Medical cg br. 40

5. AVGUST 2012.

GODINA IV BROJ 40

1.00

Intervju: Prof. dr sc Duško Bjelica

Predstavljamo: PZU “Milmedika” Matične ćelije Insulinski analozi Zavisnost od interneta Ravna stopala Iz kuhinje istočnih naroda Voće za podmlađivanje

Gosti: - Vesna Anastasija Božovi Božović - Alen Slavica

narandžasti put Vaš put

www.actavis.rs

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc Božo Vuković Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr sc Todor Baković Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Aleksandar Nikolić, kardiohirurg Anita Radanović, profesor Spec. fiz. Bojan Kraljević Damir Peličić, dipl. med. spec. zdr. njege Dr Dušan Nenezić, mr sci Spec. pedag. Dragana Marković Dr. Sc Dragan Čabarkapa Dr Fehmija Fetahović, spec ginekolog Jelena Živković Dr Lidija Rakočević, sprec. pedijatar Dr Milana Šoć Dr Milica Šofranac, pedijatar Milorad Aranitović, struč. rad. terapeut Dr Miloš Radulović, stomatolog Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Mr ph Pavle Jurlina Prof. dr Rajko Šofranac Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psih. doc. sc med. dr Saša Raičević, spec. ginek. akuš.

Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Valentina Kalinić, spec endokrinolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić fotograf: Ivan Savić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

CALIMS okončan jednogodišnji projekat 10 – 12 Matične ćelije kao lijek Dr Aleksandar Nikolić 13 Saradnja KCCG i bolnice iz Rima 16 – 17 Iz programa UNDP Nasilje u porodici 20 – 21 Tajne u porodičnom sistemu Milica Belada, psihološkinja 22 – 23 Bihejvioristička zavisnost Radmila Stupar-Đurišić, psihološkinja 24 – 26 Povraćanje u toku djetinjstva Dr Mitar Šaranović 27 Vodič za pedijatre i roditelje Dr Olivera Miljanović 30 – 31 Kako nam se hrane djeca Dr Miroslav Femić 32 – 33 9. Susreti rekreativaca ”Veterana” 34 - 35 Intervju: Prof. dr sc Duško Bjelica 36 – 37 Predstavljamo: PZU “Milmedika” 42 – 44 Fiziologija kašlja Mr ph Tatjana Milošević 48 – 49 Transuretralna resekcija prostate 50 – 51 Intervju: Vesna Anastasija Božović 52 – 53 Svjetski Dan hepatitisa 54 Insulinski analozi Dr Valentina Kalinić 56 – 59 Ravna stopala –Bojan Kraljević, spec.fiz.

62 – 64 Manuelna limfna drenaža Simo Bulajić, fizioterapeut 65 – 57 Intervju: Alen Slavica, muzičar 72 – 73

URIAGE PROIZVODI ZA INTIMNU HIGIJENU

GLYCO-GYN® kompleks

Glyco-esteri - ultra-blaga neionska baza za čišćenje bez sapuna - sprečava isušivanje i čuva ravnotežu sluznice Glyco-flavonoidi iz runolista - pružaju ugodnost, nježnost i osjećaj olakšanja Mliječna kiselina (održava fiziološki pH) Održava blagu kiselost sluznice kako bi se spriječilo umnažanje mikrobne flore koja uzrokuje iritacije Uriage termalna voda 10% Hidrira, neutralizuje slobodne radikale i umanjuje osjećaj nelagode Djeluje na enzim bakterijskog porijekla, fosfolipazu A2, i na taj način sprječava umnožavanje spoljne mikrobne flore koja uzrokuje iritacije Tolerancija na intimnom području testirana pod nadzorom ginekologa Svježi miris – Bez parabena – Bez sapuna

GYN-PHY

(fiziološki pH 5,5)

Ekstremno nježan i zaštitni pjenušavi gel za svakodnevnu higijenu genitalnog područja čak i najosjetljivijeg i kod iritacija.

Za sve žene, mogu ga koristiti i djevojčice od 4 godine starosti.

Sigurnost i ugodnost

GYN-8 (pH 8)

MEDITAS d.o.o.

Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016

Umirujući pjenušavi gel s alkalnim pH za higijenu genitalnog područja u slučaju iritacija ili infekcija. Higijena u slučaju mikoza, svrabeža i osjećaja nelagode. Samostalno ili u kombinaciji s antimikotičkim tretmanima.

Za odrasle žene.

Ne preporučuje se koristiti duže od 7-10 dana.

Sigurnost i olakšanje

ZANIMLJIVOSTI

Smijeh širi jedra

Osobe koje pate od hronične opstruktivne bolesti pluća, po rezultatima istraživanja objavljenog u Sajens dejliju, ukoliko imaju smisla za humor, bolje će podnositi bolest. Međutim, smijeh se za njih baš i ne može smatrati lijekom. On opterećujuće djeluje na funkcionisanje pluća. 46 učesnika ove studije bilo je izloženo istraživanju u okviru kog je vrednovan njihov odgovor na terapiju u odnosu na to da li su duhoviti ili ne. Oni koji su imali izražen smisao za humor prijavili su manje simptoma depresije i anksioznosti i kod njih je ustanovljen bolji kvalitet života u odnosu na ostale pacijente. Takođe, ustanovljen je i manji broj respiratornih disfunkcionalnosti u odnosu na ostale. U okviru jednog dijela ovog istraživanja sproveden je opit koji je podrazumijevao tridesetominutni angažman učesnika u praćenju video komedije. Njegovi rezultati pokazali su da ipak treba biti uzdržan kada je smijeh u pitanju jer to može doprinijeti pojavi komplikacija bolesti.

Hronična opstruktivna bolest pluća u stvari je progresivno oboljenje koje se karakteriše otežanim disanjem, a posebno izduvavanjem vazduha iz pluća.

Nargila trend veoma opasan

Veoma aktuelan trend u populaciji mladih konzumenata duvanskih proizvoda predstavlja pušenje nargile. Riječ je o vrsti istočnjačke lule kod koje se duvanski dim hladi prolazeći kroz gumenu cijev uronjenu u vodu. Posebnu čar ovog tipa uživanja duvana predstavlja voćna aroma.Voće zapravo sagorijeva na žaru koji se zajedno sa duvanom umeće u lulu. Pušači udišu rashlađeni dim. Istražujući efekte takvog pušenja, specijalisti prve pomoći medicinskog centra u Lesteru (Britanija) došli su do sasvim neočekivanog rezultata - štetni efekti jednočasovnog pušenja nargile mogu se izjednačiti sa efektima pušenja čak 200 cigareta standardne upotrebe. Tačnost ovih podataka potvrdila je i Svjetska zdravstvena organizacija. U okviru te objave navodi sa da pušenje nargile može da doprinese prenošenju infektivnih bolesti, među kojima i herpesa i tuberkuloze.

08

Čari regeneracije Misterija regeneracije tjelesnih organa kod pojedinih životinjskih vrsta oduvijek je privlačila pažnju radoznalaca. Nije baš mali broj mlađanih istraživača koji su nekada u djetinjstvu posegnuli da otkinu gušteru rep nadajući se da će ga za koji dan opet sresti i vidjeti kako mu izrasta novi. Gušteri, ipak, nijesu jedina vrsta kod koje je ovaj proces omogućen. Tim njemačkih istraživača sa Univerziteta u Konstancu posmatrao je, s ovim u vezi, ponašanje jedne riblje vrste - zebre. Oni su ustanovili da je za regeneraciju njenih peraja najzaslužnija retinoična kisjelina, koja nastaje posredstvom vitamina A. Naučnici su čak i opisali da je u toku prve faze regeneracije rana pokrivena sa nekoliko slojeva tkiva sastavljenog od ćelija koje gube identitet i formiraju masu nediferenciranih blastomera. Ribe, kako tvrde ovi istraživači, imaju poseban genetski mehanizam koji omogućava retinoičnoj kisjelini da prati formiranje blastomera od kojih će se kasnije razviti peraja. Što se ljudskog roda tiče, za sada je jedino utvrđeno da nedostatak vitamina A u organizmu majke može da se odrazi na nerazvijenost ploda.

IZ MEDICINE

Ukusna terapija Vjerovatno nije mali broj onih koji bi bez nekog posebnog ubjeđivanja pristali na terapiju crvenim vinom.

Njegova plemenita svojstva već odavno su poznata i naučno potvrđena. Poseban značaj u tom smislu ima jedna komponenta - resveratrol. U studiji čiji su rezultati objavljeni u časopisu FASEB tvrdi se da on može da bude efikasan čak i u prevazilaženju negativnih efekata svemirskih letova. To, kada je u pitanju prizemljeni ostatak čovječanstva, znači da bi ova terapija mogla imati efekta u eliminaciji štetnosti sedentalnog načina života. Resveratrol suzbija efekte koje ovaj sve učestaliji životni stil ima u odnosu na mišićni i koštani sistem. Ovo je zaključeno na osnovu ponašanja opitnih miševa kod kojih je terapija resveratrolom primjenjivana u uslovima bestežinskog stanja. Resveratrol nije zamjena za vježbanje, ali može da uspori pogoršavanje stanja mišićno-skeletnog sistema dok osoba ponovo ne počne da se kreće - kaže Džerald Vajsman, glavni i odgovorni urednik časopisa FASEB.

Šou mejkeri Muškarci su, istraživanja potvrđuju, zabavniji od žena. Da nije riječ samo o stereotipu po kom su oni zabavniji i duhovitiji od žena, potvrdilo je istraživanje Majks Lore, sa Univerziteta u Kaliforniji, i Roberta Menkofa iz Njujorkera.

U radu objavljenom u elektronskom časopisu „Psichonomic Bylten & Review” prikazani su rezultati po kojim muškarci i žene vjeruju da su muškarci zabavniji nego žene. Njihova želja bila je da se utvrdi da li je takvo ponašanje uslovljeno nekim procesom u funkcionisanju organizma, tačnije lučenjem neke posebne supstance. Učesnici istraživanja trebalo je da ispišu duhovite natpise koji bi u stvari bili replike za Njujorkerov strip. Postupak ocjenjivanja duhovitosti komentara bio je anoniman. Većina ocjena išla je naruku muškarcima.

09

U Agenciji za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore zaokružili jednogodišnji projekat izgradnje kapaciteta, usvajanje i usavršavanje neophodnih znanja. Pomoć i podršku imali od istoimene agencije iz Srbije, čiji su stručnjaci crnogorskim kolegama prenijeli svoja iskustva

EFIKASNA KONTROLA LJEKOVA ZA DOBRO PACIJENATA

10

Projekat izgradnje internih kapaciteta Crnogorske agencije za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS), usvajanja i usavršavanja znanja, te usklađivanja regulative iz te oblasti sa onom u Evropskoj uniji, okončan je uspješno. Jednogodišnji rad zaposlenih u Crnogorskoj agenciji i njihovih kolega iz Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije (ALIMS), kao konsultantske agencije, rezultirao je usklađenom regulativom i oformljenim

procesa pridruživanja. - Ministarstvo zdravlja je kroz politiku u oblasti lijekova prepoznalo potrebu za formiranjem nezavisnog regulatornog tijela koje će po uzoru na druge u okruženju i Evropskoj uniji, učiniti da crnogorski građani imaju na raspolaganju kvalitetne, bezbjedne i efikasne lijekove. Svjetska banka pomogla je kreditom početke rada Agencije, osnovane 2008. godine, a to ulaganje dalo je prave rezultate. Danas imamo regulativu

timom stručnjaka koji može da radi kao i kolege iz mnogo starijih agencija u okruženju i Evropi. Na završnom sastanku kolega predstavljena je regulativa, unutrašnja organizacija i strategija budućeg rada CALIMS-a.

Ministar zdravlja u Vladi Crne Gore doc. dr Miodrag Radunović, naglasio je važnost projekta za uspostavljanje standarda jednakih sa propisima EU, što doprinosi dinamici

usklađenu sa Evropskom unijom i spreman tim koji radi u skladu sa dobrom regulatornom praksom EU i okruženja. Od samog početka Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije je pokazala veliku solidarnost i podršku u prenošenju ekspertskih znanja i iskustava našem mladom timu - kazao je ministar Radunović, naglašavajući da i ovaj primjer pokazuje dobru saradnju dvije države.

Novi Zakon o ljekovima Crne Gore predstavila je mr pharm. spec. Željka Bešović, a kako funkcioniše sistem za praćenje potrošnje ljekova i regulativu koja to uređuje prezentovala je mr ph. Lidija Čizmović. Mr sci. med. Snežana Mugoša predstavila je regulativu iz oblasti kliničkih ispitivanja. O razvoju sistema i regulative medicinskih sredstava govorila je dr Erna Šehović, rukovodilac Odjeljenja za medicinska sredstva. Projektne aktivnosti u oblasti farmakovigilance - Nacrt pravilnika o farmakovigilanci, predstavila je mr pharm. spec. Maja Stanković.

dr Milorad Drljević

Direktor Crnogorske agencije dr Milorad Drljević podsjetio je da je ona osnovana 1.1.2009. godine, te da su njene nadležnosti registracija ljekova, izdavanje dozvola za proizvodnju i veleprodaju ljekova, interventni uvoz neregistrovanih ljekova, farmakovigilanca, klinička ispitivanja, kontrola kvaliteta, praćenje potrošnje ljekova, izrada registra medicinskih sredstava, a nova nadležnost je određivanje maksimalnih cijena ljekova koji se izdaju na recept, odnosno čije troškove pokriva Fond zdravstva.

- Misija Agencije za ljekove i medicinska sredstva je da postane vodeća institucija u očuvanju zdravlja i poboljšanju kvaliteta života ljudi. To možemo postići tako što ćemo našim građanima obezbijediti kvalitetne, bezbjedne, efikasne i racionalno upotrebljive ljekove.

Naša vizija je da na visokostručan i odgovoran način povećamo stepen funkcionisanja sistema zdravstvene zaštite, posebno u dijelu potrošnje i registracije ljekova, do nivoa standarda zemalja Evropske unije.

SARADNJA SA ALIMS-OM

mr ph. spec. Tatjana Šipetić

Dr Drljević je kazao da su sa kolegama iz Srbije sarađivali na izradi novog Zakona o ljekovima i podzakonskim aktima, odnosno pravilnicima o farmakovigilanci, o kliničkim ispitivanjima, o oglašavanju ljekova, potrošnji ljekova, razvrstavanju medicinskih sredstava o upisu u Registar tradicionalnih biljnih ljekova, o upisu u Registar homeopatskih ljekova, a utvrđeni su i predlozi za izmjenu Uredbe o maksimalnim cijenama. - Postigli smo cilj, a to je unapređenje kapaciteta CALIMS-a.

Edukacija našeg tima obavljana je kroz rad na predmetima u obradi u CALIMS-u, što je obezbijedilo održavanje dinamike naših redovnih aktivnosti. Povećan je broj i kvalitet internih ekspertskih evaluacija u CALIMS-u. Potrebno je da naši stručnjaci i dalje sarađuju

11

PRAĆENJE POTROŠNJE LJEKOVA Krajem 2010. godine otpočelo je praćenje potrošnje ljekova, a podaci se prikupljaju od svih registrovanih veledrogerija koje prometuju ljekove. Prošle godine su prvi put objavljeni podaci o potrošnji, a odnosili su se na 2009. i 2010. godinu. Svi ljekovi su registrovani u bazi podataka CALIMS-a, svrstani po posebnoj klasifikaciji. Izvještaji su iskazani brojem definisanih doza na hiljadu stanovnika, za dan, kao i ukupnim iznosom u evrima. Prikazuju se odvojeni podaci o bolničkoj i vanbolničkoj potrošnji.

i razmjenjuju znanja, što će donijeti benefite pacijentima naša dva tradicionalno povezana tržišta - kazao je Drljević.

ISKUSTVA IZ SRBIJE Direktorica ALIMS-a mr ph. spec. Tatjana Šipetić, ocijenila je kao uspješnu saradnju sa crnogorskim kolegama i istakla da u Srbiji ima oko 4.450 registrovanih ljekova namijenjenih za humanu upotrebu, 730 za veterinarsku upotrebu, 13 homeopatskih, 27 biljnih ljekova i 16 tradicionalnih biljnih ljekova. Mi dajemo ekspertsko mišljenje kakav je lijek, odnosno da li je generički ili inovativan. To mišljenje koriste u Fondu zdravstva, za utvrđivanje cijene ljekova. Pored tih standardnih poslova jedne ovakve agencije, kao što su upis ljekova u Registar, izdavanje dozvola za klinička ispitivanja, dozvola za izvoz, mi i kategorišemo ljekove. To znači da određujemo da li je nešto lijek ili nije. Ako nije lijek, onda ide u dalju proceduru za registraciju kao dijetetski proizvod - objasnila je Šipetić. Prema njenim riječima, novi posao njihove agencije jeste odobravanje materijala za oglašavanje ljekova i medicinskih sredstava, što je regulisano jednim iz seta pravila koja regulišu upotrebu i kontrolu humanih ljekova. - Mi smo ovim pravilnikom dobili pravo da odobravamo sav promotivni materijal usmjeren prema građanima i zdravstvenim radnicima. Ako se radi o oglašavanju, odnosno promociji ljekova za građane, onda se može oglašavati samo lijek koji se izdaje bez recepta i čije reklamiranje nije zakonom zabranjeno. U tim situacijama nije dozvoljeno reći da lijek nema neželjenu reakciju, jer se time dovodi u zabludu krajnji korisnik. On se, takođe, ne

NEMA GOTOVIH RJEŠENJA Dr sci. pharm. Gordana Pejović, direktorica Sektora obezbjeđenja kvaliteta ALIMS-a, rekla je da im je cilj bio da u radu na osposobljavanju i jačanju unutrašnjih kapaciteta CALIMS-a ponude opcije, a ne da nametnu gotova rješenja. - Trudili smo se da znanje i iskustvo podijelimo sa crnogorskim kolegama, kroz održavanje raznih kurseva i rad na primjerima. U ovom poslu ne postoji mogućnost samoučenja, zato je pomoć konsultanta na projektu kao što je ovaj, neophodna, kaže Pejović.

MAKSIMALNE CIJENE Nadležnost CALIMS-a je, prema Zakonu o ljekovima iz 2011, i određivanje maksimalne cijene ljekova koji se izdaju na recept i čije troškove pokriva Fond za zdravstvo.

- Uredba Vlade o kriterijumima za formiranje maksimalnih cijena ljekova predviđa njihovo utvrđivanje na osnovu cijena u referentnim zemljama. Zbog usklađivanja Uredbe sa legislativom EU, vršiće se njene izmjene i dopune, pa će Agencija onda početi da sprovodi i ovu nadležnost zapisano je u brošuri CALIMS-a.

smije navoditi na utisak da za preuzimanje lijeka ne treba konsultovati ljekara, niti na utisak da uzimanjem lijeka ne mora raditi neophodnu hiruršku intervenciju. Reklamom je zabranjeno kod građana stvarati utisak da uzimanje nekog od tih ljekova može garantovati stopostotno uspješno liječenje. Ne smije se reći da je jedan lijek bolji od drugog, da ga treba preventivno uzimati i kad nema znakova bolesti ili da ćemo, ako ga ne uzimamo, ugroziti zdravstveno stanje. Zabranjeno je reći, ako je u pitanju prirodni lijek, da je apsolutno siguran i bez neželjenih reakcija - navela je Šipetić.

STRATEGIJA RAZVOJA DO 2016.

Dr Majda Šahman-Zaimović, zamjenica direktora Crnogorske agencije, predstavila je Strategiju razvoja do 2016. godine čiji je cilj unapređenje javnog zdravlja kroz primarnu ulogu Agencije u obezbjeđenju sigurnosti ljekova. - Crna Gora je malo tržište, od malog interesa za kompanije, pa je usvajanje evropskih standarda neophodno radi što bolje zaštite zdravlja.

Važan segment je prepoznavanje falsifikovanih ljekova, koji se moraju presresti, a onda krivce za to treba krivično goniti. Već smo uspostavili sistem praćenja potrošnje ljekova, koji je u skladu sa standardima Svjetske zdravstvene organizacije. Imamo mogućnost da upoređujemo podatke sa razvijenim zemljama.

Važan segment kome ćemo posvetiti pažnju u narednom periodu jeste edukacija, koju ćemo sprovesti u svim zdravstvenim centrima Crne Gore - istakla je dr Šahman-Zaimović.

D. Novčić

12

Piše: dr Aleksandar Nikolić, kardiohirurg

Matične ćelije kao lijek kod oboljenja srca

Ljudsko tijelo se sastoji od više od 200 tipova zrelih ćelija. Svaki tip ima svoju specijalizovanu funkciju. Matične ćelije, tzv. građevinski blokovi tijela, osnovne su ćelije ljudskog organizma od kojih, razvojem, nastaju sva tkiva. Pored toga, one imaju mogućnost da se transformišu u određena tkiva tokom čitavog života. Najjednostavnije, matične ćelije se dijele na tri kategorije: 1. Embrionalne matične ćelije, do kojih se dolazi tako što se uništi embrion, a onda iz njega prikupe ove ćelije. Evropska legistratura zabranjuje uzimanje i rad na ćelijama koje potiču iz ljudskih embriona.

2. Najmlađe ćelije, sa kojima se dijete rodi, jesu matične ćelije iz krvi ili tkiva pupčanika. Njihovo prikupljanje je etički opravdano, ne šteti ni djetetu ni majci, kvalitetne su, mlade i imaju minimalni imuni odgovor našeg organizma prilikom eventualne transplantacije.

3.Odrasle matične ćelije.

Matične ćelije imaju izuzetan potencijal da se tokom ranog života i rasta razviju u mnogo različitih tipova ćelija u tijelu. Pored toga, one u mnogim tkivima služe kao jedna vrsta unutrašnje popravke sistema. Kad se matična ćelija dijeli, svaka nova ima potencijal ili da ostane matična ćelija ili da postane drugi tip ćelije sa više specijalizovanih funkcija, kao što su mišićne ćelije, crvena krvna zrnca ili ćelije mozga.

Matične ćelije se razlikuju od drugih tipova ćelija po dvijema važnim karakteristikama. Prvo, one su nespecijalizovane, u stanju da se obnavljaju kroz ćelijske diobe, ponekad poslije dugog perioda neaktivnosti. Drugo, pod određenim fiziološkim ili eksperimentalnim uslovima mogu biti izazvane da postanu

tkiva ili organi specifičnih ćelija sa posebnim funkcijama. U nekim organima, kao što su crijeva i koštana srž, matične ćelije se redovno dijele za popravku i zamjenu dotrajalih ili oštećenih tkiva.

Matične ćelije su sopstveni proizvod. Kada je tijelo povrijeđeno, one putuju na mjesto nesreće. Tu pomažu da se izliječi oštećeno tkivo. One to čine tako da se same transformišu u bilo koji tip ćelija tkiva koje je povrijeđeno. Matične ćelije mogu da postanu kost, koža, čak i srčano tkivo. Kada je Vaš srčani mišić oštećen srčanim udarom, matične ćelije su pozvane iz koštane srži da izvrše popravke. One rade dobar posao, ali mogu i bolje. Iz nekog razloga, srce prestane da daje signalizaciju za srčane ćelije poslije samo nedjelju dana ili nakon što je došlo do oštećenja, ostavljajući popravku nedovršenom. Djelimično popravljeno tkivo postaje teret srcu, što ga primorava da radi više i manje efikasno. To dovodi do srčane insuficijencije.

Istraživači vjeruju da možemo da povećamo efikasnost matičnih ćelija i brže-bolje pomognemo u oporavku tijela kod srčanih napada, čak i nakon što je srce prestalo da šalje signale za njih. Razvili su metode za poboljšanje prirodne popravke tijela, kako kod srčanog udara, tako i nakon kongestivne srčane insuficijencije. Sada se ove metode testiraju u kliničkim ispitivanjima. Jedno od takvih ispitivanja sprovodi se na „Cleveland Clinic Foundationu”, iz Klivlenda u Ohaju, u okviru kog se sada uključuju i pacijenti. Studija će procijeniti bezbjednost i efikasnost postavljanja matičnih ćelija dobijenih iz koštane srži u miokardu kako bi poboljšali svoju funkciju nakon akutnog infarkta miokarda, nakon uspješne revaskularizacije. Štaviše, studija će pomoći da se odredi najbolje vrijeme za plasman matičnih ćelija poslije infarkta.

S obzirom na to da je sve više bolesti koje se mogu liječiti matičnim ćelijama, osnovane su i banke matičnih ćelija, gdje se čuvaju one koje su uzete iz pupčanika novorođenčeta. Evropski lider među privatnim - porodičnim bankama matičnih ćelija jeste belgijsko-holandska kompanija „Cryo-Save”. Ovlašćeni zastupnik za Srbiju je preduzeće LIFE R.F., a za Crnu Goru je nadležan „Monte-Cell doo”.

13

RENOMIRANI ISLANDSKI LIDER U SNABDIJEVANJU GENERIČKIM FARMACEUTICIMA

Kada je ustanovljena farmaceutska kompanija Aktavis, želja njenih osnivača bila je da to vremenom postane preduzeće koje će opravdati značenje latinske sintagme sadržane u njenom nazivu, tj. da postane funkcionalan spoj akcije i snage. Još 1956. godine na Islandu je osnovana farmaceuska kompanija Farmako („Pharmaco”), koja je osnovica današnjeg Aktavisa („Actavis”). Ovo je međunarodna farmaceutska kompanija namijenjena za proizvodnju i snabdijevanje tržišta generičkim farmaceuticima. Prema podacima o istraživanju tržišta, Aktavis se nalazi na visokom, petom mjestu na top listi najpopularnijih snabdjevača generičkim lijekovima. Pod logom ove firme na tržištu je zastupljeno više od 830 različitih generičkih proizvoda, a više od 350 u pripremnoj je fazi.

Firma upošljava oko 10.500 ljudi, a trenutno posjeduje predstavništva u 40 svjetskih zemalja.

Aktavisovi proizvodi registrovani su u oko 60 zemalja svijeta. Pod nadleštvom Actavis Groupa, sprovodi se opremanje modernih proizvodnih objekata u Evropi, SAD-u i Aziji. Proizvodni asortiman obuhvata tablete, kapsule, injekcije, supozitorije, sprejeve, praškaste proizvode, tečnosti namijenjene za oralnu upotrebu i polučvrste materije. Što se tiče evropske regije, proizvodni centri nalaze se u Bugarskoj, Islandu, Italiji, Malti, Norveškoj, Rumuniji, Rusiji, Srbiji, Turskoj i Velikoj Britaniji.

Istraživačko-razvojni centri postoje u Islandu, Malti i Rumuniji.

FILIJALA ZA PRODAJU I MARKETING ACTAVIS D.O.O. Aktavisovi farmaceutski proizvodi u Crnoj Gori su dostupni preko sjedišta u Beogradu, „Actavis d.o.o.”, koje uporedo sa snabdijevanjem srbijanskog farmaceutskog tržišta zadovoljava i potrebe crnogorskog tržišta. U sastavu tog centra funkcioniše i Zdravlje Actavis (Leskovac), jedan od vodećih proizvođača

14

Društveno odgovorno poslovanje Aktavisa u Srbiji je dio globalne korporativne odgovornosti Actavis grupe koja svoju društvenu odgovornost razvija i potvrđuje u 40 zemalja u kojima posluje širom sveta. Društvena odgovornost kompanije je prije svega zasnovana na dugoj lokalnoj tradiciji i visokoj svijesti i posvećenosti menadžmenta kompanije i svih njenih zaposlenih. Aktavis je društveno odgovorna kompanija koja sa ponosom podržava raznovrsne društvene inicijative sa ciljem poboljšanja i unapređenja zdravlja i kvaliteta života i očuvanja životne sredine kroz realizaciju vlastitih projekata i podršku inicijativa za unapređene zdravih životnih stilova, borbe protiv narkomanije, razvoja sporta, kulture i umjetnosti, kao i mnogobrojnih donacija najugroženijima.

Farmaceutska kompanija Aktavis zvanično je pokrenula kampanju “Korak za Srce” u cilju edukacije ljudi o važnosti zdravih stilova života i prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Ovaj projekat ima za cilj da pozove sve građane Srbije da se pridruže kampanji, kroz uvođenje redovnih dnevnih šetnji u dužini od 3 km. Prva šetnja je realizovana uz podršku poznatih ličnosti iz svijeta sporta i kulture, 9. aprila 2011. godine u 5 gradova Srbije paralelno. Više od 1.500 ljudi u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu i Čačku učestvovalo je u šetnji.

Projekat se kontinuirano realizuje uz podršku Ministarstva za zaštitu životne sredine i prostornog planiranja, Turističke organizacije Srbije, Saveza za fitnes i rekreaciju Srbije kao i mnogobrojnih lokalnih institucija, opština i ustanova.

Ove godine Aktavis je podržao 7. Međunarodni festival u Leskovcu, Aktavis Akademiju podrške razvoju košarke u Sbiji kao i humanitarni turnir BELhospice 2012.

gastroenteroloških i kardioloških ljekova u regionu. Od 2003. godine većinski vlasnik je islandska kompanija Aktavis. - Regionalno predstavništvo za Srbiju i Crnu Goru predstavlja sjedište prodaje i marketinga za ovaj segment Aktavisovog sektora za Centralno - Istočnu Evropu i Aziju. Ambiciozan tim Prodaje i marketinga kompanije Actavis d.o.o. stvara nove vrijednosti za svoje kupce obezbjeđujući pravi izbor prvoklasnih proizvoda po povoljnim cijenama kako za domaće tako i za tržišta u regionu.

Filijala za prodaju i marketing „Actavis d.o.o.” osnovana je 2005. godine. Za 2011. godinu programom ove firme predviđeno je obezbjeđivanje lijekova posljednje proizvodne generacije, ali i kontinuirano snabdijevanje tržišta proizvodima čiji će oslonac biti baziran na domaćoj proizvodnji, tj. na proizvodnji u kompaniji u Leskovcu. Pacijentima će biti dostupni lijekovi iz oblasti kardiologije, psihijatrije, neurologije, dijabetologije, palijativne njege i antiinfektive.

Efikasno upravljanje kvalitetom od vrhunskog je značaja za uspjeh Aktavisa.

Standardi kvaliteta poslovanja definisani su Korporativnim poslovnikom koji važi za sve Aktavisove kompanije širom svijeta. Aktavisov tim za kvalitet i usaglašenost efikasno obezbjeđuje njegovu dosljednu primjenu u našim fabrikama, čiji status i kvalitet rada brižno prati i kontroliše Odbor za kvalitet. Poslovnikom su utvrđeni sistem upravljanja kvalitetom (QMS) i sistem upravljanja zaštitom životne sredine, zdravlja i bezbjednosti (EHS) u Aktavisu.

Kako bi se obezbijedili usaglašenost proizvodnih pogona sa zahtjevima regulative na lokalnom nivou, organizuju se redovne interne provjere, kao i provjere od strane ovlašćenih regulatornih organa. Kompanija Zdravlje Aktavis je, nakon inspekcije u oktobru 2008. godine, dobila zvanični EU GMP sertifikat danske Agencije za lijekove.

Kompanija je sertifikovana po sistemu kvaliteta ISO 9001:2000, ISO 14001, i kao prva Aktavisova kompanija sa sertifikatom po standardu OHSAS 18001.

www.actavis.rs 15

Saradnja između Kliničkog centra i bolnice „San Kamilo-Forlanini” iz Rima na jesen će biti značajno proširena. Dvije bolnice sarađuju u oblasti otorinolaringologije već dvije godine, a nove oblasti saradnje biće hirurgija, nauka i tehnologija, radioterapija, neurologija.

Najznačajnija novina biće telemedicina

DIJAGNOZE I OPERACIJE PREKO Delagacija ljekara bolnice „San Kamilo-Forlanini” iz Rima posjetila je početkom jula Klinički centar Crne Gore a cilj je bio definisanje budućeg memoranduma i protokola o saradnji čije je potpisivanje planirano za septembar. Saradnja dviju ustanova počela je prije dvije godine. Obavlja se u oblasti otorinolaringologije i maksilofacijalne hirurgije, organizovanjem zajedničkih susreta i kongresa iz te oblasti. Ubuduće bi ta saradnja trebalo značajno da bude proširena.

Direktor Kliničkog centra dr Milan Mijović istakao je ovom prilikom da su se dvije delegacije nakon detaljnog razmatranja u Ministarstvu zdravlja Crne Gore saglasile da se uspostavi saradnja u naučnom radu, da se zajednički organizuju skupovi u Podgorici i Rimu, uspostave veze u oblasti stručnog usavršavanja, a da je KCCG zainteresovan za program telemedi-

16

cine jer toj ustanovi nedostaje 100 ljekara specijalista. - Počastvovani smo što jedna tako velika bolnica, među najvećima u Evropi, želi sporazum sa nama i sa punim srcem stvaraju novo prijateljstvo. S obzirom da smo manji, očekujemo pomoć u svim oblastima, a naročito smo zainteresovani za oblast telemedicine u okviru koje bi se obuhvatila patologija, sve vrste hirurških grana, multidisciplinarni konzilijumi iz onkologije, kao i drugo mišljenje u slučaju komplikovanih dijagnoza i pacijenata - kazao je Mijović.

