Medical 169

Page 1

Održani stručni sastanci:

Spondiloartritisi – šta su, dijagnostika i terapija

Šta ne znamo o crijevnoj flori

Srčane slabosti

U Budvi održan IV Kongres stomatologa Crne Gore

Najave:

IV Kongres farmaceuta Crne Gore, Budva, 11–14. maj 2023.

X Godišnja Medikal konferencija, Ulcinj, 01–04. jun 2023.

www.medicalcg.me 1.50
5. MAJ 2023. GODINA BROJ 169 Centar za kardiologiju KCCG proslavio 20. godišnjicu
XV
Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o. Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125 Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: o ce@farmegra.com RAZVIJENO U SARADNJI SA DERMATOLOZIMA www.cerave-adria.com NOVO
Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o. Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125 Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: o ce@farmegra.com

Centar za kardiohirurgiju proslavio 20. godišnjicu

Svečanošću priređenom u podgoričkom hotelu „Hilton”, uz prisustvo uglednih zvanica, 28-og aprila obilježen je jubilarni 20. rođendan Kardiohirurgije Kliničkog centra Crne Gore. Osnovan 2003, ovaj značajni medicinski centar je jedini takve vrste u Crnoj Gori, a zaključno sa ovom godinom u njemu je izvršeno više od 6.500 kardioloških hirurških intervencija.

Moderator događaja bio je direktor Centra za kardiohirurgiju dr Srđan Pavićević, a prisutnima su se obratili i direktorica Kliničkog centra dr Ljiljana Radulović, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić, novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, kao i ambasadorka Italije u Crnoj Gori Andreina Marsela.

Izvrši se oko 450 operacija godišnje

Direktor Centra za kardiohirurgiju dr Srđan Pavićević podsjetio je da je 26. aprila 2003. uspješno izvedena prva operacija na otvorenom srcu u Crnoj Gori. - Kardiohirurgija je počela sa radom 2003. godine poslije dugogodišnjih priprema: prvo mog školovanja, a onda priprema da krenemo u tu priču, i 26. aprila 2003. godine je urađena prva operacija. Od tada je urađeno više od šest i po hiljada operacija - kazao je dr Pavićević. On je dalje naveo da je kardiohirurgija, uz pomoć kolega i prijatelja iz Italije, bila osmišljena kao centar za izvršenje oko 300 operacija godišnje, što je značajno premašeno. Danas se u ovom centru izvrši oko 450 operacija godišnje. Ovakav, izuzetan uspjeh postignut je, kako je naglasio dr Pavićević, zahvaljujući tome što operacioni timovi cjelodnevno obavljaju kardiohirurške zahvate.

- Naše operacije traju od četiri do šest sati i naša operativna ekipa bude svakodnevnio na kardiohirurgiji 10 sati. Svih ovih godina uspjeli smo da održimo ono što je bitno, a to su čuvene

liste čekanja. Standard u Evropi je da na milion stanovnika ima 1.000 operacija a mi sa 550.000 stanovnika imamo 450 operacija, tako da mogu da kažem idemo korak po korak sa razvijenim svijetom - istakao je dr Pavićević. Lista čekanja za kardiohiruirške operacije broji 150-200 pacijenata, od kojih manje od 50% pacijenata spada u elektivne programe, na koje se, kako je dalje objašnjeno, čeka četiri do pet mjeseci. Zahvalivši se svojim kolegama i kompletnom medicinskom osoblju na ukupno dobrom učinku, dr Pavićević je posebnu zahvalnost uputio ambasadorki Italije.

Značajna podrška Italije

Evocirajući uspomene na uspješno obavljen posao ustanovljenja Centra za kardiohirurgiju, ambasadorka Italije Andreina Marsela, izrazila je zadovoljstvo zbog uloge koju je njena zemlja imala u uspostavljanju ovog centra. Ona je podsjetila da saradnja datira još od 2001. godine, kako je i predviđeno Sporazumom između italijanske pokrajine Abruco i Vlade Crne Gore, postignutim u cilju razvijanja odnosa, posebno u oblasti medicinskih nauka. Tako je u Podgorici nastao i prvi centar za dijagnostiku i liječenje kardiovaskularnih bolesti. - Upravo u okviru ove saradnje spada i dvogodišnje usavršavanje brojnih crnogorskih ljekara u bolnici ‘G. Mazzini’ u Teramu, među kojima je i dr Srđan Pavićević. Njegov entuzijazam, uz entuzijastičan pristup italijanskih profesorra i mentora, doveo je do stvaranja ovog značajnog Centra - kazala je ambasadorka Marsela.

- Danas je Centar za kardiohirurgiju u Podgorici, prateći sve savremene trendove, uveo nove dijagnostičke i terapijske procedure, garantujući da se i najkomplikovanije i najzahtjevnije operacije na otvorenom srcu izvode u Crnoj Gori, bez potrebe

7

slanja pacijenata van zemlje - naglasila je ambasadorka Marsela. Ističući kontinuitet saradnje crnogorske kardiohirurgije sa eminentnim italijanskim hirurzima, ona je navela i da je od nedavno započeta saradnja i sa Klinikom „San Mikele” u Madaloni, poznatoj po razvoju najsavremenijih tehnika u oblasti kardiohirurgije, interventne kardiologije i inovativne anestezije.

- Crnogorski Centar za kardiohirurgiju danas je među deset ustanova Evrope u kojima se izvodi miniinvazivna video asistirana kardiohirurgija. I u ovom slučaju dragocjena je saradnja sa Italijom, odnosno, sa ustanovom Bortolo u Vićenci, koja prednjači u ovoj metodi - zaključila je ona izražavajući nadu u i ubuduće jednako plodnu saradnju.

Zahvalnost i podrška od strane predsjednika države

Novoizabrani predsjednik Crne Gore, mr ecc. sci. Jakov Milatović zahvalio se timu Centra kardiohirurgije na predanom radu, kao i Italiji, za pomoć i podršku Crnoj Gori prilikom osnivanja samog Centra. – Želim da vama i vašem sjajnom timu, svim našim ljekarima sa Odjeljenja kardiohirurgije, poželim srećan 20 rođendan u ime cijele Crne Gore, da smo sada zaista ponosni na rezultate koji su postignuti u prethodnih 20 godina i da poželimo još bolje uspjehe u narednih 20 godina, makar toliko - rekao je predsjednik Milatović. Podsjetivši na mukotrpan put koji podrazumijeva ovako impresivan učinak Centra, riječi zahvalnosti uputio je i italijanskoj strani: - Morala se imati vizija, morala

se imati podrška sa strane. Ta podrška i pomoć je došla od nama prijateljske zemlje Italije, i ovim putem želim da se zahvalim na ovoj zaista velikoj pomoći koja je tada došla za Crnu Goru i crnogorski narod, u oblasti koja nam je bila prijeko potrebna. Na kraju, novoizabrani predsjednik Crne Gore iznio je obećanje da će kao predsjednik Crne Gore skromno stajati pored ljudi koji su temelj svakog društva, a to su ljudi poput ljekara i prosvjetnih radnika koji jesu kičma svakog društva.

Za poređenje s najsavremenijim centrima

Ministar zdravlja Crne Gore Dragoslav Šćekić ocijenio je da crnogorska kardiohirurgija nakon 20 godina predanog i odgovornog rada i preko 6.000 urađenih operacija, po kvalitetu i težini zahvata na srcu može da se poredi sa najsavremenijim evropskim i svjetskim kardiohirurškim centrima. - U Centru za kadriohirurgiju KCCG-a obavljaju se sve vrste kardiohirurških operacija, osim transplantacije srca. Naš kardiohirurški tim dokaz je da su ulaganje u nauku, razmjena znanja i iskustva i kontinuirana edukacija neprocjenjiva vrijednost za ljekare i sve zdravstvene radnike, a svakako i za pacijente jer je to garant kvaliteta zdravstvene zaštite - kazao je ministar Šćekić. Izražavajući ponos zbog postignutih rezultata crnogorskog Kardiohirurškog centra, uz uvjerenje da će uvođenjem najkomplikovanijih operativnih procedura na otvorenom srcu nastaviti da unapređuju ovu oblast medicine ministar Šćekić je naglasio: - Naš cilj je da građanima

8

Crne Gore ponudimo isti nivo medicinskih usluga i u drugim oblastima našeg zdravstvenog sistema. Upravo kardiohirugija je primjer da je to moguće postići dobrom organizacijom, strpljivim radom, permanentnom edukacijom i tehnološkom opremljenošću.

Ovom prilikom istaknuto je da je u toku priprema za raspisivanje javnog poziva za izgradnju novog Urgentnog centra u sklopu Kliničkog centra. Predviđeno je da jedan dio tog centra bude namijenjen kardiohirurgiji.

Impresivno znanje i profesionalizam

Direktorica Kliničkog centra Crne Gore, dr Ljiljana Radulović, zahvalila je na doprinosu i čestitala jubilej Kardio-

hirurškom centru. - Smatram važnim da se jako čuje da se 620 hiljada stanovnika Crne Gore oslanja na samo šest kardiohirurga, šest kardioanesteziologa, dva kardiologa, jednog internistu i na 40 medicinskih sestara i tehničara. Tim prije, njihovi rezultati su vrijedni divljenja - kazala je dr Radulović. - Kardiohirugija je zahtjevna. Kadra fali i svijetu i Crnoj Gori, ali sam sigurna da će vaš pionirski poduhvat nastaviti da rezultira stvaranjem doajena čije će znanje i profesionalizam nastaviti da impresionira domaće, regionalne, ali i evropske stručne adrese - istakla je direktorica Kliničkog centra.

9
Anita Đurović

Srčana slabost sa očuvanom ejekcionom frakcijom, kao klinički sindrom sa značajnim morbiditetom i mortalitetom, bila je tema međunarodnog sastanka kardiologa održanog u Podgorici.

Ejekciona frakcija kao element dijagnostike srca

je 1. aprila realizovan veoma uspješan naučni skup koji je za temu imao važan tip srčane slabosti: HFpEF. Skup pod nazivom „Novi terapijski pristupi srčanoj insu cijenciji sa očuvanom ejekcionom frakcijom” okupio je zavidan broj profesionalaca kardiološke struke koji su ovom prilikom razmijenili stručna mišljenja. Za organizaciju sastanka zaduženi su bili Petar M. Seferović, Maja Miročević Rotolo, Ljiljana Ćirković Natalić, Ljiljana Šćepanović, Sinan Ećo i Erol Muratović. U ime domaćina, predsjednica Crnogorskog udruženja za srčanu slabost mr sci. dr Maja Miročević Rotolo istakla je posebnu zahvalnost u vezi s angažmanom prof. dr Petra Seferovića, predsjednika Udruženja za srčanu slabost Srbije, a izuzetan doprinos akademskom nivou simpozijuma dalo je i učešće akademika CANU-a prof. dr Gorana Nikolića, prof. dr Ranka Lazovića i prof. dr Vasa Antunovića, kao i predsjednice Udruženja kardiologa Srbije prof. dr Anastazije Stojšić Milosavljević.

Procjenjuje se da oko 64 miliona svjetskog stanovništva pati od nekog oblika srčane slabosti. Nedavna istraživanja, kako je ukazano na podgoričkom simpozijumu kardiologa, pokazuju da oko 14 miliona evropskog stanovništva pati od ovog oblika bolesti, a da se godišnje, zbog istog, hospitalizuje oko 2 miliona pacijenata. Svake godine u Evropi oboli oko 2,4 miliona stanovnika. Nešto manje od polovine ukupnog broja oboljelih čine pacijenti sa očuvanom ejekcionom frakcijom (HFpEF). Kod ovih bolesnika je rjeđa pojava ishemijske bolesti srca, ali je češća pojava brojnih komorbiditeta: hipertenzije, atrijalne fibrilacije, dijabetesa tipa 2, gojaznosti, hronične bolesti pluća i hronične bubrežne insuficijencije.

10

Spriječiti i liječiti

Koncept ovog značajnog stručnog skupa organizovan je u dvije cjeline. Prvu su obuhvatila predavanja i panel diskusije u vezi s epidemiologijom, kliničkom slikom i dijagnostikom HFpEF-a, a u okviru druge razmatrana je metodologija liječenja. Nakon uvodne riječi predstavnika organizatora prof. dr Petra M. Seferovića i mr sci. dr Maje Miročević Rotolo, de niciju i epidemiologiju srčane slabosti opisala je prof. dr Ljilja Musić. Dr Aleksandra Đoković govorila je o faktorima rizika i patoziologiji, a kliničku sliku i prognozu opisao je dr Siniša Dragnić.

O dijagnostici je govorila prof. dr Anastazija Stojšić Milosavljević, a dr Miroslav Rabrenović ukazao je na komorbiditete koje sobom može da nosi HFpEF.

U okviru prve sesije organizovana su dva okrugla stola kojom prilikom su se mogla čuti izlaganja kardiologa Marije Polovine, Sinana Eća, Ljiljane Šćepanović, Dragane Kastratović, Erola Muratovića, Gordane Rajović i Aleksandre Đoković.

Uz prezentaciju aktuelnih protokola o liječenju srčane slabosti od strane Marije Polovine tokom sesije o liječenju HFpEF-a bilo je riječi o primjeni SGLT2 inhibitora i speci čne medikamentozne terapije, kao i o liječenju speci čnih uzroka srčane slabosti, a realizovana su još dva okrugla stola sa podrazumijevanim interaktivnim diskusijama. Realizatori ovog dijela programa bili su dr: Nebojša Bulatović, Petar M. Seferović, Mileva Mašanović, Milan Veličković, Anastazija Stojšić Milosavljević, Sonja Radojičić, Dubravka Barović Džankić, Aleksandra Đoković, Bojan Stojanović, Omer Šahmanović.

Završnu riječ Sastanka dali su prof. dr Petar M. Seferović i mr sci. dr Maja Miročević Rotolo.

Najtežih 15 minuta

Poseban aspekt podgoričkog sastanka kardiologa činio je ciklus intervjua pod nazivom „Iskreno: oči u

oči sa vrhunskim ekspertima i akademicima

Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Najtežih 15 minuta moje medicinske prakse”. Ovo je bila jedinstvena prilika da se publika upozna sa iskustvima istaknutih akademika prof. dr Gorana Nikolića, prof. dr Ranka Lazovića i prof. dr Vase Antunovića.

Šta je HFpEF?

HFpEF, kako saznajemo iz podataka prezentovanih na podgoričkom simpozijumu, obuhvata 16-50% oboljelih od srčane insu cijencije, a registruje se kod jedne od tri osobe hospitalizovane zbog srčane slabosti. Uz visok procenat smrtnosti i tendenciju povećanja, smatra se da se hospitalni mortalitet kreće oko 5%, a godišnji 20-30% oboljelih.

Osobe starije životne dobi, ženskog pola, dijabetičari i gojazni, osobe koje nijesu dovoljno zički aktivne, spadaju u posebno ugrožene kategorije. Dijagnoza HFpEF-a obično podrazumijeva smanjenu toleranciju na zički napor i niži kvalitet života, a ono što posebno komplikuje liječenje jeste heterogena klinička slika i raznovrsni komorbiditeti.

Dijagnostika HFpEF-a postavlja se, kako je prezentovano na simpozijumu, na osnovu prisustva simptoma i znakova srčane insu cijencije, kod bolesnika sa ejekcionom frakcijom lijeve srčane komore većom ili jednakom 50% i dijastolnom disfunkcijom ili povišenim pritiskom punjenja lijeve komore i/ili povišenim vrijednostima natriuretskih peptida. Protokoli liječenja podrazumijevaju primjenu SGLT2 inhibitora i speci čne medikamentozne terapije.

Anita Đurović
11
Petar M. Seferović, Maja Miročević Rotolo, Ljiljana Ćirković Natalić

Dijabetes i kardiovaskularne bolesti - rješenja

Dr Olivera Bošković, spec. interne medicine Subspecijalista endokrinologije Klinički centar Crne Gore

U predhodnom tekstu smo pisali o izazovima koje nose dijabetes i kardiovaskularne bolesti, a u ovom tekstu ćemo pisati o tome koja su dostupna rješenja za navedene izazove i kako uz dobru glikemijsku kontrolu redukovati kardiovaskularne rizike kod pacijenata. Time ćemo postići da pacijenti žive duže i ostanu izvan bolnice.

Liječenje

Pošto je KVB najčešći uzrok mortaliteta i morbiditeta kod pacijenata sa DM, e kasan tretman je kritičan za smanjenje naknadnog rizika od KV događaja, posebno infarkta miokarda, koronarne arterijske bolesti, moždanog udara I kongestivne srčane insu cijencije kod dijabetičara. Suboptimalna kontrola glikemije, gojaznost, hipertenzija, dislipidemija i autonomna disfunkcija su uobičajeni faktori rizika za KV kod pacijenata sa dijabetesom, što ih stavlja u povećan rizik od KV komplikacija. Terapija koja je usmjerena na modi kovanje ovih faktora rizika može poboljšati ishode. Smjernice koje se odnose na ove faktore rizika obično se razlikuju od smjernica za pacijente bez dijabetesa i preporuke se često mijenjaju ili razlikuju u zavisnosti od toga koja ih organizacija objavljuje.

Glikemijska kontrola

Kako su mnoge studije povezale lošu kontrolu glikemije sa lošijim KV ishodima, trenutne preporuke za liječenje pacijenata

sa DM stavljaju veliki naglasak na pažljivo praćenje i kontrolu nivoa glikemije u nastojanju da se poboljšaju srčani ishodi. Smjernice za liječenje i postizanje zadovoljavajućih parametara regulacije dijabetesa (glikemija, HbA1c) vode računa o zdravstvenom stanju pacijenta, komorbiditetima, očekivanom životnom vijeku, riziku od hipoglikemije i trajanju dijabetesa. Najnovije smjernice prvenstveno vode računa o tome kakav je kardiovaskularni status pacijenta i da li oboljeli ima faktore rizika za kardiovaskularna oboljenja.

Kardiovaskularni ishodi

Bilo je mnogo studija koje su istraživale efekat intenzivnog liječenja hiperglikemije na ishode KV kod pacijenata sa dijabetesom. Iako se čini da postoji veza između kontrole glikemije i ishoda KV kod pacijenata sa dijabetesom, dosadašnji nalazi o efektu stroge kontrole glikemije na KVB su oprečni.

12

Gojaznost

Gojaznost je čest komorbiditet DM, posebno T2DM, i povezana je sa višim stopama KV morbiditeta i mortaliteta. Smanjenje tjelesne težine značajno poboljšava kardiovaskularni rizik, smanjuje koncentraciju insulina u plazmi i poboljšava osjetljivost ćelija na insulin. Stoga, trenutne preporuke za liječenje podstiču gubitak težine kod gojaznih i gojaznih pacijenata sa DM kako bi se poboljšao njihov pro l rizika za KV i smanjio rizik od KVB. Pošto je gojaznost glavni faktor rizika i za KVB i za T2DM, mnoge studije su istraživale e kasnost gubitka težine u smanjenju razvoja i težine DM.

Trenutna preporuka za gojazne i gojazne pacijente sa DM je ciljni gubitak težine od 5%. Dosadašnje studije su pokazale da se ovaj cilj može postići i kod pacijenata sa preddijabetesom i kod dijabetičara kroz različite tehnike uključujući intenzivnu terapiju modi kacije ponašanja, farmakološke agense i barijatrijsku hirurgiju. Pored toga, čini se da sve ove metode gubitka težine ili smanjuju stopu incidenata DM kod pacijenata sa dijabetesom ili poboljšavaju pro l rizika za KV pacijenata sa dijabetesom.

U poslednih 10 godina se u svijetu pojavila visoko ekasna terapija koja dovodi do značajnog gubitka tjelesne težine (u prosjeku 5-15%), ali ljekovi iz te grupe, u odgovarajućem doznom obliku za liječenje gojaznosti, nisu trenutno registrovani u Crnoj Gori (liraglutid i semaglutid).

Hipertenzija

Pošto je hipertenzija čest komorbiditet pacijenata sa DM i glavni faktor rizika za KVB, trenutne preporuke za liječenje snažno podstiču ljekare da snize krvni pritisak kod hipertenzivnih dijabetičara.

S obzirom na rezultate ovih ispitivanja, nedavne preporuke za liječenje ukazuju na to da farmakološki tretman treba započeti sa SBP > 140 mmHg ili DBP > 90 mmHg za odrasle dijabetičare između 18 i 60 godina. Za pacijente starije od 60 godina, prag za početak liječenja je SBP < 150 mmHg ili DBP < 90 mmHg.

Dislipidemija

Dislipidemija je česta kod pacijenata sa DM i povezana sa povećanim rizikom od KVB. Potrebno je da se identi kuju i liječe pacijenti sa dislipidemijom kako bi im pomogli da smanje rizik od naknadnih CV događaja.

Kardiovaskularna autonomna neuropatija

Rano liječenje autonomne disfunkcije može usporiti patogenezu i komplikacije KAN. Neke studije su pokazale da stroga kontrola glikemije može igrati važnu ulogu u smanjenju incidencije KAN kod pacijenata sa DM. Intervencije u načinu života koje se fokusiraju na poboljšanje izdržljivosti pri vježbanju i promovišu gubitak težine takođe su poboljšale autonomnu disfunkciju.

Imajući u vidu navedene faktore rizika, koji su ujedno i faktori rizika za nasatanak samog dijabetesa, kao i potrebe da se svaka sumnja mora ispitati i da se činjenice moraju potkrijepiti dokazima tokom godina se moralo mnogo raditi na polju dijabetologije. Zahvaljujuci tom predanom radu dobili smo savremene terapijske protokole, koji vode racuna o svim navedenim faktorima rizika, kao i komplikacijama dijabetesa tipa 2.

Jako je važno već na samom početku liječenja dijabetesa utvrditi da li pacijent ima razvijenu KVB ili je u riziku za razvoj KVB – tome već u startu prilagođavamo izbor terapije.

Našim pacijentima su već neki period dostupni ljekovi iz klase GLP-1 analoga (liraglutid) koji ne samo da reguliše visok nivo šecera u krvi, već utiče na smanjenje tjelesne težine i dokazano preveniše srčana oboljenja i smanjuje mortalitet, uz veoma mali rizik od hipoglikemija. Takođe su nam dostupni i ljekovi iz klase SGLT2 inhibitora (dapagli ozin, empagli ozin) koji su kardiorenalni protektori, smanjuju mortalitet i posebno su indikovani za liječenje srčane slabosti.

Jedna grupa ljekova bolje rezultate pokazuje kod aterosklerotske kardiovaskulatne bolesti, dok druga grupa ima prednost kada je u pitanju srčana slabost.

U skorijem periodu se očekuje dolazak na tržište novog lijeka koji ima još značajni efekat na regulaciju visokog nivoa šećera u krvi, smanjenje tjelesne težine i prevenciju određenih KVB. Kako prevalencija DM nastavlja da raste, može se očekivati da će pridružena KVB - i kroz tradicionalne faktore rizika za KV i direktne efekte DM na KVB - rasti. Shodno tome, pravilna kontrola i liječenje DM, zajedno sa agresivnim tretmanom pridruženih faktora rizika za KV, je od ključnog značaja za suzbijanje rastuće prevalencije i progresije DM i KVB.

13

Karcinom grlića materice - bolest koja se može spriječiti

Karcinom grlića materice nastaje na donjem dijelu materice, koji je okrenut prema vagini. Dokazano je da nastaje od premalignih promjena koje, ukoliko se blagovremeno ne detektuju i uklone, mogu da progrediraju u invazivni karcinom. Invazivni karcinom grlića materice karakteriše nekontrolisano razmnožavanje ćelija kao i njihova sposobnost širenja u okolna tkiva i udaljene regije.

Karcinom grlića materice u svijetu

- Godišnje se dijagnostikuje više od 600.000 novooboljelih

- Svakog minuta jednoj ženi se dijagnostikuje karcinom grlića

- Više od 300.000 žena svake godine umre od raka grlića materice

- Svaka dva minuta jedna žena umre od raka grlića materice

- Rak grlića materice je vodeći uzrok smrti od raka kod žena u preko 40 zemalja

Bolest se najčešće javlјa kod žena od 35.do 50. godine života, ali se može javiti i u mlađem i u starijem dobu. Prema raspoloživim podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore za 2013. godinu, među oboljelima, više od dvije trećine su bile žene starosne dobi između 35 i 59 godina.

Faktori rizika

Prema podacima Globocana karcinom grlića materice je jedan od najučestalijih malignih tumora kod žena, sa procijenjenih 604.000 novooboljelih i 342.000 umrlih u svijetu u 2020. godini. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije za 2020. godinu Crna Gora ima najveću dobno standardizovanu stopu obolijevanja (26,2/100.000 žena) i umiranja (10,5/100.000 žena) od raka grlića materice u Evropi.

Infekcija humanim papiloma virusima (HPV) predstavlja najvažniji fakor rizika i neophodan uslov za nastanak karcinoma grlića materice. HPV infekcija kod većine žena obično ne daje nikakve simptome i najčešće prolazi spontano. Kod malog broja žena (10-15%) infekcija perzistira i uglavnom je izazvana onkogenim tipovima HPV (najčešće tipovi 16 i 18). Iako neophodna, HPV infekcija nije dovoljna za nastanak raka grlića materice.

Klinički centar Crne Gore
14

Da bi dugotrajna HPV infekcija dovela do nastanka karcinoma grlića materice, potrebni su i drugi faktori: pušenje, dugotrajna primjena oralnih kontraceptiva, oslablјen imuni sistem žene (usljed imunosupresivne terapije ili HIV infekcije), kao i način života (loši socio-ekonomski uslovi).

Rizične grupe predstavljaju žene koje su rano započele seksualnu aktivnost, žene sa većim brojem seksualnih partnera, kao i one koje ne obavljaju redovne ginekološke kontrole.

Perzistentne onkogene HPV infekcije su najveći faktor rizika za razvoj prekanceroznih stanja i karcinoma grlića materice.

Simptomi

U početnim stadijumima bolesti najčešće nema nikakvih simptoma! Na karcinom grlića se može posumnjati ukoliko postoji krvarenje iz vagine:

- Između ciklusa, tokom i nakon polnog odnosa;

- Krvarenje poslije menopause;

- Vaginalni sekret, obično neprijatnog mirisa;

- Nelagodnost ili bol u maloj karlici tokom odnosa;

- Bol u donjem dijelu leđa.

Dijagnostičke procedure kojima se utvrđuje dijagnoza kracinoma grlića materice

- Ginekološki pregled;

- Papanikolau (PAPA) test je kratka, jednostavna i bezbolna metoda koja se izvodi u okviru ginekološkog pregleda. Ćelije dobijene brisom sa grlića materice se posmatraju pod mikroskopom, te se ovim testom utvrđuje postojanje premalignih ili maignih ćelija.

- Kolposkopija je pregled grlića materice pomoću posebnog aparata (kolposkopa), koji ima mogućnost uveličavanja od 10 do 60 puta. Na taj način je moguće otkriti promjene na sluzokoži koje se ne mogu uočiti golim okom.

PAPA test se obavezno radi uz kolposkopski pregled kojim će se uočiti mjesto promjene i bliže odrediti njena priroda.

- Biopsija (uzimanje malog uzorka tkiva) promjene grlića i PH pregled kojim se dijagnoza de nitvno potvrđuje;

- Dodatni dijagnostički postupci u cilju određivanja stadijuma (proširenosti) bolesti.

Liječenje

Liječenje obuhvata više različitih modaliteta:

- operativno liječenje (u ranim stadijumima),

- zračna terapija,

- sistemsko liječenje: hemioterapija, ciljana terapija i imunoterapija.

Ovi načini liječenja se sprovode pojedinačno ili mogu da se kombinuju.

Prevencija karcinoma grlića materice

Prirodni tok HPV infekcije i biološko ponašanje premalignih promjena grlića materice omogućavaju da se prevencija

karcinoma grlića materice ostvari na više nivoa – mjerama kojima se sprječava sama pojava ovog oboljenja (vakcinacija), kao i onima koje omogućavaju rano otkrivanje premalignih promjena (skrining), čime se uspješno zaustavlja dalji razvoj bolesti.

Globalna strategija SZO za eliminaciju karcinoma grlića materice kao javno zdravstvenog problema navodi da se rak grlića materice ne bi više smatrao problemom javnog zdravlja ukoliko sve zemlje dostignu godišnju stopu incidencije 4 slučaja/ 100.000 žena ili manje.

Strategija de niše tri ključne aktivnosti: vakcinaciju, skrining i liječenje. Njihova uspješna primjena mogla bi smanjiti broj novooboljelih za više od 40% i spriječiti 5 miliona smrtnih ishoda usljed ove bolesti do 2050. godine.

Strategija je de nisala sljedeće ciljeve do 2030. godine:

- 90% djevojčica do 15 godina starosti potpuno vakcinisanih HPV vakcinom,

- 70% žena obuhvaćenih skriningom (pomoću testa visokih performansi do 35 godina i ponovo do 45),

- Kod 90% žena sa bolestima grlića materice sprovesti liječenje (90% žena sa prekancerskim lezijama i 90% žena sa invazivnim karcinomom).

S obzirom da je glavni faktor rizika za nastanak karcinoma grlića materice dugotrajna infekcija onkogenim tipovima HPV, naje kasnija mjera primarne prevencije protiv ove bolesti je pravovremena vakcinacija protiv humanog papiloma virusa. Ova intervencija smatra se isplativom, naročito za zemlјe u kojima su resursi ograničeni, učestalost HPV infekcije visoka, a obuhvat preventivnim pregledima nizak.

Većina zemalјa Evropske unije je uvela imunizaciju protiv HPV-a. U zemlјama (poput SAD, gde je vakcinacija u u primjeni od 2006. godine, i Australiji od 2007. godine), koje su ostvarile veliku pokrivenost vakcinacijom već je evidentirano značajno smanjenje broja in ciranih HPV-om, rjeđa pojava prekanceroznih promjena grlića materice kod mladih žena, kao i genitalnih kondiloma.

Prevencija karcinoma

grlića materice u Crnoj Gori

Na osnovu SZO preporuka i iskustva zemalja koje uspješno sprovede vakcinaciju protiv HPV, program HPV vakcinacije u Crnoj Gori je započet krajem septembra 2022. godine. U našoj zemlji se primjenjuje HPV9 (devetovalentna) vakcina, koja se aplikuje u jednoj dozi. Za sada je namijenjena djevojčicama uzrasta 9-14 godina.

Od 01. februara 2018. godine skrining se sprovodi na nacionalnom nivou. Primarni skrining test je određivanje prisustva DNK HPV u brisu grlića materice. Analiza uzoraka se radi u IJZ. Žene kod kojih je test pozitivan pozivaju se na ginekološke preglede, tokom kojih se rade kolposkopija i PAPA test, kao i eventualna biopsija uočenih promjena na grliću materice.

Ukoliko se dokaže karcinom grlića, žena se upućuje na dodatnu dijagnostičku obradu i prikazuje ginekološko onkološkom konzilijumu radi odluke o liječenju. Žene kod kojih je test na HPV negativan se nakon pet godina pozivaju u novi ciklus skrininga.

15

Redovni ginekološki pregledi, sprovođenje programa organizovanog skrininga i vakcinacija protiv HPV su od najvećeg značaja u prevenciji karcinoma grlića materice!

Literatura:

1. Sung, H.; Ferlay, J.; Siegel, R.L.; Laversanne, M.; Soerjomataram, I.; Jemal, A.; Bray, F. Global Cancer Statistics 2020: GLOBOCAN Estimates of Incidence and Mortality Worldwide for 36 Cancers in 185 Countries. CA. Cancer. J. Clin. 2021

2. https://www.cancer.net/cancer-types/cervical-cancer/view-all

3. https://www.who.int/publications/i/item/9789240014107

4. https://www.ijzcg.me/me/savjeti/kljucne-poruke-o-hpv-vakcinaciji-azurirano-februar-2023-godine

5. https://www.ijzcg.me/me/novosti/evropska-nedjelja-prevencije-raka-grlica-materice

6. https://www.ijzcg.me/me/odjeljenje-za-skrininge

7. https://cancerworld.net/global-elimination-cervical-cancer/

8. https://www.worldcancerday.org/spotlight-cervical-cancer

16

Kontinuiranim učešćem u radu tijela EU, CInMED pozicionira Crnu Goru kao ravnopravnu članicu evropske porodice

Na poziv Evropske agencije za ljekove, direktorica Instituta za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) doc. dr Snežana Mugoša i zamjenica direktora mr Mira Kontić prisustvovale su 59. sastanku EMACOLEX-a koji je održan od 20. do 21. aprila u Upsali, Švedska.

(EU) nadležni za izradu i primjenu evropskih propisa i standarda. Svrha sastanaka koje organizuje EMACOLEX jeste diskusija predstavnika u cilju postizanja dogovora o jedinstvenim načelima i pravnim stavovima koji će se primjenjivati u cijeloj evropskoj regulatornoj mreži.

Predstavnice CInMED-a ovaj sastanak ujedno su vidjele kao idealnu priliku za razmjenu mišljenja o pravnim pitanjima i razmjenu iskustava u rješavanju pitanja od nacionalnog interesa, budući da se na ovaj način šire vidici u pogledu sistemskog uređivanja regulatornih uslova na tržištu ljekova i medicinskih sredstava.

Učešće u radu najvažnijeg pravnog tijela EU, i prije nego što Crna Gora postane država članica, od izuzetnog je značaja za dalji rad i unapređenje rada CInMED-a.

EMACOLEX (European Medicines Agencies Co-operation of Legal and Legislative Issues) je tijelo Evropske agencije za ljekove, čiji su članovi pravnici država članica Evropske unije

,,Moramo nastaviti da pronalazimo načine da sarađujemo i učestvujemo u radu evropskih tijela i time nadograđujemo progres institucija, ali i da pozicioniramo Crnu Goru kao ravnopravnog partnera u porodici evropskih naroda. Jedino na taj način možemo odgovoriti na stvarne izazove sa kojima se suočavamo, a naročito kada je u pitanju doprinos uspostavljanju vladavine prava i izgradnja predvidljivog i pouzdanog pravnog okvira“, poručili su iz CInMED-a.

CInMED
17

Strah od munja i gromova se stručno naziva keraunofobija.

Boja očiju kod čovjeka može da se promijeni dva puta u toku života. Prvi put nakon pete godine i drugi put nakon sedamdesete godine, kada oči postaju nešto svjetlije.

Berberski učenjak Muhamed Ibn Batuta, koji je živio u 14. vijeku, za trideset godina je prešao čak 117.000 kilometara obilazeći sve islamske zemlje na svijetu.

Marko Polo, italijanski istraživač, zabilježio je da su u Kini ljudi nosili naočare još 1275. godine.

Prosječan čovjek godišnje potroši oko 1000 kilograma hrane i pića.

Razmak između dva prednja zuba naziva se dijastema.

Rožnjača je jedini dio ljudskog tijela koji nema nijedan krvni sud, već se kiseonikom snabdijeva putem neposredne izloženosti vazduhu.

18

Kada bi se siva masa moždane kore poravnala, dobila bi se površina veličine jednog prosječnog kancelarijskog stola.

Pri dobrom svijetlu, čovjek s oba oka može da razlikuje 10.000 nijansi boja. Još nije stvorena mašina koja bi mu u tome bila ravna.

U antičkom svijetu kijanje se smatralo dobrim predznakom.

Trepavice se sastoje iz 97 odsto keratina i 3 odsto vode.

Lijevom rukom piše samo 10% muškaraca i samo 8% žena na svijetu.

Pčele su odgovorne za oprašivanje preko 70% svih cvjetnica na svijetu.

Crvena krvna zrnca zadržavaju se u plućima samo jedan sekund.

19

ŠTA NE ZNAMO O

FLORI?

U cilju edukacije o važnosti očuvanja zdravlja mikrobioma zapaženo stručno predavanje imala je prof. dr Brigita Smolović, spec. gastroenterologije. Skup je privukao pažnju velikog broja predstavnika stručne populacije, a zbog aktuelnosti i značaja teme i ovom prilikom se publikuju najvažniji izvodi. Skup je održan u Podgorici, 26. aprila. U ime organizatora, kompanije Inpharm, Sanja Božović moderirala je događaj.

