Medical 168

Page 1

Masivne transfuzije

Profesionalne bolesti

Psorijaza nije samo bolest kože

Značaj prevencije malignih bolesti

Dijabetes i kardiovaskularne bolesti - izazovi

Perioperativna enteralna ishrana hirurških pacijenata

5. APRIL 2023. GODINA XIV BROJ 168 www.medicalcg.me 1.50
Sa stručnog skupa veledrogerije Meditas Institut za onkologiju KCCG obilježio Svjetski mjesec borbe protiv raka debelog crijeva Rekonstruisana jedinica HMP u Ulcinju

Udruženje zijatara Crne Gore sa zadovoljstvom najavljuje

VI Kongres zijatara Crne Gore sa međunarodnim učešćem

koji će se održati u Hotelu Montenegro, u Budvi, od 4. do 7. maja 2023. godine.

Kongres će okupiti više od 100 učesnika iz Crne Gore, regiona i inostranstva, koji će razmenjivati znanja, iskustva i najnovija istraživanja iz oblasti zikalne medicine i rehabilitacije.

Ovogodišnji kongres će se odvijati pod nazivom Nova iskustva u zikalnoj i rehabilitacionoj medicini. Ovo će biti i jedna od glavnih tema na radnim sesijama tokom naučnog dijela kongresa.

Izdvojili bismo i sesiju čija tema je Organizacija i bolja dostupnost servisa zikalne medicine i rehabilitacije građanstvu.

Takođe će biti prilike za upoznavanje sa najnovijim trendovima i saznanjima u ovoj oblasti medicine, za razmjenu ideja i uspostavljanje novih profesionalnih partnerstava.

Realizaciju ovog kongresa podržale su Opština Budva i farmaceutske kompanije. Takođe smo zahvalni medijima u Crnoj Gori koji daju puni doprinos u promociji našeg rada, među kojima se ističe časopis Medical.

UDRUŽENJE FIZIJATARA CRNE GORE

Podrška Evropskog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti

Direktorica Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti dr Andrea Amon posjetila je 16. marta Institut za javno zdravlje u okviru svoje zvanične posjete Crnoj Gori.

Doktorica Ammon nakon sastanka sa menadžmentom Instituta posjetila je Centar za medicinsku mikrobiologiju, posebno laboratorije gdje je bila u prilici da vidi prostorne i tehničke kapacitete Instituta, kao i da se upozna sa zaposlenima u ovom centru. Takođe, sastala se i sa predstavnicima Nacionalne interdisciplinarne komisije za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike (NIKRA). Na sastanku se govorilo o potrošnji antibiotika u Crnoj Gori i kako smanjiti njihovu neracionalnu upotrebu u našoj zemlji.

Cilj posjete dr Amon Institutu za javno zdravlje Crne Gore je podrška Evropskog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti aktivnostima koje sprovodi Institut, a sve u cilju unapređenja zdravlja stanovništva Crne Gore.

„Koristim priliku da se zahvalim doktorici Amon na uspješnoj posjeti i što nam je dala priliku da predstavimo svoj rad prepoznavši u nama partnera za buduću saradnju“, rekao je dr Igor Galić, direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Dr Andrea Amon istakla je da je ovo njena prva posjeta Crnoj Gori iako od 2010. godine ICDC sarađuje sa Crnom Gorom jer pružaju podršku državama koje su zainteresovane da pristupe EU. Dr Amon rekla je da su kolege u Crnoj Gori veoma uključene u saradnju sa ECDC i da pružaju svoj doprinos radu koji ECDC sprovodi u zemljama zapadnog Balkana. Samo jedan od primjera je iz septembra prošle godine kada je Institut za javno zdravlje bio domaćin obuke o podizanju nivoa svijesti vezano za legionarsku bolest koja može biti prisutna i na lokacijama gdje se pruža turistički smještaj.

Takođe, ove nedjelje je u toku seminar na kojem je pri-

i Crnomorskom programu za obuku interventne epidemiologije (MediPIET).

Dr Amon istakla je: „Tokom ove posjete bilo je riječi o unapređivanju i pružanju podrške Crnoj Gori u praćenju antimikrobne rezistencije, kao i podizanju nivoa svijeti o tome. O tome pričamo i sa ostalim zemljama zapadnog Balkana, ali je Crna Gora prva pokazala interesovanje da se organizuje jedna ovakva posjeta gdje će se razmatrati moguće aktivnosti za unapređenje kompletne situacije.“

Takođe dr Amon je pohvalila laboratorije i bila prijatno iznenađena ne samo opremom već i spremnošću i uključenošću zaposlenih koji rade u njima. Pored navedenog pohvalila je i napore koje je Crna Gora uložila tokom COVID-19 pandemije uključujući nabavku vakcina, obezbjeđivanje dovoljnog broja vakcina i promociju vakcinacije.

Institut za javno zdravlje Crne Gore

6

Značaj prevencije malignih bolesti

Maligne bolesti karakteriše nekontrolisano umnožavanje tumorskih ćelja i njihova sposobnost širenja u okolna tkiva (invazivnost) i udaljene organe (metastatičnost). Kada su geni (djelovi DNK) koji regulišu rast i diferencijaciju ćelija izmijenjeni (mutirani) normalna ćelija se transformiše u malignu putem kompleksnih mehanizama. Genetske promjene se mogu desiti kao slučajne greške u DNK tokom diobe ćelija; pod uticajem kancerogena (materija koje izazivaju rak, kao što su hemikalije u duvanskom dimu, sunčevi UV zraci ili humani papiloma virus) ili se nasljeđuju od roditelja. Genske promjene u tumorskim ćelijama se ne mogu prenijeti na

potomstvo. Mutacije koje povećavaju rizik od raka mogu se nasljediti ukoliko su prisutne u polnim ćelijama roditelja. Do 10% svih malignih tumora može biti uzrokovano nasljednim genetskim promjenama.

Faktori rizika

Faktori rizika povećavaju vjerovatnoću da će se razviti maligna bolest. Na neke od njih se može uticati (preventabilni faktori rizika), dok na druge ne može (godine, pol, porodični i nasljedni fakori).

Prim. dr Jadranka Lakićević Spec. interne medicine, onkolog Pušenje GojaznostAlkohol
7
Fizička neaktivnost Infekcije Ishrana Zračenje

Pušenje cigareta/upotreba duvana

Upotreba duvana je vodeći uzrok nastanka i smrtnosti usljed malignih bolesti. Ljudi koji koriste duvanske proizvode ili oni koji su redovno izloženi duvanskom dimu (što se naziva pasivnim pušenjem) imaju povećan rizik za nastanak maligniteta. Duvanski proizvodi sadrže brojne hemikalije koje oštećuju DNK. Upotreba duvana izaziva različite maligne tumore uključujući karcinom pluća, karcinom grkljana, usne šupljine, ždrijela, jednjaka, mokraćne bešike, bubrega, jetre, želuca, pankreasa, debelog crijeva i grlića materice. Treba naglasiti da ne postoji bezbjedan nivo upotrebe duvana!

Gojaznost

Kada je količina energije koja se unosi hranom veća od njene potrošnje dolazi do povećanja tjelesne težine i nagomilavanja masti u organizmu.

Gojaznost predstavlja važan faktor rizika povezan sa karcinomom debelog crijeva, karcinomom dojke u menopauzi, jednjaka, pankreasa, materice (endometrijuma), bubrega, a smatra se da je i vjerovatan faktor rizika za karcinom žučne kese.

Alkohol

Pretjerano konzumiranje alkohola povećava rizik za nastanak karcinoma glave i vrata, jednjaka, debelog crijeva, dojke kao i karcinoma jetre.

Rizik za nastanak malignih tumora zavisi od količine i vrste alkoholnih pića koja se konzumiraju i začajno se uvećava kod osoba koje koriste i duvan.

Zračenje

Zračenje predstavlja energiju u obliku čestica velike brzine ili elektromagnetnih talasa. Izloženost zračenju (prvenstveno UV i jonizujućem) je jasno povezana sa nastankom raka. Postoje obimni epidemiološki i biološki dokazi da je izlaganje jonizujućem zračenju odgovorno za razvoj malignih tumora hematološkog sistema, karcinoma dojke, pluća, kao i štitaste žlijezde.

Izloženost sunčevom ultraljubičastom (UV) zračenju dovodi do nastanka malignih tumora kože. Takav efekat imaju i lampe za sunčanje i kabine za sunčanje (solarijumi) koje emituju vještačko UV zračenje.

Ishrana

Pravilna ishrana predstavlja unošenje odgovarajuće količine raznovrsnih namirnica koje obezbeđuju energiju i hranljive materije koje su potrebne organizmu za njegov normalan razvoj i funkcionisanje.

Brojni faktori u ishrani mogu uticati na rizik od nastanka malignih bolesti: vrsta namirnica, načini pripreme hrane, prisustvo aditiva i konzervansa, kao i ukupan kalorijski balans.

Pokazano je da nedovoljan unos biljnih vlakana, mesne prerađevine i prekomjeran unos crvenog mesa povećavaju rizik za nastanak karcinoma debelog crijeva.

Velika količina masnoća životinjskog porijekla u ishrani povezana je sa povećanim rizikom za nastanak karcinoma dojke, debelog crijeva i tijela materice.

Infekcije

Procjenjuje se da infektivni agensi izazivaju oko 13% svih slučajeva raka. Infekcija onkogenim sojevima humanog papiloma virusa (HPV) se smatra neophodnim događajem za kasniji nastanak karcinoma grlića materice. Onkogeni sojevi HPV-a su takođe povezani sa karcinomom penisa, vagine, anusa i orofarinksa.

Ostali infektivni agensi povezani sa malignim oboljenjima su virus hepatitisa B i hepatitisa C (karcinom jetre), EpsteinBarrov virus (limfom, karcinom ždrijela i grkljana) i Helicobacter pilori (karcinom želuca).

Osobe zaražene virusom humane imunode cijencije (HIV) imaju povećan rizik za nastanak različitih malignih tumora: Kapošijevog sarkoma, limfoma, karcinoma grlića materice, anusa, pluća, jetre i grla.

Određeni paraziti su povezani sa nastankom karcinoma žučnih puteva i mokraćne bešike.

Fizička aktivnost

Fizička aktivnost se de niše kao kretanje tijela koje nastaje radom mišića, a koje dovodi do potrošnje energije. Obuhvata hodanje, trčanje, vožnju bicikla, plivanje, obavljanje kućnih poslova, vježbanje i bavljenje sportskim aktivnostima.

Fizička aktivnost pomaže u održavanju optimalne tjelesne težine, regulisanju rada određnih hormona, boljem funkcionisanju kardiovaskularnog sistema, kao i organa za varenje.

Fizička aktivnost smanjuje rizik od više različitih malignih tumora: karcinoma bešike, dojke (u postmenopauzi), debelog crijeva, endometrijuma, jednjaka, bubrega i želuca.

Prevencija

Veliki broj malignih bolesti se može spriječiti (prevenirati).

Primarna prevencija malignih oboljenja označava eliminisanje faktora rizika ili smanjenje njihovoj izloženosti, kao i uvođenje zdravih životnih navika. Vakcinacija protiv određenih virusa je jedna od mjera primarne prevencije.

Sekundarna prevencija obuhvata prepoznavanje ranih simptoma bolesti i skrining. Skrining podrazumijeva redovne preglede kod osoba određenog pola i godina starosti, a koje nemaju nikakve simptome bolesti.

Metodama sekundarne prevencije moguće je bolest otkriti u početku, kada je liječenje jednostavnije, a mogućnost izliječenja veća.

U skladu sa važećim međunarodnim i nacionalnim preporukama u Crnoj Gori se sprovode skrining programi za rano otkrivanje karcinoma dojke, grlića materice i debelog crijeva. Treba naglasiti da je važno da se osobe koje dobiju poziv za skrining program odazovu i učestvuju u njemu.

Procjenjuje se da se od 30 do 50% slučajeva raka može spriječiti promjenom načina života.

8

Međunarodna agencija za istraživanje raka i komisija Evropske unije su 2016. godine izdale četvrtu verziju „Evropskog kodeksa protiv raka“ u kojem se navodi:

1. Nemojte pušiti! Ne koristite duvan u bilo kojem obliku.

2. Obezbijedite da Vaš dom i Vaše radno mjesto budu bez duvanskog dima.

3. Održavajte optimalnu tjelesnu težinu.

4. Budite zički aktivni u svakodnevnom životu. Ograničite vrijeme koje provodite sjedeći.

5. Hranite se zdravo:

- Jedite dosta integralnih žitarica, mahunarki, povrća i voća

- Ograničite unos visokokalorične hrane (sa puno šećera ili masti) i izbjegavajte konzumiranje zaslađenih napitaka

- Izbjegavajte industrijsko obrađeno meso; ograničite unos crvenog mesa i hranu sa puno soli.

6. Ako pijete bilo koju vrstu alkohola, ograničite unos. Da bi se spriječila pojava raka, bolje je ne piti alkohol.

7. Izbjegavajte pretjereno izlaganje suncu, što posebno važi za djecu. Koristite zaštitna sredstva. Ne koristite solarijume.

8. Na radnom mjestu se zaštitite od kancerogena i primjenjujte mjere zaštite.

9. Saznajte da li ste izloženi zračenju radona u vašem domu. Preduzmite mjere za smanjenje visokog nivoa radona.

10. Za žene:

- Dojenje smanjuje rizik za pojavu raka kod majke. Ako možete, dojite bebu. Hormonska supstituciona terapija povećava rizik od nastanka određenih karcinoma. Ograničite upotrebu tih lijekova.

11. Uključite vašu djecu u programe vakcinacije za:

- Hepatitis B (za novorođenčad)

- Humani papiloma virus (HPV) (za djevojčice).

12. Učestvujte u organizovanim programima za skrining

- raka debelog crijeva (žene i muškarci)

- raka dojke (žene)

- raka grlića materice (žene).

Upozoravajući znaci i simptomi:

1. Izraslina/uvećanje na bilo kom dijelu tijela (dojka, žlijezde)

2. Promjene na koži (rana koja ne zarasta)

3. Promjena izgleda, oblika, veličine ili boje mladeža

4. Dugotrajna promuklost ili kašalj

5. Otežano gutanje

6. Promjene u pražnjenju crijeva i bešike

7. Neuobičajeno krvarenje (iz vagine; pojava krvi u stolici ili mokraći)

Ovi simptomi mogu biti vezani za druga stanja, ali zahtijevaju pregled ljekara! Ne treba čekati da se javi bol - rani karcinom najčešće ne uzrokuje bol.

Literatura:

1. https://www.cancer.gov/about-cancer/causes-prevention

2. https://cancerprogressreport.aacr.org

3. https://www.cancer.net/navigating-cancer-care/prevention-and-healthy-living

4. https://cancer-code-europe.iarc.fr/index.php/en/

9

Obilježen Svjetski mjesec borbe protiv raka debelog crijeva

Simboličkim kačenjem plavih traka na drvo, koje su simbol borbe protiv raka debelog crijeva, ljekari Instituta za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), obilježili su Svjetski mjesec borbe protiv raka debelog crijeva. Događaj je organizovan u okviru prve nacionalne kampanje Slušajte svoj stomak, u organizaciji Crnogorskog udruženja medikalnih onkologa, koja ima za cilj da ukaže na značaj prevencije, ranog otkrivanja i pravovremenog liječenja raka debelog crijeva.

- Svaki četvrti pacijent u Crnoj Gori kome se dijagnos-

tikuje karcinom debelog crijeva obrati se ljekaru kasno, u metastatskoj fazi bolesti i zato je neophodno da svi stariji od 50 godina jednom godišnje urade kontrolne testove, a ukoliko imaju učestale stomačne probleme, bez obzira na godine,obavezno je da se jave izabranom ljekaru - izjavila je dr Sanja Lekić, direktorka Instituta za onkologiju KCCG i dodala da je rak debelog crijeva treći vodeći uzrok umiranja od maligniteta u Crnoj Gori.

- Ukoliko se rak debelog crijeva otkrije na vrijeme, čak 90% pacijenata bi imalo uspješno liječenje - zaključila je dr Lekić.

10
Plave trake na drvetu ispred Instituta za onkologiju

- Najčešći simptomi na koje treba obratiti pažnju su promjene u pražnjenju crijeva koji traju u dužem periodu, zatvor, osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva, krv u stolici, bolovi u trbuhu i drugi simptomi kao što su slabost i umor, te gubitak tjelesne mase. Obično simptomi kancera debelog crijeva budu neblagovremeno prepoznati, što dovodi da bolest bude otkrivena u odmakloj fazi, kada je izliječenje malo vjerovatno. Kod postojanja gore pomenutih simptoma najbolje bi bilo da se pacijent što ranije javi izabranom ljekaru, koji će ga uputiti na adekvatnu dijagnostiku - izjavila je dr Nevenka Lukovac – Janjić, onkolog.

- U Crnoj Gori se sprovodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva koji uključuje žene i muškarce starosti od 50 do 75 godine. Kao dio prevencije raka debelog crijeva, sprovodi se test na okultno krvarenja u stolici, odnosno prisustvo krvi u stolici na dvije godine. Stope obolijevanja rastu sa godinama starosti i najviše su kod muškaraca između 70 i 74 godine, a kod žena iznad 75 godina života. Zabrinjava porast broja oboljelih kod osoba mlađih od 40 godina. Petogodišnje preživljavanje bolesnika sa metastatskim karcinomom debelog crijeva je skromnih 12%, u poređenju sa lokalizovanom bolešću kod koje iznosi oko 90% - izjavio je dr Nikola Milašević, onkolog.

- Moram da naglasim da će koelge uvijek imati punu podršku ovog menažmenta za sve pozitivne aktivnosti koje imaju za cilj unapređenje zdravlja naše populacije. U tom smislu podržavamo prvu nacionalnu kampanju u borbi protiv raka debelog crijeva sa ciljem podizanja svijesti o važnosti preventivnih pregleda. Moram ovom prilikom posebno da pozdravim Crnogorsko udruženje medikalnih onkologa (CUMO) koje je formirano radi unapređenja i razvoj onkologije a samim tim i razvoj zdravstvene zaštite u Crnoj Gori - kazao je ovom prilokom medicinski direktor KCCG doc. dr Zoran Terzić zahvaljujući se takođe na

velikoj podršci i razumijevanju Ministarstva zdravlja, Fonda za zdravstveno osigruranje kao i Instituta za javno zdrvalje, jer, kao ističe, samo združeno možemo unapređivati zdravstveni sistem a time i sačuvati zdravlje naše populacije.

- Ponosni smo jer posljednjih deset godina, sa pauzom u vrijeme kovida, sprovodimo preventivne programe u sklopu ranog otkrivanja raka debelog crijeva - kazala je načelnica Odjeljenja za gastroenterohepatologiju Interne klinike KCCG-a dr Olivera Sekulić.

Istakla je da su radili u osam godina u kontinuitetu i imali zavidne rezultate. Rezultat toga rada je preko 50 novootkrivenih karcinoma i skoro 200 ljudi koji su u trenutku otklanjanja imali polip koji je imao visoki stepen displazije, rekla je dr Sekulić i dodala da je to upravo populacija stara između 50 i 75 godine koja nema nikakve rizike za digestivni trakt. Upravo ljudi, ističe dr Sekulić, kod kojih je otklonjen polip koji je imao visok stepen displazije, imaju pravi bene t od programa.

- Prepoznajući to, samo sa pauzom dok je bila kovid infekcija, mi smo nastavili program od 7. novembra prošle, a od januara ove godine ga aktivno sprovodimo, tako da se svi naši osiguranici, od 50 do 75 godine, javljaju izabranom doktoru, a mi ćemo određenom dinamikom da ih testiramo. Primarno je da prepoznamo ljude koji imaju prosječan rizik, nemaju nikakve tegobe i kod kojih možemo da otkrijemo promjenu u trenutku kada može da se potpuno otkloni i ne nosi maligni potencijal. Otklanjanjem ovih promjena u debelom crijevu naši pacijenti će biti potpuno izliječeni - rekla je dr Sekulić.

Ona je kazala da se program sprovodi svakodnevno na Odjeljenju gastroenterohepatologije i da će biti sprovođen i u Bijelom Polju i da se nada da će biti pokrenut i u Beranama.

Klinički centar Crne Gore

11

Perioperativna enteralna ishrana hirurških pacijenata

Dr Dragan Šarić, opšti i abdominalni hirurg

Predsjednik Nacionalnog udruženja za kliničku ishranu Crne Gore - MoSPEN

Klinički centar Crne Gore

Raznovrsna ishrana kod zdravih osoba je dovoljna za unos potrebnih dnevnih potreba proteina, masti, ugljenih hidrata, kao i vitamina i mikronutrijenata.

Međutim, u stanju bolesti, situacija se značajno mijenja. Već na prijemu u bolnicu 40% bolesnika se nalazi u malnutriciji.

Posebno u stanjima kao što su opsežni hirurški zahvati možemo biti svjedoci naglog i opsežnog gubitka tjelesne mase a i gubitka mišićnog tkiva kao posljedice katabolizma.

Zato kažemo da malnutricija ne podrazumijeva samo pothranjenost, ona podrazumijeva i sarkopeniju i nedostatak mikronutrijenta.

Hirurška trauma dovodi do značajnog poremećaja metabolizma i funkcionisanja endokrinog sistema i ove promjene su čvrsto povezane sa nutritivnim statusom bolesnika.

Promjene se mogu posmatrati kao funkcionalne, kliničke i ekonomske.

Funkcionalne promjene su: smanjena mišićna funkcija i snaga,smanjena snaga stiska šake, smanjena sposobnost samopomoći, slabiji oporavak od infekcije, lošiji kvalitet života.

Kliničke promjene su: povećan mortalitet, povećan morbiditet i češće komplikacije (infekcije, frakture).

Ekonomske promjene čine komplikacije, rehospitalizacija, veća stopa prijema u bolnicu, duži boravak u bolnici.

Pothranjenost djeluje na klinički ishod hirurških boles-

nika kroz sporije zarastanje hirurške rane, smanjenje ukupne mišićne snage, slabost respiratorne muskulature, imunološku disfunkciju, poremećaj srčanog rada, slabiji kvalitet života. Efekti enteralne ishrane kod hirurških bolesnika ogledaju se kroz ubrzano uspostavljanje crijevne peristaltike, smanjenje bakterijske translokacije, uspješnije zarastanje anastomoza, smanjenje broja postoperativnih infekcija, lakšu regulaciju postoperativne hiperglikemije.

Enteralna ishrana ima izuzetno važno mjesto u terapiji svih kategorija bolesnika kod kojih unos hrane per os nije moguć izvjesno vrijeme.

Za optimalan oporavak i zarastanje rana organizmu je potrebno da bude u stanju anabolizma.

Odgovor na hiruršku traumutj. na stres uključuje i endokrini i upalni odgovor.

Svi medijatori koji se oslobađaju u stresnom odgovoru stvaraju kataboličko stanje pa su potrebe za energijom hirurških pacijenta povećane.

Procjena nutritivnog statusa je potrebna kod svih pacijenata koji su u nutritivnom riziku.

Skrining nutritivnog statusa odnosi se na set pitanja kojima se brzo i relativno jednostavno može procijeniti postojanje ili predvidjeti rizik od razvoja malnutricije.

Jedan od najčešće upotrebljivanih skrininga nutritivnog

12

rizika je Nutritional Risk Screening 2002 -NRS 2002.

Enteralnu ishranu treba koristiti uvijek kada je funkcija digestivnog trakta očuvana. Enteralna ishrana obuhvata standardne formule, modi kovane standardne formule i bolest-speci čne formule koje se mogu primjenjivati oralnim putem (na usta) ili putem sondi za enteralno hranjenje.

Na tržištu Crne Gore prisutni su gotovi standarni ONS (oralni nutritivni suplementi) koji su svojom formulacijom prilagođeni da zadovolje potrebe pacijenata koji su u riziku od pothranjenosti do pacijenata koji su u teškoj/izraženoj pothranjenosti.

Takođe, prisutni su i oralni nutritivni suplementi koji su svojom formulacijom prilagođeni za određena stanja i oboljenja pa ih nazivamo bolest speci či ONS.

Preparati su prisutni u obliku bočica od 200ml ili kesa od 500ml i mogu se upotrebljavati u skladu sa indikacijama za odgovarajuća stanja i oboljenja.

Takođe, moramo napomenuti da kod pacijenata koji nisu u mogućnosti da se hrane oralnim putem ili putem sondi za hranjenje, rješenje predstavlja parenteralna ishrana koja se može primjeniti putem periferne ili centralne vene.

Dnevne potrebe većine bolesnika su 25kcal/kg pri čemu proteini čine 20% (1-2g/kg) proteinski unos se redukuje u bubrežnoj insu cijenciji, ugljeni hidrati čine oko 50% (5g/kg) i masti oko 30% (1-1,5g/kg) uz adekvatan unos vode 20-40ml/kg. Nadoknada mikroelemenata je izuzetno značajna. Takođe se mora voditi računa i o ukusu, gustini, boji rastvora koji se unose.

Imunonutricija podrazumijeva primjenu imunomodulirajućih supstanci kao što su arginin, omega 3 masne kisjeline, ribonukleinska kisjelina i glutamin u EI i parenteralnoj ishrani.

Poremećaj funkcije imunog sistema se uočava nakon velikih hirurških intervencija, opekotina i trauma.

Nutritivna potpora/terapija u perioperativnom periodu predstavlja sastavni dio hirurškog liječenja.

Enteralna ishrana podrazumijeva unošenje hranljivih materija oralnim putem, preko nazogastrične sonde, gastrostome i jejunostome što zavisi od osnovne bolesti, planiranog trajanja EI i stanja bolesnika. Ukoliko se planira EI kraća od 4 nedjelje plasiraju se sonde dok se izvođenje gastrostome ili jejunostome preporučuje ukoliko će se EI sprovoditi duže od 30 dana.

Ovo se naročito odnosi na bolesnike sa malignim oboljenjima, prije svega, gastrointestinalnog trakta, ali i glave i vrata, bolesnike starije životne dobi, ali i sve one koji su u stanju pothranjenosti.

Bolesnici se nakon velikih abdominalnih operacija nalazi u periodu gladovanja ili polugladi 4 do 5 dana.

Preporuke Nacionalnog udruženja za kliničku ishranu Srbije, ESPEN-a i Hrvatske smjernice za perioperativnu enteralnu prehranu hirurških bolesnika upućuju na sljedeće protokole:

ških bolesnika

7-14 DANA PRIJE OPERACIJE:

Primjena rastvora bogatih ugljenim hidratima

VEČE PRIJE OPERACIJE I DO 2 SATA PRIJE

UVODA U ANESTEZIJU:

Primjena rastvora bogatih ugljenim hidratima i hidrolizovanim biljnim proteinima

6-24 SATA NAKON OPERACIJE:

Primjena rastvora bogatih ugljenim hidratima

NAKON OTPUSTA IZ BOLNICE:

Primjena rastvora bogatih ugljenim hidratima

kih onkoloških bolesnika

7-14 DANA PRIJE OPERACIJE:

Primjena visoko-proteinskih rastvora sa visokim sadržajem EPA

i DHA iz ribljeg ulja, visok sadržaj masti sa MCT sa vlaknima

VEČE PRIJE OPERACIJE I DO 2 SATA

PRIJE UVODA U ANESTEZIJU:

Primjena rastvora bogatih ugljenim hidratima

i hidrolizovanim biljnim proteinima

6-24 SATA NAKON OPERACIJE:

Primjena visoko-proteinskih rastvora sa visokim sadržajem EPA i DHA iz ribljeg ulja, visok sadržaj masti sa MCT sa vlaknima

NAKON OTPUSTA IZ BOLNICE:

Primjena visoko-proteinskih rastvora sa visokim sadržajem EPA i DHA iz ribljeg ulja, visok sadržaj masti sa MCT sa vlaknima

Umjesto preoperativnog gladovanja (gladovanja tokom noći), preporučuje se uzimanje rastvora bogatih ugljenim hidratima i hidrolizovanim proteinima (noć prije i 2 sata prije hirurške intervencije) u većine bolesnika planiranih za veliku hiruršku intervenciju.

Kod bolesnika sa planiranom hirurškom intervencijom zbog malignog oboljenja gastrointestinalnog trakta u kojih je indikovana preoperativna nutritivna potpora preporučuje se primjena ONS bogatih substratima za pojačavanje imuniteta (arginin, omega-3 masne kiseline i nukleotidi).

Nacionalno udruženje za kliničku ishranu Crne Gore (MoSPEN) od svog formiranja oktobra 2022. godine intenzivno radi na širenju svijesti o značaju prepoznavanja, ranoj dijagnozi, nutritivnoj terapiji od samog početka, kao i prednostima koje ovaj vid terapije pruža pacijentu, medicinskom timu, kao i uštedi sredstava koje imamo sprečavajući sve komplikacije koje malnutricija nosi. Za kratko vrijeme koliko postojimo postali smo članica Evropskog udruženja za kliničku ishranu i metabolizam ESPEN-a (Euroean Society for Clinical Nutrution and Metabolism) i regionalnog udrženja za enteralnu i parenteralnu ishranu ACCNAdfriatic Club for Clinical Nutritions, sve u cilju da podstaknemo bržu difuziju znanja i njegovu primjenu na polju kliničke ishrane i metabolizma. Primjena nutritivne podrške kod hospitalizovanih pacijenta je obavezan način liječenja. Enteralnu ishranu treba primjenjeivati kad god je to moguće kad je funkcionalan digestivni trakt, ona je terapijska mjera i treba je primijeniti uvijek u perioperativnom tretmanu bolesnika. Dokazano je da je perioperativna primjena enteralne ishrane sigurna i pozitivno djeluje na zarastanje anastomoza, a funkcija GIT-a se vraća brže nakon operacije. Takođe, enteralna ishrana sprječava translokaciju bakterija, smanjuje stopu postoperativnih komplikacija u prvom redu infektivnih, skraćuje boravak u bolnici i na kraju smanjuje troškove liječenja.

PM-ME-2023-3-1415 13

Značaj metotreksata u liječenju autoimunskih bolesti u reumatologiji

Dr Rifat Međedović, spec. interne medicine, subspecijalista reumatologije Klinički centar Crne Gore, Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore

Uvod

Metotreksat (MTX) je lijek koji se više od 50 godina primjenjuje u medicini za liječenje prije svega malignih ali i autoimunskih bolesti. Istraživanja sredinom dvadesetog vijeka su pokazala da bi lijek mogao imati pozitivne efekte u liječenju prije svega hematomaligniteta, i bazirala su se na podacima pozitivnog efekta de cita folne kiseline, što može dovesti do poboljšanja kliničke slike ovih bolesti. Mehanizam djelovanja metotreksata u to vrijeme je bio nepoznat, ali se znalo da usporava diobu ćelija i njihovo umnožavanje. Ovaj lijek je godinama nakon toga bio ispitivan za tretman, kako mnogih vrsta karcinoma tako i za druga nekancerogena oboljenja. Ono što je godinama kasnije dokazano, to je da su antikancerogeni efekti lijeka prisutni samo kod primjene visokih doza. Kada se upotrebljava u niskim i povremenim (nedjeljnim) dozama, MTX ispoljava svoje antiin amatorne efekte, i to kroz suprimiranje proliferacije imunih ćelija. Tokom 1988. godine ovaj lijek je zvanično odobren od strane FDA (američke agencije za ljekove i hranu) za terapiju reumatoidnog artritisa i od tada se njegova primjena značajno povećala, sada se MTX koristi u brojnim oblastima medicine, a prije svega u onim oblastima koje se bave malignim i autoimunskim oboljenjima. U reumatologiji se koristi u liječenju reumatoidnog artritisa, psorijaznog artritisa, juvenilnog artritisa, sistemskih bolesti vezivnog tkiva (polimiozitis, sistemski eritemski lupus, sklerodermija i dr.), sarkoidoze i dr.

Mehanizam djelovanja

Metotreksat inhibira enzim dihidrofolat reduktazu (DHFR), koji učestvuje u sintezi tetrahidrofolata koji je neophodan za sintezu nukleinskih kiselina. Metotreksat djeluje speci čno tokom DNK i RNK sinteze, citotoksičan je u toku S-faze ćelijskog ciklusa, i ima toksičniji efekat na ćelije koje se brzo dijele (kao što su maligne ćelije, ćelije krvnih loza, ćelije gastrointestinalnog trakta, genitourinarnog tratka itd.). Na taj način se inhibira rast i proliferacija i nekancerogenih ćelija, što dovodi do nuspojava primjene ovog lijeka. Međutim kada se daje u malim dozama većina neželjenih efekata ovog lijeka se ne pojavljuje, ili su efekti blagi i lako se mogu kontrolisati. Svakako je glavni mehanizam djelovanja putem sprečavanja proliferacije imunskih ćelija, prije svega limfocita, ali treba reći da ima svoj direktan uticaj na produkciju citokina, adhezionih molekula, na oksidativni stres itd.

Primjena u reumatologiji

U liječenju reumatoidnog artritisa, psorijaznog artritisa, juvenilnog artritisa, ali i periferne bolesti spondiloartritisa, sistemskih bolesti vezivnog tkiva, primjenu MTX-a treba dopuniti primjenom folata u dozi od 5 mg koja se daje najmanje 24h nakon MTX-a. Primjena folata ima za cilj da smanji netoleranciju, najčešće mučninu, i spriječi pojavu megaloblastne anemije. MTX

14

je u Crnoj Gori dostupan u dva oblika: tablete i rastvor za injekcije. Uobičajena doza u reumatologiji je od minimalniih 10-12.5 mg do maksimalno 25-30 mg nedjeljno (zavisno od tjelesne mase pacijenta), a dozira se samo jedanput nedjeljno, uvijek u istom danu u nedjelji. Ukoliko se lijek oralno uzima, može se uzeti u jednoj dozi, ili se doza može podijeliti na više doza u toku tog jednog dana u nedjelji. U slučaju nepodnošenja oralnog oblika (mučnina, nelagodnost u stomaku, povraćanje, gubitak apetita, proliv), pristupa se parenteralnom načinu administracije (intravenski, intramuskularno ili potkožno). Metotreksat dat kao injekcija značajno se bolje resorbuje i ne dovodi do pojave stomačnih tegoba. Intravenski oblik se ne praktikuje u reumatologiji, intramuskularni oblik ima svoja ograničenja (pojava granuloma na mjestu primjene, pojava organizovaih hematoma, kod ponavljane dugotrajne primjene). Najmanje neželjenih efekata i najveću bioraspoloživost ima subkutani oblik lijeka, te se u svijetu a i kod nas sve češće upotrebljava. Kao što je već i rečeno, imunosupresivne doze lijeka metotreksata rijetko dovode do neželjenih efekata lijeka, a misli se na anemiju, leukocitopeniju, trombocitopeniju, porast transaminaza, kašalj, učestalije infekcije (prije svega na infekcije gornjih respiratornih puteva i urinarne infekcije). Međutim, ono što najviše interesuje naše pacijente jeste to da nijesu zabilježeni slučajevi opadanja kose na ovim dozama lijeka. Još rjeđi neželjeni efekti primjene ovog lijeka su pojava a i u usnoj duplji, reaktivacija oportunističkih infekcija itd. Svi pomenuti neželjeni efekti primjene lijeka su reverziblni, najčešće se povlače nakon isključenja lijeka, i to najčešće privremenog. Iz ovog razloga neophodno je raditi redovne analize krvi tokom terapije MTX-om. Nuspojave primjene lijeka metotreksata se mogu izbjeći individualnim određivanjem terapije, edukacijom i pažljivim nadzorom bolesnika, a takođe redovnim praćenjem krvne slike, vrijednosti transaminaza, azotnih materija, urina i sedimenta urina. Kada govorimo o mlađim pacijentima (reproduktivno sposobnim), nameće se pitanje planiranja potomstva. MTX svakako dovodi do oštećenja fertiliteta, oligospermije, poremećaja menstrualnog ciklusa, amenoreje (no su oni najčešće reverzibilni), embriotoksičnosti, abortusa, fetalnih defekata. Iz tog razloga je potrebna detaljna edukacija pacijenta, precizno planiranje porodice, što znači obustava lijeka u trajanju od pet menstrualnih ciklusa kod žena i 5 mjeseci kod muškaraca prije

koncepcije, a ako se ne planira porod, obavezna upotreba kontraceptivnih sredstava.