Prof. dr Aldo Morone, direktor bolnice iz Rima, pohvalio je profesionalnost crnogorskih ljekara i podsjetio na istorijske veze dvije države. - Kada sam ušao u Vašu bolnicu vidio sam mnogo bolesnih, što samo potvrđuje da se bol i patnja nikada ne završavaju. Zato ne treba da postoje granice između osoba

koje rade na poboljšanju zdravlja građana. Osim otorinolaringologije, važno bi bilo započeti nove projekte, poput transplantacije tkiva i organa, u čemu možemo sarađivati jer naša bolnica vrši na stotine transplantacija godišnje. Naša bolnica sa pet hiljada zaposlenih, od čega je preko hiljadu ljekara i dvije hiljade medicinskih tehničara, radi u svim oblastima medicine. Ovo je velika prilika da podijelimo naša iskustva. Možemo zajedno da radimo u oblasti hirurgije, nauke i tehnologije, radioterapije, neurologije, te generalno iz svih oblasti medicine za koje KCCG ima interesovanje. Tako ćemo unaprijediti zdravstvo u korist svih građana - kazao je profesor Morone.

Prof. dr Đanluka Beloki, direktor Klinike za otorinolaringologiju i bolesti glave i vrata, kazao je da postoji ideja da se započne saradnja u oblasti hirurgije glave i vrata, koja bi se proširila na specijalizacije ljekara iz KCCG-a u Rimu iz neurohirurgije, plastične i rekonstruktivne hirurgije, radioterapije, generalno iz onkologije ukoliko za to postoji interes.

Dr Alberto Roko, specijalista otorinolaringologije, naglasio je da je cilj projekta razvijanje aktivnosti obuke koja bi prethodila naučnom povezivanju dviju bolnica, te da je već prepoznata potreba produktivne razmjene. - Budući projekat saradnje ima dvije osnove, jedna je naučna a druga tehnološka, koja predstavlja novinu i osnovu za razmjenu aktivnosti - kazao je dr Roko.

Tehnološku bazu pružila bi firma „Novarais”, čiji savjetnik Masimo Mamarela ističe da će tehnološka platforma obezbijediti konstantnu povezanost među saradnicima dviju bolnica.

- Tehnološki projekat nazvan „Medikampus” obezbijediće obavljanje posla u stalnom kontaktu, direktno dobijanje kliničkih savjeta, analizu pojedinačnih slučajeva, virtuelne sastanke i sale koje bi razvile konstantnu obuku. Mogla bi se napraviti i virtuelna biblioteka, ali svemu tome treba da prethodi analiza postojeće opreme i onoga što treba nabaviti. Naša vizija je da Crna Gora bude centar za kontakt između Italije i ostalih zemalja Evrope naglasio je Mamarela.

Njegov kolega iz Novaraisa dr Đovani Mamarela, direktor medicinskog programa Konzorcijuma, kazao je da je praktično definisana budućnost projekta i da se očekuje dolazak delegacije iz KCCG-a u Rim, kako bi se započeli operativni razgovori.

- - - - - - TRANSPLANTACIJE POČINJU DO KRAJA GODINE

Dr Mijović je kazao da KCCG predstavlja centralnu državnu bolnicu, sa 2.200 radnika, koja je jedina ustanova tercijarnog tipa, a pruža i usluge osiguranicima iz okolnih država Bosne i Hercegovine, Albanije i dijela Srbije. - Pružamo usluge iz svih oblasti, osim transplantacije, ali taj program treba da započne do kraja tekuće godine.

Otvoreni smo ka tržištu i zainteresovani za saradnju sa svim ustanovama koje to žele, a posebno sa onim iz Italije zbog toga što smo prostorno i istorijski veoma vezani.

Kada se šetate Italijom uvijek možete čuti da se spominje njihova kraljica Jelena, naša Crnogorka. Kada šetate Crnom Gorom, uvijek ćete čuti italijanski jezik - istakao je dr Mijović.

- - - - - - Dr Elvir Zvrko, specijalista otorinolaringologije i maksilofacijalne hirurgije u KCCG-u, istakao je da je interes KCCG-a dodatna edukacija ljekara te ustanove koja bi se obavljala kroz organizovanje kongresa, seminara, simpozijuma i kurseva u Crnoj Gori i u Italiji.

D. Novčić

17

Najstarija bodibilderka na svijetu je Ernestin Šeferd, rođena 1936. godine.

U svojoj 73. godini još uvijek je učestvovala na međunarodnim takmičenjima.

Zavisnost se može steći i u odnosu na pirsing. Upravo ovo je dijagnoza za Džona Linča, nekada bankovnog službenika iz Velike Britanije. On je 2011. godine imao 241 pirs, od čega 151 u predjelu glave i vrata.

Ipak, rekorderka u ovoj disciplini je Ilejn Dejvidson iz Velike Britanije.

Najduži ikada registrovan izvađeni zub bio je dugačak 3,2 cm.

Njegov vlasnik bio je Lu Hiju Jingu iz Singapura, kom je 2009. godine u tom gradu i izvršena ova nimalo jednostavna ekstrakcija.

Najdugoročniji period trudnoće u živom svijetu ima jedna vrsta morskog psa - lat.

Chlamydoselachus anguineus. On traje 3,5 godine.

Sindrom nojevog stopala podrazumijeva da osoba sa ovom vrstom devijacije ima svega 2 nožna prsta. Ovo je karakteristika članova nekih plemena iz Zimbabvea i Bocvane.

18

Najglasniji izmjereni vrisak na svijetu ima jačinu 121,7 dBA. Analiza Vrej iz Velike Britanije postala je svjetska rekorderka u toj disciplini 1994. godine, na takmičenju u Dubaiju.

Čovjek koji je prvi podvrgnut plastičnoj operaciji bio je Valter Jio iz Velike Britanije.

Intervencija kojom su mu očni kapci rekonstruisani kožom sa ramena izvršena je 1917. god.

Beti Cejlman iz Australije, osamdesetčetvorogodišnja starica, najstarija je instruktorka joge na svijetu.

Još uvijek je aktivna u toj disciplini.

Najduže ikada izvađeno slijepo crijevo bilo je dugo 26 cm. Ono je 2006. uklonjeno od strane profesionalaca sa Sveučilišnog odjela za patologiju „Ljudevit Juran” u Zagrebu. To je izvršeno u okviru obdukcije sedamdesetdvogodišnjeg Augusta Šafranka.

Ukoliko se konzumira u pretjerano velikoj količini, čaj može biti otrovan.

Hronično trovanje čajem naziva se teizam.

2007. godine, u Zimbabveu, od posljedica AIDS-a umrlo je čak 1.060 osoba. Ovo je najveća zabilježena cifra na nivou jedne države.

Od vremena berbe umnogome zavisi ljekovitost biljke. Potrebno je, stoga, pridržavati se uputstava kalendara berbe.

Sjeme maka je veoma kalorično.

Tvrdi se da u tom smislu ima prevagu čak i nad mesom.

Riječ „cigara” španskog je porijekla.

Ona u prevodu znači „cvrčak”.

19

Nasilje u porodici i nad ženama još uvijek značajno prisutno u crnogorskom društvu.

To su pokazali rezultati studije koju su uradile za nevladine organizacije, za potrebe UNDP-ja. Dobijeni podaci treba da doprinesu boljem razumijevanju nasilja i promjeni stavova o toj pojavi

PATRIJARHALNA GLEDIŠTA JOŠ UVIJEK PRETEŽU

20

Studija o nasilju u porodici i nad ženama u Crnoj Gori, prvom projektu te vrste koji je sproveden u okviru Programa UNDP-a za rodnu ravnopravnost IPA 2010, pokazala je da preko 90 odsto ispitanika smatra da postoji nasilje u porodici, a 31 odsto njih misli da je nasilje zastupljeno u velikoj mjeri. Na predstavljanju u Podgorici rečeno je da su najčešće žrtve nasilja u porodici žene (57 odsto), a u 37 odsto slučajeva su to djeca. - Da su nasilnici muškarci odgovorilo je 74 odsto ispitanih, a kao uzrok nasilja najčešće je navedena zloupotreba moći od strane člana porodice, zatim bolesti zavisnosti, ekonomska kriza, patrijarhalno društvo i nedostatak obrazovanja. Suprotno ovakvom stavu, svega 13 odsto je odgovorilo da je bilo izloženo nekoj vrsti nasilja, što pokazuje da građani u Crnoj Gori još uvijek nijesu spremni da o ličnom iskustvu u vezi sa nasiljem otvoreno govore.

Ono je nešto što se tiče privatne sfere i ostaje skriveno duboko u porodici - istakla je Maja Raičević, konsultantkinja na istraživanju, inače aktivista Sigurne ženske kuće.

uzrokovano okolnostima koje su van kontrole nasilnika. I ovo je suprotno stavovima većine građana (68 odsto), koji smatraju da je nasilje društveni problem koji na tom nivou i treba rešavati.

Ispitanici su odgovorili da se nasilje najčešće javlja u porodici, a dešava se među bračnim (67 odsto) ili bivšim partnerima (22 odsto). Čak 27 odsto ispitanika je bilo izloženo nasilju u primarnoj porodici, što je zabrinjavajuće s obzirom na opasnost od ponavljanja obrasca da žene koje su tada trpjele nasilje budu i kasnije žrtve, a dječaci koji su trpjeli nasilje kada oforme porodicu postaju nasilnici. Alarmantan je podatak da je svakoj trećoj žrtvi prijećeno oružjem i da je nasilnik pokušao da je ubije — kazala je Raičević, objašnjavajući da članovi porodice uglavnom znaju za nasilje, ali su zaštitu ponudili u svega 29 odsto slučajeva. Iako je porodična podrška glavna za prevazilaženje nasilja, tek svaka deseta porodica prijavi nasilje, a svaka četvrta je spremna da prihvati žrtvu sa djecom. Ovi podaci pokazuju kako je težak položaj žrtve kada nema podršku od najdražih.

Visoka tolerancija prema nasilju

Zašto žene trpe nasilje?

Prema riječima Maje Raičević, 15 odsto ispitanika nije uopšte sigurno da li su nekada doživjeli nasilje. To govori o nemogućnosti da prepoznaju nasilje. Razlozi zbog kojih svaki treći ispitanik ne bi prijavio nasilje jesu nepovjerenje u institucije sistema, strah, patrijarhalno shvatanje porodičnih odnosa kao nečega u šta se ne treba miješati, a mnogi sumnjaju da će se prijavljivanjem nasilja problem zaustaviti ili prevazići. - Stavovi ispitanika pokazuju visok stepen tolerancije na nasilje. Svaki četvrti ispitanik, obično muškarac, smatra da postoje situacije u kojima je nasilje opravdano, odnosno da je žrtva odgovorna jer ga izaziva svojim postupcima. Prisutan je i stav da je nasilje

Najčešći odgovor na pitanje zašto žene trpe nasilje bio je da je to strah od odbacivanja porodice, da će nositi sramotu ako to učine, kao i ekonomska zavisnost, jer svaka druga žena nema sopstveni izvor prihoda. Mnoge žrtve nemaju povjerenja da će institucije sistema reagovati u skladu sa zakonskim okvirima, a i kada se odluče, nasilje obično prijavljuju policiji, centrima za socijalni rad ili aktivistima nevladinih organizacija a ne tužilaštvu ili sudstvu. - Na pitanje zašto se nasilje ponavlja, najčešći odgovori bili su da nasilnici dobijaju blage kazne, da se ne vrši analiza rizika po žrtve i da žrtva često ne dobija adekvatnu zaštitu i podršku. Cilj studije nije bio samo da pokaže šta građani misle

Timovi za sprovođenje normi Irena Bošković, koordinatorka Odjeljenja za rodnu ravnopravnost pri Ministarstvu pravde i ljudskih prava, podsjetila je da je u Crnoj Gori uspostavljen snažan normativni okvir u vezi sa nasiljem. Zakon o zaštiti od nasilja u porodici prvi je specijalizovani za tu oblast, a stupio je na snagu u avgustu 2010. - Tim zakonom je omogućeno hitno reagovanje i zaštita, bilo da to radi policija ili prekršajni organ. Propisano je pet zaštitnih mjera, pa nasilnik može da bude udaljen iz stana, da mu se zabrani prilaženje žrtvi, uznemiravanje i uhođenje, a propisano je obavezno liječenje od zavisnosti i psihosocijalni tretman. Usvojena je i Strategija zaštite od nasilja, te Protokol o postupanju u nasilnim slučajevima. Osnovni cilj IPA projekta jeste unapređenje statusa žena u Crnoj Gori kroz jačanje ličnog integriteta, ekonomskog osnaživanja i političke zastupljenosti. Cilj sprovedenog istraživanja bio je da se otkrije prisustvo nasilja u porodici, opiše percepcija građana o toj pojavi, profil žrtava, oblici nasilja i institucionalna podrška. Urađen je priručnik za obuku, prema kojem će naši treneri obučavati članove multidisciplinarnih timova. Do kraja godine planirano je obučavanje trenera i obuka timova o primjeni Zakona o zaštiti od nasilja, Strategije i Protokola, a trebalo bi da se uspostavi jedinstvena SOS linija za žrtve i baza podataka - kazala je Bošković, ističući da je neophodno ojačati međuresorsku saradnju kroz rad timova na lokalnom nivou. Istraživanje će, prema njenom mišljenju, poslužiti kao osnova za kreiranje budućih aktivnosti na suzbijanju nasilja u porodici i postizanju efikasnog sistema zaštite žrtava.

o samom problemu, već da isto tako pruži preporuke koje će institucijama i vlastima pomoći da tom problemu priđu na efikasan način i da se obezbijedi odgovarajuća zaštita žrtava.

Prva preporuka koja proizilazi iz studije jeste da treba kontinuirano istraživati uzroke i posljedice nasilja, a treba voditi i sveobuhvatnu statistiku o polu i starosti žrtve i nasilnika, te informisati javnost o obrascima i vrstama porodičnog nasilja. Veoma je bitno unaprijediti mehanizme za zaštitu žrtava nasilja, kroz efikasnu primjenu postojećih normi, usvojiti nedostajuće podzakonske akte i oformiti komisiju za praćenje primjene zakona, poštovati načelo hitnosti i organizovati specijalizovane rodno senzitivne

obuke o porodičnom nasilju za predstavnike institucija i medija.

Trebalo bi utvrditi metodologiju za procjenu rizika, pooštriti nadzor nad primjenom zaštitnih mjera, te obezbijediti održivost, odnosno dovoljan broj skloništa, materijalnu, psihosocijalnu i pravnu pomoć. Zaključak koji možemo izvući iz ove studije jeste da je suzbijanje porodičnog nasilja prioritet kome se mora pokloniti odgovarajuća pažnja. Treba raditi na jačanju svijesti građana, formirati servise za žrtve i program za odvikavanje nasilnika - kazala je Raičević.

D. Novčić

21

TAJNE U PORODIČNOM SISTEMU „Čuvanje tajne je prvi korak u sazrijevanju.

Otkrivanje tajne je drugi korak.”

(Pol Turnije) Piše: Milica Belada, diplomirani psiholog-master, porodični psihoterapeut

Istraživanja pokazuju da tajne postoje u svim socijalnim sistemima. Stoga, realno je i porodicu, kao primarni socijalni sistem sa kojim se susrećemo, sagledati u svijetlu tajni koje se u porodičnom sistemu svjesno ili nesvjesno održavaju. Gotovo da ne postoji porodica koja ne čuva neku tajnu. U istraživanju koje je sproveo Vangelisti1 velika većina ispitanih porodica izvijestila je da ima porodične tajne, bilo da se radi o nečemu što kriju od ostalih članova porodice, ili o

22

tajnama koje se čuvaju od ljudi van porodičnog sistema. Iako se u društvu u kojem živimo vrlo visoko vrednuje „dobar glas” porodice u očima drugih, treba postaviti pitanje da li je „dobar glas” u društvu, koji se često održava toksičnim čuvanjem tajne, vredniji od porodičnog zdravlja koje je usljed čuvanja tajne često ugroženo.

Za demistifikaciju tajni u porodičnom sistemu važno je napraviti razliku između tajnog i privatnog. Gdje je granica poslije koje ono što je naše, lično, intimno, privatno prelazi u tajno, pa vrlo često i toksično za cijelu porodicu ili barem dio nje. Mnogi autori smatraju da je neznanje, nepostojanje svijesti o nekoj informaciji (engl. unaware information) faktor pomoću kojeg se može praviti razlika između privatnog i tajnog. Uskraćena informacija koja ugrožava, tj. čini da osoba nema svijest o postojanju iste, jeste tajna. Pritom, sadržaj informacije je najčešće vrlo bitan za osobu od koje se tajna skriva (npr. vanbračna afera o kojoj drugi supružnik ne zna ništa). Informacija koja je lična ali nevažna za druge članove porodice, tj. ne dovodi ih u stanje nesvjesnosti - ugroženosti zbog neznanja o njenom postojanju, jeste privatnost (npr. informacija o vezama koje je bračni partner imao prije braka a sada su nevažne za bračni odnos). Uvijek kada tajna postoji, neka informacija je uskraćena jednom ili većem broju članova porodice, tiče se njihovog porodičnog života ili se direktno na njih odnosi.

Teme za koje su vezane porodične tajne mogu biti društvene tabu teme, teme o kojima nije društveno poželjno otvoreno razgovarati i koje nailaze na osudu od strane društva, ali mogu biti i jednostavne stvari o kojima je neumjesno govoriti van porodice, npr. rituali, porodična tradicija i sl.

Postoje tri vrste porodičnih tajni: individualne, unutrašnje porodične i dijeljene porodične tajne. Individualne tajne postoje kada je informacija uskraćena svim ostalim članovima porodice, osim jednom koji je njen nosilac. Unutrašnje porodične tajne postoje kada tajnu dijele dva ili više članova porodice, dok je ostalim članovima uskraćena. Kod dijeljenih porodičnih tajni, to je tajna poznata svim članovima unutar porodičnog sistema a nepoznata ljudima van njega.

Porodične tajne imaju nekoliko funkcija: 1) razvijaju intimnost među članovima porodice 2) promovišu kohezivnost - svi koji čuvaju tajnu dio su jedne grupe 3) održavaju porodičnu strukturu 4) štite članove porodice od odbacivanja ili osuđivanja od strane drugih ljudi van porodičnog sistema. Tajne daju porodicama zajednički identitet, čine da se razvija osjećaj jedinstvenosti porodičnog sistema, odražavaju homeostazu u porodici. Međutim, evidentni su i negativni efekti čuvanja tajne. Tajne stvaraju konfuziju zbog toga što je istina „izobličena”. Uvijena objašnjenja su stvorena da „zataškaju” pravo stanje stvari. Tajne stvaraju anksioznost i kod osobe koja čuva tajnu i kod onih koje za nju ne znaju. Tajne stvaraju nezdrave granice u porodičnom sistemu jer postoji nesvjesna koalicija među ljudima koji znaju za tajnu (protiv) i onih koji za nju ne znaju.

Rad sa tajnama u porodičnom sistemu za psihoterapeuta je istovremeno i izazov i zamka. Porodični psihoterapeut neće bez posebnog razloga terapijski odnos graditi sa idejom da porodica ili neki njeni članovi kriju bitnu informaciju, tajnu.

Ponekad intervencije koje psihoterapeut sprovodi upravo zbog tajne ne mogu da dovedu do promjene u sistemu, a ponekad ni porodica nije svjesna važnosti otkrivanja tajne. Otkrivanje tajne psihoterapeutu stavlja ga u „pat” poziciju. Psihoterapeut je na raskršću između izdaje povjerenja koje mu je ukazao član porodice koji mu je tajnu otkrio, koalicije u koju će ući, protiv ostalih članova porodice ako prihvati da bude „čuvar tajne” i vjernosti svojoj profesionalnoj etici koja zabranjuje čuvanje tajne. U porodičnoj psihoterapijskoj praksi jasno je i nedvosmisleno da

se tajne koje se odnose na seksualno ili bilo koje drugo nasilje u porodici ne smiju čuvati, tj. da psihoterapeut koji je u takvom saznanju svoj profesionalizam mora odbraniti uključivanjem nadležne institucije. Kada se radi o ostalim vrstama tajni, postoje mnogi faktori koji utiču na to kako psihoterapeut treba da se ponaša. Uzrast klijenta, snaga porodice, njena zrelost, uticaj koji bi na porodicu imalo otkrivanje tajne u konkretnom momentu značajno utiču na način na koji će psihoterapeut podstaći snage u porodičnom sistemu, koje će „nosioca” tajne ohrabriti da tajnu podijeli sa ostalim članovima porodice.

Situacija postaje naročito osjetljiva kada roditelji treba da otkriju tajnu djetetu. Tada je vrlo često zamagljena posebnim značenjem koje roditelji pridaju određenoj stvari, a koje umanjuje njihovu spremnost da razgovaraju o tome sa djetetom. Čuvanje takve tajne može da bude praćeno snažnim osjećanjem krivice ili stida vezanog za prošle događaje. Stoga je ono neka vrsta zaštite djeteta od svih tih osjećanja koja bi donijela otkrivanje.

Međutim, iako se sam sadržaj tajne drži van znanja djeteta, vrlo je teško uzdržati se od osjećanja koja sa sobom nosi čuvanje tajne. Dijete se tada najčešće osjeća zbunjeno i anksiozno jer nema jasno objašnjenje za osjećanja koja dobija od roditelja a koja nijesu u skladu sa njihovim ponašanjem. Na taj način djeca vremenom nauče da ne postavljaju pitanja o određenim temama, stvaraju lična objašnjenja i vjerovanja o nekom načinu ponašanja, koja se često ispoljavaju kroz simptomatsko ponašanje. To postaje metafora za čuvanje tajni u porodičnom sistemu. Tenzija i konfuzija ostaju prisutne sve dok informacija ostaje skrivena i nepristupačna2.

Tajne u porodičnom sistemu najčešće imaju zaštitnu funkciju, ali je teret „otkrivanja” tajne, kao i osjećanja koja sa sobom nosi čuvanje tajne često toksičan i tokom vremena dovodi do pojave simptoma. Tajna otkrivena u pravo vrijeme, na adekvatan način, kada su stvoreni sistemi podrške za njeno prihvatanje, porodici najčešće donosi ozdravljenje, a sigurno označava zdravije i funkcionalnije ponašanje od negativnih osjećanja.

1 prema Rosie Perera, Family secrets, 1999 2 Peggy Papp, „The worm in the Bud: Secrets between parents and children”

23

W.W.W. : BIHEJVIORISTIČKA ZAVISNOST Piše: Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psihološkinja

Internet je najveće tržište informacija na svijetu. U savremenom društvu prava informacija je najvažniji činilac uspješnosti u bilo kojem segmentu života (biznis, zdravlje, obrazovanje, razonoda, sport, vaspitanje djece...).

O njegovoj opasnosti po zdravlje čovjeka još uvijek se vode debate. Mnogi korisnici ga upotrebljavaju bez ikakvih štetnih posljedica. Za njih je to način komunikacije, nešto čime se oni povremeno bave. Za druge, on postaje zamjena za realne životne odnose, postaje životna „opsesija”. U toj fazi internet prestaje da bude „korisna stvar” i postaje objekat bolesne zavisnosti.

Zavisnost od interneta je impulsima kontrolisano oboljenje koje ne uključuje korišćenje opijatskih droga, i veoma je slično patološkom kockanju. Zavisnost od interneta često se upoređuje sa zavisnošću od marihuane, jer isto kao i ona, internet ima psihostimulativno dejstvo na čovjeka.

24

kriterijuma zavisnosti, propisana od strane Američkog udruženja psihijatara1.

1. Tolerancija: Ovo se odnosi na potrebu za povećanjem količine vremena provedenog u upotrebi interneta da bi se postiglo zadovoljstvo.

2. Dva ili više simptoma povlačenja u roku od jednog dana do mjesec dana smanjenja upotrebe interneta ili njegovog prestanka korišćenja.

Ova povlačenja moraju da izazovu neprijatnost ili da naruše društvene, lične ili profesionalne odnose. Javlja se psihomotorna uznemirenost, odnosno drhtanje, tremor, anksioznost, opsesivno razmišljanje o tome šta se dešava na internetu, javljaju se fantazije ili snovi o internetu. Često se kod takvih osoba mogu primijetiti dobrovoljno ili prisilno kuckanje (pokreti prstima kao pri kucanju po tastaturi).

3. Ublažavanje ili nestajanje simptoma povlačenja svaki put kad se koristi internet.

DIJAGNOSTIKOVANJE ZAVISNOSTI OD INTERNETA

4. Dugotrajnija upotreba ovog medija nego što je prvobitno bilo planirano.

Da bi ovaj poremećaj bio dijagnostikovan u bilo kom trenutku u toku dvanaest mjeseci moraju biti prisutna tri ili više

5. Značajna količina vremena provodi se u aktivnostima vezanim za besciljno pretraživanje interneta (npr. čitanje internet

knjiga, isprobavanje novih brovsera, istraživanje internet prodavnica itd.).

6. Odustajanje od važnih socijalnih, profesionalnih, ili rekreativnih aktivnosti ili smanjena aktivnost. Zbog prekomjerne upotrebe interneta pojedinac rizikuje gubitak značajnih kontakata, posla, obrazovnih prilika. Vidne karakteristike ličnosti zavisnika jesu: osjećaj nemira i razdražljivosti pri pokušaju da se smanji ili zaustavi korišćenje interneta. Drugi je da se internet koristi kao način da se pobjegne od problema ili razrješenja osjećanja bespomoćnosti, krivice, anksioznosti ili depresije. Treća karakteristika je da korisnik prikriva ili laže članove porodice ili prijatelje o količini vremena provedenog na internetu. Četvrta karakteristika je da se korisnik vraća korišćenju interneta u velikoj mjeri uprkos prekidima korišćenja od nekoliko dana. Pored one opšte zavisnosti od interneta i zavisne potrebe za informisanjem ili za poštom, zavisnost od interneta ima i podgrupe koje su specifičnije i podrazumijevaju ispreplitanost raznih kognitivnih, bihejvioralnih i psihodinamskih faktora u samom uzroku nastajanja.

SOBA ZA RAZGOVOR / VIRTUELNA SOBA / DRUŠTVENE MREŽE Neki ljudi razviju emocionalnu povezanost sa prijateljima koje steknu onlajn aktivnostima. Korisnici interneta uživaju u pomisli da mogu da upoznaju i vide druge korisnike, da se druže i razmjenjuju ideje kroz chat room2 ili virtual communities3. Te zajednice omogućavaju korisniku da pobjegne od realnosti i potraži nove načine da zadovolji svoje emocionalne i psihološke potrebe, koje su veoma intimne a manje opasne nego realne životne veze. Takođe, neki od zavisnika od upotrebe interneta kreiraju različite ličnosti na netu, gdje imaju mogućnost da mijenjaju svoj identitet i predstavljaju se onako kako to njima najviše odgovara. Nerijetko se pretvaraju da su neko drugi. Zavisnik obično prikriva svoju starost, zanimanje, izgled… Osobe koje su usamljene i nesigurne u realnom životu iskorišćavaju ovakav oblik komunikacije da bi ispraznile svoja najdublja osjećanja, najintimnije želje, fantazije, najstrožije čuvane tajne. Sve ovo dovodi zavisnika do iluzije o intimnosti i kada realnost razotkrije nepostojanje brige i ljubavi od strane pripadnika „zajednice” zavisnik doživljava realno razočarenje, bol i tugu. Najopasniji rizik pri kreaciji ovakvih života predstavljaju osobe koje pate od niskog stepena samopoštovanja, osjećaja neadekvatnosti i straha od osude drugih. Takav negativni samostalni koncept dovodi do uznemirenosti pa i do kliničkih problema depresije. Neki korisnici

smatraju da je kibernetska veza najbolja moguća veza. Izgovor je: ako ti se ne svidi ili kad prestane da ti se sviđa, samo izađeš iz sobe i kasnije probaš sa nekim drugim. Ova podgrupa zavisnosti naziva se Cyber-Relationship Addiction4 - zavisnost od virtuelnih prijateljstava.

Iako umnogome slične virtuelnim sobama, društvene mreže za osnovnu karakteristiku imaju to da se virtuelna komunikacija obavlja sa osobama sa kojim se zavisnik poznaje na različite načine. Neki su dio familije, prijatelji iz djetinjstva, društvo sa školovanja, medijski eksponirane ličnosti... Ne treba dozvoliti da to što se zavisnik prekomjerno druži sa „poznatim” ljudima utiče na neprepoznavanje simptoma i dijagnostikovanje zavisnosti.

SEKSUALNE FANTAZIJE NA NETU Možemo slobodno reći da je sajberseksualna zavisnost (Cybersexual Addiction, engl.) jedna od najzamršenijih podgrupa internet zavisnosti. Rijetko ide samostalno, uglavnom u kombinaciji sa još nekom bolešću zavisnosti ili sa nekim psihičkim poremećajem. Istraživanja pokazuju da su 3 do 5 zavisnika

25

uključeni u neku od onlajn seksualnih aktivnosti. Tu su prvenstveno gledanje sajber porno filmova i sajber porno fotografija.

Anonimnost koja je omogućena upotrebom interneta daje zavisniku mogućnost da otvori svoje potisnute želje i fantazije, bez straha od osude, prigovora ili zamjerki. U toku bilo kog perioda dana, zavisnik ima mogućnost da uživa u svojim fantazijama.

Faktor seksualne anonimnosti i privatnosti daje zavisniku osjećaj moći nad čitavim doživljajem. Istraživanja pokazuju da se u gledanje pornografije najviše uključuju muškarci a u erotične razgovore najčešće žene. Muškarci imaju tendenciju da traže dominaciju i seksualne fantazije na mreži, dok žene traže bliska prijateljstava, romantične partnere i više vole anonimne komunikacije u kojima se može sakriti fizički izgled. Kroz internet žena dobija mogućnost da upozna muškarca, bez potrebe da bude viđena i prosuđivana. Generalno rečeno, žene uživaju u ovakvom odnosu zbog mogućnosti sakrivanja fizičke nesavršenosti (čija se poželjnost plasira putem medija). Tako otklanja mnoge socijalne zablude, a jedna od najvažnijih jeste ta da ona ne smije da uživa u seksualnom činu. Ovakav odnos omogućava opuštanje i dovodi do osjećaja većeg zadovoljstva samim sobom.

Muškarcima omogućava odstranjivanje napetosti, koja je često uzročnik skrivenih problema, kao što su prevremena ejakulacija, ili impotencija, i takođe skriva njihov fizički izgled, pogotovu kod onih koji se osjećaju nesigurno zbog gubitka kose, veličine penisa ili povećanja tjelesne mase.

KOCKANJE I TRGOVINA Kompulzivno onlajn kockanje, kompulzivno onlajn kupovanje i opsesivna onlajn trgovina i aukcija još su jedna od podgrupa zavisnosti od interneta (engl. Net Compulsion). Svi elementi imaju jednu zajedničku stvar, a to je pristupačnost. Sve akcije zavisnik može bez problema obavljati iz svoje sobe, u toku lično isplaniranog vremena i u miru. Ne mora da ide napolje i čeka u dosadnim redovima. Kockar ne mora da rizikuje da ga neko vidi da ulazi u kockarnicu, jer može da to za isti novac radi iz svoje sobe. Takođe, ovdje imamo i aspekt kontrole, jer se zavisnik nalazi sam ispred kompjutera i samostalno donosi odluke, bez bilo čijeg uticaja. Riječ je o veličini uloga, o veličini investiranja, o izboru robe itd. Ono što je najbolnije za zdravstvene radnike danas jeste širenje kompulzivnog kockanja, koje je već ranije označeno kao klinički problem protiv koga se svi već duže vrijeme borimo. Danas patološki kockari imaju još jedno sredstvo za zadovoljenje svoje zavisnosti. Možda i veći problem od nemogućnosti kontrole vremena i granice kockanja jeste problem da je mladima moguć ulaz u te virtuelne kockarnice. Nepostojanje limita u starosti igrača otvara posebne mogućnosti i ima ogromnu privlačnost.

PREVENCIJA I SAMOPOMOĆ Prvo, korisnici interneta moraju samostalno da prepoznaju obrasce pretjerane upotrebe ovog medija. Svijest o osnovnim simptomima izuzetno je značajna. Ključni signal je ne samo trajanje vremena provedenog na internetu već i onog provedenog u razmišljanju o internetu ili aktivnostima vezanim za njega. Sljedeći korak je da se identifikuje osnovni problem.

Slično kao i za ostale kategorije zavisnika, internet zavisnici treba

26

da se pitaju šta ih izaziva da žele da pobjegnu od svakodnevnog života. Treći korak je da se osmisli kako da se radi na rješavanju problema i tek onda zavisnik treba da preduzme korake da se riješi sama zavisnost.