Mnogo su brojniji

Prof. spec. dr Brigita Smolović istakla je kao veoma važno da je digestivna ora dugo bila zaboravljeni organ od strane medicine, a već zadnje decenije se mijenja koncept i mikroorganizmi koji žive u digestivnom traktu nazivaju se posebnim organom — mikrobiomom. O speci čnosti ovog organa dovoljno

govore činjenice da crijevnu oru čini oko 100 triliona mikroba, gdje dominiraju bakterije kojih ima preko 1.000 vrsta, što je 1014 bakterijskih ćelija odn. 10 puta više nego što organizam sadrži naših gradivnih ćelija. Njihov mikrobiom čini 100 puta više gena nego što je naših gena u organizmu. Kada je riječ o odnosu mikrobiota i domaćina, prof. dr Smolović je objasnila da ovaj ogromni fond čini 85% dobrih i 15% loših bakterija.

Crijevnu floru čini oko 100 triliona mikroba. Dominiraju bakterije, kojih ima preko 1.000 vrsta. Brojne bolesti, tipa atopijskog dermatitisa, alergije, hronične bolesti crijeva, anemije, autoimune bolesti, povezuju se sa disbalansom crijevne flore.

o crijevnoj flori 20
CRIJEVNOJ
Prof. spec. dr Brigita Smolović održala zapaženo stručno predavanje

Značaj mikro ore veoma rano je uočio Hipokrat rekavši da sve bolesti počinju u crijevima. 1908. Ilja Mečnikov je za opisivanje koncepta fagocitoze dobio Nobelovu nagradu, a o uticaju mliječnobakterijskih proizvoda na zdravlje govorili su brojni drugi naučni autoriteti. 2001. god. SZO je dala prvu de niciju probiotika kao živih mikroorganizama koji primijenjeni u odgovarajućim količinama djeluju dobro na naše zdravlje.

Zbog čega nastaju disbioze?

Faktori koji dovode do remećenja crijevne ore, tj. disbioze su: stres, infekcije, brojni ljekovi, imunološke bolesti, maligne bolesti, a kao najznačajnije prof. dr Smolović je izdvojila antibiotike. Starije osobe su sklonije nastanku ove vrste poremećaja. Simptomi disbioze mogu biti: dijareja, konstipacija, nadutost, gasovi, loš zadah, zamaranje, nervoza i sl.

Kako se liječe?

Od preparata koji se koriste u regulisanju ovih stanja najčešće se pominju probiotici, prebiotici, te kombinacija jednih i drugih: simbiotici. Prebiotici su hrana za dobre bakterije. Postbiotici, su noviji, rastvorljivi produkti koji su nastali metaboličkom fermentacijom bakterija i na taj način obezbjeđuju korist za zdravlje crijevnog trakta. Oni, po objašnjenju prof. dr Smolović, u suštini jačaju crijevnu barijeru i smanjuju njenu propustljivost. Novi koncept su i lakto-acid bakterije koje su nepatogene, netoksične gram-pozitivne bakterije koje fermentacijom doprinose boljitku zdravlja pacijenta. Kao „dobri” probiotski sojevi najviše su poznati: laktobacili i bi dobakterije.

Nove preporuke

Prof. dr Brigita Smolović podsjetila je da su ove godine objavljene najnovije preporuke Svjetske gastroenterološke organizacije vezano za primjenu probiotika, prebiotika, simbiotika i sl. proizvoda. S tim u vezi ona je navela da se, po ovim preporukama, ističe da probiotici mogu biti komplementarni i sinergistički, u kom slučaju im je potrebna hrana u tim spojevima.

U vezi s interakcijama najvažnije je istaći imunološku komponentu, ali i uticaj na crijevnu barijeru. U vezi s koristima

od probiotika najvažniji su stvaranje metaboličkog efekta u produkciji kratkih lanaca masnih kiselina odnosno efekat adekvatne apsorpcije kalcijuma, gvožđa i magnezijuma.

Kao važan orijentir za pravilno ordiniranje probiotika prof. dr Smolović naglašava praćenje nivoa preporuka za njihovu primjenu. U ogromnom kompleksu različitih prebiotika veoma je važno odabrati odgovarajući. Navodeći primjer inulina (D-fruktoza i D-glikoza), prof. dr Smolović je objasnila povezanost nivoa preporuka sa indikacijama. Kao sredstvo kojim se stimulišu dobre bakterije koje podstiču mliječno-kiselinsko vrenje, oni ne utiču na povećanje koncentracije šećera i holesterola, a imaju potencijalno imunogeno dejstvo.

Efekti

Značajna korist od primjene probiotika uočena je u terapiji akutnog virusnog gastroenteritisa, antibiotskog proliva, iritabilnog crijeva, faučitisa i putničke dijareje. U širokom spektru mogućih dodatnih efekata možda je najznačajnije istaći onu kod alergijskih bolesti odn. atopijske konstitucije. Posebno zastupljena je i indikacija antibiotikom udružene dijareje, jedna od novijih preporuka je da se uz davanje terapije za Helikobakter pilori moraju davati probiotici. Oni pritom utiču na sprečavanje udružene dijareje i popravljanje komplijansi. Preparati obogaćeni vitaminima od posebne su koristi u poboljšanju stanja pacijenata sa hroničnim upalnim bolestima crijeva.

Indikacije koje nisu dokazane ali imaju značajne koristi od primjene probiotika su alergijske bolesti i intolerancija na laktozu. U ovom slučaju vrši se povećanje produkcije protektivnih interleukina, in amatornih medijatora, interleukina 10 i tumor grow factor meta. Tako se, po prof. dr Smolović, redukuje speci čan citokinski odgovor koji dovodi do pojave eozono la, IGG-a i dr. U zavisnosti od sastava, formulacije, tehnologije izrade, mogu se razlikovati brojne vrste dostupnih probiotika. Preporuke ukazuju da su laktobakterije iz reda Acidophilus i Paracasei efektnije u gornjem dijelu gastro trakta, a Lactis su e kasnije za donji dio digestivnog trakta.

21
Anita Đurović

Učestale infekcije urogenitalnog sistema?

Oralni probiotik može biti rješenje!

Vaginalne infekcije i „dobre bakterije“

Najčešće infekcije kod žena u reproduktivnom periodu su vaginalne infekcije, koje nastaju usljed poremećaja normalne bakterijske mikro ore vagine, kada dolazi do smanjenja broja „dobrih bakterija“ i povećanja „štetnih bakterija“ na površini vaginalne sluznice.

„Dobre bakterije“ predstavljaju korisne mikroorganizme koji su sastavni dio normalne vaginalne mikro ore i imaju važnu ulogu u održavanju zdravog mikrobio lma vagine. Najveći broj korisnih mikroorganizama pripada rodu Lactobacillus. Laktobacili sintetišu mliječnu kiselinu i druge produkte koji pomažu u sprječavanju rasta i razmnožavanja patogenih mikroorganizama, uspostavljanju optimalne vaginalne pH vrijednosti i stimulaciji lokalnog imunog odgovora.

Pored mikroorganizama iz roda Laktobacila, važnu ulogu u uspostavljanju i održavanju optimalne mikro ore vagine imaju i „dobre bakterije“ iz roda Bi dobacterium. U pitanju su sojevi mikroorganizma koji je prvobitno izolovan iz fermentisanog mlijeka, a koji naseljava crijevni trakt odojčadi, zdravih odraslih ljudi i prisutan je u genitalnom traktu žene. Bi dobakterijum sojevi ubrzavaju sazrijevanje imunološkog odgovora i poboljšavaju funkciju crijevne barijere. Zauzimaju značajno mjesto u terapiji dijareje, opstipacije i sindroma nervoznih crijeva.

Laktobacili i Bi dobakterijum sojevi predstavljaju probiotske kulture koje, primijenjene u adekvatnoj količini, imaju dokazane povoljne efekte na zdravlje domaćina.

U današnje vrijeme, prekomjerna upotreba ljekova, kontraceptivnih tableta, alkalnih sapuna, agresivnih deterdženata za pranje veša i preparata za intimnu higijenu, mogu doprinijeti razvoju neuravnoteženosti u sastavu vaginalne mikro ore. Takođe, hormonske promjene koje prate trudnoću, menopauzu, kao i pojedina oboljenja poput šećerne bolesti, mogu da izazovu nastanak vaginalne infekcije.

Neracionalna primjena antibiotika može ozbiljno da naruši zdrav vaginalni i probavni mikrobiom, ali i da doprinese povećanoj neosjetljivosti mikroorganizama na određene ljekove.

Poseban izazov za ljekare su ponavljajuće bakterijske i gljivične infekcije vagine, koje mogu biti posebno optrerećujuće za dame, jer se pojavljuju na dva do tri mjeseca po izlječenju, mogu izazvati neprijatne simptome i često se liječe različitim vrstama antibiotika.

Urinarne i vaginalne infekcije – zbog čega mogu da se jave istovremeno?

Zašto su žene podložnije infekcijama urinarnog trakta?

Zbog bliskog anatomskog položaja ženskih reproduktivnih organa, urinarnog i probavnog sistema, nije rijetkost da se infekcija istim mikroorganizmom proširi i na okolne sisteme organa. Infekcije se često prenose polnim kontaktom, pri čemu se određena bakterija može prenijeti iz vagine ili završnog dijela probavnog trakta, do mokraćovoda i bešike.

Urinarne infekcije su veoma česta pojava, naročito kod žena. Više od polovine žena će imati barem jednu urinarnu infekciju tokom života. Interesantan je podatak da će 4 od 10 žena razviti ponovljenu urinarnu infekciju u roku od šest mjeseci.

22

Najčešći uzročnici infekcije urinarnog sistema su crijevne bakterije ili, dosta rjeđe, gljivice koje dospijevaju u urinarni sistem. Razmnožavanjem štetnih bakterija postepeno se razvijaju simptomi u vidu peckanja, bola i učestalog mokrenja.

Koje osobe ženskog pola imaju povećan rizik da dobiju urinarnu infekciju?

Postoji povećan rizik od razvoja urinarne infekcije kod žena koje su seksualno aktivne, kod žena koje koriste dijafragmu ili spermicide kao vid kontracepcije, kod trudnica (hormoni trudnoće mogu promijeniti odnos dobrih i loših bakterija u urinarnom traktu), kod žena u menopauzi usljed gubitka hormona estrogena što olakšava razmnožavanje patogenih bakterija), kod osoba sa šećernom bolešću ili kod osoba sa oboljenjem mokraćnog sistema.

Dio rješenja za infekcije urogenitalnog sistema može biti BIOFEMINN®

BIOFEMINN® je dodatak ishrani, oralni probiotik, koji sadrži kombinaciju pažljivo odabranih korisnih bakterija Lactobacillus rhamnosus, Lactobacillus plantarum i Bi dobacterium animalis subsp. lactis, koji doprinose uspostavljanju i održavanju optimalne vaginalne mikro ore, zaštiti urinarnog i probavnog sistema, kao i stimulaciji lokalnog imunog odgovora.

U sastavu proizvoda BIOFEMINN® se nalazi patentirana formulacija SynBalance®, koja dokazano obnavlja crijevnu mikrooru, smanjuje bol i nadutost, kolonizuje vaginalnu sluznicu nakon samo 7 dana primjene i sprječava nastanak urinarnih infekcija. Zahvaljujući antimikrobnom i protivupalnom djelovanju ublažava simptome vaginalnih i urinarnih infekcija, a stimulacijom lokalnog imunog sistema ubrzava oporavak i sprječava ponovni nastanak infekcije.

BIOFEMINN® se primjenjuje u cilju smanjenja simptoma povezanih sa vaginalnim infekcijama, za sprječavanje nastanka ponovne vaginalne ili urinarne infekcije, tokom i nakon antibiotske terapije, kod osoba sa narušenom crijevnom mikro orom, kod trudnica sa otežanim pražnjenjem crijeva, u sklopu pripreme za vantjelesnu oplodnju, kao i kod osoba sa neuravnoteženenom vaginalnom mikro orom u menopauzi. Proizvod je bezbjedan za primjenu tokom trudnoće i nakon porođaja, ne sadrži gluten i može se koristiti kod osoba starijih od 12 godina.

Zahvaljujući patentiranoj formulaciji korisnih bakterija i dokazanim kliničkim efekatima, oralni probiotik BIOFEMINN® ostvaruje produženo korisno djelovanje na urinarni, genitalni i probavni sistem i nakon prestanka konzumacije proizvoda.

Na četvrtom kongresu stomatologa govoreno o izazovima savremene stomatologije

U BUDVI ODRŽAN

4. KONGRES

STOMATOLOGA

Stomatološka komora Crne Gore, u saradnji sa Medicinskim fakultetom Univerziteta Crne Gore realizovala je 4. konges stomatologa pod nazivom „Izazovi savremene stomatologije”. Skup sa međunarodnim učešćem realizovan je u Budvi, 27-29. aprila. Uz podršku regionalnih komora: Stomatološke komore Srbije, Hrvatske komore dentalne medicine, Stomatološke komore Makedonije i Stomatološke komore Republike Srpske, kao i domaćih strukovnih organizacija i Ministarstva zdravlja i Ministarstva nansija Crne Gore omogućeno je da u ovom široko koncipiranom projektu učestvuje više od 400 stomatologa iz zemlje, regiona i EU.

Program Kongresa obuhvatio je 25 predavanja iz oblasti oralne i maksilofacijalne hirurgije, dječije stomatologije, ortopedije, stomatološke protetike, endodoncije i oralne medicine, uz brojne radionice u organizaciji sponzora Kongresa. Cilj Stomatološke komore, po riječima organizatora, bio je da na ovom skupu predstavi rezultate novih naučnih istraživanja i nova saznanja i naučna dostignuća u savremenoj stomatologiji. Voditeljka programa uvodne večeri bila je Marija Razić, a za muzički program bio je zadužen Pop hor KIC „Budo Simonović”.

Sve perspektivnija naučna oblast

U ime Stomatološke komore Crne Gore učesnike Kongresa pozdravio je predsjednik ovog stručnog udruženja dr Vladimir Jovetić. Ovo je, kako je podsjetio, 4. kongres koji od osnivanja, 2017, realizuje Komora stomotaloga, a posebno zadovoljstvo izrazio je zbog jedinstvene prilike da učesnici ovog skupa znanje stiču od eminentnih predavača u svim oblastima stomatologije.

U ime suorganizatora, Studijskog programa stomatologije na Univerzitetu Crne Gore, rukovoditeljka ovog studija doc. dr Mirjana Đuričković poželjela je uspješan rad Kongresa. Ona je podsjetila da je Studijski program stomatologije na Univerzitetu Crne Gore osnovan 2006. godine, te da je to bila naučna

baza iz koje je potekao 171 doktor stomatologije. Stomatologija, kako se moglo zaključiti iz njenog obraćanja, danas predstavlja sve izazovniju oblast, koja sve više napreduje, pa joj je stoga potrebno dodijeliti zasluženi prostor.

Podrška i od strane veterana

Četvrti kongres stomatologa Crne Gore svečano je otvorio veteran crnogorske stomatologije prim. dr Milenko Lainović. On je ovom prilikom ukazao na istorijat aktivnosti Stomatološke sekcije Crne Gore, osnovane 1971. godine, ali i izrazio nadu u uspješnu budućnost ove naučne grane u Crnoj Gori.

Prva Stomatološka nedjelja Crne Gore organizovana je 1970, a skupu su, po svjedočanstvu prim. dr Lainovića, prisustvovali svi dekani stomatoloških fakulteta ondašnje Jugoslavije, na čelu sa, u to vrijeme najpoznatijom ličnošću jugoslovenske stomatologije akademikom prof. Ivom Čuparom, koji je bio osnivač Stomatološkog studija u Zagrebu. U Crnoj Gori je bilo svega 68 stomatologa, a svega 15 crnogorskih stomatologa izlagalo je elaborate na Prvoj stomatološkoj nedjelji, od ukupno 84 elaboranata.

Posebno zapažen skup stomatologa imao je 2.500 učesnika. Bio je to Šesti kongres Stomatološke sekcije Crne Gore u Budvi, održan 1976. godine. Zajedno sa izložbom stomatološke opreme predstavljao je grandiozan stručni skup i dobio brojna priznanja, a Sekcija je proglašena za najbolju u Jugoslaviji. Ovom prilikom izloženo je 316 referata.

Uz podsjećanje da je 2017. osnovana Stomatološka komora Crne Gore, te da su do tada stomatolozi bili članovi Ljekarske komore, prim. dr Lainović kaže: - Osnivanje Stomatološkog odsjeka Medicinskog fakulteta Crne Gore znatno je unaprijedilo stomatologiju Crne Gore, koji svake godine edukuje visoko edukovani kadar, jer je to poslije savremene opreme, kvalitetnog nastavnog kadra, koji su nesebično prenosili svoje znanje, omogućilo da danas imamo veliki broj mladih i dobrih stomatologa,

24

da ravnopravno stojimo sa stomatolozima iz udruženja bivših republika sa kojima smo nekad imali tijesnu saradnju.

- Današnji Kongres najbolje svjedoči da postoji želja da se nastavi sa naučno-stručnim skupovima stomatologa Crne Gore, kako bi se stečeno znanje prenijelo na mlade generacijezaključio je on.

Tako je bilo

Prim. dr Lainović kaže: - Stomatologija Crne Gore nema tako bogatu tradiciju kao što je to slučaj sa ostalim granama medicine. Ona datira od dolaska prvog stomatologa maja 1954. godine. Do tada su zubarsku službu obavljali više priučeni nego školovani zubari i zubni tehničari. - Kako broj srednjezubarskog kadra nije bio dovoljan da bi zadovoljio potrebe stanovništva, 1961. osnovana je Srednja zubarska škola u Podgorici, prva takve vrste u Crnoj Gori. Povećanjem broja stomatologa i formiranjem udruženja zubozdravstvenih radnika od 1970. počinju naučno-stručni skupovi. To su bile čuvene stomatološke nedjelje.

Hvala, dr Lainoviću!

Prim. dr Milenko Lainović rođen je u Podgorici 1928. godine. Svojim znanjem, radom, neiscrpnom energijom, organizatorskim sposobnostima i ogromnim entuzijazmom, dao je snažan pečat

crnogorskoj stomatologiji. Izuzetno plodan radni vijek od 58 godina ostvario je u Crnoj Gori, u Podgorici, i dao nemjerljiv doprinos sveukupnoj stomatološkoj nauci i praksi, kako u Crnoj Gori, tako i u Jugoslaviji.

Prim. dr Milenko Lainović prvi je stomatolog i prvi oralni hirurg u Crnoj Gori, a već sa 12 godina postao je zubotehničar. 1940. godine bio je najbolji đak dr Rista Kusleva i sve do 1944. bio je jedini zubar u Podgorici. Pripadao je prvoj generaciji od 96 studenata Stomatološkog odsjeka Medicinskog fakulteta u Zagrebu, upisanoj 1948. Šestogodišnje studije završava za 5,5 godina, kao prvi student koji je diplomirao na Medicinskom fakultetu i Stomatološkom odsjeku. Prilikom dodjele diplome, prodekan Medicinskog fakulteta prof. dr Niko Skrivaneli i zvanično ga proglašava za "prvog doktora zubne medicine" u istoriji Zagrebačkog sveučilišta.

Prim. dr Milenko Lainović prvi je diplomirani stomatolog u Crnoj Gori, prvi primarijus stomatologije u Crnoj Gori, prvi oralni hirurg u Crnoj Gori, osnivač Stomatološke službe u Crnoj Gori, osnivač Udruženja zubozdravstvenih radnika Crne Gore, osnivač Stomatološke sekcije Crne Gore, osnivač Srednje škole za zubare, zubne tehničare, medicinske laborante i sanitarne tehničare. Jedini je stomatolog iz Crne Gore koji je bio predsjednik

25

Udruženja stomatologa Jugoslavije. Prvi je ljekar u Crnoj Gori koji je započeo obradu preloma kostiju, lica i vilica konzervativnim i hirurškim putem. Upravo on je zaslužan za pokretanje naučno-stručnih stomatoloških manifestacija u Crnoj Gori. Dobitnik je brojnih priznanja za uspješan rad, a savremena i buduće generacije duguju mu zahvalnost za ovako uspješan doprinos.

Aktuelne teme

Niz od 25 izazovnih stomatoloških tema prezentovanih na Četvrtom kongresu stomatologa započeo je doc. dr Drago Jelovac prezentacijom dijagnostike i savremenog liječenja karcinoma glave i vrata. Prof. dr Branislav Bajkin govorio je o uticaju sistemskih oboljenja na uspjeh dentalne implantologije, doc. dr Tanja Boljević opisala je prelome kostiju lica, a o osteonekrozi vilica govorila je doc. dr Marija Antunović. Prof. dr Branka Popović prikazala je uticaj genetike na razvoj hipodoncije.

Drugi set predavanja započet je prezentacijom prof. dr Ivana Palibrka o primjeni sedacije i inhalacione sedacije u savremenoj stomatologiji. Prof. dr Zoran Lazić predstavio je mogućnosti implantno-protetskog zbrinjavanja bezubih pacijenata, a prim. dr Biljana Getova ukazala je na speci čnosti nacionalnih preventivnih programa.

Fragmenti zuba u zbrinjavanju povreda bili su tema prof. dr Ivane Radović, a traumatska ekstrakcija zuba u dječjem uzrastu - tema prof. dr Svjetlane Janković. Paletu kompozitne estetike predstavio je prof. dr Dejan Marković.

U nastavku programa, prof. dr Stjepan Špalj opisao je ortodontsko liječenje, s fokusom na dentalni bio lm i parodont, a uticaj ranog liječenja kod rascjepa usne i nepca prezentovala je prof. dr Ivana Šćepan. Dr Karlo Sadarević ukazao je na aktuelnosti u sferi tzv. providnih folija za ispravljanje zuba, dok je prof. dr Branislav Glišić opisao terapiju malokluzije treće klase. Završni dan Kongresa započet je izlaganjem doc. dr Biljane Milošević, koja je govorila o stomatološkim modalitetima liječenja opstruktivne slip aneje. Prof. dr Ljiljana Tihaček Šojić opisala je biomehaničke efekte dizajna implantata sa protetičkog aspekta,a o digitalizaciji savremene stomatologije govorio je dr sc. Pavle Picek. Dr Siniša Kovačević ukazao je na neke od izazova skeniranja u stomatologiji, a prof. dr Gabor Teper (iz Austrije) govorio je o tehnologiji Straumanovih BLX implantata.

Na tajne in ciranih kanala u savremenoj nauci i endodonciji ukazali su prof. dr Goran Tošić i doc. dr Aleksandra Žuža, a o novim protokolima u terapiji postendodotskog bola govorila je prof. dr Jelena Krunić. Sindrom pekućih usta opisao je prim. sc. dr Miroslav Sikora, a halitoza je bila tema dr sc. Larise Musić. Kongres stomatologa zaključen je predavanjem dr Ferana Liansana i mr Vjekoslava Budimira na temu potpune rehabilitacije uz primjenu digitalnih tehnologija.

Uz niz stomatoloških radionica, učesnici Kongresa dobili su mogućnost da upotpune i inoviraju stečena stručna znanja, a time i steknu bene te dodatne naučne edukacije.

26

Hronika

01. april – Obilježen Dan borbe protiv alkoholizma

Dom zdravlja Glavnog grada obilježava Dan borbe protiv alkoholizma - 1. april, pod sloganom Budi pametan, budi trijezan. Tim povodom upriličeni su Dani otvorenih vrata u Centru za mentalno zdravlje Podgorica te su svi zainteresovani članovi porodice zavisnika, kao i sami zavisnici od alkohola, mogli da se jave i potraže pomoć psihijatra i psihologa, bez uputa.

1. tzv. gubitak kontrole - ta osoba ne moze da se zaustavi na jednoj čaši, već je vuče da dalje pije. Moze danima da ne uzima alkohol ali kad popije prvu čašu više ne moze da se zaustavi,

2. tzv. nemogućnost apstinencije - osoba ne može da izdrži bez pića,

3. tzv. prekid lma - osobe ne mogu da se sjete šta su u alkoholisanom stanju radile, sa kim su i gdje bile,

4. porast tolerancije - podnošljivost alkohola, alkoholicar u prosjeku popije 1/2 l pića, često u želji da se pohvali da su popili i više od 1 l i da se nijesu opili – objasnila je dr Purlija.

Psiholog Anđela Golubović objasnila je da alkoholičari često koriste psihološku projekciju, to jest, iskrivljeno tumačenje realnih događaja sa ciljem da se drugima pripišu sopstvene greške izazvane pijenjem, pa npr. često ćete vidjeti razmišlajnje po principu „Nije problem što ponekad pijan dolazi kući, već što supruga tada ne zna da postupa sa njim“ ili „Nije problem što on ponekad pije na poslu, već poslovođa želi da ga premjesti sa radnog mjesta i „smješta mu igru“. Često upoređuju sopstveno pijenje, sa pijenjem drugih ljudi koji piju više, a radi umanjivanja značaja sopstvenog pijenja, pa su česte rečenice alkoholičara „Svi drugi piju više od mene“ ili „Moj šef pije više od mene“.

Alkoholizam je hronična bolest zavisnosti koja ne uključuje samo zicke i psihičke, več i psihosocijalne probleme pacijenta, njegove porodice i okoline. Ne radi se ni o kakvoj lošoj navici, kako se često u narodu misli već o pravoj bolesti koja ima svoju etiologiju, simptome, tok, prognozu i liječenje. Zabrinjava činjenica da je po broju oboljelih alkoholizam na trećem mjestu oboljenja i malignih oboljenja.

- Bojim se ljudi koji za sebe trvde da su jaki i da nikada ne zapadaju u krize jer je to zabluda. Šifra f10 govori da je neko imao ili ima problem sa pijanstvom. Naročito zabrinjava podatak da najranjivija kategorija stanovništva - djeca rano počinju sa uzimanjem alkohola. Prvu časicu često probaju u krugu porodice, na slavi, rođendanu, svadbi, zajedničkim okupljanjima, a veliki uticaj na omladinu imaju mediji sa reklamama, serijama, gdje poznate ličnosti reklamiraju određenu vrstu pića, zatim vršnjaci, roditelji, okruženje. Zato kažemo da je alkohol ubica broj jedan za omladinu, jer se često pod uticajem alkohola dešavaju saobraćajne nezgode i nesreće, maloljetnička delifekcija i samoubistvo – kazala je dr Branka Purlija, specijalista psihijatrije.

Korona je dodatno doprinjela da se trend u svijetu proširi a to je online kupovina alkohola.

- Online kupovina alkohola bila je u porastu 2019. godine i to je bila glavna tema na međunarodnom seminaru na kojem sam učestvovala u Pragu. Žene naravno nijesu imune na alkohol, i dok jedne piju kući krijući, druge piju u kafanama, a tradicija i običaji utiču na to da žene rijetko traže pomoć specijaliste. Alkoholičar nikada nije sam u svojoj bolest, već pati i obolijeva često cijela njegova porodica. Postoje 4 kriterijuma na osnovu kojih se procjenjuje da li je neko alkoholičar ili ne:

- Iz prakse su česte situacije kada žena pokušava takozvanim pseudorješenjima da riješi problem: prigoavarnjem, svađom, kontrolisanjem količine pića i uvlačenje djece u sukob.

U Crnoj Gori se tolerantan odnos prema pijenju alkoholnih pića vidi kroz kult „umjerenog pijenja“, koji je pogrešan. Umjereno pijenje predstavlja rizik za kasniji razvoj bolesti, a za prevenciju i suzbijanje alkoholizma bi mnogo bolje bilo razvijati kult „trjezvenosti“. Alkoholičari rijetko kad dolaze na liječenje dobrovoljno, već je taj dobrovoljni pristanak formalne prirode. Preciznije, alkoholičar mora biti primoran da prihvati liječenje kao jedini izlaz iz neizdržive životne situacije u koju je doveden (npr. supruga pokrene brakorazvodnu parnicu, pa to negdje bude okidač za liječenje alkoholizma, šef vam više ne toleriše alkoholizam). Početna motivacija obično podrazumijeva ideju da kada formalno prođe čitavo liječenje, „alkoholičar će nastaviti da pije, ali sada pametnije“.

Dodatna ili suštinska motivacija je ona u kojoj i pacijent i porodica steknu kvalitetan i potpuni uvid u višegodišnje pogrešno porodično funkconisanje, pa tako žena prilagođavajući se mužu alkoholičaru, ona njeguje i održava njegov alkoholizam. Tek kada članovi porodice shvate da oni njeguju i održavaju sam alkoholizam zavinsika, tek onda možemo očekivati pomake – naglasila je Golubović.

Alkohol teško narušava i zičko i mentalno zdravlje, a skraćuje život i do 15 godina. Životni vijek alkoholičara je sveden na 55 do 60 godina.

- S obzirom da alkoholičar nikada nije sam u svojoj bolesti, već da pati i veoma često oboli cijela porodica, jasno je da se broj ljudi kojima je potrebna stručna medicinska pomoć uvećava za

27

dva do tri puta – istakla je glavna medicinska sestra Doma zdravlja Podgorica Ana Lučić.

01. april - Uručene diplome za ljekare specijaliste radiologije na svečanoj ceremoniji Medicinskog fakulteta

Na svečanoj ceremoniji Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, za 45 ljekara, specijalista radiologije, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić uručio je diplome u prisustvu rektora UCG prof. Vladimira Božovića, dekana Medicinskog fakulteta prof. dr Miodraga Radunovića i visokih zvanica - predstavnika zdravstva.

specijalizacije iz Radiologije trasirali su danas prisutni acc. prof. dr Goran Nikolić i prof. dr Dragoslav Nenezić. Uspjeh i kvalitet edukacije omogućili su gosti profesori sa Univerziteta u Gracu, Beogradu, Zagrebu, Kragujevcu i Banjaluci - kazao je dekan prof. Radunović.

03. april - Projekat planiranje i uspostavljanje Javno-zdravstvenog kriznog operativnog centra

Javno-zdravstveni operativni centar za vanredne situcije (PHEOC), čija je izgradnja u toku, osmišljen je kao mjesto gdje će se slivati sve informacije iz različitih izvora u realnom vremenu. Obezbjeđivaće analizu podataka i bolju koordinaciju resursa za odgovor na vanredne situacije u saradnji sa partnerima na nacionalnom i međunarodnom nivou. Biće mjesto na kome će se izrađivati ključne poruke u komunikaciji rizika i mjesto sa kojeg se usmjerava implementacija javno-zdravstvenih mjera u vanrednim situacijama i organizuju obuke iz oblasti djelovanja u odgovoru na javnozdravstvene vanredne situacije. Ovo je saopšteno tokom SZO ekspertske posjete, koja je organizovana u okviru Projekta za planiranje i uspostavljanje Javno-zdravstvenog kriznog operativnog centra, koji nansira Evropska Unija, a implementira SZO u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i Institutom za javno zdravlje.

Ministar Šćekić kazao je da je Vlada Crne Gore jasno orijentisana ka zaštiti zdravlja stanovništva kao prioritetu i imperativu bez alternative, te da je uloga studenata Medicinskog fakulteta u tome ključna.

- Povratak povjerenja u institucije javnog zdravstvenog sistema zadatak je svih zaposlenih u njemu, počevši od donosilaca odluka do onih koji ih sprovode. Ne smijemo dozvoliti da pacijenti osjećaju otuđenost i zazor od bijelih mantila i onih kojima povjeravaju svoje zdravlje - poručio je ministar Šćekić.

On je dodao da su u zdravstvenom sistemu započeti infrastrukturni projekti vrijedni više desetina miliona eura, grade se tri klinike, a uveliko se radi na renoviranju i adaptaciji gotovo svih ustanova u zemlji. Međutim, istakao je, ni zgrade ni oprema ne znače ništa ako se ne ulaže u kadrovsku infrastrukturu.

- Planom specijalizacije i užih specijalizacija za 2022. godinu, predviđeno je 145 specijalizacija i 60 užih specijalizacija, a za 2023. odobrićemo 202 specijalizacije i 28 subspecijalizacijakazao je ministar Šćekić.

On je naglasio i da se tokom ove godine očekuje da se u sistem sa usavršavanja vrati 138 ljekara i to 90 doktora medicine sa završenom specijalizacijom i 48 specijalista koji su završili usavršavanje iz užih specijalističkih oblasti.

- Armija ovih mladih ljudi, snaga je naše države koju moramo čuvati, ali ne napustiti očekivanje da će ti isti ljudi biti brana onogoa što je cilj svake zemlje, a to je zdravlje građana - zaključio je Šćekić.

Dekan prof. Radunović je podsjetio da se odlukom Ministarstva zdravlja specijalizacija iz Radiologije realizuje preko Medicinskog fakulteta od 2008. godine, a od 2012. godine iz Porodične medicine.

- Svoje znanje do sada je stavilo u službu zdravlja građana Crne Gore 58 radiologa i 68 specijalista porodične medicine koji su specijalizacije završili na našem fakultetu. Uspješno uvođenje

Zahvaljujući se na podršci SZO na uspostavljanju funkcionalnog Javno-zdravstvenog kriznog operativnog centra, generalni direktor Direktorata za projekte (IPA), inovacije i zdravstveni turizam, Luka Đukanović ukazao je na značaj relizacije ovog projekta za zdravstveni sistem u Crnoj Gori.

On je istakao da je na objektu započeto izvođenje građevinskih radova i da se odvijaju planirarnom dinamikom, kao i da je vrijednost objekta preko dva miliona eura, a rok za njegovu realizaciju 12 mjeseci.

Ipak, kako je rekao, izgradnja samog objekta nije dovoljna već je neophodno da postoje institucionalni, tehnički i regulatorni kapaciteti, kao i obučeni ljudski resursi na nacionalnom nivou za operacionalizaciju funkcionalnog PHEOC-a i odgovarajuća PHEOC ICT infrastruktura, te da u tim segmentima očekuju podršku od strane predloženih eksperata.

Takođe, u cilju operativnosti Đukanović je predložio da se formira Upravni odbor projekta, da se zajednički uradi plan rada za naredni period i da Minsiatrstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje formiraju opetivne timove kako bi se sve nephodne aktivnosti završavale e kasno, blagovremeno i u koordinaciji svih potrebnih učesnika.

Direktor Instituta za javno zdravlje dr Igor Galić ocijenio

28

je da je od velike važnosti što se, nakon sprovođenja tenderskog procesa za izgradnju i početka izgradnje objekta, kao i obezbjeđivanja sredstava od strane EU, u organizaciji Nacionalne kancelarije SZO organizuje prvi sastanak u uspostavljanju Javno-zdravstvenog operativnog centra za vanredne situcije (PHEOC) za pisanje neophodne dokumentacije i funkcionalnog osposobljavanja sistema.

Izrazio je zadovoljstvo zbog početka ovog procesa, s obzirom da bi sistem trebao da bude uspostavljen do kraja 2024. godine, što ukazuje da će obaveze biti završene na vrijeme. Dr sci med Mina Brajović istakla je da je intencija da se kroz implementaciju Projekta i snažnu nansijsku pomoć EU uspostavi funkcionalani Javno-zdravstveni krizni operativni centar i osnaže nacionalni kapaciteti za koordinaciju informacija i resursa, kao podrške sistemu upravljanja zdravstvenim krizama.

Uspostavljanje operativnog centra, kako je kazala, biće garant e kasnijeg odgovora na buduće zdravstvene prijetnje. Ona je podsjetila da nijedna zemlja nije bila spremna za COVID 19 pandemiju, ali bez sumnje zemlje koje su imale operativan javnozdravstveni krizni operativni centar pokazale su više snage u borbi sa virusom i imale više uspjeha u nastojanjima da spasu živote i sačuvaju zdravlje svojih građana.

Brajović je pozdravila napore Ministarstva zdravlja da kroz izradu nove Strategije za unaprjeđenje zdravlja prepozna ulaganje u zdravstvenu sigurnost kao nacionalni, strateški prioritet. U tom smislu, poručila je, podrška SZO i partnera biće usmjerena u razvijanje modela zdravstvene sigirnosti, kao integralni i funkcionalni segment sistema upravljanja kriznim situacijama na nacionalnom nivou.

