Medical 164

Page 1

5. DECEMBAR 2022. GODINA XIV BROJ 164 www.medicalcg.me 1.50 Uspješno održana prva godišnja konferencija Instituta za ljekove i medicinska sredstva ● Hipokrat ● Osteoporoza ● Dislipidemija i gojaznost ● Novembar - mjesec borbe protiv karcinoma pluća ● Procjena rizika za nastanak nasljednog karcinoma dojke ●Endokrina terapija karcinoma dojke ●HPV imunizacija – iskustva iz ambulante Intervju: dr sci med. Jelena Ristić

Impresum

Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica

Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić

U R E D N I Š T V O

Dr Aleksandar Mugoša, kardiohirurg

Prof. dr sc med. Aneta Bošković

Prof. dr Bogdan Pajović

Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković

Milanka Žugić, dipl. ph

Dr Milorad Drljević, spec. urolog

Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović

Prim. dr Veselin Stanišić, mr sc

S T A L N I S A R A D N I C I

Dr Biljana Ivelja, pedijatar

Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković

Dr Emir Muzurović

Dr Igor Mićunović, dr sci med.

Prim dr Julija Bošković

Mr ph. Maja Stanković

M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog

Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar

Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij.

Dr pharm. Nemanja Turković

Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Dr Rifat Međedović

Prim. dr Sabahudin Pupović

Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić

Dr Snežana Grubač

Dr Snežana Tomić

Dr Vasilije Bošković

Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić

Dr Vesna Mitić-Lakušić

Dr Zorica Bajović, radiolog

Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci

Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print

Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica

Tel. redakcije: 067 803 697

E-mail: redakcija@medicalcg.me

E-mail:
Marketing:
www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID
U
V O Dr
Dr
Dr
Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Tomić Dr Vasilije Bošković Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me www.medicalcg.me Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa IZ SADRŽAJA foto: shutterstock Održana prva godišnja Konferencija Instituta za ljekove i medicinska sredstva 8 – 10 Zajedno za bezbjednu primjenu ljekova Mr ph Veselinka Vukićević 11 – 13 Intervju: dr sci med. Jelena Ristić 14 – 15 Hipokrat Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić 20 – 22 HPV imunizacija – iskustva iz ambulante Prim. dr Edita Bašović 24 – 25 Hronika Crne Gore 26 – 37 Procjena rizika za nastanak nasljednog karcinoma dojke Dr Nataša Kadič 47 – 49 Endokrina terapija karcinoma dojke Dr: Nada Bajić, dr Bojana Šćekić, dr Nikolina Roganović 50 – 51 Novembar – mjesec borbe protiv karcinoma pluća 52 – 53 Dislipidemija i gojaznost Dr Đorđije Krnjević 55 – 57 Održana Endokrinološka radionica u Budvi 58 – 61 Osteoporoza Dr Aleksandar Đogo 62 – 63 Ujedinjeni protiv otpornosti bakterija na antibiotike 64 ISQua - Međunarodni principi za standarde u zdravstvu Mr Jovan Šofranac 66 – 68 Održana prva Instituta za ljekove i medicinska sredstva 8 – 10 ljekova 14 – 15 Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić HPV imunizacija – iskustva iz ambulante Prim. dr Edita
24 – 25 Hronika Crne Gore 26 – 37 Procjena rizika za nastanak 50 – 51 Dr Đorđije Krnjević radionica u Dr Aleksandar Đogo 62 – 63 Ujedinjeni protiv otpornosti ISQua - Međunarodni principi za standarde u zdravstvu Mr Jovan Šofranac 66 – 68
marketing@medicalcg.me
067 395 032
13921296 Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić
R E D N I Š T
Aleksandar Mugoša, kardiohirurg
Milorad Drljević, spec. urolog
Biljana Ivelja, pedijatar Dr pharm. Nemanja Turković
Bašović

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o. Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125 Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: o ce@farmegra.com

POSTOJEĆA KALKULOZA U BUBREZIMA

I URINARNOM SISTEMU

STVARANJE KALKULOZA I PREVENCIJA RECIDIVA

HRONIČNE BOLESTI BUBREGA INFEKCIJE URINARNOG SISTEMA

Antioksidativno dejstvo: Sprječava oštećenja tkiva, čime se sprječava stvaranje kamena u bubregu

Antiinflamatorno dejstvo: Sanira mikro povrede i podržava antibakterijsku terapiju

Diuretičko dejstvo: Podržava urinarni tok, rastvaranje i ispiranje konkremenata

Spazmolitično dejstvo: olakšava eliminaciju kamena Svojstva helatiranja: Sprječava formiranje oksalatnog kamena kroz formiranje kompleksa sa citratima

Renoprotektivno dejstvo: Efekat podržan kombinacijom svojstava

Protopharma.eu
A
IZBOR STRUČNOSTI
NE SLUČAJNOSTI
Tradicionalni biljni preparat za zdravlje bubrega i urinarnog sistema

Prva godišnja konferencija Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CInMED) pod nazivom Evropska perspek tiva CInMED-a – saradnjom i partnerstvom do zajedničkog cilja održana je u prostorijama hotela CUE u Podgorici. Ovaj trodnevni veoma sadržajni program realizovan je u periodu od 1. do 3. decembra, a organizovan je u saradnji sa projektom MEDI-THEFT. Konferencija je izazvala veliko interesovanje, budući da je bilo prisutno više od 200 učesnika iz zemlje i inostranstva, predstavnici Vlade, akademske zajednice i međunarodnih institucija, regulatornih tijela iz regiona, farmaceutskog sektora, kao i eksperti i spoljni saradnici Instituta. Pored edukativnog, konferencija je imala i humanitarni,

donatorski karakter, budući da se Institut, kao nastavna baza Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, opredijelio da putem kotizacija obezbijedi sredstva potrebna za formiranje nove, savremene laboratorije Medicinskog fakulteta, u svrhu unapređenja kvaliteta izvođenja praktične nastave, kao i naučnoistraživačkog rada.

Institut je u prethodnih godinu postigao fascinantne rezultate, koji će služiti na čast budućim generacijama, svim našim saradnicima i zdravstvenom sistemu. CInMED je postao institucija koja garantuje kvalitet i bezbjednost ljekova i u koju građani i zdravstveni sistem mogu imati puno povjerenje – kazala je direktorica ove institucije doc. dr Snežana Mugoša otvarajući prvu godišnju

USPJEŠNO ODRŽANA PRVA GODIŠNJA KONFERENCIJA INSTITUTA ZA LJEKOVE I MEDICINSKA SREDSTVA CRNE GORE CInMED DOBIO POHVALE ZA ORGANIZACIJU SADRŽAJNE I PLODONOSNE PRVE GODIŠNJE KONFERENCIJE NAGLAŠEN ZNAČAJ SARADNJE I PARTNERSTVA 8

konferenciju Instituta u hotelu CUE u Podgorici.

Dr Mugoša je predstavila rezultate koji su Institut pozicionirali, kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom planu, kao instituciju koja garantuje kvalitet, bezbjednost i e kasnost ljekova i medicinskih sredstava.

CInMED kao jedan od najvažnijih stubova crnogorskog sistema zdravstva

Budući da je prva godišnja konferencija Instituta događaj od posebnog značaja za e kasnije funkcionisanje zdravstvenog sistema u Crnoj Gori, prisutnima na svečanom otvaranju obratio se ministar zdravlja Dragoslav Šćekić.

U prethodnih godinu dana, svi postupci i procesi u Institutu su ubrzani, od kojih pojedini i do pet puta. Istakla bih neke konkretne rezultate: značajno smo skratili rokove za izdavanje dozvola za stavljanje u promet za inovativne ljekove i time stvorili preduslov za dostupnost novih terapija na Listi ljekova. Pored toga, veoma smo povećali e kasnost u postupcima odobravanja generičkih ljekova, koji će stavljanjem na Listu ljekova omogućiti velike uštede za zdravstveni sistem i povećati broj terapijskih opcija za naše zdravstvene radnike i pacijente – kazala je dr Mugoša. Takođe je navela da su odobreni prvi veterinarski ljekovi i da je time postavljen temelj za regulisanje tržišta veterinarskih ljekova. Pripremili smo brojne podzakonske akte, privodimo kraju izradu novog portala, a započeta je i digitalizacija svih poslovnih procesa uvođenjem aplikacija obaveznih u Evropskoj uniji. Naša Laboratorija intenzivno radi na obezbjeđivanju zaštite građana od ljekova koji ne ispunjavaju stroge standarde kvaliteta koje Institut primjenjuje u svom svakodnevnom radu, dok Inspektorat sprovodi nadzor u skladu sa najvišim evropskim standardima, čime se sprečava ulazak falsi kovanih ljekova u legalni lanac snabdijevanja – dodala je Mugoša.

Polazna zamisao naših reformi je da tražimo i nudimo rješenje. Zahvaljujući ovakvom pristupu, danas dobijamo pohvale za naš rad od klijenata, partnera, ali i sa brojnih međunarodnih, za našu instituciju relevantnih adresa. Naročito nam je važna podrška koju je Institut dobio od najviših predstavnika Evropske komisije, Evropske agencije za ljekove, kao i evropskih odnosno međunarodnih regulatornih organa u oblasti ljekova i medicinskih sredstava po pitanju svog daljeg razvojnog puta – kazala je Mugoša, naglašavajući da ovako dobre rezultate ne bi bilo moguće ostvariti bez dobre saradnje i partnerskog odnosa sa klijentima.

Dr Mugoša je istakla da je Institut nezavisna i nepristrasna institucija u čiji rad građani i cjelokupni zdravstveni sistem mogu imati puno povjerenje, te da smatra da su izgradnja partnerskih odnosa sa klijentima i saradnicima, drugim ključnim činiocima zdravstvenog sistema na čelu sa Ministarstvom zdravlja, kao i uključivanje javnosti i pacijenata u regulatorni proces od presudnog značaja za stvaranje uslova koji pogoduju razvoju tržišta ljekova i medicinskih sredstava, a time i njihovoj većoj dostupnosti građanima.

Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić

Ministar zdravlja konstatovao je da Institut nakon organizacionih promjena pod liderstvom novog menadžmenta značajno unaprijeđen i da veoma kvalitetno obavlja nadležnosti.

Institut svoj rad temelji na principima dobre regulatorne prakse, usvojene kroz rad i razmjenu iskustava sa kolegama iz regiona, a posebno evropskih zemalja i jedan je od najvažnijih stubova crnogorskog sistema zdravstva. Kroz sistem farmakovigilance koji je razvio Institut, ljekari i zdravstvene ustanove imaju mogućnost da na jednom mjestu imaju informacije o bezbjednosnim pro lima ljekova, kao i da u najbržem roku budu obaviješteni o preduzetim mjerama u slučaju identi kovanja problema u njihovom kvalitetu, bezbjednosti i e kasnosti – kazao je Šćekić.

Timski rad i kolegijalnost, kao i opredijeljenost Instituta ka konstantnom usavršavanju i unapređenju, kako je naglasio, rezultirali su uspjehom koji će biti od koristi za naš zdravstveni sistem i građane.

Priznati predavači na otvaranju konferencije

Direktor hrvatske Agencije za lijekove i medicinske proizvode, prof. dr Siniša Tomić istakao je da saradnja ove dvije institucije traje prilično dugo i naročito je intenzivirana kroz EU Twinning projekat „Podrška Institutu za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CInMED)“, sa krajnjim ciljem jačanja zdravstvenog sistema i zaštite pacijenata.

Ojačani su institucionalni kapaciteti i vidljivost Instituta, unaprijeđen sistem farmakovigilance, sistem nadzora medicinskih sredstava u Crnoj Gori i poboljšan sistem izdavanja dozvola, inspekcije za ljekove i kliničkih ispitivanja. Na temelju prijateljskog odnosa nastavićemo misiju gdje će naši eksperti razmjenjivati informacije i učiti jedni od drugih – poručio je Tomić.

Mr pharm. Pavle Zelić iz Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije govorio je o tome kako upregnuti moć umjetnosti u javnozdravstvene svrhe, od primjera iz istorije do prevencije budućih pandemija.

Doc. dr med. spec. Snežana Mugoša
9

Prof. dr Svetlana Ibrić sa Farmaceutskog fakulteta u Beogradu govorila je o izazovima četvrte industrijske revolucije u farmaciji.

Predstavljene nove nadležnosti, aktuelnosti u regulativi i organizovane značajne edukacije

Nakon svečanog otvaranja i predstavljanja impozantnih rezultata koje je ova institucija uspjela da ostvari u proteklih godinu dana, učesnici su bili u prilici da se upoznaju sa brojnim inovacijama u radu Instituta, novim nadležnostima i aktuelnostima u regulativi, kao i drugim temama od značaja za uspješno poslovanje farmaceutskog tržišta.

Drugi dan održavanja konferencije bio je posvećen Inspektoratu Instituta, predstavljanju njegovih novih nadležnosti i budućim planovima u oblasti primjene evropskih smjernica dobre prakse u distribuciji ljekova, kao i u farmakovigilanci. Zaključeno je da Institut izuzetno uspješno primjenjuje ove standarde u praksi i time podiže nivo kvaliteta distribucije ljekova od proizvođača do krajnjeg korisnika, kao i sistema praćenja neželjenih dejstava ljekova. Naime, implementacija smjernica Dobre prakse u distribuciji, kao najznačajnijeg alata u borbi protiv ulaska falsi kovanih ljekova u legalni lanac snabdijevanja, obezbjeđuje da do naših pacijenata dođu samo kvalitetni, bezbjedni i e kasni ljekovi.

Sesija posvećena inspekciji u farmakovigilanci je pružila uvid u aktivnosti koje Institut i nosioci dozvole za lijek obavljaju u cilju nadzora nad primjenom ljekova u Crnoj Gori, te kontinuirane procjene odnosa koristi i rizika koji prate njihovu primjenu. Predstavljeni su zahtjevi nacionalne, kao i regulative Evropske unije (EU) u oblasti farmakovigilance, kako bi nosiocima dozvole za lijek bile pojašnjene zakonom propisane obaveze. Ovo je bila idealna prilika da se diskutuje na temu smjernica u dijelu koji se odnosi na inspekciju u farmakovigilanci. Kako je u pitanju nova nadležnost Instituta, nosioci dozvole za lijek su sa velikom pažnjom ispratili izlaganja vezana za aktivnosti planirane u ovoj oblasti, kao i primjere i iskustva, kako bi se adekvatno pripremili za predstojeće provjere i svoj sistem farmakovigilance maksimalno

usaglasili sa zahtjevima regulative. Treći dan konferencije imao je izuzetno raznolik i bogat sadržaj, te su predavanja, kao i diskusije bili izuzetno plodonosni. Predstavljena je nova organizaciona jedinica Instituta – Laboratorija, koja je usmjerena na kontrolu tržišta u pogledu detekcije substandardnih i falsi kovanih ljekova. Laboratorija posjeduje izuzetno so sticirane tehnike, odnosno X-ray difraktometar i X-ray uorescentni spektrometar. Ovi instrumenti su veoma speci čni i precizni, te nijesu karakteristični za druge regulatorne organe u oblasti ljekova, pa je konstatovano da je Institut, pa i Crna Gora otišla korak dalje u obezbjeđivanju zaštite svojih građana od ljekova koji ne ispunjavaju stroge standarde kvaliteta koje Institut primjenjuje u svom svakodnevnom radu. U saradnji sa kolegama iz Agencije za ljekove Italije, prezentovan je MEDI-THEFT projekat koji Institut sprovodi u saradnji sa EU partnerima, a koji za cilj ima prevenciju ulaska kradenih i falsi kovanih ljekova u legalni lanac snabdijevanja. Takođe, predstavljeni su novi podzakonski akti za sprovođenje Zakona o medicinskim sredstvima. Zaključeno je da je od izuzetnog velikog značaja bliže regulisanje oblasti medicinskih sredstava, imajući u vidu da nikada do sada ova oblast nije bila bliže uređena. Kroz broja pitanja i diskusiju zaključeno je da će u uslovima izvjesnosti i predvidljivosti poslovanja nova regulativa umnogome uticati na rast i razvoj sektora medicinskih sredstava u Crnoj Gori.

Konferencija je zaključena okruglim stolom pod nazivom ,,Partnerstvom do zajedničkog cilja“, koji je u cjelosti posvećen pitanjima i komentarima učesnika, a na raspolaganju su im bili kako direktorica i zamjenica direktora, tako i rukovodioci svih centara Instituta. Učesnici su pohvalili dosadašnje reforme i rezultate Instituta i izuzetno uspješnu organizaciju konferencije, ali i dali prijedloge za dalje unapređenje rada ove prestižne institucije. Zaključeno je da je organizacija ovakvih događaja najbolji način za razmjenu znanja i iskustava i sagledavanje pitanja od značaja za oblast ljekova i medicinskih sredstava, ali i za uspostavljanje kontakata i dobrih partnerskih odnosa koji će rezultirati daljim pozitivnim iskoracima kako u poslovanju Instituta, tako i njegovih klijenata i saradnika.

U završnoj riječi, direk torica doc. dr med. spec. Snežana Mugoša zahvalila je učesnicima na prisustvu, a svojim kolegama iz Instituta na uloženom trudu u prethodnom periodu. Timski rad, kolegijalnost, saradnja i pozitivna energija bili su pravi recept da u periodu od samo godinu dana postignemo izvanredno unapređenje naših procesa. Iako nam tek predstoje godine u kojima ćemo postići nove uspjehe, ali i učiti jedni od drugih i zajedno rasti i razvijati se, uvjerena sam da je Institut stvorio tim koji pobjeđuje – zaključila je Mugoša.

CInMED 10

Pacijenti i zdravstveni radnici

- zajedno za bezbjedniju primjenu ljekova

Mr ph Veselinka Vukićević Institut za ljekove i medicinska sredstva

Institut za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) je, od 07. do 13. novembra 2022. godine, učestvovao u globalnoj kampanji #MedSafetyWeek, koja se sprovodi putem društvenih mreža, u cilju obilježavanja sedmice posvećene praćenju bezbjednosti primjene ljekova. Crna Gora je bila jedna od 82 zemlje učesnice kampanje, koja se već 7 godina organizuje pod vođstvom Kolaborativnog centra Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za internacionalno praćenje bezbjednosti primjene ljekova - Uppsala Monitoring Centre (UMC).

Naziv ovogodišnje kampanje je bio ,,Pacijenti i zdravstveni radnici - zajedno za bezbjedniju primjenu ljekova“ a osim UMC, kampanju su podržali i Rukovodioci agencija za ljekove (Heads of Medicines Agencies, HMA) i Međunarodno udruženje nadležnih organa za ljekove (International Coalition of Medicines Regulatory Authorities, ICMRA). Na poziv CInMED, kampanju su putem društvenih mreža podržali i Ministarstvo zdravlja Crne Gore, Farmaceutska komora Crne Gore, NVO Prona, časopis Medical, kao i brojne institucije zdravstvenog sistema Crne Gore,

#MedSafetyWeek 2022 Zemlje učesnice #MedSafetyWeek 2022 11

sa željom da poruka o značaju prijavljivanja sumnji na neželjena dejstva ljekova dopre do što većeg broja zdravstvenih radnika i pacijenata. U saradnji sa UMC pripremljene su video animacije i raznolike edukativne objave, koje su objavljivane na društvenim mrežama, kao i putem medija. Uloga medija u sistemu farmakovigilance je od neprocjenjivog značaja, jer upravo uz njihovu pomoć, tačne i provjerene informacije o ljekovima mogu stići od CInMED do zdravstvenih radnika i pacijenata.

#MedSafetyWeek 2022

#MedSafetyWeek je idealna prilika da se podsjetimo da su ljekovi bezbjedni i e kasni, ali i da svaki lijek može

Kampanja

izazvati neželjena dejstva, iako se ona ne ispoljavaju kod svih pacijenata. Bezbjednost primjene određenog lijeka se dokazuje u toku kliničkih ispitivanja, prije nego što se on nađe u prometu. Ipak, u kliničkim ispitivanjima obično ne učestvuju djeca, trudnice, starije osobe, kao i osobe sa pratećim bolestima, dok kasnije i ovi pacijenti koriste lijek. Takođe, u kliničkim ispitivanjima učestvuje relativno mali broj ljudi, dok je kasnije broj pacijenata koji koriste lijek mnogo veći. Iz ovih razloga, neka neželjena dejstva lijeka, koja se rijetko ispoljavaju, mogu biti otkrivena tek nakon njegovog stavljanja u promet. Zato je posebno značajno praćenje bezbjednosti primjene novih ljekova. Kako bi se smanjio rizik od pojave neželjenih dejstava, ali i poboljšali ishodi liječenja, važno je da pacijenti i zdravstveni radnici znaju na koji način mogu doprinijeti bezbjednijoj primjeni ljekova. Svaka prijava dostavljena od strane pacijenta ili zdravstvenog radnika je važan izvor informacija o lijeku i može biti značajna za procjenu bezbjednosti njegove dalje primjene. Takođe, farmaceutske kompanije, koje su nosioci dozvole za lijek, su u obavezi da prate bezbjednost primjene ljekova za koje su odgovorni i da o tome redovno informišu CInMED. U određenim situacijama, prijave sumnji na neželjena dejstva ljekova mogu rezultirati implementacijom odgovarajućih regulatornih mjera, kao što su nove preporuke vezane za način primjene lijeka, ograničenja u njegovoj primjeni, promjene u doziranju lijeka i slično, a u krajnjem ove mjere se mogu odnositi i na privremeno ili trajno povlačenje lijeka iz prometa. Brzom detekcijom neželjenih dejstava, pažljivom analizom prijava, pravovremenom reakcijom i adekvatnom komunikacijom, mnogi problemi vezani za primjenu ljekova se mogu spriječiti.

#MedSafetyWeek 2022 – Kako do bezbjednije primjene ljekova? 12

Zdravstveni radnici, kao okosnica sistema farmakovigilance, su u obavezi da prijave CInMED svaku sumnju na neželjeno dejstvo lijeka, a naročito ono koje je ozbiljno ugrozilo zdravlje pacijenta, kao i ona neželjena dejstva koja nijesu očekivana tj. navedena u Uputstvu za lijek. Na osnovu Zakona o ljekovima (Službeni list Crne Gore broj 080/20) od avgusta 2020. godine i pacijenti u Crnoj Gori su dobili pravo da direktno prijave CInMED svoju sumnju na neželjeno dejstvo lijeka. Ovo je naročito značajno za praćenje bezbjednosti primjene ljekova koji se mogu nabaviti bez ljekarskog recepta. Ipak, važno je naglasiti da CInMED nije zdravstvena ustanova, tako da se za terapiju ispoljenih simptoma i savjet o eventualnom pekidu primjene lijeka koji je izazvao neželjeno dejstvo, pacijenti moraju obratiti ljekaru. Edukativni materijali distribuirani u toku #MedSa eyWeek kampanje su upravo za cilj imali informisanje zdravstvenih radnika i pacijenata o načinu na koji oni mogu

uticati na bezbjednost primjene ljekova i biti aktivni učesnici sistema farmakovigilance.

Od 2009. godine, Crna Gora je punopravna članica Programa SZO za internacionalno praćenje bezbjednosti primjene ljekova, tako da se sve prijave iz Crne Gore, uz zaštitu ličnih podataka o pacijentima i zdravstvenim radnicima, prosljeđuju i u globalnu bazu podataka o neželjenim dejstvima ljekova koju održava UMC. Zdravstveni radnici koji su zaposleni u domovima zdravlja, opštim bolnicama i AU Apoteke Crne Gore „Montefarm“ sumnju na neželjeno dejstvo lijeka mogu prijaviti kroz informacioni sistem zdravstvene zaštite koji koriste u svakodnevnom radu. Osim toga, pacijenti i zdravstveni radnici sumnju na neželjeno dejstvo lijeka mogu prijaviti i putem odgovarajućih obrazaca, koji su dostupni na portalu CInMED, ali i putem aplikacije za online prijavu, kojoj se takođe pristupa preko portala www.cinmed.me ili skeniranjem QR koda:

#MedSafetyWeek 2022 - Animacije
13
#MedSafetyWeek 2022 – Edukativni materijali

Richter Gedeon - godina jubileja

Za multinacionalnu farmaceutsku kompaniju Richter Gedeon, ovo je period velikih jubileja, nedavno je obeležila 120 godina uspješnog postojanja, 150 godina od rođenja osnivača, farmaceuta Gedeona Richtera, u regionu posluje 15 godina, a već više od 10 godina prisutna je i u Crnoj Gori. O inovacijama u farmaceutskoj industriji, kao i o odgovornosti prema ljudskom zdravlju, razgovaramo sa dr Jelenom Ristić, izvršnom direktorkom kompanije za teritoriju Crne Gore i Srbije.

Za multinacionalnu farmaceutsku postojanja, 150 godina od

• Kada se osvrnete na protekli period, vrijeme korone, aktuelna dešavanja, koliko je izazovno voditi ogranak jedne multinacionalne kompanije kao što je Richter Gedeon?

Svaki poslovni potez sa rukovodećeg mjesta podrazumijeva veliku odgovornost. U izazovnim vremenima je važno da pokažete da ste član društvene zajednice na kojeg ljudi uvijek mogu da se oslone. Ukoliko to uradite, ugled i povjerenje koje vam je ukazano su odlična motivacija i pokazatelj da ste na pravom putu. Nastojimo da stalno proširujemo portfolio proizvoda, unaprjeđujemo naše znanje i razvijamo infrastrukturu i komercijalne kapacitete kako bismo dostigli cilj da do 2028. godine postanemo jedna od vodećih farmaceutskih kompanija svoje kategorije u Evropi. Kroz međusobno povjerenje, trud i zalaganje prevazilazimo sve izazove vremena, a to podrazumijeva i po neku tešku odluku koju je potrebno donijeti. Tokom perioda korone uspjeli smo da sačuvamo ono što je najvažnije za nas, a to su ljudi - naši zaposleni, kako bismo bili snažni i tu snagu prenijeli dalje, čak i kada okruženje oko nas nije toliko snažno ili je pokleklo pod različitim okolnostima.

Dr sci med. Jelena Ristić, specijalista kliničke farmakologije Direktor i zastupnik predstavništva Richter Gedeon
14

Koliko je kompanija napredovala i koliko se razlikuje u odnosu na početke od prije 120 godina?

Kompanija je nastala pod okriljem i vođstvom Gedeona Richtera, farmaceuta, koji je želio da svoje znanje i stručnost upotrijebi za dobrobit čovjeka. Danas, Richter Gedeon predstavlja specijalizovanu farmaceutsku kompaniju usmjerenu ka inovacijama. Naš cilj je da kroz inovativne proizvode doprinesemo borbi protiv bolesti i tako poboljšamo kvalitet ljudskih života. Stoga bi se moglo slobodno reći da je briga o ljudskom zdravlju glavna nit koja se utkala u svaku poru našeg poslovanja. Kroz godine istorije i nagrade koje dobijamo, potvrđuje se da smo na pravom putu i da nismo odstupili od prvobitne ideje i želje osnivača.

U prethodne dvije godine koje je obilježila pandemija, naučili smo mnogo usvajanjem novih pravila igre koje su nametnule okolnosti. U vrijeme Korone je sve stavljeno na test: poslovno okruženje, međuljudski odnosi, zdravstveni sistemi, odnosi sa klijentima. Ipak, kod nas razvoj i inovacije nisu zaustavljene ni u tom periodu. Veoma smo ponosni na činjenicu da smo zakoračili krupnim koracima u novu terapijsku oblast – psihijatriju, donoseći potpuno inovativnu terapiju za pacijente koji boluju od shizofrenije, koja je osvojila i Grand Prix nagradu za inovacije u Mađarskoj. Lijek su razvili naši naučnici i ima odobrenje za plasiranje na preko 70 % farma ceutskih tržišta širom svijeta, među kojima je i Crna Gora.

• Koje inovacije možemo da očekujemo Crnoj Gori u budućem periodu?

Neprekidnim naporima i energijom smo do sada uspješno odgovarali na zahtjeve zdravstvenog sistema i vjerujem da će nam stečena rezilijentnost pomoći u daljem uspješnom poslovanju. Trenutno, u Crnoj Gori imamo registrovano ukupno osam proizvoda iz oblasti ginekologije, psihijatrije, neurologije i kardiologije, dok nam je ideja da u narednom periodu ovaj portfolio proširimo. Ove godine kada obilježavamo 150 godina od rođenja osnivača, farmaceuta Gedeona Rihtera, mogu da kažem da entuzijazam koji je on imao tada i danas se prenosi na sve nas i tim putem dalje idemo.

15

POLIKLINIKA NATAL - MJESTO OD POVJERENJA

Poliklinika „Natal” počela je sa radom 1993. godine. Bila je to prva privatna ginekološka ordinacija u Crnoj Gori. Danas, kao poliklinika koja pokriva najznačajnija polja medicine, ovo je adresa na koju se pacijenti javljaju s puno povjerenja. Danas je „Natal” vodeća poliklinika za žensko zdravlje u regionu.

„Natal” spaja vrhunsku medicinu uz pomoć doktora stručnjaka iz zemlje i inostranstva, iz više grana medicine i sve to kako bi zodovoljili individualne potrebe i najzahtjevnijih pacijenata.

„Natal” je najbolje od medicine za žensko zdravlje na jednom mestu.

Napravljena je kao poliklinika budućnosti organizovana i orijentisana prema pacijentima.

Stručni tim „Natala” čine vrhunski stručnjaci iz zemlje i regiona koji su poznati i priznati u granama medicine za koje su specijalizovani. Budući da se upravo iz razloga njihovog angažovanja Poliklinika svrstava među najbolje u svom poslu, jasno je zašto ova ekipa vrsnih ljekara predstavlja najvažniji resurs „Natala”.

Od sada na novoj lokaciji u Podgorici
16

Najsavremeniji i najbolji ultrazvučni aparat na svijetu GE Voluson E10 predstavlja još jedan od moćnih resursa „Natala”.

Sl. Mamograf Sl. Ultrazvuk

Ističući da prevencija i dobra dijagnostika predstavljaju najbolje čuvare zdravlja, menadžment Poliklinike odlučio se na nabavku uređaja koji predstavlja zadnju riječ tehnologije kada je u pitanju žensko zdravlje. - Ovo je prvi i jedini GE Voluson E10 u Crnoj Gori. Zahvaljujući ovom aparatu i znanju naših eminentnih ljekara iz zemlje i inostranstva, u ordinaciji Natal je reproduktivno zdravlje žene, trudnoća i razvoj fetusa unaprijeđeno do najvišeg nivoa - navodi se u objašnjenju ove namjere1.

Pored toga što je visoko senzitivan na najranije pokrete i senzacije ploda, ovaj ultrazvučni aparat vrši ranu detekciju anomalija i isporučuje ultra brze volumne stope, čak 10 puta jače od standardnih sondi sa mehaničkom tehnologijom. Ovim su obezbijeđeni snimci visokog kvaliteta koji se odnose kako na rutinski pregled, tako i na speci čne formate tipa složene fetalne ehokardiogra je ili ranih faza patologije ženskih reproduktivnih organa.

Od sada na novoj ekskluzivnoj lokaciji

S namjerom da komfor pacijenata učini maksimalnim, menadžment Poliklinike je odlučio da promijeni lokaciju. „Natal” se odnedavno nalazi na novoj ekskluzivnoj lokaciji u Podgorici, u Studentskoj ulici broj 16 („City kvart”). U elegantnom enterijeru dočekaće vas ljubazno osoblje te vas uputiti u prostorije za preglede i intervencije.

Uz vrhunski kvalitet usluga, visoku stručnost tima i najmoderniju tehnologiju, pacijenti na jednom mjestu mogu obaviti različite medicinske usluge – od dijagnostike, preko preventivnih pregleda do liječenja.

Višedecenijska tradicija je najbolji dokaz uspješnog i kvalitetnog poslovanja.

Za vaše zdravlje i vaše potomstvo - poliklinika Natal.

Poliklinika NATAL

Studentska ulica broj 16 („City kvart”)

Podgorica

+382 20 273 273

+382 69 71 71 71 +382 67 25 25 00 (Viber) info@ordinacijanatal.me ordinacijanatal.me 1 Vid. www.ordinacijanatal.me

Jedini u Crnoj Gori
17

Hipersomnija je stanje u kojem osoba može da spava 12 – 15 sati dnevno i budi se sa osjećajem umora.

Samo 2% svjetske populacije ima zelene oči.

Životni vijek kose na glavi varira od 2 do 4 godine.

Nije samo smijeh preporučljiv za dobro zdravlje, podjednako prija i plač, tvrde mnogi naučnici.

Istraživanja su pokazala da žene govore puno višim i ženstvenijim glasom tokom ovulacije.

Vrijeme je čulo tvrde stručnjaci. No, još uvijek je predmet rasprave, jer ni jedna studija nije zvanično dokazala da možemo percipirati vrijeme.

U stresnim situacijama dlanovi postaju veoma vlažni.

18

Biolozi sa Univerziteta u Kentu, nakon opsežnih istraživanja na 690 porodilja su zaključili da žene koje na život gledaju vedro češće rađaju mušku nego žensku djecu.

Od takozvane "bolesti dokolice" pati 3% svih zaposlenih. Znaci ove pojave su: umor, glavobolja i bolovi u udovima koji nastupaju redovno kada je osoba besposlena.

Naučnici sa Univerziteta Harvard zaključili su da se kod 45% muškaraca smanjuje rizik od raka prostate ako bar deset puta nedjeljno piju sok od paradajza ili jedu hranu spremljenu s ovim povrćem.

Ispitivanje koje je obuhvatilo 67.500 osoba u 65 zemalja svijeta pokazuje da u Africi žive i najsrećniji i najnesrećniji ljudi. Na pitanje "Šta očekujete od nastupajuće godine?" - 77% Kenijaca odgovorilo je sve najbolje, za razliku od 71% građana Zimbabvea koji su rekli samo najgore.

Naši bubrezi imaju bezbroj cjevčica; kad bi se one spojile, stvorile bi tanku cijev dugačku 65 kilometara.

Veliki stres, poznat kao velika psihička napetost pred ispit ili test, koja nestane nakon njega, ojačava odbrambene moći ljudskog organizma. To su potvrdila istraživanja na Univerzitetu u Kentakiju SAD.