Zlatni standard

Metotreksat najčešće ostvaruje svoje dejstvo u periodu 6-8 nedjelja od početka njegove primjene, te se procjena njegovog efekta najčešće vrši nakon 3-6 mjeseci primjene (i kada su u pitanju reumatoidni i psorijazni artritis, tako i kada su u pitanju sistemske bolesti vezivnog tkiva). Prema evropskim i američkim smjernicama, i prema smjernicama brojnih reumatoloških strukovnih udruženja, metotreksat predstavlja zlatni standard, lijek prvog izbora, u liječenju najvećeg broja hroničnih artritisa (prije svega reumatoidnog artritisa i psorijaznog artritisa), ali i velikog broja kliničkih manifestacija sistemskih bolesti vezivnog tkiva (kožne i zglobne manifestacije sistemskih bolesti vezivnog tkiva, lezija bubrega, serozitisi, itd). I to, naglašava se značaj ranog agresivnog tretmana u liječenju hroničnih artritisa, u cilju što ranije potentne imunosupresije uz modi kaciju bolesti (zaustavljanju progresije, i postizanju remisije bolesti). I u slučaju izostanka željenog terapijskog efekta metotreksata, primjena bioloških ljekova, biosimilara i JAK inhibitora (inhibitora Janus kinaza), savjetuje se u komboterapiji sa metotreksatom, osim u slučaju intolerancije. Sve to jer su pomenuti ljekovi e kasniji u komboterapiji sa metotreksatom, a takođe je na taj način njihov efekat dugotrajniji, sa značajno manje alergijskih reakcija i neželjenih efekata primjene. Primjena metotreksata je najčešće dugotrajna, njegovo isključenje sa samo razmatra u slučaju održive remisije bolesti (12-24 mjeseca) pri minimalnoj dozi lijeka (10-12.5mg nedjeljno).

Poruka

Imajući u vidu sve pomenuto, da je lijek metotreksat sa dokazanom velikom e kasnošću u liječenju brojnih autoimunskih bolesti, da je njegov bezbjedonosni pro l dobar, a da se čak i u slučaju izostanka njegovog efekta savjetuje dalja primjena u komboterapiji sa drugim ljekovima (biološkim ljekovima, JAK inhibitorima), pronalazak lijeka i način njegove primjene se smatraju revolucionarnim u liječenju autoimunskih bolesti.

15

Psorijaza nije samo bolest kože

Prof. dr Željko P. Mijušković, dermatovenerolog Stručni konsultant poliklinike „Natal“ u Podgorici

Psorijaza je hronična, rekurentna, zapaljenska, sistemska bolest koja je uslovljena genetskim i imunološkim karakteristikama osobe, a ima izrazito negativan efekat na kvalitet života. Ime psorijaza izvedeno je iz grčke riječi psora, što označava osjećaj svraba, i poznata je od davnina. Bolest je prvi opisao Hipokrat u IV vijeku prije nove ere, a kasnije i Celsus, Vilian, Hebra i drugi.

Ne postoji nijedan način (direktni kontakt, kapljični put, seksualni kontakt) kojim se psorijaza može prenijeti. Međutim, pojedine osobe i dalje su u zabludi da je psorijaza zarazno oboljenje. To je razlog izbjegavanja oboljelih i njihove izolacije iz društva, što kod bolesnika dovodi do povlačenja, nesigurnosti, depresije i stvaranja osjećaja niže vrijednosti.

Psorijatične promjene na koži imaju četiri glavne karakteristike: jasno su ograničene od okoline, na površini se formiraju bjeličaste ljuske, ispod ljuski je crvenilo, a poslije mehaničkog uklanjanja ljuski uočavaju se kapljice krvi, tzv. „fenomen krvave rose“. Taj znak ima i dijagnostičku vrijednost; ne javlja se kod pustulozne i psorijaze na pregibnim površinama, niti kod oboljenja koja nalikuju psorijazi. Veličina psorijatičnih lezija može da bude od nekoliko milimetara do zahvatanja velike površine tijela ili cijelog tijela (eritroderma).

Manifestuje se prvenstveno na koži i/ili zglobovima, ali su mnogobrojne i druge pridružene bolesti. Osim promjena na koži psorijaza može da se manifestuje i na sluzokožama (najčešće na genitalijama) i na noktima. Promjene na noktima su brojne: tačkasta udubljenja, uzdužne linije i brazde, zadebljanja ispod nokatne ploče i dr. Zbog pojedinih oblika psorijaze, njihove lo-

kalizacije i izgleda, postoji veliki broj oboljenja koja u pojedinim fazama bolesti mogu dati kliničku sliku sličnu psorijazi. To su numularni ekcem, kontaktni dermatitis, kandidoza, seboroični dermatitis, mycosis fungoides i dr.

Šta je uzrokuje još uvijek se ne može sa sigurnošću tvrditi. Kao uzroci nastanka navodi se genetska komponenta i određeni spoljni faktori. U studiji u kojoj je praćena učestalost psorijaze kod djece, rezultati su pokazali da su djeca čiji su roditelji bolovali od psorijaze značajno češće imala psorijazu.

Na žalost, ne postoje postupci ili tretmani koji mogu spriječiti nastanak psorijaze. Do danas je jedino beta-hemolitički streptokok grupe A optužen za pokretanje procesa nastanka gutatne psorijaze (dobila naziv zbog lezija koje su veličine kapljice).

Između 10 i 30% bolesnika s psorijazom razvija i psorijazni artritis, što sugeriše da kod bar do trećine bolesnika postoje i dodatni genetski stimulusi koji predisponiraju nastanak zapaljenja u zglobovima, pored zapaljenskih procesa u koži.

Prema podacima iz literature psorijaza se javlja kod 1 do 2% populacije. Najučestalija je na Farskim ostrvima (2,8%), a najrjeđa kod sjevernoameričkih Indijanaca, Afroamerikanaca, Japanaca i Eskima. Javlja se podjednako kod osoba oba pola, najčešće u trećoj deceniji života, ali je opisano i pojavljivanje kod novorođenčeta i kod 108 godina starog bolesnika. Takođe, ne mogu se predvidjeti oblik i lokalizacija promjena kao ni zahvaćena površina kože pri pojavi novih lezija.

Kao što je dobro poznato, jasno je uočena udruženost psorijaze i metaboličkih bolesti kao što su gojaznost, dijabetes, ali i bolesti srca i krvotoka, koje su direktno povezane/uslovljene

16

prisustvom metaboličkog sindroma. Ako se ta udruženost ranije mogla smatrati slučajnom ili se pokušavala tumačiti životnim stilom/navikama (pušenje, alkohol, depresija i drugo što bi moglo biti posljedica psihičkog stanja bolesnika), danas se zna da ove bolesti dijele mnoge zajedničke genetske i imunološke mehanizme. Ove činjenice postavljaju psorijazu na sasvim novo mjesto. To nije više samo stvar estetskog doživljaja bolesti koja „naružuje, ali ne narušava opšte zdravlje”. Naprotiv, bolesnik sa psorijazom zaslužuje da mu se objasni priroda bolesti, pojasne svi mogući rizici koje nose pridružene bolesti i, naravno, da se on shvati kao bolesnik koji boluje od suštinski sistemske bolesti. Pravilnim liječenjem psorijaze smanjuje se šansa da pacijent razvije bolest metabolizma ili bolest srca i krvnih sudova. Ovaj cilj najlakše možemo postići formiranjem regionalne zastupljenosti fototerapije i primjenom savremenih metoda liječenja.

Oko 80% oboljelih od psorijaze ima blago do umjereno oboljenje. Većinu ovih pacijenata moguće je liječiti lokalnom terapijom, koja je najčešće e kasna i bezbjedna. Lokalni preparati koriste se i kao dodatna terapija kod pacijenata na fototerapiji ili kod oboljelih koji uzimaju sistemsku terapiju (tablete, kapsule, injekcije, fototerapija). Međutim, ne preporučuje se korišćenje lokalnih preparata kao monoterapija kod pacijenata s proširenom ili teškom formom psorijaze. Najčešće se preporučuje da lokalna terapija, kao jedina terapija, bude primijenjena kod pacijenata koji imaju zahvaćenost kože manje od 10%. Posebno ističem da pacijenti koji pored psorijaze imaju i artritis, moraju biti liječeni sistemskom terapijom.

Liječenje treba da bude prilagođeno tako da zadovolji potrebe svakog pojedinačnog bolesnika. Veoma je važno da očekivanja pacijenta budu na istom nivou s terapijskim mogućnostima liječenja. Pacijenti koji očekuju da nikada više nemaju psorijazne promjene na koži tijela biće sigurno razočarani zbog potrebe za kontinuiranom terapijom, koju će ponekad biti teško sprovoditi. Važno je da se utvrde ciljevi i želje svakog pacijenta, a potom razvije strategija liječenja koja treba da ispuni očekivanja, a istovremeno da bude praktična i lako primjenjiva. Uspjeh liječenja psorijaze, pored izbora terapije, zavisi i od regulisanja tjelesne težine pacijenta i izbjegavanja konzumiranja alkohola.

U zavisnosti od oblika, lokalizacije i proširenosti lezija i osobina svakog pojedinačnog pacijenta u terapiji se koriste samostalno ili u kombinaciji: lokalni kortikosteroidi, lokalno nanošenje salicilne kiseline, lokalni i sistemski retinoidi, lokalni derivati vitamina D3, foto(hemo)terapija, metotreksat, ciklosporin, biološka terapija, itd. Treba naglasiti da se psorijaza vrlo uspješno može kontrolisati samo uz zajedničku saradnju pacijenta i ljekara. Veliki broj pacijenata oboljelih od psorijaze, u zavisnosti od karakteristika ličnosti i sopstvenih vjerovanja i sistema vrijednosti, u nekom periodu liječenja primijeni i neki od komplementarnih i alternativnih vidova liječenja, u nadi da će baš kod njega to pokazati e kasnost ili čak dovesti do potpunog izlječenja. Nemogućnost pomirenja sa postojanjem neizlječivog hroničnog oboljenja je najčešći prirodan razlog da se u sljedećem pogoršanju proba sa nekim drugim vidom liječenja. Na ove vidove liječenja oboljeli su upućeni na osnovu iskustava prijatelja i rođaka, bilo da su pozitivna ili negativna, a nekada ih upućuju i sami ljekari koji u svom radu ne primjenjuju pravilo medicine zasnovane na dokazima.

Većina pacijenata ovu terapiju primjenjuje uz klasičnu medicinsku terapiju, koju je preporučio dermatolog. Imajući u vidu da je svaki dermatolog dužan da bude upoznat sa svim oblicima terapije koju pacijent primjenjuje, jer neke od njih imaju i neželjene efekte i mogu da utiču na učinak terapije, posljednjih godina objavljen je veći broj studija koje su se bavile komplementarnom i alternativnom terapijom u psorijazi.

Poseban problem sa korišćenjem biljnih preparata je što se kvalitet i sadržaj preparata ne kontrolišu, što nisu prošli klinička ispitivanja, što je u njima zabilježeno prisustvo kortikosteroida, ili čak teških metala. Osim toga, pojedini biljni preparati imaju već poznate neželjene efekte, te se ne može reći da tzv. prirodna biljna terapija ne može biti štetna.

Takođe, nema dokaza da speci čna dijeta i izbjegavanje pojedinih namirnica mogu da dovedu do povlačenja psorijaze, kao i suplementacija cinkom, selenom, vitaminom B12, inozitolom i vitaminom D u odnosu na placebo nije pokazala nikakvu statistički značajnu razliku u terapijskom efektu konvencionalne terapije.

17

Godišnje trepnemo oko 11.140.000 puta.

Novorođena beba ima čak 30.000 kvržica za ukus u cijeloj usnoj duplji, dok ih odrasli imaju čak trostruko manje.

Ljudsko lice ima složen sistem od 43 mišića, koji mogu da sastave više od 7000 različitih izraza.

U vladi Indije od 2014. godine postoji Ministarstvo joge.

Neprekidno strujeći kroz tijelo, krv svakog dana pređe oko 19.000 kilometara.

Za vrijeme spavanja čovjek izgubi prosječno 311 grama težine.

Tek manje od 1% bakterija na planeti zemlji izaziva bolesti.

18

Dlake na tijelu imaju genetski predodređenm u dužinu. Ako ih ne skraćujemo, one miruju dok ne otpadnu i ne budu zamijenjene novim dlakama iz istih folikula.

Jedna šolja svježe cijeđenog soka od pomorandže sadrži 124 miligrama vitamina C, što je dvostruko više od preporučene dnevne doze.

Tetoviranje je zakonom zabranjeno u Iranu i u Turskoj.

Strah od povrća se naziva lahanofobija

Miris je prvo čulo koje čovjek razvije dok je još u majčinoj utrobi.

Mlijeko u prahu izumio je ruski ljekar Osip Kričevski 1802. godine.

19
Jutarnja erekcija je znak dobre cirkulacije

Dijabetes i kardiovaskularne bolesti - izazovi

Dr Olivera Bošković, spec. interne medicine Subspecijalista endokrinologije Klinički centar Crne Gore

Incidencija dijabetes melitusa (DM) nastavlja da raste i brzo je postala jedna od najrasprostranjenijih i najskupljih hroničnih bolesti širom svijeta. Tokom protekle tri decenije globalni broj oboljelih od dijabetesa je narastao sa 30 miliona u 1985. na 382 miliona u 2014, sa trenutnim trendovima koji ukazuju da će ove stope samo nastaviti da rastu. Najnovije procjene Međunarodne federacije za dijabetes su da će 592 miliona (1 od 10 osoba) širom svijeta imati DM do 2035. godine. Postoji bliska veza između DM i kardiovaskularne bolesti (KVB), koja je najčešći uzrok morbiditeta i mortaliteta kod pacijenata sa dijabetesom. Kardiovaskularni (KV) faktori rizika kao što su gojaznost, hipertenzija i dislipidemija su česti kod pacijenata sa DM, što ih stavlja u povećan rizik od neželjenih kardiovaskularnih događaja, posebno onih sa tipom 2 DM. Pored toga, mnoge studije su otkrile biološke mehanizme, kao što su povećan oksidativni stres, povećana koagubilnost, endotelna disfunkcija, autonomna neuropatija povezane sa DM, nezavisno povećavaju rizik od KVB kod pacijenata sa dijabetesom i doprinose povećanju prevalencije infarkta miokarda, revaskularizacije, moždanog udara i srčane insu cijencije. Stoga je ciljanje faktora rizika za KV kod pacijenata sa DM ključno za minimiziranje dugoročnih kardiovaskularnih komplikacija bolesti, kao i da se liječenje fokusira na ono što će imati najveći klinićki uticaj na poboljšanje kardiovaskularnih ishoda.

Brojni su izazovi u liječenju pacijenata oboljelih od DM imajući u vidu kardiovaskularne bolesti, u nastavku ćemo pobrojati najvažnije od njih po cjelinama.

Gojaznost

Gojaznost je česta kod pacijenata sa DM, posebno kod dijabetes melitusa tip 2 (T2DM), i povezana je sa povećanim rizikom od KVB. Jedan mogući mehanizam koji povezuje DM i gojaznost sa kasnijim KVB je upala niskog stepena. DM i insulinska rezistencija su povezani sa prekomjernom ekspresijom mnogih citokina od strane masnog tkiva. Prekomjerna ekspresija ovih citokina doprinosi povećanju in amacije i akumulaciji lipida, koji štetno utiču na krvne sudove i mogu dovesti do razvoja endotelne disfunkcije, infarkta miokarda i kardiomiopatije (CMP). Pacijenti sa dijabetesom takođe imaju povećane količine C-reaktivnog proteina (CRP), što može doprinijeti endotelnoj disfunkciji. Takođe se pokazalo da CRP povećava apsorpciju oksidisanih lipoproteina niske gustine (LDL) u zidovima koronarne vaskulature, što može doprinijeti endotelnoj disfunkciji, kao i razvoju aterosklerotskih plakova. Insulinska rezistencija je takođe povezana sa povećanjem slobodnih masnih kisjelina u plazmi, što dovodi do povećanja zaliha mišićnih triglicerida, proizvodnje glukoze u jetri i povećane proizvodnje insulina kod pacijenata sa T2DM. Insulinska rezistencija je takođe povezana sa kardiomiopatiom

20

kod dijabetičara preko hipertro je kardiomiocita i kontraktilne disfunkcije.

Hipertenzija

Hipertenzija je veoma česta među pacijentima sa T1DM i T2DM, sa stopama prevalencije od 30% i 60%. Usko je povezana sa razvojem dijabetičke nefropatije (DN). Kod pacijenata sa DN, bubrežne ćelije su stimulisane hiperglikemijom, što dovodi do proizvodnje humoralnih medijatora, citokina i faktora rasta. Proizvodnja ovih faktora je često odgovorna za strukturne promjene uočene u glomerulima pacijenata sa dijabetesom. Ove strukturne promjene povećavaju pritisak ltracije i često dovode do mikroalbuminemije sa kompenzatornom aktivacijom sistema reninangiotenzin (RAAS). Hronična aktivacija RAAS često napreduje do hipertenzije, izazivajući dodatni stres na glomerule i dodatno oštećenje nefrona pacijenata sa dijabetesom. Ako se ne liječi, DN može napredovati do nefrotskog sindroma, koji se karakteriše proteinurijom, hiperkoagulabilnim stanjem i hiperlipidemijom, što može doprinijeti povećanom riziku od KVB kod pacijenata sa dijabetesom sa bubrežnom disfunkcijom.

Dislipidemija

Dijabetičari su pod povećanim rizikom od razvoja dislipidemije. Jedan mehanizam koji leži u osnovi ove veze je povećano oslobađanje slobodnih masnih kisjelina (FFA) prisutnih u masnim ćelijama otpornim na insulin. Visoki nivoi slobodnih masnih kiselina podstiču proizvodnju triglicerida, što zauzvrat stimuliše lučenje apolipoproteina B (ApoB) i VLDL holesterola. Visoki nivoi ApoB i VLDL povezani su sa povećanim rizikom od KVB. Pored visokog ApoB i VLDL, hiperinsulinemija je povezana sa niskim nivoom lipoproteina visoke gustine (HDL). Hiperglikemija takođe može negativno uticati na lipoproteine (posebno LDL i VLDL) kroz povećanu glikozilaciju i oksidaciju, smanjujući vaskularnu usklađenost i olakšavajući razvoj agresivne ateroskleroze. Visoka koncentracija FFA i triglicerida u cirkulaciji, povećana stimulacija ApoB i VLDL holesterola, smanjeni nivoi HDL i modi kacija lipoproteina doprinose visokoj prevalenciji KVB kod pacijenata sa dijabetesom.

Aterosklerotska kardiovaskularna bolest (ASCVD)

Vodeći uzrok smrti osoba oboljelih od DM jesu aterosklerotske kardiovaskularne bolesti. Klinički se ateroskleroza može manifestovati kao: koronarna bolest srca (angina pektoris, infarkt, nagla srčana smrt); cerebrovaskularna bolest (šlog); periferna vaskularna bolest (intermitentne klaudikacije, gangrena). Najčešće kliničke manifestacije su posledica rupture aterosklerotskog plaka što aktivira proces trombogeneze i dovodi do razvoja začepljenja krvnih sudova. Uklanjanje faktora rizika, kao što su gojaznost, hiperlipidemija, hipertenzija, dovodi do popravljanja endotelne disfunkcije i usporavanja patogeneze aterosklerotskog plaka.

Dijabetička kardiomiopatija

Čini se da DM direktno doprinosi razvoju CMP, a ne isključivo preko koronarne ateroskleroze i hipertenzije. Dijabetička CMP uključuje promjene koje se javljaju u strukturi i srčanoj funkciji dijabetičara. Konkretno, dijabetičari imaju tendenciju da imaju veću srčanu masu, posebno masu lijeve komore, od onih bez DM. Ovo može biti povezano sa povećanim

oslobađanjem citokina kao što su leptin i rezistin koji imaju hipertro čne efekte na kardiomiocite. Pacijenti sa DM takođe imaju tendenciju da imaju blago smanjenu dijastolnu funkciju u poređenju sa nedijabetičarima. Mnogi mehanizmi koji doprinose smanjenju sistolne i dijastolne funkcije uočeni kod pacijenata sa dijabetesom takođe ih stavljaju u povećan rizik od srčane insu cijencije (HF). Prevalencija HF, posebno srčane insu cijencije i očuvane ejekcione frakcije, veća je kod pacijenata sa dijabetesom (16%-31%) nego u opštoj populaciji (4%-6%). Dok se neke od razlika mogu objasniti tradicionalnim faktorima rizika za KV, DM može nezavisno da promijeni strukturu i funkciju srca promovišući hipertro ju i brozu.

Kardiovaskularna autonomna neuropatija (KAN)

KAN je česta među pacijentima sa DM i povezana je sa povećanom stopom smrtnosti od KVB. Kliničke manifestacije KAN-a su tahikardija u mirovanju, posturalna hipotenzija, netolerancija na vježbanje, abnormalna koronarna vazomotorna regulacija, povećan QT interval i perioperativna nestabilnost. Zajedno, kliničke manifestacije KAN-a su povezane sa povećanim rizikom od bubrežne bolesti, moždanog udara, KVB i iznenadne smrti. Razvoj i napredovanje KAN-a je vjerovatno povezan sa disregulacijom autonomnog nervnog sistema (ANS) sa povećanom aktivnošću simpatikusa i povišenim in amatornim markerima. Incidencija KAN-a se povećava sa godinama i neadekvatnom kontrolom glikemije, što pacijente sa DM dovodi u veći rizik od razvoja i KAN-a i KVB.

Dijabetes je glavni faktor rizika za razvoj koronarne bolesti sa većom incidencom IM kod pacijenata sa DM u odnosu na one bez. Pored toga, nakon IM, dijabetičari imaju veće stope morbiditeta, mortaliteta i ponovnog infarkta od nedijabetičara, sa jednogodišnjim mortalitetom od skoro 50%.

Tiha ishemija miokarda takođe može doprinijeti većoj stopi IM kod pacijenata sa dijabetesom. Pacijent sa tihom ishemijom su često asimptomatski i dijagnostikovani su kasnije u progresiji koronarne bolesti, što je povezano sa višim stopama mortaliteta i morbiditeta od IM. Tiha ishemija je daleko češća kod pacijenata sa DM (10%-20%) nego kod onih bez DM (1%-4%).

U narednom tekstu ćemo pisati o tome koja su dostupna rješenja za navedene izazove i kako uz dobru glikemijsku kontrolu redukovati kardiovaskularne rizike kod pacijenata. Time ćemo postići da pacijenti žive duže i ostanu izvan bolnice.

21

Vulvo vaginalna kandidijaza i upotreba antibiotske terapije

Dr Milovan Jovanović, spec. ginekolog i akušer Dom zdravlja Podgorica

Vulvovaginalna kandidijaza (VVC) pored bakterijske vaginoze predstavlja najčešću vaginalnu infekciju sa epidemiološkog aspekta. Njen najčešći uzročnik je Candida Albicans, gljivični mikroorganizam koji je u ljudskom organizmu gotovo sveprisutan u vidu ziološke, odnosno rezidentne ore. Kandida je normalno prisutna u vagini, ustima, digestivnom traktu i koži, asimptomatski. Vaginalnu rezidentnu oru kod zdravih žena, pored C. Albicans, čine i drugi mikroorganizmi (Acinetobacter, Corynebacterium, Micrococcus, Peptostreptococcus, Staphylococcus), ali primarno bakterije iz reda Laktobacilusa (L. acidophilus i L. Doderlein), koje produkuju mliječnu kisjelinu i pH vagine održavaju kisjelim. Normalan pH vagine zdrave žene je u rasponu vrijednosti 3,8-4,2. Narušavanjem ravnoteže uslova sredine ili imunoloških uslova kandida prelazi iz oportunističkog /komensalnog u patogeni oblik koji kod žena izazivaju simptome vaginalnog svraba, crvenila, pojačanog i neprijatnog vaginalnog sekreta, otoka sluznice vagine, otežanog mokrenja, bolnih seksualnih odnosa.

Prema dostupnim epidemiološkim podacima 75% žena u reproduktivnom periodu najmanje jednom u životu oboli od VVC, a polovina od ukupnog broja žena je oboljela bar jednom do svoje 25. godine. Ukoliko se infekcija kandidom ponavlja minimum četiri puta tokom godinu dana, radi se o rekurentnoj vulvo vaginalnoj infekciji (RVVC). Procijenjeno je da se kod 10% žena u reproduktivnoj dobi javlja rekurentna

infekcija odnosno, da je ovim tipom infekcije pogođeno preko 140 miliona žena širom svijeta.

U novije vrijeme, pored C. Albicans, kao sve češći uzročnici infekcije kandidom pominju se i non-albicans sojevi. Prema studijskim podacima čine između 10% do čak 45% slučajeva VVC. Candida Glabrata je dominantni uzročnik među non-albicans sojevima, dok su izolovane još i C. Tropicalis, C. Krusei, C. Parapsilosis i C. Guilliermondii i vrlo je vjerovatno da je simptomatologija ozbiljnija u odnosu na albicans sojeve u smislu bola i dispareunije. Neuspijeh liječenja je čest kod ovih sojeva kandide zbog veće otpornosti ili niske osjetljivosti na standardnu antimikotsku terapiju, što ovaj soj često čini uzročnikom rekurentnih infekcija. U prilog tome navodi se i činjenica da su klinička slika i simptomi pacijentkinja in ciranih bilo albicans, bilo nonalbicans sojem identični.

Nekoliko faktora, takođe, mogu biti uzročnici pojave RVVC: imunokompromitujuća stanja (dijabetes melitus, trudnoća, HIV pozitivne osobe...), hormonski disbalans, starije životno doba, neadekvatno seksualno ponašanje, neracionalna i česta upotreba antibiotika.

Svjedoci smo neracionalne prjmene antibiotika, koja sa sobom nosi visok porast rezistencije na antibiotsku terapiju, što prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) predstavlja jedan od zabrinjavajućih globalnih problema. Antibiotici primijenjeni sistemski ili lokalno (vaginalno), predstavljaju jedan

22

od najčešćih i najpredvidljivijih uzroka vulvo vaginalne kandidijaze kod pacijentkinja, sporadično ili rekurentno. Procjenjuje se da će čak 3 od 4 žene razviti simptome ove infekcije. Rizik za razvoj VVC počinje od 3. dana antibiotske terapije, a period od 3. do 30. dana nakon početka terapije antibioticima nosi najveći rizik za razvoj VVC. Na osnovu kliničkog iskustva antimikotska pro laksa je e kasna i preporučuje se prilikom upotrebe ove terapije.

Kako bismo prevenirali neželjene događaje i zaštitili pacijenktinju od potencijalnih dodatnih problema, potrebno je da procijenimo da li spada u rizičnu kategoriju, adekvatno je savjetovati ukoliko iskusi simptome VVC i svakako dati savjet za primjenom lokalne (vaginalne) antimikotske terapije u slučaju duže primjene antibiotika. Ljekovi prvog izbora su topikalni preparati, poput butokonazol krema, koji se svrstava u novije proizvode na tržištu, što je sa aspekta rezistencije veoma važno. Klinički je visoko e kasan u liječenju vaginalnih infekcija izazvanih sojevima C. Albicans, sa napomenom da u Sjedinjenim američkim državama, pod odobrenjem Administracije za hranu i ljekove (FDA), posjeduje i indikaciju za liječenje non-albicans

infekcija (C. glabrata, C. parapsilosis, C. tropicalis). Pored unaprijeđene e kasnosti i činjenice da na ovu aktivnu supstancu na našim prostorima nije razvijena rezistencija, prava novina koju ovaj proizvod donosi jeste inovativna tehnologija izrade krema. Ona omogućava duže zadržavanje lijeka na sluzokoži vagine, nakon samo jedne aplikacije, nalik depo-preparatu. Primjenom vaginalnog krema sa butokonazolom postiže se ranije oslobađanje od simptoma, tako da pacijentkinje već u prvih 24 sata od primjene mogu iskustiti oslobađanje od neprijatnih simptoma infekcije kandidom. Bioadhezivna tehnologija dozvoljava i bolje zadržavanje krema na mjestu primjene, odnosno smanjuje neprijatno curenje lijeka, i u isto vrijeme omogućava upotrebu lijeka u bilo koje doba dana, odnosno ne zahtijeva noć i horizontalan položaj za aplikaciju.

Na kraju, dizajn aplikatora koji je prethodno napunjen kremom i u potpunosti spreman za upotrebu je potpuno ergonomski. Nema opasnosti od povrede okolnog tkiva pri korišćenju aplikatora, koji se postavlja u sjedećem, stojećem ili ležećem položaju vaginalno do zone komfora i pomoću klipa se istisne cjelokupni sadržaj krema u vaginu.

23

Hronika

01. mart - Počeo projekat adaptacije mikrobioloških laboratorija vrijedan oko 2 miliona eura

Radovi na adaptaciji i opremanju mikrobioloških laboratorija u devet zdravstvenih ustanova, koji su počeli u drugoj polovini februara, realizuju se planiranom dinamikom.

Projekat, vrijedan oko dva miliona eura, sprovodi Ministarstvo zdravlja, uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, a njime je obuhvaćeno osam domova zdravlja i to: u Bijelom Polju, Beranama, Nikšiću, Cetinju, Kotoru, Ulcinju, Baru i Budvi, kao i specijalnoj bolnici Brezovik.

Planirani rok za završetak radova je devet mjeseci.

Realizacijom ovog značajnog ulaganja, kvalitet mikrobioloških usluga biće značajno unaprijeđen kroz infrastrukturno obnavljanje i obezbjeđivanje adekvatne opreme, u skladu sa neophodnim standardima u ovoj oblasti.

Mikrobiološke laboratorije predstavljaju zlatni standard u detektovanju zaraznih bolesti, rezinstencije na antibiotike, pojave infekcija koje se prenose hranom i vodom, kao i mogućih slučajeva bioterorizma. Takođe, predstavljaju presudan faktor za kontrolu i prevenciju infekcija u zdravstvenim ustanovama, te na taj način doprinose pozitivnim ishodima njege pacijenta.

Cilj jačanja mikrobioloških laboratorija u zdravstvenom sistemu, kroz ovaj projekat, predstavlja veći stepen brige o pacijentima, uspješniju kontrolu i prevenciju infekcija kao i bolje rezultate nadzora.

03. mart - Međunarodni dan brige o sluhu

Od 2007. godine kada je ovaj datum ustanovila Svjetska zdravstvena organizacija, obilježava se svakog 3. marta. Datum nije slučajno odabran već prema brojevima: 3. 3. koji simbolizuju par ušiju.

Gubitak sluha predstavlja globalni problem koji značajno narušava kvalitet života ljudi. Cilj je da se skrene pažnja na prevenciju, odnosno, da se utiče na podizanje svijesti o značaju sluha i promociji aktivnosti koje doprinose očuvanju i unaprjeđenju zdravlja uva, a samim tim i prevenira gubitak sluha.

Tradicionalno Klinika za otorinolaringologiju (ORL) Kliničkog centra Crne Gore će se i ove godine pridružiti obilježavanju

Međunarodnog dana brige o sluhu tako što organizuju preglede bez zakazivanja od strane izabranog doktora i bez uputa.

Zainteresovani građani su mogli da provjere sluh i budu pregledani toga dana.

04. mart - Stambena politika za zaposlene u zdravstvu jedan od prioriteta Vlade

Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić i v.d.direktorice Stambene zadruge zdravstvenih radnika Zdravstvo Maja Radišević,

potpisai su Ugovor o izgradnji zajedničkog stambenog objekta za zdravstvene radnike u Podgorici.

Objekat će se graditi u naselju Zagorič, a prema podacima stambene zadruge interesovanje za dobijanje stana po povoljnim uslovima izrazilo je oko 300 zdravstvenih radnika, koji su članovi stambene zadruge Zdravstvo.

Za novu stambenu jedinicu, do sada su interesovanje iskazali zaposleni u Kliničkom centru Crne Gore, domu zdravlja Glavnog grada, apotekama Crne Gore Montefarm, Zavodu za hitnu medicinsku pomoć u Podgorici, Institutu za javno zdravlje, kao i Fondu za zdravstveno osiguranje.

- Jedan od prioriteta 43. Vlade Crne Gore je unaprjeđenje stambene politike i rješavanje stambenih pitanja zaposlenih u zdravstvu. U saradnji sa stambenom zadrugom Zdravstvo riješeni smo da pomognemo kako ovo ezistencijalno pitanje svake porodice za zdravstene radnike ne bude teret i briga. Oni koji brinu o zdravlju građana, moraju znati da je država na njihovoj strani - kazao je ministar Šćekić.

On je kazao da je trend demografskih kretanja iz sjeverne ka centralnoj regiji jako izražen i da se u narednom periodu mora voditi računa o decentralizaciji i zadržavanju mlađe i radno sposobne populacije u sjeverni region te da će resorno ministarstvo u tom pravcu politiku stambenog zbrinjavanja posebno imati u vidu u narednom periodu.

- Ubrzo ćemo sličan Ugovor potpisati i za gradnju stanova za zaposlene zdravstvene radnike u Pljevljima - poručio je ministar. Ukupan broj stambenih jedinica koje je do sada izgradila Stambena zadruga zdravstvenih radnika Crne Gore Zdravstvo preko projekata, a kojima je riješeno stambeno pitanje članova zadruge je 322.

04. mart - Nacionalni dan testiranja na HIV - 04. mart 2023.godine

Ministarstvo zdravlja je na inicijativu Instituta za javno zdravlje Crne Gore, proglasilo 4. mart za Nacionalni dan testiranja

24

na HIV. Obilježavanje ovog datuma se sprovodi sa ciljem ukazivanja na značaj testiranja na HIV i ohrabrivanja građana da se testiraju, što ranije saznaju svoj HIV status i uključe u liječenje.

Testiranje na HIV je čin brige o sebi i drugima i ključno je za okončanje epidemije HIV-a. Jedini način da se utvrdi da li neko ima HIV je testiranje i ono omogućuje rano otkrivanje infekcije, rano počinjanje liječenja i dobar kvalitet života. Ako se HIV infekcija otkrije na vrijeme, u ranijem stadijumu, i ako se odmah započne sa liječenjem, osoba in cirana HIV-om može imati dug i kvalitetan život. Antiretrovirusni lijekovi dovode do smanjenja količine virusa ispod nivoa detekcije što sprječava prenošenje virusa na zdrave osobe, tj. osoba in cirana HIV-om koja je na terapiji i ima dobar terapijski odgovor ne može prenijeti virus na nein cirane osobe.

Danas postoji više besplatnih, lakih, brzih i povjerljivih opcija testiranja na HIV nego ikada ranije, saopštili su iz IJZ.

Sa ciljem obilježavanja nacionalnog dana testiranja na HIV, u subotu, 4. marta, Institut za javno zdravlje Crne Gore organizuje akciju dobrovoljnog savjetovanja i testiranja u prostorijama Savjetovališta za HIV u Institutu za javno zdravlje Crne Gore od 08-20 časova.

Ovaj datum je izabran zato što je 4. marta 1985. godine objavljena odluka FDA (Food and Drug Administration) da se licencira prvi test za HIV, test koji otkriva antitijela na HIV. Takođe, u martu 1987.g FDA je odobrila zidovudin (AZT) kao prvi antiretrovirusni lijek za liječenje AIDS-a.

Testiranje je besplatno, nije potreban uput ni zdravstvena knjižica, koriste se brzi testovi i rezultati su gotovi za najviše 30 mminuta. Savjetovalište za HIV Instituta za javno zdravlje Crne Gore, osim testiranja na HIV, nudi i testiranje brzim testovima na hepatitis B, hepatitis C i si lis.

Takođe, 04. marta, u saradnji sa nevladinim organizacijama koje pružaju usluge iz oblasti prevencije HIV infekcije, testiranje na HIV se organizuje i u Kući zdravlja u Podgorici.

Mijenjajmo perspektivu – hajde da pričamo o gojaznosti,

Program mjera za za unapređenje stanja uhranjenosti i ishrane u Crnoj Gori s Predlogom akcionog plana, Smjernice za ishranu djece predškolskog uzrasta, Preporuke za smanjenje unosa hrane bogate zasićenim mastima, trans mastima šećerima i solju, -

05. mart - Jačanje zdravstvenih sistema i jednaka dostupnost zdravstvene zaštite

Dragoslav Šćekić

Finansiranje u zdravstvu kao mjera za podršku održivom i otpornom zdravstvenom sistemu,

-
-
04. mart - Svjetski dan borbe protiv gojaznosti
-26

Ministar Šćekić je upoznao učesnike panela sa načinom funkcionisanja i nansiranja crnogroskog zdravstvenog sistema i sa izazovima sa kojima se ovaj sektor suočava u procesu reformi, ali i u svijetlu aktuelnih svjetskih dešavanja, koje utiču i na zdravstvo.

On je kazao i da su u sektoru zdravstva značajno povećane plate zdravstvenim radnicima tokom prethodne dvije godine, čime su, kako je naveo, stvoreni preduslovi za zadržavanje medicinskog kadra u sistemu javnog zdravlja.

