznata jazz izvođačica prisutni su imali čast uživati u jazz standardima od kojih posebno izdvajam Nature boy (Nat King Cole), My one and only love (John Coltrane&Johnny Hartman), Sunny i True colors dok ju je na klaviru pratio talentirani brat Skender Makota.

14

Piše: Mirela Čaušević, dipl. iur. Foto: Ermina Jukić, dipl.oec.

Predsjednik NZBI Senad Pršić

Zamjenica Župana g-đa Giuseppina Rajko

Posjetitelji

Jasmina Makota

Broj 27


BOŠNJAČKI GLAS

Dan državnosti obilježen u Gunji Bošnjačka nacionalna zajednica Vukovarsko-srijemske županije održala je 24.11.2013. godine okrugli stol povodom 70. godina državnosti Bosne i Hercegovine u Centru udruga u Gunji. Predavač na okruglom stolu bio je g. Edin Mutapčić, profesor Pravnog fakulteta u Tuzli, koji je održao detaljno i jako poučno izlaganje o položaju i razvoju Bosne i Hercegovine kroz povijest. Na skupu je o položaju Bošnjaka u R. Hrvatskoj i važnosti datuma 25.11. za Bošnjake govorio i g. Mehmed Džekić iz Labina, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine grada Labina, koji ima višegodišnje iskustvo u radu bošnjačkih udruga u Republici Hrvatskoj.

Piše: Azur Omerović

Nakon završetka okruglog stola, Bošnjakinje Gunje su predstavile svoja kulinarska umijeća u spravljanju starih bosanskih jela, što slanim što slatkim, te su se svi prisutni počastili i posvjedočili njihove kulinarske vještine. Muzički program odradio je profesor glazbenog odgoja Edo Čajtinović, koji je zasvirao redom stare bosanske sevdalinke i uvelike doprinio veseloj i opuštenoj atmosferi.

Nakon toga su svi učesnici okruglog stola i prisutni imali mogućnost iznijeli svoj stav i mišljenje. Prof. Mutapčić je kompetentno odgovarao na sva postavljena pitanja, i time okrugli stol učinio jako zanimljivim i uspješnim.

Okrugli stol je bio jako uspješan, te su svi gosti izrazili želju da ih u budućnosti također pozovemo na slične događaje. Iskazali su samo riječi pohvale za organizatore. Gunja je smještena na obali Save, nasuprot gradu Brčko koje leži na bosanskoj obali. Tradicionalno su Gunja i Brčko gospodarski i na sve druge načine povezani, posebno obzirom da u Gunji živi oko 30 % bošnjačkog stanovništva. Veze Gunje i Brčkog su ostale sačuvane pa su na ovoj svečanosti bili prisutni i uvaženi gosti iz Brčko distrikta: Katica Ivanović - savjetnica gradonačelnika Brčko distrikta, Mustafa Nuković - šef odjela za privredni razvoj, sport i kulturu Brčko distrikta, Amir Trobradić - šef odjela za komunalne poslove Brčko distrikta, Alija Osmanović - zamjenik direktora Luke Brčko i Sead Softić - zastupnik u Skupštini Brčko distrikta. Svečanosti su prisustvovali i uzvanici iz Gunje: Hrvoje Lucić - načelnik općine Gunja, Idriz ef. Bešić - imam u Gunji i zamjenik načelnika, Adin ef. Hrustić - imam u Gunji i Samir Mutapčić - predsjednik BKUD „Behar“ iz Gunje.

PROSINAC 2013

15


BOŠNJAČKI GLAS HUTBE

Zbivanja u BNZH Sjednica Glavnog odbora BNZH U Zagrebu je 7.12.2013. godine održana sjednica Glavnog odbora Bošnjačke nacionalne zajednice Hrvatske. Na dnevnom redu je bilo nekoliko aktualnih tema, prvenstveno organizacijska i programska pitanja. Kao prvo, dogovorena je, nešto modificirana u odnosu na dosadašnju, organizacija budućeg rada na časopisu „Bošnjački glas“. Za članove redakcije imenovani su predsjednici županijskih organizacija BNZ, a svaka županijska organizacija imenovat će još jednog člana. Članovi redakcije će u svojim središtima formirati regionalne redakcije koje će pripremati priloge o aktivnostima u svojoj županiji. Za novog glavnog urednika imenovana je Edina Smajlagić, prof. koja je završila hrvatski jezik i književnost, te novinarstvo. Iskazana je jednoglasna zahvalnost dosadašnjem glavnom uredniku Ibrahimu Ružniću koji je uspio u teškim uvjetima, zajedno sa suradnicima, pokrenuti časopis „Bošnjački glas“ kao regionalno glasilo Bošnjačke nacionalne zajednice PGŽ, koje je poslije preraslo u glasilo BNZH. Do kraja godine tiskat će se treći ovogodišnji broj „Bošnjačkog glasa“ kojeg će kao v.d. glavnog urednika pripremiti Sead Berberović. Analizirano je i financijsko stanje programa, te je konstatirano da će BNZH krajnjim naporima izdati ugovorena 3 broja „Bošnjačkog glasa“ za 2013. godinu a cjelokupni dodijeljeni iznos od 40.000,00 kn utrošit će se na direktne troškove, bez ijedne lipe za režijske troškove, koje Savjet priznaje u 20 %-nom iznosu. Ponovno je stoga aktualiziran problem značajnog umanjenja sredstava za programe BNZH u 2013. godine. Zaključeno je da se BNZH početkom 2014. godine obrati dopisom Vladi RH u kojem će upozoriti na način raspo-

djele sredstava u Savjetu za nacionalne manjine, ne bi li se time utjecalo i potaknulo pravedniju raspodjelu u 2014. godini. Glavni odbor je također raspravljao o radu Fonda za stipendiranje. U Upravni odbor Fonda svaka županijska organizacija će imenovati jednoga člana, a njihova zadaća će biti da šire misiju Fonda u svojim županijama i angažiraju se u animiranju novih članova - donatora Fonda. Također je dogovoreno da se županijskim organizacijama dostave podaci o dosadašnjim stipendistima koji su ugovorom o stipendiranju preuzeli obvezu da po završetku studija i zapošljavanju postanu donatori Fonda. Bivše stipendiste treba također animirati da se angažiraju u radu Bošnjačke nacionalne zajednice i drugih bošnjačkih asocijacija te time daju svoj doprinos očuvanju bošnjačkog nacionalnog kolektiviteta u RH.Glavni odbor se prije ove sjednice elektronskim glasanjem suglasio da se Savjetu za nacionalne manjine za sufinanciranje u 2014. godini prijave časopis „Bošnjački glas“ (4 broja) i simpozij „Odnos vjerskog i nacionalnog u identitetu i stvarnosti muslimana Balkana“, čiji bi nositelj bila BNZ ZG i ZGŽ. Dogovoreno je da će se sljedeća sjednica Glavnog odbora održati nakon donošenja odluke o raspodjeli sredstava Savjeta za nacionalne manjine, kako bi se onda mogao donijeti realan plan rada za 2014. godinu. Izvještajna skupština održat će se u proljeće 2014. godine i na skupštini će se predložiti da se u rad BNZH uključe županijske organizacije za Karlovačku i Vukovarsko-srijemsku županiju koje su izabrale nova rukovodstva.

Posjeti Bošnjačkoj nacionalnoj zajednici Hrvatske Bošnjačka nacionalna zajednica Hrvatske bila je počašćena posjetom dvije visoke delegacije iz regije koje se bave pitanjima zaštite i promicanja prava nacionalnih manjina. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina organizirao je u listopadu trodnevni posjet izaslanstva Republike Makedonije institucijama Republike Hrvatske, a radi razmjene iskustava i upoznavanja sa sustavom Republike Hrvatske na području zaštite i promicanja prava nacionalnih manjina. Makedonsko izaslanstvo posjetilo je Savjet za nacionalne manjine,

16

Piše: Sead Berberović

Piše: Sead Berberović

Ministarstvo uprave, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ured za ravnopravnost spolova, Ured pučkog pravobranitelja i Ministarstvo kulture. Radi neposrednog uvida u položaj nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj izaslanstvo je također posjetilo Zajednicu Makedonaca u Republici Hrvatskoj i Srpsko prosvjetno društvo „Prosvjeta“. BNZH je također pripala čast da 11.10.2013. primi izaslanstvo. U otvorenom razgovoru u kojemu su sa strane BNZH sudjelovali Sead Berberović i Dževad Jogunčić, izaslanstvo je upoznato s radom Bošnjačke nacionalne zajednice, programima, teškoćama u radu i pozitivnim

Broj 27


BOŠNJAČKI GLAS

Makedonska delegacija

Delagacija Kosova

rezultatima rada. Također su izaslanstvu iznesene naše ocjene o postignutoj zaštiti nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj na zakonodavnoj razini, kao i praktičnim poteškoćama i opstrukcijama u implementaciji zakonskih rješenja u svakodnevnom realnom životu. Drugi put je 19.11.2013. Bošnjačku nacionalnu zajednicu Hrvatske posjetila delegacija od 7 predstavnika Savjetodavnog vijeća za zajednice nacionalnih manjina Republike Kosovo predvođena g. Vetonom Berishom, predsjedavajućim Vijeća. Ispred Bošnjačke nacionalne zajednice razgovoru su prisustvovali Sead Berberović, Dževad Jogunčić, Hatema Idrizović, Alma Mehulić i Selma Pezerović. U razgovoru smo također upoznali naše goste sa stanjem zaštite prava nacionalnih manjina, pohvalivši se kako Republika Hrvatska ima na zakonodavnoj razini najbolje riješena manjinska pitanja. Bili smo ne malo iznenađeni kad su nam uvaženi gosti prikazali zakonodavnu razinu prava nacionalnih manjina na Kosovu koja u svim segmentima nadmašuje prava iz hrvatskog Zakona o pravima nacionalnih manjina: prava na dvojezičnost, odnosno višejezičnost, prava na zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina, prava na pristup medijima, bogati program na TV Kosovo 1 i TV Kosovo 2 namijenjen nacionalnim manjinama itd. Iznijeli su da u provedbi zakonskih rješenja ima poteškoća koje se ne mogu izbjeći u početnom stadiju primjene novih zakonskih rješenja te

PROSINAC 2013

nedostatka sredstava za financiranje svih prava i potreba nacionalnih manjina. Ohrabrujuće je svakako da su u Republici Kosovo usvojena vrlo kvalitetna zakonska rješenja za zaštitu manjina. Razumljivo je da će se tokom vremena, uz kontinuirani rad na njihovoj implementaciji, te poboljšanje financijske situacije koja će omogućiti i materijalnu podlogu za provođenje svih kvalitetnih rješenja, stanje manjinskih zajednica na Kosovu unaprijediti. Obje delegacije su iskazale zahvalnost na prijemu i pozvale nas u uzvratne posjete.

17


BOŠNJAČKI GLAS HUTBE

Izbori u BNZ

Piše: Sead Berberović Foto: Ognjen Karabegović

Izborna skupština Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju (BNZ ZG i ZGŽ) U subotu, 30.11.2012. u dvorani BNZ u Zagrebu, Ilica 54, održana je Izborna skupština Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju. Prije početka radnog dijela skupštine mješoviti zbor i orkestar ansambla „Bosana“ izveli su jednu sevdalinku kao uvodnu glazbenu točku. Nakon toga, predsjednik BNZ ZG i ZGŽ prof.dr. sc. Sead Berberović pozdravio je prisutne i otvorio Skupštinu. Skupštinu je vodilo Radno predsjedništvo u sastavu: Mithat Muzurović, dipl. oec. – predsjednik, Sanela Kurjaković i Omer Bakalbašić. Skupštini je prisustvovalo 65 osoba s pravom glasa pa je prema Statutu skupština mogla donositi pravovaljane odluke.

Predsjedavajući Mithat Muzurović pozdravio je prisutne goste: izvršnog direktora Srpskog demokratskog foruma Ljubu Manojlovića, dipl. inž., predstavnika Konzulata BiH g. Ramiza Radonju, predsjednika KDBH „Preporod“ mr.sc. Senada Nanića, predsjednika Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba Kemala Bukvića, predsjednika Stranke demokratske akcije Mirsada Srebrenikovića, dipl.iur., predsjednika KUD „Sevdah“ Ferida Dizdarevića, dipl. inž., predsjednika udruge „Ja BiH ...“ Ismeta Efendića, dipl. inž. i člana Predsjedništva Vijeća albanske nacionalne manjine Grada Zagreba Muhameda Imerija.

Rad skupštine se odvijao uz sljedeći

DNEVNI RED: 1

Izbor Radnog predsjedništva

2.

Usvajanje Dnevnog reda i Poslovnika o radu Skupštine

3.

Izbor radnih tijela

4.

Pozdravni govori gostiju Skupštine

5.

Izvještaj o radu Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju

6.

Rasprava o izvještaju o radu i njegovo usvajanje

7.

Financijski izvještaj Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju

8.

Rasprava o financijskom izvještaju i njegovo usvajanje

9.

Izbor članova Izvršnog odbora

10.

Izbor predsjednika i potpredsjednika

11.

Izbor članova Nadzornog odbora

12.

Izbor predsjednika Nadzornog odbora

18

Radno predsjedništvo: S. Kurjaković, M. Muzurović i O. Bakalbašić

Broj 27


BOŠNJAČKI GLAS Skupštinu su pozdravili i zaželjeli uspješan rad Ljubo Manojlović, Senad Nanić i Ismet Efendić. Izvještaj o radu Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju za razdoblje od skupštine 12.12.2012. do danas podnio je predsjednik Sead Berberović. Financijski izvještaj o radu Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju za isto razdoblje podnio je predsjednik Nadzornog odbora Mujaga Mehić. Oba izvještaja skupština je usvojila. Za članove Izvršnog odbora u novom četverogodišnjem mandatu izabrani su: 1.

Prof.dr.sc. Sead Berberović

2.

Adnan Demirović, dipl. inž.

3.

Senahid Dubravić, dipl. arh.

4.

Edin Džaferagić

5.

Amir Ibukić, dr. med.

6.

Hatema Idrizović

7.

Dževad Jogunčić, dipl. inž.

8.

Emir Kazaferović, prof.

9.

Alma Mehulić

10.

Edina Smajlagić, prof.

11.

Salim Srebreniković, dipl. oec.

Članovi Radnog predsjedništva i članovi Izvršnog odbora s članovima zbora „Bosana“ (s lijeva na desno): S. Berberović, E. Smajlagić, S. Kurjaković, M. Muzurović, Dž. Jogunčić, E. Kazaferović, S. Srebreniković, A. Demirović, S. Dubravić, A. Mehulić i H. Idrizović

Za predsjednika je izabran Dževad Jogunčić, a za potpredsjednike Sead Berberović i Edina Smajlagić. Za članove Nadzornog odbora izabrani su: 1.

Mujaga Mehić, dipl. inž.

2.

Ohran Jatić

3.

Suada Banjan.

Za predsjednika Nadzornog odbora izabran je Mujaga Mehić. Na kraju se novoizabrani predsjednik BNZ ZG i ZGŽ Dževad Jogunčić zahvalio na ukazanom povjerenju. Istaknuo je da će BNZ ZG i ZGŽ, kao i do sada, nastaviti rad na projektima bitnim za razvoj nacionalnog identiteta Bošnjaka uz pomoć i suradnju drugih bošnjačkih asocijacija. Također je naveo u osnovnim crtama bitne programske projekte koji se planiraju za 2014. godinu. Skupština je završena kratkim kulturno-umjetničkim programom koji su izveli mješoviti zbor i orkestar ansambla „Bosana“ sa solistima.

PROSINAC 2013

Obraćanje novog predsjednika Dževada Jogunčića

19


BOŠNJAČKI GLAS

Izvještaj o radu Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju

Piše: Sead Berberović

Predsjednik Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju Sead Berberović podnio je skupštini sljedeći izvještaj o radu. Budući da su poslije posljednje izborne skupštine održavane redovne izvještajne skupštine svake godine, izvještaj obuhvaća samo period od posljednje izvještajne skupštine održane 12.12.2012. do 30.11.2013. U tom periodu osnovne aktivnosti su bile one vezane za standardne programe koji su financirani od Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske. To su:

A. „Bošnjački pisci u Hrvatskoj“ – biblioteka „Bosana“ Tiskane su 2 knjige: 1. „Otkako je Banjaluka postala“ autora Rasima Filipovića 2. „Od monologa prema dijalogu o bošnjačkoj sudbini“ autora prof.dr.sc. Esada Ćimića u suradnji s Institutom „Ibn Sina“ iz Sarajeva. Na Filozofskom fakultetu u Tuzli 20.3.2013. održana je promocija knjige doc.dr.sc. Denisa Bećirovića „Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini za vrijeme avnojevske Jugoslavije (19451953)“ koju je izdala BNZ ZG i ZGŽ. Promotori su bili: akademik prof.dr.sc. Enes Karić, prof.dr.sc. Husnija Kamberović, prof. dr.sc. Ismet Bušatlić, prof.dr.sc. Adnan Jahić i doc.dr.sc. Amir Karić. Ispred BNZ ZG i ZGŽ u promociji je sudjelovao Dž. Jogunčić. U Bošnjačkom institutu u Sarajevu 30.5.2013. održana je promocija knjige „Jugoslavenska muslimanska organizacija 1929.-1941. (U ratu i revoluciji 1941.-1945.)“ autora dr.sc. Zlatka Hasanbegovića. Knjigu su, uz autora, predstavili: prof.dr.sc. Husnija Kamberović, prof.dr.sc. Safet Halilović, prof.dr.sc. Adnan Jahić i doc.dr.sc. Amir Karić. Knjiga je promovirana i u IC Zagreb 28.11.2013. gdje su uz autora knjigu predstavili prof.dr.sc. Ivo Banac, prof.dr.sc. Vlado Šakić i prof.dr.sc. Adnan Jahić, a moderator je bio Dž. Jogunčić.

B. Časopis „Bošnjačka pismohrana“ U 2013. godini tiskan je svezak 12, broj 36-37, časopisa „Bošnjačka pismohrana“ u kojem je sadržan zbornik radova simpozija „Bošnjačko iskustvo antifašizma“ kojeg smo 2012. godine održali u suradnji s Medžlisom IZ Zagreb, Bošnjačkim institutom iz Sarajeva i Institutom „Ibn Sina“ iz Sarajeva.

20

C. Ansambl „Bosana“ Posvećena je velika pozornost da se održi kontinuirano unaprjeđenje rada i kvalitete Ansambla u kojem djeluju folklorna skupina, orkestar, mješoviti kamerni zbor i solo pjevači, te dječja folklorna skupina. Nažalost, nedavno nas je zauvijek napustio profesor Fuad Ahmetspahić, jedan od osnivača Ansambla, voditelj zbora i orkestra i aranžer, kome i ovom prilikom odajemo priznanje za doprinos visokoj kvaliteti Ansambla. I ove godine posebno značajnim treba istaći da je dječja folklorna skupina još brojčano ojačala i imala nekoliko samostalnih nastupa. U proteklom razdoblju bilo je ukupno 17 nastupa Ansambla: 10 u Zagrebu, od čega 5 nastupa u našoj dvorani uz manifestacije koje je organizirala BNZ ZG i ZGŽ, 5 u Hrvatskoj (Sisak 2 puta, Split, Buzet i Karlovac), 1 u Bosni i Hercegovini (Zenica) i 1 u Luxembourgu: 1. 2.2.2013. Na Izbornoj skupštini BNZH na početku s kraćim programom nastupio zbor i orkestar „Bosana“ sa solistima. 2. 8.2.2013. Otvorenje izložbe „Slikom umjesto tisuću riječi” Ivana Pavišića, člana ansambla „Bosana“. U glazbenom dijelu programa nastupili: Jennifer Garrett, Ivan, Aleksandar (Šandor) i Edo Pavišić uz pratnju orkestra „Bosana“. 3. 14.2.2013. U dvorani BNZ održan koncert klasične glazbe pod nazivom „Ljubavna priča“. Koncert su održali solo pjevači iz klase prof. Arijane Marić-Gigliani, a nastupili su i članovi ansambla „Bosana“ Donat Orlić i Fuad Ahmetspahić, prof. 4. 27.2.2013. Nastup orkestra, zbora i solista ansambla „Bosana“ na koncertu u Sisku povodom obilježavanja Dana nezavisnosti BiH. 5. 2.3.2013. Nastup folklorne skupine „Bosana“ u Splitu zajedno sa zborom „Bulbuli“ povodom obilježavanja Dana nezavisnosti BiH. 6. 23.3.2013. U okviru kulturne manifestacije „Zeničko proljeće“ Ansambl „Bosana“ (mješoviti zbor sa orkestrom i solistima) održao u Bosanskom narodnom pozorištu – Velika scena koncert pod naslovom „Zemlja Tvrtka i Kulina bana“. 7. 13.4.2013. Na IV. Koncertu rekreativnih i folklornih skupina nacionalnih manjina Grada Zagreba održanom u Narodnom sveučilištu Dubrava nastupila Folklorna skupina „Bosana“ s 2 točke. 8. 19.4.2013. Promocija knjige Amira Zukića – zastupnika u Parlamentu Federacije BiH pod naslovom „Demokratski izbori u Bosni i Hercegovini 1990 – 2010.“ u prostorijama BNZ.