Vodeći stručnjak SZO tima Paul Koks, na sastanku je istakao da PHEOC služi kao centralizovano čvoriste za praćenje i koordinaciju odgovora na javno-zdravstvene vanredne situacije u saradnji sa drugim institucijama zaduženim za odgovor. On je ocijenio da ovim partnerstvom, crnogorski zdravstveni sistem i Institut za javno zdravlje imaju za cilj da osiguraju da njihov Operativni centar bude opremljen najnovijim alatima i tehnologijom za otkrivanje, prevenciju i brz odgovor na prijetnje javnom zdravlju.

Stručnjaci SZO, kako je istakao, pružiće tehničku podršku i smjernice o najboljim praksama, kao i podijeliti svoje stručno znanje o pripremljenosti i odgovoru na vanredne situacije. Kroz ovu saradnju, očekivanja su da Institut za javno zdravlje Crne Gore poboljša ukupne kapacitete zemlje za upravljanje vanrednim situacijama u oblasti javnog zdravlja. Ovo partnerstvo je značajan iskorak u promociji globalne zdravstvene sigurnosti i obezbjedjivanju da Crna Gora bude bolje pripremljena za suočavanje sa budućim vanrednim situacijama u oblasti javnog zdravlja. Ekspertska posjeta je bila i prilika za radne sastanke sa operativnim timom koji će unutar Instituta za javno zdravlje biti zadužen za realizaciju osnovnih funkcija Centra.

Tokom misije organizovani su sastanci i sa predstavnicima Ministarstva unutrašnjih poslova i predstavnicima Delegacije Evropske Unije.

04. april - Globalni fond obezbijedio donaciju zdravstvenom sistemu Crne Gore vrijednu 570.000 eura

Globalni fond za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije, u partnerstvu sa Ministarstvom zdravlja Crne Gore, Institutom za javno zdravlje Crne Gore i Nacionalnim koordinacionim

tijelom za HIV/AIDS obezbijedio je donaciju kiseoničke opreme Kliničkom centru Crne Gore u vrijednosti od 570.000 eura.

Od 2020. godine, ukupna vrijednost dosadašnjih donacija Globalnog fonda zdravstvenom sistemu Crne Gore za odgovor na pandemiju COVID-19 je oko 906.000 eura.

U sklopu Sporazuma između Globalnog Fonda za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije i Ministarstva zdravlja Crne Gore za period od 2022-2024. godine za podršku nacionalnom odgovoru na HIV/AIDS, a nakon dogovora postignutog tokom posjete ministra zdravlja Dragoslava Šćekića ovoj organizaciji krajem prošle godine, Globalni Fond je kroz C19RM mehanizam podrške nacionalnom odgovoru na pandemiju COVID-19 odobrio još jednu izuzetno važnu donaciju zdravstvenom sistemu Crne Gore, odnosno Kliničkom centru u vidu kiseoničke opreme u vrijednosti od 570.000 eura.

Ova donacija podrazumijeva nabavku kiseoničkog aparata i propratne opreme, instalaciju i obuku osoblja za korišćenje opreme, a uključuje i garanciju od pet godina.

Instalacijom ovog sistema će se značajno povećati kiseonični kapaciteti KCCG, neophodni zbog uvećanog broja korisnika imajući na umu da je u toku izgradnja tri klinike, a u planu su i proširenje Instituta za bolesti djece i izgradnja novog krila Kliničkog centra u kojem će biti smještena hematologija i PET-CT. Osim navedenog instalacija sistema će sniziti trenutne troškove za kiseonik i omogućiti održivost sistema.

- Ministarstvo zdravlja zahvaljuje Globalnom Fondu na ovoj izuzetno važnoj donaciji koja će dodatno doprinijeti većoj pripremljenosti naše zemlje za buduće pandemije i epidemije, kao i na svim dosadašnjim donacijama, kako za nacionalni odgovor na pandemiju COVID-19, tako i na epidemiju HIV/AIDS-a. Posebno ističemo doprinos Instituta za javno zdravlje Crne Gore, Sekretarijata Nacionalnog koordinacionog tijela za HIV/AIDS i nevladinih organizacija čiji zajednički rad doprinosi obezbjeđivanju i operacionalizaciji svih dosadašnjih donacija Globalnog fonda Crnoj Gori. Ministarstvo zdravlja i ovim putem izražava spremnost da i dalje unaprjeđuje partnerstvo sa Globalnim Fondom u cilju podizanja otpornosti i spremnosti crnogorskog zdravstvenog sistema na sve sadašnje i buduće pandemije i epidemije – kazali su iz ministarstva zdravlja.

05. april - Urađena prva OCT metoda u Crnoj Gori

Stručni tim Centra za interventnu kardiologiju Klinike za kardiologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), na čelu sa načelnikom dr Sinišom Dragnićem, uradio je prvu optičku koherentnu

29

tomogra ju (OCT). Ovo je prva OCT procedura urađena u Crnoj Gori sa najnovijom verzijom so vera koja je dostupna u regionu.

Planiranom nabavkom medicinske opreme za 2022. godinu KCCG je dobio OCT aparate ukupne vrijednosti preko 140.000 eura od kojih je oko 135.000 obezbijeđeno iz budžetskih sredstava, dok je preostali dio obezbijeđen iz donacija.

- Naša ustanova nastavlja sa nabavkom savremnene opreme koja omogućava kontinuirano uvođenje novih procedura u liječenju crnogorskih osiguranika – kazali su iz KCCG.

Optička koherentna tomogra ja (OCT) je savremena dijagnostička metoda u interventnoj kardiologiji. U pitanju je metoda intravaskularnog imidžinga (prikaza) putem optičke koherentne tomogra je kojom se dobijaju slike visoke rezolucije do 10 mikrona.

OCT je modalitet invazivne dijagnostike baziran na upotrebi svijetla. Postiže se mnogo veća senzitivnost i speci čnost u analizi aterosklerotičnih promjena na arterijama, periproceduralne traume krvnog suda, kao i evaluacije pozicije stenta poslije urađene perkutane koronarne intervencije (PCI). Kod akutnog infarkta miokarda

OCT može pokazati da li se radi o bijelom ili crvenom trombu, kao i težinu tromboze u koronarnoj (srčanoj) arteriji. Moguće je, takođe, posmatrati i epitelizaciju stenta koja može biti glavni razlog za ranu i kasnu njegovu trombozu. Ovo su samo najvažnije od mogućih aplikacija ove dijagnostičke metode.

Ovo je za kratko vrijeme treća procedura koja je uvedena u liječenju kardioloških pacijenata. Iz KCCG podsjećaju da su sredinom februara ove godine uvedene dvije nove metode: prvi put je izvedena procedura ugradnje pejsmejkera Micre i intravaskularna litrotripisja (ILV) – ultrazvučnim talasima razbijeni kalci kovani plakovi u koronarnim arterijama.

06. april – Svjetski dan fizičke aktivnosti

Fizička aktivnost jedan je od najvažnijih aspekata zdravih životnih stilova u svakoj životnoj dobi, koja dovodi do unapređenja zičkog i mentalnog zdravlja. Redovna, svakodnevna, zička aktivnost povezana je sa brojnim zdravstvenim koristima i smanjuje rizik od nastanka vodećih hroničnih nezaraznih bolesti kao što su bolesti srca, moždani udar, šećerna bolest i pojedinih vrsta karcinoma.

iz Instituta za javno zdravlje.

Svjetski dan zičke aktivnosti, ove godine, obilježava se pod sloganom Istupi za zičku aktivnost i ukazuje na potrebu usvajanja aktivnijeg i zdravijeg načina života praktikujući svakodnevnu zičku aktivnost.

Biti zički aktivan je preduslov da budemo zdravi, a ohrabrujuće je što ova vrsta zdravog stila života zavisi isključivo od naše volje, motivacije i samodiscipline. Najznačajnija preporuka je svakodnevno praktikovanje bilo kakve zičke aktivnosti - šetnja, trčanje, sport, vožnja bicikla, aktivna rekreacija i igra. Fizička aktivnost se odnosi na sve pokrete.

Najnovije globalne procjene pokazuju da 1,4 milijarde odraslih (27,5% svjetske odrasle populacije) ne ispunjava preporučeni nivo zičke aktivnosti za poboljšanje i zaštitu sopstvenog zdravlja. Podaci iz 2016. godine, na globalnom nivou, pokazuju da su nivoi zičke neaktivnosti bili skoro dvostruko veći u zemljama sa visokim dohotkom (36,8%) u odnosu na zemlje sa niskim dohotkom (16,2%), kazali su iz Instituta za javno zdravlje.

U većini zemalja žene su manje aktivne od muškaraca. Podaci pokazuju da u zemljama članicama SZO, žene i muškarci postaju manje aktivni u starijoj životnoj dobi, iako je naučno dokazano da redovna zička aktivnost koristi starijim osobama u pogledu unaprjeđenja psiho-socijalnog zdravlja, jačanja mišićnokoštanog sistema i prevencije nastanka padova i povreda. Uprkos prirodnoj sklonosti mladih za aktivnom igrom i rekreacijom, mladi su daleko manje aktivni nego što bi se moglo očekivati.

Podaci na globalnom nivou otkrivaju da većina (81%) dječaka i djevojčica u dobi od 11-17 godina provede manje od jednog sata baveći se zičkom aktivnošću umjerenog do snažnog intenziteta, saopštili su iz IJZ.

Postoji hitna potreba za povećanjem i udvostručenjem napora kako bi se postigao globalni cilj smanjenja zičke neaktivnosti za 15% do 2030. godine.

U Crnoj Gori se, prema posljednjim dostupnim podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore, evidentira samo 13% odraslih osoba koje praktikuju zičku aktivnost više od tri puta nedjeljno, od čega 8,6% njih zičku aktivnost praktikuje svakodnevno. Takođe, dokazano je da se muškarci značajno češće bave zičkom aktivnošću. Dokazano je da zička aktivnost umjerenog i snažnog intenziteta poboljšava zdravlje. Bilo kakva zička aktivnost je bolja nego nikakva, ali više kretanja donosi i više zdravstvenih koristi. Praktikovanje zičke aktivnosti i manje sjedenja je svima od koristi a preporuke se odnose i na trudnice, porodilje, osobe sa invaliditetom i osobe koje žive sa nekim hroničnim bolestima.

Zato je potrebno da istupimo za zičku aktivnost i da budemo aktivniji jer na taj način unapređujemo imunitet i cjelokupno naše zdravlje, naglasili su iz IJZ.

07. april - Svjetski dan zdravlja posvećen obilježavanju 75 godina unaprjeđenja javnog zdravlja pod sloganom Zdravlje za sve

Takođe, poboljšava kardiorespiratornu formu, snagu kostiju i mišića, razvija koordinaciju i kontrolu kretanja, pomaže u postizanju i održavanju optimalne tjelesne težine, poboljšava mentalno zdravlje i doprinosi jačanju imuniteta što unaprjeđuje kvalitet života u cjelini. Bene ti redovne zičke aktivnosti pozitivno se odražavaju i na društvo, životnu sredinu i ekonomiju, istakli su

Kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i Institutom za javno zdravlje obilježila je 7. april Svjetski dan zdravlja pod sloganom Zdravlje za sve. Ove godine UN specijalizovana agencija za zdravlje obilježava i svoj 75 jubilej. Tim povodom predstavnici SZO i zdravstvenog sistema Crne Gore ukazali su na važnost zajedničkog

30

djelovanja u kreiranju i sprovođenju zdravstvene politike s ciljem unaprijedjenja zdravlja svih građana.

-Želim da se zahvalim svima koji su posvetili pažnju današnjem danu. Za Ministarstvo zdravlja i zdravstveni sistem Crne Gore ovo je veoma značajan dan jer želimo da pošaljemo poruku građanima da svaki dan treba da bude Dan zdravlja, obzirom da nema većeg prioriteta od očuvanja zdravlja i ovo je pravi trenutak da pozovemo naše građane da vode računa o svom zdravlju, kako bi izbjegli neke neželjene posledice po svoje zdravlje. Drago mi je što smo svi zajedno, sa različitih nivoa zdravstvenog sistema, uzeli učešće u obilježavanju današnjeg Svjetskog dana zdravlja i time dali svoj doprinos sa ciljem pružanja kvalitetne zdravstvene usluge za naše građane - istakao je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić.

privatnih apoteka.

Imajući u vidu da i cijene ljekova i dijetetskih proizvoda utiču na životni standard građana, de nisana je antiin aciona korpa, koja sadrži najmanje po jedan lijek ili dijetetski proizvod iz svake od 15 grupa ljekova i dijetetskih proizvoda.

Tako su u antiin acionoj korpi, između ostalih, ljekovi poput Cardiopirina, Andola, Rapidola S, Blokmaxa, Paracetamola, Pressinga, Snupa, Ca etin colda, Pikovit sirupa, Imunocinka za djecu, Premama dua, Bulardija, Prolifa, kao i hrana za bebe i drugi proizvodi.

Akciji se, uz prvobitnih 179 apoteka, priključilo još devet lanaca sa 27 apoteka, tako da je trenutno ukupno 206 apoteka koje će do 30. juna izdavati građanima određene ljekove, suplemente i hranu za bebe po povoljnijim cijenama.

U akciji Stop in aciji učestvuju apoteke Montefarm, Tea Medica, Benu, Cosmetics, Help, Meditas, Lukić, Latković, Galenus, Prima Pharm, Prima, Lara pharm, Prima S, Stanić, Remedia Nikšić, Villa, Gušmirović, Medicor, Optima pharm i Remedia Tuzi.

Ministarstvo zdravlja poziva i ostale apoteke da se priključe akciji i na taj način pokažu društvenu odgovornost i daju svoj doprinos smanjenju in acije i poboljšanju životnog standarda građana.

14. april - Najsavremeniji digitalni mamograf pušten u rad u KBC Berane

Povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja, dr sci med Mina Brajović podsjetila je da je 7. april dan kada je stupio na snagu Ustav Svjetske zdravstveno organizacije i po prvi put u istoriji zdravlje je prepoznato kao ljudsko pravo.

- Današnji Dan zdravlja posvećen je obilježavanju Svjetskog dana zdravlja koji je ove godine ujedno i jubilej SZO, 75. godina od osnivanja SZO. U tom kontekstu i pod sloganima Udahni zdravlje i Zdravlje za sve, želimo posebno da ukažemo na važnost imunizacije, prevencije i očuvanja zdravlja građana. Pravo na zdravlje je osnovno ljudsko pravo, a Zdravlje za sve je koncept koji predviđa da svi ljudi imaju dobro zdravlje za ispunjen život u mirnom, prosperitetnom i održivom svijetu. Uživanje u dobrom zdravlju znači ne samo život bez bolesti, već i postizanje stanja potpunog zičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja. U skladu sa nevedenim neophodno je raditi kontinuirano na poboljšanju zdravlja i blagostanja stanovništva kao i smanjivanju zdravstvene nejednakosti. U tom cilju je neophodno sprovoditi mjere za jačanje i zaštitu zdravlja, prevenciju bolesti i poboljšanje zdravstvene pismenosti. Za ostvarenje ovog cilja neophodni su kvali kovani zdravstveni radnici koji pružaju kvalitetnu uslugu usredsređenu na ljude kao i motivisani kreatori politike posvećene ulaganju u univerzalnu zdravstvenu pokrivenost - zaključio je dr Igor Galić, direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

12. april - Kroz akciju Stop inflaciji jeftiniji pojedini ljekovi

Građani od danas u 206 apoteka širom Crne Gore, mogu da kupe određene ljekove i dijetetske proizvode po sniženim cijenama, u sklopu akcije Stop in aciji, koju je pokrenulo Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, a priključilo se Ministarstvo zdravlja, u dogovoru sa predstavnicima ZUA Montefarm i lancima

Opšta bolnica Berane, koja je Odlukom Vlade postala Kliničko-bolnički centar pustila je u rad još jedan savremeni aparat – Digitalni mamograf, vrijedan gotovo 200 hiljada eura. Tom prilikom ovu zdravstvenu ustanovu posjetio je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić, koji je istakao da se zdravstveni sistem Crne Gore iz dana u dan unaprjeđuje i stvaraju uslovi za pružanje najkvalitetnije zdravstvene zaštite našim pacijentima i olakšava rad zdravstvenim radnicima. On je izrazio zadovoljstvo što će nabavkom najsavremenijeg digitalnog aparata ova zdravstvena ustanova, pored stručnih kadrova koji u njoj rade, opravdati očekivanja Kliničko-bolničkog centra.

Ministar Šćekić je kazao da će zdravstveni radnici u beranskom Kliničko-bolničkom centru, imati mogućnost da na novoj dijagnostičkoj opremi obavljaju preglede mnogo e kasnije i brže i dobijaju pouzdanije i preciznije rezultate u mnogo kraćem vremenu nego ranije.

- Zdravstveni sistem Crne Gore iz dana u dan jača i unaprjeđuje se, a to dokazuje i ova Opšta bolnica, koja je postala Kliničko-bolnički centar, upravo zahvaljujući nabavci najsavremenijih aparata i stručnosti zdravstvenih radnika sa ovih prostora,

31

koji su ostali zapamćeni i nadaleko poznati u istoriji zdravstvenog sistema Crne Gore. Pored magnetne rezonance, obezbijeđen je digitalni rendgen aparat, a sada i digitalni mamograf i niz drugih najsavremenijih aparata, koji će umnogome olakšati rad zdravstvenim radnicima, a našim pacijentima pružiti najsavremeniju dijagnostiku, najkvalitetnije i najsavremenije liječenje - kazao je ministar zdravlja, dodajući da se ispunjava ono što je obećano građanima.

Prioritet Vlade i Ministarstva zdravlja, kako je rekao ministar Šćekić, je da se obezbijede uslovi da građani u svojoj zemlji mogu da dobiju najkvalitetnije, najsloženije i najskuplje zdravstvene usluge, da ih liječe i o njihovom zdravlju brinu naši ljekari.

- I u naredonom periodu planirano je unaprjeđenje tehnoloških i prostornih kapaciteta i poboljšanju uslova za pružanje zdravstevnih usluga, kako na sjeveru, tako i u svim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori - poručio je Šćekić.

Direktor KBC Berane dr Milorad Magdelinić kazao je da se radi se o digitalnom mamografu koji je najsavremeniji aparat za dijagnostiku karcinoma dojke i da je to još jedan iskorak u pružanju kvalitetne i pouzdane dijagnostike u Opštoj bolnici u Beranama. Digitalni aparat omogućava otkrivanje malignih promjena i do 30% ranije u odnosu na klasični, što automatski povećava pozitivan ishod tretmana karcninoma dojke.

- Mamogra ja je najdjelotvornija, neinvazivna rendgenska metoda pregleda dojki, koja se koristi u dijagnostici nejasnih kliničkih nalaza kod simptomatskih pacijentkinja, zatim za rano otkrivanje raka dojke kod pacijentkinja bez simptoma, kao i u dijagnostici klinički okultnog carcinoma - kazao je dr Magdelinić.

On se zahvalio svesrdnoj pomoći resornog ministra i Vladi Crne Gore što su prepoznali značaj ove zdravstvene ustanove i što su je učinili Kliničko-bolničkim centrom i poručio da će raditi sve kako bi opravdali očekivanja i pruženo povjerenje.

Ministar zdravlja, se osvrnuo na Odluku Vlade da opšte bolnice u Beranama i Kotoru postaju Kliničko-bolnički centri i naglasio je da je zadovoljan tom odlukom i da je to veoma značajno za crnogorsko zdravstvo, te da se na tu Odluku čekalo dugi niz godina. Istakao je da je jedan od prioriteta da se sjever Crne Gore razvija i da se stvaraju bolji uslovi za život, a da je svakako Kliničkobolnički centar jedan veliki korak u tom pravcu.

- Timski unapređujemo zdravstveni sistem, pravimo dobre uslove za unaprjeđivanje zdravstvenog sistema, zadovoljan sam kako napredujemo u tom pravcu - istakao je ministar Šćekić. Dodao je da su ulaganja u zdravstveni sistem evidentna i da je cilj Vlade i Ministarstva zdravlja maksimalno poboljšanje zdravstvenog sistema, nivoa usluge i e kasnosti.

15. april - Bolnice Kotor i Berane postaju klinički centri za jug i sjever

Vlada Crne Gore predložila je da Opšte bolnice u Kotoru i Beranama postanu kliničko-bolnički centri za jug i sjever zemlje. Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić kazao je na sjednici Vlade, da je zdravstveni sistem u Crnoj Gori izrazito centralizovan jer Klinički centar Crne Gore obavlja djelatnost na sekundarnom nivou zdravstvene zaštite za četiri opštine i Glavni rad Podgorica što je, kako je kazao, skoro polovina stanovništva Crne Gore, a tercijarni nivo za cjelokupno stanovništvo.

To je, istakao je Šćekić, uzrokovalo preopterećnost KCCG. On je kazao da je analizom zdravstvenog sistema utvrđeno da

postoji potreba za decentralizacijom i stvaranjem još dvije ustanove koje mogu pružiti usluge tercijarnog nivoa.

- Kada je riječ o jugu to je Opšta bolnica u Kotoru dok je za region sjevera u pitanju Opšta bolnica u Beranama - kazao je Šćekić.

Prema riječima ministra zdravlja, analizom je utvrđeno i da ove ustanove imaju dovoljno kapaciteta da određene usluge pružaju na tercijanom nivou zdravstevne zaštite za stanovništvo regiona sjevera kroz status Kliničko bolničkih centara.

- Dobijanjem statusa KBC-a bolnice u Kotoru i Beranama izvršile bi unutrašnju reorganizaciju koja bi podrazumijevala formiranje interene i hirurške klinike u ovim ustanovama, ali i kontinuirano kadrovsko i prostorno snaženje tih ustanova - kazao je Šćekić i dodao da će te usanove postati i regionalni centri za opštine sa sjevera u juga zemlje. RTCG

18. april – Održana Nacionalna konferencija o HIV/AIDS-u u Budvi

Ministarstvo zdravlja posvećeno je kontinuiranoj borbi protiv HIV/AIDS-a, po čemu je Crna Gora prepoznata, s obzirom na činjenicu da smo među državama sa najnižom stopom incidencije HIV-om u Evropi. Današnji raspoloživi podaci govore da je HIV infekcija prisutna u Crnoj Gori, ali da je pod kontrolom. Međutim, infektivni potencijal, te prisutni socijalni faktori koji mogu uticati da se ova infekcija otme kontroli, tjeraju nas na oprez i traže od crnogorskog zdravstva i društva uopšte još veće napore i angažman, kazao je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić, na otvaranju Nacionalne konferencije o HIV/AIDS-u, koja se održala u Budvi.

On je istakao da je stvaranje adekvatnog okruženja za osobe pogođene HIV infekcijom prioritetna obaveza, koja je uslovljena predanom borbom protiv stigme i diskriminacije.

- Ne smijemo zaboraviti da se univerzalna ljudska prava ne mogu dovoditi u pitanje i da je obaveza svakog od nas da ih štitimo i unaprjeđujemo - poručio je ministar Šćekić. On se zahvalio svim relevantnim akterima na nacionalnom nivou, a od donatora posebno je istakao Globalni fond za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije, kao snažnog partnera Crne Gore u realizaciji aktivnosti, koji, kako je rekao, kroz nansijsku, stručnu i tehničku pomoć značajno doprinosi unapređenju prevencije, tretmana i podrške osobama koje žive sa HIV-om.

-U periodu od 2022. do 2024. godine ova međunarodna organizacija pomoći će naše aktivnosti u ovoj oblasti sa 562.000 eura, a dobili smo i novu alokaciju sredstava za period od 2025. do 2027. godine u iznosu od 931.000 eura. Takođe, država je dobila

32

dodatnu podršku Globalnog fonda za odgovor na pandemiju COVID-19 kroz njihov globalni mehanizam za odgovor na COVID-19. U 2022. godina ta pomoć iznosila je preko 281.000 eura, a u 2023. godini 570.000 eura - istakao je Šćekić.

Na otvaranju konferencije, koja je ove godine posevećena održivosti nacionalnog odgovora na HIV/AIDS, izazovima u planiranju i sprovođenju, kao i na mogućnosti unaprjeđenja aktivnosti i intervencija u okviru tekućeg Nacionalnog HIV/AIDS Programa 2021-2023. godine i novog Nacionalnog Programa za period od 2024-2026. godine, govorili su i direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore dr Igor Galić, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje dr Vuk Kadić i predsjedavajuća Nacionalnog koordinacionog tijela za HIV/AIDS Biljana Zeković.

Dr Galić je podsjetio na istorijat nacionalnog odgovora na HIV u našoj zemlji koji, kako je rekao, datira još od 1985. godine kada je Crna Gora uvela program za HIV/AIDS kao dio programa bivše Republike Jugoslavije, četiri godine prije nego što je registrovan prvi slučaj HIV infekcije u Crnoj Gori. On je podsjetio i na činjenicu da je u našoj zemlji 2001. godine formirana Nacionalna komisija za AIDS sa ciljem koordinacije ukupnog multisektorskog odgovora na HIV/AIDS.

- Institut za javno zdravlje Crne Gore, od početka epidemije HIV-a, aktivno učestvuje u aktivnostima iz nacionalnog odgovora i predlaže, razvija i sprovodi mjere prevencije i kontrole koje su, na osnovu podataka iz uspostavljenog kompleksnog sistema nadzora nad HIV-om, u skladu sa trenutnim stanjem i potrebama - istakao je dr Galić i dodao da Institut aktivno pomaže sprovođenje tekućeg Granta za HIV/AIDS su nansiranog od strane Ministarstva zdravlja i Globalnog fonda.

Prema njegovim riječima, Institut u saradnji sa nevladinim organizacijama sprovodi redovne aktivnosti epidemiološkog i bio-bihejvioralnog nadzora nad HIV/AIDS-om, promocije besplatnog dobrovoljnog savjetovanja i testiranja na HIV, promocije testiranja na HIV u zajednici i brojne druge aktivnosti i intervencije na ovom polju.

Dr Kadić je istakao da je vrlo zahvalan organizatorima na prepoznavanju uloge Fonda za zdravstveno osiguranje u sistemu i podsjetio učesnike Konferencije na činjenicu da Fond u cjelosti nansira sve potrebe u oblasti HIV-a u smislu dijagnostike, tretmana i liječenja. Takođe je istakao značaj zdravlja kao najvećeg ljudskog resursa, ali i najvećeg ljudskog prava i pozvao da se više pažnje posveti smanjenju stigme i diskriminacije prema najranjivim, a prevashodno prema osobama koje žive sa HIV-om.

Predsjedica Nacionalnog koordinacionog tijela za HIV/ AIDS Biljana Zeković je istakla značaj rada ovog tijela, koje postoji od 2003. godine i podsjetila na rezultate koji su ostvareni.

- U posljednjih šest godina, od kada je Crna Gora ponovo uključena na listu zemalja koje su podobne za nansiranje od ovog značajnog donatora, zahvaljujući radu članova i članica NKT /CCM-a i Sekretarijata, uz podršku Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje, Crna Gora je dobila preko 1.1 milion eura za podršku uslugama prevencije i podrške namijenjenih ključnim populacijama u oblasti HIV-a.

Takođe, u periodu od 2020. godine do danas, Crna Gora je za potrebe nacionalnog odgovora na COVID-19 pandemiju dobila donacije od Globalnog fonda vrijedne nešto preko 900.000 eura, što su složićemo se značajna sredstva za naš zdravstveni sistem - istakla je Zeković.

19. april – Unaprjeđenje saradnje Fondova zdravstva Crne Gore i Srbije

Predstavnici Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje Srbije, posjetili su Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore.

U okviru posjete prof. dr Sanja Radojević Škodrić, direktorka RFZO Srbije se sastala sa dr Vukom Kadićem, direktorom Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore i njegovim saradnicima, u cilju jačanja saradnje i razmjene iskustava u upravljanju zdravstvenim fondovima.

Sastanak je bio prilika za razmjenu ideja i znanja u oblasti zdravstvenog osiguranja, te za diskusiju o mogućnostima za dalje unapređenje zdravstvenog sistema u obje zemlje.

20. april – Prof. dr Vildan Ertekin posjetila Institut za bolesti djece KCCG

Specijalista pedijatrije i supspecijalista dječijr gastroenterologije prof. dr Vildan Ertekin iz Atakent bolnice – ACIBADEM iz Turske, posjetila je Institut za bolesti djece (IBD) Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).

U pitanju je poznata profesorica sa velikim iskustvom u dijagnostikovanju i liječenju djece koju ne krase samo stručnost i posvećenost mališanima, već i nesebično prenošenje bogatog iskustva i znanja drugim kolegama.

Sa prof. Ertekin, na zadovoljstvo najmlađih pacijenata i njihovih roditelja, gastroenterolozi IBD-a imaju dugogodišnju uspješnu saradnju, što je krunisano posjetom koja je realizovana na njenu inicijativu.

Gastroenterolozi IBD-a su iskoristili priliku da obave konsultacije za naše zajedničke pacijente - mališane sa transplantiranom jetrom, kao i za one koji su na listi čekanja. U Crnoj Gori trenutno

33

imamo šestoro djece sa transplantiranom jetrom, dok je troje na listi čekanja, od kojih su dvije bebe uzrasta ispod godinu dana.

20. april - Crnogorski zdravstveni sistem sada pruža uslove ljekarima kao i razvijeni evropski centri

Ministar zdravlja, Dragoslav Šćekić, primio je dr Tamaru Svrkotu iz Pljevalja koja je kao jedan od najboljih studenata Medicinskog fakulteta u Beogradu, odlučila da se vrati i svoj radni angažman nastavi u Crnoj Gori iako je imala priliku da radi i usavršava se na prestižnoj klinici u Njemačkoj.

zbog toga donose odluke da rade u svojoj u zemlji.

- Primjer doktorke koja je odlučila da se zbog dobrih uslova vrati iz Njemačke i nastavi rad u rodnim Pljevljima, potvrda je nama, donosiocima odluka, da smo na pravom putu da zdravstvu vratimo ugled kakav zaslužuje - kazao je Šćekić.

27. april - Prihodi opština nijesu bili dovoljni za pružanje kvalitetnih usluga građanima tokom pandemije

Revizijom je konstatovano da Crna Gora još uvijek nije donijela Zakon o kriznom upravljanju koji bi obezbijedio cjelovito i jedinstveno normativno uređenje te oblasti

Sopstveni prihodi opština nisu bili dovoljni za pružanje kvalitetnih usluga građanima tokom pandemije koronavirusa, ocijenila je Državna revizorska komisija (DRI).

Ta institucija objavila je izvještaj Kooperativne revizije –revizije uspjeha Sopstveni prihodi opština u cilju pružanja kvalitetnih usluga građanima tokom pandemije.

Dr Svrkota je nakon završenih studija medicine na beogradskom univerzitetu, kao student sa visokim prosjekom ocjena zbog usavršavanja, ali i boljih uslova za rad otišla da radi u Njemačkoj.

- Trend odlaska ljekara zbog loših uslova u našoj zemlji bio je ideja vodilja mnogim mojim kolegama koji su napustili ili planirali da napuste zemlju. Najviše njih odlučilo se za Njemačku. I sama sam prošla kompletnu proceduru koja je podrazumijevala usavršavanje jezika, kao i mnogo drugih administrativnih postupaka koji nijesu nimalo jednostavni. Iskustvo koje sam tamo stekla je dragocjeno, ali danas mogu da kažem da ipak nije sve tako sjajno kako se priča i da naša zemlja, tačnije naš zdravstveni sistem, danas posjeduje odlične uslove za rad. U poslednje dvije godine uslovi za rad ljekara su značajno poboljšani, kako u pogledu zarada tako i drugih bene ta koj se mogu ostvariti kroz usavršavanje, ali i rješavanje stambenog pitanja po povoljnim uslovima – kazala je dr Svrkota.

Ona je istakla i kako se naši ljekari po znanju i vještinama ne razlikuju od onih koji rade u evrpskim zdravstvenim centrima, ali da imaju mnogo dostupnije aparate za dijagnostiku, pa im to olakšava svakodnevni posao.

- Raduje me da vidim da se i kod nas svakodnevno ulažu značajna sredstva u nabavku savremene opreme i modernizaciju zdravstvenih ustanova jer je to neophodno kako bi kompletan proces rada mogao biti na potrebnom nivou. I kada govorimo o listama čekanja, što se vidim, i ovdje često navodi kao zamjerka, moram da kažem, da su liste čekanja u tamošnjim klinikama mnogo duže. Čak sam iz svog okruženja imala slučaj da onkološki pacijent čeka pregled duže od četiri mjeseca. Ipak, za manji sistem kakav je naš, svi moramo podijeliti obaveze i odgovornosti od ljekara i medicinskog osoblja do pacijenata - poručila je dr Svrkota.

Ministar Šćekić je upozano doktorku sa svim aktivnostima i reformama koje se sporovode u sistemu zdravstva i posebno izrazio zadovoljstvo zbog toga što to prepoznaju mladi ljekari koji

Kolegijum DRI u sastavu: Zoran Jelić, rukovodilac Kolegijuma i dr Branislav Radulović, član Kolegijuma usvojio je konačni izvještaj na sjednici 26. aprila, a revizija je rađena u saradnji sa Vrhovnim revizorskim institucijama: Sjeverne Makedonije, Albanije, Poljske, Rumunije, Slovačke i Turske. Revizijom je konstatovano da Crna Gora još uvijek nije donijela Zakon o kriznom upravljanju koji bi obezbijedio cjelovito i jedinstveno normativno uređenje te oblasti.

- U skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti predviđeno je da u obezbjeđivanju i sprovođenju zaštite stanovništva od zaraznih bolesti pored ostalih državnih organa učestvuju i organi lokalne uprave. Međutim, s obzirom da je u Crnoj Gori zdravstvo centralizovano na državnom nivou, uloga opština u oblasti kriznog upravljanja u okviru vanrednih situacija u oblasti javnog zdravlja nije primarna i u mnogom je zavisna od hijerarhije/naredbi koje dolaze sa centralnog nivoa. Nedovoljnost resursa na lokalnom nivou, za složene izazove uzrokovane pandemijom COVID 19, ograničili su sposobnost postojećih kontrolnih mehanizama da ostvare svoju punu funkciju - saopšteno je iz DRI. Uprkos preduzetim aktivnostima opštinskih timova za zaštitu i spašavanje, revizijom je utvrđeno da je iznos sopstvenih prihoda lokalnih samouprava u 2020. godini, bio manji za 37.462.896,22 eura u odnosu na 2019. i manji za 39.295.263,65 eura u odnosu na 2021. godinu, dok su 19 od 24 opštine u Crnoj Gori ispod republičkog prosjeka razvijenosti (Cetinje, Bar, Danilovgrad, Nikšić, Žabljak, Plužine, Pljevlja, Kolašin, Ulcinj, Mojkovac, Bijelo Polje, Šavnik, Tuzi, Berane, Andrijevica, Rožaje, Gusinje, Plav, i Petnjica).

Takođe, indenti kovani su nedostatci u organizaciji sistema odgovora na pandemiju koronavirusa, sistemu nansiranja lokalnih samouprava, kao i potrebi unapređivanja digitalizacije usluga opština i korišćenju stečenih iskustava u budućim krizama. Nalazi revizije ukazuju, dodaju iz DRI, da bi opštine na osnovu stečenih iskustava trebalo da osmisle i učine operativnim planove za oporavak nakon krize koji bi poslužili kao valjana osnova za odgovor na krizu i obezbijedili stabilnost i kontinuitet poslovanja u budućim kriznim situacijama.

Konačan izvještaj o reviziji uspjeha Sopstveni prihodi opština u cilju pružanja kvalitetnih usluga građanima tokom

34

pandemije dostavljen je Vladi, skuštinskom Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje, kao i Zajednici opština Crne Gore.

27. April - Održana Nacionalna

konferencija imunizacije

Institut za javno zdravlje Crne Gore, u saradnji sa UNICEF-om i uz podršku Ministarstva zdravlja organizuje “Nacionalnu konferenciju imunizacije”, koja traje do 29. aprila, a povodom Evropske sedmice imunizacije koja se obilježava od 24. do 30.aprila ove godine.