Prema riječima Šćekića, Crna Gora prepoznaje neophodnost digitalizacije zdravstvenog sistema, kao i potrebu da zemlje ulažu u dosljedne i standardizovane pristupe u pružanju zdravstvenih usluga. Stoga je, smatra ministar Šćekić, od izuzetnog značaja održavanja kongresa koji je okupio kreatore politika, zdravstvene eksperate, korisnike usluga i druge ključne nosioce sistema, kako bi podijelili iskustva i uključili se u dijalog o izazovima zdravstvenih sistema u cjelini.

Na Kongresu u Tirani bilo je riječi i o kreiranju politika i strategija za rješavanje problema mobilnosti zdravstvenih radnika, kao i o jačanju kadrovskih kapaciteta, stručnom osposobljavanju ljekara i srednjeg medicinskog kadra.

07. mart – Ministar Šćekić na zdravstvenom kongresu u Tirani

Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić predvodio je delegaciju Vlade Crne Gore, koja je od 5-7. marta 2023. godine boravila u zvaničnoj posjeti Albaniji i učestvovala na 1. Zdravstvenom kongresu koji se održao u Tirani.

Pored ministra Šćekića u crnogorskoj delegaciji su bili i državni sekretar u ministarstvu zdravlja Vladimir Obradović, načelnica Odjeljenja za međunarodnu saradnju Mirjana Đuranović i savjetnica u direktoratu za javno zdravlje Željka Vulanović.

Kongres u Tirani odlična je platforma za dijalog, diskusiju i umrežavanje oko važnih tema kao što su: inovativni modeli primarne zdravstvene zaštite, integracija socijalnih i zdravstvenih usluga u domovima zdravlja, digitalna transformacija zdravstva, reforme zdravstvenih sistema u skladu sa demografskim promjenama i uopšte poboljšanje univerzalne zdravstvene pokrivenosti, kao i pristup inovativnim terapijama.

Značaj održavanja Kongresa ogleda se u okupljanju kreatora politika, zdravstvenih eksperata, zdravstvenih radnika, korisnika usluga i drugih ključnih nosilaca sistema kako bi podijelili iskustva i uključili se u dijalog o izazovima zdravstvenih sistema u cjelini. Cilj je pružiti bolju i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu i više inovacija u liječenju.

Ministar zdravlja Crne Gore Dragoslav Šćekić i ministarka zdravlja i socijalne zaštite Republike Albanije Ogerta Manastirli potpisali su tokom zajedničke sjednice dvije Vlade, koja je održana

27.2.2023.godine u Podgorici Memorandum o saradnji u oblasti zdravstva i medicinskih nauka, kojim su usaglašene mogućnosti za saradnju u korist obje države.

07. mart - Rezultati u dijelu borbe protiv korupcije u zdravstvenom sistemu skromni

Rezulati u dijelu borbe protiv korupcije u zdravstvenom sistemu i dalje su veoma skromni, uprkos brojnim zakonskim i podzakonskim izmjenama, a reformski procesi ne daju željene rezul-

tate, poručeno je na okruglom stolu, Za ozdravljenje zdravstvenog sistema Crne Gore, koji je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).

Izvršna direktorica CeMI-ja, Ana Nenezić, pojasnila je da je cilj CeMI-ja da doprinese većem stepenu jednakosti ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu u Crnoj Gori.

- Kako bi to dostigli, a poučeni iskustvima iz prethodnih inciijativa i projekata, najprije smo sproveli sveobuhvatnu analizu sistema pružanja zdravstvenih usluga i zaštite prava pacijenata u Crnoj Gori, a zatim, smo i predložili alternativne modele i politike za unaprjeđenje rada zdravstvenih institucija i zaštitu prava pacijenata – kazala je Nenezić.

Istakla je da su rezultati u dijelu borbe protiv korupcije u zdravstvenom sistemu Crne Gore i dalje veoma skromni, uprokos brojnim zakonskim i podzakonskim izmjenama.

- Reformski procesi koji se sprovode u cilju unaprjeđenja zdravstvene zaštite, podizanja kvaliteta zdravstvenih usluga, te suzbijanja neformalnih plaćanja i mogućih koruptivnih radnji u zdravstvenom sistemu Crne Gore, ne daju željene rezultate. Rezultati istraživanja javnog mnjenja, kao i rezultati fokus grupa i direktan razgovor kako sa pacijentima, tako i sa pružaocima zdravstvenih usluga to potvrđuju – iatakla je Nenezić. PR Centar

08. mart – Klinici za neurohirurgiju ručena vrijedna donacija

Crkva Isusa Hrista posljednjih dana svetaca u Crnoj Gori donirala je Klinici za neurohirurgiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) deset bolničkih kreveta od kojih je pet električnih. Ukupna vrijednost donacije prelazi 21.500 eura.

U Klinici za neurohirurgiju liječe se veoma zahtjevni i kompleksni pacijenti koji najčešće, zbog speci čne patologije (tumori, traume,..), zahtijevaju poluintezivno liječenje. Samim tim je veoma važno da pacijenti imaju kvalitene uslove tokom boravka na Klinici, a mediciinsko osoblje bolje uslove u svakodnevnom radu. Predstavnici dobrotvorne organizacije Crkva Isusa Hrista posljednjih dana svetaca u Crnoj Gori, Larry Draper i Debbie Draper, su kazali da je njihova organizacija humanitarnog tipa te da su prisutni u našoj državi od 2012. godine. Ovo nije njihov prvi projekat i donacija jer su, kako su naveli, imali više projekata širom Crne Gore. Istakli su da im se veoma dopao crnogorski narod, kao i prirodne ljepote naše zemlje koje, kako kažu, ostavljaju bez daha. Govoreći o svom radu i njihovoj misiji, kazali su da vole da pronalaze načine da pomognu svima što su i učinili ovom vrijednom donacijom Klinici za neurohirurgiju. Zaposleni Klinike, na čelu sa doc. dr Novakom Lakićevićem su uputili iskrenu zahvalnost Larry i Debbie Draper na vrijednom poklonu koji će omogućiti zamjenu postojećih, već dotrajalih kreveta.

- S obzirom da ovo nije prva donacije koju je ova humanitarna organizacija opredijelila KCCG-u, na čemu smo im iskreno zahvalni, raduje nas što je Crkva Isusa Hrista svetaca posljednjih dana u Crnoj Gori odučila da izuzetno vrijednom donacijom opet podrži našu ustanovu, saopštili sui z KCCG.

08. mart – Međunarodni dan žena

Svuda na svijetu, žene su u gorem položaju od muškaraca, samo zbog toga što su žene. Žene izbjeglice, žene sa invaliditetom,

27

LBTQ žene, i žene pripadnice drugih manjinskih zajednica izložene su i većim rizicima i suočavaju se sa većim preprekama u ostvarenju svojih prava da žive bezbjedno, dostojanstveno i bez diskriminacije.

Ovaj Međunarodni dan žena, 8. mart 2023. godine, obilježava se pod sloganom DigitALL: Inovacije i tehnologija za rodnu ravnopravnost. Iako je ovogodišnji fokus u skladu sa tekovinama 21. vijeka i poziva na digitalizaciju za sve i dostizanje rodne ravnopravnosti kroz inovativne tehnologije, realnost u kojoj živimo daleko je i od modernizacije i od jednakosti.

- Na našim prostorima, i drugdje širom svijeta, društva su dominantno patrijarhalna, a ranije ostvareni napreci u ostvarivanju ravnopravnog položaja žena u društvu su pod jakim udarom desnih i konzervativnih struja. Nejednakost, diskriminacija i nasilje su normalizovani, a nasilje nad ženama i femicid dostižu epidemijske nivoe. U nekima od najrazvijenijih zemalja seksualna i reproduktivna prava žena i njihova prava na samoodređenje i samoodučivanje se oduzimaju, što predstavlja alarmantan pokazatelj institucionalnog nasilja nad ženama – saopštili su iz KCCG.

Istraživanja i dalje pokazuju da najmanje jedna od tri žene doživi nasilje tokom života, i to najveći broj od strane partnera ili drugog člana porodice. Apsolutna većina ovih slučajeva ostaje neprocesuirana, a nasilnici nekažnjeni. Kako u sopstvenim domovima, tako ni u onlajn prostoru, žene nijesu bezbjedne. Onlajn nasilje pogađa žene neproporcionalno, ne samo da im nanosi psihičku štetu i patnju, već ih i odvraća od digitalnog učešća u političkom, društvenom i kulturnom životu. Nasilje u online prostoru, na podlozi seksizma i mizoginije vođenih patrijatrhalnim društvenim normama, posebno pogađa one žene koje su zbog prirode svog posla vidljivije, poput aktivistkinja, novinarki, javnih ličnosti i političarki.

slobodno, ni društvo u kom živimo neće biti slobodno i progresivno. Zato se mi u Kliničkom centru Crne Gore zalažemo za rodnu jednakost, poznavanje i poštovanje jednakih prava za sve, podršku ženama na svim nivoima odlučivanja i rukovođenja, borbu protiv stereotipa i diskriminacije, borbu protiv netolerancije, i edukujemo nove generacije žena koje će svojim rukovođenjem unaprijediti rad kako našeg centra, tako i kvalitet zdravlja naših građana – kazali su iz KCCG.

11. mart - Lijek Trikafta stigao u Crnu Goru

Lijek Ka rio i Kalydeco (Trika a), koji se koristi u terapiji cistične broze stigao je u skladište apotekarske ustanove Montefarm, a od ponedeljka će biti dostupan pacijentima u apotekama u Podgorici i na sjeveru, dok će se lijek pacijentima na primorju distribuirati u ubrzo.

Terapija je odobrena za 21 pacijenta koji su prošli sve neophodne kontrolne preglede prije uvođenja lijeka u terapiju, saopštili su iz ministarstva zdravlja.

Ministarstvo zdravlja krajem prošle godine omogućilo je da se svi odrasli pacijenti koji boluju od ove bolesti upute u Centar za cističnu fobrozu, Klinike za plućne bolesti, Kliničkog centra Srbije dok su pedijatrijski pacijenti upućeni u Institut za majku i dijete u Beogradu na kontrolne preglede i procjenu stanja bolesti. Nakon što su dostavljeni svi neophodni nalazi i mišljenja odgovarajućih ljekara specijalista i konzilijuma, stvorili su se uslovi za uvođnje lijeka u terapiju.

Komisija koju je formiralo Ministarstvo zdravlja, a koja je i odobrila primjenu lijeka Trika a i u narednom periodu biće zadužena za praćenje efekata terapije i nastavak liječenja pacijenata.

14. mart – Humanost ne poznaje granice

Specijalizant hirurgije Kliničkog centra Crne Gore dr Edvin Hodžić i njegov brat, medicinski tehničar i komunikolog Demir, samoinicijativno su se organizovali i o sopstvenom trošku otputovali u Tursku kako bi se pridružili spasilačkim timovima koji su nadljudskim naporima pomagali unesrećene nakon zemljotresa. Želja da što prije stignu u Tursku i pomognu u zbrinjavanju povrijeđenih bila je jača od stpljenja da sačekaju zvanično forimranje timova zdravstvenih radnika koje je naša država trebala da uputi da, pored vatrogasaca, pomognu narodu u ugrožnom području.

- Dok god je nasilje nad ženama i djevojčicama ovako prevalentno i na internetu i u stvarnom životu, prava žena na život bez straha, na bezbjednost, jednakost i pravo da se lično i profesionalno razvijaju biće ugrožena – istakli su iz KCCG.

Ujedinjene nacije de nišu nasilje nad ženama kao svaki čin rodno zasnovanog nasilja koji rezultira ili će vjerovatno rezultirati zičkom, seksualnom ili mentalnom povredom ili patnjom za žene, uključujući prijetnje takvim radnjama, prisilu ili proizvoljno oduzimanje sloboda, bilo da se dešava u javnom ili privatnom životu. Nasilje negativno utiče na zičko, mentalno, seksualno i reproduktivno zdravlje ne samo žena, već i na zdravlje njihovih porodica i zajednica kojima one pripadaju.

- Rodno zasnovano nasilje i diskriminacija ne štete samo ženama, već štete svima. Dok žene ne budu jednake u svim sferama i slobodne da donoseći najbolje odluke za sebe prosperiraju i žive

- Njihov čin zaslužuje poštovanje a našoj ustanovi je na ponos što ima člana kolektiva kao što je dr Hodžić, koji je uvijek spreman da pomogne onima kojima je pomoć najpotrebnija. Ipak je ovaj humani gest dr Hodžića očekivan jer je on, pored toga što obavlja jedno od najzahtjevnijih, ako ne i najtežih zanimanja, poznat i prepoznat u crnogorskom društvu po humanitarnom i volonterskom radu kao i njegov brat. – saopštili sui z Kliničkog centra.

U Crnu Goru braća Hodžić su se vratila nakon nedjelju dana pošto se situacija u gradu u kojem su oni boravili, kako kažu, koliko-toliko stabilizovala. Oni su našu zemlju predstavili u najboljem svijetlu jer su pored volonterskog rada darovali dio novčanih sredstrava ugroženom stanovništvu koje su crnogorski građani donirali na poziv Demira preko društvenih mreža. Na ovaj postupak on je bio prinuđen jer je nezaposlen te nije imao novčanih sredstava da ovim povodom otputuje u Tursku. Prikupljena novčana sredstava su prevazišla Demirove troškove puta i

28

boravka, tako da je preostali dio darovao unesrećenim porodicama u gradu u kojem su boravili, a dio u Ankari porodicama koje su evakuisane u glavni grad Turske a koje su ostale bez domova.

Njihova misija je ispunila očekivanja što su pokazali i turski zvaničnici jer su Hodžići, kako sa ponosom ističu, iz Adijamana gdje su bili raspoređeni zajedno sa kolegama iz Holandije, ispraćeni posebnom vojnom i policijskom pratnjom od dvadesetak vozila. Na ovaj način su im Turci, pojašnjava dr Hodžić, kao i zemljama iz kojih dolaze ukazali čast i zahvalnost za pomoć i solidarnost koju su pružili građanima Turske. On naglašava da su ispraćeni uz suze, osmijehe, zagrljaje i uz glasno, kako ističe, „Tesekkürler Karadas“ (Hvala Crna Goro).

Dr Hožić je istakao da je sa bratom boravio u pogođenim područjima jer je imao punu podršku direktorice Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dr Ljiljane Radulović i medicinskog direktora KCCG dr Zorana Terzića. Katastrofa koja je zadesila Tursku i veliki odziv ljudi širom svijeta da pomognu unesrećenom narodu, neprocjenjiva su iskustva i utisci sa ugroženog područja. Nakon povratka kući dr Hodžić, u razgovoru sa menadžmentom KCCG, zaključeno je da KCCG formira tim medicinskih radnika koji bi bio uvijek spreman da djeluje u vanrednim situacijama širem svijeta.

- Klinički centar Crne Gore je zahvalan braći Hodžić na humanom činu, uvjeren da će njihov primjer imati odjeka u našem društvu u cilju promovisanja humanitarnog i volonterskog rada. Solidarnost je neprocjenjiva ljudska vrlina i vrijednost. Pored dr Hodžića ponosni smo i na zaposlene naše ustanove što su se na poziv menadžmenta prijavili u velikom broju da, u organizaciji Ministrastva zdravlja i nadležnih, prije svega crnogorskih institucija, dobrovoljno odu u Tursku na ispomoć, kazali su iz KCCG.

14. mart - Karavan zdravlja i vakcinacije i u Bijelom Polju

Ministarstvo zdravlja Crne Gore (MZ), Institut za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), u saradnji sa domovima zdravlja pokrenuli su novu inicijativu – Karavan zdravlja i vakcinacije, u okviru projekta jačanja kapaciteta za pružanje odgovora na COVID - 19 u Crnoj Gori, koji nansiraju Američka vlada i agencija za međunarodni razvoj (USAID).

Cilj Karavana zdravlja i vakcinacije je promovisanje prednosti imunizacije kao intervencije koja spašava živote. Fokus će biti na vakcinaciji protiv COVID-19 ali inicijativa će uključiti i druge programe vakcinacije poput onih protiv humanog papiloma virusa (HPV) i malih boginja, zauški i rubele (MMR).

Osmišljen je tako da može da dosegne ljude koji žive u oblastima gdje je stepen prihvatanja vakcina bio niži od nacionalnog prosjeka, te da svojim aktivnostima pokrije ranjive grupe.

Grupe koje su pod visokim rizikom od COVID-19 i koje će imati koristi od ove inicijative čine osobe sa nekim hroničnim stanjima, starije osobe, trudnice, zdravstveni radnici i drugi. Djevojčice starosti između 9 i 14 godina će imati koristi od vakcinacije protiv HPV-a, a djeca mlađa od 5 godina od vakcinacije MMR vakcinom.

Ove subote Karavan zdravlje i vakcinacije posjetio je i Bijelo Polje. To je bila prilika da građani „Udahnu zdravlje“, razgovaraju sa ljekarima i zdravstvenim radnicima koji su im bili na usluzi, po pitanju svih aspekata koji su od značaja za unapređenje njihovog zdravlja.

Mjerenje pritiska i šećera u krvi bilo je omogućeno za sve posjetioce, što je kod građana izazvalo veliko zadovoljstvo jer su bili u mogućnosti da provjere svoje zdravlje bez čekanja i na licu mjesta dobiju savjete i preporuke od strane kompetentnih stručnjaka. Takođe, pojedini građani i građanke su bili vakcinisani na licu mjesta, dok je veliki broj posjetilaca iskoristio dostupnost lokalnih ljekara i zakazao vakcinaciju kod svog izabranog doktora u Domu zdravlja.

U okviru karavana bio je upriličen i zanimljiv kulturnoumjetnički program (Edis Agić), kao i posebni pokloni za one najmlađe, a akciju su pomogli i volonteri Crvenog krsta. Uz podršku Ministarstva prosvjete na Karavanu zdravlja i vakcinacije upriličena je izložba likovnih radova učenika Osnovne škole Dušan Korać iz Bijelog Polja, na temu Karavan zdravlja i vakcinacije za razigrano djetinjstvo.

- Nakon Budve i Nikšića, Karavan zdravlja i vakcinacije je i u Bijelom Polju. Cijela inicijativa predstavlja rezultat kvalitetne saradnje izmedju MZ, IJZCG, SZO i Vlade SAD-a bez čije nansijske pdrške ove aktivnosti ne bi bile moguće.

Posebno me raduje što su ovaj Karavan podržale i kolege iz sektora prosvjete. Danas su sa nama i predstavnici Osnovne škole Dušan Korać i naši mali veliki drugari koji su kroz svoje likovne radove poslali snažnu poruku “nema znanja i razigranog djetinjstva bez zdravlja” – kazali su iz IJZ.

- Namjera nam je da dođemo do što je moguće većeg broja građana, kao i da približimo COVID 19 vakcinu ali i druge vakcine onima kojima su najpotrebnije - zaključila Mina Brajović, še ca SZO kancelarije.

Sjedinjene Američke Države preko USAID-a dodijelile su 2,7 miliona dolara hitne pomoći kako bi pomogle Crnoj Gori da otkrije, upravlja i liječi COVID-19 ali i da ojača i održi kapacitete za reagovanje, kako bi se ublažili uticaji pandemije na javno zdravlje i socio-ekonomske posljedice.

- Institut za javno zdravlje Crne Gore prepoznao je značaj sprovođenja ove inicijative po pitanju unapređenja javnog zdravlja građana i svojim učešćem u Karavanu zdravlja i vakcinacije želimo da pomognemo građanima da donesu pravu odluku za sebe i svoju porodicu, kada je u pitanju vakcinacija. Iskoristićemo i ovu priliku da još jednom pozovemo roditelje da svojoj djeci obezbijede njihovo osnovno pravo na zdravlje, te da ih pravovremenom vakcinacijom zaštite od obolijevanja - istakao je dr Nebojša Sekulić, spec. epidemiolog, direktor Centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti u Institutu za javno zdravlje Crne Gore.

- Opština Bijelo Polje je pokretanje inicijative koja podrazumijeva promociju i zaštitu zdravlja, prepoznala kao dobar način

29

da svojim građanima obezbijedi šansu da se u direktnom konatku sa zdravstvenim radnicima informišu o svim bene tima imunizacije, provjere svoje zdravlje i zaštite sebe i svoje najbliže.

Na osnovu velikog interesovanja građana i poučeni današnjim veoma pozitivnim iskustvom, Opština Bijelo Polje će nastaviti da podržava ovakve i slične inicijative - zaključio je predsjednik opštine Petar Smolović.

- Kao epidemiolog mogu da izrazim veliko zadovoljstvo zbog organizacije Karavana zdravlja i vakcinacije u više opština u Crnoj Gori jer smatram da je vrlo važno da zdravstveni radnici i zdravstveni sistem budu na raspolaganju građanima svih uzrasnih kategorija, kako bi svi zajedno djelovali kada je riječ o podizanju svijesti građana o važnosti imunizacije, sa posebnim akcentom na zaštitu ranjivih kategorija stanovništva - zaključio je dr Saša Jeknić, spec. epidemiolog iz Doma zdravlja u Bijelom Polju.

15. mart - Bolji uslovi za pacijente i zdravstvene radnike na Žabljaku

Unaprjeđenje uslova za liječenje pacijenata iz opštine Žabljak i okoline, olakšane procedure prilikom upućivanja na specijalističke preglede, te bolji uslovi za medicinsko osoblje biće u narednom periodu prioritetan zadatak donosica odluka u zdravstvenom sistemu i lokalne samouprave, saopšteno je nakon sastanka ministra zdravlja, Dragoslava Šćekića, predsjednika opštine Žabljak Radoša Žugića i direktorice Doma zdravlja Pljevlja Branke Stanković.

17. mart - Evropski Centar za kontrolu i prevenciju bolesti nastaviće da pruža podršku crnogorskom zdravstvenom sistemu

Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić sa saradnicima primio je direktoricu Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) dr Andreu Amon, koja boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.

Zbog speci čnog područja opštine Žabljak, koje gotovo cijele godine ima značajan priliv turista kao i zbog unaprjeđenja zdravstvene zaštite domicilnog stanovništva ukazala se potreba da se usluge koje pruža zdravstvena stanica u ovom mjestu unaprijede kroz reorganizaciju zdravstvenog kadra ali i procedura koje je neophodno obaviti na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite. Na sastanku je dogovoreno i da se unaprijede uslovi za medicinsko osoblje koje radi u ovoj zdravstvenoj stanici.

Ministar Šćekić i predsjednik Žugić kazali su da će onim ljekarima koji budu radili na ovom području biti obezbijeđeno stambeno pitanje kao podsticaj da svoj radni angažman dugoročno obavljaju u ovoj sjevernoj opštini.

Zdravstvena stanica na Žabljaku organizaciona je cjelina doma zdravlja Pljevlja.

Direktorica Evropskog centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti (ECDC) dr Andree Ammon boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori od 15. do 17. marta 2023. godine. U okviru svoje posjete obilazi Delegaciju EU u Crnoj Gori, Ministarstvo zdravlja Crne Gore i Institut za javno zdravlje Crne Gore.

Cilj posjete direktorice ECDC Crnoj Gori je podrška Evropskog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti aktivnostima koje sprovode crnogorske zdravstvene institucije, u prvom redu Institut za javno zdravlje, a koje se odnose na usaglašavanje nacionalnih normativa i standarda sa evropskim.

Tokom sastanka sagovornici su istakli značaj i ulogu Instituta u ispunjavanju ključnih evropskih kriterijuma u oblasti zdravstva koje imaju za cilj pravovremeno i preventivno djelovanje i zaštitu zdravlja stanovništva. Ministar Šćekić i dr Amon saglasili su se da partnerski odnos, profesionalizam i posvećenost zaposlenih u Institutu za javno zdravlje prepoznat kako od strane nacionalnih tako i međunarodnih institucija, među kojima je i ECDC, sa kojima imaju izgrađenu i kvalitetnu saradnju.

Na sastanku, kojem su prirustvovali Vladimir Obradović, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja, dr Ivana Živković, generalna dikerektorica Direktorata za javno zdravlje, dr Igor Galić, direktor Instituta za javno zdravlje i Miljana Pavličić, pomoćnica direktora IJZCG, bilo je riječi o oblastima u kojima se saradnja crnogorskih zdravstvenih institucija i ECDC može unaprijediti, uz ocjenu da je Crna Gora daje puni doprinos i angažman u projektima koje ova EU organizacija sprovodi u zemljama Zapadnog Balkana.

17. mart – Obilježena Svjetska nedjelja borbe protiv glaukoma

Klinika za očne bolesti Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), tradicionalno i ove godine obilježila je Svjetsku nedjelju borbe protiv glaukoma tako što su organizovali preglede bez zakazivanja od strane izabranog doktora, što znači bez uputa, dvodnevne preventivne preglede radi kontrole očnog pritiska. Navedeni pregledi planirani organizovani su 16. i 17. marta u o almološkoj ambulanti. Građani su nakon pregleda, dobili brošuru sa najvažnijim informacijama o ovoj bolesti.

- Podsjećamo da se Svjetska nedjelja borbe protiv glaukoma obilježava svake godine u drugoj nedjelji marta. U pitanju je podmukla bolest oka koja može, ukoliko se na vrijeme ne otkrije i liječi, da izazove trajno sljepilo.

30

17. mart - Urađena prva mikrohirurška rekonstruktivna operacija donje vilice u Crnoj Gori

Sa Klinike za maksilofacijalnu hirurgiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) otpušten na dalje kućno liječenje pacijent kod koga je uspješno izvedena veoma zahtjevna operacija donje vilice.

je bio na vakcinaciji protiv COVID-19 ali inicijativa je uključivala i druge programe vakcinacije poput onih protiv humanog papiloma virusa (HPV) i malih boginja, zauški i rubele (MMR).

Osmišljen je tako da može da dosegne ljude koji žive u oblastima gdje je stepen prihvatanja vakcina bio niži od nacionalnog prosjeka, te da svojim aktivnostima pokrije ranjive grupe, saopštili su iz IJZ.

Grupe koje su pod visokim rizikom od COVID-19 i koje će imati koristi od ove inicijative čine osobe sa nekim hroničnim stanjima, starije osobe, trudnice, zdravstveni radnici i drugi. Djevojčice starosti između 9 i 14 godina će imati koristi od vakcinacije protiv HPV-a, a djeca mlađa od 5 godina od vakcinacije MMR vakcinom, kazali su iz IJZ.

Četvrti „Karavan zdravlja i vakcinacije“ realizovan je u Ulcinju. To je bila dobra prilika za građane da razgovaraju sa kompetentnim zdravstvenim radnicima, dobiju odgovore na sva pitanja o vakcinaciji i na temelju onoga što su naučni dokazi donesu odluku – vakcinišu sebe i svoje najmilije.

Stručni tim ljekara KCCG uradio je 17. marta 2023. godine prvu mikrohiruršku rekonstruktivnu operaciju donje vilice u Crnoj Gori. U pitanju je veoma zahtjevna i kompleksna operacija, izvedena u uslovima opšte anestezije, kojom prilikom je uklonjena desna polovina donje vilice koja je bila zahvaćena tumorom i rekonstruisana vaskularnim autotransplantatom sa bule (listna kost, jedna od dvije kosti potkoljenice) desne noge. Postoperativni tok je bio uredan i bez komplikacija tako da je pacijent, nakon sprovedenih neophodnih postoperativnih pretraga, otpušten kući u dobrom opštem stanju. Klinički centar nastavlja sa uvođenjem novih procedura koje omogućavaju pacijentima liječenje u svojoj državi. Do sada su zbog ovakvih i sličnih operativnih zahvata, odnosno, svih rekonstruktivnih maksilofacijalnih operacija pacijenti upućivani na liječenje van Crne Gore, saopštili su iz KCCG. Operacija je zahtijevala multidisciplinarni pristup tako da su ekipu sačinjavali pored maksilofacijalnih hirurga (MFH) dr Predrag Kavarić i dr Vladimir Popović, zatim konsultant sa Vojnomedicinske akademije iz Beograda, puk. dr sc. med. Zorana Mirković, hirurg Centra za vaskularnu hirurgiju dr Aleksandar Vulić, te specijalizanti MFH dr Maksim Čađenović i dr Ivan Pejaković. Anesteziju je vodila dr Alma Kalač, dok je anestetičarka bila Hatka Abdović a instrumentari Milutin Gligorović i Stefan Ralević.

18. mart - „Karavan zdravlja i vakcinacije“ u Ulcinju

Ministarstvo zdravlja Crne Gore (MZ), Institut za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), u saradnji sa domovima zdravlja pokrenuli su novu inicijativu – „Karavan zdravlja i vakcinacije“, u okviru projekta jačanja kapaciteta za pružanje odgovora na COVID - 19 u Crnoj Gori, koji nansiraju Američka vlada i agencija za međunarodni razvoj (USAID).

Sjedinjene Američke Države – preko USAID-a – dodijelile su 2,7 miliona dolara hitne pomoći kako bi pomogle Crnoj Gori da otkrije, upravlja i liječi COVID-19 ali i da ojača i održi kapacitete za reagovanje, kako bi se ublažili uticaji pandemije na javno zdravlje i socio-ekonomske posljedice.

- Cilj “Karavana zdravlja i vakcinacije” je promovisanje prednosti imunizacije kao intervencije koja spašava živote. Fokus

Mjerenje pritiska i šećera u krvi bilo je omogućeno za sve posjetioce, što je kod građana izazvalo veliko zadovoljstvo jer su bili u mogućnosti da provjere svoje zdravlje bez čekanja i na licu mjesta dobiju savjete i preporuke od strane njihovih izabranih ljekara ali i epidemiologa iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore i Doma zdravlja Ulcinj. Takođe, pojedini građani i građanke su bili vakcinisani na licu mjesta, dok je veliki broj posjetilaca iskoristio dostupnost lokalnih ljekara i zakazao vakcinaciju u Dom zdravlja. U okviru karavana bio je upriličen i zanimljiv kulturnoumjetnički program (Elisa Markić, Milf Hunters bend), kao i posebni pokloni za one najmlađe, a akciju su pomogli i volonteri Crvenog krsta.

Samo kroz razgovor koji je utemeljen na nauci i podacima moguće je povratiti povjerenje u zdravstveni sistem i vakcine koje čuvaju naše zdravlje. Zdravlje je najveći kapital svakog pojedinca i čitavog društva. Da bi ga sačuvali potrebno je kolektivno djelovanje, široko partnerstvo koje se temelji na nacionalnom jedinstvu i informisanom građaninu. Samo grašanin koji ima znanje donosi odgovorne odluke i predstavlja okosnicu društva koje ima kapaciteta da pruži snažan odgovor na zdravstvenu krizu - zaključila je Mina Brajović, še ca SZO kancelarije.

- Kao što sama parola kaže “Udahni život”, imunizacije prije svega omogućavaju djeci da imaju bogatiji i zdraviji život. Posebno bih naglasio vakcinaciju HPV vakcinom, vakcinom protiv humanog papilloma virusa koji je najčešći uzročnik raka u našoj populaciji i ono što je vrlo bitno jeste da ovom vakcinom može da se spriječi obolijevanje. Država je obezbijedila, besplatne, bezbijedne

31

i e kasne vakcine i nema razloga da roditelji ne obezbijede svojoj djeci zdraviji život - naglasio je direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore, dr Igor Galić.

- Smatram da je veoma važno da svi zajedno radimo na promociji i podizanju svijesti kod građana o važnosti imunizacije. Opština Ulcinj će uvjek biti podrška ovakvim inicijativama - istakla je Ivana Karađinović, menadžer Opštine Ulcinj.

- Danas se organizuje jedan veoma važan i koristan događaj, nastavlja se proces promocije imunizacije. Takođe, građani su danas u poziciji da dobiju korisne informacije od izabranih doktora, pedijatara i epidemiologa o svim pitanjima i razlozima zbog kojih su se do sada dvoumili oko vakcinacije. Osim vakcinacije, građani su bili u prilici da provjere i uz pomoć stručnih lica unaprijede svoje zdravlje - zaključila je dr Sadija Holaj, direktorica Doma zdravlja Ulcinj.

Veliki je značaj što su svi zainteresovani bili u prilici da na licu mjesta obave ove preglede i vakcinaciju, bez čekanja u redovima u zdravstvenih ustanovama. Karavan organizuje Kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, uz podršku Vlade SAD-a i u saradnji sa Ministarstvom zdravlja Crne Gore, Institutom za javno zdravlje Crne Gore i domovima zdravlja.

Ova akcija je još jedan pokazatelj da je moguće približiti, popularizovati i omogućiti građanima brzu provjeru i saznanja o zaraznim i drugim bolestima kao i njihovoj prevenciji i zaštiti od njih - naglasio je dr Mustafa Krešnik, spec. epidemiolog iz Doma zdravlja Ulcinj.

18. mart - CEDIS i ove godine opredijelio 25 hiljada za KCCG

Crnogorski elektordistributivni centar je i ove godine opredjelio 25 hiljada eura kako bi Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) obezbijedio neophodna sredstva za adaptaciju Klinike za neurohirurgiju. Kompanija ovom donacijom dodatno potvrđuje izraženu društveno odgovornu orijentaciju, sa posebnim fokusom na sektor zdravstva i uspješnu saradnju sa najvećom crnogorskom zdravstvenom ustanovom. Ovogodišnja donacija predstavlja nastavak realizacije četvorogodišnjeg Sporazuma, koji je potpisan sa Kliničkim centrom krajem 2019. godine, čime se CEDIS obavezao da do 2023. ovoj zdravstvenoj ustanovi godišnje donira iznos od 25 hiljada eura.

Naša namjera jeste da budemo čvrst oslonac ovoj najvećoj zdravstvenoj ustanovi u zemlji, da na određene iznose od strane CEDIS-a mogu da računaju i na vrijeme da planiraju projekte koje će da realizuju. Do sada smo pomogli rekonstrukcije brojnih klinika i odjeljenja u okviru Kliničkog centra i moram istaći da je posebno zadovoljstvo obići rekonstruisana odjeljenja, kada na licu mjesta osjetite entuzijazam naših ljekara jer im je omogućeno da rade u adekvatnim uslovima. Sa ovogodišnjom uplatom se zaključuje četvorogodišnji Sporazum o nansiranju projekata Kliničkog centra, ali nastojaćemo da osmislimo nove, možda i plodotvornije vidove saradnje za period koji je pred nama – istakao je Vladimir Čađenović, izvršni direktor CEDIS-a.

Donacije, realizovane prethodnih godina, utrošene su za izgradnju Baby friendly odjeljenja na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, nabavku pedijatrijskog kardiološkog ultrazvuka za potrebe Instituta za bolesti djece i špric pumpi za potrebe Klinike za anesteziju, reanimaciju i terapiju bola. Prošlogodišnja donacija CEDIS-a je utrošena za nastavak radova na rekonstrukciji Centar za plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju, dok će ovogodišnja biti usmjerena na adaptaciju Klinike za neurohirurgiju.

Doc. dr Zoran Terzić, medicinski direktor KCCG zahvalio je CEDIS-u na podršci koju je do sada pružao KCCG-u i crnogorskom zdravstvenom sistemu uopšte, uvjeren, kako je kazao, da će sa ovom praksom nastaviti i ubuduće.

– Ovogodišnjom donacijom zaokružujemo četvorogodišnji Sporazum koji je KCCG iskoristio na najbolji mogući način. Sa ponosom vas pozivamo da obiđete Centar za plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju koji smo renovirali i obezbijedili uslove koje zaslužuju naši pacijenti i zaposleni i uvjerite se u rezultate zajedničkih aktivnosti. Slika govori više od riječi, a današnjem izgledu ovog Centra doprinijele su i donacije CEDIS-a. Drago nam je što ste pored velikog broja crnogorskih ustanova odabrali baš KCCG i da vrijednim donacijama podržite naše konstruktivne i opravdane ideje i projekte. Ovogodišnja donirana sredstva ćemo takođe mudro utrošiti za unapređenje uslova na Klinici za neurohirurgiju gdje se liječe veoma zahtjevni pacijenti. U ime KCCG, naših pacijenata, zaposlenih i svoje lično, uz želju da i dalje ostvaruje zavidne poslovne rezultate, zahvaljujem se CEDIS-u na dosadašnjoj podršci uvjeren da ćemo promosvisati još mnogo zajedničkih uspješnih projekata - naglasio je dr Terzić.

U ime Klinike za neurohirugiju na vrijednoj donaciji zahvalio se i dr Luka Borovinić.

CEDIS je kompanija sa izraženom društveno odgovornom orijentacijom, što protvrđuju i brojna priznanja, među kojima su nagrade koje za društveno ogovorno poslovanje dodjeljuju Unija poslodavaca i Privredna komora. Strategija CEDIS-a podrazumijeva nekoliko prioritetnih oblasti koje kompanija podržava kroz društveno odgovorne aktivnosti, među kojima se najviše pažnje i sredstava usmjerava na podršku zdravstvenom i obrazovnom sistemu, uključujući i sport.