NEKI OD KVALITETNIH SAVJETA ZA SUZBIJANJE ZAVISNOSTI BILI BI: 1. Utvrdite tačno trajanje vremena provedenog na mreži.

Pratite navike prilikom pretraživanja i otkrijte na kojim sajtovima se najviše zadržavate.

2. Pokušajte da jednom sedmično imate „potpuno odsutan” dan. Od trenutka kada se probudite do trenutka kada odete na spavanje, izbjegavajte bilo kakav kontakt sa internetom. Bez e-pošte, nema četa, nema blogova.

3. U toku posla napravite „sat bez veze”. Ovo vrijeme radite svoj posao tako što ćete pisati neke bilješke, iščitati neke štampane medije...

4. Nema Fejzbuk ili Tviter obavještenja u toku rada.

Nema više SMS prekida u toku rada. Iako je lijepo kada znate šta se događa Vašim prijateljima, sve to može sačekati završetak posla kojim se trenutno bavite. Idite na stranice podešavanja i kliknite da Vas ne obavještava tokom radnog vremena.

5. Odvojiti imejl adrese na poslovne i privatne. Odrediti termine za čitanje. Odvojeno - ne istovremeno. Sve u svoje vrijeme.

Prije svega, zapamtite, internet je sredstvo. Koristan, ali ipak alat. Kad god osjećate gužvu u novom blogu, imate mnogo obavještenja, instant poruka ili pisama koja Vas tjeraju da ostanete duže nego što ste planirali, sjetite se: internet je alat.

Preuzmite kontrolu.

Ignorišite ga.

Neka čeka svoj red.

U SLJEDEĆEM BROJU TEST ZA DIJAGNOSTIKOVANJE INTERNET ZAVISNOSTI I NAČINI LIJEČENJA.

1 Zvanično usvajanje ovih kriterijuma predviđeno je za 2012. godinu 2 Engl. internet soba za razgovor 3 Engl. virtuelne zajednice 4 Engl.

POVRAĆANJE U TOKU DJETINJSTVA Piše: dr Mitar Šaranović Dom zdravlja, Nikšić

Jedan od najčešćih ozbiljnih problema koji se javljaju u periodu ranog odrastanja, jesu simptomi povraćanja. Ono može biti izazvano različitim reakcijama, udruženo sa raznim poremećajima, kako sa trivijalnim, tako i ozbiljnim. Najčešće je povezano sa gastroenteritisom, ali može da prati bilo koju drugu infekciju koja se vrlo često javlja kod djece, a to su: (upale srednjeg uva, pluelonefritis, meningitis...).

Valjalo bi praviti razliku između povraćanja i regurgitacije. Vraćanje malih količina tek progutane hrane za vrijeme hranjenja, ili ubrzo nakon hranjenja, naziva se regurgitacija.

Potpuno pražnjenje želuca naziva se povraćanje. Ruminacija se odnosi na hroničnu regurgitaciju, pa ako se dogodi u periodu sa zastojem u razvoju onda valja misliti na psihološke činioce.

Svi nagovještaji ove neprijatnosti upućuju nas na ozbiljno razmišljanje o problemu koji je naizgled bezazlen, ali ćemo ipak zaključiti da nekad, u alarmantnim situacijama, ovaj vid oboljenja ipak izazove i reakcije kad roditelji nijesu spremni da se sučele sa istim.

PRISTUP DJETETU KOJE POVRAĆA U okviru anamneze ljekar bi mogao da pita: 1) Kako se dijete osjeća?

2) Kako izgleda povraćanje? (ukoliko se to odvija u vidu mlaza - kod stenoze pilorusa, pri kašlju - kod infekcije...)

3) Postoje li udruženi znaci? U okviru tjelesnog pregleda treba obratiti pažnju na znakove dehidratacije (nivo svijesti, upale fontonele i oči, suvoća sluzokože, suv i obložen jezik, smanjena jedrina kože, oligurija). Treba uključiti i pregled trbuha i opšti pregled. ČESTI UZROČNICI POVRAĆANJA Period dojenačkog razvoja: 1) gastroenteritis, 2) gastroezofagealni refluks, 3) pretjerano hranjenje, 4) anatomske opstrukcije - stenoza pilorusa, intususcepcija, opstrukcija crijeva, 5) sistemska infekcija, naročito meningitis.

Djetinjstvo: 1) gastroenteritis, 2) sistemske infekcije, 3) gutanje toksičkih supstanci ili lijekova.

Adolescencija: 1) gastroenteritis, 2) sistemska infekcija, 3) migrena, 4) bulimija.

ISPITIVANJA - KKS, urea, kreatinim, elektroliti i parametri zapaljenja - ultrazvuk, RN-metrija i gutanje barijum-sulfata Najvažnije je procijeniti stanje hidriranosti. Obično je dovoljna nadoknada tečnosti putem usta. Rjeđe se poseže za intravenskom primjenom. Veoma je važno sprovesti higijensko-dijetetski režim, što prije svega podrazumijeva da se pola sata nakon povraćanja oboljelom ne pruža nikakva nadoknada putem hrane i pića! Nakon perioda odmora tijela od iscrpljenosti, preporučuje se konzumacija supe iz kesice, pirinčane vode, a radi nadoknade elektrolita može se uključiti i neki provjereno dobar preparat.

27

ISTINE I ZABLUDE:

TJELESNA TEŽINA

Idealna tjelesna težina, kako smatraju stručnjaci, najviše je uslovljena psihičkom ravnotežom i osjećajem životnog zadovoljstva. Pored svega, prirodno ustrojstvo organizma funkcioniše na principu povratne sprege, trudeći sa da uprkos raznim ometačima stabilnosti tijelu obezbijedi stabilnost. Podržani prirodom i naoružani osjećajem sreće, možemo dakle najbolje uticati na regulaciju svoje tjelesne težine.

Ukoliko se, pak, odlučimo za primjenu dodatnog dijetetskog režima, veoma je važno da to bude pod nadzorom profesionalaca. Evo nekih činjenica koje postoje u vezi sa regulacijom tjelesne težine.

OSOBE ZAVISNE OD UPOTREBE KOKAINA NE MOGU DA SE GOJE ISTINA: Činjenica je da zavisnici od upotrebe psihoaktivnih supstanci imaju karakterističan fizički izgled. Tome, naravno, doprinosi činjenica da je riječ o osobama sa poremećenim metabolizmom. U nauci je čak prepoznat sindrom zbog kog se zavisnici od kokaina ne goje. On je nazvan KART (kokainsko-amfetaminski regulatorni prepis). Kako tvrde dijabetolozi Majkl Rojzen i Mehmet Oz, nije sasvim jasno da li je KART osnovni razlog za gubitak tjelesne težine, ali naučnici proučavaju neurološko dejstvo ovih sastojaka na apetit kako bi ustanovili da li oni mogu da budu osnova dugoročnih farmaceutskih rješenja za gubitak tjelesne težine. Uprkos ovome, mehanizam djelovanja marihuane na hormon neuroleptin takav je da konzumacija ovog opijata čak pospješuje apetit.

GLAD BIVA IZAZVANA POSEBNIM HORMONOM ISTINA: Grelin je hormon gladi. To hemijsko jedinjenje ne samo da uslovljava nastanak pojačanog apetita već utiče i na lučenje hormona rasta. U zavisnosti od stvarnog osjećaja gladi, intenzivira se i pojava ovog hormona, tako da kada je organizmu uistinu potrebno potkrepljenje u vidu hrane on impulsivno šalje poruke mozgu u razmaku od oko 20-ak minuta.

NAMJENSKO KONZUMIRANJE BIBERA MOŽE BITI EFIKASAN POTPOMAGAČ DIJETETSKOG REŽIMA ISTINA: Danas je poznato da konzumiranje crvenog bibera, pogotovu u jutarnjim časovima, pozitivno utiče na smanjenje unosa hrane u organizam.

Naučnici smatraju da je za takvo dejstvo najodgovorniji

28

njegov sastojak kapsaicin, koji utiče ne samo na smanjenje unosa hrane, već i na ubrzavanje metabolizma. Ipak, pri ovome je potrebno voditi računa o zdravlju sluzokože organa za varenje.

INTERVENCIJA PRAŽNJENJA KOLONA PREDSTAVLJA ZLATNI STANDARD U PROGRAMU SMANJENJA TJELESNE TEŽINE ZABLUDA: Procerdura pražnjenja kolona, koja se obavlja u kliničkim uslovima, u svijetu je veoma popularan metod za smanjenje tjelesne težine. Ipak, činjenica je da osim što ćete nakon dvadesetčetvoročasovnog uzdržavanja od ishrane izgubiti dio sadržaja debelog crijeva, ovim postupkom nećete značajnije uticati na regulaciju tjelesne težine. U debelom crijevu se apsorbuje voda, što je dovoljan pokazatelj nefunkcionalnosti navedenog metoda kada je riječ o instant mršavljenju.

CRIJEVNI SITEM JE SREDIŠTE SEROTONINA ISTINA: Danas je poznato da se otprilike 95 % ukupne količine serotonina nalazi u crijevnom sistemu. Zabluda je, dakle, da je centar hormona sreće mozak. Njegovo lučenje je, naravno, uslovljeno reakcijom mozga, ali tamo je sadržano svega 2-3 % ukupne raspoloživosti ovog hormona. Jasno je, stoga, što se tako mnogo govori o psihičkom, pogotovu stresom uslovljenom porivu za hranom.

DOVOLJNO SNA PODSTICAJNO UTIČE NA ODRŽANJE POŽELJNE TJELESNE LINIJE ISTINA: Sedam do osam časova sna smatra se neophodnom dozom psiho-fizičkog odmora koji je potrebno priuštiti svom tijelu.

Organizam se na taj način regeneriše, skuplja rasutu energiju, jača psihički metabolizam, što, naravno, utiče na normalno funkcionisanje. Dobar san, štaviše, utiče na dobar fizički izgled a dobra tjelesna linija posljedica je odgovornog odnosa prema snu. Inače, kada sa starošću dođe i problem zvani nesanica, neminovno će se javiti i potreba za često nepotrebnom konzumacijom ugljenih hidrata. To se, svakako, negativno odražava na porast broja kilograma.

Iz štampe je izašla brošura u izdanju Danilovgradskog doma zdravlja „Dimitrije – Dika Marenić” autorke doc. dr Olivere Miljanović, posvećena odgoju djece. Na promociji održanoj početkom jula najavljen je i drugi dio koji će biti posvećen prevenciji nezgoda i nesrećnih slučajeva kod djece

Vodič za i roditelje „Preporuke za zaštitu zdravlja, ishranu i njegu djece” - naziv je devete po redu edukativne publikacije, koju je objavio Danilovgradski dom zdravlja u sklopu različitih preventivnih aktivnosti čiji je cilj unapređenje i zaštita zdravlja crnogorskih građana. Publikacija je ovaj put posvećena zdravlju najmlađih, a njen cilj je, kako je zapisala autorka doc. dr Olivera Miljanović, da učini dostupnim najvažnije informacije o zaštiti zdravlja i pravilnom podizanju i njezi djece. Obrađene su različite teme a najviše ishrana i način dojenja, ali i dječji plač, date osnovne informacije o povišenoj tjelesnoj temperaturi i načinu njenog snižavanja, zatim o konvulzivnim febrilnim stanjima, dehidraciji i prolivima, a po prvi put i o sindromu iznenadne smrti odojčeta.

Direktorka Doma zdravlja u Danilovgradu Zorica Kovačević, kazala je da je brošura prva od dvije publikacije vezane za zdravlje i rani razvoj djeteta. - Druga brošura se već priprema i biće posvećena prevenciji povreda i nesreća kod djece.

Publikacija je urađena u saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore, a uz pomoć Ministarstva potrudili smo se da ona bude dostupna što većem broju roditelja i zdravstvenih radnika. Ovaj put smo brošuru, osim na crnogorskom, štampali i na engleskom, a prevedena je na albanski i romski jezik - kazala je Kovačević, ističući da se uporedo sa pripremanjem drugog dijela publikacije u Danilovgradskom domu zdravlja spremaju da do kraja godine otvore Školu prvog roditeljstva. U njoj bi majke koje po prvi put donose djecu na svijet mogle da dobiju sve neophodne upute.

Ministar zdravlja - prve godine najvažnije Ministar zdravlja Crne Gore doc. dr Miodrag Radunović, istakao je da je „odgoj i njega djece, te podrška u odrastanju mladih naraštaja jedan od najvažnijih zadataka, izazova i uspjeha svake društvene zajednice”. - Djeca dolaze na svijet sa svojim pravima i slobodama, a na nama je da im obezbijedimo ostvarenje prava od samog početka života i pripremimo za kompletan,

30

DOJENJE NE PREKIDATI NI TOKOM BOLESTI U Priručniku je dat veliki broj uputstava o načinu dojenja djeteta, od pripreme dojke za dojenje, prvog podoja, pravilnog postavljanja bebe i tehnika sisanja do toga koliko dugo i često dojiti bebu, do tehnika izmlazanja mlijeka i načina njegovog čuvanja.

Kada se tiče uvođenja nemliječne ishrane, koja počinje nakon navršenih pola godine, data su detaljna uputstva o tome koje namirnice davati i kako ih spremati, te o načinu hranjenja. - Nakon navršenih pola godine treba obavezno nastaviti sa dojenjem, ali je neophodno postepeno uvesti i čvrstu nemliječnu hranu i sokove, koja djetetu daje dodatnu energiju i unos gvožđa i vitamina.

Osim uzrasta, da bi se uvela čvrsta hrana dijete mora da dostigne i neke sposobnosti cjelovitog razvoja, kao što je sjedenje, stabilno držanje i okretanje glave, da pokazuje pokrete nalik žvakanju, da voljno otvara usta i nema više refleks izbacivanja iz usta. Dojenje tokom prve godine ne treba prekidati, niti onda kada je dijete bolesno, jer mu majčino mlijeko najviše prija i najlakše se probavlja, a obezbjeđuje unos neophodnih hranljivih materija i antitijela koja štite od infekcija mikrobima. Namirnice koje se daju poslije šest mjeseci su voće i povrće u obliku kaša, pirea i sokova, žitarice, nemasno meso - piletina, teletina, junetina i riba očišćena od kostiju i kože. Treba davati hljeb i tjesteninu, kao i jogurt, mladi sir i kajmak. Čvrsta hrana se priprema cijeđenjem, kuvanjem, pasiranjem i pripremom u mikseru - zapisano je u Priručniku.

kreativan, odgovoran i ostvaren život u odraslom dobu. Prve godine života presudne su za očuvanje zdravlja i pravilan rast i razvoj djeteta. Članice Ujedinjenih nacija su se obavezale da do 2015. godine dostignu Milenijumske razvojne ciljeve, prema kojima treba da se obezbijedi optimalna zaštita zdravlja, pravilna ishrana i njega, prevencija poremećaja i bolesti koje se mogu spriječiti pravilnom brigom o zdravlju, ali i osnaživanje dobre roditeljske prakse čije se ponašanje i stavovi direktno odražavaju na razvoj djeteta u ovom periodu. Nakon roditelja sa djecom u najmlađem uzrastu najčešće su pedijatri, čija se uloga ostvaruje praćenjem rasta i razvoja, zaštitom zdravlja i primarnom prevencijom, kao i kroz obrazovanje i motivaciju roditelja - kazao je ministar Radunović.

Osim za pedijatre, publikacija je vodič i za roditelje koji će u njoj, naglasio je ministar, naći osnovne principe njege bolesnog djeteta u kućnim uslovima, uputstva za rano prepoznavanje stanja i bolesti koja mogu ugroziti zdravlje djeteta i preporuke u kojim situacijama da potraže stručnu pomoć.

Ključna tema publikacije, dojenje djeteta, promoviše ujedno, prema mišljenju Radunovića, jedan od prioritetnih zadataka zdravstvene zaštite u Crnoj Gori transformaciju svih porodilišta u „porodilišta po mjeri djeteta i majke”.

Tek svako peto dijete u Crnoj Gori doji šest mjeseci Autorka priručnika dr Miljanović naglasila je da su njegove teme opšte pedijatrijske, ali i da su zasnovane na dosadašnjim iskustvima, te zahtjevima trudnica. Ona je prikazala statističke podatke o prisutnosti dojenja u Crnoj Gori i njegovim prednostima. - Tek 19 odsto, ili svako peto dijete, doji do pola godine, a svako četvrto do tri mjeseca.

Kontinuirano dojenje tokom druge godine nastavlja se samo kod četvrtine djece, a pravovremena dopunska ishrana samo kod trećine. Prvi podoj tokom prvog sata života ima svega 25 odsto, a trebalo bi da ga ima svako novorođenče. Najlošiji su rezultati, prema našem istraživanju, u gradovima, centralnom i južnom dijelu države. Uspješnost uspostavljanja laktacije u prvom satu najmanja je kod obrazovanih i trudnica iz najbogatijih porodica.

Pravilnu ishranu u prvoj godini ima svega 25 odsto djece, što znači da su imali najmanje dva dopunska obroka od 6 do 9 mjeseci, odnosno tri obroka od 9 do 11 mjeseci - kazala je dr Miljanović, ističući da slika nije bolja ni kada se radi o stavovima roditelja o tome kada zatražiti ljekarsku pomoć.

- Među našim ispitanicima 46 odsto njih je koji primarno slušaju savjete ljekara o tome kako da brinu o zdravlju svog djeteta. Veoma je veliki procenat onih koji još uvijek prije poslušaju savjete iz komšiluka, od tetki, baki... Među Romima i raseljenim licima taj procenat je još veći. Svega 5 do 10 odsto roditelja odgovorilo je da dijete treba odvesti kod pedijatra ako ubrzano diše, malo jede ili slabo mokri, što su znaci oštećenja zdravlja. Dojenje za vrijeme proliva, povraćanja i dehidracije ima svega 13 odsto, a malo roditelja koristi sredstva za oralnu rehidraciju. Oko 98

odsto njih ipak dobije zadovoljavajuću nadoknadu tešnosti. U ovom priručniku smo se najviše pozabavili prirodnom ishranom, jer su njene prednosti nesumnjive. Prema američkim istraživanjima, djeca koja doje četiri mjeseca imaju značajno više problema nego djeca dojena pola godine, kod kojih su hospitalizacije manje za 70 odsto. Njima je i četiri puta manji rizik za razvoj pneumonije u uzrastu između četiri i šest mjeseci, 63 odsto manje imaju problema sa upalom krajnika, 64 odsto manje pate od gastrointestinalnih infekcija, 42 odsto imaju manji rizik od alergijskih stanja, gojaznosti, dijabetesa, a 20 odsto je manji rizik od razvoja leukemije. Takođe je za 36 odsto manji rizik od iznenadne dojenačke smrti - kazala je dr Miljanović, naglašavajući da je studija rađena u Crnoj Gori pokazala da je duže dojenje najbolji protektivni faktor od upale krajnika.

Direktorka Instituta za bolesti djece i predsjednica Udruženja pedijatara Crne Gore dr Danojla Dakić, ocijenila je da je publikacija napisana jednostavno i prihvatljivo za roditelje, a dovoljno stručno za pedijatre kojima će pomoći u njihovoj osnovnoj djelatnosti. Ona smatra da društvo treba da brigu o najmlađima stavi na prvo mjesto, jer su oni njegova najveća vrijednost.

D. Novčić

31

Kako nam se hrane

DJECA ?

Piše: prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatrije Dom zdravlja – Bijelo Polje Pothranjenost (mršavost) djece je u našoj sredini i Crnoj Gori prije neku deceniju bio veliki problem, da bi danas gojaznost, tj. višak kilograma postao problem koji zabrinjava roditelje, pedijatre i kompletan zdravstveni sistem. Gojaznost djece nije samo medicinsko-zdravstveni problem, nego i socijalni, ekonomski, kulturološki, estetski, radni, reproduktivni, psihološki i drugi problem.

U toku sistematskih pregleda školske djece i omladine, posljednjih godina u našoj bjelopoljskoj sredini, broj gojazne školske djece je oko 10%.

KOJI SU UZROCI ?

Globalizacija u svim sferama društvenog života i profit osjetio se i u prehrambenoj industriji, što je uticalo da se djeca nepravilno hrane, da sve više i sve češće jedu „brzu hranu”, koja ima višak kalorija, masti, šećera i soli, tj. onih materija koje su odgovorne za savremene bolesti civilizacije, kao što su gojaznost, visok krvni pritisak, povišene masnoće u krvi, dijabetes, arterioskleroza, ortopedske deformitete i kardiovaskularne bolesti, koje su po statistikama vodeći uzrok smrti u našoj zemlji, kao i mnoge druge bolesti i posljedice.

32

Veoma je važno da ishrana djeteta u prve dvije-tri godine bude dobra, kako bi mu obezbijedila adekvatan rast i razvoj, a istovremeno formirala dobre navike po pitanju količine hrane, broja obroka i izbora vrste i kvaliteta hrane. Ako dijete jede svaki dan razna peciva, njegova ishrana će biti opterećena mastima, naročito mastima koje sadrže trans masne kisjeline koje su izuzetno aterogene, ugljenim hidratima i solju, kojih ima u takvim proizvodima suviše. Takva je ishrana nepravilna i nezdrava.

Drugi kritičan period intenzivnog rasta i razvoja djeteta je pubertet, kada je povećana potreba za unosom hranljivih materija, za održavanje organizma i za njegov rast i razvoj koji tada imaju ubrzanje (akceleraciju).

KAKO RIJEŠITI PROBLEM ?

Rješenje problema je u prevenciji gojaznosti, a ako nastupi odmah je energično liječiti. Ali, postoji problem liječenja gojaznosti, jer mnogi koji normalizuju tjelesnu težinu, ponovo se ugoje. Tretman je tvrdokoran, kao kod liječenja i odvikavanja od pušenja cigareta i alkohola, jer je i gojaznost jedna vrsta zavisnosti (navike) - od hrane. Mnoge trudnice se ugoje više nego što smiju, a taj višak hrane se prenosi na plod, pa zato trudnice koje su gojazne mogu da obole od hipertenzije, gestacijskog dijabetesa i dr. U gojaznosti ne raste ni težina mišića, kostiju, nego se povećava samo masa masnog tkiva, koje uvećava potrebe za insulinom, te se razvija insulinska rezistencija, višak glukoze u krvi, pa takva majka rađa gojazno novorođenče. Ta povećana masa masnog tkiva kod gojaznih se ponaša kao nova endokrina žlijezda i pravi razne poremećaje i probleme.

Najvažnije je njegovanje zdravih stilova ishrane.

Dijete ne treba da uzima biološki manje vrijednu hranu, bogatu ugljenim hidratima, slatkiše u većim količinama, naročito u kombinaciji sa masnom hranom (na primjer mliječna čokolada sadrži dosta masti i šećera) i u toj kombinaciji ima aterogeni efekat. Ateroskleroza je proces koji kod gojazne djece može da započne još u ranom djetinjstvu, a da toga nijesmo svjesni.

Savremeni stil života omogućava djeci da bespotrebno jedu veće količine hrane, a da se istovremeno malo kreću i fizički su neaktivna. Napuštena je tradicija u ishrani ranijih generacija ove populacije. Bolje je ne unositi višak kalorija, nego unositi, pa poslije ih potrošiti, što je veoma teško nekim intenzivnim, napornim i nasilnim vježbanjem i treninzima.

kilograma, za razliku od odraslih gdje taj gubitak mjesečno treba ograničiti na najviše četiri kilograma.

Unos ugljenih hidrata i masti treba da bude ograničen, a da masti budu kvalitetne u obliku ulja (suncokretovo, kukuruzno, maslinovo), sa većim sadržajem nezasićenih masnih kisjelina i u granicama potreba za uzrast djeteta. Čvrsta ulja (margarini, maslo, loj, mast, majonez...), sadrže tzv. trans masti koje imaju aterogeni efekat, pa ih treba izbjegavati u dječijoj populaciji.

Ugljeni hidrati ne smiju da se jedu previše, naročito ne kao prosti šećeri, slatkiši, sokovi. Kod djece postoji navika i želja da jedu suviše slatkiša, ta pojava, tj. Navika, se naziva glicidofagija, pojava da djeca imaju „zavisnost” na čokoladu (čokoholičari), na koka-kolu (kokakoličari), itd.

Poslije druge - treće godine života, kod djeteta treba formirati naviku da jede crni hljeb koji je mnogo zdraviji, kakav su jele naše bake i djedovi i bili su zdraviji od nas.

Kod djeteta treba razvijati naviku da obavezno uzima salate uz glavni obrok, a voće kao užinu. Time se obezbjeđuje unos potrebnih materija i sitost, a da nije unešen višak kalorija.

Salata je bitna, jer obezbjeđuje dječjem organizmu nutritivne elemente, ali ima i u vodi rastvorljiva vlakna, koja služe kao podloga za razvoj korisnih bakterija u crijevima, koje imaju od rođenja do kraja života života važnu uloga i u zaštiti od bolesti.

Holesterol je važan, prisutan je u mozgu, čak u slučaju povišenog holesterola i nasledne predispozicije za hiperholesterolemiju, prvih 18-24 mjeseca života ne vrši se njegova restrikcija.

Tek kasnije se ograničava unos holesterola i uz energetski deficit i pojačanu i raznovrsnu fizičku aktivnost, liječi se povišeni holesterol. Treba ograničiti unos kalorija, jer se višak masti i ugljenih hidrata u organizmu transformiše u holesterol. Postoji „dobri”, zaštitni, protektivni, HDL holesterol, koji je čistač krvnih sudova, kojeg je poželjno imati u višku u krvi, kao i „loši”, štetni, koji se lijepi i stvara naslage na intimi krvnih sudova i time izaziva aterosklerozu, te je cilj je da je što niži u krvi.

Izuzetan značaj ima fizička aktivnost za kompletan metabolizam, prevenciju i liječenje gojaznosti, a naročito za razlaganje masti i holesterola.

LIJEČENJE LOŠIH NAVIKA U ISHRANI JE KLJUČ LIJEČENJA GOJAZNOSTI Ako imamo gojaznost kod djeteta, treba ograničiti dalji unos viška kalorija sa dijetom koja nije previše restriktivna, jer moramo djeci obezbijediti optimalan unos hranljivih materija, masti, bjelančevina i ugljenih hidrata, kao i zaštitinih materija - vitamina i minerala, kao i unos vode, koji mora biti dva litra dnevno. Kad su u pitanju djeca, mjesečni gubitak u težini ne treba da bude veći od 1-3 kilograma, najbolje je dva

33

Savez za sportsku rekreaciju „Veterani” organizovao 9. susrete, na kojima su učestvovali rekreativci iz desetak crnogorskih gradova. Od ove godine susreti će se održavati u znak sjećanja na osnivača Saveza rekreativaca, pokojnog prof. dr Vojina Nikolića

OMAŽ NEUMORNOM PEDAGOGU I REKREATIVCU Deveti susreti veterana rekreativaca iz desetak crnogorskih gradova održani su sredinom jula u Nikšiću, a na njima se družilo više desetina učesnika. Briga o zdravlju motivisala je ove ljude da se okupe i nadmeću u stonom tenisu, košarci, šutiranju na go, pikadu i nabacivanju obručeva. Ove godine susrete su posvetili osnivaču rekreativnog pokreta u Crnoj Gori, pokojnom prof. dr Vojinu Nikoliću. Ubuduće će susreti biti memorijal u njegovu čast.

Predsjednik Organizacionog odbora prof. dr Duško Bjelica, podsjetio je na pedagoški rad pokojnog profesora Nikolića i na njegove zasluge za rekreativni pokret u Crnoj Gori.

- Profesor Nikolić bio je prvi doktor nauka iz oblasti fizičke kulture. Doktorat je stekao u Zagrebu, a prije toga i magistraturu u Beogradu. Na Fakultetu za fizičku kulturu u Sarajevu bio je najbolji student i prvi diplomac. U mladosti se bavio sa više sportova, a posebno je uspješan bio u plivanju, odbojci i sportskoj gimnastici. Deset godina je radio u Učiteljskoj školi u Nikšiću, a onda je svoje bogato iskustvo prenosio studentima fizičkog vaspitanja i studentima Smjera za sportsku rekreaciju i fudbal na Pedagoškoj akademiji, a kasnije Učiteljskom i Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Predavao je preko deset disciplina, a

Nikšićani dobri domaćini Susrete veterana otvorio je gradonačelnik Nikšića Nebojša Radojičić, koji je učesnicima poželio lijepo druženje.

- Nikšić je uvijek bio dobar domaćin i želim vam da se ovdje sportski nadmećete i najbolji da pobijede - kazao je Radojičić, poželivši veteranima dug život i dobro zdravlje.

Rekreacija jača imunitet - Za svako doba u toku čovječijeg života i te kako je važan psiho-fizički razvoj, psihički na osnovu fizičkog.

Fizički razvoj u godinama kad je pokret praktično sve, znači u stvari da se održava vitalnost i funkcionisanje. Pokretom ljudi dozvoljavaju sebi da produžavaju radni i životni vijek, jer na taj način sprečavaju bolesti, pospješuju aktivnost organa, jačaju organizam i imunitet, ostaju u mentalnoj kondiciji. Ovi susreti prije svega imaju značaj jer se veterani druže, ne daju sebi da ostaraju i takmičenjima održavaju takmičarski duh - kazao je prof. Bjelica, objašnjavajući značaj susreta rekreativaca.

34

najduže Istoriju, Atletiku, Sportsku gimnastiku i Teoriju fizičke kulture. Predavao je i na postdiplomskim studijama na Fakultetu fuzičke kulture u Novom Sadu - kazao je Bjelica, prisjećajući se Nikolićevih uspjeha u obučavanju studenata u skijanju i plivanju, a naročito u sportskoj rekreaciji.

Podsjećajući na brojne dužnosti koje je profesor Nikolić obavljao na matičnom fakultetu i Univerzitetu Crne Gore, Bjelica je istakao da je on bio naučnik sa referencama koje su bile cijenjene i van naših granica.

- Dao je svoj puni stvaralački doprinos uspostavljanju organizacionih, programskih, kadrovskih i stručnih preduslova da bi se područje fizičke kulture bolje razvijalo i osavremenjavalo.

Kao autor i koautor objavio je 28 knjiga i priručnika i blizu 200

Oprezno i uz stalnu kontrolu od strane ljekara Primarijus dr Radovan Mijanović, internista, objašnjava da je rekreacija za ljude starije životne dobi izuzetno korisna, ali da mora biti pod strogom kontrolom. - U tim godinama nije dobro niti dozvoljeno sam određivati intenzitet i trajanje nekog vida rekreacije, već to mora biti pod kontrolom stručnjaka za rekreaciju i ljekara. Intenzitet rekreacije zavisi od zdravstvenog stanja svake osobe pojedinačno i uslova pod kojima se ona obavlja. Današnja nauka odredila je koliko se takva aktivnost može sprovoditi u određenoj dobi. Svaki organizam je specifičan i potrebno je uzeti u obzir da li neko ima kakvo hronično oboljenje, dijabetes, kardiovaskularne smetnje ili gojaznost, koja može biti izuzetno opasna. Ako se pretjera u fizičkim aktivnostima najčešće komplikacije su kardiovaskularnog sistema, koje u najgorem slučaju mogu da se fatalno završe - upozorava dr Mijanović.

Prema njegovim riječima, igre poput ovih susreta veterana treba da budu dozirane, bez velikih opterećenja. Predviđene su ne samo za jednu generaciju, već za različite dobi. Samo druženje je izuzetno dobro, jer učesnike opušta i dobro dođe mentalnom zdravlju.

stručnih i naučnih radova. Bio je najbolji protagonista naše struke, čovjek koji joj je gradio prave i čvrste temelje. I posljednje atome života utrošio je interesujući se za struku i rad fakulteta, kojem je poklonio ono što je čitavog života pisao - kazao je Bjelica.

Na susretima su učestvovali veterani iz Nikšića, Žabljaka, Berana, Kolašina, Plava i Gusinja, Podgorice, Rožaja, Tivta, Herceg Novog i Cetinja. Prvo mjesto u stonom tenisu u katergoriji žena osvojila je Branka Drobnjak iz Nikšića, a od muškaraca Branko Popović sa Cetinja. U košarci - šutiranju trojki - najbolja je bila takmičarka iz Nikšića Bosiljka Perović, a od muškaraca Zoran Taušan iz Podgorice.

Bosiljka Perović je bila najbolja i u šutiranju lopte na go, a Veljko Tomić iz Udruženja vojnih veterana - Podgorica, osvojio je prvo mjesto u konkurenciji muškaraca. U gađanju pikadom najbolji su bili Dragica Popović iz Nikšića i Zoran Taušan iz Podgorice. U posljednjoj disciplini, nabacivanju obručeva, među muškarcima najbolji je bio Nikšićanin Mišo Jokić, a među ženama Radmila Mirković sa Cetinja.