Tri para pljuvačnih žlijezda svakoga dana luče litar i po pljuvačke. Najviše se luči prije jela kako bi se pokrenuli procesi varenja hrane. Uzimanjem limunovog soka, sirćeta ili nečeg slatkog, lučenje pljuvačke se izrazito povećava.

19

HIPOKRAT

(460 – 370 p.n.e.)

Prim mr sci dr Slobodan V. Radonjić

„Medicus curat, natura sanat“ (Ljekar liječi a priroda iscjeljuje)

Hipokrat. Još za života smatran „ocem medicine.“ A kasnije: „mudrac sa Kosa“, „veliki“, „božanski“, „najpoznatiji ljekar svih vremena“, “grčko čudo“, “nenadmašni genije“, “čudesni pronalazač mnogo lijepog i korisnog za čovjeka“, „otac medicinske etike“. Tvorac čuvene Hipokratove zakletve*, tog vječnog etičkog načela i svetih principa ljekarskog poziva, u kojoj je stav da „samo dobar čovjek može biti dobar ljekar“ možda i vrhunac moralnih vrlina ljekarskog poziva.

Rođen je na grčkom ostrvu Kosu. Otac mu je bio bio ljekar. I djed takođe. A majka babica, u to doba (a i kasnije) veoma cijenjena profesija. Legenda govori da Hipokratovo porodično stablo sa očeve strane doseže i vodi porijeklo od Asklepija (Eskulap) boga ljekara i ljekarske vještine, dok je sa majčine strane direktni potomak slavnog grčkog heroja Herakla (rimsko ime Herkules), koji uz herojstvo ima i božansku moć i sposobnost da liječi i da šalje bolesti. Tako je Hipokrat bio u prilici da u u svojoj porodici stiče i stekne, ne samo osnovno nego i zavidno medicinsko znanje i obrazovanje, koje je dograđivao stalnim i upornim radom i čestim odlascima u susjedne zemlje gdje je proučavao njihovu medicinu.

U Hipokratovo doba Grčka je doživjela politički, kulturni, naučni i stvaralački procvat. To je razdoblje kada je na njenom čelu bio Perikle (499-429 p.n.e.) –„Zlatno Periklovo doba“, najveći atinski državnik, vojskovođa i govornik. Doba

istinske demokratije u kome je narodna skupština postala najviše političko tijelo u državi. To je vrijeme koje donosi Grčkoj zadivljujući, gotovo neobjašnjivi stvaralački duh koji doseže do neslućenih razmjera. To je doba kada su građeni atinski Partenon, Apolonov hram, zlatna statua boginje Atine u hramu Partenonu. Doba čuvenih grčkih tragičara Sofokla, Euripida i lozofa Sokrata i Demostena. Zajedno sa ovim velikanma „Zlatnog Periklovog doba“, koje se smatra još i dobom „Revolucije mudrosti“ živi i stvara „zlatni, mudri velikan medicine“, Hipokrat. Umro je u 83. (ili 90.) godini života, mada postoje podaci da je živio čak 104. godine.

Ogromna je, možda i najveća zasluga Hipokrata što je odvojio medicinu od religije i magije i tako je svrstao u temelje prirodnih nauka. Njegov genijalni medicinski opus od 52. poglavlja izložena u 72 knjige nazvan Corpus Hippocraticum je prvi napisani udžbenik cjelokupnog ljekarstva. Široka je i svestrana lepeza oblasti o kojima je pisao: O frakturama, Hirurgiji, O hemoroidima, O stulama, O ulcerama, O artikulacijama, O prirodi kostiju, O anatomiji, O epidemijama, O ljekaru, O pristojnosti, O receptu, O sedmomjesečnom plodu, O osmomjesečnom plodu, O rastenju zuba, O dijeti, O vazduhu, vodama i predjelima...

Iz njegovog ogromnog djela izdvajamo neke karakteristične stavove i mišljenja.

Za Hipokrata je bolest narušavanje harmonije i ravnoteže

20

u ljudskom organizmu. A kad nastane bolest, bolestan je cio ogranizam. Posebno je isticao snagu prirode u liječenju bolesti („Ljekar liječi a priroda izlječuje“). Tvrdio je u „Prirodi duše“ da duša nije duhovna nego materijalna kao i tijelo, i da upravlja razvitkom svih tjelesnih djelova čovjeka, čime se održava život. Tijelo i duša su povezani međusobno tako prisno da oboljenje tijela direktno utiče na oboljenje duše, čime je postavio temelje somatsko-psihičkog jedinstva, odnosno psihosomatike. Veoma su značajna poglavlja Corpus Hipokraticuma u kojima daje opise bolesti, utvrđivanje dijagnoze i način liječenja. Najpoznatiji je Hipokratov opis kliničke slike bolesnika koji umire od infekcije a koji se i danas naziva Facies Hipocratica: Nos ušiljen, oči upale, uši hladne i skvrčene, a ušne školjke štrče, koža lica suva, zategnuta

i kao spržena, boja lica je u cjelini žućkasta ili tamna, lividna ili boje olova. Dao je i opis bolesnika koji su umirali od malarije koja je u Staroj Grčkoj bila vrlo rasprostranjena i često smrtonosna. Piše o povredama i načinu liječenja kičmenog stuba, glave, kongenitalnim dislokacijama kuka i deformitetima stopala, luksacijama, frakturama, (izumio je specijalnu ksaciono-imobilizacionu šinu koju je primijenjivao kod preloma tibije –(cjevanica). Izvanredno je opisao metod saniranja iščašenog ramena koji se i danas primijenjuje i naziva se „Hipokratov metod“. Od Hipkrata su ostale: klupa za namještanje fraktura, lestvice za reponiranje luksacija, kapa za jednu vrstu zavoja glave „Hipokratova kapa“).

U knjizi O hemoroidima nalazi se jedan zaprepašćujući

21

opis operacije hemoroida. „Bolesnik se postavi da leži na leđima sa nešto podignutom karlicom, anus (čmar) se prstima izvuče napolje, što je više moguće, zagrije se gvožđe do usijanja a zatim se spaljuju hemoroidi dok se potpuno ne sprže tako da nijedan ne ostane.“ Zadivljujuće je na šta je čovjek sve spreman i šta sve može da podnese. Hipokrat se interesovao i za porodiljstvo. Daje, za ono doba, prosto nevjerovatan opis sedmomjesečnog i osmomjesečnog ploda i tako postavlja osnove medicinskog akušerstva. Kada govori o uzrocima nastanka bolesti kaže da su „beskrajno različiti i da su svi uzroci bolesti prirodni.“ Ti uzroci su unutrašnji i spoljašnji: nesrazmjernost između količine hrane i zičke aktivnosti, baruštine, vjetrovi, isparenja, voda za piće, poremećena ravnoteža tjelesnih sokova, poremećen odnos toplote i hladnoće, bogatstvo, siromaštvo, pretjeran umni rad, polno uzdržavanje ili pretjerivanje, sezone, kretanje zvijezda. Kada je terapija u pitanju, za Hipokrata ona proističe iz njegove biološke postavke da je „priroda ljekar“- „vis medicatrix nature“, - sila samoizlječenja.

Veoma je značajna Hipokratova posvećenost zubnoj medicini. On je, još tada, shvatio važnost zuba i stanja zdravlja usne duplje i njihovu povezanost sa opštim stanjem ljudskog organizma. Zadivljujuća je njegova tvrdnja da se zubi počinju formirati još za vrijeme intrauterinog života. Dalje pominje da dijete može dobiti temperaturu i konvulzije u toku nicanja prvog zuba. „Prvi (mlječni) zubi ispadaju uglavnom oko sedme godine starosti, i oni koji izrastu poslije njih stare zajedno sa čovjekom sve dok ih nekakva bolest ne razori.“ U svom detaljnom proučavanju zuba i usne duplje govori o zagnojavanju žlijezda, osobama sa jako izraženim nepcem u obliku luka i nepravilno izraslim zubima, izukrštanim jedni preko drugih i zubobolji koja najviše napada baš ove zube; pominje i kasno nicanje umnjaka kod većine ljudi, kao i instrumente koji se koriste za sanaciju zuba. Veoma su tačni njegovi opisi fraktura i luksacija donje i gornje vilice. Polomljene fragmete vezuje zlatnom žicom. Za upale desni i drugih djelova sluzokože usne duplje, stule, fetor (zadah) iz usta, otoke, imao je recepturu za olakšavanje ovih stanja.

Prije punih 4500 godina Hipokrat je, posmatrajući i proučavajući čovjeka kao jedinstveno biće (holistički princip), shvatio značaj usne duplje i zuba za cjelokupno zdravlje čovjeka i u Corpusu Hipokraticumu posvetio im značajan broj poglavlja. A danas? Gdje je danas stomatologija i gdje joj je mjesto u sklopu sveobuhvatne zdravstvene zaštite ljudi? Nadati se da će i ona, obzirom na sveukupni razvoj i napredak medicinske struke i nauke, i vrijeme u kome se sve više i više pominju opominjuće činjenice da su se „promjene u ori usne duplje pokazale kao uzrok kardiovaskularnih bolesti, karcinoma debelog crijeva i pankreasa i da je loša higijena usne duplje put ka ozbiljnim oboljenjima u udaljenim djelovima organizma,“ steći ugled i značaj kakav joj je dao „otac medicine“ Hipokrat.

„Aforizmi,“ mudre, poučne izreke su posebni dio brojnih Hipokratovih zapisa. Čak ih je 406. U njima su sadržane duboke misli „mudraca sa Kosa“. Evo nekih:

„Vis medicatix nature“ – Moć prirode u liječenju je velika

„Ljudski život je kratak, a umjetnost liječenja duga;

povoljna prilika za liječenje bolesti brzo izmiče, isprobavanje je opasno i rasuđivanje teško“

„Mens sana in corpore sano“ – U zdravom tijelu zdrav duh

„Samo dobar čovjek može biti dobar ljekar“

„Primum non nocere“ – Prvo, ne naškoditi

„Razjasni prošlost, shvati današnje i predvidi buduće: to je zadatak ljekara“

„Prije nego što počneš da liječiš nekoga, pitaj ga da li je spreman da se odrekne stvari zbog kojih se razbolio“

„Qvod natura vergit, eo ducendum“- Kuda priroda naginje, tamo idi

„Tamo gdje postoji ljubav prema umjetnosti medicine, postoji i ljubav prema čovjeku“

„Gnjev obuzdati, u pobjedi se umjeriti, sebe pobijediti, to je prava pobjeda“

Njegov neprocjenjivi opus upotpunjen je i stavovima o ljekaru, ljekarskim dužnostima, osobinama, moralu: „Ljekar je lozof, govorio je Hipokrat, ravan bogovima, a medicina je kao lozo ja. Sve što ima u jednoj ima i u drugoj, i između njih nema razlike... Ljekar mora, pri vršenju svoje dužnosti da pokaže učtivost..., sve treba da radi mirno, okretno, krijući od bolesnika većinu stvari dok radi; davati mu vedra i vesela ohrabrenja, koja su umjesna; čak ga treba ukoriti snažno i ozbiljno, a čas utješiti pažljivo i dobre volje... Mudar ljekar treba osobito da pazi na svoj moral... da besprekorno živi... Njegovo moralno vladanje treba da bude čisto i bez mane i spram svakog neka bude blagonaklon, čovjekoljubiv i častan... Neka je svojim odnosom pošten, pravedan sa svakim... Ja savjetujem da se ne ide daleko u lakomosti i da se ne gramzi za srećom i novcem; čak ponekad treba da pružite svoju pomoć i besplatno... Tamo gdje je ljubav prema ljudima, tamo je i ljubav prema medicinskoj vještini... „Ovaj veliki mudrac sa Kosa“, čovjek snažnog duha i velike moralne snage, sjedinio je svoje znanje iz lozo je, matematike, zike i medicine i ugradio ga u zdravog i bolesnog čovjeka. Tako je radio, stvarao, učio i govorio Hipokrat. A kako je danas? Živimo u doba u kojem su mnogi civilizacijski standardi, pa i standardi morala, ozbiljno dovedeni u pitanje, od zabrinjavajućih do, kadkad, zastrašujućih razmjera, zahvatajući sve oblasti čovjekovog života i rada. Ta i takva erozija zahvata sve više i više, nažalost, i poslenike medicinske struke i nauke. Medicina polako, ali sigurno postaje biznis.

*MEDIKAL je u avgustovskom broju 2011.g. objavio tekst „Hipokratova zakletva“ autora dr S. Radonjića

22

Ono što zovemo prehlada, stručno se naziva akutni rinitis i predstavlja zapaljenje sluznice nosa. Najčešći uzročnici akutnog rinitisa su virusi, dok bakterije uglavnom izazivaju sekundarnu infekciju koja se nadovezaje na primarnu, virusnu. Od dvesta opisanih virusnih izazivača ovog oboljenja kod skoro polovine bolesnika u pitanju su rinovirusi. Primarni bakterijski akutni rinitis je rijedak i uglavnom se javlja kod bolesnika sa već oslabljenim imunim sistemom.

Akutni rinitis simptomatski najčešće započinje grebanjem i bolom u grlu (laringitis), potom slijedi golicanje u nosu, kijanje, sekrecija iz nosa, a zatim zgušnjavanje sekreta i zapušenost glavnog disajnog puta, sa malaksalošću, temperaturom ili bolovima u mišićima ili bez njih. Bolest prolazi za pet do deset dana. Ovaj niz udruženih simptoma zahtijeva polimedikamentoznu terapiju, kako bi se svaki od simptoma pojedinačno tretirao. Uvijek treba imati na umu da su virusi najčešći uzročnici rinitisa i da takva indikacija ne zahtijeva antibiotsku terapiju, već simptomatsko liječenje pacijenata.

Proizvod Rhinosinn® je medicinsko sredstvo I klase i predstavlja izotonični rastvor za nos koji se nalazi u spreju sa aplikatorom. Koristi se za ublažavanje zapušenosti nosa i curenja iz nosa, kao i za sprječavanje razvoja rinitisa i drugih infekcija respiratornog trakta. Sadrži aktivne principe iz ulja i tinktura 6 vrsta biljaka koje zajedno imaju trostruki pristup u liječenju. One djeluju kao jaki dekongestivi, zahvaljujući etarskom ulju nane i eukaliptusa, čime brzo poboljšavaju prohodnost disajnih puteva, zatim sprječavaju rast i razvoj patogena, zahvaljujući ulju srebrne jele i eukaliptusa, kao i tinkturama ehinacee i cvijeta nevena. Pored toga, vrši se konstantna stimulacija regeneracije sluzokože, čime se ubrzava period oporavka od upale, jer proizvod sadrži i ulje vučjeg trna.

Sprej Rhinosinn® je potpuno bezbjedan za primjenu kod djece od treće godine života, a može se koristiti u kontinuitetu duži vremenski period jer ne remeti funkciju cilija, ne oštećuje sluznicu i ne izaziva pojavu atro jskog rinitisa ili takozvane zavisnosti, za razliku od sintetskih dekongestiva.

Kada se govori o načinu primjene, važno je naglasiti da se proizvod aplikuje na bočne strane nazalnih prolaza, a ne direktno u nosnu šupljinu. Preporuka kod odraslih je da se 1 do 2 doze aplikuju u svaku nozdrvu ne češće od jednom na sat vremena, a kod djece se aplikuje po jedna doza u svaku nozdrvu ne češće od jednom na svaka tri sata.

Kako je laringitis jedan od najčešćih problema koji se javljaju u sezoni gripa, kompanija Innventa pharm Vam predstavlja još jedno medicinsko sredstvo – Laringinn®. Ovaj proizvod predstavlja uljani rastvor za grlo, koji je pakovan u spreju sa aplikatorom. Aplikator je tako formulisan da ne raspršuje sadržaj po cijeloj usnoj duplji, već ga aplikuje direktno na bolno mjesto koje je pod upalom, pa se podjednako e kasno mogu regulisati i a e i veće in amacije.

Laringinn® sadrži ulje cvijeta nevena, vučjeg trna i bergamota. E kasno oblaže usnu duplju i sluzokožu ždrijela, smanjuje bol i nelagodnost, smanjuje osjećaj grebanja i olakšava gutanje. Zahvaljujući antiin amatornom i regenerativnom svojstvu aktivnih komponenti koje ulaze u sastav proizvoda, Laringinn® se veoma često preporučuje za primjenu nakon hirurških intervencija (npr. nakon uklanjanja tonzila) kako bi se umanjile iritacije, smanjila potreba za analgeticima i ubrzao proces zarastanja i regeneracije.

Proizvod Laringinn® se primjenjuje tako što se 2 do 3 puta poprska u usnu šupljinu, 3 puta u toku dana. U cilju postizanja boljeg efekta oblaganja, nije preporučljivo da se koristi tokom uzimanja hrane i pića, već nakon obroka. Potpuno je bezbjedan i mogu ga koristiti djeca od druge godine života.

HPV imunizacija

iskustva iz ambulante

Prim. dr Edita Bašović, spec. pedijatrije Dom zdravlja, Podgorica

Program imunizacije HPV9 vakcinom u Crnoj Gori je započeo 26.09.2022., te je kao novina u našem zdravstvenom sistemu jako važno dati sve relevantne informacije roditeljima čije djevojčice imaju pravo na besplatnu vakcinu.

Imunizacija protiv HPV virusa odnosi se na djevojčice stare 9 godina (rođene posljednjeg kvartala 2012. god. i one 2013. godišta). Važno je da dijete primi 1. dozu prije navršene 10. godine života, kako bi mogla primiti i drugu dozu.1

Najbolji imunološki odgovor se razvija kod djece uzrasta 9-13 godina, te je s toga najbolje primijeniti u što ranijoj dobi.2

Primarna kohorta su djevojčice od 9 godina, dok starija djeca i odrasli nemaju pravo na primjenu vakcine tokom ove godine (u period od 26.9.2022. do 26.9.2023.godine). U planu je proširenje kohorte na starija godišta i s vremenom na dječake, te s toga mi kao izabrani pedijatri prikupljamo podatke i zapisujemo svakog zaineresovanog pacijenta koji bi želio primiti vakcinu kako bi se u sljedećim godinama obezbijedio veći broj doza i proširenje kohorte.1,3

Iako HPV9 vakcina ima status preporučene vakcine, jako je važno prepoznati i shvatiti njen značaj i važnost.

Rak grlića materice je četvrti najčešći karcinom kod žena

širom svijeta, a peti po učestalosti u Evropi.4 Gotovo 60 000 novih slučajeva i 30 000 smrtnih slučajeva uzrokovanih rakom grlića materice prijavljeno je u Evropskom regionu SZO u 2021. godini. Ono što je važno uočiti jeste da broj oboljelih i umrlih žena se godinama samo povećava u zemljama u kojima nije sprovođena imunizacija protiv HPV.5

Roditelji nerijetko ne žele da vakcinišu svoju djevojčicu, jer niko u porodici nije imao problema sa rakom grlića materice. Međutim, važno je napomenuti da rak grlića materice nije nasljedna bolest. Ako niko u vašoj porodici nije imao rak grlića materice, to ne znači da dijete, tj. sjutra odrasla osoba ne može razviti bolest. Većina seksualno aktivnih osoba (četiri od pet osoba) će se tokom života in cirati jednim ili sa više tipova HPV-a. Ukoliko roditelji odluče da ne vakcinišu svoje dijete, biraju opciju da ga nepotrebno izlažu riziku od nekoliko vrsta raka i genitalnih bradavica.

I pored snažne preporuke koju dajemo roditeljima, pojedini roditelji se odlučuju da ne vakcinišu svoju dijecu i nepotrebno ih izlažu riziku od obolijevanja. Najčešći razlog za ovakvu odluku je već formirano nepovjerenje koje su stekli prema imunizaciji protiv infekcija izazvanih COVID 19 virusom, pri čemu treba

-
24

imati na umu da je COVID 19 virus bio potpuna nepoznanica i još uvijek se o njemu saznaje, dok je za otkriće da je HPV virus glavni uzročnik karcinoma grlića materice dr Harald zur Hausen primio Nobelovu nagradu. Osim toga, najčešće navođeni razlozi su i oni koji nijesu potkrijepljeni naučnim činjenicama izazvanim strahom od dejstva vakcine koja je nova na našem, ali ne i na svjetskom tržištu.

Vakcina protiv HPV infekcije se na tržištu nalazi još od 2006. godine, pri čemu je prethodno prošla sva neophodna klinička ispitivanja. Do početka tekuće godine distribuirano je preko 500 miliona doza HPV9 vakcine i utvrđeno od strane SZO da je HPV vakcina “izuzetno bezbjedna”. 6,7 Sprovedena imunizacija je dovela do smanjenja rizika od raka grlića materice i drugih kancera, lezija grlića materice, genitalnih bradavica i doprinosi zdravlju i blagostanju vašeg djeteta tokom cijelog njegovog života.

invazivnog oblika raka grlića materice. To je još jedan razlog više da vakcinišemo djevojčice HPV9 vakcinom i preveniramo bolest.8

Važno je roditeljima predočiti da vakcinacija protiv HPV infekcije ne dovodi do steriliteta žena, od čega najviše strahuju. Veliki je broj zemalja koje godinama unazad sprovode ovu vrstu imunizacije i koji imaju velik obuhvat imunizovane djece, pri čemu se o efektima vakcine sada jasno može govoriti i čiji rezultati nam potvrđuju još jednom da je važno vakcinisati djevojčice u što ranijem uzrastu. Danas se sa sigurnošću se može reći da po primanju HPV9 vakcine Vašoj djevojčici, tj. sjutra odrasloj ženi čuvate reproduktivno zdravlje i sprječavaju dugoročne posljedice HPV infekcije, koji je glavni uzročnik nastanka raka grlića materice, štitite je od neplodnosti i u najgorem slučaju - smrti.

Crna Gora ima najveću stopu oboljevanja u Evropi od

„Svi stavovi i informacije dati u ovom tekstu su stavovi autora, a ne Glosarij CD“

Zato odluku koju roditelji donesu danas, može sačuvati djecu u budućnosti. Reference: 1. https://www.ijzcg.me/me/savjeti/hpv-vakcinacija-u-crnoj-gori-pitanja-i-odgovori

2. SmPC, dostupno na: https://www.cinmed.me/Portal/faces/PretragaS?_adf.ctrl-state=12c6 fugv_4&_afrLoop=9926602957628757 3. https://www.ijzcg.me/me/hpv-vakcinacija-u-crnoj-gori 4. https://www.who.int/health-topics/cervical-cancer 5. https://hpvcentre.net/statistics/reports/XEX.pdf 6. Vaccine Products Global Doses Distributed Memo Q3_2020. 7. WHO-Global Advisory Committee on Vaccine Safety,7–8 June 2017. https://www.who.int/vaccine_safety/committee/reports/June_2017/en/. Pristupljeno septembra 2021. 8. http:// gco.iarc.fr/today
25

Hronika

01. novembar - ING Invest donirao arhitektonsko idejno rješenje za rekonstrukciju stare zgrade Onkologije

Arhitektonski biro ING Invest iz Danilovgrada donirao je Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) arhitektonsko idejno rješenje za potrebe dogradnje i nadogradnje stare zgrade Onkologije. U ime arhitektonskog biroa, Veselin - Bato Radulović uručio je direktorici KCCG dr Ljiljani Radulović idejno rješenje (tehničku dokumentaciju).

ministra zdravlja Dragoslava Šćekića i direktora Globalnog fonda Pitera Sandsa.

Na sastanku u Ženevi, crnogorska delegacija, koju predvodi Šćekić, upoznala se sa načinom na koji funkcioniše Globalni fond, a tokom radnog susreta razmatrane su različite mogućnosti saradnje dvije strane te obezbjeđivanju novog granta u visini od oko 800 000 eura, koji podrazumijeva dijagnostičku i drugu opremu u cilju pospješivanja borbe protiv koronavirusa.

Projektom je previđena dogradnja i nadogradnja prostora stare zgrade Onkologije za potrebe proširenja Centra za hematologiju. Objekat obuhvata suteren, prizemlje i sprat što ukupno iznosi 2710m2 novopredviđenog prostora koji će obezbijediti hematološkim pacijentima bolje i bezbjednije uslove liječenja a zaposlenima bolje uslove za rad. Vrijednost donacije, odnosno, idejnog rješenja, iznosi blizu 23.000 €.

Prilikom primopredaje projekta direktorka dr Radulović je zahvalila, ne samo na ovoj, već i svim dosadašnjim donacijama i podršci koju je naša ustanovala nesebično imala od ING Investa i Radulovća lično.

U to ime ona je uručila zahvalnicu Arhitektonskom birou kao i gospodinu Raduloviću lično, uvjerena da će njegov primjet slijediti sve komanije i pojedinci koji su u mogućnosti da podrže razvojne projekte KCCG-a kao najreferentniju zdrvastvenu ustanovu u zemlji.

Radulović je sa podsjetio na do sada uspješno realizovane projekte između naše dvije istitucije na zadovoljstvo naših pacijenata i zaposlenih. Osim osnovne djelatnosti kojom se bavi ova rma, posebno je istakao latropski rad i naglasio da će tako biti i ubuduće.

02. novembar - Globalni fond snažno podržava Crnu Goru u borbi protiv HIV-a

Globalni fond snažno podržava napore crnogorskih vlasti u borbi protiv HIV-a i sa zadovoljstvom će nastaviti da pomaže i bude pouzdan partner na tom putu, saopšteno je nakon sastanka

Sands zahvalio je ministru na posjeti i istakao da je zadovoljan dosadašnjom saradnjom, te da su zajedničkim snagama postignuti izvanredni rezultati, navodi se u saopštenju Ministarstva. Tokom trodnevne posjete Ženevi, ministar Šćekić razgovarao je i sa regionalnom direktoricom UNICEF-a za Evropu i Centralnu Aziju, Afshan Khan, kao generalnim direktorom Svjetske zdravstvene organizacije, Tedrosom Adhanom Ghebrejesusom. Fokus susreta bile su tekuće aktivnosti i planovi, kao i podrška SZO tokom rada na Strategiji razvoja zdravstva u određenim oblastima.

03. novembar - Zajedničkim naporima unaprijediti imunizaciju i rani razvoj djece

Crna Gora i UNICEF imaju zavidan nivo saradnje u različitim oblastima, a sve imaju predznak pozitivnog rezultata i a rmišu dobre odnose i partnerstvo koje se u kontinuitetu razvija, saopšteno je nakon sastanka ministra zdravlja Dragoslava Šćekića i regionalne direktorice UNICEF-a za Evropu i Centralnu Aziju Afšan Kan u Ženevi.

Direktorica Kan je izrazila zadovoljstvo susretom sa ministrom zdravlja i pohvalila interaktivnu saradnju crnogorskih vlasti sa kancelarijom ove međunarodne organizacije u Podgorici. Sagovornici su se saglasili da je pandemija covid-19 jasno re ektovala elemente koji su ključni za jačanje zdravstvenih sistema širom svijeta, uključujući i Crnu Goru. Poseban fokus stavljen je

26

na trend pada stope imunizacije djece u regionu Zapadnog Balkana, što aktuelizuje potrebu jačeg fokusa na rutinsku vakcinaciju, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.

korak u prevenciji malignih bolesti žena.

On je izrazio zadovoljstvo što je u saradnji sa UNICEF-om otvoreno više pravaca saradnje, i izrazio uvjerenje u njihov pozitivan rezultat.

04. novembar - Molekularna imunohistohemijska testiranja u SB Brezovik

Specijalna bolnica za plućne bolesti u Nikšiću Dr Jovan Bulajić - Brezovik uvela je molekularna imunohistohemijska testiranja, kao novu dijagnostičku metodu za potrebe pacijenata oboljelih od karcinoma pluća.

Iz te zdravstvene ustanove su kazali da oboljele od malignih oblika tumora pluća liječe po najvišim standardima dijagnostike i liječenja te bolesti.

U pogledu prevazilaženja ovog izazova, direktorica Kan ukazala je na značajno iskustvo UNICEF-a, posebno kada je riječ o poboljšanju obuhvata imunizacije djece MMR vakcinom, kao i propuštenim dozama redovnih vakcina.

Ona je čestitala ministru zdravlja na liderskoj ulozi Crne Gore po pitanju podrške unapređenju dojenja, pozdravila aktivnosti na planu razvoja porodilišta po mjeri djeteta, kao i aktivnosti na uspostavljanju Banke humanog mlijeka. Takođe, pohvaljena je inicijativa o savjetovalištu za dojenje u okviru primarne zdravstvene zaštite. Ocijenjeno je da ova inicijativa dodatno dobija na težini u svijetlu sve izraženijeg problema gojaznosti kod djece te da sve navedeno aktuelizuje važnost promjene ponašanja i navika u vezi sa ishranom i dojenjem.

Predstavnici UNICEF-a su posebno naglasili značaj ECD-a, odnosno smjernica UNICEF-a za rani razvoj djeteta, sa fokusom na zdravu ishranu i poboljšanje zdravlja djeteta u ranim fazama života, kao i unapređenje zdravlja žena, sa akcentom na prenatalnu njegu, prakse u porodilištima i sl.

U tom kontekstu, direktorica Kan podsjetila da je prije dvije godine bilo planirano održavanje Konferencije o ranom razvoju djeteta država Zapadnog Balkana na visokom nivou, uz učešće predsjednice Evropske Komisije Ursule von der Lajen. Međutim, ova inicijativa nije realizovana zbog pandemije covid-19.

Na sastanku je postignuta saglasnost da je sada pravi trenutak da se ova inicijativa aktuelizuje sa predlogom da domaćin Konferencije bude Crna Gora, s obzirom na njenu konstruktivnu ulogu u regionu.

Šćekić se zahvalio direktorici Kan i njenom timu na srdačnom prijemu i prezentovanim aktivnostima, naglašavajući da navedeni prioriteti UNICEF-a u potpunosti korespondiraju sa prioritetima Vlade Crne Gore. On je a rmisao odličnu saradnju koju Ministarstvo zdravlja i ostali vladini resori ostvaruju sa Kancelarijom UNICEF-a u Podgorici.

Ministar je predstavnike ove međunarodne organizacije izvijestio o skorom uspostavljanju Nacionalne komisije za imunizaciju, kojom će lično predsjedavati, a u čijem sastavu će biti i predstavnik UNICEF-a. On je podsjetio da je na negativan trend vakcinacije, posebno MMR vakcinom, uticalo više faktora, među kojima pandemijski period, ali i značajan negativni angažman vakcinalnih lobija i dezinformacija na društvenim mrežama.

Šćekić se tokom susreta osvrnuo i na aktuelnu vakcinaciju djevojčica protiv humanog papiloma virusa (HPV), što je značajan

Svjesni važnosti i značaja savremenih metoda i inovativnih rješenja u dijagnostici i liječenju pacijenata oboljelih od malignih oboljenja, Bolnica Brezovik obavlja sva molekularna imunohistohemijska testiranja vezana za neisitnoćelijski karcinom pluća, kaže se u saopštenju.

Navodi se da se testiranja vrše na IDILA – PCR aparatu i VENTANA Imunostejner aparatu, namijenjenim za molekularno testiranje i imunohistohemijsku dijagnostiku i testiranje u optimalnom odabiru terapije za pacijente oboljele od karcinoma pluća.

Iz bolnice u Brezoviku su kazali da te analize omogućavaju tačnu dijagnostiku vrste tumora, a prema tome i uvođenje ciljane terapije.

Prema njihovim riječima, analize se koriste za određivanje speci čnog tipa tumora u situacijama kada rutinske metode ne daju de nitivan odgovor.

- Sva molekularna imunohistohemijska testiranja vezana za neisitnoćelijski karcinom pluća daju rezultate analiza najkasnije do sedam dana, što je od velike važnosti ako se ima u vidu da su oni neophodni u personalizovanom pristupu liječenja pacijenata oboljelih od ove bolesti - istakli su iz te zdravstvene ustanove.

Oni su kazali da se, sa rezultatima testiranja i analiza, omogućava optimalni odabir terapije za pacijente oboljele od karcinoma pluća, što je najaktuelnija terapije u savremenoj onkologiji.

Na taj način se, kako su naveli, ujedno doprinosi i poboljšanju kvaliteta života tokom liječenja oboljelih, kao i produžavanju životnog vijeka pacijenata.

- Uvođenjem molekularnih imunohistohemijskih testiranja u liječenju karcinom pluća, Bolnica Brezovik se svrstava u ustanove od velikog značaja u dijagnostici i liječenje malignih oboljenja po najvišim standardima savremene medicine - navodi se u saopštenju.

Iz bolnice u Brezoviku su kazali da se, pored liječenja oboljelih, u toj zdravstvenoj ustanovi vrši hospitalizacija za hemioterapiju, palijativno liječenje i sprovodi terapija bola. TVCG

04. novembar - U KCCG održana komemoracija povodom smrti oftalmologa dr Nemanje Golubovića

Povodom smrti spec. o amologije dr Nemanje Golubovića Klinički centar Crne Gore (KCCG) je organizovao komemorativnu sjednicu. Njegovim preranim odlaskom KCCG je ostao bez stručnog i nadasve darovitog o almologa pred kojim je bila blistava profesionalna karijera, o almolozi bez dobrog i iskrenog kolege a njegovi

27

najmiliji bez ljubavi, nježnosti, topline i sigurnog oslonca. Njegovo ime ostaće upisano na stranicama crnogorske medicine.

mišljenje da je bilo čiji odlazak lako nadomjestiti, ali ne i u ovom slučaju.

Rođen je 25. 9.1986. godine u Beranama. Osnovnu školu i gimnaziju je završio u Podgorici kao đak generacije. Upisuje Medicinski fakultet Univerziteta u Kragujevcu 2005. kao prvorangirani na prijemnom ispitu. Studije medicine završava 2012. sa prosjekom 9,60. Potom radi kao izabrani ljekar u Domu zdravlja Podgorica, nakon čega 2015. započinje specijalizaciju iz o almologije. U januaru 2019. briljantnim odgovorom na specijalističkom ispitu kakav do tada nije zapamćen po riječima šefa katedre prof. dr Anice Bobić, Nemanja završava specijalizaciju. Od aprila 2019. do aprila 2021. godine postiže izvanredne rezultate kako u konzervativnom liječenju, tako i u o almohirurgiji, kada za navedeno kratko vrijeme postaje jedan od oslonaca hirurških procedura na Klinici, a pionir u okuloplastičnoj hirurgiji i hirurgiji suznih puteva. Naročito je vrijedna pomena vještina, talenat i smirenost sa kojom je vršio operacije katarakte.