20. mart – Svjetski dan oralnog zdravlja

– Četvrtu godinu zaredom izdvajamo 25 hiljada eura za Klinički centar, uz dodatna sredstva koja doniramo mimo potpisanog Sporazuma. Zdravstveni sektor je godinama prioritetni dio naše društveno odgovorne strategije i ta saradnja daje rezultate.

Svake godine 20. marta, ljudi širom svijeta ujedinjuju se kako bi stavili u središte pažnje golem teret izazvan oralnim bolestima i radnje koje se mogu preduzeti kako bi ih spriječili i kontrolisali.

Neophodno je održavati zdrava usta u svim uzrastima jer

32

su vitalni dio cjelokupnog zdravlja i blagostanja i igraju veliku ulogu u svakodnevnom životu. Iako se oralne bolesti uglavnom mogu spriječiti, broj ljudi pogođenih njima ostaje neprihvatljivo visok.

RTCG da im je naknada za odvojeni život smanjena sa 330 eura na 110 eura, te da im je time nanijeta šteta. Sa druge strane, iz Ministarstva zdravlja navode da je ovo pitanje regulisano Uredbom o naknadi troškova zarada o javnom sektoru i da je naknada od 330 eura predviđena samo za one koji specijaliziraju van naše zemlje, jer su im, ocjenjuju, i troškovi za život veći.

To što je naknada ostala ista za one koji specijaliziraju van Crne Gore, dok je ljekarima koji ovaj vid edukacije obavljaju u KCCG ona znatno manja, zasmetalo je i specijalizantu radiologije dr Bejtu Šahmanoviću koji je rekao da je novi Granski kolektivni ugovor nanio štetu i to “vitalnom dijelu zdravstvenog sistema, najmlađim ljekarima”.

Dr Šahmanović ocjenjuje da je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić “u želji da ispravi „nepravdu“ u zdravstvenom sistemu, uveo „selektivnu pravdu“ u zdravstvu”.

Procjenjuje se da u svijetu oralne bolesti pogađaju skoro 3,5 milijarde ljudi.

Svjetski dan oralnog zdravlja (World Oral Health Day) je prilika za osnaživanje ljudi da osiguraju dobro oralno zdravlje i samim tim bolji kvalitet života ne samo za sebe, već i za porodicu, prijatelje, pacijente i zajednice.

Svjetska stomatološka federacija (FDI) predvodi Svjetski dan oralnog zdravlja kako bi okupila svijet stomatologije i postigla optimalno oralno zdravlje za sve.

Svjetski dan oralnog zdravlja 2023. obilježava posljednju godinu trogodišnje kampanje Budite ponosni na svoja usta.

- Od pokretanja teme kampanje 2021. godine nastojalo se podstaknuti trajnu i pozitivnu promjenu učeći ljude o vitalnoj ulozi zdravih usta u našim životima. 2021. usmjerena je na temeljnu važnost oralnog zdravlja za cjelokupno zdravlje.

2022. usmjerena je na to koliko je potrebno oralno zdravlje za sreću i blagostanje.

2023. se fokusira na važnost brige o vašim ustima u svakoj fazi života i poziva ljude: Brinite o svom oralnom zdravlju za život pun osmjeha.

21. mart - Svi za centar za epilepsiju

Nevladina organizacija Sinergija novih krila na nikšićkom Trgu slobode organizovala je muzički program u sklopu humanitarne akcije Svi po malo za izgradnju prvog centra za epilepsiju u Crnoj Gori.

- Objedinjujući 13. februar, Međunarodni dan epilepsije, i 26. mart, Međunarodni ljubičasti dan, pokrenuli smo donatorsku akciju Doniraj i ti uz kafu ili čaj za prvi centar epilepsije u Crnoj Gori. Brojni ka ći i uslužni objekti iz Nikšića prihvatili su našu inicijativu omogućavajući nam da postavimo donatorske kutije - kazao je Milan Bajalica.

Tim povodom, 24. marta u Institutu za javno zdravlje biće organizovan okrugli sto Epilepsija i osobe sa nekim vidom epilepsije iz ugla ključnih aktera.

22. mart - Naknade za odvojeni život mladih ljekara sa 330 “pale” na 110 eura

Specijalizanti iz raznih krajeva naše države koji edukaciju obavljaju u Kliničkom centru Crne Gore požalili su se Portalu

- Žaleći za tim što je Skupština Crne Gore ljekarima povećala plate na osnovu Zakona o zaradama u javnom sektoru, u saradnji sa reprezentativnim „sindikatima“, bez bilo kakve konsultacije sa Ljekarskom komorom i Sindikatom doktora, Šćekić je potpisao Granski kolektivni ugovor o zdravstvu. U prethodnom GKU koji je takođe imao nedostataka, u članu 30 je pisalo da je poslodavac dužan da zaposlenom obezbijedi naknadu za odvojeni život od porodice u visini od 3,7 obračunskih vrijednosti koecijenta, koja iznosi 330 eura, zaposlenom koji je upućen u drugo mjesto radi stručnog usavršavanja, da živi odvojeno od porodice i da je mjesto stručnog usavršavanja ili rada udaljeno od mjesta stanovanja preko 60 kilometara - kazao je dr Šahmanović.

Pojašnjava da je novim GKU taj član promijenjen i glasi: ,,Poslodavac je dužan da obezbijedi naknadu troškova za odvojeni život od porodice u visini od 3,7 obračunskih vrijednosti koe cijenta zaposlenom koji je upućen van Crne Gore radi stručnog usavršavanja i koji živi odvojeno od porodice van Crne Gore.

Ljekari se, kaže dr Šahmanović, pitaju da li je to je iniji život u Podgorici od nekog drugog drugog grada u okruženju.

U narednom periodu će, kako ističe, uz konsultacije sa kolegama iz Ljekarske komore kao i Sindikata doktora medicine Crne Gore odlučiti koje poteze da naprave.

Iz resora kojim rukovodi Dragoslav Šćekić ističu član 30 GKU i stav 2 kojim je propisano da je zaposlenom, koji je upućen u drugi grad na stručno usavršavanje i rad, poslodavac dužan da obezbijedi naknadu troškova za odvojeni život od porodice u skladu sa propisima kojim se uređuje ostvarivanje prava na naknadu troškova zaposlenih u javnom sektoru.

- Dakle, ova odredba u stavu 1 propisuje da zaposleni koji je upućen van Crne Gore radi stručnog usavršavanja i živi odvojeno od svoje porodice ima pravo na naknadu troškova za odvojeni život u iznosu od 333 eura. Što se tiče ljekara koji specijalizaciju obavljaju u svojoj zemlji, na njih se odnosi stav 2 ove odredbe, "koja upućuje na propise kojim se uređuje ostvarivanje prava na naknadu troškova zaposlenih u javnom sektoru". Ističemo da je to pravo uređeno članom 26 Uredbe o naknadi troškova zaposlenih u javnom sektoru koji propisuje da zaposlenom koji je, po nalogu rukovodioca, raspoređen da radi van mjesta prebivališta i odvojen je od svoje porodice, pripada mjesečna naknada za odvojeni život od porodice u visini od 110 eura, dok je stavom 3 propisano da zaposleni ima pravo i na troškove prevoza radi posjete užoj porodici od koje živi odvojeno, u visini troškova prevoza javnim prevozom za četiri putovanja mjesečno - pojašnjeno je iz Ministarstva zdravlja.

33

Specijalizante u Crnoj Gori podržali su iz Sindikata doktora medicine. Njihova predsjednica dr Milena Popović Samardžić apeluje da treba da im se vrati nekadašnji iznos od 330 eura. RTCG

23. mart – IBD-u doniran Auto-refraktometar

Mihalj Pinter iz Podgorice sa kolegama donirao je za potrebe Instituta za bolesti djece (IBD) Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) beskontaktni aparat Auto-refraktometar ukupne vrijednosti blizu pet hiljada eura.

Državna sekretarka Ministarstva zdravlja, dr Slađana Ćorić na pres konferenciji je kazala da je u spornoj vakcini uočen smanjen broj živih bakterija, pa samim tim može doći do smanjenog dejstva vakcine.

- Sumnja se da djeca neće imati adekvatnu zaštitu, a nema drugih neželjenih reakcija - navela je dr Ćorić.

Svaki roditelj će biti obaviješten, a ljekari čekaju impute da li je djeci potrebna dodatna imunizacija.

- Preduzećemo sve potrebne mjere - poručila je ona i kazala da je povučeno 1.467 doza vakcina.

Direktorica Agencija za ljekove i medicinska sredstva dr Snežana Mugoša pojasnila je da je proizvođač bio dužan da dostavi dva serti kata.

- Kvalitet vakcine je nesporan. Proizvođač je dužan da prati ciklus lijeka i vrši analize. Torlak je sproveo analizu i pet mjeseci od proizvođenja, ustanovljeno je broj živih baktetija snižen 8,1 odsto. Torlak smatra da to ne utiče na e kasnost ni na bezbjednost lijeka - poručila je dr Mugoša.

Razloga za zabrinutost, kako ističu, nema. Isto smatra i direktor Montefarma Goran Marinović, koji je naveo da su reagovali odmah.

U pitanju je savremeni aparat koji će o almolozi koristiti u svakodnevnom radu za neinvazivnu dijagnostiku – refraktometriju oka. Na osnovu re eksije, tj. Prelamanja svjetlosti u oku određuje se refraktivno stanje oka. Na taj način se otkrivaju refraktivne anomalije oka – kratkovidost, dalekovidost ili astigmatizam, čak i u najranijem uzrastu.

Direktor IBD-a dr Velibor Majić je u ime KCCG gospodinu Pinteru uručio zahvalnicu na vrijednoj donaciji, koja osim što će značajno doprinijeti boljoj dijagnostici djece, ima posebnu važnost jer je namijenjena najmlađoj populaciji.

23. mart - Spornu BCG vakcinu primilo 660 djece

Vakcinu BCG iz sporne serije primilo je čak 660 djece u Crnoj Gori, saopšteno je na pres konferenciji u Institutu za javno zdravlje Crne Gore.

- Ovo su potpuno bezbijedne vakcine, samo ne daju imunološki odgovor 100 odsto. Nema potrebe da alarmiramo nikoga, jer ne prijeti nikakva opasnost – naglasio je Marinović. Portal RTCG

24. mart – U IJZ obilježen Ljubičasti dan

Ljekari će pratiti stanje kod djece koja su primila spornu vakcinu.

Sporne serije BCG vakcine Instituta za virusologiju, vakcine i serume Torlak povučene su sa crnogorskog tržišta. Proizvođač TORLAK-Beograd je seriju 2710822 povukao iz upotrebe zbog, kako je u opozivu navedeno, potencijalnog odstupanja u proizvodnji te da očekivani imunski odgovor kod izuzetno malog broja pacijenata može biti nepotpun.

U Institutu za javno zdravlje Crne Gore, organizovan je okrugli sto na temu Podrška osobama koje žive sa epilepsijom u Crnoj Gori, a povodom obilježavanja Ljubičastog dana – Međunarodnog dana podrške osobama koje žive sa epilepsijom, koji se obilježava 26.03.2023.godine.

Organizatori ovog događaja bili su: NVO Sinergija novih krila, Ministarstvo zdravlja, Klinički centar, studenti Medicinskog fakulteta UCG i Institut za javno zdravlje Crne Gore. Svoje učešće na okruglom stolu uzeli su dr Ivana Živković, generalna direktorica Direktorata za javno zdravlje u Ministarstvu zdravlja, Milan Bajalica NVO Sinergija novih krila, dr Dragana Dragaš – SUDEP, dr Sabrina Hadžiosmanović, dr Nelica Ivanović i prof. dr Agima Ljaljević. Takođe, prisutnima se obratio i Marko Piletić, samostalni savjetnik u Sektoru za zdravstveno osiguranje i Alma Mutapčić, zaštitnica prava pacijenata iz KCCG, kao i Jelena Kadović koja je na današnjem skupu bila predstavnik osoba koje žive sa epilepsijom.

Ovaj događaj je bio dobra prilika da se skrene pažnja na važnost pružanja podrške cijelog zdravstvenog sistema osobama koje žive sa epilepsijom, iznenadnoj i neočekivanoj smrti osoba

34

sa epilepsijom, epilepsiji i trudnoći, značaju blagovremenog prepoznavanja i prve pomoći kod epileptičkog napada i stigmi prema osobama koje žive sa epilepsijom.

Na sastanku je naglašeno da je epilepsija jedno od najstarijih priznatih stanja na svijetu, a pisani zapisi datiraju iz 4000. godine prije nove ere. Predstavlja hroničnu nezaraznu bolest mozga, koja pogađa ljude svih dobi. Pri tome, napominje se da jedan napad ne znači epilepsiju (do 10% ljudi širom svijeta ima jedan napad tokom života). Zato se i kaže da je epilepsija stanje koja podrazumijeva dva ili više neprovociranih napada.

Epilepsija ima značajne ekonomske implikacije u smislu zdravstvenih potreba, prerane smrti i gubitka radne produktivnosti i čini više od 0,5% globalnog tereta bolesti.

Već duži niz godina različite organizacije nastoje da smanje opterećenje zdravstvenog sistema epilepsijom. S tim u vezi, nedavno je Svjetska zdravstvena organizacija objavila tehnički sažetak o epilepsiji, u kojem su de nisane kompetentne aktivnosti za kreatore politike i planere zdravstvene zaštite.

Obzirom da je epilepsija posebno izražen problem u nerazvijenim i u zemljama u razvoju, postoji kontinuiranja težnja je smanjivanje tereta bolesti u zemljama.

Procijenjeno je da pronalaženje i određivanje prioriteta naje kasnijih rješenja, kroz iniciranje realizacije obaveza u širokom spektru društvenih sektora, u skladu sa ingerencijama, obezbjeđuje, najbolje moguće ushode.

27. mart - Uspješna čertvorogodišnja saradnja IBD i Kliničkog centra Crne Gore sa GOSH iz Londona

je edukacija ljekara, ali i medicinskih sestara za odjeljenske poslove i praćenje hirurških i uroloških pacijenata, edukacija instrumentara za rad u operacionoj sali, kao i obuka dvije medicinske sestre za potrebe urodinamskog ispitivanja pacijenata – saopštili su iz KCCG. Nadaju se da će se vremenom ova saradnja proširiti i na ostale pedijatrijske specijalnosti. Cilj je kontinuirana edukacija i osposobljavanje mladih sposobnih stručnjaka, koji će podijeliti iskustva i znanja sa kolegama iz drugih centara, koji su organizovaniji i otvoreniji za stalna usavršavanja.

- Timski rad je neophodan za uspješan i kvalitetan ishod. Smatramo da ovaj projekat ima veliki medicinski, edukativni, ali i nansijski bene t za naš zdravstveni system – kazali su iz KCCG. Prvi boravak tima iz KC u GOSH-u dr Arifa Bajmaka, dr Irena Marić, dr Marija Lubarda, zatim medicinske sestre

Dragana Kovačević i Miljana Todorović, instrumentari Mirjana Jovanović i Danilo Milić, kao i anestetičarka Milena Radulović, bio više nego uspješan. Cijeli tim je imao tačno planirane aktivnosti, svako iz svoje oblasti. Boravak je omogućio da upoznaju prvenstveno jedan novi vid organizacije službe, kako hirurgije tako i anestezije, u smislu timskog rada, kao npr. zajednički jutarnji bri nzi u sali prije dolaska pacijenta kao i nakon završetka intetvencije, akcenat na zajedničkoj informisanosti i analizi dijagnoze, adekvatne pripreme pacijenta, tehnike rada itd. – a sve u cilju boljeg kvaliteta rada i bezbjednosti pacijenta. Koristan je, kažu ljekari, bio kako boravak u Sali, tako i na odjeljenju, gdje su aktivno učestvovali u njihovim jutarnjim sastancima kao i obilasku pacijenata. U sklopu boravka bio je organizovan i seminar, namijenjen prije svega mladim ljekarima i srednjem medicinskom kadru o osnovnim principima njege i uvoda u osnovne hirurške procedure. Značajan je bio boravak naših sestara u odjelu za urodinamsko ispitivanje kao i anesteziološkog tima u jedinici intenzivnog liječenja. - Upoznavanje sa kolegama, ostvarivanje dalje saradnje, razmjena znanja i iskustava je od nemjerljivog doprinosa za jačanje nas kao tima - zaključila je dr Marić i istakla da je “Timski rad neophodan za uspješan i kvalitetan ishod”.

29. mart - Ambasada Njemačke uručila vrijednu donaciju IBD-u

Uspješna četvorogodišnja saradnja Instituta za bolesti djece sa Great Ormond Street Hospital for Children (GOSH) iz Londona (Velika Britanija), rezultirala je izvođenjem prvi put u Crnoj Gori najsloženijih operacija iz oblasti dječije urologije.

Upravo zahvaljujući uspješnoj saradnji, prije svega spec. dječje hirurgije i supspec. dječje urologije dr Irene Marić, načelnice Odjeljenja dječije urologije IBD-a sa eminentnim stručnjacima iz Londona, uvaženim prof. dr Imran Mushtaq i prof. dr Abraham

Cherian ranije su sprovedene uspješne urološke operacije svjetskog nivoa kod djece čime su se stekli uslovi da se komplikovani hirurški zahvati iz oblasti dječije urologije od sada mogu obezbijediti i u IBD-u, odnosno našoj državi.

- Obzirom da naša saradnja sa profesorima iz GOSH traje od 2018. godine, a u želji da se naše osoblje dalje edukuje, sklopljen je dogovor sa uvaženim profesorom Mushtaqom o mogućnosti slanja naših ljekara specijalista: hirurga, urologa i anesteziologa kao i specijalizanata, medicinskih sestara, instrumentara i anestetičara u ovu bolnicu, na kraće edukacije u trajanju od jedne do tri nedjelje. Plan

Ambasada Njemačke u CG uručila je vrijednu donaciju IBD u, uz svesrdnu podršku Nevladine Fondacije Građanska alijansa, donirala je Odjeljenju za radiološku dijagnostiku Instituta za bolesti djece (IBD) Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) blizu 36.000 eura za nabavku radne stanice za MR aparat i kalem za rame. Takođe je ovom donacijom Odjeljenju za radiološku dijagnostiku obezbijeđeno i renoviranje toaleta.

O značaju donacije najbolje govori podatak da je Odjeljenje

35

do sada posjedovalo samo jednu radnu stanicu čime se ograničavao rad ljekara. Instaliranje nove radne stanice obezbijediće radiolozima komforniji, a samim tim i e kasniji, svakodnevni rad jer će u isto vrijeme moći dva ljekara da očitavaju nalaze. Magnetna rezonanca je neizostavna dijagnostička metoda za većinu kliničkih stanja i oboljenja kod djece i u savremenoj medicini je gotovo nezaobilazna. U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a na godišnjem nivou uradi se preko dvije hiljade pregleda magnetnom rezonancom kod djece iz cijele Crne Gore. - Osim savremene medicinske opreme i so sticiranih aparata veoma je važno obezbijediti i kvalitetne uslove pacijentima i zaposlenima. Zato je veoma važno da naši najmlađi pacijenti u našoj ustanovi imaju kvalitetne sve sadržaje. Veoma smo zahvalni Ambasadi SR Njemačke što je opredijelila donaciju Odjeljenju koje ima nezamjenjivu ulogu u liječenju naših najmlađih pacijenata – saopštili su iz KCCG. Ovim povodom direktorica KCCG, dr Ljiljana Radulović, uručila je zahvalnicu ambasadi SR Njemačke u Crnoj Gori i predstavnicima NF Građanska Alijasa koja je nesebično pomogla da se ova donacija realizuje.

29. mart - Potpisan ugovor o izgradnji stanova za zdravstvene radnike u Pljevljima

Rješavanje stambenih pitanja i unapređenje životnog standarda zaposlenih u zdravstvu, naročito na sjeveru države, jedan je od prioriteta Ministarstva zdravlja, poručio je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić, nakon potpisivanja Ugovora sa Stambenom zadrugom Zdravstvo o izgradnji zajedničkog stambenog objekta za zdravstvene radnike u Pljevljima. U ime Zadruge Ugovor je potpisala v.d.direktorice Stambene zadruge zdravstvenih radnika Zdravstvo Maja Radišević.

trebno i za ovu opštinu, a i za zdravstveni sistem. Želimo značajnu pažnju da posvetimo zdravstvenim radnicima koji rade u Pljevljima, kako bi njihove uslove za rad i život unaprijedili i učinili što kvalitetnijim - kazao je ministar Šćekić.

Direktor Opšte bolnice Pljevlja dr Saša Grbović rekao je da je izgradnja stambenih jedinica za zdravstvene radnike, uz povećanje zarada, prvi i najvažniji korak u rješavanju dugogodišnjeg problema odliva zdravstvenog kadra iz Pljevalja.

31. mart - Održan II simpozijum

o poremećajima iz spektra autizma

Objekat će se graditi u naselju Mali logor u Pljevljima, a prema podacima Zadruge interesovanje za dobijenja stana po povoljnim uslovima izrazilo je oko 80 zdravstvenih radnika iz Opšte bolnice i Doma zdravlja Pljevlja, koji su članovi stambene zadruge Zdravstvo.

Ministar Šćekić je naglasio da država ima poseban senzibilitet prema onima koji brinu o zdravlju cjelokupne populacije, a da je Stambena zadruga tradicionalno partner Ministarstva zdravlja u rešavanju egzistencijalnih pitanja zdravstenih radnika i njihovih porodica. - Poslije dužeg vremena imamo priliku da sa Stambenom zadrugom zdravstvo potpišemo jako značajan ugovor o izgradnji stambenih jedinica za zaposlene u zdravstvenom sistemu. Posebno nam je zadovoljstvo što je to ovdje u Pljevljima jer je prijeko po-

U organizaciji Centra za autizam (CZA) Instituta za bolesti djece (IBD) Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) je u am teatru IBD-a održan drugi simpozijum o poremećajima iz spektra autizma pod nazivom Poremećaji iz spektra autizma – 80 godina od Kanera. Na simpozijumu je poručeno da je zadatak cjelokupnog društva da se potrudi da osobama sa autizmom obezbijedi uredan život. Kako je u uvodnom izlagnja kazala organizatorka skupa dr Iva Ivanović, spec. dječje i adolescentne psihijatije iz CZA, dječji psihijatar dr Leo Kaner je davne 1943. godine prvi u nekom od naučnih radova opisao nešto što danas zovemo poremećajem iz spektra autizma“.

Simpozijum je imao multidisciplinarnu interperetaciju evolucije koncepta autizma a namijenjen je bio, kako stručnoj tako i laičkoj javnosti. Cilj je bio da stručnjaci iz različitih uglova podijele ono što se danas zna kao i da pruže novi model razgovora o ovom poremećaju.

Nažalost, kažu stručnjaci, da je tačan uzročnik poremećaja iz spektra autizma još uvjek nepoznat. Međutim, pretpostavlja se da ne postoji samo jedan uzročnik za nastanak autizma već više njih, kao i da postoji kombinacija uticaja genetike i faktora spoljašnje sredine, saopšteno je iz KCCG.

- Ne postoji zvaničan registar broja osoba sa poremećajem iz spektra autizma u Crnoj Gori. Međutim, mi u našem Centru za autizam smo do današnjeg dana kod 337 djece postavili dijagnozu - kazala je dr Ivanović.

Pored spec. pedijatrije i supspec. medicinske genetike prof. dr Olivere Miljanović, direktorice Centra za medicinsku genetiku i imunologiju KCCG-a predavanja su održali profesionalci iz CZA koji rade sa djecom sa smetnjama u razvoju dječji psihijatri dr Ivan Krgović, direktor CZA, dr Iva Ivanović i dr Jelena Kovačević, zatim dipl. defektolog-oligofrenolog Ivana Popović, i dipl. psiholozi Milena Bulajić i Melisa Hot, kao i pedijatri IBD-a, spec. pedijatrije-epileptologije dr Nelica Ivanović Radović i spec. pedijatrije-gastroenterologije IBD-a dr Dušanka Novosel, i pedijatrica dr Snježana Dašić iz Doma zdravlja Nikšić.

36
Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o. Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125 Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: o ce@farmegra.com

ZANIMLJIVOSTI

Jutarnje navike najdugovječnijih ljudi na svijetu

Pet izolovanih ostrva na kojima ljudi doživljavaju stotu čak 10 puta više nego u ostatku svijeta nazvana su "plave zone". Stanovnicima plavih zona je uz dug životni vijek, karakteristična i dobra zička forma, te mentalno zdravlje, a stručnjaci već dugo pokušavaju da uhvate tajnu dugovječnosti koju dijele mjesta s različitih krajeva svijeta – plave zone su Ikarija u Grčkoj, Sardinija u Italiji, Nikoja u Kostariki, Okinava u Japanu i Loma Linda u Kaliforniji.

Zaključeno je da su u osnovi njihove dobre zdravstvene navike i društvena uključenost. Proces starenja ne može se zaustaviti, ali ovo su načini kako bi mogli da doprinesete dužem životu – već od jutarnjih rituala.

Počnite dan uz kafu ili čaj - Ljudi u plavim zonama piju do tri šoljice kafe tokom jutra. Kako dan odmiče, prebacuju se na čaj, a nakon pet sati poslije podne na vino.

Uz to što kafa i čaj pomažu kod održavanja tjelesne težine, snabdjevaju tijelo nutrijentima koji usporavaju starenje i pomažu da se smanji rizik od hroničnih bolesti. Pritom, ispijanje ovih napitaka obavlja se u društvu, što djeluje katarzično i opuštajuće. Ne preskačite doručak - Tokom noći ne jedemo i ne pijemo, tako da smo ujutro gladni i žedni, čak i ako to ne osjećamo. Dehidratacija može da izazove glavobolje, grčenje mišića i razne druge probleme, pa je čaša vode prvo što treba unijeti u organizam čim se probudite. Takođe će vas spriječiti da se prejedete za doručak – jedno od glavnih pravila kad je ishrana u pitanju je „jedi dok ne budeš 80% sit“.

Ipak, za ljude iz plavih zona doručak je glavni obrok i trebalo bi da bude izbalansiran. Uglavnom je baziran na biljnim namirnicama i odgovara mediteranskom načinu ishrane – bogat je integralnim žitaricama, voćem i zdravim mastima. Hranom unosimo „gorivo“ za početak dana, a dobar izbor su ovsena kaša, jogurt i svježi sirevi, citrusno voće, lisnato povrće, orašasti plodovi... Jutarnjom rutinom preduhitrite stres - Ljudi u plavim zonama idu da spavaju kada im se spava i bude se bez ikakvog budilnika. To prirodno smanjuje stres, koji se smatra tihim ubicom i čini značajnu štetu našem organizmu. Možda nam to zvuči nemoguće s obzirom na moderan način života, ali postoje načini da prirodno postanemo ranoranioci i razvijemo obrasce spavanja slične onim u plavim zonama.

Neka istraživanja su i dokazala da jutarnje osobe žive duže od onih koji imaju naviku da ostaju budni do kasno i prespavaju jutro, a mnogi uspješni ljudi tvrde da se bude prije pet ujutru i da to doprinosi smanjenju stresa. Prije nego što legnete, razgrnite zavjese kako bi omogućili prirodnom svijetlu da uđe u sobu u ranim jutarnjim satima sljedećeg dana. Unutrašnji budilnik vašeg tijela je osjetljiv na prirodno svijetlo. Ne samo da će vam pomoći da se prirodno probudite, već će vam dati i veliku dozu vitamina D i poboljšati vaše raspoloženje.

Dovoljno spavajte - Planirajte 6-8 sati sna. Noćne ptice najčešće ne zaspu dovoljno rano da bi se uklopile u preporučenu količinu sna svake noći. Kako bi sebi obezbijedili kvalitetan san, ugasite ekrane prije spavanja, dozovlite da vas budi prirodna jutarnja svjetlost i izbjegavajte pretjeranu zičku aktivnost prije spavanja. Nova.rs

Celijakija podiže rizik od srčanih oboljenja

Ljudi koji boluju od celijakije imaju veći rizik od srčanih oboljenja, pokazalo je istraživanje Univerziteta Oksford sprovedeno na 470.000 Britanaca.

bolesti, i taj je rizik veći što duže osoba boluje od ove bolesti. Ranija istraživanja pokazala su da celijakija podiže rizik od srčanih oboljenja, ali se smatralo da to umnogome zavisi od pridruženih rizika kao što su gojaznost, visok pritisak i holesterol. Sada naučnici sa Oksforda navode da nije tako. Rizik ostaje isti čak i ako je pacijent bez problema koji bi uticali na kardiovaskularno zdravlje, i ima zdrav indeks tjelesne mase.

Celijakija je bolest koja izaziva oštećenje digestivnog trakta usljed preterane reakcije organizma na gluten, protein koji se najčešće nalazi u hlebu. Među simptomima su bolovi u stomaku, dijareja i nadutost. Ali celijakija podiže i rizik od kardiovaskularnih

Istraživanje je obuhvatilo podatke 470.000 Britanaca starosti od 30 do 69 godina, tokom četiri godine. Kasrdiovaskularni problemi događali su se kod devet od hiljadu pacijenata, u poređenju sa sedam od hiljadu pacijenata koji nemaju celijakiju. Ova autoimuna bolest događa se iz razloga koje nauka još uvijek ne razumije u potpunosti, a ispoljava se tako što imuni sistem identi kuje supstance u glutenu kao prijetnju i napada ih, uništavajući tkivo gastrointestinalnog trakta u tom procesu. Euroactiv.rs

38

IZ MEDICINE

Kako šećer i masti izazivaju zavisnost

Većina hrane se danas proizvodi sa ciljem da nam bude neodoljiva. Stručnjaci kažu da takav način proizvodnje namirnica ima dugoručne zdravstvene posljedice. Kada se govori o zavisnosti, najčešće se misli na pušenje, alkohol i drogu. Ali postoji još jedna zavisnost koja pogađa čak 14 odsto odraslih i čak 12 odsto djece: zavisnost od hrane.

Ponekad djeluje da je nemoguće izbjeći slatkiše koji nas mame šećerom, posebno tokom praznika. Stručnjaci sada potvrđuju da je to više od utiska.

- Mi ne shvatamo da ovo zaista ubija ljude jednako kao alkohol i duvan. Pretjerano konzumiranje prerađenih prehrambenih proizvoda dovodi do smrti, ali to može da se spriječi – kazao je prof. Ešli Gerhart, vanredna profesorka psihologije na Univerzitetu u Mičigenu i članica istraživačkog tima koji je u martu 2022. godine dao najnovije procjene o rasprostranjenosti zavisnosti od hrane.

Hrana na naš mozak utiče na mnogo složenih načina, a jedan posebno važan je oslobađanje dopamina. Kao i ljekovi koji izazivaju zavisnost, jedenje hrane oslobađa dopamin koji povećava zadovoljstvo. Podstiče nas da ponavljamo ponašanja koja nam pomažu da preživimo. Što se više dopamina oslobodi, veća je vjerovatnoća da ćemo to ponašanje ponoviti.

- Kada jedemo masti i šećer, senzori u ustima šalju poruku da se dopamin oslobodi u strijatumu, dijelu mozga koji je povezan sa kretanjem i nagrađujućim ponašanjem. Ali taj oralni senzorni proces je samo dio price - kaže Aleksandra Difeličeantonijo, docentkinja na Institutu za biomedicinska istraživanja Fralin u Virdžiniji.

Postoji i sekundarni senzor u crijevima koji registruje masnoću i šećer, signalizirajući mozgu da oslobodi dopamin u istom regionu. Iako istraživači još uvijek utvrđuju kako tačno signal o prisustvu šećera stiže od crijeva do mozga, način na koji signal o masnoći stiže od crijeva do mozga, dobro je dokumentovan. Kada se masnoća otkrije u gornjem dijelu crijeva, poruka se prenosi vagus nervom koji kontroliše nekoliko nesvjesnih funkcija kao što su varenje i disanje. Hrana bogata mastima i šećerom može da poveća dopamin u strijatumu za čak 200 odsto iznad normalnih nivoa – slično onome što se primjećuje kod nikotina i alkohola. Konkretno, jedna studija je pokazala da šećer povećava nivo dopamina za 135 do 140 odsto, a druga studija je pokazala da ih je masnoća povećala za 160 odsto, iako je potrebno više vremena da se aktivira. Kokain, na primer, može da utrostruči normalne nivoe dopamina, dok metamfetamin može da umnoži normalne nivoe dopamina 10 puta. Danas.rs

Niz eksperimenata potvrdio da koronavirus ulazi i u mozak

Možda konačno znamo kako kovid 19 ulazi u mozak: novo istraživanje ukazuje da virus stimuliše rast sitnih cjevčica između nosa i moždanih ćelija kroz koje može da prođe kao kroz tunel.

Kovid 19 je povezan sa nizom neuroloških simptoma uključujući moždanu maglu i konfuziju. Studije autopsije takođe su otkrile koronavirus u mozgu ljudi. Ali kako je tamo dospjeo bila je pomalo misterija.

Prethodne studije sugerišu da je ACE2 receptor koji virus obično koristi da uđe u ćelije jedva detektovan u mozgu, za razliku od ćelija koje oblažu nos, usta i pluća. Sada su prof. Kjara Zurzolo sa Instituta Paster u Francuskoj i njene kolege otkrili da se čini da koronavirus ima podmukao način da uđe u ćelije kojima nedostaje ACE2 receptor preko ćelija koje ga imaju, piše New Scientiest.

Sproveli su eksperimente u posudi sa koronavirusom i dvije različite vrste ćelija. Jedan nazvan SH-SI5I korišćen je za modeliranje ljudskih moždanih ćelija. Drugi tip ćelije, Vero E6, korišćen je za modeliranje ćelija koje oblažu površine tijela, uključujući nos. Same po sebi, modelne moždane ćelije nijesu mogle biti zaražene koronavirusom jer im je nedostajao ACE2 receptor. Ali kada su bile inkubirane u istoj posudi kao i modelne ćelije nosa, koje su imale ove receptore, postale su in cirane.

Pod posebno moćnim elektronskim mikroskopom, istraživači su vidjeli da je virus po ulasku u ćelije nosa modela stimulisao kod ćelija rast sitnih cjevčica nazvanih tunelske nanocijevi koje su formirale veze sa modelom ćelija mozga. Zumirajući izbliza, vidjeli su kako virus koristi ove tunele da se prebaci između dva tipa ćelija.

Već je poznato da nanocijevi transportuju određene strukture i druge virusne čestice između udaljenih ćelija.

- Mislim da je to veoma zanimljiva studija jer pruža lijep, uredan mehanizam pomoću kojeg se virus može prenijeti iz jedne ćelije u drugu, zaobilazeći potrebu za ACE2 receptorima – kazao je prof. Frederik Menije sa Univerziteta Kvinslend u Australiji.

Međutim, pošto su eksperimenti bili ograničeni na ćelije u posudi, potrebne su dalje studije kako bi se potvrdilo da se isti mehanizam javlja unutar mozga, kaže prof. Menije.

- Ako se potvrdi da tunelske nanocijevi prenose koronavirus iz nosa u mozak, možda ćemo moći da razvijemo ljekove da ih blokiramo. Trenutno nemamo speci čan molekul koji blokira nanocijevi za tuneliranje, ali sprovodimo skrining da bismo ga pronašli – kazala je prof. Zurzolo. Insajder.in

39

-29 %

ZA -71% (1)

DO

NOVO

LIFTACTIV

B3 DARK SPOTS SERUM

PROTIV TAMNIH FLEKA I BORA

13 %

NIAC IN AMID [B3] + GLIKOLNA KISEL IN A + PILIN G SASTOJCI

29%

4

na tržištu dermokozmetike koje su sproveliAplus A i drugi saradnici u periodu januar 2021 – jul 2021, a koje je uključivalo dermatologe u 34 zemlje, što predstavlja više od 82% svetskog BDP-a.

BREN D PREPORU Č E N O D STRANE VIŠE OD 50. 00 0 DERMATOLOGA (2)

ZDRAVLJE PRE SVEGA. POČNITE OD SVOJE KOŽE.

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o.

Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125 Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: o ce@farmegra.com

DERMATOLOZI IZMERILI SMANJUJE TAMNE FLEKE
(1) Kliničko ocenjivanje,prosečan rezultat intenziteta obojenosti tamnih eka na 33% ispitanika posle 2 meseca – u proseku kod 4 volontera.(2) Istraživanje

03. mart – Reorganizacija Hitne medicinske pomoći - Hrvatska

Više medicinske sestre i tehničari na terenu će samostalno pružati prvu pomoć umjesto ljekara. U tri godine školovalo bi se njih 370, a imali bi veće koe cijente, tj. 25 posto veće plate.