U ukupnoj konkurenciji najbolji su bili Nikšićani, kojima je uručen pehar.

Svi učesnici dobili su plakete za učešće, a najbolji zlatne, srebrne i bronzane medalje.

D. Novčić

35

Intervju: prof. dr Duško Bjelica, dekan Fakulteta za fizičku kulturu - Nikšić

REKREACIJA ZA SVAKO ŽIVOTNO DOBA

Prof. dr Duško Bjelica na otvaranju 9. susreta “Veterana”

Svakodnevna rekreacija doprinosi očuvanju zdravlja, smanjuje rizik od nastanka oboljenja, produžava životni vijek.

Rekreacijom se treba baviti čitavog života, uz prilagođavanje opterećenja.

O značaju rekreacije za Medical govori prof. dr Duško Bjelica, dekan Fakulteta za fizičku kulturu u Nikšiću.

KOLIKO REKREACIJA DOPRINOSI ZDRAVLJU? Pravilno planirano rekreativno vježbanje pozitivno utiče na čovjekovo zdravlje. Veliki broj istraživanja pokazao je da redovno bavljenje sportsko-rekreativnim aktivnostima može smanjiti rizik za nastanak nekih od najučestalijih bolesti današnjice. Naravno, preduslov za to jeste kvalitetno planiran i sproveden sportsko-rekreativni program, koji može osmisliti i sprovoditi samo za to školovana osoba. Ukoliko sportskorekreativni program ne odgovara individualnim karakteristikama

36

vježbača, može doći do nedovoljnog razvoja željenih funkcionalnih i motoričkih sposobnosti ili do preopterećenja pojedinca.

KAD JE NAJBOLJE POČETI, U KOJOJ ŽIVOTNOJ DOBI? Svako životno doba i razdoblje života podesno je za početak bavljenja rekreativnim aktivnostima. To znači da nikad nije kasno za početak, ali je, svakako, korisnije početi prije nego kasnije. Ukoliko se u dvadesetim i tridesetim godinama niste bavili nikakvom aktivnošću, pedesete ili čak šezdesete mogu, takođe, biti vrijeme za početak. U tom slučaju, naravno, nećemo birati intenzivne programe, već one sa manjim intenzitetom opterećenja. Važno je slušati svoje tijelo, raditi do granice sopstvenih mogućnosti i imati na umu da su prije organizovanog početka vježbanja svi bili jednako bez forme i kondicije i da niko preko noći nije postigao zadovoljavajuću formu.

KOLIKO NAS REKREACIJA OSLOBAĐA STRESA, SVE PRISUTNIJEG U SAVREMENOM NAČINU ŽIVOTA? Stres je sastavni dio savremenog života. Umjerena fizička aktivnost odlična je antistres terapija. U stresnoj situaciji nadbubrežne žlijezde proizvode takozvane hormone stresa, a puls je ubrzan i krvni pritisak raste. Mehanizmi koji se pokreću fizičkim naporom „potroše proizvode stresa” i proizvode endorfine, hormone koji izazivaju osjećaj zadovoljstva. Zato se nakon vježbanja osjećamo dobro, opušteno i zadovoljno.

DA LI JE BOLJE REKREIRATI SE U PRIRODI ILI TERETANI, KAO ŠTO SE TO DANAS SVE ČEŠĆE ČINI? U svakom slučaju rekreacija u čistoj, očuvanoj prirodi, bogatoj zelenilom, ima nesumnjive prednosti u odnosu na rekreaciju u zatvorenim prostorima, poput teretana, fitnes i aerobik centara. Te se prednosti ogledaju u prisustvu prirodnih, zdravstveno korisnih stimulusa, kao što su čist vazduh, blagotvorno dejstvo sunca, prirodno osvjetljenje, strujanje vazduha i sl.

Zatvoreni prostori su tehnički bolje opremljeni pa je to često razlog zbog kojeg se vježbači često odlučuju za rekreativne programe u zatvorenim prostorima.

Svijest o značaju rekreativnih aktivnosti sve je prisutnija u vrijednosnom sistemu naše omladine. Kretanje, i uopšte aktivnost, svojstveni su čovjeku i od vitalne važnosti su za očuvanje stabilnog psihofizičkog statusa čovjeka, a neophodni su za pravilan rast i razvoj djece i omladine. Mladi u Nikšiću i Crnoj Gori dosta vremena posvećuju rekreaciji, ali razvoj digitalne tehnologije (u prvom redu mislim na popularnost kompjuterskih igrica i korištenje socijalnih mreža na internetu, kao što je Fejzbuk) u značajnoj mjeri preusmjerava interesovanje omladine, na štetu rekreativnih aktivnosti.

MOŽETE LI DATI PREPORUKU ZA ONE KOJI IMAJU VIŠE OD 70 GODINA, A NEMAJU ZNAČAJNIJIH ZDRAVSTVENIH PROBLEMA, KAKO DA SE REKREIRAJU? Za osobe koje imaju više od 70 godina potrebno je, prije svega, napraviti pojedinačnu procjenu zdravstvenog statusa i na osnovu nje odrediti vrstu i programe rekreativnih aktivnosti koje su adekvatne njihovom psihofizičkom statusu. Uglavnom, preporučuju se hodanje, različitog intenziteta, aktivan boravak na svježem vazduhu, raznovrsne vježbe koje povećavaju pokretljivost zglobova, a sve to treba da prati uravnotežena ishrana i adekvatan režim odmora.

KOLIKO MLADI U CRNOJ GORI I NIKŠIĆU POSVEĆUJU REKREACIJI?

D. Novčić

VI S O K K V A L I T ET B I L JN I H P REP A RA T A PROT IV O P A D A N JA K O S E - SAMO U APO T E K A M A

MEDITAS d.o.o.

Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016

Hronika 2. jul - REALIZOVAN ZAVRŠNI SASTANAK PROJEKTA TEHNIČKE PODRŠKE AGENCIJI ZA LJEKOVE I MEDICINSKA SREDSTVA CRNE GORE

3. jul - KOKTEL ZNANJA I ZDRAVLJU ŽENE Infekcije donjih partija genitalnog trakta, sitne nesavršenosti koje starost nosi i medicinski opravdana sredstva za njihovu sanaciju i rehabilitaciju, bile su teme Koktela znanja održanog 3. jula u Hotelu „Podgorica”. Kao predavači na ovom skupu govorili su prof. dr Ljiljana Radojčić, prof. dr Miodrag Colić i mr ph. Stanislava Lazić. Organizator je bila Farmaceutska kompanija „Esensa”.

9. jul - GOSTOVALA DELEGACIJA IZ RIMA

Pod pokroviteljstvom Svjetske banke i u saradnji Ministarstva zdravlja Crne Gore, Agencije za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore i Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije, u Podgorici je 2. jula realizovan Završni sastanak projekta namijenjenog pružanju tehničke podrške za trening, izgradnju kapaciteta i prenos znanja Agenciji za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore. Događaj je organizovan u velikoj kongresnoj sali Hotela „Podgorica”, a njime je i formalno okončan glavni dio projekta izgradnje kapaciteta Agencije za lijekove i medicinska sredstva Crne Gore (CALIMS). - Projekat pod nazivom ’Program tehničke podrške za trening, izgradnju kapaciteta i prenos znanja CALIMS-u’ se praktično sastojao od misija eksperata ALIMS u Podgorici, kao i studijskih posjeta eksperata CALIMS u Beogradu.

Cilj je bio unapređenje kompetencija i procesa rada u Crnogorskoj agenciji i ovaj zadatak je, prema ocjenama korisnika, u potpunosti ispunjen - navedeno je u Saopštenju izdatom povodom ovog skupa od strane Ministarstva zdravlja. Pored pedesetak predstavnika državnih institucija, farmaceutske industrije i drugih predstavnika zdravstvenog sistema Crne Gore, učešće je uzeo i ministar zdravlja Crne Gore doc. dr Miodrag Radunović. Ovom prilikom su prezentovani rezultati Projekta kroz predavanja predstavnika CALIMS-a i ALIMS-a, sa akcentom na novoj regulativi, Zakonu o lijekovima (Službeni list CG, br. 56/11) i nacrtima pravilnika u oblasti medicinskih sredstava, kliničkih ispitivanja, prijavljivanja neželjenih reakcija na lijekove (farmakovigilanca), potrošnje lijekova, maksimalnih cijena lijekova i dr. Svi ovi dokumenti su nastali kao rezultat rada na projektu i predstavljaju značajno unapređenje regulative u toj oblasti u svijetlu harmonizacije sa regulativom Evropske unije. Između ostalog, visoko je ocijenjena saradnja crnogorskog zdravstvenog sistema sa institucijama zdravstvanog sistema Srbije. Svoje stavove o projektu iznijeli su i direktori Agencija za lijekove Crne Gore i Srbije - dr Milorad Drljević i mr ph. spec. Tatjana Šipetić.

38

U cilju uspostavljanja međuinstitucionalne saradnje i realizacije dvogodišnjeg projekta iz oblasti otorinolaringologije, ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović, sa saradnicima, primio je visoku delegaciju Bolnice San Kamilo Forlanini iz Rima.

Susret je realizovan 9. jula, a italijansku delegaciju činili su prof. dr Aldo Morone, generalni direktor imenovane bolnice, prof. dr Đanluka Beloki, direktor Klinike za otorinolaringologiju i bolesti glave i vrata, dr Albert Roko, specijalista otorinolaringologije, dr Đovani Mamarela, direktor medicinskog programa Konzorcijuma „Novarais” i Masimo Mamarela, savjetnik Konzorcijuma „Novarais”. U toku susreta istaknuta je zahvalnost za već organizovane kongrese i predložena pomoć u oblasti uspostavljanja transplatacionog programa, telemedicine, elektronske biblioteke, video konferencije, zajedničkog konzilijuma, drugog mišljenja ljekara, organizacije kongresa i edukacije naših ljekara.

Predviđeno je da se u ovoj italijanskoj bolnici obavi i edukacija pet crnogorskih ljekara iz ove oblasti.

Domaćin italijanskoj delegaciji bio je i Klinički centar.

U ime ove ustanove dobrodošlicu joj je poželjeo dr Milan Mijović, direktor Klničkog centra Crne Gore, sa saradnicima: prof. dr Slavicom Vujisić, direktorkom Centra za nauku Kliničkog centra, dr Mirkom Popovićem, direktorom Klinike za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu hirurgiju Kliničkog centra, i dr Elvir Zvrko, specijalista za ove dvije oblasti. - Direktor Mijović je rekao da je

Klinički centar Crne Gore zainteresovan za zajednički naučnoistraživački rad, zajedničko organizovanje skupova u Rimu i Podgorici, a posebno ’smo zainteresovani za oblast telemedicine jer našoj ustanovi trenutno nedostaje 100 ljekara specijalista kako bi imali iste normative kao što imaju u Evropskoj uniji. U segmentu telemedicine zanima nas patologija, sve vrste hirurških grana, multidisciplinarni konzilijumi iz oblasti onkologije, kao i drugo mišljenje kod komplikovanih dijagnoza i pacijenata’ ”, navodi se u izvještaju sa ovog sastanka.

11. jul - POTPISAN UGOVOR U CILJU DALJE REALIZACIJE PROJEKTA ENERGETSKE EFIKASNOSTI

12. jul - OKONČANA STUDIJA O NASILJU U PORODICI Predstavljanje Studije o nasilju u porodici i nasilju nad ženama u Crnoj Gori, u okviru Programa UNDP-a za rodnu ravnopravnost, IPA 2010, koji finansira Evropska unija, organizovano je 12. jula, u Hotelu „Podgorica”. Glavne nalaze i zaključke Studije o nasilju u porodici u Crnoj Gori predstavile su Irena Bošković, koordinatorka Odjeljenja za pitanja rodne ravnopravnosti Ministarstva pravde, Andrijana Drobnjak, istraživačica CEED-a, Maja Raičević, konsultantkinja iz Sigurne ženske kuće.

Studiju o nasilju u porodici u Crnoj Gori su za potrebe UNDP-a, Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i Ministarstva za ljudska i manjinska prava uradili su, prema izvještaju organizatora skupa, predstavnici CEED „Consultinga” i NVO „SOS telefon” iz Nikšića, u saradnji sa konsultantkinjama iz NVO „Sigurna ženska kuća”.

- U njoj su opisani percepcija, intenzitet i oblici porodičnog nasilja i nasilja nad ženama u našoj zemlji, kao i trenutno stanje.

Studija takođe daje preporuke za suzbijanje ove pojave, a podaci iz nje će poslužiti i kao značajan osnov za postizanje održivog i efikasnog sistema zaštite žrtava nasilja u porodici i mjera borbe protiv porodičnog nasilja - navodi se u ovom izvještaju.

20. jul - PROMOCIJA BROŠURE O ZDRAVLJU DJECE

U cilju implementiranja mjera energetske efikasnosti u Opštoj bolnici - Bijelo Polje i specijalnim bolnicama „Vaso Ćuković” u Risnu i „Dr Jovan Bulajić” u Brezoviku, ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović potpisao je 11. jula Ugovor sa direktorom Firme „VH Montenegro” Milanom Gredićem. Ugovor je, po ocjeni predstavnika Ministarstva, vrijedan 722.371,38 evra, a potpisan je u Podgorici, u Ministarstvu ekonomije. Odnosi se na građevinsko-zanatske radove. Riječ je o nastavku implementacije projekta „Energetska efikasnost u Crnoj Gori”, za koji je Vlada Crne Gore dobila zajam od Međunarodne banke za rekonstrukciju i razvoj (IBRD). Ovom prilikom pomoćnica ministra ekonomije Dragica Sekulić održala je prezentaciju projekta „Energetska efikasnost u Crnoj Gori”.

Pod logom Danilovgradskog doma zdravlja početkom jula objavljena je još jedna edukativna brošura. Ovoga puta to su „Preporuke za zaštitu zdravlja, ishranu i njegu djece”. Povodom promocije njenog sadržaja upriličen je skup u Hotelu „Podgorica”, održan 20. jula. Ovom prilikom prisutnima se obratio i ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović, a govorili su i direktorica Doma zdravlja u Danilovgradu Zorica Kovačević, doc. dr Olivera Miljanović, autorka brošure, i dr Danojla Dakić, direktorka Instituta za bolesti djece.

25. jul - PROMOVISAN NACIONALNI VODIČ Promocija Nacionalnih vodiča dobre kliničke prakse izvršena je na konferenciji za novinare održanoj 25. jula, u Multimedijalnoj sali Ministarstva ekonomije. Ovaj projekat je urađen u cilju unapređenja sistema zdravstva u Crnoj Gori, a odnosi se na

International Health d.o.o.

Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 www.internationalhealth.biz

GE132 dva puta jači antioksodant MEHANIZMI DEJSTVA GE132: SASTAV:

- Stimulacija imunog sistema - Visoko povećanje nivoa kiseonika u ćelijama

Organski germanium 100mg Matični mliječ 130mg Dupli ajkulin protein 30mg Zeleni čaj 80mg Ekstrakt koščice crvenog groždja 80mg Ekstrakt latice ruže 80mg

Prije upotrebe detaljno pročitajte uputstvo, ako vam je potrebna još neka dodatna informacija ili savjet obratite se ljekaru ili farmaceutu

Gori. Na njegov poziv, u Centru je boravio ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović. - Sagovornici su razmijenili stavove o vidovima saradnje u oblasti zdravlja, palijative i preventive i najavili mogućnost opremanja po dvije sobe za palijativnu njegu u svim opštim bolnicama crnogorskog zdravstvenog sistema navodi se u Saopštenju Ministarstva o ovom događaju. Ovom prilikom razmatrani su i konkretni predlozi saradnje i sa Institutom za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore.

segment kvaliteta zdravstvene zaštite. Na konferenciji su govorili članovi Radne grupe za izradu kliničkih protokola i smjernica: pomoćnica ministra zdravlja prim. dr Jadranka Lakićević, medicinski direktor Kliničkog centra prof. dr Ljilja Musić i mr Sanja Simović, iz Fonda za zdravstveno osiguranje.

25. jul - DODIJELJENE NOVE TITULE Maj-jul 2012 - REALIZACIJA PROJEKTA „NOVA ERA U LIJEČENJU ANEMIJE UZROKOVANE HRONIČNOM BUBREŽNOM BOLEŠĆU”

Svečanim uručenjem titula doktorima medicine, crnogorski zdravstveni sistem od 25. jula postao je bogatiji za dva primarijusa. Na sjednici Komisije za dodjelu zvanja Primarijus, uvjerenja o njihovoj dodjeli uručena su prof. dr Marini Ratković, specijalistkinji interne medicine i nefrologije iz Kliničkog centra Crne Gore, i dr Katici Rašković, specijalistkinji opšte medicine iz Doma zdravlja u Budvi.

28. jul - NAJAVA SARADNJE U SISTEMU PALIJATIVNE NJEGE, ERGOTERAPIJE I DOEDUKACIJE Usavršavanje sistema palijativne njege, ergoterapije i doedukacije uskoro bi trebalo da bude obogaćeno saradnjom između Ministarstva zdravlja i Katoličkog duhovnog cetra „Sanctae Crusis” u Tuzima. Na skupu održanom 28. jula, ovim povodom je saopšteno da je u pripremi Memorandum o saradnji. Inicijativu za ovaj događaj preduzeo je, u ime Duhovnog centra pater Frano Dušaj, njegov direktor i poglavar franjevačke misije u Crnoj

40

Kompanija „Hoffmann-La Roche” održala je u proteklom periodu seriju edukativnih sastanaka iz oblasti nefrologije, na temu „Nova era u liječenju anemije uzrokovane hroničnom bubrežnom bolešću”. Cilj je bilo podizanje svijesti ljekara na primarnom i sekundarnom nivou zdravstvene zaštite o značaju ranog otkrivanja hronične bubrežne bolesti i ranom otkrivanju i benefitima ranog tretmana renalne anemije sa najnovijim zvaničnim smjernicama za utvrđivanje, tretman, evaluaciju i doziranje antianemijskih agenasa iz ove kategorije (ERBP, KDOQI i NICE). Takođe, bilo je riječi o pozicioniranju inovativnog lijeka metoksi-polietilen-glikol-epoetina-beta. Riječ je o, kako se navodi u saopštenju ove kompanije, prvom kontinuiranom aktivatoru eritropoetinskih receptora koji se primjenjuje u doznom režimu jednom mjesečno. - Poseban akcenat je stavljen na metode ranog

otkrivanja HBB ciljanim screeningom, uz praktične preporuke za estimaciju bubrežne funkcije i usporavanje progresije bolesti, te dostupne metode screeninga za populaciju u riziku - navodi se u Saopštenju o ovom događaju.

Predavanja su održana u Herceg Novom (16. maja), Pljevljima (6. juna), Beranama i Rožajama (8. juna), i Baru (14. juna).

Predavači su bili dr Biljana Dapčević, dr Predrag Stanković, dr Fahrudin Hadrović, dr Cena Kajević i dr Miodrag Stanković.

Serijal predavanja realizovan je uz saradnju sa odjeljenjima za hemodijalizu u navedenim crnogorskim opštinama. Projekat je uslijedio nakon Nacionalnog sastanka u Podgorici, održanog početkom aprila pod mentorstvom prof. dr Marine Ratković.

S obzirom na dugogodišnju dobru saradnju sa Odjeljenjem za nefrologiju, Centrom za Dijalizu, Kliničkim Centrom Crne Gore i Ministarstvom Zdravlja, Kompanija Hoffmann – La Roche je obezbijedila avionski prevoz i smještaj za prvi ciklus edukacije 18 ljekara i srednjeg medicinskog kadra u Kliničko bolničkom centru Zagreb (Rebro). Takođe, očekujući prvotransplantirane pacijente u Crnoj Gori, biće realizovana i donacija jednog od standardnih ljekova u posttransplantacionom terapijskom protokolu, za prva 3 pacijenta kojima će procedura biti odrađena u Kliničkom centru Crne Gore. Ukupna vrijednost donacije je 8,867.57 EUR.

Prof. dr Marina Ratković, koordinator nacionalne komisije za transplantaciju pri Ministarstvu zdravlja Crne Gore, ovim povodom je kazala: “Transplantacioni program je kruna svakog savremenog zdravstevnog sistema. Podrazumijeva timski rad velikog broja ljekara i osoblja različitih profila, koji moraju biti veoma uigrani i sinhronizovani u ostvarivanju ovako kompleksnog i ozbiljnog zadatka. Upravo zbog toga, rad transplantacionog tima jedne zdravstvene ustanove najbolja je slika njegove organizacije i kvaliteta. Edukacija ljekara i medicinskih tehničara različitih specijalnosti od krunskog je značaja za započinjanje kvalitetnog transplantacionog programa u Crnoj Gori. I prije potpisivanja međudržavnog protokola o saradnji između Crne Gore i Hrvatske u oblasti transplantologije, imali smo odličnu podršku i saradnju hrvatskih ekesperata iz ove oblasti, koji su postali vodeći na globalnom nivou, kako na stručnom, naučnom, legislativnom, tako i na edukativnom nivou. Stoga je ova edukacija 18 ljekara i medicinskih tehničara na KBC Rebro u Zagrebu bila neophodan i logičan potez u pripremi transplantacionog programa. Kao i uvijek do sada, i u ovom poduhvatu, imali smo nesebičnu podršku farmaceutske kompanije Hoffmann – La Roche, na čemu smo im izuzetno zahvalni. Na putu smo da zajedno ostvarimo veliki i izuzetno značajan projekat u zdravstvenom sistemu.”

Prava Magija Zlata i Kavijara MEDITAS d.o.o.

Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016

PREDSTAVLJAMO: Privatna ambulantno-poliklinička zdravstvena ustanova „Milmedika”

PIONIRI PRIVATNE PRAKSE U CRNOJ GORI Privatna ambulantno-poliklinička zdravstvena ustanova „Milmedika” osnovana je u martu 1993. godine i iduće godine proslaviće dvije decenije postojanja i rada. Pionir privatne prakse u Crnoj Gori, u početku je bila skromna ambulanta sa dvoje zaposlenih, a u međuvremenu je izrasla u značajnu zdravstvenu ustanovu sa ordinacijama u Nikšiću i Budvi. Njen osnivač bila je pokojna Milica Kaluđerović, prim. dr sc. med., kojoj se, kako jednodušno ističu nastavljači njenog rada i zaposleni u Milmedici, mora odati priznanje za sve što je uradila da ta ustanova zaživi i izraste u uglednu zdravstvenu kuću.

Direktor ustanove dr Ana Stanković, specijalista kliničke biohemije, podsjeća da je „Milmedika” počela sa radom u Nikšiću kao klasična pedijatrijska ambulanta koja je pružala sve pedijatrijske usluge. - Glavno polje našeg rada i dalje je ostala pedijatrija, s tim što je ubrzo nakon osnivanja ustanove počela sa radom i

42

Biohemijska laboratorija, a nešto kasnije i Ambulanta opšte medicine sa kućnim liječenjem u Budvi. To su, dakle, tri segmenta na kojima funkcioniše naša ustanova i koji obezbjeđuju da pacijenti dobiju maksimalno kvalitetnu i brzu uslugu - naglašava dr Stanković, ističući da u ambulantama u Nikšiću i Budvi radi šest ljekara (četiri pedijatra, jedan pedijatar subspecijalista pulmolog i specijalista biohemije), te četiri medicinske sestre i tri laboranta.

PEDIJATRIJSKA AMBULANTA Prevencija je ključni aspekt rada u pedijatrijskoj ambulanti, što podrazumijeva redovne sistematske preglede novorođenčadi, savjete o dojenju, ishrani i njezi djeteta.

- Naši pedijatri brinu ne samo o liječenju djece svih uzrasta, već i o očuvanju i unapređenju njihovog zdravlja. Pedijatar

je ovdje praktično porodični ljekar, jer dobro poznaje stanje i konstantno se brine o stalnim pacijentima a dostupan im je 24 časa. Takva je praksa i prema svim drugim pacijentima, kojima nastojimo da uvijek budemo dostupni ne samo u liječenju već i pružanjem savjeta. To nam je opredjeljenje od samog početka i uvijek nastojimo da to pacijenti konkreno i osjete - kaže dr Stanković, ističući da je pedijatrijska ambulanta organizovana po principu dnevne bolnice. - Djeca ovdje mogu da se pregledaju, da im se obavi neophodna dijagnostika i da, uz puni komfor, dobiju svu neophodnu terapiju. Na taj način se izbjegava bolničko liječenje, ako ono nije neophodno. U pedijatrijskoj ambulanti je i prim. dr mr sci Slobodan Vranješ, koji se osim pedijatrije bavi i alergijskim oboljenjima. Posebno se bavimo prevencijom i liječenjem astme, opstruktivnog pulmološkog oboljenja kod djece. Mi možemo da uradimo kompletnu dijagnostiku (alergo testovi, spirometrija i imunološko-laboratorijski nalazi), liječenje i praćenje djece, koja kod nas primaju i terapiju. Rezultati su izuzetno dobri i većina djece koja redovno primaju terapiju nemaju simptome, a najveći dio njih se do puberteta potpuno izliječi. Na temu opstruktivnih dječjih bolesti naši stručnjaci objavili su više naučnih radova koji su publikovani u časopisima i prezentovani na relevantnim kongresima - kazala je doktorka Stanković.

BIOHEMIJSKA LABORATORIJA Laboratorija je počela skromno, ali je izrasla u najsavremeniju biohemijsku laboratoriju koja koristi najsavremenije dijagnostičke metode i raspolaže najsavremenijom medicinskom opremom. Radimo sve hematološke, biohemijske i imunohemijske analize. Prateći potrebe savremene dijagnostike, u stalnoj koordinaciji sa doktorima, konstantno uvodimo nove analize i one se rade najnovijim metodama. To podrazumijeva analizu krvne slike sa svim naprednim parametrima, kao i sve biohemijske analize i virusi.

Takođe se kod nas mogu uraditi sve hormonske analize, tumor markeri, kardio markeri, a radimo i prenatalni skrining koji ukazuje na rizik od eventualnih poremećaja ploda. U laboratoriji je uvijek na raspolaganju specijalista kliničke biohemije, sa kojim pacijenti mogu

43

......................

PLANOVI ZA BUDUĆNOST Suština i svrha postojanja Milmedike, ističe dr Stanković, jeste zadovoljan pacijent, pa u tom smislu stalno rade na poboljšanju svih svojih usluga. Svi ljekari redovno idu na kongrese i stručna usavršavanja, a u ustanovi planiraju i otvaranje treće ordinacije, te izgradnju novog objekta u Nikšiću. - Za jesen planiramo otvaranje pedijatrijske ambulante u Podgorici, kao i pulmološke, a vodio bi je specijalista i vlasnik Milmedike dr Rade Kaluđerović, pedijatar pulmolog. Svjesni smo činjenice da je ta patologija sve češća i zato smo krenuli u taj projekat. Ambulanta će se zasnivati na najsavremenijim principima dijagnostike i liječenja. U Nikšiću planiramo izgradnju nove ordinacije, koja će se nalaziti na istom mjestu, ali će novi objekat biti veći i imati više sadržaja. Planirano je da se otvori internistička ambulanta sa svim subspecijalističkim granama iz te oblasti, ali će akcenat biti na endokrinologiji. Druga ambulanta koju planiramo da otvorimo je ginekološka, koja bi imala i salu za manje intervencije. Tada će ovo postati prava poliklinika - kaže dr Stanković.

...................... porazgovarati i dobiti uputstvo koje su analize zaista potrebne, ako za to nemaju odgovarajući uput. Nakon urađenih analiza dobijaju stručno tumačenje i, u slučaju potrebe, uputimo ih na pravo mjesto - naglašava dr Stanković, ističući da je oprema u laboratoriji najnovije generacije proizvoda firme „Roche”, te da pregovaraju o nabavci novog aparata za krvne slike firme „Sysmex” koji će biti prvi takve vrste u Crnoj Gori.

Laboratorija u Milmedici je centralizovana, što znači da ako pacijent hoće da uradi neki nalaz u Budvi, a tamo ne postoji odgovarajući aparat, onda je obezbijeđen adekvatan transport do laboratorije u Nikšiću i u roku od dva časa analiza se završi.

AMBULANTA OPŠTE MEDICINE SA KUĆNIM LIJEČENJEM Specifičnost ordinacije u Budvi predstavlja Ambulanta opšte medicine sa kućnim liječenjem, u kojoj može da se tretira kompletna „ljetnja patologija”.

- S obzirom da se radi o turističkom mjestu, trudili smo se da odgovorimo zahtjevima turista, da na najbolji i najkomforniji način riješe svoje problem. To podrazumijeva brzo i efikasno zbrinjavanje povreda i dijagnostiku respiratornih, crijevnih i svih ostalih oboljenja djece i odraslih. Ordinacija je organizovana po principu dnevne bolnice, pa pacijenti mogu primiti i infuzionu terapiju, u komfornim sobama i uz ljekarski nadzor. Takođe smo organizovali i mobilne ekipe sa doktorom i sestrom za neophodne kućne posjete - kaže dr Stanković.

NASTOJE DA SE UMREŽE U ZDRAVSTVENI SISTEM CRNE GORE Dr Stanković je objasnila da u ustanovi nastoje da se umreže u zdravstveni sistem Crne Gore, kako bi korisnici sa

44

redovnim zdravstvenim osiguranjem mogli ostvariti adekvatnu pomoć njihovih ljekara. Pregovori o tome traju i vode se sa državnim ustanovama. Kada do umrežavanja dođe moći će da angažuju i relevantne stručnjake iz većih centara u regionu.

Prema riječima dr Stanković, već se pregovara sa poznatim centrom sa Zlatibora „Čigota”, gdje se razmatraju mogućnosti da u ordinaciji u Budvi zaživi centar za dijagnostiku i liječenje štitne i ostalih žlijezda sa unutrašnjim lučenjem. Tu bi radili eminentni stručnjaci iz regiona.

D. Novčić

SaÄ?uvajte svoje zdravlje tokom ljetovanja INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE Centar za kontrolu i prevenciju bolesti Podgorica

SUNÄŒANICA I TOPLOTNI UDAR SunÄ?anica nastaje usled duĹžeg izlaganja nepokrivene glave dejstvu sunÄ?evih zraka. Osnovni simptomi se razvijaju postepeno i nakon 6 do 12 sati od maksimalne izloĹženosti suncu javlja se oĹĄamućenost, malaksalost, vrtoglavica, muÄ?nina, jaka glavobolja, povraćanje koje ne donosi olakĹĄanje, teĹĄko disanje i ubrzan puls. Najozbiljnija od svih tegoba uzrokovanih vrućinom je toplotni udar.

Nastaje nakon dugog i intenzivnog izlaganja suncu odnosno toploti, kada tijelo viĹĄe ne moĹže regulisati temperaturu i ne moĹže se rashladiti. Osnovni simptomi toplotnog udara su sliÄ?ni kao kod sunÄ?anice, samo jaÄ?eg intenziteta, sa povećanjem tjelesne temperature i do 40 stepeni. KarakteristiÄ?no je i da je koĹža suva zbog prestanka znojenja, pa je blokirano odavanje viĹĄka toplote iz organizma.

U oba sluÄ?aja osobu treba osloboditi odjeće i ĹĄto prije je staviti u hlad ili klimatizovan prostor da leĹži uzdignute glave.

Jedna od vaĹžnih mjera je i rashlaÄ‘ivanje glave stavljanjem hladnih obloga i prskanjem hladnom vodom ili potapanjem bolesne osobe u hladnu vodu, tj. tuĹĄiranjem, a preporuÄ?uje se i stavljanje kese sa ledom na prepone, vrat i ispod pazuha. Hladni napici su, takoÄ‘e, poĹželjni. LijeÄ?enje se obavlja u najbliĹžoj zdravstvenoj ustanovi. Ljekari apeluju na kupaÄ?e da na plaĹžu ne dolaze bez zaĹĄtite od sunca i da izbjegavaju sunÄ?anje u periodu od 11 do 16 Ä?asova.

ZAĹ TITA OD INSEKATA

46

Najbolje mjere individualne zaĹĄtite od komaraca su: t *[CKFHBWBUJ TQPMKOF BLUJWOPTUJ PE TVNSBLB EP TWJUBOKB

kao i noćne ĹĄetnje pored ruĹĄevina, smetliĹĄta, krajeva koji obiluju stajaćom vodom - rukavci rijeka, moÄ?vare, jezera. Tokom sumraka ili noći, pri boravku u spoljnoj sredini, nositi odjeću dugih rukava, dugih nogavica i Ä?arape, a nepokrivene djelove koĹže premazati repelentom (sredstva koja odbijaju insekte), pri Ä?emu se treba pridrĹžavati uputstva za upotrebu.

t %PCSP SKFĂ?FOKF KF J QPTUBWMKFOKF NFIBOJĘŠLJI CBSJKFSB kao ĹĄto su mreĹže za prozore, zavjese, itd.

t 0TJN SFQFMFOBUB NPHVʉF KF J LPSJ�ʉFOKF ESVHJI TSF dstava za odbijanje insekata (tzv. tus-trake i razni drugi proizvodi namijenjeni odbijanju ovih insekata).

