ponekad se kasno dijagnostikuje. Takvo stanje je vrlo često udruženo sa povišenim lošim LDL holesterolom i sniženim dobrim HDL holesterolom u krvi. Ovakve neadekvatno dijagnostikovane metaboličke promjene nose sa sobom i veći rizik za razvoj težih kardiovaskularnih događaja upravo zbog toga što asipmtomatski period često traje dugo i sam pacijent ne primjećuje veće promjene sve do momenta kada vrijednost glikemije naglo postaje drastično visoka ili sa slučajnim uzorkom 11 mmol/l kada se javi evidentna klinička slika opšteg zamora, bljedila kože, hladnog znoja, učestalog mokrenja, pojačane žeđi i pratećih kardiovaskularnih, neuroloških, nefroloških, digestivnih, psiholoških i drugih komplikacija. Godine starosti su značajan faktor i sa njima se povećava procenat oboljelih, ali se uočava i svakodnevno povećanje tog procenta u mlađim kategorijama sa veoma značajnim metaboličkim oboljenjima u opštoj populaciji, naročito u zemljama sa visokim tehničkim razvojem. U ostalim faktorima rizika moramo istaći veoma karakterističan tip poligenetske prirode gdje genski markeri ukazuju na povećan rizik od nastanka DM-a. Nasljeđe je potreban ali i dovoljan uslov za nastanak bolesti (rizik za nastanak bolesti kod istovjetnih blizanaca iznosi oko 35%). U indukciji dijabetesa često se spominju virusne infekcije, ishrana, toksini, stres, pa čak i proteini kravljeg
mlijeka koji mogu imati značaj u patogenezi dijabetesa. Svi statistički pokazatelji dokazuju svakodnevni porast oboljelih od DM-a i KVS oboljenja, sa njihovom neraskidivom korelativnom vezom i sve većim prisustvom u mlađim populacijama u osnovnim školama i srednjoškolskim centrima. Imamo djecu sa značajnim metaboličkim promjenama. Upravo zbog toga, u osnovi svega stoji rana dijagnostika, adekvatna prevencija i metaboličkih i kardiovaskularnih oboljenja, koje su vrlo često i uzrok i posljedica, ali uvijek u korespondentnoj vezi. U osnovi svih značajnih evropskih i svjetskih studija do 2010. godine mogli bi za uspješnu primarnu prevenciju i liječenje izdvojiti suštinske faktore preventive: 1. Fizička aktivnost od 30 min dnevno, negdje i duže, usmjerena na adekvatno kretanje od 3 km dnevno u pogodnim vremenskim uslovima 2. Ishrana u kojoj dominira pet obroka voća i povrća, adekvatno bolesti, uz što češću primjenu svježih morskih plodova 3. Kontrola sistolnog krvnog pritiska koji mora biti manji od 140 mmHg 4. Ukupni holesterol ispod 5 mmol i LDL holesterol manji od 3 mmol, trigliceridi manji od 2,3 mmol 5. Bez nikotina i dokazanih toksičnih agenasa 6. Zaštita od stresa