U maju bi trebale početi prve edukacije za specijalizaciju iz hitne medicine medicinskih sestara i tehničara. Već godinu poslije ti bi novi specijalisti mogli pružati hitnu medicinsku pomoć građanima, odnosno stvarno spašavati živote, jer bi imali veće ovlasti nego sada.

Naime, u sklopu Hitne medicinske pomoći trenutno rade tzv. tim 1, u koji je uključen ljekar i tehničar, te tim 2, u kojem radi medicinska sestra, odnosno tehničar sa srednjom stručnom spremom, te jedna s višom, ali nema ljekara.

No, problem je što tim 2 gotovo nikako ne može pomoći u hitnim situacijama kao na primjer nekome ko je u ana laktičkom šoku, jer ne smiju davati neke ljekove koji spašavaju život poput adrenalina. Drugim riječima, tim 2 gotovo da se svodi na sanitetski prevoz pacijenata u bolnicu jer drugih ovlasti nema, što nije slučaj u najvećem dijelu zemalja EU-a.

To bi se trebalo promijeniti nakon što u iduće tri godine 370 medicinskih sestara i tehničara prvostupnika (završena viša medicinska škola) prođu jednogodišnju specijalizaciju iz hitne medicine, što je omogućeno projektom EU-a.

- Ovu će edukaciju sprovoditi univerziteti, a plan je da svake godine bude oko 120 polaznika te specijalizacije. Naime, ne mogu sve sestre i tehničari hitne otići na specijalizaciju odjedanput, to mora biti sukcesivno – kazao je Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara i tehničara.

Dodaje da se prije početka ove specijalizacije takođe mora promijeniti Zakon o sestrinstvu da radnici budu i pravno zaštićeni, što podrazumijeva povećanje njihovih ovlasti u odnosu na trenutne jer bi bez toga oni koji bi pružali stvarnu hitnu pomoć bili u prekršaju uprkos dodatnoj edukaciji i kompetencijama. Jutarnji list

06. mart - Oboljeli od limfedema na terapiju čekaju više od 365 dana - Hrvatska

Povodom Svjetskog dana limfedema, 6. marta, inicijativa Život s limfedemom podsjetila je na sve probleme s kojima se suočavaju oboljeli od te bolesti usporenog limfnog sistema, a posebno da na terapiju čekaju više od godinu dana.

Limfedem je hronična bolest usporenog limfnog sistema, prekomjerno nakupljanje limfe u organizmu, a prvi vidljivi simptomi su naglo oticanje nogu i ruku. Javljaju se kao posljedica hirurških zahvata, najčešće kod karcinoma dojke, ali i drugih trauma.

Limfedem nije smrtonosna bolest, ali lijeka nema pa ako se na vrijeme ne uoče simptomi i ne započne s pravom terapijom može imati po život opasne posljedice, upozorava Inicijativa.

Pacijentima najviše pomaže kompletna dekongestivna terapija, koja uključuje limfnu drenažu i bandažu te promjena životnih navika, zička aktivnost i pravilna ishrana.

- Naše bolnice u kojima se takve terapije sprovode su preopterećene, a liste čekanja na kojima su najčešće onkološki bolesnici sve su duže, zbog čega na terapiju treba čekati više od godinu dana – kazale su predstavnice Incijative Ojdana Koharević i Katija Bajrić.

Dok pacijentkinje čekaju na terapiju, nakupljena limfa blokira organizam i utiče na kvalitet života pa im ne preostaje ništa drugo nego da spas potraže u privatnim ordinacijama, gdje se za ciklus kompletne dekongestivne terapije treba izdvojiti od 500 do 1000 eura.

Takođe, jedan od problema je i stalni nedostatak zioterapeuta i specijalista limfologa. U hrvatskim bolnicama terapiju sprovode stručni, edukovani, licencirani zioterapeuti na predlog ljekara, ali Hrvatska i dalje nema specijaliste limfologe koji bi se bavili samo limfedemom.

- Stalno slušamo o reformi zdravstva, o planovima i strategijama, no nama ne trebaju reforme ni strategije već terapije - i mi oboljeli od limfedema želimo živjeti – poručile su predstavnice Inicijative. Danas.hr

06. mart - Šokantni prizori iz prebukirane onkološke bolnice - Srbija

Hodnicima Instituta za onkologiju i radiologiju jedva može da se prolazi.

Sve čekaonice su pune, pa čak i am teatar u kojem nijesu predavanja, već pacijenti, koji nemaju gdje drugo da sjednu, osim u prostoriji za studente.

- Ovo je nedopustivo, mi više nemamo kud. Zgrada Instituta je iz 1939. godine, a mi zidove ne možemo da rastegnemo, pa da u čekaonicama komotno sjedi trostruko veći broj ljudi nego što je za ovaj objekat, prije osam decenija, bilo predviđeno – kazala je Mirjana Gavrilović, glavna sestra na Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije u Beogradu.

- Preusmjerili smo am teatar za pacijente jer nemaju gdje drugo da sjede dok čekaju preglede. Unutra je zvučnik putem kojeg čuju kada su prozvani – kazala je Gavrilović, dodajući da se u ovoj ustanovi od malignih bolesti godišnje liječi 13.000 ljudi, među njima 6.000 novodijagnostikovanih i oko 70. djece.

Čeka se na prijem, laboratoriju, dnevnu bolnicu, hemioterapiju, ambulante... Spuštenih pogleda, oboljeli izmučeni od podmukle bolesti sjede, ili jedva stoje, oslonjeni na zid, u polumračnim hodnicima, čekajući da prozovu njihovo ime, ne bi li završili sa procedurama i što prije napustili bolnicu. Nova.rs

REGION
41

08. mart - Stiže odluka koja će rastjerati ljekare - Srbija

Pucamo u sopstvenu nogu, Novi kolaps u najavi, Zakucaće poslednji ekser u kovčeg, samo su neke od reakcija na najavu Ministarstva zdravlja da mladi ljekari više neće moći da biraju specijalizacije, već će im biti dodjeljivane samo one de citarne. Naime, ljekari koji jedva dobiju i volontersku specijalizaciju u Srbiji i plaćaju je iz svog džepa, više neće moći ni da je biraju, tačnije država i zdravstvene ustanove odrediće kojom granom medicine će se baviti do kraja karijere, a opravdan je strah da će rezultat ovakvog odnosa prema medicinarima biti još veći egzodus, odnosno odlazak “bijelih mantila” u Njemačku, Norvešku i druge zemlje, u kojima su buduće titule stvar izbora, a nansiraju ih bolnice.

U Srbiji su specijalizacije ljekara, nažalost, jedno vrijeme zabranjivane, potom su pojedine bile degradirane i ukinute, da bi iz Ministarstva zdravlja saopštili najnoviju odluku o nametanju specijalizacija, posebno onima koji ih sami plaćaju, a koji će biti u mogućnosti da biraju jednu od čak 11 de citarnih.

Nije kako hoćeš, već kako moraš, pa poslije 15 godina školovanja, koliko u prosjeku jedan ljekar provede “u klupi, nad knjigom”, mora još i da pita šta smije da specijalizira, odnosno čime će se baviti do kraja života, iako će to platiti sam, a nezaposlen je i na volonterskoj specijalizaciji. Međutim drugu vrstu specijalizacija, one nansirane, određuju ustanove u zavisnosti od njihovih potreba, a dodjeljuju ih minimalnom broju stalno zaposlenih ljekara. Ustanova u tom slučaju plaća, a država refunidra, potreban novac za usavršavanje, koji u prosjeku iznosi 2.000 do 4.000 eura.

Međutim, najveći broj specijalizacija u Srbiji je volonterski, što znači da mladi lekar minimum četiri godine, a pojedini i do šest, sam plaća predavanja, praksu, knjige, troškove života, pritom je nezaposlen, ne ide mu staž, a sve ga to ukupno košta desetine hiljada evra i od sada neće moći čak ni da bira koju granu medicine želi da usavrši.

-Volonterske specijalizacije ići će isključivo iz de citarnih grana - rečeno je iz Ministarstva zdravlja.

Državni sekretar u ovom ministarstvu, Mirsad Đerlek nije precizirao da li će samo volonterske ili sve specijalizacije biti nametnute, odnosno upućene na de citarne grane. On je samo saopštio da su utvrdili spisak de citarnih specijalizacija i da mladi ljekari više neće moći da biraju dalju karijeru.

- Mladi ljekari više neće moći da biraju specijalizacije, jer se moraju prilagoditi potrebama zdravstvenog sistema. Imamo tri specijalizacije koje su problem, to su anesteziolozi, intenzivisti, radiolozi i transfuzijska medicina. Mnogi specijalisti su produžili radni staž pošto nema ko da ih zamijeni. Problem je nastao prije nekoliko godina kada su se specijalizacije dijelile kako ko hoće. Naš zadatak je sada da forsiramo tih 11 de citarnih, kako bismo nadoknadili ono što je propušteno u nekom ranijem period - rekao je Đerlek.

Međutim, nametanje karijere ljudima koji 15 godina provedu nad knjigom, već je rezultiralo odlaskom mladih ljekara, a novi talas “bježanja” se sprema. Nova.rs

08. mart - U školama se pojavila zavisnost koja izaziva novu vrstu upale pluća - Hrvatska

Hrvatski učenici su prvaci po pušenju cigareta, a sada se u školama širi nova zavisnost – Vejpovi s mirisom žvake, lubenica,

keksa, karamele... Ukusi su dizajnirani baš za djecu, na TikToku ih bez problema reklamiraju in uenceri, i tako je vejpanje postalo novi trend koji slijedi 13% učenika.

Mnogi misle da opasnosti nema, da je to manje opasno nego obične cigarete. U pitanju je šareni aparatić za šest-sedam eura koji no miriše ekvivalent je 50 popušenih cigareta. Vejpanje nije bezopasno. Može izazvati novu vrstu upale pluća. Jednokratne e-cigarete imaju 18 miligrama nikotina - i čak 600 udisaja. Što je zapravo kao da ste popušili 50 običnih cigareta.

- Postoji bolest koja je povezana s e-cigaretama. Bolest plućnog intersticija za koju ne znamo tačan mehanizam nastajanja, ali zna se da je povezana s e-cigaretama. Ta bolest je po sebi dovoljno opasna, dovodi do smanjene funkcije disanja, može biti trajnih posljedica na pluća - rekao je pulmolog dr Luka Vrbanić iz KBC-a Sestre milosrdnice.

Cigarete demoniziramo, vejpanje je u redu. Tako se čini kada pogledate TikTok. Promovišu ih in uenceri, a kako onda djeci ne bi bio privlačan lijepo upakirani proizvodi, koji izgledaju više kao dječji slatkiš nego kao cigareta. A zapravo taj slatkiš stvara zavisnost.

-Može doći do problema ne samo što se tiče stvaranja bolesti, somatskih, već razvoja mozga. Svaka ta e-cigareta sadrži nikotin i može izazvati zavisnost. Studija sprovedena na sto hiljada djece u Americi pokazala je povezanost korištenja e-cigareta među mladima i djecom sa psihološkim distresom - objasnila je dr Ella Selak Bagarić iz Hrvatske psihološke komore.

Ono što najviše zabrinjava, nije pao broj onih koji puše obične cigarete. Maloljetnici prvu cigaru zapale već s 11 godina. U Hrvatskoj svakodnevno puši 12% dječaka i 10% djevojčica u dobi od 15 godina. Ali vejpanje je novi trend, koji se javlja već u osnovnoj školi.

- Ako gledamo starost kada su započinjali s pušenjem e-cigareta, to je 13 i 14 godina. Mi nemamo pad, mi smo vrlo visoko na ljestvici u Evropi što se tiče pušenja običnih i e-cigareta - rekla je dr Dijana Mayer, epidemiološkinja Hrvatskog zavoda za javno zdravlje.

Hrvati su peti smo po pušenju u EU-u, svaki treći Hrvat je pušač, jedna su od rijetkih država u kojoj se puši unutra, vani, na svakom koraku. Danas.hr

09. mart - Više od 60 odsto svih javnih ulaganja ide u zdravstvo - Srbija

Ministar za javna ulaganja Marko Blagojević izjavio je da su najveća javna ulaganja u zdravstvo, više od 60 odsto. Kaže da će najveća investicija EU od 35 miliona eura, biti uložena u objekat Tiršove 2, koji treba da bude završen do kraja 2026. godine.

- Prije tri dana je potpisan ugovor kojim se EU obavezuje da obezbijedi ta sredstva. Riječ je o donaciji, odnosno bespovratnim sredstvima, koja čine trećinu neophodnih sredstava za izgradnju Tiršove 2 - rekao je Blagojević gostujući na RTS. Dodao je da se radi se o lokaciji na auto-putu i da je iskopana temeljna jama, a rok za završetak je tri godine.

- Zgrada će imati 11 nivoa, sa 300 kreveta i uslove za boravak djece na mnogo većem nivou nego što je to sada. Primarno zdravstvo je prvi, a često i jedini kontakt sa javnim zdravljem. Rekonstrukcija je rađena ili se radi na 84 doma zdravlja i ambulanti od Grocke do Lapova. Broj ambulanti i domova zdravlja u našoj zemlji

42

veoma je veliki i ne smijemo da stanemo dok ne završimo sveistakao je Blagojević.

Kako je naveo, najveća javna ulaganja su upravo u zdravstvu, više od 60 odsto. Kada je riječ o izboru objekata na kojima će se raditi, o domovima zdravlja, tu se konsultuje lokalna samouprava, a kada je riječ o regionalnim zdravstvenim centrima i klinikama, to se radi u saradnji sa Ministarstvom zdravlja.

- Kada je zdravstvo u pitanju bezmalo sve se nansira iz kredita, jedino kompleks za inkluziju djece sa smetnjama u razvoju se trenutno nansira potpuno iz budžeta - rekao je Blagojević.

Ministarstvo za javna ulaganja radi na projektima ulaganja u škole, socijalne ustanove, ali i kulturu. Kako je kazao Blagojević, čak 17,5 milijardi dinara biće uloženo i u sportske objekte. Tanjug

09. mart - Važna promjena u zdravstvenom sistemu - Hrvatska

Ministar zdravstva Vili Beroš promociju pilot-projekta preventivnih zdravstvenih pregleda koji će uskoro krenuti u četiri županije, sprovodiće ga domovi zdravlja i biće usmjeren na građane starije od 40 godina.

- Biće promoviran plan i program preventivnih zdravstvenih pregleda, koje je sastavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, na osnovu starosti i pola građana. S pilot-projektom krenuće se u četiri županije, a sprovodiće se u domovima zdravlja - izjavio je ministar Beroš nakon sjednice Vlade.

Na početku sprovođenja preventivni programi biće orijentisani prema pacijentima koji su stariji od 40 godina i koji se nijesu u zadnje dvije godine javili porodičnom ljekaru, što se može detektovati putem informatičkog sistema HZZO-a. HZJZ će apostro rati rizičnu populaciju koju će porodični ljekari upućivati na preventivne preglede, rekao je ministar. Osvrnuo se i dva najvažnija zakona u zdravstvu - o zdravstvenoj zaštiti i obaveznom zdravstvenom osiguranju, koji idu objedinjeno u drugo saborsko čitanje te očekuje da će uskoro biti izglasani u Saboru.

U odnosu na prvo čitanje, dodati su novi elementi koji se odnose na međuresorno usklađivanje i dorade u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). U NPOO je za zdravstvo predviđeno 340 miliona eura. To su bespovratna sredstva dobijena od EK koja je Beroš istakao kao temelj za nansiranje reformskih mjera.

Nakon donošenja zakon, idući korak biće izmjena javnozdravstvene mreže, a utemeljiće se i drugačiji način obračunavanja nancijskih tokova u sistemu. Osvrnuo se i na dugove prema veledrogerijama, istakavši da rokove plaćanja drže većinom u okviru od 180 dana za bolničke ustanove.

-Tendencija nam je i dalje smanjivati te rokove plaćanja, a što je i jedan od uslova Europske komisije, koja je dobro proučila nacrt reforme i dala brojne prigovore od kojih smo dio prihvatili, a dio nijesmo - rekao je Beroš. Hina

10. mart – Neregulisanje cijena ljekova

izaziva haos na tržištu - Kosovo

Građani Kosova ističu da su cijene ljekova visoke u odnosu na primanja, kao i da se razlikuju se od apoteke do apoteke, prenosi Reporteri.

- U dvije apoteke koje su jedna pored druge kupujem isti

proizvod po različitim cijenama i to je veoma uznemirujuće. Dok u odnosu na zemlje regiona cijene dosta variraju - rekao je jedan od anketiranih građana za Radio Kosovo.

Istakao je da na Kosovu injekcija za njegovu bolest košta 500 eura, dok je ista ta injekcija u Turskoj 70 eura.

- Neko treba da ide u zatvor zbog ove zloupotrebe. U poređenju sa nivoom plata na Kosovu, cijene ljekova su veoma visoke - kaže on.

Predsjednik Farmaceutske komore Kosova Arijanit Zajmi kaže da neregulisanje cijena izaziva veliki haos u farmaceutskom sektoru i da to najviše trpe pacijenti koji moraju da plaćaju višestruko skuplje ljekove. Lajmi

13. mart - Tokom pandemije dogodio se baby boom - Hrvatska

Hrvatska je 2021., u vrijeme korone bila iznad prosjeka EU po stopi fertiliteta, ali već 2022. naglo je pao broj rođene djece. U mnoštvu zabrinjavajućih demografskih trendova, ohrabrujuće zvuči podatak da je u pandemijskoj 2021. stopa fertiliteta u Hrvatskoj porasla i premašila prosjek Evropske unije, zauzevši 12. mjesto. Broj rođene djece po ženi u reproduktivnoj dobi, podaci su Eurostata, u Hrvatskoj je te godine iznosio 1,58, dok je prosjek u EU bio 1,53.

Godinu ranije taj je pokazatelj u Hrvatskoj iznosio 1,48, a u EU 1,50, dok je 2019. zaostajanje bilo i veće, 1,47 prema 1,53. Na porast novorođene djece u 2021. već je ukazala i nacionalna statistika, prema podacima DZS-a, rođeno je 36.508 djece, 663 više nego godinu prije.

Ivan Čipin, profesor na Katedri za demogra ju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, međutim, upućuje da se podaci Eurostata ne poklapaju s onim DZS-a, prema kojima je stopa fertiliteta u 2021. iznosila 1,62, čime bi se Hrvatska popela na sedmo mjesto u EU.

Pritom se Eurostat poziva na 'prekid serije', a kako objašnjava Čipin, riječ je o novom popisu koji je pokazao da imamo manje žena u fertilitnoj dobi u odnosu na ranije procjene.

U svakom slučaju, kada je riječ o fertilitetu, smatra Čipin, Hrvatska ne stoji loše u EU.

- No, naš je problem starosna struktura koja ni uz takvu stopu ne može dati veći broj živorođenih u odnosu na onaj koji imamo i koji je puno manji od broja umrlih - smatra Čapin. Jutarnji list

13. mart - Opasna zaraza malih boginja bukti - Srbija

Raste broj zaraženih malim boginjama u Srbiji. Posljednji slučaj zabilježen je u Beogradu kod djeteta od 14 mjeseci.

Navode kako je Institut za javno zdravlje Dr Milan Jovanović Batut kod ovog djeteta zarazu potvrdio 10. marta, dok su do sada male boginje potvrđene kod 43 osobe i prisutne su u tri grada - Smederevu, Novom Sadu i u Beogradu.

- Nа tеritоriјi Smеdеrеvа registrovano je ukupnо 38 slučајevа, оd kојih je 37 pоtvrđеno u Institutu zа virusоlоgiјu Tоrlак, dоk је јеdnа оbоljеlа оsоbа porodični kоntаkt s lаbоrаtоriјsкi pоtvrđеnim slučајеm. Nа tеritоriјi Nоvоg Sаdа registrovana su dvа slučаја, kоd nevakcinisanog djeteta od devet godina i starije osobe uzrasta 40 gоdinа. U Beogradu su male boginje potvrđene prvo

43

kod majke (21) i bebe od četiri mjеsеcа, a zatim kod bebe od 14 mjeseci - saopštili su iz Instituta.

Оd 11. januara 2023. gоdinе nа snаzi su pооštrеnе mjеrе еpidеmiоlоškоg nаdzоrа nаd mаlim bоginjаmа u Srbiji. Espreso.co.rs.

Predsjednik Gradskog odbora Narodne stranke Čačak dr Aleksandar Radojević istakao je da Čačku u ovom trenutku nedostaje više od stotinu ljekara specijalista. On je ocijenio da bi izgradnja domova zdravlja, bolnica i kliničkih centara bila sjajna stvar kada bi u tim ustanovama imao ko da radi.

– Samo u Čačku nedostaje više od 100 specijalista. Od osam pulmologa i pneumo iziologa, do sedam ili osam ortopeda, isto toliko urologa i internista, o kardiolozima, hematolozima i ostalim de citarnim supspecijalistima da i ne pričam. Mora se nešto uraditi na dostupnosti zdravstva ili će se pod pritiskom Vlade koja ne želi dostupnost i dalje forsirati paramedicinski projekti tipa zabrane pušenja u kafanama ili sličnim javnim mjestima. Umjesto tih paramedicinskih stvari ja predlažem da kao prvu i polaznu tačku za činjenje zdravstva dostupnim ukinete sistem kapitacije, odnosno prebrojavanja pacijenata kod izabranih ljekara i njihovo vrednovanje prema tome koliko su propisali ljekova bolesnom čovjeku – kazao je dr Radojević.

Prema njegovim riječima, državnom zdravstvu, veliki broj ljekara nedostaje i u privatnom zdravstvenom sektoru.

– Tužna je priča ono o čemu se priča u stručnim krugovima da u državnoj ustanovi ne možete dobiti dijagnozu, a u privatnoj ne možete da se riješite dijagnoze. To je nešto što direktno ukazuje na pad dostupnosti i kvaliteta zdravstva, kao i na de cit kadrova – zaključio je on. Morava info

15. mart - Građani Hrvatske zvanično najdeblji u Evropskoj uniji

Hrvatski građani najdeblji su u Evropskoj uniji, a liječenje bolesti povezanih s debljinom košta godišnje 1.7 milijardi eura, istaknuto je na 7. konferenciji o debljini u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Dr Andrija Štampar.

- Oko 35 posto djece i 65 posto odraslih u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Djeca su na visokom petom mjestu, dok su nam odrasli prvaci Evrope, kako muškarci tako i žene - izjavila je uoči konferencije Sanja Musić Milanović, voditeljka Službe za promociju zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Iznijela je i podatak da je u 2019. čak 2.7 posto BDP-a potrošeno na bolesti vezane za debljinu.

To je 1.71 milijardu eura. Ako nastavimo ovako, 2060. odlaziće 3.5 posto BDP-a, oko 5.8 milijardi eura trošićemo na nešto što je preventabilno", upozorila je Musić Milanović.

Potvrdila je i da je debljina rezultat okruženja u kojemu živimo i koje nas tjera na to da više unosimo, a manje trošimo energije. Index.hr

18. mart - Na birou više od 1.500 ljekara i više od 4.000 medicinskih sestara – Srbija

Prema evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje posao čeka više od 1.500 ljekara i više od 4.000 medicinskih sestara. Istovremeno, u mnogim zdravstvenim ustanovama uskoro će doći do

smjene generacija, jer su mnogi ljekari pred penzijom. Ministarka zdravlja najavila je veliku smjenu generacija u zdravstvu.

- U narednih 20-ak dana očekuje se da rješenje o zaposlenju dobiju najbolji svršeni studenti medicine, sa prosjekom 10 ili malo ispod deset, ali i najbolji učenici srednjih medicinskih škola. Ali, zdravstveni sistem uskoro očekuje velika smjena generacija. Evo recimo Užice, gdje će 96 ljekara odlazi u penziju, pokriva i Novu Varoš, Sjenicu, Arilje. Trenutno imaju 60 i nešto prekobrojnih, mimo plana, to mislim da su ljudi koji su tokom kovida zaposleni. Imate Bor Zaječar, tu nam fali preko 20 ljekara, oni sjutra mogu da dobiju posao. Problem je kako ih privoljeti da idu u unutrašnjost, lokalna samouprava mora da odigra veliku ulogu - smatra Danica Grujičić.

Iako ministarka ne može da obeća da će svi dobiti posao sjutra, vjeruje da može da pomogne.

- Hajde da vidimo šta bi bili uslovi da ta djeca ostanu ovde, da odu u male sredine, i možda zasnuju porodice, eto to je cilj - ističe Grujičić.

Nedavno je odobren i određen broj volonterskih specijalizacija, za de citarna zanimanja - patologiju, radiologiju, urgentnu i opštu medicinu, za anesteziju sa reanimacijom. Sljedeći krug je u oktobru.

Očekuje se i racionalizacija mreže zdravstvenih ustanova. Da najveću zdravstvenu njegu, do 80 odsto neohodnih usluga, građani dobijaju u domovima zdravlja, zatim u bolnicama, a da najteži i najkomplikovaniji pacijenti budu liječeni u tercijarnim ustanovama bez mnogo čekanja. RTS

18. mart - Stotine ljekara pozvalo premijera da spasi zdravstveni sistem - Hrvatska

Više od hiljadu ljekara iz cijele Hrvatske protestovalo je u Zagrebu protiv vladine zdravstvene politike i pozvalo premijera Andreja Plenkovića da spase hrvatsko zdravstvo.

Obučeni u bijele radne mantile, naoružani zviždaljkama i brojnim transparentima, okupljeni su prošli centralnim gradskim ulicama, od Trga dr Franja Tuđmana do Markovog trga gdje su sjedišta vlade i sabora. Tamo je održan glavni dio skupa sa kojeg su poručili da prekidaju višegodišnje ćutanje jer se pred njihovim očima zdravstveni sistem raspada.

Prema procjenama organizatora, okupilo se oko 1.500 ljekara iz cijele Hrvatske. Oni su nosili brojne transparente, među kojima su se isticali Rane nastale zbog nerada ljekari ne mogu sanirati, Umoran ljekar, opasnost za pacijente, 65+ spas za zdravstvo,

44

Ako nas neće Hrvatska, ima ko hoće, Nema odmora dok traje obmana i Da je Chuck Norris ljekar i on bi napustio Hrvatsku.

U svojim govorima organizatori protesta su iskazali nezadovoljstvo statusom ljekara, njihovim platama i lošim stanjem u zdravstvenom sistemu. Ukazali su na odlazak mladih ljakara iz zemlje, brojne prekovremene sate, nedostatak opreme i lošu pokrivenosti zemlje ljekarskim timovima i ordinacijama. Posebno su kritikovali ministra zdravlja Vilija Beroša.

Skup pod geslom S.O.S. za hrvatsko zdravstvo organizovali su Hrvatski ljekarski sindikat, Hrvatska ljekarska komora, Hrvatsko udruženje bolničkih ljekara, Koordinacije hrvatske porodične medicine i Inicijativa mladih ljekara Hrvatske, poslije ankete koja je pokazala veliko nezadovoljstvo ljekara u javnom zdravstvu i spremnost na štrajk.

- Obraćam se osobi na kojoj je potez. Premijeru, spasite hrvatsko zdravstvo - rekla je na skupu predsjednica Hrvatskog ljekarskog sindikata dr Renata Čulinović Čaić pozdravljena povicima odobravanja.

Ona je rekla da protest nije uperen ni protiv koga i da ih ne zanimaju stranke, ideologije i politika. Na tvrdnje da ljekari već imaju visoke plate, ona je rekla da za razliku od političara, ljekari svoje plate zarade nekoliko puta mjesečno.

Do protesta je došlo dan pošto je u Saboru donijet zdravstveni zakon koji će, prema najavama ministra Beroša, pokrenuti strukturnu reformu sistema. On je uoči protesta kritikovao organizatore okupljanja ocijenivši da skup neće doneti boljitak. On je u otvorenom pismu, među ostalim, naveo da ljekarska primanja, koja ne čine samo plate i koe cijenti, "donose većini ljekara izdašne iznose na mjesečnom nivou i to ne samo za hrvatske već i za uslove razvijenijih država".

On je upitao je li pravi motiv protesta želja Hrvatske ljekarske komore da proširi svoja ovlašćenja na odobravanje ljekarskih specijalizacija, a ne deklarisana borba za materijalna prava ljekara. Takođe im je poručio da smanje svoju članarinu u Komori ako im je stvarno stalo do materijalnih prava optužujući ih da su u vrijeme pandemije stajali sa strane i kritikovali protivepidemijske mjere vlade. Beta

23. mart - Pokušavju da spriječe iseljavanje ljekara podizanjem plata na 4 70 eura za specijaliste - Albanija

Vlada Albanije priprema plan za sprječavanje migracije mladih ljudi, posebno ljekara i medicinskih sestara. Država namjerava da im ponudi stambene kredite, kao i veće plate.

Plan je najavio premijer Edi Rama otvarajući novi dio državne bolnice u Tirani.

Prema njegovim riječima, kupovina kuće ili stana za mlade bračne parove, za zaposlene u zdravstvu, vojsci, policiji biće kreditirana „potpuno drugačije nego na bankarskom tržištu“.

Rama je rekao da migracija profesionalaca nije problem Albanije, dodajući da oni koji odlaze imaju dobru reputaciju i brzo se integrišu u evropske zdravstvene službe, poput brojnih primjera iz Njemačke.

-Ne možemo da nansiramo njemačku zdravstvenu službu. Ne možemo da prihvatimo da student medicine plaća 1/16 troškova studija, a da vlada plaća ostatak… a onda student kad dobije diplomu i ode u Njemačku ili negdje drugo – kazao je Rama.

Iako „nije moguće zaustaviti slobodno kretanje ili prisiliti

ljude da ostanu“, on je ipak dodao i da Vlada Albanije razrađuje planove prema kojima bi diplomci medicine morali da ostanu u zemlji određeni vremenski period.

Rama je rekao da će biti povećanja plata ljekara specijalista na 50.000 leka mjesečno (470 eura), s tim da bi oni koji obavljaju više intervencija, konsultacija i uopšte više posla mogli biti plaćeni i više.

- Za ovo ćemo, naravno, produžiti razgovor i sa rektoratom i sa akademskom zajednicom kako bi napravili najbolju moguću politiku - dodao je Rama.

- Od pada komunizma u Albaniji 1991. godine broj stanovnika opao je za preko 1,4 miliona, 700.000 ih napustilo zemlju u posljednjoj deceniji, a 32.000 uglavnom mladih tokom 2022. godine – istakao je Rama.

Masovni egzodus je teško pogodio tržište rada, uz značajan nedostatak radnika u ugostiteljstvu, turizmu, proizvodnji, ali i zdravstvenom sektoru. Tokom posljednje decenije, najmanje 3.500 zdravstvenih radnika, uključujući mnoge ljekare, iz Albanije je otišlo u Njemačku. Euractiv

24. mart - Prvi put su izvedeni zahvati biopsije tumora pomoću robotske ruke - Hrvatska

Moderna tehnologija nije zaobišla ni Hrvatsku pa tako iz KBC-a Sestre milosrdnice izvještavaju o zahvatima koje je izveo - robot.

Kako kažu, po prvi puta izvedeni su zahvati ablacije i biopsije tumora pomoću robotske ruke. Sve se napravilo na Kliničkom zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju na kojoj je načelnik Klinike dr sc Luka Novosel, subspecijalista intervencijske radiologije.

- Vještačka inteligencija uz asistenciju Micromate robotske ruke postavljene na CT uređaj omogućava da se sonda za toplinsko uništavanje tumora nakon početnog snimanja precizno pozicionira u tijelo. To predstavlja značajnu pomoć za preciznu navigaciju i do najteže dostupnih ili teško vidljivih, malih tumora uz značajno manju količinu zračenja za pacijenta. Sve navedeno ujedno i ubrzava samu proceduru zahvata - objašnjavaju u saopštenju. Dodaju da onkološka odjeljenja u svijetu to koriste već unazad tri godine, a odnedavno i veći onkološki centri u Evropi. Prepoznati kao centar izvrsnosti, ovom Odjeljenju intervencijske radiologije KBC-a osigurana je nova tehnologija kako bi imali sve mogućnosti i prednosti ovog sistema. Planirano je da se u budućnosti koristi kod većine onkoloških pacijenata. Danas.hr

45

25. mart – Najavljeni značajni projekti u zdravstvu

Srpske - BiH

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je da je ponosan što je tokom prvih 100 dana Vlade Srpske nabavljena HPV vakcina i nansiran program prenatalnih testova u Republici Srpskoj.

Šeranić je istakao da je Ministarstvo u tom periodu bilo vrlo aktivno i da su, u svrhu unaprjeđenja zdravstvenih usluga građanima Republike, donesena nova zakonska rješenja u oblasti zdravstva kao što su Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o zdravstvenom osiguranju Srpske.

On je rekao da je Vlada Srpske izdvojila dva miliona KM (oko milion eura) za nansiranje programa prenatalnih testova u ovoj godini.

Šeranić je naveo da je značajna aktivnost Ministarstva i nabavka HPV vakcina i početak vakcinacije protiv humanog papiloma virusa u Republici Srpskoj.

– To je jedna od aktivnosti na koju smo ponosni. I u budućnosti ćemo raditi preventivni program i preventivne aktivnosti – naglasio je Šeranić.

U prvih 100 dana rada Vlade Srpske, Šeranić je rekao da je realizovana i nabavka sanitetskih vozila i ultrazvučnih aparata za pojedine domove zdravlja u Republici.

– Sanitetska vozila smo doznačili već domovima zdravlja po cijeloj Republici Srpskoj.

Trenutno smo u završetku realizacije nabavke pet ultrazvučnih aparata koji će biti donirani domovima zdravlja koji su iskazali potrebu za tim aparatima – rekao je Šeranić.

Naglasio je da je najznačajnija aktivnost u prvih 100 dana rada Vlade Srpske, kada je riječ o ulaganjima u bolnički sektor, završetak procesa javne nabavke i potpisivanje ugovora za projekto-

krenuti pripremni radovi na tom objektu – naglasio je Šeranić. Na početku mandata aktuelne Vlade Srpske, dodao je Šeranić, dogovorene su i aktivnosti za završetak projekta nove bolnice u Doboju.

– Očekujem da će krajem septembra taj projekat biti gotov čime bi se stvorili uslovi da kroz dobijanje određenih tehničkih i upotrebnih dozvola već sa krajem godine pacijenti počnu koristiti sve smještajne kapacitete bolnice u Doboju – istakao je Šeranić. Srpskainfo

31. mart - Vitaminske infuzije mogu biti vrlo rizične - Srbija

Takozvane vitaminske infuzije u posljednje vrijeme sve su popularnije. Brojni in uenseri, pjevači i sportisti, prema njihovim riječima, koriste ih kako bi povratili energiju, nakon napornih radnih dana, unijeli određene vitamine i usporili starenje. - Medicina to kao takvo ne poznaje. Ne postoji u bilo kojoj medicinskoj knjizi de nicija menadžerske infuzije ili a er parti infuzija. Ako je osoba zdrava, mlada, sposobna da jede, može da žvaće, može da se naspava, može da odmori, ne vidim zašto to ne bi radila – kazala je dr Slavica Berar, specijalista Opšte medicine. Čak i kada govorimo o padu imuniteta, različitim virusima i prehladama, bez procjene i preporuke ljekara, korišćenje infuzija smatra se rizičnim odabirom oporavka.

-Čim prekidamo kontinuitet kože, prekidamo kontinuitet krvnog suda, znači da je to nešto što je agresivnije, što nije prirodno. Niz neželjenih dejstava i komplikacija je moguć. Najčešće su lokalne infekcije zbog nepravilnog primjenjivanja, nepravilnog plasiranja i može da se desi da se kroz krvni sud ubaci vazduh, bakterije, prljavština – upozorila je dr Berar.

Pored toga, doktorka Berar navodi da bez prethodnog

zbog potencijalnih osnovnih bolesti. Zato naizgled bezazleno

46

Fokusirani na njegu i ljepotu

kozmetičkih proizvoda, a obezbijediti široku dostupnost i popularnost na tržištu. Promovišući primjenu speci čne i visoko so sticirane njege, MAVALA u svojim naučnim laboratorijama u Ženevi danas sve više teži inovativnosti, ekološkoj osviješćenosti, prirodnosti i perfekciji u izradi svojih kozmetičkih proizvoda.

Mavalin portfolio obuhvata širok opseg kozmetičkih proizvoda: prvenstveno brigu o njezi i ljepoti noktiju, u kom dijelu je ovaj brend danas najrasprostranjeniji, brigu o njezi i ljepoti ruku, baziranu na primjeni inovativnih aktivnih sastojaka, brigu o njezi i ljepoti kože, o koži područja oko očiju i trepavicama, njezi stopala.

S namjerom da crnogorskom tržištu prezentuje ovako obimnu kozmetičku ponudu, gđa Doris Maut Bobilije, direktorica Mavale, boravila je u Podgorici 14-og marta i u okviru tročasovne prezentacije u hotelu Hilton ukazala na speci čnosti

generacija direktora Mavale u 6 decenija staroj porodičnoj rmi, gđa Maut Bobilije opisala je kako aktuelne trendove, tako i podsjetila na istorijat ove danas veoma uspješne rme.

Akcenat na prirodi Mavala je švajcarski kozmetički brend osnovan 1961. godine. Svi proizvodi su izrađeni sa ekološkom sviješću i sa najvišim standardima izrade, pri čemu je njega kože lica u centru, a bogat asortiman proizvoda posvećen je njezi noktiju, dlanova, stopala, kože oko očiju i tijela uopšte. Sigurnost, etika i izuzetnost, predstavljaju, kako je istakla gđa Maut Bobilije, važne Mavaline principe, a ovo je ujedno i brend koji se može priuštiti u smislu prilagođenosti cijene i kvaliteta. - Mavala ne želi da bude u kategoriji skupih i malo dostupnih proizvoda - naglašava s ovim u vezi gđa Maut Bobilije.

Efikasno,
bezbjedno i povoljno
47

Ekološka svijest

Dugoročno gledano, u Mavali se jako vodi računa o životnoj sredini. Naglašavajući da je ekosvjesnost vrlo prisutna, gđa Maut Bobilije objasnila je da se to prije svega odnosi na prilagođavanje uobičajenih tehnoloških procesa u proizvodnji kako bi oni bili ekološki prihvatljivi. O ovome se naročito vodi računa u procesu pakovanja, ali se jako vodi računa i o visokoprocentnoj zastupljenosti prirodnih sastojaka.

Bez lažnih obećanja

Mi smo mala kompanija koja se ne može osloniti na izuzetno skupe i velike kampanje, već se oslanjamo na lojalnost potrošača – kaže gđa Doris Maut Bobilije. Mavala, ipak, godišnje proda više od 12 miliona proizvoda, znači, kako je uporedila gđa Maut Bobilije znači da se svake 3 sekunde negdje u svijetu proda po jedan Mavalin proizvod. Brend je zastupljen u više od 100 zemalja, a 90% zaposlenih čine žene.

– Veoma je bitno to što su proizvodi dizajnirani sa akcentom na njezi, uključujući i mejk-ap – ističe gđa Maut Bobilije. Ne radi se ništa što bi forsiralo prodaju, već se strogo vodi računa o kvalitetu proizvoda, što dalje vodi sticanju lojalnosti klijenata, ali i prisustvu brojnih kopija ovog brenda na tržištu. – Naši proizvodi ne nude lažna obećanja, već rade ono što je obećano – istaknuto je ovom prilikom. Proizvod ne ide u prodaju ukoliko se ne dokaže njegovo dejstvo i dobra podnošljivost. Cilj je da se pojednostavi formulacija i da proizvod bude alergološki bezbjedan i bezbjedan po okruženje.

Nokti

Njega noktiju i briga o njihovoj ljepoti imaju, čini se, posebno mjesto u asortimanu Mavale. Do danas je razvijena veoma bogata paleta različitih lakova za nokte od oko 360, a njihov fond se dvaput godišnje dopunjava u svim zemljama. U ovoj liniji dostupno je više od 700 različitih proizvoda, a novi koncept njege, po objašnjenju gđe Maut Bobilije, podrazumijeva 3 kategorije: njega, piling i sjaj.

Posebnu vrijednost ovim proizvodima daje činjenica da se mogu koristiti i kao baza i kao sloj. Ujedno, neki od ovih proizvoda imaju višelinijsko dejstvo, što znači da utiču na to da se istovremeno restruktuira jako oštećen nokat, a ujedno i brine o njegovoj ljepoti. Ne isušuju kožu niti nokatnu ploču. Namijenjeni su svim kategorijama, pa ih pored djece, mogu koristiti i odrasli. Naravno, senzitivne grupe klijenata, npr. oni sa suvim noktima, mogu računati na preparate sa ureom, ili sličnim prilagođenim efektima, a oni se, nerijetko, moraju kombinovati sa posebnim tretmanima.

Pored velikog broja nijansi i modela, za ove proizvode je bitno da se razvijaju u vidu inovacija, pa je tako npr. na tržištu i novi proizvod u vidu olovke. Razvijena je, npr. i serum varijanta gorkog ukusa, pa je moguće koristiti ga u odvikavanju od navike grickanja noktiju. Proizvod iz 1962. godine 2021. je redizajniran silikonskim dodatkom koji ima svojstvo da ojača nokte. Postoje i brzosušeće formulacije, ali one nemaju mogućnost sjaja.

Ističući značaj što prirodnijeg sastava kozmetičkih proizvoda, gđa Maut Bobilije je objasnila da 72-85% sastojaka laka čine sirovine prirodnog porijekla i da je proizvod pogodan i za djecu od 3 godine. - Sadašnje formulacije su maksimalno sigurne u smislu sirovina. 85% sastojaka laka biljnog je porijekla, ali ima

nekoliko nijansi koje imaju malo veći procenat - objasnila je ona. Proteini, aminokiseline, prirodni pigmenti i slični prirodni sastojci čine njihov sastav. Organski silikon unapređuje kvalitet i otpornost noktiju, a dodatak silicijuma preporuka je za osobe koje su na terapiji. Proizvodi su zasnovani na dobrom odabiru što prirodnijih sredstava koja omogućavaju noktu da „diše”. Danas postoje lakovi koji su i vodopropusni, a bijeli čepić je, kako saznajemo ovom prilikom, prepoznatljiv znak za bio lakove.

Uz preporuke za nanošenje laka upućene manikirima, gđa Maut Bobilije objasnila je da se nanošenje laka mora vršiti u slojevima, te da, ukoliko se svi slojevi ne nanose, bez obzira na to što je lak suv, ispucaće. Lak na noktima se, saznajemo pritom, kompletno osuši tek za 24 sata. Ovi proizvodi, zahvaljujući dokazanom kvalitetu, bilježe izuzetnu postojanost na tržištu. Danas se u odnosu na tradicionalne modele formulacija odmaklo sa skoro 30 proizvoda, a ipak su i raniji modeli lakova za nokte jednako traženi.

Oči

U liniji proizvoda za lijep i njegovan izgled područja oko očiju Mavala je razvila spektar veoma širokog raspona. Tako su dostupna npr. sredstva za rast trepavica koja djeluju na svaku fazu rasta trepavica, ali i proizvodi iz linije mejk-apa za trepavice, za njegu kože, sa antiejdž efektom i sl. Kada su trepavice u pitanju, u Mavali se naglašava da je bitno da one budu i eksibilne i sjajne. U tom cilju preparati sadrže proteine svile, a četkice su uvijene. Inače, gđa Maut Bobilije podsjetila je da su 1979. godine prvi put lansirani modeli uvijene četkice, pa su mnogi brendovi prihvatili ovu Mavalinu ideju. Mavalini proizvodi su razmazive sjenke u vidu tečnosti i sa svilenkastim efektom, da bi se izbjeglo razlivanje sjenke, a ne u vidu olovaka ili sl. kako je uobičajeno.

Ruke, lice, tijelo

Još od 1966. radi se na liniji namijenjenoj za njegu ruku, pa je to sad posebna linija proizvoda koja podrazumijeva i njegu

48

i svakodnevne proizvode. Ona obuhvata dnevne kreme, proizvode za čišćenje kože ruku, za hidrataciju, regeneraciju, prebiotske kreme, aktivni gel, noćnu kremu, masku za rejuvenaciju, sve do pamučnih rukavica.

Njega kože lica bazirana je na hidrataciji, a Mavala je već 1966. godine postala pionir u uvođenju hijaluronske kiseline u sastav ovih proizvoda. Najnoviji proizvodi za njegu kože tijela imaju prebiotske osobine. On je dobra podloga za njegu kože cijelog tijela i ima 87% sirovina prirodnog porijekla.

Njega kože stopala, nadalje, uključuje aerosoli, gelove, emulzije, deozodoranse, stikove protiv znojenja i deformacija stopala. 25% uree omogućuje da u 7 dana imate regenerisanu kožu stopala. Ovo dokazuju testovi e kasnosti i pozitivna iskustva korisnika.1997. godine u Mavali se krenulo sa uidnom varijantom, kojoj je kasnije dodato hidratantno dejstvo i dejstvo hijaluronskom kiselinom.

2001. godine u Mavali se startovalo sa produkcijom u sferi njege kože lica i šminke za lice, da bi se 2016. promovisala

SWISS SKIN SOLUTION koja je spoj alpskog botaničkog blaga i naprednih dermatoloških naučnih tehnologija.

U Mavali se vjeruje u moć snage prirode, a posebno se imaju u vidu svojstva izuzetno otpornih biljaka čiji sastojci se eksploatišu u ovim proizvodima. Da bi se dobile adekvatne nijanse, miješaju se boje, a za podnošljivost nema kompromisa. Od botaničkog blaga često se koristi ekstrakt sljeza, bez šećera, sa mineralima, prirodnom alpskom vodom sa nadmorske visine od 1.800 m, sa destilatorom kojim se čuvaju bene ti proizvodi, a koriste se i laneno ulje, švajcarska kajsija i drugo alpsko bilje. U brendiranju proizvoda, pak, manje je zastupljen naučni princip, a više se ide na iskorišćavanje efekata poznatog alpskog bilja. Hijaluronska kiselina, sinhronizovani prolipidi koji prate bioritam kože, pojačivači sadržaja lipida, prolipidni buster, sastojci koji su agresivni koriste se u varijanti kapsuliranog oblika, sa laganim oslobađanjem. Mineral perlit ima posebnu vrijednost jer apsorbuje masnoću, ali ne dovodi do isušivanja kože, a dragocjena je i primjena matične ćelije alpskih ruža i esencijalnih ulja, npr. u formulacijama za čišćenje kože koje su izuzetno nježne.

Bezbjednost

Posebnu vrijednost u tehnologiji Mavaline proizvodnje ima bezbjednost proizvoda. Gđa Maut Bobilije kaže da su ovi proizvodi usaglašeni sa svim regulativama i striktno ih poštuju. Po regulativi EU podrazumijeva se, npr., da nema testiranja na životinjama, a potencira se i ekološka odgovornost.

Jako je važno i da se koristi manje alternativnih sastojaka, konzervanasa, a više higijenskih i prirodnih sastojaka. Radi se na pojednostavljenju uputstava za upotrebu, pa su ona dostupna na samoj ambalaži proizvoda. Biljni ekstrakti su sa veoma svedenim efektom dejstva, a mirisna komponenta je jedinstvena za cijelu liniju. Boje su veoma ne, nježne i vrlo se lako razmazuju, pa se, kada su u pitanju proizvodi za njegu kože, mogu koristiti i za područje oko očiju.

Protiv starenja

Mavala, naravno nudi i program za borbu protiv bora, tamnih eka i drugih znakova starenja kože, kao i njihovu prevenciju. Izloženost suncu, stres, zagađenja, izloženost duvanskom dimu i slični uticaji ometaju normalan balans kože i štete joj.

Zaštitna linija proizvoda svedena je na dnevnu kremu i serum za dan i 1 za noć za eliminaciju toksina i jačanje kože. Cilj je da se podstakne obnavljanje ćelija, jačanje barijere kože i ovdje dolaze do izražaja efekti matičnih ćelija alpske ruže, a ulje lanenog sjemena autohtone sorte švajcarskih alpi koje se dobija postupkom hladnog cijeđenja utiče na obnavljanje lipidnog statusa i vlažnosti kože, dobijanje sjaja, mekoće i ima antiejdž dejstvo.

Tokom dana se koža brani, a tokom noći je uključen proces obnavljanja.

Linija namijenjena svima uključuje hijaluronsku kiselinu sa tri molekulske mase čija kombinacija utiče na hidrataciju kože. U pitanju su serum, pojačivač hidratacije, dnevna krema i noćna. Sasvim nov proizvod je sniježna maska, kao brzi hidratator kože. Ona, kako je objašnjeno ovom prilikom, pojačava prirodnu barijeru kože, uz gel apsorbujući efekat i efekat svježine koji traje nekoliko sati. Takođe, dostupna je i poluhidratantna maska za noć, koja je ocijenjena maksimalnom ocjenom.

Antiejdž proizvodi obuhvataju i kompleks: serum, dnevni kremu, mist varijantu i eksfolijator kože. Osnova je autohtona kajsija, a eksfolijatori su antioksidansi, vitamin C, koji oksidira, hidrira, štiti kožu i čini je prozračnom. Karakteristična je stabilnost i lagano oslobađanje u kožu, a maska iz ove linije ne mora da se uklanja nakon primjene.

Mist je energizer kože namijenjen za bilo koje doba dana. Može da posluži i za ksiranje šminke. Perlit je njegov važan sastojak, a on utiče na upijanje masti bez isušivanja kože, jačanje teksture kože i njenu normalizaciju. Maska od 15 minuta utiče na čišćenje kože i blago stezanje pora. Dostupna je i u tečnom obliku, otpušava i ne isušuje pore.

Linija za čišćenje kože namijenjena je za kožu oštećenu pretjeranim čišćenjem, a način čišćenja kože mora biti prilagođen koži, s ciljem da se očuva hidrolipidni status. Aloe vera je njen važan sastojak, a u ovu svrhu dostupna su tri proizvoda: losion, mlijeko i micelarna voda, koja je nježni čistač.

Mavala raspolaže paletom od 22 proizvoda za njegu kože lica. Ipak, vrlo je važno shvatiti da se tokom godine, kao i u vezi sa starenjem, mijenjaju i potrebe kože, pa treba biti vješt u prepoznavanju trenutnih potreba kože. Svi gelovi i kreme iz ove linije mogu se koristiti i za područje oko očiju.

Mavalina linija za profesionalnu njegu kože u salonima obuhvata: piling, masažni set, maske, sredstva za čišćenje kože, za regulaciju različitih problema kože, eksfolijante. Namijenjena je za tri vremenska okvira: 45 min, 1 sat i 1,5 sat, sa protokolima koji se odnose na primjenu i masažu.

Brojne su potvrde kvaliteta ovog brenda. U UK su 2021. posebnu nagradu dobila Mavalina sredstva za čišćenje, u Australiji je nagrađen najbolji novi prirodni proizvod za njegu kože, a tu su i priznanja za kvalitet antiejdž programa, za sniježnu masku.

U cilju što boljeg animiranja kupaca omogućena je poklonkupovina nekih proizvoda, a na maloprodajnim mjestima može se raditi i prezentacija proizvoda. Posljednjih godina u Mavali su veoma posvećeni misiji Ružičasti oktobar, a koliko je to za ovu rmu važno govori i podatak da se već počelo raditi na kampanji za 2023. Kupovinom proizvoda daje se doprinos udruženjima koja se bore protiv ove opasnosti, a e kasnost, kvalitet i prihvatljivost cijene prioriteti su ovog brenda.

Anita Đurović 49

Institut za ljekove i medicinska sredstva u saradnji sa ekspertima Evropske komisije implementira najviše standarde

U Institutu za ljekove i medicinska sredstva sprovodi se ekspertska misija usmjerena na implementaciju standarda i smjernica Evropske unije u postupku odobravanja i uvoza veterinarskih ljekova za tržište Crne Gore, a u cilju obezbjeđivanja kvalitetnih, bezbjednih i e kasnih ljekova za životinje.

Eksperti Evropske komisije dr sc. vet. med. Paolo Pasquali, ekspert za javno zdravlje iz italijanskog Instituta za javno zdravlje i prof. dr Massimo Giangaspero sa Fakulteta veterinarske medicine Univerziteta u Teramu, Italija, podijeliće svoje znanje i dugogodišnje iskustvo sa ekspertima crnogorskog Instituta u cilju unapređenja sopstvenih kapaciteta u procjeni dokumentacije za odobravanje i uvoz veterinarskih ljekova. Naime, u skladu sa svojom misijom, Institut teži da zaštiti zdravlje ljudi i životinja promocijom racionalne upotrebe ljekova, te da podrži razvoj farmaceutskog sektora kako bi stvorio uslove za veću dostupnost različitih veterinarskih ljekova, poštujući životinje, prirodu i njihovu interakciju sa čovjekom.

Na ovaj način Institut za ljekove i medicinska sredstva u fokus svog djelovanja stavlja i zdravlje i dobrobit životinja, a

imajući u vidu njegov izuzetan značaj i uticaj koji ima na javno zdravlje u cjelini.

,,Uticaj bolesti životinja i mjera potrebnih za njihovo suzbijanje može biti poguban za pojedinačne životinje, populacije životinja, vlasnike životinja i privredu. Bolesti životinja koje su prenosive na ljude isto tako mogu značajno uticati na javno zdravlje. Stoga moramo imati na raspolaganju dovoljno kvalitetnih i e kasnih veterinarskih ljekova kako bi se osigurali visoki standardi zdravlja životinja i javnog zdravlja i razvoj sektora poljoprivrede i veterine“ – poručuju iz Instituta za ljekove i medicinska sredstva. Navedeni projekat je samo jedan od strateških koraka u unapređenju polja veterinarskih ljekova, te iz Instituta za ljekove i medicinska sredstva očekuju sprovođenje daljih koraka kroz opsežnije aktivnosti koje omogućavaju Evropska komisija i Evropska agencija za ljekove, duboko svjesni činjenice da čuvajući zdravlje životinja čuvamo zdravlje ljudi i životnu sredinu.

CInMED 50

Evropska komisija podržala CInMED da postane član Međunarodnog foruma regulatora medicinskih sredstava

Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CInMED) nastavlja da proširuje mrežu svojih međunarodnih partnera i na polju medicinskih sredstava. Na poziv Evropske komisije, direktorica CInMED-a doc. dr Snežana Mugoša i zamjenica direktora mr Mira Kontić prisustvovale su zvaničnom sastanku Međunarodnog foruma regulatora medicinskih sredstava (International Medical Devices Regulators Forum, IMDRF), koji je održan u Briselu 27. i 28. marta.

IMDRF je međunarodna organizacija regulatora medicinskih sredstava udruženih u cilju stvaranja jakog i jedinstvenog regulatornog okvira i promocije e kasnih modela za odgovor na rastuće izazove radi zaštite javnog zdravlja i bezbjednosti pacijenata. Pored najviših predstavnika Evropske komisije, sastanku ovog izuzetno značajnog internacionalnog udruženja prisustvovali su predstavnici svih država članica IMDRF, odnosno najuticajnijih evropskih i svjetskih regulatora, kao što su agencije za ljekove SAD, Brazila, Kanade, Velike Britanije, Japana, Kine, Australije itd. Predstavnice CInMED-a ovu priliku su iskoristile da ostvare značajne kontakte i razmijene mišljenja po pitanju daljeg razvojnog puta CInMED-a. Nakon razgovora na najvišem nivou, uslijedio je poziv predsjedavajućeg IMDRF, dr Andrzej Rysa, da Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore postane punopravni član porodice međunarodnih regulatora na polju medicinskih sredstava. Predstavnice CInMED-a izrazile su zahvalnost na pozivu i istakle da će preduzeti potrebne korake radi što skorijeg sticanja članstva u ovoj međunarodnoj organizaciji. Na ovaj način CInMED će imati priliku da doprinese i utiče na regulativu i harmonizaciju standarda u ovoj oblasti na internacionalnom nivou.

Saradnja regulatornih institucija i predstavnika proizvođača i distributera medicinskih sredstava kroz IMDRF omogućava

sagledavanje razvoja, serti kacije i praćenja medicinskih sredstava sa globalnog aspekta, kao i unapređenje regulatornog odgovora na izazove koje sa sobom donose inovacije i nove tehnologije. ,,Dostignuća na polju medicinskih sredstava, odnosno uvođenje izuzetno so sticiranih novih tehnologija u liječenje najkompleksnijih oboljenja zaista pomjera granice konvencionalne medicine. Stoga moramo širiti svoje vidike i biti spremni za budućnost koju sa sobom donosi naučno-tehnološki razvoj, ali i uvoditi mjere koje obezbjeđuju najviši standard zaštite naših pacijenata”, istakla je direktorica CInMED-a, doc. dr Mugoša.

CInMED 51

U Ulcinju otvorena

renovirana jedinica Hitne medicinske pomoći

Renovirana jedinica Hitne medicinske pomoći u Ulcinju svečano je otvorena

31. marta u okviru obilježavanja Dana opštine Ulcinj

Događaju su prisustvovali premijer Dritan Abazović i ministar zdravlja Dragoslav Šćekić, sa saradnicima, predsjednik Opštine Ulcinj Omer Barjaktari, direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Vuk Ninković, predstavnici Doma zdravlja Ulcinj...

Premijer Abazović kazao je da mu pričinjava veliko zadovoljstvo što su radovi završeni na vrijeme i što je još jedno obećanje koje je dala Vlada Crne Gore ispunjeno.

„Zahvalan sam svima koji su to pomogli – Opštini Ulcinj, dijaspori, Vladi... Investiranje u zdravstvo za vrijeme mandata gospodina Šćekića je toliko intenzivno da lično ne mogu da prisustvujem svim događajima. Jedanaest jedinica hitnih medicinskih pomoći će se u vrlo kratkom periodu renovirati širom Crne Gore. Za Ulcinj to ima poseban značaj, jer nas čeka rekordna turistička sezona. Moje je samo da poželim ljudima koji vanserijskim naporima rade u HMP Ulcinj i u Domu zdravlja da im sezona prođe sa što manje posla, da ne bude gužvi i i velikih problema, ali da bude zadovoljnih pacijenata. Ovo je lijep trenutak za Crnu Goru i Ulcinj“, kazao je Abazović.

Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić istakao je da je u pitanju šesti rekonstruisan i savremeno opremljen objekat Hitne

pomoći u posljednjih godinu i po dana.

„Za sve infrastrukturne projekte, opremu i obnavljanje voznog parka Zavoda za hitnu medicinsku pomoć sredstva su izdvojena iz državnog budžeta, sredstava lokalnih samouprava, ali i donacija. Ukupno je u ovu svrhu utrošeno preko 1,2 miliona eura“, kazao je ministar Šćekić.

Predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari naveo je da ga raduje činjenica da Vlada Crne Gore i resorno ministarstvo pokazuju da su okrenuti Ulcinju.

„Ovo nije jedina investicija u zdravstveni sistem Ulcinja. Nakon ovoga, slijedi adaptacija Doma zdravlja, a Ulcinj kao turistička destinacija treba bolju i zdravstvenu infrastrukturu. Drago mi je da je pomogla naša dijaspora i na tome se zahvaljujem. Drago mi je da smo i kao Opština bili u mogućnosti da pomognemo da se ova investicija realizuje“, kazao je Bajraktari.

U sklopu programa obilježavanja Dana opštine Ulcinj danas će biti postavljen i kamen temeljac za izgradnju sistema vodosnabdijevanja i odvođenje otpadnih voda, projekta vrijednog preko 20 miliona eura.

Sonja Jovanović, Primorski.me

53

Šta sve (ne) znamo o matičnoj mliječi

Da biste bili sigurni u odabir kvalitetne matične mliječi, na pakovanju proizvoda treba provjeriti u kojem je ona obliku, te koliki je u njoj udio 10-HDA kiseline.

Vitarojal matična mliječ – prva je matična mliječ na tržištu čiji je kvalitet provjeren u saradnji s Farmaceutsko-biohemijskim fakultetom.

Matična mliječ je jedan od najcjenjenijih pčelinjih proizvoda, vrlo složene strukture. To je viskozna materija koju proizvode mandibularne i hipofaringealne žlijezde mladih pčela radilica, a neophodna je za ishranu i uzgoj legla i matica. Koristila se još u starom Egiptu kao dodatak prehrani, a danas je interes za matičnu mliječ u stalnom porastu. Koristi se u farmaceutskoj, kozmetičkoj i prehrambenoj industriji.

Hemijski sastav matične mliječi varira ovisno o regionalnim, sezonskim i klimatskim uvjetima okoline, ali i o rasi i genetici pčela, načinu berbe i starosti pčelinjih ličinki. Čuvanje ima važnu ulogu u očuvanju njezinih ključnih komponenti kao što su 10-hidroksi-2-decenska kiselina (10-HDA) i proteini. Lipidi se uglavnom sastoje od masnih kiselina srednjeg lanca, koje sadrže 8-12 ugljenikovih atoma hidroksilnih ili dikarboksilnih kiselina. Najvažniji lipid matične mliječi je 10-HDA, koji se može koristiti za procjenu kvaliteta matične mliječi. Sadržaj lipida s vremenom se smanjuje zbog oksidacije, dok se sadržaj proteina povećava. Zbog svoje velike osjetljivosti na svjetlo, temperaturu i kiseonik, svježa matična mliječ pohranjuje se u zamrzivače, u tamne bočice. Ipak, literatura navodi da je najbolji oblik čuvanja matične mliječi obrada postupkom lio lizacije, koji omogućava pohranu dobijenog lio lizata na sobnim temperaturama, uz očuvanje svih biološki aktivnih komponenata.

Matična mliječ sadrži osam od devet esencijalnih aminokiselina, među kojima najveću koncentraciju imaju lizin, prolin i glutamin. Glavni minerali su kalijum, natrijum, cink, bakar, željezo i kalcijum. Glavni vitamini su pantotenska kiselina (B5), niacin (B3), piridoksin (B6), vitamin E, ribo avin (B2), tiamin (B1) i askorbinska kiselina (vitamin C). Prisutni su i drugi vitamini, ali u manjoj koncentraciji. Glavni šećeri prisutni u matičnoj mliječi sastoje se od fruktoze i glukoze u omjeru sličnom kao u medu. Farmakološki učinak 10-HDA obuhvata imunomodulacijski učinak, uticaj na reproduktivni i kardiovaskularni, središnji i vegetativni živčani sistem. Ona takođe ima antioksidativni, antibakterijski, antivirusni i antifungalni učinak te djelovanje protiv starenja. Tokom starenja dolazi do narušavanja homeostaze nakupljanjem reaktivnih vrsta kiseonika i posljedično oštećenja DNA, bjelančevina i lipida, a dostupna znanstvena literatura navodi da matična mliječ u prisutnosti askorbinske kiseline potiče sintezu kolagena, glavnog proteina vezivnog tkiva. Upravo takva kombinacija (matična mliječ i vitamin C) sastavni su dio proizvoda Vitarojal linije. Osim navedenih bene ta dostupni su radovi koji potvrđuju pozitivan uticaj matične mliječi na osobe oboljele od bolesti COVID-19, posebno u fazi oporavka, kao i na sprječavanje razvitka bolesti jačanjem imunološkog sistema.

Današnje farmaceutsko tržište ima niz problema zbog rezistencije mikroorganizama na antibiotike, pa se javlja potreba za razvojem novih vrsta antibiotika. Mnoge studije dokazale su antibakterijsko i antifungalno djelovanje matične mliječi koje je povezano s količinom 10-HDA. Ispitivanja u in vitro uslovima navode da trans-2-oktenoična kiselina i 10-HDA sudjeluju u kontroli krvnog pritiska zbog čega im se pripisuje antihipertenzivni učinak. Velik uticaj ima i na reproduktivni sistem muškaraca povećanjem ukupnog broja sprematozoida, broj živih spermatozoida i nivoa testosterona.

Općenito matična mliječ pozitivno djeluje na pacijente koji boluju od bolesti disajnog sistema i dijabetesa, a pozitivni učinci potvrđeni su i na opšte stanje mladih sportista i kod oporavka nakon teških bolesti. Sve više se ispituje učinak na dojenčad s nutritivnim nedostacima.

54
Martin Lalić, mag. pharm

Strant M. i saradnici (2019) dali su preporuke za doziranje matične mliječi za različite dobne skupine:

Šta je važno kod matične mliječi i kako možemo provjeriti kvalitet?

Apipharma je prva hrvatska kompanija koja je uvela rutinsku kontrolu kvaliteta matične mliječi u proizvodnji, te je u saradnji s Farmaceutsko-biokemijskim fakultetom razvila metodu za rutinsku analizu.

Vitarojal Classic

Vitarojal Forte

Vitarojal Vital Vitarojal Junior Vitarojal Baby Vitarojal 1.500 mg

Vitarojal matična mliječ – prva matična mliječ kvaliteta provjerenog u saradnji s Farmaceutsko-biokemijskim fakultetom!

Svježa ili liofilizirana matična mliječ?

Lio lizirani oblik matične mliječi stabilniji je, pa time i učinkovitiji oblik od svježe matične mliječi!

55

Neuropsihijatrijski aspekt post-COVID-19 sindroma: Klinička zapažanja i rezultati istraživanja

Selman Repišti, MA psihologije Primijenjena psihologija, Fakultet Primijenjene nauke, Univerzitet Donja Gorica

Nakon poboljšanja cjelokupne situacije u vezi sa širenjem i posljedicama SARS-COV-2 virusa, suočili smo se sa novim problemom – pojavom tzv. post-COVID-19 sindroma poznatog i kao produženi COVID-19. Naime, nakon što su se pacijenti oporavili, određeni simptomi, u prvom redu kardiovaskularne, respiratorne i neuropsihijatrijske prirode, nastavili su perzistirati, bilo u manjoj ili većoj mjeri. U ovom članku bavićemo se neuropsihološkim i psihijatrijskim simptomima koji se mogu javiti tokom pomenutog sindroma.

Post-COVID-19 sindrom – neuropsihološki i psihijatrijski simptomi

Kliničari širom svijeta, kao i naši kliničari su primijetili da se kod nekih pacijenata javlja problem za koji je u anglosaksonskoj literaturi skovana sintagma cognitive fog ili brain fog. Ova sintagma može se prevesti kao kognitivna magla ili sumaglica, a odnosi se na probleme sa kognitivnim funkcijama poput de cita pamćenja, koncentracije i pažnje. Tako osoba uviđa da njene saznajne funkcije nisu na onom nivou na kojem su bile prije bolesti izazvane pomenutim virusom.

Takođe je primijećeno da kod pacijenata opstaje osjećaj umora, odnosno pad zičke ali i psihičke energije. Uočene su i češće promjene raspoloženja, a u vezi sa tim i simptomi depresije.

Prof. dr Lidija Injac Stevović Spec. psihijatrije Medicinski fakultet, Univerzitet Crne Gore i Klinika za psihijatriju, Klinički centar Crne Gore

Istraživanja provedena u svijetu ukazuju na to da problemi sa mentalnim zdravljem mogu trajati i do godinu dana nakon što je osoba bila izliječena od glavnih posljedica pomenutog virusa. Dakle, jedan klaster simptoma u okviru post-COVID-19 sindroma manifestuje se u vidu poteškoća u kognitivnom, emocionalnom i bihejvioralnom domenu. Za više detalja vidjeti npr. članak čiji su autori Matsumoto i saradnici, publikovan 2022. godine u prestižnom časopisu BMC Psychiatry.

Studija koju su sproveli crnogorski istraživači

Krajem 2021. godine, Lidija Injac Stevović, Selman Repišti i Tamara Radojičić sproveli su inicijalnu onlajn studiju o post-COVID-19 sindromu. Pomenuti istraživači su, na osnovu vlastitog kliničkog iskustva, iskustava stručnjaka i istraživanjima u drugim dijelovima svijeta, napravili jedan psihološki instrument (skalu procjene) koji je sadržao 15 tvrdnji (stavki). Na skali od 0 do 4, učesnici istraživanja trebali su da procijene intenzitet 15 ponuđenih simptoma, pri čemu je 0 značila odsustvo odgovarajućeg simptoma, a 4 njegov veoma visok intenzitet. Budući da je studija bila incijalna, odnosno preliminarna, uzorak je brojio nešto više od 50 ispitanika. Ovo istraživanje sprovedeno je u zemljama Balkana i među našom dijasporom.

Rezultati su ukazali na to da su najčešći simptomi uključivali

56

gubitak energije (osjećaj umora), te anksioznost i osjećaj straha. Najmanje zastupljeni bili su sljedeći simptomi: suicidalne misli, dezorijentacija/konfuzija, osjećaj bespomoćnosti i gubitak strpljenja (''kratak tilj'').

Simptomi čiji je intenzitet bio najviši bili su: gubitak energije, anksioznost i poteškoće u obavljanju aktivnosti koje zahtijevaju vještinu multitaskinga (obavljanja više aktivnosti u isto vrijeme, paralelno). Najniži intenzitet imali su simptomi koji uključuju suicidalne misli, dezorijentaciju/ konfuziju i osjećaj bespomoćnosti.

Generalno gledano, simptomi su bili blagi do umjereni, ali je njihov prosječan broj na nivou cijelog uzorka bio devet od mogućih 15.

Pored toga, korišteni instrument (Skala neuropsiholoških i psihijatrijskih simptoma post-COVID-19 sindroma) pokazala se kao pouzdan (precizan) i validan (valjan) instrument koji se može koristiti kako za potrebe istraživanja tako i u kliničkom radu, odnosno procjeni. Inače, članak je objavljen u domaćem časopisu Savremena psihijatrija i medicina (SPIM), koje izdaje Udruženje psihijatara Crne Gore (UPCG). Prije njega, publikovan

je i članak u kome je detaljno opisana konstrukcija pomenute skale, kao i pilot istraživanje sprovedeno prije inicijalne studije.

Zaključak

Pojava i širenje SARS-COV-2 povezani su sa mnogim negativnim posljedicama, kako zdravstvenog, tako i socioekonomskog karaktera. Ovakva globalna situacija opstaje, doduše u manjem obimu, i usljed pojave produženog COVID-a. Ono što istraživači mogu uraditi jeste da doprinesu opisu ovog sindroma te osvjetljavanju njegovih uzroka – u našem slučaju sa aspekta psihijatrije i neuropsihologije, npr. da li je osoba i prije infekcije koronavirusom pokazivala određene znake ili simptome mentalnih poremećaja. Takođe, istraživači mogu ispitati zastupljenost različitih simptoma, koristeći u tom poduhvatu kvalitetne, psihometrijski provjerene instrumente. S druge strane, kliničari bi procjenjivali postojanje i intenzitet simptoma, te određivali adekvatan tretman. Za kraj, treba istaći značaj i potencijal sprege kliničke prakse i istraživačkih poduhvata, što je, uostalom, preporuka za sve oblasti u kojima djelujemo.

Literatura:

Matsumoto, K., Hamatani, S., Shimizu, E., Kall, A., & Andersson, G. (2022). Impact of post-COVID conditions on mental health: a cross-sectional study in Japan and Sweden. BMC Psychiatry, 22, 237.

Repišti, S., Injac Stevović, L., & Radojičić, T. (2021). Preliminary validation of Scale of Neurological and Psychiatric Symptoms within post-COVID-19 syndrome with initial ndings. Savremena psihijatrija i medicina [Contemporary Psychiatry & Medicine], 3(2), 2-18.

Repišti, S., Injac Stevović, L., & Radojičić, T. (2021). Scale of Neurological and Psychiatric Symptoms within the post-COVID-19 syndrome: A pilot study. Savremena psihijatrija i medicina [Contemporary Psychiatry & Medicine], 3(1), 46-55.

57

PROFESIONALNE BOLESTI

Profesionalna bolest predstavlja patološko stanje nastalo u vezi sa redovnim zanimanjem oboljelog. To je oštećenje zdravlja koje nastaje zbog uticaja procesa i uslova rada na radnika koji obavlja taj posao. Profesionalne bolesti se de nišu i kao posljedica trajnog, uzastopnog i višekratnog djelovanja uzročnika iz procesa rada. To su oštećenja različitih neposrednih uzroka nastanka, različitih organa i sistema u organizmu, ali im je zajednička karakteristika povezanost sa radom. Pravilnikom je utvrđeno 56 bolesti koje mogu – pod određenim, takođe propisanim uslovima, da se priznaju kao profesionalna bolest. To su oboljenja koja se nalaze na tzv. Listi profesionalnih bolesti.

Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju Crne Gore: „Profsionalne bolesti..., jesu određene bolesti nastale u toku osiguranja, prouzrokovane dužim neposrednim uticajem procesa i uslova rada na radnim mjestima, odnosno poslovima koje je osiguranik obavljao. Profesionalne bolesti, radna mjesta, odnosno poslovi na kojima se te bolesti pojavljuju i uslove pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima (...) utvrđuje organ državne uprave nadležan za poslove penzijskog i invalidskog osiguranja, po prethodno pribavljenom mišljenju organa državne uprave nadležnog za poslove zdravlja.“ Osim ovog zakona, u Crnoj Gori, oblast profesionalnih bolesti je donekle regulisana Zakonom o zaštiti i zdravlju na radu, Zakonom o radu, Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju, Pravilnikom o sadržaju mjera speci čne zdravstvene zaštite zaposlenih i Pravilnikom o utvrđivanju profesionalnih bolesti. Ovim posljednjim se utvrđuju

profesionalne bolesti, radna mjesta, odnosno poslovi na kojima se te bolesti pojavljuju i uslovi pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima. Nažalost, nigdje nije de nisana ustanova koja je nadležna za utvrđivanje profesionalnog oboljenja.