UBOD KRPELJA Krpelji su jako rasprostranjeni u prirodi. Ima ih u ravniÄ?arskim i brdskim ĹĄumama, ali i u poljima, u vrtovima, tzv. Ĺživim ogradama, okućnicama. Javljaju se u većem broju u proljeće i rano ljeto. Najaktivniji su u maju i junu. Krpelj pada sa grana na Ä?ovjeka ili Ĺživotinju i zakaÄ?i se. MoĹže biti prenosnik mnogih opasnih bolesti, kao npr. lajmske bolesti.

SprjeÄ?avanje infekcije VaĹžno je da se krpelj ĹĄto ranije izvadi iz koĹže, u toku prvih 24 Ä?asa poslije uboda. Ako je u koĹži ostala rilica krpelja, i nju treba odstraniti zbog mogućnosti nastanka sekundarne infekcije. Prije odstranjivanja krpelja ne treba stavljati nikakva hemijska sredstva - etar, alkohol, benzin i dr.

Odstranjivanje krpelja iz koĹže MoĹže se obaviti u svakoj zdravstvenoj ustanovi (ambulanti, domu zdravlja, odjeljenju za koĹžne bolesti i dr.). Obaviti hvatanjem rilice pincetom, ĹĄto bliĹže koĹži, bez pritiska na trbuh krpelja, gnjeÄ?enja ili kidanja.

Mjesto uboda, posle odstranjivanja krpelja, dezinfekovati.

Crvenilo na koĹži posle uboda krpelja ostaje joĹĄ dan-dva i najÄ?eťće se izgubi. Ako se ne izgubi i crveni rub poÄ?ne da se ĹĄiri, obavezno potraĹžite ljekara, jer ako se na vrijeme zapoÄ?ne sa lijeÄ?enjem neće doći do teĹĄkih posledica lajmske bolesti.

UTAPANJE Treba izbjegavati nagle ulaske u vodu nakon duĹžeg vremena provedenog pod suncem, bilo da ste se sunÄ?ali ili ĹĄetali.

Pri ulasku u vodu treba dozvoliti tijelu da se prilagodi na nove, prije svega temperaturne uslove.

Plivanje u uslovima kada se uzburka more ipak treba izbjegavati.

Ako se neko davi, ĹĄto prije treba preduzeti mjere za spasavanje. Svjesni davljenici obiÄ?no dozivaju u pomoć i izvode nekoordinisane pokrete rukama i nogama, radi odrĹžavanja glave iznad nivoa vode. Tada je potrebno dobaciti im predmet koji bi ih odrĹžao na povrĹĄini vode. To mogu biti pojasevi za spasavanje, lopte, baloni, daske i sliÄ?no. MeÄ‘utim, ako davljenik nije pri svijesti, ili pokuĹĄaj dodavanja predmeta za spasavanje nije uspio, mora se pristupiti spasavanju. Prije toga obavezno skinuti obuću i odjeću, jer se one u vodi nakvase pa oteĹžavaju plivanje i spasavanje. Davljeniku treba prići sa leÄ‘a, poĹĄto se uplaĹĄena i uzbuÄ‘ena osoba refleksno hvata za spasioca, pa se moĹže desiti da ovaj ne moĹže plivati i da obojica mogu nastradati. Davljenik se izvlaÄ?i tako ĹĄto se hvata za kosu, ispod vrata ili pazuha, a pri tom se vodi raÄ?una da mu glava bude iznad povrĹĄine vode. Po izvlaÄ?enju, a ako je moguće već u toku izvlaÄ?enja i u plićaku, zapoÄ?eti sa vjeĹĄtaÄ?kim disanjem. Prethodno treba iz usta povrijeÄ‘enog izvaditi materjial koji je u toku davljenja dospio unutra (mulj, pijesak, trava i sliÄ?no). Nikada ne pokuĹĄavati istakanje vode iz pluća, jer je to nemoguće izvesti. Postupak oĹživljavanja ponavljati sve do uspostavljanja rada srca i disanja. Potom unesrećenog postaviti na bok i transportovati u bolnicu.

radi zaĹĄtite od infekcije rane. Ukoliko u periodu od zadnjih 5 godina niste primali antitetanusnu zaĹĄtitu, vakcinacija je jedan od bitnih vidova zaĹĄtite. Izuzetak predstavlja ubod na bodlju morskog jeĹža kada zaĹĄtita protiv tetanusa nije potrebna. U sluÄ?aju ujeda ili povrede zadobijene od strane Ĺživotinja, potrebno je da se povrijeÄ‘eni javi najbliĹžoj zdravstvenoj ustanovi radi obrade rane i eventualne zaĹĄtite protiv bjesnila, tetanusa i ostalih infekcija.

Prva pomoć se sastoji u ispiranju rane sapunom i vodom u trajanju od nekoliko minuta. Potom se povrijeđeni hitno upućuje u bolnicu radi daljeg tretmana.

ZAĹ TITA OD CRIJEVNIH INFEKCIJA I TROVANJA PUTEM HRANE Jedna od najznaÄ?ajnijih preventivnih mjera za većinu zaraznih bolesti jeste temeljno i Ä?esto pranje ruku: t QSJKF V[JNBOKB ISBOF t UPLPN QSJQSFNF ISBOF t OBLPO VQPUSFCF UPBMFUB t OBLPO SVLPWBOKB PUQBEPN t OBLPO LPSJĂ?ʉFOKB NBSBNJDB [B CSJTBOKF OPTB t OBLPO EJSBOKB TJSPWF ISBOF t OBLPO EJSBOKB MJDB VTUB OPTB LPTF BLP QSJQSFNBUF ISBOV Ruke se moraju prati sapunom i, najbolje, toplom vodom. Ne treba ih brisati zajedniÄ?kim peĹĄkirom.

Poslije pranja ruku namirnice detaljno oprati pod mlazom higijenski ispravne tekuće vode. Dobro termiÄ?ki obradite hranu (skuvajte, isprĹžite, ispecite), tj. dovoljno dugo na temperaturi preko 75°C, posebno meso, Ĺživinu, plodove mora i jaja.

Hranu jesti odmah nakon pripreme. Pripremljenu hranu Ä?uvati u friĹžideru (ispod 5°C).

Savjeti ljekara: Na plaĹžu ne dolaziti bez zaĹĄtite od sunca i izbjegavati sunÄ?anje u periodu od 11 do 16 Ä?asova.

Kupati se u obiljeŞenim zonama, izbjegavati kupanje na mjestima gde postoji zabrana, izbjegavati noćno kupanje.

Prije ulaska u vodu pokvasite se ispod tuťa ili u plićaku. Ne ulazite u vodu ako ste pili alkohol ili ako ste upravo zavrťili sa obrokom.

POVREDE U sluÄ?aju bilo koje vrste povrede kod koje je doĹĄlo do oĹĄtećenja koĹže, javite se ljekaru

47

Za liječenje akutnog kašlja ne moramo se uvijek obraćati ljekaru. Nekad je dovoljno otići do apoteke i dobiti odgovarajuće savjete i preparate

Kašalj MALI PROBLEM ILI OZBILJNO UPOZORENJE

Piše: mr ph. Tatjana Milošević Zbog kašlja, u nekim situacijama, ne moramo odlaziti kod ljekara. Dovoljno je otići u apoteku i dobiti odgovarajući savjet i preparat. Farmaceut mora dobro da poznaje fiziologiju disajnih puteva, vrste kašlja, da pacijentu postavi sva relevantna pitanja, odnosno ispita sve simptome, i tek onda mu pomogne u samoliječenju.

Prvo treba identifikovati pacijentov uzrast, ukoliko on lično nije prisutan, utvrditi koliko kašalj traje, ispitati simptome, doba dana u kojem najčešće kašalj nastupa. Posebno je važno ispitati da li pacijent boluje od još neke bolesti, da li redovno koristi neku terapiju, da li je pušač. Tek nakon utvrđivanja svih tih činjenica, može se vidjeti o kakvom se kašlju radi i da li tom pacijentu farmaceut može preporučiti neki preparat ili ga posavjetovati da potraži pomoć ljekara.

FIZIOLOGIJA KAŠLJA Kompletna površina disajnih puteva pokrivena je trepljama iznad kojih postoji relativno tečan sol sloj, a iznad ovog gel sloj koji je gušći i čvršći. Ritmičnim pomjeranjem trepljica sa površine disajnih puteva polako se čisti sve ono što se na njima nahvata - virusi, bakterije, strane čestice. U slučaju razvoja virusnih i bakterijskih infekcija, treplje treba podsticati da rade kako

48

bi se sekret izbacio. Ne treba da djelujemo antitusicima, jer oni umrtvljuju treplje i tako kompletan sekret ostaje tamo gdje je bio. Antitusike treba dati samo onda kada kašalj onemogućava normalno funkcionisanje osobe, a u svim ostalim situacijama cilj koji farmaceut želi da postigne jeste da se sekret što lakše izbaci.

Iritacija receptora u sluznici disajnog trakta uzrokuje širenje grudnog koša. Posljedica toga je povećanje pritiska u disajnim organima. Pod tim pritiskom kompletan vazduh odjednom izađe i izbaci napolje sve što se nakupilo u disajnim putevima.

Taj nagli izdisaj je refleks kašlja, poslije kog se jedan dio sekreta izbacuje a jedan i proguta.

Veliki broj osoba se zbog takvih problema obraća ljekaru u zimskom periodu. Malo manje od polovine ukupnog broja osoba sa infekcijom gornjih respiratornih puteva ima problem sa akutnim kašljem. Polovina njih prvo dođe u apoteku.

FARMACEUT MOŽE DA POMOGNE KOD AKUTNOG KAŠLJA Prema vrsti sekreta, kašalj se može podijeliti na suvi i produktivni, a prema dužini trajanja na akutni i hronični. U liječenju hroničnog kašlja apotekar može da pomogne samo ako je otkriven njegov uzrok. Kod akutnog, međutim, može dosta da pomogne, ali je neophodno znati uzrok i eventualne razloge koji se ne tiču disajnih puteva.

Akutni kašalj može da nastane kao posljedica srčanih oboljenja ili akutne plućne kongestije, na koju se ne pomišlja baš odmah. Razlog može biti korišćenje drugih ljekova, poput beta-blokatora, ACE inhibitora… Može ga izazvati gastroezofagealni refluks itd.

Boja sekreta može nam značajno pomoći pri određenju o kakvom se kašlju radi. Tako ako je sekret bezbojan, kašalj je najčešće bezopasan, virusni. Ako je sekret obojen i gust, vjerovatno se radi o infekciji donjih disajnih puteva, a ako ima boju slame, vrlo je vjerovatno da je u pitanju alergijski kašalj. Rozikasta boja sekreta, u kom se primjećuje krv, pokazuje da je neophodna pomoć ljekara.

Zn Cu

UZ PREPARATE OBAVEZNA HIDRATACIJA Uz svaki preparat koji damo pacijentu i bez obzira o kojoj vrsti kašlja se radi, farmaceut mora preporučiti obaveznu hidrataciju (uzimanje tečnosti) ili inhalaciju i tretman vodenom parom. Sve to je neophodno jer su vlaženje vazduha i dovoljna količina tečnosti izuzetno bitni, pošto je onda izbacivanje sekreta lakše.

Treba voditi računa i o eventualno neželjenim dejstvima preparata. Biljni ljekovi su najbezbjedniji, jer su neželjeni efekti prilikom njihove upotrebe najmanji. Karakteristike idealnog biljnog lijeka bile bi da postoji dokazani mehanizam dejstva, da ne djeluje agresivno na gastrointestinalni trakt, da ujedno ima sekretolitičko i spazmolitičko dejstvo, da bude bezbjedan za dijabetičare i, što je ne manje bitno, da je lijepog ukusa, posebno ako je prvenstveno namijenjen dječijoj populaciji.

Istovremeno spazmolitičko i sekretolitičko djelovanje, koje je dokazano samo kod preparata bršljana, izuzetno je bitno jer znatno olakšava iskašljavanje.

U svakodnevnom radu, za uspjeh terapije važno je pacijentu objasniti da preparatima za iskašljavanje treba dati određeno vrijeme da ispolje svoj efekat. Kao kod svake samomedikacije i ovdje farmaceut treba da pacijentu da rok poslije kog, ako ne dođe do predviđenog poboljšanja, pacijent treba da se obrati ljekaru.

TRANSURETRALNA RESEKCIJA PROSTATE Pripremili: Prof. dr Bogdan Pajović Dr Dunja Nikčević Dr Nemanja Radulović

Autori zahvaljuju dr Tomu Šenonu (Pert, Australija) na predusretljivosti i pomoći u pisanju ovog teksta.

ZAŠTO JE POTREBNA OVA INTERVENCIJA? Transuretralna resekcija prostate je predviđena za muškarce koji imaju otežano mokrenje zbog uvećane prostate i ona je najbolje sredstvo za povećanje protoka urina. Cilj intervencije je da se odstrani prostatično tkivo koje dovodi do opstrukcije, čime se omogućava normalan protok urina. Većina muškaraca koji se podvrgavaju ovom tretmanu imaju veoma otežan protok urina, i već su pokušali sa drugom vrstom liječenja ili imaju plasiran urinarni kateter zbog kompletne blokade izmokravanja.

KAKO SE IZVODI? Nakon odgovarajuće anestezije, kroz penis se plasira endoskop, što omogućava da se intervencija radi bez ikakvog reza i naknadnih ožiljaka. Električnim nožem se vrši resekcija tkiva prostate sve dok se ne odstrani centralni dio žlijezde. Ova formacija se naziva adenomom, benignom ili nekanceroznom izraslinom. Posebna tečnost plasira se kroz endoskop i vrši se ispiranje mokraćne bešike da bi hirurg imao jasan uvid u protok kroz uretru.

50

Svaki komad isječenog tkiva prostate smješta se u mokraćnu bešiku iz koje se odstranjuje endoskopom na kraju operacije, a zatim se šalje na patohistološki pregled. Nakon završene intervencije plasira se kateter i ispira se mokraćna bešika. Ovo pomaže u zbrinjavanju krvarenja koje se normalno pojavljuje.

KOJE SU MOGUĆE KOMPLIKACIJE? U daljem tekstu biće navedene specifične komplikacije i njihova učestalost. To ne uključuje svaku moguću komplikaciju, ali se odnosi na one koje su učestale i ozbiljne. Komplikacije takođe mogu nastati i kao posljedica anestezije i o tome treba razgovarati sa anesteziologom1.

Nemogućnost uriniranja (retencija urina) – 6.7 % Ovo se može desiti ako je funkcija mokraćne bešike oslabila zbog opstrukcije prije operacije. Proces je teško preoperativno predvidjeti.

Krvarenje – 3.3% Javlja se u određenom stepenu kod svih pacijenata, međutim 3.3% pacijenata dobija transfuzije krvi. Ovo stanje se može pogoršati primjenom nekih ljekova, kao što je aspirin.

Infekcija – 2.3%

KOLIKO DUGO PACIJENT OSTAJE U BOLNICI?

Može se manifestovati nakon napuštanja bolnice, u vidu mutnog urina neprijatnog mirisa.

Obično oko 2-3 dana, mada neki pacijenti mogu napustiti bolnicu i dan nakon operacije.

Impotencija – 1-40% Retrogradna ejakulacija – 50-100% Ovo znači da prilikom orgazma muškarac ne ejakulira prema vani. Iako je prisutna normalna ejakulacija, sjemena tečnost odlazi u mokraćnu bešiku, a da pri tome nema promjene osjećaja prilikom ejakuliranja.

Ovo se dešava kod skoro svih pacijenata.

Uretralne strukture – 2.5% Inkontinencija – 0.5-1% Odnosi se na gubitak kontrole voljnog mokrenja. Može se javiti u dvije forme. Najuobičajenije se dešava da želja za uriniranjem pacijentu ne daje dovoljno vremena da ode do toaleta, što se javlja uglavnom nakon operacije i gubi se tokom vremena. Drugi tip inkontinencije se odnosi na oticanje urina pri kašljanju ili kijanju i nije uobičajen. Može biti posljedica slabog uretralnog sfinktera, abnormalne mokraćne bešike ili oštećenja sfinktera prilikom operacije. Postoje različiti tretmani liječenja za ovo.

TURP sindrom – blag 2%, težak 0.5%

POSTOJE LI IKAKVE ALTERNATIVE ZA HIRURGIJU ?

O ovome treba razgovarati sa urologom. Razne medikamentozne procedure se primjenjuju prije odluke o hirurškom liječenju. Tablete mogu smanjiti prostatu ili opustiti mišić u predjelu prostate i time poboljšati protok urina, međutim, neželjeni efekti postoje kao i kod svakog tretmana. Uopšteno govoreći, muškarce i sa izraženijim simptomima trebalo bi liječiti hirurškom intervencijom, dok kod onih sa manje izraženim simptomima treba prvo pokušati liječenje medikamentoznom terapijom.

POSTOJI LI NEŠTO ŠTO PACIJENT TREBA DA URADI PRIJE I POSLIJE OPERACIJE? Prije dolaska u bolnicu: Prestati s pušenjem cigareta - sedmodnevni prestanak pušenja smanjuje mogućnost nastanka pneumonije i koaguluma u venama nogu.

Raditi neke lagane vježbe - što je pacijent u boljoj kondiciji, brže će se oporaviti.

Jesti dosta voća i povrća - da bi se poboljšao imunitet organizma na infekciju i da bi se ubrzao oporavak.

Ovo je rijedak ali potencijalno opasan problem.

Apsorpcija tečnosti koja se koristi za ispiranje bešike u toku operacije je u određenoj mjeri normalna. Ako operacija traje duže od jednog časa ili je sama po sebi teška za izvođenje, onda višak apsorbovane tečnosti može da izazove probleme.

Poslije operacije: Piti puno tečnosti - ovo će olakšati protok urina.

Izbjegavati konstipaciju.

Ne provoditi vrijeme ležeći.

Vizuelni poremećaj - zamagljen vid Peckanje ruku, nogu i oko usta Ako je veoma ozbiljno – srčane aritmije, izmijenjena svijest, a u nekim slučajevima i smrt.

Moguće je. Pošto pacijent i dalje ima prostatu, ona može ponovo narasti i izazvati iste ili slične simptome. Može se pojaviti i karcinom prostate i zbog toga pacijenta treba redovno kontrolisati digitorektalnim pregledom i određivanjem PSA u krvi svake dvije godine.

KOJI TIP ANESTEZIJE SE PRIMJENJUJE? Može se dati ili spinalna ili opšta anestezija.

Spinalni anestetik anestezira donju polovinu tijela nakon ubrizgavanja u leđa. Ovo omogućava ranije počinjanje sa ishranom nakon anestezije, jer su izbjegnuti ljekovi koji izazivaju mučninu. Takođe je i manja mogućnost od nastanka krvarenja.

DA LI ĆE SE PROBLEM PONOVO POJAVITI?

ŠTA PACIJENT MOŽE OČEKIVATI POSLIJE OPERACIJE? Prisustvo krvi u urinu do dvije nedjelje od intervencije.

Peckanje pri prvom mokrenju.

Mnogo snažniji protok urina.

Retrogradnu ejakulaciju.

KOLIKO DUGO TRAJE OPERACIJA? 40-60 minuta. Ovo ne uključuje i vrijeme koje je potrebno za anesteziju. Pacijent je uglavnom odsutan oko 2-3 časa sa odjeljenja.

1 Mebust WK, Holtgrewe HL, Cockett ATK et al, Transurethral Prostatectomy: Immediate and postoperative complications. A Co-operative study of 13 institutions involving 3885 patients. J Urol 141:243,1989.

51

Intervju: Vesna Anastasija Božović, pjevačica

MUZIKA ZA DODIR

SA VASELJENOM Nikšićanka Vesna Anastasija Božović, osnivač i pjevačica rok grupe „East Elysium”, strogi je vegetarijanac i veliki zaljubljenik u indijsku filozofiju i religiju, koju je studirala u Njemačkoj i Indiji. Proputovala je čitav svijet i stekla puno prijatelja, a osim indijske filozofije u Nikšiću je završila dva fakulteta, Engleski jezik i Psihologiju. Govori nekoliko jezika - njemački, engleski, sanskrit i italijanski.

DA LI JE BITAN NAČIN NA KOJI SE HRANA UZIMA? Da, to je sigurno mnogo bitno jer hranjenje nije samo ispunjavanje fizičke potrebe, već ono ima i dublje dimenzije.

Zato se taj čin mora odvijati u miru. Moramo biti skoncentrisani.

Uz sve to, dobro dođe neka lagana duhovna muzika i, obavezno, upaljene svijeće.

POČELI SMO OVU PRIČU O HRANI DA BI ZAPRAVO DOŠLI DO ZDRAVLJA, JER SU HRANA I NAČIN ISHRANE NAJGLAVNIJI FAKTOR DOBROG ZDRAVLJA. KOLIKO TVOJ NAČIN ISHRANE DOPRINOSI TVOM ZDRAVLJU? Mislim da mi strogi vegetarijanski režim održava dobro zdravlje i jak imunitet. Uz takav način ishrane koristim i neke veoma rijetke stvari, koje mi obezbjeđuju potrebne minerale i vitamine, a i vodu pijem na jedan poseban način.

KOJI JE TO NAČIN?

ŠTA PODRAZUMIJEVA STROGO VEGETARIJANSTVO? Stroga vegetarijanska ishrana isključuje, naravno, meso, ali i bilo kakve produkte životinjskog porijekla, a to znači mlijeko i sve mlječne prerađevine, kao i jaja. Nijedno jelo koje ja spremam ne sadrži ništa od tih namirnica. ČIME SE HRANIŠ?

Koristim najviše prijesnu hranu, a to znači svježe povrće i voće i integralne žitarice. Jedem samo crni hljeb, dosta suvoga i jezgrastog voća - lješnike, orahe i bademe. Mlijeko nadomještam tako što koristim ono na bazi žitarica - heljde, ovsa i prosa. Isto tako jedem sir od soje. Jedem i slatko, kolače bez mlijeka i jaja i voćne deserte.

52

Vodu pijem sa „šungitom”, a to je jedan vrlo čudan crni mineral, čija su ljekovita dejstva potvrđena ali do kraja nijesu ispitana. Njega ima u tri zemlje svijeta: Indiji, Rusiji i Meksiku.

Ovaj koji je dostupan i koji se jedino nalazi u prodaji potiče iz Rusije. Njega još nema kod nas, ali moguće ga je naći u Njemačkoj, gdje ga i ja nabavljam.

KAKO SE KORISTI? Stavi se u vodu i drži tako 3-4 sata, a za to vrijeme se voda u stvari prečišćava. Šungit je oslobađa metala i onda je ona mnogo čistija.

KAKVE JOŠ INTERESANTNE STVARI KORISTIŠ U ISHRANI? Koristim nešto što se zove „glečer milk”, a radi se o granitu sa Alpa. On se melje na 8 mlinova, poslije čega poprimi oblik gline koja se jede. Međutim, on se ne jede, već se koristi sa

Na tom putu, odnosno tom traganju, dobila sam odgovore koje sam tražila. On je težak i zahtijeva disciplinu, ali je istovremeno i veoma bogat. U suštini, taj put je nešto što je iznad svih religija.

Ja sam i hrišćanka, u njemu sam rođena i krštena po pravoslavnom obredu. Baveći se indijskom religijom i filozofijom shvatila sam da je samo ljubav i čovječnost prava vrijednost. Ljubav, istina i svijest su ono od čega smo izgrađeni.

RADI SE O JEDNOM DUHOVNOM PUTU I POSTIGNUĆU? Da, o jednom unutrašnjem planu. Čovjek se rodi u nečemu, uvijek je u nekom stanju i sve je to poprilično haotično.

Ali, potrebno je naći sam svoj put, iznova i iznova, kroz neprekidne transformacije.

KADA SI POČELA DA SE BAVIŠ INDIJSKOM RELIGIJOM I KULTUROM, DA LI SI IMALA NEKI UNUTRAŠNJI SUKOB ILI OTPOR, S OBZIROM DA POTIČEŠ IZ JEDNE SASVIM DRUGAČIJE KULTURE I DRUGAČIJEG SISTEMA VRIJEDNOSTI? Nijesam imala nikakav problem niti sukob u sebi. Željela sam da se mijenjam, da se družim sa novim ljudima. Bilo je, naravno teškoća, ali sve zavisi od toga kolika je tvoja fleksibilnost i sposobnost da se mijenjaš. Neke stvari se moraju proći i neki unutrašnji lanci raskinuti. Ja sam to odmah shvatila i shvatila sam da sukob ne postoji ni između dvije moje religije, jedne u kojoj sam rođena i druge za koju sam se zainteresovala. Religije se susreću u istoj suštini.

vodom za dobijanje napitka. Sadrži sve minerale i izuzetno je dobar za imunitet.

Koristim, takođe, i takozvane „Šuslerove soli”, a to je homeopatski lijek dobar za nadoknađivanje minerala. U poslednje vrijeme dosta koristim „godži bobice” i aroniju. Potiču iz Tibeta i Kine, a mogu se naći u Njemačkoj. One su izuzetni antioksidansi.

TO SU SVE VRLO EGZOTIČNE STVARI? Jesu, naravno, ali kako ja živim u Štutgartu, a često idem u Indiju, mogu da ih nabavljam. Moj cilj je da koristim što manje hrane, ali da ona bude bogata mineralima, da ima jaka antioksidativna dejstva jer mislim da to održava moje zdravlje i imunitet.

Potpora ovakvom načinu ishrane, koji mi jako prija i pomaže da ostanem zdrava, jesu masaža i masažna ulja iz Indije, te blaga fizička aktivnost. Ja uglavnom volim da plivam, ali sjednem i na biciklo.

KAŽI NAM NEŠTO O TVOM INTERESOVANJU ZA INDIJSKU FILOZOFIJU I RELIGIJU. OTKADA JE TO I ČIME SI BILA MOTIVISANA DA SE TOME POSVETIŠ?

To interesovanje je počelo vrlo rano, još kao tinejdžerku me privukla njihova kultura, poezija i religija. Onda sam kasnije počela da studiram njihovu filozofiju i religiju u Njemačkoj, a sa 22 godine sam prvi put otišla u Indiju i tamo nastavila studije.

Motivisalo me je traganje za suštinom i istinom. Znanje koje sam tamo sticala oplemenilo je moje bitisanje na ovom svijetu.

U NIKŠIĆU SI OSNOVALA ROK GRUPU. ONA SE ZOVE „EAST ELYSIUM”. OTKUD TAKAV NAZIV? To znači, zapravo, krajnja sreća ili izvor, a naziv je po jednoj Šilerovoj pjesmi koja je inspirisala Betovena da napiše Odu radosti.

KAKVU MUZIKU SVIRATE? To je progresiv rok, meditativnog stila. Radi se o kombinaciji roka, popa i bluza sa elementima etno muzike, prvenstveno indijske, ali i drugih kultura. Mi planiramo da radimo sa muzičarima iz Engleske, Francuske, Amerike i Njemačke.

KO SU ČLANOVI BENDA? Gitaristi su Danilo Vuletić, Milutin Radonjić i Anto Lutovac, Milijana Božović-Bogdanović svira bas, prateći vokal je Ana Lopušina, a ja pjevam i pišem tekstove i melodije. Danilo je zadužen za aranžmane i muziku. ŠTA STE DO SADA OBJAVILI I ŠTA JOŠ PLANIRATE? Do sada smo objavili dva spota i dvije pjesme. Radimo na prvom albumu, a uskoro ćemo objaviti i tri nove pjesme i spota. Cilj nam je da kroz muziku probudimo jednu vrstu energije, koja liječi. Da ton pretvorimo u energiju koja će nas povezivati sa ostalim ljudima, ali i sa čitavom vaseljenom.

D. Novčić

53

SVJETSKI DAN BORBE PROTIV VIRUSNIH HEPATITISA

Piše: dr Miloš Ičević Brojevi nerijetko nedvosmisleno govore ono čega nijesmo svjesni, pa tako i koliki je uticaj virusnih hepatitisa B i C na javno zdravlje i kvalitet života ljudi širom svijeta. Prema estimacijama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Svjetske alijanse za borbu protiv hepatitisa (engl. World Hepatitis Alliance), 170 miliona ljudi širom svijeta inficirano je virusnim hepatitisom C, a dvije milijarde virusnim hepatitisom B. To ovu bolest čini najučestalijom virusnom infekcijom na svijetu.

SZO je ustanovila od prošle godine 28. jul za Svjetski dan borbe protiv virusnih hepatitisa, sa ciljem podizanja svijesti javnosti, opšte i profesionalne, o rasprostranjenosti ove bolesti, mjerama prevencije i mogućnosti izlječenja, te sa namjerom da angažuje i inspiriše sve društvene frontove (vladine i nevladine institucije, druge organizovane grupe, zdravstvene radnike i opštu populaciju) na planski osmišljenu i konzistentnu borbu protiv virusnih hepatitisa.

Zbog zdravstvenih, emocionalnih i finansijskih sekvela, opštih i individualnih, kao poseban problem nameće se netretirani hepatitis C koji može dovesti do ozbiljnih hroničnih komplikacija koje se multiplikuju tokom decenija progresije. To ultimativno može dovesti do ciroze, hepatocelularnog karcinoma i smrti.

Predstavljeno brojevima, to izgleda ovako: - 4 od 5 inficiranih osoba će postati hronični nosioci virusa hepatitisa C - 20% hroničnih nosioca će razviti cirozu - 20% cirotičnih će razviti hepatocelularni karcinom.

Za razliku od hepatitisa C, kod hepatitisa B je spontano izlječenje neuporedivo vjerovatnije - do 90% akutno inficiranih eliminiše virus iz organizma. Dok za hepatitis B postoji efikasna prevencija u vidu vakcine, za hepatitis C još uvijek ne postoji takva preventivna mjera.

Ono što je malo poznato široj javnosti jeste da je korišćenjem pegilovanih interferona i direktnih antiviralnih agenasa

54

danas moguće izlječenje hroničnog hepatitisa C (HHC), u oko 50 do 60% slučajeva za genotipove 1 i 41, a čak oko 80% slučajeva pacijenata inficiranih genotipom 2 i 3.

Najveći problem u dostupnosti terapije jeste institucionalna i društvena stigma u vezi sa ovom, kao što je slučaj i sa velikim brojem drugih hroničnih infektivnih oboljenja. To rezultira time da ova populacija ostaje skrivena zdravstvenim institucijama i neprepoznata, što u konačnom ima dugoročne negativne posljedice po individualno i javno zdravlje, ali predstavlja i značajan finansijski teret, jer je procijenjeno da će netretirani HHC u budućnosti biti veliki potrošač zdravstvenog budžeta. Podaci iz farmakoekonomskih studija nedvosmisleno govore o isplativnosti pravovremenog liječenja, koje je u zavisnosti od vrste komplikacije neliječenog HHC-a u prosjeku 3 puta jeftinije, ili gotovo 20 puta u odnosu na transplantaciju jetre, koja je pacijentima u terminalnoj fazi bolesti jedina preostala terapijska opcija.

Istraživanja iz SAD-a pokazuju da do 75% inficiranih nema svijest da je bilo u riziku i da je posljedično inficirano. To čini 2.5 miliona nedijagnostikovanih nosilaca HHC-a, u odnosu na 0.9 miliona dijagnostikovanih. U Evropi, zahvaljujući nacionalnim skrining, edukativnim i avernes programima, ovaj odnos je 55 : 45% (pa tako pool (engl.) nedijagnostikovanih pacijenata iznosi 1.8 miliona, u odnosu na 1.6 miliona dijagnostikovanih hroničnih nosilaca hepatitis C virusa). Značaj nacionalnih avernes kampanja najbolje može pokazati primjer Francuske, gdje je procenat dijagnostikovanih pacijenata porastao sa 24 na 56%. U periodu od 1994. do 2004, sa trenutno najvećom dostupnošću tretmana u Evropi 16% od pretpostavljene prevalence, koja je u prosjeku 1.29%. Slične kampanje su sa dobrim rezultatima sprovedene i u Škotskoj, Holandiji, nordijskim zemljama i nekim državama SAD-a.

Virus hepatitisa C otkriven je sredinom 70-ih godina prošlog vijeka, kao tzv. posttransfuzioni non-A non-B hepatitis, a kao HCV je potvrđen i definisan 1989. godine u magazinu Journal.

Rastuća svijest o uticaju na javno zdravlje, pratila je i povećani medijski baz, sa porastom broja poznatih ličnosti, koji su bili inficirani virusom HCV-a, a među kojima su: Pamela Anderson, Natali Kol, Entoni Kidis i Stiven Tajler (pjevači grupa, respektivno: Red Hot Chili Peppers i Aerosmith).