Brajović, podsjetila je da vakcinacija predstavlja veličanstven trijumf nauke, partnerstva i javnog zdravlja nad oboljenjima i smrću. Prema njenim riječima ”Svake godine, zahvaljujući vakcinama sačuvamo vise od 3 miliona života u svijetu. Uprkos ovim impresivnim rezultatima, dok se borimo sa posljedicama pandemije, svjedocimo daljem urušavanju povjerenja u vakcine i nauku, daljem padu obuhvata vakcinacijom u evropskom regionu SZO.” Ona je dodala da prema SZO procjenama, samo u toku 2021.god., više od 21 milion mališana širom svijeta propustilo je bar jednu vakcinu. Ove alarmantne trendove, koji su nažalost veoma izraženi u Crnoj Gori, moguće je preokrenuti kroz široko partnerstvo, saradnju na svim nivoima i kontinuirano insistiranje na dvosmjernom dijalogu utemeljenom na nauci, zaključila je dr Brajović.

Pored domaćih stručnjaka iz oblasti imunizacije na konferenciji učestvuju eminentni stručnjaci iz regiona, kao i predstavnici institucija iz različitih oblasti društvenog života, kako bi zajednički djelovali i promovisali vakcinaciju kao jednu od najdjelotvornijih i najisplativijih zdravstvenih intervencija za postizanje optimalnog zdravlja cijelog društva.

27. april - U KCCG se rutinski radi molekularno testiranje kolorektalnih karcinoma

Nacionalna konfenrecija o imunizacijama dio je zdravstvene inicijative koju sprovodi Ministarstvo zdravlja i nacionalni partneri uz podršku EU i UNICEF-a.

Cilj ove inicijative je da podrži Crnu Goru da se e kasno izbori s pandemijom koronavirusa te da istovremeno ojača program rutinskih imunizacija kako bi se izbjegle epidemije bolesti koje se mogu spriječiti vakcinama.

Na samom početku prisutnima se obratio ministar zdravlja Dragoslav Šćekić, koji je poručio da je i ove godine cilj održavanja skupa dodatno podizanje svijesti stanovništva o važnosti vakcina u prevenciji bolesti, zaštiti zdravlja, kao i obezbjeđivanje dugog i kvalitetnog života za sve stanovnike naše države.

Šćekić je kazao kako je Ministarstvu zdravlja jedan od vodećih prioriteta da svako dijete i svaka odrasla osoba dobije pravovremenu i adekvatnu zaštitu kroz vakcinaciju. On je pozvao sve institucije i organizacije da podrže nacionalne programe vakcinacije, a cjelokupnu populaciju na odgovornost i zajedništvo u globalnoj borbi protiv zaraznih bolesti.

Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore, dr Igor Galić istakao je: “Evropsku sedmicu imunizacije i ove godine obilježavamo u cilju podizanja svijesti građana o povećanju obuhvata vakcinacijom. Imunizacija predstavlja jednu od najvažnijih javnozdravstvenih intervencija. Rezultat u sprovođenju imunizacije možemo mjeriti brojem sačuvanih života, obzirom da imamo djelotvorne i bezbjedne vakcine.

Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander podsjetio je da je problem niskih stopa imunizacije prisutan u Crnoj Gori već deset godina. Niska stopa imunizacije je crveni alarm, jer se njene posljedice mogu mjeriti dječijim životima, tako da će za UNICEF ovo pitanje nastaviti da bude prioritet. Santander je pozdravio nedavne napore Ministarstva zdravlja, Instituta za javno zdravlje, pedijatara i sestara u domovima zdravlja da se ubrza imunizacija djece.

Še ca SZO Kancelarije u Crnoj Gori, dr sci med Mina

PCR laboratorija Centra za patologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) uspješno je uvela novu dijagnostičku metodu za testiranje onkoloških pacijenata. Nakon dugogodišnjeg zalaganja i istrajnosti zaposlenih Centra za patologiju, obavjestili su javnost, da se u najmlađoj laboratoriji KCCG-a od sada rutinski izvodi KRAS i NRAS testiranje. U pitanju je molekularno testiranje kod određene grupe pacijenata sa kolorektalnim karcinomom (rak debelog crijeva). Važno je znati da se dijagnostika ne sprovodi kod svih pacijenata sa kolorektalnim karcinomom već samo kod onih kod kojih, na osnovu jasne medicinske indikacije, testiranje predloži nadležni konzilijum.

- Molekularnim testiranjem dobijaju se informacije o izmjenama u genetskom materijalu tumorskih ćelija što omogućava adekvatniji i e kasniji personalni terapisjki pristup u liječenju. Ovim analizama zaokružili smo dugogodišnju borbu da se putem najsavremenijih tehnika omogući najbolja individualna terapija onkološkim pacijentima.

Moramo istaći da smo za realizaciju ovog projekta, pored pune podrške menadžmenta, imali i veoma važnu podršku raznih kompanija i korporacija u vidu donacija neophodnih testova – istakli su iz KCCG.

PCR laboratorija počela sa radom sredinom septembra 2021. godine kada je najavljeno da će, pored testiranja na koronavirus, visokotehnološka laboratorijska oprema omogućiti uvođenje testiranja onkoloških pacijenata.

- Ovo je tek početak savremene molekularne dijagnostike u našoj ustanovi jer uskoro slijedi uvođenje ovog vida dijagnostike kod onkoloških pacijenata sa malignim oboljenjima drugih organa čime se ujedno zaokružuje i uvodi personalizovana medicina kao najsavremeniji imperativ moderne medicine – istakli sui z KCCG.

Sa ponosmo ističu da KCCG čini još jedan iskorak u crnogorskoj medicini, posebno jer će se sada ove analize, umjesto u inostranstvu, obavljati u Crnoj Gori. Ovim činom će značajno unaprijediti i podići nivo zdravstvene zaštite crnogorskiim osiguranicima.

35

- S obzirom na to da je KCCG nastavna baza Medicinskog fakulteta u Podgorici, molekularnim testiranjem tumora omogućiće se naučnicima naše ustanove učešće u velikom broju naučnoistraživačkih projekata. Takođe se, osim proširenju indikacija za čitav niz raznih oboljenja, otvaraju i druge mogućnosti za razvoj medicine, brojnih novih stručnih i naučnih projekata i konačno veoma važnu međunarodnu saradnju.

28. april - Zaključen Memorandum o poslovno-tehničkoj saradnji između DZ Podgorica i Uprave za izvršenje krivičnih sankcija

Potpisan je sporazum između direktora Doma zdravlja Glavnog grada prim. dr Danila Jokića i v.d. direktora UIKS-a Rada Vojvodića o saradnji u oblasti zdravstva, a ugovor se zaključuje na neodređeno vrijeme.

akciji i na taj način pokažu društvenu odgovornost i daju svoj doprinos smanjenju in acije i poboljšanju životnog standarda građana.

28. april - Raste interesovanje za

HPV vakcinaciju u DZ Tivat

U Tivtu raste interesovanje za HPV vakcinaciju, saopšteno je iz Doma zdravlja Tivat.

- Interesovanje roditelja da svoje djevojčice zaštite od pojave ozbiljnih oboljenja koje izaziva humani papiloma virus (HPV) u Tivtu je iz nedjelje u nedjelju sve veće. Nakon stalnih apela ljekara Doma zdravlja Tivat, organizovanja javnih tribina i edukativnih predavanja, ali i neposrednog razgovora pedijatara sa roditeljima, sve veći broj djece na nedjeljnom nivou prima HPV vakcinu, a do sada je imunizovana 81 djevojčica sa područja Opštine Tivat - ističe se u saopštenju.

Iz Doma zdravlja Tivat su dodali da imunizaciju protiv humanog papiloma virusa sprovode, u okviru Programa HPV vakcinacije u Crnoj Gori, koji su pokrenuli Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje.

- Ciljna grupa su djevojčice od devet do 14 godina, jer je to period kada je najbolje primiti vakcinu i kada je imunološki odgovor najadekvatniji da odreaguje na vakcinu i da u stvori imunitet na vrijeme - piše u sapštenju.

Dom zdravlja Titvat poručuje da je cilj ovog programa prevencija obolijevanja od karcinoma grlića materice ili otkrivanje bolesti u ranoj fazi kada je mogućnost izlječenja značajno veća.

Memorandum o saradnji je usaglašen na osnovu obostrano iskazanog interesa da se uspostavi saradnja na bazi jednakosti, reciprociteta i zajedničke koristi, na osnovu obostrano iskazanog interesa. Principi na kojima će se zasnivati su principi partnerstva, transparentnosti, odgovornosti, međusobnog informisanja.

Razlog potpisivanja memoranduma je saradnja na edukaciji kadrova angažovanih u Domu zdravlja i UIKS- u, zajednickog učešća u izradi i prijavi projekata u cilju unaprjeđenja kvaliteta zdravstvene zaštite, upućivanje ljekara i srednjeg medicinskog kadra na ispomoć u slučaju potrebe obje strane i dr.

Primjenom ovog memoranduma će se unaprijediti saradnja ove dvije ustanove u oblasti zdravstva, razmjenjivaće se informacije, eksperti i zdravstveni profesionalci, ojačaće se zdravstveni kapaciteti i proširiće znanja u oblasti medicine.

28. april - Akciji Stop inflaciji pridružilo se još 14 apoteka

Akciji Stop in aciji, priključilo se još 14 apoteka, u kojima će građani do 30. juna moći da kupe određene ljekove, suplemente i hranu za bebe po povoljnijim cijenama.

Uz prvobitnih 206 apoteka, akciji su se priključile sljedeće apoteke: Maxima, Vita i Vita plus, Vigor, Iva pharm, Farmedika i Stari grad.

U dogovoru sa predstavnicima ZUA Montefarm i lancima privatnih apoteka, Ministarstvo zdravlja se priključilo akciji Stop in aciji, koju je pokrenulo Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma.

Ministarstvo zdravlja poziva i ostale apoteke da se priključe

- HPV vakcina je bezbjedna i djelotvorna, preventivno djeluje u 99 % slučajeva, što je veoma značajno, s obzirom na činjenicu da je karcinom grlića materice, koji uzrokuje HPV, jedna od najčešćih malignih bolesti kod žena - kazali su iz DZ Tivat.

Dom zdravlja Tivat još jednom poziva roditelje da vakcinišu svoju djecu i na taj način ih na vrijeme zaštite od HPV infekcija i njihovih posljedica.

- Roditelji djevojčica koje pripadaju ciljnoj grupi mogu se informisati o imunizaciji u Dječjem dispanzeru ili zakazati pregled i vakcinaciju svog djeteta kod pedijatra na broj telefona: 067/ 059-948 – istakli su u saopštenju.

29. april - Usluge medicine rada

ponovo na državnom budžetu

Novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, koji je pripremljen i u proceduri je usvajanja, između ostalog, predviđeno je vraćanje medicine rada na državni budžet, kako bi se ojačali kadrovski kapaciteti i unaprijedio kvalitet usluga u ovoj oblasti. Takođe, novim zakonskim tekstom omogućiće se građanima da o trošku države određena profesionalna oboljenja dokazuju u referentnim centrima iz regiona u ovoj oblasti medicine.

- I danas kada se obilježava Svjetski dan zaštite i zdravlja na radu, naglašavamo da je prioritet Ministarstva zdravlja reforma zdravstvenog sistema sa sveobuhvatnijom organizacijom pružanja kvalitetnih zdravstvenih usluga na svim nivoima zdravstvene zaštite, što je i nametnulo potrebu donošenja novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti – saopštili sui z ministarstva.

Novim zakonskim rješenjima sistem zdravstvene zaštite biće organizovan na način da obezbijedi prvenstveno dostupniju zdravstvenu zaštitu stanovništvu, bolju organizaciju, povezanost

36

i funkcionisanje sistema zdravstvene zaštite po svim nivoima, kao i njegovu teritorijalnu raspoređenost, te usklađeno djelovanje javnog i privatnog sektora, na način što se u zdravstveni sistem uvodi i mogućnost pružanja usluga zdravstvene zaštite putem privatne prakse.

Konkretno u oblasti medicine rada, usvajanjem novog zakona o zdravstvenoj zaštiti, ljekarske preglede radi utvrđivanja radne sposobnosti zaposlenih, obavljaće doktor medicine, specijalista medicine rada i doktor medicine druge specijalnosti, na osnovu kojih će doktor medicine specijalista medicine rada sačinjavati izvještaja o izvršenom zdravstvenom pregledu zaposlenog.

Ovaj izvještaj će sadržati nalaz i mišljenje o radnoj sposobnosti, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita i zdravlje na radu.

30. april - Apel na vakcinaciju MMR vakcinom

Institut za javno zdravlje Crne Gore još jednom upućuje apel roditeljima i starateljima da vakcinišu svoju djecu MMR vakcinom.

Po prijavi nadležnih službi Institutu za javno zdravlje Crne Gore, da je epidemiološkim nadzorom nad novopotvrđenim slučajem obolijevanja od malih boginja u Srbiji, utvrđeno da je oboljela osoba u periodu inkubacije boravila na teritoriji Crne Gore, obavještene su sve nadležne institucije u Crnoj Gori u skladu sa nacionalnim i međunarodnim protokolima i za sada ne postoji prijava sumnje na obolijevanje od malih boginja u Crnoj Gori povezanih sa ovim slučajem, saopštili su iz IJZ.

Takođe, sprovedene su sve neophodne protivepidemijske mjere prema oboljelom i kontaktima, u cilju spriječavanja i suzbijanja širenja pomenute zarazne bolesti.

Epidemija malih boginja u susjednim državama je još uvjek niskog inteziteta ali svaki novi potvrđeni slučaj obolijevana iziskuje dodatni alarm za sve roditelje u Crnoj Gori koji još uvjek nijesu zaštitili svoju djecu od obolijevanja.

Takođe, usljed povećanog kretanja putnika u periodu praznika i predstojeće ljetnje sezone, povećava se i mogućnost transmisije virusa, što predstavlja poseban oprez obzirom na niske obuhvate MMR vakcinom u Crnoj Gori.

- Niska stopa stope imunizacije djece MMR vakcinom može voditi samo ka novoj epidemiji među najugroženijima, a ovog puta to bi bila djeca. Stoga vjerujemo da ćemo uz pomoć roditelja uspjeti da spriječimo epidemiju malih boginja u našoj zemlji i sačuvamo zdravlje najmlađih članova našeg društva - kazali su iz IJZ.

30. april - Nijedna kategorija osoba s invaliditetom nema adekvatan pristup zdravstvenoj zaštiti

Zdavstveni radnici u Crnoj Gori treba da prođu set edukacija i treninga o modelima pristupa invaliditetu i postupanju s osobama s invaliditetom (OSI), uključujući i osobe sa neurorazvojnim spektrom oštećenja, smatraju u Udruženju mladih sa hendikepom (UMHCG).

Direktorica UMHCG-a Marina Vujačić rekla je da nijedna kategorija osoba s invaliditetom nema adekvatan pristup zdravst-

venoj zaštiti, uključujući obim prava, raspon i kvalitet usluga.

- Tako da adekvatnu zdravstvenu zaštitu nemaju ni osobe sa neurorazvojnim spektrom oštećenja - kazala je Vujačić agenciji MINA.

Ona je podsjetila da je Crna Gora još 2009. godine ratikovala Konvenciju Ujedinjenih nacija (UN) o pravima OSI, koja, između ostalih, garantuje i pravo na zdravstvenu zaštitu i habilitaciju i rehabilitaciju, uključujući ranu identi kaciju i intervenciju oštećenja.

-To se u Crnoj Gori ne radi uvijek i u adekvatnoj mjerisaopštila je Vujačić.

Kako je istakla, upravo od rane identi kacije i intervencije često zavisi i kasniji kvalitet i raspon zdravstvenih usluga.

Vujačić je navela da je prije svega neophodno usvojiti sveobuhvatan Protokol o pružanju zdravstvene zaštite OSI koji bi se primjenjivao u svim zdravstvenim ustanovama i na svim nivoima zdravstvene zaštite.

- Osim toga, neophodno je da svi zdravstveni radnici i zaposleni u zdravstvu prođu set edukacija i treninga o modelima pristupa invaliditetu i postupanju s OSI, uključujući i osobe sa neurorazvojnim spektrom oštećenja - navela je Vujačić.

Ona je rekla da, potom, zdravstvene ustanove, oprema i servisi u zdravstvu moraju biti na najvećem nivou dostignuća i razvoja, moderni i pristupačni za korišćenje svim kategorijama OSI.

To, kako je pojasnila Vujačić, uključuje zičku, arhitektonsku i pristupačnost informacija, komunikacija, tehnologija i sistema, ali i lako razumljivi i jednostavan jezik i model pristupa invaliditetu zasnovan na ljudskim pravima na koji se Crna Gora obavezala kao potpisnica Konvencije.

- Nakon toga, vjerujem, došlo bi do promjene pristupa i odnosa prema djeci od najranijeg uzrasta i OSI, uključujući i blagovremeno i potpuno informisanje o stanju i predloženim intervencijama, kao i posljedicama tih intervencija i o alternativama - rekla je Vujačić.

Iz Ministarstva zdravlja prethodno su agenciji MINA kazali da će Strategija za rani razvoj, koja predviđa reformu Centra za autizam u Centar za rani razvoj, dodatno unaprijediti oblast zdravstvene zaštite osoba sa neuro-razvojnim poremećajima. Predviđene reforme, kako su tada pojasnili, podrazumijevaju objedinjavanje odgovora resora zdravlja, prosvjete i rada i socijalnog staranja, koji će raditi na ranim intervencijama, a naročit akcenat će biti stavljen na psihološkoj podršci roditeljima.

Prema riječima Vujačić, praksa je pokazala da je reforma Centra za autizam neophodna.

- A stvari na koje smo ukazivali na samom početku najave njegovog osnivanja su se, nažalost, ispostavile tačnim. Centar za autizam je upravo pokazao sve slabosti zdravstvenog sistema iako sam ubijeđena da se uprava i većina zaposlenih apsolutno trudila da pruži svoj maksimum - ocijenila je Vujačić.

Ona je rekla da je izostala kontinuirana i neophodna podrška različitih institucija sistema i cijele države, uz prevelika očekivanja roditelja i porodica, koja su logična i opravdana, ali nerijetko dovedu do neracionhalnih ponašanja.

- Nije dovoljno samo otvoriti ustanovu i zaposliti ili na drugi način angažovati neophodni kadar, nego je neophodno mnogo više i drugačije od same faze planiranja do realizacije, a to je u konkretnom izostalo - istakla je Vujačić. Agencija MINA

37

ZANIMLJIVOSTI

Miris ruže pomaže kod pamćenja i učenja

Mozak stalno donosi odluke i ltrira informacije. Šta dospijeva u čovekovu dugoročnu memoriju, a šta ne? „Tu miris stupa na scenu“, kaže neurobiolog dr Jirgen Kornmajer sa Frajburškog instituta za granične oblasti psihologije i psihičke higijene.

U studiji čiji su rezulati publikovani u stručnom magazinu Nature učesnici su dobili zadatak da uče japanske riječi. Tri dana su učili ukupno 40 riječi. Svih 165 ispitanika dobili su pakovanje mirisa, samo što je kod polovine miris zaista bio unutra, a kod drugih ne. Oni ispitanici koji su učeći mirisali ruže te noću takođe udisali taj miris, imali su više uspjeha na testu – znali su više riječi. Kada su grupe upoređene, pokazalo se da je ona grupa koja je učila uz miris ruže, mogla da zapamti 8,5 odsto više riječi.

- Kada nešto učimo, uvijek se radi o kontekstu – kazao je prof. dr Kornmajer. Pritom bi prema njemu mirisi mogli da igraju određenu ulogu.

Riječi se pri učenju povezuju sa mirisom. Mozak bolje pamti riječi i bolje ih se sjeća na testu. Zato su učesnici mirisali ružin miris tokom testa. Mozak brže pronalazi informaciju koja je povezana sa mirisom, u ovom slučaju stranu riječ.

Mirisi posebno snažno aktiviraju mozak, to je pokazalo skeniranje mozga u ranijim eksperimentima. Hipokampus koji je u mozgu posrednik između kratkoročnog pamćenja i dugoročne memorije aktivira se mirisima.Teorija kaže da se tako dobijene informacije urežu dublje u dugoročnu memoriju.

I tokom sna se odlučuje šta će mozak da zapamti. Ranija istraživanja u laboratorijskim uslovima pokazala su da mozak u fazi dubokog sna preuređuje barem dio onoga što je upamćeno i odlučuje koje informacije idu u dugoročnu memoriju. Dakle sadržaj naučenog toga dana uz isti miris trebalo bi da ponovo aktivira mozak kada se rekapitulira ono što je doživljeno i naučeno.

- Tada se povećava vjerovatnoća da će sadržaj učenja ponijeti sa sobom u procesu konsolidacije - kaže prof. dr Kornmajer. Teza naučnika glasi – ako je mozak već povezao informaciju sa mirisom tokom dana, noću sam taj miris može pomoći da se ona uskladišti u dugotrajnoj memoriji. Jer, aktiviraju se iste nervne ćelije koje su se već aktivirale u budnom stanju tokom učenja. Drugi naučnici su do sada u svojim laboratorijama puštali miris samo u fazi dubokog sna, da ne bi remetili ostale faze.

- Ali možemo da prezentujemo miris cijele noći i on ipak funkcioniše – istakao je neurobiolog. On dodaje da je ovo prvi put da je miris upotrijebljen izvan laboratorija, u kućnim uslovima. Učesnici frajburške studije su učili kod kuće, a ne, kao inače, u posebnim prostorijama istraživačkog tima. To znači da je primjena u svakodnevici moguća.

Jasno je da miris samo podržava proces. Niko ne može da se odrekne truda učenja. Ali miris pomaže u e kasnosti. Zašto baš miris ruže? Najveći broj istraživanja je upotrebljavao baš taj miris.

- To je slučajnost, tako je bilo u prvobitnom istraživanju. Ali ja sam čvrsto uvjeren da i drugi mirisi funkcionišu. To tek treba da se pokaže u budućim istraživanjima – istakao je prof. dr Kornmajer. Dojče vele

Vrijeme obroka je ključno za održavanje kilaže i energije

Vrijeme kada jedete vaše dnevne obroke može imati značajan uticaj na vaš organizam, a novo istraživanje je pokazalo da konzumiranje hrane kasnije u danu povećava glad, a istovremeno smanjuje količinu energije koja se koristi dok ste budni.

Konzumiranje obroka svaki dan u isto vrijeme može biti priličan izazov. Međutim, važno je voditi računa o tome kada jedete kako biste osigurali da vaše tijelo ostane što zdravije.

U studiji u kojoj je učestvovalo 20 osoba objavljenoj u Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism, otkriveno je da su oni koji su večerali u 21 sat u odnosu na one koji su jeli u 18 sati imali viši nivo šećera u krvi sljedećeg jutra, zajedno sa manje oksidacije masti. Druga studija, objavljena u Nutrients, otkrila je da kasna većera može uticati na vaš gubitak težine jer sposobnost

vašeg tijela da sagorijeva kalorije može biti niža noću nego tokom dana.

Povrh ovog prethodnog istraživanja, nova studija je takođe otkrila da kasna večera može uticati na vaš metabolizam i hormone gladi, što zauzvrat sprječava gubitk težine.

U novoj studiji koja je objavljena u Cell Metabolism, istraživači su sproveli unakrsno ispitivanje koje je sagledalo učinak koji je kasnije konzumiranje hrane imalo uticaja na glad, kao i na debljanje i gubitak težine. Otkrili su da kasni obroci povećavaju glad, a istovremeno smanjuju količinu energije koja se koristi dok ste budni. U stvari, ukoliko jedete četiri sata kasnije nego što ste navikli, možete uticati na vaš apetiti, sagorijevanje kalorija, kao i na skladištenje masti i potencijalni gubitak težine. Redovan interval obroka od 3 do 4 sata je i dalje idealan za održavanje šećera u krvi na normalnim vrijednostima. Osim pravilnog rasporeda obroka, najbolji način da smršate (ili spriječite rizik od gojaznost) je da imate dobro izbalansiranu ishranu u redovnim, dosljednim intervalima. Klix.ba

38

IZ MEDICINE

Zašto muškarci žive kraće od žena

Muškarci u prosjeku žive nekoliko godina kraće od žena, ali se ne zna zašto. Sada se analizira uticaj Y-hromozoma, koji starenjem nestaje kod nekih muškaraca, čini ih podložnijim bolestima i možda im skraćuje život.

Prema podacima njemačkog zavoda za statistiku, očekivani životni vijek muškaraca i žena je u stalnom porastu tokom posljednjih nekoliko decenija, ali jedna razlika ostaje: muškarci u prosjeku i dalje umiru oko pet godina ranije od žena. Slično je širom svijeta. Mogući razlog za to bi mogao biti Y-hromozom.

Takozvani X-hromozomi i Y-hromozomi su dio genetskih informacija u ćelijama našeg tijela. Žene u svojim ćelijama obično imaju dva X-hromozoma, dok muškarci imaju jedan X-hromozom i jedan Y-hromozom. „Muški“ hromozom je znatno manji od X-hromozoma i osigurava razvoj muških polnih karakteristika u embrionu. Međutim, starenjem, tokom ćelijske deobe Y-hromozom može da nestane. To je već neko vrijeme poznato u stručnim krugovima. Ta mutacija nije sasvim bezopasna, objašnjava kardiolog dr Andreas Cajer, koji istražuje ovu temu u Univerzitetskoj bolnici u Frankfurtu.

- U posljednje dvije ili tri godine bilo je studija koje su pokazale da se gubitkom ovog hromozoma, češće pojavljuju kardiovaskularne bolesti, Alchajmerova bolest, dijabetes kao i klasična bolest makularne degeneracije povezane sa starenjem, dakle lagani gubitak vida – kazao je dr Cajer.

Nadovezujući se na to, postavlja se pitanje: Kako je to moguće?

- Krvne ćelije su posebno pogođene. Gubitak Y-hromozoma javlja se prvenstveno u ćelijama koje formiraju krv, koje svakog dana proizvode milijarde krvnih zrnaca u koštanoj srži. Ako takva krvna matična ćelija izgubi Y-hromozom, neće ga imati ni svi njeni potomci, a često baš takve proizvode čak i više novih krvnih zrnaca od drugih – objasnio je dr Cajer.

Prema njegovim riječima, ovom mutacijom je pogođeno oko 40 odsto muškaraca starijih od 70 godina, dok je to svega oko pet odsto 45-godišnjaka.

Međutim, ne gube sve krvne matične ćelije Y-hromozom - nego se stvara takozvani mozaik ćelija sa različitim oblicima genetskih informacija. Danas.rs

Eksperimentalna vakcina protiv raka liječi i sprječava rak mozga

Eksperimentalna vakcina protiv raka koju su naučnici iz Brigham and Women’s Hospital razvili istovremeno pomaže u eliminaciji postojećih tumora i djeluje kao vakcina protiv raka kako bi spriječila ponovnu pojavu tumora. Istraživači procjenjuju da je u 2022. kod više od 13.000 Amerikanaca dijagnostikovan glioblastom (vrsta raka mozga). Dodatno istraživanje pokazuje da stopa dijagnoza glioblastoma raste.

Trenutno ne postoji lijek za glioblastom. Opcije liječenja uglavnom uključuju kombinaciju operacije, zračenja i hemoterapije kako bi se usporio rast tumora.

Naučnici su nedavno prikazali obećavajuće rezultate testirajući novu terapiju na mišjem modelu glioblastoma. Studija je nedavno objavljena u časopisu Science Translational Medicine.

Tokom proteklih nekoliko godina, sprovedeno je mnogo istraživanja o vakcinama protiv raka. Postoje dvije glavne vrste i sprječavanje njegovog ponovnog pojavljivanja.

Slično vakcinama koje se primjenjuju protiv gripa ili COVID-19, vakcine protiv raka funkcionišu tako što uče imunološki sistem tijela da identi kuje i uništi potencijalno štetne ćelije. Trenutno postoje dvije vakcine za prevenciju raka koje je odobrila

pembrolizumab za liječenje raka bešike, sipuleucel-T za liječenje talimogene laherparepvec za liječenje melanoma.

U toku su istraživanja za razvoj vakcina protiv raka dojke, kolorektalnog karcinoma, raka pluća i leukemije.

Nova studija koristila je mišji model glioblastoma kako bi testirala eksperimentalnu ćelijsku terapiju koja je sposobna da eliminiše postojeće ćelije tumora raka i da pomogne da se tumori ponovo ne formiraju.

– Naš tim je slijedio jednostavnu ideju: da uzme ćelije raka i transformiše ih u ubice raka i vakcine – kazao je dr Khalid Shah, direktor Center for Stem Cell and Translational Immunotherapy (CSTI) i potpredsjednik istraživanja u Odjeljenju za neurohirurgiju u Brigham and Women’s Hospital fakultetu na Harvard Medical School i Harvard Stem Cell Institute ove studije.

– Koristeći genski inženjering, mi prenamjenjujemo ćelije raka da bismo razvili terapeutsko sredstvo koje ubija ćelije tumora i stimuliše imuni sistem da uništi primarne tumore i spriječi rak – objasnio je dr Shah.

Kako kažu naučnici, ova ćelijska terapija jedinstvena je po tome što koristi žive tumorske ćelije, dok većina vakcina protiv raka koristi neaktivne tumorske ćelije. Telegraf.rs

39

REGION

04. april - Država će nastaviti da podstiče rađanje djece - Srbija

Vlada Srbije će se truditi da u narednom periodu održi kontinuitet podrške rađanju djece kao i kroz direktne subvencije za ljude koje imaju djecu, jer je porodica garant opstanka društva i države, poručila je premijerka Srbije Ana Brnabić na prvoj nacionalnoj konferenciji o porodici Srbija – naša porodica.

Ona je navela da sve što država radi kroz povećanje plata i penzija, otvaranje novih radnih mjesta i drugih ulaganja nema smisla ukoliko se ne učini nešto da se veći broj djece rađa i time obezbijedi da Srbija opstane i bude jača.

- Investiranje u zdravstvo, nove škole, kulturu i podizanje Srbije, to nema nikakvog smisla ukoliko ne učinimo nešto da nas ima više i time obezbijedimo da Srbija opstane i da u budućnosti bude jača, a ključ toga je u broju rođene djece i jačini naših porodica.

Sve što mi kao Vlada Srbije radimo je u stvari pronatalitetna politika - poručila je Brnabić.

Navela je da su sve pronatalitetne mjere koje država donosi kao direktnu podršku rađanju, poput subvencije za stanove i davanje novca za prvo, drugo, treće i četvrto dijete samo bonus i da su najvažnije aktivnosti države na poboljšanju kvaliteta života građana jer će to doprinijeti i većem rađanju djece.

- Ako budemo imali bolji kvalitet života imaćemo sve više djece. Trudićemo se da kao Vlada održimo kontituitet sve većeg ulaganja i u sisteme podrške direktne subvencije za ljude koji imaju djecu – istakla je Brnabić.

Podsjetila je da je od 1. januara roditeljski dodatak povećan za rođenje prvog, drugog, trećeg i četvrtog deteta. Ukazala je i da država pruža podršku građanima da se ostvare kao roditelji kroz vantjelesnu oplodnju, podsjećajući da su ta prava proširena od 2018. godine, a prošle godine tri puta uvođenjem neograničenih pokušaja vantjelesne oplodnje za prvo dijete, povećanjem broja pokušaja za drugo dijete, podizanje starosne granice za žene sa 43 na 45 godina života. Tanjug

04. april - Obilježen Svjetski dan autizma - Srbija

Kulturno – umetničkim programom priređenim u Galeriji Kuće Đure Jakšića u organizaciji Udruženja za pomoć osobama sa autuzmom i agencije Teki art, uz podršku Grada Kragujevca, obilježen je Svetski dan autizma. Članovi Udruženja studenata sa hendikepom Kragujevac održali su edukativnu prezentaciju Osobe sa hendikepom koje su mijenjale svijet.

Manifestaciji je u ime grada prisustvovala dr Gordana Damnjanović, članica Gradskog vijeća za zdravstvo i socijalnu zaštitu, Jelena Milivojević, lokalni ombudsman sa saradnicima, predstavnici resornih službi i institucija, članovi udruženja i prijatelji.

Udruženje za pomoć osobama sa autuzmom Kragujevac

ove godine dio je kampanje Izgradimo inkluzivno društvo za osobe sa autizmom koja je u okviru regionalnog projekta Jačanje otpornosti starih osoba i osoba sa invaliditetom tokom COVID – 19 i budućih katastrofa. Za realizaciju projekta potpisan je Memorandum o razumijevanju sa Crvenim krstom Srbije koji koordinira aktivnosti u regionu, a uz podršku Evropske unije i Austrijske razvojne agencije.

Cilj kampanje i projekta je osvrt na dosadašnji napredak u zajednici za osobe sa autizmom, ali i na rad koji predstoji na poboljšanju života osoba sa autizmom i njihovih porodica.

Od početka aprila, nizom aktivnosti u Kragujevcu je obilježen datum kojim se skreće pažnja javnosti na osobe sa autizmom. U Delta parku otvoren je humanitarni štand sa radovima osoba sa autizmom. U znak podrške plavom bojom bili su osvijetljeni spomenik Kristalni cvijet u Šumaricama, Kuća Đure Jakšića i nekadašnji hotel Dubrovnik i zgrada Osnovne škole Rada Šubakić u Gruži. Glassumadije.rs

06. april - Novi investicioni ciklus u oblasti zdravstva - Srbija

- Pokrajinska vlada izdvojila je, preko Sekretarijata za zdravstvo, gotovo dvije milijarde dinara za nansiranje i su nansiranje izgradnje, održavanja i opremanja 70 zdravstvenih ustanova u AP Vojvodini - izjavio je predsjednik Pokrajinske vlade Igor Mirović prilikom uručenja ugovora predstavnicima tih ustanova, ističući da je to nastavak kontinuiranog ulaganja u sve zdravstvene institucije, što je jedan od prioriteta Pokrajinske vlade.

- To potvrđuje i podatak da je do sada, za gotovo sedam godina, za infrastrukturne radove i nabavku medicinske i nemedicinske opreme, iz pokrajinskog budžeta izdvojeno više od 21,8 milijardi dinara - naglasio je Mirović i naveo da je Pokrajinska vlada, zajedno sa upravama instituta, bolnica i domova zdravlja, radila na stvaranju boljih uslova za rad zaposlenih i liječenje pacijenata.

40

Univerzitetskom kliničkom centru Vojvodine usmjereno je ukupno 371,7 miliona dinara za nabavku, između ostalog, ultrazvučnog aparata premijum klase, so versku i hardversku nadogradnju sistema magnetne rezonance za Centar za radiologiju, kao i za dva digitalna RTG aparata, što će UKCV omogućiti najprecizniju dijagnostiku, a biće nabavljena i dva sanitetska vozila.

Institutu za zdravstvenu zaštitu djece i omladine Vojvodine – Dječjoj bolnici biće omogućena nabavka 10 novih inkubatora, 15 pacijent-monitora, dva neonatalna respiratora, jednog specijalnog vozila za transport novorođenčadi i druge opreme u ukupnoj vrijednosti od gotovo 87 miliona dinara.

Institut za plućne bolesti Vojvodine u Sremskoj Kamenici dobiće, pored nove medicinske opreme, automatizovani sistem za brzu i pouzdanu identi kaciju mikroorganizama, kao i sredstva za adaptaciju dijela Dispanzera za plućne bolesti u Novom Sadu i za izradu projektno-tehničke dokumentacije za adaptaciju i rekonstrukciju dijela prostora Instituta. Ukupna vrijednost ugovora za ovaj institut iznosi 118,9 miliona dinara.

Institutu za kardiovaskularne bolesti Vojvodine biće usjmereno 50,75 miliona dinara za nabavku najsavremenijih monitoring sistema sa 10 monitorskih jedinica i centralnim monitoringom, kao i druge najmodernije opreme.

Institutu za onkologiju Vojvodine odobreno je ukupno 39,17 miliona dinara za nabavku opreme za operacioni blok i intenzivnu njegu, kao i za nemedicinsku opremu.

Za devet opštih bolnica, devet specijalnih bolnica i šest zavoda izdvojeno je ukupno više od 1,4 milijarde dinara za digitalne mamografe, ultrazvučne aparate, laparoskopske i gastroskopske aparate, opremu za patologiju i ostalu medicinsku i nemedicinsku opremu neophodnu za dijagnostiku i liječenje pacijenata.

Predsjednik je najavio, između ostalog, i radove u Specijalnoj bolnici za psihijatrijske bolesti u Novom Kneževcu.

Sredstva u ukupnom iznosu od 495,5 miliona dinara po ovom konkursu dobio je i 41 dom zdravlja – za nabavku mamografskih, ultrazvučnih, RTG i EKG aparata, kolor-dopler aparata, sanitetskih vozila i vozila za prevoz pacijenata na dijalizu, medicinske opreme za stomatološka i o almološka odeljenja – u Rumi, Bačkoj Palanci, Baču, Pećincima, Sremskoj Mitrovici, Kovačici, Senti, Novom Bečeju, Sečnju, Kanjiži, Srbobranu, Subotici, Srpskoj Crnji, Irigu, Šidu, Plandištu, Novom Kneževcu, Kikindi, Odžacima, Beočinu, Vršcu, Pančevu, Malom Iđošu, Alibunaru, Bečeju, Inđiji, Temerinu, Kovinu, Kuli, Čoki, Beloj Crkvi, Bačkoj Topoli, Staroj Pazovi, Apatinu, Adi, Opovu, Žablju, Bačkom Petrovcu, Titelu, Zrenjaninu i Somboru. Pokrajinska vlada nansiraće i projekte za izvođenje radova na rekonstrukciji i dogradnji zdravstvene stanice u Idvoru, kao i na sanaciji krova zdravstvene stanice u Deronjama. Dodeli ugovora prisustvovao je i potpredsjednik Pokrajinske vlade i pokrajinski sekretar za zdravstvo Zoran Gojković. Alo

07. april – Organizovan Nacionalni kongres o infekcijama - Srbija

Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Mirsad Đerlek rekao je da je vizija Ministarstva zdravlja, Vlade i predsjednika Srbije stvaranje zdravstvenog sistema koji će unaprijediti zdravstvenu zaštitu, nivo medicinske usluge i koji će u svakom trenutku moći da odgovori na najveće zdravstvene izazove.

Đerlek je na otvaranju Nacionalnog kongresa sa međuna-

rodnim učešćem Infekcije - izazovi u dijagnostici i lečenju koji su organizovale Regionalna ljekarska komora Beograda i Ljekarska komora Srbije rekao da je zdravstvo tokom pandemije koronavirusa pokazalo da može da se bori veoma kvalitetno.

- Mislim da je, pored onoga što Ministarstvo zdravlja, Vlada Srbije i predsjednik Srbije kontinuirano rade u posljednjih deset godina, gradeći kapitalne investicione objekate, poput kliničkih centara, domova zdravlja i nabavke opreme, najvažnije jačanje ljudskih resursa, odnosno kadrova koji će koristiti te kapitalne objekte i opremu - rekao je Đerlek na otvaranju.

Predsjednik Regionalne ljekarske komore Beograda dr Danilo Jeremić rekao je da Ljekarska komora najbolje prepoznaje koji su to zdravstveni problemi sa kojima se Srbija, ali uopšte i čovječanstvo, može suočiti u narednom periodu.

Istakao je da na kongresu učestvuje više od 50 eminentnih predavača i stručnjaka iz zemlje i inostranstva koji će govoriti o problematici infekcija cijelog organizma, odnosno svih organskih sistema pojedinačno. Tanjug

11. april - Ljekarima obećali povećanje plata - Hrvatska

Predstavnici Ljekarske komore i ostalih krovnih organizacija sastali su se s premijerom Andrejom Plenkovićem oko rješenja uslova njihovog rada. Sastanak je održan u Banskim dvorima.

Sastanak su inicirala ljekarska udruženja nezadovoljni razgovorima s ministrom zdravlja Vilijem Berošom. Tražili su usklađivanje platnih koe cijenata, donošenje zakona o radnopravnom statusu ljekara, donošenje vremensko-kadrovskih normativa i ukidanje “robovlasničkih” ugovora za specijalizante i žele de nisane datume. Za ta četiri osnovna zahtjeva dobili su obećanja i datume.

41

Što se tiče štrajka, Hrvatski ljekarski sindikat krenuo je i s organizaciom pripremama za štrajk, a Glavni odbor sindikata će odlučiti o štrajku donijeti nakon što se iznese što je sve bilo na sastanku.

- Nastavili smo konstruktivni dijalog, prošli smo sve teme. Koe cijenti su u završnoj fazi dogovora, ali dali smo rok do 28. aprila kao zadnji datum da uredba stupi na snagu. Kada je riječ o ugovornim obavezama nakon specijalizacije, moramo izbalansirati javni interes i mogućnost ljekaraa da odabere svoj put. Zato ćemo ipak liberilizovati ugovorne obaveze, a pravnim aktima riješiti postojeće stanje.

Dogovorili smo se da ćemo revidirati postojeći plan mjera zdravstvene zaštite do 1. oktobra. Pitanje Zakona o radno-pravnom statusu ljekara, ni ja ni Vlada nemamo dvoumljenje, paralelno ćemo raditi na izradi oba zakonska predloga, uključujući onaj o platama u javnim službama.

Ljekari su ipak temeljni nosioci zdravstvenog sistema. Mislim da sve što smo govorili, na tragu je rješenja osim što smo danas dodatno de nisali da ćemo pristupiti izmjenama ugovornih obaveza za prijevremeni prekid radnog odnosa nakon specijalizacije - rekao je Beroš.

O prekovremenim radnim satima rekao je da će se još razgovarati.

- Kada se toliko razgovara, očito se ima o čemu. Bitno je bilo pokazati da sve što želimo je posvetiti se pacijentu i raditi posao koji smo studirali. Da se ne ponavljam, ta naša četiri zahtjeva koji su bili presudni (koe cijenti - de nisan je rok; vremenskokadrovski normativi; robovlasnički ugovori - pokrenuće se revizija tih ugovora; i Zakon o radno-pravnom statusu ljekara) su dogovorena –istakla je dr Renata Čulinović Čaić nakon sastanka sa premijerom i ministrom zdravlja. SEEbiz

13. april - Žene zbog popularnog uređaja češće obolijevaju od zloćudnog karcinoma - Hrvatska

U Hrvatskoj krajem jula počinje preventivni program za rano otkrivanje melanoma koji je svake godine u porastu za 3,5 posto, a godišnje se otkrije i 200 slučajeva raka kože. Rizični su građani između 50 i 75 godina, zato u Hrvatskoj kreće novi preventivni program kojeg u Evropi ima samo Njemačka, doznaje RTL. - S obzirom da smo u završnoj fazi očekujem do kraja jula ili najkasnije avgusta ove godine implementiramo Nacionalni plan ranog otkrivanja melanoma - rekao je ministar zdravlja Vili Beroš. Biće to timski rad preko ljekara porodične medicine, pedijatara pa do dermatologa i patologa. Znaće na koga moraju obratiti posebnu pažnju.

Načelnica Klinike za kožne i polne bolesti KBC-a Sestre Milosrdnice dr Mirna Šitum smatra da bi na preglede trebali ići svi pacijenti koji imaju više od stotinu madeža te upozorava da se u bolnicama liječe pacijenti s rakom kože i melanoma koji nijesu dolazili na preglede.

Doktori godišnje pregledaju 5000 građana među kojima otkriju 50 melanoma i više od 200 karcinoma. Za vrijeme pandemije otkriveno ih je čak 753, a godinu kasnije od zloćudne bolesti je preminulo 227 pacijenata. Čak 60 posto bolesti otkriveno je u ranijoj fazi dok ih je 40 posto otkriveno u već rizičnom stadijumu. Na godinu se bilježi porast oboljenja od 3,5 posto te prema statistikama češće obolijevaju muškarci.

Osim novosti sistematskih pregleda u sklopu kojih bi i fokus trebao biti na zdravlje kože u Hrvatsku dolazi još jedna novost, i to inicijativa prema kojoj se zabranjuje odlazak u solarijum maloljetnim osobama.

- Sto puta viša količina ultraljubičastog zračenja se u tom kratkom vremenu u solarijumu dobije nego na otvorenom suncu. Vrlo interesantna statistika u Hrvatskoj češće obolijevaju muškarci između 40 i 80 godine, ali između 18 i 40 godina češće obolijevaju žene i to često zbog korištenja solarijuma - rekla je Šitum. Komisija za Inicijativu zabrane solarijuma mlađima od 18 je osnovano, a sve bi moglo zaživjeti već na jesen. Danas.hr

15. april - Budući roditelji mogu da čuju glas donora - Srbija

U Srbiju je iz Danske stigla najveća isporuka doniranog materijala za vantjelesnu oplodnju u GAK “Narodni Front”. Reprodukcione ćelije se uvoze iz četiri zemlje, a samo Danska pruža speci čne informacije o donorima. Spisak je dug i zanimljiv. Budući roditelji mogu da čuju kakav je glas donora, da vide kakav mu je rukopis, fotogra ju iz njegovog djetinjstva. Oni mogu da dobiju informacije o čemu je sanjao kada je bio mali, koji broj cipela nosi, da li je pušač, koja mu je omiljena boja ili automobil. - Pacijenti se interesuju, oni žele što više podataka da dobiju. Možete dobiti podatke o obrazovanju donora, interesovanjima, hobijima, podatke o koe cijentu emocionalne inteligencije, o njegovom porodičnom stablu, roditeljima, da li je oženjen, ima li djecu - kaže dr Ana Jeremić, klinički embriolog "Narodnog fronta".

Osim ovih interesantnih informacija, doktorima i pacijentima su ipak najvažnije one o zdrastvenom stanju, porodičnoj istoriji bolesti i psihološkoj procjeni. DNK donora testira se na zarazne bolesti: HIV, hepatitis, ali i genetske, između ostalog i na spinalnu mišićnu atro ju.

Koliko su testiranja detaljna govori podatak da većina donora reproduktivnog materijala, 73 odsto žena i oko 80 odsto muškaraca, ne dođu do nalnog koraka u banci jer ne ispunjava sve kriterijume.

Već tri i po godine u Srbiji postoji Nacionalna banka reproduktivnog materijala, ali je problem što ne postoji interosavanje da se donira materijal. Do sada je samo pet muškaraca doniralo spermatozoide, a nijedna žena nije dala jajne ćelije. Prve donirane jajne ćelije iz inostranstva stigle su u decembru, dobilo ih je šest žena, a trenutno je 800 parova i žena bez partnera prijavljeno za vantjelesnu oplodnju na taj način. Slobodna Evropa

17. april - Ulažu 8,5 milijardi eura u borbu protiv kancera - Hrvatska

Hrvatska planira da potroši 8,5 milijardi eura za nacionalnu strategiju za borbu protiv raka do 2025. godine. Cilj je da se smanji stopa smrtnosti od kancera, koja je među najvišima u Evropi.

Plan je predstavio načelnik Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), Krunoslav Capak. On je govorio na skupu kojem su prisustvovali stručnjaci i članovi grupa oboljelih od raka.

- Planiramo da poboljšamo i proširimo naša tri postojeća programa skrininga ranog otkrivanja i to za rak dojke, debelog crijeva i grlića materice i pokrenemo nove programe za druge vrste

42

raka. Nedavno je donijeta odluka Evropske komisije koja je proširila skrining na rak pluća, prostate i želuca - rekao je Capak.

U planu su nove metode skrininga, proširenje starosnih grupa obuhvaćenih testiranjem, dodatna promocija ovih programa i uvođenje novih vrsta testova.

- Iako plan ima nansijsku podršku, on takođe nedostaje u nekim oblastima – još nijesu određeni ni ljudi ni institucije koje bi trebalo da realizuju plan, niti su de nisani rokovi - dodao je Capak.

Kako se dodaje, potrebna su i poboljšanja u pogledu bolje saradnje ljekara opšte prakse i patronažnih sestara, edukativnih kampanja, razvoja so verske infrastrukture i izgradnje kliničke baze podataka koja bi uključila sve relevantne institucije.

Program za rano otkrivanje raka kože takođe bi trebalo da bude pokrenut uskoro i uključiće skrining ljudi koji pripadaju rizičnim grupama, kao što su svi stariji od 50 godina. Takođe će biti predložena zabrana solarijuma za sve mlađe od 18 godina, jer se vjeruje da je visok faktor rizika za rak kože.

Prema podacima koje su prikupili Zajednički istraživački centar Evropske komisije (JRC) i Evropska mreža registara raka (ENCR), oko 14.000 Hrvata umre od kancera svake godine.

Hrvatska je 2020. imala petu najvišu stopu smrtnosti od raka u EU, a ima bolji prosjek samo od Slovačke, Poljske, Kipra i Mađarske. Za karcinom pluća, debelog crijeva i prostate, stopa smrtnosti je iznad EU prosjeka. Euractiv.rs

19. april - Zašto se dogodila nestašica ljekova - Hrvatska

Snižavanje cijena generičkih ljekova utiče na sigurnost obezbjeđivanja ljekovima, pa Hrvatskoj i cijeloj Evropi prijete nestašice, upozorile su početkom mjeseca članice HUP-Udruženje proizvođača ljekova (HUP–UPL) koje su kao rješenje predložile indeksaciju cijene generičkih ljekova s in acijom.

Tonči Buble iz ministarstva zdravlja rekao je da je duže vrijeme problem s određenom grupom ljekova - to nije nestašica u velikom obimu i nije vezana samo za Hrvatsku.

- Postoji globalni problem u nabavci određenih sirovina od kojih se proizvode ljekovi. Za neke akutne bolesti nedostaje antibiotika. U ovom trenutku to je najveći problem. Kod hroničnih bolesti nema velikih nestašica. Hrvatski sistem ljekova je postavljen na način da postoji u određenoj terapijskoj grupi niz mogućnosti, bilo generičkih, bilo kliničkih - rekao je Buble.

Nestašica antibiotika, objašnjava, posljedica je povećane potrošnje tokom pandemije covida.

Stanje u ljekarnama mijenja se iz dana u dan, objasnila je Jasmina Vuglec Mihok iz Ljekarske komore, a HZZO redovno izvještava o prijavljenim nestašicama ljekova.

- Stanje od prije dva dana je nedostatak, odnosno poremećaj obezbjeđivanja za 160 receptnih ljekova i 200-injak ljekova koji se primjenjuju u bolnicama - rekla je Vuglec Mihok.

To iziskuje, objasnila je, i kod ljekara i kod pacijenata određena prilagođavanja.

Ana Kontek iz HALMED-a je rekla da se svakodnevno prati situacija dostupnosti ljekova. Do sada su, ističe, uvijek uspješno rješavali probleme.

- HALMED je napravio listu međusobno zamjenjivih ljekova, ona se stalno dopunjava i pomoć je u farmaciji da se lakše

donose odluke o zamjenjivim ljekovima. Nestašice se bilježe, one su javno dostupne na webu - dodala je Kontek.

Objasnila je da HALMED drukčije bilježi nestašicu od HZZO-a. Broj pribavljenih nestašica, rekla je, nije mjerilo snabdjevenosti tržišta.

- Većina nestašica ima svoju generičku zamjenu ili terapijsku. U malom dijelu smo obezbijedili tržište putem interventnog uvoza - objasnila je Kontek. HRT

21. april - Naučni skup na Institutu društvenih nauka Aktuelnosti medicinskog prava - Srbija

U organizaciji Centra za pravna istraživanja Instituta društvenih nauka i Advokatske komore Vojvodine održao se naučni skup pod nazivom Aktuelnosti medicinskog prava – teorija, praksa i zakonodavstvo.

Na skupu koji se održava na Institutu društvenih nauka predstavljena su najnovija istraživanja iz oblasti medicinskog prava, a tematski okvir skupa odvijao se u dva panela.

Prvi panel otvarao je pitanja protoka informacija u zdravstvenom sistemu i položaja pojedinca kao vlasnika ili korisnika informacija, dok je drugi panel bio predviđen za ostale teme po slobodnom izboru istraživača, kao što su pravo i politika javnog zdravlja, ekonomija u zdravstvu, bezbjednost i zdravlje na radnom mjestu i ekologija.

Na skupu je između ostalog, bilo riječi i o pravnom značaju informisanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, digitalizaciji i uvođenju vještačke inteligencije u zdravstveni sistem, pristanku pacijenata na učešće u medicinskim istraživanjima, prenatalnoj selekciji ploda, tretmanu žena u ginekološkim ustanovama i rodnom identitetu između medicinskog tretmana i zaštite ljudskih prava. Politika

25. april – Bacili desetine miliona eura za dva miliona doza vakcina - Hrvatska

Direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravlje Krunoslav Capak rekao je za da je Hrvatska uništila oko dva miliona doza vakcina protiv koronavirusa. Iako nije otkrio koliko je Hrvatska zbog toga tačno novca izgubila, potvrdio je da je riječ o desetinama miliona eura.

Capak je rekao da je cilj bio osigurati dostupnost vakcina za građane Hrvatske te da je Evropska komisija potpisala ugovore s farmaceutskom industrijom koja je osigurala velike količine vakcina i dobru dostupnost.

- Ti ugovori nose sa sobom onda da imamo i određene obaveze - dakle, da primimo one doze koje smo ugovorili, a Evropska komisija sada intenzivno pregovara s farmaceutskom industrijom i mi smo već mnoge te doze odgodili, ali neke od njih ne možemo odgoditi i rezultat toga je da sad, kad imamo niski procenat imunizacije dnevno, imamo prilično velike količine vakcina - rekao je Capak. Na pitanje koliko su novca izgubili Capak je odgovorio da su cijene vakcina tajna.

- Ali mogu vam reći da smo mi do sada, što iz naših zaliha, dakle s centralnog skladišta u Hrvatskoj, i što kod samog proizvođača, uništili nešto manje od 2 miliona doza vakcina. Ali smo istovremeno gotovo 4 miliona doza donirali - rekao je Capak. Upitan je li tačno da je riječ o desetinama miliona eura, odgovorio je potvrdno. "

43

- Naravno, nažalost je to tako - rekao je Capak, dodajući da je to rezultat takvih ugovora te da bi neispunjavanje tih obaveza dovelo do još većih sankcija. HRT

27. april – Privrednici iz Emirata posebno zainteresovani za zdravstvo - BiH

Delegacija privrednika iz Ujedinjenih Arapskih Emirata predvođena državnim ministrom vanjske trgovine dr ani bin Ahmed Al Zeyoudijem, najavila je dolazak na 12. Sarajevo Business Forum, međunarodnu investicijsku konferenciju koja će se 17. i 18. maja održati u Sarajevu.

Dr Al Zeyoudi, državni ministar vanjske trgovine, prezentovaće i obratiti se svim prisutnima u okviru programa prvog dana Sarajevo Business Foruma.

Kako je ranije najavljeno u medijima privrednici iz Emirata posebno su zainteresirani za tri ključna sektora za saradnju dvije zemlje, i to za zdravstvo, energetiku i prehrambenu industriju. Klix.ba

27. april - Kod žena se godišnje otkrije 20.000 tumora - Srbija

Sektora za ugovaranje zdravstvene zaštite, medicinske poslove i procjenu novih tehnologija u Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje (RFZO), Mirjana Uzunović Mako.

Najveći broj pacijenata se javio na rani skrining depresije. Najviše skrining pregleda obavili su domovi zdravlja u Nišu i Novom Sadu.

Broj onkoloških pacijenata je u porastu, a mijenja se i sama priroda tumora, radiološkinja PZU Medi Group Ivana Kostadinović.

- Nekada i za male tumore shvatimo da su već proširena ili sistemska bolest. Za vrijeme kovida nije bilo moguće pregledati se na redovan način, a kamoli preventivno - kaže Kostadinović dodajući da se sve češće dešava da se pored jednog tumora otkrije i drugi. Ona dodaje da je ultrazvuk „jako komforna metoda“ i da ne iziskuje nikakvu dodatnu pripremu, a da je za pregled i za samo pregled najbolji period od 7. do 12. dana menstrualnog ciklusa. Kada je u pitanju mamogra ja, ona objašnjava da žene nemaju razlog da se plaše zračanja, što je danas čest slučaj. Novaekonomija.rs

28. april - Obilježeno pola vijeka Klinike za maksilofacijalnu hirurgiju VMA - Srbija

Svake godine otkrije se oko 20.000 maligniteta kod žena, a to je u oko 22 odsto rak dojke. Svaka deseta žena sa dijagnostikovanim malignitetom ima rak pluća, a isti procenat je i kada je u pitanju rak crijeva i rektuma, rekla je direktorka Instituta za javno zdravlje Dr Milan Jovanović Batut Verica Jovanović.

Ona je na panelu o ženskoj onkologiji u okviru AFA Fem Health-Tech foruma kazala da veći broj pregleda znači i više otkrivenih slučajeva, ali da je zadatak zdravstva i građana da se tumori što prije otkriju, jer se na taj način čuva kvalitet života. Jovanović navodi da je udio malignih bolesti veći kod žena (osim u slučaju raka pluća) i da bi one zbog toga trebalo da redovno odlaze na preventivne preglede. Preporučuje da sve žene koje su zdrave i imaju 45 i više godina treba da jednom u dvije godine urade mamografski pregled, ukoliko je nalaz ispravan. Drugi važan pregled je papanikolau test koji se koristi za prevenciju raka grlića materice i koji bi trebalo da rade sve žene od 25 do 64 godine, svake tri godine.

Danas postoje i druge vrste skriniga za ovaj malignitet, kao što je HPV tipizacija, dodaje direktorka Batuta.

Treći vid preventivnih pregleda jeste testiranje na nevidljivu krv u stolici, koje treba da se primjenjuje na svake dvije godine počevši od 50. godine starosti, i za žene i za muškarce.

U prošloj godini više od 711.000 osoba prošlo je skring pregleda, ne računajući samo preglede za maligna oboljenja. Od ukupnog broja ljudi, više od 558.000 bile su žene, navodi direktorka

Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju Vojnomedicinske akademije je u svom am teatru obilježila 50. godišnjicu postojanja, ujedno i 110 godina maksilofacijalne hirurgije u Srbiji. Svečanosti su prisustvovali načelnik Uprave za vojno zdravstvo brigadni general dr vet. med. Radivoje Anđelković, zamjenik načelnika VMA brigadni general prof. dr Dragan Dinčić, dekan Medicinskog fakulteta VMA prof. dr Sonja Marjanović, brojne kolege i saradnici iz vojnih i civilnih struktura, navodi se u saopštenju.

Načelnik Klinike za maksilofacijalnu hirurgiju VMA prof. dr Srboljub Stošić istakao je da Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju VMA danas predstavlja modernu, visokoprofesionalnu kliničku instituciju u kojoj se obavljaju najsavremeniji hirurški zahvati u liječenju oboljelih i povreda glave i vrata.

U ime domaćina svečanosti prisutnima se obratio zamjenik načelnika VMA brigadni general prof. dr Dragan Dinčić, koji je naglasio da su ovakvi događaji male svečanosti u slavu struke, nauke, u slavu zdravlja i čovjeka.

- Granica između zdravlja i nezdravlja je tanka, pokretna, osjetljiva, upravo kao što je osetljiva regija glave, lica i vrata kojom se vi bavite, time se bavite i obrazom, našom riječi u svakom njenom značenju. U isto vrijeme ta granica je i snažna i istrajna upravo kakvi ste i vi u borbi da povrijeđenima i oboljelima, kako u miru, tako i u ratnim dešavanjima, rekonstruktivnom hirurgijom maksimalno moguće vratite izgled, dostojanstvo, vjeru u život i time učinite veliko, dobro djelo - rekao je prof. Dinčić. Tanjug

44

25. april: vebinar posvećen spondiloartritisima

ŠTO PRIJE PREPOZNATI SPONDILOARTRITIS!

25-og aprila, u Medikalovoj organizaciji, uz podršku kompanije Novartis, realizovan je vebinar u okviru kog su specijalisti reumatologije ukazali na problematiku spondiloartritisa. Ova značajna grupa reumatoloških oboljenja predstavlja krupan problem za zdravlje populacije, pa je cilj vebinara i bio da se ukaže na značaj njihovog ranog prepoznavanja, dijagnostike i liječenja.

Kliničku sliku ankilozirajućeg spondiloartritisa opisala je dr Nataša Miketić, dr Dragana Pravilović Lutovac govorila je o dijagnostičkim parametrima ankilozirajućeg spondiloartritisa, a kliničku sliku psorijaznog artritisa prezentovala je dr Svetlana Aligrudić. Dr Sanja Bukilica ukazala je na dijagnostičke parametre psorijaznog artritisa, a o terapijskim protokolima za liječenje spondiloartritisa govorio je dr Rifat Međedović.

Jedan od važnijih zaključaka, koji je svaki učesnik vebinara na svoj način istakao, bio je da je spondiloartritis jako važno prepoznati što prije. Jedino na taj način moguće je efektivno uticati na tok bolesti i izbjeći njene ozbiljne posljedice. U epilogu vebinara potvrđeno je i da se, na korist pacijentima, u Kliničkom centru očekuje značajno povećanje broja reumatologa, te da je već započet rad po smjenama u ovoj klinici.

Ankilozirajući spondilitis - šta je to?

Dr Nataša Miketić, ljekar Kliničkog centra Crne Gore, istakla je da je ankilozirajući spondilitis glavni predstavnik grupe spondiloartritisa, a tu spadaju i psorijazni artritis, reaktivni artritis i artritis koji je udružen sa in amatornim bolestima crijeva, nediferentovani spondiloartritisi i spondiloartritisi koji se javljaju u dječijem uzrastu.

Zajedničke karakteristika im je genetska predispozicija, odn. postojanje B-27 antigena u humanom leukocitnom antigenu, a najveća incidenca im je u 3-oj deceniji života. Zahvataju, prvenstveno, sakroilijačne zglobove, periferne zglobove i kičmu, pripoje i enteze, gdje in amacija dovodi do okoštavanja, odn. ankiloze.

Mogu se javiti i ekstraartikularne manifestacije u vidu zahvaćenosti kože, oka i organa za varenje.

Prevalenca ankilozantnog spondilitisa u svijetu je 0,5 %. Najčešće se javlja u dobi do 45. godine života i nešto ranije se javlja kod žena u odnosu na muškarce. Poseban problem čini statistički podatak da se sa dijagnozom prosječno kasni 8 godina, s tim što se i dijagnoza nešto malo kasnije postavlja kod žena, što je, po procjeni dr Miketić, bar u posljednjoj deceniji u Crnoj Gori ipak prevaziđeno.

Kada se ne liječi bolest ima svoj hroničan progresivni tok koji dovodi do trajnih oštećenja na zglobovima. Bolest dovodi do toga da pacijent u stojećem stavu nužno modi kuje način držanja tijela u tipičan stav „skijaša”, što umnogome otežava njegovo funkcionisanje i izaziva invalidnost. Dr Miketić je skrenula pažnju na to da iako se mogu razlikovati neradiografski i radiografski spondilitis, veliki izazov predstavlja otkrivanje bolesti i njenog liječenja u periodu kad ne postoji radiografska potvrda njenog prisistva. Upravo tada jedino je i moguće reagovati na svrsishodan način.

HLA-B27 antigen je kod 99% ovih pacijenata tipično pozitivan, a za oboljele od ankilozirajućeg spondilitisa karakterističan je bol u leđima inflamatornog tipa koji obično traje duže od tri mjeseca i počinje postepeno. Jedna od karakteristika je da se bol javlja tokom noći, odn. pogoršava se u mirovanju. Ovo nije rijetko oboljenje. Nije blagog karaktera jer ovi pacijenti imaju 3 puta češći invaliditet i smanjen kvalitet života u odnosu na opštu populaciju. Muškarci obolijevaju 2-3 puta češće od žena.

46

U postupku dijagnostike jako je važno, po dr Miketić, razlikovati in amatorni od bola karakterističnog za degenerativna oboljenja kičme. - Kod degenerativnih bolesti se bol tokom noći i u mirovanju smanjuje. Ukočenost je produžena i traje od 1/2 sata i duže, a kod degenerativnih do 30 minuta. Jutarnja ukočenost može da traje i duže od 2 sata. Bol je obično asimetričan i najčešće zahvata velike zglobove, najčešće donjih ekstremiteta - kaže ona

Zahvatanje kukova može da bude jedna od prvih manifestacija bolesti. Bol u peti je karakterisitčan kod pacijenata kod kojih su zahvaćene enteze. Najčešće je zahvaćena Ahilova tetiva i pripoj plantarne facije za petnu kost. Ekstraartikularne manifestacije najčešće se javljaju na oku, u vidu uveitisa, kao i in amatorne bolesti crijeva: Kronova bolest i ulcerozni kolitis. - Što se tiče kože, mogu se javiti razne promjene, a ono što prati spondiloartritise je najčešće psorijaza. Što se tiče perifernih zglobova, pored klasičnih artritisa, mogu da se jave i daktilitisi, odn. otoci cijelog prsta, tzv. kobasičasti prsti - objasnila je dr Miketić. Samo rano agresivno liječenje prekida strukturna oštećenja i na taj način se, kako je istaknuto ovom prilikom, pacijentu omogućava da živi kvalitetan život.

Kako se postavlja dijagnoza?

Dr Dragana Pravilović Lutovac kaže da bez postojanja in amatornog bola u leđima nema ni sumnje na dijagnozu ankilozirajućeg spondilitisa. - Ukoliko se radi o postepenoj pojavi bola u dijelu kičme kod osobe mlađe od 40-ak godina, kojoj ne prija mirovanje i ako postoji bol u drugoj polovini noći sa jutarnjom ukočenošću koja traje 30-ak minuta treba da pomislimo da možemo ići u pravcu neke od spondiloartropatija - kaže ona Laboratorijski parametri kod 75% pacijenata pokazuju povišene vrijednosti sedimentacije eritrocita, CRP-a i njihove vrijednosti koreliraju sa samom aktivnošću bolesti kod pacijenata, a i jako su bitni za praćenje odgovora na datu terapiju. U laboratorijskim nalazima uočavaju se i povišene vrijednosti alkalne fosfataze, u nekih 50% pacijenata, a kod nekih su prisutne i povišene vrijednosti kreatin-kinaze. Oko 92% pacijenata je HLAB27 pozitivno.

Pored kliničkih kriterijuma, u postavljanju dijagnoze važni su i radiografski kriterijumi. Tu se kao posebno senzitivna pokazuje metoda snimanja magnetnom rezonancom jer ona omogućava otkrivanje bolesti u ranoj fazi, tj. u otkrivanju aktivnih lezija. Kada se primijete radiografske promjene na sakroilijačnim djelovima kičme, već je kasno za početak liječenja. Radi se o hroničnom stadijumu bolesti sa pojavom skleroze, erozije ili čak i fuzije u pršljenskim segmentima i fenomena tzv. bambusovog štapa. Karakterističan je kvadratasti izgled zahvaćenih pršljenskih tijela uzrokovan erozijom gornjih i donjih ivica tijela pršljenova. Kao pomoćni metod u procjeni stanja pacijenta može se koristiti i ASAS skor bola 1-10 kao element odgovora na terapiju, a nezamjenljivu ulogu u liječenju ima rano prepoznavanje i rano započinjanje liječenja.

Psorijazni artritis i psorijaza

Dr Svetlana Aligrudić opisala je kliničku sliku psorijaznog artritisa, uz paralelu sa oboljenjem kože poznatim kao psorijaza. - Psorijazni artritis je hronična zapaljenska bolest koja

zahvata prije svega sinoviju, dijeteze. Vremenom, ako se ne liječi, dolazi do zapaljenskih strukturnih promjena koje predstavljaju donekle ranu karakteristiku psorijaznog artritisa, a po nekim podacima, 30-50% pacijenata koji imaju psorijazu imaju i artititis - objasnila je ona.

Kao kod svih zapaljenskih bolesti karakteristični su: bol, otok i ukočenost. In amacija u koži, entezama, zglobovima, u psorijaznoj bolesti rezultat je prekomjerne ekspresije citokina: prvenstveno interleukina 17 i 23, TNF-alfa ali i mnogih drugih. Psorijaza na koži je lako vidljiva, kad je vidljiva, ali ona ostaje često skrivena i potpuno se drugim metodama može uočiti.

Prevalenca psorijaznog artritisa, po podacima iz 2017, obuhvata 0,3-1% opšte populacije.

Podjednaka je zastupljenost kod muškaraca i kod žena. Ovi pacijenti u 73% slučajeva prvo razvijaju promjene na koži. U 21% slučajeva prvo se javljaju bolovi u zglobovima, a kod oko 7% ove promjene se javljaju istovremeno.

Dr Aligrudić je upozorila da oko 20% pacijenata sa psorijazom ima nedijagnostikovan psorijazni artritis. - Kašnjenje sa dijagnozom psorijaznog artritisa više od 6 mjeseci utiče na kasniji početak liječenja i teže posljedice - kaže ona.

Prvi simptomi psorijaznog artritisa najčešće nastaju u punoj životnoj i radnoj dobi: između 35. i 55. godine života. Pojava simptoma u starijoj životnoj dobi, nakon 60. godine, praćena je težim oblikom bolesti, za razliku od nekih hroničnih bolesti (artritisa, lupusa) gdje su blaži oblici bolesti u starijoj životnoj dobi. U cilju tačnog dijagnostikovanja jako je važno uočiti entezitise, koji se, kako objašnjava dr Aligrudić, pojavljuju u vidu mikrotrauma, inicijalnog mjesta lezije, koji dalje postaju odgovorni za pokretanje upalnog procesa. Važno je, kaže ona, uočiti i periferni artritis, a kada su kožne promjene u pitanju one mogu biti sakrivene perianalno, interbutalno, iza uha, u kosmatom dijelu, tako da se one moraju uporno tražiti, čak i u genetici. Može biti prisutna i bolest noktiju u vidu listanja i sl., kao i aksijalna bolest i daktilitis u vidu kobasičastih prsta.

Najčešće se manifestiju artritisi perifernog tipa: do 96%. Kod oko 80% pacijenata vidljiva je psorijaza, zatim aksijalni psorijazni artritis u oko 70%, entezitis i daktilitis u otprilike 50%, nokatna psorijaza u oko 80%. Povezane bolesti su bolesti crijeva i uveitis. Raznolike su manifestacije psorijaznog artritisa koje se viđaju kod pacijenata. U preko 96% prisutni su bolovi, zahvaćenost šaka, stopala, pogotovu ako je psorijaza iznad zgloba. Aksijalna manifestacija javlja se kod preko 50% pacijenata. Pritom, pojasnila je dr Aligrudić, površina psorijaze i aktivnost ne moraju korelirati, čak naprotiv.

Psorijazni artritis narušava mnoge aspekte života oboljelog i u tom smislu potrebno je raditi na edukaciji pacijenata, pa čak i po pitanju odsustva zaraznosti kod psorijaze. Oni treba da budu svjesni da pacijenti sa aksijalnim artritisom imaju 3 puta manje radnih dana u odnosu na opštu populaciju. Umor je često izražen, a promjene u ponašanju idu do potrebe za socijalnom distancom, određenih psihičkih promjena, gubitka posla i sl.

47

SAPHO sindrom (sinovitis, akne, palmoplantarna pustuloza, hiperostoza i osteitis) smatra se varijantom psorijaznog artritisa.

Komorbiditeti psorijaznog artritisa najčešće su kardiovaskularne bolesti, gojaznost, dijabetes melitus, dislipidemija, bolesti crijeva, nefropatija, infekcija, osteoporoza. - Pojačano prisustvo kardiovaskularnih događaja u psorijaznom artritisu objašnjava se hroničnom in amacijom koja je odgovorna za endotelnu disfunkciju i ubrzanu aterosklerozu - kaže dr Aligrudić. Takođe, pojačana incidenca tradicionalnih kardiovaskularnih faktora doprinosi invaliditetu. Prevalenca gojaznosti u psorijaznom artritisu kreće se u opsegu 30-80%, a i razvoj metaboličkog sindroma podstaknut je hroničnom in amacijom.

Pojašnjavajući razliku između psorijaznog artritisa i psorijaze dr Aligrudić je objasnila da gojaznost, dijabetes melitus tip 2 i insulinska rezistencija dijele zajedničke proin amatorne citokine i signalne puteve, pa se to smatra razlogom zašto se oni često udruženo javljaju.

Dijagnostika psorijaznog artritisa

Ističući da i dijagnoza i terapija psorijaznog artritisa često predstavljaju izazov i zahtijevaju multidisciplinarni pristup, dr Sanja Bukilica je navela da odnedavno u svijetu postoje ordinacije/klinike koje su dermatološko-reumatološke i predstavljaju novi model liječenja pacijenata oboljelih od psorijaze i psorijaznog artritisa.

Iako istorijat medicinskih opisa ove bolesti datira od 19-og vijeka, a 1964. godine je psorijazni artritis izdvojen od reumatoidnog artritisa, dijagnoza i dalje kasni. Od pojave simptoma do upućivanja reumatologu, kako upozorava dr Bukilica, prođe 5,4 nedjelja, a čak i još 12 nedjelja dok ne dođe do postavljanja dijagnoze, što je oko 2 mjeseca duže nego kad je u pitanju reumatoidni artritis. - Ukoliko kasnimo duže od 6 mjeseci od upućivanja pacijenta reumatologu, 4,2 puta je veća vjerovatnoća da će se razviti zglobne erozije i 2 puta je veća vjerovatnoća da ti pacijenti imaju funkcionalnu invalidnost. Ukoliko je kašnjenje u upućivanju reumatologu duže od godinu dana, 2,5 puta je veća vjerovatnoća da će se razviti mutilantni artritis. On je rijedak, svega 5% otpada na njega, ali i taj mali procenat se povećava 2,5 puta zbog kašnjenja – objasnila je ona.

Kašnjenje u postavljanju dijagnoze povezano je i sa preživljavanjem. Ukoliko se bolest ne liječi, pacijenti sa psorijaznim artritisom mogu da razviju hroničnu upalu, sa deformišućim progresivnim oštećenjem zglobova, što dovodi do zičkog ograničenja i invaliditeta. Kod 30% pacijenata koji imaju kožnu psorijazu, upozorila je dr Bukilica, doći će do razvoja psorijaznog artritisa. Oko 20% pacijenata sa psorijaznim artritisom će razviti destruktivni oblik artritisa. U roku od dvije godine od početka psorijaznog artritisa oko 40% pacijenata pokazuje najmanje jednu eroziju, a do trenutka kad su ti pacijenti praćeni tokom

48

10 godina 55% njih ima 5 ili više deformisanih zglobova. Zbog kardiovaskularnih događaja, povećan je i mortalitet.

Izazovi u dijagnostici psorijaznog artritisa mogu biti preklapanja simptoma sa sličnim oboljenjima, ali i činjenica da ne postoje speci čni biohumoralni markeri za postavljanje dijagnoze ove hronične bolesti. Stoga istaknuta uloga u dijagnostici pripada dermatološkim upitnicima.

Uz osvrt na kriterijume dijagnostike, dr Bukilica je objasnila kako da bi se postavila dijagnoza psorijaznog artritisa mora postojati in amatorna bolest i tri ili više kriterijuma na prisustvo psorijaze. Klinička ispitivanja obuhvataju uočavanje kožne ili nokatne psorijaze, periferni artritis, distalnu dubinsku obuhvaćenost zglobova, daktilitis i entezopatije. Za laboratorijska ispitivanja bitni su negativan reuma-faktor ili anti CCP faktor i povišeni nespeci čni faktori zapaljenja ili reaktanti akutne faze zapaljenja. Kao radiografske promjene javljaju se erozije i resorpcije, smanjivanje pokretljivosti zglobova, formiranje novih kostiju na entezama, sindezmo ti i sakroileitis. – Imperativ je postaviti dijagnozu psorijaznog artritisa što ranije. Od pomoći nam je laboratorijska dijagnostika, posebno ubrzana sedimentacija eritrocita ili povišen CRP, negativan reuma-faktor koji se javlja kod oko 95% naših bolesnika, dok je IgA povišen kod oko 2/3 bolesnika. Od pomoći nam je i HLA tipizacija periferne krvi gdje imamo 13-42% da ćemo dobiti HLA pozitivnost – kaže dr Bukilica.

Računa se da 10% pacijenata ima dijagnozu psorijaznog artritisa iako uopšte nemaju kožnu psorijazu. Ipak, karakteristike psorijaznog artritisa sa aksijalnim manifestacijama su te da oko 20-30% pacijenata sa kožnom psorijazom ima psorijazni artritis. Od toga 25-70% pacijenata sa psorijaznim artritisom će razviti aksijalne manifestacije.

Smjernice za liječenje

Dr Rifat Međedović ukazao je na speci čnosti liječenja spondiloartritisa. - Nije cilj liječiti ove bolest samo u smislu smanjenja simptoma, već je cilj od ove bolesti napraviti pravi preokret u mehanizmu nastanka bolesti, smanjiti, svakako, simptome, ali zaustaviti prije svega, radiografsku progresiju i deformitete koji su vrlo mogući, pogotovu u ranim fazama bolesti spondiloartritisa. Osim toga, ono što se meni jako dopalo, to je činjenica da se skrenula pažnja da su ovo prave sistemske bolesti, da je citokinski odgovor zaista prisutan u svim djelovima našeg organizma i da liječenje ove bolesti smanjuje rizik od pratećih rizika, od pratećih komorbiditeta, prije svega mislimo na kardiovaskularne - kaže dr Međedović.

Uz osvrt na preporuke za liječenje, on je naglasio značaj individualizacije liječenja. Govoreći o kriterijumima za uvođenje biološkog lijeka, on je naveo da pacijenti u Crnoj Gori na raspolaganju imaju čak 6 vrsta bioloških ljekova i 2 JAK inhibitora koji se, s velikim uspjehom koriste. Na raspolaganju su, naravno, i nesteroidni antireumatici, glukokortikoidi, metotreksat i konvencionalni ljekovi.

Brojni su faktori za izbor inovativne, biološke terapije, ali se izdvajaju: dob pacijenta, komorbiditetni status, faktori loše prognoze, aktivnost bolesti, ekstraartikularne manifestacije, ekasnost bolesti, elementi skrininga i dr. U reumatološkoj praksi

javlja se nekoliko značajnih dilema pri izboru biološke terapije. Najviše se brine o neželjenim efektima lijeka: pored ostalog o više od trostrukog porasta neutropenija, limfopenija vrijednosti ispod 1 i trombocitopenija ispod 100. Mora se jako voditi računa o farmakokinetskom pro lu lijeka, a, svakako, vrši se i skrining. Pojašnjavajući modalitete isključivanja konvencionalnih bolest modi kujućih ljekova, kao i bioloških i JAK inhibitorskih ljekova u slučajevima posebnih stanja pacijenta, dr Međedović je objasnio da i oni i te kako treba da se isključe u slučaju infekcije, ali ukoliko se u reumatologiji radi o blagoj infekciji, treba biti oprezan. On je objasnio da ne postoji interakcija bioloških ljekova i JAK inhibitora sa antibioticima, antimikoticima, kao ni imunizacionim vakcinalnim sredstvima.

Ukoliko se radi o hitnim hirurškim intervencijama, ne postoji šansa za isključenje reumatoloških ljekova, zbog postupnosti koju taj postupak zahtijeva. Ipak, treba naglasiti da u perioperativnom periodu treba insistirati na moćnijoj i kompletnijoj antibiotskoj pro laksi, te da se biološki ljekovi mogu naknadno isključiti. - Da bi nekoga pripremili za hiruršku intervenciju u smislu isključenja npr. glukokortikoida, koji se ne smiju naglo isključiti, trebalo bi da prođe 2-3 mjeseca, a studije su pokazale da u reumatologiji imamo bolesti kod kojih se glukokortikoidi ne smiju isključiti, npr. sistemski eritemski lupus, dermatopolimiezitis i sl. Treba reći da neka doza 5-7 prednizona dnevno ne ometa zarastanje - kaže dr Međedović.

Metotreksat je lijek koji se u organizmu zadržava najčešće do 3 a nekad i do 6 mjeseci, pa je stoga mogućnost njegovog isključivanja upitna. U odnosu na to da li se neki ljekovi koriste na mjesečnom nivou ili dvonedjeljnom, odlučuje se i o periodu isključenja.

U vezi s vakcinacijom dr Međedović objašnjava da su jasne preporuke o tome da bolesnici sa autoimunim reumatološkim bolestima, a i spondilitisima, treba da se vakcinišu, ali kao važnu napomenu ističe da u proces vakcinacije ulaze pacijenti koji se nalaze u fazi mirne bolesti, naravno, uz pomoć terapije. - Ukoliko se pacijent nalazi u pogoršanju svoje bolesti on nije kandidat za vakcinaciju - kaže dr Međedović. Uz to, druga važna napomena je da pacijenti koji imaju autoimunske bolesti ne treba da dobijaju žive vakcine, već samo mrtve ili atenuisane. Zbog postizanja što snažnijeg vakcinalnog odgovora, JAK inhibitori se, po preporuci dr Međedovića, mogu isključiti 3-4, maksimalno 7 dana. U slučaju trudnoće i dojenja konvencionalni bolest modi kujući ljekovi su bezbjedni, kao i glukokortikoidi, antimalarici i azot-diaprel. Primjena metotreksata je, kao dokazano teratogenog lijeka, zabranjena u ovim stanjima, te se on, po dr Međedoviću, poželjno isključuje 3-6 mjeseci prije planirane koncepcije. Uz napomenu da je potrebno voditi računa o suspenziji mikofenulata i sulfasalazina, ovom prilikom je objašnjeno da primjena bioloških ljekova i AKI nihibitora nije ispitana u trudnoći, ali se neki od anti-TNF ljekova mogu razmatrati za primjenu u prvom trimestru trudnoće.

Umjesto zaključka

Dr Rifat Međedović: - Biološki i JAK inhibitorski ljekovi su i te kako bezbjedni, a sama neliječena bolest je veliki rizik. Anita Đurović

49

Lupus Nefritis

Dr Nataša Gojković, specijalizant imunologije Klinički centar Cene Gore

Lupus nefritis, kao bubrežna manifestacija sistemskog eritematoznog lupusa se javlja kod više od polovine pacijenata i veoma su povezane sa morbiditetom i mortalitetom. Pripada autoimunim glomerulonefritisima i predstavlja bolest imunskih kompleksa. Češće se javlja kod Afro-Amerikanaca i Azijaca. Kao i kod žena između 20 i 40 godina. Takođe, na sam tok bolesti utiče niski socioekonomski status, kao i bubrežne promjene kod djece i muškaraca.

Patogeneza lupus nefritisa je da se aktiviraju autoantitijela, protiv elemenata jedra ćelije. Autoantitijela mogu biti usmjerena na nukleozome ili dvostruke lance ds DNK. Neka od tih antitijela mogu da unakrsno reaguju sa bazalnom membranom

glomerula. Ova autoantitijela stvaraju imunske komplekse (čine ih anti dsDNK i IgG At koja aktiviraju sistem komplementa) u krvnim sudovima, koji se talože u glomerulima. Karakteristično je da se deponuju subendotelno, u memebrani, subepitelno ili u mezangijumu.

Lupus nefritis se može razviti u bilo kom periodu od nastanka SLE, ali je to obično nakon 2 godine od uspostavljanja dijagnoze, tako da je veoma značajno pratiti redovno bubrežnu funkciju kod ovih pacijenata.

Prema Internacionalnom udruženju nefrologa, lupus nefritis se dijeli u VI klasa (ovoj tabeli je pridodat i klinički aspekt, kao i prognoza bolesti po stadijumima):

I klasaMinimalni mezangijalni lupus nefrtitis

II klasaMezangijumski glomerulonefritis

Minimalna lezija bubrega- nema promjena na glomerulima na svjetlosnom mikroskopu, u mezangijumu prisutni depoziti Ig i komplementa. Proteinurija je umjerena, hematurija naznačena, glomerulska filtracija je očuvana

Promjene su prisutne u mezangijumu, benignog toka, sa depozitima IgGi C3 između kapilarnih petlji. Svjetlosnim mikroskopom ili imunofluorescencijom se uočavaju nekoliko izolovanih subepitelijalnih ili subendotelijalnih depozita,koji nisu vidljivi na elektronskom mikroskopu.

Moguća mikroskopska hematurija i/ili

Odlična

Klasa Histologija bubrega Klinički aspekt Prognoza bolesti
Nema Odlična
proteinurija, ponekad slika nefrotskog sindroma, serološki profil normalan 50

III klasa- Žarišni segmentni glomerulonefritis

III a klasa- Fokalni proliferativni lupus nefritis

III a/c klasaFokalni proliferativni i sklerozirajući lupus nefritis

III c klasa- Fokalni sklerozirajući lupus nefritis

IV klasa- Difuzni lupus nefritis

Aktivni ili neaktivni; fokalni, segmentalni ili cjelokupni; endo ili ekstrakapsularni glomerulonefritis koji uključuje više od 50% svih glomerula. Prisutni je fokalni subendotelijalni imunski depozit, sa ili bez maligne alteracije Aktivne lezije

Najčešće hematurija i proteinurija, kao i HTA, nefrotski sindrom i povišen kreatinin

IV- S klasa –Difuzni segmentalni

IV- G klasaDifuzni globalni

Aktivne i hronične lezije Hronične inaktivne lezije sa glomerularnim ožiljcima

Aktivni ili neaktivni; difuzni, segmentalni ili globalni; endo ili ekstrakapilarni glomerulonefritis koji zahvata više od 50% svih glomerula, tipično sa difuznim subendotelijalnim imunskim depozitima, sa ili bez promjena na mezangijumu

Najčešće hematurija i proteinurija, kao i HTA, nefrotski sindrom i povišen kreatinin

Više od 50% zahvaćenih glomerula ima segmentalne lezije, gdje je uključeno manje od polovine skupa glomerula

Više od 50% zahvaćenih glomerula ima globalne lezije

Prognoza kod neliječenih pacijenata je loša usled razvoja hronične bubrežne insuficijencije. U slučaju ranog liječenja može doći i do duže remisije i višegodišnjeg preživljavanja

IV-S ili IV-G (A)

Aktivne lezije- difuzni segmentalni ili globalni proliferativni lupus nefritis

IV- S ili IV-G (A/C)

Aktivne i hronične lezije- difuzni segmentalni ili globalni proliferativni i sklerozirajući lupus nefritis

IV- S ili IV- G (C)

Hronična inaktivna lezijasa ožiljcimadifuzni segmentalni ili globalni sklerozirajući lupus nefritis

Promjenljiva
51

V klasaMembranski glomerulonefritis

Prisutni su obilni depoziti Ig i komplementa u subepitelnom prostoru ili je njihova morfološka sekvela uočena svjetlosnom mikroskopijom, imunofluorescencijom ili elektronskom mikroskopijom sa ili bez mezangijalne alteracije ( svjetlosnim mikroskopom se uočavaju zadebljanja kapilara glomerula, koja se prikazuju kao „klupko života“wire loop) U kortikalnom dijelu zapaljenskim procesom su zahvaćene arteriole i manje arterije

Više od 90% svih glomerula je sklerozirano bez rezidualne aktivnosti.Najčešće se superponira na IV i V klasu. Prisutna je hipertenzija i bubrežna insuficijencija. Rijetka je pojava

Blagi sediment urina – često nije prisutna hematurija; prisutan nefrotski sindrom, normalan ili lako povišen kreatinin u serumu, HTA

Sediment urina uredan, prisutna terminalna slabost bubrega ili spori porast kreatinina

Nedovoljno definisana

Klinički, pacijenti obično nemaju simptoma dok bolest ne pređe u nefrozu ili terminalni stadijum. Od simptoma najčešće su prisutni zamor, groznica, osip po koži, ulceracije u nosu ili ustima, sinovitis ili serozitis, znaci aktivnog nefritisa, periferni otoci, hipertenzija, CNS manifestacije, srčana dekompenzacija. Dijagnoza se postavlja biohemijskim promjenama (proteinurija, hematurija, kreatininemija) i testovima za praćenje aktivnosti SLE ( SE,CRP, C3 i C4 komplement, anti dsDNK), kao i biopsija bubrega.

Diferencijalno dijagnostički je potrebno isključiti glomerulonefritis druge etiologije, nodozni poliarteritis i Wegenerovu granulomatozu.

Loša

Postoji više protokola za liječenje lupus nefritisa, a njegova uspješnost se ogleda u otkrivanju bolesti u što ranijoj fazi. Koriste se: glukokortikoidi, ciklofosfamid, mikofenolat mofetil, rituksimab i druga anti CD 20 monoklonska antitijela. Suportivnu terapiju je potrebno uključiti kod liječenja HTA: ACE inhibitori, blokatori za angiotenzin II, po potrebi i davanje statina. Pacijenti koji dugotrajno uzimaju glukokortikoide nadoknađuju kalcijum da bi prevenirali nastanak osteoporoze. Ukoliko je došlo do terminalnog stadijuma bubrežne insu cijencije, potrebna je dijaliza i transplantacija bubrega. Petogodišnje preživljanje pacijenata koji su na dijalizi je 60-70% i ono se ne razlikuje od pacijenata koji nemaju lupus.

VI klasaGlomeruloskleroza
52

Primjena krioprecipitata i plazme u pedijatriji

Transfuziološko liječenje u pedijatriji ima određene speci čnosti po kojima se razlikuje od liječenja odraslih. Pedijatrijska transfuzijska medicina je veoma kompleksno područje i obuhvata zbrinjavanje bolesnika širokog raspona životne dobi, počevši od intrauterinog života do adolescentne dobi.

Savremeni pristup liječenju krvnim komponentama, princip usmjerene terapije, podrazumijeva brižljivo vaganje između korisnih efekata transfuzije u odnosu na potencijalni rizik od komplikacija, na prvom mjestu transfuzijom prenosivih bolesti (CMV infekcija), bakterijske kontaminacije krvi, imunosupresivnog efekta transfuzija, aloimunizacije na eritrocitne, leukocitne i trombocitne antigene, ”Gra versus host disease“(GVHD).

Primjena zamrznute svježe plazme i krioprecipitata određena je strogim indikacijama, a to su izražene koagulopatije u sklopu različitih kliničkih stanja praćenih krvarenjem. Osnovni preduslov za racionalnu potrošnju koja je u interesu bolesnika jeste utvrđivanje prirode i težine koagulacionih abnormalnosti u slučaju krvarenja ili u pripremi za invanzivnu dijagnostiku, odnosno terapijsku proceduru i primjenu ovih komponenti samo u slučaju značajne koagulopatije. Krioprecipitat i zamrznutu svježu plazmu treba primjenjivati prema kliničkoj slici i laboratorijskim pokazateljima koagulopatije: INR-PT≥1,5 ,RPTT≥1,5 i koncentracija brinogena ≤1g/l.

Svježa zamrznuta plazma (Fresh frozen plasma) je krvna komponenta koja se dobija iz cijele svježe krvi centrifugiranjem

ili metodom plazmafereze. Izdvaja se iz jedinice konzervisane krvi i zamrzava u roku od najkasnije 6 časova od uzimanja na -900±5 C a zatim skladišti na -40 ±50C godinu dana. Sadrži labilne i stabilne faktore koagulacije, brinolize i komplementa, kao i njihove in bitore, albumin i imunoglobuline: 400mg brinogena (70%) i 200 i.j. ostalih faktora, proteine i imunoglobuline, FVIII, FIIC, FVIIC, FVC i FXC. Volumen je 200 do 250 ml i sadrži <0,1x109 leukocita, <6x109 eritrocita i <50x109 trombocita. Odmrzava se 15 do 30min, a brzina infundovanja je 5 do 10ml/čas, a doziranje10 do15 ml/kg tt. Provjera PV i aPTV je 4 časa nakon primjene plazme.

Indikacije:

- nadoknada činilaca koagulacije kod urođenog ili stečenog de cita pojedinačnih ili istovremeno više činilaca: FV, VII, VIII, IX, X, XI, XII, XIII;

- nadoknada činilaca koagulacije kod dilucijske koagulopatije nakon masivnih transfuzija.

Opravdano se primjenjuje za liječenje koagulopatija u bolestima jetre, opekotinama, diseminovanoj intravaskularnoj koagulaciji i sepsi pri vrijednostima protrombinskog vremena (PT)-INR ≥1,5, aktiviranog parcijalnog tromboplastinskog vremena a PTT≥1,5. Njena primjena je opravdana i u slučaju krvarenja ili pripreme za hiruršku interevenciju kod de cita faktora V, XI, ADAMS 13, CD46, proteina C, proteina S i plazminogena, kao i

Zavod za transfuziju krvi Crne Gore, O.J. Kotor
54

supstituciju izmjene plazme u trombotičnoj trombocitopeničnoj purpuri.

Primjenjuje se ABO kompatibilna plazma u dozi 10 do 20ml/kg. Na raspolaganju su pedijatrijske doze i mogućnost da odojče i novorođenče prima više transfuzija od jednog davaoca. Iz bezbjedonosnih razloga Nacionalne sluzbe za transfuziju ne izdaju zamrznutu svježu plazmu djeci od davaoca koji je prvi put donirao krv.

Metilenskim plavim tretirana ZSP za novorođenčad i odojčad proizvodi se u volumenu od 55ml i ima za 25-30% redukovan factor VIII, XI i brinogen, te smanjenu generaciju trombina, ali to ne utiče značajno na brzinu formiranja koaguluma i njegovu čvrstoću. Solvent deterdžentom tretirana plazma predstavlja puliranu ZSP više donora koja treba da sadrži minimum 0,5ij/ml faktora V, VIII i IX. Transfunduje se u volumenu 15-20ml/kg, brzinom 10-20ml/kg/h. Proizvodi se u volumenu od 200ml ili kao komercijalno dostupna Octaplas ili Octaplas LG (ligand gel) plazma. Komercijalna SD plazma u primjeni kod djece liječene u jedinicama intenzivne njege pokazala je prednost nad ZSP, jer je korekcija koagulopatije postignuta sa manjim volumenom i nije došlo do pojave TRALI ni kod jednog pacijenta.

Smatra se da je 10-15 ml/kg t.t. svježe zamrznute plazme kod stečenog krvarenja gdje je PTT i PT ≥1,5 puta produženo od ziološke vrijednosti nedovoljno da se postigne hemostaza, a veća količina bi dovela do preopterećenja tečnošću.

Kontraindikacije za primjenu su IgA imunode cijencija i alergija na proteine plazme.

Zamrznuta svježa plazma nije opravdana za nadoknadu volumena, albumina, imunoglobulina, povišenja koloidno-osmotskog pritiska, brže zarastanje rana, parenteralnu prehranu i korekciju laboratorijskih nalaza vrijednosti PV u bolesnika koji nemaju znakove krvarenja. Pro laktička transfuzija je najčešće

Sastav krioprecipitata:

- faktor VIII 80 do150i.j.(40-70%), 80-150U, poluživot 12 časova;

- brinogen 150-250 mg(35-50%), poluživot 100-150 časova;

- vWF -von Willebrandov faktor 40-70%,100-150U, poluživot 24 časa;

- FXIII 20-30%, 50-75 U, poluživot 150-300 časova;

- bronektin 20-25%,1500 mikrograma/ml.

Klinička primjena:

- hirurško krvarenje;

- masivna transfuzija;

- hipo brinogenemija;

- manjak faktora VIII;

- nadoknada brinogena;

- priprema za invazivnu dijagnostiku ili terapijske procedure.

Terapijska doza za krioprecipitat za djecu je 5-10ml/kg t.t., brzina transfundovanja je 10-20ml/kg/čas. Jedna jedinica /10kg t.t. podiže brinogen za 0,5g/l. Otopljen krioprecipitat se mora primijeniti 4 sata od otapanja, otopljen krioprecipitat se skladišti na sobnoj temperaturi – nikako u frižideru zbog mogućnosti re-precipitacije. Doziranje u nedostatku komercijalnih faktora za hemo liju A i vWF bolest je 1 jedinica /6kg t.t. 2 puta na dan, a kod kongenitalne de cijencije FXIII je 1 jedinica/10kg t.t. svakih 7-14 dana. Metilenskim plavim tretiran krioprecipitat za novorođenčad i odojčad proizvodi se u volumenu od 50ml, sadrži 250mg brinogena po dozi. Primjenjuje se 5-10ml/kg tm. Za veću djecu primjenjuju se pulovi od po 6 doza (280ml). Zavisno od težine primaoca daje se jedan pul do max 2 pula kria brzinom 10-20ml/kg/h. Kao univerzalni koristi se AB MP krio. Iz MP ZSP i MP kria na kraju procesa testiranja, a prije primjene, uklanja se oko 90% metilenskog plavog.

Novi vodiči ne odobravaju upotrebu plazme izuzev ako nije dostupan brinogen. Kod djece treba održavati hemostatski nivo brinogena (1,5-2g/l) primjenom koncentrata brinogena

Krioprecipitat je hemoprodukt, koncentrat visokomolekulskih hladnih i nesolubilnih plazmatskih proteina. Dobija se taloženjem u toku odmrzavanja zamrznute svježe plazme nsa

temperature 4 ±2 0C tokom 18-24 časa i skladišti 1 godinu na -40 0C ili 6 mjeseci na -20 0C, odnosno precipitira sporim otapanjem zamrznute svježe plazme na temperaturi 1-60C. Količina jedinice je 20do50ml.

reevaluaciju zahtjeva za upotrebu zamrznute svježe plazme i kriopreparata, s druge strane.

smanjenja upotrebe krioprecipitata i plazme uka-
Trend
55

Za svaku pohvalu: Rožajski ginekološko-akušerski tim

Uprkos ozbiljnim komplikacijama na svijet stigla zdrava beba

Borba za zdravo potomstvo danas je umnogome otežana brojnim faktorima koje savremeni način života nameće, a u novije vrijeme otežavajućim okolnostima se pridružuju i masovna infektivna oboljenja. Situacija se dodatno usložnjava ukoliko regionalnom ginekološkom centru nedostaju optimalna medicinska sredstva i resursi za brigu o pacijentkinji, pa u takvim okolnostima posebno dobijaju na značaju privrženost i lično angažovanje medinskog osoblja.

Nakon prezentacije jednog takvog slučaja iz Rožaja, odlučili smo da publikujemo kako izgleda borba za potomstvo u okolnostima vođenja trudnoće sa prisutnim intrauterinim uloškom, (tzv. spirala) i zaražavanja trudnice Covid-om u dva navrata. Trudnoća je, kako se navodi u opisu slučaja, završena rađanjem zdravog novorođenčeta, „bez ikakvih komplikacija tokom trudnoće i porođaja”1. Za uspješan ishod pete po redu trudnoće 39-godišnje Rožajke2 zaslužan je medicinski tim Doma zdravlja sa Vanbolničkim porodilištem u Rožajama koji su činile: Azra Lukač, Aleksandra Ilić i Milica Mijović.

Kakve su bile komplikacije trudnoće?

Prema izvještaju medicinskog tima iz Rožaja: Azre Lukač, Aleksandre Ilić i Milice Mijović, u opisanom slučaju postojale su dvije vrste komplikacija. Prva je bila prisustvo intrauterinog uloška (IUU), koji ovog puta nije poslužio svojoj osnovnoj svrsi: kontroli zatrudnjivanja. Kod navedene tridesetdevetogodišnje trudnice trudnoća je potvrđena u šestoj nedjelji trudnoće i pored prisustva „cooper” intrauterinog uloška, što se, u njenom slučaju, desilo po drugi put u životu. Nažalost, u slučaju prvog zatrudnjivanja uz prisustvo IUU nije došlo do željenog ishoda trudnoće već je uložak morao biti odstranjen, a zbog nerazvijanja ploda došlo je i do kiretaže.

Intrauterini uložak (IUU)

Pored visoke efikasnosti u sprečavanju trudnoće kod primjene oba poznata tipa ovog kontraceptiva (do 99%), trudnoća se kao neželjeno dejstvo dešava kod oko 0.5–5% žena u 100 tokom prve dvije godine.

„Istraživanja su pokazala da je primjena intrauterinog uloška - spirale rasprostranjeno kontraceptivno sredstvo širom svijeta, a da je mogućnost nastanka trudnoće pri upotrebi ovog sredstva mala (do 0.8%), ali ipak postoji. Vrlo mali broj studija je opisao slučajeve i postupke odstranjivanja IUU kada je postojala želja žene za nastavkom trudnoće. Prema nekim autorima, do sada je opisano 9 takvih slučajeva”³.

Drugi vid opasnosti po zdravlje majke i bebe u navedenom slučaju bila je infekcija virusom SARS-CoV-2 (COVID -19) u dva navrata tokom trudnoće4. „Dosadašnja istraživanja”, kako se navodi u opisu ovog slučaja, „pokazala su da trudnice oboljele od ovog virusa su pod visokim rizikom od ozbiljnog oboljevanja, pa čak i smrti, kao i komplikacijama tokom trudnoće”. Zahvaljujući savjesnom vođenju trudnoće, zdravlje majke i bebe nijesu ugroženi uprkos navedenim prijetnjama.

Kako su prevaziđene komplikacije?

Budući da predstavlja mehaničku smetnju razvoju ploda u materici, intrauterini uložak je pacijentkinji odstranjen u šestoj nedjelji trudnoće, uz pristanak pacijentkinje i poštovanje medicinskih

56

i etičkih procedura. Na taj način je prevaziđena prva prepreka5. Pošto pacijentkinja nije bila vakcinisana protiv Covida19, do infekcije je ipak došlo u 14-oj nedjelji gestacije. Simptomatologija je uključivala: bol u grlu i nosu, povremeni kašalj, glavobolju, naročito u frontalnoj regiji, malaksalost, kostobolju, opštu slabost. Ipak, opšte stanje pacijentkinje nije zahtijevalo bolnički nadzor, pa je upućena na kućno liječenje uz primjenu prateće terapije. Nakon tri sedmice njen PCR nalaz bio je negativan. U 16-oj nedjelji trudnoće perinatolog KCCG-a potvrdio je uredan tok trudnoće.

Do nove komplikacije dolazi u 28-oj nedjelji gestacije. Pacijentkinja se javlja sa sličnim Covid-19 simptomima, a PCR test je opet pozitivan. Uspješno je primijenjen raniji postrupak liječenja i nakon 3 sedmice potvrđeno odsustvo infekcije.

Stigla je zdrava beba

U 39-oj nedjelji gestacije trudnica je u Rožajama porođena vaginalnim putem, bez komplikacija. Na svijet je stigao zdrav dječak, težine 3.580 g i ostalim tjelesnim karakteristikama

57/35 cm. Dječak je, po opisu nadležnog ljekara, sada stariji od 7 mjeseci, urednog zdravstvenog stanja i redovno vakcinisan. Pacijentkinja se, takođe, osjeća dobro, bez prisutnih vidljivih postcovid simptoma.

1 Dom zdravlja sa Vanbolničkim porodilištem - Rožaje: Azra Lukač, Aleksandra Ilić, Milica Mijović

2 Studija, kako se navodi u Izvještaju, „predstavlja slučaj 39. godišnje žene u petoj trudnoći koja je nastala uz prisustvo cooper IUU i koja je tokom trudnoće in cirana u dva navrata sa SARS-CoV-2 (COVID -19)”.

3 Opis slučaja

4 „Analiza Gray et al. (18) pokazala je da trudnice i dojilje produkuju uporedivi vakcinom indukovani humoralni imuni odgovor, u odnosu na kontrolnu grupu žena koje nisu trudne, kao i da generišu viši titar antitela nego žene nakon infekcije SARS-CoV-2 u trudnoći.” (Opis sl.)

5 „Dobro je poznato da su trudnoće uz prisustvo IUU sa povećanim rizikom za komplikacije kao što je ektopična trudnoća, pobačaj, prijevremeni porođaj, i horioamnionitis. Kada se uzmu u obzir ove mogućnosti komplikacija koje može izazvati trudnoća, može se reći da je slučaj nastanka i daljeg razvoja trudnoće uz prisustvo spirale izuzetno rijedak ishod. Uklanjanje IUU, u ranoj trudnoći koja se želi produžiti, povezano je sa mnogim poteškoćama i rizicima. Neki autori sugerišu da je bolji izbor nastaviti trudnoću uz prisustvo spirale, pogotovu kada ona nije vidljiva. Ipak, ozbiljne komplikacije mogu nastati kada se trudnoća nastavi uz prisustvo IUU u kavumu uterusa, i to su posljedice koje bi imale negativan efekat i na majku i na fetus.” (Opis slučaja)

Anita Đurović

57

Stručni skup povodom 50 godina od eradikacije malarije u Crnoj Gori

U Institutu za javno zdravlje Crne Gore održan je stručni skup povodom 50 godina od eradikacije malarije u Crnoj Gori, na kojem su učešće uzeli direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore, dr Igor Galić, prof. dr Novica Vujošević spec. epidemiolog, dr Nebojša Sekulić, spec. epidemiolog i doc. dr Igor Pajović.

Malarija je bolest uzrokovana parazitima koje prenosi

ženka komarca iz roda Anofeles, a glavni izvor bolesti je čovjek koji ima malariju.

U Crnoj Gori malarija se najintezivnije javljala u južno primorskom dijelu, te se procjenjuje da je na malaričnom području živjelo oko 100.000 stanovnika.

Organizovano utvrđivanje i proučavanje malarije u Crnoj

58

Gori započeto je osnivanjem Stalne bakteriološke stanice na Cetinju, a nakon toga i osnivanjem antimalaričnih ambulanti 1923. godine, u Podgorici, Rijeci Crnojevića, Virpazaru, Starom Baru, Ulcinju i Kotoru-Grblju.

Eradikacija malarije od strane SZO zvanično je potvrđena 1973. godine.

Prema procjenama SZO tokom 2021. i 2022.godine u svijetu je registrovano oko dvestapedeset miliona slučajeva malarije.

Kako bi bili spremni u slučaju pojave malarije ili neke druge zarazne bolesti koju prenose komarci Institut za javno zdravlje Crne Gore pokrenuo je niz aktivnosti.

S tim u vezi, po prvi put u Crnoj Gori, izrađen je “Program za nadzor i kontrolu vektora sa akcionim planom za period od 2023. do 2025. godine “ koji je usvojila Vlada i prepoznala kao bitan iskorak u sveukupnom sistemu javnog zdravstva.

Crna Gora je kao mediteranska zemlja u velikom riziku od pojave problema sa vektorima i njima prenosivim bolestima, stoga je bilo neophodno izraditi ovakav program, pristupajući multisektorski sa aspekta struke kroz One health koncept, u čijoj realizaciji su učestvovali Ministarstvo zdravlja, Institut za javno

zdravlje Crne Gore, Biotehnički fakultet, Specijalistička veterinarska laboratorija, Uprava za bezbjednost hrane itd.

Program ima nekoliko glavnih ciljeva među kojima su povećanje stepena informisanosti o kontroli vektora i vektorskih bolesti u Crnoj Gori, smanjenje rizika introdukcije i nastanjivanja invazivnih vektorskih vrsta na teritoriji države kao i niz drugih ciljeva kao što su edukacije zainteresovanih strana, testiranje novih metoda kontrole vektora (nepesticidnih) i njihovo uvođenje u praksu, čijom primjenom ne postoje negativni efekti po okolinu. Takođe kroz određene projekte, poput ERI-Health, vrši se identi kacija tj. determinacija komaraca koji su prisutni u južnom dijelu države kao i njihovo testiranje na prisustvo pojedinih virusa koji mogu izazvati različite zarazne bolesti kod ljudi.

U susret toplijem vremenu koje slijedi nakon zimskih dana i aktivnost komaraca će se povećavati kako temperatura vazduha bude rasla kao i dužina fotoperioda. Zbog toga je neophodno uključiti stanovništvo kako bi pomogli da smanjimo rizik od potencijalnih infekcija koje prenose vektori.

Institut za javno zdravlje Crne Gore

59

Eksperiment na samome sebi

Prim mr sci dr Slobodan V. Radonjić

„U nauci ne postoji širok utrven put...“ Naprotiv. Taj put je krivudav, trnovit, dug. Oni koji ga uspješno savladaju postaju slavni. Oni drugi odlaze u zaborav. Njemački hirurg Verner Forsman (1904-1979), rođen u Berlinu, već kao mlad ljekar pokazuje živo interesovanje za eksperimente. Posebno ga je zanimala kateterizacija srca na životinjama. Na konju, naročito, i na psima. S puno samopouzdanja predlaže svom mentoru dr Šnajderu, šefu klinike u Berlinu, da izvrši kateterizaciju na samome sebi. Dr Šnajder iznenađen odbija da da saglasnost za „očigledno ludi eksperiment.“ Godine 1929. Forsman u najvećoj tajnosti, pored rendgen aparata sa ogledalom ispred uoroskopskog ekrana, debelom iglom punktira svoju desnu kubitalnu (lakatnu) venu i kroz iglu ubacuje ureteralni kateter koji je išao do ramena i tu zastao. Bio je to polovičan uspjeh koji je još više ohrabrio mladog doktora, pa u sledećem pokušaju Forsman uspijeva, istim postupkom, samo ovoga puta na lijevoj ruci, da plasira kateter dužine 65 santimetara u desnu srčanu predkomoru. Tekst o izvedenom eksperimentu objavio je u stručnom časopisu i time izazvao pravu senzaciju i divljenje. Posebno prikazanom rendgenogra jom. Vijest se brzo širila preko medija. Forsman je bio prosto opsjednut novinarima. Nuđen mu je pozamašan novac za pravo na objavljivanje slika. Medjutim, stručna javnost reagovala je sasvim drugačije. Forsman doživljava žestoke kritike kolega, a poznati profesor Unger zaprijetio mu je da će se obračunati sa „mladim skorojevićem.“ Forsman ubrzo prelazi na čuvenu berlinsku kliniku Šarite, kojom rukovodi vodeći njemački hirurg profesor Ferdinand Šoerbruh, koji na besprekorno organizovanom hirurškom odjeljenju zahtijeva gvozdenu

disciplinu i bespogovornu poslušnost. Jednom prilikom prof. Šoerbruh je pozvao Forsmana u svoj kabinet. Na stolu su bili Forsmanovi tekstovi, popularne revije, snimci. Tokom razgovora, strogi profesor je u jednom trenutku odbrusio Forsmanu: “O vašim malim trikovima mogli bi da predajete u cirkusu, ali nikada na jednom uglednom njemačkom univerzitetu.“ Ubrzo Forsman dobija otkaz. Na klinici kod prof. Šoerbruha proveo je samo tri mjeseca. Njegova veoma napredna i za to vrijeme revolucionarna istraživanja dovela su ga u sasvim nezavidan, gotovo podređen položaj zbog previše „ludih ideja.“

Neumorni i istrajni Forsman prelazi na sasvim drugu – urološku klinuku gdje i tu nastavlja sa eksperimentisanjem na samome sebi. Tako je najmanje deset puta izveo kateterizaciju sopstvenog srca a prestao tek poslije prijetnje njegove supruge da će ga napustiti zbog neodgovornog odnosa prema porodici. (Imali su petoro djece).

Mnogo je vremena proteklo da bi tek polovinom pedesetih godina prošlog vijeka, napretkom medicnske nauke, shvaćen i prihvaćen značaj pionirskog poduhvata doktora Forsmana. Slijede zaslužena priznanja. Najprije dobija medalju Njemačke akademije nauka, a ubrzo bude biran je za počasnog profesora Univerziteta u Majncu. Godine 1956, punih 27 godina poslije Forsmanovog eksperimenta na samome sebi dobio je Nobelovu nagradu sa još dvojicom uglednih američkih naučnika „za njihovo otkriće vezano za kateterizaciju srca i patološke promjene cirkulatornog sistema.“

Poslije dodjele Nobelove nagrade Forsman, iako poštovan i slavljen, prestaje da se bavi istraživačkim radom. Svoj životni

60

put i sveukupni naučni rad smjestio je u jednu jedinu rečenicu: „U mladosti sam pokušao da zasadim divan vrt, a sada sam star i prisiljen da gledam preko ograde kako drugi beru jabuke.“

Čovjek koji je zahvaljujući svom predanom radu i eksperimentima doživio slavu, u starosti dok je “preko ograde gledao kako drugi beru jabuke“ ipak našao za shodno da žestoko kritikuje Kristijana Bernarda poslije izvedene transplantacije srca 1967. godine u Keptaunu zbog „uzaludnog i preuranjenog eksperimenta na čovjeku.“ Dodajmo i to da je čovjek koji je svoj naučni rad posvetio srcu, umro 1979. godine od infarkta miokarda!

U istoriji medicine nije mali broj primjera da su ljekari vršili eksperimente na vlastitom tijelu. Tako je još u XVI vijeku švajcarski doktor Konrad Gesner eksperimentisao na sebi sa raznim ljekovitim biljkama, što je umnogome ugrožavalo njegovo zdravlje. Slično su radili i bečki ljekari Jan Purkinje i Anton Stoerck, proučavajući djelovanje nekih otrova i biljnih droga, zbog čega su nedjeljama bolovali. Čeh Otokar Horak ubrizgao je sebi pod kožu ltrat tuberkuloznog bacila, što ga je koštalo života. Neposredno prije smrti dao je da se isiječe zaraženi dio kože radi daljeg naučnog istraživanja. A mladi mikrobiolog Otto Obermeyer umro je od eksperimentalne zaraze kolerom. Dr Max Petenkofer imao je više sreće. Iako je progutao kulturu uzročnika kolere preživio je. Poznati engleski hirurg John Hunter se zarazio (1767. g.) gonorejom i si lisom, s namjerom da utvrdi da li je to jedinstvena bolest ili su u pitanju dva oboljenja. Umro je od luetičnog (si lisnog) oštećenja centralnog nervnog sistema. August Bier, eksperimentom na sebi (1898. g.) dokazao je da je lumbalna anestezija izvodljiva. Proučavajući podjelu nerava na senztivne i motorne, londonski hirurg H. Head je 1903. godine eksperimentisao na sebi na taj način što je zahtijevao da mu se prerežu periferni živci. Umro je od posledica eksperimenta. Doktor Jesse Lazear sa Kube se 1900 god. samozarazio žutom groznicom. Bolujući, revnosno je opisivao tok svoje bolesti od koje je umro kada je imao samo 34 godine. Sarajevski ljekar Dragutin Heldlmoser umro je od trbušnog tifusa (1906. g.) nakon što je izvršio ogled na samome sebi. Daniel Carrion, Peruanac iz Lime, još kao studrnt medicine, izvršio je na sebi (1885 god.) smrtonosni ogled kojim je dokazao da su zarazna oboljenja verruga peruviana i oroya groznica iste bolesti, što je imalo veliku naučnu vrijednost. Po njemu je ovo oboljenje nazvano Corrionova bolest. Veliki njemački naučnik, zičar, Konrad Rendgen (1845 – 1911.) eksperimentišući dugo i uporno, napravio je snimak svoje šake i bio zaprepašćen kad je ugledao kostur prstiju i tkivo oko njih. Ponovivši na sebi ogled više puta, uradio ga je uspješno i na svojoj supruzi Berti. Bilo je to novo, epohalno otkriće „x-zraka,“koji su u čast i slavu znamenitog naučnika dobili ime „Rendgenski zraci“. Ujedno, bio je to i početak nove ere u medicini kako u dijagnostici tako i u terapiji. Rendgen je za svoj ogromni doprinos nauci dobio Nobelovu nagradu 1901.

Prof. dr Aleksandar Kostić (1893-1983), ugledni srpski naučnik i prosvetitelj, za vrijeme Prvog svjetskog rata prekida studije medicine u Strazburu, da bi se kao bolničar pridružio srpskoj vojsci. Suočen sa masovnom pojavom pjegavog tifusa na frontu i u bolnicama, Kostić se, tragajući za lijekom, namjerno zarazio uzimajući vaši s preminulih ratnika. Na sreću preživio je. I kada je riječ o ovom velikanu medicinske struke i nauke, zanimljivo je pomenuti da su prof. dr Aleksandar Kostić i njegova supruga, vrsni pedijatar, prof. dr Smilja Kostič, pored slavnih

Marie i Pjer Kiri, jedini supružnici koji su se ovjenčali Legijom časti, najvišim francuskim odlikovanjem. Američki ljekar Jon Salk, virusolog i imunolog, primijenio je 1952. godine svoju vakcinu protiv dječje paralize, najprije na samome sebi, pa na saradnicima a zatim i na vlastitoj djeci (imao je šestoro djece). Na sreću, posebno njegove djece, eksperiment je bio uspješan. Osamdesetih godina prošlog vijeka australijski ljekar Bari Maršal posumnjao je u uvjerenje staro više od 100. godina da stres izaziva čir na želucu. Pošto je kod pacijenata sa ovim oboljenjem otkrio prisustvo bakterije – helikobakterije, naišao je na ideju da bi, možda, čir na želucu mogao biti bakterijskog porjekla. U tu svoju, najprije sumnju, a zatim sve više i u uvjerenje, pokušao je, uz ogroman trud i napor da zainteresuje medicinske stručnjake. Sve je bilo uzalud. Ne odustajući od svoje ideje Maršal je odlučio da na sebi nastavi svoj istraživački rad. Pojeo je sa goveđom supom koktel bakterija. Pet dana kasnije je počeo da povraća zbog bakterijske infekcije u želucu a endoskopskim pregledom je konstatovana pojava gastritisa, što je prvi znak ka razvoju čira na želucu. Svoja istraživanja je nastavio još deset punih godina da bi, najzad zvanična medicina prihvatila rezultate njegovog ogromnog eksperimentalnog rada i priznala da bakterija helikobakter pylori izaziva čir na želucu. Dr Maršal i njegov bliski saradnik dr Voren dobili su 2005. god. Nobelovu nagradu.

Kako nazvati ljekare koji su u želji za napretkom nauke, eksperimentišući na sebi, svjesno dolazili u krajnje neizvjesnu, pa i po život rizičnu situaciju, koja ih je, čak, u izvjesnom broju slučajeva odvela u smrt. To su jednostavno rečeno, heroji nauke.

61

Istine i zablude

Zaljubljenost i zdravlje

Kada se zaljubimo, mijenja se naš pogled na svijet, situacije, rasuđivanje, a mijenja se i naše tijelo. Ljubav i zaljubljenost nas hrane pozitivnim emocijama, osjećajem pripadnosti, vezanosti, povjerenja, sigurnosti, ali i strahova, strijepnje, pretjerane ljubomore. Brojna nova istraživanja pokazuju da zaljubljenost može da pomogne u ublažavanju raznih zdravstvenih stanja. Ne samo što nam sve djeluje ljepše kada smo zaljubljeni, već ima i značajan uticaj na naše zdravlje.

Zaljubljenost na naš organizam djeluje kao najbolji lijek?

ISTINA - Kada smo zaljubljeni, ne samo što nam je sve ljepše već zaljubljenost i ljubav imaju pozitivan uticaj i na naše sveukupno zdravlje. Brojna naučna istraživanja su dokazala da ljubav i zaljubljenost izazivaju niz pozitivnih promjena u organizmu koje su značajne kako za psihičko, tako i za zičko zdravlje u cjelini.

Zaljubljene osobe su osjetljive na bol?

ZABLUDA – Zaljubljenost nas čini otpornijima na bol. Kod zaljubljenih osoba više se oslobađa endor n, koji smanjuje osjećaj bola na prirodan način i ima efekte slične dejstvu analgetika.

Istraživanje na Univerzitetu Stanford pokazalo je da se zbog tog lijepog osjećaja u mozgu uključuju područja koja inače stimulišu i ljekovi protiv bolova. Gledanje u voljenu osobu ili držanje za ruke, može da poveća proizvodnju endor na i dopamina koji su poznati kao hormone sreće i time se značajno poveća tolerancija osobe na bol.

Zaljubljene osobe bolje podnose stresne situacije?

ISTINA - Osjećaj emocionalne bliskosti sa partnerom i podrška partnera, pomaže da se organizam lakše izbori sa stresom. U mozgu se tada oslobađaju supstance poput dopamina, što pomaže u regulisanju emocionalnog odgovora i oksitocina, koji aktivira osjećaj povjerenja i smanjuje anksioznost.

Tokom ljubljenja dolazi do smanjenja nivoa kortizola, hormona stresa.

Tokom perioda zaljubljenosti jačaju odbrambene sposobnosti organizma?

ISTINA - Pojedina istraživanja su pokazala da osobe koje se češće i redovno ljube kao i oni koji redovno upražnjavaju seksualne odnose, imaju veći nivo imunoglobulina, što poboljšava imunološke sposobnosti organizma u borbi protiv infekcija. Istraživanje u kojem je učestvovalo 50 žena je pokazalo da one koje su bile zaljubljene tokom dvije godine studije su doživjele hormonske promjene povezane sa većom koncentracijom supstanci koje napadaju viruse.

Zaljubljenost ublažava alergijske reakcije

ISTINA - Zaljubljivanje može da utiče i na sposobnost tijela da se odbrani od alergena. Ljubljenje sa voljenom osobom ublažava alergijske reakcije. Istraživanje iz 2006. godine je pokazalo da 30 minuta ljubljena smanjuje proizvodnju histamina - hemikalije koja se proizvodi usljed reakcije na alergene što je okidač za simptome alergije.

62

Zaljubljene osobe češće imaju srčanih smetnji?

ZABLUDA - Grljenje voljene osobe može da snizi krvni pritisak i uspori otkucaje srca zahvaljujući povećanom nivou oksitocina. Testosteron i estrogen djeluju protektivno, odnosno, štite krvne sudove, što smanjuje rizik od infarkta kao i od drugih kardiovaskularnih bolesti.

Ljudi koji se ljube imaju i niži holesterol. Studija iz 2013. je pokazala da parovi koji su se više ljubili u trajanju od šest nedelja imaju znatno manji nivo holesterola. Jedna od teorija je i da tokom ljubljenja dolazi do razmjene sebuma, supstance koju luči koža, čime se smanjuje nivo kortizola, hormona stresa, pa se time snižava i holesterol.

Zaljubljene osobe imaju bolji kvalitet sna?

ISTINA - Sanjarenjem o voljenoj osobi lagano se tone u san. Takođe, poslije seksualne aktivnosti, oslobađaju se hormoni oksitocin i prolaktin, koji dovode do pospanosti i lakšeg i bržeg uspavljivanja.

Ljubav suzbija apetit?

ISTINA - To što nam nije problem da preskočimo dezert kada smo zaljubljeni nije samo zbog toga što ne možemo prestati da mislimo na voljenu osobu. Adrenalin koji se stvara u vašem tijelu suzbija i naš apetit.

Tokom perioda zaljubljenosti mnoge osobe gube pamet?

ZABLUDA - Sigurno ste već čuli da nas ljubav čima pomalo glupima. Ipak, ne radi se o tome da gubimo pamet već zbog zaljubljenosti nijesmo fokusirani na sve drugo što trenutno radimo u životu. Kada se zaljubimo teško nam je da se koncentrišemo na druge obaveze jer većinu vremena razmišljamo o osobi koja je ušla u naš život, objašnjavaju naučnici. Kada nas neko potpuno očara to ima veliki intenzitet pa se kaže da nas ljubav čini slijepima.

Ljubav nas čini pozitivnijim i srećnijim?

ISTINA - Kada se zaljubimo, u mozgu se aktivira 12 regija koje zajedno rade, kažu naučnici sa Univerziteta u Zapadnoj Virdžiniji u Kaliforniji. Dodaju i da se prve promjene u mozgu dešavaju samo petinu sekunde nakon što se zaljubimo. Naučnici su dokazali uz pomoć snimaka magnetne rezonance da nas ljubav čini pozitivnijim i srećnijim. Snimci pokazuju da ljubav djeluje na djelove mozga, odnosno, receptore zadovoljstva. Zaljubljenost donosi osjećaj euforije, kao da smo na vrhu svijeta. Tijelo luči dopamin, zbog koga osjećamo blaženstvo, optimizam i strpljivi smo. Puni smo energije i lako se uzbudimo. S druge strane, hormon vezivanja oksitocin širi osjećaj miline i unutrašnje topline.

Voljene osobe imaju duži život?

ISTINA - Istraživači su upoređivali stopu smrtnosti za samce sa stopom smrtnosti za osobe koje su bile u braku ili živjele sa partnerom. Po rezultatima, samci imaju mnogo veći rizik od rane smrti za 24 procenta. Studija koja je pratila 225 odraslih osoba koje su imale operaciju koronarne arterije, pokazala je da su oni koji su bili u stabilnom braku kada su imali operaciju, imali 2,5 puta veće šanse da budu živi i 15 godina kasnije.

Prema studiji sa Univerziteta Juta, oni koju su u vezi gdje su osjećanja uzvraćena zdraviji su i žive duže od onih koji su sami. Naučnici smatraju da je to rezultat samopouzdanja i uzajamne brige parova.

Ovaj dio preskoči ako nema mjesta (dvije strane)

ZANIMLJIVOSTI:

Zaljubljeni parovi toliko osjećaju jedno drugo da srca počinju da im kucaju istim ritmom. Osobe koje se redovno grle sa partnerom imaju manje šanse da budu anksiozne ili depresivne. Zaljubljenost se može vidjeti i u očima te osobe jer je dokazano da se rašire zenice kada volimo. Kod zaljubljenih osoba mijenja se i ton glasa tokom razgovora. Žene tako nesvjesno povisuju svoj glas kako bi bile ženstvenije i privlačnije partneru.

Ljubav nas čini i hrabrijima. Neke studije pokazuju da smo na krilima ljubavi spremniji da se uhvatimo u koštac s nekim opasnim i rizičnim situacijama, i na to gledamo kao vrlo romantično ponašanje.

63

FARMAKOEKONOMIJA U PSIHIJATRIJI (MEDICINI)

Svjedoci smo neviđenog razvoja i uspona nauke i tehnologije zadnjih decenija u svim oblastima života. Paralelno sa tim rasle su u oblasti medicine mogućnosti dijagnostikovanja i liječenja bolesti. Shodno tome pokazalo se da i cijena liječenja populacije jedne zemlje raste, te da pojedine zemlje nijesu kadre adekvatno tretirati bolesnu populaciju.

Tada se postavilo pitanje šta od ponuđenih alternativnih metoda dijagnostikovanja i liječenja se može primijeniti, tako da sa što manje troškova obeznijedi se odgovarajuća zdravstvena usluga.

Iz te potrebe razvija se kao posebna naučna disciplina zdravstvena ekonomija, koja se prvi put spominje 1960. godine kao posebna oblast primijenjene ekonomije, odnosno zdravstvena ekonomija.

U oblasti ove naučne discipline poseban segment čini farmakoekonomija, koja se bavi proučavanjem novčane vrijednosti primjene ljekova, u okviru svih drugih troškova bolesti. Istraživanja u ublasti farmakoekonomije, kao što su analiza troškova primjene lijeka u odnosu na kliničku e kasnost, ili analiza troškova farmakoterapije u odnosu na korisnost, koriste se metodama različitih naučnih oblasti, uključujući ekonomiju, epidemiologiju, farmakologiju, kliničku medicinu i drugo.

Ekspanzija novih ljekova na tržište, veliki troškovi istraživanja i proizvodnje, te potraga za pro tom, uslovili su potrebu farmaceutske industrije da nansira brojne farmakoekonomske studije, u cilju dokazivanja racionalnosti primjene novih skupih ljekova. Interes za takve studije pokazale su i društvene strukture koje kontrolišu ekonomiku zdravstva, institucije koje se bave liječenjem, ljekari koji odlučuju o konkretnoj primjeni lijeka za individualnog bolesnika, kao i sam bolesnik. Danas se u donošenju odluke o primjeni nekog lijeka u terapiji pojedinih poremećaja obavezno uzimaju u obzir kako resursi koji se koriste (troškovi),

tako i ishod (terapijska e kasnost) lijeka, koji se postiže. U tom cilju pri donošenju mnogih odluka o primjeni ljekova, važno je znati: koji lijek treba uključiti u spisak zdravstvenih usluga, kakav učinak će on imati, od više ljekova sa sličnim dejstvom koji će pokazati najbolju e kasnost, kakav je relativni odnos cijene i koristi (cos/bene t) od primjene lijeka, kolika je ušteda po godini kvalitetnog života, koji je lijek najbolji za liječenje određene bolesti.

Farmakoekonomija u psihijatriji vezana je za pronalazak novih antipsihotika-neuroleptika, antidepresiva, benzodizapina i mnogih drugih grupa psihofarmaka, što je dovelo do preokreta u psihijatriji.

Psihofarmaci postaju glavno i nezaobilazno terapijsko sredstvo u liječenju psihijatrijskih bolesnika. Primjena ovih ljekova po pravilu traje više mjeseci, pa i godina, što je rjeđi slučaj kada se radi o zičkim bolestima. Odsustvo sa posla takođe duže traje. Zdravstveni sistemi koji teže većoj racionalnosti i preciznosti upotrebe ovih ljekova, odnosno troškova liječenja i očekivanih rezultata liječenja, daje novi uvid u ekonomske parametre brige i liječenja oboljelih od mentalnih bolesti.

Na žalost ova disciplina (Farmakoekonomija u medicini – Psihijatriji), je još uvijek u povoju, što je velika ekonomska i druga šteta, koju i ne naslućujemo. Nadajmo se boljim vremenima!

Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihijatar
64

Standardi „Dobre prakse za bolnice“ i sinergija

U predhodnim brojevima data je struktura ISQua standarda. Svaki od ovih standarda dekomponovan je na elemente,kao što je prikazano na slikama. Svaki od ovih zahtjeva sastoji se iz velikog broja podprocesa i velikog broja relacija unutar procesa i sa drugim procesima. Kao što je već rečeno, standardi dozvoljavaju

određenu dozu eksibilnosti, kako bi se ”ukomponovale” kultura, tradicija i navike onih, koje implementiraju standarde. Na osnovu zahtjeva osam standarda ISQua i pet principa mogu se de nisati «Standardi dobre prakse» za bolnice (Slika 1).

65
Slika 1. Standardi „Dobre prakse za bolnice“

Standardi „dobre prakse za bolnice“ saglasno zahtjevima dekomponovani su u sedam dijelova (podsistema): [1]

1. Menadžment bolnicom

2. Menadžment rizikom

3. Usmjerenost na pacijenta (korisnika)

4. Put pacijenta

5. Upravljanje organizacionom jedinicom

6. Speci čne kliničke usluge i

7. Procesi podrške

Svaki podsistem se dalje dekomponuje na procese. U svakom od ovih ovih procesa «ugrađeni» su zahtjevi standarda, na način koji je prihvatljiv i ostvarljiv u postojećoj praksi. Procesi su opisani procedurama i uputstvima koja se sprovode u praksi i koja su podložna kako samo-ocjeni (internoj provjeri), tako i eksternoj provjeri.

Navedeni podsistemi mogu se dekomponovati na sledeće ili slične procese u zavisnosti od strukture bolnice, kao što je prikazano na Slici 2.

Struktura standarda može biti prikazana i kao na Slici 3.

Nije suvišno naglasiti da ovaj model ima 7 standarda, 13 komponenti, 35 karakteristika i 108 elemenata za veri kaciju.

Sistem dokumentacije, zapisa, politike, planiranja, odgovornosti, poboljšanja, organizaciona struktura, komunikacija,

veri kacija, ocjene, sledljivost, poboljšanja i prevencija su opšti zahtjevi standarda.

Njihova međusobna povezanost i uticaji izazivaju sinergiju. Riječ sinergija vodi porijeklo od grčke reči syn-ergos, što znači kooperacija ili zajednički rad. Odnosi se na tip reakcije, gdje se dva faktora kombinuju da bi dali veći zajednički efekat, nego što je suma njihovih pojedinačnih efekata. Jednostavno rečeno, sinergija se odnosi na fenomen 2 + 2 = 5. Veći zajednički efekat kao cilj bio je i ideja za ovaj model.

Sinergija između različitih odgovornosti u sistemu upravljanja i kontinuiranog unapređenja performansi najvjerovatnije će biti uspostavljena kao posljedica visokih ambicija vezano za proces integracije. Uzajamno razumijevanje generičkih procesa je važan korak u obezbjeđivanju stalnih poboljšanja. Dakle, sistem upravljanja mora biti interno implementiran kroz organizaciju, a eksterno kroz odnose sa učesnicima. Ako se društvena i ekološka odgovornost institucionalizuje unutar organizacije, to će se odraziti na interakciju sa onima koji su uključeni u proces i način tumačenja spoljnih izazova. Organizacija uči i uspostavljanje kulture odgovornosti. Procesi učenja su od presudnog značaja za sprečavanje nedostataka u projektovanju ili redizajniranju sistema i za obezbjeđivanje kontinuiranog prilagođavanja novim izazovima. Sinergija pozitivnih interakcija između najvišeg

66
Slika 2. Struktura standarda za bolnice

menadžmenta i podređenih sistema menadžmenta povećava inovativnu sposobnost, brzinu rješavanja problema i sposobnost učenja.

Sinergija između različitih odgovornosti u integrisanom sistemu upravljanja i kontinuiranog unapređenja performansi najvjerovatnije će biti uspostavljena kao posljedica visokih ambicija vezano za proces integracije. Uzajamno razumijevanje generičkih procesa je važan korak u obezbjeđivanju stalnih poboljšanja. Dakle, sistem upravljanja mora biti interno implementiran kroz organizaciju, a eksterno kroz odnose sa učesnicima.

Literatura:

[1] Melka Mercvajier, AKAZ FBiH / akaz@akaz.ba/www.akaz.ba

Ako se društvena i ekološka odgovornost institucionalizuje unutar organizacije, to će se odraziti na interakciju sa onima koji su uključeni u proces i način tumačenja spoljnih izazova. Organizacija koja uči i uspostavljanje kulture odgovornosti. Procesi učenja su od presudnog značaja za sprečavanje nedostataka u projektovanju ili redizajniranju sistema i za obezbeđivanje kontinuiranog prilagođavanja novim izazovima. Sinergija pozitivnih interakcija između najvišeg menadžmenta i podređenih sistema menadžmenta povećava inovativnu sposobnost, brzinu rešavanja problema i sposobnost učenja.

[2] Šofranac R, Šofranac M „Poboljšanje kvaliteta zdravstvene usluge, Kongres ljekara Crne Gore, Herceg Novi 2009.

[3] ISQua - «Medunarodni principi za standarde u zdravstvu», drugo izdanje 2005.

[4] Šofranac M, Šofranac R, „Implementacija standarda serije ISO preduslov kvalitetne realizacije zdravstvene usluge“ III Kongres pedijatara Jugoslavije sa međunarodnim učešćem, Herceg Novi 2002. god.

[5] Babey, Frederic „Management de la oualite du logiciel“, Afnor, 1995.

[6] Robida A. ”Odeljenje za kvalitet u zdravstvu” Ljubljana, 2006.

Slika 3. Jedna od varijanti strukture standarda za bolnice
67

Hronika -

01. april - Zabilježen prvi slučaj ptičje gripe kod ljudi - Čile

Čile je zabilježio prvi slučaj ptičje gripe kod ljudi, izvijestilo je ministarstvo zdravlja.

Ptičja gripa dijagnostikovana je 53-godišnjem muškarca s teškim simptomima gripe, ali pacijent je u stabilnom stanju, navodi se u saopštenju ministarstva.

Vlada istražuje izvor zaraze te ostale osobe koje su bile u kontaktu s oboljelim. Čile unazad godinu dana bilježi slučajeve ptičje gripe, H5N1, kod divljih životinja.

Najnoviji slučajevi na industrijskim farmama primorali su vladu da obustavi izvoz peradi. Isti slučajevi zabilježeni su na živinarskim farmama u Argentini, no Brazil, najveći izvoznik peradi, za sada nije zabilježio ni jedan takav slučaj.

Čileanske zdravstvene vlasti napominju da virus može preći s ptica ili morskih sisara na ljude, ali nije poznat slučaj prelaza virusa s čovjeka na čovjeka.

Početkom godine, Ekvador je potvrdio prvi slučaj ljudskog prenosa ptičje gripe kod 9-godišnje djevojčice.

Globalni zdravstveni funkcioneri tvrde da je prenos virusa između ljudi vrlo mali, no proizvođači vakcina već pripremaju vakcine protiv ptičje gripe za ljude "za svaki slučaj". Hina

02. april - Naučnici razvili implantabilnu bateriju koja pomaže pri uništenju tumora - Kina

Kineski naučnici razvili su implantabilnu i samopunjivu bateriju koja pomaže pri uništenju tumorskih ćelija, tako da reguliše mikrookruženje koje potpomaže rast tumora.

Stu ija je objavljena u stručnom časopisu Science Advances i pojašnjava rad baterije koja je u kombinaciji s prolijekom tirapazaminom uspjela smanjiti volumen tumora za prosječno 90 posto u roku od dvije nedjelje, eliminiravši tumore kod četiri od pet laboratorijskih miševa.

Tirapazamin je eksperimentalni bioreduktivni lijek protiv raka koji se aktivira na toksičnom radikalu samo pri vrlo niskim nivoima kiseonika (hipoksije), a prolijek je biološki neaktivna supstanca sve dok ne dospije u organizam gdje se putem metabolizma pretvara u biološki aktivan lijek.

Tim istraživača sa Univerziteta Fudan dizajnirao je implantabilni uređaj koji se sastoji od biokompatibilnog poliimida na bazi karbonila i metalnog cinka. Takva baterija uspijeva da formira ciklus pražnjenja i samopunjenja te omogućuje da se u tumorima miševa kiseonik troši ravnomjerno. Na taj način se u tumoru regulišu i sadržaj kiseonika i pH nivoa.

Studija je pokazala da baterija optimizira učinak tirapazamina kada je posrijedi uništenje tumora kod miševa. Naime,

ovaj prolijek koristi stanje tumora osiromašeno kiseonikom da bi selektivno uništavao hipoksične ćelije, odnosno one s manjkom kiseonika.

- Istraživanje je pokazalo i da se baterija može koristiti kao učinkovit regulator mikrookruženja tumora za antitumorsku terapiju, rekao je dr Zhang Fan, profesor na Univerzitetu Fudan i jedan od autora studije.

Naučnici ističu da za vrijeme istraživanja nijesu uočene abnormalne promjene u tjelesnoj težini, ni na koži ili glavnim organima miševa, što ukazuje na sigurnost baterije u in-vivo laboratorijskom istraživanju.

- Ovaj rad je kombinovana studija koja koristi tehnologiju baterija i bioterapiju. Ne samo da je riječ o novoj metodi liječenja tumora, već je stvoren i presedan za baterije u biomedicinskoj primjeni - rekao je dr Xia Yongyao, profesor na Fudanu i jedan od autora studije. Hina

03. april - Pripremaju reforme zakona vezanih za farmaceutsku industriju - EU

Evropska unija promijeniće zakone koji regulišu farmaceutsku industriju, kako bi se oživjele investicije i povećao pristup ljekovima nakon što su zdravstveni budžeti zemalja bili pod pritiskom troškova liječenja tokom pandemije virusa korona. Kako navodi Rojters, nestašica nekih ljekova poput antibiotika i ljekova protiv bolova tokom ove zime, kao i pandemija kovid-19 razotkrili su probleme izazvane padom proizvodnje u Evropi, komplikovanim lancima snabdjevanja i nespremnošću za globalne vanredne situacije u javnom zdravstvu.

Dodaje se da Evropska komisija namjerava da 26. aprila objavi nacrt, kako se navodi, najveće revizije postojećih zakona vezanih za medicinu u posljednjih 20 godina, prenosi Tanjug. - Komisija će iznijeti izbalansiran predlog koji se fokusira na pacijente, uz punu podršku inovacijama i konkurenciji u farmaceutskoj industriji - navodi se u saopštenju Evropske komisije.

Politika

04. april - Pojavila se zaraznija varijanta korone

nazvana po najsjajnijoj zvijezdi sjevernog neba - WHO

Nova zaraznija varijanta virusa SARS-CoV-2 dovela je do porasta slučajeva u nekoliko različitih zemalja, upozoravaju zdravstveni službenici. Ta vijest dolazi u trenutku kada su slučajevi virusa počeli padati na globalnom nivou.

Svjetska zdravstvena organizacija prati novi soj omikrona

68

XBB.1.16, koji su pratioci varijanti nazvali "Arktur", po najsjajnijoj zvijezdi sjevernog neba u sazvježđu Volar.

- Virus je već otkriven u 88 zemalja i zarazniji je od dominantne XBB.1.5 "Kraken" varijante, rekla je na konferenciji za novinare Maria Van Kerkhove, tehnička voditeljica Svjetske zdravstvene organizacije za covid-19.

Međutim, nije otkrivena teža bolest kod ljudi koji su bili stvarno zaraženi novom varijantom.

- Većina sekvenci slučajeva je iz Indije, a u Indiji je XBB.1.16 zamijenio druge varijante koje su u optjecaju. Dakle, to treba pratiti. U opticaju je nekoliko mjeseci. Dosadašnji izvještaji ne ukazuju na porast hospitalizacija, prijema na intenzivnu njegu ili smrtnih slučajeva zbog XBB.1.16 - dodala je Van Kerkhove.

Već je utvrđeno da je varijanta omikron blaža od ostalih koje su bile prije njega. Uz to, vakcinaciojom mnogi su već stekli određen nivo zaštite od virusa.

- Trenutno nema prijavljenih laboratorijskih studija o markerima ozbiljnosti bolesti za XBB.1.16 - stoji u izvještaju WHO-a o covidu.

WHO je izvijestio da je od 27. februara do 26. marta prijavljeno oko 3,6 miliona novih slučajeva koronavirusa i više od 25.000 smrtnih slučajeva povezanih s covidom, što je smanjenje od 27 posto, odnosno 39 posto, u odnosu na prethodnih 28 dana. Danas.hr

05. april - Prvi u svijetu zakonom zabranili hranu iz laboratorije - Italija

Italija kaže NE sintetičkom mesu, kao i mlijeku, te vještačkoj hrani za stoku. Italijanska vlada je donijela odluku da zabrani proizvodnju i komercijalizaciju sintetičke hrane kako za ljude tako i za životinje, što je u suprotnosti sa onim što se dešava u Americi i Singapuru, zemljama u kojima je korišćenje ove hrane dozvoljeno.

Italijanski ministar poljoprivrede, prehrambenog suvereniteta i šuma, Frančesko Lolobriđida kaže da je Italija prva slobodna nacija kada se radi o riziku od ishrane sintetičkom hranom. To je, kako ističe, prvi zakon na svijetu koji zabranjuje komercijalizaciju i laboratorijsku proizvodnju hrane kojom se hranimo.

- Sintetička hrana ne garantuje kvalitet, zdravlje niti kulturu i enogastronomsku tradiciju naše zemlje. Na taj način bi rizikovali i veću nezaposlenost jer bi se ta hrana proizvodila tamo gdje radna snaga košta manje u društvu u kome bi bogati jeli dobru hranu a siromašni ne – objasnio je ministar Lolobriđida. Istog je mišljenja i italijanski ministar zdravlja Oracio Skilaći.

- Zabrana proizvodnje se bazira na predostrožnosti jer do danas nemamo jasne podatke o tome kakve efekte bi ovakva hrana imala po naš organizam. Na prvom mjestu je zdravlje građana kao i očuvanje naše kulinarske tradicije koja se bazira na mediteranskoj dijeti – istakao je Skilaći.

Prekršaj ovog zakona podrazumijeva vrlo rigidne kazne od 10.000 do 60.000 eura pa i do 10 odsto zarade.

Sintetičko ili vještačko meso je hrana nastala zahvaljujući uzgajanju in vitro životinjskih matičnih ćelija. Ove matične ćelije razmnožavaju se u kontrolisanom ambijentu. Sintetičko meso

je prava hrana životinjskog porijekla i ne treba ga miješati sa biljnim mesom.

Izraz „sintetičko meso“ takođe osporavaju neki naučnici, kao što je istraživač Instituta za bionauke i bioresurse CNR-a u Napulju prof. Roberto Defez, jer ne postoji proces hemijske sinteze. Sintetičko meso se dobija od matičnih životinjskih ćelija dok se tzv. biljno meso proizvodi od sočiva, pasulja i drugih proizvoda biljnog porijekla.

- Sintetičko meso se proizvodi u laboratoriji počevši od matičnih ćelija uzetih iz životinjskog tkiva (npr. goveda, ovaca) koje se zatim podstiču na razmnožavanje na podlogama koje sadrže faktore rasta, unutar bioreaktora. Kada se umnože, ove ćelije se potom diferenciraju u zrela tkiva unutar jedne vrste skele, biokompatibilnih struktura, sve dok se ne dobije proizvod veoma sličan prirodnom mesu - objašnjava za italijanski list Il fato kvotidijano dr Stefanija Ruđeri, istraživač Instituta Crea, najpoznatijeg italijanskog instuta za istraživanja u vezi sa ishranom, i docent na medicinskom fakultetu Tor Vergata u Rimu.

Dr Ruđeri je takođe izjavila da do sada nije urađeno dovoljno studija i istraživanja koji bi mogli da dokažu potpun i siguran nutricionistički kvalitet ovih proizvoda. Analitika.me

07. april – Potrebna hitna strategija u borbi protiv širenja otpornosti na antibiotike – Velika Britanija

Uzimanje antibiotika i antimikrobna rezistencija (AMR) moglo bi se uporediti s dvosmjernom ulicom između životinja i ljudi, tvrde britanski naučnici. Antimikrobna rezistencija je sposobnost mikroorganizama da razviju otpornost na antimikrobne ljekove koji su se dotad koristili u liječenju.

Nova istraživanja otkrivaju da je upotreba antibiotika kod životinja poput goveda, svinja i kokoši povezana s antimikrobnom rezistencijom kod ljudi, a upotreba antibiotika kod ljudi povezana je s otpornošću na mikrobe kod životinja.

Stručnjaci iz cijelog svijeta odlučni su u nakani da uspore porast antimikrobne rezistencije, djelomično potstaknute i nepotrebnim propisivanjem i uzimanjem antibiotika.

AMR se javlja kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti mutiraju i više ne reaguju na ljekove, uključujući i antibiotike, namijenjene njihovom liječenju. Zbog toga je teško liječiti i izliječiti neke bolesti, a istovremeno se povećava rizik od njihovog širenja, što može rezultirati težim oblicima bolesti i u konačnom smrću pacijenta.

Istraživači kažu da rezultati studije ukazuju na hitnu potrebu pronalaska strategije čija je svrha borba protiv širenja otpornosti na antimikrobne ljekove, pri čemu bi se trebalo fokusirati na društveni razvoj i smanjenje siromaštva u svijetu, a trebalo bi uvesti i puno stroža pravila kada su posrijedi upotreba i propisivanje antibiotika.

- AMR je 'opak problem' jer se suočavamo sa sukobljenim prioritetima među zamršenom mrežom učesnika - rekao je prof. Kasim Allel, glavni autor studije i saradnik na Odjeljenju za istraživanje epidemiologije zaraznih bolesti na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu (LSHTM).

- Oni koji donose odluke, kao i predstavnici lokalnih vlasti trebali bi zauzeti odlučan, međudisciplinaran pristup prema vrsti nadzora i kontrole AMR-a, koji ne bi bio ograničen isključivo na ljude, da bismo globalno postigli bolje zdravstvene rezultate

69

- smatra prof. Allel.

Antimikrobna rezistencija velika je prijetnja globalnom zdravlju, a podaci pokazuju da su rezistentne bakterije u 2019. godini bile odgovorne za 1,27 miliona smrtnih ishoda.

Sve veća potražnja za hranom i proizvodima životinjskog porijekla, kao i zamršeni i međusobno povezani socioekonomski i činioci životne okoline utiču na ovaj problem.

Nepravilno korištenje antibiotika, a to se odnosi na antibiotike, antivirusne ljekove i antimikotike, ključan je pokretač širenja antimikrobne rezistencije.

U sklopu nove studije međunarodni tim istraživača, među njima i oni s Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu, istraživao je povezanost globalne potrošnje antibiotika i stope antimikrobne rezistencije kod ljudi i životinja koje se koriste u proizvodnji hrane od 2018. godine.

Premda je u zemljama s niskim i srednjim prihodima, posebno u Aziji (Bangladešu, Kini i Inidiji) uočena manja potrošnja antibiotika, ondje je evidentirana najviša stopa AMR-a među životinja koje se koriste za proizvodnju hrane.

Podatak upućuje na to da bi uzimanje antibiotika moglo predstavljati sekundaran faktor rizika za širenje AMR-a u određenim djelovima svijeta, kažu naučnici. Za veću stopu AMR-a kod ljudi odgovorni su i socioekonomski činioci, poput nejednakih prihoda ili stope smrtnosti zbog loših higijenskih uslova ili problema sa srcem.

Rezultati studije objavljeni su u časopisu e Lancet Planetary Health. Hina

08. april - Tehnologija razvoja vakcina profitirala na covid pandemiji

Milioni života mogli bi se spasiti revolucionarnim nizom novih vakcina za niz stanja uključujući rak, kažu stručnjaci. Studije o ovim vakcinama takođe pokazuju da je napredak, koji bi inače trajao 15 godina, skraćen na 12 do 18 mjeseci zahvaljujući uspjehu pronalaska vakcina protiv covida, javlja Guardian.

Dr Paul Burton, glavni medicinski direktor farmaceutske kompanije Moderna, rekao je da vjeruje da će ova kompanija moći da ponudi takve tretmane za "svaku vrstu bolesti" za samo pet godina. Moderna je stvorila prvu vakcinu protiv covida, a sada razvija vakcine protiv raka koje ciljaju na različite vrste tumora.

- Imaćemo tu vakcinu i biće vrlo djelotvorna i spasiće stotine hiljada đivota, ako ne i milione. Mislim da ćemo moći ponuditi personaliziranu vakcinu protiv raka protiv više različitih vrsta tumora ljudima širom svijeta - kazao je dr Burton. Dodao je i da bi se višestruke respiratorne infekcije mogle pokriti jednom injekcijom – čime bi se ranjive osobe zaštitile od Covida, gripe i respiratornog sincicijalnog virusa (RSV) – dok bi mRNA terapije mogle biti dostupne za rijetke bolesti za koje trenutno ne postoje ljekovi.

Terapije koje se temelje na mRNA djeluju tako da uče ćelije da naprave protein koji pokreće imunološki odgovor tijela protiv bolesti.

- Mislim da ćemo imati terapije bazirane na mRNA za rijetke bolesti koje se prije nijesu mogle liječiti, i mislim da ćemo se za deset godina približiti svijetu u kojem doista možete identikovati genetski uzrok bolesti i, relativno jednostavno, popraviti

to pomoću tehnologije temeljene na mRNA - kazao je dr Burton. Ipak, naučnici upozoravaju da će ubrzani napredak biti uzalud izgubljen ako se ne održi visok nivo ulaganja.

Molekula mRNA daje upute ćelijama da stvaraju proteine. Vakcina protiv raka temeljena na mRNA upozorila bi imunološki sistem na rak koji već raste u tijelu pacijenta, tako da ga može napasti i uništiti, bez uništavanja zdravih ćelija. To uključuje identi kovanje fragmenata proteina na površini ćelija raka koji nijesu prisutni na zdravim ćelijama i koji će najvjerovatnije pokrenuti imunološki odgovor – a zatim stvaranje djelova mRNA koji će tijelu dati upute kako da ih proizvedu.

- Mislim da smo posljednjih mjeseci naučili da, ako ste ikada mislili da je mRNA samo za zarazne bolesti ili samo za covid, to apsolutno nije slučaj. Može se primijeniti na sve vrste bolesnih područja; rak, zarazne bolesti, kardiovaskularne bolesti, autoimune bolesti, rijetke bolesti. Imamo studije u svim tim područjima i sve su pokazale ogromna obećanja - kazao je dr Burton.

- Učenja iz procesa razvoja cjepiva protiv Covid-19 informirala su naš cjelokupni pristup istraživanju i razvoju mRNA, te kako P zer sprovodi šire istraživanje i razvoj. U samo jednoj godini stekli smo znanstveno znanje vrijedno decenijama – kazali su iz P zera.

Druge tehnologije vakcina takođe su imale koristi od pandemije, uključujući vakcine sljedeće generacije temeljena na proteinima, kao što je Covid jab koji proizvodi američka biotehnološka kompanija Novavax. Vakcina pomaže imunološkom sistemu misleći da se susreće s virusom, pa izaziva jači odgovor.

- Došlo je do golemog ubrzanja, ne samo tradicionalnih tehnologija vakcina, već i novih koje prije nijesu bile licencirane. Svakako, mRNA spada u tu kategoriju, kao i naša vakcina - kazao je dr Filip Dubovsky, predsjednik istraživanja i razvjoa u Novavaxu. Danas.hr

09. april – Sistem njege starijih osoba zavisi od stranaca - Njemačka

Posao njege starih osoba je sve traženiji u Njemačkoj, ali stručnjaci upozoravaju da stranci često ne znaju za šta su se prijavili niti imaju kvali kacije.

Njemački sistem njege starijih osoba zavisi od radnika iz drugih zemalja, kojih po procjenama stručnjaka u toj zemlji ima skoro 700.000.

Sve starija populacija u Njemačkoj zahtijeva više lica koja će je njegovati, a pošto je u toku i kriza sa manjkom radnika, ta radna mjesta popunjavaju stranci koji se doseljavaju u tu zemlju.

- Bez profesionalaca iz svih sektora zdravstva, rođenih u inostranstvu, njemački zdravstveni sistem bi bio na ivici kolapsa, što je pokazala pandemija kovida 19 - navedeno je u izvještaju Ekspertskog vijeća o integraciji i migraciji.

Više od 4,2 miliona ljudi radi u njemačkom sektoru zdravstva i njege, i oko 690.000 njih nije rođeno u Njemačkoj. Stranaca ima u svim medicinskim profesijama, ali je njihov procenat najveći u oblasti njege starijih osoba - čak 25% njih su stranci.

Najveći broj starijih Njemaca zahtijeva njegu kod kuće,

70

a ne u ustanovi kao što je starački dom. Ali pošto je broj tradicionalnih domaćinstava sa više generacija u opadanju, potražnja za dodatnim osobljem je porasla.

Najviše zaposlenih u kućama u Njemačkoj su žene starije od 50 godina, porijeklom iz centralne i istočne Evrope. Dolaze iz Poljske, Rumunije i Slovačke, ali i Srbije i Ukrajine.

Njemački sistem dugoročnog osiguranja podržava ovu praksu. Ako starija lica imaju određena zdravstvena stanja kao što je demencija, porodica može da bira između smještanja u dom, ili isplate između 300 i 900 eura mjesečno, što se smatra novcem za obezbjeđivanje njege kod kuće. Ekspertski savjet navodi da 80% njih bira da se o starijima brine kod kuće, te uzima novac kojim potom direktno plaća agenciji koja dovodi radnike. Euroactiv.rs

11. april – Zdravstveni sistem u ozbiljnim problemima – Bugarska

Bugarsko zdravstvo suočava se sa brojnim izazovima, uključujući neravnotežu u vrstama osoblja koje rezultira nedostatkom medicinskih sestara i problemom sa nansiranjem. To se svakako odražava na kvalitet zdravstvene njege stanovništva.

Bugarska je imala drugu najvišu stopu smrtnosti po glavi stanovnika tokom pandemije COVID-19, druga iza Perua, uprkos tome što zvanična državna statistika ukazuje da je Bugarska treća u EU po broju kreveta za bolničko liječenje.

Dok zemlja ima 340 bolnica za populaciju od 6,5 miliona, što je svrstava u tri najbolja u EU u pogledu bolničkih kreveta, nedostatak osoblja otežava situaciju. Zato Bugarska ima treću najvišu stopu mortaliteta u EU, sa 21,7%.

- Kreveti i medicinska sredstva ne liječe pacijente. To rade ljekari - rekao je dr Vencislav Muta jski, načelnik Vojnomedicinske akademije u So ji, jedne od najvećih bugarskih bolnica.

Bugarska trenutno ima 29.604 ljekara i 28.816 medicinskih sestara. To su brojke koje se razlikuju od evropske norme, koja obično ima više medicinskih sestara nego ljekara u nacionalnim zdravstvenim sistemima.

Prema Eurostatu, odnos medicinskih sestara prema populaciji je najniži u EU, 6,9 na 100.000 ljudi, sa trećinom zaposlenih medicinskih sestara starijih od 65 godina. Irska navodi da 1,6% stanovništva čine medicinske sestre, a u 10 drugih zemalja EU, udio medicinskih sestara je najmanje 1% stanovništva.

Devedesetih godina, na početku demokratske tranzicije od komunizma ka tržišnoj ekonomiji i demokratiji, u Bugarskoj je bilo 28.000 ljekara i 53.000 medicinskih sestara.

Broj medicinskih sestara se od tada skoro prepolovio, uz pad od 9% u posljednjih deset godina. Iako je došlo do blagog pada broja ljekara, on nije toliko zabrinjavajući kao broj medicinskih sestara i donekle je ublažen smanjenjem broja stanovnika od 11,5% u posljednjih 30 godina.

Nagli pad broja medicinskih stručnjaka uočljiv je nakon 2013. godine kada su uklonjena ograničenja pristupa tržištima rada EU za građane Bugarske i Rumunije, a mnogi su otišli da rade u neke od evropskih zemalja.

Broj ljekara opšte prakse se smanjuje, a opterećenje se povećava. Istovremeno, i pored povećanih budžeta bugarskog državnog zdravstvenog fonda, Bugari plaćaju i do 40 odsto zdravst-

venih usluga koje koriste. Ovo je skoro duplo više od prosjeka EU. Veruje se da je jedan od glavnih pokretača ovog pitanja povezan sa platama. Medicinske sestre u Bugarskoj imaju prosječnu mjesečnu platu od 450 do 1.000 eura. Državne bolnice su najpouzdaniji poslodavci, dok privatne bolnice nemaju nikakvu regulativu, kaže Nadežda Margenova iz Unije bugarskih medicinskih specijalista (SBMS). Euroactiv.rs

12. april - Novi soj korone divlja Indijom

Bolnice u Indiji sada su pod crvenim upozorenjem, a u nekim dijelovima zemlje vraćene su obavezne zaštitne maske kako bi se suzbilo eksplozivno širenje zaraze koje je u posljednjih mjesec dana poraslo 13 puta, prenosi Daily Mail.

zdravstvene službe. Najzarazniji soj omikrona nazvan arkturus, zabilježen je već kod 50 pacijenata.

Britansko nacionalno ministarstvo zdravlja je sprovelo vježbe kako bi provjerilo koliko su bolnice pripremljene za novi potencijalni priliv pacijenata. Saopštilo je i da je 12. aprila bilo 40.215 aktivnih slučajeva Covida, što je povećanje od 3.122 u samo jednom danu.

Međutim, vrhunski naučnici ne očekuju da će varijanta koju su nazvali XBB.1.16 biti smrtonosnija od ostalih tipova Covida koji trenutno kruže. Danas bolest uzrokovana koronavirusom jako nalikuje gripi, za razliku od najranijih dana pandemije. I dok je u Velikoj Britaniji objavljeno kako je do sada uočeno tek 50 slučajeva zaraze ovim sojem, indijski epidemiolozi smatraju da je novi talas zaraze koji je zahvatio njihovu zemlju uzrokovan isključivo arkturusom. Danas.hr

13. april - Studija otkrila da postoji 'beskonačna' sposobnost tumora da se razvija – Velika Britanija

Analiza bez presedana o tome kako rak raste otkrila je "gotovo beskonačnu" sposobnost tumora da se razvijaju i prežive, kažu naučnici, a prenosi BBC.

Rezultati praćenja raka pluća tokom devet godina priredili su "iznenađenje" i "zaprepaštenje" naučnom timu koji je dobio uvid u silnu snagu protiv koje se bori.

Zaključili su da je potrebno više se posvetiti prevenciji, s malo vjerovatnim "univerzalnim" lijekom u skorije vrijeme.

Britanski Cancer Research kaže da je rano otkrivanje raka od vitalne važnosti.

Studija pod nazivom TracerX pruža najdublju analizu

71

o tome kako se rak razvija i što uzrokuje njegovo širenje.

Karcinomi se mijenjaju i razvijaju tokom vremena – nijesu ksni i nepromjenjivi. Mogu postati agresivniji: bolji u izbjegavanju imunološkog sistema i sposobnije se širiti po tijelu.

Tumor počinje kao jedna, oštećena ćelija, ali postaje mješavina miliona ćelija koje su sve mutirale na pomalo različite načine.

TracerX je pratio tu raznolikost i kako se ona mijenja tokom vremena kod pacijenata s rakom pluća.

- To nikada prije nije učinjeno u ovoj mjeri - rekao je prof. dr Charles Swanton s Instituta Francis Crick i Univerzitetskog koledža u Londonu.

Više od 400 ljudi - liječenih u 13 bolnica u Velikoj Britaniji - imalo je biopsiju različitih djelova raka pluća kako je bolest napredovala.

- Iznenadilo me koliko tumori mogu biti prilagodljivi. Ne želim zvučati previše depresivno u vezi ovoga, ali mislim - s obzirom na gotovo beskonačne mogućnosti u kojima tumor može evoluirati, i vrlo velik broj ćelija u kasnom stadiju tumora, što bi moglo biti nekoliko stotina milijardi ćelija - da je postizanje izlječenja kod svih pacijenata u kasnom stadiju bolesti težak zadatak. Mislim da nećemo moći stvoriti univerzalne ljekove. Ako želimo ostvariti najveći učinak, moramo se fokusirati na prevenciju, rano otkrivanje i rano otkrivanje recidiva - istakao je prof. Swanton.

Pretilost, pušenje, alkohol i loša ishrana povećavaju rizik od nekih vrsta raka. Suzbijanje upala u tijelu takođe se smatra načinom prevencije raka. Upala je vjerovatno objašnjenje zašto zagađenje vazduha uzrokuje rak pluća i upalne bolesti crijeva koje povećavaju rizik od raka debelog crijeva.

Evolucijska analiza objavljena je u sedam odvojenih studija u časopisima Nature i Nature Medicine. Hina

15. april - Izvršena transplantacija pluća pomoću robotske hirurgije - Španija

Prvi put u Španiji je izvršena transplantacija pluća pacijentu pomoću robotske hirurgije. Operacija je urađena u bolnici Val d'Hebron u Barseloni.

Navedeno je da je transplantacija pluća uspješno obavljena malim rezom bez oštećenja rebara, a operaciju je u potpunosti obavio robot.

Saopšteno je da je operacija, koja je obavljena krajem februara, trajala pet sati.

Dr Albert Jauregui, šef odjela za plućne bolesti te bolnice, izjavio je da je slična operacija do sada rađena samo u bolnici Mount Sinai u Njujorku, ali se tamo samo djelimično koristi robotska hirurgija.

Naveo je da je robotska hirurgija u bolnici Val d'Hebronu pionir i prekretnica u napretku ove tehnike na međunarodnom nivou.

Dr Jauregui je kazao da je transplantacija pluća teška operacija jer se na grudnom košu mora napraviti veliki rez i slomiti rebra da bi se došlo do organa. Rekao je da se zahvaljujući novoj tehnici robotska operacija može izvoditi bez takvog reza u grudnom košu i bez oštećenja rebara.

Dr Jauregui je također naveo da "zahvaljujući novoj tehnici, postoperativna intenzivna njega, boravak u bolnici i bol

Havijer, 65-godišnji pacijent kojem su robotskom operacijom transplantirana pluća, naglasio je da je veoma zadovoljan rezultatom i da nije osjećao bol u postoperativnom periodu, te se zahvalio ljekarima, ali i porodici donora. Time.rs

19. april - Da li zdravstvo postaje "gig" ekonomija

Bolnice se, po svemu sudeći, pridružuju "gig" ekonomiji. U pitanju je tezgarenje, odnosno to su radnici koji se zapošljavaju preko platforme, a i dalje nemaju radna prava i socijalnu zaštitu. Osobe koje su angažovane preko platformi smatraju se "samozaposlenima", što znači da im poslodavac ne garantuje prava kao što su zasnivanje radnog odnosa, uplata doprinosa, bolovanje, trudničko, porodiljsko i roditeljsko odsustvo, pravo na sindikalno organizovanje, ograničeno radno vrijeme, zaštita i zdravlje na radu...

Kako piše WSJ, neki od najvećih bolničkih sistema u SAD, uključujući Providence i Advocate Health, koriste aplikacije slične tehnologiji za rezervisanje vožnje, kako bi privukli de citarne medicinske sestre.

Aplikacija Shi Key omogućava radnicima da licitiraju za smjene. Druga, CareRev, pomaže bolnicama da prilagode platu u skladu sa zalihama, snižavajući stope za "popularne" radne smjene i podižući ih kako bi privukli medicinske sestre da rade noću ili za vrijeme praznika.

Ove aplikacije pomažu da se radna baza bolnica proširi van internih granica - na druge lokalne medicinske sestre koje cijene veoma eksibilne rasporede rada.

Kako se navodi, uprkos nedavnim porastima zapošljavanja u bolnicama, slobodna radna mjesta nastavljaju da opterećuju rad mnogih zdravstvenih ustanova.

Mnoge medicinske sestre su se penzionisale ili napustile posao nakon što im je pandemija znatno otežala posao. Druge su zamijenile bolnice za poslove sa većom platom ili eksibilnijim rasporedom.

Podaci govore da je zaposlenost medicinskih sestara vidno opala: između 2020. i 2021. godine, sektor je ostao bez više od 100.000 radnika, što je najveći pad u četiri decenije.

Jedna glavna sestra zaposlena na Srednjem zapadu, zadužena za bolnice Advocate Health u Viskonsinu i Ilinoisu, kaže da "nema garancije da će smjena biti popunjena". Telegraf

20. april - Djeca se sve manje rutinski vakcinišu, prijeti izbijanje smrtonosnih bolesti - UNICEF

Vodeći stručnjaci za dječije zdravlje oglasili su uzbunu zbog sve manjeg korištenja rutinskih vakcina za djecu nakon što su novi proračuni pokazali da u posljednjih nekoliko godina desetine miliona nijesu primili vakcine koje spašavaju živote. UNICEF je izračunao da oko 67 miliona djece širom svijeta između 2019. i 2021. nije primilo rutinske injekcije, koje mogu zaštititi od potencijalno smrtonosnih bolesti.

Međunarodno tijelo UN-a za djecu saopštilo je da je ukupna podrška vakcinama i dalje "relativno jaka", ali nekoliko činioca sugeriše da bi "prijetnja od oklijevanja s vakcinaciom mogla rasti".

Ti činioci uključuju neizvjesnost u vezi s odgovorom na

su smanjeni".
72

pandemiju, sve veći pristup pogrešnim informacijama, sve manje povjerenje u stručnost i političku polarizaciju, navodi se u novom izvještaju UNICEF-a.

- Na vrhuncu pandemije naučnici su brzo razvili vakcine koje su spasile brojne živote. No uprkos ovom istorijskom dostignuću, strah i dezinformacije o svim vrstama vakcina kružili su jednako kao i sam virus - izjavila je izvršna direktorica

UNICEF-a, Catherine Russell.

- Ne možemo dopustiti da povjerenje u rutinsku imunizaciju postane još jedna žrtva pandemije, inače bi sljedeći talas smrti mogao pokositi djecu s boginjama, di erijom ili drugim bolestima koje se mogu spriječiti – kazala je Russell.

UNICEF poručuje da se hitno treba riješiti problem djece koja su propustila vakcinaciju kako bi se "spriječilo izbijanje smrtonosnih bolesti". Hina

26. april - Odobrena prva tableta za abortus - Japan

Japan je odobrio prvu tabletu za abortus, nakon što su se o tom pitanju usaglasili farmaceutski odbor i komisija ministarstva zdravlja. Odobrenje je izdato za MeFeego Pack tabletu koju proizvodi britanska farmaceutska kompanija Linepharma, a ostaje da ministar zdravlja da konačno odobrenje.

Lijek se sastoji od dvije vrste tableta, a može se koristiti u roku od devet sedmica trudnoće, navodi japanska javna televizija HNK. U kliničkom ispitivanju u Japanu, 93 odsto učesnica je imalo potpuni abortus u roku od 24 sata, izvještava NHK.

Lijek kombinuje mifepriston i misoprostol, koje je Svjetska zdravstvena organizacija uvrstila na svoju listu esencijalnih ljekova, opisane kao sigurne i djelotvorne za trudnice.

Do danas je u Japanu bio dostupan samo hirurški abortus. Svjetska zdravstena organizacija opisala je kiretažu koja je "zastarjela", manje sigurna i bolnija i pozvala je da se ona zamijeni metodom evakuacije ili ljekovima poput tableta za abortus.

Ovaj potez takođe dolazi kada su abortusi i reproduktivna prava ponovo privukli pažnju širom svijeta, kada je Vrhovni sud SAD poništio presudu Ro protiv Vejda prošle godine presudivši da više ne postoji federalno ustavno pravo na abortus.

Od tada je jedan broj država ograničio pristup abortusima, dok su se druge odlučile da pristup abortusu učine dostupnim.

Japanski aktivisti godinama se zalažu za odobrenje tableta, a slični ljekovi su bili dostupni prije nekoliko decenija u drugim zemljama.

Dr Mihjon Song, poznati japanski akušer i ginekolog, ukazao je na kontroverzne japanske zakone o pobačaju, koji zahtijevaju pristanak supružnika za koji aktivisti dugo tvrde da uskraćuje ženama pravo da donose odluke o svom tijelu.

Prema postojećim japanskim zakonima žene mogu da abortiraju samo ako trudnoća može značajno oštetiti zičko zdravlje osoba ili ako je trudnoća posljedica silovanja. Klix.ba

28. april - Sud naredio muškarcu koji ima 550 djece da prestane sa donacijama - Nizozemska

Muškarac po imenu Džonatan koji ima 41 godinu moraće da plati više od 100.000 dolara ukoliko ponovo pokuša da donira spermu. Sumnja se da je otac 550 djece širom svijeta pošto je

godinama donirao spermu, ali mu je sada naređeno da prestane sa donacijama.

Takva zabrana mu je već uvedena 2017. na klinikama za vještačku oplodnju u Nizozemskoj pošto je otkriveno da je otac više od 100 djece. Ali, on je nastavio sa donacijama, samo u inostranstvu ili putem interneta.

Sud u Hagu mu je naredio da priloži listu svih klinika u kojima je bio i da zahteijva od njih da unište njegove uzorke. Smatra se da je doveo stotine žena u zabludu.

Prema smjernicama nizozemskih klinka, davaoci ne smiju da budu očevi više od 25 djece u više od 12 porodica.

Ali, sudija je zaključio da je Džonatanova sperma iskorišćena za rađanje 550 do 600 djece od 2007, kada je počeo da donira.

Priveden je sudu na zahtjev majke jednog djeteta koje je rođeno poslije njegove donacije, ali i fondacije koja štiti prava djece u slučaju doniranja.

- Suština je u tome što je ova mreža rođaka, sa stotinama polubraće i polusestara, mnogo veća - kazao je Gert-Mark Smelt, portparol suda.

Više od 100 djece rođene poslije vještačke oplodnje Džonatanovom spermom došlo je na svijet u nizozemskim klinikama i drugim privatnim bolnicama, ali je on donirao i u jednoj danskoj klinici, koja je kasnije slala njegove uzorke u različite zemlje.

Sud „zabranjuje okrivljenom da donira njegovo sjeme budućim roditeljima poslije izricanja ove presude", rekla je sutkinja Tera Heselink. BBC

29. april - Nedostatak vode prijeti jugu Evrope

Španija, jedan od najvećih svjetskih izvoznika narandži, limuna, rajčica i maslina, ovih je dana teško pogođena sušama, što ugrožava tamošnje poljoprivrednike, a naučnici upozoravaju da se klima na jugu Evrope mijenja i postaje sve sličnija onoj na sjeveru Afrike.

Prošla je polovina proljeća a da gotovo nije padala kiša u Španiji, mediteranskoj zemlji čijim se jugom prostiru plantaže maslina i agruma. U proteklih godinu dana palo je 21 posto padalina manje nego u prosjeku tokom razdoblja od 1991. do 2020., izvijestila je tamošnja državna meteorološka agencija (AEMET).

-Nekim područjima prijeti da proizvodnja bude svedena na nulu, odnosno da ništa ne proizvedemo, dok bi u nekima moglo propasti 80 posto usjeva - rekao je Ramon Garcia, predsjednik udruženja poljoprivrednika Andaluzije, za televiziju TVE.

Toj južnoj pokrajini nedostaje vode, baš kao i u susjednim Extremaduri, Castilli-La Manchi i Murciji. Čak je i u bogatoj Kataloniji, na sjeveroistoku, zbog slabih padalina bilo redukcija vode.

- Ovo nijesu scenariji iz budućnosti, nego se već sada u nekim zonama na Mediteranu voda čuva u bačvama – kazao je Jose Damian Ruiz, profesor geogra je na Univerzitetu u Malagi. U Sevilli, najvećem andaluškom gradu, temperatura raste i do 30 stepeni Celzijevih, dok se očekuje uskoro da ide i do 35 stepeni, što je karakteristično za april, izvijestila je meteorološka služba.

Španija razmišlja i o traženju pomoći od Evropske komisije, odnosno njenih EU fondova.

73

Lani je u Španiji zabilježena najveća suša od 1961. godine a prosječna temperatura porasla je za 1,3 stepena. Španci se zadnjih nedjelja bore i sa požarima.

- Svjestan sam da će suša biti jedna od tema političkih rasprava u našoj zemlji u nadolazećim godinama - izjavio je španski premijer Pedro Sanchez u parlamentu u Madridu. Nestašicom vode posebno su pogođene neevropske zemlje južnog i istočnog Mediterana.

- Za 15 godina će južna Evropa imati klimu sličnu onoj kakvu ima sjever Afrike u zadnjih 4.000 godina - rekao je Grammenos Mastrojeni, zamjenik glavnog sekretara UfM-a. On smatra da će evropske zemlje tražiti savjete kako navodnjavati svoja polja od onih koji godinama rade u takvim uslovima, poput Egipta. Hina

30. april - Plaćaju mladim koji žive izolovano od društva da "obnove svakodnevni život" - Južna Koreja

Južna Koreja nudi izolovanim mladim ljudima 500 dolara mjesečno kako bi ih natjerala da napuste svoje domove i ponovo se povežu s društvom. Nova mjera ima za cilj da podstakne zatvorene mlade da se vrate u školu, traže posao i "obnove svoj svakodnevni život", objavilo je južnokorejsko ministarstvo porodice.

Povučeni mladi od devet do 24 godine imaju pravo na mjesečnu naknadu, navodi ministarstvo u svom saopštenju za javnost. Vlada će plaćati 500 dolara mjesečno za hranu, odjeću, stanovanje i druge životne troškove mladih. Mladi koji ispunjavaju uslove dobiće novac u robi ili gotovini na bankovni račun mladih. Ako su mlađi od 18 godina, novac će biti poslat na račune njihovih roditelja ili baka i djedova uz njihovu saglasnost, rekao je portparol. Takođe neće morati da dokazuju da izlaze napolje da bi nastavili da primaju novac, dodao je portparol.

Oko 338.000 ljudi između 19 i 39 godina u Koreji postali su takvi "usamljenici tipa pustinjaka", stoji u saopštenju ministarstva, u kojem se citiraju statistički podaci Korejskog instituta za zdravstvo i socijalna pitanja iz 2022.

Ovi tinejdžeri i mladi ljudi imaju tendenciju da se zatvaraju kod kuće mjesecima na duže vremenske periode, izbjegavajući školu i posao mjesecima ili čak godinama. To je slično fenomenu hikikomori u Japanu, gdje je broj zatvorenih mladih oko milion, prema procjenama japanskih zvaničnika Mnogi od ovih izolovanih mladih su iz siromašnijih porodica i počeli su da se isključuju iz društva u mladosti.

Mladi ljudi mogu početi da se izoluju zbog lične traume, maltretiranja u školi, akademskog stresa, porodičnog sukoba ili nedostatka brige od strane svojih staratelja ili roditelja, navodi ministarstvo u blog postu.

U studijama slučaja koje je pružilo južnokorejsko ministarstvo porodice, neimenovani 17-godišnjak je rekao da su počeli živjeti povučeno kada je imao 15 godina zbog nasilja u porodici. Sebe je opisao kao "letargičnu osobu koja većinu vremena spava" i jela je samo da bi preživjela.

Vlasti su sada zabrinute da bi produžena zička izolacija mogla učiniti ove mlade podložnima depresiji i usporiti njihov zički rast zbog neredovnog načina života i nedostatka ishrane.

Koreja se takođe utrkuje da se pripremi za strmoglavi pad svoje radno sposobne populacije. Stručnjaci su zabrinuti da bi trend smanjenja radne snage jednog dana mogao dovesti do

razarajuće neravnoteže u Južnoj Koreji, s malom bazom radnika koji pokušavaju izdržavati sve veći broj penzionera. U međuvremenu, rastuće cijene stanova i rastuća nesigurnost posla u Južnoj Koreji stvaraju ogroman društveni i nansijski pritisak na njene mlade generacije. Više od četvrtine Korejaca starosti od 20 do 39 godina dijagnostikovana je depresija u jednom trenutku, objavila je vladina anketa iz 2019. Klix.ba

30. april - Koje zemlje u Evropi ljekare plaćaju najviše, a koje najmanje

Euronews sproveo je istraživanje o tome koliko je plaćeno osoblje zaposleno u zdravstvenom sektoru u zemljama širom Evrope. Doktori tokom 2022. godine marširali su u znak protesta, upozoravali na mogućnost štrajkova ili su štrajkovali u evropskim zemljama kao što su Francuska, Njemačka, Španija, Portugal, Grčka i Turska. Tražili su povećanje plata, ali su se žalili i na nedostatak osoblja u njihovim bolnicama.

U Engleskoj, desetine hiljada mlađih doktora započelo je 96-časovno odsustvo zbog plata i radnih uslova. To će biti najduža pojedinačna industrijska akcija mlađih doktora ikada u zemlji i nakon još jednog trodnevnog odsustva u martu i niza istorijskih štrajkova medicinskih sestara u decembru i ponovo ranije ove godine, piše Euronews. Britansko medicinsko udruženje (BMA) saopšilo je da novokvali kovani doktori zarađuju samo 14,09 funti na sat (15,95 eura), manje od šankera u lancu ka ća Pret-amanger (koji plaća 14,10 funti ili 15,96 eura), dodajući da mlađim ljekarima su od 2008. realno smanjene plate za 26 posto.

U većini evropskih zemalja, godišnje bruto plate ljekara porasle su u realnom iznosu između 2010. i 2020. godine, prema podacima koje je objavio OECD.

U 2020. ili najbližoj godini sa dostupnim podacima, godišnje bruto plate specijalista kretale su se od 20.200 eura u Poljskoj do 258.552 evra u Luksemburgu (podaci iz 2015. godine). Razlika između doktora koji su plaćeni najviše i doktora koji su plaćeni najmanje je više nego desetostruka.

Pored Luksemburga, postoje još četiri zemlje u kojima su specijalisti plaćeni više od 150.000 eura u 2020. To su Irska (172.882 eura), Holandija (160.869 eura), Danska (156.061 eura) i Island (155.276 eura). Njemačka (146.200 eura) i Velika Britanija (136.375 eura).

Specijalisti zarađuju manje od 50.000 eura u mnogim zemljama EU. Plate su bile znatno niže od 100.000 eura u Francuskoj, Italiji i Španiji. Postoji nekoliko drugih zemalja u EU, uključujući Portugal i Grčku, gdje stručnjaci zarađuju manje od 50.000 eura. Sve ove brojke odražavaju godišnju bruto naknadu za plaćene stručnjake.

Ljekari opšte prakse su manje plaćeni od specijalista. Na primjer, specijalisti zarađuju 85 posto više u Velikoj Britaniji, gdje je prosječna godišnja bruto plata za ljekare opšte prakse bila 73.408 eura, dok su specijalisti u prosjeku primali 136.375 eura.

U nekim zemljama, poput Portugala, Slovenije i Velike Britanije, plate i specijalista i ljekara opšte prakse su realno smanjene između 2010. i 2020. godine. U Velikoj Britaniji pad je bio 1,2 posto za specijaliste i 0,8 posto za ljekare opšte prakse.

Međutim, razlike su se neznatno smanjile u nekim zemljama kao što su Austrija, Belgija i Nizozemska, gdje su prihodi ljekara opšte prakse rasli više od prihoda specijalista. Klix.ba

74
U svim apotekama
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.