To u stvari pripada djelokrugu medicine rada, koja je kod nas tokom prethodnih petnaestak godina gotovo marginalizovana. Jedan od razloga je uvođenje projekta timova izabranih doktora, kada su specijalisti medicine rada ostali da pružaju usluge u okviru javnog vida zdravstvenog osiguranja (koje se plaćaju), a izabrani doktori usluge iz obaveznog vida zdravstvenog osiguranja. Tom prilikom je, zbog nedostatka kadra (ljekara), veliki broj specijalista medicine rada imenovan za izabranog doktora. Istovremeno su neke od usluga koje su do tog momenta pripadale specijalistima medicine rada, postale ingerencija izabranih doktora kao na primjer: utvrđivanje potrebe za privremenom spriječenošću za rad, obrada i upućivanje pacijenata pred IPK radi utvrđivanja stepena tjelesnog oštećenja, tuđe pomoći i njege i ocjene radne sposobnosti, prijava povreda na radu kao i prijava profesionalnih bolesti.

Trebalo bi da specijalista medicine rada, poznavajući uslove i zahtjeve radnog mjesta i štetnosti kojima je radnik izložen dok obavlja svoj posao, utvrđuje da li je patološko stanje nastalo u vezi sa radom. Profesionalnim štetnostima smatramo sve činioce kojima je radnik izložen tokom obavljanja svog posla, a koji mogu uticati na njegovo zdravlje ( zičke, hemijske, biološke...). Profesionalna oštećenja nastaju kada štetnosti, prisutne u dovoljnoj

58
U susret Svjetskom danu bezbjednosti i zdravlja na radu

količini, obimu i intenzitetu, djeluju na takav način i toliko dugo da mogu izazvati prolazno ili trajno oštećenje organizma. Ukoliko su zahtjevi na radu strožiji (prekovremeni rad, prekomjeran intenzitet rada, preopterećenost pojedinih organa, rad u prinudnom položaju tijela), uz lošije uslove (neadekvatna osvijetljenost, ventilacija, manja kubatura vazduha od propisane u radnom prostoru), i ukoliko radnik veliki dio svog radnog vremena radi u takvim uslovima, to je i vjerovatnoća za nastanak patološkog stanja veća. Tako da dokazivanje uzročne povezanosti hroničnog patološkog stanja sa radom nije jednostavno, već zahtijeva kompleksan pristup. Potrebno je uzeti iscrpnu i opširnu radnu anamnezu, dobro razmotriti tehnološki proces, monitoring koncentracija štetnosti, korišćenje zaštitnih sredstava, higijenske uslove na radu. Poželjno je dijagnostičkim postupcima otkriti oštećenja u što ranijoj fazi bolesti, kako bi se omogućio prekid daljeg izlaganja organizma dejstvu profsionalnih štetnosti, blagovremeno liječenje i oporavak zaposlenog. Ciljanim dokazivanjem prisustva biomarkera ekspozicije (speci čne promjene u organizmu koje dokazuju prisustvo ili dejstvo noksi) i biomarkera efekta (rani štetni efekti prouzrokovani djelovanjem profesionalne štetnosti) potvrđuje se postojanje profesionalnih štetnosti i utvrđuje profesionalna etiologija oštećenja. Nakon toga je potrebno isključiti sve druge etiološke faktore koji mogu dovesti do takvih oštećenja organa i sistema i tek potom postaviti konačnu dijagnozu profesionalne bolesti. Terapija podrazumijeva momentalni prekid izlaganja štetnim faktorima iz radne sredine i eventualno, ubrzano odstranjivanje uzročnika iz organizma (gdje je to moguće). Nakon liječenja i oporavka vrši se, naknadno, ocjena radne sposobnosti i odlučuje da li se zaposleni može vratiti na radno mjesto i poslije koliko vremena.

Profesionalne bolesti zbog štetnih posljedica na zdravlje radnika, na njegovu porodicu kao i na proces rada, imaju društveni i pravni značaj.

Radnik u zavisnosti od uznapredovalosti bolesti može imati lakše ili teže bolesno stanje, privremenu nesposobnost za rad, profesionalno oboljenje mu može umanjiti radnu sposobnost, čak trajno, ili dovesti do potpunog gubitka radne sposobnosti. Dalje, profesionalno oboljenje može dovesti do određenog stepena tjelesnog oštećenja ili, u najgorem slučaju, do smrti.

Porodica zaposlenog trpi zajedno sa svojim oboljelim članom, pružajući mu posebnu pažnju, tretman i njegu. To može u značajnoj mjeri dovesti do remećenja porodičnih obaveza, aktivnosti, privređivanja, kao i zarade.

Pored svega gore navedenog, štetne posljedice zbog pojave profesionalne bolesti zaposlenog ima i rma zbog poremećaja u samom procesu rada kao i povećanih troškova. Prije svega, potrebno je naći adekvatnu zamjenu za radnika koji je spriječen za rad. Dalje, poslodavac je u obavezi da plati nadoknadu za privremenu spriječenost za rad oboljelom (u visini 100% zarade), ima dodatni trošak zbog plaćanja novog radnika na zamjeni, a pogotovu u slučaju gubitka radne sposobnosti ili smrti. Naime, osiguranik kod koga se utvrdi profesionalno oboljenje ima pravo na nadoknadu štete – materijalne i nematerijalne. Materijalna šteta podrazumijeva izgubljenu zaradu, troškove liječenja i rehabilitacije, troškove zbog gubitka radne sposobnosti i gubitka mogućnosti daljeg razvoja i napredovanja u karijeri, eventualno sahrane. Nematerijalna šteta se odnosi na pretrpljen zički i duševni bol, tešku invalidnost, pretrpljeni strah, gubitak bliske osobe.

Međutim, kod nas je već duže vrijeme ova oblast neregulisana. Ukoliko zaposleni oboli od oboljenja koje se nalazi na Listi profesionalnih bolesti, radeći na radnom mjestu i u uslovima pod kojima se ta bolest može smatrati profesionalnom, on će vrlo teško moći da dobije potvrdu o tome. Tako da uprkos hendikepu zbog oštećenja zdravlja, neće moći da ostvari nikakav bene t koji mu sleduje po tom osnovu. Naime, kao što je već navedeno, nedostaje nam zakonska regulativa u pogledu de nisanja ustanove koja bi bila nadležna da veri kuje postojanje profesionalne bolesti. Zbog toga je neophodno u što kraćem roku formirati stručno tijelo nadležno za unaprjeđenje oblasti medicine rada (odavno planirano osnivanje Zavoda za medicinu rada), i de nisati pravilnike za unaprjeđenje rada specijaliste medicine rada. Time bismo prije svega dali akcenat na prevenciju, a uvijek je, kako kaže narodna poslovica „bolje spriječiti nego liječiti“. Stvorili bi se uslovi za rano otkrivanje, dijagnostikovanje i liječenje, potvrđivanje i prijavljivanje profesionalnih bolesti. Iako statistika ne pokazuje, ne znači da nema profesionalnih bolesti, već da nemamo prave podatke.

59

Sagorijevanje na poslu kod fizioterapeuta

Krsto Kovačević, doktor zdravstvenih nauka

Izgaranje je sindrom emocionalne iscrpljenosti, depersonalizacije i smanjenog osjećaja ličnog postignuća. Fizioterapeuti i radni terapeuti, kao i ostali zdravstveni radnici, su izloženi velikom riziku od sindroma izgaranja zbog prirode posla. Svakodnevno su u kontaktu s zičkim i psihičkim bolovima svojih pacijenata dok se suočavaju s raznim stanjima invalidnosti. Sindrom sagorijevanja se smatra profesionalnom bolešću, a pogađa 13-27% aktivnog stanovništva u višestrukim sektorima zanimanja modernog svijeta. Za razliku od zaposlenih u drugim sektorima javnih službi, oni u zdravstvenom sektoru su češće izloženi sindromu sagorijevanja. Uzrok visoke učestalosti sagorijevanja vezan je kako za pojavu brojnih, uzastopnih i prečestih sistemskih promjena u zdravstvenom sektoru, tako i za speci čnost profesije. Što se tiče rumunskog javnog zdravstvenog sistema, jedan od glavnih uzroka sagorijevanja je težak i dugotrajan prelazak sa centralizovanog sistema na savremeni, čije karakteristike, stalno mijenjajući, određuju pojavu efekata stresa, kako individualnih, tako i organizacionih. Ostali faktori koji mogu uzrokovati sagorijevanje su dug radni period u smjenama od 12 sati, postojanje drugog posla, višestruke, repetitivne interakcije sa određenim kategorijama pacijenata (nekooperativni, agresivni i/ili u terminalnoj fazi), permanentno povećanje odgovornosti i nesigurnih uslova rada i nedostatak organizacionog sistema za prepoznavanje i nagrađivanje dokazanog rada zdravstvenih profesionalca na

radnom mjestu.

Cilj rada je prikazati rezultate Maslach anketnog upitnika, koji je dizajniran za procjenu profesionalnog sagorijevanja u tri kategorije po varijablama koje mjeri, kod zioterapeuta na osnovu istraživanja sprovedenog u Crnoj Gori kod 127 ispitanika u periodu od 05. novembra 2020. godine do 20. avgusta 2021. godine. Zdravstveno osoblje predstavlja jednu od radnih grupa među kojima je većina sindroma sagorijevanja. Rezultati našeg istraživanja su pokazali u 81.90% ispitanika nizak stepen emocionalne iscrpljenosti, umjeren stepen emocionalne iscrpljenosti 14.2% ispitanika, a visok stepen 3.9% ispitanika. U rezultatima našeg istraživanja, u odnosu prisustva boli i nivoa emocionalne iscrpljenosti, u grupi ispitanika sa bolovima u području vrata, kumulativni procenat za umjerenu i visoku iscrpljenost iznosio je 27% (p=0.008). Umjerena i visoka emocionalna iscrpljenost u grupi ispitanika sa bolovima u području ramena, kumulativnim procentom iznosila je 29.7% (p=0.013). Kumulativni procenat za umjerenu i visoku iscrpljenost u grupi ispitanika sa bolovima u području gornjeg dijela leđa iznosio je 25.3% (p=0.031). Umjerena i visoka iscrpljenost u grupi ispitanika sa bolovima u području lakta kumulativnim procenatom iznosila je 38.9% (p=0.011).

Kumulativni procenat za umjerenu i visoku iscrpljenost u grupi ispitanika sa bolovima u području koljena iznosio je 31.3% (p=0.016). González-Sánchez i saradnici su u svom istraživanju

60

procjenjivali sindrom sagorijevanja u njegova tri aspekta, analitičko deskriptivnom epidemiološko transverzalnom studijom u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i institucionalnoj praksi, sa 116 zioterapeuta koji su ispunili kriterijume za uključivanje. Mjereni su rezultati emocionalne iscrpljenosti, depersonalizacije i niskog profesionalnog postignuća, koristeći Maslach anketni upitnik i upitnik o sociodemografskim i radnim varijablama. Rezultati su pokazali umjeren i visok nivo emocionalne iscrpljenosti koje je imalo 20.02% ispitanika. Rezultati ovog istraživanja koreliraju sa rezultatima u našem istraživanju za umjeren i visok stepen emocionalne iscrpljenosti. Pavlakis i saradnici su koristeći metod slučajnog strati ciranog uzorkovanja i uzimajući u obzir geografsku lokaciju, specijalnost i vrstu zaposlenja, uključili u istraživanje 172 zioterapeuta (64% su bile žene), koji rade u privatnom i javnom sektoru, koristeći Maslach anketni upitnik. U rezultatima navode da je izgaranje čest problem kod zioterapeuta na Kipru, i da je nizak stepen emocionalne iscrpljenosti imalo 69.60% ispitanika, umjeren stepen emocionalne iscrpljenosti 22.42% ispitanika, a visok stepen 8.15% ispitanika. Rezultati ovog istraživanja koreliraju sa rezultatima u našem istraživanju za umjeren stepen emocionalne iscrpljenosti.

Izgaranje se najčešće naziva sindromom karakterističnih psihičkih i somatskih simptoma, koji su posljedica hroničnog stresa koji se najčešće povezuje s profesionalnim radom.

U našem istraživanju je visok stepen ličnog postignuća imalo 86.6% ispitanika, umjeren stepen ličnog postignuća 8.7% ispitanika, a nizak stepen 4.70%. Nizak stepen ličnog postignuća od ukupnog broja ispitanika sa bolom u području koljena je imalo 9.4% ispitanika (p=0.018). U istraživanju Bejer-a i saradnika u kojem je učestvovalo 86 zioterapeuta, lično postignuće je bilo umjereno (x¯= 31,63). Rezultati ovog istraživanja ne koreliraju sa rezultatima naših istraživanja.

U našem istraživanju je nizak stepen depersonalizacije pokazalo 83.5% ispitanika, umjeren stepen depersonalizacije je

imalo 11.8% ispitanika, a visok stepen depersonalizacije 4.70% ispitanika. Visok procenat depersonalizacije od ukupnog broja ispitanika sa bolom u području donjeg dijela leđa je imalo 4.8% ispitanika (p=0.029). U istraživanju González-Sánchez i saradnika u kojem je učestvovalo 116 zioterapeuta, umjeren i visok nivo depersonalizacije je imalo 7.45% ispitanika. Rezultati ovog istraživanja u visokom stepenu depersonalizacije dijelom koreliraju sa rezultatima u našem istraživanju.

Izgaranje je ozbiljan problem u profesionalnim socijalnim službama. De niše se kao reakcija na hronični stres, koju doživljavaju ljudi koji pomažu drugima. Emocionalna iscrpljenost se odnosi na nedostatak energije i iscrpljivanje emocionalnih, zičkih i interpersonalnih resursa. Mnogi istraživači posmatraju sagorijevanje kao proces, a emocionalna iscrpljenost se često naziva njegovom glavnom karakteristikom. Fizioterapeuti koji doživljavaju situaciju koju je teško kontrolisati, osjećaju se više “izgorjeli” kada koriste strategije više fokusirane na emocije, a manje na probleme. Ovo ukazuje na važnost uključivanja i treninga suočavanja usmjerenog na problem i povećanja percepcije kontrole situacije u prevenciji programa izgaranja zioterapeuta. Fizioterapeuti sa više od 15 godina radnog staža doživljavaju više sagorijevanja ako rade u okruženju koje nije zdravstveno ili edukativno i manje sagorijevanja ako su zadovoljni svojom profesijom. Liječenje sagorijevanja fokusira se na promjenu radnih uslova i disfunkcionalnih kognitivno-emocionalnih struktura. Za prevenciju, upravljanje ili liječenje sindroma sagorijevanja, prije svega, neophodno je da zdravstveno osoblje ima jasnu percepciju o tome šta on predstavlja, šta ga uzrokuje i koja mu stanja pogoduju. Adekvatan nivo razumijevanja kako od strane zdravstvenog osoblja tako i od strane donosioca odluka bi omogućio preduzimanje mjera za podršku njegovoj pro laksi i smanjenje efekata sindroma sagorijevanja. Interventni programi mogu se sprovoditi sa svrhom ili liječenja zdravstvenog osoblja identi kovanog sa izgaranjem ili sprječavanja pojave ovog sindroma.

61

MASIVNE TRANSFUZIJE

Masivna transfuzija se de niše kao nadoknada ukupnog cirkulišućeg volumena krvi bolesnika transfuzijom uskladištene krvi u roku od 24 časa, ili gubitak polovine volumena tokom 3 časa, ili gubitak od 150ml/min ili 1.5 ml/kg tt/min. duže od 20 min. Masivna transfuzija zadovoljava kriterijume zamjene krvi transfuzijom 10 ili više koncentrovanih eritrocita unutar 24 časa (>3000ml), 6 ili više eritrocita u 12 sati, ili više od 50 jedinica eritrocita, zamrznute svježe plazme i koncentrata trombocita u roku od 24 časa. De niše se i kao transfuzija krvi u količinama jednakim ili većim od procijenjenog volumena u kratkom vremenskom periodu (3-4 časa), ili ako je potrebno nadomjestiti više od 40% prosječnog normalnog volumena krvi koncentratom eritrocita i/ili ukoliko je potrebno nadomjestiti više od 150% prosječnog normalnog volumena krvi plazmom i/ili koncentratima trombocita (prosječni normalni volumen krvi za odraslu osobu iznosi 70ml/kgtt.)

Liječenje zavisi od više faktora:

- veličine i brzine gubitka krvi;

- nastavka krvarenja i očekivanom gubitku krvi;

- načinu transfuzionog liječenja;

- pacijentovim opštim stanjem;

- osnovnoj bolesti;

-predvidjenim medicinskim zahtjevima.

Pažnju treba usmjeriti na:

- održavanje intravaskularnog volumena;

- izbjegavanje hipotermije;

- održavanje acidobaznog statusa u granicama;

- ranije postojeće hematološke i koagulacione bolesti;

- održavanje normalne vrijednosti jonizovanog kalcijuma;

- očekivani dalji gubitak krvi.

Procjena stanja:

- pregled mukoznih sluznica i rana zbog mikrovaskularnog kvarenja;

- uraditi laboratorijske analaze i odrediti: KKS, PV, APTV, INR, brinogen, serumski kalcijum, jonizovani kalcijum, elektrolite;

- uraditi TEG (tromboelastogra ja) i ROTEM (rotacijska tromboelastometrija) - testovi koagulacije koji omogućavaju uvid u visokoelastična svojstva ugruška, čvrstoću i brinolizu. U liječenju postoje Protokoli masivne transfuzije MTP (Massive Transfusion Protocol), Protokoli za kliničko i laboratorijsko upravljanje velikim gubitkom krvi i smjernicama o kliničkom prioritetu. Istovremeno je prisutno transfuziološko i farmakološko liječenje.

Opšte smjernice liječenja

Maksimalni dozvoljeni gubitak krvi se proračunava na osnovu formule (početni hematocrit - željeni hematocrit)/početni hematocrit x procijenjeni volumen krvi. Gubici do 20% liječe se rastvorima kristalioda u odnosu 3:1 i koloida u odnosu 1:1.

Infuzija kristalioda se svodi na najmanju moguću mjeru jer pojačava arterijski pritisak, razređuje krv i snižava faktore koagulacije i trombocite, pojačava krvarenje i podstiče uklanjanje ugruška sa povrijedjenog krvng suda.

Protokol transfuziološkog liječenja podrazumijeva jednaki

Dr Snežana Filipović, spec. transfuziolog Zavod za transfuziju krvi Crne Gore
62

udio koncentrovanih eritrocita, koncentrata trombocita i svježe smrznute plazme (ER:TR:SSP =1:1:1)

Terapija krvlju i krvnim preparatima se počinje rano kao primarna restituciona tečnost, agresivno, bez odgađanja u brzoj infuziji. Dok se ne uradi cross match (unakrsna reakcija) počinje se davanje O negativnih Eritrocita i/ili AB plazme, a potom nastavlja ABO Rh kompatibilnom speci čnom komponentom krvi. Počinje se traneksamičnom kisjelinom (15 do 25 mg/tt) prva 3 časa poslije povrede, eritrocitima i plazmom u odnosu 1:1, a zatim koncentratom trombocita 1:1:1 (ER:SSP:KTR). Kada je krvarenje stavljeno pod kontrolu radi se TEG I ROTEM koji se mogu izvoditi u operacionoj sali, testovi brze i pouzdane detekcije hiperkoagulabilnosti. ALTS protokol podrazumijeva ranu empirijsku transfuziju eritrocita, kada se hemodinamijski status ne popravlja primjenom 2 litra kristaloida, ako su vrijednosti pulsa >110 otkucaja /min. i vrijednosti sistolnog pritiska niže od 90mmHg. Odluka da se započne sa transfuzijom eritrocita donosi se na osnovu brzine krvarenja, smanjene oksigenacije i procjene opasnosti od posljedica. Triger za transfuziju eritrocita je vrijednost Hemoglobina 60-70g/l ili Hematokrit 21%, a cij je održavanje intravaskularnog volumena i sposobnosti transporta kiseonika i održavanje ciljanog hemoglobina 100. Koncentrat eritrocita sprečava nastanak hipoksije i poboljšava djelovanje trombocita i samim tim hemostazu. Koncentrovani eritrociti su leuko ltrirani, bez trombocita, resuspendovani u optimalnoj aditivnoj soluciji.

Zamrznuta svježa plazma se primjenjuje ako je PV(INR) >1,5 puta od prosječne normalne vrijednosti, dato je 10 jedinica eritrocita i/ili koagulacijski testovi nijesu dostupni, ili ako se nastavlja mikrovaskularno krvarenje nakon transfuzije trombocita u dozi 10ml -20ml/kg tt. Trombocitopenija nije značajna dok se ne nadoknade 2 cirkulišuća volumena krvi. Može se pojaviti ranije kod splenektomije, dik-a, opekotina i opsežnog nagnječenja. Poremećaj funkcije trombocita je prisutan kod hipotermije, acidoze i upotrebe ljekova. Transfuzija koncentrata trombocita indikovana je ako postoji mikrovaskularno krvarenje, ako je primjenjeno 20 doza koncentrovanih eritrocita i broj trombocita nije poznat, ili je broj trombocita ispod 50000.

Krioprecipitat može biti koristan ako je brinogen niži od 0,8do1g/l.

Farmakološka terapija:

- epsilon - amino kapronska kiselina (EACA);

- traneksamična kisjelina (TXA) je anti brinolitik koji inhibira aktivaciju plazminogena u plazmin (10ml/kg tt);

- protamin sulfat;

- brinogen;

- rekombinantni faktor VIIa;

- koncentrat protrombinskog kompleksa - koncentrat vitamin K zavisnih faktora zgrušavanja.

Sindrom masivne transfuzije se manifestuje metaboličkim promjenama, poremećajima koagulacije, hipotermijom, poremećajima transporta kiseonika i pojavom mikroagregata. U krvi primaoca se unose velike količine produkata metaboličkih i razgradnih procesa koji se dešavaju u uskladištenoj konzervisanoj krvi davaoca. Poremećaji nastaju usljed dilucije cirkulišuće krvi konzervisanom krvi i intoksikacije citratom. U krvi raste sadržaj slobodnog hemoglobina, citrata, kalijuma, amonijaka i mliječne

kiseline, a smanjuje se aktivnost i koncentracija labilnih faktora koagulacije F V, F VIII, F IX, snižava se koncentracija 2,3 difosfoglicerata, povećava se a nitet kiseonika za hemoglobin, povećava se kiselost, snižava ph, smanjuje jonizovani kalcijum. Kritična dilucija za hemostatsku aktivnost faktora koagulacije nastaje nakon 1,2 volumena krvi, za brinogen50%, a trombocite nakon 1,5 do 2 volumena krvi.

Komplikacije:

Komplikacije nastaju zbog korišćenja velikog broja krvnih derivata, zbog brzine kojom se transfuzija primjenjuje, starosti krvnih derivata i samog stanja pacijenta.

Tri glavne komplikacije ili “smrtonosni trijas” čine koagulopatija, acidoza (ph<7), hipotermija (<34 °C) koje se međusobno potenciraju, potiču dalje krvarenje i nastaje začarani krug koji se može završiti smrtonosno.

Ostale komplikacije su:

- TACO transfuzijom uzrokovano preopterećenje cirkulacije i hidrostatski plućni edem zbog povišenog pritiska u krvnim sudovima;

- TRALI (Transfusion -related acute lung injury) akutna ozljeda pluća 6 sati nakon transfuzije zbog povećane propustljivosti kapilara;

- TRIM (transfusion related immunomodulation) reakcija na unesene antigene i modi kacija T ćelija, produkcija citokina, natural killer cells i limfocitni odgovor;

- poremećaj elektolita.

Smjernice i protokoli za masivnu transfuziju se nadograđuju i mijenjaju zavisno od objavljivanja novih studija, saznanja o masivnom krvarenju, učinku krvnih derivata i komponenti, obimu u kome se primjenjuju i komplikacijama koje utiču na ishod liječenja. Rana prevencija koagulopatija u omjeru KE:KT: SSP:1:1:1 smanjuje mortalitet, povećava preživljavanje i smanjuje primjenu kristaloida, a samim tim i dilucijsku koagulopatiju.

63

Sprovedena studija kroz projekat SI4CARE – Društvene inovacije za integrisanu

zdravstvenu zaštitu starije populacije u regiji Adrion

Primjenom telemedicine poboljšaće se kvalitet njege starijih ljudi

Države iz Adrion regiona suočile su sa značajnim izazovima u prilagođavanju posebnim potrebama starijih osoba sa kognitivnim problemima i njihovih staratelja tokom pandemije kovid-19, najčešće zbog slabije dostupnosti zdravstvenih usluga. Ovo je rezultat studije koju su objavili Nacionalni i Kapodistrijski univerzitet u Atini, u okviru projekta “SI4CARE – Društvene inovacije za integrisanu zdravstvenu zaštitu starije populacije u regiji ADRION.

Kako navode iz Doma zdravlja Tivat, rezultati naglašavaju potrebu za razvojem alternativnih načina pružanja medicinske pomoći i nadzora u situacijama kada lična njega nije moguća.

Kako dodaju, projekat SI4CARE (Social Innovation for integrated health CARE of ageing population in ADRION Region) pod vođstvom Univerziteta iz Ljubljane počeo je u decembru 2020. godine, a završava se krajem maja 2023. U projekat je uključeno 10 partnera iz Slovenije, Italije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Grčke i Crne Gore, koju predstavlja Dom zdravlja Tivat. Projekat je podržan kroz Interreg ADRION Program i ko nansiran od ERDF i IPA II fonda u ukupnom iznosu od 2.3 miliona eura.

"Studija je pokazala da je nedavno zdravstvena kriza, nametnuta pandemijom kovid-19, bitno uticala na živote ljudi, kao i na kapacitet zdravstvenih ustanova i radnika u pružanju usluga. Veliki izazov bila je ograničena dostupnost zdravstvenim ustanovama, posebno za stariju populaciju, koji su bili jedna od najugroženijih grupa stanovništva zbog većih zdravstvenih rizika sa kojima su se suočili tokom kovid-19, ali i zbog dodatnih faktora koji su povećali njihove poteškoće u pristupu zdravstvenim

uslugama. Na primjer, stariji ljudi su pod većim rizikom od kognitivnih problema i demencije, jer starost je obično jedan od ključnih faktora za razvoj mentalnih poremećaja", kažu u saopštenju.

Cilj ove studije bio je, kažu,da istraži na koji način je zdravstveni sistem u jadransko-jonskim zemljama reagovao u odnosu na potrebe starijih osoba sa ili bez kognitivnih oštećenja za vrijeme pandemije kovid-19, a kroz prizmu mišljenja i iskustava starijih ljudi i zdravstvenih radnika. Ključni rezultati studije ukazuju na to da su akteri u zdravstvu i starija populacija tvrdili da su zdravstvene potrebe starijih ljudi i njihovih staratelja dramatično porasle u svim zemljama, a posebno u Italiji (Kalabrija), Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

"Podaci su prikupljeni putem e-upitnika u vezi sa adekvatnošću sistema zdravstvene zaštite uz anonimnost ispitanika koje su činili starije osobe i zainteresovane strane u sljedećim zemljama: Slovenija, Italija (regija Kalabrija), Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Grčka i Crna Gora. Sveukupno 722 starije osobe i 267 stejkholdera iz oblasti zdravstva su učestvovali u studiji. Tačnije, učesnici su podijeljeni u dvije ciljne grupe: a) pružaoci zdravstvenih usluga, ljudi koji pružaju zdravstvene usluge pacijentima i održavaju zdravstvene informacije o njima, proistekle iz različitih pozicija u domenu zdravstvenog sistema i njege starijih osoba, na primjer: nevladine organizacije, gerijatrijska društva, medicinska društva, univerziteti, reeguulatorni organi, stručnjaci za društvene inovacije, centri za njegu starijih osoba i pružaoci zdravstvenih usluga i b) osobe starije od 65 godina", navode u saopštenju.

64

Prema nedavno objavljenom recenziranom članku autora Angelopoulou i drugih, telemedicina može značajno poboljšati sve aspekte kvaliteta njege starijih ljudi, a posebno pacijenata sa demencijom.

"Telemedicina je dragocjeno sredstvo za procjenu praćenja zdravlja starijih osoba kao i za procjenu neurodegenerativnih poremećaja povezanih sa demencijom. Konkretno, može da obezbijedi pristup specijalizovanoj njezi i tačnu dijagnozu, smanjenje vremena čekanja i nepotrebnog prevoza, personalizovanu njegu, odgovarajući tretman, integrisanu njegu, e kasnost i pravičnost prevazilaženjem geografskih barijera i kulturnih različitosti.

Prvo neurološko odjeljenje Medicinskog fakulteta Nacionalnog i Kapodistrijskog univerziteta u Atini, u bolnici Eginition, u pokušaju da se pozabavi ograničenim pristupom pacijenata sa neurodegenerativnim poremećajima specijalizovanoj zdravstvenoj zaštiti, a posebno u udaljenim područjima, aktivno se angažovalo u razvoju prve specijalizovane online klinike za pacijente sa kognitivnim smetnjama i smanjenom pokretljivošću. Ova klinika je poslužila kao pilot akcija uz podršku projekta SI4CARE i osvojila prvu nagradu na takmičenju “Digital Governance Awards 2022. Osim ovog, još jedan cilj SI4CARE pilot akcije Nacionalnog i

Kapodistrijskog univerziteta u Atini bio je unapređenje aktivnog starenja kroz primjenu online programa zičke aktivnosti za demenciju, a koje je sprovela Laboratorija za ziologiju Medicinskog fakulteta. Ovaj pilot, osvojio je treću nagradu na “Healthcare Business Awards 2022”", pojašnjavaju.

Glavni cilj projekta “SI4CARE – Društvene inovacije za integrisanu zdravstvenu zaštitu starije populacije u regiji ADRION“ je da se doprinese stvaranju transnacionalnog e kasnog ekosistema za primjenu socijalnih inovacija u integrisanim sistemima zdravstvene zaštite starije populacije širom ADRION zemalja. Projekat je podržan od strane Interreg ADRION programa, koji se nansira u okviru Evropskog fonda za regionalni razvoj i IPA II fonda, a pored Doma zdravlja Tivat u njegovoj realizaciji učestvuje devet partnera iz Italije, Slovenije, Grčke, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije. 21.03.2023. Portal Analitika

65

Hronika -

03. mart - U Evropu stigla rijetka bolest koju prenose mačke – Velika Britanija

Bolna bolest s mjehurima na koži koju šire mačke prvi je put otkrivena u Britaniji, javlja Mail Online. Do sada, rijetka infekcija koju prenose mačke nikada nije viđena izvan Južne Amerike. Troje Britanaca oboljelo je od gljivica, zadobivši rane i čireve na rukama.

Vladini predstavnici za zdravstvo tvrde da su svi dobili gljivičnu infekciju od iste mačke, koja je bila spašena iz Brazila - gdje su gljivice raširene. Sve tri bile su pozitivne na sporotrichosis brasiliensis, samo jednu vrstu gljivice.

Majku, kćer i veterinara, od kojih niko nije naveden imenom, ogrebala je ista mačka. Uprkos posjekotinama zbog kojih su morali tražiti ljekarsku pomoć, svo troje su se potpuno oporavili.

Simptomi počinju lezijama ili ranama u blizini dijela tijela izloženog gljivicama. Infekcija, koja je obično blaga, takođe može zahvatiti oči, pluća te kosti i zglobove. U rijetkim slučajevima može uticati na središnji nervni sistem.

Svjetska zdravstvena organizacija kaže da gljivične infekcije postaju 'velika prijetnja' javnom zdravlju jer klimatske promjene čine okruženja pogodnijima za njih. Naučnici UKHSA-e dokumentovali su britanske slučajeve u časopisu Medical Mycology Case Reports.

Prvi slučaj CTS-a u Britaniji, uzrokovan drugom gljivicom pod nazivom Sporothrix humicola, prijavljen je 2020. godine. Sporotrihoza se širi ugrizom ili ogrebotinom zaražene mačke. Nema zabilježenih slučajeva prenosa s čovjeka na čovjeka. Prvi simptom je obično mala ružičasta, crvena ili ljubičasta bezbolna kvržica, koja se obično pojavljuje na prstu, šaci ili ruci gdje je gljivica prvi put ušla kroz pukotinu na koži, kao što je ogrebotina ili ugriz. Tada se razvijaju otvorene kvržice ili čvorići koji počinju izgledati kao čirevi. Vrlo sporo zacjeljuju. Rijetko, zaražena osoba može dobiti upalu pluća ako je udahnula spore gljivice, što uzrokuje simptome kao što su otežano disanje, kašalj i groznica. Infekcija se može proširiti na druge djelove tijela, uključujući kosti i zglobove te središnji nervni sistem i uzrokovati bolove u zglobovima, glavobolje i napadaje. To se zove diseminirana sporotrihoza.

Budući da većina slučajeva sporotrihoze uključuje samo kožu ili tkiva ispod kože, CDC kaže da se uglavnom liječi antifungalnim ljekovima na recept tokom nekoliko mjeseci. Ako je infekcija teška i zahvata druge djelove tijela, daje se intravenski lijek. Osobe sa sporotrihozom u plućima možda će trebati operaciju uklanjanja oštećenog tkiva.

CTS je prepoznat kao zoonotska (prenos mačke na čovjeka) epidemija i prijetnja javnom zdravlju u Brazilu od 1990-ih. Od tada se proširio na druge zemlje Južne Amerike, poput Argentine i Paragvaja. Magazin.hr

05. mart - Uništavaju velike količine isteklih doza vakcina protiv kovida - Bugarska

Bugarska uništava velike količine doza vakcina protiv kovida kojima je istekao rok i nema planove da obnovi svoje zalihe, rekao je bugarski ministar zdravlja.

- U ovom trenutku nema onih koji žele da se vakcinišu - rekao je u intervjuu na državnoj televiziji Asen Medždiev, koji privremeno obavlja dužnost ministra zdravlja.

Već su uništene „ogromne količine” isteklih vakcina, a dodatnih 2,8 miliona doza treba da bude otpisano ove godine, prenose bugarski mediji.

Medždiev je kazao da je Evropskoj komisiji prenio da Bugarska želi da okonča ugovor s Bajontek i Fajzerom, prema kojem je njegova zemlja obavezna da kupuje vakcinu protiv korona virusa do 2025. godine.

- Ovakav stav podržavaju Poljska, Češka i Litvanija - rekao je Medždiev.

Bugarska ima najnižu stopu imunizacije u Evropskoj uniji. Samo 30 posto od 6,5 miliona stanovnika ima osnovnu imunizaciju protiv virusa, pokazuju službeni podaci.

U toj zemlji nije bilo obaveznih zaštitnih mjera protiv covid -19 virusa od sredine novembra 2022. godine. Tanjug

06. mart - Oštra polemika o porijeklu korona virusa

- SAD

Direktor FBI Kristofer Rej saopštio je da njegova agencija vjeruje da je pandemija kovida-19 nastala kao posljedica nesreće u laboratoriji u Vuhanu u Kini.

Međutim, među američkim obavještajnim agencijama, kao i među naučnicima, i dalje nema konsenzusa o porijeklu virusa.

Direktor Federalnog istražnog biroa kaže da njegova agencija već neko vrijeme vjeruje da je pandemija kovida 19 nastala kada je virus “procurio” iz laboratorije u Vuhanu u Kini, ali Bijela kuća umanjuje značaj nalaza FBI.

- Vidjeli smo mnogo različitih zaključaka unutar obavještajne zajednice. Neke agencije su donijele zaljučke koji idu na jednu stranu, neki su doneli zaključke koji idu na drugu stranu. Neki kažu da još nemaju dovoljno informacija, zato želimo da budemo veoma oprezni - istakla je portparolka Bijele kuće Karin Žan-Pjer.

Stejt department takođe navodi da obavještajne agencije američke vlade imaju različita gledišta o porijeklu pandemije.

- Ono što znamo je da, već dvije godine, Narodna Republika Kina blokira međunarodne istražitelje i članove globalne zajednice stručnjaka za javno zdravlje u pristupu informacijama

67

o ranoj fazi zaraze. Važno je da Kina bude transparentna, ne samo zbog ljudi širom svijeta nego i za dobrobit svojih građana

– kazao je portparol Stejt departmenta Ned Prajs.

Portparolka kineskog ministarstva spoljnih poslova izjavila je da američki obavještajni zaključci nemaju kredibilitet.

- Kina se odlučno protivi političkoj manipulaciji istraživanja porijekla virusa, u svakoj formi. Samo miješanje obaveštajne zajednice u naučna pitanja je dokaz politizacije istrage o porijeklu virusa – istakla je Mao Ning, portparolka Ministarstva spoljnih poslova Kine.

Mnogi naučnici, na osnovu dostupnih dokaza, smatraju da je pandemija počela kada je virus sa životinja prešao na ljude. Prof. dr Majkl Osterholm, ekspert za zarazne bolesti, koji savjetuje administraciju predsjednika Bajdena o kovidu, kaže da je najvažnije – spriječiti buduće pandemije.

- Da li mislite da postoji šansa da je laboratorija u Vuhanu korišćena za istraživanja biološkog oružja - pitao je republikanski kongresmen Džim Benks na pretresu u Kongresu Metjua Potindžera, bivšeg člana Savjeta za nacionalnu bezbjednost.

- Ono što pouzdano znamo je da se kineska vojska bavila istraživanjima korona virusa. Znamo da su obavljali eksperimente, i to koristeći američku tehnologiju, da rade na himeričkim virusima, onima koji su vještački stvoreni. Znamo da je kineska vojska učestvovala u pokušajima da se razviju vakcine za koronaviruse - odgovorio je Potindžer.

Metju Potindžer, koji je u Trampovoj administraciji učestvovao u izradi politike prema Kini, rekao je članovima Kongresa da je proteklih godina bilo više incidenata kada su opasni patogeni procurili iz kineskih laboratorija, uključujući i prvobitni korona virus – SARS. Glas Amerike

07. mart - Natalitet na istorijskom minimumu - Italija

U Italiji je zabilježen novi istorijski minimum novorođene djece u jednoj godini, Natalitet je dodatno je pao na najniži nivo od osnivanja države, saopštio je Državni institut za statistiku u izvještaju koji se odnosi na prošlu godinu.

Prema posljednjim podacima Istata, prošle godine je rođeno 392.598 djece.

To je 7651 dijete manje nego 2021. godine te najmanje od ujedinjenja Italije u 19. vijeku.

U godinu dana ukupna populacija smanjila se za 179 hiljada ljudi. Na kraju 2022. Italija je imala 58.85 miliona stanovnika. Analitika

09. mart – Zdravstvene usluge nijsu dostupne svima - SAD

Nedavna otmica četvoro Amerikanaca u Meksiku skrenula je pažnju na čestu praksu mnogih ljudi u SAD da putuju u druge zemlje zbog zdravstvenih usluga, koje ili nijesu dostupne u Americi, ili koštaju znatno manje u inostranstvu. Četvoro ljudi, od kojih je dvoje izgubilo život, kidnapovano je tokom putovanja u Meksiko zbog jedne kozmetičke procedure, kako je ispričao jedan član porodice.

Ljudi putuju van SAD zbog stomatoloških procedura, plastičnih operacija, liječenja raka i da bi kupili ljekove po po-

voljnijoj cijeni. Osim Meksika, među ostalim čestim destinacijama su Kanada, Indija, i Tajland, navodi AP.

Medicinski turizam je sve popularniji posljednjih godina, prema riječima Lidije Gen, ekonomistkinje Univerziteta Sjeverne Karoline u Pembroku, koja proučava tu praksu.

Ova vrsta putovanja je popularna kod ljudi koji nemaju zdravstveno osiguranje ili imaju zdravstvene planove koji zahtijevaju da plate hiljade dolara prije nego što njihovi troškovi liječenja budu pokriveni.

Velike kompanije ponekad šalju svoje zaposlene koje pokriva njihovo zdravstveno osiguranje u druge zemlje, radi operacije zamjene kuka ili koljena, ili pak barijatrijske hirurgije. Neke rme šalju zaposlene u Meksiko zbog ljekova na recept koji su veoma skupi u SAD.

Cijena predstavlja veliki faktor pošto zdravstvena njega u zemljama kao što je Meksiko može da bude 50 odsto je inija nego u SAD, ističe Džonatan Edelhajt, direktor nepro tne Asocijacije za medicinski turizam, prenosi Glas Amerike.

Takođe, američke kompanije za zdravstveno osiguranje uglavnom ne pokrivaju kozmetičke procedure, kao što je zatezanje stomaka, koje koštaju više hiljada dolara.

Pacijenti nekad putuju i zato što tako mogu da brže nego u SAD dobiju određene usluge zdravstvene njege.

Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti navode da milioni državljana SAD svake godine putuju u inostranstvo radi zdravstvene njege. Istraživač Arturo Bustamante procjenjuje da je prije pojave kovida 19, oko 400.000 ljudi svake godine putovalo iz SAD u Meksiko. Bustamante, inače profesor zdravstvene politike na Univerzitetu Kalifornije u Los Anđelesu, kaže da je broj opao za vrijeme karantina uvedenih tokom pandemije, ali se onda brzo vratio na staro.

Većina ljudi koji putuju u Meksiko zbog zdravstvene njege su meksički ili latinoamerički imigranti koji žive u SAD, navodi Bustamante. Politika

10. mart - Otkrivena još jedna ozbiljna posljedica covida - SAD

Sada neke studije slučaja sugerišu da posljedicama covida-19 možemo dodati 'sljepoću lica' (prosopagnoziju) na dugačak i sve veći popis moždanih problema uzrokovanih bolešću. Nova studija ispitala je više od 50 pacijenata koji se dugo bore s covid-om i većini je bilo teže identi kovati poznata lica nakon njihove infekcije.

- Lica su poput vode u mojoj glavi - objasnila je Annie jedna od pacijenata, opisujući kako je pokušaj pamćenja lica sada kao da vas traže da replicirate kineski znak nakon jednog gledanja kada nijeste upoznati s jezikom.

Neuropsiholozi sa koledža Dartmouth prof. dr MarieLuise Kieseler i prof. dr Brad Duchaine predstavili su Annie niz testova i potvrdili da su njeni problemi s prepoznavanjem posljedica speci čnih nedostataka u pamćenju lica, a ne širih problema. Ali ona je takođe imala problema s navigacijom kroz poznata okruženja, imala je poteškoća s orijentacijom i morala se oslanjati na Google karte kako bi premjestila svoj automobil. Poteškoće s navigacijom takođe su česte kod drugih s prozopagnozijom.

-Kombinacija prozopagnozije i navigacijskih nedostataka koje je imala Annie nešto je što je privuklo našu pažnju jer ta

68

dva nedostatka često idu ruku pod ruku nakon što je neko imao oštećenje mozga ili razvojne nedostatke – objašnjava prof. Duchaine.

Ta istovremena pojava vjerovatno je posljedica dviju sposobnosti koje zavise o susjednim regijama mozga u temporalnom režnju, amatraju naučnici.

Tokom infekcije Annie je izgubila čulo mirisa i ukusa, teško je disala i nekoliko dana je imala visoku temperaturu. Otkako se bolest vratila, probleme s prepoznavanjem lica i navigacijom pratili su drugi dugotrajni simptomi covid-a, uključujući umor, probleme s koncentracijom i maglu u mozgu. Kasnije je dobila probleme s ravnotežom i migrene.

Zbog problema s osiguranjem, Annie nije otišla na magnetsku rezonancu.

- Dakle, moždani udar se ne može isključiti kao uzrok njezinih simptoma, posebno s obzirom na dokaze o povećanom riziku od moždanog udara sa covidom - upozorio je tim u svojoj studiji slučaja.

Bez obzira na speci čni mehanizam iza simptoma, ovo je još jedan primjer kako COVID-19 može uzrokovati neurološke probleme.

Naša studija naglašava vrste perceptivnih problema s prepoznavanjem lica i navigacijom koje može uzrokovati covid – 19, to je nešto čega bi ljudi trebali biti svjesni, posebno ljekari i drugi zdravstveni radnici - ističe prof. Duchaine.

Većina ljudi s dugotrajnim COVID-om koje su anketirali istraživači prijavili su primjetne neurološke poteškoće radeći stvari koje su prije smatrali lakima, a ne samo mali broj teških slučajeva.

- Poznato je da postoje široki kognitivni problemi koje može uzrokovati covid-19, ali ovdje vidimo ozbiljne i vrlo selektivne probleme kod Annie, a to sugeriše da bi moglo biti mnogo drugih ljudi koji imaju prilično teške i selektivne de cite nakon covid-a - ističe prof. Duchaine.

Studija slučaja objavljena je u časopisu Cortex. Danas.hr

12. mart - Epidemija kolere dosegla

zabrinjavajući nivo u 11 afričkih zemalja - UN

Ujedinjene nacije (UN) izvijestile su da je epidemija kolere dosegla zabrinjavajući nivo u 11 afričkih zemalja.

Lieke van de Viel, zamjenica regionalnog direktora UNovog Fonda za djecu (UNICEF), skrenula je pažnju na epidemiju kolere, posebno na jugu Afrike.

Viel je poručila da je epidemija zabrinjavajuća u 11 afričkih zemalja. Navodeći da su Malavi i Mozambik među zemljama koje su najviše pogođene epidemijom, ona je kazala da nijesu očekivali da će epidemija biti tako smrtonosna i da će se proširiti Od afričkih zemalja, Burundi, Kamerun, Demokratska Republika Kongo, Etiopija, Južnoafrička Republika, Mozambik, Nigerija, Kenija i Somalija su među onima koje su najviše pogođene epidemijom kolere.

Kolera, koju uzrokuje bakterija "Vibrio", a prenosi se hranom i vodom, uzrokuje tešku dijareju i dehidraciju organizma. Bolest može biti smrtonosna ako se ne liječi.

Nemogućnost zadovoljenja potrebe za čistom vodom i nemogućnost pružanja trenutne i djelotvorne medicinske intervencije povećavaju rizik od bolesti i smrti. Anadolija

14. mart - Prvi put od izbijanja pandemije otvaraju granice za strane turiste - Kina

Kina će ponovo otvoriti svoje granice za strane turiste, prvi put od izbijanja pandemije koronavirusa prije tri godine, dozvoljavajući izdavanje svih kategorija viza. Ukidanje ove mjere prekogranične kontrole, uvedene zbog zaštite od koronavirusa, dolazi nakon što su kineske vlasti prošlog mjeseca proglasile pobjedu nad virusom.

U 2019. prihodi od međunarodnog turizma činili su samo 0,9 odsto kineskog bruto domaćeg proizvoda, a izvori iz turističke industrije ne očekuju veliki priliv posjetilaca u kraćem roku ili zbog toga značajan rast privrede, navodi britanska agencija. Nastavak izdavanja viza za turiste dio je šire akcije Pekinga da normalizuje putovanja između Kine i svijeta, pošto su vlasti u januaru povukle preporuke građanima da ne putuju u inostranstvo. Ovo se odnosi na južno turističko ostrvo Hainan, koje je dugo bilo omiljeno odredište turista iz Rusije, kao i na brodove za krstarenje koji prolaze kroz luku Šangaj.

U 2022. godini bilo je samo 115,7 miliona prekograničnih putovanja u Kinu i van nje, a stranci su činili oko 4,5 miliona, dok je 2019, prije izbijanja pandemije kovid-19, Kina zabilježila 670 miliona ukupnih putovanja, a stranci su činili 97,7 miliona.

Rojters

16. mart - Medicinski radnici zbog malih plata stupili u štrajk - Nizozemska

Zdravstveni radnici desetina bolnica u Nizozemskoj stupili su u jednodnevni štrajk kako bi podržali sindikalne zahtjeve za povećanje plata za 10 odsto i bolje uslove rada.

Rojters podsjeća da te bolnice rade sa smanjenim kapacitetima i da se pruža samo hitna pomoć.

Sindikati koji predstavljaju oko 200.000 zaposlenih u zdravstvu trenutno pregovaraju sa rukovodstvima bolnica o povećanju plata, smanjenju obima posla i pomoći oko pada kupovne moći koja je došla kao posljedica visoke in acije. U saopštenju sindikata navodi se da su među zahtjevima i povećanja plata od 10 odsto na godinu dana i još 100 eura jednokratne zarade.

Agencija navodi da su ovi štrajkovi posljednji u nizu štrajkova u Nizozemskoj u kojima štrajkači traže povećanje plate u širokom spektru sektora. Tanjug

69

17. mart - Misteriozna bolest ubila najmanje petoro ljudi – Tanzanija

Tajanstvena bolest koja uzrokuje glavobolje i groznicu ubila je najmanje petoro ljudi u Tanzaniji, piše DailyMail. Čelnici zdravstva u istočnoafričkoj državi opisali su bolest kao "čudnu".

Vlasti su poslale tim ljekara da dijagnostikuju bolest, a sedam slučajeva prijavljeno je u sjeverozapadnoj regiji Kagera.

Simptomi bolesti uključuju temperaturu, glavobolje, umor i krvarenje iz nosa. Vlada je oformila regionalni tim stručnjaka za brzi odgovor koji istražuju ovu nepoznatu bolest.

Stanovnici u regiji Kagera moraju izbjegavati kontakt sa zaraženim ljudima i moraju ostati mirni.

U julu prošle godine tri osobe sa sličnim simptomima umrle su u južnoj tanzanijskoj regiji Lindi. Tada je prijavljeno više od 20 slučajeva.

Istraživanja su kasnije identi kovala bolest kao leptospirozu, takođe poznatu kao Weilova bolest. To je rijetka infekcija koja se prenosi urinom životinja uključujući štakore, miševe, krave, svinje i pse.

Simptomi uključuju visoku temperaturu, glavobolju, mučninu, bolove u mišićima i zglobovima, crvene oči i gubitak apetita. Ozbiljni slučajevi infekcije mogu uzrokovati žutu kožu i oči, otečene gležnjeve, stopala ili ruke, bol u prsima, otežano disanje ili iskašljavanje krvi.

Bolest se može liječiti antibioticima i može proći između nekoliko dana i nekoliko nedjelja da nestane. No, bez liječenja, oporavljanje od infekcije moglo bi trajati mjesecima i moglo bi uzrokovati po život opasno zatajenje bubrega i jetre.

Iako je 90 posto slučajeva blago, između pet i 15 posto napreduje u teški oblik koji može uzrokovati zatajenje organa, pa čak i smrt. Između jedan i pet posto slučajeva je smrtonosno.

Danas

18. mart - Trovanje botoksom u Turskoj i Njemačkoj

Približno sedamdeset pacijenata iz čitave Evrope oboljelo je od botulizma nakon što su primili injekcije botoksa u dvije odvojene klinike. Nadležni u zdravstvu izdali su hitno upozorenje za postupak mršavljenja botoksom koji se obavlja u Turskoj, prenosi Daily Mail.

Stanje, koje može biti opasno po život, uzrokovano je toksinima koje proizvode bakterije. Ako se hitno ne liječi, botulizam može da dovede do paralize. Svi oboljeli pacijenti dobili su botoks za želudac koji parališe mišiće sistema za varenje i tako ga usporava. Turske klinike svoje usluge nude za samo 970 eura pacijentima koji žele da smršaju, dok su u Evropi i SAD-u te usluge znatno skuplje.

Svi slučajevi zabilježeni su između 22. februara i 1. marta 2023. godine. Botoks i botulizam potiču od toksina koje proizvodi Clostridium botulinum, a mogu da postanu vrlo opasni. Kad se toksinima služe obučeni medicinski stručnjaci, uobičajeno je postupak siguran, no ako se nepravilno primjenjuju mogu da uzrokuju slabost, poteškoće u disanju ili gutanju.

Krajnja faza bolesti je paraliza nakon koje nastupa smrt, ako se ne liječi. Dok je većina poznatih slučajeva bila blaga, nekoliko pacijenata je primljeno u bolnicu. Evropska zdravstvena organizacija savjetuje svim pacijentima koji su unutar ranije nave-

denih datuma prošli tretman mršavljenja botoksom da se odmah jave ljekaru, posebno ako počnu da osjećaju simptome botulizma. Najviše slučajeva zabilježeno je u samoj Turskoj (53), zatim u Njemačkoj (12) i po jedan slučaj u Austriji i Švajcarskoj. Iz Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti poručili su da nije jasno šta je tačno uzrokovalo botulizam. Turske vlasti otkrile su većinu slučajeva u dvije klinike, 60 slučajeva povezno je s privatnom bolnicom u glavnom gradu Istanbulu, a tri s privatnom bolnicom u Izmiru.

Otkriveno je da se u klinici koristi licencirani botoks, ali nije posebno odobren za tretiranje gojaznosti. Od tada su obustavljene sve aktivnosti unutar tih bolničkih odjeljenja, te je pokrenuta istraga.

Tokom postupka, endoskop se ubaci u pacijentova usta da dosegne njegov želudac. Botoks se ubrizgava u zid želuca, a proces traje 15 do 20 minuta i ne zahtijeva opštu anesteziju. Njegova uloga je da parališe trbušne mišiće i uspori probavu zbog čega se osoba osjeća sitom i, u teoriji, pomaže da se izgube kilogrami. Kao i drugi zahvati botoksom, rezultati nijesu trajni, pa se trbušni mišići vraćaju u normalu od četiri do šest mjeseci nakon ovog postupka. Danas.rs

19. mart - Savjetnici WHO-a pozvali Kinu da objavi informacije o porijeklu covida

Savjetnici Svjetske zdravstvene organizacije pozvali su Kinu da objavi informacije koje se tiču nastanka pandemije covida-19 nakon što su se u međunarodnoj bazi podataka koja se koristi za praćenje patogena pojavile nove informacije. Nove sekvence virusa SARS-CoV-2, kao i dodatne genomske podatke utemeljene na uzorcima uzetim s tržnice u Wuhanu u Kini 2020. godine, kineski naučnici su ranije ove godine kratko učitali na bazu podataka GISAID, dok su podatke vidjeli naučnici iz drugih zemalja, prema saopštenju WHO-ove Naučne savjetničke grupe za porijeklo novih patogena (SAGO). U sekvencama je navedeno da su rakunski psi bili prisutni na tržnici i da su takođe možda bili zaraženi koronavirusom, što je novi trag u lancu prenosa koji je naposljetku stigao do ljudi, prema WHO-u.

Pristup informacijama je kasnije ograničen "navodno kako bi se omogućila daljnja učitavanja podataka" Kineskog centra za kontrolu i sprječavanje zaraze (CDC), rečeno je u saopštenju.

Službenici WHO-a raspravljali su o tome s kineskim kolegama, koji su objasnili da bi se novi podaci trebali pojaviti u dopunjenoj naučnoj studiji iz 2022. godine, koju će kineski CDC poslati naučnom časopisu Nature.

Službenici WHO-a kažu da takve informacije, iako nijesu zaključne, predstavljaju novi trag u istrazi porijekla covida-19 i da su odmah trebale biti podijeljene.

- Ovi podaci ne predstavljaju konačan odgovor na pitanje kako je počela pandemija, no svaki podatak je važan u tome da nas približi tom odgovoru. Ovi podaci su trebali i morali biti podijeljeni prije tri godine. Nastavljamo pozivati Kinu da bude transparentna u dijeljenju podataka, i da izvrši potrebne istrage i podijeli rezultate - rekao je čelnik WHO-a, Tedros Adhanom Ghebreyesus. WHO je uposlio SAGO da nastavi istragu porijekla pandemije koja je ubila blizu 7 miliona ljudi širom svijeta. Hina

70

21. mart - Potrošili milijardu eura na vakcine - polovina ostala neiskorištena - Španija

Španija je među zemljama koje su izdvojile više od milijardu eura da bi imale dovoljno vakcina protiv Covid-19 za cjelokupno stanovništvo, ali je polovina tih vakcina ostala neiskorištena, piše El Pais, prenosi Tanjug.

U Španiji je od početka kampanje vakcinacije u decembru 2020. ubrizgano 105 miliona doza. Prema podacima Ministarstva zdravstva, preostalo je 103,5 miliona vakcina koje nijesu iskorištene.

Buster kampanja nije imala isti odziv kao prethodne: otkako je počela u jesen, primilo ju je samo 60 posto ljudi starijih od 60 godina, odnosno 7,5 miliona ljudi.

Kako ocjenjuje španski list, čini se da velika većina kupljenih vakcina nikada neće biti distribuirana.

Ministarstvo zdravstva smatra da je neophodno da Španija ima dovoljno zaliha da bi mogla da se suoči sa potencijalnim promjenama epidemiološke situacije.

- Sve zemlje imaju strateške rezerve ljekova koje se čuvaju u iščekivanju potencijalnih nepredviđenih događaja i koje, na sreću, u nekim slučajevima nije potrebno koristiti. To je dio neophodne pripreme protiv prijetnji po javno zdravljekaže portparol ministarstva.

Problem je što ove rezerve imaju rok trajanja i mogu da se pokvare ako se ne iskoriste, kao što se već dogodilo sa 14 miliona doza prve generacije. Ove vakcine su bačene kada su stigli omikronski pojačivači, koji su sada takođe u opasnosti od isteka roka.

Ministarstvo zdravlja, međutim, napominje da rok trajanja nije zacrtan, on je izmijenjen kada je potvrđeno da vakcine ostaju stabilne duže nego što je prvobitno planirano.

- Datum odgovara periodu važenja koji je odobrila Evropska agencija za ljekove (EMA) i vjerovatno će biti produžen pošto postojeće laboratorije tokom vremena daju nove podatke o stabilnosti i zahtijevaju produženje perioda važenja - dodaje portparol.

Zemlje EU već mjesecima razmatraju problem. U odgovoru Evropskom parlamentu, evropska komesarka za zdravstvo Stela Kirijakides objasnila je da Komisija radi sa državama članicama i industrijom na pronalaženju „rješenja za neravnotežu između potražnje i ponude“ vakcina. Al Jazeera

24. mart - Obavezno nošenje maske u bolnicama uskoro će biti ukinuto - Belgija

Međuministarska konferencija za zdravstvo Belgije odlučila je da nošenje maske za lice u zdravstvenim ustanovama uskoro više neće biti obavezno. Ova obaveza, uvedena 4. maja 2020. godine, bila je posljednje „strogo” zdravstveno pravilo koje je još na snazi u borbi protiv širenja kovida-19.

Eksperti naučnog komiteta smatraju da je akutna faza pandemije iza nas, ali da virus nastavlja da cirkuliše, uvijek ugrožavajući one najslabije.

Mišljenje eksperta je da je sistematsko nošenje maske tokom zdravstvene krize dokazalo svoju e kasnost pored drugih mjera, kao što su skrining, vakcinacija, higijena ruku ili ventilacija.

Stručnjaci predlažu da se nošenje maske preispita ne više

prema cirkulaciji samo kovida-19, već prema svim respiratornim bolestima koje kruže u populaciji.

Za njih, maska u zdravstvenim ustanovama ostaje najbolja odbrana od svih respiratornih infekcija, posebno onih čiji su morbiditet i mortalitet najvažniji. Tanjug

25. mart – Potrebna pomoć za 11 miliona djece u Jemenu - UNICEF

Dječji fond Ujedinjenih naroda objavio je da je za 11 miliona djece potrebna humanitarna pomoć te da je 484 miliona dolara hitno potrebno za nastavak pomoći toj zemlji.

- Osam teških godina sukoba u Jemenu uništilo je živote miliona djece. Za oko 11 miliona djece u zemlji je potrebna humanitarna pomoć.

Ukoliko se ne poduzmu hitne mjere, milioni su u opasnosti od pothranjenosti - navodi se u saopćenju UNICEF-a, prenosi Anadolija.

Dodaje se da je stanje djece izbjeglica izuzetno zabrinjavajuće.

U saopćenju se navodi da se u izbjegličkim kampovima nalazi više od 2,3 miliona djece čije osnovne potrebe ne mogu biti zadovoljene.

Jemen je poprište sukoba i nasilja od 2014. godine, kada je pobunjenički pokret Husi preuzeo kontrolu u većem dijelu zemlje, uključujući glavni grad Sanu. Kon ikt je eskalirao godinu kasnije, kada su Saudijska Arabija i arapski saveznici stali uz Vladu Jemena i počeli izvoditi vazdušne napade na položaje pobunjenika.

Jemen je jedna od najsiromašnijih država, a rat u toj zemlji je doveo do jedne od najdubljih humanitarnih kriza u svijetu. Reuters

71

mart – Virusna bolest Marburg koja ubija u 88 posto slučajeva proširila se u nekoliko afričkih država

Epidemija Marburg (MVD) pojavila se u nekoliko afričkih država. Stručnjaci su naveli da je riječ o teškoj bolesti kod ljudi koja nosi smrtnost i do 88 posto. Od 21 zabilježenog slučaja zaraze u Ekvatorijalnoj Gvineji umrlo je 20 ljudi, a od osam zaraženih u Tanzaniji, preminulo je njih petoro.

- Radi se o neuobičajenoj bolesti koja ima potencijal da izazove epidemije sa značajnom smrtnosti. Sve zabilježene epidemije potiču iz Afrike - istakli su stručnjaci. Kažu i da postoji opasnost od prekograničnog širenja virusa, ali rizik infekcije MARVom za EU građane koji putuju ili borave u zahvaćenim regijama Kagera u Tanzaniji i Western Kié-Ntem u Ekvatorijalnoj Gvineji trenutno je vrlo niska.

Najvjerojatniji put unosa virusa u Evropskoj uniji bio bi putem zaraženih putnika, trenutno je malo vjerovatno da će se dogoditi. Ako se slučaj ipak uveze, vjerovatnost širenja virusa unutar EU-a smatra se vrlo niskom.

- Direktan kontakta s krvlju i drugim tjelesnim tečnostima zaraženih ljudi ili kontakt s kontaminiranim površinama i materijalima poput odjeće, posteljine i medicinske opreme treba izbjegavati. Preporučljivo je izbjegavati staništa koja bi mogla biti naseljena šišmišima, poput špilja ili rudnika u područjima/ zemljama u kojima je prijavljena Marburg virusna bolest, kao i svaki oblik bliskog kontakta sa živim ili mrtvim divljim životinjama, uključujući majmune, šumske antilope, glodavce i šišmiše, te manipulacija ili konzumacija bilo koje vrste mesa divljih životinja – savjetovali su stručnjaci. Danas.hr

27. mart - Zabranjuje se pilula za abortus - SAD

Guverner Vajominga, Mark Gordon potpisao je zakon kojim se zabranjuju pilule za abortus, a koji je ranije izglasan u toj američkoj državi gdje su na vlasti Republikanci.

Te pilule već su zabranjene u 13 američkih država uz opšte zabrane svih oblika abortusa, a 15 država je ograničilo pristup tim pilulama.

Zabrana pilule za abortus u Vajomingu stupa na snagu u julu, ako to ne odlože neke moguće žalbe.

Ranije se pitanje pristupa pilulama za pobačaj razmatralo na sudu u američkoj državi Teksas. Savezni sudija u toj državi pokrenuo je pitanja oko nastojanja hrišćanske grupe da poništi američko odobrenje pilule za abortus mifepriston koje važi godinama.

Pilule su počele da se koriste za okončanje trudnoće u SAD još prije nego što je Vrhovni sud donio presudu u slučaju Rou protiv Vejda 1973. godine na osnovu koje je abortus bio legalizovan na čitavom području Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Ta presuda kojom je na teritoriji SAD ustavom bilo zaštićeno pravo na abortus gotovo pet decenija ukinuta je u junu prošle godine. Od tada je oko 15 američkih država odlučilo da zabrani sve prekide trudnoće na svojoj teritoriji.

Kombinacija dvije pilule mifepristona i još jednog lijeka je najčešći oblik abortusa u SAD.

Od kada je ukinuta presuda Vrhovnog suda SAD u slučaju Ro protiv Vejda u junu prošle godine, o restrikcijama oko abortusa odlučuju države, i brzo se mijenja situacija po tom

pitanju. Trinaest država sada imaju zabrane abortsa u bilo kom trenutku trudnoće, a još jedna Džordžija zabranjuje abortus od kada može da se detektuje rad srca, ili poslije oko šest nedjelja. Sudovi su zaustavili primenu zabrane abortusa ili velike restrikcije u državama Arizoni, Indijani, Montani, Ohaju, Južnoj Karolini, Juti, i Vajomingu. Sudovi u državi Ajdaho natjerali su vlasti da dozvole abortus u hitnim medicinskim slučajevima. Al Jazeera

28. mart – Antibiotici se koriste u ogromnim prekomjernim količinama - Norveška

Antibiotici se daju većini pacijenata koji su primljeni u bolnice s akutnim virusnim infekcijama kako bi se spriječila dodatna bakterijska infekcija, no ova praksa možda ne povećava izglede za preživljavanje, ukazuje novo istraživanje.

Naučnici su istraživali učinak korištenja antibiotika na preživljavanje kod više od 2100 pacijenata u norveškoj bolnici između 2017. i 2021. i otkrili da davanje antibiotika osobama s najčešćim respiratornim infekcija vjerovatno ne umanjuje rizik od smrti unutar 30 dana.

Antibiotici su na vrhuncu pandemije bili prepisivani za oko 70 posto pacijenata oboljelih od covida-19 u nekim zemljama, što je možda doprinijelo pojavi patogena otpornih na antibiotike. Novi podaci, koji još uvijek nijesu objavljeni u medicinskom časopisu, upućuju na to da postoji "ogromno prekomjerno korištenje antibiotika", rekla je glavna autorica istraživanja prof. Magrit Jarlsdatter Hovind sa Univerziteta u Oslu. Prekomjerno korištenje antibiotika je pomoglo mikroorganizmima da postanu otporni na mnoge medicinske postupke, što naučnici smatraju jednom od najvećih prijetnji za svjetsko zdravlje.

Istraživanje se odnosilo na pacijente koji su bili pozitivni na virusne infekcije poput gripe, respiratorni sincicijski virus ili covid-19 dok su oni s bakterijskim infekcijama bili isključeni iz analize.

Ukupno je 63 posto od 2111 pacijenata dobilo antibiotike za respiratorne infekcije tokom njihovog bolničkog liječenja, a unutar 30 dana ih je umrlo 168, od kojih svega 22 nijesu koristila antibiotike.

Istraživači su otkrili da su oni kojima su prepisani antibiotici tokom boravka u bolnici imali dvostruko veće šanse da će umrijeti unutar 30 dana od onih koji nijesu dobili antibiotike.

- Ljekari se moraju usuditi da ne daju antibiotike, umjesto da daju antibiotike za svaki slučaj - rekla je prof. Hovind.

S obzirom na ograničenja retrospektivne studije poput ove, kliničko ispitivanje, koje su prof. Hovind i njene kolege nedavno započeli, nužno je kako bi se tačno odredilo treba li davati antibiotike pacijentima primljenim u bolnicu s najčešćim respiratornim infekcijama, dodala je prof. Hovind. Hina

29. mart - Borba protiv pada nataliteta - Japan

Broj beba rođenih u Japanu 2022. godine pao je na novi rekordno nizak nivo sedmu godinu zaredom.

Dijete koje sjedi na očevim ramenima i smiješi se tokom šetnje parkom je tipična slika japanskog ikumena, što je termin koji povezuje japanske riječi ikuji, koja označava brigu za djecu i ikemen, koja se odnosi na cool muškarce, piše CNN.

Japanske vlasti su naširoko promovisale ovaj termin u

26.
72

protekloj deceniji kako bi se izborile protiv ozloglašenog dugog radnog vremena u zemlji koje ne samo da je očeve radoholičare lišilo vremena za porodicu, već je i doprinijelo da stopa nataliteta bude jedna od najnižih u svijetu, prenosi Tanjug.

Kako bi iskoristio posljednju šansu da preokrene tu situaciju, japanski premijer Fumio Kishida je predstavio niz mjera, uključujući povećanje dodataka za djecu i obećanje da će se broj muških radnika koji koriste očinsko odsustvo povećati sa sadašnjih 14 na 50 procenata do 2025. godine i na 85 posto do 2030. godine.

Kishida je rekao da će njegova vlada takođe preduzeti korake za povećanje primanja mladim radnicima i jačanje ekonomske pomoći, kako bi se stvorilo okruženje pogodno za podizanje djece bez briga, prenosi agencija Kyodo.

- Tokom 2030-ih, mlada populacija u Japanu će opadati dvostruko brže nego danas. Narednih šest do sedam godina će biti posljednja šansa da se preokrene opadajući natalitet - rekao je Kishida, dodajući da će njegova vlada do kraja marta izraditi paket politike prema djeci.

U Japanu je 85,1 posto žena koje ispunjavaju uslove koristilo porodiljsko odsustvo u skalnoj 2021. do marta 2022. godine, ali je to učinilo samo 13,97 posto muškaraca. Mnogi radnici kažu da su zabrinuti da bi uzimanje odsustva moglo da preoptereti kolege.

Broj beba rođenih u Japanu 2022. godine pao je na novi rekordno nizak nivo sedmu godinu zaredom, na manje od 800.000, prvi put od kada je počela da se vodi evidencija 1899. godine, pokazali su vladini podaci objavljeni krajem prošlog mjeseca.

Kishida je istakao da povećati potrošnju kako bi se borio protiv pada nataliteta, dodajući da je fokus na politici prema djeci najhitnija tačka na dnevnom redu ove godine, ali nije razjasnio kako će nansirati budžet.

Javni rashodi Japana koji se odnose na podršku porodici iznosili su oko 75 milijardi dolara u skalnoj 2020. godini, što je činilo 2,01 posto bruto domaćeg proizvoda, po čemu zemlja zaostaje za razvijenim evropskim ekonomijama. Al Jazeera

30. mart – U kapima za oči pronađena superbakterija koja odnosi živote - SAD

Zaraza superbakterijom izbila je u Sjedinjenim Američkim Državama, a od posljedica bakterijskih infekcija oka otpornih na ljekove preminule su tri osobe, dok je njih četvoro moralo ukloniti očne jabučice.

Svi slučajevi zaraze povezani su sa vještačkim suzama za koje je utvrđeno da su kontaminirane rijetkim i izuzetno otpornim sojem bakterije Pseudomonas aeruginosa, piše e Sun. Kapi za oči često koriste ljudi koji nose kontaktna sočiva, a u ovim slučajevima su kupljene u apotekama širom SAD-a.

Pseudomonas aeruginosa, koja se povezuje s višestrukim vrstama infekcija, nikad nije bila prijavljena u SAD-u prije ove epidemije, ali se pojavila u čak 16 američkih saveznih država od januara ove godine. Od 14. marta, 68 ljudi bilo je zaraženo rijetkom bakterijom, izvijestili su iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Do sada je umrlo troje ljudi, osmoro ih je izgubilo vid

na jedno ili oba oka, a četvoro je hirurški odstranilo očne jabučice. Većina ovih pacijenata izjavila je da su koristili vještačke suze. CDC je savjetovao ljude da prestanu da koriste EzriCare kapi za oči, kao i vještačke suze kompanije Delsam Pharma - njih proizvodi ista farmaceutska kompanija sa sjedištem u Indiji. Prema CDC-u simptomi infekcije oka mogu uključivati: žuti, zeleni ili bistri iscjedak iz oka, bol ili nelagoda u očima, crvenilo oka ili kapka, osjećaj stranog tijela u oku, povećana osjetljivost na svjetlost kao i zamagljen vid.

Pseudomonas je vrsta bakterije koja živi u zemlji i vodi. Danas.hr

31. mart - Naučnici otkrili uzrok bolesti slavnog Betovena

Gotovo 200 godina nakon smrti Ludwiga van Beethovena, istraživači su izvukli DNK iz pramenova njegove kose kako bi pronašli tragove o zdravstvenim problemima i gubitku sluha koji su ga mučili.

Za ljekare je oduvijek bila misterija što se krije iza njegovih poteškoća sa komponovanje glazbe, a čini se da su sada to i otkrili.

S napretkom u DNK tehnologiji, istraživači su uspjeli izvući genetske tragove iz pramenova Beethovenove kose koji su bili odrezani i sačuvani kao uspomena.

Naime, pronašli su genetski rizik za bolest jetre i infekciju hepatitisom B koja mu je oštetila jetru u posljednjim mjesecima njegova života. Ti zdravstveni problemi, s njegovim hroničnim konzumiranjem alkohola, bili su dovoljni da izazovu zatajenje jetre za koje se vjeruje da ga je ubilo, piše AP.

Sam Beethoven je napisao da je želio da ljekri prouče njegove zdravstvene probleme nakon što umre.

Od njegove smrti, naučnici su dugo pokušavali da sastave Beethovenovu medicinsku istoriju i ponudili su niz mogućih objašnjenja za njegove brojne bolesti.

Ipak, ključno pitanje o tome što je uzrokovalo njegov gubitak sluha, još uvijek je bez odgovora.

Naučnici smatraju kako bi to mogli teško dokučiti, jer genetika može pokazati samo pola prirode našeg zdravlja. Upravo ta misterija je dio onoga što čini Beethovena zadivljujućim, slažu se naučnici. Danas

73
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.