Broj 27


BOŠNJAČKI GLAS Na početku i kraju promocije zbor „Bosana“ izveo nekoliko pjesama. 9. 27.4.2013. Koncert ansambla „Bosana“ (zbor, orkestar, solo pjevači i folklorna skupina) u „Narodnom domu“ u Buzetu. Koncertu su prisustvovali gradonačelnik grada Buzeta g. Valter Flego i saborski zastupnik g. Nedžad Hodžić, te Mila Lazić i Massimiliano Schiozzi - predstavnici kulturne udruge Cizerouno iz Trsta koja je u suradnji s Nacionalnom zajednicom Bošnjaka Buzet organizirala izložbu slika Alije Akšamije u Trstu. Ispred BNZH i BNZ ZG i ZGŽ skup pozdravio S. Berberović, a Nacionalna zajednica Bošnjaka Buzet dodijelila je ansamblu „Bosana“ zahvalnicu za uspješnu suradnju i potporu u radu. 10. 11.5.2013. Na „Memorijalnim danima Šefika Pezerovića“ u kulturnom-umjetničkom dijelu programa nastupio zbor ansambla „Bosana“. 11. 8.6.2013. Na svečanosti obilježavanja 10-te godišnjice osnivanja BNZ za Karlovačku županiju u programu je nastupio ansambl „Bosana“. 12. 11.6.2013. Na svečanosti obilježavanje 20-te godišnjice Bošnjačke nacionalne zajednice Hrvatske u BNZ Zagreb u glazbenom programu nastupili mali folklor, solisti, zbor i orkestar „Bosana“. 13. 16.10.2013. Koncert „Bajramski susret“ povodom Kurban bajrama u Zagrebačkom kazalištu lutaka. Sudjelovali: ženski zbor „Sevde“ iz Siska, mješoviti zbor „Bosana“, solisti, folklor i orkestar Ansambla „Bosana“. 14. 19.10.2013. Bajramski koncert u Luksemburgu. Nastupili: Ahmed Alili, „Arabeske“, mješoviti zbor „Bosana“, solisti, folklor i orkestar Ansambla „Bosana“ te gosti solisti Nada Domazet i Mitheta Ibrahimpašić. 15. 24.10.2013. Na festivalu bošnjačke kulture i kuhinje održanom u „Kristalnoj kocki vedrine“ u Sisku nastupila folklorna skupina „Bosana“ te solisti Nada Domazet, Mitheta Ibrahimpašić i Erna Imamović. 16. 25.10.2013. U galeriji BNZ otvorena izložba fotografija Sulejmana Muratovića pod nazivom „Zapis o zemlji“. U glazbenom programu dvije sevdalinke na sazu izveo Ivan Pavišić. 17. 24.11.2013. Koncert „Nitko da ne dođe do prijatelj drag“ povodom Dana državnosti BiH u Zagrebačkom kazalištu lutaka. Sudjelovali: Folklorni ansambl SKUD „Ivan Goran Kovačić“, BKUD „Sevdah“, Folklorna skupina veterana SKUD „Ivan Goran Kovačić“, Folklorna skupina, zbor, orkestar i solisti ansambla „Bosana“.

D. Izložbe 1. Na svečanosti obilježavanje 20-te godišnjice Bošnjačke nacionalne zajednice Hrvatske 11.6.2013. u BNZ Zagreb otvorena izložba fotografija „Bošnjaci u Hrvatskoj“. S. Berberović održao izlaganje o razvoju BNZH a u glazbenom programu nastupili mali folklor, solisti, zbor i orkestar „Bosana“. Svečanosti je prisustvovao gradonačelnik g. Milan Bandić.

PROSINAC 2013

2. U galeriji BNZ otvorena 25.10.2013. otvorena izložba fotografija Sulejmana Muratovića pod nazivom „Zapis o zemlji“. U glazbenom programu dvije sevdalinke na sazu izveo Ivan Pavišić. O fotografijama Sulejmana Muratovića govorio Nedžib Vučelj. 3. Povodom Dana državnosti Bosni i Hercegovine 22.11.2013. u Bosanskom kulturnom centru u Tuzli je otvorena izložba fotografija Sulejmana Muratovića pod nazivom „Zapis o zemlji“. Na izložbi je u ime BNZ ZG i ZGŽ govorio Dževad Jogunčić.

E. Ostale manifestacije i kulturni događaji koji su financirani izvan proračunskih sredstava: 5 promocija knjiga, 1 svečana obljetnica, 1 izložba i 1 tribina 1. 8.2.2013. Otvorenje izložbe „Slikom umjesto tisuću riječi” Ivana Pavišića, člana ansambla „Bosana“. U glazbenom dijelu programa nastupili: Jennifer Garrett, Ivan, Aleksandar (Šandor) i Edo Pavišić uz pratnju orkestra „Bosana“. 2. 5.4.2013. U prostorijama BNZ održana promocija dviju knjiga Hajrudina Somuna – bivšeg diplomate i publiciste iz Sarajeva: „Lična strana svijeta“ i „Gasan Kanafani – iz zemlje tužnih narandži“. Promotori: prof.dr.sc. Predrag Matvejević, dr. sc. Tatjana Paić-Vukić i autor Hajrudin Somun. Moderator promocije bio je Mithat Muzurović. Na promociji su bili visoki uzvanici: Budimir Lončar – bivši diplomata i savjetnik Predsjednika Republike, veleposlanica BiH u RH Azra Kalajdžisalihović i gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić koji je kratkim obraćanjem pozdravio prisutne. 3. 19.4.2013. Promocija knjige Amira Zukića – zastupnika u Parlamentu Federacije BiH pod naslovom „Demokratski izbori u Bosni i Hercegovini 1990 – 2010.“ u prostorijama BNZ. Promotori: prof.dr.sc. Ivo Komšić - gradonačelnik Sarajeva, dr.sc. Dino Mujadžević - znanstveni suradnik na Hrvatskom institutu za povijest Zagreb, dr.sc. Filip Škiljan - znanstveni suradnik Instituta za migracije i narodnosti Zagreb i autor Amir Zukić. Prisustvovali: veleposlanica BiH u RH Azra Kalajdžisalihović, saborski zastupnik Nedžad Hodžić i izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba Željko Zaninović. Na početku i kraju promocije zbor „Bosana“ izveo nekoliko pjesama. 4. 6.6.2013. Na tribini “Dr. Sulejman Mašović” S. Berberović održao izlaganje pod naslovom „Analiza rezultata popisa stanovništva 2011. u Republici Hrvatskoj prema narodnosti i vjeri”. 5. 8.6.2013. Na svečanosti obilježavanja 10-te godišnjice osnivanja BNZ za Karlovačku županiju S. Berberović održao kratko izlaganje o BNZH. U sklopu svečanosti Dž. Jogunčić je, uz prigodno obraćanje, otvorio izložbu fotografija Alije Akšamije, a u programu je nastupio ansambl „Bosana“. 6. 27.6.2013. Promocija knjige „Deseta vrata pakla” Rezaka Hukanovića u izdanju izdavačke kuće „Buybook“. Promotori su bili Ervin Jahić, književnik, Muhidin Šarić, književnik i autor.

21


BOŠNJAČKI GLAS Na promociji su bili saborski zastupnik Nedžad Hodžić i predstavnici Grada Zagreba. Nermin Alukić – Čerkez, član „Mostar sevdah reuniona“ izveo je kraći muzički program. 7. 28.6.2013. Predstava „Aleksandar Šandor Pavišić – Slučaj, greška prirode ili kako vi kažete“ u okviru koje je promovirana njegova knjiga „Dvanaesta postaja Kostajnica“. O romanu je govorila prof.dr.sc. Julijana Matanović a moderator ispred BNZ bio je M. Muzurović. 8. 11.9.2013. BNZ ZG i ZGŽ bila suorganizator promocije knjige „I ja sam iz Srebrenice“ Fikreta Hodžića, u okviru manifestacije „5 dana Sarajeva u Zagrebu“ koju je organizirala udruga „Ja bih...“. Promocija je održana u Galeriji Velvet, a na promociji su sudjelovali autor Fikret Hodžić i producent Aida HadžibajrićŠumar, a moderator promocije je bila Elizabeta Gojan. Unatoč tome što su nam sredstva Savjeta za nacionalne manjine u 2013. godini smanjena više nego svim drugim udrugama, na što smo upozorili našeg zastupnika i Savjet za nacionalne manjine, održali smo visoku razinu aktivnosti. U proteklih 12 mjeseci organizirali smo ili sudjelovali u održavanju 26 javnih kulturnih manifestacija različitog sadržaja. Od toga je 10 bilo izvan Zagreba. To nas svrstava u najaktivniju bošnjačku asocijaciju u R Hrvatskoj. Uz to se besumnje može pridodati ocjena da su sve aktivnosti BNZ ZG i ZGŽ sadržajno vrlo visoke kvalitete i od suštinskog značaja za bošnjački nacionalni identitet, manifestacije su jako dobro organizirane, te posjećene od velikog broja posjetitelja. Najznačajnije naše aktivnosti su veoma dobro prikazane u BiH medijima. Na našim manifestacijama 2 puta su bili prisutni gradonačelnik Grada Zagreba g. Milan Bandić i veleposlanica BiH u Hrvatskoj NJ. E. Azra Kalajdžisalihović, zatim gradonačelnik grada Sarajeva prof.dr.sc. Ivo Komšić, zastupnik u Parlamentu BiH mr. sc Amir Zukić, brojne ugledne javne i kulturne ličnosti u R Hrvatskoj. Na dvije promocije naših knjiga u BiH, koje su izazvale veliku pozornost akademskih krugova i javnosti, s promotorima koji pripadaju najuglednijim znanstvenicima, prisustvovala je akademska elita Bosne i Hercegovine. Našu orijentaciju na realizaciju kapitalnih projekata bitnih za bošnjačku naciju u cjelini, ne samo za Bošnjake u Hrvatskoj, unatoč kontinuiranom smanjenju sredstava Savjeta za nacionalne manjine, uspijevamo realizirati uz suorganizaciju, suradnju i pomoć uglednih institucija: Medžlisa IZ Zagreb, Bošnjačkog instituta iz Sarajeva i Naučnoistraživačkog instituta „Ibn Sina“ iz Sarajeva. Izdvojit ću samo plodnu suradnju s Medžlisom IZ Zagreb u zadnjih 5 godina koja je rezultirala u održavanju 4 znanstvena skupa (simpozija) s radovima objavljenim u „Bošnjačkoj pismohrani“ i zajedničkom izdavanju 3 važne povijesne knjige. To su: 1. Znanstveni skup „Uloga Huseina Husage Čišića u razvoju i afirmaciji imena Bošnjak i Bosna i Hercegovina - 130 godina od rođenja“, 2009. 2. Znanstveni skup „Cazinska krajina u XX stoljeću – politika, ljudi, događaji...“, 2010. 3. Znanstveni skup „Europski identitet Bošnjaka – od minulog iskustva do suvremene afirmacije“, 2011.

22

4. Znanstveni skup „Bošnjačko iskustvo antifašizma“ 2012. 5. Knjiga „Islamska zajednica i njen značaj za vrijeme monarhističke Jugoslavije (1918-1941)“, autora Adnana Jahića, 2010. 6. Knjiga „Jugoslavenska muslimanska organizacija 1929.1941. (u ratu i revoluciji 1941.-1945.)“, autora Zlatka Hasanbegovića, 2012. 7. Knjiga „Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini za vrijeme avnojske Jugoslavije (1945.-1953.)“, autora Denisa Bećirevića, 2012. U 2014. godini očekujemo i pomoć Gradskog ureda za obrazovanje, sport i kulturu kome smo prijavili za sufinanciranje 2 značajna historiografska djela: Adnan Jahić – „Vrijeme izazova“ i Rasim Hurem – „Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu 1941. – 1945“. Prepoznatljivost našeg rada potvrđena je i u dvije visoke posjete delegacija iz regije. U okviru trodnevnog posjeta institucijama Republike Hrvatske u vezi zaštite i promicanja prava nacionalnih manjina, 11.10.2013. posjetilo nas je izaslanstvo Republike Makedonije. Također nas je 19.11.2013. posjetila delegacija od 7 predstavnika Savjetodavnog vijeća za zajednice nacionalnih manjina Republike Kosovo. Uključili smo se vrlo uspješno u akciju prikupljanja knjiga za Medžlis IZ Bosanka Dubica kojom se nastoji pokrenuti osnivanje biblioteke u Bosanskoj Dubici i njeno financiranje iz budžeta Republike Srpske. Do sada samo prikupili i u Bosansku Dubicu isporučili preko 700 knjiga. Akcija još traje i pozivam sve da se pridruže i animiraju ostale Bošnjake da se uključe sa svojim donacijama knjiga. BNZ ZG i ZGŽ također je sudjelovala aktivno u radu Bošnjačke nacionalne zajednice Hrvatske te u manjinskom životu R Hrvatske u prethodnih godinu dana. Na izbornoj skupštini BNZH održanoj 2.2.2013. Sead Berberović izabran je za predsjednika BNZH, a Senahid Dubravić za tajnika. Težište rada BNZ ZG i ZGŽ i ubuduće ćemo imati na strateškim projektima razvoja i očuvanja bošnjačkog nacionalnog identiteta u Republici Hrvatskoj koje ćemo nuditi i u njih uključivati ostale županijske organizacije BNZ, Vijeća i sve bošnjačke udruge. Na skupštini biramo novo rukovodstvo BNZ ZG i ZGŽ. Također, obnavljamo Izvršni odbor s mlađim, obrazovanim osobama koje imaju volju i želju dati svoj doprinos radu Bošnjačke nacionalne zajednice na očuvanju i izgradnji bošnjačkog nacionalnog identiteta s novim idejama, modalitetima rada i pristupu mlađim generacijama. Podržimo ih svi u radu.

Broj 27


BOŠNJAČKI GLAS

Održana izborna skupština Bošnjačke nacionalne zajednice za Primorsko-goransku županiju

Piše: Ibrahim Ružnić

Sukladno odredbama Statuta Bošnjačke nacionalne zajednice za Primorsko-goransku županiju sazvana je Izborna skupština koja je održana 23. studenog 2013. godine u prostorima BNZ za PGŽ u Rijeci, Vodovodna 15 B, s početkom u 17 sati. Kako je u Statut BNZ za PGŽ ugrađena odrednica da u izvršnim tijelima Zajednice osoba može biti birana samo dva mandata uzastopno, zbog činjenice da je većina dotadašnjih članova Izvršnog odbora svoja dva mandata već odradila, krenulo se u širu pripremu Skupštine. Tako je 16.9.2013. godine prema članstvu upućen dopis sljedećeg sadržaja:

- Članarinu možete uplatiti na Žiro račun otvoren u Erste banci - PJ Rijeka pod IBAN brojem koji glasi: HR4024020061100127233

ČLANOVIMA BNZ za PGŽ -svima-

Spomenuti dopis je upućen svim članovima kao i udrugama i pojedincima, uz zamolbu da prenesu poruke naznačene u sadržaju dopisa svim Bošnjakinjama i Bošnjacima u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji. To je ubrzo postala vijest o kojoj se počelo pričati kao o prvorazrednom događaju u bošnjačkoj zajednici. Bio je to otponac koji je pokrenuo različite ideje i interese. Tako se Izvršni odbor uskoro susreo s činjenicom da mora odlučivati o velikom broju prispjelih pristupnica uz koje su kod mnogih priložena očitovanja da aspirant na članstvo ujedno izražava i aspiraciju da postane predsjednik ili da zauzme neku drugu vodeću funkciju u BNZ-u. To ne bi bilo ništa loše da se nije pojavila grupa ljudi koja je uoči same Skupštine donijela 90 pristupnica, kao i novac za članarine. Do članova Izvršnog odbora je došlo mnogo dojava da su ljudi potpisivali već ispisane pristupnice, ali da njih nitko nije pitao za članarinu. To je kod vodstva Zajednice izazvalo dodatnu pozornost da razmotri namjere donositelja tih pristupnica, te je Izvršni odbor nakon poduže diskusije u kojoj su uzeli učešće svi članovi IO i NO BNZ za PGŽ, jednoglasno donio Zaključak: Zadužuje se Nadzorni odbor BNZ za PGŽ da do kraja 2013. godine provjeri vjerodostojnost potpisanih pristupnica koje su u prostore BNZ za PGŽ u utorak, 05.11.2013. godine donijeli Jusuf Tursunović, Sakib Terzić, Nihad Dizdarević i Ismet Mešanović, njih ukupno 90 pristupnica, te devet pristupnica koje su u utorak 05.11. i srijedu, 06.11.2013. god. donijeli Sanela Muminović Šahinović i Senad Hajdarević. Nakon utvrđivanja vjerodostojnosti dostavljenih pristupnica Nadzorni odbor će predložiti Izvršnom odboru potvrdu prijema u članstvo.

Poštovani/ne, Sa zadovoljstvom vas izvješćujemo da je u pripremi održavanje Izborne skupštine Bošnjačke nacionalne zajednice za Primorsko-goransku županiju. S tim u vezi želimo vas izvijestiti i zamoliti za suradnju na tom projektu. Naime, program rada BNZ za PGŽ je od općeg interesa za sve Bošnjake na ovim prostorima, pa držimo logičnim da je svima u interesu da se on i realizira. Uzimajući u obzir naprijed navedeno, pozivamo sve članove da uzmu učešće u radu Skupštine, te da članovi koji žele preuzeti odgovornost za pojedinu funkciju u vodstvu Zajednice istaknu svoju kandidaturu. Napominjemo, biraju se predsjednik, dva dopredsjednika, tajnik i pet članova Izvršnog odbora, te tri člana Nadzornog odbora. Prilikom isticanja kandidature treba voditi računa da je osoba formalni član Udruge. Ukoliko to nije, treba uz potpisivanje Očitovanja o kandidaturi potpisati i pristupnicu i izvršiti jednogodišnju statutarnu obavezu prema Udruzi. To će morati učiniti i svi oni koji žele imati pravo glasa na predstojećoj Skupštini. Kako Izbornu skupštinu planiramo za mjesec studeni (23.11.2013.) molimo da nam u što kraćem roku dostavite priložena očitovanja da bismo mogli složiti prijedlog konačne liste kandidata za izvršno vodstvo Zajednice u sljedećem mandatnom razdoblju od četiri godine. S poštovanjem, Predsjednik BNŽ za PGŽ Ibrahim Ružnić, prof.

PROSINAC 2013

- ili na blagajni kod zadužene osobe za računovodstvene poslove Zumre Jahić (tel.:091-528-9095) - Pristupnice i očitovanje možete dostaviti ili uplatiti članarinu u prostorima BNZ za PGŽ utorkom i četvrtkom od 18 do 21 sat ili E-mailom: ibrahim.ruznic@gmail.com, ili predati nekom od članova IO i NO (Smajić, Sijamhodžić, Adžajlić, Begović, Ružnić, Kukuruzović, Mahmutović, Jahić).

Ukoliko netko od potpisnika pristupnica nije zadovoljan s ovakvom odlukom IO-a BNZ za PGŽ, donesena je jednoglasna odluka da se pristupnice s novcima za članarinu vrate. Uslijedio je dopis potpisnicima pristupnica s obrazloženjem:

23


BOŠNJAČKI GLAS Potpisnicima Pristupnica za članstvo u BNZ za PGŽ Poštovani/ne, Obrazloženje odluke Članovi IO i NO BNZ za PGŽ pozdravljaju veliki interes za učlanjenje u Zajednicu. Međutim, ostale su određene nedoumice koje bi mogle izazvati određene sumnje u namjere potpisnika pristupnica i vjerodostojnost dijela potpisanih pristupnica i to:

Ad 1. Predsjednik Ružnić je predložio da u radno predsjedništvo uđu gospoda: Adem Smajić, Mustafa Kukuruzović, Sadika Purić, Zlatka Zulić i Ibrahim Ružnić, te za zapisničara gospođa Aida Duratović. Za ovjerovitelje zapisnika predloženi su Adem Smajić i Kadir Begović. Kako nije bilo nikakvih protuprijedloga, prijedlog je jednoglasno usvojen. Izabrani članovi Radnog predsjedništva su predložili da Skupštinom predsjedava Ibrahim Ružnić.

- Ostaje dilema, od kud toliki interes za članstvo u BNZ za PGŽ i to baš sad pred redovnu Izbornu skupštinu i to da se „prikupi“ oko 100 pristupnica, a da kod istih ljudi za sve ove godine nije bilo interesa da se uključe i sudjeluju u radu Zajednice? - Uočeno je da je na desetine pristupnica ispisanih istim rukopisom i da su u najvećem broju potpisane samo nečitkim parafom. - Veći broj ljudi koji su potpisali pristupnicu je izjavio da ih nitko nije pitao da uplate članarinu iako je za njih članarina uredno deponirana. Tko je i zašto uplatio članarinu za osobe koje o tome nemaju nikakva saznanja, je li u pitanju neki skrivani interes ili manipulacija? Ukoliko Nadzorni odbor ne nađe ništa sporno i ukoliko potpisnicima Pristupnica nije bio cilj „preuzimanje“ Zajednice od njenih dosadašnjih članova i aktivista, neće biti nikakav problem sačekati rok do 31.12.2013. god., do kad NO ima zadaću provjere, te da sljedeći sastav IO BNZ za PGŽ potvrdi članstvo svih koji su pristupnice potpisali i da se isti svojim radom i angažmanom dokažu kao dostojni promotori bošnjačke nacionalne kulture i tradicije.

Slika 1

Ad 2. Predsjedavajući radnog predsjedništva se zahvalio na izboru i upozorio članove Skupštine da u materijalima koji su dobili na ulazu u dvoranu imaju prijedlog Poslovnika o radu. Zatim je isti ukratko pojasnio i dao na raspravu. Za riječ se javio jedan diskutant (Šehrizad Begić) i predložio da su u prijedlog uvrsti da se na samoj skupštini mogu predlagati kandidati za pojedina izvršna tijela Zajednice. Izuzev još traženja nekoliko pojašnjenja koja su se odnosila na tehniku glasovanja, nije bilo drugih primjedbi na predloženi tekst Poslovnika. Uz objašnjenje tehnike glasovanja, prijedlog Poslovnika o radu Skupštine u izvornom obliku kako je predložen od Radnog predsjedništva usvojen je s 50 glasova „ZA“ i 6 glasova „PROTIV“.

No, očito da neki od potpisnika pristupnica nisu bili zadovoljni s odlukom Izvršnog odbora, te su najavljivali svoj nasilni dolazak na Skupštinu, a što se pokazalo istinitim.

Tijek Skupštine Nakon što je predsjednik Ibrahim Ružnić otvorio zasjedanje Skupštine, pozdravio nazočne članove i goste, stavio je na diskusiju prijedlog dnevnog reda kojeg su članovi dobili u pozivnici za Skupštinu. Odmah po otvaranju diskusije, 30-ak građana koji nisu članovi zajednice i nisu pozvani na Skupštinu zatražili su da se skupština ne održi i da se njih primi u članstvo kako bi mogli kandidirati „svoje“ ljude u vodstvo Zajednice. Predsjednik je objasnio da je Skupština sazvana u skladu sa Statutom, te da nema nikakve potrebe za odgađanjem skupštine, a njihove pristupnice i želje za učlanjenjem će rješavati novo vodstvo zajednice. To njih nije zadovoljilo već su nastavili galamom ometati rad Skupštine, na što je moralo intervenirati osiguranje, te je tek na pola zasjedanja razgalamljena grupa napustila prostorije BNZ za PGŽ i oslobodila 56 prisutnih članova Skupštine da mirno i dostojanstveno sudjeluje u radu zasjedanja Skupštine svoje zajednice. Kako na prijedlog predsjednika nije bilo primjedbi od članova Zajednice, članovi su aklamacijom jednoglasno usvojili predloženi dnevni red.

24

Broj 27


BOŠNJAČKI GLAS Ad 3. Radno predsjedništvo je iznijelo prijedlog za Verifikacijsku komisiju u koju su predložili Zumru Jahić Kudić za predsjednicu i za članove Ahmeta Didića i Mevlidu Livak. Prijedlog je usvojen jednoglasno. U Kandidacijsku i Izbornu komisiju su predloženi: Adem Smajić za predsjednika i za članove Seka Tomulić Ružnić i Munib Purić. Prijedlog je jednoglasno usvojen. Prije nago što se prešlo na narednu točku dnevnog reda, gospođa Zumra Jahić Kudić je izvijestila Skupštinu da istoj prisustvuje 56 članova i da je to broj koji, sukladno Statutu Zajednice (najmanje 20 članova), Skupštini daje ovlasti za punopravno i pravovaljano odlučivanje.

- Nadzornog odbora: Ramiz Zulić, Senada Kolonić i Jusuf Brković - Izvršnog odbora: Zlatka Zulić, Hamida Hodžić, Semira Brković, Rasim Alijagić i Jasmin Mušanović - Za tajnicu: Aida Duratović - Za dopredsjednike: Mehmed Sijamhodžić i Šefko Terzić - Za predsjednika: Samir Galijašević Kako nije bilo nikakvih novih prijedloga i kako predloženi broj kandidata nije prelazio broj Statutom predviđenih mjesta za pojedino tijelo Zajednice, predsjedavajući je predložio Izbornoj komisiji da se složi da se izbori provedu aklamacijom, a što je u skladu s Poslovnikom. Svi prisutni, osim jednim glasom „SUZDRŽAN“ su se s time složili, te su se aklamacijom izjasnili i s jednim glasom „SUZDRŽAN“ prihvatili da u sljedećem četverogodišnjem razdoblju Izvršni odbor bude u sastavu: - Članovi: Zlatka Zulić, Hamida Hodžić, Semira Brković, Rasim Alijagić i Jasmin Mušanović - Tajnica: Aida Duratović - Dopredsjednici: Mehmed Sijamhodžić i Šefko Terzić - Predsjednik: Samir Galijašević - Nadzorni odbor: Ramiz Zulić - predsjednik, Senada Kolonić i Jusuf Brković članovi.

Ad 4. Izvješće o radu Zajednice podnio je dosadašnji predsjednik Zajednice gospodin Ibrahim Ružnić Ad 5. Financijsko izvješće je iznijela je gospođa Zumra Jahić Kudić. Ad 6. Nakon podnesenih izvješća otvorena je diskusija na koju se javio Muris Čorbić te postavio pitanje o navodnom vraćanju novaca Savjetu za nacionalne manjine RH i tražio je da mu se kaže razlog nekakvog dolaska policije u prostore BNZ za PGŽ. Kako nije više bilo prijava za diskusiju predsjedavajući je demantirao da je Zajednica ikad vraćala sredstva Savjetu za nacionalne manjine, već je Savjet tražio dopunu izvješća za program „Sevdalinka kao glazbeni most“ i to samo foto-dokumentaciju o posjeti Art kući sevdaha u Sarajevu, što je uredno dostavljeno. Na drugo pitanje nije odgovoreno jer predsjedništvo nije znalo o čemu se radi, a u međuvremenu je gospodin Čorbić napusti dvoranu. Nakon pojašnjenja predsjedavajućeg, pristupilo se glasovanju, te su oba izvješća usvojen s jednim glasom „Suzdržan“.

Novo vodstvo BNZ za PGŽ (s lijeva na desno): Samir Galijašević-predsjednik, Jasmin Mušanović-član IO, Ramiz Zulić-predsjednik NO, Jusuf Brković-član NO, Zlatka Zulićčlanica IO, Aida Duratović-tajnica, Senada Kolonić-članica NO, Rasim Alijagić-član IO, Hamida Hodžić-članica IO, Šefko Terzić-dopredsjednik, Semira Brković-članica IO i Mehmed Sijamhodžić-dopredsjednik

Ad 7. Prijedlog programskih smjernica za naredno izborno razdoblje kojeg je pročitao predsjedavajući, usvojen je jednoglasno.

Jednoglasnom odlukom je i formalno izglasano razrješenje dosadašnjeg vodstva.

Ad 8. Predsjednik Izborne komisije Adem Smajić je pročitao potpisana Očitovanja o prihvaćanju kandidature, te istaknuo sljedeće kandidate: Za članove:

Usvojena je i Odluka o osobi za zastupanje Udruge, na koju je, sukladno Statutu, imenovan Samir Galijašević koji će u svojstvu predsjednika udruge i zastupati udrugu.

PROSINAC 2013

25


BOŠNJAČKI GLAS Ad 9. Nakon izbora predsjedavajući se zahvalio svim prisutnim članovima i pozvao ih na suradnju za dobrobit Zajednice. Skupština je završila s radom u 18 i 30 sati. Nakon završetka Skupštine, a povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine održano je druženje uz prigodni muzički program na kojem su nastupili Mješoviti pjevački zbor BNZ za PGŽ „SEVDALIJE“ i Lutvo Lanjgić sa svojim gostima. Druženje i vesela atmosfera potrajali su do kasno u noć, a dio atmosfere prenosimo u fotoreportaži u prilogu.

Svečana primopredaja dužnosti Odmah u ponedjeljak, 25.11.2013. godine Uredu državne uprave u PGŽ je dostavljen zahtjev za upis promjena u Registru udruga, te je u petak, 6.12.2013. godine dobiveno Rješenje o odobrenju izmjena u Registru. Tim rješenjem je i službeno potvrđeno novo vodstvo BNZ za PGŽ u mandatu 2013.- 2017. godina.

To je bio razlog i povod da se u nedjelju, 8.12.2013. godine u restoranu „Gardens“ u Rijeci okupi staro i novo vodstvo i da se u jednoj ugodnoj i prijateljskoj atmosferi novom vodstvu na čelu sa Samirom Galijaševićem uruči dokumentacija i pečat Zajednice, a što znači i kompletnu odgovornost za rad Zajednice u sljedećem mandatnom razdoblju.

Izvješće o radu u četverogodišnjem mandatu BNZ za PGŽ u razdoblju od 2009.- 2013. Da bismo mogli ocijeniti urađeno, potrebno je osvrnuti se na postavljene ciljeve usvojene na Izbornoj skupštini održanoj 19.12.2009. godine

26

Broj 27


BOŠNJAČKI GLAS USVOJENE PROGRAMSKE SMJERNICE Program rada BNZ za PGŽ Ciljevi i zadaci - Nastavak izdavanje glasila Bošnjačke nacionalne zajednice „Bošnjački glas“ u suradnji s Vijećima i Predstavnicima bošnjačke nacionalne manjine u općinama i gradovima u PGŽ i drugima u RH. - Nastaviti sve dosadašnje uspješne projekte:

Sevdalinka kao glazbeni most,

Manifestacije povodom Dana nezavisnosti i Dana državnosti BiH,

Afirmirati i dodatno obogatiti sadržajno i kadrovski Ansambl „Sevdalije“

- Ostvarivanje suradnje sa televizijskim i radijskim mrežama u cilju razvoja i iskazivanja vlastite kulture i tradicije i to prema mogućnostima i interesu medijskih kuća, a u cilju afirmacije kulturnih vrijednosti bošnjačkog nacionalnog identiteta. - Poticanje izdavaštva, nastupa, tribina, glazbenih skupina i izložbi bosanske umjetnosti. - Održavanje veza sa matičnom državom na području odgoja, obrazovanja, znanosti, kulture i nakladničke djelatnosti. - Organiziranje gostovanja profesionalnih i amaterskih kulturno-umjetničkih grupa koje pridonose obogaćivanju kulture i očuvanju identiteta bošnjačke nacionalne manjine. - Organizacija obilježavanja nacionalnih i vjerskih praznika imanentnih bosanskom državotvornom identitetu, kao i bošnjačkom vjerskom identitetu. - Rad s drugim organizacijama bošnjačke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i sa drugim ustanovama nacionalnih manjina radi usklađivanja djelokruga rada. - Zaštita i promicanje interesa pripadnika bošnjačke nacionalne manjine u skladu sa odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, a naročito na području zapošljavanja u tijelima lokalnih, javnih i državnih službi, te ustanovama u vlasništvu (osnivači) jedinica lokalne i područne samouprave i ustanovama u vlasništvu (osnivač) države. - Isticati kandidate za dužnosti u tijelima državne uprave i tijelima jedinica samouprave. - Poticati i predlagati Predstavnicima i Vijećima bošnjačke nacionalne manjine da poduzimaju mjere za unapređivanje položaja bošnjačke nacionalne manjine u tijelima jedinice lokalne i područne samouprave, te na nacionalnoj razini. - Pripremati se i provoditi potrebne aktivnosti za provođenje manjinskih izbora na svim razinama, te poduzimati mjere u svrhu sređivanja biračkih popisa. - Pripremati i informirati pripadnike bošnjačke nacionalne manjine za predstojeći popis stanovništva 2011. godine.

PROSINAC 2013

Od spomenutih i postavljenih ciljeva neke smo izvršili u cijelosti, neke djelomično, a neke nismo niti dotakli.Razlozi za to su višeslojni. U narodu je poznata izreka: „Koliko para, toliko muzike“. Ta narodna mudrost i istina nisu zaobišli niti BNZ za PGŽ. Brojni uzroci su doprinijeli da u prve dvije godine BNZ za PGŽ doživi svoj procvat. Međutim, u ove dvije posljednje godine BNZ za PGŽ doživljava svoje teške dane zbog opstrukcije i to od onih koji bi po svakoj razumnoj logici trebali i morali pružiti punu podršku Zajednici. No, da spomenem neke od aktivnosti kojima smo se bavili u ovih 4 godine mandata. Izvršni odbora, a i aktivisti koji nisu članovi Izvršnog odbora, u ovih četiri godine realizirali su nekoliko važnih projekata. Usudio bih se reći da su neki naši projekti dostigli zavidnu razinu usprkos svim nedaćama i opstrukcijama.

Pa da spomenem neke: „Bošnjački glas“ je respektabilan projekt, kojeg smo pokrenuli i koji je prihvaćen kao glasilo BNZH. Uz brojne poteškoće, pa i podmetanja različitih vrsta, „Bošnjački glas“ se održao i ide dalje. Pokazali smo da uz entuzijazam i dobru volju, možemo održati i tako zahtjevan projekt, kao što je izdavanje časopisa. Obnavljanje i omasovljenje Mješovitog pjevačkog zbora „Sevdalije“ koji danas broji oko 40-tak članova i koji je već imao nekoliko javnih nastupa predstavljajući kulturni amaterizam kojim se bavi Zajednica. Ovo držim kao veoma važnim uspjehom, jer se „raspao“ prvotni sastav Zbora u kojeg su utrošena značajna sredstva, a čijim odlaskom ništa od minulog rada nije ostalo u Zajednici, tako da smo morali počinjati od samih početaka. Uspješno smo prve dvije godine provodili projekt „Sevdalinka kao glazbeni most“ koji je prepoznat i od Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske i koji je financijski podupiran sve dok nas nije počeo „zastupati“ novi saborski zastupnik koji se založio da nam se smanje sredstva što se prelomilo na ovom, do tada uspješnom projektu. Uspješno smo uspostavili tradiciju obilježavanja značajnih datuma iz povijesti matične nam Bosne i Hercegovine. Tako smo izborili financijsku potporu za obilježavanje Dana nezavisnosti i Dana državnosti BiH, čijim povodom svaki put održimo niz manifestacija pod nazivom projekta „Bošnjački dani kulture“. Uspješno smo organizirali niz promocija, koncerata, tribina, sijela, i sl. Suosnivači smo Karate kluba „Mejdan“ čiji članovi postižu izvanredne uspjehe i osvajaju medalje na nacionalnim i međunarodnim natjecanjima. Posebno smo zadovoljni što smo u suradnji s Vijećem bošnjačke nacionalne manjine za PGŽ organizirali niz putovanja pod geslom „Hodoljubi Bosnom hode“, prigodom kojih smo obišli sve značajnije gradove u BiH. Tako smo u više navrata posjetili Gradačac, Tuzlu, Sarajevo, Travnik, Jajce, Bihać, Bosansku Krupu, Zenicu, te Višegrad, Goražde, Mostar, Blagaj i izvor Bune, Čapljinu i druga usputna mjesta.

27


BOŠNJAČKI GLAS BNZ za PGŽ je aktivno sudjelovala u radu BNZH. Dapače, naši stavovi i prijedlozi su usvajani s uvažavanjem i respektom.

no prilaze i podržavaju programe i aktiviste koji te programe provode.

Posebno smo ponosni na činjenicu da smo iz BNZ za PGŽ potpuno izbacili jednu uvriježenu praksu prikupljanja donacija za rad Zajednice. Danas sa zadovoljstvom možemo konstatirati da se BNZ za PGŽ financira isključivo sredstvima koja se dobivaju s osnova kvalitetnih aplikacija na proračunska sredstva Grada Rijeke, PGŽ i Savjeta za nacionalne manjine. Za ovakav iskorak bilo je potrebno uložiti mnogo fizičkog i intelektualnog rada i znanja. Mi smo to uspjeli i sa tog stanovišta, vjerujem da dijelim mišljenje mojih kolega iz dosadašnjeg IO, da danas, nakon četiri godine mandata, osjećamo zadovoljstvo sa svime što smo dosada uradili.

Dakako, ne mislim da sve ovo mora biti tako. Znam da moj dugogodišnji angažman u raznim bošnjačkim organizacijama stvori određenu kumulaciju antagonizma i antipatija. Neki su očekivali da će najprije preko SDAH čiji sam bio dugogodišnji aktivista, a zatim BNZ, ostvariti neke svoje interese. Ako to nisu uspjeli, počeli su mene apostrofirati kao smetnju. Neki su me smatrali kao političkog konkurenta. Neki su me vidjeli kao osobnu smetnju vlastitim probicima itd. Sve to je dovelo do činjenice da imamo više onih koji odvraćaju od BNZ za PGŽ nego onih koji pozivaju na podršku.

No, dopustite mi da ovdje budem malo osoban i da kažem nešto s čime nisam zadovoljan. Nisam zadovoljan s razinom prepoznavanja i podrške našeg članstva i pripadnika bošnjačke nacionalne manjine u Rijeci i PGŽ-u projektima i programima BNZ za PGŽ. Samo da naglasim i napomenem. BNZ za PGŽ je nastupila na izborima za Vijeća BNM za Rijeku i PGŽ. Kao konkurencija Zajednici nastupila je Udruga mladih Bošnjaka i njihovih prijatelja, koja uzgred budi rečeno, nije imala niti rukovodstvo, niti bilo kakvu aktivnost i gle čuda, lista te udruge je dobila dvotrećinsku većinu vijećnika u Vijeću BNM Rijeka i oko 45% vijećničkih mandata u VBNM PGŽ. Nadalje, na izborima za saborskog zastupnika, kandidat BNZH je u Rijeci i PGŽ-u dobio trostruko manje glasova od čovjeka koji nema nikakvog organiziranog sudjelovanja u radu na programima očuvanja bošnjačkog nacionalnog identiteta od interesa bošnjačke nacionalne manjine. Dakle, dade se zaključiti da su naši članovi u najvećoj mjeri nezainteresirani za rad svoje zajednice i da indolentno ili površ-

Zato je današnji dan važan za BNZ za PGŽ. Biramo novo vodstvo i uklanjamo sve prepreke koje će pokazati da Bošnjaci Rijeke i PGŽ mogu i znaju više. Sada imamo dobre pretpostavke da napravimo taj iskorak naprijed. U tom pravcu, očekujemo angažman sviju vas. Očekujemo da se na BNZ za PGŽ gleda kao na „svoju“ organizaciju, bez predrasuda i oponiranja. Ovi prostori mogu i trebaju biti okupljalište i naših mladih i nas, malo starijih. Mogućnosti razonode koji su u ovom trenutku dostupni, kao što je 10-tak profesionalnih šahovskih garnitura sa satovima, pikado aparat, 4 stola za stolni tenis, karate sport i rekreacija, muzičke probe „Sevdalija“ itd. su dovoljan izazov da više vremena provodimo u ovom prostoru. Završavajući ovo izvješće, još jednom želim naglasiti, da smo u ovom mandatnom razdoblju učinili dovoljno, da to bude motivirajući faktor novom, osvježenom IO, za njegov daljnji napredak u afirmaciji projekata koji stoje pred BNZ za PGŽ, a čija je zadaća da očuva bitne etničke i kulturološke specifičnosti Bošnjakinja i Bošnjaka na ovim prostorima.

Izborna (obnoviteljska) skupština Bošnjačke nacionalne zajednice za Vukovarsko-srijemsku županiju

Piše: Azur Omerović

U Domu za udruge u Gunji 3.11.2013. godine je održana izborna (obnoviteljska) skupština Bošnjačke nacionalne zajednice za Vukovarsko-srijemsku županiju. Gost izborne skupštine je bio Hrvoje Lucić, načelnik općine Gunja. Izbornu skupštinu je otvorio dosadašnji predsjednik BNZ VSŽ Safet Malagić. Predložio je da se za zapisničara izabere Mirsad Demirović, a za ovjerovitelje zapisnika Azur Omerović i

28

Edvina Zeković. Za radno predsjedništvo je predložio Mirsada Pezerovića kao predsjednika Radnog predsjedništva, te Edvina Čajtinovića i Albinu Ćosić kao članove. Nije bilo drugih prijedloga pa je nakon glasovanja jednoglasno izabran predloženi sastav Radnog predsjedništva. Daljnje vođenje preuzeo je predsjednik Radnog predsjedništva Mirsad Pezerović i predložio sljedeći Dnevni red:

Broj 27


BOŠNJAČKI GLAS 1. Izbor povjerenstava: a) izbornog povjerenstva b) kandidacijskog povjerenstva 2 Obraćanje dosadašnjeg predsjednika BNZ VSŽ 3. Izmjena sjedišta (adrese) BNZ VSŽ 4. Izbor Izvršnog odbora 5. Izbor predsjednika i zamjenika predsjednika BNZ VSŽ 6. Izbor blagajnika i tajnika 7. Izbor Nadzornog odbora 8. Izbor Suda časti 9. Obraćanje gostiju 10. Obraćanje novoizabranog predsjednika BNZ VSŽ Svi prijedlozi su bili jednoglasno prihvaćeni. Izborna skupština se odvijala uredno po točkama Dnevnog reda, te se sve brzo i uspješno završilo. Novoizabrano rukovodstvo BNZ VSŽ je: Predsjednik: Azur Omerović Potpredsjednik: Edvin Čajtinović Članovi Izvršnog odbora: Azur Omerović, Edvin Čajtinović, Edvina Zeković, Edisa Alomerović Jukan, Albina Ćosić, Mirsad Demirović, Mirsad Pezerović, Safet Malagić i Hasan Ćordić Nadzorni odbor: Alen Džomba, Admir Biserović i Haris Demirović Tajnik: Edisa Alomerović Jukan Blagajnik: Edvina Zeković Izborno povjerenstvo: Edisa Alomerović Jukan, Hasan Čordić i Emir Mesterbašić Kandidacijsko povjerenstvo: Alen Džomba, Admir Biserović i Mersija Malagić Sud časti: Alma Pašović, Sead Pezerović i Omer Jukić.

PROSINAC 2013

Nakon izbora novog rukovodstva, svim prisutnim se obratio načelnik općine Gunja g. Hrvoje Lucić, koji je poželio uspješan rad novoizabranom vodstvu i svim ostalim članovima BNZ VSŽ, uz obećanje da će općina Gunja i on osobno, pružiti svu potrebnu potporu u radu udruge, sukladno mogućnostima općine. Također, skupštini su se obratili kao gosti skupštine i Alen Džomba, predsjednik općinskog vijeća općine Gunja, Samir Mutapčić, voditelj BKUD-a BEHAR iz Gunje, te Ibrahim Vejsilović, voditelj BKUD LJILJAN iz Drenovaca, sa zajedničkom željom da se ostvare što bolji rezultati u radu ponovno aktivirane BNZ VSŽ. Na poziv predsjednika Radnog predsjedništva, riječ je uzeo novoizabrani predsjednik BNZ VSŽ Azur Omerović. Zahvalio se na ukazanom povjerenju, najavio izradu plana aktivnosti još za ovu godinu, osmišljavanje i aplikaciju određenih projekata Savjetu za nacionalne manjine u RH, te iskazao uvjerenje da će se, uz zajednički napor svih članova udruge, ostvariti željeni rezultati. Najavio je suradnju sa svim bošnjačkim udrugama i asocijacijama u RH, kao i sa lokalnim i regionalnim vlastima.

29


BOŠNJAČKI GLAS

U ograncima Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre Poreč i Labin izabrano novo vodstvo

Piše: Mirsela Čaušević, univ.bacc.philol.croat. Foto: Mirela Čaušević, dipl. iur.

Na redovnoj izbornoj Skupštini NZBI - Ogranak Poreč održanoj 9. septembra/rujna 2013. godine u hotelu ‘Poreč’ u Poreču, skupština je jednoglasno za predsjednika NZBI - Ogranka Poreč izabrala Amira Rešidovića, dok je za tajnika ogranka izabran prof.dr.sc. Jusuf Šehanović, a za blagajnicu izabrana je Emina Ikotić. Dosadašnji predsjednik prof. dr.sc. Jusuf Šehanović podnio je izvješće o radu ogranka i NZBI u razdoblju od zadnje sjednice Izborne skupštine. U svome izlaganju naročito se osvrnuo na organizaciju i funkcioniranje NZBI, programe i projekte koje realizira NZBI i ogranak Poreč, probleme s kojima se susreće NZBI i ogranak Poreč, a koje je najviše uzrokovala BDSH braće Hodžića i njihovo osnivanje paralelnih bošnjačkih zajednica po općinama i gradovima Istarske županije. Amir Rešidović profesionalni je muzičar, a u njegovoj bogatoj biografiji upisani su mnogobrojni nastupi diljem Hrvatske i šire. Član je Hrvatskog društva skladatelja, Hrvatske glazbene unije, majstor borilačkih vještina, hrvatski branitelj, poliglot, a povrh svega on je nadasve dobar i sretan čovjek. Kako sam kaže razlog učlanjivanja u našu zajednicu, iako su ga mnoge političke stranke i ini vrbovali, mogućnost je da kroz zajedništvo i na svoj osebujan način doprinese očuvanju naše kulturne baštine.

Amir Rešidović, novoizabrani predsjednik NZBI ogranak Poreč

30

U prostorima školskog kluba mladih ‘Novi horizonti’ u Labinu 8.10.2013. godine održana je redovna izborna skupština NZBI - Ogranak Labin. Funkciju povjerenice od 2011. godine vršila je Mevlida Mujdžić. Mevlida Mujdžić u svom vrlo emotivnom govoru zahvalila se svim članovima koji su nesebično pomagali i pomažu da se održi NZBI - Ogranak Labin te da se realiziraju programi NZBI, osobito Festival bošnjačke kulture u Istri koji se od prošle godine održava na otvorenom. Kako je i sama naglasila, prije dvije godine izašli smo iz baraka i više se ne vraćamo tamo, zauzeli smo dobar pravac, a sada smo konačno na dobrom putu da napravimo značajne promjene za našu manjinu. Prije dvije godine uradili smo jednu od najljepših stvari podijelivši bogatstvo naše kulture i sofre s našim sugrađanima, a mladima smo pokazali da se ne moraju sramiti svog porijekla. Skupština je za predsjednicu jednoglasno izabrala mag. paed. Adisu Zulić-Gubeljić koja je i sama u svom govoru naglasila da joj je želja da učini što više za našu manjinu na području Labina, ali i šire. Kako smo kao nacionalna manjina priznati u Republici Hrvatskoj, objektivno je i za očekivati da nas sugrađani i tijela državne uprave podržavaju u radu. Bitno je da se održe tradicija i obilježja naše kulture kako isti ne bi pali u zaborav, ali treba naglasiti da je svaka promjena za dobrobit našeg naroda i više nego dobro došla, naglasila je novoizabrana predsjednica NZBI - Ogranak Labin. U Izvršni odbor Ogranka Labin izabrani su: Selmira Murtić, Ernisa Suljić, Husejn Mujkanović i dosadašnja povjerenica Mevlida Mujdžić. Budućoj predsjednici poželjeli su uspješan rad predsjednik NZBI Senad Pršić, dopredsjednici NZBI prof.dr.sc. Jusuf Šehanović i Merim Omanović.

Članovi vodstva NZBI ogranak Labin

Broj 27


BOŠNJAČKI GLAS

Osnovan Programski savjet NZBI U Domu hrvatskih branitelja u četvrtak, 24.10.2013. godine održana je osnivačka sjednica Programskog savjeta Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre (NZBI). Nužnost osnivanja savjetodavnog tijela čiji su članovi uvaženi Bošnjaci i Bošnjakinje iz područja znanosti, obrazovanja, sporta, kulture, umjetnosti i gospodarstva potvrdila je i Skupština NZBI održana 11.05.2013. godine. Zadaća Savjeta je da organima NZBI daje mišljenja o svim važnim pitanjima vezanim za njeno djelovanje, organiziranje, izradu planova razvoja i rada, te odnosa s drugim subjektima u zemlji i inozemstvu. Za predsjednika Programskog savjeta jednoglasno je izabran prof.dr.sc. Jusuf Šehanović, dugogodišnji aktivni član zajednice, koji je dopredsjednik NZBI, član Glavnog odbora Bošnjačke nacionalne zajednice Hrvatske, član Izvršnog odbora Hrvatskog helsinškog odbora, redoviti profesor u trajnom zvanju Veleučilišta u Rijeci, profesor na Fakultetu ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“ u Puli i guverner „Lions distrikta“ 126 za Hrvatsku (2011/2012). Članovi Programskog savjeta su: - Prof. dr. sc. Hazim Mulić, neuropsihijatar iz Pule, jedan od osnivača NZBI. U okviru stručnog usavršavanja boravio je na klinikama u Kanadi, Sjedinjenim Američkim Državama, Veli-

PROSINAC 2013

Piše: Mirsela Čaušević, univ.bacc.philol.croat. Foto: Mirela Čaušević, dipl. iur.

koj Britaniji i Austriji. Privatnu neuropsihijatrijsku ordinaciju otvorio je 1992. godine u Puli. - Dževdet Hadžiselimović, ugledni pulski profesor psihologije, član „Društva psihologa Istre“. Uporan u informiranju ljudi o globalnoj prijetnji koju nose klimatske promjene i motiviranju za očuvanje što povoljnije klime na planetu. - Mr. sc. Aida Muradbegović, umirovljena profesorica , koja je radila na Sveučilištu „Jurja Dobrile“ u Puli. - Dr. med. Mina Salihagić koja je najveće strahote rata preživjela u rodnom gradu Tešnju. Odnedavno živi i radi u Puli, a nedugo nakon dolaska učlanjuje se u NZBI. - Dr. med. Ahmed Makota dugogodišnji je aktivni član NZBI. U protekla dva mandata bio je vijećnik županijske skupštine. - Sajto Salković, dipl. oec., član uprave „Uniline“ d.o.o.. Ratne godine proveo je u rodnom Sarajevu, a po okončanju ratnih strahota dolazi u Pulu. Nacionalna zajednica Bošnjaka Istre bavi se očuvanjem tradicije, kulture i običaja, a uz Programski savjet NZBI ove aktivnosti realizirati će se još kvalitetnije.

31


BOŠNJAČKI GLAS HUTBE

Aktivnosti BNZ Zagreb

Piše: Sead Berberović Foto: Ognjen Karabegović Davor Curić

Bajramski koncert u Zagrebu Bošnjačka nacionalna zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, uz financijsku potporu Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, drugi dan Bajrama 16.10. svojim bajramskim koncertom se uključila u proslavu velikog islamskog blagdana – Kurban Bajrama. Brojni posjetitelji, među kojima i predstavnik Grada Zagreba g. Željko Zaninović, dupkom su ispunili dvoranu Zagrebačkog kazališta lutaka.

Svoj doprinos Bajramskom koncertu dale su solistice „Bulbula“ Mitheta Ibrahimpašić koja nam je otpjevala poznatu pjesmu Hanke Paldum „Željno čekam tvoje pismo“ i Nada Domazet s izvedbom stare sevdalinke „Ah, moj Aljo“.

Koncert je počeo tradicionalnom čestitkom Bajram Šerif Mubarek Olsun. Prije početka programa prisjetili smo se Fatihom i minutom šutnje rahmetli prof. Fuada Ahmetspahića, osnivača, voditelja orkestra i zbora u Ansamblu „Bosana“. Program je započeo pjesmom „Zemlja Tvrtka i Kulina bana“ za koju je rahm. profesor Ahmetspahić napisao muziku a Ansambl „Bosana“ je puno puta izvodio. Ta pjesma je vremenom postala svečana pjesma – himna bošnjačke zajednice u Hrvatskoj i na tom koncertu prvi puta je solo dionice, uz pratnju zbora, otpjevao Donat Orlić. Zbor, kojeg je kao dirigentica preuzela mlada profesorica glazbe Katarina Stojanović, izveo je još dvije sevdalinke brzoga ritma: „Sarajčica“ i „Tešanj“.

Donat Orlić i zbor „Bosana“

32

Mitheta Ibrahimpašić

Broj 27


BOŠNJAČKI GLAS Veliku radost u publici izazvalo je pojavljivanje na sceni dječje folklorne skupine „Bosana“. Bilo je prelijepo vidjeti njih dvadesetak, različita uzrasta. Najmanji su nespretno, ali srčano, prikazali svoje prve plesne korake, a stariji članovi zavidno umijeće. Dobili su zasluženi snažni pljesak i s njima je budućnost folklorne skupine „Bosana“ osigurana. Slijedile su sevdalinke „Sinoć ja i moja kona“ solistice Ghalya Hammad dok je Ivan Pavišić uz pratnju saza otpjevao elegičnu sevdalinku „Ni bajrami više nisu“. Novi član orkestra „Bosana“ mladi harmonikaš Dino Jahić pratio je Ivana Pavišića uz pjesmu „Moj dilbere“. Blok sevdalinki zaključio je Ferid Bešić pjesmom „Prođoh Bosnom“.

Ženski pjevački zbor „Sevde“ iz Siska i Pavle Anić

Folklorna skupina „Bosana“

Dječja folklorna skupina „Bosana“

Bajramska pjesma sa solisticom Ghalyom Hammad

Dino Jahić i Ivan Pavišić

Naši gosti na koncertu bile su članice Ženskog zbora „Sevde“ Bošnjačke nacionalne zajednice Grada Siska i Sisačko-moslavačke županije. Predstavile su nam se s interpretacijom dviju sevdalinki „Mila majko šalji me na vodu“ i „Sejdefu majka buđaše“, uz pratnju harmonikaša Pavla Anića.

Ferid Bešić

PROSINAC 2013

Folklorna skupina „Bosana“ blokom pjesama i igara iz okolice Sarajeva oduševila je gledalište, posebice kada je gost iz Siska, harmonikaš i interpretator sevdalinki Pavle Anić zapjevao „Tebi majko misli lete“ i „Čudna jada od Mostara grada“. Prije posljednje pjesme predstavljeni su nam članovi orkestra Ansambla „Bosana“: Kornelija Pervan – klavijature, Omer Bakalbašić – gitara, Ivan Zubak – bas, Jasmin Kurjaković – tarabuka, Zijad Mehulić – konge, Dino Jahić – harmonika, te Edin Džaferagić – harmonika i voditelj orkestra. Na kraju koncerta svi su zapjevali bajramsku pjesmu „Nek mirišu avlije“ uz solisticu, ujedno i voditeljicu ovog uspješnog koncerta, Ghalyu Hammad. Bilo je zaista prekrasno gledati prepunu pozornicu izvođača i slušati prelijepe, milozvučne bajramske poruke te pjesme.Po završetku programa, voditelj orkestra Edin Džaferagić s orkestrom zasvirao je kolo i učas je velika pozornica Zagrebačkog kazališta lutaka bila pretijesna za sve one koji su se željeli uhvatiti u kolo. Dojmovi posjetitelja su bili izvanredni, dobili su brojne čestitke i pohvale koje obavezuju da naredni bajramski koncert bude još kvalitetniji.

33


BOŠNJAČKI GLAS

Bajram u Luxembourgu, Ahmed Alili, „Arabeske“ i „Bosana“ Povodom obilježavanja Hadžijskog, tj. Kurban Bajrama, kulturno-umjetničkom ansamblu „Bosana“ iz Bošnjačke nacionalne zajednice grada Zagreba i „Arabeskama“, zboru zagrebačkoga islamskog centra pristigao je poziv efendije Halila Ahmetspahića, imama džemaata u Luxembourgu, da održe svečani program za tamošnju zajednicu Bošnjaka. Islamska zajednica u toj malenoj državi već nekoliko godina prakticira obilježavanje Bajrama na način primjeren našoj vjeri, uz halal hranu i umjetnički program dostojan ovakve svečanosti. Kada smo nakon sedamnaest sati puta pristigli u Islamski centar u Mameru pokraj Luxembourga i upoznali se sa svojim domaćinima, saznali smo da su oni u akciji prikupljanja sredstava za izgradnju novoga, multifunkcionalnog islamskoga centra za koji su dobili odobrenje za izgradnju! Sredstva za izgradnju prikupljaju sami članovi zajednice od svojih priloga. Važno je napomenuti da islamsku zajednicu u Luxembourgu čine muslimani više nacionalnosti, iako su Bošnjaci većina. Svaka prodavaonica ili lokal čiji su vlasnici muslimani ima malu kutijicu za priloge za novi centar! Posebna okupljanja, poput onoga kojemu smo mi prisustvovali u subotu 19. listopada, budu povod da se džematlije iz cijele države okupe na lijepom druženju i kupnjom ulaznica, knjiga te ukusnih specijaliteta koje vrijedne dame pripreme, malo pomalo prikupljaju novac za svoj novi „dom“. Hoće li biti i kakvih „vanjskih“ donacija, ne znaju. Nadaju im se, no znaju da sami na sebe najviše mogu računati.

Piše: Amina Kazaferović

lene zemlje Europe“. Četiri su službena jezika – luksemburški, njemački, francuski i engleski. Za stjecanje državljanstva, uvjet je znanje svih četiriju jezika. U Luxembourgu islam nije među državno priznatim religijama, iako je po broju pripadnika među najzastupljenijima. Efendija Ahmetspahić nam je opisao na koje se sve načine naša zajednica bori za ostvarenje toga cilja, no do sada država nije uvažila njihovo pozivanje na ljudska, građanska i politička prava. Očito ne vrijede jednako za svakoga. Ipak, neka prava su do sada uspjeli ostvariti - pravo na islamski centar sa mesdžidom u kojemu zapošljavaju jednoga imama, muslimansko mezarje sa pratećim uslugama i slično. Ipak, vjerujemo da će sa vremenom doći i do proglašenja islama jednom od državnih religija koje će muslimanima u Luxembourgu osigurati veća prava i slobode u ispunjavanju svojih vjerskih dužnosti i potreba. Niti jedan velik cilj ne postiže se lako i iskušenje je vjernicima da se za njega uporno srcem i znanjem bore. Sve smo ovo saznali družeći se sa svojim domaćinima i ef. Ahmetspahićem tijekom petka predvečer i subote, a već u popodnevnim satima počele su pripreme za večernju svečanost i povratak kući.

Velika kneževina Luxembourg sa glavnim gradom Luxembourgom je malena, tj. najmanja neovisna država Europe, sa svega 500.000 stanovnika. Standard je vrlo visok, a privreda počiva na bankarskom sektoru koji je iznimno snažan. Velika obrađena polja koja smo vidjeli tijekom vožnje, pojasnila su naziv „ze-

Program koji smo pripremili za koncert u subotu započeo je obraćanjem ef. Ahmetspahića, uslijedilo je učenje Kur’anskih ajeta kojim je publiku počastio Ahmed Alili, učenik islamske gimnazije „Dr. Ahmed Smajlović“ iz Zagreba. Nakon učenja, „Arabeske“ su izvele pet ilahija prigodnih za hadžijski Bajram i nekoliko sa najnovijega albuma, dok je ostatak programa bio kolaž sačinjen od lijepih izvedbi zbora, solista i folklora ansambla „Bosana“ praćenih harmonikom i drugim instrumentima. Vrijedna Ghalya Hammad vodila je publiku kroz točke i izvođače ove večeri.

Učenje Kur’ana - Ahmed Alili

„Arabeske“

34

Broj 27


BOŠNJAČKI GLAS

Mitheta Ibrahimpašić i orkestar „Bosana“

Folklorna skupina „Bosana“

Koncert je bio uspješan, publika zadovoljna, a prikupljena su i značajna sredstva za centar. Sve u svemu, divna subotnja večer.

Došavši u ovu zemlju uglavnom iz potrebe, trudom i radom su stvorili divno okruženje za svoje obitelji. Sada su oni ti koji mogu drugima pomoći. Topli, brižni i srdačni, uistinu su sugrađani kakve bi svatko mogao poželjeti.

Uistinu moramo priznati, naši domaćini, članovi džemaata koji su nas, pedesetak musafira, primili u svoje prekrasne domove, ogledalo su svoje zajednice. Smatram potrebnim spomenuti i činjenicu da se tijekom listopada ove godine njih velik broj odazvao popisu stanovništva u BiH, nije im bilo teško otisnuti se na putovanje od trideset i sedam sati autobusima, pritom ostavljajući poslove i druge obveze kako bi ispunili svoju građansku i moralnu obvezu da potvrde svoju trajnu pripadnost, kako fizičku, tako i duševnu, rodnoj zemlji iz koje su bili prisiljeni otići. Uistinu mogu biti uzor nama mnogima.

Ovom im prilikom zahvaljujem u ime svih nas koje su primili i ugostili kao da smo im rod, a ne ljudi koje prvi put vide! Bošnjaci očito ostaju isti u nekim stvarima, gdje god ih život odnese. Želimo da im u njihovom nastojanju Allahova dž.š. pomoć otvori sva vrata i da uskoro započnu sa izgradnjom novoga centra u kojemu će se okupljati i sa svojim vrijednim imamom Halilom pripremati lijepa druženja, predavanja i svečanosti!

Izložba fotografija Sulejmana Muratovića „Zapis o zemlji“

Piše: Sanela Halilović Foto: Ognjen Karabegović

U prostorijama BNZH u Zagrebu 25.10 otvorena je izložba fotografija poznatog fotografa gosp. Sulejmana Muratovića. Od uvaženih gostiju na otvorenju su bili Harun Omerbašić u ime gradonačelnika Milana Bandića, koji se ispričao zbog službenog puta, te načelnik grada Bužima gosp. Agim Bunić podupirući time svoga sugrađanina rođenog Bužimljanina Sulejmana Muratovića, te predsjednik BNZH, prof. dr. sc. Sead Berberović, koji je izložbu otvorio. Promotori izložbe su bili Muratovićevi prijatelji: gosp. Nedžib Vučelj, publicist, fotograf i književnik, te Faruk Ibrahimović, cijenjeni fotograf, prevoditelj s engleskog i književnik. Vučelj je bio Muratovićev učitelj, prepoznao je njegov talent i veliku želju za fotografiranjem pa je ponosno istaknuo kako je njegov učenik nadmašio učitelja!

Načelnik Bužima Agim Bunić i Dževad Jogunčić

PROSINAC 2013

Vrsni svirač na sazu, gosp. Ivan Pavišić odsvirao je i otpjevao pri otvaranju izložbe sevdalinke „ Ni Bajrami više nisu“ i „ Sinoć sam ti Safo dvoru dolazio“.

35


BOŠNJAČKI GLAS

Nedžib Vučelj Sulejman Muratović rođen je 1978. u Bužimu gdje završava osnovno i srednje obrazovanje. Upisao se na Filozofski fakultet u Tuzli na odsjek žurnalistike. Postaje novinar, a sve njegove fotografije bivaju objavljivane u prestižnim časopisima. Zapravo je to bio dovoljan razlog da se još više posveti fotografiji i razvije svoj stil. Izloženih tridesetak fotografije potaknule su nam lavinu osjećaja i nostalgije jer odražavaju ljepotu Bosne. Odražavaju ono što umiruje, jer su snimljene s brda, iz neobičnog gornjeg kuta, dotad neviđenih, poput onih toliko puta snimanih: s mosta u Mostaru, na Buni ili na Baščaršiji, sa Sebilja, u Sarajevu.

Ivan Pavišić, Faruk Ibrahimović, Sulejman Muratović i Nedžib Vučelj Fotografije su slikane u sva četiri godišnja doba. Zbog njih se poželimo vratiti na draga mjesta u B i H; legenda i kaže: popije li se voda sa Sebilja na Baščaršiji, čovjek joj se vraća. Gosp. Muratović se potrudio prikazati nam svojim fotografijama sklad i složenost, nudeći nam novu sliku Bosne, u velikom formatu! Muratovićev je talent neupitan, a prepoznat je i diljem svijeta, od gradova u Turskoj, Uzbekistanu, Turkmenistanu, Kazahstanu, Indiji, Iraku, Iranu pa sve do svetih gradova za muslimane: u Meki i Medini! Gosp. Sulejman Muratović danas živi u Tuzli i živi od fotografiranja.

Izložba fotografija Sulejmana Muratovića ČARDAK NI NA NEBU NI NA ZEMLJI

Piše: Mladen Bićanić

Sulejman Muratović

36

Ova zemlja spava na svome grobu. Ispod pitomih brežuljaka poprskanih ovcama krčkaju vulkani kao u mulju pritajeni krokodili...“ Tako počinje pjesma ‘Novi Zeland, Sjever’ iz zbirke Hyperborea pjesnika Milorada Pejića (Tuzla,1960.) za koju je autor prošle godine ovjenčan nagradom „Slovo Makovo - Mak Dizdar“. Stihovi su to koji, ako im se u tišini i kradomice, potajno, približite, mogu uvesti u svijet fotografija Sulejmana Muratovića (Bužim, 1978.) čiji se dio otvara izložbom „Moj zapis o zemlji“. Postavljena je u prostoru Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju od 25.10. do 15.11.2013. Autor se fotografijom bavi još od osmogodišnje škole, nastavlja to druženje i za vrijeme studija. Po završetku žurnalistike, okreće se novinskoj fotografiji. Danas djeluje kao samostalan umjetnik i fotograf u Tuzli. Jedan turski vakuf izabire ga za glavnog fotografa koji će raditi na projektu pravljenja dokumentarne i umjetničke fotografije za potrebe fotomonografije najljepših kulturnih, vjerskih i historijskih objekata u Turskoj i to u gradovima: Istanbul, Ankara, Konja, Bursa, Kajseri, Darende i Edime. Zahvaljujući iskustvu i znanju prikupljenom tom prilikom, Mura-

Broj 27


BOŠNJAČKI GLAS tović dobiva novu priliku: ovjekovječiti fotoaparatom atraktivne destinacije u arapskom svijetu. Putuje u Uzbekistan, Turkmenistan, Kazahstan, Indiju, Irak, Iran, Meku i Medinu, neumorno snima. Nadograđuje, istražuje i usavršava saznanja iz fotografske umjetnosti i videa. Njegov nekadašnji nastavnik u osnovnoj školi, danas član ULUPU BiH-a, Nedžib Vučelj, u katalogu izložbe zapisuje: „Stare bosanske kuće šeperuše, nepregledne kestenove šume, krivudave rijeke, bistro jezero u Vrhovskoj, zidine starih utvrda Krajine, ne iza kojih već na kojima je Muratović vidio krajiške junake sa fesovima, nane sa sabur licima, krajiške konje sedlenike i još mnogo toga lijepog gdje se god čovjek okrene, inspirisalo je Sulejmana Muratovića da se još od mladih dana osnovne škole bavi fotografijom...Nemirni duh za bogatstvom bosanskohercegovačkih ljepota, posebno kulturne baštine i čarobne prirode, mu ne da mira, pa sve više želi da svijetu pokaže svoju domovinu u najljepšem svjetlu fotografije. Muratović bilježi i napaćene i sretne duše bosanske, a inspiracije su mu stare kule i gradovi od drveta, kao što je bužimska džamija, Bune, Sebilja, kapija, preko kamena Počitelja, Mostara, pa sve do vode kao izvora života, ljepotice Une, koju on fotografira sa velikih visina, kako bi dočarao svu njenu čistotu i ljepotu, te krajolike sa kojima se stapa. Taj svijet bosanskohercegovačkih starih gradova, kula, zidina, tvrđa i ruševina, čardaka što izranjaju iz jutarnje magle, oblaka i nebeskog plavetnila govor su o zemlji i njenim ljudima okom kamere ali i srcem zaljubljenika u njenu povijest, kulturu, baštinu, tradiciju“. Autor nam prenosi, zapaža Sead Emrić u spomenutom katalogu „onu mistiku bosanskohercegovačkog poslanja, one tajne i neispričane priče koje su svakodnevno prisutne među nama, ali ih samo Sulejman u svojim kadrovima može ponovo otkriti i sa jasnoćom pokazati u najboljoj umjetničkoj varijanti. Njegove nam slike osvježavaju dah i grade senzibilitet o prisustvu ljepote koju skoro da i ne primjećujemo. Očiti primjer je prizor džamije u Kušlatu, nestvarna kompozicija, prizor kao da je izmišljen. Rijetki ga na toj brzoj magistrali digitalnog života primjećuju... Komprimirani širokokutnim objektivom Sulejman motive uz mogućnosti veće i od vizuelnih mogućnosti našeg oka. Kompozicija mu je stabilna, precizna i sazdana od morfoloških struktura koje su svojstvene samo njemu... U izražajnim likovnim elementima posebno se zapaža stvaralačka moć vladanja kontrastima. U narativnom smislu, različitosti krajolika, godišnjih doba, kulture i prirode i suprotnosti skladanih struktura: krošnji, vode, brda, doline, urbane cjeline, kaldrme, kapije, izvori, ljudi...“ Upravo na kompoziciji - a ona obuhvaća pet elemenata kao što nas to poučava Miroslav Mikota u knjizi ‘Kreacija fotografijom’ i to: „odabir objekta (motiva), smještaj objekta na slici, naglašavanje, isticanje i subjektivizacija objekta (motiva)“, Muratović gradi svoju fotografiju. Kod njega se vrlo jasno uočava da je „fotografija sustav vizualne montaže.U biti, ona je stvar uokviravanja jednog dijela nečijeg vidnog polja kada stoji na pravom mjestu u pravo vrijeme...“ (John Szarkowski). A to pravo vrijeme i pravo mjesto Sulejman nikada ne propušta uhvatiti i doseći. Svjesni smo da je stvarnost skrivena, kako to lucidno primjećuje Susan Sontag, „treba je razotkriti“. Što god Muratovićeva kamera bilježi, razotkrivanje je. Pokazati, fotografskim pogledom znači pokazati da je to skriveno.“ Razotkrivajući, uvodi nas on u svoje skrivene predjele, ogoljuje ih. Time preobražava i svijet u kojem živimo čineći ga atraktivnijim, provokativnijim, intrigantnijim.

PROSINAC 2013

Na Muratovićevih izloženih ukupno 43 fotografije pažljiviji promatrač zapazit će, međutim, i onu dublju, unutarnju poruku, ono nešto što ih drži na okupu makako raznorodne bile, nešto što ih zaokružuje u smislenu i višeznačnu cjelinu. Svijet, neodvojiv od motiva uhvaćenih kamerom, uplovljava u svijet simbola, a i svaki za sebe pripovijeda neispričanu, a tako željenu i žuđenu priču o zemlji Bosni i Hercegovini, njenim ljudima i mjestima u kojima su obitavali. Mudro kazuje Dževad Karahasan u romanu „Sjeme smrti“: „Ono duhovno objavljuje nam se preko simbola, otkriva se, postaje nam razumljivo... Treba nam korist i užitak, ali nam isto tako trebaju pravda i poštenje, ljubav i povjerenje, vjera i nada... Kostur svijeta je od duha, oblik mu daju mjere one vage na kojoj se mjeri vrijednost svega što postoji i što se desilo, a njegovo vezivno tkivo su razmjeri pomiješane razne gradivne materije, odnosno mjerljivo i nemjerljivo...“ Taj odnos mjerljivog i nemjerljivog, spoznatog i naslućenog, skrivenog i razotkrivenog, stvarnog i sanjanog, taj trenutak u kome pokušavate dešifrirati taj „zagonetni kostur svijeta“, dokučiti začudnu tajnu tog čardaka ni na nebu ni na zemlji, čini mi se jednim od najvrijednijih dometa izložbe fotografija ‘Zapis o zemlji’ Sulejmana Muratovića u prostoru Bošnjačke nacionalne zajednice u Zagrebu.

37


BOŠNJAČKI GLAS HUTBE

Aktivnosti BNZ Istra

Piše: Ermina Jukić i Mirela Čaušević Foto: Ermina Jukić, Adisa Zulić Gubeljić Mirela Čaušević

Izlet u Bosnu i Hercegovinu U okviru Festivala bošnjačke kulture u Istri za naše najvrjednije članove, koji svojim nesebičnim radom doprinose očuvanju i promicanju naše bogate kulturne baštine, organizirali smo izlet u Bosnu. Ove godine naše odredište bila je prekrasna zapadna Bosna, točnije Sanski Most i Ključ. Na izlet smo krenuli u subotu, 16.11. u jutarnjim satima. Naoružani fotoaparatima i dobrim raspoloženjem krenuli smo u novu avanturu. Dobrodošlicu nam je poželjela jedna i jedina rijeka Una, koja je i opravdala svoj naziv. Njena ljepota nikoga nije ostavila ravnodušnim. Nakon prekrasne Une uputili smo se u Sanski Most koji je dobio ime po rijeci Sani, predivnoj ljepotici, a koju je tim imenom prozvala jedna četa rimskih legionara, koji su ovim područjem hodili još u dalekoj prošlosti, u vrijeme borbi Rimljana sa velikim ilirskim plemenom Mezeja. Ovi legionari bolovali su od kožne bolesti, koja je, nakon što su se okupali u rijeci (u koju se ulijeva i termomineralno vrelo) potpuno nestala, te vojnici tad za rijeku rekoše „Sanus aqua“ (zdrava voda). Nakon što smo se smjestili u hotel ‘Sanus’ koji je smješten tik uz rijeku Sanu, krenuli smo u obilazak Banje Ilidže, za koju je dokazano i potvrđeno da se radi o jako ljekovitoj banji, koja je s vremenom poprimila okvire ozbiljnog zdravstveno-lječilišnog centra, a koja je danas uređena na jedan moderan način. Niti na jedan trenutak ne smijemo zaboraviti na nepravdu nanesenu nam tijekom nesretnog rata, na strašne i svirepe zločine koje su počinili srpski agresori. Cijela Bosna i Hercegovina obilježena je strašnim ožiljcima, a tako je bilo i u Vrhpolju i Biljanima. Nakon dovođenja na vrhpoljski most počelo je ubijanje; agresori su civile tjerali da skaču sa mosta, a potom su ih ubijali rafalima. Neke civile su prethodno pretukli, dok su neki ubijeni metkom u sljepoočnicu, a njihova tijela bačena su u rijeku. Masakr u Biljanima je stravičan pokolj nad oko 250 bošnjačkih civila kojeg je izvela srpska vojska u selu Biljani u općini Ključ, 10. jula 1992. godine. Do sada je na lokalitetima Lanište I, Crvena zemlja I i II, te grobnici Biljani ekshumirano 239 tijela Bošnjaka. Najmlađa žrtva bila je Amila Džaferagić, tromjesečna djevojčica koja je iz jame Lanište ekshumirana zajedno s majkom u majčinom naručju, koja je čvrsto držala svoju

38

flašicu s mlijekom. Nevini ljudi u Bosni i Hercegovini bili su žrtve monstruma koji ne prihvaćaju ljepotu različitosti, koji ubijaju ljude samo zato što se po nečemu razlikuju. Prigodan doček priredili su nam načelnik općine Sanski Most prim. dr. Mustafa Avdagić kao i naši dragi prijatelji iz KUD-a „Sanski biseri“. Drugi dan, u nedjelju, 17.11. uputili smo se u Ključ koji se u povijesnim izvorima prvi put spominje u povelji bosanskog bana Stjepana II Kotromanića 1322. godine, kojom on potvrđuje ključkom knezu posjede njegovog djeda. Ključ je ipak mnogo stariji i sastoji se od tri različita arhitektonska kompleksa i to: rimskog, srednjovjekovnog, slovenskog i osmanlijskog dijela. Stari grad Ključ spadao je u najstarije, najveće i najutvrđenije gradove srednjovjekovne Bosanske države. To je po svom izgledu impozantan grad sa čijih se bedema širi vidik na sve strane sanske doline. Grad se sastoji od vojnih tvrđava, dvora gospodara grada i ključkog podgrađa, koje je predstavljalo kulturni, vjerski i zanatsko-trgovački centar. Posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević bježeći ispred osmanlijske ekspanzije u Bosni, potražio je utočiste u tvrdom gradu Ključu 1463. godine. Poslije bitke ispod starog grada kralj se na data obećanja predao Turcima. Oni ga odvode u Jajce gdje su ga i pogubili. S predajom posljednjeg bosanskog kralja u Ključu, pala je Bosanska država i završila njena srednjovjekovna povijest. Rijeka Sanica je bistra i hladna planinska rijeka sa izvorima u samom podnožju Grmeča. Jedan od izvora je pećinskog tipa, a drugi nastaje iz saničkog jezera. Rijeka Sanica od izvora pa do ušća u Sanu kod Vrhpolja obiluje mnogobrojnim slapovima. Bili smo svjedoci i nedavne priče o jezeru u Sanici koje je presušilo te za sobom ostavilo rupu koja „guta“ zemlju. Mještani imaju svoju priču, a prema njihovoj priči, čovjek koji je održavao jezero poželio je kada umre da ga pokopaju blizu jezera, a ako mu ne ispune želju rekao je da će sve povući za sobom. Posljednju želju nisu mu ispunili i sada im prijeti opasnost od osvete. Putopis ćemo završiti riječima legendarnog izvođača sevdalinki rahmetli Safeta Isovića:

Broj 27


BOŠNJAČKI GLAS

Rijeka Una

“Bosna je Bosna, ona se diže iz pepela, vrlo brzo, zahvaljujući njenom narodu koji je radan, koji je, kako prof. akademik Muhamed Filipović kaže, naučio da stvara. I brzo stvara, brzo obnavlja, brzo dolazi na staro. Bosnu je nemoguće poharati tako da bi ostala poharana i uništena, ona će se uvijek vratiti na svoj nivo pa i dati više.”

Stari dio grada Ključ

PROSINAC 2013

Spomenik u Vrhpolju

Delegacija NZBI i Načelnik Općine Sanski Most, dr. Mustafa Avdagić

Nestalo jezero u Sanici

39


BOŠNJAČKI GLAS HUTBE

Aktivnosti BNZ Sisak

Piše: Alija Avdić dipl.krim. Foto: Ognjen Karabegović i Emir Fetibegović

Festival bošnjačke kulture i kuhinje u Sisku Bošnjačka nacionalna zajednica grada Siska i Sisačko-moslavačke županije, u četvrtak 24. listopada 2013. godine s početkom u 18:30 sati u domu kulture „Kristalna kocka vedrine“ Sisak, organizirala je i održala kulturnu manifestaciju „Festival bošnjačke kulture i kuhinje“ pod pokroviteljstvom Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske. Predsjednik Bošnjačke nacionalne zajednice grada Siska i Sisačko-moslavačke županije, Alija Avdić, istakao je da manifestacijom „Festival bošnjačke kulture i kuhinje“ Bošnjaci svojim sugrađanima različitih nacionalnosti prezentiraju tradiciju, kulturu i običaje kojom čuvaju i njeguju bošnjački identitet. Manifestaciji su prisustvovali i uvaženi uzvanici i gosti: veleposlanik Republike Indonezije Nj. Ekselencija Agus Saradjana, predsjednik BNZ Hrvatske prof. dr. sc. Sead Berberović, te predstavnici lokalne uprave i regionalne samouprave, predstavnici nacionalnih manjina Sisačko-moslavačke županije i mnogi drugi. Kulturna manifestacija se odvijala u dva dijela. Prvi dio programa, kulturno-umjetnički, započeo je Ženski pjevački zbor „Sevde“ Bošnjačke nacionalne zajednice grada Siska i Sisačkomoslavačke županije pjesmom „Djevojka je zelen bor sadila“ s umjetničkom voditeljicom Željkom Birač, a u nastavku Folklorna skupina Ansambla „Bosana“ Bošnjačke nacionalne zajednice Grada Zagreba i Zagrebačke županije izvela je dvije koreografije „Kolo naokolo“ i „Žensko sijelo iz Sarajeva“ u glazbenoj obradi Karla Mikačića i s umjetničkom voditeljicom Sanelom Kurjaković. Ženski pjevački zbor „Sevde“ otpjevale su i pjesme „Sejdefu majka buđaše“ i „Siroče sam“.

Alija Avdić, predsjednik BNZ GS i SMŽ

Ženski pjevački zbor „Sevde“

Članice KDBH „Preporod“ i Ansambla „Bosana“ iz Zagreba Mitheta Ibrahimpašić, Nada Domazet i Erna Imamović predstavile su se s pjesmama „Željno čekam tvoje pismo“, „Jutros mi je je ruža procvjetala“, „Mujo đogu po mejdanu voda“, „Ah, moj Aljo“, „Vino piju age Sarajlije“, „Što te nema“ i „Ah, što ćemo ljubav kriti“. Ističemo nastup Erne Imamović, koja je, uz pratnju elektroakustične gitare otpjevala prerađenu pjesmu „Što te nema“,

40

Folklorna skupina Ansambla „Bosana“

Broj 27


BOŠNJAČKI GLAS

Nada Domazet

Erna Imamović

Pavle Anić

Organizatori i sudionici kulturne manifestacije

izvrsno je interpretirajući, za što je nagrađena gromoglasnim aplauzom prisutnih posjetitelja. Vrhunac večeri kulturno-umjetničkog programa bio je nastup Pavla Anića, inače pobjednika „1. Amaterskog festivala sevdalinke“ 2009. godine u Sisku i ujedno virtuoza harmonike ŽPZ „Sevde“. Pavle je otpjevao pjesme „Lijepa Ajša“ i „Da sam ptica“.

U drugom dijelu kulturne manifestacije Aktiv „Bošnjačka žena“ Bošnjačke nacionalne zajednice grada Siska i Sisačkomoslavačke županije (voditeljica Mirsada Velić i članice: Zuhra Dugonjić, Merima Begić, Sada Vakufac, Đeldina Čehić, Redžija Mehmedović, Vahdeta Kulašić i Nermina Kantarević) u susjednoj dvorani u sklopu „Kristalne kocke vedrine“, prezentirale su bosansku kuhinju na kojoj je izloženo preko 50 slanih i slatkih jela: bosanski lonac, pite svih vrsta, ćevapi, čimburi, kvrguše, baklave, hurmašice, kadaif, ružice, tulumbe, torte, tufahije, halva, gurabije, palačinke i i mnoga druga jela, čije nabrajanje izaziva uzdah.

Na kraju kulturno-umjetničkog programa organizatori kulturne manifestacije BNZ GS I S-M Ž, sa svim učesnicima otpjevali su sevdalinku „Kad ja pođoh na Bembašu“ uz pratnju Orkestra zagrebačkog Ansambla „Bosana“ pod vodstvom Edina Džaferagića, harmonikaša. Uspješni kulturno-umjetnički program kulturne manifestacije, „Festivala bošnjačke kulture i kuhinje“ u dvorani „Kristalna kocka vedrine“ u Sisku, nagrađen je aplauzom posjetitelja koji su se time zahvalili i nagradili organizatore i sudionike kulturne manifestacije.

Posjetitelji kulturne manifestacije su uživali u ponuđenim gastronomskim specijalitetima bosanske kuhinje ne krijući zadovoljstvo prezentiranom bogatom ponudom bosanskih specijaliteta sa nadom i da će se ovakve kulturne manifestacije uvijek održavati.

Članice Aktiva „Bošnjačka žena“ s dijelom izloženih bosanskih specijaliteta

PROSINAC 2013

41


BOŠNJAČKI GLAS

„3. Amaterski festival pjesme sevdalinke“ u Sisku

Obraćanje Alije Avdića, predsjednika BNZ GS i SMŽ

Piše: Alija Avdić Foto: Emir Fetibegović

Dugo očekivani, „3. Amaterski festival pjesme sevdalinke“ u organizaciji Bošnjačke nacionalne zajednice grada Siska i Sisačko-moslavačke županije, konačno je i održan u srijedu 20.11.2013 godine u 18:00 sati u domu Kulture „Kristalna kocka vedrine“ Sisak, pod pokroviteljstvom Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, Sisačko-moslavačke županije i grada Siska, uz medijske pokrovitelje Quirinus radija, Radija Siska, Petrinjskog radija, Radija Banovine i Radio Novske. U skladu s očekivanjima bio je izvrstan odaziv, uz veliko zanimanje posjetitelja koji su ispunili dvoranu do posljednjeg mjesta. Predsjednik BNZ GS I S-M Ž, Alija Avdić, otvorivši „3. Amaterski festival pjesme sevdalinke“ zahvalio se svim pokroviteljima i suradnicima, a sudionicima i pratećem orkestru poželio uspješne nastupe. Također je poželio stručnom ocjenjivačkom žiriju uspješan rad u ocjenjivanju najboljih, ističući da je cilj kulturne manifestacije promicanje, očuvanje i njegovanje bošnjačke tradicije uz naglasak da je SEVDALINKA jedinstven narodni glazbeni izraz u Bosni i Hercegovini, koja se može pohvaliti dugom i bogatom tradicijom. Svim posjetiteljima poželio je ugodnu večer u predstojećem kulturno-umjetničkom programu. Kulturna manifestacija „3. Amaterski festival pjesme sevdalinke“ održala se u dva dijela: natjecateljski i revijalni dio. U natjecateljskom dijelu kulturne manifestacije nastupili su natjecatelji iz Siska, Petrinje, Cazina, Velike Kladuše, Puračića, Lukavca, Kutine, Lekenika i Zagreba, uz pratnju orkestra u sastavu: Edin Zanačić - voditelj i harmonikaš, Nedžad Zečić - klavijatura, Nedžad i Hasan Kišić – gitaristi. Siščanin Fadil Ibrahimpašić otvorio je natjecateljski dio programa s pjesmom „Neko tiho ulicom pjevuši“ a nastavili su Marko Kezić, „Tužno vjetri gorom viju“, Anto Radman, „Prođoh Bosnom kroz gradove“, Josip Mišković, „Ima jedna krčma u planini“, Josipa Škrljac, „Tebi majko misli lete, Ajša Halkić, „Ja te pjesmom zovem“, Meliha

Nedžad Imamović

42

Broj 27


BOŠNJAČKI GLAS

Nagrada publike: Inga Kosić-Potnar Klopić, „Pokraj puta rodila jabuka“, Ferid Bešić, „Pokraj kuće male“, Inga Kosić-Potnar „U čaršiju poslala me nana“, Amela Junuzović, „Kaharli sam večerala nisam“, Maida Mujkić, „Snijeg pade na behar na voće“, Smail Kekić, „Kad bi znala što mi srcu značiš“, Adis Lizalo, „Oči moje kletvom bi vas kleo“, Elma Šabić, „Karanfil se na put sprema“, Smiljana Smetko „Moj dilbere“, Snežana Maričić, „Sejdefu majka buđaše“ i Marko Mišić „Sve behara i sve cvijeta“. Po završetku natjecateljskog dijela stručni ocjenjivački žiri u sastavu Asmira Keranović, predsjednica, te Nedžad Imamović i Hazim Osmanović imao je zahtjevan zadatak da odluči o pobjednicima. U očekivanju proglašenja pobjednika za prvo, drugo i treće mjesto te za nagradu publike, nastavljen je revijalni dio programa. U revijalnom dijelu programa, nastupili su pobjednici dosadašnjih amaterskih festivala, Pavo Anić s pjesmom „Ah meraka u večeri rane“, Kristina Mešnjak, „Ah, što ćemo ljubav kriti“ a nastavili su Hazim Osmanović (član stručnog ocjenjivačkog žirija) s pjesmama „Razbolje se sultan Sulejmane“ i „Ko se jednom napije vode sa Baš-čaršije“ te Nedžad Imamović, (član ocjenjivačkog stručnog žirija) sa pjesmama „Evo ovu rumen ružu“, „Oj djevojko džidžo moja“ i „Zvijezda tjera mjeseca“. Po završenom revijalnom dijelu programa, Asmira Keranović, predsjednica stručnog ocjenjivačkog žirija priopćila je Odluke žirija. Nagrada publike pripala je sedmogodišnjoj djevojčici Ingi Kosić-Potnar iz Kutine za interpretaciju pjesme „U čaršiju poslala me nana“. Treće mjesto osvojila je Meliha Klopić iz Velike Kladuše s pjesmom „Pokraj puta rodila jabuka“, drugo mjesto osvojila je Amela Junuzović iz Puračića s pjesmom „Kaharli sam večerala nisam“ dok je pobjednica „3. Amaterskog festivala pjesme sevdalinke“ Ajša Halkić iz Cazina s pjesmom „Ja te pjesmom zovem“. Predsjednik BNZ GS I S-M Ž, uručio je bogate nagrade pobjednicima „3. Amaterskog festivala pjesme sevdalinke“, a Ajša Halkić je otpjevala pobjedničku pjesmu „Ja te pjesmom zovem“. U raspjevanoj atmosferi manifestacija je završena s pjesmom „Kad ja pođoh aman“ koju su zajedno izveli sudionici i organizatori kulturne manifestacije „3. Amaterskog festivala pjesme sevdalinke“. Završnica je podigla posjetitelje na noge, koji su dugotrajnim aplauzom nagradili organizatore i sudionike kulturne manifestacije „3. Amaterskog festivala pjesme sevdalinke“ s nadom da će se održavati i sljedećih godina.

PROSINAC 2013

Ajša Halkić pobjednica 3. Amaterskog festivala pjesme sevdalinke

43


BOŠNJAČKI GLAS

Završen prvi tečaj turskog jezika u Sisku

Nakon pet mjeseci kontinuiranog i mukotrpnog rada polaznicima prvog tečaja turskog jezika u gradu Sisku su u petak, 7.6.2013. godine u Kazalištu 21, svečano uručene diplome. Podsjetimo, u siječnju su Vijeće bošnjačke nacionalne manjine SMŽ i Vijeće bošnjačke nacionalne manjine grada Siska u suradnji sa Veleposlanstvom Republike Turske u RH i Edukativnim centrom „Sjajna zvijezda“ pokrenuli tečaj turskog jezika u gradu Sisku. Od tada se tečaj održavao svake subote u trajanju od tri školska sata za mlađu grupu od 15 polaznika te tri školska sata za stariju grupu od 15 polaznika. Mlađoj grupi tečaj je bio besplatan a troškove su snosila oba Vijeća dok je starija grupa polaznika plaćala ukupni iznos od 250,00 kn po osobi. Time su pokriveni osnovni troškovi i tehnička pomagala potrebna za realizaciju ovog tečaja, a sve u cilju edukacije i podizanja razine svijesti građana grada Siska i Županije. Osim toga, kako naglašavaju polaznici, upoznavanje druge zemlje, kulture, jezika i običaja dio je opće kulture što su na ovome tečaju imali prilike i upoznati. Voditelj tečaja bio je Adis Keranović, zamjenik

44

Piše: Adis Keranović

predsjednika Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Sisačko moslavačke županije. Program svečane podjele diploma osmislili su polaznici tečaja zajedno sa svojim profesorom Jasminom Salihovićem te su uz nastup ženskog pjevačkog zbora „Sevde“ i izvođača i interpretatora pjesme sevdalinke Mehmeda Goražde uveličali našu svečanost. Program je osmišljen na hrvatskom i turskom jeziku tako da su prisutni mogli čuti i uživati u stečenom znanju polaznika tečaja. Nakon završetka programa organiziran je prigodan domjenak i druženje. Ono što veseli i donosi slatke brige je velika zainteresiranost za nastavak tečaja. Stoga na jesen planiramo sadašnjim polaznicima omogućiti nastavak i sljedećeg stupnja dok također imamo u planu formirati novu grupu polaznika. Ponekad se jednostavno teško oteti dojmu naših glavnih aktera koji se konstantno interesiraju za sljedeći sat turskog jezika. Naravno da će sve biti u skladu sa potrebama i financijskim mogućnostima.

Broj 27


BOŠNJAČKI GLAS

Aktivnosti vijeća i BNZ Siska i SM županije

Dan državnosti Republike Turske Na poziv Veleposlanstva Republike Turske 29.10.2012. godine u hotelu Westin u Zagrebu svečano je obilježen Dan državnosti Republike Turske. Na svečanosti obilježavanja 89. obljetnice nezavisnosti domaćin prijema bio je Veleposlanik Republike Turske u RH Nj. E. Burak Özügergin, a naša delegacija bila je u sastavu: - Asim Kulenović, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine grada Siska - Asmira Keranović, zamjenica predsjednika Vijeća bošnjačke nacionalne manjine grada Siska - Enis Dugonjić, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Sisačko – moslavačke županije - Adis Keranović, zamjenik predsjednika Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Sisačko - moslavačke županije - Alija Avdić, predsjednik Bošnjačke nacionalne zajednice grada Siska i Sisačko – moslavačke županije Uz predivni govor Veleposlanika koji je na samom početku pozdravio uvažene goste iz hrvatskog političkog života te govorio o međusobnim odnosima, prijateljstvu i suradnji Republike Turske i RH valja naglasiti kako su svečanosti prisustvovali i uglednici iz diplomatskog svijeta te društvenog, političkog, vjerskog, gospodarskog i poslovnog kruga. Naša delegacija je uz brojne razgovore dogovorila radni sastanak u Veleposlanstvu BiH u Republici Hrvatskoj.

PROSINAC 2013

Piše: Adis Keranović

Posjet Veleposlanstvu BiH u Republici Hrvatskoj Kao što je prije spomenuto, 15.11.2012. godine, ista delegacija koja je prisustvovala svečanosti obilježavanja Dana državnosti Republike Turske imala je radni sastanak u Veleposlanstvu Republike BiH u Zagrebu. Ovaj sastanak nastavak je naših uspješnih posjeta koje smo već prije obavili u Vladi Federacije BiH, Veleposlanstvu RH u BiH te Veleposlanstvu Republike Turske u Zagrebu. Naš domaćin bila je izvanredna i opunomoćena Veleposlanica Nj. E. Azra Kalajdžisalihović s kojom smo u ugodnom i veselom ozračju razgovarali o programskim aktivnostima i planovima koje tijekom godine provode vijeća i bošnjačke asocijacije, čijom prigodom je naglašena i izuzetno dobra međusobna suradnja sa županijskim i gradskim institucijama. Ovom prigodom bilo je riječi i o Bošnjačkom domu i izgradnji Islamskog kulturnog centra te problemu nezaposlenosti u gradu Sisku i SMŽ. Uz mnoge zaključke ovoga radnog sastanka treba izdvojiti kako će naš sljedeći susret biti posjet Veleposlanice našoj Županiji, gradu Sisku i bošnjačkim asocijacijama.

Predstavnici Bošnjaka u Veleposlanstvu Indonezije Vijeće bošnjačke nacionalne manjine SMŽ, Vijeće bošnjačke nacionalne manjine grada Siska i Bošnjačka nacionalna zajednica grada Siska i SMŽ nastavila je prošlogodišnji kontinuitet suradnje sa značajnim institucijama u RH važnim za unapređenje položaja bošnjačke nacionalne manjine. Delegacija u sastavu:

45


BOŠNJAČKI GLAS - Adis Keranović, zamjenik predsjednika Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Sisačko - moslavačke županije - Asim Kulenović, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine grada Siska - Asmira Keranović, zamjenica predsjednika Vijeća bošnjačke nacionalne manjine grada Siska - Alija Avdić, predsjednik Bošnjačke nacionalne zajednice grada Siska i Sisačko – moslavačke županije dana 2.4.2013. godine posjetila je Veleposlanstvo Republike Indonezije u Zagrebu. Naš domaćini bili su izvanredni i opunomoćeni Veleposlanik Nj.E. g. Agus Sardjana, ministar savjetnik g. Simson Ginting, te treći tajnik g. Syafran Haris. U ugodnom ozračju razgovarali smo o programskim aktivnostima Vijeća i drugih bošnjačkih asocijacija s ciljem uspostavljanja kvalitetnije suradnje i zajedničkih projekata. Naši domaćini naglasili su oduševljenje inicijativom Vijeća koju smatraju ključnim korakom za sve daljnje oblike suradnje. Uz mnogobrojne zaključke važno je izdvojiti prijedlog Veleposlanika koji se temelji na financiranju školarine studentima Bošnjacima za studij u Republici Indoneziji te inicijativu za zapošljavanje Bošnjaka u investicijama koje slijede u suradnji Republike Indonezije i RH. Uz obostrano zadovoljstvo smatramo kako će sljedeći susret biti posjet predstavnika Veleposlanstva našoj Županiji, gradu Sisku i bošnjačkim asocijacijama.

Sastanak u Gradu Sisku Izuzetno dobra suradnja Vijeća sa Veleposlanstvom Republike Turske i Edukativnim centrom „Sjajna zvijezda“ iz Zagreba rezultirala je zajedničkim posjetom gradonačelnici Grada Siska gospođi Kristini Ikić Baniček. Naime, u više navrata do sada smo napominjali kako će ta suradnja, koja je počela tečajem turskog jezika u Gradu Sisku, u konačnici dovesti do puno većih, kapitalnih projekata. Direktor Edukativnog centra, gospodin Ismail Korkmaz, ujedno je i predsjednik Konfederacije industrijalaca i poduzetnika Republike Turske u Republici Hrvatskoj (TUSKON) te je na inicijativu naših Vijeća prihvatio sastanak sa gradonačelnicom Grada Siska. S obzirom na izrazito lošu ekonomsku situaciju i veliki broj nezaposlenih u Gradu Sisku ideja Vijeća je bila na jednom mjestu okupiti moguće investitore i predstavnike Grada. Tu inicijativu prihvatili su gospodin Korkmaz i gradonačelnica Ikić Baniček te je 4. rujna održan radni sastanak na kojem su sudjelovali gradonačelnica Grada Siska, gospodin Ismail Korkmaz (predsjednik TUSKON-a za RH), Jasmin Salihović (prevoditelj i ujedno profesor turskog jezika), Asim Kulenović (predsjednik VBNM GS), Enis Dugonjić (predsjednik VBNM SMŽ) i Adis Keranović (zamjenik predsjednika VBNM SMŽ). Razgovarali smo o tome kako poboljšati gospodarsku suradnju između Grada Siska i Gospodarske komore Republike Turske u Hrvatskoj te mogućim investicijama i otvaranju radnih mjesta, kako bi se unaprijedila ekonomska situacija Grada Siska. Na radnom sastanku donesen je zaključak o mogućem dolasku turskih gospodarstvenika u Sisak kada bi im se pokazali gospodarski subjekti te bi se organizirao susret sa sisačkim gospodarstvenicima i na taj način omogućilo sklapanje poslovnih suradnji. Mogući susret, kako je najavio gospodin Korkmaz, mogao bi se održati već u listopadu kada je planiran posjet turskih gospodarstvenika RH.

46

68. obljetnica neovisnosti Republike Indonezije U utorak 24. rujna 2013. godine u hotelu Westin održan je svečani prijem povodom 68. obljetnice neovisnosti Republike Indonezije. S obzirom na dobru dosadašnju suradnju, na poziv Veleposlanika NJ. E gospodina Agusa Sardjane, prijemu su nazočili predstavnici Vijeća: Enis Dugonjić, predsjednik VBNM SMŽ, Adis Keranović, zamjenik predsjednika VBNM SMŽ, Asim Kulenović, predsjednik VBNM GS te Alija Avdić, član Predsjedništva vijeća i Predsjednik BNZ Grada Siska i SMŽ. Uz govor Veleposlanika koji je na samom početku pozdravio uvažene goste te govorio o povijesti, međusobnim odnosima, prijateljstvu i suradnji Republike Indonezije i RH valja naglasiti kako su svečanosti prisustvovali i uglednici iz diplomatskog svijeta te društvenog, političkog, vjerskog, gospodarskog i poslovnog kruga. S obzirom na trenutna ulaganja Republike Indonezije na državnoj razini iskoristili smo priliku te u razgovoru sa Veleposlanikom izdvojili Grad Sisak i SMŽ kao specifično područje za moguće investicije te zaključili kako po ovom pitanju treba održati poseban radni sastanak. Isto tako razgovarali smo sa Veleposlanicom BiH s kojom su Vijeća do sada imala jako dobru suradnju te smo naglasili kako istu moramo nastaviti. Od ostalih uvaženih gostiju u mirnoj i opuštenoj atmosferi razgovarali smo sa bivšim Predsjednikom RH gospodinom Stjepanom Mesićem i potpredsjednikom Sabora gospodinom Nenadom Stazićem. U razgovorima smo zaključili kako je od zajedničkog interesa prisustvovanje hrvatskog političkog vrha na programima i manifestacijama u organizaciji naših Vijeća i Zajednice.

LINKOVI: Izdvojili smo sljedeće: 1. Dan državnosti BiH - izvještaji portala: goo.gl/NrGEdR goo.gl/vA9PS0 goo.gl/QvGhOv goo.gl/mYciZQ 2. Posjet gradonačelnici grada Siska sa predstavnicima općine Lukavac goo.gl/fYZ7HM

Broj 27


BOŠNJAČKIHUTBE GLAS

Izdavaštvo BNZ

BOŠNJAČKO ISKUSTVO ANTIFAŠIZMA Zbornik radova XIX simpozija

Piše: Adnan Hadžiabdić, prof.

Bošnjačka pismohrana - Časopis Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, Svezak 12, broj 36-37, Zagreb 2013., str. 357

učesnici su dali neke odgovore o odnosu Bošnjaka prema drugim nacijama i vjeroispovijestima u Bosni i Hercegovini tokom Drugog svjetskog rata i njihovom doprinosu antifašizmu. Destruktivne ideologije tokom dvadesetog stoljeća dovest će do rata i agresije protiv bosanskohercegovačkog društva i države 1992. do 1995. godine, čiji je rezultat bio genocid nad Bošnjacima pred očima Evrope i svijeta na kraju XX stoljeća.

Radovi u Zborniku radova XIX simpozija Bošnjačko iskustvo antifašizma podijeljeni su na tri međusobno povezane teme i to: 1.

Uvodne besjede,

2.

Povijesne rasprave,

3.

Filozofsko-sociološka razmatranja.

U prvoj temi Uvodne besjede, str. 9-15, objavljene su uvodne riječi predsjednika Organizacionog odbora Simpozija Dževada Jogunčića pod naslovom Neupitnost antifašizma Bošnjaka, u kojima je istakao da znanstveni skup Bošnjačko iskustvo antifašizma ima za cilj da rasvijetli složenu zbilju odnosa između bošnjačkog naroda i antifašizma u Drugom svjetskom ratu i objasni načine na koje su Bošnjaci reagirali na različite manifestacije fašističke ideologije na prostorima Bosne i Hercegovine i Jugoslavije.

U Zagrebu je 30.11. i 1.12.2012. godine održan međunarodni simpozij na temu BOŠNJAČKO ISKUSTVO ANTIFAŠIZMA u organizaciji Bošnjačke nacionalne zajednice Hrvatske, Islamske zajednice Hrvatske - Medžlisa Islamske zajednice Zagreb, Bošnjačkog instituta - Fondacija Adila Zulfikarpašića, Sarajevo te u suorganizaciji Naučnoistraživačkog instituta „Ibn Sin“ Sarajevo. Na Simpoziju su učestvovali stručnjaci i eksperti iz različitih oblasti historije, filozofije, sociologije, politologije i drugih oblasti kako bi pojasnili i dali neke odgovore na pitanje Bošnjačka iskustva antifašizma u Drugom svjetskom ratu. Na ovom međunarodnom simpoziju svojim referatima

PROSINAC 2013

Zatim su uslijedila pozdravna obraćanja dr.med. Gzim Redžepija - predsjednika Izvršnog odbora Medžlisa Islamske zajednice Zagreb, prof.dr.sc. Seada Berberovića – predsjednika Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, Aleksandra Tolnauera, dipl.iur., predsjednika Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske i Milana Bandića, dipl.polit., gradonačelnika Grada Zagreba. U drugoj temi Povijesne rasprave, str. 19-249, radove je objavilo četrnaest autora. Dr. sc. Safet Bandžović u radu Vrijeme i pamćenje. „Muslimanske rezolucije“ 1941. godine, str. 19-52, piše o aktima građanske hrabrosti i protestima protiv stradanja Jevreja i Srba u Bosni i Hercegovini – rezolucijama, donešenim krajem ljeta 1941. godine. U teškoj situaciji i nezavidnim prilikama okupacije, sveopšte nesigurnosti i neizvjesnosti, potpisnici rezolucija su

47


BOŠNJAČKI GLAS bili predstavnici javnog života Bošnjaka, funkcioneri Islamske zajednice, različitih društava i udruženja, poslovni ljudi, posjednici, intelektualci i mnogi ugledni građani. Kao osnova antifašizma pokazuju se i ove rezolucije, koje ukazuju na najvažnije ljudsko pravo - pravo na život pojedinaca i nacionalnih zajednica, slobodu i ravnopravnost ljudi i naroda u najtežim prilikama u Bosni i Hercegovini početkom Drugog svjetskog rata. Prof. dr. sc. Ivo Goldstein u svom radu Bošnjaci između lojalnosti NDH i partizana, str. 53-63, govori o Bošnjacima koji su u dramatičnoj situaciji izbijanja Drugog svjetskog rata i osnivanja NDH reagovali i odgovarali na različite načine. Bošnjaci u tom smislu, kao ni Hrvati, a ni Srbi, u tom periodu nisu bili homogeni, nego su se različito ponašali u budućim događajima. Kako je vrijeme prolazilo Muslimani-Bošnjaci, uprkos lutanjima i dilemama, sve su više simpatizirali pravednu stvar i pravednu stranu – narodnooslobodilački pokret. Podržavali su ga veoma aktivno tako da su bili na strani antifašizma. Ako se posmatra čitava teritorija tadašnje Jugoslavije, Muslimani-Bošnjaci bili su najveća žrtva; stradalo ih je sveukupno 8,1%, dok je Srba stradalo 7,3 %, a Hrvata 5 %. Bosna i Hercegovina, jedna od poslijeratnih jugoslavenskih republika, danas država, pretrpjela je najveće žrtve i najveća razaranja u Drugom svjetskom ratu, tako da je stradalo oko 328.000 ljudi ili 10,3 % njenog predratnog stanovništva. Prof. dr. sc. Adnan Velagić, u radu Bošnjaci/Muslimani u Hercegovini 1941/1942. Kojim putem?, str.65-84, u svom radu govori da su Bošnjaci/Muslimani početak Drugog svjetskog rata dočekali ideološko-politički indisponirani i vojnički potpuno nespremni. U prvoj godini rata najveći broj Bošnjaka/Muslimana bio je dezorjentisan ali već 1942. godine većina njih priključuje se NOP-u. Izloženi četničkom pokolju bosanskohercegovački Muslimani tragali su za sprečavanjem nacionalne katastrofe. Doc. dr. sc. Omer Hamzić u svom radu Antifašističko djelovanje skupine časnika Hadžiefendićeve domobranske dobrovoljačke (DOMDO) legije i njihovo pristupanje narodnooslobodilačkom pokretu, str. 83-100, obrađuje temu o kojoj se malo pisalo pa i znalo. Odlazak grupe časnika Hadžiefendićeve DOMDO pukovnije i većeg broja intelektualaca demokratske, građanske političke orijentacije u partizane u NOP, sredinom 1943. godine, bio je inspirisan širokom političkom platformom narodnooslobodilačkog antifašističkog pokreta. Na osnovu historijskih činjenica autor dokazuje kako je pristupanje grupe legijskih časnika tuzlanske DOMDO pukovnije potakao masovno pristupanje Bošnjaka u partizanske antifašističke jedinice. To je u dobroj mjeri uticalo na kreiranje pozicije Bosne i Hercegovine i njenih naroda, u prvom redu Bošnjaka, u ustavno-pravnom uređenju nove države. Prof. dr. sc. Adnan Jahić u radu Sukob ideja: ko i kako se obraćao Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu, str.101-132,

48

bavi se ulogom propagande u oblikovanju političkog raspoloženja i ponašanja Bošnjaka u Drugom svjetskom ratu. Prezentirajući sadržaje različitih letaka, poruka i proglasa, autor osvjetljava obimne kontraverze i izazove u kojima su se našli Bošnjaci u Drugom svjetskom ratu. Faktor i moć propagande zasigurno je uticao i odigrao značajnu ulogu na oblikovanje političkog raspoloženja i držanja Bošnjaka u Drugom svjetskom ratu. Doc. dr. sc. Izet Šabotić u radu Prilike u Tuzli i njenoj okolini i antifašističko djelovanje bošnjačkih političkih i vjerskih struktura u 1941. godini, str.133-151, govori o važim događajima vezanih za 1941. godinu u širem tuzlanskom području u prvim mjesecima uspostave NDH te reakcija bošnjačkih vjerskih, građanskih i intelektualnih struktura na te događaje. Sve ove strukture su otvoreno reagovale na događaje i zločine koji su uslijedili na ovom području i predstavljaju primjer antifašističkog djelovanja Bošnjaka u Drugom svjetskom ratu. Ugledni Bošnjaci, sa šireg tuzlanskog područja a posebno iz Tuzle i Bijeljine, donose rezolucije kojim su digli svoj glas da se zločini i krvoproliće zaustave te da se sačuvaju vrijednosti ljudskog dostojanstva i slobode u Bosni i Hercegovini. Prof. dr. sc. Salih Jaliman u radu Zenica – paradigma građanskog antifašizma, str. 153-164, pokušava da odgovori naučnim metodama na brojna još neistražena pitanja dešavanja na području Zenice i Bosne i Hercegovine 1941.-1945. godine. U ovom radu autor je je obradio dva historijski vrijedna događaja: 27. januara 1942. godine u Zenici se održavaju prve demonstracije građana protiv vlasti NDH, a samo nekoliko mjeseci kasnije, 26. maja 1942. godine dvadesetsedam uglednih zeničkih intelektualaca sastavili su i u javnost ponudili rezoluciju o spašavanju Roma. Dr. sc. Zlatko Hasanbegović u svom radu Muslimanske rezolucije iz 1941. godine. Problem interpretacije, str.165-175, analizira različite aspekte interpretacije muslimanskih rezolucija iz 1941. godine, pozadinu nastanka, značenja i sadržaja navedenih rezolucija. Bez obzira na ideološko gledanje na muslimanske rezolucije potrebno je njihovo historiografsko vrednovanje i interpretacija na temeljima historijskih izvora smještenih u kontekst događaja. Muslimanske rezolucije iz 1941. godine dovoljno govore o bošnjačkom antifašizmu početkom Drugog svjetskog rata. Nihad Halilbegović, dipl. iur. u svom radu Stradanje Bošnjaka u Jasenovačkom logoru sa akcentom na svjedočenja o stradanju, str. 187-202, piše o tome na temelju različitih izvora, od kojih su mnogi bili nedostupni javnosti. Bivša Jugoslavija uradila je Popis žrtava rata iz 1964. godine i skrivala je kao državnu tajnu. Tu se, između ostalog, govori i o stradanju Bošnjaka u Jasenovačkom logoru. Autor je za pisanje rada koristio različite izvore, navedena su 44 citata u radu, i na jedan interesantan način, koristeći historijske izvore i izjave svjedoka, osvijetlio stradanje Bošnjaka u Jasenovačkom logoru kao dokazanih antifašista.

Broj 27


BOŠNJAČKI GLAS Dr. sc. Elijas Tauber u radu Spašavanje Jevreja Bosne i Hercegovine, str. 203-213, govori o hrabrim i odvažnim ljudima koji su pružali pomoć Jevrejima u doba nacističkih progona. Jevreji su, pored Sarajeva, spašavani u Tuzli, Gračanici, Gradačcu, Doboju, Mostaru, Cazinu, Jajcu... što govori da je u Bosni i Hercegovini tokom Drugog svjetskog rata bilo jakih i plemenitih ljudi koji su pružali pomoć kome je bila potrebna. Dr. sc. Fahrudin Novalić u radu Antifašističko djelo(vanje) Hasana Kikića, str. 215-228, govori o književnom, publicističkom i antifašističkom djelo(vanju) Kikića pod pseudonimom Alija Korjenić.

kom jeziku savremenog svijeta sa kratkim osvrtom na njegovu historiju, daje analizu pristupa islama prema fašizmu sa zaključkom da je fašizam nepoznanica u islamu. Prof. dr. sc. Senadin Lavić u svom radu Antifašizam i kultura mira, str.273-277, razmatra pitanja povezanosti idejnog i konceptualnog, tako da se ideja mora praktički osigurati da bi dala historijski učinak u konkretnoj situaciji. Na kraju zaključuje da deklaracije, rezolucije i apeli imaju vrijednost kada se podupru i upotpune konkretnom ljudskom akcijom koju zahtjeva

Hasan Kikić pripadao je užem krugu avangardnih, lijevo orijentiranih intelektualaca i antifašista tridesetih i početkom četrdesetih godina XX vijeka u tadašnjoj Jugoslaviji. Njegov kratki život (1905-1942), obilježen je antifašističkom orijentacijom, kako pisanjem, tako i učećem u ratu.

historijski trenutak.

Mr. sc. Mevludin Dizdarević u radu Bosanska ulema u historijskom i ideološkom procjepu – slučaj Mustafe Busuladžića (1914-1945), str. 229-239, razmatra pitanja na ovu temu.

promatrajući ih iz ideologija nacionalizma i nacifašizma, pred-

Ovdje se govori o značaju Islamske vjerske zajednice u Drugom svjetskom ratu i teških optužbi na njen račun što nije više sarađivala sa NOP-om. Ove optužbe došle su do izražaja u revolucionarnom nasilju odmah nakon II svjetskog rata u kojem su stradali mnogi dužnosnici Islamske vjerske zajednice. Među njima, kao žrtva novog režima, bio je i mladi teolog Mustafa Busuladžić (1914-1945).

tiv ovih zbiljski zlotvornih predatora, mora se odgovoriti mate-

Dr. sc. Dino Mujadžević u radu O Rasimu Huremu i njegovoj monografiji o Drugom svjetskom ratu u Bosni i Hercegovini, str. 241-249, daje podatke iz biografije i pregled naučne djelatnosti bosanskohercegovačkog historičara dr. sc. Rasima Hurema. On je jedan od prvih historičara istraživača razdoblja Drugog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini zbog čega je došao u sukob sa vladajućom partijskom strukturom tokom 1970-tih godina. Ovi sukobi su ga gotovo koštali karijere tako da je ostao u drugom planu naučne produkcije u Bosni i Hercegovini. U trećoj temi zbornika Bošnjačko iskustvo antifašizma Filozofsko – sociološka razmatranja, str. 253-324, objavljeno je pet radova. Mr. sc. Saeid Abedpour u radu Muslimani i fašizam, str. 253-262, razmatra pojam fašizma koji se često zloupotrebljavao i neispravno koristio na nivou međunarodnih odnosa i političkih nauka. Često se ovaj pojam koristio za optuživanje svih islamskih pokreta pod terminom islamski fašizam. Islamski pokreti nemaju nikakve veze sa fašizmom i, pripisujući im ga, ostaju uskraćeni za razumijevanje ovih pokreta, dok se fašizam ne može vezati i smatrati karakterom tih pokreta. Fašizam je moderni antidemokratski fenomen, a svoje uporište ima u evropskom društvu i državi.

Prof. dr. sc. Esad Zgodić u svom radu Antifašizam – biti zvijer među zvijerima?, str. 279-300, objašnjava pojmove zoomorfizma, političkog zoogolizma i predatorskih identiteta stavljajući ih kao predatore i zvijeri. Ako se hoće efikasno djelovati na materijalnu silu nacionalizma i nacifašizma u borbi prorijalnom silom demokratske politike. Prof. dr. sc. Adib Đozić u svom radu Neki oblici neofašizma i Bošnjaci danas, str. 301-324, razmatra događaje u tristogodišnjem bošnjačkom iskustvu zločina, etničkog čišćenja i genocida koji se sprovodi nad jednim od evropskih naroda - Bošnjacima. Današnji oblici neofašizma usmjereni su protiv bosanskohercegovačkog društva i države i nalaze se u velikodržavnim političko-nacionalnim programima, nacionalno-kulturnim i nacionalno-religijskim sadržajima. Đozić dalje navod da Bošnjaci danas žive okruženi ideologijom neofašizma. Na posljednjim stranicama Zbornika radova objavljena je Poruka sudionika XIX Znanstvenog skupa BOŠNJAČKO ISKUSTVO ANTIFAŠIZMA, na bosanskom i engleskom jeziku, str. 326-328, kao i Galerija fotografija, str. 339-357, u kojoj su objavljene fotografije učesnika ovog značajnog međunarodnog simpozijuma. Objavljeni radovi u Zborniku radova BOŠNJAČKO ISKUSTVO ANTIFAŠIZMA naučno su obradili segmente neistražene nacionalne antifašističke historije Bosne i Hercegovine XX stoljeća i bit će nezaobilazno štivo stručnjacima različitih profila, a posebno historičarima, sociolozima, filozofima i politolozima, zbog čega je preporučujem široj naučnoj javnosti.

Prof. dr. sc. Mohammad Ali Borzanooni u radu Odnos islama i fašizma, str. 263-272, nakon definicije fašizma u politič-

PROSINAC 2013

49


BOŠNJAČKI GLAS Zlatko Hasanbegović1

JUGOSLOVENSKA MUSLIMANSKA ORGANIZACIJA 1929.-1941. (U RATU I REVOLUCIJI 1941.-1945.) Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Medžlis Islamske Zajednice Zagreb, Zagreb 2012., str. 880. Zlatko Hasanbegović pripada klasi „mlađih“ historičara. Svojim stručnim i naučnim radovima privukao je pažnju svih generacija istraživača i historičara. Jugoslovenska muslimanska organizacija 1929.-1941. (U ratu i revoluciji 1941.-1945.), predstavlja važno historijsko djelo dr.sc. Hasanbegovića i doprinos je historiografiji u proučavanju političke historije prve polovine dvadesetog stoljeća južnoslavenskog područja, dajući novi istraživački impuls u komparativnom, stručnom i naučnom istraživanju. Njegova stručna i naučna knjiga Jugoslovenska muslimanska organizacija 1929.-1941.( U ratu i revoluciji 1941.-1945.) nakon izlaska iz štampe privukla je posebnu pažnju istraživača i naišla je na dobar prijem kod stručne i naučne kritike. Svi oni koji se budu bavili pisanjem historije i historije političkih stranaka u periodu između dva svjetska rata kao i periodu II svjetskog rata na bivšem ex jugoslavenskom prostoru trebat će citirati ovaj vrijedan naučni rad dr. sc. Zlatka Hasanbegovića. Tema koju je obradio i objavio autor pisana je u fragmentima i do sada nije bila potpuno istražena. Sada je stručno zaokružena korištenjem objavljene i neobjavljene arhivske građe i historijskih izvora, članaka, knjiga, novinskih članaka kao i velikog broja fotografija i karikatura vezanih za ovu temu. Istraživanje političkih stranaka iza kojih nije ostala stranačka arhiva, kao što je JMO, veoma je zahtjevan i kompleksan posao, kako bi se kontinuirano pratila njihova djelatnost, pa je pred autorom bio veoma zahtjevan posao kojeg je uspješno obavio. Autor, kao mlad istraživač i historičar svojim stručnim zaključcima i ocjenama potkrijepljenim historijskim izvorima vodi nas iz teme u temu tako da se uvijek prezentuju historijske činjenice o događajima koji su se desili. U knjizi je obrađeno djelovanje Jugoslovenske muslimanske organizacije (JMO) od uvođenja kraljevske diktature odnosno od januara 1929. do sloma Kraljevine Jugoslavije u aprilu 1941. godine. U završnom poglavlju (Epilog. U Ratu i revoluciji)

1

Piše: Hadžija Hadžiabdić Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine

autor u vidu historijske obavijesti govori o djelatnosti stranačkih ostataka u Drugom svjetskom ratu i Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH), te njihovoj sudbini nakon komunističkog preuzimanja vlasti 1945. godine i revolucionarnom obračunu sa svim građanskim političkim strujama. Na početku knjige Jugoslovenska muslimanska organizacija 1929.-1941. (U ratu i revoluciji 1941.-1945.) objavljeni su Pristup, Predmet, Izvori i Zahvale, str. 9-14, a knjiga je zatim podijeljena na šest međusobno povezanih tema. U prvoj temi: UVOD - JMO u političkom životu Kraljevstva/Kraljevine SHS 1919.-1929. str. 9-29. autor nas uvodi u historijski kontekst zbivanja nakon sloma Austro-Ugarske i stvaranja nove države Kraljevstva/Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS). Autor pored relevantnih istorijskih izvora na veoma stručan način koristi fotografiju kao i karikaturu u kontekstu historijskog izvora. U drugoj temi: KRALJ I NAROD U DIKTATURI 1929-1935., str.33-203, autor kroz više podnaslova obrađuje: Uspostava i obilježja šestosiječanjskog poretka, JMO u Kraljevskoj diktaturi, Muslimani pristaše kraljeve diktature, Uspon Gajretovog nacionalizma, Uspostava Islamske vjerske zajednice Kraljevine Jugoslavije i „begovska agrarna reforma“, Hercegovački disidenti JMO u kraljevoj diktaturi, Politička akcija Saliha Baljića i Muhameda Riđanovića, JMO od sarajevskih punktacija do skupštinskih izbora 1935., Korijeni Jugoslovenske radikalne zajednice i JMO na skupštinskim izborima 1935. U ovoj temi autor historijske činjenice potkrepljuje faksimilima dokumenata, fotografijama, (koje do sada nisu objavljivane) uz podatke ko se nalazi na njima i političkom karikaturom iz tog vremena. Tu su i faksimili mnogih predizbornih letaka i izvoda iz štampe koje autor koristi veoma stručno i govori o mnogim historijskim činjenicama koje su do sada bile malo dostupne javnosti.

Zlatko Hasanbegović rođen je u Zagrebu 1973. godine. Tu je završio osnovnu i srednju školu te studij povijesti na Filozofskom fakultetu

Sveučilišta u Zagrebu, gdje je magistrirao i doktorirao. Radi na Institutu društvenih znanosti „Ivo Pilar“ u Zagrebu. Pripada klasi „mlađih“ historičara istraživača i svojim stručnim i naučnim radovima privukao je pažnju historičara sa bivšeg ex jugoslavenskog prostora. Objavio je više radova u stručnim i naučnim časopisima kao i nekoliko knjiga. Od toga bih istakao knjigu Muslimani u Zagrebu 1878.-1945. Doba utemeljenja (Medžlis Islamske zajednice Zagreb-Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2007.)

50

Broj 27


BOŠNJAČKI GLAS U trećoj temi: JEDAN KRALJ, JEDAN NAROD, JEDNA DRŽAVA. U JUGOSLOVENSKOJ RADIKALNOJ ZAJEDNICI 1935.1939., str. 207-500, autor kroz više podnaslova hronološki obrađuje: JRZ i vlada Milana Stojadinovića, Ulazak JRZ, Muslimanska organizacija protiv Jugoslovenske muslimanske organizacije, JRZ u Bosni i Hercegovini, Problem stranačke organizacije i unutrašnjih odnosa, JRZ u Bosni i Hercegovini na općinskim izborima 1936. i srpska protuvladina akcija, Odnosi u JRZ u Bosni i Hercegovini i konkordatska kriza, JRZ u Bosni i Hercegovini od konkordatske krize do skupštinskih izbora 1938., Odjeci oporbenog sporazuma iz Farkašića, JRZ u Bosni i Hercegovini na skupštinskim izborima 1938., Spahin „akreba medžlis“, Korijeni stranačkog rascjepa, Spahina Islamska vjerska zajednica, Između obnove vakufske autonomije i stranačkog nadzora. Autor u ovoj temi koristi veliki broj fotografija, plakata, karikatura, neobjavljenih dokumenata kao historijski izvor u dokumentovanju historijskih činjenica. U četvrtoj temi autor je obradio OBNOVA AUTONOMISTIČKOG PROGRAMA I BORBA ZA SPAHINO NASLJEĐE 1939.1941., str. 501- 724. te kroz više podnaslova hronološki obrađuje događaje 1939-1941. i to: Odnosi u JRZ-u u Bosni i Hercegovini od pada Stojadinovića do uspostave Banovine Hrvatske, Problem Bosne i Hercegovine u pregovorima Cvetković – Maček, Izbor Džafera Kulenovića za Spahina političko-stranačkog nasljednika, Kulenovićeva obnova autonomističkog programa i odjeci u političkom životu, U rascjepu između „Muslimanskog pokreta“ za autonomiju Bosne i Hercegovine i JRZ-a, Obilježavanje godišnjice smrti Mehmeda Spahe i konačan stranački rascjep. Behmen protiv Kulenovića. Autor u ovoj temi veoma stručno analizira brojne historijske činjenice u prelomnim trenucima za Bosnu i Hercegovinu i donosi stručne ocjene i zaključke potkrijepljene mnogim nepoznatim i manje poznatim činjenicama. U petoj temi: EPILOG, U RATU I REVOLUCIJI, str.727-819, autor je je kroz dva podnaslova obradio interesantne teme: Od JRZ-a do ustaškog pokreta i Komunističke partije Jugoslavije. U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, U žrvnju komunističke revolucije. Likvidacija stranačkih ostataka i sirijski egzil Džafera Kulenovića. U šestoj temi: ZAKLJUČAK, str. 823-828, i na engleskom jeziku SUMMARY The Yugoslav Muslim Organization in the political life of the Kingdom of Yugoslavia, 1929-1941. In the War and Revolution, 1941-1945., str.829-835. autor daje pregled djelovanja JMO od sloma Austro-Ugarske i stvaranja Kraljevine SHS i njenog utemeljenja od 1919. godine kada okuplja bosansko-hercegovačke muslimane koji politički djeluju sve do sloma Kraljevine Jugoslavije. Zbog neočekivane smrti njenog lidera Mehmeda Spahe prije zaključenja sporazuma Cvetković – Maček produbljena je upravno-politička podjela Bosne i Hercegovine. Spahina smrt uoči Drugog svjetskog rata dovela je do borbe za njegovog političkog nasljednika u vodstvu JMO. Za Spahinog političkog nasljednika izabran je Džafer Kulenović čemu se suprotstavio dio stranke što će prerasti u trajnu podjelu JMO. Nakon uspostave Banovine Hrvatske Kulenović je obnovio tradicionalni autonomistički program i postavio službeni zahtjev da se u sklopu nastavka državnog preuređenja uspostavi autonomna Bosna i Hercegovina u svojim povijesnim granicama. To je izazvala široku srpsku crkveno-nacionalnu akciju u Bosni i Hercegovini suprotstavljenu muslimanskom autonomističkom zahtjevu. Nasuprot Kulenoviću, koji traži oslonac u Mačeku i HSS, druga skupina njegovih stranačkih protivnika, okupljena oko Šefkije Behmena, težila je ostvarenju autonomistič-

PROSINAC 2013

kog cilja isključivom saradnjom sa srpskim političko-stranačkim strujama. JMO je ovim rascjepom uoči Drugog svjetskog rata prestala postojati kao jedna politička organizacija. U sklopu poratnog komunističkog preuzimanja vlasti proveden je revolucionarni obračun sa svim zatečenim ostatcima predratnih građanskih političko-stranačkih struja, čime su u zemlji trajno prestali egzistirati i posljednji ostatci JMO. POPIS SLIKOVNIH PRILOGA nalazi se na str. 837-849, sa podatcima u čijem su vlasništvu pojedine fotografije. IZVORI I LITERATURA nalaze se na str. 853-864. O obimnoj dokumentaciji koju je koristio autor govori nam 1947 citata u knjizi. Između ostalog, autor je za izradu ove značajne knjige koristio arhivske fondove iz: Arhiva Bosne i Hercegovine – Sarajevo, Historijskog arhiva -Sarajevo, Arhiva Gazi Husrevbegove biblioteke - Sarajevo, Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine – Sarajevo, Arhiva Jugoslavije – Beograd, Istorijskog arhiva Beograd, Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Zagreb, Državnog arhiva u Zagrebu, Državnog arhiva u Splitu. Pored fondova doktor Zlatko Hasanbegović za pisanje knjige koristio je veliki broj objavljenih izvora, članaka i knjiga, koje je abecedno nabrojao, što će olakšati istraživačima da dođu do literature potrebne za izučavanje političkih partija u Kraljevini Jugoslaviji. Na kraju ove vrijedne knjige nalazi se KAZALO OSOBNIH IMENA, str.,865-879, u kojem su abecedno nabrojana sva imena pomenuta u ovoj knjizi. Na zadnjoj stranici ove knjige dana je BILJEŠKA O AUTORU, str. 880, s kratkom biografijom. Ova vrijedna historiografska knjiga Jugoslovenska muslimanska organizacija 1929.-1941. (U ratu i revoluciji 1941.1945.) izašla je u izdanju Biblioteke Bosana - Bošnjački pisci u Hrvatskoj čije je urednik Dževad Jogunčić, koji je vrhunski uredio ovo izdanje. Recenzenti ove knjige su poznati historičari i eksperti za oblast političkih stranaka prof.dr. Ivo Banjac i dr.sc. Stjepan Matković. Knjigom Jugoslovenska muslimanska organizacija 1929.1941. (U ratu i revoluciji 1941.-1945.) autor Zlatko Hasanbegović je svojim istraživačkim naučnim radom na jednom mjestu dao sve dostupne podatke o političkom djelovanju Jugoslovenske muslimanske organizacije. Knjiga je upotpunila jedan dio neistražene nacionalne historije u političkom djelovanju Bošnjaka – Muslimana organizovanih u političke stranke, posebno JMO, u Bosni i Hercegovini kao i njenom djelovanju na prostoru bivše Jugoslavije. Knjiga Jugoslovenska muslimanska organizacija 1929.1941. (U ratu i revoluciji 1941.-1945.), prepuna je historiografskih podataka potkrepljenih mnogim dokumentima, mnogobrojnim fotografijama i citatima i ostavit će veoma značajan trag u izučavanju političke historije na južnoslavenskim prostorima. Knjiga će dobro doći svima onima koje interesuje nacionalna historija Bosne i Hercegovine da upotpune i prošire znanje na ovu temu. Zato je preporučujem naučnoj javnosti, profesorima, učenicima, studentima, historičarima i svima onima koje interesuje historija Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije da popune svoje znanje i nastave istraživanje na ovu temu.

51


BOŠNJAČKI GLAS

52

Broj 27


BOŠNJAČKIHUTBE GLAS

Književni kutak Merjema Vjeru. Hazreti Ibrahima koja se očitova na brdu Morija s Ismãilom kao kurban-žrtvom, i vjeru. Nam Muse na gori Horebu gdje primi od Allaha ploče Zakona; baštini, u An-Nasri djevica Merjema kad povjerova meleku Džebrailu da će roditi Allahova Poslanika Mesiha Isu Pejgambera. Zato jê Milostivi i Samilosni, na kraju puta prevede preko Sirat-ćuprije, mosta iznad Džehennema tanjeg od dlake, oštrijeg od sablje, i uvede u zelene vrtove; Dženneta. Zdravko Šilić

PROSINAC 2013

Magbula Da ti je ime Magbula umjele bi te sretne ruke grliti, umjele bi ti usne tiho pjevati. Plavu bih ti maramu u kose vezao da cvjetnu livadu pogaziš, da bijelu danu prkosiš; kad se prošećeš prkosna šafrane igrom da zavodiš, prelijepa Magbulo. Da ti je ime Magbula umio bih te budan sanjati, umio bih te sanjiv buditi. Nježan cvijet bih u njedrima nosio u cvijetu bih skrivao Magbulu; uzalud bi za tebe pitali, uzalud bi te svuda tražili, u njedrima te skrivam Magbulo. Da ti je ime Magbula odrekao bih se neba i zvijezda, ljepša je od neba Magbula. Kiša bi uzalud da padne molila, preča je od kiše Magbula; Pjesme bih niz vjetar bacao, ljepša je od pjesama Magbula. Pero Škobo

53


BOŠNJAČKI GLAS

Tuga Hafizova Mjesec je zrakama bunar zavodio Munare vjetru dove šaputale Uzdah se sitan noći obećao Tu noć, Noć kad ona mu se na vjernost zaklinjala. Sad u đulistanu s ružama samuje Zoru iščekuje ostavljeno štene; Odnijela je sa sobom osmijehe I sve ono što roba grijati umije Nestalo je, Nestalo je noćas u daljine, Aman nepoznate... Od mehane svu noć se cika-vika čula Udario slatki grijeh vinom u sva zvona Dukatima zlatnim kafedžija vrti; A po stolovima ko po vatri živoj Bosonoga đaurka pleše lamma badu Zavezala pamet starome sazliji Što oplete đule niz bedeme stare, Što raskući dvore da složi harfove Ne bi li joj oči cvijetom opčinio; A ptica mu noćna kajde rimovala A pod prstima mu žice popucale

54

A po čivijama mu kose objesila, Aman divne… Zakloni Hafize lice iza toploga shemagha Da ti ga noćni vjetar ne nagrdi Zakopčaj rever da sreća ne uđe Pritisni puce neka tuga spava, Plači Hafize Suze grijeh nisu; Nek’ isprate oči umiruće zvijezde Dok iznad Shiraza ludi derviš pleše, Obori pogled s nebesa u travu, Gle, Sitni cvjetići pjesmu izatkali Malešna stopala vrtom pogazila Dobro ti jutro pomršena travo Donijela si sitnu sreću na uranku, Aman hudu… Pero Škobo

Broj 27


BOŠNJAČKI GLAS

Melek od Horasana U sutonu dana obgrlit ću svoju ljubav pravu Krila njena trepere u ritmu sunca Okrilje dršće moje Neka nebo svjedok jedini ljubavi njene bude Duša će moja u sutonu pjevati nježne pjesme Srnama malešnim I svako živo biće raduje se mojoj dragoj Od velike sreće posrću gorom zečići opijeni I gorsko lane tihim glasom je sebi vabi Ah Koliko dana je samo lila tuga Koliko bi dugački da se ispruže svi tužni dani bili Za mojom dragom A sad samo sreća okom igra Stihove davno zaboravljene joj ponudih Ponesi sobom na nebo Anđele sve duše zaljubljenih U kolu anđeoskom spomeni njeno ime Moje bosonogo djetinjstvo i sitan koji grijeh zaboravi U preši velikoj Nebeskoj Umire mi duša za onim što cvijet je svijeta za sva vremena davno bio Umire mi duša za Cvijetom tisuću godina što miriše Ah Minula ljubav neka daleka boli me oko srca Što sanak sanja Aman u Širazu I za onom umrijeh što cvijet je nježni Ta Labudica moja zanjihana Što me mami miris samoga njenog postojanja I lica lijepoga Miris Koraka njenoga I duše njene me u sutonu opija De savij krila Njima sakrij moju tugu za danom kad odoh daljinom Ah Što ne ponesoh sunce tada sobom jedno Da me grije Kad čeznem da mi unese radost u biće Da ga na grudima njišem Ah Visoko u gore da ga samotnjačke nosim Moje Pa zar sam se okrenuo na tebe anđele osamljeni Možda jesam Ja izdajnik Proklinjem svake noći dane u kojima te ostavih samu Da tugom mreš

PROSINAC 2013

Svjetlo ti šaljem da me nađeš I plavu ružu da se prisjetiš mojih vrtova Lastavice moja nježna Moj grijeh što pogledah tvoje oči Veliki je kao nebo Ali čist je Kao kišne šume Kao kišne trave Venu i bole za tobom razbluđene moje niske bijele Svakim danom Draga I zavezanih bih očiju prepoznao bijel dan Dan u kome prolaziš cvjetnom livadom Dan u kome mirišeš Noć u kojoj uzdahneš Tvoj sitan korak poznam u mojoj noći draga Kad iziđeš na rajska vrata Ne zaboravi sunce ponijeti sobom Da svijetli na visinama Dugo Dugo tamo pjesme nježne tebi čitati Kanim Onaj cvijet što ne vene uđe mi u srce I sitan plamičak nade ti si Ili to okom samo bljesnuše visoke bajne duge Ili to mame lice zvijezde visoke Draga Bješe’ to cvijetak bijeli Golub možda Prozračni u duši veo Ili to dugom hodi moja draga Bješe’ to san ili java Krilo ili okrilje nježno bješe Mikaella Ili to Ptica Rajska široko u moje ušetala dvore Pogledaj dušu moju načetu Anđele Kome sad trebam takav Kome valjam Što će okrilje bez krila Dan bez noći Igra bez uzdaha Neka te zakloni sudbe hir Ne vjetar u milo lice Ne pijesak u oči Samo ti smiraj tvome lijepome licu Samo ti duši vječan mir

Pero Škobo

55



Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.