1 Sa tendencom povećanja sa dostupnošću novih terapija, naročito za „najteži za liječenje” - genotip 1

S LAR P R O T E C T

ZA SUNCANJE

ULJE

ZA SUNCANJE

200ml

200ml

200ml

KREMA

ZA SUNCANJE

16

SPF

MLIJEKO

30 22 10

150ml

3 B aby 0 cre am

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067

SPF

ZA SUNCANJE

SPF SPF SPF

MLIJEKO

INSULINSKI ANALOZI Piše: dr Valentina Kalinić, spec. endokrinolog,

Šećerna bolest, kao grupa metaboličkih oboljenja okarakterisanih hiperglikemijom kao posljedicom insulinske sekrecije i/ili insulinskog dejstva, predstavlja najčešće endokrinološko oboljenje i rastući socioekonomski i zdravstveni problem u ekonomski razvijenim zemljama.

Diabetes mellitus (lat.) je grupa metaboličkih bolesti koje se karakterišu hiperglikemijom nastalom zbog defekta u sekreciji insulina, zbog defekta u njegovom djelovanju ili zbog postojanja oba ova poremećaja u ciljnim tkivima. To je hronična bolest čija je odlika poremećaj metabolizma masti, bjelančevina i ugljenih hidrata.

Podjela dijabetesa melitusa je etiološka. Poznato je da u nekim oblicima postoji potpuni nedostatak insulina, drugim je genetski uslovljena defektna sekrecija insulina, dok je u nekim izmijenjena insulinska osjetljivost perifernih tkiva, tj. insulinska rezistencija. Na osnovu patogenetskih mehanizama postoji podjela klinički manifestnog dijabetesa na 4 grupe: 1. Tip 1 DM1 (tip 1a - autoimuni i tip 1b - idiopatski) 2. Tip 2 DM / kod gojaznih - kod negojaznih - LADA (Latent Autoimune Diabet of Adulthood2) 3. Drugi specifični oblici dijabetesa (8 podgrupa).

Dijabetes je jedno od vodećih hroničnih oboljenja u svijetu, pa i u našoj zemlji. On pokazuje postepen porast incidence, naročito onaj tipa 2. Prema procjenama IDF-a (International Diabetes Federation) u svijetu je 2005. godine živjelo 194 miliona osoba koje pate od dijabetesa. Prema godišnjem izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 1998. god. u toj godini je bilo 133 miliona oboljelih od dijabetes melitusa a očekuje se da ovaj broj do 2025. god. poraste na 333 miliona.

56

Leonard Tomson, kome je davanje insulina spasilo život. Uporedne fotografije prije i poslije davanja insulina. (3 mjeseca nakon uvođenja terapije)

Ovaj porast se očekuje zbog starenja populacije, preobilne ishrane, gojaznosti i sedatarnog načina ishrane, posebno kod dijabetesa tipa 2.

KRATKA ISTORIJA INSULINA Riječ insulin prvi put je upotrijebljena 1908. god. kada je belgijanski naučnik Žan de Majer supstanci koju produkuje pankreas dao ime po latinskoj riječi insula - što znači ostrvo.

1921. god., u Torontu, kanadski naučnici Frederik Banting i Čarls Best izolovali su insulin (insulin iletin) iz psećeg pankreasa.

Već sljedeće godine, bolesnik Leonard Tomson dobio je prvu dozu. Te iste godine američka firma ELLY Lilly uključuje se u pravljenje insulina.

Insulin je prvi put dat čovjeku 11. januara 1922. godine, u Opštoj bolnici u Torontu, od strane dr Kembela. Trinaestogodišnji dječak Leonard Tompson, koji je zapao u tešku ketoacidoznu komu, prva je osoba koja je dobila insulin i kojoj je on spasao život. Od tada, on je spasao život desetinama i desetinama miliona ljudi i iz temelja izmijenio tok i prognozu šećerne bolesti. Za ovo epohalno otkriće Banting je, zajedno sa profesorom Rikardom Makleodom (direktorom Fiziološkog zavoda u Torontu, u kojem su istraživanja obavljena), 1923. godine dobio Nobelovu nagradu, ali ne i Best, pa ni Kolip, što se smatra jednom od najvećih grešaka koje je Nobelova fondacija učinila u svojoj više od sto godina dugoj istoriji.

1930. god. postignut je napredak u prečišćavanju insulina.

1936. god. Hagerdorn je pokazao da insulin vezan za protamin ima prolongiran efekat 1946. god. kompanija Novo je napravila NPH insulin (Neutral Protamin Hagedorn) 1955. god. Nobelovac Zanger dešifruje amino-kisjeline u insulinskom lancu 1959. Rozalin Jelou i Berson razvijaju radio-imunoesej,

metod koji koristi antitijela i radioaktivnost kao obilježivač i na ovaj način mjeri vrijednost insulina u krvi 1970. god. novi prečišćeni monokomponentni insulin - Novo razvija MC (monokomponentni) insulin 1974. god. pojavljuje se prva insulinska pumpa za kontinuiranu subkutanu infuziju insulina 1982. god. Novo proizvodi humani monokomponentni insulin (svinjski insulin koji je modifikovan da bude identičan humanom). Sljedeće godine pojavljuje se prvi biosintetski insulin 1987. god. Kompanija Lilly počinje proizvodnju humanog insulina, koji produkuju genetski izmijenjene gljivice 1996. god. u Velikoj Britaniji se registruje brzodjelujući insulinski analog Lispro 1998. god. pojavljuje se inhalatorni insulin, u istraživanju 2006. god. European Medicines Evaluation Agency odobrava inhalatorne insuline za liječenje dijabetesa tipa 1 i tipa 2 kod odraslih.

Veoma brzo po otkriću insulina i njegovog uvođenja u kliničku praksu, Eliot P. Joslin je 1923. god. tvrdio da je insulinska terapija lijek primarno za mudre, a ne za budale, bili oni bolesnici ili ljekari.

PODJELA INSULINA Pankreas izgrađuju dvije vrste tkiva: 1) Acinusi, koji luče enzime u dvanaestopalačnom crijevu i 2) Langerhansova ostrvca, koja luče hormone.

Langerhansova ostrvca sadrže tri glavne vrste ćelija: alfa-ćelije, beta-ćelije, i delta-ćelije. One se razlikuju jedna od druge po morfologiji i po produkciji hormona. Alfa-ćelije luče glukagon, beta-ćelije insulin, delta-ćelije somatostatin.

Insulin je peptid. Njegova molekulska masa je 5808.

Sastoji se od tri lanca amino-kisjelina (A; B; C), koji su vezani disulfidnim vezama. Glavni efekat djelovanja insulina jeste smanjenje koncentracije glukoze u krvi. Povećanje koncentracije glukoze u krvi signal je za lučenje insulina. Insulin zatim ubrzava

57

unošenje glukoze iz krvi u ćelije mišića i masnog tkiva i njeno dalje razlaganje. U jetri, čije su ćelijske membrane propustljive za glukozu, insulin indukuje sintezu enzima. Ti enzimi katalizuju bilo degradaciju glukoze, bilo njenu polimerizaciju u glikogen.

Najzad, insulin inhibira i enzime koji katalizuju razlaganje glikogena na glukozu.

Nedostatak insulina u organizmu izaziva šećernu bolest (lat. diabetes mellitus). Bolest se liječi tako što pacijenti svakodnevno uzimaju insulin, i to u obliku injekcija. On svoj biološki efekat ostvaruje preko receptora sa tirozin-kinoznom aktivnošću.

U jetri i masnom tkivu eksprimiran je samo insulinski receptor, a u mišićnom tkivu su ekprimirani sva tri tirozin-kinazna receptora. Insulin primarno djeluje na nivou jetre, mišića i masnog tkiva, ostvarujući metaboličke efekte. Insulinski preparati se dijele: - Prema porijeklu, - Prema dužini dejstva.

Prema porijeklu razlikujemo: Svinjski insulin Goveđi insulin Mješoviti insulin (goveđi i svinjski) Humani insulin Insulinske analoge.

Prema trajanju i brzini nastupajućeg dejstva razlikujemo: 1) Kratkodjelujući humani insulin Kratkodjelujući insulinski analog (lispro, aspart) 2) Srednjedjelujući humani izofan insulin Srednjedjelujući insulinski analog (levemir, glargine) 3) Dugodjelujući insulin (ultralente humani insulin).

Humani insulini su osnova aktuelne insulinske terapije a razvijeni su svi njeni oblici potrebni za adekvatno insulinsko liječenje. Od 1982. god. u našoj zemlji su u primjeni humani insulini koji se dobijaju genetskim inženjeringom iz bakterije E. colli, i koji su veoma malo imunogeni.

Insulinski analozi su monomerni insulini čija je kinetika djelovanja optimalnija od odgovarajućih preparata humanih insulina.

INSULINSKI ANALOZI U potrazi za ljekovima koji bi što bolje oponašali procese koji se odigravaju u organizmu zdravog čoveka, a pacijentima pojednostavili primjenu terapije, nastali su savremeni insulini nova generacija insulina čiji su molekuli slični molekulu insulina, ali zahvaljujući minimalnim promjenama u strukturi imaju dejstvo mnogo sličnije humanom insulinu koji se luči iz pankreasa.

Insulinski analozi su dobijeni 1990. god., a predstavljaju modifikovane insuline kojima je povećana rastvorljivost i ubrzana apsorpcija a sačuvana biološka aktivnost.

Podjela insulinskih analoga: 1. Krakodjelujući insulinski analozi: - Insulin aspart - Insulin lispro - Insulin gliluzin.

58

2. Srednjedjelujući insulinski analozi: - Insulin glargine - Insulin detemir - Kombinovano dejstvo - bifazni aspart insulin.

Promjenom u sekvencama amino-kisjelina u proteinskom lancu dobijeni su složeniji oblici. Tehnologijom rekombinatne DNK dobijeni su insulinski analozi, npr. insulin aspart se razlikuje od humanog insulina po tome što je u B lancu insilinskog molekula na poziciji B-28 prolin zamijenjen aspartičnom kisjelinom a lispro prolin i lizin na pozicijama B-28 i B-29 imaju zamijenjena mjesta.

U postizanju ciljnih vrijednosti tzv. GLUKOTRIJADE (glikemija natašte < 5.5 mmol/l, glikemija postprandijalno < 7.5 mmol/l i glikoliziranog hemoglobina < 6.5% — kao osnovnih parametara glikoregulacije) došlo se do zaključka da primjena humanih insulina ne može da postigne željenu euglikemiju.

Važnu ulogu preuzeli su preparati insulinskih analoga sintetskih molekula sa poboljšanim farmakokinetskim svojstvima.

Brzodjelujući insulin (rastvorljivi) nakon aplikacije formira heksamere, dimere i monomere u subkutanom tkivu.

Polazeći od činjenice da samo insulinski monomeri i dimeri prolaze kroz zid kapilara, dva osnovna i limitirajuća koraka u apsorpciji insulina su stepen disocija - od heksamera na monomere i dimere, kao i difuzija mono i dimera kroz kapilarni zid.

Zamjenjujući mjesta amino-kisjelina u insulinskom lancu postignuto je da insulinski analozi kratkog dejstva postoje kao monomeri u prvobitnom stanju, što im omogućava bržu apsorpciju u potkožnom tkivu (dva do tri puta brže od NPH insulina).

Insulinski analog kratkog dejstva - lispro je bistri neutralni rastvor čije dejstvo počinje poslije 15 minuta. Maksimalni hipoglikemijski efekat postiže se nakon jednog časa, a trajanje dejstva svodi se na 3,5-4,5 časa.

Insulin aspart (analog insulina kratkog dejstva) je bistar, bezbojan vodeni rastvor.Vezuje se za insulinske receptore, olakšava preuzimanje glukoze od strane ćelija mišića i masnog tkiva, čime se smanjuje koncentracija glukoze u tkivu, uz istovremeno sprečavanje produkcije glikoze u jetri. Primjenjuje se neposredno pred obrok. Djelovanje počinje za 10-20 minuta, a maksimalni efekat se postiže za 1-3 časa od ubrizgavanja. Dejstvo traje 3-5 časova.

Insulin glulizin je rekombinantni analog humanog insulina, po jačini ekvivalentan regularnom humanom insulinu.

Njegovo dejstvo nastupa brže i traje kraće od dejstva regularnog humanog insulina.

Studije na zdravim dobrovoljcima i oboljelima od dijabetesa pokazale su da subkutano dat insulin glulizin djeluje brže i kratkotrajnije od regularnog humanog insulina, primijenjenog subkutano. Kada se insulin glulizin da subkutano, sniženje nivoa glukoze će nastupiti poslije 10-20 minuta. Efikasnost insulin glulizina i regularnog humanog insulina pri intravenskoj primjeni bila je ekvipotentna. Jedna jedinica insulin glulizina snižavala je nivo glukoze kao i jedna jedinica regularnog humanog insulina.

Kratkodjelujući insulinski analozi karakterišu se bržom apsorpcijom, bržim postizanjem maksimalnog dejstva, nakon čega njihovo dejstvo opada. Tako ova grupa analoga, npr. insulin, postiže bolju glikoregulaciju postprandijalne glikemije, u čemu je njihov najveći značaj. On, takođe, poboljšava ukupnu glikoregulaciju i smanjuje broj noćnih epizoda hipoglikemije.

2000. GOD. DOBIJENI SU INSULINI DUGOG DEJSTVA Nova grupa insulinskih analoga srednjeg dejstva izmjenom u svojoj strukturi treba da obezbijedi zaravnjenu, neparaboličnu krivu djelovanja kao posljedicu kontinuirane i podjednake apsorpcije, čime se obezbjeđuje adekvatna bazalna insulinizacija i približna normoglikemija našte i u preprandijalnim uslovima. Za ovu podgrupu insulinskih analoga, čiji su predstavnici insulin glargine i insulin detemir, izuzetno je važan efekat smanjenja varijabilnosti glikemija u toku produženog djelovanja, što, s jedne strane, obezbjeđuje redukciju hipoglikemija, a s druge strane, pouzdanost doziranja.

Insulinski analog srednjedugog dejstva (glargine) je dugodjelujući rekombinanatni analog humanog insulina, proizveden rekombinantnom DNK tehnologijom, korišćenjem vrste E. colli. Molekul humanog insulina modifikovan je na poziciji 21, A lanca (zamjenom aspargina), što je u osnovi povećane stabilnosti ovog molekula aspargina sa pozitivnim naelektrisanjem na C terminalni kraj B lanca, čime se pH od kisjelog pomjera ka neutralnom (humani insulin 5.4, analog 6.7). Na taj način se postiže potpuna rastvorljivost i formiranje mikropercipitata u neutralnoj pH sredini subkutanog tkiva nakon reapsorpcije, tako da se insulin glargine sporo i ujednačeno otpušta iz ovih mikroprecipitata ostvarujući ravnomjernu bazalnu insulinizaciju doziranjem jednom dnevno. Početak djelovanja registruje se nakon 1,5 časa, a maksimalna koncentracija se postiže 2.8-4.1 h poslije doziranja.

Insilinski analog srednjeg dejstva - detemir - razlikuje se od humanih NPH insulina kako po strukturi tako i po načinu dejstva. Produženo dejstvo ovog insulina postiže se vezivanjem molekula za albumine i međusobnim vezivanjem samih molekula insulina. Insulin detemir formira stabilne heksamere na mjestu ubrizgavanja, čime se odlaže resorpcija slobodnih monomera u krvotok. Prisustvo masne kisjeline u molekulu detemira omogućava vezivanje za albumine na mjestu ubrizgavanja, što dodatno produžava vrijeme reapsorpcije. Nakon resorpcije 98% insulin detemira vezano je za albumine. Insulin detemir se koristi za bazalnu insulinizaciju, primijenjen jednom ili dva puta, kako u okviru terapije dijabetesa tipa 2, tako i tipa 1. Terapija se sprovodi uz analoge kratkog dejstva.

Fiksne mješavine insulinskih analoga postignute su izmjenom strukture insulin asparta, vezivanjem za protamin, čime dolazi do produženja djelovanja, a formiranjem bifaznog preparata insulin asparta, koji je istovremeno i kratkotrajnog i produženog dejstva, omogućena je istovremena korekcija postparandijalne glikemije i nivoa bazalne glikemije pred sljedeći obrok.

Bifazni insulin aspart sastoji se od 30% rastvorljive komponente insulin asparta (čije dejstvo počinje brzo i postepeno prestaje). On na ovaj način oponaša fiziološki skok postprandijalne insulinemije i 70% insulin asparta protamina, što obezbjeđuje duže trajanje dejstva insulina, čime se postiže bazalna insulinizacija. Uopšteno govoreći, glavne prednosti insulinskih analoga u odnosu na NPH insulin su: - Rjeđa pojava hipoglikemije - Porast tjelesne težine niži nego kod NPH insulina - Bolja predvidljivost i stabilnost farmakokinetike.

Izbor preaparata insulina:

- U savremenoj terapiji treba koristiti samo preparate humanih insulina i insulinskih analoga - Preparate kratkodjelujućih insulinskih analoga treba koristiti u slučaju nepostizanja ciljnih terapijskih postprandijalnih vrijednosti glikemija na terapiji humanim kratkodjelujućim insulinskim preparatima - Fiksne mješavine insulina treba primjenjivati prvenstveno kod pacijenata na konvencionalnoj terapiji, posebno u uslovima prisustva komplikacija ili kod oboljenja koja komplikuju ubrizgavanje insulina.

Brojne multicentrične studije, a naročito DCCT studija (Diabetes Control and Complication Trial) pokazale su da je primjena intenzivirane insulinske studije, bilo u vidu intenzivirane insulinske terapije, ili u vidu intenzivirane konvencionalne terapije (više od dvije doze), pokazala značajnu prednost u odnosu na konvencionalan režim u pogledu razvoja kasnih komplikacija dijabetesa. Ona se sprovodi pomoću pen-brizgalica ili kontinuirane subkutane insulinske infuzije, te pomoću spoljne insulinske pumpe.

Prema preporukama IDF-a3, Europen Diabetes Policy Group procjenjuje da kod oboljelih od dijabetesa tipa 2 nizak vaskularni rizik imaju oni sa preprandijalnim glikemijama manjim od 5,5 mmol/l i sa PPG-om4 manjim od 7,5 mmol/l, te sa HbA1C vrijednošću manjom od 6.5 %. Prema rezultatima UKPDS-a, oralna monoterapija koja se primjenjuje kod dijabetesa melitusa tipa 2 DM efikasna je samo u roku od 3-4 godine, a već poslije 7-8 godina trajanja bolesti i kombinovana oralna terapija postaje manje efikasna pa se primjena insulina mora razmotriti.

Analozi danas nesumnjivo predstavljaju zlatni standard insulinske terapije. Činjenice govore da je ovo područje, kada su u pitanju dijabetes i razvoj insulina, uvijek bilo dio Evrope i svijeta. Sve vrijeme, domaći stručnjaci su aktivno i pažljivo pratili dostignuća nauke, kao što i danas čine, tako da su sva unapređenja i poboljšanja namijenjena tretmanu pacijenata stizala kod nas u veoma kratkom roku.

Bez obzira na postojanje svih oblika insulina i njihove dostupnosti pacijentima u našoj zemlji, uspješno liječenje se jedino postiže pravilnom ishranom, adekvatnom i redovnom fizičkom aktivnošću, samokontrolom, primjenom terapije, redovnim kontrolama kod endokrinologa i izabranih ljekara.

Sve se to vrši da bi se smanjio broj od 2/3 pacijenata sa neregulisanim statusom, postigla bolja regulacija pacijenata i spriječile fatalne posljedice ove izlječive bolesti.

Jednom rečenicom, uspjeh u liječenju je 2/3 u rukama pacijenta, a preostali dio na svim drugima uključenim direktnim ili indirektnim putem u njegovu bolest !!

1 Skr. dijabetes melitus 2 Engl. skr.

3 International Diabetes Federation 4 Post Prandial Glicemia

59

Na akupresuru, jednu od terapeutskih tehnika tradicionalne kineske medicine, stručna javnost uglavnom gleda sa skepsom. Novije studije američkih naučnika pokazale, međutim, njena pozitivna dejstva. Masaža stopala ili hodanje bosim nogama donosi brojne blagodeti organizmu

DO VITALNOSTI BOSIM NOGAMA Akupresura je metoda tradicionalne kineske medicine koja se sastoji u pritiskivanju određenih tačaka na tijelu, naročito na stopalima i dlanovima. Njen cilj je unapređenje vitalne energije i cirkulacije krvi, odnosno pročišćavanje kanala kroz koje prolazi ta vitalna energija. Time se uspostavlja ravnoteža životne energije, odnosno bioenergije koju Kinezi nazivaju či, i postiže uravnoteženo funkcionisanje pojedinih organa. Vitalna energija je, u stvari, bioelektricitet1, koji našim tijelom kruži nekom vrstom mreže, poput krvotoka. Ti energetski putevi nazivaju se „meridijani”.

Ukoliko elektricitet neometano kruži i organi imaju neophodnu energiju, njihov rad je optimalan a organizam u ravnoteži. Ako se poremeti protok, odnosno kruženje energije, javljaju se poremećaji u radu organa, neravnoteža i bolest pojedinog organa koji ne funkcioniše kako treba.

AMERIKANCI DOKAZALI KORIST AKUPRESURE Skorašnje istraživanje koje su sproveli stručnjaci sa Američkog univerziteta „Kolorado”, pokazalo je da tehnika akupresure zaista djeluje. U njemu je učestvovalo 38 ljudi, koji su doživjeli blagu traumatsku povredu mozga.

Podijeljeni su u eksperimentalnu i kontrolnu grupu, a eksperimentalna je prošla standardnu terapiju akupresurom koju su odradili uvježbani stručnjaci. Kontrolna grupa prošla je istu akupresuru, ali stručnjaci koji su je njima radili nijesu pritiskali tačke koje se smatraju akupresurnim, već slučajno izabrane tačke na tijelu.

Tereza Hernandez, koja je vodila istraživanje, kazala je da su nakon terapije učesnici prošli test pamćenja i neke druge neurološke testove, te da se pokazalo da su oni koji su imali pravu akupresuru pamtili više brojeva od onih iz kontrolne grupe. Ona je naglasila da je „svaka tačka povezana s određenim organom, kao i s čitavim tijelom i mozgom”.

AKUPRESURA NIJE AKUPUNKTURA Naziv akupresura je zapadnjačkog porijekla i znači „ubadanje”, štipkanje ili lupkanje prstima ili pomagalima određenih tačaka na tijelu, koje Kinezi nazivaju akupunkturne tačke. Međutim, akupresura nije akupunktura, koja je druga tehnika i sprovodi se ubadanjem igala, a od akupresure se upravo po tome i razlikuje. Tačke koje se koriste pri terapiji pritiskivanjem (akupresurom) brojne su. Neke od njih su zajedničke sa akupunkturnim, dok su neke specifične samo za ovu vrstu terapije.

Postoje tri načina za određivanje akupresurnih tačaka: proporcionalno mjerenje, mjerenje dužinom prstiju i mjerenje

60

označavanjem površine. Glava i vrat imaju 34 tačke, gornji ekstremiteti 29, grudi i abdomen 14, leđa 15 i donji udovi 51-nu tačku.

Terapija se sastoji u tome da se te stimulativne tačke pritiskaju nagore. Time se postiže pozitivan efekat, odnosno unapređenje životne energije (či), koje regulišu jin i jang2 i drže u ravnoteži.

MASIRANJE STOPALA ILI HODANJE BOSIH NOGU Tačke na stopalima povezane su sa svim vitalnim organima našeg tijela, tako da je svakodnevno masiranje, prema mišljenju stručnjaka, blagotvorno za organizam. Pritiskom na stopala i dlanove tačke se aktiviraju, a kako su povezane sa pojedinačnim organima djeluju na njih. Neophodno je svakog jutra masirati stopala i dlanove ili, umjesto masiranja, dovoljno je jednostavno hodati bos i time obezbijediti prirodnu akupresuru.

Stručnjaci kažu da je za optimalno zdravlje i vitalnost neophodno svakodnevno jutarnje masiranje stopala po pet minuta. Pritisak

1 Električni potencijal postoji na membranama skoro svih ćelija u organizmu,

a nervne ćelije su sposobne da ga generišu. Impulsi koje stvaraju koriste se za transmisiju nervnih signala duž nervne ili mišićne membrane. Membranski potencijal reguliše koncentracija jona kalijuma i natrijuma, unutar i van ćelije.

2 Jin je načelo zla, a jang pozitivni princip u tradicionalnoj kineskoj filozofiji i medicini.

D. Novčić

SPECIJALISTIČKA

PRIVATNA ZDRAVSTVENA

AMBULANTA ZA

USTANOVA Naš tim se sastoji od: dr spec. dermatovenerologije mr ph spec. farmaceutske tehnologije magistra farmacije farmaceutski tehničari kozmetičari

ne smije da bude prejak, ali mora biti snažan. Akupresura tačaka na stopalima pomaže da energija dopre do oboljelih organa i time pomogne njihov oporavak.

Ako se umjesto masiranja tretman sprovodi hodanjem bosim nogama, mora se početi polako, postepeno povećavajući vrijeme koje se provodi bez obuće. Najbolje je u početku hodati mekim podlogama, poput pijeska. Kada očvrsnu zglobovi i mišići stopala, a koža na tabanima zadeblja, može se hodati po raznolikom podlogama - travi, zemlji, pa i kamenitim terenom.

DERMATOVENEROLOGIJU

TRETMANI: - HEMIJSKI PILING LICA I TIJELA - TRETMANI HIJALURONOM – BDR METODOM - TRETMANI RF BIPOLAROM - MIKRODERMOABRAZIJA - MEDICINSKI TRETMAN AKNOZNE KOŽE - KRIOTERAPIJA (papilomi, moluske, kondilomi...)

PROIZVODI FONTISA SVRSTANI SU U DVIJE LINIJE: - Fontis cosmetics – namijenjena je aktivnoj njezi zdrave kože - Fontis dermatics – namijenjena je njezi problematične kože, odnosno saniranju određenih problema na koži INFO: Svetozara Markovića 1, Podgorica, tel/fax: +382 20 248 914, 248 913, mob: +382 69 015 303, e-mail: fontis@t-com.me, web: www.fontiscg.com

BICOM biorezonantna terapija pokazala se kao posebno uspješna kod alergije i intolerancije namirnica, hrane.

Terapija putem pacijentovih sopstvenih vibracija.

BICOM BIOREZONANTNA TERAPIJA SE USPJEŠNO KORISTI ZA ODVIKAVANJE OD PUŠENJA, ŠTO JE VEĆ DALO ODLIČNE REZULTATE.

RAVNA STOPALA (Lat. Pedes planovalgus)

Piše: Bojan Kraljević Spec. primijenjene fizioterapije (BApp, Spec. App)

OSNOVNE KARAKTERISTIKE STOPALA Stopala su različita po dimenzijama i obliku, ali bez obzira na pomenuto, zajednička karakteristika jeste formiranost na principu dinamičko-statičkih svodova: poprečnog i uzdužnih svodova. Njihova funkcija se odnosi na prenos težine tijela na podlogu prilikom stajanja, što nam tokom hoda omogućava da se odignemo (odrazimo), odnosno odvojimo od podloge. Da bi moglo da obavi pomenutu funkciju na adekvatan način, stopalo se odlikuje i visokim stepenom prilagođavanja, u zavisnosti od oblika i neravnine terena. Pomenuto je ostvarljivo zahvaljujući 26 koštanih djelova koji su povezani i međusobno u manjem ili većem stepenu mobilni. Stopalo je sačinjeno od više lukova i može se uporediti sa elastičnom oprugom koja ima sposobnost, u zavisnosti od opterećenja, da se opruža i savija. Upravo ova činjenica daje nam mogućnost da govorimo o stopalu kao dijelu

tijela koji ima visok stepen akomodacije. Ono je građeno od velikog broja sitnijih mišića, čija funkcija zna biti veoma složena, pa čak i promjenljiva u zavisnosti od uslova.

ZNAČAJ SVODOVA STOPALA Stopalo se sastoji od dva svoda: poprečnog i uzdužnog.

Uzdužni svod grade unutrašnji (medijalni) i spoljašnji (lateralni) luk. U predjelu tabana postoje tri tačke opterećenja: jedna je u predjelu pete, druga u predjelu korijena palca, a treća u predjelu korijena malog prsta. Odnos opterećenja ove tri tačke je 3 : 2 : 1.

KARAKTERISTIKE DEFORMITETA I SIMPTOMATOLOGIJA Pedes planovalgus1 je najčešći deformitet stopala koji nastaje kao posljedica gubitka fizioloških svodova stopala. Ovakva promjena je obično praćena valgozitetom zadnjeg dijela stopala.

Kako je urođeni pedes planovalgus relativno rijetka pojava, stečena varijanta deformiteta je česta pojava u dječijoj dobi, periodu adolescencije, ali i odrasloj dobi. Prvi znak funkcionalnog popuštanja je valgizitet pete (lučno krivljenje prema unutra) koji je obično bilateralan (na oba stopala). To se najbolje može uočiti inspekcijom otpozadi. Često je korisno pogledati obuću koja se nosi. Ukoliko postoji izraženije trošenje đona sa unutrašnje strane pete, to govori o mogućem prisustvu ovakvih promjena usljed pomjeranja težišne linije ka unutrašnjosti.

U zavisnosti od težine deformiteta, možemo da prepoznamo tri forme:

62

............................

Posebna pažnja pri primjeni terapijskih vježbi za korekciju deformiteta posvećuje se: - Vježbama kojima utičemo na jačanje kratkih fleksora2 prstiju stopala (cilj ovih vježbi jeste da se potpomogne formiranje uzdužnog medijalnog svoda stopala koji je kod ravnih tabana u većoj ili manjoj mjeri izgubio svoj lučni izgled).

- Vježbama kojima se utiče na jačanje dugih fleksora (pregibača) stopala i muskulature potkoljenice - Vježbama kojima utičemo na jačanje invertora stopala (muskulature čijim jačanjem pospješujemo korekciju valgiditeta, odnosno položaja lučnog zakrivljenja tabana/peta prema spolja - Vježbama indirektnog jačanja abdominalne muskulature zbog važnosti adekvatnog funkcionisanja kinetičkog lanca muskulature trupa i donjih ekstremiteta - Senzornim vježbama - motorne stimulacije tabana - Vježbama za poboljšanje balansa, odnosno ravnoteže, koordinacije i sl.

Kao pomoćna metoda preporučuje se hod po pokošenoj travi, neravnom terenu: šljunku, pijesku, higijena stopala, masaža i sl. Ono što je od važnosti jeste da se vježbe sprovode kontinuirano i dugotrajno, jer težina tijela i drugi pomenuti faktori nepovoljno utiču na proces korigovanja ili usporavanja / sprečavanja progresije ovog deformiteta. Grupni ili individualni program terapijskih vježbi mogu biti od krucijalne važnosti u smislu prevencije ili korekcije ravnih stopala.

............................

Fleksibilno ravno stopalo - koje se javlja samo pri opterećenju tjelesnom težinom i ne ulazi u domen patologije.

Pravo ravno stopalo - deformacija sa valgusom zadnjeg dijela stopala, tj. pete, i supinacijom prednjeg dijela stopala.

Neliječeno stopalo u kasnijoj dobi dovodi do nastanka kotraktura ili rigidnosti.

Lažno ravno stopalo - javlja se kod djece starosti do treće godine života, zbog prisutnosti masnog jastučeta koje nakon ovog perioda iščezava. Simptomi ovakvih promjena lokalizovani su na samom stopalu, ali oni nekada budu referisani i na drugim djelovima tijela. Kao posljedica prejake koštane kompresije i istezanja ligamentarnih struktura i zglobne kapsule, dolazi do pojave bola na samom stopalu, ali često lokalizovanog i u predjelu zadnje strane potkoljenice, lateralnoj (spoljašnjoj) strani natkoljenice, predjelu kukova kao i donjem dijelu leđa. Pored pomenutog, nekada postoji i poremećaj cirkulacije, sa prisustvom vazomotornih promjena u vidu osjećaja hladnoće u stopalima i znojenja sa pojavom edema (otoka) oko skočnih zglobova. Pojava zamora u predjelu muskulature potkoljenice, proširenih vena, kao i smanjenja fleksibilnosti stopala, često su prisutni.

Sve pomenute smetnje mogu biti ublažene ili eliminisane, ako su statičke geneze, korekcijom deformiteta. Djeca sa ravnim stopalima često imaju bolove u nogama, brže se zamaraju, ne mogu dugo da hodaju, trče ili trče neadekvatno.

ZNAKOVI KOJI VAM MOGU UKAZATI NA SUMNJU DA DIJETE IMA RAVNE TABANE SAMOEVALUACIJA RAVNIH TABANA Da li postoji sumnja na ravna stopala ili spuštene svodove možete da utvrdite relativno lako: na osnovu traga (otiska) koji ostane ako dijete mokrim stopalima stane na ravnu površinu.