Od dr Nemanje Golubovića se oprostio njegov kolega dr Nikola Cvijović.

- Okupili smo se da uputimo posljednji pozdrav našem dragom kolegi Nemanji Goluboviću, koji nas je prerano napustio ostavivši veliku prazninu u našim srcima i neizmjernu tugu u našem kolektivu. Iako tek na početku karijere odlazak našeg Nemanje predstavlja nenadoknadiv gubitak za crnogorsku o almologiju i zdravstvo uopšte, zbog svih dostignuća za svojih 36 godina života. Podmukla bolest ga je spriječila u napredovanju do granica koje možemo samo da zamislimo.

Iza sebe je ostavio suprugu Bojanu, inače našu koleginicu i sinove Pavla, Mihajla i Luku. Moram istaći da je komemorativni skup povodom smrti našeg Nemanje održan i na Klinici za očne bolesti Kliničkog Centra Srbije na inicijativu direktora prof. dr Stojkovića i prof. dr Risimić koji su se riječima punim topline, uvažavanja i pijeteta oprostili od njega. Zar Vam to drage kolege ne oslikava najvjernije o kakvoj se osobi i ljekaru radilo? Generacije specijalizanata u Beogradu, uveliko stasavaju uz njegove bilješke koje popularno zovu “Nemanjine skripte“, što je mnogima neuporedivo olakšalo spremanje kolokvijuma i specijalističkog ispita. Ne možemo preskočiti ljubav i poštovanje koju su naši specijalizanti osjećali prema njemu, radovali se radu sa njim upijajući tajne o almologije. Dešavale su se i prepirke ko bi sa njim išao u ambulantu ili u salu. Za sve je bilo mjesta, nikoga nije odvajao.

Ono po čemu ćemo ga pamtiti i nikada prepustiti zaboravu su njegova dobrota i jednostavnost duha. Za svakoga je imao razumijevanja, savjeta kada bi mu se tražio, nikada svoje mišljenje nije nametao niti ga pretpostavljao bilo čijem. Postoji uvriježeno

Dok se stručnost, broj operacija, pregleda donekle i mogu kompenzovati, njegova plemenitost, ljudskost i ono što nam je značio se ne mogu nadoknaditi. Za Nemanju su mnogi na Klinici znali da kažu da je “stario pa mladio“, najbolji opis za mladog čovjeka koji je plijenio zrelim mislima. Što god je bilo zahtijevano od njega, odgovorio bi sa “lagano ćemo” i u tom maniru je i završavao sve obaveze, a te obaveze su bile sve sem lagane. Sa osmjehom se nosio sa stresom svakodnevnog rada, nikada ne pokazujući strijepnju, zabrinutost, iako bi znao reći “u sebi gorim”. Vođen hrišćanskim učenjem nalazio je opravdanje i razumijevanje za sve i svakoga, trudeći se da nikoga ne osuđuje. Nadasve je bio trpeljiv, plašim se da ga je to i koštalo mnogo. Ne mogu se sjetiti nijedne osobe sa kojom Nemanja nije razgovarao, sa kojom je bio u svađi. Biću malo sebičan pa ću istaći da se i dan danas čudim kako je moguće da za sve godine našeg prijateljstva nikada nijednu gorku riječ nijesam razmijenio sa njim, nikada se posvađao. Ako želim biti iskren - to je samo zbog Nemanje. On je taj koji je imao senzibiliteta da spozna prirodu svakoga od nas, da nas nikada ne uvrijedi i to je bio isključivi razlog gore navedenog. Bio je tih, nenametljiv, nikada gord, a siguran sam da bi mnogi na njegovom mjestu, nošeni uspjesima kakve je on postizao izgubili umjerenost. U našoj “muškoj ljekarskoj sobi“ bio si najmlađi, ali nikada bez tvog aminovanja nije donešena nijedna odluka, nijedan dogovor. Naša soba nikada više neće biti ista, nikada tako vedra, ali će makar biti mjesto gdje ćemo uvijek evocirati uspomenu na tebe.

Crnogorska o almologija je imala velike planove za tebe, imali smo ih i mi, iako nijesmo smjeli niti htjeli naglas izgovoriti – da ne bi čulo zlo kako se u našem narodu kazuje. A zlo se pojavilo onako kako najviše voli, podmuklo, bez najave i surovo prekinulo sve. Prekinulo je, ali nije pobijedilo snagu tvoje prirode, nije te slomilo, otišao si nasmijan kakvog te i jedino pamtimo.

Upokojio si se na isti dan kada i vladika Petar II. Skloni smo da vjerujemo i ubijeđeni da to nije slučajnost. Živio si strogo poštujući hrišćanske kanone i zapovjesti. Sve što je ljudsko, časno i pošteno krasilo je tvoje ime. Volimo te i nikada te nećemo predati zaboravu. Mirno spavaj veliki čovječe - kazao je dr Cvijović.

04. novembar – Ministar Šćekić razgovarao sa generalnim direktorom SZO

Svjetska zdravstvena organizacija jako cijeni partnerski odnos i pristup Crne Gore, naročito u kontekstu sprovođenja strateškog pristupa Zdravlje za sve, kao i pristupa univerzalnoj zdravstvenoj zaštiti, ali i činjenicu da Vlada Crne Gore pozicioniranje zdravlja i zdravstvenu zaštitu drži visoko u agendi svojih prioriteta. To je saopšteno nakon susreta ministra zdravlja Dragoslava Šćekića i generalnog direktora SZO dr Tedrosa Adhana Gebrejesusa, koji je održan u Ženevi. Ministar Šćekić je izrazio zadovoljstvo zbog susreta ali i, kako je kazao, odlične saradnje sa ovom međunarodnom organizacijom posebno naglašavajući činjenicu da resor zdravlja sprovodi više projekata u saradnji sa Kancelarijom SZO u Podgorici, kao i Regionalnom kancelarijom za Evropu.

On je u ime Vlade Crne Gore zahvalio na pomoći koju je Svjetska zdravstvena organizacija pružila našoj zemlji tokom pandemije koronavirusa, kao i podršci sprovođenja programa

28

imunizacije i vakcinacije.

U tom kontekstu, ministar je ukazao i na partnersku saradnju sa vladom Sjedinjenih Američkih Država, kao i Evropskom Unijom, posebno imajući u vidu aktivnosti na jačanju kapaciteta primarne zdravstvene zaštite i uspostavljanju kriznog operativnog štaba.

Ministar je kazao da je zbog krize u Ukrajini, priliv izbjeglica iz te zemlje u Crnu Goru značajan, da je ušlo oko 60 000 ljudi, a da je 12 000 njih trenutno u zemlji te da takva situacija podrazumijeva dodatno angažovanje resursa u zdravstu.

periodu nije bilo u potpunosti adekvatnog pristupa licima koja se suočavaju sa poteškoćama u razvoju, uključujući rani period detekcije bolesti, liječenja, ali i inkluzije u društvene okvire koje su obaveza svakog društva i zajednice.

Dr Tedros je izrazio zadovoljstvo odličnom saradnjom Crne Gore i SZO i pozdravio uspješno održavanje Samita malih zemalja u Bečićima u junu ove godine.

Takođe je pohvalio saradnju tokom odgovora na pandemiju koronavirusa ukazujući da je sadašnja situacija kada je ovaj virus u pitanju bolja, ali da pandemija još traje.

Osvrćući se na izazove sa kojima se Crna Gora suočava u prihvatanju i zbrinjavanju izbjeglih lica iz Ukrajine, dr Tedros je istakao da države koje pružaju pomoć treba i da dobiju pomoć. U tom smislu, on je izrazio spremnost da SZO razmotri pružanje pomoći Crnoj Gori a na osnovu iskazanih potreba koje bi dostavilo crnogorsko ministarstvo zdravlja, a koju bi izradilo u konsultaciji sa Nacionalnom kancelarijom SZO u Crnoj Gori i Regionalnom kancelarijom SZO za Evropu.

Tokom susreta je izraženo obostrano očekivanje o nastavku kvalitetne saradnje.

05. novembar – Izazove djece sa poteškoćama u razvoju i autizmom rješavati multisektorskim pristupom

Izazove sa kojima se suočavaju djeca i roditelji djece koja imaju poteškoće u razvoju i autizam potrebno je rješavati multidisciplinarnim pristupom i međuresornom saradnjom svih institucija, koje su dužne da svaka iz svoje oblasti djelovanja pruži maksimum kako bi ova kategorija ranjivog stanovništva imala neophodne preduslove za život i razvoj.

To je saopšteno na sastanku koji je na inicijativu ministra Dragoslava Šćekića održan u Ministarstvu zdravlja. Pored ministra Šćekića sa saradnicima, sastanku su prisustvovali ministar prosvjete Miomir Vojinović, državni sekretar u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Darko Stojanović, savjetnik predsjednika Vlade za pravna pitanja Ivo Šoć, Tijana Ivančević, savjetnica u Kabinetu premijera i sekretarka Savjeta za prava djeteta, kao i direktorica Kliničkog centra Crne Gore Ljiljana Radulović.

Tokom sastanka je postignuta saglasnost da u prethodnom

Sagovornici su se saglasili i da određene normativne forme i zakonska rješenja ukazuju na hitnost izmjena i prilagođavanje upravo ovim licima, njihovim i potrebama njihovih porodica koje se suočavaju sa različitim izazovima na svakom koraku.

Dogovoreno je da se u što kraćem roku formira zajednička Radna grupa koja će najhitnije pripremiti predloge i pristupiti izmjeni zakonskih rješenja, ali i rješavanaju drugih prepreka koje dovode do preklapanja nadležnosti, što u krajnjem dovodi do neadekvatnih prilika sa kojima se suočavaju lica iz ove kategorije stanovništva.

07. novembar - Nastavljen nacionalni skrining program za kancer debelog crijeva i grlića materice

Nakon pauze zbog pandemije koronavirusa, nastavak sprovođenja nacionalnih skrining programa za rak debelog crijeva i rak grlića materice, počeo je ponovo, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

Kako su naglasili, programi ranog otkrivanja raka debelog crijeva i raka grlića materice (skrining) organizovani multidisciplinarni projekti i podrazumijevaju otkrivanje bolesti u ranoj (presimptomatskoj) fazi, prije pojave kliničkih simptoma i znakova bolesti.

- Cilj skrining programa je smanjenje smrtnosti od ovih bolesti, a ranim otkrivanjem povećava se mogućnost izlječenja, poboljšava kvalitet života oboljelih i produžava period preživljavanja - pojasnili su iz IJZCG.

Kako dodaju, program skrininga raka debelog crijeva u Crnoj Gori obuhvata zdravu asimptomatsku populaciju oba pola, životne dobi od 50 -75 godina. Napominju da primarni skrining test koji se koristi je iFOB test (test na okultno krvarenje u stolici), a program skrininga raka grlića materice u Crnoj Gori obuhvata zdravu asimptomatsku populaciju ženskog pola, životne dobi od 30-50 godina. Primarni skrining test koji se koristi je HPV test, koji se izvodi prilikom ginekološkog pregleda, uzimanjem brisa grlića materice, a testiranje je potpuno bezbolno, bezbjedno i besplatno.

- Timovi izabranih doktora za odrasle i timovi izabranih doktora za žene će pozivati građanke i građane da učestvuju u skrining programu, te Institut za javno zdravlje Crne Gore upućuje apel građankama i građanima da prihvate poziv za učešće u Nacionalnom

29

skrining programu, da se odazovu u što većem broju i time pokažu odgovornost prema sebi i svom zdravlju čime će dati nemjerljiv doprinos u očuvanju i unaprjeđenju javnog zdravlja stanovništva Crne Gore – poručili su iz IJZCG.

07. novembar - Protest više hiljada građana zbog bolnice Meljine

Blokadom graničnog prelaza Debeli brijeg, prema susjednoj Hrvatskoj u trajanju od pola sata, građani Herceg Novog uputili su još jednom poruku Vladi Crne Gore da nađe rješenje za funkcionisanje čuvene bolnice Meljine, kao i da je konačno uvede u sistem javnog zdravstva.

Organizatori skupa, koji se održava u Beogradu, u okviru projekta Biram oporavak, su nevladine organizacije iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine, koje se bave ovom oblašću.

Odbornici hercegnovskog parlamenta i građani, blokirali su granični prelaz Debeli brijeg kako bi još jednom poslali poruku Vladi Crne Gore da hitno nađe rešenje za status bolnice Meljine.

- Blokada je pokazatelj da ozbiljno shvatamo ono što smo usvojili na 10. redovnoj sjednici SO i da ćemo istrajati u našim namjerama sve do pronalaženja rješenja – istakao je ranije predsjednik Skupštine Ivan Otović.

On je komentarisao i pasivnost državnog vrha kada je riječ o ovom problemu koji traje godinama.

– Možda nijesmo toliko važni, možda ne znaju da riješe ovaj problem, a možda nas do sada nijesu ni shvatili dovoljno ozbiljno. Ali mi ne moramo da razmišljamo zašto oni neće da se brinu o nama, nego moramo da ih natjeramo da shvate da Bolnica Meljine mora da funkcioniše i bude uvedena u sistem javnog zdravstva – bio je izričit Otović.

Naš cilj je da zaštitimo interese grada i građana Herceg Novog, poruka je potpredsjednika Opštine Mirka Mustura.

Solidarnost su pokazali odbornici lokalnog parlamenta, čelnici opštinske uprave, penzioneri, zaposleni u bolnici Meljine i u drugim zdravstvenim ustanovama, novinskim preduzećima, sportisti, bajkeri... Novosti.rs

09. novembar - Neophodno podizanje svijesti zajednice o problemu zloupotrebe droga

Ministarstvo zdravlja kontinuirano radi na jačanju zakonodavnog i strateškog okvira, koji će postaviti dobre temelje za prevenciju, liječenje/tretman, smanjenje štetnih posljedica zloupotrebe droga, socijalnu rehabilitaciju i reintegraciju korisnika droga, i oporavak, saopštila je Sandra Pestorić, načelnica Odjeljenja za međunarodnu saradnju u oblasti politika sprečavanja zloupotreba droga u Ministarstvu zdravlja na Regionalnom forumu o zavisnosti i oporavku od droga.

Pestorić je istakla da je zloupotreba droga ozbiljan problem koji predstavlja prijetnju po zdravlje, sigurnost, socijalnu dobrobit i prosperitet opšte populacije, posebno mladih ljudi, te da je zavisnost od droga prepoznata kao važan socijalno-zdravstveni problem koji predstavlja rizik po javno zdravlje, posebno u odnosu na zarazne bolesti (HIV, hepatitis C, hepatitis B, tuberkulozu i polno prenosive bolesti).

- Ono što je značajno napomenuti je prisutnost stigme i diskriminacije koje društvo ima prema korisnicima droga, koji predstavljaju vulnerabilnu grupu, prema kojoj se treba odnositi sa posebnom pažnjom, uz poštovanja svih ljudskih prava, i naravno kroz dostupnost svih neophodnih servisa pomoći. Ključ borbe protiv zloupotrebe droga je u multidimenzionalnosti i multidisciplinarnosti, sa posebnim fokusom na prevenciju, što znači da je potrebno uključivanje pojedinaca, porodica, zajednica, medija, NVO organizacija, državnih organa i institucija, akademske zajednice, međunarodnih institucija, kao i stručno znanje iz više oblasti kako bi se na sveobuhvatan način pristupilo ovoj problematici - naglasila je Pestorić.

Ona je navela da se u Crnoj Gori trenutno radi na uspostavljanju funkcionalnog nacionalnog sistema za informacije i podatke i sistema ranog upozorenja na nove psihoaktivne supstance. Pored toga, prema njenim riječima, u narednom periodu će se raditi na uspostavljanju bolje saradnje sa nevladinim organizacijama koje se usko bave ovom problematikom, a intencija je da se u sistem za informacije i podatke pored državnih organa i institucija uključe i ove organizacije.

Pestorić je naglasila da je izuzetno značajno podizanje svijesti zajednice o problemu zloupotrebe droga i o potrebi za njenim sprečavanjem, kao i o potrebi a rmacije zdravih stilova života. -Krajnji cilj jednog sveobuhvatnog pristupa ovoj problematici je nešto što je u interesu svakog društva, a to je oporavak. Za postizanje navedenog cilja potrebna je prije svega volja i motivisanost, podrška, i dostupnost servisa. Međutim, samo sveobuhvatnim, planiranim i kontinuiranim pristupom može se postići željeni rezultat, jer je liječenje boleti zavisnosti ulaganje u zdravlje stanovništva - zaključila je Pestorić.

09. novembar - Zajedničkim snagama unaprijediti tretman dijabetičara

Povodom 14. novembra, Svjetskog dana posvećenog borbi protiv dijabetesa, delegacija Kliničkog centra Crne Gore (KCCG)

30

koju su činilli: dr Đorđije Krnjević - direktor Interne klinike, dr Valentina Kalinić - predsjednica Saveza dijabetoloških društava Crne Gore, Sanja Minić - glavna sestra Interne klinike i Biljana Kraljević - glavna sestra Odjeljenja endokrinologije Instituta za bolesti djece je posjetila JZU Dom zdravlja Podgorica. Tom prilikom je upriličen sastanak sa pomoćnicom direktora za medicinska pitanja Doma zdravlja Podgorica dr Anom Ičević, glavnom sestrom Kristinom Tomović i medicinskim sestrama angažovanim u Savjetovalištu za dijabetes.

korake koji će obezbijediti kvalitetniju i e kasniju zdravstvenu zaštitu našim građanima. Na tom putu veoma nam je značajna podrška partnera iz UNDP-a, saopštio je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić na sastanku sa Danielom Gašparikovom, stalnom predstavnicom Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

On je izrazio zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom i podrškom koju zdravstveni sistem dobija od UNDP-a, naročito kroz projekat informatizacije Kliničkog centra Crne Gore, kao i njegove integracije sa drugim informacionim sistemima u zdravstvu i drugim sektorima, koji je u završnoj fazi, naglašavajući da je digitalizacija zdravstvenog sistema jedan od prioriteta Ministarstva zdravlja. Gašparikova je istakla da je UNDP i novim programom saradnje sa Crnom Gorom za naredni period planirao podršku u realizaciji aktivnosti na digitalizaciji u sektoru zdravstva i daljem razvoju i nadogradnji integrisanog zdravstvenog informacionog sistema, te u oblasti unapređenja telemedicine i mobilnog zdravlja. Ovo, kako je dodala, uključuje korišćenje elektronskih komunikacija i so vera za pružanje medicinskih usluga pacijentima i pacijentkinjama na daljinu bez lične posjete, kao i drugih so verskih platformi i informacionih sistema.

Na sastanku je razgovarano o radu Savjetovališta za dijabetes, problemima sa kojim se Savjetovalište suočava, ponovnom angažovanju ljekara iz KCCG za rad u Savjetovalištu kao i planovima vezanim za dalji razvoj i unaprjeđenje aktivnosti Savjetovališta. U eri porasta broja dijagnostikovanih dijabetičara istaknut je značaj postojanja i funkcionisanja Savjetovališta kao institucije koja bi se bavila kako prevencijom tako i liječenjem i praćenjem pacijenata koji boluju od dijabetesa.

Za tu namjenu predviđeno je prostorno proširenje kapaciteta Savjetovališta gdje će se obezbijediti adekvatniji uslovi za boravak ljekara i pacijenata. Apostro ran je multidisciplinarni pristup pacijentu koji će podrazumijevati saradnju endokrinologa, specijaliste higijene ishrane, medicinske sestre i psihologa.

KCCG se raduje revitalizaciji rada Savjetovališta i daće svoj puni doprinos da saradnja sa Domom zdravlja i dalje bude na visokom nivou, kako kolegijalnom tako i profesionalnom a sve u namjeri da tretman dijabetoloških pacijenata bude adekvatan i sprovođen na obostrano zadovoljstvo.

10. novembar - Digitalizacija zdravstvenog sistema jedan od prioriteta

Šćekić je istakao da vjeruje da će Crna Gora, u saradnji sa UNDP-om realizovati planirane aktivnosti, ojačati svoje kapacitete, što bi nas preporučilo da postanemo regionalni centar telemedicine.

11. novembar - Zdravstveni sistem i UNICEF u službi zdravog razvoja djece

Zdravlje djece u najranijem periodu života, servisi i rane intervencije u službi njihovog pravilnog rasta i razvoja, neki su od ciljeva su koje u svom radu dijele UNICEF i zdravstveni sistem Crne Gore i na tom putu partnerski odnos i podrška moraju biti imperativ i u daljem radu. To je saopšteno tokom sastanka ministra zdravlja Dragoslava Šćekića i predstavnika UNICEF-a, dr Gabrielea Fontane, visokog savjetnika za zdravlje ove međunarodne organzacije za region Evrope i centralne Azije, Huana Santandera, šefa predstavništva u Crnoj Gori i dr Senada Begića, višeg konsultanta za zdravstvena pitanja.

Kako se navodi u saopštenju Ministarstva zdravlja, prilikom susreta izraženo je zadovoljstvo zbog organizacije Regionalne konferencije Optimalni rani razvoj za svako dijete, koja se održavala u Podgorici.

Na konferenciji su, kako je saopšteno, postavljene jasne smjernice i mapa puta za dalje pravce razvoja i djelovanja svih činilaca društva kako bi rani razvoj djece i rano otkrivanje poteškoća i izazova sa kojima se suočavaju tokom odrastanja, imali brz i e kasan odgovor.

31
Zdravstveni sistem Crne Gore procesom digitalizacije i praćenjem i primjenom savremenih tehnologija, pravi nove, krupne

Ministar Šćekić zahvalio je predstavnicima UNICEF-a na strateškom partnerstvu i podršci i istakao značaj zajedničkog pristupa i ekspertize svim složenim pitanjima sa kojima se zdravstveni sistem suočava, posebno kada je riječ o brizi za zdravlje najmlađe populacije.

Sagovornici su se saglasili da je potrebno nastaviti i intenzivirati zajedničke aktivnosti i posvećenost na jačanju programa imunizacija, a u tom smislu dogovoreno je formiranje nacionalnog tijela na visokom nivou, koje će, pored predstavnika Vlade i zdravstvenog sistema, činiti i predstavnici UNICEF-a - navodi se u saopštenju.

Najavljeno je da će poseban fokus u narednom periodu biti unaprjeđenje prenatalne njege u porodilištima kroz sprovođenje procjene svih porodilišta u državi te jačanje inicijative porodilišta po mjeri beba i majki.

- S obzirom na činjenicu da u Crnoj Gori trenutno boravi oko 12 000 hiljada izbjeglih lica iz Ukrajine i da značajan broj čine djeca, ministar i predstavnici UNICEF-a razmatrali su modele saradnje i pomoći za ovu ugroženu populaciju kako bi se svakom djetetu koje boravi u Crnoj Gori omogućila jednaka prava, adekvatna dostupnost i pristup svim zdravtvenim servisima, njezi i uslugama na način na koji su obezbijeđeni svoj djeci Crne Gore - navodi se u saopštenju.

I tokom današnjeg susreta bilo je riječi o organizaciji Konferencije za Zapadni Balkan na visokom nivou, čiji će domaćin biti Crna Gora.

11. novembar - Iskustva prijateljskih zemalja značajna za zdravstveni sistem

Rumunija i Crna Gora imaju prijateljske i kvalitetne međudržavne odnose, a u narednom periodu dodatno će unaprijediti saradnju u oblasti zdravstva, zajednička je poruka sa sastanka ministra zdravlja Dragoslava Šćekića sa ambasadorom Rumunije u Crnoj Gori Viorelom Mateijem Arteleanonom.

počela rekonstrukcija velikog broja bolnica i domova zdravlja. Za sve konkretne aktivnosti, prema riječima, ministra Šćekića, potrebna je adekvatna zakonska regulativa, pa je Ministarstvo zdravlja pripremilo novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti, koji će urediti sve procedure u oblasti zdravstva.

Ministar je kazao da su nam za tako obiman i odgovoran posao od velike pomoći iskustva prijateljskih zemalja, kao što je Rumunija i da je svaki vid pomoći značajan.

Ambasador Arteleanon je upoznao ministra Šćekića sa načinom organizacije i funkcionisanja zdravstvenog sistema u Rumuniji, ističući spremnost da se pruži podrška Crnoj Gori u određenim oblastima zdravstva, prije svega telemedicini, digitalizaciji, kao i farmakologiji.

Na sastanku je bilo riječi i o mogućnosti edukacije kadra, kroz razmjenu znanja i iskustava crnogorskih i rumunskih ljekara.

12. novembar - Među pušačima sve više mladih i žena

Mada su podaci pokazali da je prevalencija pušenja, u populaciji Crne Gore, najviša među stanovništvom starosti između 45 i 54 godina (iznosila je gotovo 45 odsto), ostvaruje se značajan rast vrijednosti ovog pokazatelja i među mladima. Broj korisnika duvanskih proizvoda je značajno povećan i među petnaestogodišnjacima i među šesnaestogodišnjacima, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje povodom Nacionalnog dana kontrole duvana.

- Nacionalni dan kontrole duvana će se ove godine obilježiti zajedno sa Kliničkim centrom Crne Gore i Medicinskim fakultetom UCG u holu poliklinike KCCG. Korisnici zdravstvenih usluga su bili u prilici da dobiju savjet od stručnjaka iz oblasti pulmologije i javnog zdravlja. Takođe, su bili u prilici da izmjere visinu krvnog pritiska i odrede nivo glukoze u krvi - navodi se u saopštenju. Iz IJZ je saopšteno da se u Crnoj Gori među pripadnicima odrasle populacije, starosti, od 15 do 64 godina, u posljednjoj deceniji, evidentira tendencija rasta prevalencije upotrebe duvanskih proizvoda.

- Prema podacima poslednjeg istraživanja ponašanja stanovništva, zastupljenost pušača u opštoj populaciji iznosi 35,4 odsto, što je značajno više u odnosu na evropsku populaciju. Navedeno istraživanje je pokazalo da je, još 17,1 odsto populacije nekada tokom života koristilo duvanske proizvode, što znači da je samo 47,6 odsto ili manje od polovine stanovnika tokom cijelog života apstiniralo od pušenja - navodi IJZ.

Među ženama u Crnoj Gori, zabilježeno je 34,5 odsto onh koji koriste duvanske proizvode, što je značajno više u poređenju i sa Evropom, a posebno sa svjetom.

-Pri tome, treba naglasiti da je u populaciji mlađih žena, starosti između 15 i 24 godine, prevalencija veća, za čak 1 odsto, nego među muškarcima iste starosti - ukazuje IJZ.

Upućujući riječi zahvalnosti rumunskom narodu na dosadašnjoj pomoći, naročito u vrijeme pandemije COVID 19, ministar Šćekić je kazao da je upravo taj period pomogao da se iskristališu nedostaci zdravstvenog sistema i da je Ministarstvo zdravlja, kroz ozbiljan reformski proces koji je već pokrenut, riješeno da otkloni sve nedostatke i unaprijedi postojeće servise, s ciljem adekvatne i kvalitetne zdravstvene zaštite. U prvom redu, kako je kazao, nakon više decenija, koliko nije izgrađen ni jedan ozbiljniji zdravstveni objekat, nedavno je počela izgradnja klinika za mentalno zdravlje, za infektivne bolesti i dermatovenerologiju, a u planu je ili je već

Procjenjuje se da su promjene u vrijednostima i vjerovanjima uslovile promjene u stavovima kod crnogorskih žena, što je uslovilo i promjene u njihovom ponašanju.

- S obzirom da su novi obrasci ponašanja u Crnoj Gori, kada je riječ o upotrebi duvanskih proizvoda, neusklađeni sa zdravljem, razumljivo je da se komplikacije upotrebe duvanskih proizvoda javljaju u sve ranijoj životnoj dobi žena i da su ishodi sve češće ozbiljniji i komplikovaniji za tretman. Osim toga, zbog pušenja žena u trudnoći i tokom ranog razvoja djeteta, komplikacije su često evidentne i u dječijem dobu - navodi IJZ.

32

13. novembar – Održana manifestacija Dva točka za plavi krug

Na centralnom gradskom Trgu nezavisnosti održana je manifestacija Dva točka za plavi krug posvećena 14. novembru, Svjetskom danu borbe protiv dijabetesa.

među djecom školskog uzrasta. Dostupnost takvih informacija ključna je za razvoj djelotvornih politika i strategija za borbu protiv gojaznosti u djetinjstvu u Evropskoj regiji SZO-a.

- Od prvog kruga prikupljanja podataka, u kojem je učestvovalo je 13 zemalja, COSI je dramatično porastao, čak 45 zemalja učestvovalo je u petom krugu koji se realizovao u periodu između 2018. i 2020. godine. Od toga su u petom krugu podatke prikupile 33 zemlje, a ukupno je izmjereno gotovo 411.000 djece uzrasta od šest do devet godina – navode iz IJZ u saopštenju.

Sistematsko prikupljanje i analize tih podataka, dodaju, omogućavaju međudržavnu komparaciju i bolje razumijevanje napredovanja prekomjerne tjelesne težine i gojaznosti u djetinjstvu u Evropi. Zajedno jasno pokazuju da gojaznost u djetinjstvu ostaje veliki javnozdravstveni problem u Evropskoj regiji SZO-a.

Događaj je organizovan od strane Saveza dijabetičkih društava Crne Gore uz podršku Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), Bicikliničkog pokreta i Udruženja Biciklo.me. Cilj manifestacije je bio da se ukaže na sve veću zastupljenost dijabetesa među našom populacijom i sve veći broj novodijagnostikovanih pacijenata u ambulantama kao i na mogućnost poboljšanja edukativnih aktivnosti kojim bi se mogao prevenirati dijabetes. Željeli smo da promovišemo zdrave stilove života i ukažemo koliko je zička aktivnost važna kako u preventivi dijabetesa, tako i kao bitan i neizostavan segment u procesu liječenja.

- Bili smo na usluzi našim građanima, davali savjete i učili ih kako pravilno da se ophode prema ovoj bolesti i kako dijabetes držati pod kontrolom. Naše sestre Sanja, Zorana, Bilja, Rajka, Ivona, Maja i Akeksandra su sugrađanima mjerili glikemije, dijelile promotivni materijal i majice. Upotrijebljeno je stotinjak trakica za mjerenje glikemije što govori u prilog velikom interesovanju naših sugrađana – kazao je dr Đorđije Krnjević, inernista-endokrinolog - direktor Interne klinike KCCG. Simboličnom vožnjom bicikala u kojoj su učestvovali pacijenti, ljekari, medicinske sestre, farmaceuti i naši sugrađani, napravi su krug kao simbol podrške svim onima koji se liječe od dijabetesa. Pedalili su 6.7 km koji predstavljaju željenu vrijednost pokazatelja dobre tromjesečne glikoregulacije (HbA1c).

- Bili smo zajedno, kao jedan, ujedinjeni u istom cilju i odlučni da ga ostvarimo: da dijabetes ne upravlja našim životima, da budemo odgovorni prema svom zdravlju, da upražnjavamo zdrave stilove života koji podrazumijevaju pravilnu ishranu i zičku aktivnost, da budemo edukovani, da budemo posvećeni preventivi, da izbjegnemo sve moguće komplikacije, da pružimo podršku jedni drugima – istakao je dr Krnjević.

13. novembar - Petina sedmogodišnjaka ima prekomjernu tjelesnu masu

Regionalna kancelarija SZO-a za Evropu predstavila je najnoviji „Izvještaj o dječijoj gojaznosti u evropskom regionu“. Evropska inicijativa SZO-a za nadzor gojaznosti u djetinjstvu (COSI) osnovana je, navode iz IJZ kao odgovor na potrebu standardizovanih podataka o nadzoru učestalosti prekomjerne težine i gojaznosti

- Crna Gora se ovom istraživanju priključila u toku četvrte runde istraživanja, 2016. godine. Ciljna grupa djece su bili sedmogodišnjaci, izmjereno je njih 1.689. Mjerene su antropometrijske karakteristike, a od roditelja su dobijeni podaci o navikama u ishrani, zičkoj aktivnosti i socioekonomskim karakteristikama porodice. Uprava škole je popunjavala školski upitnik koji je obuhvatao pitanja u vezi sa školskim okruženjem. Podaci koji su tada dobijeni predstvaljaju prve standardizovane podatke u vezi sa dječijom gojaznošću u Crnoj Gori, obzirom da podaci o statusu uhranjenosti, tjelesnoj aktivnosti i prehrambenim navikama školske djece nisu dio rutinske zdravstvene statistike u Crnoj Gori, dok se podaci sa redovnih sistematskih pregleda ne prikupljaju na standardizovan način – navodi se u saopštenju.

17. novembar - Svjetski dan prijevremeno rođene djece

Po prvi put u Crnoj Gori, prigodnom manifestacijom obilježen je 17. novembar-Svjetski dan prijevremeno rođene djece.

Manifestacija je održana u organizaciji humanitarne organizacije Ana Đoković iz Nikšića i Centra za neonatologiju Instituta za bolesti djece (IBD) Kliničkog centra Crne Gore, koja je jedina ustanova u našoj državi koja zbrinjava ugroženu preterminsku novorođenčad.

Na skupu su, pored osoblja Centra za neonatologiju bila prisutna i djeca predškolske ustanove Eko vrtić Bambino iz Podgorice, roditelji i djeca prijevremeno rođena, koja su nekad bila hospitalizovana u ovom Centru. - U znak podrške prijevremeno rođenoj djeci, mališani su pustili u nebo ljubičaste balone. Zgrada Skupštine Crne Gore će večeras, takođe, biti osvijetljena ljubičastim svijetlom – kazala

33

je doc. prim. dr Lidija Banjac, načelnica Centra za neonatologiju IBD-a.

Cilj ove manifestacije, koja se organizuje u skoro svim zemljama svijeta je da se podigne svijest u društvu o potrebama ove najvulnerabilnije populacije pacijenata.

18. novembar – Održan ministarski sastanak posvećen medicinskim tehnologijama

Saradnja malih zemalja može ubrzati pružanje jednakog pristupa zdravstvenim uslugama kroz digitalizaciju i to je najbolji način za postizanje osnova koje postavlja evropski program rada. To je saopšteno na ministarskom sastanku koji je održan na Malti, a na kom je učestvovao i ministar zdravlja Dragoslav Šćekić.

On je kazao da Crna Gora prepoznaje vrijednosti podataka i digitalnog zdravstvenog sistema, ali i potrebu da zemlje ulažu u dosljedne i standardizovane pristupe.

- Moć podataka nam je od ogromne pomoći, što se pokazalo tokom pandemije COVID-19. Moramo biti bolje pripremljeni putem pristupa visokokvalitetnim zdravstvenim podacima za pružanje svakodnevne zdravstvene zaštite, za donošenje politika i rješavanje izazova zdravstvene sigurnosti s kojim će se zemlje suočiti u budućnosti. To naravno ne možemo postići bez moderne, mobilne i stručne zdravstvene radne snage, koja je preopterećena, te moramo učiniti sve što možemo kako bismo im pružili obuku i tehnologije koje su dokazano sigurne da bismo poboljšali njihove radne uslove - poručio je Šćekić.

Ministar je naglasio značaj digitalnih tehnologija koje, kako je rekao, imaju ogroman potencijal da omoguće i osnaže pojedince da donesu važne odluke.

- Moramo zajedno raditi na aktivnostima za podršku razvoju digitalne i zdravstvene pismenosti našeg stanovništva kako bi spriječili dezinformacije o zdravstvenim pitanjima što postaje ozbiljna briga za javno zdravlje i naraušavanje povjerenja - kazao je ministar.

Šćekić je zahvalio malteškom kolegi Fearneu i njegovom timu na organizaciji važnog susreta koji je izuzetna prilika za sagledavanje stanja u oblasti digitalizacije zdravstva u malim zemljama te razmjeni iskustava i mogućnosti daljeg unapređenja i saradnje u ovoj oblasti.

Bilateralni odnosi Crne Gore i Malte ocijenjeni su kvalitetnim i intenzivnim, a ministri su se saglasili da su edukacija i razmjena kadra na svim nivoim, između ostalog, prepoznati kao jedna od ključnih mogućnosti koje za rezultat mogu imati dobrobit za obje zemlje.

Jačanje kadrovskih kapaciteta i stručno osposobljavanje ljekara i srednjeg medicinskog kadra u centru je pažnje partnerskih zemalja i učesnica sastanka, a to je bila i ključna tema Samita malih zemalja, održanog početkom juna u Bečićima, čiji je domaćin ove godine bila Crna Gora.

Tokom razgovora je posebno naglašeno da saradnja malih zemalja i razmjena iskustava mogu doprinijeti unapređenju najslabijih karika u zdravstvenim sistemima, s ciljem bolje dostupnosti zdravstvene zaštite za sve građene.

Šćekić je istakao opredijeljenost resora kojim rukovodi da prati globalni medicinski napredak te kroz pomoć razvijenih zemalja, svjetsku medicinu dovede u Crnu Goru, a podrška Malte, kao zemlje članice Evropske Unije bi, kako je istakao, bila od

neprocjenjivog značaja.

On je informisao malteškog kolegu Fearnea da Crna Gora ima potencijal i perspektivu da bude regionalni centar za telemedicinu, u čemu je i dobila podršku Njemačkog Instituta Robert Koch kao i Svjetske zdravstvene organizacije.

19. novembar – Održana edukacija o dojenju i ishrani odojčadi

Shodno inicijativi Ministarstva zdravlja Crne Gore i UNICEF-a, kao i Doma zdravlja Glavnog grada kao nosioca projekta od 16. do 18. novembra u prostorijama Doma zdravlja Glavnog grada u Staroj Varoši održala se edukacija Dojenje i ishrana odojčadi i male djece do 24 mjeseca.

Edukaciju su vodili treneri pedijatri iz Podgorice, Nikšića, Bijelog Polja, Kotora i Herceg Novog, kao i patronažne sestre iz Podgorice. Edukaciji su prisustvovali pedijatri i patronažne sestre iz Podgorice, Nikšića, Bara, Budve, Tivta, Kolašina.

Od 02. do 04.novembra održana je ista edukacija u Beranama sa pedijatrima iz Podgorice, Nikšića, Bijelog Polja, Pljevalja, Berana, a ovoj edukaciji su prisustvovali učesnici iz Berana, Bijelog Polja, Andrijevice, Rožaja, Pljevalja i Plava. S obzirom na značaj dojenja i nadu da ćemo povećati broj dojilja, a time i zdravije djece, planirane su edukacije i za iduću godinu, poručili sui z Doma zdravlja Podgorica.

20. novembar - Obezbijediti efikasne mjere zaštite zdravlja djece i mladih

Institut za javno zdravlje Crne Gore, čestitajući Međunarodni dan djeteta, poručuje da usvajanjem Konvencije o pravima djeteta, prije 33 godine, svijet se ujedinio u želji da se stvori svijet u kojem se svakom djetetu garantuje pravo na život, zdravlje, obrazovanje i igru, pravo na porodični život, zaštitu od nasilja, diskriminacije i podstiče promovisanje uvažavanja stavova djeteta.

Konvenciju je potpisalo 196 zemalja članica, među kojima je i Crna Gora. Konvencija je postala najbrže i najšire prihvaćen sporazum na području ljudskih prava u istoriji. Međunarodni dan djeteta obilježava se svake godine 20. novembra jer je toga dana 1989. godine usvojena Konvencija o pravima djeteta. Time je pružena prilika da se promovišu i slave dječija prava kojima će se osigurati bolji svijet za svako dijete. Ovogodišnja tema obilježavanja dana djeteta je Zajedno podržimo svako dijete. Ona podstiče javnost da se zalaže, slavi i promovišu dječja prava kako bi se obezbijedila bolja i uspješnija

34

budućnost svakog djeteta. Aktivnostima na globalnom nivou, koje se odnose na obilježavanje ovog datuma, podržavaju se djeca i mladi da budu zagovornici svojih prava i kreatori rješenja problema 21. vijeka.

Danas u svijetu živi 1,8 milijardi mladih, koji čine četvrtinu svjetske populacije i samim tim imaju ogroman potencijal da daju svoj doprinos društvenom, političkom i ekonomskom razvoju. Oni su odlični partneri i pokretači promjena. Veoma je važno da se čuje i uvaži njihov glas o pitanjima koja su značajna za njihovu budućnost – od klime do mentalnog zdravlja, obrazovanja, diskriminacije, nasilja. Učešće djece i mladih jedan je od temelja građanskog društva, jer oni mogu biti kreatori novih rješenja za probleme s kojima se svijet suočava, a tiču se njihovog odrastanja.

-Zadatak cijele zajednice, a prvenstveno zdravstvenog sistema, je da se obezbijede e kasne i kompetentne mjere zaštite zdravlja djece i mladih. Posljedice pandemije COVID-19 na djecu i mlade su i dalje značajne. Ograničavanjem komunikacije, igre i druženja sa vršnjacima, obrazovanja, učešća u sportskim aktivnostima djeca i mladi su bili suočeni sa izazovima s kojima su se i odrasli teško nosily - saopšteno je iz IJZ.

Briga o mentalnom zdravlju djece i mladih, predstavlja jedan od značajnih prioriteta našeg društva, prvenstveno zdravstvenog i obrazovno-vaspitnog sistema, a podrazumijeva jačanje mjera za promociju i zaštitu psihičkog zdravlja ove osjetljive kategorije stanovništva.

- Veoma je važno da djeca i mladi budu u fokusu i da se čuje njihov glas. Potrebno je da svi zajedno stanemo uz djecu i mlade, da podržimo njihove ideje i da im pomognemo da štite svoja prava jer svako dijete ima pravo na zdrav život u porodičnom okruženju, na nediskriminaciju, mir i jednakost - zaključuju u IJZ.

21. novembar - Zdravo, srećno, bezbrižno dijete težnja Ministarstva zdravlja i zdravstvenog sistema

Briga o zdravlju i sveukupnom razvoju djece, njihovo srećno odrastanje, osnova su svakog razvijenog društva. Zdravstvena zaštita djeteta utemeljena je na holističkom pristupu ovoj populaciji, s ciljem razvoja, promovisanja i unaprjeđenja njihovog zdravlja, od začeća do adolescentne dobi. Naš zadatak je praćenje rasta i razvoja, te stručno usavršavanje i unaprjeđenje svih struka koje se bave zdravljem djece, bilo tjelesnim, mentalnim, emocionalnim ili intelektualnim, a u skladu s Konvencijom o pravima djeteta, koja predstavlja krunski dokument za sveobuhvatnu zaštitu prava djeteta na međunarodnom nivou. Zato nam je naophodno kontinuirano jačanje zdravstenog sistema sa posebnim fokusom na primarnu zdravstvenu zaštitu, kao temelj zdravstvenog sistema, kao i usmjeravanje potrebne pažnje na sistem javnog zdravlja i snaženje javno-zdravstveni kapaciteta. Za takav pristup potrebno je učešće svih činilaca društva, jer samo kroz multisektorsku saradnju i zajedničko djelovanje možemo doprinijeti imamo sistem koji će obezbijediti da naša djeca imaju srećno, zdravo i bezbrižno odrastanje, saopštili su iz ministarstva zdravlja.

U tom pravcu u posljednje vrijeme preduzeto je niz konkretnih koraka. Realizuje se program podrške unapređenja dojenja, aktivnosti na planu razvoja porodilišta po mjeri djeteta, a radi se i na uspostavljanju Banke humanog mlijeka.

U skladu sa preporukama UNICEF-a Ministarstvo zdravlja najozbiljnije je pristupilo izradi Strategije za rani razvoj djeteta

u kojoj će biti sadržane smjernice i protokoli iz ove oblasti.

Ministarstvo zdravlja, sprovodeći politiku Vlade Crne Gore, kao jedan od prioriteta de nisalo je upravo brigu o zdravlju naših najmlađih i kroz strateške dokumente nastojaćemo da dodatno uredi i unaprijedi ovaj veoma bitan segment zdravstvene zaštite.

Novim zakonskim odredbama, kroz Zakon o zdravstvenoj zaštiti, između ostalog, jasno će biti prepoznati rani skrining za rijetke bolesti kod novorođenčadi, prevencija, prenatalna njega, pomoć kroz savjetovališta, kako u porodilištima tako i u domovima zdravlja, a poseban akcenat biće stavljen na edukativni program medicinskog osoblja, kako bi bili obučeni da prepoznaju i detektuju rane znake bolesti. Što ranije otkrijemo oboljenje, veće su šanse da proces liječenja bude blagovremen i uspješan, naglasili su iz ministarstva zdravlja.

U cilju unapređenja zdravstvene zaštite i očuvanja zdravlja djece, Ministarstvo zdravlja primat daje preventivnim programima, prije svega vakcinaciji kao naje kasnijoj zaštiti od brojnih bolesti. Veliki izazov je da u narednom poriodu poveća obuhvat vakcinacije, svim vakcinama po redovnom kalendaru vakcinacije, a posebno MMR vakcinom. U cilju prevencije karcinoma grlića materice, jedne od najčešćih malignih bolesti kod žena, nedavno su pokrenuli imunizaciju HPV vakcinom djevojčica uzrasta od devet do deset godina.

- Onoliko koliko je važna uloga zdravstvenog sistema, obrazovnog sistema i cjelokupnog društva jednako je važna i uloga roditelja odnosno porodice u pravilnom razvoju njihove djece. Zato je veoma važno da roditelji shvate koliko je važno da prihvate preporuke i da zaštite svoju djecu i sebe tako što će se vakcinisati i na taj način doprinijeti da sačuvamo zdravlje i živote i naše i našeg potomstva – zaključili su iz ministarstva.

21. novembar - Besplatno testiranje na HIV, hepatitis B i hepatitis C

Od 21. do 28. novembra 2022. godine u Evropi se obilježava nedjelja testiranja na HIV i hepatitise. Institut za javno zdravlje Crne Gore se, i ove godine, pridružuje organizacijama, institucijama i ključnim liderima širom Evrope u obilježavanju ove inicijative. Cilj obilježavanja Evropske nedelje testiranja je podizanje svijesti o značaju testiranja i ranog otkrivanja bolesti, kao i ukazivanje na značaj obezbjeđivanja veće pristupačnosti testiranja onima koji su u povećanom riziku od ovih infekcija.

Tema ovogodišnje akcije je Testiraj. Liječi. Zaštiti, a cilj je, osim povećanja svijesti o korisnosti testiranja, i isticanje značaja integrisanog pristupa testiranju (integrisano testiranje na HIV, hepatitis B, hepatitis C i druge polno prenosive infekcije).

U cilju obilježavanja ove akcije, Institut za javno zdravlje Crne Gore, zajedno sa mrežom Savjetovališta za HIV u domovima zdravlja Bar, Berane, Bijelo Polje, Nikšić, Kotor, Pljevlja i Herceg Novi, organizovao je nedjeljnu akciju savjetovanja i testiranja na HIV i hepatitise.

Akcija testiranja se u Institutu za javno zdravlje Crne Gore sprovela od ponedjeljka 21. do nedjelje 27. novembra 2022. godine u prostorijama Savjetovališta za dobrovoljno i povjerljivo savjetovanje i testiranje na HIV od 08h do 20h.

Testiranje ključnih populacija se obavilo u saradnji sa nevladinim organizacijama koje pružaju usluge iz oblasti prevencije HIV infekcije. Testiranje na HIV, hepatitis B i hepatitis C je besplatno,

35

nije bio potreban uput ni zdravstvena knjižica, koriste se brzi testovi i rezultati su gotovi za najviše 30 minuta, navode iz IJZ.

21. novembar - Bezbjedne bolnice okosnica otpornog zdravstvenog Sistema

Bezbjedne bolnice okosnica su otpornog zdravstvenog sistema, koji je sposoban da absorbuje udar krize i adaptira se na nastale okolnosti, kazala je še ca Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori, Mina Brajović.

sistem Crne Gore biti posvećeni planiranju bolničkog odgovora na krizne situacije i raditi kontinuirano na pripremljenosti bolnica na krizne situacije.

- Uz podršku SZO, Ministarstvo zdravlja radi na de nisanju strateškog okvira za unapređenje zdravlja - rekla je Živković.

Ona je kazala da je jačanje kapaciteta za pripremljenost i odgovor na vanredne situacije strateški prioritet Ministarstva zdravlja i Vlade. - Očekujem da ćemo kroz razmjenu relevantnih iskustava, uz SZO ekspertizu i nansijsku podršku EU, dodatno ojačati kapacitete zdravstvenog sistema i bolnice učiniti bezbjednijim - navela je Živković.

Tokom ekspertske posjete tim će sprovesti procjenu bezbjednosti u Kliničkom centru i Opštoj bolnici Berane.

U sastavu ekspertskog tima SZO su i predstavnici Vlade Turske, kao i Robert Koh Instituta.

27. novembar - Edukativni materijal o pravilnoj ishrani za DZ Andrijevica

Danas je počela višednevna SZO ekspertska posjeta radi procjene bezbjednosti bolnica u Crnoj Gori, koju nansijski podržava Direktorat za susjedstvo Evropske unije (DG NEAR), u sklopu Regionalnog projekta za zemlje Zapadnog Balkana.

Brajović je rekla da se ulažući u bezbjedne bolnice čuva zdravlje, spašavaju životi i gradi povjerenje u sistem. Ona je navela da su se zemlje regiona, prepoznajući značaj bezbjednih bolnica za stabilan i otporan zdravstveni sistem bez obzira na vrstu i tip hazarda i usvajajući Mapu puta za bolje zdravlje, obavezale da insistiraju na unapređivanju kapaciteta bolnica za pripremljenost i odgovor na zdravstvene krize.

Brajović je istakla da su bolnice mikrokosmos zdravstvenog sistema. - Nema zdravlja bez bezbjednih bolnica koje su okosnica otpornog zdravstvenog sistema sposobnog da absorbuje “udar” krize, adaptira se na nastale okolnosti i transformiše se kako bi smanjio vulnerabilnost i spremio se za buduće krize - rekla je Brajović.

Prema njenim riječima, ulaganje u otporan zdravstveni sistem je pretpostavka održivog turizma. - Nakon COVID-a mnogo je otvorenih pitanja i neizvjesnosti, ali jedno je sigurno - samo je pitanje trenutka kada ćemo kao sistem i društvo biti suočeni sa novom zdravstvenom krizom - kazala je Brajović.

Predstavnica Ministarstva zdravlja Ivana Živković rekla je da je pandemija COVID-19 ukazala na nedostatke koje imaju i najspremniji zdravstveni sistemi.

Crna Gora je, kako je kazala, uspjela da formira medicinske krizne štabove kako bi se funkcionisanje zdravstvenog sistema nastavilo na najbolji mogući način i što manje osjetio pritisak na pružanje zdravtsvenih usluga pacijentima na redovnom nivou.

Prema riječima Živković, funkcionalnost bolnica, e kasan klinički menadžment i obezbijeđenost potrebnih kapaciteta su okosnica otpornog zdravstvenog sistema.

- Zdravstvene krize su situacije koje često ne mogu da se planiraju, ali možemo da ih preduprijedimo na osnovu prethodnih iskustava, Ili stvorimo uslove da sistem bude što manje pogođen i da se posljedice osjete što je moguće manje - navela je Živković.

Ona je poručila da će Ministarstvo zdravlja i zdravstveni

Predstavnici Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) predali su direktorki ZU Dom zdravlja Andrijevica Milici Račić edukativni materijal Vodič CDPR-a - Ishrana kao prevencija raka kako bi pacijenti i svi oni koji koriste usluge ove zdravstvene ustanove mogli da se upoznaju sa načinima zdrave i pravilne ishrane. Edukativni materijal Vodič CDPR-a - Ishrana kao prevencija raka obuhvata osnovna obavještenja i naznake o pravilnoj i zdravoj ishrani, zatim o značaju ishrane na zdravlje ljudi, kao i odgovor na pitanje da li hrana može da smanji rizik obolijevanja od malignih bolesti. Takođe u brošuri je navedena tabela od deset najboljih antikancer namirnica, gdje prvo mjesto ubjedljivo zauzima brokola, a nakon nje na listi se nalaze zeleni čaj, spanać, kozji sir, paradajz, cvekla, pomorandža, jabuka, šargarepa i bijeli luk.

Brošura je, kako navode, štampana da istovremeno posluži pacijentima koji već imaju nekih problema, ali i da bi djelovala preventivno na sve u borbi protiv raznih bolesti. Prvenstveno se odnosi na kancer i kardiovaskularne bolesti. Edukativni materijal u vidu brošure Vodič CDPR-a - Ishrana kao prevencija raka može se tako sada osim u kancelariji CDPR-a u KIC-u Budo Tomović u Podgorici, naći i u ZU Dom zdravlja Andrijevica, saopstili su iz CDPR. TVCG

28. novembar - Naknade za novorođenčad početkom godine

Državni sekretar Ministarstva rada i socijalnog staranja Darko Stojanović kazao je u emisiji Dobro jutro Crna Goro da bi početkom godine trebalo da počnu isplate naknada za novorođenčad.

On je istakao da to pravo roditelji nijesu mogli ostvariti jer je moralo doći do izmjena zakona, koje prethodna Vlada nije pripremila. - Nacrt izmjene Zakona o dječijoj zaštiti je gotov i brzo će ići ka relevantnim institucijama koje treba da ga odobre i nakon toga će biti isplaćene naknade za novorođenčad - rekao je Stojanović Očekuje da će početkom godine zakon ići ka Vladi i Skupštini i da će brzo nakon toga doći do isplate.

- Naravno, za sve koji su postali roditelji od 1. januara 2022. godine, primjena ovog zakona će biti retroaktivna, tako da nema bojazni da svi koji su u 2022. godini i koji će u narednom periodu dobijati prinovu imati ovu naknadu - kazao je Stojanović. TVCG

36

29. novembar - Održana radionica povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama

Naša država se suočava i bori sa sve učestalijim nasiljem nad ženama. Prema procjenama UNDP-a svaka treća žena u Crnoj Gori je u toku svog života doživjela neki oblik nasilja.

Ovaj oblik nasilja kombinuje nekoliko vrsta nasilja počevši od zičkog, psihičkog te socijalnog. Evidentne su negativne posljedice koje ono ostavlja kako na mentalno tako i na zičko zdravlje žrtava, proširujući se na ostalne životne sfere, uključujući i njeno uže i šire okruženje, kazali su iz KCCG.

Upravo povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama na Institutu za onkologiju održana je interaktivna radionica koju je vodila psihološkinja, volonter, Antonija Zejak zajedno sa pacijentima. Ciljevi radionice bili su posvećeni razjašnjenju kako kultura i društvo utiču na održavanje prisutva nasilja nad ženama, a kakav uticaj imaju rodni stereotipi i stavovi. Pored ovoga, ciljevi su bazirani na isticanju rodne ravnopravnosti i ženskih prava kao univerzalnih ljudskih prava. Učesnici su pokazali značajnu zainteresovanost za ovaj problem sa kojim se naše društvo bori.

Potrebno je da se sve institucije i organizacije solidarišu u pokretanju kampanja koje će pomoći i ohrabtiri žrtve da izađu iz svojevrsnog sistema zloupotrebe koje za sobom nosi ova vrsta nasilja.

29. Novembar – Donacija povodom 60 godina Instituta za bolesti djece KCCG

Instituta za bolesti djece, dr Danojla Dakić, pedijatar-neonatolog, Zorica Blagojević, majka dijece koja su liječena u Centru za neonatologiju, Huan Santander, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori i Sanja Mugoša, predsjednica Rotary kluba Podgorica.

Donacija odražava zajedničku viziju svih partnera i želju da se podrže najosetljiviji članovi našeg društva - prijevremeno rođene bebe. Ovom donacijom značajno će se unaprijediti stepen opremljenosti jedine službe za intenzivnu njegu novorođenčadi u Crnoj Gori, kako bi se poboljšali uslovi za njihovo liječenje, opstanak i razvoj, naglasili su iz KCCG.

Institut za bolesti djece Crne Gore osnovan je prije 60 godina uz podršku UNICEF-a. UNICEF-ov Poslovni savjet osnovan je sredinom prošle godine i okuplja predstavnike privatnog sektora kako bi se ujedinili napori i resursi za društveno odgovorne inicijative koje će dovesti do konkretnih, održivih i pozitivnih promjena u životima djece. Ovo je njegova prva akcija koju su podržali One, Mtel, Crnogorski Telekom, Crnogorska komercijalna banka, NLB banka, Lovćen banka, Mercator, Aerodromi Crne Gore, Privredna komora Crne Gore, Savjet stranih investitora u Crnoj Gori i Asocijacija menadžera.

30. novembar - Stojan Terzić najbolji student Medicinskog fakulteta za studijsku 2022/23. godinu

Donacija savremene opreme u vrijednosti od 92,000 eura Institutu za bolesti djece (IBD) Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) od strane UNICEF-a i njegovog Poslovnog savjeta za prava djeteta, Rotary klubova i Međunarodnog kluba žena, omogućiće bolji kvalitet njege za prijevremeno rođene bebe u Crnoj Gori.

Povodom 60-te godišnjice od osnivanja IBD-a, donacija najsavremenije opreme u vrijednosti od 92.000 eura, obezbijeđena je Centru za neonatologiju zahvaljujući zajedničkoj akciji UNICEF-a i kompanija koje su članice UNICEF-ovog Poslovnog savjeta za prava djeteta, Rotary klubova širom zemlje i Međunarodnog kluba žena Crne Gore.

Donirana oprema uključuje neonatalni respirator, inkubatore, električne fotelje za majke i bebe radi lakšeg ostvarivanja kontakta „koža na kožu“, monitor ambijentalne buke, frižidere za skladištenje majčinog mlijeka, krevetiće za bebe i drugo.

Tim povodom u am teatru Instituta za bolesti djece organizovana je press konferencija na kojoj su govorili dr Ljiljana Radulović, direktorka Kliničkog centra Crne Gore, dr Velibor Majić, direktor

Stojan Terzić najbolji je student Medicinskog fakulteta za studijsku 2022/23. godinu Univerziteta Crne Gore.

- Ova nagrada za mene predstavlja veliku čast i rezultat je mog petogodišnjeg truda koji sam uložio tokom studiranja - kazao je najbolji student Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG) za studijsku 2022/23, Stojan Terzić (9.71).

On je dodao da nagrada takođe predstavlja i podstrek za sve naredne izazove u daljem usavršavanju.

- Od samog početka je bio potreban veliki trud, rad i dosta odricanja da bi se došlo do ovog uspjeha – objasnio je Terzić.

Kaže da prisustvo predavanjima, a pogotovo praktičnim vježbama, studentima dosta pomaže u sticanju vještina.

- Smatram da se najbolje uči gledajući učene i obrazovane ljude koji su angažovani na Medicinskom fakultetu - rekao je Terzić.

Kaže da nakon zavšetka osnovnih studija planira da odradi obavezni staž u nekoj od ustanova primarne zdrastvene zaštite, a u budućnosti bi, kako navodi, volio sebe da vidi kao profesora na nekom univerzitetu. - Naravno, za sada bih bazično usavršavanje nastavio u Crnoj Gori. a na nekom višem nivou u inostranstvu, ukoliko se za to ukaže prilika - dodao je student Terzić.

Budućim generacijama savjetuje da dobro razmisle prije upisivanja medicine jer ona predstavlja cjeloživotno učenje i odricanje, ali isto tako i jedan humani životni poziv.

37

ZANIMLJIVOSTI

Strahovi od kovida-19 smanjili broj novorođene djece

Evropa je zabilježila pad od 14 odsto u broju rođenih beba u januaru 2021. u poređenju s novorođenom djecom u istom mjesecu prethodnih godina, a taj pad je vjerovatno podstaknut strahom od zdravstvene krize izazvane kovidom-19 tokom prvog talasa pandemije, smatraju stručnjaci. Naučnici iz Švajcarske objavili su da su zemlje sa najstrožim karantinima početkom 2020. i prenatrpanim jedinicama intenzivne njege doživjele najveći pad živorođene djece devet do deset mjeseci kasnije.

Naučni tim smatra da strah podstaknut kovidom-19, kako se navodi u studiji objavljenoj u časopisu Human Reproduction, može da dovede do „dugoročnih posljedica na demogra ju, posebno u zapadnoj Evropi gdje stanovništvo stari“.

- Čini se da je pad broja rođenih devet mjeseci nakon početka pandemije češći u zemljama u kojima su zdravstveni sistemi bili u problemima i bolnički kapaciteti bili nedovoljni - rekao je vodeći autor studije prof. Leo Pomar. To je dovelo do zatvaranja i mjera socijalnog distanciranja kako bi se obuzdala pandemija.

On je dodao i da je „manje trudnoća bilo u tom periodu, čak i u zemljama koje nijesu bile ozbiljno pogođene pandemijom“.

- Mislimo da je strah parova od zdravstvene i socijalne krize u vrijeme prvog talasa kovid-19 doprinio smanjenju živorođene djece devet mjeseci kasnije - rekao je prof. Pamar.

Kristijan De Gejter, profesor na Univerzitetu u Bazelu u Švajcarskoj koji nije bio uključen u studiju, rekao je da su „ova zapažanja važna jer pokazuju da se ljudsko reproduktivno ponašanje, što dokazuje broj živorođene djece, mijenja tokom dramatičnih događaja, epidemija i globalnih kriza“.

Osim loše ishrane, manjka zičke aktivnosti i sjedalačkog načina života, postoji još jedan faktor rizika koji prouzrokuje gojaznost, a koji se često u potpunosti potcjenjuje. Najnovije sprovedeno istraživanje potvrdilo je nešto o čemu se nagađalo već duže vrijeme, a to je povezanost smoga i gojaznosti.

Gojaznost je stanje koje karakteriše višak masti u tijelu u poređenju s nemasnim tvorevinama, a izračunava se na osnovu prosjeka koji se smatra normalnim za dob, pol i visinu osobe, a vjeruje se da svake godine sve više ljudi, pa čak i djece, ima problema

s viškom kilograma, odnosno, pripada grupi gojaznih.

Tako je gojaznost ozbiljan globalni zdravstveni problem koji posljednjih decenija rapidno raste jer se sve više ljudi nepravilno hrani, stresno živi i vodi sjedalački način života, piše Study Finds.

Zahvaljujući pomenutom istraživanju, nedavno je uočen još jedan faktor koji utiče na povećanje tjelesne težine, naročito kod žena, a to je zagađenje vazduha.

Univerzitet u Mičigenu sproveo je istraživanje na više od 1.650 žena u starosti od 48 do 50 godina, različitih rasa i etničkih pripadnosti. U periodu od nekoliko godina, tačnije od 2000. do 2008. godine zabilježeno je povećanje tjelesne težine od oko 4,5 odsto.

- Žene u kasnim 40-im i ranim 50-im koje su bile dugoročno izložene zagađenom vazduhu, tačnije višim nivoima nih čestica, azot-dioksida i ozona, primijetile su porast kilograma – objasnio je jedan od glavnih autora studije prof. Ksin Vang. Kako smatraju stručnjaci, krivac je upravo zagađen vazduh koji je svake godine sve intenzivniji. Jedini faktor koji se čini relevantnim u e kasnosti ublažavanja i kompenzacije povećanja tjelesne težine uzrokovane zagađenjem je redovna tjelesna aktivnost, zaključuju naučnici.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da čak 90 odsto svijeta živi u području sa zagađenim vazduhom, a jedno istraživanje pokazalo je da zagađenje vazduha utiče na sve organe u tijelu, što ga čini posebno opasnim. Index.hr

Nijesu samo loša hrana i nekretanje uzroci gojaznosti
38

IZ MEDICINE

Nova krvna analiza mogla bi otkriti više od 50 vrsta karcinoma prije pojave simptoma

Nova krvna analiza ima za cilj da otkrije više od 50 vrsta raka prije simptoma. Krvna pretraga za starije od 50 godina koju testira Nacionalna zdravstvena služba, mogla bi spriječiti čak jednu od deset smrti od raka. Zdravstvena služba sprovodi prvo ispitivanje testa u svijetu, čiji je cilj da otkriju više od 50 vrsta raka prije nego što se pojave simptomi.

Iako još nema rezultata, istraživači su optimistični da ima veliki potencijal. Vjeruju da bi test Svetog grala mogao da spriječi oko 10 posto smrti od raka, kojih je oko 167.000 u Ujedinjenom Kraljevstvu svake godine, gotovo 460 dnevno. Proboj bi mogao spasiti oko 16.000 života godišnje. Stotine onih koji učestvuju u ispitivanju na 140.000 dobrovoljaca već su upućeni na skeniranje ili kolonoskopiju kao rezultat nalaza testa. Očekuje se da bi otprilike polovina upućenih mogla imati rak.

Ako se ispitivanje pokaže uspješnim, test će biti uveden na još milion ljudi već 2024. godine, a zatim vjerovatno u cijeloj zemlji. Kad bi test bio dostupan širom Ujedinjenog Kraljevstva i ponuđen za oko 18 miliona odraslih osoba starosti od 50 do 79 godina, otprilike 130.000 više ljudi bez simptoma dobijali bi preporuke za liječenje raka svake godine, pod pretpostavkom da

je jedan od stotinu pozitivnih na testu kao što istraživači očekuju.

Britanski istraživači vjeruju da bi test raka, koji je sprovela američka kompanija Grail, mogao biti 'prekretnica' u načinu na koji se Nacionalna zdravstvena služba bori s bolešću. Trenutno ima gotovo tri miliona hitnih uputnica za rak godišnje. Istraživači ističu da bi se mnoge od tih preporuka ipak dogodile, ali kasnije. Nacionalna zdravstvena služba se bori s postCOVID zaostatkom u uputima za rak, a podaci koji su procurili pokazali su da više od 10.000 ljudi čeka na liječenje tri mjeseca nakon što su upućeni zbog sumnje na rak.

Test krvi, nazvan Gallerijev test, prikuplja fragmente DNK povezane s rakom koji su izliveni u krv i može sugerirati iz kojeg djela tijela dolazi. Revolucionira način na koji se rak otkriva, budući da se većini pacijenata trenutno dijagnoza postavlja tek nakon razvoja simptoma.

Tek nakon što budu objavljeni rezultati ispitivanja Nacionalne zdravstvene službe, postaće jasno može li test spriječiti oko 10 posto svih smrti od raka, kao što model sugeriše, ali test daje nadu za teško otkrivajuće vrste raka poput jajnika i gušterače, koji se obično otkriju prekasno. Daily Mail.

Samcima u mnogim zemljama nije lako ali ni dosadno

Zanimljive i bizarne tradicije iz svijeta koje se fokusiraju na ponižavanje onih koji su slobodni uglavnom su iz zabave. I dok se u jednim kulturama praktikuju javne ceremonije ili javno ponižavanje, druge priređuju urnebesne zabave i učestvuju u ljubavnim ritualima u nadi da će pronaći ljubav.

Njemačka je ispunjena brojnim običajima koji se vezuju za samce, uključujući Schachtelfest - festival posvećen svim usamljenim dušama koje se približavaju 25. godini. Riječ Schachtelfest doslovno znači "stara kutija". Takođe ima tradiciju prema kojoj ako ste neudata žena sa 30 godina, od vas se očekuje da čistite kvake svojih prijatelja četkicama za zube.

Francuska tradicija Dana Svete Katarine mnogo je blaža prema slobodnim 25-godišnjakinjama. Naime, prije rođendanske žurke važno je pomoliti se. Riječi koje bi žene trebalo da izgovore noć prije 25 rođendana: Gospodine, daj mi dobrog muža. Neka bude nježan, bogat, velikodušan i prijatan. Nakon ove "duhovite molitve", šaljete ohrabrujuće razglednice drugim ženama koje su same, a koje se nazivaju Catherinettes, u čast samoj Svetoj Katarini.

Ali to nije sve, prijatelji ovih djevojaka moraju im napraviti lude šešire koji treba da odgovaraju njihovoj ličnosti, a zatim se mogu pridružiti paradi na kojoj pokazuju svoje otmene šešire.

Najteže je neudatima i neoženjenima u Kini, gdje postoji pijaca na kojoj roditelji pričaju o svojoj sramoti. Roditelji nevjenčanih hrle tamo u nadi da će pronaći prikladnog partnera za svoje dijete. To je neka vrsta pijace, „bračnog tržišta“. Na svojim improvizovanim tezgama od kišobrana prikazuju podatke o svom djetetu poput starosti, visine, zanimanja, prihoda, obrazovanja i kineskog horoskopskog znaka.

Roditelji se podstiču da šetaju i razgovaraju sa drugim roditeljima kako bi sklopili dobre odnose, piše Wedded Wonderland.

U Armeniji se vjeruje da ako ste slobodni, treba da pojedete slani komad hleba. To će vas natjerati da sanjate svog budućeg partnera. Međutim, to morate učiniti na dan sv. Sarkisa, dan koji slavi ratničkog zaštitnika ljubavi i mladosti. Hljeb mora ispeći ili vaša baka ili srednjovječna žena koja je srećno udata.

Tradicija Zwangspolterna namijenjena je svim 30-godišnjim nevjenčanim ljudima iz gornje Austrije. Prijatelji će vas iznenaditi, obično na poslu, smiješnom odjećom pripremljenom za vaš poseban dan, koju morate obući bez pitanja i nositi cijeli dan. Da bude još gore, mora da ide po gradu u istoj toj odjeći i da pokuša potpunim neznancima da proda neke predmete poput bombona ili alkohola. Hina

39

- Neka ministarka juri zloupotrebe pojedinih ljekara kojih svakako ima, ali neka razmisli zbog čega sve više pacijenata traži pomoć u privatnim zdravstvenim ustanovama. Neka odšeta prije podne u bilo koju veću privatnu zdravstvenu ustanovu i vidi koliko ljudi ima po čekaonicama. Svi oni imaju zdravstveno osuguranje a ipak odlaze u privatnu ustanovu. Neka se zapita zašto je to tako. Zbog viška novca sa kojim ne znaju šta bi, sigurno ne - ovako je dr Dragan Cvetić, anesteziolog u penziji, odgovorio ministarki zdravlja Danici Grujičić na njenu izjavu da ljekarima u državnim ustanovama treba zabraniti rad u privatnoj praksi.

Ljekari su sigurni da iako je tek imenovana na funkciju ministra zdravlja, Danica Grujičić kao dugogodišnji ljekar, načelnica Klinike za neurohirurgiju KCS a potom direktorka Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije, vrlo dobro zna kakvo je stanje u državnom zdravstvu i iz ugla ljekara i iz ugla pacijenata.

Klinike su u očajnom stanju, u fazi raspada, ljekara je sve manje jer zbog mizernih plata odlaze u inostranstvo trbuhom za kruhom ili, pak, rade i u privatnoj praksi kako bi sebi i svojoj porodici obezbijedili minimum uslova za život.

Pacijenti, sa druge strane, sigurno ne idu kod privatnika jer imaju para za bacanje. Zdravstveno osiguranje ionako svi plaćeno, ali neki nemaju taj „luksuz“ da za određene intervencije, operacije ili snimanja čekaju godinama. Često je to vrijeme presudno da bi neko uopšte ostao živ, a ne samo kvalitetnije i bolje živio.

Zbog čega je ministarka došla na ideju o razdvajanju državne i privatne prakse, kada su protiv toga ne samo stručnjaci, već i pravnici? Dopunski rad dozvoljen je zakonom, ljekari nijesu iz njega izuzeti, te je, sa ove tačke gledišta, namjera ministarke protivzakonita. Odgovor Danice Grujučić je da rad u državnim i privatnim klinikama može biti izvor korupcije. Nje u zdravstvu sigurno ima, ali korupcija se ne može isključivo vezati za to da li ljekar radi i u privatnoj i u državnoj ustanovi. Razdvajanje ove dvije prakse nije način da se ona suzbije. Naprotiv, tek onda se može povećati.

-Ministarka bi trebala da se pozabavi brojnim drugim problemima koji godinama opterećuju zdravstveni sistem, pa tek onda da razmišlja o ovakvim potezima. Uostalom, da država više izdvaja za zdravstvo, ne bi bilo korupcije, manjka ljekara, listi čekanja, i svi bi bili zadovoljni. U nekoj idealnoj državi, od koje smo mi miljama daleko – kazao je dr Cvetić. FoNet

02. novembar – Traže minimalnu platu za ljekare 120.000 dinara - Srbija

Odbor za zdravstvo Stranke slobode i pravde (SSP) uputio je javni zahtjev novoj ministarki zdravlja Danici Grujičić da elan i energiju, umjesto na javne nastupe i populistička obraćanja, usmjeri na povećanje koe cijenta za zarade u zdravstvu koji treba

da obezbijedi minimalnu platu od 120.000 dinara za ljekare. Pozvali su ministarku i da se posveti reorganizaciji rada medicinskih sestara i tehničara koja bi se zasnivala na zakonskom prepoznavanju i vrednovanju onih sa visokim obrazovanjem, preispitivanju modela prekvali kacije tehničara bilo koje struke u medicinske sestre i tehničare i ponovnom uvođenju pomoćnih radnika – bolničara.

Odbor za zdravstvo SSP tražio je od ministarke i osnivanje humanitarnog fonda za pomoć u školovanju djece zdravstvenih radnika koji su život izgubili od posljedica zaražavanja korona virusom.

U saopštenju se traži i de nisanje novih protokola za postupanje i liječenje, na bazi iskustva posljednje pandemije, u slučaju pojave neke nove zaraze.

- Ovo je samo prvi set mjera koji treba da zaustavi dalji odliv zdravstvenih radnika u inostranstvo zbog koga rizikujemo da ostanemo bez onih koji nas liječe, obezbijedi minimum povjerenja medicinara u državu koja se prema njima već deceniju odnosi maćehinski i stvori uslove za e kasno liječenje pacijenata - ističe se u saopštenju. FoNet

02. novembar – Timovi ljekara biće zaduženi za svaki kvart u državi - Srbija

Porodični ljekar izmijeniće sliku zdravstva u Srbiji, najavila je novoimenovana ministarka zdravlja Danica Grujičić, čija je to i ideja.

Ona je u intervjuu za medije, neposredno po stupanju na dužnost, rekla da će svi građani imati porodičnog ljekara i svaki kvart u Srbiji tim od tri ljekara i jednog stomatologa.

- Porodični ljekar je čitav projekat koji mora polako da se uvodi. To bi bio tim od četiri ljekara, dva ljekara opšte prakse i pedijatar i stomatolog. Obavezni bi bili pedijatar i stomatolog s posebnim akcentom na stomatologa. Ti ljekari bi pokrivali jedan kvart - rekla je Grujičić.

Istakla je da je potrebno zahtijevati zakonske promjene, a to je process.

- Očekujem da to bude za desetak-petnaestak godina. Odgovoran zdravstveni sistem podrazumijeva jaku primarnu zdravstvenu zaštitu, ljekari danas nemaju vremena sve da pregledaju i to mora da se mijenja. Odgovornost prema pacijentu je jako bitna – objasnila je Grujić. Alo

04. novembar - Pilot projekat rane detekcije karcinoma pluća za dvije godine spasio više života - Srbija

Za dvije godine trajanja pilot projekta rane detekcije karcinoma pluća na LDCT skenerima, koji je, prvi u regionu, pokrenuo

REGION
01. novembar - Državno ili privatno zdravstvo – Srbija
40

Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo, obavljeno je tri hiljade pregleda, a otkriveno dvadeset devetoro pacijenata sa rakom pluća.

"Požuri, snimi, produži život" naziv je pilot projekta ranog otkrivanja raka pluća Pokrajinske vlade, na koji se u protekle dvije godine odazvao veliki broj Novosađana. Nekima od njih, taj pregled, zaista je produžio život.

Skrininzi, koji se obavljaju na Institutu za plućne bolesti Vojvodine, koji je nosilac projekta, naredne godine će početi da se rade i u Subotici, a u planu je da zažive i u drugim većim gradovima.

– Do sada je pregledano skoro 2 hiljade pacijenata, od toga smo mi godišnje operisali 50-tak pacijenata, kod kojih je kod tridesetak dokazan karcinom pluća, dok se kod dvadesetak radilo o dobroćudnim tumorima, ili upalama, tipa tuberkuloze, sarkoidoze ili hronične pneumonije – kazao je prof. dr Ivan Kuhajda, rukovodi lac Klinike za grudnu hirurgiju, Institut za plućne bolesti Vojvodine.

Kako je istakao dr Kuhajda, iz Instituta za plućne bolesti, koji je nosilac projekta, svi ti pacijenti operisani su minimalno invazivnom hirurškom procedurom, tzv. video-torakoskopskom resekcijom pluća, tokom koje se prave mali rezovi na grudnom košu, te je i postoperativni oporavak kraći.

LDCT skener je zlatni standard za dijagnostiku raka pluća u njegovom začeću, te lezije ne bi bile vidljive da su rađene uobičajenim dijagnostičkim postupcima. Ovom metodom obuhvaćene su visokorizične grupe u koje spadaju stariji od 50 godina, koji su dugogodišnji pušači i osobe koje imaju porodičnu istoriju obolijevanja od raka pluća.

– Cilj je da ovaj skrining program ne ostane samo pilot projekat, već da preraste u nacionalnu strategiju. U planu je da sljedeće godine, osim Novog Sada, budu obuhvaćeni Subotica i Vrbas – najavila je pomoćnica pokrajinskog sekretara za zdravstvo Snežana Bojanić.

Srbija je prva u Evropi po smrtnosti od raka pluća, pokazuju posljednji podaci Globalne opservatorije za rak. RTV

05. novembar - Kovid-19 glavni uzrok smrti u 2021 - Hrvatska

Kovid-19 bio je najčešći pojedinačni uzrok smrti tokom prošle godine u Hrvatskoj, a to je prvi put nakon više od 50 godina da je zarazna bolest prouzrokovala više smrtnih slučajeva nego bilo koja druga.

Slijede ga ishemijske bolesti srca, cerebrovaskularne bolesti i dijabetes, a na četvrtom mjestu je hipertenzija, dok je na petom rak bronhija i pluća.

Riječ je o podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz najnovijeg Izvještaja o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2021. godini.

- Ovaj izvještaj je samo potvrda onoga što od početka govorimo: kovid je teška bolest, a pokazalo se i smrtonosna. Naravno, najvećim dijelom preminuli su imali i druge dijagnoze, koje su najčešće iz grupe vodećih uzroka smrti - izjavio je predsjednik hrvatskog Društva epidemiologa Miroslav Venus.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, a koji se prenose i u Izvještaju, u prošloj godini bilo je 62.712 umrlih, što je čak 5.689 više nego godinu dana ranije. Ujedno, to je najveći broj umrlih u Hrvatskoj u jednoj godini od kraja Drugog svjetskog rata. Jutarnji list

08. novembar – Bijela

kuga hara Hrvatskom

Hrvatska bi ove godine mogla da ima najmanje novorođene djece u novijoj istoriji, manje od 35 hiljada. A to znači manje učenika, manje studenata i još manje radne snage. Demogra poručuju da je ovo je strateško pitanje i potrebne su ozbiljnije mjere.

Ljekari potvrđuju da se žene sve kasnije odlučuju da imaju djecu. A i broj porođaja se posljednjih godina smanjio.

- Žene obično dođu da rode prvo dijete starosti od 3233 godine, njih 30-ak posto. Imamo trend pada, što zbog starosnih grupa majki, što zbog načina života, a što zbog kasnijeg školovanja i kasnije stvorenog dobrog nansijskog statusa – kazala je dr Vesna Gall, voditeljica porodiljskog Odjeljenja u KBC-u Sestara milosrdnica u Zagrebu.

Podaci govore da je u prvih devet mjeseci ove godine u Hrvatskoj rođeno 25.729 djece, dok je u istom razdoblju prošle godine bilo rođeno 35.508 djece.

Demograf Stjepan Šterc kaže da će ove godine broj novorođene djece vrlo vjerovatno pasti ispod 35 hiljada, a broj umrlih vrlo vjerovatno biti oko 60 hiljada.

- Dakle, nastavlja se silina prirodnog pada. To znači zatvaranje škola, smanjivanje broja razreda i učenika, višak radne snage u obrazovnom sistemu…'', kazao je Šterc. RTL

09. novembar - Nedostaje ljekara opšte prakse - Srbija

Ministarka zdravlja Danica Grujičić rekla je da je potrebno napraviti analizu i reformu kada je u pitanju starosni prosjek zaposlenih u zdravstvu, i da je jako važno što više angažovati i zapošljavati mlade ljude. Ona je istakla da Srbiji nedostaju ljekari opšte prakse. Istakla je da je važno da se nastavi ono što je započeto posljednjih osam godina i da se završe započeti projekti – Klinički centar Srbije, Tiršova 2, KC Vojvodine, kao i KC Kragujevca. Takođe ne smije se odustati od nove zgrade Instituta za onkologiju i radiologiju, naglasila je, te će morati da se privede kraju sve što je započeto.

Kada je u pitanju zapošljavanje ljekara, ministarka je rekla da se nada da će se nastaviti trend zapošljavanja najboljih studenata i đaka, ali da su po klinikama sva mjesta popunjena.

- Vidjećemo kako ćemo to riješiti, ne mogu svi biti specijalisti, mnogo nam je više potrebno kolega opšte prakse, na čemu treba poraditi - kazala je Grujičić.

Ona je dodala da je potrebno napraviti kompletnu strukturu zaposlenih u zdravstvu, a da je Službi za zapošljavanje poslat dopis da im dostave nezaposlene po regionima kako bi se napravila analiza.

- Svima nama opada standad kada odemo u penziju, ali moramo biti svjesni da su mladi ti koji moraju i za naše penzije da zarade - navela je ministarka.

Istakla je da je dugoročni cilj da svaka bolnica u Srbiji izgleda kao novi KC Niš. Tanjug

09. novembar - U zadnjih 5 godina na popis zabranjenih droga stavili čak 111 supstanci - Slovenija

Već više od decenije na tržištu droga pojavljuju se nove psihoaktivne supstance, čiji su efekti slični "tradicionalnim"

41

ilegalnim drogama. Napravljene su tako da se njihova struktura minimalno razlikuje – tek toliko da nijesu uvrštene na liste zabranjenih droga. Takve supstance su vrlo dostupne i mogu se naručiti putem interneta, a njihova upotreba je povezana s visokim rizikom.

U Sloveniji je u posljednjih pet godina na listu zabranjenih droga uvršteno 111 novih psihoaktivnih supstanci.

Droge vjerovatno nikada nijesu bile tako dostupne kao danas. Alexis Goosdeel, direktor Evropskog centra za praćenje droga i zavisnosti o drogama (EMCDDA), rekao je u Evropskom izvještaju o drogama za 2022. godinu, da se situacija može sažeti riječima “svugdje, sve, svi”.

U izvještaju se navodi da se nova psihoaktivna supstanca pojavljuje na tržištu praktično svake nedjelje. 2021. godine su putem Evropskog sistema ranog upozoravanja (EWS) prvi put izvještavali o 52 nove droge, a ukupan broj novih psihoaktivnih supstanci koje je pratio EMCDDA bio je 880.

Marko Verdenik iz Udruženja Drogart, posvećenog smanjivanju štetnih posljedica korištenja droga, kaže da se označavanje nove psihoaktivne supstance pojavljuje od 2008. godine, kada je na tržištu droga bila nestašica MDMA, najčešće psihoaktivne supstance ekstazija.

- Budući da je potražnja bila velika, proizvođači su tražili alternative koje bi izazvale iste ili slične efekte. Tada se pojavio mefedron, prva od novih psihoaktivnih supstanci koja nije bila regulisana u okviru konvencija UN-a. S tim su došli i visoki rizici jer nikome nijesu bile poznate kratkoročne ili dugoročne posljedice, potencijal zavisnosti, zdravstveni rizici... - istakao je Verdenik. Danas.hr

16. novembar - Beograd najzagađenija prijestonica - Srbija

Beograđani ponovo udišu najzagađeniji vazduh na svijetu, a nivo zagađenosti u glavnom gradu Srbije okarakterisan je kao opasan po zdravlje stanovnika, prenose mediji.

Okidač za enormno aerozagađenje u Beogradu, ali i u drugim gradovima u Srbiji, svakako je sezona grijanja sa velikim brojem individualnih ložišta, a mjerne stanice koje bilježe kvalitet vazduha prikazuju drastično uvećano prisustvo PM čestica. Podsjetimo, Beograd je i tokom prošle godine više puta bio najzagađeniji grad u svijetu.

- Visok nivo aerozagađenosti može biti opasan za sve ljude, posebno za osjetljive kategorije stanovništva kao što su djeca, trudnice, hronični bolesnici. Akutni problemi koje izaziva aerozagađenost su iritacija očiju i nosa, svrab, kašalj, osjećaj gušenja i nedostatka vazduha. Zbog toga se ljekarima među prvima javljaju pacijenti sa znacima bronhitisa, pogoršanjem hronične obstruktivne bolesti pluća – HOBP i bronhijalne astme – kazala je prim. dr Slavica Plavšić, specijalista za plućne bolesti.

Odgovarajući na pitanje kako se zaštiti od aerozagađenja, dr Plavšić ističe da nošenje običnih hiruških maski štiti od udisanja krupnijih čestica, dok nešto bolju zaštitu, kako kaže, pružaju maske sa jačim zaštitnim lterima, poput N95.

- Svakako je nemoguće zaštiti se u potpunosti, jer se resorpcija štetnih materija vrši i preko kože. Zato se osjetljivim grupama, djeci, trudnicama i starima preporučuje da ne izlaze napolje kada je velika aerozagađenost. U koliko moraju, savjetuje se da izbjegavaju najprometnije ulice, a da što više vremena provode u parkovima i prirodi gdje je vazduh najčistiji. Za prečišćavanje vazduha u domo-

vima korisni su prečišćivači vazduha sa kvalitetnim hepo lterima koji vazduh čiste od raznih čestica prašine, životinjskih dlaka, mirisa duvana i slično. Ti aparati posebno su korisni porodicama sa bebama i malom djecom – naglasila je dr Plavšić. N1

18. novembar - Projekat Škole bez duvanskog dima – Srbija

U okviru projekta Škole bez duvanskog dima, koji realizuje Dom zdravlja Novi Sad u saradnji sa Gradskom upravom za zdravstvo, organizovane su radionice prilagođene učenicima petih razreda osnovnih škola.

Osnovne teme radionice bile su adolescencija, značaj prevencije usvajanja rizičnih oblika ponašanja, štetnost pušenja i pasivnog pušenja po zdravlje, zakon o zabrani pušenja u zatvorenim prostorijama i vještine odupiranja socijalnom pritisku za usvajanje ove navike.

Na održanim radionicama mladi su upoznati i sa sadržajem predloga zakona o zabrani reklamiranja duvanskih proizvoda i prodaji cigareta maljoletnim licima. Podijeljen je zdravstvenovaspitni materijal koji sadrži osnovne informacije o duvanu, štetnostima duvanskog dima i pasivnog pušenja. Ukupno je održano 20 radionica na kojima je prisustvovalo 611 učenika. Projekat je pokrenut radi podizanja svijesti mladih o značaju zdravlja. RTV

21. novembar - Digitalizacija zdravstva unapredila liječenje pacijenata i omogućila efikasniji rad ljekara - Srbija

Građani Srbije već godinama koriste prednosti digitalizacije u brojnim oblastima života i rada, a kako je digitalizacija obuhvatila i zdravstveni sistem, ona pruža iste mogućnosti: da se na klik zakažu termini kod izabranog ljekara, da na jednom mjestu postoje svi medicinski izvještaji i nalazi, uvid u zdravstveni karton svog djeteta ili drugog člana porodice.

Kako je na Data Science konferenciji u Beogradu rekao Nikola Rančić, jedan od aktivnih projekata digitalizacije zdravstva u Srbiji obuhvata i Nacionalnu medicinsku platformu za preventivu i dijagnostiku, a sistem čine arhiva slika, RIS (centralni radiološki informacioni sistem), eRadiologija (radiološka dijagnostika), mamogra ja (skrining dojke), RGM (skrining grlića materice) eZdravlje - Portal pacijenta, kao i veliki broj sistema na lokalnom nivou.

Zahvaljujući Jedinstvenom elektronskom zdravstvenom kartonu (JEZK), sistemu koji je povezao 278 zdravstvenih ustanova u Srbiji koje imaju digitalizovane podatke, evidentiraju se posjete pacijenata i daje se uvid u izvještaje ljekara, laboratorijske nalaze, radiološke snimke (rendgen, skener, magnetna rezonanca, mamograf), kao i nalaze, otpusne liste, izvještaje o vakcinaciji, pristupa listi ljekova propisanih na recept i svim drugim podacima koji su evidentirani u zdravstveni karton pacijenta.

U sistemu su primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene ustanove, opšte bolnice, specijalne bolnice, kovid bolnice i instituti. Značaj objedinjenih zdravstvenih podataka prevashodno je u pravovremenom otkrivanju bolesti, liječenju i prevenciji – naglasio je Rančić za Tanjug i kazao da Portal pacijenta ima 1,5 miliona registrovanih korisnika.

42

– Prvi i najočigledniji bene t za pacijente je u tome što više nema potrebe da sa sobom nose preobimnu medicinsku dokumentaciju, da štampaju nalaze, da ponavljaju analize – naglasio je Rančić.

Kako je objasnio, jedinstveni elektronski zdravstveni karton (JEZK) pruža uvid pacijenta u zdravstveni sistem i omogućava pristup dokumentaciji pacijenta u bilo kom trenutku. Digitalizacija zdravstva sa implementacijom prvih zdravstvenih informacionih sistema u Srbiji je počela 2008. godine, dok se 2016. započelo s umrežavanjem zdravstvenih ustanova u jedinstveni sistem. Proces digitalizacije prepoznat je kao jedan od najvažnijih državnih projekata i de nisan je Programom digitalizacije u zdravstvenom sistemu od 2022. do 2026. godine. Telegraf.rs 22. novembar - Police u apotekama sve su praznije, a pacijenti u panici - Hrvatska

U Hrvatskoj se pojavila nestašica ljekova, javlja RTL Danas, a najkritičnija situacija je sa lijekom za visoki krvni pritisak. Apotekari kažu da se pacijenti naviknu na lijek koji uzimaju i često ih je strah preći na neki drugi.

- Trenutno je nestašica tri lijeka, odnosno od tri različite rme, ali četvrta rma ima lijek. Tako da ima zamjena. Mi možemo sami mijenjati u kompjutoru, ne moraju ljudi odlaziti kod ljekara opšte prakse. Tako da se ne mora stvarati panika, ali da, došlo je do nestašice - kazala je mr ph Mara Vuletić.

- Već duže vrijeme imamo problema sa snabdjevanjem određenih vrsta ljekova, najčešće postoji neka alternativa na tržištu, pa se nekako snalazimo. To je problem globalne nestašice. Sirovina za ljekove dolazi iz Azije i Indije i problem s nabavkom je problem korone, pojavio se davno - kazao je dr Dragan Soldo, ljekar porodične medicine.

Od tri lijeka za snižavanje krvnog pritiska, jedan u apotekama stiže za uskoro, drugi početkom decembra dok je treći dostupan u malim količinama i njegova se nestašica tek očekuje.

U Hrvatskoj postoje dvije baze za nestašicu ljekova.

- Ni jedna ni druga ne prate jednako brzo situaciju na terenu i lijek puno češće nestane, nego što bude objavljen na tim stanicama. Onda pacijenti kad im ljekar propiše lijek za koji misle da ga ima, obilaze apoteke, vas, nas i muče se da nađu lijek - kazala je predsjednica Hrvatske ljekarske komore dr Ana Soldo. Danas.hr 25.

Na skupu u zgradi Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) predsjednik Srpskog ljekarskog društva dr Radoje Čolović podsjetio je na bogatu istoriju te organizacije.

Predsjednik SANU, Vladimir Kostić, rekao je da se: „Naše postojanje se zasniva na kontinuitetu i treba odati priznanje svim onim veličinama koje su radile u srpskom zdravstvu i zato im hvala na svemu što su uradili”.

Ministarka zdravlja, Danica Grujičić, podsjetila je da je Srpsko ljekarsko društvo osnovano šest godina prije osnivanja savremene srpske države, i posebno zahvalila akademiku i hirurgu Radoju Čoloviću, bez čije upornosti, kako je rekla, tog društva danas ne bi bilo.

I ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Jelena Begović čestitala je jubilej Srpskog ljekarskog društva, a gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić je u govoru naglasio obavezu da Grad pokuša da još više pomogne zdravstvenim radnicima. Beoinfo

27. novembar - Respiratorni virus puni ambulante - Slovenija

Veći broj slučajeva respiratornog sincicijskog virusa (RSV) zablježen je u Sloveniji ali i u Hrvatskoj.

Epidemija RSV virusa uobičajena za jesen, a najčešći je kod djece predškolskog uzrasta, mada se mogu zaraziti i stariji. Ove godine je ranije nego uobičajeno registrovan u Sjedinjenim Američkim Državama, a zdravstvene službe Slovenije prve su ga registrovale u regionu.

- Može se dobiti u rasponu od novorođenčeta do predškolskog uzrasta, ali nijesu imuni ni oni starijeg doba. Kod mladih izaziva najtežu kliničku sliku, ali viđali smo i stariju djecu sa simptomima.

Pažnju treba obratiti kada je dijete napadno mirno i blijedo ili blijedo i uznemireno, tahipnoično, kada neprestano kašlje. Postoji i takva klinička slika gdje napadi kašlja traju dugo – istakao je dr Goran Tešović iz Klinike za infektivne bolesti u Zagrebu.

On dodaje da je dobra vijest što grip još uvijek nije uzeo maha, pa postoji izvjesnost da se neće poklopiti sa RSV virusom.

U Sloveniji je tokom prošle nedjelje zablježno 90 slučajeva RSV virusa od čega je 15 imalo težu kliničku sliku.

RSV virus izaziva akutnu infekciju disajnih puteva. Prenosi se kašljem i dodirom, poljupcima i kontaminiranim predmetima. N1 Slovenija

27. novembar - Prvi kongres bronhologa u Novom Sadu - Srbija

Novi Sad je bio domaćin Prvog kongresa bronhologa Srbije, koji je okupio oko 200 eminentnih stručnjaka koji se bave bolestima pluća, iz zemlje i regiona.

Udruženje bronhologa Srbije uz podršku Instituta za plućne bolesti Vojvodine organizovalo je od 25-27. novembra 2022. godine u Master centru novosadskog Sajma.

Karcinom pluća predstavlja vodeći uzrok smrtnosti od svih maligniteta u Srbiji, a poslednjih godina poprima razmjere epidemije. Da je rana dijagnostika imperativ u liječenju plućnih bolesti, pokazao je i projekat Pokrajinskog sekretarijata za zdravstvo i Instituta za plućne bolesti Vojvodine, koji je započet prije dvije godine.

novembar - 150 godina Srpskog ljekarskog društva - Srbija
43
U Beogradu je otvoren 20. Kongres ljekara Srbije i obilježeno 150 godina Srpskog ljekarskog društva.

- Skoro 3 hiljade pacijenata se prijavilo za niskodozne skenere, od toga 1.900 su imali neke promjene, a od tih 1.900 otkrili smo više od 30 pacijenata sa karcinomom pluća. Taj projekat nam je omogućio da otkrivamo karcinom u najranijem stadijumu - izjavio je prim. dr Goran Stojanović, predsjednik Organizacionog odbora Prvog kongresa bronhologa Srbije.

Od naredne godine projekat ranog skrininga će se realizovati najprije u Subotici, potom u Vrbasu i Somboru, a po uzoru na kolege iz Sremske Kamenice, preglede će početi da rade i stručnjaci za plućne bolesti u Beogradu, a postoje najave da će se projekat proširiti na cijelu Srbiju.

U Kliničkim centrima i institutima u Srbiji radi svega pedesetak bronhologa, a najviše ih je na Institutu za plućne bolesti Vojvodine, koji obavljaju neke od najsloženijih hirurških procedura, neke od njih u Sremskoj Kamenici.

Preko 30 eminentnih predavača (bronholozi, pulmolozi, grudni hirurzi, pneum iziolozi, patolozi) podijelili su svoja znanja o osnovnim principima bronhologije, značaju i mjestu bronhologa u interdisciplinarnom timu, interventnim bronhoskopskim procedurama kao i o najnovijim algoritmima u liječenju astme i HOBP, intersticijumskim bolestima pluća i karcinoma bronha, a dio predavanja ukazao je i na ulogu i značaj medicinske sestre/tehničara u bronhoskopskim procedurama.

Na trodnevnom stručnom skupu stručnjaci su razmijenili iskustva u liječenju astme, hronične opstruktivne bolesti pluća i karcinoma. RTV

29. novembar - Vantjelesna oplodnja o trošku države i sa uvezenim jajnim ćelijama - Srbija

Direktorka Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje Sanja Radojević Škodrić rekla je za RTS da do sada u Srbiji nije mogla da se radi vantjelesna oplodnja sa doniranim reproduktivnim materijalom ni o trošku države, ni kod parova koji su sami plaćali postupak, od 10. decembra moći će u oba slučaja da se uveze donirani materijal i da se cjelokupan postupak vantjelesne oplodnje obavlja u Srbiji. Objasnila je da će pravo na postupak o trošku države imati sve žene do 45 godina i to u sljedećim situacijama: one koje imaju partenra ali ne mogu iz svojih jajnih ćelija da postanu majke; one koje imaju partnera do 45 godina, ali čiji partner ne može da ima djecu, tačnije ima dijagnozu azospermije; žene do 45 godina koje nemaju partnera a žele da se ostvare kao majke.

- Razmišljali smo i o onima koji su započeli proceduru u inostranstvu, dakle u drugim zemljama i koji su platili paket – nikada se ne uvozi jedna jajna ćelija, već paket od nekoliko jajnih ćelija. Oni će moći taj postupak da nastave u Srbiji i troškove transporta će platiti takođe Republika Srbija - navela je Radojević Škodrić. Cjelokupan postupak vantjelesne oplodnje zajedno sa doniranim ćelijama i transportom košta oko 7.000 eura, a sve će te troškove, maksimalno šest pokušaja, snositi država "u slučajevima koji ispunjavaju kriterijume“. Onima koji ne ispunjavaju kriterijume i sami žele da plate biće omogućen uvoz i obavljanje postupka u Srbiji.

Do sada je Srbija potpisala ugovor sa bankom u Španiji, a Radojević Škodrić kaže da će biti uvrštene sve evropske banke koje dozvoljavaju izvoz – Italija, Španija, Grčka i skadinavske zemlje. Budući roditelji će i dalje moći da biraju u kojoj klinici žele da rade vantjelesnu oplodnju, kao i iz koje banke će biti uvezen donirani materijal. Kako bi se olakšala procedura, preko e-Uprave

biće pokrenuta aplikacija koja je uvezala sve institucije – od referentne banke, za sada je to jedna referentna banka u Kliničkom centru Srbije, a do kraja godine biće uvrštena i referentna banka u Narodnom frontu i sve privatne laboratorije koje ispunjavaju stručne kriterijume.

- I Ministarstvo zdravlja i RFZO su preko te aplikacije uvezani, tako da sami korisnici ništa neće raditi, a preko aplikacije će u svakom momentu moći da vide u kom statusu se nalazi njihov zahtjev - naglasila je Radojević Škodrić.

Na saglasnost će se čekati maksimalno pet dana, a cjelokupan uvoz će obavljati referentna laboratorija. Korisnicima preostaje da u klinici u kojoj rade vantjelesnu oplodnju na odgovarajućem obrascu navedu svoju krvnu grupu, visina, težinu…

- Sami će moći da biraju donora kako bi njihovo buduće potomstvo što više ličilo na njih – naglasila je Radojević Škodrić te zaključila da je sterilitet u Srbiji počeo da se posmatra kao nacionalni problem. Fonet

30. novembar - Svaki peti zdravstveni radnik uzima ljekove za smirenje - Hrvatska

Predstavnica za zaštitu ljudskih prava i sloboda u svom godišnjem izvještaju upozorava na hronične probleme radnika zdravstvenog sistema zbog izloženosti stresu i sindroma sagorijevanja. Najviše pritužbi građana u 2021. odnosilo se na zdravstvenu zaštitu u okolnostima epidemije te na posljedice zemljotresa na Baniji i u Zagrebu i okolini. Građani su se često žalili na otežan pristup ljekarima, uključujući ljekare opšte prakse, dugotrajno čekanje na hitne zahvate i pretrage. Javljali su se i oni koji usljed komplikacija simptoma covida nijesu mogli doprijeti do Hitne pomoći. - Gomilanje problema vezanih za upravljanje u zdravstvenom sistemu u okolnostima epidemije dodatno su se zaoštravali - navodi se u izvještaju i ističe slučaj zagrebačkog KBC-a Sestre milosrdnice u kojem su u jednom trenutku svi radiolozi Klinike za tumore bili na bolovanju. Zbog sindroma sagorijevanja na poslu i stresa u zadnjim mjesecima je prošle godine, navodi se u izvještaju, ljekove za smirenje uzimalo 22,4 posto radnika u zdravstvu. Jutarnji list 30. novembar – Slovenija među najzdravijim državama za život

Internet-stranica Money.co.uk sprovela je istraživanje na temu najzdravijih okruženja za život na planeti, odnosno najzdravijih država. Iz zemalja regiona, glavni grad Slovenije se nalazi na desetom mjestu, kao izuzetno zdravo okruženje. Istraživanje je sprovedeno na globalnom nivou i u obzir su uzeti svi faktori koji mogu uticati na kvalitet života ljudi, počevši od posljedica pandemije koronavirusa, pa do ostalih svakodnevnih faktora, kao što su nivo gojaznosti građana, životni vijek, troškovi života, nivo zagađenja ili bezbjednost.

Najzdraviji grad je Valensija, koju odlikuje niska zagađenost okoline, mediteranski način života i ishrane, kao i izuzetno povoljan geografski položaj. Od ostalih gradova, treba izdvojiti i Ljubljanu, koja je zauzela deseto mjesto: 1. Valensija - Španija, 2. Madrid – Španija, Kanbera – Australija, 4. Lisabon – Portugal, 5. Tokio – Japan, 6. Cirih – Švajcarska, 7. Beč – Austrija, 8. Čeng Mai – Tajland, 9. Adelejd – Australija, 10. Ljubljana – Slovenija. TU Magazin

44

Opšta bolnica Berane dobila još jedan vrijedan aparat - osteodenzimetar

Radi se osteodenzimetru koji služi za mjerenje mineralne gustine kostiju, odnosno kvaliteta kostiju. Ova dijagnostička procedura do sada je rađena samo u Kliničkom centru Crne Gore. Od početka novembra ova vrsta snimanja radiće se u Beranama. Medicinsko osoblje koji će raditi na ovom aparatu nalazi se na obuci u KCCG.

Osteodenzitometrija (DEXAScan)

DXA je metoda kojom mjerimo mineralnu koštanu gustinu odnosno kvantitet kosti. Snimanje traje kratko, neinvazivno je i bezbolno. Standardno snima se lijevi kuk i predio slabinske kičme od 1. do 4. lumbalnog pršljena. U nekim stanjima kada vam je operisana kičma ili kada je značajno degenerativno promijenjena snimaju se oba kuka. Ukoliko imate protezu lijevog kuka, snima se desni a ukoliko imate proteze oba kuka, snima se samo kičma. Takođe, ukoliko imate povećan nivo paratireoidnog hormona u krvi potrebno je uraditi i snimak podlaktice, koji radimo i kod osoba koje imaju tjelesnu težinu preko 150 kg ili iz nekih drugih razloga ne možemo uraditi standardne DXA (dexa) skenove (proteze oba kuka i izražene degenerativne promjene kičme). Posebna priprema za osteodenzitometriju nije potrebna. Preporuka je da na sebi imate odjeću koja u predjelu regija koje se snimaju (lumbalni dio kičme i kuk) nema metalnih djelova. Tokom snimanja pacijent leži na leđima, sa nogama savijenim u koljenima pod pravim uglom, oslanjajući se na specijalno napravljen kvadar (snimak lumbalne kičme) uz pravilno pozicioniranje od strane tehničara. Zatim i dalje ležeći na leđima sa lako raširenim nogama i blagom rotacijom u zglobu kuka ka unutra, uz ksaciju oba stopala, snima se kuk.

De nicija osteoporoze prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) u odnosu na BMD/mineralnu koštanu gustinu:

- Normalna koštana masa - T score preko -1 SD

- Osteopenija - T score -1 do -2,5 SD

- Osteoporoza - T score ≤ od -2,5 SD

- Teška osteoporoza - T score ≤ od -2,5 SD uz prelom kosti Sve žene starije od 65. godina i muškarci preko 70. godina, nevezano od faktora rizika za prelom, kao i postmenopauzalne žene i muškarci starosti 50-69. godine sa prisutnim faktorima rizika, bez preloma, treba da urade Dxa scan.

Ako ste zadobili frakturu na malu traumu (pri padu sa sopstvene visine), takođe treba da uradite osteodenzitometriju

da bismo kasnije mogli kroz kontrolne snimke da pratimo efekat terapije, a ne da bismo postavili dijagnozu osteoporoze. Prelom kosti na malu traumu znači da imate osteoporozu.

Doza zračenja tokom jednog Dxa skena je na nivou dnevnog zračenja iz okruženja (kosmičkog zračenja, zračenja od uređaja u našoj okolini – mobilnih telefona, televizora, kompjutera) ili koje primimo tokom jednog prekookeanskog leta. Osteodenzitometrija (DXA) se ne radi kod trudnica. Kod pacijenata koji su nedavno snimani sa korišćenjem kontrastne supstance ili su primili radioaktivnu terapiju, potrebno je da se DXA (dexa) scan odloži do vremena eliminacije iz organizma. Suplementi kalcijuma ne bi trebalo da se uzmu na dan snimanja, jer neresorbovana tableta u regiji koja se snima (lumbalni segment kičme) može da utiče na vrijednost koštane mase.

Opšta bolnica Berane

46

Procjena rizika za nastanak naslednog karcinoma dojke

Dr Nataša Kadić, Centar za grudnu hirurgiju sa odjeljenjem za bolesti dojke Klinički centar Crne Gore

Cijeloživotni rizik, odnosno kumulativna vjerovatnoća obolijevanja od karcinoma dojke, iznosi oko 12,4%, odnosno jedna od 8 žena može očekivati da će tokom svog života oboljeti od ove bolesti. Najveći procenat karcinoma dojke su sporadični, a oko 5-10% karcinoma dojke može biti povezano sa poznatim mutacijama gena naslijeđenim od majke ili oca, odnosno jedna od 10 ili 20 oboljelih žena ima nasljednu formu karcinoma dojke. Do 25% nasljednih slučajeva je posljedica mutacije u jednom od nekoliko identi kovanih rijetkih, ali veoma penetrantnih gena (BRCA1, BRCA2, PTEN, TP53, CDH1 i STK11), koji dovode do 80% životnog rizika od raka dojke. Dodatnih 2-3% slučajeva je posljedica mutacije u rijetkom genu umjerene penetracije (npr. CHEK2, BRIP1, ATM i PALB2), od kojih je svaki povezan sa dvostrukim povećanjem rizika. Osim sporadičnog i nasljednog karcinoma dojke, postoji i tzv. familijarni kancer koji se opisuje sa najmanje 2 slučaja karcinoma dojke u široj porodici i zahvata oko 20% od svih slučajeva karcinoma dojke.

Prema podacima posljednjeg Registra malignih neoplazmi u Crnoj Gori za 2013. godinu – od ukupnog broja novoregistrovanih malignih tumora kod žena u Crnoj Gori, rak dojke je vodeća lokalizacija sa učešćem od 25,5% svih maligniteta. Prema procjenama GLOBOCAN-a (so ver za procjenu opterećenja bolesti populacije, koji je pokrenula Svjetska zdravstvena organizacija), u Crnoj Gori u 2020. godini broj oboljelih žena od raka dojke je iznosio 378.

Skrenuti pažnju rizičnim grupama žena na nasljedni karcinom dojke je jako važno jer time možemo uticati na prevenciju i ranu detekciju ove invazivne forme karcinoma dojke koja se javlja kod mlađih žena, sa genetskom predispozicijom koja može biti prepoznata pravovremeno, što nam daje mogućnost sprječavanja nastanka, rane detekcije i blagovremenog i adekvatnog liječenja karcinoma, čime se može usporiti progresija i značajno povećati izgledi za izlječenjem.

Sredstvo za postizanje ovog cilja jeste skretanje pažnje

47

na rizične faktore za nasljedni karcinom dojke i predlaganje preventivnih koraka, prvenstveno u vidu ranijih i češćih radioloških pregleda u odnosu na standardne preporuke, kao i preventivnih terapijskih mogućnosti u slučaju da pacijentkinja ima potvrđenu BRCA1 ili BRCA2 mutaciju.

Ovaj karcinom se javlja ranije u odnosu na ostale forme karcinoma dojke, te stoga se lako može desiti da u kasnim 30im ili ranim 40im godinama pacijentinja, ne znajući da je u riziku i ne odlazeći (ili nedovoljno često odlazeći) na preglede, karcinom se u kratkom vremenskom intervalu razvije i bude detektovan u poodmaklom stadijumu, kada postoji manja šansa za izlječenjem.

Mutacije u genima BRCA1 i BRCA2 su najčešće i nose najveći rizik - učestalost BRCA1 mutacije je oko 1 u 300 žena, dok je učestalost BRCA2 mutacija 1 od 800 žena. U prosjeku, žene sa BRCA1 mutacijom imaju do 72% životnog rizika od razvoja raka dojke. Za žene sa BRCA2 mutacijom, rizik je 69%

odnosno, nosioci mutacija u genima BRCA nose 5 do 8 puta veći životni rizik za obolijevanje od karcinoma dojke i 10 do 20 puta veći životni rizik za karcinom jajnika (ne moraju svi nosioci BRCA1/2 mutacija obavezno i da obole). Rak dojke koji je pozitivan na mutacije BRCA1 ili BRCA2 ima tendenciju da se češće razvija kod mlađih žena - žene nosioci mutacija imaju 33 do 50% šanse da dobiju karcinom dojke prije 50-te godine života. Sem ovih tumora, u okviru BRCA vezanog nasljednog kancerskog sindroma dojke moguća je pojava i tumora kao što su karcinom prostate kod muškaraca, karcinom pankreasa, melanoma. Prisustvo BRCA1/2 mutacija povećava rizik za nastanak bilateralnog karcinoma dojke – za BRCA1 iznosi 64%, a za BRCA2 50%. Povećava se i živorni rizik za nastanak muškog karcinoma dojke – rizik vezan za BRCA2 mutacije iznosi 6.9%.

Kriterijumi za prepoznavanje osoba pod rizikom za BRCA zavisni karcinom dojke su: Pozitivna porodična istorija na karcinom dojke, posebno

48

u mlađem životnom dobu (najmanje dva slučaja karcinoma dojke sa iste strane porodičnog stabla do 50-te godine života); istorijom u odnosu na karcinom dojke ili karcinom jajnika); dojke i karcinom jajnika); godine života);

preporuke);

* smatra se da 20-40% mladih osoba sa karcinomom dojke, a bez pozitivne porodične istorije, nosi BRCA1/2 mutacije ** Aškenazi Jevreji predstavljaju populaciju pod rizikom za nasljedni karcinom dojke jer imaju veću učestalost BRCA1 i BRCA2 mutacija nego ostale etničke grupe Tumačenje rezultata analiza ispunjen, preporučuje se da se pacijent uputi u Genetsko savjetestiranja može biti i neklasi kovana varijanta čiji je uticaj na

Metode za redukciju rizika od obolijevanja kod zdravih osoba sa BRCA 1/2 mutacijama

Preporuke za praćenje zdravih osoba sa BRCA1/2 mutacijama mjesečno;

Hirurške metode za redukciju rizika

Žene koje se podvrgavaju ovim metodama treba da

U mnogim državama svijeta (skorije i u državama reDonosioci odluka u tim državama smatraju da cijena života žene liječenje nasljednog karcinoma dojke - de nisati jasne indikacije

49

ENDOKRINA TERAPIJA KARCINOMA DOJKE

Terapija karcinoma dojke je multimodalitetna i podrazumijeva hirurgiju, radioterapiju, endokrinu terapiju (ET), hemioterapiju, biološku terapiju, imunoterapiju. Kojim redosljedom će se sprovesti svaka od navedenih terapija zavisi od više faktora, kao što su godine starosti pacijentkinje i eventualni komorbiditeti, meno status, klinički stadijum bolesti i biološka podvrsta karcinoma dojke. Dvije trećine pacijentkinja sa karcinomom dojke imaju Estrogen i/ ili Progesteron Receptor (ER/PR) pozitivan karcinom dojke i te pacijentkinje će, kao jedan od terapijskih modaliteta imati ET. Prisustvo ER i/ili PR se određuje Imuno Histo Hemijskom (IHH), Semikvantitativnom metodom od strane Patologa, i izražava se u vidu postotka tumorskih ćelija sa ekspresijom ER/PR. Pozitivnim se smatra svaki tumor sa eksperisjom više/jednako 1%. IHH određivanje ER/PR predstavlja kako prognostički tako i prediktivni faktor odgovora na primijenjenu ET.

1986. godine, dr George omas Beatson je prvi put objavio rezultate liječenja tri pacijentkinje mlađe od 50 godina, sa uznapredovalim karcinomom dojke, metodom hirurške ablacije tj. uklanjanjem oba jajnika. Kod sve tri pacijentkinje je došlo do značajnog smanjenja tumora a kod jedne pacijentkinje se ovaj efekat održavao preko godinu dana. 1917. godine su prvi put opisani hormon estrogen i hipotalamusna hipo zno adrenalna osovina. 1954. godine je otkrivena struktura hormona estrogena a 1955. je Elwood Jansen otkrio da estrogen svoj mitogeni tj. proliferativni efekat ostvaruje preko estrogenog receptora u tumorskim ćelijama. Ova pionirska otkrića o faktorima rasta karcinoma dojke su evoluirala u so sticirane IHH, a danas i gene array metode, kojima se određuje da li je analizirani karcinom dojke

ER/PR Pozitivan ili Negativan, a na osnovu tog nalaza se donosi odluka o ciljanoj ET. Sljedeći faktor od značaja je da se ustanovi da li je pacijentkinja premenopauzalna ili postmenopauzalna. Nekada je za to dovoljna anamneza tj. izjava pacijentkinje da nije imala ciklus unazad godinu i više dana, a u pojedinim slučajevima mora da se uradi pro l polnih hormona, prvenstveno Estradiol i FSH (Folikulo Stimulisuci Hormon). Danas se smatra da vrijednost Estradiola mora da bude manja od 37 da bi se potvrdilo postmenopauzalno stanje.

Kod premenopauzalnih pacijentkinja ET se sastoji od Ovarijalne ablacije ili supresije i tabletarne terapije Antiestrogenima. Danas se najčešće sprovodi medikamentozna ovarijalna supresija sa LHRH agonistima kao subkutana aplikacija, jedanput mjesečno. Moguća je i ovarijalna ablacija hirurškom laparaskopskom oophorektomijom (hirurškim uklanjanjem oba ovarijuma minimalnom hirurškom procedurom) ili radioterapijska ablacija koja se sve više napušta zbog toga što nije precizna kao prethodne pomenute metode. Preferenca pacijentkinja je medikamentozna ovarijalna supresija koja se kod premenopauzalnih pacijentkinja sprovodi u trajanju od pet godina, nakon kojih može doći do obnavljanja menstruacionog ciklusa. Takođe je moguć i prekid navedene terapije nakon 2-3 godine ukoliko pacijentkinja želi da ostvari materinstvo. Kada se postigne supresija ovarijuma, uz LHRH analog se uvodi i tabletarna terapija sa Tamoxifenom - Selektiovnim Estrogenim receptor modulatorom, koji blokira vezivanje estrogena za Estrogeni receptor. Osim Tamoxifena, može se primijeniti i lijek iz grupe Aromataza Inhibitora koji blokiraju sintezu Estrogena iz Dihidroepiandrostenediona na nivou nadbubrežne žlijezde. Kod postmenopauzalnih žena

Dr Nada Bajić Institut za onkologiju, KCCG Dr Bojana Šćekić Institut za onkologiju, KCCG Dr Nikolina Roganović Institut za onkologiju, KCCG
50

primjenjuje se samo tabletarna terapija sa Tamozifenom ili AI, a u odmakloj fazi bolesti Fulvestrant intramuskularno. Do danas je preko 20 kontrolisanih randomizovanih studija dokazalo statistički značajan bene t i za sveukupno preživljavanje i za vrijeme do progresije bolesti kod pacijentkinja koje su bile na ovoj terapiji nakon postavljene dijagnoze ranog stadijuma bolesti. Najvažnije kontrolisane randomizovane studije o efektu postoperativne ET na smanjenje rizika od relapse i mortaliteta su studije SOFT, TEXT I BIG koje su ukazale da se terapijski bene t ET produžava i na period nakon prestanka uzimanja ET.

Što se tiče dužine primjene ET, za pacijentkinje sa klinički ranim stadijumom bolesti i malim postoperativnim rizikom za relaps bolesti, preporučuje se pet godina terapije a kod pacijentkinja sa visokim rizikom osam do deset godina ET.

Takođe, 90-ih godina prošlog vijeka je otkriveno da Estrogen nakon vezivanja za ER svoj mitogeni efekat na ćelije karcinoma dojke ostvaruje putem Ciklina D i Ciklin ovisnih kinaza, prvenstveno 4 i 6 (CDK 4/6), što je dovelo do sintetisanja ljekova CDK4/6 inhibitora. Navedeni ljekovi su takođe u tabletarnoj formi, i u kombinaciji sa Antiestrogenima povećavaju terapijski efekat ET u metastatskoj fazi bolesti, te je ova terapijska kombinacija danas standard u liječenju uznapredovalog karcinoma dojke.

Svi navedeni ljekovi su registrovani od strane Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CinMED) i nalaze se na pozitivnoj listi FZO za de nisane indikacije, a to su postoperativna ET u ranom stadijumu bolesti i kombinacija ET sa CDK4/6 inhibitorom kod metastatskog stadijuma bolesti, i

dostupni su pacijentkinjama u Crnoj Gori.

Kao i svaka druga terapija, i ET ima svoje bene te ali i neželjene efekte. Sve premenopauzalne pacijentkinje kod kojih se uvede terapija sa LHRH analogom i Antiestrogenima će imati simptome jatrogene postmenopauze, kao što su emocionalna iritabilnost i promjene raspoloženja, valunzi, hronični umor, povećanje tjelesne težine, smanjenje gustine kostiju tkz. osteopenija, često i povišene vrijednosti holesterola i triglicerida. Kod pacijentkinja koje uzimaju Tamoxifen javlja se povećan rizik za vensku trombozu te je kontraindikovana primjena kod žena sa varikoznim sindromom, a izuzetno rijetko terapija Tamoxifenom može doprinijeti pojavi karcinoma endometrijuma. Imajući u vidu navedene neželjene efekte, pri donošenju odluke o ET uvijek se individualno procjenjuje da li je bene t veći od mogućih neželjenih efekata, i pacijentkinji predoče mogući neželjeni efekti, te je i sama pacijentkinja uključena u proces terapijskog odlučivanja. U cilju prevencije osteopenije i osteoporoze, danas se pacijentkinjama koje su jatrogeno uvedene u postmenopauzu, kao i postmenopauzalnim pacijentkinjama na terapiji sa AI, preporučuje postoperativna primjena Bisfosfonata na svakih šest mjesci u naredne 3 godine od operacije.

Pacijentkinje koje su na ET, bilo postoperativno ili inicijalno u uznapredovalom stadijumu bolesti, kada se primjenjuje zajedno sa CDK4/6 inhibitorima, u najvećem broju slučajeva dobro tolerišu terapiju i imaju dobro radno, društveno i zičko funkcionisanje u svakodnevnom životu, što je uz terapijski bene t takođe terapijski cilj, a to je očuvanje dobrog kvaliteta života.

51

Novembar - Mjesec borbe protiv karcinoma pluća

Udruženje studenata Medicinskog fakulteta (MoMSIC), u saradnji sa kompanijom Ho mann - La Roche, organizovalo je niz aktivnosti u novembru – mjesecu borbe protiv karcinoma pluća!

Naš cilj ovog mjeseca bio je pružanje mogućnosti zajednici da podigne svijest o faktorima rizika za nastanak ove bolesti i istakne načine za smanjenje tereta koje ova bolest donosi širom svijeta, kako pojedincu tako i zdravstvenom sistemu jedne države.

Karcinom pluća brzo raste, rano metastazira, obično se kasno otkriva te je postao jedan od najvećih zdravstvenih problema na globalnom nivou. Prema podacima, karcinom pluća godišnje odnose više života nego karcinom debelog crijeva, karcinom dojke i karcinom prostate zajedno. Ovo je prvi najčešći karcinom kod muškaraca i drugi najčešći karcinom kod žena. Većina karcinoma pluća ne izaziva nikakve simptome dok se ne proširi,

a najčešći simptomi su: kašalj koji ne prolazi ili se pogoršava, iskašljavanje krvi ili ispljuvka u boji rđe, bol u grudima koji je često veći kod dubokog disanja, kašlja ili smijeha i infekcije poput bronhitisa i upale pluća koje ne nestaju ili se ponovo vraćaju. „Faktor rizika“ je ono što povećava mogućnost da kod određene osobe dođe do razvoja oboljenja. Najvažniji faktor rizika za karcinom pluća je pušenje cigareta, koje sadrže mnogobrojne kancerogene koji trajno oštećuju ćelije. Što osoba više puši, rizik od razvoja raka je veći, i to ne samo karcinoma pluća, nego i karcinoma usne duplje, grla, jednjaka, grkljana, mokraćne bešike, bubrega, grlića materice i pankreasa.

Iako je pušenje daleko najvažniji uzrok karicnoma pluća, nije i jedini. Ostali uzroci su:

- Pasivno pušenje: izlaganje dimu koji proizvode druge osobe (duvanski dim iz okoline povećava rizik od karcinoma

52

pluća kod nepušača);

- Okupaciona izloženost: izlaganje kancerogenima na radnom mjestu – (azbest, hrom, arsen... povećavaju rizik od razvoja oboljenja);

- Osim „vanjskih“ uzroka koji povećavaju rizik od pojave raka pluća, postoji i genetska predispozicija. Postoje osobe koje se lakše razbolijevaju nego drugi ljudi, a ponekad, iako rijetko, čak i kada ne postoje spoljašnji faktori.

Dijagnostika karcinoma pluća se radi na osnovu laboratorijske analize krvi, tumor markera, rendgenom pluća, citološkim pregledom sputama, bronhoskopijom, iglenom biopsijom pluća, skenerom grudnog koša, magnetnom rezonancom kostiju ili spirometrijom. Svakako jako je bitno na vrijeme se javiti ljekaru, kako ne bi došlo do nesrećnih slučajeva, a ukoliko se karcinom pluća otkrije na vrijeme i počne se sa adekvatnom terapijom moguće je i čak izlječenje. Rano postavljanje dijagnoze karcinoma pluća može da produži životni vijek za više od 600.000 života na godišnjem nivou. Kako biste otkrili karcinom pluća i dobili adekvatnu terapiju potrebni su vam stručnjaci iz oblasti medicine, a ljekari koji su vam potrebni su: onkolog, pulmolog, grudni hirurg i radioterapeut. Liječenje karcinoma pluća može da obuhvata operaciju, hemioterapiju, biološku terapiju ili zračenje, odnosno radioterapiju.

Potrudili smo se da ovog mjeseca ukažemo na značaj ranog otkrivanja ovog malignog oboljenja, kao i da edukujemo građanke i građane Crne Gore o prevenciji i prekidu pušenja. Držali smo predavanja širom države, razgovarali sa studentima Univerziteta Crne Gore, sa studentima iz više evropskih država koji su na razmjeni u našoj državi. Vršili smo edukaciju korisnika Crvenog krsta u Nikšiću, Podgorici i Plavu, kao i članova Udruženja slijepih i slabovidih Crne Gore. Pored ovoga, naši studenti su organizovali akcije na trgovima u Podgorici, Nikšiću, Baru, Budvi i Plavu, na kojima su građani mogli da preuzmu edukativni materijal, odgovore na anketu o konzumaciji duvanskih proizvoda i na poklon dobiju antinikotinske proizvode kako bi napravili prvi korak na putu odvikavanja. Takođe, svi zainteresovani su imali priliku da izmjere krvni pritisak i nivo šećera u krvi. Rezultate ankete planiramo da analiziramo i objavimo u narednom periodu.

U narednom periodu planiramo da putem Zoom platforme održimo panel diskusiju u kojoj će učestvovati grudni

hirurg, onkolog i patolog, kako bi razgovarali o najnovijim metodama liječenja i terapijskim mogućnostima koje se nude pacijentima. Građani će moći da postave pitanja tako što će ih poslati putem mail-a. Takođe, studenti će organizovati dobrovoljnu trku u znak podrške svim oboljelima od ove maligne bolesti, i obogatiti jedan dio grada sadnicama kako bi doprinijeli smanjenju zagađenja vazduha.

Naša poruka je: svi zajedno moramo da se zalažemo za inovacije za dobrobit pacijenta, s fokusom na dva ključna područja: osiguranje tačne i rane dijagnoze karcinoma pluća i poboljšanje dostupnosti personalizovanih opcija liječenja!

Udruženje studenata Medicinskog fakulteta (MoMSIC)

53

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o. Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125 Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: o ce@farmegra.com

Dislipidemija i gojaznost

Dr Đorđije Krnjević, internista endokrinolog Klinički centar Crne Gore

Gojaznost (lat. obesitas) je hronična bolest koja se ispoljava prekomjernim nakupljanjem masti u organizmu i povećanjem tjelesne težine. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) “prekomjerna težina i gojaznost se de nišu kao abnormalno ili prekomjerno nakupljanje masnog tkiva koje može narušiti zdravlje”.

Osobe se smatraju gojaznima kada njihov indeks tjelesne mase (eng. body mass index, BMI), mjera koja se dobija kada se tjelesna masa osobe u kilogramima podijeli kvadratom visine te osobe u metrima, prekorači 30 kg/m2.

Gojaznost se svrstava među vodeće bolesti savremene civilizacije i praktično ima epidemijski karakter jer je broj gojaznih osoba u stalnom porastu. Ona je jedan od vodećih uzroka smrti širom svijeta, sa sve većom rasprostranjenošću kod odraslih i djece, a nadležne institucije, u koje spada i Svjetska zdravstvena organizacija, je smatraju jednom od najozbiljnijih problema

zdravstva u 21. vijeku. Ona dovodi do brojnih i teških komplikacija na mnogim organima i organskim sistemima, djelujući istovremeno u dva pravca. Osim što spada u glavne faktore rizika za nastanak široke lepeze kardiovaskularnih oboljenja, ona djeluje i indirektno uzrokujući druge bolesti. Na taj način gojaznost, pored očiglednih estetskih, može da stvori i ozbiljne zdravstvene probleme i da tako utiče na kvalitet života. Gojaznost je najčešće uzrokovana kombinacijom prekomjernog unosa energetski hranljivih materija, nedostatka zičke aktivnosti i genetske predispozicije, mada na neke slučajeve su uticali prvenstveno geni, poremećaji endokrinog sistema, određeni ljekovi ili psihijatrijska bolest.

Distribucija masnog tkiva je bolji pokazatelj zdravstvenog rizika nego BMI, i na osnovu dijela tijela gdje se dominatno taloži masno tkivo, gojaznost se dijeli na androidnu, mušku, tzv.

55

jabuka gojaznost i na ginoidnu, žensku, tzv. kruška gojaznost. Androidni tip gojaznosti predstavlja znatno veći rizik jer je udružen sa nizom bolesti i stanja, kao što su dijabetes, hipertenzija, srčana slabost, rana ateroskleroza, moždani udar, oboljenje perifernih krvnih sudova, opstruktivna apneja tokom sna, maligne bolesti, artroza i astma. Praktično da nema organa ili sistema organa na koje gojaznost može ostaviti trajne negativne posljedice. Važno je razlikovati centralnu (abdominalnu ili visceralnu) gojaznost od periferne (gluteofemoralne) gojaznosti. Visceralna gojaznost je povezana sa većim rizikom nastanka gore pomenutih bolesti, dok je periferna povezana sa varikoznim venama i muskulo-skeletnim problemima.

Tradicionalno shvatanje uloge masnog tkiva kao depoa energije u obliku triglicerida u velikoj mjeri promijenjeno je rezultatima mnogih studija koje su pokazale da je masno tkivo veoma

aktivni metabolički i endokrini organ. Radikalna promjena ovih stavova jeste posljedica otkrića velikog broja proteina sekretovanih u ćelijama masnog tkiva (adipocitima) kao što su leptin, rezistin, adiponektin, adipsin, angiotenzinogen, faktor tumorske nekroze alfa, interleukin 6, inhibitor aktivatora plazminogena 1 itd. Efekti speci čnih proteina mogu biti autokrini i parakrini, što znači da mogu djelovati u samom masnom tkivu ili u udaljenim ciljnim organima. Uloge ovih proteina su različite: neki izazivaju rezistenciju na insulin, neki imaju ulogu u metabolizmu glukoze i lipida, neki su in amacioni citokini, dok su drugi uključeni u procese hemostaze.

Kod gojaznih osoba čest je metabolički disbalans koji se odlikuje poremećenim metabolizmom glukoze, masti i proteina. Poremećena glikoregulacija najčešće je prisutna do nivoa intolerancije glukoze, tj. predijabetesa uz hiperinsulinemiju i povišen

56

nivo C peptida. Poremećen lipidni status se ogleda u vidu povišenog holesterola, naročito “lošeg” holesterola tj. LDL frakcije, sniženog “dobrog” holesterola tj. HDL frakcije, povišenog nivoa triglicerida i apolipoproteina B.

Kod gojaznih osoba može biti prisutan i anemijski sindrom, nizak nivo vitamina D, povišeni zapaljenski parametri kao što su visoko senzitivni CRP (hsCRP), poremećen hepatogram, tj. povišene vrijednosti jetrinih transaminaza kao posljedica masne jetre, povišen nivo IGF1 itd.

Međutim, sa druge strane veliki broj gojaznih pacijenata ima normalan lipidni pro l. Dakle, prekomjerna težina ili gojaznost ne znači neminovno visok holesterol. Takođe, veliki broj pacijenata koji imaju visok holesterol imaju normalnu tjelesnu težinu. Razlog tome treba tražiti u činjenici da na nivo holesterola pored gojaznosti utiču i drugi faktori:

(konzumiranje zasićenih masti, koje se nalaze u životinjskim proizvodima i trans masti dovodi do porasta LDL);

(vježbanje pomaže u povećanju nivoa HDL, ili „dobrog“ holesterola u vašem tijelu, istovremeno povećavajući veličinu čestica koje čine vaš LDL, ili „loš“ holesterol, što ga čini manje štetnim); (oštećuje zidove krvnih sudova, čineći ih sklonijim akumulaciji masnih naslaga); (starenjem jetra postaje manje sposobna da ukloni LDL holesterol); (žene su u manjem riziku od muškaraca do menopauze, nakon čega koncentracije masti mogu rasti i kod žena);

tj. povećanje nivoa triglicerida u krvi, je takođe faktor rizika za aterosklerozu, naročito ako se kombinuje sa niskim HDL. Povišeni holesterol i naročito trigliceridi, povezani su sa većom akumulacijom masti u jetri, zvanom hepatična steatoza.

označava povišen nivo serumskog holesterola i/ili triglicerida, odnosno snižen nivo HDL uz povišene vrijednosti LDL, što sve zajedno doprinosi razvoju ateroskleroze.

Visoki holesterol ne izaziva simptome te je prema tome dislipidemija “tiha” bolest, odnosno u većini slučajeva dugo vremena ostaje neprepoznata, sve dok se ne dogodi neki neočekivani i neželjeni kardiovaskularni događaj (infarkt miokarda, cerebrovaskularni insult, tj. šlog i sl.). Jedini način da se pouzdano zna nivo holesterola je preko analize krvi.

Kada govorimo o poremećajima lipidnog statusa, posebno je važno obratiti pažnju na lipidni disbalans koji nazivamo familijarnom hiperholesterolemijom, prije svega zbog izrazitog patološkog efekta na kardiovaskularni sistem i kompleksnosti samog liječenja.

je steroid koji ima strukturnu i funkcionalnu ulogu u biologiji ćelije. On je glavna komponenta ćelijske membrane i služi za učvršćivanje specijalizovanih proteina i olakšava transport u ćeliju. Holesterol se takođe koristi za sintezu žučnih kiselina koje povećavaju intestinalnu apsorpciju masti. Neophodan je i u sintezi hormona polnih žlijezda i hormona kore nadbubrega i vitamina D. Dakle, holesterol je neophodan za svaku ćelijsku funkciju i bez njega nema života. Ulazi u cirkulaciju bilo putem intestinalne apsorpcije, bilo putem sinteze u jetri. Ubraja se u zoosterole pošto je tipičan produkt životinjskog metabolizma i javlja se u hrani animalnog porijekla. Holesterol unešen u organizam se vezuje za proteine, rastvara se u krvnoj plazmi i zajedno sa njima cirkuliše krvotokom. Postoje dvije forme holesterola vezanog za proteine - LDL (holesterol niske gustine) i HDL (holesterol visoke gustine). Razlika među njima je od izuzetnog značaja jer visoki nivo LDL holesterola u plazmi određuje visok rizik za aterosklerozu, koji je veći ukoliko je koncentracija ove forme veća. HDL holesterol nema aterogeni potencijal. Predstavlja zaštitnika krvnih sudova, zaštitnika od ateroskleroze. Njegov visok nivo je vezan sa dugovječnošću. Ćelije ljudskog i životinjskog organizma, a naročito jetra, imaju sposobnost da sintetizuju oko 2/3 endogenog holesterola, dok se manji dio, 1/3 unosi hranom (egzogeni holesterol). Dakle, važno je apostro rati da se 70% našeg holesterola proizvodi u jetri a samo 30% dolazi iz hrane. Iz toga proizilazi da ako su vrijednosti LDL veoma visoke, dijeta nije dovoljna da se normalizuje njegov nivo. Hipertrigliceridemija,

je nasljedno oboljenje za koje je karakterističan veoma visok nivo holesterola u krvi uzrokovan mutacijama gena. U najvećem broju slučajeva nasljeđuje se autozomno-dominantno, a mnogo rjeđe autozomnorecesivno. Javlja se sa učestalošću od 1:200-500, s tim što je u određenim populacijama češća, npr. kod francuskih Kanađana, Libanaca, Finaca i starosjedilaca u Južnoj Africi. Usljed povišenog nivoa holesterola u krvi, kod oboljelih osoba dolazi do razvoja koronarne bolesti kao i zdravstvenih problema usljed nagomilavanja holesterola u drugim tkivima (npr. koži i tetivama). Težina bolesti zavisi od toga da li je dominantan mutirani gen u homozigotnom (osoba ima obje kopije gena) ili heterozigotnom stanju (ima samo jednu kopiju gena). Homozigoti imaju teži oblik ove bolesti i obično umiru prije 30-te godine života od infarkta, a heterozigoti imaju povišen nivo holesterola koji može dovesti do infarkta, koji je najčešća komplikacija ovog poremećaja. Vrijednosti holesterola kod FH su obično veoma visoke i kod heterozigota se obično kreću između 7-13 mmol/l, a kod homozigota čak i 20-25 mmol/l. Lipidi, prije svega holesterol, se kod pacijenata sa FH obično talože u tkivima pa nastaju kožni i tetivni ksantomi, na rožnjači arcus senilis, a u intimi arterija javljaju se ateromi. Ksantomi su nodularnog izgleda i najčešće zahvataju predio oko Ahilove tetive i predio koljena. Ateroskleroza koronarnih krvnih sudova razlog je infarkta miokarda od koga homozigoti umiru do 20. godine.

Kao što može biti genetska hiperholesterolemija, tako može biti i hipertrigliceridemija. Ponekad vrijednosti triglicerida mogu biti veće od 20 mmol/l (pa čak i preko 50 mmol/l). Kod ovih pojedinaca krv je toliko masna da izgleda mliječno. Veoma visok nivo triglicerida povećava rizik od akutnog pankreatitisa. Liječenje familijarne dislipidemije predstavlja veliki izazov jer dijeta i standardna terapija koja podrazumijeva ljekove iz grupe statina i brata daje vrlo oskudne rezultate i neznatno smanjuje vrijednosti holesterola. Za liječenje FH se koriste statini u kombinacija sa ezetimibom (inhibitori apsorpcije holesterola) ili PCSK9 inhibitorima, a od nedavno je odobrena i bempedojska kiselina, lijek koji na nivou jetre inhibira endogenu sintezu holesterola. Uz medikamentoznu terapiju ponekad je neophodno primjeniti i postupak LDL afereze, tj. ekstrakorporalno oduzimanje iz krvi čestica LDL holesterola.

57

Uspješno realizovana još jedna Medikalova endokrinološka radionica

Obim posla za dijabetologe povećava se iz dana u dan, ali se povećava i opseg mogućnosti uticaja na dijabetes

19-og novembra uspješno je realizovana nova Medikalova endokrinološka radionica koja je, ovog puta u Budvi, bila prilika da endokrinolozi primorske regije i Cetinja razmijene iskustva iz kliničke prakse, istaknu važeće preporuke za liječenje, edukujući se u cilju usavršavanja svojih usluga. Ključna riječ sastanka bila je: dijabetes tipa 2, a pošto se radi o činiocu koji u zdravlju pacijenta povlači brojne druge konsekvence, govorilo se i o komplikacijama ovog stanja, dostupnim terapijskim protokolima, a akcentovana je i prevencija. Moderator Radionice bio je dr Igor Bjeladinović, a edukatori su bili dr Nataša Kocić, dr Nevenka Bećir, dr Suzana Ivanović, dr Nataša Radović, dr Valentina Kalinić i dr Verica Milosavljević. U praktičnom dijelu sastanka dr Miroslav Stanišlijević i dr Marija Stanišić opisali su signi kantne kliničke slučajeve iz prakse. Skup su podržale kompanije Astra Zeneca i Pharmanova.

Prosjek starosti pomjeren sa 60 na 45 godina!

Dr Nataša Kocić, internista endokrinolog Opšte bolnice u Baru, ukazala je na pravila dijagnostike dijabetesa i ciljeve u liječenju. Vršeći upoređenja stanja u ovoj oblasti u odnosu na ranije trendove, ona je navela da je prosjek godina starosti dijabetičara ranije bio 60 godina, a pacijenti su imali povećanu tjelesnu masu, bili su pokretni, neinformisani i nemotivisani.

Danas je starosna granica pomjerena na 45 godina. Pacijenti su zički neaktivni, bolje informisani, ali indiferentni. Kao glavnog krivca za razvoj dijabetesa tipa 2 dr Kocić je istakla brzu hranu.

U okviru ciljeva liječenja primarna je optimalna glikoregulacija, a zatim korekcija komorbiditeta i prevencija razvoja hroničnih komplikacija: kardioprotekcija i nefroprotekcija. Navodeći standardizovane preporuke za liječenje, dr Kocić je iskoristila priliku da potencira da HbA1c u vrijednosti većoj od 8 nije prihvatljiv ni za jednu kategoriju pacijenata.

Podsjećajući stručnu publiku na principe mjerenja nivoa glukoze u krvi i načine dijagnostike, dr Kocić je naglasila da za tip 2 dijabetesa nezamjenljiv značaj ima promjena životnog stila: povećana zička aktivnost, prilagođena ishrana i redukcija tjelesne težine. - Gubitak tjelesne težine udružen je sa redukovanjem simptoma dijabeta, redukcijom rizika od komorbiditeta i redukcijom rizika od dugoročnih komplikacija. Jako je bitno informisati pacijente da je jako bitno da vježbaju, da imaju balansiranu ishranu i da redukuju indeks tjelesne mase - istakla je ona.

Dr Igor Bjeladinović

Dr Igor Bjaladinović: - Dijabetes je izbio na treće mjesto po brojnosti na Zemljinoj kugli, tako da se obim posla za dijabetologe povećava iz dana u dan, ali se povećava i opseg mogućnosti uticaja na dijabetes!

Uz pregled bogate palete aktuelnih klasa ljekova i najnovijih preporuka iz 2021. godine dr Kocić je sugerisala kolegama ljekarima: - Razmotrite dodatne komrbiditete i faktore rizika za svakog pacijenta kada birate terapiju za njega. Da minimalizujemo hipoglikemiju biramo SGLT2, GLP1 ILI DPP4. Ukoliko hoćemo da smanjimo indeks tjelesne mase pacijenta na prvom mjestu dajemo GLP1 receptor agoniste, ukoliko pacijent to ne toleriše: SGLT2 i na kraju DPP4, koji su neutralni kod ovih pacijenata.

58

Kardiovaskularne komplikacije prisutne već na startu

Dr Nevenka Bećir, internistkinja Opšte bolnice u Baru, opisala je kardiorenalne rizike kod pacijenata sa dijabetesom. Snižavanje glikoliziranog hemoglobina za samo 1%, upozoreno je ovom prilikom, značajno smanjuje makro i mikrovaskularne komplikacije dijabetesa.

Dr Bećir je dalje objasnila da je neke od najčešćih komplikacija u dijabetesu: hipoglikemiju, dijareju, glavobolju, povećanje tjelesne mase, retenciju vode, moguće kontrolisati efektivnim oralnim antidijabeticima, a njima je moguće uticati i na značajno smanjenje glikoziliranog hemoglobina.

Kada je u pitanju kardiovaskularni rizik u dijabetesu tipa 2, dr Bećir je navela da kod ovih pacijenata nema niskog rizika. Obično je već na startu prisutan i visok krvni pritisak, što ima uticaj na bubrežnu slabost. Pogotovu je visok rizik prisutan kod pacijenata sa trajanjem dijabetesa od 10 godina, sa trajnim oštećenjima vitalnih organa. Umjeren rizik prisutan je kod mladih pacijenata, sa dijabetesom tipa 1 ili mlađim od 50 godina sa dijabetesom tipa 2, sa trajanjem dijabetesa manjim od 10 godina, ali bez dodatnih faktora rizika. Nažalost, to najčešće nije slučaj. - Već na početku nam dolazi pacijent sa otkrivenim dijabetesom i makar hipertenzijom, a kamoli nekom ishemijskom bolešću srca - kaže dr Bećir.

Svega 1 od 10 pacijenata sa dijabetesom tipa 2 u kliničkoj praksi nema potvrđenu kardiovaskularnu bolest već od starta!

Kardiorenalna bolest predstavlja najčešću ranu komplikaciju dijabetesa tipa 2, pa je neophodno već od početka liječenja

raditi analize u tom smjeru. Poboljšanje stope dijagnoze u ranoj fazi od je suštinskog značaja za poboljšanje ishoda. Stoga je uloga ljekara veoma bitna.

40% pacijenata sa dijabetesom tipa 2 progresijom bolesti razvije hroničnu bubrežnu bolest! 68% razvije disfunkciju lijeve komore!

Dr Igor Bjeladinović: - Gajdlajni pokazuju jednu bitnu stvar, a to je da daju veću slobodu u odabiru načina liječenja i vremena primanja terapije, tako da inovativni ljekovi polako zauzimaju ona mjesta koja im pripadaju. Poštujući zdravstvene sisteme, poštujući sisteme zdravstvenog osiguranja, mi moramo u sljedećem vremenu biti sposobni da adekvatno primijenimo te nove terapije.

Najmasovnija bolest - Ako uzmete da 10% naše populacije ima dijabetes, a 4% njih za to i ne zna, onda se, nažalost, bavimo stanjem koje je najmasovnije - upozorava dr Valentina Kalinić, internista endokrinolog Kliničkog centra Crne Gore. Ističući da je jako bitno izabrati pristup liječenju koji neće narušavati kvalitet života pacijenta, dr Kalinić je upozorila i da pacijenti već na startu kasne 5 godina u dijagnozi, što je važan razlog za pravovremenu primjenu adekvatne inovativne terapije. 50% ovih pacijenata startuje sa komplikacijama, pa je holistički pristup posebno bitan jer, kako ističe dr Kalinić, tek zadovoljan pacijent može uspješno da se liječi.

Ljekari su u mogućnosti da biraju lijek, pa se to i vrši

59

selektivno, s obzirom na pojedine faktore rizika kod pacijenta. - Novootkrivenom dijabetu tipa 2 tog dana tražite klirens. Tog dana kasni 5 godina i već ne znate da li ima proteinuriju ili mikroalbuminuriju. Ti su znaci da se dešava nešto u njegovim krvnim sudovima. Možda ćete mu pomoći i prevenirati ga tog momenta za neki kardiovaskularni događaj - sugerisala je dr Kalinić. Ističući da nema tog lijeka koji može da košta državu koliko košta hemodijaliza, dr Kalinić je ukazala na dostupnost moćnih ljekova za sprečavanje progresije aterosklerotskih komplikacija. U tom cilju, npr., preporučena je i primjena SGLT2 inhibitora sve do dijalize kod pacijenta koji ima razvijenu bubrežnu slabost. - Raspolažemo moćnom skupom terapijom, ali to je terapija budućnosti, sa po 5 efekata u jednoj tableti - objasnila je ona ističući da svaki kontakt s pacijentom osvježava i motiviše ga da on preuzima i kontrolu za naručivanje daljih kontrolnih pregleda, npr. pregled očnog dna.

Smatra se da teške hipoglikemije koje nisu registrovane pogađaju šestinu ukupnog broja ovih pacijenata u Evropi.

Ističući da nepravovremenom i neadekvatnom terapijom ljekar rizikuje da izgubi povjerenje pacijenta, dr Kalinić je objasnila da je zadovoljenjem ovih potreba pacijentu moguće podići stepen zainteresovanosti za sopstveno stanje. Izmjena stila života, edukacija i kontrola su, s tim u vezi, posebno potencirani ovom prilikom, a u svemu pomažu moćni ljekovi koji su na raspolaganju.

Kasni se sa dijagnozom!

Dr Nataša Radović, internista endokrinolog Opšte bolnice u Meljinama, ukazala je na negativni trend kašnjenja sa dijagnostikom hronične bubrežne bolesti kao komplikacijom dijabetesa 2. Ona je podsjetila da su do 2017. samo ACE inhibitori i angiotenzin blokatori korišćeni za smanjenje progresije bubrežne bolesti za nekih 40%, i smanjivali rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti za 24%.

Danas se smatra da oko 840 miliona ljudi boluje od hronične bubrežne bolesti, što je za oko 80% više nego broj onih koji imaju šećernu bolest, a 10 puta više nego što je ljudi koji imaju neku od malignih bolesti.

Hronična bubrežna bolest, nažalost, ne daje dovoljno speci čnih simptoma, pa je to jedan od razloga zbog čega se teško dijagnostikuje, posebno u ranim stadijumima kada bi moglo da se nešto učini po pitanju smanjenja progresije. - Najmanji broj oboljelih je u stadijumu kada je glomerulska ltracija snižena ispod 30 ml/min, a i tu imamo 50% bolesnika koji se dijagnostikuju. U ranim i srednjim stadijumima dijagnostikuje se 18-20% bolesnika - upozorava dr Radović.

Pacijenti sa hroničnom bubrežnom bolešću 69 puta češće umiru nego što dolaze do stadijuma terminalne bubrežne insuficijencije. Najčešće umiru od kardiovaskularnih bolesti.

Kod ovih pacijenata 2-3 puta je veći rizik od kardiovaskularne smrti.

Opisujući postupak procjene bubrežne funkcije dr Radović je objasnila da čak i male promjene u koncentraciji kreatinina znače da je bubrežna bolest već uznapredovala. Dijagnoza može biti potvrđena i ukoliko je koncentracija albuminurije manja od 30 ml/min, ali, kako upozorava dr Radović, ovo je nespeci čan pokazatelj, pa treba biti oprezan. Nefrološki vodiči preporučuju skrining kod osoba sa visokim rizikom, arterijskom hipertenzijom, dijabetesom ili kardiovaskularnom bolešću. Sama bubrežna insucijencija, kao i albuminurija, bez dijabetesa, dovodi do povećanja i kardiovaskularnog morbiditeta i povećanog rizika od propadanja bubrežne funkcije. Ističući da je u procesu liječenja dijabetesa najvažnija edukacija pacijenta, dr Radović naglašava i značaj početne procjene glomerulske ltracije. To se danas uspješno vrši pomoću dostupnih formula, a parametre dijagnoze potrebno je ponavljati kako bi se došlo do tačne de nicije bolesti. Studijski je dokazano da ukoliko se rano detektuju ovi događaji, pacijentima je moguće produžiti život za 11 godina. Cilj liječenja kod pacijenata koji imaju očuvanu bubrežnu funkciju jeste prevencija, dok se kod ostalih mora voditi računa o kombinovanju terapijskih sredstava, posebno metformina.

Samo 20% oboljelih ima dobru regulaciju!

Dr Suzana Ivanović, internista endokrinolog Opšte bolnice „Danilo I” na Cetinju, opisala je metaboličke efekte antihiperglikemika. Ona je podsjetila da je broj oboljelih od šećerne bolesti u svijetu veći od 400 miliona i upozorila da bez obzira na to što su na raspolaganju fantastični ljekovi, čak više od 50% oboljelih ima neregulisano stanje, a samo 20% oboljelih ima dobru regulaciju.

Opisujući spektar terapijskih pristupa, uz uporednu analizu efekata ljekova, dr Ivanović je predstavila studijske podatke i razlike u metaboličkim efektima pojedinih ljekova. - Metaanaliza opservacionih studija pokazala je da i GLP1 receptor agonisti i SGLT2 inhibitori imaju značajno dejstvo u smislu sprečavanja velikih neželjenih kardiovaskularnih dešavanja koji imaju i komplikacije i boluju od šećerne bolesti - kaže dr Ivanović. Primjenom ovih terapijskih linija značajno su redukovane hospitalizacije, a renalni rizik redukovan je za 41%. Pozivajući se na rezultate metaanalize koja je obuhvatila više od 4 miliona pacijenata sa tipom 2 šećerne bolesti, dr Ivanović navodi da je pokazano da samo nešto više od 30% pacijenata ima prisustvo kardiovaskularnih bolesti. Uglavnom su to pacijenti koji imaju kardiovaskularni rizik. Podaci velikih studija pokazuju da je primjenom dapagli ozina kod pacijenata sa veri kovanom kardiovaskularnom bolešću i faktorima rizika došlo do redukcije hospitalizacija od kardiovaskularne insu cijencije za 27%, a kod pacijenata koji imaju faktore rizika registrovano je smanjenje hospitalizacija za nešto više od 35%. Redukovani su renalni rizici za 47%, a kod pacijenata koji su imali faktore rizika: za skoro 50%.

Budući da je statistički značajna razlika primijećena u efektima pojedinih terapijskih sredstava, dr Ivanović ukazuje da je potrebno voditi računa u adekvatnoj primjeni terapije i izvršiti tačnu procjenu stanja pacijenta i njegovih metaboličkih potreba.

60

Hormon dobrog zdravlja

Odgovarajući na dilemu o tome da li je vitamin D vitamin ili hormon, dr Verica Milosavljević, internista endokrinolog Opšte bolnice u Baru, objasnila je da se danas smatra zastarelom konstatacija o tome da je u pitanju vitamin. - Vitamin D se ne smatra pravim vitaminom već hormonom i citokinom. Najvećim dijelom, u čak 88% sintetiše ga jetra, manje je vezan za albumine - 11%, a samo 0,03 je slobodan u cirkulaciji. Uz opis prirode i smjernica za primjenu vitamina D, dr Milosavljević je podsjetila da su prirodni izvori ergokalciferola (vit. D2) u ishrani jetra, masna riba, žumanca kao prirodni izvori. Pošto to nije dovoljno, važna je koncentracija holekalciferola (vit. D3) koji se stvara pod dejstvom sunčevih zraka.

Visoko efektivan resurs

Skoro 70% evropske populacije u riziku je da ima suboptimalne nivoe vitamina D. Sinteza do aktivnog vitamina D vrši se preko hidroksilacija u jetri i bubrezima. On nije samo vezan za kožu već ima brojna dejstva u vezi s brojnim procesima u organizmu: npr. antikancersko dejstvo, dejstvo na imuni sistem, autoimuna oboljenja, na mišiće, kardiovaskularni sistem, na metabolička oboljenja, insulinsku senzitivnost, mehanizam kalcijuma i fosfata, uz dejstvo na koštani sistem.

Upozoravajući na činjenicu da provjera nivoa vitamina D nije standardizovana kod većine ljekara, dr Milosavljević je

predstavila smjernice za njegovo doziranje. De cijencija se konstatuje pri nivou manjem od 9 nmola/l. Optimalno, vrijednost vitamina D treba da je preko 75 nmola/l. Potencijalni bene t na tok malignih bolesti postoji kod nivoa 100-125 nmola/l, a u vezi sa suplementacijom, uprkos uobičajenom stavu da nije moguće biti „predoziran” tokom radionice je skrenuta pažnja da bi ipak trebalo voditi računa o primjeni visokih doza. Naime, preporučeno je da se uzimanje visokih doza vitamina D smije vršiti samo tokom određenog vremenskog perioda, najviše 15 dana. U suprotnom se kao neželjeni efekt javlja kalciurija.

Pospanost, opadanje kose, problemi sa gastrointestinalnim sistemom, blago povišen TTH, neki su od simptoma de cita vitamina D. Ističući da je procjena nivoa vitamina D jedan od najznačajnijih poduhvata u vezi sa zdravljem, dr Milosavljević je upozorila da korišćenjem zaštitnog faktora pri izlaganju suncu sprečavamo stvaranje vitamina D. Isti efekat ima sunčanje kroz stakla (na bazenu, u spa centru), a vitamin D se ne stvara ni ukoliko suncu izlažemo potamnjeli ten.

Šta kaže klinička praksa?

U okviru radioničkog dijela sastanka dr Miroslav Stanišlijević i dr Marija Stanišić potrudili su se da kroz prezentacije slučajeva iz kliničke prakse ukažu na neke pojedinosti u vezi s dijabetesom tipa 2. Ovom prilikom istaknuto je da se ne smije zanemariti razmišljanje o primarnoj prevenciji kardiovaskularne bolesti u toku liječenja dijabetičara.

Anita Đurović 61

OSTEOPOROZA

Podsjetivši da osteoporoza predstavlja kombinaciju više faktora u starenju ljudskog organizma, dr Aleksandar Đogo je objasnio da ona predstavlja pad ćelijskog matriksa u koštanoj strukturi i samim tim pad koštane gustine. To je uslovljeno neravnotežom ostaoblastne i osteoklastne aktivnosti, što može dovesti do povećanog rizika od fraktura, čak i u odsustvu bilo kakve veće traume. Neravnoteža između osteoblastne i osteoklastne aktivnosti, neravnoteža između anaboličkog i kataboličkog koncepta, posljedica su starenja i neki su od problema vezanih za ovu bolest.

Koštana masa se mijenja tokom života. Danas se smatra da starenje ljudskog tijela počinje krajem dvadesetih godina života, a do 26-27. godine koštana masa je na vrhuncu.

Postoje dva koncepta aktivnosti kojima je uslovljeno zdravlje kostiju: osteoblaastni i osteoklastni. Zdravlje koštanih ćelija uslovljeno je mnoštvom faktora: hormonskih, nutritivnih,

imunoloških, dok osteoklastna aktivnost predstavlja katabolički koncept u koštanom metabolizmu.

Već u 30-im i 40-im godinama života i žene i muškarci gube prosječno 0,3 % koštane mase. Međutim, sa nastupanjem menopauze kod žena, ta situacija se mijenja, i gubitak se drastično povećava: na 3% godišnje.Tako ubrzan gubitak koštane mase traje oko jednu deceniju, a adaptivnim mehanizmima nakon 10 godina taj proces se stabilizuje, i kao i kod muškaraca vraća se na 0,3% na godišnjem nivou.

Primarna i sekundarna osteoporoza

Osteoporoza se dijeli na primarni i sekundarni oblik. Primarna osteoporoza je gubitak koštane mase per se. Involutivna osteoporoza koja je vezana sa starenjem ljudskog organizma obuhvata, po objašnjenju dr Đoga, bezmalo 80% svih slučajeva. Idiopatske, koje su nepoznatog uzroka, su dosta rijetke. Juvenilna,

62

karakteristična za prepubertetski period, više ima akademski značaj. Sekundarna osteoporoza predstavlja manifestaciju nekog drugog patološkog supstrata.

Zbog čega nastaje?

Najčešći uzrok osteoporoze su endokrinopatije. Kraj 20-ih godina života predstavlja početak opadanja nivoa steroidnih hormona. Međutim, važni su i nutritivni faktori, kao što je otežana resorpcija vitamina i minerala. Reumatološka oboljenja sama po sebi nijesu uzročnici osteoporoze. Imunološki defekt koji se dešava u tim oboljenjima (kao što je reumatoidni artritis, sistemski lupus, juvenili artritis) predtsavlja realni uzrok osteoporoze. Maligne bolesti predstavljaju kombinaciju imunoloških dešavanja, kao i mehaničkog kvantuma malignih ćelija, što dovodi do oštećenja koštane arhitektonike. Alkoholizam, pušenje, opijatomanija, sedentarni način života, de cit vitamina D, pothranjenost, takođe predstavljaju faktore rizika, ali posebna vulnerabilna grupa je ženski pol. Razlog za to je, po dr Đogu, činjenica da su estrogeni duboko involvirani u biologiju žene. Rana menopauza koja nije adekvatno supstituisana estroprogestagenima, uz pad kvantuma steroida, pogoršanje imunološke kontrole predstavlja značajan faktor rizika. Dodatni faktori su pripadnost bijeloj rasi i genetska uslovljenost.

Dijagnostika

Dijagnostiku osteoporoze moguće je sprovesti vizuelizacionim tehnikama kao što su skener, rendgen, ali to nije dovoljno pouzdano - Najiskusniji radiolog ovim tehnikama ne može biti potpuno siguran da se radi o osteoporozi, dok se ne uradi osteodenzitometrijski pregled, koji nepogrešivo određuje koliki je nivo oštećenja koštane gustine - kaže dr Đogo.

Terapija osteoporoze relativno je novijeg datuma. Počinje suplementacijom kalcijuma i vitamina D. Zlatni standard predstavljaju antiresorptivni ljekovi, čiji su dominantni predstavnici donedavno bili bisfosfonati. Danas je pacijentima dostupna biološka terapija. To je u suštini humano monoklonalno antitijelo, posebno modi kovan immunoglobulin, koji realno predstavlja i „hranu za osteoklaste”.

Koncept osteoklasta

Osteoklast je vrlo speci čna ćelija. Ona nema značajnu hormonsku zavisnost, niti je receptorski toliko zavisna od estrogena kao osteoblast. Novi terapijski protokoli osteoporoze bazirani su upravo na mehanizmu molekularne mimikrije IgG-2.

Ukazujući na efekte biološke terapije na frakture, dr Đogo je prezentovao studijske podatke dobijene na velikom broju ispitanica. Podaci pokazuju da tokom trogodišnjeg praćenja biološka terapija ostvaruje značajnu prednost u odnosu na placebo. Tokom 10 godina registrovano je kontinuirano poboljšanje kvaliteta koštane mase. Izraženo u brojkama, poboljšanje je iznosilo 21% u odnosu na inicijaciju terapije i dodatnih 16%. u odnosu na produžetak primjene iste.

Razlika između biološke terapije i terapije bisfosfonatima ogleda se u tome što prva djeluje na trabekularnu i kortikalnu masu, dok bisfosfonati djeluju na hormon zavisnu strukturu koja vremenom gubi svoju receptivnost. Indikacije za biološku terapiju su osteoporoza u menopauzi, hormonski uslovljena osteoporoza kod muškaraca liječenih od karcinoma prostate, kao i terapija gubitka koštane mase kod ljudi koji kao imunosupresivnu terapiju koriste glikokortikoide.

Anita Đurović 63

Ujedinjeni protiv otpornosti bakterija na antibiotike

Među brojnim izazovima današnjice, javno zdravstvo na globalnom nivou značajno opterećuje otpornost bakterija na antibiotike, što predstavlja veliku prijetnju čovječanstvu, a samo širokim partnerstvom, saradnjom između svih sektora i angažmanom društva možemo sačuvati antibiotike, koji čuvaju naše i zdravlje naše djece.

To je zajednička poruka ministra zdravlja, Dragoslava Šćekića, direktora Instituta za javno zdravlje dr Igora Galića i še ce kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, dr Mine Brajović tokom uvodnih izlaganja na skupu pod nazivom ''Ujedinjeni protiv otpornosti bakterija na antibiotike'' održanom u Institutu za javno zdravlje Crne Gore.

''Kao što je već poznato, smanjenu e kasnost antibiotika naučnici izjednačavaju sa prijetnjom koja dolazi od klimatskih promjena, a zajednička im je osobina da su izazvane djelovanjem ljudi'' kazao je ministar zdravlja i dodao ''da ovaj problem prijeti da bude razlog i neke naredne pandemije.'' Šćekić je naglasio i kako nekontrolisana uporeba antibiotika nije samo karakteristična za humanu medicinu već i veterinu, poljoprivredu, ali i neadekvatno odlaganje u spoljnu sredinu. On je naveo da je zdravstveni sektor sproveo niz aktivnosti u cilju adekvatne borbe sa ovim velikom izazovom, ali da su ipak uočene određene nedosljednosti te da svi, kako je naglasio, moramo biti istog stava ''da u borbi za očuvanje e kasnosti antibiotika nema i ne smije biti “spuštanja garda”. ''Moramo biti odlučni i kategorični i ne dozvoliti da građani “na svoju ruku” uzimaju antibiotike, jer na taj način ugrožavaju i svoje, ali i zdravlje cjelokupne populacije. Tu je najveća odgovornost na ljekarima i farmaceutima, koji ni

po koju cijenu ne treba da izdaju lijek ako za to ne postoji medicinska indikacija'' poručio je Šćekić.

Še ca kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, dr Mina Brajović, ukazala je na ozbiljnost izazova neracionalne upotrebe antibiotika, koje je, kako je naglasila „našlo svoje mjesto na agendi Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, ali i dnevnom redu grupe G7 i G20 – jer su je lideri svijeta i najmoćnijih zemalja prepoznali ne samo kao javnozdravstveni problem i prijetnju, već i kao prepreku globalnom rastu i razvoju.''

Ona je ukazala na podatke iz 2019. godine prema kojima je antimikrobna rezistencija doprinijela smrtnom ishodu u skoro pet miliona slučajeva (4.95 mil), a direktno bila odgovorna za 1.3 miliona, od čega je 1/5 tih smrtnih ishoda bila u populaciji djece uzrasta do 5 godina.

Direktor Instituta za javno zdravlje, dr Igor Galić, ukazao je na značajnu ulogu ustanove kojom rukovodi kada se govori o pravilnoj upotrebi antibiotika, ali i značaju svih segmenata stručne javnosti i cjelokupne zajednice u borbi za zdraviju budućnost gdje će borba protiv otpornost antibiotika na bakterije biti imperativ.

''Tačno je da je čovječanstvo, tj. da su ljudi ugroženi narastajućom otpornosti bakterija na antibiotike, ali kako su dosadašnja znanja i iskustva pokazala, svako od nas, bez obzira na to čime se bavi, ima svoj dio odgovornosti, pa prema tome može dati i svoj doprinos u savladavanju ovog problema'' poručio je Galić.

Podgorica, 22.11.2022. godine Ministarstvo zdravlja Crne Gore

Široko partnerstvo, saradnja svih sektora i angažman društva ključni
64

Probiotic Forte

pruža dvostruki efekat na crijevnu oru oštećenu djelovanjem antibiotika: S. boulardi neutrališe loše bakterije i njihove toksine. Probiotske bakterije obnavljaju crijevnu oru i uspostavljaju zaštitnu barijeru.

ISQua - Međunarodni principi za standarde u zdravstvu

Mr Jovan Šofranac

Većina ljekara u svijetu, medicinske sestre i drugi zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici gledaju na kvalitet i bezbjednost kao na birokratske postupke, koji nijesu povezani sa održavanjem i neprestanim poboljšanjima visokih standarda i bezbjednosti zdravstvene zaštite bolesnika.

Smatramo da treba omogućiti pacijentima pristup kvalitetnom i bezbjednom zdravstvenom tretmanu. Nije teško zaključiti da se implementacijom standarda, preporuka i iskustava prezentiranih u prethodnim brojevima časopisa izražavaju osnovne vrijednosti i lozo je kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti pacijenata. Ovaj aktuelni trend je toliko dinamičan da poprima snagu radikalnih promjena.

Promjene u načinu djelovanja su ponegdje započete, ali će trebati sistematski uvoditi promjene za upravljanje sistemom kvaliteta. Promjene će biti izazov sadašnjem načinu rada. Potrebne su sada, ako želimo da u narednih nekoliko godina dostignemo kvalitetnu uporedljivu zdravstvenu zaštitu sa državama koje su već usvojile strategiju kvalitetne zdravstvene zaštite na državnom nivou. Demografske promjene, potrebe i očekivanja pacijenata i nove zdravstvene tehnologije su solidna osnova za uspješno sprovođenje promjena.

U prilog ovome ide i činjenica da su u državama Evropske unije zahtjevi za neprestano poboljšanje kvaliteta i bezbjednost zdravstvene zaštite tretirani kao prioritetni.

Implementacija akreditacijskih standarda u zdravstvenim ustanovama (bolnicama) je neminovnost i u susret tim procesima smatramo da ovaj niz članaka predstavlja jedan mali doprinos toj nezaobilaznoj praksi.

Međunarodni principi za standarde u zdravstvu ISQua je de nisao Međunarodne principe za standarde u zdravstvu 1997. godine. U proteklom periodu je Vijeće za akreditaciju ISQua pregledalo i revidiralo Principe, kako bi obezbijedili da oni zadovoljavaju potrebe šireg spektra standarda, koji su predmet akreditacije. Namjera je: da principi budu jasni, da počivaju na jasnim logičkim osnovama, da budu mjerljivi, speci čni, zasnovani na savremenim istraživanjima kvaliteta i da obuhvataju zahtjeve za razvoj standarda koji su sadržani u osam posebnih ISQua Međunarodnih standarda za organizacije za akreditaciju u zdravstvu.

Kvalitetne zdravstvene usluge moraju biti: [1]

Vijeće je donijelo odluku da standardi kojima se mjeri kvalitet zdravstvenih usluga moraju biti zasnovani na gore navedenim dimenzijama kvaliteta, prema kojima se treba odrediti sadržaj standarda. Ovih devet dimenzija kvaliteta su dio Nacionalnog dokumenta o uspješnosti zdravstvene zaštite Australije.[2]

66

Prvi princip

Standardi doprinose poboljšanju kvaliteta i uspješnosti u zdravstvenim institucijama i širem sistemu zdravstvene zastite. šanje kvaliteta i uspješnosti,

3.1 Usluge su dostupne

Drugi princip taju podršku menadžmenta i infrastrukture date institucije.

3.2 Usluge su adekvatne

3.3 Usluge pružaju sposobne službe rad, se pružaju. 3.4 Usluge su trajne službi.

3.5 Usluge su djelotvorne indikatori. 3.6 Usluge su isplative

Treći princip dimenzije kvaliteta: dostupnost, adekvatnost, trajnost, djelotvor

3.7 Usluge pružaju službe pune razumijevanja na primjedbe i pitanja.

67

3.8

Usluge su sigurne

Objekti i oprema zadovoljavaju sigurnosne standarde; Vrši se identi kacija i upravljanje rizicima vezanim za njegu i okolinu; i koriste u svrhu poboljšanja kvaliteta usluga;

3.9 Usluge su održive planiranje na nivou organizacije; organizacije i u skladu i nansijskim faktorima; održava na nivou kakav odgovara uslugama koje se pružaju; Četvrti princip ganizacija i profesionalnim i regulatornim zahtjevima kako bi se dupliranje svelo na minimum; Zainteresovane strane su uključene u proces razvoja i revizije na sledeći način: su zastupljeni u procesu razvoja i revizije standard;

jom se konsultacije vrše; relevantni i realni; arde odobrava tijelo za uspostavljanje standard; ces;

Peti princip

Moguće je efikasno ocjenjivanje standarda i kriterijuma svakom od standarda i/ili kriterijuma; kako bi im olakšalo ocjenjivanje; Moguće je mjerenje ukupnog uspjeha standarda

Sistem mjerenja se procjenjuje ISQua se kroz strukturu svake dimenzije usluge i zahtjeva koje ona ISQua, Literatura:

68
2005

Hronika -

01. novembar – Tumor teži od pacijentkinje - Italija

Mladoj Italijanki uspješno je operisan tumor abdomena od 70 kilograma, objavila je bolnica Molinette u Torinu. Tumor, posljedica raka jajnika, opstruirao joj je abdomen i onemogućavao normalno disanje vršeći pritisak na pluća.

- Ne postoji presedan u medicinskoj literaturi za tumorsku tvorevinu takve težine. Težio je više od same pacijentkinje - objavila je bolnica Molinette.

Mlada žena primljena je u hitnu prije nekoliko nedjelja u teškom stanju. Odmah je intubirana i stavljena na respirator. Hirurzi su prvo izdrenirali 52 litra tečnosti i potom uklonili sam tumor koji je težio 25 kilograma.

Pacijentica se brzo oporavila i nakon četiri dana prebačena je s odjeljenja za intenzivnu njegu na odjeljenje za dijetetiku i prehranu. U međuvremenu se vratila kući. Hina

02. novembar - Gradske vlasti Tokija izdaju prve potvrde istopolne zajednice - Japan

Gradska skupština Tokija počela je da izdaje potvrde istopolne zajednice osobama koje žive ili rade u glavnom gradu Japana, a ta mjera je dugoočekivana u zemlji u kojoj homoseksulani brakovi ne postoje.

Japan je jedina zemlja Grupe sedam industrijski najrazvijenijih zemlja svijeta koja ne priznaje istopolne zajednice, a njen Ustav predviđa da „brak može biti sklopljen samo uz saglasnost oba pola“.

Potvrda gradskih vlasti Tokija omogućava partnerima zajednice LGBT da se tretiraju kao bračni parovi za određene javne usluge koje se odnose na stanovanje, zdravstvo ili socijalnu zaštitu.

Moderni kvart Šibuji u Tokiju bio je prvi koji je 2015. godine ponudio takve potvrde. Više od 200 opština i lokalnih vlasti je potom počelo da izdaje takve serti kate. Japan je posljednjih godina, predvođen konzervativnom desničarskom strankom, napravio male korake ka prihvatanju seksualne raznolikosti. Beta

03. novembar - Razvili brze testove na virus majmunskih boginja – Kina

Istraživači u Kini razvili su tri metode brzog testiranja na virus majmunskih boginja (MPXV) koje mogu dati rezultat za 20 do 30 minuta, znatno brže od tradicionalnog kvantitativnog PCR metoda u realnom vremenu, prenosi Sinhua.

Kvantitativni PCR u realnom vremenu je trenutno zlatni standard za MPXV dijagnostiku, ali zahtijeva obučeno laboratorijsko osoblje i specijalizovanu opremu, a rezultati se mogu dobiti tek nakon nekoliko sati.

Istraživači sa šangajskog Instituta Paster pri Kineskoj akademiji nauka razvili su tri testa izotermne ampli kacije zasnovane na rekombinazi za brzo otkrivanje MPXV i otkrili da su rezultati testa u skladu sa tradicionalnim PCR-om u realnom vremenu.

Nove metode testiranja bile su reaktivne samo na MPXV i nijesu unakrsno reaktivne na viruse drugih vrsta boginja, a rezultati se mogu vizualizovati za 20 do 30 minuta, navodi se u nalazima studije objavljenim u časopisu Virusi (Viruses).

Ti nalazi pružaju novi izbor za ranu dijagnozu potencijalnih slučajeva MPXV i pomoći će u kontroli i prevenciji trenutnih i potencijalnih budućih izbijanja, dodaje se u studiji. Analitika

04. novembar - Spavanje na boku čuva zdravlje mozga – Velika Britanija

Glavna stvar za dobru higijenu spavanja jeste redovno spavanje ali postoji i jedan položaj koji je bolji od drugih, kada je u pitanju zdravlje mozga, smatra britanska neuronaučnica dr Tara Svort.

Ona naglašava važnost spavanja na boku za dobro zdravlje mozga. Napominje da je spavanje na boku e kasnije za čišćenje mozga od toksina tokom noći. Istraživanje je pokazalo da spavanje na desnoj strani najbolje podupire ovaj proces čišćenja.

Jedna studija iz 2020. objavljena u časopisu Brain Sciences, primjećuje da je za mozak naje kasniji desni bočni položaj, jer ga karakteriše veće ispiranje moždanog otpada, u poređenju sa ležanjem na leđima ili na stomaku.

Studija zaključuje da bi usvajanje ovog položaja moglo da doprinese zdravlju mozga kako starite i može da posluži kao preventivna mjera protiv neurodegenerativnih bolesti poput Alchajmerove bolesti.

- Zanimljivo je da je spavanje na boku već najpopularniji položaj kod ljudi i većine životinja, čak i u divljini, i čini se da smo ga prilagodili kako bismo naje kasnije očistili mozak od metaboličkih otpadnih supstanci koje su se nakupile dok smo bili budni – kazala je autorka studije, danska neuronaučnica dr Maiken Nedergard.

Spavanje na boku takođe pomaže u sprječavanju hrkanja u poređenju sa spavanjem na leđima, a može da bude udobnije za leđa i ramena.

Ako tražite jednostavan način da podržite zdravlje mozga dok spavate, naviknite se na spavanje na desnoj strani, piše Mind Body Green. 24 sata.hr

69

06. novembar - Stručnjaci protiv stalnog ljetnjeg računanja vremena

Počelo je zimsko računanje vremena, kazaljke su pomjerene za jedan sat unazad. U proljeće se ponovo vraćaju na ljetnje računanje vremena. Već neko vrijeme se govori o ukidanju pomjeranja sata, a stručnjaci smatraju da bi stalno ljetnje računanje vremena moglo da bude štetno po zdravlje.

U SAD sve više ljudi podržava ovu ideju. Američki Senat usvojio je Zakon o zaštiti od sunca i ako bude usvojen, ljetnje računanje vremena u Americi bi postalo trajno. Florida je još 2018. glasala za uvođenje stalnog ljetnjeg računanja vremena, ali ono još ne može da stupi na snagu dok ne postane savezni zakon, piše CNN.

Ali sve veći broj stručnjaka tvrdi da pomjeranje kazaljki naprijed u proljeće negativno utiče na zdravlje. Istraživanja u proteklih 25 godina pokazala su da jednosatna promjena narušava ritmove tijela usklađene sa rotacijom Zemlje, a vodi se i debata o tome da li je ljetnje računanje vremena generalno dobra stvar.

- Standardno vrijeme, odnosno kada u jesen pomjerimo satove unazad, mnogo je bliže sunčevom dnevnom i noćnom ciklusu. To je ciklus koji je vjekovima određivao naš tjelesni sat - naglašavaju stručnjaci.

Istraživanja su pokazala da pomjeranje satova u proljeće povećava rizik od dijabetesa, srčanih oboljenja i moždanog udara, pogoršava poremećaje raspoloženja poput depresije, utiče na probavni i endokrini sistem i skraćuje trajanje sna. Takođe može smanjiti očekivani životni vijek. Analitika

09. novembar - Najmanje 15.000 umrlih u Evropi zbog vrućina 2022. - UN

Smrt najmanje 15.000 ljudi u Evropi direktno je povezana sa velikim talasima vrućina koji su zahvatili kontinent tokom ljeta 2022. godine, pokazuje još nepotpuna procjena Svjetske zdravstvene organizacije objavljena povodom sastanka UN o klimi COP27.

Ljeto 2022. bilo je najtoplije zabilježeno na starom kontinentu, što je izazvalo brojne temperaturne rekorde i dramatične požare.

- Na osnovu već objavljenih nacionalnih podataka, procjenjuje se da je 15.000 ljudi umrlo direktno zbog vrućine u 2022. godini - rekao je direktor evropskog ogranka SZO Hans Kluge u saopštenju.

Taj bilans koji uključuje 4.500 umrlih u Njemačkoj, gotovo 4.000 u Španiji, više od 3.200 u Velikoj Britaniji i oko 1.000 u Portugalu, trebalo bi da bude veći pošto je više zemalja izvijestilo o povećanom mortalitetu povezanom sa vrućinom, rekao je on.

Prema podacima SZO ekstremne temperature odgovorne su za 148.000 smrti u Evropi u posljednjih 50 godina. Sa 15.000 umrlih, vjerovatno i više, u jednoj godini, samo 2022. bi predstavljala 10 odsto od tog ukupnog broja.

- Klimatske promjene nas već ubijaju, ali snažnim djelovanjem danas može da se izbjegne više umrlih - navela je Svjetska zdravstvena organizacija u vrijeme sastanka o klimi COP27 koji je u toku u Egiptu.

Prema izvještaju UN objavljenom prošle nedjelje Evropa

je kontinent koji se najbrže zagrijava, bilježeći porast temperatura više od dva puta veći od prosjeka na planeti tokom posljednjih 30 godina. TVCG

10. novembar - Stopa smrtnosti povezana s kovidom opala za 90 posto u odnosu na februar - SZO

Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Gebrejesus kazao je da je stopa smrtnosti povezana s kovidom opala za 90 posto u odnosu na februar.

On je u sjedištu SZO održao onlajn sastanak u vezi s pandemijom kovida-19. Podsjetio je da je u svijetu u februaru evidentirano 75.000 smrtnih slučajeva povezanih s kovidom, a da je ta brojka nedjelju dana ranije bila 90 posto manja i iznosila 9.400.

-Prešli smo dug put i ovo je sigurno razlog za optimističnost. Ali, sve vlade, zajednice i pojedince pozivamo na oprez - kazao je Gebrejesus.

Direktor SZO kazao je i da je uprkos tome što se kovid može spriječiti i postoji terapija, i dalje je veoma visoka brojka od u prosjeku 10.000 smrtnih slučajeva nedeljno.

Gebrejesus je dodao da je i dalje veoma visoka razlika u postotku vakcinisanih u razvijenim i nerazvijenim zemljama, te upozorio da se nove varijante kovida nastavljaju brzo da šire zbog čega je potreban oprez. Reuters

11. novembar - Bolest na koju smo skoro zaboravili hara Evropom

Stručnjaci u Njemačkoj upozoravaju kako je nova epidemija već stigla, a nije riječ o koronavirusu. Talas gripe već je zahvatio popriličan broj stanovništva u Njemačkoj. Prema informacijama Instituta Robert Koch (RKI), početak talasa zabilježen je već krajem oktobra. Stručnjaci su već ranije izvijestili da broj zaraženih od gripe raste.

- Tokom posljednjih nekoliko mjeseci RKI-ju je prijavljeno više slučajeva gripe nego u pretpandemijskim godinama u ovo vrijeme - navodi se u izvještaju RKI-ja.

Do sada je u prvoj nedjelji novembra prijavljeno više od 2100 slučajeva gripe, a ukupno oko 8330 od početka sezone u oktobru. Postoje i izvještaji o 13 epidemija s najmanje pet slučajeva u školama i vrtićima.

Prema RKI-ju, godišnji talas gripe obično je počinjao u januaru u godinama prije korone i trajao je tri do četiri mjeseca.

Međutim, u protekle dvije godine pandemija i mjere poduzete za njezino suzbijanje značajno su promijenile uobičajeni tok jer sezone 2020./21. nije bilo epidemije gripe u cijelom svijetu.

Ni u Njemačkoj 2021./22. nije bilo uobičajenog talasa, broj zaraženih gripom porastao je tek nakon uskrsnih blagdana.

Prema RKI-ju, broj infekcija tokom epidemije gripe procjenjuje se na od pet do 20 posto stanovništva, što odgovara otprilike od četiri do 16 miliona ljudi u Njemačkoj. Ne razboli se svako ko je zaražen.

-Broj umrlih može jako varirati u pojedinim talasima gripe, od nekoliko stotina do više od 25.000 u sezoni 2017./18. - napominje RKI. Danas.hr

70

13. novembar - Protest zdravstvenih radnika u Madridu - Španija

Desetine hiljada Španaca zaposlenih u sistemu javnog zdravlja izašlo je sa brojnim pristalicama iz srodnih strukovnih udruženja na demonstracije u Madridu, tražeći povećanje broja osoblja u ustanovama primarne zdravstvene zaštite.

15. novembar - Rođen osmomilijarditi stanovnik Zemlje – UN

Svijet je po procjenama UN-a dobio i osammilijarditog stanovnika, a simbol toga postala je beba rođena u Manili. Kako prenose lokalni mediji, Vinis Mabansag, koja je rođena u dr Hoze Fabela Memorial Hospital u Tondu 15. novembra, odabrana je da bude osammilijardita osoba na svijetu, prenosi GMA News.

- Upravo smo svjedočili osammilijarditoj bebi na svijetu na Filipinima. Njeno rođenje čekali smo oko dva sata, stigli smo u 23 sata, a beba je rođena u 1:29 ujutro, normalnim porođajem - rekao je dr Romeo Bituin, glavni ljekar bolnice.

Osmomilijarditi stanovnik planete Zemlje stigao je svega jedanaest godina od rođenja sedmomilijarditog stanovnika. Rast stanovništva neće se više ovako brzo odvijati. Procjene su da će se do devet milijardi ljudi na planeti doći oko 2050, a do deset milijardi 2100. godine.

Ujedinjene nacije očekivale su da će svjetska populacija dostići osam milijardi 15. novembra.

Zaposleni u španskom zdravstvu protestovali su protiv progresivnog urušavanja javnog zdravstvenog sistema u korist privatnih pružalaca medicinskih usluga, pozivajući na odgovornost konzervativnu vladu u Madridu, prenosi AP.

Protest u glavnom gradu Španije nazvan je "bijeli plimni talas" zbog bijelih mantila koje nose zaposleni u zdravstvu i održan je pod sloganom Madrid ustaje za javno zdravlje.

Region Madrida je u centru ovih protesta, a na demonstracije su pozvani i srodna stukovna udruženja, radnički sindikati i ljevičarske političke stranke.

Regionalna vlada Madrida na čelu sa Izabel Ajuso iz Narodne stranke našla se na udaru kritike posljednjih godina, posebno od kada je 2020. godine proglašena pandemija kovida 19, a istovremeno je smanjivan broj medicinskog osoblja u bolnicama i centrima za primarnu zdravstvenu zaštitu. Tanjug

14. novembar – Produžavaju vanredno stanje u javnom zdravstvu - SAD

SAD će zadržati vanredno stanje u javnom zdravstvu koje je uvedeno zbog pandemije korona virusa, što će omogućiti milionima Amerikanaca da bar do aprila naredne godine nastave da se besplatno testiraju, vakcinišu i liječe, javlja Rojters.

Kako je objasnio jedan od njih, odluka da se vanredno stanje u javnom zdravstvu ne ukine u januaru donijeta je zbog mogućnosti da tokom zime poraste broj slučajeva korona virusa i zbog toga što je potrebno da prođe više vremena za prelazak iz vanrednog stanja u javnom zdravstvu na privatno tržište.

Vanredno stanje u javnom zdravstvu u SAD je prvobitno proglašeno u januaru 2020. godine, kad je počela pandemija korona virusa, a od toga je obnavljeno na svakih 90 dana.

Američka vlada je u avgustu nagovijestila da planira da ukine vanredno stanje u januaru naredne godine.

Američko Ministarstvo zdravlja i socijalne pomoći obećalo je da će obavijestiti savezne države 60 dana prije isteka vanrednog stanja ukoliko ne planira da ga produži u januaru. Takvo obavještenje nije dato saveznim državama do sada. Tanjug

Globalni rast stanovništva je, inače, pao ispod jedan odsto u 2020. godini, tako da raste najsporijom stopom još od 1950. godine.

Generalni sekretar UN Antonio Guteres nazvao je 2022. "godinom prekretnice" sa rođenjem osmomilijarditog stanovnika Zemlje.

- Ovo je prilika da proslavimo našu različitost, prepoznamo ljudskost i da se divimo napretku u zdravstvu koji je omogućio da produžimo životni vijek i drastično smanjimo stopu smrtnosti majki i djece - naveo je Guteres.

Prema projekcijama UN, svjetska populacija bi mogla da poraste na oko 8,5 milijardi 2030. godine, 9,7 milijardi 2050. godine, a vrhunac od oko 10,4 milijarde ljudi tokom osamdesetih godina 21. veka. Predviđeno je da na tom nivou ostane do 2100. godine. Do četiri milijarde stanovnika stigli smo 1974. godine, do tri milijarde 1960, a do dvije milijarde 1927. Prvomilijarditi stanovnik planete Zemlje rođen je 1804. godine.

Očekuje se da će Indija nadmašiti Kinu kao najmnogoljudnija zemlja na svijetu 2023. godine, navodi se u izvještaju UN. U Indiji trenutno živi 1,39 milijardi stanovnika, prema podacima sa sajta Worldometer, dok u Kini stanuje 1,45 milijardi ljudi. Analitika

17. novembar – Održan svjetski bolnički kongres – Dubai
71
Svjetski bolnički kongres koji je održan u Dubaiju je jedinstven globalni forum koji je okupio članove Međunarodne

bolničke federacije, lidere i čelne ljude u bolnicama, zdravstvenim službama i zdravstvenim organizacijama, na kom je razgovarano o ključnim pokretačima nacionalne i međunarodne politike, liderstvu, menadžmentu, pružanju usluga, nansijskim trendovima i rješenjima.

Forum je okupio najbolje stručnjake iz menadžmenta u zdravstvu i to je bila odlična prilika da razmijene iskustva sa kolegama iz cijelog svijeta i da se čuju različite ideje, dobre prakse i inovacije koje mogu da se primijee u svakodnevnom radu.

Naučni forum u Dubaiju, čiji je organizator Internacionalna bolnička federacija (IHF), okupio je više od 1000 učesnika iz 60 zemalja svijeta.

18. novembar – Zbog nesloge produžena

Konferencija UN o klimi - Egipat

Konferencija UN o klimi (COP 27) u Egiptu produžena je zbog teških pregovora učesnica, prije svega o stvaranju fonda za siromašne zemlje, teško pogođene klimatskim promjenama.

20. novembar - Nestašica mnogih važnih ljekova - Njemačka

Svake godine u Njemačkoj se proda više od deset miliona pakovanja sirupa slatkog ukusa koji sadrži aktivne materije paracetamol ili ibuprofen protiv temperature i bolova za djecu. Ali sada su police prazne, piše DW.

Sirupa s paracetamolom je već ponestajalo početkom godine, tvrde apotekari. U međuvremenu, sirup s ibuprofenom više nije dostupan, kao ni sprej od jedne velike kompanije, a sve je veća nestašica i čepića za temperaturu.

Izgledi da će se nešto uskoro poboljšati nijesu dobri. U narudžbama za zimu već su u potpunosti otkazane sve narudžbe za dječije ljekove protiv bolova i temperature.

Uska grla u isporuci pogađaju cijelu Njemačku. Sve više očajnih roditelja se javlja na društvenim mrežama. Ako hladni oblozi ne snize temperaturu često je jedina opcija odlazak u bolnicu.

Farmaceutske kompanije navode razlog nestašice jer je povećana potražnja i nedostatak sirovina.

Nakon ukidanja mjera protiv kovida poput obaveze nošenja maski, u proljeće je bilo mnogo djece s respiratornim bolestima i s povišenom temperaturom. Uz to, bilo je i gomilanja zaliha zbog “medijskih napisa o uskim grlima u isporuci”, ali i “kašnjenja isporuke raznih proizvođača”.

Uopšteno, stanje u farmaceutskoj industriji je problematično, stoji u pisanom saopštenju Saveznog udruženja proizvođača ljekova. "Problemi u globalnim lancima snadbjevanja, hronični nedostatak kvali kovanih radnika i nedostatak osoblja povezan s koronom" takođe su zakomplikovali situaciju za proizvođače ljekova.

Šef egipatske diplomatije Sameh Šukri, koji je predsje davao Konferenciji, rekao je da je "odlučan da okonča" skup i pozvao strane da ubrzaju pregovore, navodi Frans pres.

- Još sam zabrinut zbog brojnih neriješenih pitanja, koja uključuju ublažavanje posljedica i nansiranje gubitaka i štete (izazvanih klimatskih promjena) - kazao je Šukri. Egipat je iznio novi nacrt sveobuhvatnog dokumenta, upola kraći od prethodnog koji je imao 20 stranica, kritikovanog da je predugačak, nejasan i zbunjujuć. Ipak, u novom predlogu je malo toga novo, i on sadrži puno opcija o kojima tek treba da se donese odluka.

EU je iznijela neočekivan predlog koji bi mogao da poveća šanse za postizanje sporazuma. Predlog povezuje pitanje naknade štete siromašnim zemljama za prirodne katastrofe koje su posljedica klimatskih promjena sa oštrijim smanjenjem emisije štetnih gasova.

Predstavnik EU za klimatska pitanja Frans Timermans rekao je danas da je predlog Unije o nansiranju gubitaka i štete i ublažavanju posljedica "konačna ponuda" kojom se teži "pronalasku kompromisa" između zemalja, navodi Asošiejted pres.

U pregovorima koji se vode na Konferenciji, pitanje gubitka i štete odnosi se na ideju da bogate zemlje, koje su istorijski najviše doprinijele klimatskim promjenama, treba da obeštete zemlje u razvoju, koje su najviše pogođene. Ublažavanje posljedica se odnosi na nastojanja da se uspori globalno zagrijavanje, poput drastičnog smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte. Beta

Najvažniji razlog ipak je nansijski. Farmaceutskoj industriji se jednostavno ne isplati da proizvodi ljekove protiv bolova za djecu. Zdravstvena osiguranja plaćaju kompanijama 1,36 eura za bocu sirupa sa paracetamolom. Ovaj iznos nije povećavan deset godina. Danas.hr

21. novembar - Amazon pokreće virtuelnu kliniku u SAD

Amazon.com Inc je pokrenuo kliniku Amazon, virtuelnu platformu na kojoj korisnici mogu da se povežu sa zdravstvenim radnicima kako bi pomogli u liječenju uobičajenih bolesti poput alergija i stanja kože.

Amazon je godinama pokušavao da proširi svoje prisustvo u zdravstvu. Kupio je onlajn apoteku PillPack 2018. godine, podržavajući sajt za isporuku na recept i upoređivanje cijena koji je kasnije pokrenut kao Amazon Pharmacy koji omogućava korisnicima da kupuju ljekove bez recepta putem članstva u Prime.

Amazon navodi da će njegova nova usluga raditi u 32 države u SAD, gdje će kupci koji traže liječenje biti povezani sa zdravstvenim radnicima. Usluga ne uključuje zdravstveno osiguranje i cijene će varirati u zavisnosti od provajdera, dodaje se. Internet prodavac je prvi put pilotirao virtuelne posjete za svoje osoblje u Sijetlu 2019. prije nego što je ponudio usluge drugim poslodavcima pod brendom Amazon Care, koji sada planira da zatvori do kraja ove godine. Reuters

72

24. novembar - Zbog koronavirusa šest miliona ljudi završilo u karantinu - Kina

Zhengzhou, grad u središnjoj Kini u kojoj se nalazi ogromna fabrika za proizvodnju iPhonea, naredio je zatvaranje šest miliona ljudi nakon naglog porasta slučajeva covida-19, što je izazvalo žestoke proteste u tom industrijskom središtu. Stotine radnika protestvovalo je ispred postrojenja i sučelilo se s policijom naoružanom palicama i odjevenom u bijele kombinezone za zaštitu od zaraze.

Odmah nakon toga su gradske vlasti naredile veliku kampanju testiranja na koronavirus u više četvrti koje su zatvorene na pet dana. Stanovnici iz središta grada više ne mogu izaći iz svoje četvrti bez negativnog PCR test i dozvole lokalnih vlasti. Savjetovano im je da ne napuštaju svoju četvrt, "osim ako je prijeko potrebno".

Te mjere su pogodile oko polovine stanovništva Zhengzhoua i ne odnose se na dio grada u kojoj se nalazi fabrika iPhonea u kojoj su radnici već podvrgnuti strogim mjerama unazad nekoliko nedjelja.

U okviru svoje politike "nultog covida", koju Kina neumoljivo primjenjuje, i najmanji porast zaraze rezultira zatvaranjem cijelih gradova i obaveznim karantinom za sve koji su pozitivni na koronavirus. No, kod većine ljudi ta strategija izaziva umor, otpor i ogorčenje.

Ministarstvo zdravlja je objavilo novi rekordan broj pozitivnih u posljednja 24 sata - 31.444 lokalna slučaja od kojih je 27.517 bilo bez simptoma. Te su brojke međutim vrlo male u odnosu na 1,4 milijarde stanovnika Kine i brojke u zapadnim zemljama, piše France presse. Danas.hr

25. novembar - Nakon korone prijeti nam još veća pandemija - EU

Jedna od najvećih javnozdravstvenih prijetnji 21. vijeka je širenje otpornosti bakterija na antibiotike. Nastavi li se rast antibiotske rezistencije, svaka infekcija bi mogla postati smrtno ugrožavajuća pa bi do 2050. godine otpornost na antimikrobne ljekove mogla uzrokovati čak deset miliona smrti u svijetu, više nego što se trenutno umire od raka.

Sveobuhvatni izraz za ovu opasnost je antimikrobna rezistencija, budući da postoji i rezistencija virusa na virusne ljekove i rezistencija gljiva na antifungike, no rezistencija na antibiotike dominantan je problem.

Stručnjaci ističu da je otpornost bakterija na antibiotike rastući problem. U Evropi svake godine 33 hiljade ljudi umire od infekcija uzrokovanih rezistentnim bakterijama. Smatra se da je brojka i puno veća. To je kao da se godišnje stotinu putničkih aviona sruši i svi putnici poginu. Da se svaki treći dan sruši jedan avion u Evropi, to bi privuklo više pažnje nego što je privlače smrtni ishodi uzrokovani rezistentnim bakterijama.

Ovo, međutim, prolazi ispod radara, i javnosti, ali i ljekara, jer se te multiplorezistentne bakterije ne vide odmah. Kod jasnih patogena poput koronavirusa vidite odmah ko ih je kome prenio, dok rezistentne bakterije nastanu u mikrobioti čovjeka koji je pio antibiotike i on možda do kraja života neće primijetiti da je u njemu nastala rezistentna bakterija.

Međutim, mi međusobno izmjenjujemo mikrobiotu i

konačno te rezistentne bakterije dođu do čovjeka koji će biti u minus-fazi, odnosno na bolničkom liječenju, gdje se primjenjuje invazivna medicina s brojnim kateterima koji otvaraju putove u sterilne prostore čovjeka i to je populacija najviše izložena riziku infekcije koja se teško liječi. Puno je ljudi koji u bolnicama ne bi trebali umrijeti zbog svoje osnovne bolesti, ali umru zbog infekcije uzrokovane rezistentnom bakterijom, ističu stručnjaci. Večernji list

27. novembar - Naučnici oživjeli virus star oko 50.000 godina

Prastari virus koji je ležao zaleđen u sibirskom permafrostu 48.500 godina postao je najstariji ikada oživljen, tvrde nučnici. To je jedan od sedam tipova virusa u permafrostu koji su oživljeni nakon hiljadu godina. Najmlađi je bio zamrznut 27.000 godina, a najstariji, nazvan Pandoravirus yedoma, zamrznut je 48.500 godina, prenosi Dailymail.

Međunarodni tim istraživača vratio je u život virus star 48.500 godina, koji je čak i poslije toliko dugog perioda bio u stanju da in cira žive organizme.

Slojevi permafrosta (vječitog leda) na Zemlji predstavljaju opasnost po čovječanstvo, upozoravaju naučnici nakon što su uspjeli da ožive virus koji je bio zaleđen desetinama hiljada godina.

Međunarodni tim naučnika zaključio je da su virusi poput ovog i dalje u stanju da in ciraju žive organizme, pošto su posmatrali devet drevnih primjeraka virusa, pronađenih u permafrostu Sibira kako u laboratoriji in ciraju amebe.

Najstariji od novootkrivenih virusa je skoro 50.000 godina star.

Biolog - virolog sa Univerziteta Aix-Marseille u Francuskoj prof. Žan-Mišel Klaveri, jedan od članova tima istakao je da je oživljavanje virusa starog 48.500 godina novi rekord.

Njegov tim, koje čine naučnici iz Rusije, Francuske i Njemačke, proučavao je ukupno sedam drevnih virusa u najnovijoj studiji.

Virusi kojima su se bavili smatraju se najstarijim ikada vraćenim u život, mada drugi naučnici tvrde da su uspjeli da ožive bakterije stare čak 250 miliona godina.

Svi virusi oživljeni u okviru nove studije pripadaju tipu pandoravirusa - grupi džinovskih virusa koji su sposobni da zaraze jednoćelijske organizme poput ameba.

Ovaj virus nazvan je po pandorinoj kutiji, pandoravirus je rod divovskog virusa koji je prvi put otkriven 2013. i drugi je najveći po zičkoj veličini od svih poznatih virusnih rodova nakon pitovirusa. Pandoravirus je dug jedan mikrometar i širok 0,5 mikrometra, što znači da je vidljiv svjetlosnim mikroskopom.

Prošlog mjeseca naučnici su upozorili da se šansa da se virus "prelije" na drugu vrstu povećava s topljenjem ledenjaka. Otopljena voda iz ledenjaka može prenijeti patogene do novih domaćina, čineći djelove Arktika potencijalno "plodnim tlom za nove pandemije". TVCG

27. novembar - Protesti u Šangaju zbog kovid zaključavanja - Kina

Protesti zbog zaključavanja kao mjere sprečavanja širenja korona virusa izbili su jutarnjim satima u Šangaju, javljaju očevici

73

dok raste bijes u Kini protiv drakonske politike "nula kovida" koju vlada sprovodi gotovo tri godine.

Na videu raširenom preko interneta, koji je po agenciji Frans pres snimljen u ulici u centru Šangaja, stotine demonstranata uzvikuju "Si Đinping ostavka", i osuđuju Komunističku partiju Kine, u rijetkoj demonstraciji neprijateljstva u ekonomskom centru zemlje prema predsjedniku i vlastima.

Drugi video snimak pokazuje kako se ljudi okupljaju u centru Šangaja da odaju počast za deset osoba nastradalih u požaru u Urumćija u zapadnoj oblasti Sinđijang. U brojnim obavještenjima preko društvenih mreža u Kini smatra se da su tu dramu pogoršale antikovid mjere jer su usporile dolazak pomoći.

U Kini raste zamor zbog tvrde politike borbe protiv pandemije. Sporadični i ponekad nasilni protesti već su održani u više gradova posljednjih dana, posebno u najvećoj fabrici ajfona na svijetu koja se nalazi u Džengdžuu, u centru zemlje, a u vlasništvu je tajvanske grupe Fokskon.

Uprkos više raspoloživih vakcina i suprotno ostatku svijeta Kina nastavlja da nameće zaključavanja čim se pojave slučajevi kovida, stavlja stotine ljudi u karantin u centrima za one koji su testirani pozitivno na virus i traži takoreći svakodnevne PCR testove za pristup javnim mjestima. Beta

29. novembar - FDA odobrila najskuplji lijek na svijetu

Federalna administracija za ljekove SAD (FDA) odobrila je novi tretman za rijetku bolest zgrušavanja krvi, koji će po dozi koštati 3,5 miliona dolara, što ga čini najskupljim lijekom bilo gdje na svijetu.

Lijek, nazvan Hemgenik, je genska terapija za hemo liju B, rijetku genetsku bolest koja prouzrokuje smanjeno zgrušavanje krvi. Najozbiljniji simptomi uključuju spontane i ponovljene epizode krvarenja koje je teško zaustaviti, prenosi Science alert. Hemo lija B je češća kod muškaraca nego kod žena, i iako je teško doći do tačnog broja, procjene ukazuju da skoro 8.000 muškaraca u SAD trenutno pati od te doživotne bolesti.

Glavni lijek koji se trenutno koristi za liječenje hemo lije B u SAD daje pacijentima prijeko potreban faktor zgrušavanja, ali su njegovi doživotni troškovi liječenja visoki. Kod onih sa teškim simptomima, potreban je rutinski i skup režim liječenja, koji vremenom može početi da slabi u smislu e kasnosti.

Danas istraživači procjenjuju da je životni trošak odrasle osobe za svakog pacijenta sa umjerenom do teškom hemo lijom B oko 21 do 23 miliona dolara. Troškovi liječenja u Velikoj Britaniji su je iniji nego u SAD ili drugdje u Evropi, ali i dalje iznose desetine miliona dolara po pacijentu tokom njegovog života.

Hemgenik je, s druge strane, jednokratni intravenski proizvod koji se daje u jednoj dozi. Proizvod se prenosi u tijelo preko vektora zasnovanog na virusu, koji je projektovan da isporučuje DNK ciljnim ćelijama u jetri. Ove genetske informacije zatim repliciraju ćelije, šireći uputstva za protein zgrušavanja, poznat kao faktor IX.

Dvije studije su do sada testirale e kasnost i bezbjednost Hemgeniksa. U jednoj od njih, među 54 učesnika sa teškom ili umjereno teškom hemo lijom B, istraživači su otkrili povećan nivo aktivnosti faktora IX, smanjujući potrebu za rutinskom zamjenom terapije koja je trenutno dostupna pacijentima. Nakon što su primili gensku terapiju, stopa po kojoj su pacijenti razvili nekontrolisana krvarenja pala je za preko 50 odsto u poređenju sa njihovom osnovnom stopom. Neželjeni efekti su uključivali glavobolje, simptome slične gripu i povišene enzime u jetri, a sve to ljekari treba pažljivo da prate.

- Genska terapija za hemo liju je na vidiku više od dvije decenije. Uprkos napretku u liječenju hemo lije, prevencija i liječenje epizoda krvarenja mogu negativno da utiču na kvalitet života pojedinaca – kazao je Piter Marks, direktor Centra za procjenu i istraživanje biologije FDA.

Dodaje da ovo odobrenje pruža novu opciju liječenja za pacijente sa hemo lijom B i predstavlja važan napredak u razvoju inovativnih terapija za one koji doživljavaju visok teret bolesti povezanih sa ovim oblikom hemo lije.

Još nije potvrđeno da li je ovaj tretman genskom terapijom lijek za hemo liju B, ali početni rezultati obećavaju. TVCG

30. novembar - Novi plan za borbu protiv globalnog zagrijavanja - UN

Desetine država, uključujući SAD, Indiju, Australiju, Keniju i Evropsku uniju (EU), pokrenule su 12-mjesečni plan za jačanje tehnologija koje bi pomogle u borbi protiv globalnog zagrijavanja.

Takozvana Agenda proboja koju podržavaju države koje predstavljaju više od polovine svjetske ekonomije, objavljena je na marginama Konferencije UN o klimi (COP27) u Šarm El-Šeiku, u Egiptu.

Ona obuhvata 25 oblasti u kojima države planiraju da ubrzaju usvajanje tehnologija sa niskim sadržajem ugljenika za proizvodnju električne energije, drumski transport, poljoprivredu i proizvodnju čelika i vodonika.

Naučnici kažu da bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5 stepeni Celzijusa (2,7 Farenhajta) do kraja vijeka, svjetska ekonomija treba da se "dekarbonizuje" do 2050. godine, što znači da bi trebalo osloboditi samo onoliko gasova staklene bašte koliko se može apsorbovati prirodnim ili vještačkim putem. Desetine ekoloških aktivista ušle su u prostor centra u kojem se održava konferencija UN o klimi, protestujući zbog kontinuiranog globalnog ulaganja u fosilna goriva.

Demonstranti su pozvali pregovarače na konferenciji COP27, posebno one iz najvećih svjetskih emitera zagađujućih gasova, da plate više za rješavanje uticaja klimatskih promjena u siromašnijim zemljama Afrike koja je odgovorna za samo četiri odsto globalne emisije tih gasova, uprkos tome što čini 17 odsto svjetskog stanovništva, ali je jedan od regiona koji je najranjiviji na klimatske promjene. RTCG

74
posavjetujte se sa ljekarom
farmaceutom. Max Grip šumsko voće sa mentolom Nadmudrite prehladu Maksimalna snaga u samo jednoj dozi
Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! 0 indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek,
ili
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.