kreativan, odgovoran i ostvaren život u odraslom dobu. Prve godine života presudne su za očuvanje zdravlja i pravilan rast i razvoj djeteta. Članice Ujedinjenih nacija su se obavezale da do 2015. godine dostignu Milenijumske razvojne ciljeve, prema kojima treba da se obezbijedi optimalna zaštita zdravlja, pravilna ishrana i njega, prevencija poremećaja i bolesti koje se mogu spriječiti pravilnom brigom o zdravlju, ali i osnaživanje dobre roditeljske prakse čije se ponašanje i stavovi direktno odražavaju na razvoj djeteta u ovom periodu. Nakon roditelja sa djecom u najmlađem uzrastu najčešće su pedijatri, čija se uloga ostvaruje praćenjem rasta i razvoja, zaštitom zdravlja i primarnom prevencijom, kao i kroz obrazovanje i motivaciju roditelja - kazao je ministar Radunović. Osim za pedijatre, publikacija je vodič i za roditelje koji će u njoj, naglasio je ministar, naći osnovne principe njege bolesnog djeteta u kućnim uslovima, uputstva za rano prepoznavanje stanja i bolesti koja mogu ugroziti zdravlje djeteta i preporuke u kojim situacijama da potraže stručnu pomoć. Ključna tema publikacije, dojenje djeteta, promoviše ujedno, prema mišljenju Radunovića, jedan od prioritetnih zadataka zdravstvene zaštite u Crnoj Gori transformaciju svih porodilišta u „porodilišta po mjeri djeteta i majke”. Tek svako peto dijete u Crnoj Gori doji šest mjeseci Autorka priručnika dr Miljanović naglasila je da su njegove teme opšte pedijatrijske, ali i da su zasnovane na dosadašnjim iskustvima, te zahtjevima trudnica. Ona je prikazala statističke podatke o prisutnosti dojenja u Crnoj Gori i njegovim prednostima. - Tek 19 odsto, ili svako peto dijete, doji do pola godine, a svako četvrto do tri mjeseca. Kontinuirano dojenje tokom druge godine nastavlja se samo kod četvrtine djece, a pravovremena dopunska ishrana samo kod trećine. Prvi podoj tokom prvog sata života ima svega 25 odsto, a trebalo bi da ga ima svako novorođenče. Najlošiji su rezultati, prema našem istraživanju, u gradovima, centralnom i južnom dijelu države. Uspješnost uspostavljanja laktacije u prvom satu najmanja je kod obrazovanih i trudnica iz najbogatijih porodica. Pravilnu ishranu u prvoj godini ima svega 25 odsto djece, što znači da su imali najmanje dva dopunska obroka od 6 do 9 mjeseci, odnosno tri obroka od 9 do 11 mjeseci - kazala je dr Miljanović, ističući da slika nije bolja ni kada se radi o stavovima roditelja o tome kada zatražiti ljekarsku pomoć. - Među našim ispitanicima 46 odsto njih je koji primarno slušaju savjete ljekara o tome kako da brinu o zdravlju svog djeteta. Veoma je veliki procenat onih koji još uvijek prije poslušaju savjete iz komšiluka, od tetki, baki... Među Romima i raseljenim licima taj procenat je još veći. Svega 5 do 10 odsto roditelja odgovorilo je da dijete treba odvesti kod pedijatra ako ubrzano diše, malo jede ili slabo mokri, što su znaci oštećenja zdravlja. Dojenje za vrijeme proliva, povraćanja i dehidracije ima svega 13 odsto, a malo roditelja koristi sredstva za oralnu rehidraciju. Oko 98
odsto njih ipak dobije zadovoljavajuću nadoknadu tešnosti. U ovom priručniku smo se najviše pozabavili prirodnom ishranom, jer su njene prednosti nesumnjive. Prema američkim istraživanjima, djeca koja doje četiri mjeseca imaju značajno više problema nego djeca dojena pola godine, kod kojih su hospitalizacije manje za 70 odsto. Njima je i četiri puta manji rizik za razvoj pneumonije u uzrastu između četiri i šest mjeseci, 63 odsto manje imaju problema sa upalom krajnika, 64 odsto manje pate od gastrointestinalnih infekcija, 42 odsto imaju manji rizik od alergijskih stanja, gojaznosti, dijabetesa, a 20 odsto je manji rizik od razvoja leukemije. Takođe je za 36 odsto manji rizik od iznenadne dojenačke smrti - kazala je dr Miljanović, naglašavajući da je studija rađena u Crnoj Gori pokazala da je duže dojenje najbolji protektivni faktor od upale krajnika. Direktorka Instituta za bolesti djece i predsjednica Udruženja pedijatara Crne Gore dr Danojla Dakić, ocijenila je da je publikacija napisana jednostavno i prihvatljivo za roditelje, a dovoljno stručno za pedijatre kojima će pomoći u njihovoj osnovnoj djelatnosti. Ona smatra da društvo treba da brigu o najmlađima stavi na prvo mjesto, jer su oni njegova najveća vrijednost. D. Novčić
31