Ovaj trag možete porediti sa oblikom otiska koji je karakterističan za fiziološke osobenosti svodova stopala. Ako postoji odstupanje u odnosu na normalan otisak, dijete treba odvesti na pregled kod ljekara, koji će na detaljniji i stručniji način uočiti eventualna odstupanja.

Drugi način na koji možete da uočite da li dijete ima sumnju na deformitet jeste da kažete djetetu da bosim nogama stane ispred Vas tako što će Vama biti okrenuto leđima. Uočite položaj Ahilove tetive. Ukoliko postoji zakrivljenost tetive sa lukom okrenutim prema unutra, koja je udružena sa rotacijom pete u polje (vani), pri čemu se dijete oslanja unutrašnjom ivicom tabana o podlogu, to Vam ukazuje na potrebu da dijete treba odvesti ljekaru kako bi se utvrdio stepen deformacije i mogući načini njenog korigovanja.

USPOSTAVLJANJE DIJAGNOZE RAVNIH STOPALA Pravo formiranje svodova počinje ustajanjem djeteta i hodom. Tek nakon navršavanja treće godine života dolazi do spontanog uspravljanja tabana, a stopalo poprima karakteristike normalnog oblika. Do treće godine života, zbog prisustva masnih jastučića, postoje tzv. lažna ravna stopala.

Dijagnoza ravnih stopala postavlja se na osnovu kliničkog pregleda i korišćenjem aparature za dijagnostikovanje ovakvih deformacija, kao što je: podoskop, plantogram, ili najsavremenija metoda - posredstvom kompjuterizovane podografije. U sklopu kliničkog pregleda bitna je i identifikacija prisustva orožalih slojeva kože na mjestima najintenzivnijeg pritiska prilikom stajanja i hoda. To je obično mjesto unutrašnje uzdužne strane stopala, neposredno ispred tvrdog petnog dijela kože kojim se oslanjamo prilikom stajanja i hoda.

PREVENCIJA RAVNIH TABANA: ZNAČAJ ULOGE RODITELJA! Još od ranog perioda može se uticati na profilaksu ravnih tabana. Naime, period puzanja djeteta treba da bude dovoljno dug, i nije poželjno prijevremeno i forsirano postavljanje djeteta na noge, prije nego ono dovoljno ojača za takvu vrstu opterećenja.

Dakle, u tom smislu potrebno je izbjegavati upotrebu pomagala kakva su: hodalica, dubak i sl. Kasnije, potrebno je omogućiti nesmetan razvoj stopala. Ovo ćete najbolje omogućiti ako je dijete boso, a pokreti prstiju stopala nesmetani. U tom smislu podrazumijevam nošenje prikladne obuće koja će omogućiti

63

dovoljan komfor, naročito u predjelu prstiju stopala, sa savitljivim đonom, a ne krutim. Kada je god moguće djetetu treba dopustiti hod po neravnim površinama: pijesku, šljunku, pokošenoj travi i sl. Pored pomenutog, jako je bitna i kontinuirana kontrola tjelesne težine kod djece, kao i izbjegavanje prekomjernog opterećenja u periodu intenzivnog rasta i razvoja tijela, kada ono često i nije dovoljno jako da se može nositi sa bremenom kakvo je težina školske torbe i sl. Sve veći broj autora, sa razlogom, smatra da su ravne trvde podloge nerijedak uzrok povećane učestalosti ravnih stopala.

TERAPIJA RAVNIH STOPALA U osnovi terapije ravnih stopala leži kineziterapija, odnosno primjena terapijskih vježbi u kombinaciji sa nošenjem ortopedskih uložaka uzetih na osnovu individualnog otiska. U cilju liječenja, nekada se pored kineziterapije primjenjuje i elektroterapija, modaliteti termoterapije u cilju poboljšanja fleksibilnosti i preveniranja razvoja kontraktura (ograničenja pokretljivosti).

Pored fizioterapije, mora se voditi računa o obući i ulošcima, u cilju preveniranja ili korigovanja već postojećih promjena. Ovo je važno sve dok mišići ne preuzmu funkciju kontraopterećenja težini tijela. Sve dok traje proces rasta i razvoja kosti, konzervativni vid liječenja ima smisla.

Kada su u pitanju ulošci, oni moraju da ispune nekoliko

zahtjeva: 1. Da su dovoljno široki, odnosno da prate širinu stopala 2. Da su svodovi adekvatno modulirani u da su adekvatne čvrstine (ne previše tvrdi) 3. Da se ne pomjeraju u obući 4. Da ne žuljaju 5. Da obezbjeđuju dovoljno mjesta u prednjem dijelu stopala, kako bi se omogućila nesmetana pokretljivost prstiju.

Ukoliko postoji popuštanje transverzalnog (poprečnog) svoda, onda uložak treba da ima i metatarzalno jastuče (uzvišenje u predjelu neposredno iza korijena prstiju) koje će omogućiti održavanje transverzalnog svoda u adekvatan položaj.

Ono što bih napomenuo, jeste da nošenje ortopedskih uložaka bez primjene aktivnih vježbi često ne daje posebne rezultate. Ono čak nekada, usljed rasterećenja, može usloviti hipotrofiju muskulature stopala. Ukoliko se radi o poodmaklom stadijumu, onda se često pristupa redresmanu.

Kineziterapijski program vježbi za pedes planovalgus (ravna stopala) obuhvata vježbe kojima utičemo na jačanje ciljanih mišića, odnosno mišićnih grupa stopala, potkoljenice i donjih ekstremiteta u cjelosti, kao i povećanje fleksibilnosti stopala.

1 Lat. naz.

2 Pregibača

SPECIJALISTIČKA AMBULANTA ZA FIZIKALNU MEDICINU I REHABILITACIJU U SKLOPU FIZIKALNE MEDICINE I REHABILITACIJE IZDVAJAMO: kineziterapijski program vježbi u grupi za prevenciju i korekciju tjelesnih deformiteta (grudni koš, kičmeni stub, koljena, stopala + izrada individualnih anatomskih uložaka u višeslojnoj tehnici, pri čemu se pritisak ravnomjerno raspoređuje ergonomskim oblikom uloška).

Program vodi i kontroliše specijalista primijenjene fizioterapije.

Preporuka za djecu predškolskog, školskog uzrasta i starije.

Telefoni za informacije i zakazivanje ljekarskog pregleda: 020/227-286; 020/207-040 (radnim danima od 08-21h, subotom od 09-17h); Ul. Serdara Jola Piletića 24, Podgorica, (preko puta pet solitera, zgrada pored Prohouse, ulaz sa strane rijeke) www.mbscg.me

Manuelna limfna drenaža Piše: Simo Bulajić, fizioterapeut

Osnivači koncepta manuelne limfne drenaže (MLD), nastalog tridesetih godina prošlog vijeka, jesu dr Emil Voder1 i njegova supruga Estrid Voder. Pokušavajući da dođu do novih savršenijih metoda i tehnika za tretman raznih patoloških stanja tipa edema (otoka), usavršili su nove tehnike zasnovane na blagom pritisku, pumpajućih i kružnih pokreta gdje bi se isključio svaki negativan efekat na kožu tipa crvenila (promjena boje kože uzrokovane pritiskom tokom tretmana). Dr Voder je 1936. godine prezentovao novu metodu u fizikalnoj medicini koja je na kongresu u Parizu nazvana manuelna limfna drenaža. Sredinom prošlog vijeka ova metoda počela je da se primjenjuje u Evropi, a 1967. godine formirana je Asocijacija dr Vodera (MLD). Nekoliko godina kasnije, tačnije 1972, osnovana je prva njegova škola u Austriji. Na našem području MLD počinje da se koristi osamdesetih godina prošlog vijeka, s tim što je njena primjena išla postupno, zbog malog broja edukovanog kadra. Treba znati da primjena limfne drenaže iziskuje stroga pravila u radu.

LIMFNI SISTEM Limfni sistem je pridodat krvnom sistemu a sastoji se od limfe, limfnih sudova, limfnih žlijezda (čvorova) i organa.

Limfni sudovi imaju vrlo tanke zidove i počinju iz mreže limfnih kapilara rasprostranjenih u tkivima. Najviše su zastupljeni u vezivnom i potkožnom tkivu. Limfni kapilari imaju sličnu građu

65

kao i krvni kapilari, ali su im zidovi mnogo propustljiviji. Iz kapilara nastaju limfni sudovi koji se međusobno spajaju i grade veće sudove. Oni prate vene i konačno se ulivaju u njih.

Najveći limfni sud u našem organizmu je grudno limfno stablo (lat. ductus thoracicus). Ono počinje u trbušnoj duplji, tj. iz jedne limfne cistijerne koja nastaje spajanjem glavnog limfnog suda crijeva (lat. ductus intestinalis) i desnog i lijevog slabinskog limfnog suda (lat. ductus lumbalis dexter et sinister).

Grudno limfno stablo penje se kroz grudnu duplju nagore, gdje se u gornjem dijelu uliva u lijevu i desnu venu subklaviju. Ovo zapravo znači da postoje dva drenažna polja, lijevo i desno. Ona međusobno ne komuniciraju, to jest svako drenira određeni dio tijela. Desno drenažno polje drenira limfu desne polovine vrata, glave, desne ruke i gornjeg desnog kvadranta tijela. Ovaj dio limfe prolazi kroz limfne noduse i uliva se u desni dio limfatičnog duktusa odnosno u desnu venu subklaviju.

Lijevo drenažno polje drenira limfu iz lijeve polovine glave, vrata lijeve ruke, lijevog gornjeg kvadranta, donjeg torza i obje noge i uliva se u lijevu venu subklaviju. Nakon ovog toka limfa ponovo postaje plazma u krvotoku. Limfni sudovi posjeduju valvule koje omogućavaju proticanje limfe samo u jednom smjeru, što znači da limfa ne kruži, tj. ne cirkuliše već se kreće samo u jednom smjeru - od ekstremiteta ka vratu odnosno srcu.

Limfne žlijezde su izgrađene od limfnog tkiva i nalaze se na putu limfnih sudova. Limfa se transportuje u limfne čvorove.

U svaku limfnu žlijezdu ulivaju se dovodni a iz nje izlaze odvodni limfni sudovi. Glavna funkcija limfnih žlijezda jeste da stvaraju limfocite, prečišćavaju limfu, služe kao barijera na putu širenja neke infekcije kao i da stvaraju antitijela. One su raspoređene po grupama i nalaze se u raznim djelovima tijela. Na ruci su to lakatne limfne žlijezde, a one postoje i u pazušnoj jami. U predjelu noge glavno čvorište je preponski dio i zona potkoljene jame. Limfnih žlijezda ima jako puno i u predjelu stomaka i grudnog dijela, vrata i glave.

Limfne žlijezde filtriraju ćelijske otpadne proizvode i strane materije u limfi uključujući potencijalno opasne infektivne čestice (bakterije, virusi), uz limfne žlijezde. U limfopoetske organe spadaju krajnici (lat. tonsilae) i slezena (lat. lien). Limfni sistem ima veoma važnu imunološku ulogu u našem organizmu, kao i da u normalnim okolnostima vrati u krvotok višak tkivne tečnosti koja se ne uspije razmijeniti na arterijsko-venskom dijelu kapilara.

Imunološka uloga limfnog sistema jeste da uništava patogene materije i njihovo filtriranje u limfnim čvorovima, da uklanja višak tečnosti, mrtvih ćelija, kancerogenih ćelija dopremanje hranljivih materija kiseonika, te hormona iz krvi u tkivne ćelije. Limfa potiče od krvne plazme (tečni dio krvi). Sastoji se od tečnosti (vode) i malih količina rastvorljivih proteina.

Limfni sistem limfu pokreće na drugačiji način za razliku od cirkulatornog sistema krvi koji ima srce kao pumpu i glatku muskulaturu u zidu arterija. U limfnoj cirkulaciji ne postoji pumpni sistem, a pošto se limfa kreće samo u jednom smjeru njen tok stimulišu kontrakcije skeletne muskulature, pulsacije arterija, peristaltika crijeva, pravilno disanje kao i spoljni pritisak na pojedina tkiva (npr. manuelna limfna drenaža).

Ukoliko limfni sistem ne funkcioniše po zadatom principu, tj. u međućelijskom prostoru dođe do povećanja koncentracije proteina i vode, nastaće otok (edem). To će usloviti

66

INDIKACIJE ZA PRIMJENU MLD-A Postoji vrlo širok spektar za primjenu manuelne limfne drenaže a osnovna je limfni edem. Vrste edema (otoka) su: limfostatički edemi nastaju zbog mehaničkog sužavanja koje može biti organskog ili funkcionalnog porijekla. Limfodinamički edemi nastaju zbog velikog limfnog opterećenja u tkivu (oboljenja bubrega, proširene vene). Idiopatski edemi nastaju zbog slabosti limfnih sudova. Edemi mogu nastati i kao posljedica slabosti sigurnosnih ventila (zalistaka).

Najčešće indikacijsko područje za primjenu MLD-a su limfostatički edemi velikog volumena i lokalnog karaktera. Tu spadaju: edemi ruke poslije amputacije dojke i edemi nogu poslije operacija i zračenja. Lokalni edemi traumatskog porijekla, hematomi, edemi nakon fraktura, luksacija i subluksacija, Morbus Sudek, lokalni edemi poslije operacija u ortopedskoj i estetskoj hirurgiji kao i hirurgija usta i ožiljci. Lokalni edemi kod reumatskih oboljenja, respiratorna i vaskularna oboljenja, neurološka oboljenja, opstipacija, celulit, nervoza, stres, napetost, bolovi u mišićima, miogeloze, fibromialgije, glavobolje, problematična koža.

Kontraindikacije za primjenu MLD-a: maligni procesi, metastaze, akutni upalni procesi, povišena temperatura, tuberkuloza, tromboze, krvarenja, madeži nepoznate etiologije.

poremećaj u transportu limfe i zastoj u funkcionisanju limfnog sistema. Dr Voder je proučavajući ove specifičnosti limfnog sistema došao do novih naučno priznatih tehnika koje se primjenjuju u sklopu manuelne limfne drenaže. Samim tim MLD je našao široku primjenu u fizikalnoj medicini i pokazala se kao vrlo efikasno sredstvo u širokom spektru medicinskih tretmana, i ne samo njih već je našla primjenu i u kozmetičkim i velnes centrima.

Manuelna limfna drenaža djeluje na limfni sistem.

Pospješuje funkcionisanje limfnih sudova kapilara i zalistaka koji zbog nekog uzroka nijesu bili u mogućnosti za rad i odvod bjelančevina i vode iz međućelijskog prostora. Na taj način MLD sprečava nastanak limfnog edema. Limfni edem uzrokuje zastoj limfe koji je osnovna indikacija za primjenu manuelne limfne drenaže (MLD). Do zastoja limfe može doći zbog nedostatka kretanja, neujednačene aktivnosti, preopterećenosti (uopšteno) hladnoće, mehaničke prepreke (operacije, povrede, zračenja) slabosti limfnih sudova. Osim drenirajućeg djelovanja ovaj metod ima važan uticaj na vegetativni (autonomni) nervni sistem simpatikus i parasimpatikus, tako što smanjuje tonus poprečnoprugastih mišića i dovodi do relaksacije i opuštenosti.

IZVODENJE MANUELNE LIMFNE DRENAŽE Postoje stroga pravila kojih se treba pridržavati kod primjene MLD-a. To su: pritisak, smjer pokreta, broj ponavljanja i redosljed pokreta, dužina trajanja tretmana kao i položaj šake prilikom izvođenja pokreta, tj. šaka mora biti potpuno položena uz dio tijela koji se drenira. Sve ovo je važno zbog specifičnosti

limfnog sistema. Osnovni pokreti u MLD-u su: glađenje, pokret pumpanja, pokret davanja, zaokretni i stojeći kružni pokreti.

Pritisak je strogo doziran, tj. ne smije se javiti crvenilo kože.

Svaka serija pokreta izvodi se po strogo određenom redosljedu i sa određenim brojem ponavljanja istih pokreta. Smjer njihovog izvođenja prati tok limfe, odnosno ide ka srcu.

Prvo se drenira proksimalni dio (kod ruke prvo nadlaktica pa podlaktica, kod noge prvo nadkoljenica pa potkoljenica).

Zatim se drenira distalni dio odnosno periferni dio drenirane zone. Ovo zapravo znači da se prvo prazne limfni čvorovi koji se nalaze bliže centru - srcu, zatim periferni dio limfnog sistema, da bi se oslobodio put za drenažu (istiskivanje) limfe ka terminusu2. Kad se drenira bilo koji dio tijela prvo treba drenirati zonu terminusa (prednja strana vrata), mjesto gdje se centralno limfno stablo uliva u venu subklaviju, zatim područje zahvaćeno limfnim edemom. Ovo je poželjno raditi i kod kozmetičkih tretmana. Kod prvog tretmana poželjno je dozirati i vrijeme rada kako se srce ne bi opteretilo naglim prilivom venske krvi. Ukoliko se pacijent preznojava, ubrzano diše ili se pojavi crvenilo, tretman se mora prekinuti.

Manuelna limfna drenaža se po pravilu izvodi bez bilo kakvog kontaktnog sredstva jer su, suštini, pokreti izuzetno spori i dozirani a crvenilo kože se ne smije pojaviti. To je jedan od parametara adekvatnog pritiska koji se koristi u primjeni MLD-a.

Vrijeme trajanja drenaže zavisi od površine koja se drenira i iznosi od 10 minuta pri tretmanu stomaka do 60 minuta kod

većih regija za drenažu. Područje stomaka se mora izuzetno oprezno i dozirano drenirati, zbog moguće reakcije drenirane osobe, jer se ovim tretmanom ubrzava peristaltika crijeva.

Poslije svake limfne drenaže može se javiti pojačano izmokravnje, što je znak uspješno odrađenog tretmana. To znači da je višak tečnosti eliminisan iz organizma. U nekim slučajevma ovaj efekat se može javiti tek poslije određenog broja tretmana, zavisno od obima limfnog zastoja.

Limfna drenaža u medicinske svrhe izvodi se isključivo po preporuci ljekara a može je izvoditi vrhunski edukovan stručnjak iz ove oblasti. U kozmetičkim i velnes centrima MLD se kombinuje sa drugim manuelnim tehnikama, u zavisnosti od želje i potrebe klijenta. Ovo je dio vrlo kompleksne oblasti zvane limfni sistem i manuelna limfna drenaža. Sve ovo navodi nas na zaključak o vrlo široko rasprostranjenoj primjeni ove tehnike.

Uspješno primijenjen tretman u ovoj oblasti nema samo medicinski značaj, već i relaksirajući efekat. Prepuštajući se ovom tretmanu ulazite u jedno novo čulno carstvo, zvano manuelna limfna drenaža. Zasigurno ćete uživati otkrivajući novu životnu dimenziju.

1 Emil Voder je rođen u Kopenhagenu 20. februara 1896. godine.

2 Čvorište koje je dr Voder definisao kao tačku ulaska limfe u venski sistem, tj. lijevu i desnu venu subklaviju.

Unaprijeđena ćelijska terapija za mlađi izgled kože MEDITAS d.o.o.

Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016

U svijetu slavnih samo jedna stvar nije dozvoljena - biti prosječan. Idealan fizički izgled stoga je manje od obaveze a više od navike

SELEBRITI TRIKOVI

ZA IDEALNU LINIJU Veliki broj osoba odlučnih da krenu sa primjenom dijetalnog režima ishrane, nerijetko kao obrazac koriste preporuke koje posredstvom mas-medija daju poznate ličnosti. Vitke ljepotice sa TV ekrana nekada su veoma raspoložene da nadugo i naširoko opisuju specifični način ishrane koji primjenjuju u cilju održanja neodoljivo privlačnog fizičkog izgleda. Previdimo li činjenicu da prosječan stanovnik planete Zemlje i nije baš u mogućnosti da priušti ličnog nutricionistu, trenera ishrane ili slično, postoji nekoliko trikova na koje bi se mogla obratiti pažnja. Jedan od njih je da u roku od 30 minita nakon buđenja treba konzumirati jutarnji obrok. To je, kako za popularni magazin Helt objašnjava selebriti trener Gunar Piterson, veoma dobar način da tijelu pošaljete signal da ne umirete od gladi, te da ono već tada počne sagorijevati kalorije. Pop dive Dženifer Lopez, Lea Remini i Penelope Kruz, primjenjuju ovaj savjet za ishranu.

Trener za ishranu popularne Kameron Dijaz, Tedi Bas, sugeriše odustajanje od konzumacije ugljenih hidrata sadržanih

u bijelom hljebu, tjesteninama, keksu, pirinču. To nipošto ne znači da slavna ljepotica ne koristi ovu vrstu hranljivih materija - ona ih, po objašnjenju Basa, koristi iz svježeg voća.

Voće i povrće predstavljaju izvor dobre energije i obezbjeđuju organizmu cijeli niz povoljnosti kada je u pitanju dobro funkcionisanje. Brzo sagorijevanje, minimalna količina štetnih materija, te raspoloživost bogatog resursa vitamina i ostalih zdravih materija, osnovne su odlike ovog tipa ishrane. Međutim, savjetnici za zdravu ishranu slavnih ličnosti naglašavaju da nije baš poželjno koristiti sve dostupne vrste voća i povrća. Brokoli, karfiol, kupus, prokelj, luk, pasulj, jabuke, kruške i suve šljive, ulaze u taj spisak zdravih namirnica sa čijom upotrebom ne treba pretjerivati. Ishrana koja uključuje upotrebu tzv. vodenog povrća i voća izbor je i nutricionistkinje Keri Vajet, čija je klijentkinja Deniz Ričards. Po ovom sistemu, uputno je hraniti se zelenom salatom, celerom, krastavcima, lubenicom, dinjama, pomorandžama i grožđem, koji ne nadimaju i imaju diuretička svojstva.

Dženifer Lopez

68

U vezi sa ovim i Šarliz Teron veoma često na meniju ima boraniju i špargle.

Dženifer Krem, američka nutricionistkinja, savjetuje i smanjenje unosa dijetalnih napitaka prije nekog značajnog događaja. Po objašnjenju koje je dala za magazin Helt, osnov za takvu preporuku je to što gazirani napici i vještački zaslađivači mogu da dovedu do nadimanja. Dobru alternativu, po uputu predsjednice Američkog udruženja dijetetičara Tjub Dik, predstavljaju čaj od maslačka, peperminta ili kamilice.

Kada su u pitanju grickalice, prosto ćete se iznenaditi neobičnim izborom i načinom njihove pripreme. Svakih tri do četiri časa Dženifer Garner i Elizabet Berkli hrane se ohlađenim grickalicama težine 150-200 kalorija. Omiljene kombinacije su im sastavljene od kriški jabuke, malo sirnih masnoća i nekoliko krekera. Takođe, na meniju se može naći i porcija sačinjena od niskokalorične pileće salate sa grožđem.

Rob Per, čije su klijentkinje Madona i Naomi Vots, preporučuje ovaj trik: 4 unce voćnog soka i 4 unce vode pomiješati sa malo bobičastog voća ili banana. Paziti da kalorijska vrijednost ne pređe 200 kalorija.

Dodatak ljutog recept je za idealan obrok En Hetavej i Liv Tajler. Preporuka njihovog nutricioniste je da jutarnji obrok od pahuljica bude začinjen crvenom paprikom. Takođe, sos od ljute paprike redovan je začin u njihovoj kuhinji. Rezultati jedne studije istraživača sa Univerziteta u Kvebeku potvrdili su podatak da osobe koje su konzumirale toplu crvenu papriku prije jela pojedu manje hrane u odnosu na one koje to ne čine. Utvrđeno je pritom da je kod njih sagorelo više kalorija nego kod ostalih učesnika studije.

Kameron Dijaz

SELEBRITI DORUČAK PO RECEPTU GUNARA PETERSONA

Liv Tajler

Šolja ovsene kaše i nekoliko komadića omiljenog siječenog voća u snijegu od bjelanceta.

Ovo je odličan način da svom organizmu podarite neophodnu količinu zdravih vlakana i obezbijedite ga prijeko potrebnim proteinima.

Istraživanja pokazuju da osobe koje imaju naviku da doručkuju imaju više uspjeha u po-

Naomi Vots

stizanju poželjnog fizičkog izgleda u odnosu na one koji nemaju tu naviku.

69

Hronika 4. jul - NOVE ODREDBE KODEKSA ALIMENTARIJUSA

daje mnogo manje šanse da virus pređe na druge osobe. Smatra se da 50 odsto ukupnog broja HIV pozitivnih osoba ima HIV negativne partnere.

25. jul - NOVI PEDIJATRIJSKI IZVJEŠTAJ EVROPSKE AGENCIJE ZA LIJEKOVE

Novi propisi, kada je u pitanju maksimalni nivo melamina u tečnom mlijeku formule za bebe, ustanovljeni su 4. jula u Rimu, na sastanku grupe Kodeks alimentarijus. Oplemenjeni melamin može biti smrtonosan jer se u visokim koncentracijama i nezakonito koristi za povećanje proteina u sadržaju prehrambenih proizvoda, uključujući i ishranu odojčadi, tj. mliječne formule. Iako je prije dvije godine od strane ove komisije preporučeno da maksimalni nivo melamina u toj vrsti hrane iznosi 1 mg / kg hrane u prahu za odojčad, i 2,5 mg / kg za druge vrste hrane i hrane za životinje, sada je postavljen maksimalni limit od 0,15 mg / kg za melamin u mlijeku koje se koristi u ishrani djece. Na sastanku koji je trajao 2-7. jula, razmatrana su i brojna druga pitanja zdrave ishrane. Još jednom je podvučen značaj vjerodostojnog etiketiranja sadržaja proizvoda. Prisustvovalo mu je oko 600 delegata iz 184 zemlje svijeta.

Evropska agencija za lijekove (EMA) pripremila je Izvještaj o aktivnostima u vezi sa lijekovima za djecu koji su bili na raspolaganju tokom 2011. Izveštaj koji se objavljuje svake godine od strane Evropske komisije ispituje situacije u kojim farmaceutske kompanije nijesu uspjele da u skladu sa obavezama iz Uredbe plasiraju ove proizvode. Ispitani su nivoi transparentnosti nad kliničkim ispitivanjima izvršenim kod djece i predviđene stimulativne mjere za uspješno ostvaren učinak u ovoj oblasti.

Ovim činom predviđena je i procedura podnošenja zahtjeva za promet pedijatrijske namjene (PUMA), koji se obavlja centralizovanom procedurom.

28. jul - BLIŽE JE NEGO ŠTO MISLITE

18. jul - STRATEŠKA PRIMJENA ANTIRETROVIRALNIH LJEKOVA Strateško korišćenje antiretroviralnih ljekova u terapiji HIV oboljenja može značajno da smanji prenošenje ovog virusa.

Na Međunarodnoj KSIKS AIDS konferenciji održanoj 18. jula u Vašingtonu ukazano je i na činjenicu da više od milion ljudi u svijetu svake godine počinje uzimanje antiretrovirusnih ljekova. Računa se i da iza svake osobe koja započne liječenje stoje još dvije nedavno zaražene osobe. Ovi podaci su bazirani na rezultatima multinacionalne studije za HIV prevenciju po kojima je kod čak 96 odsto parova u kojima je jedan partner HIV pozitivan a drugi nije zaražen utvrđeno da se, ako uzimaju antiretroviruse, količina HIV-a u njihovom organizmu smanjuje. To

70

Svjetski dan hepatitisa i ove godine je u brojnim državama svijeta obilježen 28. jula. Kampanja pod nazivom „Bliže je nego što mislite” imala je za cilj da utiče na podizanje svijesti o različitim oblicima hepatitisa: šta je on i kako se prenosi, ko se nalazi u opasnosti od obolijevanja, te na razne metode prevencije i liječenja.

Uprkos svemu što je do sada otkriveno u vezi sa ovom bolešću, on i dalje ostaje dobrim dijelom nepoznanica, nedijagnostikovan a time i zapostavljen u liječenju. Po procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu od hepatitisa godišnje oboli oko 1.4 miliona osoba. 2 biliona osoba u svijetu zaraženo je ovim virusom, od čega je 150.000 hronično inficirano.

28. jul - LIJEČITI PRVI PRELOM

Prezentovan je i sadržaj vodiča za dobru praksu u: transplantaciji, peritoneumskoj dijalizi i hematologiji. Vodiči su besplatno dijeljeni učesnicima Kongresa, a štampani su na pet jezika: engleskom, španskom, grčkom, italijanskom i hebrejskom.

Vodeći predavači na Kongresu bili su eminentni profesori iz: Velike Britanije, Njemačke, Španije, Italije, Danske i Izraela. Od ukupno 360 prijavljenih sažetaka, za prezentaciju je prihvaćeno 130 radova.

Problemi sa noktima?

Obilaženje kulturnih znamenitosti ove evropske prestonice prije svega Triniti koledža u Dablinu, koji je poslije reformacije 1591 god. osnovala engleska kraljica Elizabeta I Meki, i na slabi komenokti? su studirala vodeća imena u MAVALA SCIENTIFIQUE - očvršćuje nokte i književnosti sprečavа starog rascjepljivanje kontinenta si listanje. kraja devetnaestog i početka dvadesetog Suvi, krtivijeka nokti?(Oskar Vajld, Džems Džojs, Semjuel Beket i drugi), CREAM ali i druženje i razmjena iskustava NAILACTAN - MAVALA HRANLJIVI KREM ZA sa NJEGU hranljivi krem koji rast, suzbija kolegenicama i kolegama iz stimuliše zemalja njihov u okruženju, pružaju suvoću i vraća noktima elastičnost. mogućnost da se bar na kratko postane dio evropske porodTanki, slabi, osjetljivi nokti? ice medicinskih sestara/tehničara iz oblasti zdravstvene NAIL SHELD - ZAŠTITA NOKTA / Učvršćivač noktiju njege u nefrologiji, dijalizi i transplantaciji.

MAVALA IMA RJEŠENJE

Međunarodna ekspertska radna grupa Američkog udruženja za istraživanje kostiju i minerala uputila je poziv zdravstvenim radnicima da agresivnije pristupaju identifikovanju prvog osteoporotskog preloma kod pacijenata i da u vezi sa njim pravovremeno obezbijede potrebnu terapiju. Na taj način se, kako sugerišu, značajno doprinosi očuvanju zdravlja miliona osoba koji su žrtve ove bolesti jer se kod ljudi koji su pretrpjeli osteoporotski prelom sprečava naknadni prelom.

Poznato je da su uzastopni i učestali, a pritom neosjetni prelomi jedna od glavnih odlika ove nijeme bolesti. Jedan od glavnih ciljeva u primjeni ove teoriji jeste smanjenje broja slučajeva preloma kuka do 2020. za 20 odsto.

Jul 2012 - DUVAN ZA ZDRAVLJE KOLJENA Obnavljanje površine koljena, tzv. artroplastika, hirurška je procedura koja podrazumijeva vraćanje ležišta zgloba koljena koji je oštećen, dotrajao ili obolio, u smislu ublaživanja bola i bolje funkcionalnosti pokreta. Izvodi se putem implantiranja ortopedske plastike i metala. Svake godine u svijetu se izvrši više od 600.000 zamjena koljena, uglavnom kod pripadnika populacije starije od 65 godina.

Zamjena koljena ima takve efekte da pacijent ne osjeća nikakve probleme u vezi sa ovim dijelom tijela za najmanje 15 do 20 godina. Smatra se da je ona uvijek bolje prihvaćena kod pripadnica ženskog pola.

dvo-fazni sistem koji ojačava i štiti nokte, sprečava lomljenje.

Nokti sa flekama? Napukli nokti koji se listaju?

MAVALA 002 - osnovni sloj sa dvostrukim dejstvom štiti površinu nokta i poboljšava prijanjanje laka za nokte.

Ispucao lak za nokte bez sjaja?

MAVALA COLORFIX - Mavala sredstvo za fiksiranje boje.

Previše narasla pokožica, zanoktice?

CITICLE REMOVER - MAVALA SREDSTVO ZA UKLANJANJE POKOŽICE

Tvrde, izbrazdane pokožice?

CUTICLE CREAM - MAVALA KREM ZA POKOŽICE sprečava da se pokožica suši i puca ili raste preko noktiju.

Izbrazdani nokti?

RIDGE FILLER - MAVALA SREDSTVO ZA ISPUNAVANJE BRAZDI - stvara ravnomjernu površinu radi glatkog manikira.

Brže sušenje laka?

MAVADRY - suši se na dodir u sekundi.

Izgriženi nokti?

MAVALA STOP - bezopasna a ipak efikasna tečnost koja se nanosi četkicom i pomaže odraslima i djeci da prekinu svoju naviku grickanja noktiju.

Skidanje laka za nokte?

MAVALA SREDSTVO ZA SKIDANJE LAKA ZA NOKTE ekstra blago sredstvo za skidanje laka je bez acetona i posebno je pogodan za korišćenje na lomljivim noktima.

Zgusnut lak za nokte?

THINNER - MAVALA SREDSTVO ZA RAZREĐIVANJE LAKA

Iako je ovo najbolja opcija kada se radi o hroničnom reumatitisu, artritisu i sl. oboljenjima, nedavno je otkriven jedan interesantan faktor prevencije - pušenje duvanskih proizvoda. Istraživači sa Univerziteta u Adelaidi u Australiji tako otkrivaju da muškarci koji redovno puše imaju manji rizik od komplikacija operacije totalne zamjene zgloba u poređenju sa onima koji nikad nisu pušili.

SAVRŠENI MAVALA NOKAT Može se postići korišćenjem jednog ili više ovih proizvoda u zavisnosti od vašeg specifičnog problema sa noktima.

MEDITAS d.o.o.

EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU tel: 020 625 016, 020 623 002 mob: 069 39 99 05

Poznati i zdravlje: ALEN SLAVICA, muzičar

NOTE ZDRAVOG ŽIVOTA Slavni kantautor i izvođač popularnih melodija Alen Slavica, umjetnik je kom ne samo Gordane i Slađane, čija je imena ovjekovječio stihovima svojih numera, duguju veliku zahvalnost. Nezaboravne „S kim se ljubiš Slađana”, „Ukrala mi srce Gordana”, „S tobom našao sam sreću”, „Dao sam ti dušu”, „Rijeko moja zelena”, melodije su koje su ovom muzičaru donijele veliku slavu i koje predstavljaju značajne domete na umjetničkoj sceni nekada zajedničke, velike jugoslovenske države. Rođeni Karlovčanin, Alen je nastavio svoj rad u Hrvatskoj, tako da njegov portfolio danas krasi 16 muzičkih albuma nastalih tokom 3 decenije bavljenja muzikom. U braku sa kćerkom slavnog muzičara Arsena Dedića, Sandrom, ima djevojčicu Emu, kojoj, kako kao veoma posvećen otac kaže, svime udovoljava. Otkrili smo još neke njegove ljubavi.

pa festivali, turneje, al’ kad sve saberem, navažnije je da su neke pjesme ostale, da se prenose sa generacije na generaciju i da mogu funkcionisati i živjeti od glazbe. Kao proglazbenik malo je uskraćivanja bilo kroz tok i razdoblja, jer ja sam uvijek nadoknadio sve što sam propustio, a djetinjstvo, škola, pubertet sve je išlo svojim normalnim tokom...

Bavljenje muzikom je zdravo?

Od davnina, glazba je ujedno i terapija za čovjeka.

Pobjegneš od briga svakodnevnice, loše energije, tih konstantnih loših energija. Glazba pomaže da se čovjek prepusti emocijama, da ih ponekad izbaci iz sebe itd. Kod mene, kad stvaram i radim u svom studiju, totalno sam u nekom svom svijetu. Vjerujem da se pročistim od svega.

Voditi brigu o svom zdravlju, to bi za Vas značilo…

Briga o zdravlju naravno da je važna. Najgore što se može dogoditi je da se čovjek prepusti i zapusti. Briga oko ishrane i tijela je kod mene navika koja mi je usađena najvjerovatnije još od djetinjstva, od mojih roditelja. Od onih navika kao, recimo, odlazak zubaru dva puta godišnje itd.

Omiljeni vid razonode?

Bavljenje muzikom doživljavamo kao spoj lijepog i korisnog.

U kojoj mjeri je Vaše životno opredjeljenje uticalo na Vaš životni stil? Šta Vam ono omogućava i uskraćuje?

Glazbom se profesionalno bavim već 30 godina, iako bih rekao da je glazba u meni od rođenja. Životni stil i sam tok života kroz glazbu za mene je nešto sasvim prirodno i normalno.

Bilo je perioda kad sam letio avionom 2 do 3 puta sedmično, kad su se prodavale ploče i do 300.000, kao „Dao sam ti dušu”,

72

Kad ne skladam za sebe i druge, volim igrati tenis. Sad kad imam kćer Emu koja će 4. 8. navršiti godinu dana, dane provodim sa njom. Iako je užitak neopisivi, na kraju dana ponekad osjetim umor. Volim ribolov na moru, a i knjige, pa uvijek imam nekoliko knjiga koje čitam u isto vrijeme.

Vaš sport?

Tenis, plivanje i nogomet ispred TV-a.

Da nijeste muzičar, bili bi…?

Da nisam muzičar, teško mi je reći šta bi bio. Zanimaju me razne stvari, pa možda bi snimao dokumentarce sa

životinjskim svijetom. Možda zoologija, i sve što je vezano uz životinje. Upisao sam ja i veterinu, al’, nažalost, zbog obaveza prema glazbi nisam je nikad završio.

Kako doživljavate roditeljstvo? Kakve Vam ono postavlja izazove?

Roditeljstvo je ključna baza svakog djeteta. Pružanje maksimalne ljubavi i pažnje je najvažnije. Nastojim bit dobar roditelj svojoj Emi, a kažu i da do 3-će godine dijete sve nauči i upije. Podrška u svemu i uvijek uz nju, šta god bude htjela i pokazivala interes. Neću nikad ništa uskraćivati, no, naravno, mora se znati neki red.

Vaš idealan dan izgledao bi…

Idealan dan bio bi kad bi uspio sve stići. Dan bi trebalo da traje puno duže. Uskladiti posao i privatan život i taj balans je tu najvažniji... Idealno je kad te niko ne gnjavi. Idealno je da otputuješ poslovno negdje avionom i da se sretno vratiš doma, a na kraju priče tu idealnost, recimo, pokvari kad se kofer izgubi na aerodromu. A najidealnije je kad sam doma sa svojom Emom i kad je Sandra i ja učimo raznim stvarima, pa već sada, sa 11 mjeseci, kaki u tutu. Šta očekujete od svoje dalje karijere?

Skladanje za sebe i druge. Koncerte po cijelom svijetu, a nadam se uskoro i kod vas.

Omiljeni tip ishrane. Kulinarski recept a la Slavica, možda?

Mediteranska kuhinja najviše. Iako volim paste, riže, salate, a budući da sam živio dugo u USA, nije mi strana ni kineska il tai kuhinja. Volim i divljač, roštilj... Ja često radim paste… Volim kuhati. I tu se vidi kreativnost. Jednostavan recept koji bih vam rekao, bio bi pasta sa tunom.

Pasta sa tunom Sastojci: luk, maslinovo ulje, tuna, kapar, češnjak, peršun i pasta po izboru...

Luk zažutite na ulju, dodajte sitno narezanu tunu, ubacite sitno narezan češnjak, kao i peršun i kapar, so, papar. Kad se sve dobro izdinsta, dodajte paradajz narezan nasitno, ili kupite gotovu teglicu sa umakom od paradajza. Sve dobro lagano prokuvajte.

Skuvajte pastu posebno. I na kraju, dodajte parmezana. Dobar tek...

Poruka čitaocima Medicala. Živite zdravo i pazite na sebe.

A. Radanović

73

Breskve - ljetnje voće za osvježenje i dobro zdravlje. Dobre su za probavu, značajan antioksidans, a koriste se i u kozmetici

Voće za podmlađivanje Iz asortimana mnogobrojnog hranljivog i zdravog voća koje ljeti dozrijeva na toplom suncu izdvaja se koštuničavo koje je izvor osvježenja za vrele dane, ali i mnogo više od toga. Pored obilja tečnosti u tom voću ima puno vitamina i minerala, te drugih niskokaloričnih hranljivih sastojaka, pogodnih za ishranu i prilagođavanje organizma visokim temperaturama.

Vjerovatno najčešće na tržištu, a u velikom dijelu Crne Gore i na privatnim posjedima, mogu se naći breskve. Kraljica ukusa i zavodljive arome, omiljena je mladima i starima. Okruglastog ploda, žutocrvenkaste boje i baršunaste kožice, uzgaja se već 4.000 godina, a porijeklom je iz Kine. Koristi se svježa, ali i za pravljenje sokova, kompota, džemova, marmelada, a može i da se suši. Od sorti postoje one sa lako i teško odvojivom košticom.

Kada su u pitanju vrste bez dlačica na kori, omiljene su nektarine.

PUNA VITAMINA I VELIKI ANTIOKSIDANS Skoro 90 odsto sastava breskve čini voda, 10,5 odsto je šećer, 0,72 odsto su bjelančevine, 0,54 odsto mineralne soli, a 0,38 odsto jabučna kisjelina. Od vitamina najviše ima C vitamina, oko 10 grama na 100 grama ploda, a u breskvi se nalaze još vrlo značajni vitamini grupe B: B1, B2 i B6. Bogate su i provitaminom A (karoten). Karotenom su posebno bogate sorte sa žutim mesom.

Najzastupljeniji mineral je kalijum, sa 260 mg u 100 gr ploda. Pored njega, tu su i magnezijum, fosfor, kalcijum i natrijum.

Od mikroelemenata sadrži željezo, cink, bakar i selen. Ova kombinacija vitamina, minerala i mikroelemenata breskvu, ističu stručnjaci, svrstava među „podmlađujuće” vrste voća.

Breskve spadaju u niskoenergetske namirnice (100 g sadrži svega oko 40 kcal), a izuzetno su dobri antioksidansi.

Beta- karoten, koji se u organizmu pretvara u vitamin A, zaslužan je za narandžastu boju voća i povrća, pa tako one narandžaste boje sadrže i do deset puta više beta-karotena od svjetlijih. Od spomenutih elemenata snažna antioksidativna svojstva imaju vitamin C, beta-karoten i selen, ali kada govorimo o breskvama

74

MASKA OD BRESKVE ZA LICE U kozmetici breskvu najčešće koriste za pravljenje maske za lice. Koristi se zreli plod, odnosno pulpa koja se izgnječi i nanese na lice. Nakon 20 minuta lice se ispere mlakom vodom. Maska od breskve djeluje kao tonik za kožu, osigurava joj vlažnost i osvježava ten. Savjetuje se osobama sa dehidriranom kožom.

Maska je naročito djelotvorna kada se dodaju kadulja i narandža. Treba je držati dvadesetak minuta i isprati mlakom vodom. Koristi osobama sa masnom i nečistom kožom, sklonom mitiserima.

ne smijemo nikako zaboraviti spomenuti fenole. Fenoli su jedinjenja prisutna u hrani biljnog porijekla sa snažno izraženom antioksidativnom aktivnošću, kojom štite ćelije u organizmu od raznih oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima. Na taj način sprečavaju razvoj bolesti kardiovaskularnog, probavnog i imunog sistema.

Zanimljiva je činjenica da se najveća koncentracija nutrijenata (gotovo dvostruka) krije u kori, tako da breskve obavezno treba jesti s korom.

NEKTARINA Nektarina je sorta breskava glatke kože, čvršćeg mesa i nešto slabije arome. Zajednička im je boja mesa (pulpa) koja je kod nekih sorti bijela, a kod drugih žuta. Nektarine imaju dvostruko više magnezijuma nego breskve, a takođe i natrijum,

kalijum, fosfor te provitamin A i vitamine B i C. Energetska im je vrijednost ista kao kod breskvi.

LJEKOVITOST Ljekovita svojstva imaju: list, cvijet, plod, pupoljci, kora i prerađevine od ploda breskve - sokovi, sirup, marmelada, džem.

Breskva pospješujuće djeluje na mokrenje, za šta se koristi list i cvijet. Od njih se spravlja čaj koji se koristi tri puta dnevno.

Plod breskve povoljno djeluje na poboljšanje rada želuca, crijeva i jetre. Za smanjenje želudačnih tegoba koristi se čaj od lista. Čaj od cvijeta djeluje kao purgativ - sredstvo za regulaciju pražnjenja crijeva.

D. N.

75

Cvijeće nije samo ukras ili simbol ljubavnog zova. Koristi se i kao hrana, a brojna su i njegova ljekovita svojstva. Pomaže kod nesanice, jača jetru i bubrege i još mnogo toga

LATICE ZA SALATU I ČORBU U tradicionalnoj kuhinji dalekih istočnih naroda mogu se naći razna egzotična jela koja sadrže neobične sastojke. Jedan od tih, za naše podneblje neobičnih sastojaka, jesu i latice cvijeća.

Konzumiranje cvijeća na Istoku staro je nekoliko hiljada godina, a praktikovali su ga Persijanci, Japanci, narodi Bliskog istoka. Cvijeće je, osim dekoracije, poboljšavalo ukus hrani. Osim toga, stari narodi poznavali su i ljekovita dejstva cvjetova raznih biljaka. Tako je čuveni grčki ljekar Galen govorio za cikoriju, koja se koristi za pripremanje kafe i kao čaj, da je „prijatelj jetre”.

U naše doba praksa alternativne medicine ističe da cvijeće ima razne pozitivne efekte na zdravlje. Ozbiljnih ili naučnih istraživanja tih fakata na Zapadu nije bilo, jer je tu tradicija korišćenja cvijeća relativno mlada.

POBOLJŠAVA RASPOLOŽENJE Prema alternativnoj praksi, cvijeće pozitivno utiče na raspoloženje i emocionalno stanje čovjeka. Cvijet ruže pomaže radu jetre i crijeva, a kamilica ublažava stres i osnažuje imunitet.

Begonija eliminiše toksine i čisti jetru, a hrizanteme liječe grip i prehladu.

Valerijanu i tradicionalna i moderna medicina preporučuju za smirenje i protiv nesanice. Kadifa je poznata po svojim antiseptičkim i antigljivičnim svojstvima i koristi se u homeopatskoj i konvencionalnoj medicini, za brže zacjeljivanje rana.

Neven ublažava menstrualne bolove, tonzilitis (upala krajnika) i bolove u grlu. Potočarka (iz porodice kupusarki), koja ima antivirusna i antibakterijska svojstva, liječi prehladu, respiratorne infekcije i bolesti urinarnog trakta. Cvijeće šljive se koristi za liječenje kašlja, bolesti pluća i dijareje.

JESTI SAMO ORGANSKI GAJENO CVIJEĆE Cvijeće koje se koristi za ishranu ne smije biti uzgajano uz dodavanje pesticida, mora biti organski gajeno. Zato je najbolje

76

POTOČARKA Potočarka je vodena biljka iz porodice kupusarki, koja raste u čistoj vodi, izvorima, potocima, rijekama, a nađe se i na vlažnom tlu pored vode. Koristi se kao hrana i za lijek.

Sastoji se od nekoliko dugih stabljika koje plutaju po vodi, odakle pomoću adventivnog korijena crpi hranljive materije. Listovi su sočni, pri dnu jajoliki, a na vrhu kopljasti. Najljekovitiji dio biljke su listovi, koje treba brati u proljeće, prije cvjetanja. Koristi se svježa, najčešće kao salata ili sok. Svježe iscijeđen sok jača jetru, žuč i bubrege, čisti krv i djeluje protiv osipa. Osim toga, upotreba svježe biljke ili soka pospješuje izlučivanje mokraće, poboljšava varenje, liječi razne upale, jača želudac i debelo crijevo, reguliše funkciju žučne kese, a uz sve ovo veoma je ljekovita za zdravlje očiju. Sok podstiče izlučivanje pijeska i kamena u bubregu, čisti od glista i olakšava stolicu i mokrenje, ublažava giht i reumu, otklanja smetnje u krvnim sudovima i podstiče cirkulaciju. Sok treba piti u dozi od po tri kašičice dnevno sa malo vode.

Listovi se u narodu koriste kao sredstvo protiv anemije i plućnih oboljenja. Salata se priprema sa limunovim sokom i odličan je prilog uz prženu hranu. Sušeni izmrvljeni listići oštrog su i gorkastog ukusa, a u kulinarstvu se koriste kao zamjena za peršun u paradajz salati, kao dodatak supama ili za posipanje prženog krompira. Potočarka je bogata vitaminima A, C, E, K i D, mineralima, gvožđem i jodom, kao i rafanolom, eteričnim uljem koje sadrži sumpor.

Najnovija istraživanja pokazuju da je efikasna i u prevenciji karcinoma.

upotrebljavati cvijeće koje sam korisnik uzgaja, jer je to najsigurnije.

Obično se jedu samo latice, a kod nekog cvijeća (šafran) tučak se koristi kao začin. Podrazumijeva se da onaj ko dodaje cvijeće hrani poznaje njegova svojstva, odnosno razlikuje jestivo od otrovnog ili onog koje je teško za varenje.

Cvijeće se mora brati rano ujutru ili naveče, kada sadrži najviše vode. Treba birati cvjetove koji su tek otvoreni.

Nikako se ne smiju koristiti cvjetovi koji izgledaju bolesno ili oni koje su jele bube.

UKUSI I NAČIN PRIPREME Osim što je ukras, cvijeće jelu daje i ukus. Cvijet pasulja ima slatkasti ukus. Dragoljub (cvijet koji potiče iz

Perua) ima predivan ljutkasti ukus, kao i potočarka. Ljubičice, ruže i lavanda daju salatama i desertima slatkasti ukus. Žarko žuti neven može zamijeniti šafran.

Kada se priprema, cvijeće se mora prvo dobro oprati, a to se radi tako što se lagano uroni u slanu vodu. Da bi se zadržao prirodni izgled i poslije branja, neophodno je da jedan minut odstoji u posudi sa ledenom vodom. Poslije toga se osuši i latice se mogu dodati jelu.

Cvijeće je najbolje odmah iskoristiti, a ako se ostavlja za kasnije, cijele cvjetove treba staviti u staklenu posudu s vodom ili u plastičnu kesu i odložiti ga u frižider.

D. N.

77

Savremeno doba izbacilo je iz upotrebe glineno i drveno posuđe, ali sve što je savremeno ne znači da je i dobro. Stručnjaci kažu da je nezdravo spremati hranu u teflonskom posuđu, a treba biti oprezan i kada se radi o aluminijskom. Plastiku izbjegavati što je više moguće

DOBRO POSUĐE - ZDRAVA HRANA Da nije dovoljno da ono što se krčka u loncu bude lijepog mirisa i ukusa, od domaćih namirnica, NAJBOLJI JE PRIRODNI kvalitetnih i prirodno uzgajanih, već da moramo MATERIJAL voditi računa u čemu to spremamo, možda mnogi ne znaju ili o tome ne vode računa.

Najbolje posuđe sačinjeno je od prirodnog materijala - staklo, Međutim, danas kada više ne koristimo keramika, glina, nerđajući čelik. Zdravstveno adekvatno posuđe jeste zemljane posude za kuvanje i drvene ono od livenoga gvožđa i emajlirano. Ono je prihvatljivo za upotrebu kašike i tanjire, i te kako moramo voditi ukoliko je dobrog kvaliteta i izrađeno od debljeg emajla. Emajlirane računa u čemu spremamo jelo. Savrepovršine moraju biti glatke i intaktne, a kvalitet se provjerava kuvanjem u meno doba i komercijalizacija svega, rastvoru rastvora sirćetne kisjeline od 40% i ne bi smjelo da se otopi više od 0,5 dovela je do hiperprodukcije posuđa mg emajla po kvadratnom centimetru površine. od raznog materijala, od kojeg dobar Trebalo bi izbjegavati upotrebu teflonskih posuda, plastike (i za čuvanje dio, prema riječima stručnjaka, ne bi i za pripremanje hrane), te aluminijumsko posuđe. Ako se koriste plehovi, trebalo koristiti jer materijal od koga je napravljeno nepovoljno utiče na postonajbolji su emajlirani jer je posuđe presvučeno zaštitnim slojem emajla janost i organoleptička svojstva hrane. bezbjedno. U aluminijumske plehove najbolje je staviti masni papir, nikako Posuđe u kome bi trebalo kuvati ne smije aluminijumsku foliju, da aluminijum ne bi prešao u hranu. ispoljavati taj uticaj, mora biti neporozno Za miješanje hrane najbolje je koristiti drvene varjače i to po i nepropustljivo, a mjesta direktnog kontakta mogućnosti za različitu hranu različite. Za sjeckanje obavezno sa namirnicama ne smiju biti premazana koristiti drvene daske. Daska ne bi trebalo da bude lakovima i bojama. Ako se namirnice kontaminkontamin mnogo vlažna, da se na njoj ne bi rastvarali iraju od posuđa i takve dugotrajno upotrebljavaju, minerali i vitamini koji su rastvormogu izazvati specifične toksične, kancerogene ili teratoterato ljivi u vodi. gene efekte. Dovoljno da se ozbiljno zamislimo i zapitamo u čemu kuvati?

U ČEMU NE SMIJEMO KUVATI? Prema upozorenjima stručnjaka iz ove oblasti, koja inače nije dovoljno istražena, posuđe se nikako ne bi smjelo proizvoditi od olova i legura astata. Sadržaj olova mora biti strogo ograničen i može se koristiti samo za izradu djelova koji nijesu u direktnom kontaktu s namirnicama. Ako je u pitanju posuđe za čuvanje namirnica, sadržaj olova ne smije biti veći od jedan odsto.

Posuđe od aluminijuma može se koristiti, ali samo ako

78

je čistoća aluminijuma od kog je napravljeno skoro 100 odsto (99,6 odsto). Ono se može koristiti i za svakodnevnu upotrebu, ali opasnost predstavlja toksično jedinjenje aluminijum-hlorid, koje se stvara u kontaktu sa posoljenom hranom. Dokaz da je stvoren aluminijum-hlorid uočljiv je ako se na dnu posuđa, nakon stajanja namirnica, pojave rupice. Posuđe je oksidiralo, a dio aluminijuma je prešao u hranu. Međutim, štetno dejstvo po organizam ispoljava se tek poslije dugotrajnog unošenja takve hrane.

ZEMLJANO POSUĐE Posuđe i pribor od gline, keramike i porculana izrađuju se od lončarske gline koja se onda premaže smjesom gleđi, a potom peče. To je posuđe dobro za svakodnevnu upotrebu, ali se mora paziti da ivice budu glatke, jer ako je gleđ oštećena ne može se koristiti.

Starinski zemljani lonci i šerpe, u kojima su spremale naše bake, veoma su dobri. Danas se, međutim, unutrašnjost ovakvog posuđa premazuje lakom koji sadrži olovo, pa treba biti oprezan i kupovati ono koje nema nikakav premaz. Ono je autentičnije od lažno dekorisanog.

Na tržištu vlada prava poplava i posuđa od stakla, ali i tu treba birati ono bez dekoracije jer je mnogo pouzdanije.

ALUMINIJUM ŠTETI BUBREZIMA Aluminijum najtoksičnije utiče na centralni nervni sistem i bubrege, a taloži se i u kostima. Naravno, treba biti realan i shvatiti da ga je nemoguće eliminisati iz upotrebe. Ima ga svuda, počev od sadržaja pasti za zube i dezodoransa do kesica za filter-čajeve.

Naš organizam do određene mjere toleriše metale, ali ako se granica pređe, ispoljava se negativno dejstvo, prije svega na jetru i bubrege.

PLASTIKU I TEFLON IZBJEGAVATI Plastika nije zdrava ako jelo u njoj dugo stoji, a plastično posuđe može biti obojeno supstancama koje sadrže metalne soli i mogu da dovedu do kumulativne intoksikacije.

Reaktivnost plastike zavisi od njene strukture. Ako je mekša i fleksibilnija plastika, veća joj je reaktivnost. Takvo posuđe ili plastične vrećice brže reaguje sa hranom i dovodi do promjene organoleptičkih svojstava. Plastika ispušta polivinil - hlorid, a sadrži i ftalate koji se iz plastike izlučuju u hranu.

Ftalati štete radu jetre i pluća. Plastika se ne smije koristiti u mikrotalasnim pećnicama.

Iako ekonomično spremanje hrane, prema onome što specijalisti iz oblasti higijene ističu, nije zdravo koristiti.

Priprema hrane u njemu je praktična jer se skraćuje vrijeme kuvanja, može da se kuva i peče bez masnoća. Ipak, zagrijavanjem teflonskog tiganja do 240 do 350 stepeni Celzijusa dolazi do termičkog raspada teflona i razvijanja vrlo otrovnih

para. Teflon u stvari ne podnosi temperature, iako se to ističe u reklamama, već velikim zagrijavanjem nastaje mješavina otrovnih hemikalija. Ako se u roku od tri minuta teflon zagrije do 400 °C, postupak pripreme hrane pretvara se u proizvodnju teflonskih para. Ljudi izloženi teflonskim parama obolijevaju od takozvane „teflonske gripe”. Simptomi te bolesti slični su „običnoj” gripi - povišena tjelesna temperatura, groznica, kašalj i bol u grlu. Pri korišćenju teflonskog posuđa treba voditi računa da je teflonski premaz očuvan, da se izbjegavaju bilo kakve ogrebotine. Treba ga zagrijavati uvijek dodajući masnoću ili vodu, jer će se tako imati orjentacija o postignutoj temperaturi. To posuđe nikad ne treba upotrebljavati duže od godinu dana.

D. Novčić

79

POKLONI ČITAOCIMA 1

Ordinacija Zdravlje, Podgorica 067 881 575 poklanja preglede specijaliste fizijatrakičma i zglobovi

3

Centar za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju ul. 8 mart 74 - Podgorica, tel: 020 662 198, 067 835 565 Poklanja: 1. Masažu leđa, 2. Tretman u hidromasažnom bazenu.

2

daruje poklon paket svojih proizvoda

4

IN SPE, Bar

poklanja: 3 poklon paketa organskih proizvoda

Organski proizvodi u službi zdravlja

6

5

tel. 033 454 354, mob. 069 039 438

TD-MED

Br. Tel. 069 069 954 Td bar poklanja 3 paka Stevia tablets

poklanja: 5 poklon paketa * Priroda na dohvat ruke od Imleka *

Nagrađeni čitaoci: Podgorica: Cana Murić, Božica Laković, Slavica Bulatović, Vasilije Dendić, Zehra Fetahović, Jasmina Marić, Danojla Dabetić, Matilda Morić, Nikšić: Žana Milenković, Marina Janković, Lazar Rnković, Boris Čavić, Jelena Simović, Plužine: Tanja Bakrač, Berane: Danilo Bulatović, Hajrija Muhović, Bar: Selma Šabotić, Nevena Ćirović,

---------------Ulcinj: Ukra Gjosaj, Kotor: Milena Nenezić, Igalo: Svetlana Koprivica.

POKLON KUPON ZA ČITAOCE (40)

IME I PREZIME ČITAOCA: ________________________________________ ADRESA: ______________________________________________________________ TELEFON: _____________________________________________________________ UNIJETI REDNI BROJ JEDNOG POKLONA: ____________________

Poštovani čitaoci, za poklon se prijavljujete slanjem SMS poruke na broj 067 262 336, sa podacima kao u kuponu (cijena poruke je standardna).

IMENA NAGRAĐENIH ČITALACA BIĆE OBJAVLJENA U SLJEDEĆEM BROJU MEDICAL-A

SMIJEH JE LIJEK Došao čovjek kod ljekara i žali se: — Doktore, poplavio mi je testis... Nakon kraćeg pregleda ljekar ustanovi da će morati da se izvrši amputacija. Procedura završena, ali se na kontroli pacijent požali da ima isti problem i sa drugim testisom. Uklone i taj dio tijela. Nakon nekog vremena, opet se pojavi problem. Noga postala plava. Ljekar se zabrinu.

Obavi detaljan pregled. Na veliko iznenađenje, zaključi: — Jaoooo, pa tebi, čovječe, sve vrijeme farmerke puštaju boju!!!! Čovjek nakon ljekarskog pregleda došao tužan kući.

— Šta ti je, bre? Šta je rekao ljekar? — pita ga supruga. — Ma, dao mi da pijem tablete do kraja života... — Ih, pa šta je to strašno? — Dao mi je samo tri — odgovori on.

Došao Haso na pregled kod ljekara i ovaj mu kaže da treba da uradi urinotest. — Bočica je gore na plakaru, pa to završite dok se ne vratim. Kada se vratio, ustanovi da Haso nije dao uzorak. — Bolan, doktore, pokušao sam, ali nijesam mogao da dobacim.

Ljekar kaže Muju: — Situacija je krajnje ozbiljna.

Moraćemo uraditi operaciju koja će da Vas košta 3.000 evra. — Jaooooo, doktore, imate li duše?!!

Ja sam siromašan čovjek, ali imam pravo da živim...

Smilujte se... Nakon podužeg zatezanja dogovore se da Mujo uplati 300 eura. — Kažite, molim Vas, zašto ste se odlučili da dođete baš kod nas? — upita ljekar. — E kad je zdravlje u pitanju, ne žalim pare.

Dogovorili se policajac i ljekar da se zamijene za jedno veče, da vide čiji je posao teži. Ode ljekar umjesto policajca na posao, i cijelo veče provede u fotelji, ne radeći ništa. Sjutradan se njih dvojica sretnu i ljekar pita policajca kako je proveo noć.

— Pa, doktore, sjedim ti ja tako u ordinaciji kad

82

utrčava neka sestra i viče: ’Doktore, vidite, upalo mi nešto u oko! Poljubite da prođe... — I? Šta si ti uradio? — Cijelu noć sam tražio kapi za oči!

U trenutku dok je prolazio pored ograde gradske psihijatrije, mladić začuje uzvike: — Trinaest! Trinaest! Opazivši procjep kroz koji bi mogao malo da osmotri šta se unutra dešava, znatiželjni mladić se približi i proviri. Otuda se začu još glasnije: — Četrnaest! Četrnaest!

— Doktore, dođite brzo da pogledate moju ženu!

— kaže Crnogorac. — Šta joj je? — Toliko je bolesna da sam morao na leđima da je nosim u kuhinju da bi mi poslužila ručak!

Haso popravljao krov na kući pa se oklizne. Uhvativši se za oluk, povika: — Fatooooo, nemoj stavljati meso u supu. Ja ću danas ručati u bolnici.

— Doktore, rekli ste da Vam se javim jer volim palačinke? — Čujte, volim i ja palačinke, ali to nije razlog da idem na pregled. — Volite palačinke?!!!

Jooo, pa moraću da Vam pokažem zbirku koju čuvam u plakaru.

Trči Mujo kući i naleti na Hasu koji ga upita: — Gdje, bolan, žuriš toliko? — Trčim kući po makaze…

Maloprije su iz bolnice javili da taštin život visi o koncu !

Kaže pacijent: — Doktore, mnogo kašljem. — Je l’ suvo? — Ne, bre, s uvo, majke ti, s usta.

VENDOKSIN KAPI cirkulacija, vene, hemoroidi Kapi ispoljavaju blagotvorno dejstvo kod gotovo svih poznatih poreme}aja u krvnim sudovima.

Vendoksin otklanja ose}aj zamora i trnjenja nogu i ruku.

Snabdeva tkivo kiseonikom, pobolj{avaju}i protok krvi kroz periferne krvne sudove, smanjuju mogu}nost stvaranja tromba i za{titno deluju kod dubokih venskih tromboza u periodima posebnog rizika (mirovanja u postelji, traume, stanja posle infarkta, mo`danog udara).

Povoljno uti~u na otklanjanje simptoma izazvanih infarktom: dezorijentisanost, povi{ena temperatura, ose}aj zamora, glavobolja ...

Povoljan uticaj imaju na funkciju jetre, detoksikaciju i metabolizam masti, smanjuju}i koncentraciju triglicerida i holesterola u krvi.

Kapi deluju na hemoroide gde uti~u na njihovo zarastanje, epitelizaciju i su{enje.

Povoljno uti~u kod povreda u sportu, tupih povreda i nagnje~enja posle preloma.

Zbog svog blagotvornog dejstva na prokrvljenost svih organa Vendoksin kapi mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

ZODEKS ^AJ infekcije i kamenci u bubrezima i be{ici ^aj je namenjen ubla`avanju problema nastalih kao posledica infekcije urinarnog trakta i prostate ili prisustva kamena i peska u bubrezima, mokra}noj be{ici ili `u~i.

Potpoma`e otapanje kamenca i deluje za{titno kod ponovne pojave kamena i peska.

Deluje kroz poja~ano lu~enje mokra}ne kiseline gde dolazi do postupnog ~i{}enja bubrega i uretera od spiranog taloga mulja i peska, ubrzavaju}i proces epitelizacije o{te}enog tkiva.

Ubla`ava gr~eve i bolove i uti~e na smanjenje telesne temperature izazvane upalnim procesima tako da ceo proces prolazi prili~no bezbolno.

Tako|e treba napomenuti da ~aj ima blagotvoran efekat i na upalne procese mokra}nih kanala i infekcije prostate izazvane kako gram pozitivnim tako i gram negativnim bakterijama.

Povoljno uti~e na smanjenje nivoa ureje i kreatinina u krvi i ima povojan efekat kod pojedina~nih cisti bubrega.

Zbog svog dejstva na kompletan rad urinarnog trakta, Zodeks ~aj mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

Proizvodi preduze}a ALTERNATIVA MEDICA izra|eni su prema principima dobre proizvo|a~ke prakse

Uvoznik za Crnu Goru: “ALTERNATIVA MEDICA MONTENEGRO d.o.o. Herceg Novi Herceg Novi, Zemunska 36

Proizvodi:

d.o.o.

Loznica

Tel/fax: 031/345-773; Mob. 069/929-003, 068/666-791 Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu