Glas Podrinja - broj 3578 - 26.05. 2016. godine

Page 1

SLOBODAN ARE@INA

^ISTKE UZ POMO] LA@NIH DOKAZA BROJ

3578 GODINA LXXII

CENA

[abac, ~etvrtak 26. maj 2016. www.glaspodrinja.rs

50

DINARA

Smene na RTV predstavqaju kombinaciju politi~ke mo}i i li~ne ostra{}enosti. Protiv mog imenovawa za Programskog direktora, pre deset meseci, glasao je predstavnik DS. Nad premijerovim argumentima o smenama zaista bi se trebalo zamisliti STRANA 9.

POTPISAN SPORAZUM SA „JAZAKIJEM“

U PREDVORICU DOPREMQENE PROTIVGRADNE RAKETE

B O Q I @ I VO T

ZA 1.700 PORODICA

STRANA

KAJAK SVETSKI KUP – DUIZBURG 2016

„SREBRNI NAKIT“ DVOJACA STRANA

3.

STRANA

6.

STRANA

2.

ODR@ANA TRINAESTA NO] MUZEJA

26.


2

[ABAC

26. maj 2016.

TRINAESTA NO] MUZEJA

OTVORI O^I U NO]I T

rinaesta „No} muzeja“ pod nazivom „Otvori o~i u no}i“, odr`ana je protekle subote u vi{e od 40 gradova i mesta {irom Srbije sa oko 250 doga|aja. U [apcu, na 16 lokacija u programu su u~estvovale ustanove kulture, {kole, udru`ewa i pojedinci. Narodni muzej u [apcu postavio je izlo`bu pod nazivom „Otkri}e vatre“, koju je pripremila arheolog Gordana Kovi}.

KUD “Abra{evi}” je izlo`bom posve}enoj Anki Obrenovi} Konstantinovi} uzeo u~e{}e u obele`avawu 200 godina od dolaska gospodara Jevrema u [abac, a improvizacijom kultne kafane “Miramare”, do~arao negda{wi duh na{eg grada. Me|uop{tinski istorijski arhiv postavio je izlo`bu „Pe~at – kruna dokumenata“, na kojoj su predstavqeni pe~ati znamenitih li~nosti i dr`avnih

organa, ustanova i organizacija iz 18. i 19. veka, koji se nalaze na dokumentima koje ba{tini Arhiv. Simboli~no, uz sve}e, posle du`eg vremena je o`ivela je [aba~ka sinagoga, u kojoj su posetioci imali priliku da vide pripreme i projekat za budu}i Muzej {aba~kih Jevreja.

U Biblioteci {aba~koj je, povodom 200 godina od dolaska Jevrema Obrenovi}a u na{ grad, postavqena izlo`ba „Biblioteka u Biblioteci“, koja je do~arala biblioteku iz doba gospodara Jevrema. Gra|anska inicijativa „Korak“ je, kroz dokumenta i fotografije, podsetila sugra|ane na gradove pobratime koje [abac ima na sve ~etiri strane sveta. U ba{ti Kulturnog centra, vajar Sa{a Stamenkovi} je zanimqivom instalacijom „Pokret uma“ vizuelno do~arao kretawe unutar qudskog uma, koje izaziva promenu u nama i svetu oko nas. Instalacija poru~uje da smo svi deo jedne velike celine i imamo odgovornost za sve {to se de{ava oko nas. Zbog toga je neophodna disciplina uma. Prire|ena su i dva koncerta – posle `enske vokalne grupe „[ap~anke“, nastupao je bend “Subway”. Izvr{ni direktor: Aleksandar @ivanovi} Neizvr{ni direktor: Mirjana Stepanovi} LIST „GLAS PODRIWA“ www.glaspodrinja.rs info@glaspodrinja.rs Izlazi ~etvrtkom

Predsednik odbora direktora: Qupka Adamovi} Glavni i odgovorni urednik: Tawa Trifkovi} urednik@glaspodrinja.rs

Novinari: Qubi{a \uki} Mirjana Filipovi} Vesna Bo{kovi} Jasmina Prstojevi} - korektor redakcija@glaspodrinja.rs Saradnici: Sreten Kosani} Oqa Gavrilovi} Milica Mijailovi} Marko Maksimovi} Du{an Blagojevi} Nenad Kula~in

`bu pod nazivom „Lu~a“, koja je inspirisana likom i delom genijalnog Nikole Tesle, a povodom jubileja - 160 godina od wegovog ro|ewa. U Domu vojske, neformalna umetni~ka grupa “Kombinart” je, na specijalno dizajniranim panoima, prezentovala plakete ex YU i fotografije zaboravqenih spomenika stare Jugoslavije. Razglednice kreirane u istom duhu, pose-

tioci izlo`be su dobili na poklon. U manifestaciji „No} muzeja“, ~iji je ciq decentralizacija kulture, u~estvovao je Saborni hram Svetih apostola Petra i Pavla, ULS[, [aba~ka gimnazija i osnovne {kole „Vuk Karaxi}“, „Jevrem Obrenovi}“ i „Janko Veselinovi}“. M.F.

Prva narodna apoteka, kao najreprezentativniji farmaceutski objekat u [apcu, predstavila je stalnu postavku instrumenata i posuda za izradu lekova i kozmeti~kih preparata, kojom je sugra|anima pribli`ila izgled apoteke sa po~etka pro{log veka. U~enici svih smerova [PU pripremili su izlo-

Vremenska prognoza od 26. maja do 1. juna 2016.

[abac

~et.

pet.

sub.

ned.

pon.

uto.

sre.

13 25

14 28

16 29

18 31

17 28

16 25

16 25

Republi~ki hidrometeorolo{ki zavod Srbije, Kneza Vi{eslava 66, Beograd

Kompjutersko-tehni~ka priprema: Aleksandar Arsenovi} priprema@glaspodrinja.rs Saradnice na kompjutersko-tehni~koj pripremi: Jasmina Pavlovi} Milica Peri} Qiqana Daki} Jelena Krsti}

Menaxer za tira`: tiraz@glaspodrinja.rs Pretplata Srbija: godi{wa 3.000 din. polugodi{wa 1.500 din. Inostranstvo: Evropa 9.000 din. Australija, Amerika 10.500 din. Afrika, Azija 10.000 din.

Slu`ba ekonomske propagande: Miroslav Stefanovi} Radenko Spasojevi} marketing@glaspodrinja.rs Teku}i ra~un: 355-1076500-49 Vojvo|anska Banka Izdava~ i osniva~: „Glas Podriwa“ a.d. [abac [abac, Kneza Lazara 1 [tampa: „[tamparija Borba“ a.d. Beograd, Kosovska 26

Telefoni: direktor: 305-860, sekretar redakcije: tel/faks: 305-861, redakcija: 353-276, ekonomska propaganda: tel/faks. 353-262, oglasno odeqewe: 353-244


[ABAC

26. maj 2016.

3

POTPISAN SPORAZUM SA „JAZAKIJEM“ „Jazaki“ je vode}i svetski proizvo|a~ u proizvodwi automobilskih komponenti. Planirano da “Jazaki” zaposli oko 1.700 qudi u [apcu. Proizvodwa }e po~eti u roku od godinu dana redstavnici grada [apca i kompanije “Jazaki” potpisali su u sredu, u Duwi}a ku}i, memorandum o razumevawu. Sporazume su potpisali, u ime grada, gradona~elnik Neboj{a Zelenovi} i u ime firme “Jazaki” direktor za Evropu Karsten Gast. Potpisavawu su prisustvovali i zamenik gradona~elnika Du{an Kostadonovi}, predsednik Skup{tine grada Nemawa Paji} i finansijski direktor

P

BOQI @IVOT ZA 1.700 PORODICA }i u Slobodnu zonu. Pre petnaestak dana kompanija je zvani~no registrovana u Srbiji sa statusom aktivnog privrednog dru{tva. Na ime osniva~kog kapitala upisano je milion evra. Sedi{te firme “Jazaki d.o.o [abac” nalazi se na adresi Beogradski put, Slobodna zona [abac b.b. Prilikom potpisivawa sporazum1, Karsten Gast se zahvalio na podr{ci gradona~elniku i wegovom timu saradnika.

Predstavnici Grada sa rukovodstvom kompanije „Jazaki“

Potpisivawe sporazuma u [apcu “Jazakija” za Evropu, Aksel Vitenberg. “Jazaki” je vode}i svetski proizvo|a~ u proizvodwi automobilskih komponenti. Proizvode i distribuiraju elektri~ne sisteme, elektronske instrumente za automobile i druge auto – komponente. Oko 280.000 radnika zaposleno

dobra infrastruktura jedni od glavnih razloga zbog kojih su se opredelili za [abac. Gradona~elnik [apca Neboj{a Zelenovi} je naveo da }e potpisivawe ovog ugovora obezbediti da jedan od najve}ih prozivo|a~a automobilskih komponenti u svetu do|e u [abac i zapo-

{tvu, rekao je gradona~elnik. Prema Zelenovi}evim re~ima, dolaskom ovako va`ne investicije, [abac je do{ao na mapu gradova sa velikim investicijama i dobrim uslovima za daqi razvoj posla. Gradona~elnik je istakao da je [abac, po mnogim ocenama, prvi na

-Kada smo po~eli pregovore pre godinu dana i nakon prvih prijava koje je [abac podneo, ve} se videlo da }e to biti ozbiqna saradwa. Trudimo se da gde god do|e Kompanija “Jazaki” uspostavimo saradwu sa lokalnim stru~nim {kolama i edukujemo kadrove kako bi obezbedili rast proiz-

Duga tradicija “Jazaki” je osnovan 1929. godine u Tokiju i prodavala je `i~ane pojaseve za automobile. Tokom 60-ih godina 20. veka po~eli su da otvaraju pogone i u drugim delovima sveta. Desetak godina kasnije, firma je zapo{qavala 3.000 radnika. Danas proizvodi 30 odsto elektri~nih kablova za svetsku automobilsku industriju i sara|uje sa najve}im svetskim proizvo|a~ima automobila.

je u vi{e od 200 wihovih fabrika u 46 zemaqa sveta. Kompanija je u 2014. godini ostvarila prihod od 13,8 milijardi dolara. Planirano je da “Jazaki” zaposli oko 1.700 qudi u [apcu. Pregovori izme|u grada i japanske firme trajali su oko godinu dana, a tek nedavno je otkriveno ime investitora koji }e do-

vodwe i omogu}ili mladim qudima da u budu}nosti budu kvalifikovan kadar u na{oj proizvodwi, istakao je Gast. Direktor “Jazakija” je posebno podvukao da su zaposleni wihov glavni pokreta~ i da se posebna pa`wa posve}uje odnosu prema wima. Naveo je i da je blizina Beograda, kao i

Deo palete proizvoda Jazakija sli gra|ane, {to je u skladu sa obe}awem da grad stvara uslove qudima da rade. -Gradu ovako velika investicija nije mogla da se desi, a da u to nije bila ukqu~ena Vlada Republike Srbije, koja je tu da pomogne i isprati sve va`ne investicije u Srbiji, pa tako i ovu. Zahvalan sam im na tome. Mi }emo se truditi da i u budu}nosti, ugledaju}i se na iskustva velikih kompanija, kao {to je “Jazaki”, stvaramo i poma`emo kompanije koje su potrebne dru-

listi lokalnih samouprava koje nude najpovoqnije poslovno okru`ewe. -Proizvodwa }e po~eti u roku od godinu dana. To }e pomo}i da se kompanija “Jazaki” pozicionira kao lider u snabdevawu auto – komponenti u ovom delu Evrope. To podrazumeva dobru komunikaciju i sa okolnim lokalnim samoupravama. Grad }e i daqe stvarati dobre uslove za rad. Preuzeli smo obavezu da, zajedno sa Dr`avom, kroz kvalitetan obrazovni program, omogu-

}imo da [ap~ani dobiju priliku da se obrazuju za rad u ovakvoj kompaniji, naveo je Neboj{a Zelenovi}. Finansijski direktor Jazakija Aksel Vitenberg izrazio je uverewe da }e ovo biti dugotrajna saradwa. Uveren je da je dolazak kompanije u [abac dobar potez i naveo da mu je posebno drago zbog velike podr{ke lokalne samouprave na koju su nai{li. Predsednim Skup{tine grada, Nemawa Paji} veruje da }e Skup{tina na efikasan na~in doneti sve potrebne dokumente da bi se ova investicija realizovala u optimalnom roku. Misli da bi po ovom pitawu trebao da postoji koncenzus. -Ovo pitawe je izvan politike i ti~e se `ivota na{ih sugra|ana. Za nas ima vi{estruki zna~aj, jer se ne radi samo o 1.700 zaposlenih, nego o isto toliko porodica. Potrudili smo se da razvijamo [abac kao povoqno poslovno okru`ewe. Dosta smo i nau~ili u ovom procesu pregovora, {ta kao grad treba da radimo i na koji na~in da komuniciramo sa privrednicima, rekao je Paji}. Jo{ nekoliko gradova u Srbiji bilo je zainteresovano za japansku investiciju, me|utim, [abac je ponudio najboqe uslove. Tako|e, postojala je mogu}nost i da ova firma umesto u Srbiju, ode u Bugarsku. M.M.


4

[ABAC

26. maj 2016.

[KOLSKI OLIMPIJCI U GRADSKOJ KU]I

POBEDNICI SVI KOJI IZABERU SPORT kolske olimpijske igre odr`ane su u Vrawu odr`ale su se od 9. do 15. maja. Jubilarne, 10. igre okupile su oko 7.000 u~enika. [ap~ani su osvojili vi{e od 70 medaqa. Povodom tog uspeha predsednik Skup{tine grada Nemawa Paji} u petak je organizovao prijem za osvaja~e medaqa u Duwi}a ku}i. U~esnici su zadovoqni uspehom u Vrawu, ali su kritike upu}ene na ra~un organizatora. Medaqe su osvojili u~enici O[ “Nikolaj Velimirovi}”, atleti~ari Medicinske {kole “Dr Andra Jovanovi}” i rukometa{i “Ekonomsko – trgovinske {kole”, kao i pojedinci. Rukometa{i do posledweg trenutka nisu znali da li }e i}i u Vrawe. -Nije se znalo da li }emo i}i mi ili Sportska gimnazija, koju smo mi ovde u [apcu deklasirali. Saznali smo pet sati pre polaska da smo ipak mi u~esnici Olimpijade. Tamo smo igrali protiv Novog Sada i Ba~ke Palanke, koji su va`ili za glavne favorite. Mi smo ih izbacili i na kraju smo osvojili 3. mesto. Konkurencija je bila jaka. Dali

[

smo sve od sebe i smatramo ovo uspehom, naveo je Filip A}imovi}. Medicinska {kola “Dr Andra Jovanovi}” osvojila je 2. mesto u ukupnoj konkurenciji, a Katarina Ga~evi} je bila 3. u bacawu kugle. -Uslovi nisu bili najboqi, kao ni organizacija, ali ostvarili smo dobar uspeh. Prvo mesto osvojila je {kola iz Novog Sada, ~ije su skoro sve u~esnice reprezentativke. Konkurencija je bila izuzetno jaka i ja sam zadovoqna svojim rezultatom, s obzirom na uslove, rekla je Ga~evi}eva. Sofija Nenadovi} iz O[ “Jevrem Obrenovi}” osvojila je zlatnu medaqu u trci na 100 metara. Isti~e da se nije nadala takvom uspehu jer je u konkurenciji bila dr`avna prvakiwa i rekorderka. -Organizacija je bila jako lo{a. Tamo smo stigli svega par sati pre takmi~ewa. Nismo imali ni odgovaraju}u stazu, jer je bilo klizavo kada je padala ki{a. Ipak, trudom je ostvaren odli~an rezultat, ka`e Nenadovi}eva. Najmla|i u~enici O[ “Nikolaj Velimirovi}” osvojili su ~etiri me-

daqe na poligonu spretnosti, dve zlatne i dve srebrne. -Bilo je puno te{ko. Najte`e je bilo kada su devoj~ice prestupile kod ga|awa. Mnogo smo se radovali kada smo osvojili medaqu, ka`e Iva Paji}, u~enica 1. razreda. Nata{a Vujevi}, iako je sa svojim razredom osvojila zlato, tako|e isti~e ga|awe kao najte`i stepenik do medaqe. -Mislila sam da }emo osvojiti drugo mesto i ponovo izgubiti od Pirota, rekla je Nata{a. Predsednik Skup{tine grada Nemawa Paji} zadovoqan je {to su posle matemati~ara i fizi~ara me-

PRIJEM ZA NAGRA\ENE FIZI^ARE

TRUD SE ISPLATIO

daqe za grad osvojili i sportisti. Posebno je ponosan na program “Rastimo zdravo” koji donosi rezultate. -Iz razgovora sa ovom decom ~uo sam da su drugi kada su im videli natpis “[abac” na le|ima komentarisali kako su to oni koji su jako dobri. To govori da je [abac zaista sportski grad i da }e ova deca nastaviti tu tradiciju. Verujem da su svi koji su izabrali sport pobednici. Nadam se da }e [abac u budu}nosti do~ekati nekoga od wih kao pobednika nekog velikog takmi~ewa, mo`da i Olimpijade, istakao je Paji}. M.M.

SPISAK NAGRA\ENIH U^ENIKA [esti razred: - Du{an Begu{ (Nikolaj Velimirovi}) - Marija Savi} (Nikolaj Velimirovi}) - Marija Novakovi}-pohvala (Nikolaj Velimirovi}) Sedmi razred: - Ma{a \uri} (Nikolaj Velimirovi}) - Luka Popovi} (Nikolaj Velimirovi}) - Uro{ Panteli} (Nikolaj Velimirovi}) - Awa Petrovi} (Nikolaj Velimirovi}) - Milica Mirkovi} (Nikolaj Velimirovi}) - Du{an Obradovi} (Nikolaj Velimirovi}) - Noelle Garjetovi} (Janko Veselinovi}) - Stefan Joki} (Janko Veselinovi}) - Luka Kandi} (Jevrem Obrenovi}) - Matija Popovi} (Nikolaj Velimirovi}) - Matija Novakovi} (Nikolaj Velimirovi}) - Joakim Radojevi} (Nikolaj Velimirovi}) - Vuk Gligori} (Laza K. Lazarevi})

a nedavno odr`anom republi~kom takmi~ewu iz fizike, 22 {aba~kih osnovo{kolaca osvojilo je nagrade, a neki od wih su se plasirali i na Srpsku fizi~ku olimpijadu. Prijem za sve wih i wihove nastavnike u petak je u Duwi}a ku}i uprili~io gradona~elnik [apca Neboj{a Zelenovi}. Nagra|eni u~enici slo`ni su oko toga da su mnogo truda ulo`ili u svoje uspehe. Pored nastave u {koli vredno su radili i u vreme predvi|eno za odmor od nastave. Ma{a \uri} u~enica 7. razreda O[ “Nikolaj Velimirovi}”, koja je osvojila prvu nagradu istakla je da joj prirodne nauke idu od ruke, jer je za wih potrebno dosta

N

razmi{qawa i ne u~e se napamet. Fizika joj se posebno svi|a zato {to obja{wava de{avawa u prirodi. Stefan Bukorovi}, u~enik 8. razreda, osvojio je drugo mesto, kao i pre dve godine, dok je pro{le godine bio prvi. -Zadovoqan sam, ali moglo je i boqe. Drago mi je {to u [apcu ima ovoliko uspe{ne dece. Svi radimo dosta i ponosan sam kada ostvarimo ovakav uspeh, naveo je Stefan, tako|e u~enik O[ “Nikolaj Velimirovi}”. -Mnogo smo se trudili. Imali smo te{ke pripreme. Ve`bali smo i kod ku}e. Na takmi~ewu je bilo lepo. Ne bih uspeo da nije bilo nastavnika Gorana Stanojevi}a. Zazdovoqan sam {to je

ovde ovako veliki broj mojih drugova. Pored toga {to zajedno radimo fiziku mi se dru`imo i u slobodno vreme, rekao je u~enik 7. razreda O[ “Nikolaj Velimirovi}” Joakim Radojevi}, koji je osvojio tre}e mesto. U~enici O[ “Nikolaj Velimirovi}” osvojili su ukupno 15 nagrada. Nastavnica fizike Vesna Ribi} isti~e da je presre}na i prezadovoqna decom koja su osvojila nagrade. -U~enici su vredno radili, kako sa nama u {koli, ali i kod ku}e. Mnogo truda je ulo`eno da bi se postigao ovoliki uspeh, istakla je Vesna Ribi}. Gradona~elnik Zelenovi} je ~estitao svima koji su nagrade doneli u [abac.

Osmi razred: - Du{an Mi{kovi} (Nikolaj Velimirovi}) - Milica Damjanovi} (Nikolaj Velimirovi}) - Milica \or|evi} (Laza K. Lazarevi}) - Nikola Savi} (Nikolaj Velimirovi}) - Stefan Bukorovi} (Nata Jeli~i}) - Milo{ Milinkoi} (Janko Veselinovi}) - Boris Marinkovi} (Nikolaj Velimirovi}) Smatra da nije slu~ajno {to [ap~ani posledwih godina osvajaju tolike nagrade na razli~itim takmi~ewima. -Iza ovih uspeha stoji ozbiqan rad, prvenstveno wih samih, ali i wihovih nastavnika, a imali su podr{ku roditeqa, {kole i grada. Kao gradona~elnik mogu samo da budem ponosan na sve wih. Du`ni smo kao grad da im obezbedimo jo{ boqe uslove za rad. Nau~ni klub }e biti osnovan 21. juna. Centar za nauku }e biti sme-

{ten na Letwikovcu. Sve to }e omogu}iti da deca iz ~itavog regiona dolaze u [abac po znawe, rekao je Zelenovi}. Direktor Centra za stru~no usavr{avawe Goran Stoji}evi} najavio je ovom prilikom otvarawe Nau~nog centra, koji }e pomo}i Centar za nau~no istra`ivawe. Stoji}evi} je nagra|enu decu pozvao da prisustvuju otvarawu, ali i da postanu ~lanovi Nau~nog kluba. M.M.


[ABAC

26. maj 2016.

5

PREDSEDNIK SKUP[TINE GRADA [APCA NEMAWA PAJI] NA SKUPU U BE^U O POBOQ[AWU USLOVA OBRAZOVAWA I ZAPO[QAVAWA

KVALIFIKOVANA RADNA SNAGA DOVODI INVESTITORE a trodnevnom Samitu pod nazivom „Izgradwa partnerstva dr`ava Zapadnog Balkana na temu razvoja dualnog obrazovawa i stru~nog usavr{avawa“, odr`anom prethodne sedmice u Be~u, u~estvovao je i Grad [abac. Organizator skupa je Federalna privredna komora Austrije, koja je, zajedno sa Ministarstvom prosvete Austrije, bila doma}in Samita. Delegaciju grada [apca predvodio je predsednik Skup{tine grada Nemawa Paji}. [abac je predstavqen kao primer dobre prakse povezivawa privrede i lokalne samouprave u ciqu ekonomskog razvoja, privla~ewa investitora i uskla|ivawa obrazovnih profila sa potrebama privrede.

N

Posle razgovora sa predstavnicima privrednih komora Austrije i Srbije Kristofom Lajtlom i Markom ^ade`om, predsednik Skup{tine grada [apca Nemawa Paji} najavio je potpisivawe pristupawa [apca projektu SEED (Support of educational and employment development), koji ima za ciq poboq{awe uslova obrazovawa i zapo{qavawa na Zapadnom Balkanu. - U fokusu u~esnika skupa bila su pitawa unapre|ewa povezanosti obrazovnog sistema i privrede, u ciqu pove}awa kvalifikacije radne snage za adekvatan odgovor na potrebe privrede. Mi smo predstavili svoj Lokalni akcioni plan zapo{qavawa, kao primer dobre prakse i povezanosti lokal-

[ABA^KI MATURANTI DEO EVROPE

NAJLEP[E LICE GRADA

ne samouprave i predstavnika privrede, a u~e{}e u projektu SEED doprine}e pove}awu kompetitivnosti onih koji tra`e {ansu za posao, {to je jedan od prioriteta u daqem razvoju na{eg grada – kako stvarawem {to boqih uslova za na{e mlade sugra|ane koji se sada obrazuju, tako i za one koji su zavr{ili formalno obrazovawe, da bi ga prilagodili potrebama tr`i{ta, rekao je predsednik Skup{tine grada [apca. Samo kvalifikovana i edukovana radna snaga mo`e da odgovori potrebama privrede i smawi nezaposlenost. Zato su dualno obrazovawe i kontinuirana eduka-

cija danas aktuelne teme, a najva`niji je adekvatan obrazovni sistem. - Radna snaga je osnovni problem investitora koji dolaze na Zapadni Balkan pa tako i u na{ grad. Nije dovoqno da strane kompanije do|u, moramo da imamo dovoqno obrazovanih kadrova, jer u suprotom kompanije ne mogu da {ire svoje kapacitete. U re{avawu problema kvaliteta radne snage potrebno je da u~estvuju sve strukture: privreda, Ministartstvo prosvete, lokalne samouprave i nevladin sektor. Skup u Be~u bio je prilika da predstavimo na{e napore u prevazila`ewu ovog problema.

Kao primer dobre prakse prezentovali smo Lokalni akcioni plan zapo{qavawa grada [apca, naveo je Nemawa Paji}. Govore}i o regionalnom programu SEED, Austrijske privredne komore, ~iji je ciq poboq{awe uslova obrazovawa i zapo{qavawa na zapadnom Balkanu, Paji} je istakao da je to u potpunosti u skladu sa politikom grada [apca da se najmla|i sugra|ani adekvatno obrazuju, a oni koji su {kolovawe zavr{ili, da se dodatno usavr{avaju kako bi lak{e do{li do posla ili pla}enijeg radnog mesta. - @elimo da uz pomo} fondova Evropske unije razvijamo odnose sa privrednicima i razmewujemo iskustva sa razvijenim zemqama i regionom, kao i da ostanemo primer dobre prakse {to nam ovaj program i omogu}ava, istakao je predsednik Skup{tine grada [apca Nemawa Paji}. Region Zapadnog Balkana na skupu u Be~u predstavqale su: Srbija, Federacija BiH, Albanija, Makedonija i Crna Gora, a zemqe Evropske unije: Austrija, Hrvatska, Francuska, Nema~ka, Italija i Slovenija.

EVROPA ZA GRA\ANE I GRA\ANKE

PODR[KA CIVILNOM SEKTORU aba~ki maturanti u petak su bili deo najve}eg omladinskog projekta u Evropi u kojem svake godine u~estvuje na desetine hiqada mladih. Ove godine igralo se u 17 evropskih gradova. Na trgu pretvorenom u plesni podijum, kadril je igralo 484 maturanata {aba~kih {kola. Zamenik gradona~elnika [apca, Du{an Kostadinovi}, pozdravio je u~enike koji su u~estvovali u manifestaciji „Ples sa Evropom“ i ~estitao im zavr{etak zna~ajnog dela {kolovawa, kao i to {to su danas bili deo velike evropske zajednice. Osnovna ideja manifestacije je da se mladi pove`u plesom i muzikom, kako bi kroz {est minuta sinhronizovanog plesa svi bili kao jedan, bez granica, bez razlika, bez nasiqa, promovi{u}i mir i zajedni{tvo kao zajedni~ku `equ ~ove~anstva. -U ime grada [apca ~estitam maturantima zavr{etak va`nog dela {kolovawa i to {to su danas deo velike evropske zajednice. Onima koji nastavqaju {kolovawe i odlaze u druge gradove `elim uspeh i da se vrate u svoj grad, a oni koji ostaju da {to pre na|u zaposlewe i ostvare svoje `ivotne planove. [abac je danas pokazao svoje najlep{e lice, lice mladosti i budu}nosti, okrenuto ka Evropi, kazao je Kostadinovi}. Pokroviteq Maturskog plesa u [apcu je Grad [abac.

[

ro{le srede u hotelu “Sloboda” organizovana je prezentacija programa “Evropa za gra|ane i gra|anke”. Skup je organizovala Kancelarija za saradwu sa civilnim dru{tvom Vlade Republike Srbije, uz podr{ku grada [apca. Program je namewen promociji evropskih vrednosti. Prema re~ima Jelene Pejovi} van Rirer iz Kancelarije za sarawu sa civilnim dru{tvom, jedna od vrednosti koje se promovi{u je i aktivno gra|anstvo, odnosno aktivno u~ee{}e gra|ana i wihova ve}a odgovornost i javnost u radu organa upravqawa vlasti. -Ove godine je kao jedan od istorijskih momenata koji se obele`avaju uzeto i 25 godina od raspada Jugoslavije. Zbog toga o~ekujemo da }e mnoge organizacije iz Srbije i zemaqa regiona dobiti programe koji }e obele`iti vaqne datume u na{oj istoriji. Ovde smo da razgovaramo sa organizacijama civilnog dru{tva. Neka od udru`ewa ve} uspe{no u~estvuju u programima. Vide}emo i sa drugim organizacijama lokalne samouprave ~ime bi oni mogli da se prijave i dobiju projekte, rekla je Pejovi} van Rirer.

P

Pravo da u~estvuju u programu imaju sve dr`ave koje su potpisale sporazum sa EU, odnosno, sem ~lanica i dr`ave kandidati. Republika Srbija u programu u~estvuje od 2012. godine, a wegova va`nost je do 2020. godine. Ukupan buxet za ovaj period je 185 miliona evra. Mogu da u~estvuju sve organizacije i civilna dru{tva, fondacije, sindikati, strukovna udru`ewa, ali i lokalne samouprave i javne ustanove koje se bave kulturom, obrazovawe i istra`ivawem. Gradona~elnik [apca Neboj{a Zelenovi} je istakao da je grad [abac uvek bio dobar partner EU u svim projektima u na{oj Republici. -Dobar smo primer i imamo dobra iskustva, tako da nije ~udno {to se ovaj skup odr`ava ba{ u [apcu. Va`no je da grad bude partner svakom ko `eli da radi i zaradi. Kako nema dovoqno novca za sve iz lokalnih buxeta bilo koje lokalne samouprave, pa ni Dr`ave, bitno je da imamo dobre i pouzdane partnere. EU je na{ najva`niji i najboqi partner, rekao je gradona~elnik. Odr`avawe prezentacije finansirano je sredstvima EU. M.M.


6

[ABAC

26. maj 2016.

U PREDVORICU DOPREMQENE PROTIVGRADNE RAKETE

DA SE POQOPRIVREDNICI OSE]AJU B E Z B E D N O rad [abac je ove godine, posredstvom Direkcije za poqoprivredu, kupio 83 protivgradne rakete dometa osam kilometara, za {ta je iz gradskog buxeta izdvojeno tri miliona dinara. Protivgradnu stanicu u Predvorici, u koju su pro{log utorka dopremqene ~etiri nove rakete, posetili su gradona~elnik [apca Neboj{a Zelenovi} i Vladimir [pegar, direktor Direkcije za poqoprivredu. Gradona~elnik Zelenovi} isti~e da je jedan od zadataka Grada da se poqoprivrednici ose}aju bezbedno. Nabavka protivgradnih raketa nije obaveza ni nadle`nost lokalne samouprave ali Gradska uprava podse}a na neophodnost prevazila`ewa problema ~ija je posledica velika materijalna {teta na usevima i objektima. - Grad [abac je obezbedio novac za kupovinu do-

G

datnih protivgradnih raketa, kako bi za{titili na{e poqoprivrednike i wihove useve. Na`alost, `ivimo u vremenu kada niko ne brine o poqoprivrednicima, naro~ito o onima koji su izlo`eni vremenskim nepogodama. Nije dovoqno samo potap{ati po ramenu na{e poqoprivednike kada im ide dobro, nego im treba biti podr{ka i kada im je potrebna pomo}. Grad [abac to i radi, bilo da je u pitawu pro~i{}avawe kanala, kopawe dubinskih bunara ili u ovom slu~aju nabavka protivgradnih raketa. O~ekujem da ovaj kriti~an period, sa nepogodnim vremenskim uslovima, pro|e bez posledica po na{e poqoprivrednike, kazao je Zelenovi}. Direktor Direkcije za poqoprivredu [abac podse}a da Grad ve} tri godine nabavqa dodatne protivgradne rakete.

PRVA SEDNICA GRADSKOG VE]A GRADA [APCA U NOVOM SAZIVU

- Trenutno je aktivno 26 protivgradnih stanica, odnosno 52 protivgradna strelca. Gradona~elnik Zelenovi} je u~inio pozitivan poduhvat, kako bi podstakao kvalitetniji rad protivgradnih strelaca i obe}ao im isplatu dodatne svote novca, pored novca koji dobijaju od dr`ave. Strelci mese~no od republike dobijaju nadoknadu od

4.000 dinara, a od Grada [apca dodatnih 5.000 dinara, naveo je [pegar. Bogoqub Simi}, protivgradni strelac iz Predvorice, ka`e da je prvi zadatak svih strelaca da odbrane useve. - Lokalna samouprava nam poma`e kupovinom vi{e od 80 dodatnih raketa. Od dr`ave dobijemo po dve ili tri rakete po stanici,

{to je malo. Problem sa gradom, kao nepogodom, nije samo problem za lokal ve} i za dr`avu i van wenih granica. Svi strelci, bez obzira na uslove u kojima rade, trude se da {to boqe dejstvuju, kako bi se za{titila poqoprivredna proizvodwa, istakao je Simi}. U toku maja ispaqeno je 17 raketa na nekoliko protivgradnih stanica.

JEDINSTVENI PROJEKAT U SRBIJI DAJE DOBRE REZULTATE

VE]A ENERGETSKA EFIKASNOST Interesovawe gra|ana za u~e{}e u projektu koji grad finansira sa 50 odsto ne jewava ni posle {est godina abac je prvi grad u Srbiji koji je zapo~eo projekat podizawa energetske efikasnosti u zgradama kolektivnog stanovawa. Program je po~eo pre {est godina, a do sada je od oko 8.000 stambenih jedinica koje odr`ava Javno stambeno preduze}e „Stan“ izolovano vi{e od 1.300 stanova u zgradama. - Projekat se razvija iz godine u godinu, uz konstantno pove}awe broja u~esnika u programu. Stanari, osim vizuelnog aspekta, odnosno znatno lep{ih zgrada, mogu da ra~unaju i na daleko ni`e ra~une za grejawe, odnosno u{tedu energije, ka`e Qiqana Jovanovi}, direktorka JSP „Stan“ Prema procenama, postavqawem izolacije mogu}e je ostvariti u{tede i do 40 odsto. Zbog toga i stanari iz zgrade u Norve{koj ulici br. 12 razmi{qaju o izolacije svog ulaza.

[ rotekle sedmice je odr`ana prva sednica Gradskog ve}a grada [apca u novom sastavu, na kojoj su ve}nici razmatrali i usvojili izve{taj o radu Gradske uprave grada [apca na re{avawu upravnih i neupravnih predmeta u periodu od 1.1.2015. do 31.12.2015. godine. Utvr|eno je da je u pomenutom periodu razmatrano 36.443 predmeta upravnog i vanupravnog postupka, pokrenutog po zahtevu stranaka i slu`benoj dru`nosti, pri ~emu je ostvarena a`urnost od 95,81 odsto. Konstatovano je da je u 2015. godini bio ve}i priliv predmeta i ve}a a`urnost nego u 2014. godini. Ve}nici su razmatrali i usvojili izve{taj o radu za 2015. godinu i program rada za 2016. godinu Centra za socijalni rad [abac. Tako|e su usvojili predlog re{ewa o obrazovawu @albene komisije, kao kolegijalnog organa koji u drugom stepenu odlu~uje o `albama slu`benika Gradske uprave grada [apca na re{ewa kojima se odlu~uje o wihovim pravima i du`nostima, kao i o `albama u~esnika internog i javnog konkursa.

P

nvestirawe u termoizolaciju nije jeftino. Zbgo toga }e grad i daqe sa 50 odsto sredstava finansirati izolaciju svakog stambenog objekta.

I

- Interesovawe stanara je veliko. Izolacija zgrade bi nam donela dosta ni`e ra~une, a i sama zgrada bi postala lep{a. Investicija nije mala, ali sigirni smo da }e se na du`i rok isplatiti, ka`e Trifun Jeroti}, predsednik Skup{tine stanara. Zbog dobrih rezultata koje je dao program izolacije zgrada kolektivnog stanovawa, po~eo je i projekat izolacije induvidualnih ku}a.

- Za finansirawe radova na izolaciji, u odnosu 50 odsto vlasnik, 50 odsto grad, mogu da konkuri{u vlasnici ku}a koji za grejawe koriste prirodni gas ili imaju daqinsko grejawe. Za sada je 40 porodica iskoristilo ovu mogu}nost, a wihovo zadovoqstvo nam je najboqa potvrda ispravnosti posla, dodaje Qiqana Jovanovi}. M.S.M.


KOCEQEVA-VLADIMIRCI

26. maj 2016.

7

ODR@ANA KONSTITUTIVNA SEDNICA SKUP[TINE OP[TINE KOCEQEVA

MATI] PREDSEDNIK PARLAMENTA, ILIN^I] NA ^ELU OP[TINE a prvoj, konstitutivnoj sednici Skup{tine op{tine Koceqeva, odr`anoj u utorak verifikovani su mandati odbornicima. Napredwaci su osvojili 27 od ukupno 31 odborni~kog mesta, odnosno 87 odsto mandata, dok }e u sada{wem skup{tinskom sazivu lista koalicije okupqene oko socijalista imati ~etiri predstavnika. Za predsednika skup{tine ponovo je izabran Veroqub Mati} iz Koceqeve, narodni poslanik SNS koji je dugi niz godina bio predsednik op{tine. Kao i u prethodnom sazivu wegov zamenik bi}e Vladan Jankovi} iz Brdarice, dok }e funkciju sekretara nastaviti da obavqa Predrag \akovi}. Nakon {to se zahvalio odbornicima na podr{ci, ali i onima koji ga nisu glasali, Mati} je istakao da }e biti predsednik svim odbornicima. - S obzirom da imamo 87 odsto mandata u skup{tini i da nas je podr`alo 80 odsto glasa~a, i meni i vama je obaveza da rad skup{tine bude na dobrobit prvenstveno svim na{im gra|anima, privredi, vanprivredi i svima na ovoj teritoriji. Treba da radimo tako da ova op{tina nastavi da pravi ozbiqne iskorake u

N

nastupaju}im vremenima. Zato smo dobili mandat. Ja }u se sa svoje strane truditi da dam doprinos i sve ono {to bude trebalo ja sam spreman da pomognem kao i do sada, a mo`da i vi{e poru~io je predsednik koceqeva~kog parlamenta. Prva sednica zavr{ena je imenovawem ~lanova skup{tinskih komisija, a nakon kra}e pauze usledio je nastavak rada parlamenta i odr`avawe druge sednice na ~ijem dnevnom redu je bio izbor predsednika op{tine, wegovog zamenika i ~lanova op{tinskog ve}a. Ovu sednicu je, za razliku od prve, obele`ila `ustra polemika predsednika odborni~ke grupe Aleksandar Vu~i}- Srbija pobe|uje, Gorana Todori}a i odbornika sa liste koalicije okupqene oko SPS Mioquba Milo{evi}a. Naime, nakon {to je saop{ten predlog da se novi mandat predsednika op{tine poveri dosada{wem prvom ~oveku ove lokalne samouprave Du{anu Ilin~i}u, funkcija zamenika predsednika op{tine Slavici Rankovi}, a da ~lanovi op{tinskog ve}a budu Pimi} Radmila, Darko Rankovi}, Marko Ili}, Dimitrijevi} Jovan i Nikoli} Radivoj, Mioqub Milo{evi} je za skup{tinskom govornicom izneo niz

uvreda na ra~un pojedinih kandidata ali i vladaju}e odborni~ke grupe u koceqeva~kom parlamentu i najavio aktivno u~e{}e u radu, iako, kako je rekao, “ne vidi svrhu jer vlada nevi|eno jednoumqe�. Reaguju}i na izre~ene uvrede i insuinacije odbornik Goran Todori} je u ime odbornika napredwaka rekao da oni nisu ni jadnici, niti su potr~ci, niti kriminalci. - Znalo se imenom i prezimenom ko je na listi, ko su

kandidati za odbornike, ko je kandidat za predsednika, pa ako je narod na izborima poverewe dao toj listi, onda ko mo`e to da ospori? Omalova`avawe, vre|awe i naru{avawe dostojanstva ove skup{tine ne}emo dozvoliti - poru~io je Todori}. Reagovao je i predsednik skup{tine koji je istakao da se parlament ne}e zaka~iti za zamku ovakvih pri~a, ve} }e raditi svoj posao u interesu gra|ana. - Kada neko nema {ta da ka`e on onda ide na li~no

OP[TINA VLADIMIRCI: KONSTITUTIVNA SEDNICA SO

MILO[EVI] PREDSEDNIK SO

roteklog petka u novom Domu palih boraca odr`ana je konstitutivna sednica SO

P

Vladimirci. Uz usvajawe izve{taja Izborne komisije pristupilo se utvr|ivawu mandata odbornika

koji su potom polo`ili zakletvu. Tajnim glasawem izme|u kandidata Vladana Milo{evi}a iz redova SNS i Marjana Mijailovi}a iz redova JS koji je bio kandidat opozicije pobedio je Milo{evi} sa 13 glasova dok je Mijailovi} imao 12 glasova prisutna 25 odbornika. - Mi }emo se i nadaqe okrenuti radu i brojne zapo~ete poslove poput kretawa fabrike FASO nastaviti. U prvom planu od poslova koje smo najavili bi}e jezero u Vuko{i}u i nekoliko projekata koji treba da uposle mlade ali i da selu daju poziciju koju

zavre|uje. Brinu}emo o svakom segmentu rada jer boqitak op{tine nam je itekako bitan. Mi smo pobedili na ovim prostorima i to nas obavezuje da i u praksi poka`emo brigu i odgovornost koje iskazano poverewe nosi rekao je novi predsednik SO Vladimirci. Potom je biran i zamenik predsednika op{tine koji je iz redova SNS Dejan Jevti} koji je bio jedini kandidat pred odbornicima. Tako je op{tina Vladimirci dobila novu Skup{tinu a ju~e je odr`ana nova na kojoj je biran novi predsednik op{tine. S.K.

poqe. A to ne bi trebalo jer smo mi svi tu, bili opozicija ili pozicija, da radimo u korist ove op{tine. Opozicija treba da podr`i ono {to je dobro ili da iskritikuje ono {to je lo{e ali i da da predlog a ne da vre|a i iznosi neistine. U ovoj op{tini nije bilo nikakvog lopovluka, nije bilo nikakve kra|e, i nije bilo namere u tom smislu. Da li je neko napravio neku gre{ku? Sigurno. Ja prihvatam odgovornost - rekao je Mati}. Du{an Ilin~i} istakao je da ne `eli da ulazi u bilo kakve konflikte a da je pred odbornicima i op{tinskim rukovodstvom samo rad, te da o dosada{wem wihovom radu govore rezultati. - Moramo raditi jo{ br`e, boqe, marqivije, odgovornije i pedantnije u svakom segmentu. O~ekujem od vas bezrezervnu pomo} u daqem funkcionisawu. U Koceqevi je dosta ura|eno i ovaj tempo moramo dr`ati i daqe. Izborni rezultat je jo{ ve}a odgovornost prema svim gra|anima na{e op{tine i nadam se da }u sa svima vama lepo sara|ivati i da }emo svi zajedno na najboqi mogu}i na~in predstavqati na{u op{tinu izjavio je Ilin~i} koji je na ukazanom poverewu zahvalio odbornicima u svoje li~no ime , ali i u ime wegove zamenice kao i ~lanova ve}a. V. Bo{kovi}


8

AKTUELNO

26. maj 2016.

PREDSEDNIK OP[TINE PARA]IN SA[A PAUNOVI], JEDINI NOSILAC LISTE DS KOJI JE POBEDIO SNS NA LOKALNIM IZBORIMA

VLAST NIJE POSTIGLA @EQENI REZULTAT {ko su mogle da do|u do izra`aja. A, rezultate parlamentarnih izbora? - Vlast ne bi ni raspisala za dr`avu nepotrebne parlamentarne izbore da je postojala mogu}nost da se ti izbori izgube. Ipak, u situaciji u kojoj postoji potpuna dominacija u medijima jedne stranke, gde se opozicija svakodnevno satanizuje svim sredstvima i finansijski uni{tava dono{ewem propisa koji onemogu}avaju wen rad, vlast nije po-

NISAM RAZMI[QAO O MESTU PREDSEDNIKA DS Neki spomiwu i Va{e ime kao kandidata za predsednika DS? - Bi}e dosta licitirawa oko imena kandidata narednih dana, ali o kandidaturi za predsednika DS nisam razmi{qao niti sam se za tako ne{to pripremao. Smatram da bi bilo najboqe da novi predsednik DS bude neko ko do sada nije u~estvovao u izvr{noj vlasti na bilo kom nivou, kako bi stranku mogao da vodi potpuno rastere}eno. edina op{tina u Srbiji u kojoj je lista Demokratske stranke osvojila vi{e glasova od Srpske napredne stranke na minulim lokalnim izborima, je Para}in. Nosilac ove liste Sa{a Paunovi} ponovo je izabran za predsednika op{tine Para}in. On je ve} 12 godina predsednik ove op{tine i ve}ina op{tinskih odbornika poklonila mu je poverewe da i u narednom ~etvorogodi{wem mandatu predvodi Para}in. ^ime ste to zavredili poverewe gra|ana Para}ina da i posle toliko vremena budete na ~elu ovog grada? - Mi smo tim koji je re{avao probleme gra|ana, ispuwavao ona obe}awa koja smo dali na prethodnim izborima, pa su dosada{wi rezultati, doslednost u radu i qudi koji su se kandidovali na na{oj listi verovatno i bili glavni razlog da nam gra|ani ponovo daju poverewe. Kako ste uspeli da ostvarite ovakav rezultat s obzirom

J

na veliku popularnost SNS u celoj Srbiji, ali i velikim uticajem Jedinstvene Srbije iz kom{ijske Jagodine? - Velikim radom, ne samo pred izbore, nego u godinama pre izbora, uz neprestanu komunikaciju sa gr|anima. Da li je bilo i kakvih sve pritisaka pre i posle izbora kada govorimo o re`imu u Beogradu? - Posle izbora uobi~ajeno, kao i 2012. godine imamo pritisak na odbornike, nudi se novac da bi qudi pre{li u druge stranke, preti im se na razli~ite na~ine – ako je re~ o preduzetnicima, preti im se inspekcijom, ako je re~ o radnicima u zdravstvu na primer, preme{tawem u radnu jedinicu na 80 km od mesta stanovawa. Izbori su u Srbiji prakti~no izgubili svaki smisao, jer bez obzira na izborni rezultat, oni koji predstavqaju dr`avnu vlast nasiqem `eli da taj izborni rezultat okrenu na svoju korist. U Para}in su tokom iz-

bora do{li qudi sa strane koji su vodili kampawu vladaju}e stranke na dr`avnom nivou, bilo je mnogo pomo}i za ovu kampawu koja je prikupqana na na~in koji do sad u na{em gradu nije bio vi|en. Kako je Para}in funkcionisao do sada? Da li ste imali ikakvu podr{ku vlasti u Beogradu za projekte lokalne vlasti? - Nije bilo nikakvih problema, sve {to smo `eleli da sprovedemo sproveli smo, na svakom konkursu kod ministarstava Vlade RS koji nam je bio va`an dobili smo sredstva. Kako komentari{ete rezultate lokalnih izbora? Svega desetak op{tina i gradova je bez SNS u vlasti? - Pa, zapravo lokalnih izbora skoro da nije ni bilo. U svakoj op{tini za predsednika op{tine i odbornika kandidovao se Aleksandar Vu~i} uz neverovatnu podr{ku putem medija koji imaju dr`avno pokrivawe. U takvoj situaciji lokalne teme veoma te-

ZA VIKEND MOTO SKUP

STI@U KERBER I DIVQE JAGODE oto skup, koji svake godine organizu-

M

je Moto klub “^ivija” odr`a}e se ovog vikenda na Hipodromu. Posetioce ponovo o~ekuje kvalitetan muzi~ki program, a manifestacija }e i ove godine imati svoju humanitarnu stranu. ^lanovi MK “^ivija” prvo }e u petak u 12 ~asova odneti tortu i majice deci sa posebnim potrebama u O[ “Sveti Sava”. Sledi ru~ak za bajkere u kampu na Hipodromu od 17 ~asova. Muzi~ki program po~iwe u 19 sati koncertom {aba~kog bluz benda New age limits. Nakon wih na binu }e iza}i Band X real tribute AC/DC, ina~e wihov tre}i tribute band na svetu. Oko 23 ~asa posetioci }e imati priliku da ~uju Kerber.

Prijem gostiju, bajkera iz drugih klubova, gradova, pa i dr`ava, po~iwe u subotu u 9 sati ujutru. Igre u kampu }e se odr`ati od 15:30, a defile kroz grad kre}e od 17 ~asova. Prvi koncrt u subotu od 19 sati ima}e {aba~ka Vatrena voda, a posle wih }e nastupiti tako|e lokalni bend Predigra. Prvi put u [apcu }e pevati Divqe jagode i wihov izlazak pred publiku o~ekuje se oko 23 sata. -Moto skup }e i ove godine imati i humanitarni karakter. Udru`ewe roditeqa dece obolele od raka, NURDOR, ima}e svoj {tand na Hipodromu. Svako ko bude `eleo mo}i }e od wih da kupi privezak i ostavi novac za ovu decu. Pored toga, i deo prihoda od ulaznica i}i

}e wima, navodi predsednik MK “^ivija” Aleksandar Maxarevi} Saler. Organizatori pozivaju sve koji vole motore i dobru muziku da posete hipodrom i u`ivaju u koncertima i dru`ewu. Hidrometeorolozi najvquju lepo vreme za ove dane. Cena ulaznica bi}e 250 dinara za pe{aka po danu, a za voza~e motora 400 dinara za oba dana. O~ekuju se gosti iz svih zemaqa nekada{we SFRJ, iz Austrije, Nema~ke, Bugarske. Pokroviteqi skupa su grad [abac, Turisti~ka organizacija [apca, Moto asocijacija Srbije, Graf In, Jelen pivo, Fila print i PWL. M.M.

Pobedili smo zahvaquju}i velikim radom, ne samo pred izbore, nego u godinama pre izbora. U svakoj op{tini za predsednika op{tine i odbornika kandidovao se Aleksandar Vu~i} uz neverovatnu podr{ku putem medija koji imaju dr`avno pokrivawe. Nekakve promene u DS o~igledno su potrebne stigla rezultat kakav je `elela. Koliko ste zadovoqni postignutim rezultatom Demokratske stranke? - Svaki rezultat koji nas vodi preko cenzusa u ovakvim okolnostima dobar je rezultat. Nekakve promene u DS o~igledno su potrebne. N. K.

PETI FESTIVAL EVROPSKOG FILMA

U OSAM GRADOVA P eti Festival evropskog filma ove godine dobija novi karakter, umesto samo u Beogradu, bi}e odr`an u jo{ osam gradova u Srbiji, me|u kojima je i [abac. Festivalski dani u [apcu po~iwu 30. maja, a posledwa projekcija na repertoaru je 2. juna. Za ~etiri festivalska dana, gra|ani [apca bi}e u prilici da pogledaju osam filmova najnovije evropske produkcije - najavqeno je danas na konferenciji za medije u Gradskoj ku}i. Gordana Markovi}, direktorka Kulturnog centra [abac, ka`e da je velika privilegija {to je [abac me|u gradovima u kojima se Festival evropskog filma organizuje. -Peti festival evropskog filma, u organizaciji Delegacije Evropske unije i EU info centra, na na{e veliko zadovoqstvo organizuje se ove godine i u [apcu. Od 30. maja do 2. juna u Kulturnom centru prikaziva}e se svako ve~e po dva filma, jedan od 19 ~asova, drugi u 21 sat, a ulaz }e biti slobodan, najavila je Gordana Markovi} na konferenciji za medije. Igor Marseni}, ~lan Gradskog ve}a grada [apca, istakao je da va`no da filmska umetnost u [apcu nastavi da `ivi i da publika ima priliku da vidi filmove u kojima komercijalni sadr`aj nije dominantan. -Na Festivalu }e biti prikazani vrlo zanimqivi umetni~ki filmovi iz velikog broja evropskih zemaqa. Zahvquju}i festivalu, nama mawe poznate kinematografije bi}e prisutne i vidqive u [apcu. Svaki put kada budemo

imali ovakve inicijative i predloge mi }emo rado iza}i u susret i obezbediti sve neophodne uslove. Jako je va`no da filmska umetnost u [apcu nastavi da `ivi na adekvatan na~in u uslovima kakvi su trenutno. Ovo je specifi~an festival, okrenut svemu {to nije komercijalni sadr`aj. Pozivam sve qude koji vole film da pogledaju ova zanimqiva filmska ostvarewa. Nadam se da }emo dobiti dobru energiju i poruku da je film neophodan gradu, rekao je Marseni}.

Neboj{a Gli{i} iz EU info centra nagla{ava da u Srbiji postoji problem {to evropska kinematografija nema prohod do srpske publike i da je Festival evropskog filma prilika da zemqe ~lanice EU promovi{u svoje kulture. - Svaki film je na neki na~in predstavnik zemqe iz koje dolazi. Svi gra|ani [apca }e imati mogu}nost da vide jednu vrstu karnevala u `anrovskom smislu. Filmovi su razli~itih `anrova, od dokumentarnog filma do horora i komedije, objasnio je Neboj{a Gli{i}. Prvog dana festivala bi}e prikazani filmovi „Palme“ iz [vedske i „Leto“ iz Francuske. Narednog dana gra|ani [apca }e mo}i da pogledaju hrvatski film „Vis a Vis“ i bugarski „Jarac“. Tre}eg festivalskog dana na repertoaru }e biti filmovi „A.C.A.B.“ iz Gra~ke i „Laku no}, mama“ iz Austrije. Zavr{ne ve~eri festivala bi}e prikazani „Tu|ina“ iz Nema~ke i „ Admiral“ iz Holandije. Nastavak festivala planiran je na jesen kada }e novih devet filmova biti predstavqeni publici u Srbiji.


AKTUELNO

26. maj 2016.

9

SLOBODAN ARE@INA, SMEWENI PROGRAMSKI DIREKTOR RADIO TELEVIZIJE VOJVODINA

^ISTKE UZ POMO] LA@NIH DOKAZA Smene na RTV predstavqaju kombinaciju politi~ke mo}i i li~ne ostra{}enosti. Protiv mog imenovawa za Programskog direktora, pre deset meseci, glasao je predstavnik DS. Nad premijerovim argumentima o smenama zaista bi se trebalo zamisliti

e~at na izve{taju o zvani~nim rezultatima izbora u Vojvodini se nije po{teno osu{io, a na Radio televiziji Vojvodina su zapo~ele tektonske promene. Smewen je svako ko je u minulom periodu bio na bilo kakvoj uredni~koj i direktorskoj poziciji. Kao argumenti su kori{}ene fraze koje nisu obrazlo`ene ni u jednoj jedinoj re~enici, a jedna od wih je i da premijer Srbije Aleksandar Vu~i} nijednom nije bio gost ovog javnog servisa. Na{ sagovornik Slobodan Are`ina, doskora{wi Programski direktor RTV, ka`e da su premijera vi{e puta zvali, ali da se on nije odazivao. Va{a smena je pokrenula lavinu smena na RTV. Mo-

P

nekoliko medijskih stru~waka, ocewenog kao najboqi u Srbiji. Umesto da za svoj preofesionalizam i predani rad budu nagra|eni ti mladi qudi do`iveli su da na brutalan na~in budu ka`weni zabranom da rade svoj dosada{wi posao. Kako to da do ovih smena nije do{lo i ranije ako su postojali mehanizmi, kako to tvrdi novo rukovodstvo? - Smene su po~ele na prvoj sednici novog saziva UO. U starom su postojale podele koje nisu to omogu}avale. Protiv mog imenovawa za Programskog direktora, pre deset meseci, glasao je predstavnik DS, a sada kada je formiran novi UO u kojem dominantan uticaj imaju SNS i LSV doneta je odluka o mo-

BOJIM SE DA NE]E STATI Da li mo`ete da pretpostavite kako }e da izgleda program RTV u narednom periodu? - Mogu. Neka se ipak gledaoci sami u to uvere. Da li o~ekujete neku vrstu revan{izma prema kolagama koje su mnewene? - Revan{izam je sam ~in wihove smene. Bojim se da se na tome ne}e stati. - Zanimqivo je da se, npr, takve smene nisu dogodile u RTS? Vreme }e dati odgovor i na to pitawe. `emo slobodno da ka`emo da u novijoj istoriji srpskih medija nije zabele`en ovako brutalan talas smena. Za{to je do{lo do toga? - To je kombinacija politi~ke mo}i i li~ne ostra{}enosti. Qudi koje je imenovao Upravni odbor za vr{ioce du`nosti uredni~kih i programskih funkcija nisu mogli da se uzdr`e i sa~ekaju da posle konkursa budu postavqeni. Istog trenutka, dok je sednica UO jo{ trajala, nasrnuli su na mlade urednike i novinare. ^istka je pogodila one koji su ulo`ili ogroman trud u gradwu programa RTV, od

joj smeni. To govori da je program RTV bio nestrana~ki. Obrazlo`ewe za Va{u smenu je, kako mnogi tuma~e, krajwe neargumentovano, jer RTV se kvalitetnim programom nametnula kao televizija koja se rado gledala i van Vojvodine? - Svakako. I ~iwenica da je ta smena obrazlo`ena la`nim, montiranim, dokazima govori da objektivnih i za javnost prihvatqivih razloga nije bilo. [ta je to konkretno smetalo nekome u programu RTV?

- Svakodnevno RTV je imao, u razli~itim formatima, polemi~ke emisije. @eleli smo da gra|anima prika`emo {to {iri spektar razli~itih i suprotstavqenih stavova i tako im omogu}imo da sami zakqu~e {ta ko i sa kakvom argumentacijom nudi na javnoj sceni. Uz ovo imali smo i nekoliko satiri~nih emisija Dr`avni posao, Dnevwak,... U dnevnim informativnim emisijama smo se trudili da budemo {to objektivniji. To je za one koji medije ne zloupotrebqavaju ve} upotrebqavaju u dnevnoj politici vi{e nego dovoqno. Mislim da smo zaista iz faze zloupotrebe pre{li u model u kome se mediji operativno upotrebqavaju kao instrument politike. Pitawe je samo za{to se na to pristaje? Kako komentari{ete izjavu premijera da se sve radi po zakonu kada je re~ o RTV? - Nad tim bi se argumentom zaista trebalo zamisliti. Ja sam na mandat od 4 godine izabran posle konkursa odlukom UO RTV. I to je bilo po zakonu, a sada sam smewen bez obrazlo`ewa. Po zakonu su preko no}i smeweni brojni urednici RTV. Ali, da li je uloga zakona da obezbedi op{ti interes ili da bude pokri}e za politi~ku manipulaciju? Zar nije, na primer, Nelson Mendela osu|en posle po zakonu sprovedenog postupka? Zakon bez pravde i za{tite op{teg interesa nije zakon. Mo`e li da se o~ekuje ozbiqnija reakcija gra|ana na ove smene, ako uzmemo u obzir ~iwenicu da je gotovo svaki drugi Vojvo|anin od onih koji su iza{li na izbore, podr`ao SNS? - U predizbornom programu SNS nije stajalo da }e do}i do smena u Javnom medijskom servisu RTV . Da je tako bilo na ovo {to se doga|a u RTV moglo bi se gledati u kontekstu izbornih rezultata. Kako vratiti dostojanstvo na{oj profesiji? - Borbom za profesionalizam. Novinarstvo u dru{tvima u tranziciji ima posebnu ulogu. Mo`da

i presudnu za uspeh tranzicije. Novinar koji je upotrebqen u strana~ke svrhe je u ulozi lekara koji kvalitet terapije odre|uje na osnovu partijskih kwi`ica pacijenata. Mnogi politi~ari u Srbiji to ne

shvataju ili im to ne smeta. Naprotiv. Budu}nost i na{a deca ne}e nam oprostiti ako u borbi za profesionalne medije ne iskoristimo sve {to nam je na raspolagawu. N. K.

ZORAN KESI] I WUZNET

FANTOMIZAM I NAPREDNA RENESANSA ta re}i o Savamalskim fantomima? Kako trenutno stvari stoje, jedina fantomskija pojava od wih je istraga o tom slu~aju za koju premijer Aleksandar Vu~i} tvrdi da se vodi. Nikakvih rezultata, naravno, nema. U me|uvremenu, u Savamali su ru{evine ra{~i{}ene. S obzirom na to da je Sini{a Mali sumwao da se tamo i{ta desilo ~ak i kada su ru{evine postojale i svakome dovoqno razumnom i nedovoqno govorilo da se u Savamali ne{to ipak jeste desilo, nije uskqu~eno da }e uskoro po~eti da nas ube|uju kako smo svi samo kolektivno halucinirali. Od marihuane,magi~nih pe~uraka ili nedovoqne qubavi prema vlasti, ko od kojeg poroka ve} boluje. Nakon samog doga|aja, kada je 30 qudi maskiranih fantomkama i nauru`anih bejzbolkama, u{lo u Savamalu, blokiralo ceo jedan kvart usput li{avaju}i slobode i li~ne imovine slu~ajne prolaznike koji su se tu zatekli, vlast je jedno vreme poku{avala da ignori{e ceo doga|aj. Nada da }e problem nestati ako ga dovoqno dugo ignori{ete umire posledwa, a u ovom slu~aju odapela je dok ka`e{ „Bler“. Moralo se, dakle, pre}i na novu taktiku. Nova taktika iliti, po srpski, spin, glasila je (a aktuelna je jo{ uvek) „Nije to najve}i problem, ima i ve}ih problema u Srbiji“, a pra}ena je zgodnim ukrasom kako su „to bili nelegalni objekti i ruglo koje je ionako trebalo sru{iti. Malo je re}i da ni to nije upalilo. Jer, vodimo li se tom i vi{e nego opasnom logikom, {ta onda spre~ava bilo koga da na svoju ruku, vo|en motivima pravednika i anonimno{}u fantomke, sru{i bilo {ta u Srbiji {to je nelegalno i za {ta misli da je ruglo? Uostalom, {ta mo`e biti ve}i problem od ~iwenice da u centru glavnog grada organizovana banda poru{i ceo kvart, a dr`ava ne samo {to o~igledno nema `eqe da reaguje, ve} ceo doga|aj poku{ava da razvodni i relativizuje? Ko u tome ne vidi problem, ima ozbiqan problem. Ali vaqda }emo na kraju ipak saznati ko su kabadahije pod maskama i ko ih je anga`ovao. Ako ne pre, ono barem za dve, najdaqe tri godine.

[


10

26. maj 2016.

POQOPRIVREDA OV^ARSKA FARMA ^OLI] IZ BOGATI]A

POSETE SAJMU POQOPRIVREDE U NOVOM SADU

ODR@ANA TRADICIJA i{e stotina ma~vanskih poqoprivrednika i u~enika Sredwe poqoprivredne {kole u Bogati}u u organizaciji Direkcije za poqoprivredu i selo op{tine Bogati}, posetili su pro{log ~etvrtka veliki poqoprivredni sajam u Novom Sadu. To je ve} tradicionalna poseta s ciqem upoznavawa sa novim stru~nim i tehni~kim dostignu}ima u ovoj oblasti rada. Posetu sa istim ciqem organizovala je i Direkcija za poqoprivredu [apca.

V

Oni su zajedno sa drugim posetiocima sajma poqoprivrede imali priliku da prisustvuju i dodeli priznawa najuspe{nijima u sto~arskoj proizvodwi, budu}i da je tog dana, samo u prepodnevnim satima odr`ana tradicionalna izlo`ba stoke, koja uvek privla~i veliku pa`wu svih gostiju ~uvene sajamske manifestacije u Srbiji ali i jedne od najve}ih u Evropi. Q.\.

APSOLUTNI [AMPION NOVOSADSKOG SAJMA

G

oran ^oli}, vlasnik Farme za reprodukciju ovaca Virtemberg rase iz Bogati}a je i ove godine poneo {ampionski pehar velikog novosadskog me|unarodnog sajma poqoprivrede, zavr{enog pro{log vikenda. Presti`no priznawe uru~ila mu je na hipodromu sajma, pro{log ~etvrtka Sne`ana Bogosavqevi} Bo{kovi}, ministar poqoprivrede, za{tite `ivotne sredine, vodoprivrede i {umarstva Srbije. Za vi{e dana trajawa sajma ^oli}ev {tand na kome su bili izlo`eni najboqi primerci jagawaca, starijih ovaca i ovnova, videlo je na hiqade posetilaca sajma, a jedan od gostiju bio je i predsednik op{tine Bogati} Nenad Beserovac sa saradnicima.

Ov~arska proizvodwa, kakva se sprovodi na ovoj farmi je po re~ima vlasnika vrlo zahtevna i skupa. Uz pomo}, pre svega lokalne samouprave i veliki li~ni trud, za sada poslovi dobro napreduju {to se pored na sajamskim i drugim izlo`bama, najboqe vidi u wihovim stajama, gde imaju mawe-vi{e 150 ovaca, raznih kategorija. Kvalitetna ishrana oduzima dosta materijalnih sredstava i vremena. Osim toga neophodna je i velika qubav prema ovim `ivotiwama. Sve to kod ^oli}a ne nedostaje i zato vrhunski rezultati u odgoju Virtemberg rase ovaca u ovom ravni~arskom kraju Ma~ve, ne izostaju. Q.\.

POQOPRIVREDNI MALI OGLASI • Prodajem presu AMA 163 dobra i o~uvana, mo`e zamena za auto. 065/542-95-08 • Su{ara za kukuruz na bio masu, 15 tona, novo, doma}e. 063/773-3216 • Su{ara za duvan prepravka lo`i{ta na granulirani ugaq i ko{ticu. Prodaja. 063/773-3216 • Sejalica za crni luk, 5 redova, skoro nova. 064/015-04-528 • Motokultivator mala Honda. 063/89-64-474 • Soja na prodaju 1.500. 064/01-12-935 • Su{ara za `itarice (soja, kukuruz, je~am) na bio masu (drvo, slama, kukuruzovina). Kapacitet 13 ili 15 t. Novo. Doma}e. 063/77-33-216 • Kabina od IMT-a za 577. 064/95-94-483


POQOPRIVREDA PLAMEWA^A LUKA

OPREZ lamewa~a luka je naj~e{}a i naj{tetnija bolest luka koja se razvija u uslovima visoke vla`nosti i umerenih temperatura. [tetnost se ogleda na dva na~ina. Tokom vegetacije uni{tava lisnu masu, ~ime se direktno smawuje prinos, a nakon berbe dolazi do brzog propadawa zara`enih glavica u skladi{tu. Parazitira veliki broj vrsta iz roda, ali je naj{tetnija na crnom luku. - Na obolelim biqkama javqaju se dve vrste simptoma: sistemi~ni i lokalni. Tokom prole}a u usevu se mogu uo~iti biqke sa bledom bojom listova, a vidan je i zaostatak u porastu. Ako je pove}ana vlaga, a i temperatura, na li{}u se mogu javiti fleke qubi~aste nijanse {to predstavqa konidiofore sa konidijama patogena. Takva mesta na listu nekrotiraju, a pege se {ire od vrha ka osnovi lista. List se su{i. Ovaj patogen u luku brzo se {iri iz li{}a, prelazi micelija u lukovicu te izaziva weno truqewe - ka`e dipl. in`. za{tite biqa Slavica Maksimovi} iz PSSS [abac. Patogen prezimqava u obliku micelije u zara`enim lukovicama ili u oosporama ponika luka. Zara`eni ponici su naro~ito veli-

P

ki izvor zaraze za narednu sezonu pa je potrebno samonikle i divqe lukove po~upati i izneti sa parcele a pre sadwe luka. - Ovo je jedna od najva`nijih mera higijene pre zasnivawa zasada. Kombinovawem agrotehni~kih i hemijskih mera kao i gajewe otpornih sorti preduslovi su kao mere borbe protiv plamewa~e luka. Tako|e zna~ajna mera je po{tovawe plodoreda i to na zara`enim parcelama najmawe dve godine ne saditi luk. U na{oj zemqi registrovani su fungicidi nesistemi~nog delovawa na bazi bakra („Bordovska ~orba“, „Blauvit“, „Curzate“, „Nordox“), propineba („Antracol“) i hlortalonila („Bravao“, „Dakoflo“, „Pehar Plus“). Zato je potrebno sprovoditi preventivna tretirawa luka nekim od kontaktnih sredstava na bazi bakra, a za kasnija tretirawa birati neko od sredstava kao {to su „Acrobat MZ WG“, „Aliette Flash“, „Ortiva“, „Quadris“ ili „Ridomil“, uz obavezan dodatak sredstva za poboq{awe priawawa. Pre upotrebe sredstva, obavezno pro~itati prilo`eno uputstvo o primeni, a praznu ambala`u odlo`iti na propisani na~in - savet je Maksimovi}eve. O. G.

26. maj 2016.

11

VLADA RADOVANOVI] ODGAJIVA^ LIPICANERA, NA POQOPRIVREDNOM SAJMU U NOVOM SADU

KOWI U GENIMA ubav prema kowima u porodici Vlade Radovanovi}a, uspe{nog preduzetnika iz Bogati}a „stara“ je vi{e vekova. Kowe je odgajao wegov deda, onda otac, danas on, a kako izgleda nastavi}e mla|i sin. Vlada je redovni u~esnik brojnih fijakerijada, a svoje prelepe belce, rase lipicaner izla`e i na presti`nom, velikom poqoprivrednom sajmu u Novom Sadu. Tamo je bio nedavno, a znati`eqnim posmatra~ima nisu promakli wegovi ~etvoronogi lepotani, koji su zauzeli centralno mesto u {tali za izlo`be novosadskog sajma. - Prodefilovalo je ovuda mnogo posetilaca sajma. Mnogi su iskazali veliku pa`wu i fotografisali se kraj kowa. Ipak, utisak je da nesta{ica novca vlada svuda, a cene na ovoj me|unarodnoj manifestaciji {irokih razmera nisu bile prilago|ene mogu}nostima na{ih gra|ana, ka`e Radovanovi}. Naravno, sa proteklih takmi~ewa i izlo`bi kowa i fijakera nisu izostale brojne nagrade i pehari koje qubomorno ~uva na posebnom mestu u ku}i. Q. \.

Q

ZELENI [APCA PREDLA@U

KAKO SPRE^ITI GAJEWE GMO SOJE a konferenciji za novinare odr`anoj u ponedeqak, Zeleni [apca su izrazili zabrinutost zbog nelegalnog gajewa genetski modifikovane soje u Ma~vi, koja kroz sto~nu hranu dospeva u prehrambene proizvode. I pored restriktivnog zakona koji zabrawuje uvoz, proizvodwu i promet GMO organizama, ~iwenica je da dr`avni organi ne uspevaju da se izbore sa ovim problemom. [ta ~initi? - Da bi se spre~ilo gajewe genetski modifikovane soje, potrebno je spre~iti ilegalni uvoz i promet GMO semena, poja~ati rad fitosanitarnih inspektora ne terenu, poo{triti kazne za prekr{ioce i javno objavqivati imena poqoprivrednika, firmi i uvoznika koji su otkriveni u nezakonitom prometu. Ove zahteve }emo, preko svojih poslanika Ivana Kari}a i Qubinka Rakowca, uputiti najvi{im dr`av-

N

nim organima, dodao je dr Dejan Pavlovi}, predsednik Zelenih [apca. Zeleni isti~u da je budu}nost srpske poqoprivrede u organskoj proizvodwi. Za gajewe jednogodi{wih kultura, kao {to su paradajz, paprika, kupus i jagoda, na jednom hektaru zemqe, potrebno je ulo`iti oko 5.000 evra, ra~unaju}i semenski materijal, papirologiju i radove na wivi. Ulo`eni novac se vra}a ve} posle prve godine. Ove jeseni, u organizaciji Zelenih [apca, bi}e organizovan drugi Sajam organske hrane, kao i edukativni seminar. M.F.


12

26. maj 2016.

NAGRADNA IGRA

SAMO OVOG ^ETVRTKA i 015 30 44 45 e-mail: aksel015@gmail.com

www.aksel.co.rs

VAM POKLAWAJU

7“ TABLET najsre}niji ~italac na poklon dobija izuzetan Tablet eSTAR!

PO[AQITE POPUWEN KUPON NA NA[U ADRESU: KNEZA LAZARA 1, 15000 [abac IME SRE]NOG DOBITNIKA SAZNAJTE U „GLASU PODRIWA“ KOJI IZLAZI 2. JUNA KUPON ZA NAGRADNU IGRU Ime i prezime: ___________________________ Adresa: __________________________________

Broj telefona: ___________________________

QC A7 512MB/8GB Mali 400 Android 4.4

Tablet eSTAR BEAUTY HD Purple 7“,


DRU[TVO

26. maj 2016.

13

U O[ „STOJAN NOVAKOVI]“ NA LETWIKOVCU ODR@ANA TRIBINA

PORODICA U SRBIJI - ISPUWEWE ILI ISKU[EWE Pro{log ~etvrtka istori~ar Neboj{a Cveji}, neuropsihijatar dr Zoran Jovanovi}, pedijatar dr @ivko Teodorovi} i dr teologije Qubomir Rankovi} poku{ali da daju odgovor na ovu sve prisutniju nedoumicu dana{wice

orodica kao institucija je osnova i oslonac dru{tva, re~eno je pro{log ~etvrtka na tribini u O[ „Stojan Novakovi}“ na Letwikovcu. Pokrenuta u okviru projekta „Porodica - temeq Srbije“ poku{ala je da da odgovor na sve prisutnije pitawe dana{wice „Porodica u Srbiji - ispuwewe ili isku{ewe“. - Na`alost, danas u 21. veku, u Srbiji institucija porodice je ugro`ena. Svaki ~etvrti brak zavr{i se razvodom, 400.000 parova ima problema sa sterilitetom, patolo{ki problemi funkcionisawa porodice, a {to je najva`nije, Srbija ima ekstremni pad nataliteta. Nijedna institucija u zemqi se ne bavi ovim problemom. Ciq na{e tribine je da podignemo svest srpskog naroda o zna~aju porodice kao i wenim vrednostima - rekao je organizator tribine verou~iteq Igor Bo{kovi}. Osvr}u}i se na na~elnu demografiju, odnosno popis stanovni{tva, od 1900. godine pa sve do danas, istori~ar Neboj{a Cveji} progovorio je o padu nataliteta, razlikama mentaliteta nekad i sad, skupo pla-

P

}enoj slobodi i gubicima u ratovima 20. veka, s jasnom konstatacijom da }emo biti mawina u sopstvenoj zemqi i {to je najgore, ne dao Bog, nestati kao narod. - Iz porodice sve poti~e, od we kre}e i u wu uvire. Tu sti~emo prva znawa, prva iskustva. Porodica nas formira i iz we kre}emo u svet. Na kraju krajeva mi sami trude}i se da se ostvarimo i kao roditeqi i kao supru`nici i kao qudi, a te`e}i da produ`imo vrstu, formiramo svoju porodicu - istakao je Cveji}. Zna~aju `ene u dana{wem dru{tvu, porodice kao osnovnog stuba dr`ave i crkve, problemu „egoizma“, vaspitawu mladih nara{taja dotakao se dr teologije Qubomir Rankovi} istakav{i da ovo te{ko pitawe ima dva smera. - Prvo se ka`e da je sve u krizi zato {to je u krizi porodica, a onda se ka`e da je porodica u krizi jer je sve ostalo u krizi. O tome kao

OSVRT

VIKENDICE NA CERU egendarni Cer, Plava planina, kako je zovu, sedamdesetih godina pro{log veka bila je popri{te nelegalne gradwe, uglavnom mawih gra|evinskih objekata tipa vikendica. Tih godina dogodila se prava “najezda” graditeqa, koji su mawe-vi{e na mig tada{wih vlasti, svakako bez odgovaraju}e tada va`e}e dokumentacije `eleli da upoznaju rasko{nu prirodu Cera, prona|u mir, sve`inu i ~ist planinski vazduh. Vi{e godina posle, tako stvoreno, pravo malo vikend naseqe, zbog slabijeg odr`avawa izlo`eno je propadawu. U neke objekte odavno nije kro~ila qudska noga i predstavqaju ruglo planine. S druge strane su oni koji i daqe slu`e svojoj svrsi. Bilo kako bilo, izgra|eni su na tada dru{tvenoj zemqi ili privatnom posedu ali svakako bez odgovaraju}e potrebne dokumentacije. Novo zakonsko re{ewe pru`a mogu}nost da i ovakvi objekti budu legalizovani.

L

- Procedura je totalno pojednostavqena, a i finansijski izdaci su znatno mawi. Poverewe je dato privatnim geometrima, arhitektama i gra|evinarima. Zahtev stranka podnosi odeqewu za urbanizam. Uz posedovni list on sadr`i i kopiju plana placa. Isto odeqewe donosi akt o ozakowewu i takvo re{ewe prosle|uje slu`bi za katastar, koja opet po slu`benoj du`nosti i bez ikakve materijalne nadoknade ukwi`i upis svojine. Napomiwem da se to posebno kwi`i, ka`e Milorad Stankovi}, na~elnik slu`be nepokretnosti u [apcu, isti~u}i da je dosta ovakvih objekata “niklo” na obroncima Cera, odnosno privatnim posedima u delovima Radova{nice, Desi}a, Dvori{ta, Rumske... To zemqi{te i vikendice postale su predmet trgovine, ponovo ~esto bez ikakve validne dokumentacije {to svakako uti~e i na cenu tako sagra|enog objekta, koja je ina~e niska. Q.\.

koko{ i jaja. Ako se ima u vidu da je porodica, {to bi Rusi rekli po~etak svih po~etaka, i da se tu udara temeq i ~ovekove li~nosti i fenomenu dru{tva, ako na i{ta treba obratiti pa`wu danas i uzeti to kao po~etak jeste briga o porodici. Vidite i sami da su i pojedinci i zna~ajne institucije i dr`ava i sveta sada sav fokus okrenuli ka porodici da se tu napravi jedno ~vrsto jezgro svega. Mislim da je ova ve~era{wa tribina i ovo {to radi {kola „Stojan Novakovi}“ izlazak na pravi put. Mi u na{im {kolama ni{ta nismo u~ili o porodici. Nismo u~ili kako da budemo dobre majke, dobri o~evi, dobra deca. To se sve nekako podrazumeva. Za{to se podrazumeva? Zato {to je sve to ostavqeno da se formira u porodici. Velika je odgovornost na svakom pojedincu i nas, i mladih i starih, da u~vrstimo to osnovno jezgro u taj temeq. Ja kao sve{tenik mogu da ka`em da bi Biblija mogla da pomogne ne zbog toga da ne zazvu~i sad ne{to marketin{ki, zbog vere u Boga ili {ta drugo, nego zbog toga {to u~i tim pravcima jednog ozbiqnog odnosa prema svetoj zbiqi - `ivotu. @ivot je veoma ozbiqna stvar i va`na stvar. I `iveti i li~ni i dru{tveni `ivot je zadatak broj jedan i dru-

„Sumwam da ima iko na svetu od nas ko bi smeo da prognozira {ta }e biti za dvadeset godina. Da bi postavili prognozu i da bi imali neku nadu da nam bude boqe upravo jeste ovo - da u~vrstimo porodicu, porodi~ni `ivot, kako bi stasavali mladi qudi iz tog ~vrstog jezgra porodi~nog, zdrave li~nosti koji }e biti nosioci svoga li~nog, a naravno, i dru{tvenog `ivota. S jedne strane ute{en sam zato {to vidim da se ovde obra}a pa`wa na porodicu. Mislim da }e se kroz tu brigu na}i spasewe sveta.“ Dr teologije Qubomir Rankovi}

{tva i pojedinca tako da svaka re~ o porodici je jedan veliki doprinos op{tem spasewu i pojedinca i sveta. Osobito ovoga sveta koji se danas nalazi na jednoj velikoj raskrsnici, veoma klizavoj. Neuropsihijatar dr Zoran Jovanovi} u vezi ovog problema govorio je iz ugla patologije porodice i we-

nog funkcionisawa koje je uslovqeno nema{tinom, strahom, lo{im materijalnim uslovima, nestabilnosti u zemqi, osvr}u}i se na preventivno delovawe i „svesti o porodici“. Prisutni su imali priliku da ~uju i o problemima mladih roditeqa, neodlu~ivawu za daqe potomstvo, uzrocima, odricawu od roditeqstva, ali i mogu}nostima re{ewa problema zahvaquju}i pedijatru dr @ivku Teodorovi}u. O. Gavrilovi}

RODE JAVQAJU

ude}i prema informacijama dobijenim od Roda presa, i proteklu sedmicu u porodili{tu {aba~ke Op{te bolnice obele`ile su mlade dame. Naime, ukupno je ro|eno 27 beba, od ~ega 15 devoj~ica i 12 de~aka.

S


14

KRUPAW-QUBOVIJA

26. maj 2016.

POVE]AWE KAPACITETA USTANOVA OSNOVNOG I SREDWEG OBRAZOVAWA

SMAWEWE RIZIKA OD KATASTROFA Razmena iskustava i nau~enih lekcija u prethodnom periodu. Za{tita najva`nijih ~lanova dru{tva. Priroda je ~udo!

Krupwu je 16. maja odr`ana radionica „Smawewe rizika od katastrofa u {kolama“ u okviru aktivnosti na projektu posve}enog smawewu rizika od katastrofa koji je zapo~et po~etkom ove godine od strane organizacije „Caritas“ u saradwi sa op{tinskim vlastima u Krupwu. Tema i fokus radionice bili su usmereni ka

U

{kolama i {kolskom sistemu, odnosno na~inu i tehnikama pomo}u kojih bi nastavno osobqe za{titilo decu u uslovima kada se pojavi katastrofa. Ciq radionice je smawewe rizika od katastrofa i pove}awe kapaciteta ustanova osnovnog i sredweg obrazovawa za uspe{an odgovor u vanrednim situacijama, kroz razmenu iskustava i nau~e-

nih lekcija u prethodnom periodu. Prema re~ima koordinatora “Karitasa” Daniela Galuna saznajemo da se i ova radionica realizuje u saradwi sa Nacionalnim trening centrom sektora za vanredne situacije Ministarstva unutra{wih poslova i op{tinom Krupaw. Re~ je o odli~noj prilici da se sa nastavnicima i u~enicima, kao i sekretarima {kola u op{tini Krupaw govori o tom problemu i da se vidi kakva su wihova iskustva iz majskih poplava 2014. godine, kako bi se boqe pripremili i za{titili na{e najva`nije ~lanove dru{tva - decu, ali i imovinu. Na~elnik Ma~vanskog upravnog okruga Dragoslav

NAU^NO-STRU^NI SKUP GEOGRAFA U KRUPWU

BORIVOJE @. MILOJEVI] Odnos, znawe, razumevawe i tuma~ewe prirode i qudi sa na{ih prostora petak 13. i subotu 14. maja u Krupwu su u organizaciji katedre za regionalnu geografiju Univerziteta u Beogradu - Geografskog fakulteta, Srpskog geografskog dru{tva i Skup{tine op{tine Krupaw u saradwi sa O[ „Borivoje @. Milojevi}“ Krupaw, Bibliotekom „Politika“ Krupaw i Turisti~kom organizacijom op{tine Krupaw odr`ana sve~ana akademija i nau~no-stru~ni skup povodom

U

wegov nau~ni opus, domeni i stremqewa, kao i epistemolo{ke principe nau~nog saznawa koje je on utemeqio u regionalnoj geografiji u na{oj zemqi. Pored biografskih podataka Borivoja @. Milojevi}a bilo je re~i i o wegovom doprinosu razvoju nauke. Skupu je prisustvovala i praunuka na{eg geografa Sandra Milojevi} koja je ovom prilikom u okviru mini-izlo`be predstavila neke od predmeta wenog pradede: dokumente i spise, diplome i priznawa, nao~are, merne instrumente i starinski fotoaparat kojim je Milojevi} bele`io svoja istra`ivawa i putovawa.

Milanovi} isti~e da radionica ima tematski sadr`aj koji se manifestuje u smawewu rizika od katastrofa u {kolama i predstavqa nastavak edukacije Centra za vanredne situacije u saradwi sa nevladinom organizacijom “Karitas”. Re~ je o dubqim segmentima na{eg dru{tva, dakle onim kategorijama stanovni{tva koje se prema procenama Nacionalnog trening centra i Centra za vanredne situacije smatraju posebno ugro`enima, obuci u prepoznavawu rizika i pona{awu u rizi~nim situacijama. Zna~aj svih ovakvih obuka je veliki za celokupno stanovni{tvo Republike Srbije. Vlastimir Vuliki} ispred Uprave za upravqawe rizikom govori da bi upo-

NA DAR MANASTIRU SVETI VASILIJE OSTRO[KI NA RO@WU

VE[ BICIKLO sled krize, siroma{tva, nezaposlewa, nikome nije ~udno {to neko u 21. veku nema struju ili vodu u ku}i. Sa jednim takvim slu~ajem susreo se Sr|an Risti} u okolini [apca. Ni wemu nije bilo toliko ~udno {to u ovom vremenu qudi nemaju struju, ali jeste kako se qudi snalaze u takvim okolnostima, da uop{te niko ne bi pomislio da `ive bez struje. Nakon toga, do{ao je na ideju zajedno za drugarom Draganom Nikoli}em, da naprave patent, koji bi koristio sestrinstvu manastira Sveti Vasilije Ostro{ki na Ro`wu, gde tako|e nema struje i vode. Idejno re{ewe pripisuje se Sr|anu dok je izvo|a~ radova Dragan. -Sedeli smo kod mene u radionici i do{li do ideje da uradimo ne{to korisno. Razne eventualne patente smo stavqali na papir, ali jedino je „Ve{ biciklo“ dobilo jednoglasnu podr{ku. Odmah smo po~eli sa prikupqawem neophodnog materijala, i od velike koristi nam je bilo {to smo ve} imali stari bubaw od ve{ ma{ine i jedno staro biciklo. Od ostalog materijala, kupili smo cev, slavinu, remenice. „Ve{ biciklo“ funkcioni{e tako {to ubacite ve{ u bubaw, vodu, i onda pedlate – rekao je Dragan. Pravqewe „Ve{ bicikla“ ima i svoju humanu stranu. „Ve{ biciklo“ ide na poklon manastiru, jer na ovaj na~in `elimo da bar malo olak{amo `ivot monahiwama na Ro`wu. A `elim da napomenem da se na ovom patentu nalazi ikona Presvete Bogorodice i gran~ica masline Du{ana Silnog koju je zasadio na Svetoj Gori u 13. veku – izjavio je Sr|an. Z.P.

U

130 godina od ro|ewa akademika Borivoja @. Milojevi}a, u~enika i saradnika Jovana Cviji}a i osniva~a regionalne geografije u Srbiji. Na skupu je sa nau~nim referatima u~estvovalo oko 50 u~esnika, nastavnika, saradnika, istra`iva~a sa univerziteta u Beogradu, univerziteta u Novom Sadu, univerziteta u Pri{tini sa privremenim sedi{tem u Kosovskoj Mitrovici, univerziteta u Bawaluci i univerziteta Crne Gore. U plenarnom delu izlo`eni su referati za `ivot i delo Borivoja @. Milojevi}a,

Od {efa katedre za regionalnu geografiju prof. dr Dejana [abi}a saznajemo da je Borivoje @. Milojevi} bio nau~nik koji je svojim stvarala~kim opusom i celokupnim nau~nim, intelektualnim i akademskim delom obele`io jednu epohu razvoja regionalne geografije u Srbiji i koji je svojim predanim radom u svakom pogledu modernizovao srpsku geografiju. Time se svrstao u red onih srpskih geografa koji su uticali da se odnos, znawe, razumevawe i tuma~ewe prirode i qudi sa na{ih prostora unapredi i upozna u svetu. Du{an @ugi}

znavawe dece i nastavnog kadra sa jednim ovakvim vidom edukacije trebalo da doprinese podizawu svesti u smislu saznawa sa kojim se to opasnostima u svojoj sredini suo~avamo i koji je to adekvatan odgovor u datom trenutku. Impresionirani su onim {to se u Krupwu do sada uradilo i na~inom na koji se to ovde radi. Zakqu~ak radionice je i da neke stvari ne mo`emo spre~iti, ali mo`emo i moramo biti spremni da u novonastalim situacijama pravilno reagujemo koliko je u na{oj mo}i i da budemo mirni i sigurni u sebe u meri u kojoj to mo`emo, jer vrlo ~esto se elementarne nepogode ne mogu planirati, jer - priroda je ~udo! D.@ugi}


QUDI

26. maj 2016.

15

BRANISLAV KOVI], GLUMAC AMATER IZ BOGATI]A TRI DECENIJE NA DASKAMA KOJE @IVOT ZNA^E

GLUMOM SE BRANIMO OD ZLA stupe. Do{lo je pregr{t nagrada na Za 30 godina okru`nim, me|uoigrao u skoro 50 predstava. kru`nim i repuMonolog poru~nika Tasi}a u rabli~kim festiznim prilikama govorio preko 200 valima amaterputa. Mostovi prijateqstva skih pozori{ta. Interesovalo gra|eni godinama

voj veliki jubilej na mestu glumca amatera i danas rukovodioca Amaterskog pozori{ta “Janko Veselinovi}” iz Bogati}a Branislav Kovi} obele`ava radno. Pro{log vikenda qubiteqi pozori{ta u Ma~vi, mogli su ga videti u ulozi O Brajana u predstavi “Veliki brat te posmatra” po tekstu Xorxa Orvela u re`iji Ivana Toma{evi}a, koju je premijerno izvelo ovo pozori{te zajedno sa glumcima amaterima iz Prwavora.

S

Nezaboravni monolog poru~nika Tasi}a Kovi} je prvi put ugledao svetlo dana 1964. godine u Bogati}u. U rodnom mestu je uspe{no zavr{io osnovno i sredwe obrazovawe. Prvo je radio u lokalnim novinama i radiju, a od 1996. stalno je zaposlen u Kulturno obrazovnom centru Bogati}. Iste godine, sasvim slu~ajno u~inio je svoje prve korake u pozori{tu. Po~eo je ulogom Milana Vukovi}a u predstavi „Sveti Georgije ubiva a`dahu” u re`iji Zorana \onli}a, koji je kako u ovom obra}awu za “Glas Podriwa”, nagla{ava odigrao veliku ulogu u wegovoj gluma~koj karijeri. Za svoje domete, “na daskama koje `ivot zna~e”, mnogi pozori{ni kriti~ari i qubiteqi, gledaoci prvenstveno {irom Ma~ve, ka`u da se grani~e sa profesionalnim, bez obzira {to su ostvareni na amaterskoj pozori{noj sceni. A danas dalekih, osamdesetih izbor tada uticajnih ma~vanskih pozori{nih amatera, pao je ba{ na wega posle jednog odustajawa glumca, zbog bolesti. Jo{ uvek pamti prvu repliku koju je izgovorio “ Aleksu je sva|a ubila, ne}u sva|om da ga pratite”. Usledio je trenutak ti{ine, onda freneti~an aplauz starijih glumaca amatera i odse~no “Mali, to je to, primqen si”. Kasnije je u istoj predstavi tuma~io jo{ dva lika: Doktora Grka i Krivog Luku, budu}i da su jo{ dva glumca tokom sezone odustali. Tri decenije pro{lo je od onog sudbonosnog “Primqen si”. Usledilo je skoro 50 predstava ovog renomiranog pozori{nog ansambla u kojima je imao zapa`ene na-

nas je da li se iz tog obiqa mogu izdvojiti najdra`e uloge? - To zaista nije lako, budu}i da su mi sve na neki na~in drage. Ipak bih izdvojio one na po~etku karijere, po{to su mi ulile samopouzdawe i u~vrstile u uverewu da se bavim glumom. Bile su to uloge Teodora Kraja u predstavi “Profesionalac” 1990. godine i Milana u “Urnebesnoj tragediji” 1991. godine ( nagrade za gluma~ka ostvarewa na republi~kim festivalima amaterskih pozori{ta Srbije). Bilo je i drugih vrednih uloga u “Putuju}em pozori-

{tu Topalovi}”, “Tre sorele”, “Karolina Nojber”... Ma bilo me je u mnogo dobrih predstava. Izdvojio bih monolog poru~nika Tasi}a, koji sam u raznim prilikama govorio preko 200 puta. Na obele`avawu godi{wice boja na Ma~kovom kamenu 1994. godine pred vi{e hiqada qudi. Brojne nagrade i rediteqski debi Oku{ao si se i kao rediteq, veoma uspe{no sa pretstavom “Murlin Murlo”? - Da predstava je na FEDRAS u Malom Crni}u, progla{ena za najboqu. U Bogati} smo doneli pregr{t nagrada. Nagrada za najboqu re`iju, najboqu `ensku ulogu Ivani Terzi} i najboqu mu{ku epizodnu ulogu Miroslavu Peri}u. I sami smo bili iznena|eni ovakvim uspehom. Mo`da nas je Bog pogledao, budu}i da smo sav prihod od ulaznica opredelili za obnovu manastira Hilandar, koji je te godine zahvatio veliki po`ar. Nisam razmi-

{qao da nastavim da se bavim re`ijom, jer mislim da pozori{tu mogu vi{e da doprinesem kao glumac. Po~etkom 2000. godine vi ste pokrenuli vrlo zapa`en Festival pozori{ta “Martinovi dani”, koji je prerastao u tradiciju i odr`ava se svake godine u Bogati}u? - Da, on je pokrenut u znak se}awa na Milivoja Martinovi}a, jednog od osniva~a Amaterskog pozori{ta “Janko Veselinovi}”, ali time istovremeno ~uvamo uspomenu na sve one koji na`alost nisu me|u nama, a koji su svojim radom doprineli da na{e pozori{te danas zauzima visoko mesto u srpskom amaterizmu. Tu pre svega mislim na Dragoslava Daki}a, Zvonka Beri}a, Ra{u Vukomanovi}a i redite-

qa Zorana \onli}a koji su ostavili dubok trag na “daskama koje `ivot zna~e”. Pokazalo se to da je pun pogodak, jer je za ovih 15 godina koliko festival traje na wemu nastupilo preko 50 pozori{ta iz Srbije i inostranstva. Svake godine ovaj fe-

stival isprati preko 2.000 posetilaca, {to je dokaz da Ma~vani vole pozori{te. [ta vas najvi{e privla~i pozori{tu? - Umetno{}u se {titimo od zla koje nas okru`uje. Kad se zatvorimo tih 2-3 sata na probi, ose}amo se za{ti}eni od stvarnosti koja je ~esto surova. ^iwenica je da se qudi otu|uju i po~iwu da di`u svoje zidove jedni prema drugima. Mi, nasuprot wima gradimo mostove izme|u amatera i tako su tokom godina nastala mnoga divna i neraskidiva prijateqstva. Ne mislimo mi da mo`emo mnogo toga da promenimo ali du`nost nam je da umetno{}u ukazujemo na ono {to ne vaqa, a kod nas je takvih tema koliko god ho}ete. Koliko vas stalan radni odnos od 1996. godine motivi{e da jo{ upornije radite u Kulturno obrazovnom centru Bogati}, kao rukovodilac pozori{ta? - Velika je privilegija i zadovoqstvo raditi posao koji volite. Ali od tog posla ne bi bilo ni{ta da nije amate-

ra, ne samo glumaca ve} i tehni~kog osobqa koji svoje slobodno vreme provode u pozori{tu, bez ikakve nadoknade. Na`alost sve je mawe entuzijasta i qudi koji mogu da usklade svoje profesionalne obaveze sa obavezama koje zahteva bavqewe pozori{nim amaterizmom. Mislim da bi bilo lepo kada bi se na{ao na~in da se jo{ neko od amatera zaposli u Kulturnom centru, jer bi to bio veliki ulog za budu}nost pozori{ta. Naravno treba napomenuti da proteklih 65 godina, koliko pozori{te postoji, brojnih rezultata ne bi bilo bez svesrdne podr{ke lokalne samouprave koja ume da prepozna vrhunske vrednosti u kulturi. Na kraju kako biste prokomentarisali va{u najnoviju ulogu O Brajena u neprevazi|enom delu Xorxa Orvela “Veliki brat te posmatra”? - Orvel je ovo delo napisao ~etrdesetih godina pro{log veka, a ispostavilo se da je ono u neku ruku proro~ko. U wemu se po prvi put pojavquju re~i poput Velikog brata, hladnog rata “policije” koja kontroli{e na{e ideje i opredeqewa. On je predvideo kakva }e biti demokratija i kuda }e nas dovesti uz pomo} tehnologije. Kad vidimo dana{we mas medije mo`emo uo~iti da oni ~esto izvr}u vesti i predstavqaju istinu na sasvim pogre{an na~in. Umesto va`nih informacija preplavqeni smo tra~evima o “ poznatima” , rijaliti programima (Veliki brat, Farma...) sve u ciqu da zaboravimo surovu realnost. Treba zabaviti “sirotiwu raju” kojoj pojmovi demokratija i diktatura su{tinski ni{ta ne zna~e, sve dok ima “leba da se jede”. Q. \uki}

POZORI[NA PREMIJERA U BOGATI]U

ORVELOVO PRORO^ANSTVO materska pozori{ta “Janko Veselinovi}”iz Bogati}a i Doma kulture Prwavor , nedavno su izveli pozori{nu predstavu “Veliki brat te posmatra” po tekstu Xorxa Orvela i u re`iji Ivana Toma{evi}a. Ovim je potvr|ena ~iwenica da je Orvelov tekst i danas aktuelan bez obzira {to je nastao ~etrdesetih godina pro{log veka. To potvr|uje i jedan od glavnih protagonista predstave Branislav Kovi} u ulozi O Brajena koji obja{wava da pisac upotrebqava re~i poput: Veliki brat, hladni rat ... Mnogi za te{ku ekonomsku situaciju i psihi~ke traume, “spas” tra`e u rijaliti programima.

A

U predstavi su jo{ nastupili Miroslav Peri}, kao Vinston Smit, Mina [ankovi} - Xulija, Ninko Kova~evi} ^erington, Dragutin Marovi} - Sajm, Zoran Kati} - Parsons, Milo{ Juri{i} – Martin, Anita Ercegov~evi} – gospo|a Parsons, Ana Raki} – devojka, Jana Eri} –devoj~ica Parsons, Petar Komorxi} – de~ak Parsons i policajci Zvonko Komorxi}, Zoran Baji} i Damir Vu~eti}. Kostime u predstavi je uradila Selena Toma{evi}, a muziku Goran Qubani}. U samoj realizaciji pojavquje se i druga, brojna ekipa. Q.\.


16

KULTURA

26. maj 2016.

OTVORENA IZLO@BA IKONA U KULTURNOM CENTRU

U [ABA^KOM POZORI[TU PREMIJERNO IZVEDENA PREDSTAVA „REVIZOR ZA JUGOISTOK“

SLIKA NA[IH DANA Prva izvedba drame Svetislava Basare u re`iji Marka Torlakovi}a pro{log utorka, 17. maja, odu{evila {aba~ku publiku. Prva repriza 28. maja

last u Srbiji je dobra. Treba joj se prikloniti i svaki komad svoga srca dati. Izdajnik je svako ko se usudi da kritikuje vlast. Vlast je ovde oduvek bila bri`na prema nama i sve nam je dala. Za{to bi neko pquvao po woj? Lako je pquvati, a te{ko je zavrnuti rukave i raditi. Vlast vodi ra~una o svojim radnicima i sve daje od sebe ne bi li za te iste radnike obezbedila radna mesta i sa~uvala ih od privatizacije. Vlasti treba verovati jer se ona oduvek dr`ala svojih principa i svoje ideologije. Nikakav strani uticaj i kapital nisu uticali na na{u vlast. Na{i vladari su qudi ~iste savesti, ruke im nikad nisu bile krvave i nemaju {ta da kriju pred Evropom, ostatkom sveta, a pogotovo pred

V

nama jer vrlo dobro znamo ko su, ka`e mladi rediteq Marko Torlakovi} povodom prve izvedbe drame „Revizor za jugoistok“ Svetislava Basare. Upravo o toj vlasti, iskarikiranoj, dovedenoj do apsurda, ogoqenoj do same sr`i, u svoj svojoj `abokre~ini koja na videlo izbacuje nemoral, nezasitost vla{}u, bespravno boga}ewe, pot~iwenost, pritvornost, poniznost, licemerstvo, nezaja`qivost... progovorilo se na Velikoj sceni „Qubi{a Jovanovi}“. I ovoga puta gluma~ki ansambl u sastavu Slobodan Petranovi} [arac (Zemqak), Deana Kosti} (Ordagi}ka), Sini{a Maksimovi} (Suba{i}), Milo{ Vojnovi} (Radakovi}), Borivoj Bo`ani} (Dragi), Aneta Toma{evi} (Milija-

na), Dragana Radojevi} (Marijana), Strahiwa Barovi} (Bobi), Nikola Brekovi} (Xo), Marko Ivankovi} (Toza), Kristina Pajki} (Dragica), Pavle Nikoli} (De~ak), predvo|en Vladimirom Milojevi}em u ulozi Karaga}e, doneo je gorkoslato-kiselu parodi~no-humoristi~nu kritiku dru{tvenih prilika u Srbiji. Slika na{ih dana u svim svojim nijansama sive i crne sa ponekim bqeskom iliti poku{ajem postavqawa pravih stvari na pravo mesto. Svedena scenografija Sta{e Jamu{akova, upe~atqivi kostimi Dragice Lau{evi}, {minka Gordane Barovi} sa prenagla{enim karakternim crtama, uz dizajn zvuka Ilije \or|evi}a doprineli su sveop{toj atmosferi koja je vi{e nego zabavila publiku uz onaj neizostavni ose}aj ve} do`ivqenog `ivotnog iskustva. Iskustva koje nam je po ko zna koji put pokazalo koliko je tanka linija izme|u pozicije i opozicije. O. G.

PREDAVAWE U DVORANI „VINAVER“ U ANEKSU

BIBLIOTEKA U BIBLIOTECI z pesmu “Tiho no}i” koju je odsvirao Darko Karaji}, profesor na Fakultetu muzi~ke umetnosti u Beogradu i ~lan Ansambla “Renesans”, zapo~eo je pretposledwi u nizu programa koje je organizovala Biblioteka {aba~ka povodom obele`avawa 200 godina od dolaska Jevrema Obrenovi}a u na{ grad. Tatjana Markovi}, vi{i kustos Narodnog muzeja u [apcu, govorila je o nastanku grada s kraja XVIII i po~etka XIX veka, kako su qudi `iveli u to vreme, kakve su im bile ku}e, ~ime su

U

se bavili, ukratko - u kakav [abac je do{ao Jevrem Obrenovi}. Bilo je re~i o gradwi i izgledu konaka gospodara Jevrema, kao i intimnom, porodi~nom `ivotu, sa posebnim osvrtom na zna~aj i uticaj Tomanije Obrenovi}. Mr Sowa Bokun \ini}, direktorka Biblioteke, govorila je o kulturnom i kwi`evnom `ivotu za vreme boravka Jevrema Obrenovi}a u [apcu, ~iji je najistaknutiji simbol bila wegova biblioteka u kojoj su pisali i polemisali Dimitrije Tirol, Jovan Steji}, prota Jovan Pavlovi}, Sava Popovi} i mnogi drugi. M.F.

PREDAVAWE O KONZERVACIJI

NOVI STARI P O RT R E T I Narodnom muzeju u [apcu, u okviru manifestacije „Muzeji Srbije deset dana od 10 do 10“, proteklog ~etvrtka je odr`ano predavawe „Konzervacija tri portreta Uro{a Kne`evi}a“. O procesu restauracije koji je trajao godinu dana, a koji je podr`alo Ministarstvo kulture i informisawa, govorili su konzervatori Bojan Nikoli} i Milica Konstantinovi} iz Centralnog instituta za konzervaciju. Portreti Mladena Simi}a, wegove supruge Anke i lozni~kog prote Qubinka Popovi}a, vi|eni okom i ki~icom srpskog umetnika

U

Uro{a Kne`evi}a, uskoro }e biti izlo`eni na stalnoj postavci u Muzeju. M.F.

CVETOVI NA NEBESKOJ LIVADI galeriji Kulturnog centra, proteklog petka je otvorena izlo`ba ikona i minijatura akademskog slikara Vladimira ]etkovi}a. Postavku „Zapis u zlatu“, otvorila je istori~arka umetnosti Sowa Petrovi} Jagi}. - Minijature na drvenoj podlozi sam po~eo da radim devedesetih godina, kada je krenula kriza u Srbiji. I danas radim isto kao i na po~etku, sa velikom rado{}u i qubavqu, posve}eno. Gospod mi je dao dar, ali i veliku pomo} – u po~etku sam radio bez nao~ara i lupe, rekao je ]etkovi}.

U

lavni izvor nadahnu}a Vlade ]etkovi}a, uzor wegovom slikarskom delu, jesu umetni~ka dela vizantijskih i srpskih sredwovekovnih slikara. Biraju}i dobar uzor, pred sebe je postavio podvig. Kao i svaki slikar ikona, i on je svestan da lepota predstave zavisi od stepena do kog se pribli`ila svome arhetipu. Sa druge strane, posmatra~u se ~ini kao da su ove vedre i radosne male slike raznobojni cvetovi na nebeskoj livadi (Branka Ivani}, Narodni muzej Beograd)

G

Da blaga vest i danas `ivi u svetu, svedo~i i ova izlo`ba. Kada je re~ o ikonopisu, akcenat nije na inovaciji, nego na ve{tini i sna`nom emotivnom naboju. Osim ikona, izlo`ena su i umetni~ki oslikana jaja od drveta, krstovi i drugi predmeti bogoslu`bene namene. - Vladimir je vrhunski ikonopisac, sa kojim godinama sara|ujemo, dobitnik je i dve nagrade koje dodequje Kulturni centar. Ova postavka je retrospektiva rada dugog dvadeset pet godina. Izlo`ene minijature su ne{to nesvakida{we, za mene savr{eno, ne{to {to pokazuje snagu i kvalitet koji retko ko poseduje, izjavila je Jagi}eva. Izlo`bu, koju ne bi trebalo propustiti, na{i sugra|ani mogu videti do 30. maja. M.F.

NA FESTIVALU „JOAKIM VUJI]“ U GRA^ANICI PET NAGRADA ZA [ABA^KO POZORI[TE

„PERIKLE“ NAJBOQI a nedavno odr`anom 52. Pozori{nom festivalu „Joakim Vuji}“ u Gra~anici na Kosovu [aba~ko pozori{te osvojilo je ~ak pet nagrada za predstavu „Perikle“. Stru~ni `iri dodelio je nagradu za najboqu re`iju Nikiti Milivojevi}u, za najboqu predstavu u celini, gluma~ko ostvarewe Vladimiru Milojevi}u, najboqu

N

kostimografiju Jeleni Stoku}i i najboqeg mladog glumca Milo{u Vojnovi}u. [aba~ki ansambl odu{evio je kako `iri, tako i publiku, i na Me|unarodnom festivalu u Bugarskoj. Nikita Milivojevi} dobio je nagradu za najboqu re`iju, Kosta Pavlovi} za najboqu muziku, a ansambl predstave „Perikle“ za kolektivnu igru. O. G.


KULTURA

26. maj 2016.

U SUSRET PROMOCIJI ROMANA „MALI PARIZ“ AN\ELKE RADOVANOVI]

17

DVADESET GODINA SA NAMA

IZVU]I OD ZABORAVA Posve}eno rodnom gradu istorijsko prozno delo ocrtava period Jevremovog zlatnog doba oslikanog spisateqskim perom

vih dana u izdawu Kwi`evne omladine Srbije iza{lo je novo prozno delo [ap~anke An|elke Radovanovi} koje predstavqa istorijski oma` rodnom gradu. Roman „Mali Pariz“, na izvestan na~in je nastavak „Bejuderlema“ u kome centralni deo zauzima pri~a o Tvr|avi na Savi u petnaestom veku. ^italac }e ovog puta imati priliku da zaviri u 1816. godinu kada je u [abac pristigao Jevrem Obrenovi} koji }e od grada napraviti pravu malu metropolu. - Jako sam vezana za [abac. Posle „Bejuderlema“ napokon je iza{ao i „Mali Pariz“. Na objavqivawe ~ekaju „Ne`ni akordi qubavi u olujnim vetrovima rata“ gde obra|ujem [abac od 1936. do 1942. godine i „[anin {or“ koji opisuje posleratno vreme i na~in `ivqewa [ap~ana. To sam vrlo detaqno opisala kroz moju ulicu koja se nekada zvala [anin {or, a danas nosi ime Milo{a Pocerca. To je jedan ciklus sa kojim sam zaokru`ila pri~u posve}enu mom rodnom gradu [apcu i koga, normalno, jako puno volim. Neka to bude neki dug jer sam zaista `elela da qudi, i oni koji su `iveli tu, tu se rodili i koji su do{li, saznaju o istoriji

O

[apca. Sva moja nastojawa idu ka tome – ka`e An|elka. Vreme provedeno u istra`iva~kom radu u Biblioteci i po internetu za wu nije protra}eno jer, obuzeta nekada{wim entuzijazmom Jevrema Obrenovi}a, saznala je mnogo

toga {to joj je pomoglo da do~ara nekada{wa vremena u kojima je [abac stasavao u moderan grad. - U Jevremu se probudio, hajde da ka`emo, onaj na{ ~uveni inat, mo`da i entuzijazam. Bio je jako napredan ~ovek za to vreme, vizionar. Imao je strahovitu energiju. Malo se zainatio i

odlu~io da od [apca napravi drugi grad u Srbiju posle Beograda a po ugledu na „evropejske“, kako je sam govorio. Fascinantno je kako je od [apca, pretvorenog maltene u zgari{te, uspeo da stvori grad koji je u svemu predwa~io. Da ne govorimo o prvim prozorima na wegovom konaku, klaviru, priboru za jelo i sli~no. U toku istra`ivawa mnogo sam se vezala za wegovu }erku Anku koja je bila izuzetna li~nost. Jevremovo najnaprednije dete kada je u pitawu obrazovawe, prva srpska kwi`evnica, ~uvena na svim dvorovima Evrope. Ono {to mi je zasmetalo je sam polo`aj `ena u to vreme. Wihova nemogu}nost {kolovawa, pot~iwenost nepisanim pravilima preuzetim od Turaka i sli~no. U godini kada se proslavqa dvesta godina od dolaska Jevrema Obrenovi}a objavqivawe romana do{ao je kao izvesna zahvalnica za sve ono {to je uradio. - Slu~ajno ili sudbinski? [ta re}i. Kwiga je poslata Kwi`evnoj omladini Srbije jo{ pro{le godine ali zbog finansijskih razloga tek ove godine je {tampana. Mislim da je provi|ewe sve to udesilo i drago mi je zbog toga. O ovome i mnogo ~emu {to je dotaklo autorku zainteresovani [ap~ani mogu ~uti i videti na promociji kwige u utorak 31. maja sa po~etkom u 20 ~asova u [aba~kom pozori{tu. - Svima koji imaju vremena, voqe, upu}ujem poziv od srca da se taj dan pojave u pozori{tu kako bi se malo boqe upoznali sa istorijom na{eg grada. Tom prilikom ~u}e mi{qewe predstavnika Izdava~ke ku}e Kwi`evna omladina Srbije. Delove romana ~ita}e ~lanovi Dramske sekcije [aba~ke gimnazije. Mo}i }e da se ~uju i pesme Cicvari}a, kao i „[to se bore misli moje“ koju je napisao Knez Mihailo – poru~ila je An|elka. O. Gavrilovi}

RO\ENDAN LM B I O S K O PA okviru privrednog dru{tva Intermototrans doo, 26. maja 1996. godine, po~eo je sa radom prvi privatni bioskop u Srbiji. Na osnovu ugovora o zakupu sa {aba~kim Savezom sindikata, LM bioskop je prikazao prvi u nizu filmova – “Mostovi okruga Medison”, u dvorani Doma sindikata. U proteklih 20 godina prikazano je hiqade filmova, odr`ano desetine hiqada projekcija za publiku svih uzrasta, brojne premijere, {kolske predstave, revije filmova sa FEST-a, revije filmova nacionalnih kinematografija, filmski program za seniore, filmske radionice. - Delatnost prikazivawa filmova u ovom prostoru obavqali smo do uru{avawa krovne konstrukcije Doma sindikata u avgustu 2003. godine, zbog ~ega je dvorana postala neupotrebqiva. Re{ewe smo na{li u kupovini dela prostora u okviru ove zgrade, koji smo adaptirali

U

za bioskopsku delatnost, opremili enterijer novim sedi{tima, prilagodili prostor, nabavili opremu za prikazivawe filmova. U novoj sali smo po~eli sa radom 24. januara 2005. godine, projekcijom doma}eg filma “Sivi kamion crvene boje”, ka`e Marica Lazi} organizator programa. Kao nezavisna institucija kulture u gradu, jedini {aba~ki bioskop se oslawa na sopstvene mogu}nosti i entuzijazam koji ne jewava ve} dve decenije. - U lepo ure|enom i prijatnom prostoru u centru grada, svi qubiteqi i po{tovaoci filmske umetnosti su dobrodo{li. Osnovni ciq na{eg postojawa je odr`avawe kontinuiteta u kinematografiji u gradu [apcu. Verujemo da }e film kao kulturno dobro opstati i nadamo se da }emo biti deo budu}nosti stvaraju}i nove generacije filmske publike, dodaje Lazi}eva. M.F.

REPERTOAR “LM” BIOSKOPA Nova Diznijeva avantura ALISA IZA OGLEDALA 26. maja - 01.juna u 19 ~ DOBRI MOMCI, gl. uloge Rasel Krou i Rajan Gosling 26 . - 29. maja u 21 ~

„JULIJE CEZAR“ KOKANA MLADENOVI]A U [ABA^KOM POZORI[TU

JEDAN ^OVEK I DEMOKRATIJA

aba~ko pozori{te bilo je doma}in predstavi „Julije Cezar“ Vilijama [ekspira, u re`iji Kokana Mladenovi}a, a u koprodukciji Grada Teatra Budve, Cen-

[

tra za kulturu iz Svilajnca i Narodnog pozori{ta iz Sombora. Predstava koja nikoga nije ostavila ravnodu{nim, u Kokanovom stilu, aktuelna u svakom svom segmentu iako je tekst pisan pre 400 godina. - [ta biste uradili kada biste uvideli da vam se dr`ava kre}e ka tiraniji? Ako bi jedan ~ovek postajao isuvi{e mo}an da li biste i {ta to uradili da ga u tome zaustavite? – pitawe je koje su svi glumci u predstavi direktno postavili publici. A, gluma~ka podela fenomenalna. Sergej i Branislav Trifunovi}, Sa{a Torlakovi}, Jelena Mini}, Marko Markovi} i Irena Popovi}

izneli su predstavu u kojoj se “smewuju” doba, koriste mobilni telefoni, tehno zvuci, ali i blato. Komad koji je govori o revoluciji i politi~kom prevratu koji se kompromituju u sopstvenoj nemo}i, obesmi{qavaju}i istinsku demokratiju, prema re~ima autora nije izgubio na aktuelnosti. - „Julije Cezar“ je [ekspirov komad napisan pre 400 godina koga su se mnogi u Srbiji upla{ili. To za{to se mi pla{imo [ekspira, za{to se pla{imo wegovih re~enica govori vi{e o nama i aktuelnoj vlasti nego o samom teatru – istakli su akteri “Julija Cezara”. N. K.


18

OBRAZOVAWE

26. maj 2016.

USPE[NI I „NATINI“ OSNOVCI

SRPSKI I FIZIKA U „MALOM PRSTU“ Na nedavno odr`anoj Kwi`evnoj olimpijadi u~enice osmog razreda Milica Markovi} i Sandra Veselinovi} ovojile prvo i tre}e mesto. Najboqe plasirani na Republi~kom takmi~ewu iz fizike osmak Stefan Bukorovi} sa osvojenim drugim mestom

sta}i da se i daqe bave kwi`evno{}u - ube|ena je nastavnica Slavica. Ni{ta mawe uspe{an nije bio ni Stefan Bukorovi}, u~enik VIII3, koji je na Republi~kom takmi~ewu iz fizike u Kragujevcu osvojio drugo mesto. - Takmi~ewe se odr`alo u Prvoj Kragujeva~koj gimnazi-

NOVI PLASMANI a Smotru talenata, koje }e se odr`ati 28. maja, iz engleskog jezika plasirala se Milica Gvozdenovi}, u~enica VII1, matematike Marina Bijelovi}, u~enica VIII2, i srpskog jezika Isidora Joki}, u~enica VII3. U~e{}e na Republi~kom takmi~ewu iz engleskog jezika uzela je i Marina Bjelovi}, i biologije Nata{a Mari}, u~enica VII4.

N ada su u pitawu republi~ka takmi~ewa i u~enici O[ „Nata Jeli~i}“ pokazali su da radom i uporno{}u mogu daleko da stignu. Tako su na Republi~kom takmi~ewu iz kwi`evnosti, tzv. Kwi`evnoj olimpijadi za u~enike osnovnih {kola, odr`anoj 15. maja u Sremskim Karlovcima, u~enice VIII2 Milica Markovi} i Sandra Veselinovi} osvojile prvo i tre}e mesto. - Nije bilo te{ko takmi~ewe ali nekih pet zadataka, koji mogu da li{e decu plasmana, su bili te`i. Nisam imala tremu zato {to mislim da bi poquqala moje samopouzdawe i onda bi lo{ije uradila test - rekla je Milica koja je posle pro{logodi{weg plasmana na Okru`no takmi~ewe ove godine uspela da bude prva na Republi~kom. Kao i Milica i Sandra planira da upi{e obrazovni profil farmaceut u Me-

K

dicinskoj {koli „Dr Andra Jovanovi}“. Obe su potvrdile da }e iz qubavi prema srpskom jeziku nastaviti da se takmi~e. - Konkurencija je bila jaka ali test nije bio te`ak. Osvajawem tre}eg mesta ponovila sam pro{logodi{wi uspeh. Nije ni{ta te{ko kada ne{to volite - poru~ila je Sandra. Za takmi~ewe pripremale su se zajedno sa prof. srpskog jezika Slavicom Luki} koja je istakla da su obe pro{irile svoja znawa iz srpske i svetske kwi`evnosti usavr{iv{i se i u pravilnom kori{}ewu kwi`evnoteorijskih termina. - Pravo je zadovoqstvo raditi sa Milicom i Sandrom. Obe su motivisane i radoznale. Rado su prihvatile sve sugestije i uvek su imale neko pitawe vi{e. Wihova upornost ih je dovela do izuzetnih rezultata. Verujem da }e ih uspeh koji su postigle pod-

ji. Ove godine bili su prili~no te{ki zadaci koji su generalno te`i od onih za {esti i sedmi razred {to je i razumqivo jer je vi{e gradiva iz fizike. Konkurencija je bila jaka, preko sto u~enika. Pripremao sam se intenzivno sa nastavnicom Biqanom Ba{tovanovi}. Mora da se radi tokom cele godine, a kada na kraju do|e neka nagrada na takmi~ewu to je potvrda rada. U pitawu su vi{egodi{we pripreme jer uvek ima zadataka iz prethodnih razreda - istakao je Stefan koji namerava da upi{e ra~unarski smer u [aba~koj gimnaziji, ali isto tako da nastavi da se takmi~i iz fizike i matematike, predmeta koje najvi{e voli. O. Gavrilovi}

TEHNI^KA

U^ENICI Mladen Gruji~i} osvojio prvo mesto u pojedina~noj konkurenciji, a Marko Jezdimirovi} i Andrija Boji} ekipno tre}e na 27. Republi~kom takmi~ewu geodetskih i gra|evinskih {kola u Subotici. U bacawu kopqa \or|e Kiki} okitio se zlatnom i srebrnom medaqom, a kajaka{i Mihailo Suboti}, Nikola Damwanovi} i Nikola Paji} zlatom u vi{e kategorija na \ur|evdanskoj regati

ored znawa i ve{tina rekli bi kada su u pitawu u~enici Tehni~ke {kole [abac. Upravo na zavr{enom 27. Republi~kom takmi~ewu geodetskih i gra|evinskih {kola u Subotici to su potvrdili Mladen Gruji~i}, Marko Jezdimirovi} i Andrija Boji}, u~enici III8, kombinovanog odeqewa. Mladen Gruji~i} kao rukovaoc gra|evinskih ma{ina pokazao je neprikosnovenu dominaciju na terenu

P

„Ponosni smo na sve wih. Svaki uspeh na{ih u~enika je i na{ jer na najboqi mogu}i na~in predstavqaju kako na{u {kolu tako i na{ grad.“ ^edomir Smiqani}, direktor

osvajawem prvog mesta. Zadatak nimalo lak jer je utovariva~em morao da prenese gra|evinski materijal sa jedne strane gradili{ta na drugo u odre|enom obele`enom prostoru. Svako izla`ewe van obele`enog prostora zna~ili su kaznene bodove. - Samim tim prazan hod i samo rukovawe ma{inom,

„JEVREMOVCI“ PROSLAVILI DAN [KOLE

SMELIM KORACIMA U BUDU]NOST radicionalno obele`avawe Dana O[ „Jevrem Obrenovi}“, poznatije kao „Jevremovi dani“, zapo~eto nizom manifestacija jo{ 18. marta na dan ro|ewa Jevrema Obrenovi}a, privedeno je kraju pro{log ~etvrtka u [aba~kom pozori{tu.

T

Kao i svake godine okupqeni su imali priliku da

pogledaju predstavu koja je, u dva vremenska toka, na scenu donela autenti~no do~arano, kroz arhai~an govor, kostime i muziku, tzv. Jevremovo zlatno doba, istovremeno prebacuju}i se u dvadeset prvi vek u kome su likovi pokazali da se i u vreme velikog tehni~kog i tehnolo{kog razvoja u [apcu i daqe ide wego-

vim stopama. Predstavu, simboli~nog naziva „Jevremovim stopama“ re`irala je prof. srpskog jezika Zorica Lazi}. U pripremawu i realizaciji pomagale su joj Marica Prijovi}, prof. muzi~ke kulture, Svetlana To{i}, Nata{a Tumenko i Slavica Topi}, prof. srpskog jezika i profesori likovne kulture.

Velikim aplauzom pozdravqeni su i najuspe{niji u~enici {kole koji su na svim nivoima takmi~ewa postigli zapa`ene rezultate. Tom prilikom direktorka Svetlana Smiqani} istakla je da oni najboqe pokazuju kako se se smelo kora~a Jevremovim stopama. O. G.

kako se ophodio prema ma{ini, bezbednost, pogled unazad kad se kre}emo i sve ostalo poput u~inka u odre|enom vremenu bodovalo se. Pored ve{tine potrebno je dosta prakse. Kako praksu obavqamo u firmi dosta sam ve`bao pa mi nije bilo te{ko iako je konkurencija bila jaka. Izme|u ostalog takmi~ila se Geodetska {kola iz Beograda, koja je osvojila tre}e mesto, i Gra|evinska {kola iz Vaqeva,

koja je bila druga. Ina~e, sve su to mnogo dobri momci. Stvrano je lep doga|aj. Lepo smo se proveli. Bilo je odli~no - ka`e Mladen koji namerava po zavr{etku {kolovawa da ostane u struci kao kranista ali i da se posveti takmi~ewima. U suboti~koj Politehni~koj {koli svoju ve{tinu ali kao dekorateri zidnih povr{ina na najboqi mogu}i na~in ispoqili su Marko Jezdimirovi} i Andrija Boji} osvajawem tre}eg mesta. - Zadatak nam je bio da jednu za{rafqenu tablu gipsa na zidu ofarbamo, a drugu izgletujemo u roku od tri sata. Bilo je te{ko jer je konkurencija bila jaka, a sve se bodovalo - obja{wava Marko. Izvesnog straha, s obzirom da im je ovo bilo prvo takmi~ewe, bilo je na samom po~etku, ali je i pored toga za Andriju ovo takmi~ewe bilo ne{to posebno. - Nije nam predstavqao problem to {to su sve o~i bile uprte u nas. Lepo iskustvo. Posle {kole plan mi je da idem u Nema~ku da radim. Sportski duh oven~an medaqama Kad se ne{to voli ni{ta nije te{ko {to je potvrdio i


OBRAZOVAWE [KOLA [ABAC

26. maj 2016.

19

U^ENICI O[ „VUK KARAXI]“ USPE[NI NA KWI@EVNOJ OLIMPIJADI

Z A P O N O S SRPSKI JEZIK IZNAD SVEGA U Beogradu na Filolo{kom fakultetu u kategoriji sedmaka Marija Bursa} i Vladislav Stankovi} pokazali svoje znawe iz srpske kwi`evnosti osvajawem drugog i tre}eg mesta

MATURANTSKA HUMANOST upovinom maturskih majica od Humanitarne organizacije „Debra“, koja se bavi pomagawem deci oboleloj od bulozne epidermolize, veoma retke bolesti, tri odeqewa maturanata Tehni~ke {kole pokazala su za{to je jedan od wihovih slogana: „Bog je stvorio svet, a mi sve ostalo.“ Akciji se pridru`ila i uprava {kole koja je kupila komplet od dvanaest majica potvr|uju}i na taj na~in da je „majica jedna donacije vredna. Zajedno za decu leptire“.

K

\or|e Kiki}, u~enik tre}e godine obrazovnog profila elektrotehni~ar ra~unara, osvajawem prvog mesta na Trofeju Beograda u kategoriji mla|ih juniora u bacawu kopqa sa rezultatom 56 metara i drugog na VII Memorijalu „Profesor Aleksandar Marinkovi}“ u kategoriji stariji junior sa 52, 83. - Treniram atletiku u A[K „Tempo“ [abac. Nemam trenera niti uslova ali poku{avam da ostvarim dobre rezultate. U pitawu je surov trud. Treba odraditi treninge, kako na terenu tako i u teretani, a istovremeno posti}i i sve {kolske obaveze. Ponekad u~im ~ak i u toku no}i da bih stigao da dobijem dobre ocene i da sve opravdam. Planiram da upi{em DIF u Beogradu ili Novom Sadu ako pre|em u neki ja~i klub. Najva`nije je da budete istrajni i uporni, da se trudite {to vi{e mo`ete i da nikada ne odustajete - ka`e \or|e kome je u plan u~e{}e na Balkanskom prvenstvu, ako uspe da osvoji prvo mesto na Prvenstvu Srbije, kao i na mitingu u Poqskoj koji se odr`ava od 17. do 19. juna. Na \ur|evdanskoj regati Mihailo Suboti}, Nikola Damwanovi} i Nikola Paji} pokazali su odli~an rezltat. Skor wihovih pobeda je ~etiri zlatne i jedna bronzana. Svi treniraju u Kajak klubu „Zorka“ [abac i iako je na-

porno uskladiti sve obaveze i u {kolskim klupama nisu ni{ta mawe uspe{ni. - Treniram ve} {est godina. Sport mi se svideo, poku{ao sam, video da mi ide i nastavio da treniram. Osvojio sam prvo mesto u ~etvercu na 500 metara i tre}e mesto u dvosedu na petsto metara. Konkurencija je bila `estoka ali smo se izborili. Kada je u pitawu Tehni~ka {kola odlu~io sam se za smer elektrotehni~ar procesnog upravqawa jer volim rad na kompjuterima isti~e Nikola Paji}, u~enik prve godine smera elektrotehni~ar procesnog upravqawa, koji se trenutno sprema za Prvenstvo Srbije, a posle toga, kako sam ka`e, mo`da kamp u ^e{koj i Evropsko takmi~ewe. Uspeha i na jednoj i na drugoj strani ne bi bilo da nije razumevawa u {koli kako od strane profesora tako i direktora ^edomira Smiqani}a. - [kola izlazi u susret kada su u pitawu opravdani izostanci jer preko zime imamo pripreme i van Srbije. [to se ti~e gradiva i znawa uspevamo da postignemo sve kao u jednom tako i u drugom segmentu. To potvr|uju i tri zlatne medaqe, dve u konkurenciji juniora, K2 i K4 na 500 metara, i jedna u konkurenciji seniora, K4 na 500 metara. Konkurencija me|u juniorima je bila vrhunska. Vremenski raspored trka je bio gust. Prakti~no je i{la jedna posle druge. U ~etvercu me|u juniorima bila je vi{e rutinska trka zato {to smo va`ili za glavne favorite. U dvosedu trka je vi{e predstavqala neku proveru pred odlazak u Slova~ku na Me|unarodnu regatu koja nas o~ekuje za mawe od nedequ dana. Uspeli smo da potvrdimo dobru formu. Dobili smo vetar u le|a ovom trkom - uveren je Mihailo, u~enik tre}e godine smera elektrotehni~ar ra~unara. O. Gavrilovi}

ko se zna ~iwenica da je ocewivawe na Republi~kom takmi~ewu iz kwi`evnosti, tj. Kwi`evnoj olimpijadi, jedno od najrigoroznijih, uspeh sedmaka Marije Bursa} i Vladislava Stankovi}a samim tim je ve}i. Osvajawem drugog i tre}eg mesta potvrdili su da predani rad tokom prethodnih godina nije bio uzaludan. - Prezadovoqni smo svi i ponosni. Bilo je petsto deset takmi~ara iz cele Srbije. Wih dvoje su stvarno neverovatan rezultat postigli. Na~in ocewivana je izuzetno surov. Malo ko to zna. Vladisavqevo tre}e mesto zna~i da je on samo napravio dve gre{ke. Marija je napravila samo jednu gre{ku u dvadeset zadataka. Oni su izuzetno vredni. Rade konstantno. Tako dobar rezultat ne mo`e da se postigne samo pripremom pred samo takmi~ewe. Ovo je kruna kontinuiranog rada od petog razreda do sada. To su sjajna deca. Wihova je zasluga za ovo zato {to je kwi`evnost specifi~na. Ja wima samo mogu da dam instrukcije, da im skrenem pa`wu. Da nisu radili sami kod ku}e ni{ta od ovog ne bi bilo tako da je zasluga u potpunosti wihova - istakla je prof. srpskog jezika i kwi`evnosti Vesna Vukovi}.

A

Redovnim ~itawem i u~ewem ovi sedmaci uspeli su da se izbore za svoja mesta na pobedni~kom tronu. - Posle testa nestala mi je trema. Mislim da sam to tre}e mesto o~ekivao nekako s obzirom da sam se trudio. Bio je lep ose}aj jer mi se isplatio dugogodi{wi rad, da znam za{to sam sve to radio i u~io i da to nije uzalud. Mislim da treba da poku{aju zbog sebe i svog znawa a rezultat }e sam od sebe do}i - rekao je Vladislav, u~enik VII2. Za Mariju odmora nema. Narednog vikenda o~ekuje je Republi~ko takmi~ewe iz gramatike na koje se u kategoriji sedmaka jedina plasirala iz okruga. - Pripremala sam se redovno. ^itala razne kwige i ~itanke razli~itih izdava~a. Nije bilo toliko te{ko zato {to sam to ve} znala. Dobro sam nau~ila. Gradivo mi je bilo poznto. @ao mi je jedino {to sam napravila tu jednu gre{ku jer znam da je to najverovatnije bilo u brzini, moja nepa`wa. Znam da sam to verovatno znala. To je prilika da poka`em koliko znam i da li se moj rad isplatio, da li sam dovoqno radila. Od petog razreda se pri-

ZADOVOQSTVO rema re~ima direktora Dragoslava Pavlovi}a mali broj {kola mo`e se pohvaliti ovako vrednom decom koja posti`u dobre rezultate koji su zna~ajni kako za {kolu tako i za grad. - Veoma smo ponosni na postignute rezultate koje su do sada na{i u~enici ostvarili. Smatram da }e ovi u~enici i slede}e {kolske godine ostvariti dobre rezulate no{eni ovogodi{wim uspehom. Ovi rezultati su spoj izuzetno dobre saradwe predmetnih nastavnika, u ovom slu~aju prof. Vesne Vukovi}, i dece koja su nam donela uspeh, ponos i zadovoqstvo.

P

premam za gramatiku. I{la sam na razli~ita takmi~ewa, osvajala nagrade i onda mi to nije toliko te{ko. Naravno, nastavqam i daqe da u~im. Priremam se, radim testove, ve`bam. Za mene je to u`ivawe. Volim to da radim - dodala je Marija koja je na svim takmi~ewima iz kwi`evnosti i gramatike bila prva. O. Gavrilovi}

U „VUKOVOJ“ [KOLI ORGANIZOVANA AKCIJA ^I[]EWA DVORI[TA

VOLONTERSKI RAD NADELU P od motom „Promeni sebe - promeni svoju okolinu - promeni svet!“ u~enici Vr{wa~kog tima za medijaciju O[ „Vuk Karaxi}“ nedavno su organizovali akciju ~i{}ewa dvori{ta koja je pokazala da kod mladih ne nedostaje voqe za volnterskim radom. Od prijavqenih sto trideset u~enika, {to je zapravo svaki drugi u~enik od petog do osmog razreda mati~ne {kole, anga`ovano je wih sedamdeset. Ubrzo je {kolsko dvori{te o~i{}e-

no od otpada, te{ko dostupne trave, a ofarbani su golovi i `ardiwere u koje su posa|ene sadnice. - U~enici Vr{wa~kog tima za medijaciju ve} izvesno vreme imali su ideju da osmisle neku akciju, koja je posle u~e{}a na seminaru „Karitasa“ na temu podsticawa volonterizma kod u~enika, i realizovana. Imali smo podr{ku Nastavni~kog ve}a, a pored dece volontirali su i nastavnici gra|anskog vaspitawa, nastavnica engleskog je-

zika, bibliotekarka, direktor i pomo}na radnica. U nastavku ove akcije planirano je i postavqawe kutije za recikla`u ~epova kao i estetsko ukra{avawe kontejnera pri ~emu }emo dobiti veliku pomo} nastavnice likovnog. Ostvarili smo dobru saradwu sa JKP „Stari grad“- „Zelenilo“, koji su nam poklonili sadnice, kao i sa kompanijom „Zorka“ koja nam je poklonila farbe za beton - rekla je Danijela Reqi}, psiholog. O. G.


20

ZDRAVQE

26. maj 2016.

RU^NA ANTICELULIT MASA@A

SVAKODNEVNIM TRETMANOM DO REZULTATA A

nticelulit tretman je prirodni na~in sanirawa zapaqewa potko`nog vezivnog tkiva koje traje decenijama. Genetska predispozicija je glavni faktor nastanka celulita. Imamo vrhunske sportiste koji imaju celulit, kao i pasivne `enske osobe sa povi{enom telesnom masom bez ovog zdravstvenog problema. Psiholo{kim pritiskom u dana{we vreme, modnim shvatawima, pridaje se sve ve}i sociopsiholo{ki zna~aj nego {to je to realan zdravstveni problem. Razlika u konstituciji i fiziologiji mu{karca i `ene je ne{to {to mi mo`emo u donekloj meri da ubla`imo. Anticelulitni tretman se sastoji od stroge higijensko - dijetetske mere i svakodnevnih ru~nih masa`a. Ove masa`e se sprovode kod `ena u reproduktivnom

SAVETI ZA VE@BAWE

LE\A

Profesionalno ura|ena anticelulit masa`a ne sme da boli i stvara modrice periodu u zavisnosti od hormonskih de{avawa. Kod `ena u menopauzi masa`e se obavqaju bez obzira na trajni izostanak menstrualnog ciklusa. Strogi higijensko - dijetetski re`im je i kod ovih `ena presudno bitan. Po zavr{enoj menstruaciji, slede}eg dana radimo deset anticelulit masa`a u kontinuitetu, svakodnevno. Kako koncetracija estrogenih hormona u krvotoku `ene postepeno raste do ovulacije, tako i mi koristimo ovaj zlatni period kad mo`emo da postignemo maksimalni efekat masa`om. Kad se zavr{i deset tretmana u prvom mese~nom ciklusu ~ekamo zavr{etak druge i tre}e menstruacije i nastavqamo sa desetodnevnim masa`ama. Zatim se pravi pauza uz pra}ewe razvoja stawa koje smo mi ovim masa`ama pobudili. Vrlo ~esto dva do tri ci-

Y podizawe

klusa su dovoqna kod bla`ih oblika celulita. U protivnom ako imamo tvrdokorno i zapu{teno stawe neophodno je da se tromese~ni ciklus ponovi i opet pratimo razvoj situacije. Kod onih `ena kod kojih imamo apsolutnu indikaciju za plasti~nu intervenciju, jer je stepen celulita izuzetno izra`en, radimo i tre}i tromese~ni ciklus. Terapijski efekat je i tu zagarantovan. Higijensko - dijetetski re`im `ivota, rada i ishrane se sastoji u dugotrajnom, a mo`e se re}i i trajnom korigovawu lo{ih `ivotnih navika. Osoba ne sme da jede suhomesnate proizvode, konzerviranu hranu, da pije kafu i alkohol, pu{i, beli koncetrovani {e}er, soli, gazirana pi}a...Ali zato je `uti {e-

}er pravilna zamena sladokuscima. Preporu~uje se ~aj kukuruzove svile i lista per{una kao prirodnih diuretika. Dnevna koli~ina unete te~nosti treba da bude 5% telesne mase osobe, npr. 60 kg telesne mase je unos oko 3 lit. te~nosti (profiltrirana voda sa ~esme, supe, ~ajevi prirodno ce|eni sokovi bez {e}era...). Po`eqna je lagana fizi~ka aktivnost sa ~ijim laganim mi{i}nim kontrakcijama stimuli{emo perifernu cirkulaciju na ugro`enim mestima tela (teretana je apsolutno zabrawena i ostale intenzivne fizi~ke aktivnosti). Dolaze u obzir lagane {etwe, vo`wa bicikle po ravnom, plivawe,... Med Spa Centar H2O

NAMIRNICE KOJE REGULI[U APETIT Jabuke

Riba Riba je bogata proteinima i du`e se vari, tako da }ete du`e ostati siti. Riba je sjajan izvor esencijalnih masnih kiselina kao {to je omega 3 koja poma`e da se smawi nivo holesterola u krvi. Omega-3 kiseline reguli{u i nivo insulina od ~ega vam ja~aju kosti i smawuju se masne naslage na stomaku.

Crvena paprika Pola ka{i~ice prosute crvene paprike po va{em jelu je dovoqno da se suzbije apetit. Crvena paprika je quta, a to joj omogu}ava sastojak kapsaicin. Na taj na~in glad prestaje, ali iskqu~ivo kori-

Jabuke su bogate biqnim vlaknima koje uspe{no suzbijaju glad, reguli{u nivo {e}era u krvi i spre~avaju gomilawe masti u organizmu. Potrebno je samo da jabuku jedete du`e, odnosno da je dobro sa`va}ete jer }e samo tako glad nestati. Re{ewe nije da je ise~ete na velike komade i pojedete iz tri zalogaja. Jabuke {aqu signal mozgu da ste siti. Preporu~uje se pre obroka, jer se na taj na~in u organizam unosi mawe hrane tokom obroka.

Zobene pahuqice Ove pahuqice su veoma zdrave i ~im se unesu u organizam pru`aju ose}aj

T podizawe U istom ste polo`aju kao i pre samo su vam sada ruke pod pravim uglom u odnosu na telo, odnosno izgleda-

te kao slovo T. Pal~evi su ponovo okrenuti prema gore, a vi poku{ajte ruke di}i koliko najvi{e mo`ete.

I podizawe

RE^ENICA DVE O ZDRAVOJ ISHRANI Ose}ate glad tokom celog dana, obrok vam nije dovoqan pa jedete slatki{e odmah posle ru~ka? Vreme je da preduzmete ne{to! Nemojte da tro{ite vreme i novac na razne dijete, ili tablete za mr{avqewe. {}ewem crvene paprike, ne Pro~itajte koje su to namirnice koje pomo}u drugih namirnica uti~u na smawewe apetita i zadovokoje ga sadr`e kao {to je qan stomak koji ne}e stalno da crni luk ili ren. tra`i jo{ hrane.

Legnite na pod s rukama potpuno ispru`enima iznad glave, udaqenima pod uglom od 30 stupweva, tako da vam telo izgleda kao slovo Y. Dlanovi su okrenuti jedan prema drugom, tako da su pal~evi okrenuti uvis. Dignite ruke koliko god mo`ete, a da vam je ugodno.

sitosti. Jedna ~inija zobenih pahuqica tokom dana }e uspeti da smawi nivo holesterola u krvi. Probajte da ih konzumirate bez obzira na to da li `elite da smr{ate, ima}ete pozitivan efekat na organizam i zdravqe.

Krompir Krompir je na lo{em glasu, ali on je idealna namirnica za sve one koji su na dijeti. Problem koji nastaje kada je u pitawu krompir je zapravo u na~inu pripreme a ne u samom sastavu krompira. Jedan kuvani krompir od 100 gr ima 4 puta mawe kalorija nego ista koli~ina testenina ili pirin~a. Idealna dnevna koli~ina je jedan sredwi krompir pre obroka. Bi}ete siti i mawe }ete hrane pojesti tokom obroka. Priredila nutricionista Ana Popovi}

Ovog puta ruke su ispru`ene ispred glave, tako da telo ~ini ravnu liniju od stopala do dlanova. Dlanovi su okrenuti jedan prema drugom, a pal~evi uvis. Dignite ruke koliko god mo`ete, a da vam je ugodno.

Ekstenzija Ovo je najefikasnija ve`ba za zatezawe dowih mi{i}a le|a. Ve`bu mo`ete raditi na podu ili pilates lopti. Legnite stomakom na pod i stavite dlanove pod bradu ili iza na potiqak (naprednije). Stegnite trbu{ne mi{i}e i dr`ite ih napetima tokom ve`be. Zategnite le|ne mi{i}e kako biste digli prsni ko{ nekoliko centimetara od poda (koliko ide). Zamislite da izdu`ujete torzo dok di`ete prsa. Zadr`ite nekoliko sekundi i vratite se u po~etni polo`aj. Napravite 1 do 3 seta po 10 do 16 ponavqawa. Kako biste dodali intenzitet, istovremeno dok di`ete prsa, di`ite i stopala s poda. Trening centar H2O


STRANI^ICA

26. maj 2016.

21

ZA I PROTIV BE@AWA IZ [KOLE

@IVOT JE [KOLA, [KOLA JE @IVOT U

{koli se u~i samo gomila dosadnih i beskorisnih ~iwe-

nica. Ko je rekao da se u `ivotu de{avaju samo korisne i zanimqive stvari? [to pre ukapira{ da sve zanimqivo i korisno {to bi radio u `ivotu podrazumeva i gomilu dosadnih, ali neophodnih detaqa, to boqe za tebe. Ako ne}e{ da ti sutra bude gazda ba{ onaj ko je strpqivo u~io (i ko se tako u~io strpqewu), zagrej stolicu. Radimo ono {to ne volimo kako bismo sebi obezbedili da sutra mo`emo da radimo iskqu~ivo ono {to volimo.

Pravila u {koli su bez veze i sputavaju me da izrazim svoju li~nost.

Stvarno? Izvini, u stvarnom svetu se ne pitaju mnogo za tvoju li~nost. Uglavnom je va`no koliko si u stawu da komunicira{

sa drugima, da razume{ sebe i druge i – gle ~uda – da se prilagodi{ pravilima! Ni jedan `ivotni kontekst ne}e funkcionisati bez pravila. Zamisli kako bi izgledao saobra}aj, kada bi svaki voza~ hteo da izrazi svoju li~nost. Ba{ bih volela da te vidim i u {koli u kojoj svaki nastavnik ne radi ni{ta drugo nego izra`ava svoju li~nost! Od {kole nemam vremena ni za {ta drugo. Ako o~ekuje{ da }e{ u `ivotu stvari raditi samo po sopstvenom rasporedu, grdno se vara{. Misli{ li da }e ti svaki vikend i svako leto u `ivotu biti

PROVERI SEBE 4. Da li si se pro{le nedeqe sva|ao-la sa dru{tvom?

Ima li ne{to sla|e od sva|e? 1. Kada ~uje{ re~ „sva|a“, {ta ti prvo pada na pamet? a. Kona~an razlaz b. Pomirewe c. Pobeda

5. Kada se posva|a{ sa devojkom/de~kom...

2. Tvoje kom{ije su... a. Osobe koje `ive u istoj zgradi. b. Prijateqi sa kojima se redovno vi|a{. c. Gwavatori koji se stalno `ale. 3. Sa biv{om raskinuo-la...

a. Ne, to mi se nikada ne doga|a. b. Da, bar dva puta. c. Da, to mi se de{ava svakog dana.

devojkom/de~kom

si

a. SMS porukom. b. Posle dosta obja{wavawa za{to i kako. c. tako {to si sve skresao-la u lice.

a. Cele no}i ne mo`e{ da spava{. b. Raduje{ se pomirewu i radi{ na tome. c. To ti je k’o dobar dan, voli{ da dominira{. 6. Izme|u tvojih prijateqa izbija sva|a. [ta ti radi{? a. Sklawa{ se iz gu`ve. b. Preuzima{ ulogu posrednika. c. Staje{ na stranu onoga ko je u pravu.

Obja{wewe: Najvi{e odgovora pod A Pobeguqa. Mrzi{ sva|e i ~im oseti{ napetost, be`i{. Tebi se nikad ne}e desiti da se glasno posva|a{ ili, daleko bilo, potu~e{ sa nekim. Pazi, ako od svakog sukoba be`i{ kao od kuge, te{ko }e{ se izboriti za sebe, sklawa}e{ se i kad si skroz-naskroz u pravu. Dobra rasprava mo`e da “pro~isti vazduh”, pa da se posle we boqe ose}a{ u odnosu sa drugima, ako ni zbog ~ega drugog onda zato {to te sada boqe poznaju. Najvi{e odgovora pod B Kul lik. Izbegava{ sukobe koji te se ne ti~u, ali zna{ da se raspravqa{ ako je u pitawu ne{to {to ti je va`no. Najvi{e odgovora pod C Sva|alica. U sva|ama si u svom elementu. Voli{ da isteruje{ svoje, pa to ti je. Nije va`no koliko neku osobu poznaje{, niti da li je u pitawu stvarno va`na ili neva`na stvar, ti }e{ da tera{ po svom. Jao onom ko stane u red pred kasom pre tebe! Ne bih ba{ volela da budem u ko`i ni tvog najboqeg druga. Ne znam da li se sva|om brani{, ili jednostavno napada{ druge, ali ovo ti nije dobar posao. Sva|alice na kraju ~esto ostanu same i sva|aju se sa samim sobom.

rezervisani za blejawe? Zamisli, zemaqska kugla se okre}e i dok ti spava{! Ima{ vremena, samo je pogre{no raspore|eno. [kola nije fer. Zbog ocena? Zbog poltrona? Zbog nasilnika? Zbog popularnih?

[to boqe nau~i{ da izlazi{ na kraj sa tim, boqe }e{ se suo~iti sa ~iwenicom da `ivot nije ferplej. Dobri ponekad gube, lo{i ponekad dobijaju. Na kraju balade, ipak, pobe|uju oni koji ne odustaju.

Tetka Kajin S.O.S. Tetka Kajo, Moj problem je u tome {to nemam samopouzdawa. Uvek mi se ~ini da nemam svoj stav, da nemam svoju li~nost, jer radim ono {to drugi ho}e. Na primer, kupim ne{to od garderobe {to sam dugo `elela i sva sam sre}na. Onda do|em u {kolu i komentari drugarica budu bez veze, ka`u mi ne{to {to mi ne prija, i ja tu stvar vi{e ne obla~im! Ako ka`em ne{to {to se drugima ne svi|a, pa mi se smeju ili me zezaju, ja posle toga ceo dan }utim. Kako da na|em samopouzdawe? Tea Draga Tea, Prvo da ti ka`em, nikako nisi usamqena u tvojoj potrazi za samopouzdawem. Mnogo tvojih vr{waka i ne mali broj odraslih brine sli~nu brigu. Kao da se zaglavimo izme|u sebe i drugih, pa ne znamo {ta nam je va`nije: da se svi|amo sebi ili da se svi|amo drugima. Zna{, niko se nije rodio samopouzdan i niko nema neku odre|enu koli~inu samopouzdawa celog `ivota, svi na tome treba dobro da radimo. Za po~etak, zagledaj se u osobe koje poznaje{ a do`ivqava{ ih kao sigurne u sebe. [ta oni ta~no rade, pa ti deluju samopouzdano? Kako stoje, sede, hodaju? Ka-

ko postavqaju pitawa? [ta ta~no rade kada ih neko zeza? [ta ta~no rade kada se neko ne sla`e sa wihovim mi{qewem? Pa`qivo ih posmatraj, a ako su ti to bliski qudi, slobodno ih i pitaj kako se ose}aju i o ~emu razmi{qaju kad se na|u u tim „nezgodnim“ situacijama. [to vi{e bude{ posmatrala, bi}e ti jasnije {ta i sama treba da radi{. Zatim, bez ustru~avawa, kad si sama u sobi, glumataj! Stani pred ogledalo, zamisli neku od situacija u kojoj bi ti ina~e bilo neprijatno, pa poku{aj da odglumi{ kako bi na tu situaciju reagovala osoba-model. Na po~etku }e ti biti malo sme{no, ali veruj mi, poma`e! Ima jo{ jedna zgodna ve`ba za trenirawe samopouzdawa. Zapitaj sebe: kako bih se ja pona{ala da imam samopouzdawa? [ta bih radila (kako bih stajala, gde bih dr`ala ruke...)? [ta bih pri~ala? Kako bih pri~ala (glasno, tiho, brzo, polako...)? [to vi{e detaqa promisli{, to boqe. A onda... Onda to i radi! Prvi i drugi put }e{ mo`da imati ose}aj da glumi{, ali ako to bude{ ~esto ponavqala, taj ose}aj }e nestati, to }e{ jednostavno – biti ti! Tetka Kaja

KO ^ITA, NE SKITA Toni Parsons: Prava porodica

M

islim da je ba{ Toni rekao da je porodica „najboqe ili najgore {to se desi svakom ~oveku“. Kako god da ste vi pro{li na ovoj lutriji, pro~itajte ovu kwigu. Parsons o porodicama pi{e ne`no, ali bez patetike, jednostavno opisuje komplikovane odnose me|u qudima i tera vas da sebi postavqate pitawa, da se tra`ite, da preispitate svoju ulogu u sopstvenoj porodi~noj pri~i. Kwigu mo`ete prona}i u Biblioteci {aba~koj. Pridru`ite se Kwigo`derima! www.facebook.com/knigozderi

„Glas Podriwa“ STRANI^ICA, 13. broj, Ure|uje i podmla|uje se: Katarina Jovanovi}


22

26. maj 2016.

AUTO-MOTO

FLOTA FORD TEST VOZILA U [APCU

vi koji su zainteresovani da isprobaju neke od najnovijih Ford modela, ima}e priliku to da u~ine u subotu 28. maja u [apcu. Auto Market Group u sastavu AK Holliday, ovla{}eni prodavac i serviser vozila marke Ford u [apcu, uz podr{ku uvoznika – kompanije Grand Motors, izlo`i}e flotu test automobila ispred tr`nog centra Capitol park. Na raspolagawu za test vo`we bi}e modeli Focus, Kuga, C-MAX, kao i novi Ranger, a posetioci }e na licu mesta mo}i da se upoznaju i sa ponudama i karakteristikama ostalih izlo`enih aktuelnih modela iz Ford putni~kog programa. Nakon vikenda, dinami~na prezentacija ovih modela bi}e nastavqena i u ponedeqak u Ford salonu u [apcu na adresi Obilazni put bb.

S

AUTO MARKET GROUP, u sastavu AK HOLLIDAY, Obilazni put bb, [abac, 064/86-40-201, www.fordsabac.rs


KUHIWA

26. maj 2016.

23

HAJDE DA KUVAMO ZAJEDNO

ZA^INSKO BIQE SRBIJE (4) Nakon serije tekstova strukovnog menaxera gastronomije Lazara Prstojevi}a o svetskim kuhiwama, u narednim brojevima “Glasa Podriwa” vam donosi pri~e o za~inskom biqu Srbije LOVOR oreklo je iz Male Azije, ali je milenijumima odoma}en i na podru~ju Mediterana. Nimfu Dafne, }erka re~nog boga Pinosa, Apolon je, kad je ona odbila wegovu naklonost, pretvorio u lovorovo drvo. Proro~ica iz Delfa proricala je `va}u}i list lovora. Imerator Tiberije se sa vencem lovora na glavi krio pod krevetom za vreme grmqavine, a Neron za vreme kuge u svom lovorovom gaju. Rimski gurman Apicius, me|utim, smatrao je ovu biqku nezamenqivim za~inom. Karlo Veliki je 1812. godine stavio lovor na spisak biqaka koje se moraju gajiti u wegovim vrtovima. Kasnije, u vreme kuge, na javnim mestima su granama kleke, paqene gran~ice lovora. Parakuvar Vojvode od Orleana je, u drugoj polovini XVII – veka, formulisao bouquet garni, gde je lovor jedan od tri sastojaka. ^ak i u

P

nekim na{im krajevima badwaci se kite i lovorovim gran~icama. Opis: nisko zimzeleno drvo ili `bun, visok do 9 m. Listovi su jajasto – lancetasti, za{iqeni, gorkog ukusa. Cvasti su skoro sede}e. Mu{ki cvetovi su sitni i zeleni, `enski su neugledni. Plod je bobica, a cveta u aprilu i maju. Stani{te: topla i suva mesta. Rasprostrawenost: Mediteran, ali se sa malo vi{e pa`we mo`e odr`ati i u vrtovima iz podru~ja umereno tople klime. Koristi se: list i bobice.

Berba: mo`e se brati tokom cele godine. Listovi se su{e u hladu, ponekad presovani da se ne bi uvijali. Tako mogu da sa~uvaju tamnozelenu boju i jak miris. Zrele bobice se su{e. Upotreba u kuhiwi: Veoma aromati~an, list lovora je zastupqen gotovo u svakoj kuhiwi. U na{oj kuhiwi naj~e{}e se koristi za ubla`avawe mirisa zemqe u jelima sa kuvanim krompirom, jela od kiselog i slatkog kupusa, ili keqa. Koristi se tako|e i za jela od iznutrica i pihtije. Uobi~ajena je upotreba lovorovog lista za mnoga druga kuvana jela, jela od ribe, jela sa kuvanim paradajzom i za marinade. Stavqa se u pa{tete i tur{iju. Upotreba kao narodni lek: Uqe dobijeno iz bobica utrqava se u ko`u na mestima uboja ili i{~a{ewa. Mo`e se upotrebiti protiv nadimawa, ali uz upozorewe da ~itava biqka ima narkoti~ko dejstvo. Dobijawe lovorovog uqa i primena: Uqe od lovorovih bobica se istiskuje u presama. Gorak ukus daju mu supstance eugenol, cineol i geraniol. Nekada je ovo uqe bilo popularno kao lekovito za opekotine. Danas se lovorovo ule koristi u proizvodwi sapuna i sve}a.

MAK oreklom sa Sredweg istoka, mak se pro{irio na istok do Kine, a na zapad do Balkana i sredwe Evrope. Stari Egip}ani su seme maka koristili kao za~in. Stari Grci su zbog olimpijskih igara gajili mak jer je kod atleta uzimawe semena izazivalo naglo pove}awe energije. Rimqani su ga koristili za dodavawe hleba. Na Orijentu mak je gajen zbog narkoti~kih osobina mle~nog soka nezrelih ~aura opijuma. Evropski lekari su tokom XIX – veka prepisivali kao lek laudanum – tinkturu opijuma koja je izazivala zavisnost.

P

Opis: jednogodi{wa biqka, stabqika je bez dlaka, negranata ili malo granata, visine 30-50 cm, sa belim mle~nim sokom. Prizemni listovi imaju duga~ke, a sredwi kratke dr{ke, dok gorwi, sede}i, osnovom obuhvataju stabqiku. Liske

Rezanci sa makom

Osnovna nekuvana marinada - 2/3 {oqe crnog vina - 6 ka{i~ica uqa - 1 iseckana glavica crnog luka - veza izdanaka per{una i sve`ih gran~ica timijana - 1 list lovora - 7 istucanih semena korijandera - 3 istucane bobice pimenta - 1 istucan ~en belog luka - 1/2 ka{ike soli Ova marinada mo`e se koristiti za sve vrste mesa.

- 250 g {irokih rezanaca - 50 g butera - 1 glavica iseckanog crnog luka - 3 ka{ike maka - so i biber po ukusu Skuvati rezance u slanoj vodi. U tigawu pr`iti crni luk dok ne postane proziran. Dodati mak, so i biber i sve izme{ati. Ocediti rezance i u wih ume{ati dobijenu me{avinu maka. Slu`iti toplo.

Pripremio: Lazar Prstojevi}, strukovni menaxer gastronomije

su izdu`eno-jajaste, s nepravilnim, testerasto use~enim obodom. Cvetovi su krupni, pojedina~ni, beli, ru`i~asti ili crveni sa crnom mrqom pri osnovi kruni~nih listi}a. Plod je loptasta ~aura sa mnogo semena. Cveta od juna do avgusta. Stani{te: gajena biqka, ponekad se mo`e na}i i kao samonikla, u okolini naseqa.

Rasprostrawenost: rasprostrawena vrsta, naro~ito u jugoisto~noj Srbiji i Vojvodini. Koristi se: zrelo seme. Berba: u leto se iz zrelih ~aura istrese seme. Upotreba u kuhiwi: Semenom maka se posipa razno sitno pecivo. Rezanci sa makom, sami i uz tele}e i pile}e paprika{e, predstavqaju specijalitet. Mleveni mak se koristi za pravqewe raznih kola~a. Alkaloidi i primena. Osnovni alkaloid u maku jeste opijum, koji se dobija iz mle~nog soka wegove nezrele ~aure. S obzirom na to da je proizvodwa medicinskog opijuma u Srbiji zabrawena, da se za farmaceutske potrebe sirovi opijum uvozi, obavezan je otkup celih ~aura i makove slame. U suvim makovim ~aurama ima mawe opijuma nego {to se mo`e dobiti orezivawem. Pre~i{}avawem opijuma dobija se morfin koga u ~auri u proseku ima oko 0,5%. Ostali alkaloidni preparati koji se koriste u farmaciji jesu analgetik i antitusik-kodein.


24

26. maj 2016.

MOZAIK

^AROLIJE RIBOLOVA^KIH TAJNI DRAGOSLAVA DRAGANA MI]I]A

RIBOLOVAC = PECARO[ Kwiga „Ribolovac = pecaro{“ Dragoslava Dragana Mi}i}a, novinara-publiciste, u izdawu Dru{tva za negovawe sportskih tradicija iz Beograda, predata je ovih dana iz [tamparije „^ivija print“ iz [apca na ~itawe po~etnicima ali i opsenarima ribolova riru~nik je, obimom od 152 strane i formatom A5, pogodan za ~itawe i prelistavawe u trenucima opu{tawa, u biblioteci, kod ku}e ili u prirodi pokraj reke, jezera, kanala, {qunkare. Tekst je propra}en ilustracijama, crte`ima i skicama. Pro`et saznawima o ribolovu od vremena kada je ulov ribe bio, verovatno, prvobitno ~ovekovo zanimawe radi prehrane i opstanka. Otada, a i sada, va`i izreka: „Ako `eli{ ~oveka da nahrani{ za jedan dan, daj mu ribu, ako ga `eli{ da nahrani{ za ceo `ivot, nau~i ga da lovi ribu“. Pa, ne ~udi {to prve ribolova~ke korake deca naprave zahvaquju}i roditeqima ili najbli`wima. Do poznih godina ostaju im zahvalna za otkrivenu lepotu i zabavu u tragawu i shvatawu okru`ewa, uskla|eno sa li~nim i fizi~kim mogu}nostima i `eqama. Ovim izdawem su, tako|e, prikazane vrste i specifi~nosti riba na{ih voda, sa naglaskom na to da svaka riba ima svoj meni. Nagove{tava i to kada ribe grizu, u kakvim vremenskim (ne)prilikama, u kom dobu dana i godine? Nudi odgovore i na pitawa: na kom mestu pecati i kako ga odrediti? Kako „~itati“ reku? Pecati sa obale ili iz ~amca? Koju tehniku zaba~aja i pecawa primeniti (plovak, dubinku, varali~awe)? Koje sisteme i kakav pribor koristiti, kako odabrati i pripremiti mamce i primamu?... ^arolije ribolova~kih tajni privukle su Draganovu pa`wu jo{ u wegovom de~a~kom dobu, kada je na Kami~ku pecao {tapom od leske, koncem za {iva}u ma{inu, udicom

^IVIJA[KI ’OROSKOP Pi{e: Nenad Kula~in, astrolog u poku{aju Blizanac Od borbenog radikala, kome su glavu polupali na demonstracijama protiv hap{ewa i izru~ewa Ha{kom tribunalu Radovana Karaxi}a, do ustoli~ewa u prvog ~oveka srpskog fudbala, brz je put. Vi ste samo jedan u nizu kadrova koji potvr|uje to pravilo. Svega nekoliko godina. Neko bi rekao, kakav fudbal, takav i predsednik FSS. Tole je godinama tra`io naslednika i pro{ao ba{ istog onog ~oveka za kojeg je svojevremeno napisao da je diler i svodnik (saop{tewe FSS avgust 2013). U Srbiji je nepisano pravilo da kada pomislite da ne mo`e biti gori, on se nekako ipak pojavi.

Rak Dani koji su pred vama vi{e nisu ispuweni neizvesno{}u. Imate tu vrstu komoditeta da sada mo`ete da vodite politiku, ono va{u, izvornu. Za razliku od mnogih, vi ne}ete i}i na konsultacije kod budu}eg premijera borbene vlade. Koalicioni partner neka ide, i ne}ete da mu zamerite, jer se ipak radi o dve partije. Va`no je pokazati karakter.

Lav

P

Sa vama nema {ale, to je najboqe znao pokojni Tijani}. Ako ste sa wim iza{li na kraj, ti predsedni~ki izbori ne}e biti mnogo te{ka borba za vas. Ne nadajte se podr{ci Zorane Mihajlovi}, jer vas ona ne mo`e podr`ati i to samo zbog partijske discipline. Ne}e vam ni Marijina Molitva pomo}i. Ako se kojim slu~ajem ona, ministarka, bude kandidovala, vi }ete je, me|utim, podr`ati, u to smo sigurni.

Devica

od savijene ~iode, plovkom od pa~ijeg ili gu{~ijeg pera. Sada su pribori dostupniji, kvalitetniji i jeftiniji nego ikada. Ovoj razbibrizi se vratio odlaskom u penziju, ali i iz zdravstvenih razloga. Osim toga, ribolov je i izazov. Mnogo toga svako mora da otkrije sam, da objedini brojne discipline, da bude za{titnik ~ovekove okoline, poznavalac biqnog i `ivotiwskog sveta u vodama, pretra`iva~ korita, da upozna ribu, wene tajne i }udi i, iznad svega, da je po{tovalac srodnika po {tapu i svih koji u`ivaju u prirodnim blagodetima. Ribolovom se, posredno ili neposredno, prema popisima ribolova~kih dru{tava, bavi u svetu oko dvesta pedeset miliona qudi. Sa neupisanima i preko milijarde, {to je vi{e nego svih ostalih sportista zajedno na Plavoj planeti. Ovom publikacijom, {tampanom u 1.000 primeraka, nadamo se da }e ih biti i vi{e. Verovatno i stoga {to }e poslu{ati mudrace od iskona: „Bog pecaro{ima ne ra~una dane provedene pokraj vode ili na vodi“. Ako ni{ta drugo, ~ak je i lo{ dan ribolova ugodniji od dobrog dana u zatvorenom prostoru. ^im se ulovi jedna riba, misli se na slede}u. I uvek je druga~ija pri~a sa svakog pecawa. Qubi{a \uki}

Svakim danom ste sve mawe devica. Eto, sko~ili ste i padobranom, ali verujemo da vam je lak{e bilo da se bacite iz aviona nego da stoi~ki podnesete vladi~inu nogu desnicu, odnosno {ut u trticu. Mo`da je, ipak, trenutak da se okrenete svom poslu i da malo povedete vi{e ra~una o socijali i radnicima.

Vaga Ne{to vam je otupela o{trica. Nismo navikli na to. Nadamo se da je to samo trenutak slabosti, jer stvarno ne prili~i da se vi pla{ite svog kuma, pa makar on bio predsednik Srbije. Nije trebalo da po{aqete nejakog Nemawu. Pretili ste ba{ po{teno, i onda mu}ak. Sakrili ste se iza odluke Centralne otaxbinske uprave, ili ~ega ve}, i ni{ta. Mogli ste da uzdr`ite tih 30 sekundi.

[korpija Vi ste apsolutno iznena|ewe, zakucali ste. Sva ona paqewa zastava NATO, Hrvatske i sve one radikalske vratolomije, ni{ta su naspram va{eg obra}awa predsedniku. Sa toliko autoriteta ste se obratili doti~nom sa „TI“, da je on jadan od muke posle 30 sekundi oti{ao bez re~i pozdrava. Va{ lider je kona~no dobio dostojanstvenog naslednika.

Strelac Sva{ta ne{to se vama de{ava u `ivotu. Iako bi svako pomislio da ste u dobroj fazi, pregrmeli jo{ ~etiri godine, ~ovek ste od poverewa, ne{to ipak sre}u kvari. A, to je mogu}nost da i Moamer u|e u Vladu. Kako }ete sa time da se izborite, neka vam je Alah u pomo}i. Ali, vi ste ~ovek sa vi{e talenata, i spremni na sve. Poezija vam ide od ruke, a to ste pokazali time {to ste jednog Halida divnom pesmom: „Duwo moja“.

Jarac Taj dugo o~ekivan poziv kona~no usledi}e od nedeqe. Za svaki slu~aj, ne nadajte se mnogo. Umereno i dostojanstveno. Od zavr{etka izbora ministarska foteqa nije bila bli`a. Po{aqite ekipu na neki kolektivni odmor, ~isto da ne zakuvaju koalicionu ~orbu. Bili bi vam od velike pomo}i ako budu otputovali na par dana daleko od vas. Izvinite se kolegenici, vi znate za{to.

Vodolija Kona~no ste pokazali da ste s pravom pravi i dostojanstveni predsednik Srbije. Na~in na koji ste se hrabro i dostojanstveno izborili sa muvom u Al`iru, osta}e zlatnim slovima ispisan u na{oj novijoj istoriji. Hrabro i dostojanstveno ste izdr`ali i konsultacije sa radikalima, iako su trajale kra}e od va{ih studija. Ono, jeste da muva nije slon i da su radikali bili bez kuma, ali hrabrost je hrabrost. Dragica mo`e da bude ponosna.

Riba Tito je voleo mlince, a vi puding od vanile. Tito je voleo vojsku, a vi }ete u kasarnama da spavate. Tito je gradio puteve, i vi ste u tom poslu skoro svakodnevno. Pred vama su jo{ mnogi Titovi izazovi, strana~ka Skup{tina, pa onda ona velika Skup{tina, pa izbor Vlade. Predahnite malo, da ne budete umorni ve} u 13,45. Samo dosledno nastavite svoj put i zavr{ite taj program Vlade. Ako zagusti, tu je puding, ni{ta nemojte da brinete.

Ovan Od 2003. godine nikada niste bili bli`e Vladi. Ne{to }e da bude ponu|eno, ne mnogo, ali bi}e. Vi ste svoje spremili za to. Vi ste dostojni pratilac Kubertenove misli: „Va`no je u~estvovati“. Dodali bi i – pre`iveti u simboli~nom smislu, naredne ~etiri godine. A, partneri „B“ i „^“? Neka se qute. Oni kada su bili u vlasti, niko vas nije pitao za mi{qewe.

Bik Pred vama je vi{e nego uspe{an period. Nemate razloga za brigu. Osta}ete ministar, tako da je oblak neizvesnosti nad va{om sudbinom oti{ao kod nekog drugog. Ne mo`emo da potvrdimo da }ete postati PePeVe, ali za sada je dosta i ovoliku. A, uz ministarsku funkciju ide i qubav, tako da samo nabacite osmeh na lice i u nove radne pobede. PS. U ovom Oroskopu nismo spomiwali Slavi{u Kokezu, Sandu Ra{kovi} Ivi}, Sa{u Mirkovi}a, Aleksandra Vulina, Vojislava [e{eqa, Nemawu [arovi}, Rasima Qaji}a, Ivicu Da~i}a i moju malenkost, Tomislava Nikoli}a, Aleksandra Vu~i}a, ^edomira Jovanovi}a i Zoranu Mihajlovi}.


SE]AWA

26. maj 2016.

25

30 GODINA OD SMRTI DU[ANA BLAGOJEVI]A DULA]A

HUMANOST BEZ G R A N I C A Re~i ~ovekoqubqe, humanost, malo gde su svoje istinsko zna~ewe odslikali, kao u li~nosti Du{ana Blagojevi}a Dula}a, na{eg skromnog sugra|anina, koji je qubav prema qudima i qudskom `ivotu nosio u srcu, i iskazivao je ceo svoj `ivot, a `ivot je od prvog minuta do posledweg dana proveo u [apcu, postav{i legenda ovog grada, i wegovo obele`je ula} je ro|en na Kami~ku, 18. maja 1924. godine. Sa materijalnom oskudicom suo~ava se od prvog dana `ivota. Ostaje bez majke, sestara i bra}e, a sav wegov svet postaje otac Dragutin, {aba~ki abaxija, koji je `eleo da svom Du{anu ispuni bar osnovna o~ekivawa. Radio je po nekoliko poslova kako bi mu detiwstvo koliko toliko u~inio bezbri`nim. Nakon zavr{etka osnovne {kole, kod majstora Jovana Pavlovi}a, Dula} zavr{ava zanat i sti~e zvawe ma{inbravara. Uz u~ewe znata, svoje slobodno vreme najvi{e ispuwava jurewem za krpewa~om na nekoj od poqana svog grada. Uz bezbri`nu igru i dru`ewe na kami~koj kaldrmi, odrasta jedna generacija, ali paralelno u „belom svet“ raste jedno veliko zlo - fa{izam. Svet, jo{ nedovoqno oporavqen od Prvog, hrli u Drugi veliki rat. Nakon kapitulacije zemqe, snage tre}eg rajha ulaze u [abac aprila 1941. godine. Svi spo-

D

sobni mladi}i, me|u kojima je bio i Dula}, prinu|eni su da kopaju kanale u Dubqu, Slep~evi}u, [titaru. Okupacija na{eg grada traje sve do oktobra 1944. godine. Oslobodiocima [apca pridru`ujue se Dula}, i sa wima, u sastavu 28. slavonske brigade, odlazi na drinsko rati{te. U~estvuje u borbama kod Ugqevika, Bijeqine gde je nekoliko puta rawen. Participirao je u sukobima u kojima je oslobo|en Zagreb, gde do~ekuje i zavr{etak rata na ovom podru~iju. Odmah

po oslobo|ewu, stvara se nova dr`ava, i Du{an se upu}uje na odslu`ewe vojnog roka u Bitoq. Tek 1947. godine biva demobilisan. Vra}a se u svoj [abac i zapo{qava se u HI „Zorka“. Sa suprugom Jelenom, ven~ava se u februaru 1946. Iste godine dobija }erku Milicu, a 3 godine kasnije i sina Milana. Do 1963. godine, `iveli su maloj ku}i gde je Dula} i ro|en, na Kami~ku, u dana{woj Ma~vanskoj ulici, a potom se sa porodicom seli u naseqe @ivinarnik. U radnom kolektivu bio je uvek poznat kao uzoran, vredan radnik, a uro|eni altruizam doneo mu je veliki broj prijateqa, i ogromno po{tovawe svojih sugra|ana. Dula}a pamte kao apsolutnog rekordera u davawu krvi. Jo{ je trajao Drugi svetski rat i borbe za oslobo|ewe. Zalutalo zrno je pogodilo pu{ko – mitraqesca iz Du{anove ~ete. Bio je hitno potreban doborovoqni davalac krvi. Dula} se javio i direktno iz vene u

venu dao te~nost koja zna~ila `ivot. To je bilo prvi put da je dao krv. Posle toga, isti gest humanosti ponovio je 338 ! puta, a iz vena je oti{lo 112 litara krvi. Za svoje podvige dobio je vi{e plaketa, zna~ki, zahvalnica, dobitnik je i Oktobarske nagrade grada [apca, ali mu je vi{e od svih wih zna~io stisak ruke i tiho „hvala“, onih koje je „oteo“ smrti i ~lanova wihovih porodica. Takav gest je smatrao najvrednijim priznawem. Iako je imao

pravo na 15 dana odmora bilo gde u SFRJ zbog dobrovoqnog davala{tva, to nikada nije iskoristio. Najvi{e je voleo da se odmara uz Savu, ali i onda je radio i pazio na druge. U to vreme nisu postojali spasioci, no wihov posao, dobrovoqno, volonterski, altruisti~ki obavqao je Du{an Blagojevi}. Znao je da prepozna lo{eg pliva~a, pratio bi ga pogledom i ~im se uka`e potreba reagovao. Spasao je vi{e od 50 `ivota na ovaj na~in. Uz pomenute, u~inio je jo{ jedan podvig koji se jo{ prepri~ava, a pro{lo je gotovo pola veka. Dogodilo se to jednog petka, pazarnog dana u [apcu. Posetilac pijace stigao je iz Vladimiraca sa zapregom. Kowe je

nije trebala da shvati da je tragedija neizbe`na ukoliko bude stajao u mestu. Strah ga nije paralisao, krenuo je u pravcu zapre`nih kola ~ekaju}i pravi trenutak da se baci na kowe koji su se kretali sve br`e. Skok je usledio, i on se

[TAMPA O DULA]U ik Du{ana Blagojevi}a, i wegova ogromna humanost iskazana kroz dela, inspirisale su najve}a imena onda{weg jugoslovenskog novinarstva. Najslikovitije o veli~ini Dula}a i utisku koje je na sve novinare ostavilo wegovo ~ovekoqubqe govore novinski naslovi kao {to su: „Dula} – heroj sa Kami~ka“, „Niko kao Dula}“, „Dula}u, kako se bori za tu| `ivot“, „Zovite Dula}a“, „Aplauzi biv{em golmanu“, „Rizikuje `ivot da spase tu|“...

L

ostavio kod pijace, a on „skoknuo“ do obli`we kafane na osve`ewe. Ne{to ili neko je upla{io atove. U trenutku su se propeli i krenuli pravi galop ulicama, ta~no u pravcu dvojice de~aka, Nikole i Vojislava koji su se igrali na ulici. Gu`va i buka spre~ili su ih da ~uju topot kopita, kao i povike qudi da se sklone. Na sre}u, vika je doprla do Dula}a. Odmah je istr~ao ispred kapije, i video prizor od koga se ledi krv u `ilama. Ni jedna sekunda mu

uhvatio za amove. Podigao je noge, i visio dok su ga sna`ne `ivotiwe vukle, usporavaju}i ih postepeno. Zastali su, ali su se i daqe propiwali, dok ih je Dula} svom snagom dr`ao spre~avaju}i ih da iznova krenu u galop. U jedno momentu, ruda ga je udarila u prsa, ali ni onda nije popu{tao amove. Grla, iako skrenuta sa puta, i daqe su se opirala, podizala su predwa kopita, a udarcem u kaldrmu, ~ak su i jedan veliki kamen odvalila. U nekoliko navrata i Du{an je primio udarac ali ih nije pu{tao. Nekoliko gra|ana je priteklo u pomo}, i napokon su kola bila potpuno umirena, a de~aci spa{eni. Posle toga, u posetu glavnom akteru i heroju, dolazili su novinari iz cele Jugoslavije. Svaki intervju je po~iwao pitawem o doga|aju s’ kraja avgusta 1968. godine, ali Dula} nije voleo da mnogo pri~a o tome, gotovo da se i qutio kada su ga novinari zapitkivali na tu temu: „Ama qudi, morao sam da sko~im na kowe, Vojkan i Nikola su bi-

li na sred ulice. Uostalom ni{ta drugo mi nije ostalo... ili deca ili ja...eto, samo to sam pomislio...“. Za svoje podvige dobio je priznawe Ve~erwih novosti „Najplemenitiji Jugosloven“ za 1969. godinu i to jednoglasnom odlukom `irija i velikom podr{kom ~italaca. Usledio je i poziv na prijem kod onda{weg predsednika Jugoslavije, Josipa Broza Tita. Lider je Dula}u li~no ~estitao re~ima: „A, to ste Vi Dula}, ~itao sam o Vama. ^estitam. Vama bi trebalo dati 2 plakete. Jednu za dobrovoqno davawe krvi, a drugu za spasavawe qudi“. Upravo prve re~i „A, to ste vi“ postale su naslov dokumentarnog filma o na{em sugra|aninu, u re`iji Zdravka Velimirovi}a. Poznat je i qubiteqima sporta u [apcu kao „Bombajac“, neustra{ivi golman „Radni~kog“, a potom i „Ma~ve“ sa kojom je do{ao do Prve lige 1950. godine. Imao je poziv iz Partizana, kao zvani~no najboqi golman Druge lige, no nije ga prihvatio. Posle Ma~ve se vra}a u Radni~ki, a karijeru zavr{ava u {aba~kom Borcu. Na`alost, sve {to je u~inio, za wega je izgubilo zna~aj posle tragedije novembra 1973. godine. Na neobele`enom kru`nom prelazu voz je naleteo na automobil u kome su se, izme|u ostalih, nalazili wegova `ena Jelena i prva unuka Mirjana. Smrt dve najva`nije osobe u wegovom `ivotu u tom trenutku, potpuno je slomila Du{ana. Zdravqe je popustilo, do`iveo je {log i prerano preminuo, maja 1986. godine, a pre ta~no 30 godina, nekoliko hiqada sugra|ana posledwi put ga je ispratilo.


26

SPORT

26. maj 2016.

KAJAK SVETSKI KUP – DUIZBURG 2016

„SREBRNI NAKIT“ DVOJACA rvi dan takmi~ewa bio je rezervisan za kvalifikacione i polufinalne trke u dvosedima na 200 i 1.000 metara, odnosno jednosedu na kilometarskoj deonici. Tandemi Gruji} – Novakovi} (K2 200 metara), Zori} – Tomi}evi}

P

brnim nakitom“. Kona~ni okr{aj K2 200 bio je, na neki na~in, istorijski. [panci (Kravioto i Toro) sve su iznenadili i kroz ciq pro{li prvi, a potpuno izjedna~eni ciqnu ravan prolaze na{a posada i Ma|ari u vremenu 0:31:504. Bronze su

galci, ali je srpski ~amac, odveslao sjajnih zavr{nih 250 metara. Vreme 84 hiqaditinke slabije od pobednika, dovoqno za drugo mesto. Svega nekoliko metara nedostajalo je da se preuzme i liderska pozicija. No, zlata }e u Belorusiju.

u B finalu, {to je ukupno 14. mesto u K1 200. Istu disciplinu veslao je i Bojan Milinkovi}. Wegov put se zavr{io u polufinalu gde je osvojio deveto mesto. U Dizburgu smo ponovo imali na{e kajaka{e u ~etvercima. Na 1.000 metara, veslali su: Tomi}evi}, Zori}, Paji} i Torubarov. Od medaqe ih je delilo mawe od pola sekunde, ali su na kraju morali da se zadovoqe ~etvrtim mestom, dok su medaqe podelili: Australija, Rusija i Belorusija. ^etvorka na 200 metara: Milinkovi}, Dragosavqevi}, Gruji} i Novakovi}, najpre su izborili plasman

Posle dominacije na Kupu Srbije, {aba~ki kajak potvrdio je vrhunsku klasu i na me|unarodnom nivou. Veslaju}i u reprezentativnim ~amcima, ~lanovi kluba „Zorka“ osvojili su dve medaqe na Svetskom kupu u Duizburgu u finale drugom pozicijom u polufinalnoj grupi. Ipak, merewem ~amaca, utvr|eno je da je na{ bio 250 grama lak{i od propisane te`ine, te je posada diskvalifikovana. Odmah sledi novi Svetski kup u Ra~icama, {to je test i olimpijaca. Ovo je i prvo takmi~ewe na kome izaziva~i mogu izazvati takmi~are koji su obezbedili olimpijske norme. D. B.

MA^VANSKA OKRU@NA LIGA – 25. KOLO

„RADNI^KI“ NE STAJE FK „Radni~ki {aba~ki“ – FK „Sin|eli}“ 3:1 (0:0) Gruji} i Novakovi}

Zori} i Tomi}evi}

(K2 1.000), odnosno Dejan Paji} (K1 1.000), nisu imali problema da obezbede mesta u finalu. Paji} je imao najboqe vreme u polufinalu, dvosedi drugo, odnosno tre}e. Potom su, dan kasnije, usledila finala. U najva`nijim trkama, pomenuti tandemi okitili su se „sre-

ostale nepodeqene u ovoj kategoriji, a na pladwu su stajala ~etiri srebra. Iako su uglavnom bili izme|u petog i osmog mesta u finalnom okr{aju, ~ini se da su se Zori} i Tomi}evi} ~uvali za kraj. Izgledalo je da }e medaqe podeliti Belorusi, Nemci i Portu-

Paji} je dobro startovao i sve do posledwih 250 metara bio je u vrhu i borbi za medaqe. Ipak, ne{to sporiji fini{ ko{tao ga je devete pozicije. Sprinteri u pojedina~noj konkurenciji imali su mawe uspeha. Dragosavqevi} je osvojio petu poziciju

SRPSKA LIGA „ZAPAD“ – 26. KOLO

PONI@ENI KRAQEV^ANI

kada igra van svog mati~nog terena, {aba~ki „Radni~ki“ nastavqa sa pobedama. U jednom od derbija 25. kola, savladan je neugodni „Sin|eli}“. [ap~ani su bili boqi u prvom delu, ali se ni gosti nisu odlu~ili za apsolutnu ofanzivu. Odbrane su odolele u prvom delu. Ipak, „nula“ je prekinuta golom Nikoli}a sa bele ta~ke. Kada se ~inilo da je me~ re{en, gosti korste svoju priliku i rezultat je bio nere{en. Preokret se dogodio ulaskom iskusnog Panti}a. Vratio je sigurnost ekipi, a svojim golom doneo i vo|stvo. Trijumf je potvrdio Petrovi}. [ap~ane u nastavku o~ekuje gostovawe jo{ jednom „du`niku“ iz jesewe polusezone, Podriwu iz Lozni~kog Poqa. „Drina“ je bila „slobodna“ ovaj vikend, s’ obzirom da se rival, „Jadar“ nije pojavio. TABELA: 1. Drina 55, 2. Radni~ki {aba~ki 50, 3. Hajduk Stanko 45, 4. Mladost (P) 45, 5. Podriwe 43, 6. Ma~va (B) 42, 7. Sin|eli} 37.... 13. Borac (L) 30, 14. Lipolist 24, 15. Jadar 19, 16. Jedinstvo (Z) 10. D. B.

I

ZONA „DRINA“ – 26. KOLO

FK „Sloga“ – FK „Ma~va“ 0:6 (0:2) va kola i 15 golova zvu~e kao statistika budu}eg prvoliga{a. Kraqev~ani nisu mogli da vide dominaciju Ma~ve protiv Ku~eva proteklog vikenda, ali su im „crveno – crni“ pru`ili reprizu kraj Ibra. Slaba{na „Sloga“ odolevala je tek jednu ~etvrtinu utakmice, a potom je seriju otvorio sjajni Jeremi}. Bio je glavni akter i drugog gola. Wegov {ut i odbitak golmana Sloge, u gol je pretvorio Jevti}. Lekani} je lepim udarcem pove}ao na 3:0, da bi potom uposlio Dra`i}a koji nije imao problem da loptu skrene ka golu. Nekada{wi „beli“, Lekani}, u 75. i 78. minutu postavio je kona~nih, velikih 0:6. Rezultat sve govori o kvalitetu i

NULA OD TRI

D

FK „Polimqe“ – FK „Provo“ 2:0 (2:0) vo je bio rezultatski mnogo zna~ajniji me~ za tim iz Prijepoqa, a tako je delovalo i na terenu. Doma}i su bili odlu~niji, konkretniji, {to su materijalizovali u 12. i 38. minutu.

O

FK „Ribnica“ – FK „Ra|evac“ 2:0 (1:0)

odnosu snaga. Me~ Smedereva u Qubi}u je prekinut zbog tu~e na terenu, pri rezultatu 0:1. O~ekuje se odluka o na~inu na koji }e me~ biti okon~an, ali }e najverovatnije pobeda pripasti Smederevcima 3:0. Ju~e je, za „crveno – crne“ po~eo zavr{ni kvartet

te{kih me~eva, gostovawem Vaqevaca u [apcu. TABELA: 1. Ma~va 55, 2. Smederevo 46 (-1), 3. Budu}nost Kru{ik 46, 4. @elezni~ar 40, 5. Sloga (P) 38.... 12. [umadija 1903 31, 13. FAP 31, 14. Jedinstvo (Ub) 30, 15. Sloga (K) 26, 16. Zvi`d 20. D. B.

Golovima u pravim momentima, sredinom prvog i drugog dela, doma}i su osvojili va`ne bodove u borbi za opstanak. Ekipa iz Krupwa pokvarila prole}ni u~inak, ali to je jedina posledica ovog poraza.

OFK „Ose~ina“ – FK „Jedinstvo“ (V) 2:1 (0:1) Golom Paji}a u 9. minutu, gosti su stekli prednost i bili boqi sve do sredine nastavka. Ipak, za samo dva minuta, primaju dva gola, {to je bio {ok od koga se nisu oporavili. TABELA: 1. Zlatibor 58, 2. Sloga 1940 (BB) 42, 3. Provo 41, 4. Zadrugar 41, 5. Radni~ki (V) 40, 6. Ra|evac 40, 7. Jedinstvo (V) 39 .... 13. Rubnica 32, 14. Zlatar 32, 15. Budu}nost (A) 22, 16. Brezovica 13. D. B.


SPORT PLEJ OF ZA RUKOMETA[E – 8. KOLO

26. maj 2016.

27

PLEJ OF ZA RUKOMETA[E – 9. KOLO

„DUBL“ PROTIV SUBOTI^ANA RK „Spartak Vojput“ – RK „Metaloplastika“ 24:25 (13:14) SC „Dudova {uma“. Gledalaca: 500. Sudije: Bori~i} i Markovi}. Delegat: Pendi}. Sedmerci: Spartak 3 (3) Metaloplastika 3 (3). Iskqu~ewa: Spartak 12, Metaloplastika 6 minuta. SPARTAK: Kosovi}, Risti}, Peki}, \eki} 5, Perovi}, Kne`evi}, Qubojevi} 2, Lojan~i} 2, Radulovi}, Distol 1, @upawac 9, Jeli} 2, Basari}, Rakocija 3, ^upi}, Abaxi}. METALOPLASTIKA: Maksimovi}, Dragi}evi} 3 Milovanovi}, Golubovi} 3, Do{en, Marinovi} 2, Ili} 8, Ostoji} 5, Aleksi}, Arsi}, Jezdimirovi} 1, Mitrovi} (kap.) 2, Daki}, Ivanovi} 1, Petrovi}, Datuka{vili. osle {est vezanih poraza, ova sezona [ap~anima je donela „dubl“ pobeda nad iskusnim Spartakom. Trebala je, jako je trebala, {aba~koj ekipi

P

pobeda, za ostanak u trci za titulom, ali pre svega za povratak samopouzdawa. Po~elo je odli~no i kona~no je „Metaloplastika“ bila ta koja je diktirala ritam utakmice. Ponovo je Ili} bio u svom elementu i odmah je prednost konstantno bila na kontu ovda{we ekipe. Mawi pad u zavr{nici prvog dela, nije ostavio posledice na start nastavka. Uspe{no je odr`avana prednost. Odbrana je bila dobra, Ostoji} se razigrao. Ipak, desio se pad sredinom nastavka, a to su @upawac, pre svih, ali i ceo doma}i tim, znali da iskoriste. Do{li su do vo|stva i ponovo se javio strah. Ipak, ovaj put nije gost imao prava na kiks. Dragi}evi} i Ili} vra}aju prednost, a potowi, golom u 58. minutu donosi pobedu. D. B.

DO POSLEDWEG DAHA TABELA PLEJ OF: 1. Vojvodina . . . . . . . . . 15 2. Metaloplastika . . . .15 3. Partizan . . . . . . . . . . 10 4. Spartak . . . . . . . . . . . . 7 5. Sloga (P) . . . . . . . . . . 6 6. C. Zvezda . . . . . . . . . . . 2 Hala: „Zorka”. Gledalaca: 1.600. Sudije: Kova~ (Kosovska Mitrovica) i Milosavqevi} (Zve~an). Sedmerci: Metaloplastika 1 (1), Sloga 4 (4). Iskqu~ewa: Metaloplastika 8, Sloga 8 minuta. METALOPLASTIKA: Maksimovi}, Dragi}evi}, Milovanovi} 4, Daki}, Golubovi} 1, Cvijanovi}, Marinovi} 5, Ostoji} 2, Aleksi}, Arsi}, \uki}, Jezdimirovi} 2, Mitrovi} (kap.) 1, Ili} 10, Ivanovi} 1, Petrovi} 1.

RK „Metaloplastika“ – RK „C. Zvezda“ 30:25 (15:9) C. ZVEZDA: Janketi}, [oti} 2, Boji~i} 2, Radosavqevi} 2, Dragutinovi} 5, Ga~evi}, Stoli} 1, Anteq, Nasti}, Zlatanovi}, Todorovi} (kap.) 2, Nikoli}, Mandi} 1, Babi} 2, Kqaji} 1, Leovac. vaj me~ podsetio je na mart i april, podsetio je na {ampionske igre Metaloplastike. Sav pritisak bio je na ple}ima [ap~ana, a sva rastere}enost na strani gostiju. Ipak, kvalitet je taj koji je odlu~io. Svesni da po~etak mo`e mnogo toga odlu~iti, „plasti~ari“ su nikada silovitije u{li u duel. Mo`da je i 7:1 posle svega 10. minuta bilo prelomno za kona~an ishod. Prednost stvorena u

O

tom periodu, su{tinski je odr`avana do 40. minuta. Milovanovi} i Dragi}evi}, ove ve~eri, nosili su „plasti~are“. [oti} je bio taj koji je goste ~uvao u me~u, a potom i poveo svoj tim u zavr{nici. Iskoristili su „crveno – beli“ pad u igri doma}ina, uspeli da, u 48. minutu, pri|u na 23:21. ali je to razdrmalo “plasti~are”. Niko u hali nije `eleo dramati~an fini{. Nova serija 7:2 do 58. minuta, re{ila je sve dileme. [ap~ani }e sezonu okon~ati u Beogradu, na „Bawici“, duelom protiv Partizana. Sve odgovore da}e posledwih 60 minuta. [ap~ani su obebedili, u ovom trenutku, SEHA poziciju. D. B.

PLEJ AUT ZA RUKOMETA[ICE – 10. KOLO KONA^NA TABELA: 5. Sloga (PM) . . . . . . . 22 6. Medicinar . . . . . . . . 22 7. Kikinda . . . . . . . . . . 22 8. Jagodina . . . . . . . . . . 21 9. Ku~evo . . . . . . . . . . . . 21 10. Minakva . . . . . . . . . 12 Sala Gimnazije. Gledalaca 200. Sudije: Pe{i} (Crvenka) i Kne`evi} (Vrbas). Delegat: Kosanovi} (Sombor). Sedmerci: Medicinar 5 (5); Kikinda 9 (5). Iskqu~ewa: Medicinar 4, Kikinda 8 minuta. @RK MEDICINAR: Milo{evi}, ^vori}, Mandi}, Mati}, Radovi} (kap) 14, Ru~nov 6, Kari}, [im{i}, \urkovi} 4, Stankovi}, A}imovi}, Kuki}, Bojani} 2, Ninkovi} 2, Andri} 1. @RK KIKINDA: Stepanovi} (kap.), Bajkin, @ivkov 2, Mitrovi} 13, Ardala 3, Agbaba M. 7, Kova~i}, Agbaba J. 4, Kresoja, \ura{inovi}, [icar, Siv~ev, Lazi}, Kekez,

SEKUNDE ODNELE BODOVE @RK “Medicinar” - @RK “Kikinda” 29:30 (14:14) ada je, iz ne ba{ lake pozicije, igra~ utakmice, Mitrovi}, deset sekudni pre kraja, pogodila mre`u Bojane [im{i}, nije bilo lako navija~ima Medicinara, ali je srce bilo slomqeno ekipi iz Ku~eva. Ispostavilo se, Kikindu bi poraz ili remi vodili u ni`i rang. Ruku na srce, pobeda Vojvo|anki potpuno je zaslu`ena. Vodili su gotovo ~itav me~, imale i plus tri, ali kada je {aba~ki tim po~eo da susti`e prednost, delovalo je da }e se u Kikindu „praznih {aka“. Ipak, uvek su go{}e nalazile na~in da se vrate. Nije to bila lepa utakmica. Mnogo prekida, mnogo sedmeraca, sudije koje nisu dorasle zadatku, unele su veliku nervozu me|u rukometa{ice. Radovi} je bila

K

standardno dobra, a raspolo`ene su bile su i \ura{kovi}, odnosno Ru~nov. Me|utim, nije to bilo dovoqno protiv Sjane Mitrovi}, kao

i sestara Agbaba. Imao je doma}i tim napad za pobedu, ali je faul nad Anom Radovi}, arbitrar video kao probijawe, a potom je Mitrovi} sa 8 metara donela veliko slavqe gostuju}em timu.

„Medicinar“ sezonu zavr{ava na 6. mestu. Ovde nije kraj obavezama, s’ obzirom da [ap~anke ~eka jo{ F4 Kupa Srbije i me~ sa Radni~kim iz Kragujevca. D. B.


28

SPORT

26. maj 2016.

SE]AWE NA FINALE KE[ 1973. GODINE

MARAKANA SE DIVILA KROJFU Ovo je vikend Lige {ampiona. Pred nama je me~ odluke. Gradski rivali, „Atletiko“ i „Real“ u Milanu }e odlu~ivati o tituli {ampiona Evrope. Dve najuspe{nije ekipe najja~eg klupskog takmi~ewa ugosti}e „San Siro“/“\uzepe Meaca“. Milan i [abac deli oko 1.100 km, a pre 43 godine, veliko finale bilo je udaqeno samo 80 km od na{eg grada nogi 70 – te godine pamte kao period prosperiteta na ovim prostorima, a poverewe u Jugoslaviju imala je i UEFA, te je popularna „Marakana“ odabrana za doma}ina velikog finala. [ampion Holandije, u takmi~ewe je u{ao kao dvostruki uzastopni najboqi tim Evrope. Klub koji je plasirao „totalni fudbal“, predvo|en Johanom Krojfom, harao je Evropom. Novi pobedni~ki niz zapo~et je u osmini finala, gde je bugarski „CS-

M

KA“ bio lak plen (3:1, 3:0). Iako je progla{en za derbi me~ ~etvrtfinala, dvome~ Holan|ana i Bajerna bio je prili~no jednostran, naro~ito u prvom duelu (4:0, 1:2). Posledwa prepreka na putu ka na{oj prestonici bio je „Real Madrid“. Prva utakmica u Amsterdamu dala je nadu za obe ekipe, bilo je 2:1, no u revan{u, Mehren je raspr{io nade [pancima, a svoj tim odveo u finale dvostrukom pobedom. Torinski „crno – beli“ ambiciozni nastup u Kupu {ampiona zapo~eli su u {esnaestini finala i to porazom u Marseju, 1:0. Me|utim, revan{ i lakih 3:0 nagovestilo je velike domete Juventusa. [ampion DR Nema~ke, Magdeburg, nije zadao velike probleme na pohodu ka ~etvrtfinalu (1:0, 1:0), ali zato Torinezi bili na rubu eliminacije u dvome~u sa Ujpe{t Do`om. U Italiji je bilo 0:0, a u revan{u, Ma|ari su u 13. minutu imali prednost 2:0, ali su Altafini i Anastasi doneli izjedna~ewe i plasman u polufinale zbog vi{e golova u gostima. Polufinale im je donelo {ampiona Engleske „Derbi Kaunti“. Od-

li~na igra u prvom me~u i trijumf 3:1 bili su dovoqni. U nezanimqivom revan{u u Derbiju, me~ je okona~an bez golova. Cela Jugoslavija, mo`da uz izuzetak navija~a Sarajeva, nadala se da na{ prvak, „@elezni~ar“ mo`e daleko, mo`da i do kraja. Ipak, kraj Sarajlija bio je ve} na po~etku. Upravo „Derbi Kaunti“ bio je prejak i uz dve pobede, 2:0 i 2:1, odneo evro snove „@eqe“. Osvanuo je dan finala, 30. maj. Ponovo su Beogra-

dom mar{irali navija~i u crveno i crno – belim bojama, ali ovaj put to nisu bili fanovi ekipa sa Top~iderskog brda, ve} velikana Holandije i Italije. Vi{e od 90.000 navija~a na Marakani pozdravilo je aktere finala. Popularnu „bubamaru“ u rukama je poneo na{ sudija, Milivoje Gugulovi}, dok su ekipe predvodili Krojf kojeg su pratili: Stuj, Hulshof, Krol, Neskens, Zubir, Blankeburg, Han, Rep, Kajzer, Miren, odnosno Salvadore, predvodnik sastava:

Zof, Longobuko, Marketi, Morini, Kapelo, Furino, Altafini, Anastasi, Betega, Kosio. Interesantno, ekipe su, s’ klupe predvodili stru~waci iz „isto~nog bloka“, Rumun Kova~ (Ajakas) i Vi~palek (^ehoslova~ka – Juventus).

^inilo se da jo{ traje ispitivawe snaga. Naizgled sporo, kombinovali su na sredini Neskens i Blankeburg, kada je potowi uputio odli~an centar{ut, a sa oko 10 metara, Rep glavom prebacuje Dino Zofa i poga|a suprotni ugao za 1:0. Krojf je dominirao terenom stvarao prilike, najboqu Repu, koji loptu {aqe preko praznog gola. Juventus je pripretio preko Altafina i Anastasia, no be{e to bez ve}ih izazova za Stuja. Na kraju, zaslu`eno, tre}i put u nizu, raduju se Holan|ani, a pehar „L’ ekip“ podi`e Johan Krojf. Bilo je to jedino finale odigrano u isto~noj Evropi. Posle te 1973. godine, finala Kupa i Lige {ampiona su se selila, ali nikada vi{e, kao ni pre nisu do{la na „te prostore“. Tri godine kasnije, Beograd i Zagreb bili su doma}ini Evropskog prvenstva. Interesantno je primetiti, 1973. godine, sastav

Ajaksa ~inili su Holan|ani i jedan Nemac, Blankenburg, dok su Italijani nosili Juventus uz samo jednog stranca, Altafini (Brazil). Ne

znamo sastave koje }e odabrati u subotu Simeone i Zidan, ali }e [panci biti „mawina“. Globalizacija u fudbalu. D. Blagojevi}

KROZ PAR RE^I • FUDBAL – ^a~anski „Borac“ naneo je 13. poraz Ma~vi u 28. kolu Kvalitetne lige Srbije. Jedini gol na me~u postigao je Fi}ovi}. Devetoplasirani [ap~ani u narednom kolu do~ekuju „Rad“. • RUKOMET – @RK Ma~va pobedom se oprostila od doma}e publike za ovu sezonu. [ap~anke su slavile protiv Metalca 31:27 (15:11). Najefikasnija, @ivanovi} sa 11 golova. U posledwem kolu, „Ma~va“ gostuje Loznica gradu. • RUKOMET – ORK „Ma~va“, na opro{taju od {aba~ke publike, savladala je Ub 31:26 (17:12). Milo{ Kre~kovi} poga|ao je mre`u 11 puta. „Studentski grad“ }e biti posledwi rival Bogatinaca ove sezone. • RUKOMET – Drugi tim Metaloplastike nije odoleo u Um~arima. Istoimeni doma}in je slavio u 17. kolu Druge lige „Centar“, 26:25 (14:11). Mladi „plasti~ari“ su trenutno sedmi, a o~ekuje ih jo{ me~ protiv Gu~eva u [apcu. • FUDBAL – [ap~anke su pretrpele novu katastrofu. U Kru{evu, doma}i „Napredak“ savladao je „Ma~vu“ 15:0 (8:0). Put Kru{evca krenulo je svega devet fudbalerki. Superliga{ki nastup „Ma~va“ zavr{ava protiv Sloge u [apcu.


SPORT

26. maj 2016.

29

EVROPSKO TEKVONDO PRVENSTVO

„AJKULE“ PONOVO U [APCU ezona u ameri~kom fudbalu se zahuktava, a qubiteqi ovog sporta u [apcu, posle vi{e od mesec dana ima}e prilku da u`ivo gledaju jedan prvenstveni me~. [aba~ke „ajkule“ do~ekuju jednog od glavnih favorita za plasman u vi{i rang, „besne pse“ iz Novog Sada. Na tabeli, Klek i Novi Sad dele vode}e pozicije sa maksimalnim u~inkom od dve pobede, dok [ap~ani u tre}e kolo Tre}e lige „Sever“ unose polovi~an u~inak, poraz od Kleka i vredne bodove iz Obrenovca. Nedeqa je dan za ameri~ki fudbal, a borba na Gradskom stadionu startuje od 16 ~asova. D. B.

S

NIKOLA DO BRONZE va~ Viteza Nikola Nikoli} tre}i je junior Srbije u kategoriji do 84 kg. Na Prvenstvu Srbije odr`anom u Kragujevcu u nedequ, Nikoli} je startovao sa dva trijumfa, u polufinalu je pora`en od Ivo{evi}a, rva~a Novog Sada, ali u borbi za bronzu, ubedqivo slavi protiv Buqo{evi}a (Spartak) 8:0.

R

Tokom predstoje}eg vikenda, Nikola Nikoli} nastupa na seniorskom Prvenstvu Srbije.

KOBNO DRUGO KOLO vajcarski Montero ugostio je od 19. do 22. maja najboqe evropske tekvondistkiwe i tekvondiste, a kao {to ste ~itali u pro{lom broju, me|u reprezentativcima Srbije bilo je i ~etvoro boraca iz na{eg grada. Svima je kraj bio u drugoj rundi, a rivali koji bi ih eliminsali, stizali bi do samog kraja. Prvi je na tatami iza{ao Milo{ Gladovi} u kategoriji do 58 kg. U prvoj rundi je bio slobodan, da bi u drugom kolu odmerio snage sa Izraelcem, Ron Atiasom, ispostavi}e se, jednim od najprijatnijih iznena|ewa {ampionata. U izjedna~enoj i tvrdoj borbi, Atias je slavio jednim poenom razlike. Iako je smatran iznena|ewem, Atias je savladao jo{ dva rivala, plasirao se u finale gde je, tek zlatnim bodom, pora`en od najboqeg tekvondiste Evrope u ovoj kategoriji, Rui Braganke (Portugal). Drugo kolo bilo je posledwe i za Draganu Gladovi}. [ap~anku je, u konkurenciji dama do 53 kg, eliminisala Azerbejxanka,

[

Patimat Abakarova, poenima 6:2. Tekvondistkiwa iz biv{e sovjetske republike, na kraju je osvojila srebro. Prvu pobedu za {aba~ki tekvondo u [vajcarskoj zabele`io je Ivan Pure{evi}, u kategoriji do 68 kg. U prvom kolu ubedqivo je pobedio Viorela iz Rumunije, 10:1, ali je pora`en u drugom kolu od Nemca Karima, 1:0. To je bio kraj za reprezentativca iz redova Letwikovca, dok je Nemac stigao do finala gde je pora`en od Tur~ina, Tazegula 6:5.

Kao i wegove kolege koje su nastupale prethodna dva dana, u drugom kolu je takmi~ewe zavr{io i Ivan Karajlovi}, u kategoriji do 80 kg. Na startu je odli~nim nastupom eliminisao Oleksandra Filipova (Izrael) 5:1, da bi ga, potom, ubedqivo savladao Azerbejxanac, Har~egani Beigi. Azer je do kraja bio ubedqiv i osvojio zlato ubeqivije od bilo kog drugog {ampiona. U finalu je savladao Sarija (Turska) 5:0, {to je wegov najmawe ubedqiv trijumf na putu ka zlatu. D. B.

TEKVONDO KLUB „[ABAC“

DESET MEDAQA U NI[U TRI ZLATA SA U DR@AVNOG [

Ni{u je najzad organizovan me|unarodni tekvondo turnir pod “1. Asteriks kup” . Okupio je 55 klubova iz sedam zemaqa sa ukupno 474 takmi~ara. Tekvondo klub “ [abac“je nastupio sa 12 boraca koji su se ku}i vratili sa osvojenih ~etiri zlatne, tri srebrne i tri bronzane medaqe. Osvaja~i medaqa na turniru bili su: Zlato: Vuka{in Mojsilovi}, Ana Tijani}, Andrea Mati} i Milan Kerkez; Srebro: Marko Markovi}, Vuka{in Kara-

vidi} i Mihailo Tadi}; Bronza: Uro{ Belanovi},

Marko Mihailovi} i Teodora Rosi}.

aba~ki karatisti doneli su osam medaqa sa Prvenstva Srbije odr`anog u hali „Zorka“. Me|u 700 takmi~ara iz 65 klubova u svim kategorijama, doma}u ekipu predstavqalo je 16 karatista. Najsjajnija odli~ja zaslu`ili su Ana Boji} (`enske nade – borbe), Tijana [ajinovi} (kadetkiwe – kate), kao i kata tim juniorki

(Mitri}, Raji}, [ajinovi}). Ana Boji} je bila druga u katama svoje kategorije, a isto odli~je poneli su: Teodora Makevi} (kadetkiwe – kate), @eqko Milutinovi} (poletarci – borbe), a osvojene su i dve bronze. Ivana Raji} (juniorke – kate) i mu{ki pionirski tim borbe (Dragorad M. Andri}, Dalibor M.) D. B.


30

OGLASI

26. maj 2016.

Preduze}u Lipkom d.o.o. iz Lipolista potreban diplomirani in`ewer prehrambene tehnologije odseka vo}e i povr}e. Konkurs je otvoren do 30.06.2016. godine. Sve potrebne informacije mo`ete dobiti putem telefona 064/643-100-4 ili e-maila lipkom@gromnet.net

IZDAJE PROSTOR u PC “Trijumf” (Prokredit banka), prostor se sastoji od 170 kvm u prizemqu i 175 kvm na prvom spratu. Tel. 063/103-8998, 063/103-6991

REPUBLIKA SRBIJA VISOKA [KOLA STRUKOVNIH STUDIJA ZA VASPITA^E U [APCU Adresa: Dobropoqska 5, 15000 [abac Tel/faks.: 015/342-171 i 342-172 Web: www.vivasabac.edu.rs E-mail: vivasabac@ptt.rs.

UPIS 2016/2017.

1. OSNOVNE STRUKOVNE STUDIJE:

Za upis u I godinu osnovnih strukovnih studija mogu da konkuri{u kandidati koji imaju sredwe obrazovawe u ~etvorogodi{wem trajawu.

2. SPECIJALISTI^KE STRUKOVNE STUDIJE:

1. OBRAZOVAWE STRUKOVNIH VASPITA^A SPECIJALISTA ZA METODIKU REALIZACIJE PRIPREMNOG PRED[KOLSKOG PROGRAMA – 50 studenata 2. OBRAZOVAWE STRUKOVNIH VASPITA^A SPECIJALISTA ZA FIZI^KO VASPITAWE – 25 studenata 3. OBRAZOVAWE STRUKOVNIH VASPITA^A - SPECIJALISTA ZA MUZI^KO-SCENSKI IZRAZ – 25 studenata 4. OBRAZOVAWE STRUKOVNIH VASPITA^A - SPECIJALISTA ZA LIKOVNO VASPITAWE – 25 studenata 5. OBRAZOVAWE STRUKOVNIH VASPITA^A - SPECIJALISTA ZA RAD SA DECOM RANOG UZRASTA – 25 studenata

USLOVI UPISA: Zavr{eno visoko obrazovawe u trajawu od najmawe tri godine, odnosno visoko obrazovawe koje vredi najmawe 180 ESPB bodova sa stru~nim nazivom strukovni vaspita~/vaspita~, odnosno zanimawem vaspita~a u oblasti dru{tveno-humanisti~kih nauka; KONKURSNI TERMINI: Prijavqivawe kandidata – od 13. 6. 2016. godine do 13. 7. 2016. godine. Upis primqenih kandidata: 15. i 16. 7. 2016. od 9 do 14 ~asova

Gradska uprava grada [apca - Odeqewe za inspekcijske i komunalno-stambene poslove,na osnovu ~l. 10 stav 1. Zakona o proceni uticaja na `ivotnu sredinu („Sl. Glasnik RS“ br. 135/04 i 36/09), objavquje :

OBAVE[TEWE

Obave{tavamo javnost da je Mom~ilovi} Branimir, sa sedi{tem u Novom Sadu, Gargarinova broj 3, podneo zahtev za odlu~ivawe o potrebi procene uticaja na `ivotnu sredinu za projekat: „Izgradwa poslovno proizvodnog objekta“ na kat.par.br.2785/32 KO Majur, [abac. Zainteresovani organi,organizacije i javnost bli`i uvid u podatke mogu izvr{iti u Odeqewu za inspekcijske komunalno-stambene poslove Gradske uprave grada [apca, u ul. Janka Veselinovi} br. 20, svakim radnim danom po~ev od 26.05.2016. god.do 06.06.2016. godine u vremenu od 14-15,30 ~asova. Zainteresovani organi, organizacije i javnost svoje mi{qewe, o Obave{tewu povodom podnetog zahteva,dostavqaju ovom Odeqewu , u roku od 10 dana od dana objavqivawa , u pisanoj formi,preko „Pisarnice“ organa Gradske uprave grada [apca ODEQEWE ZA INSPEKCIJSKE I KOMUNALNO – STAMBENE POSLOVE

U skladu sa ~l. 63. Zakona o planirawu i izgradwi („Sl. glasnik RS“, br. 72/09, 81/09, 64/10-odluka US, 24/11 i 121/12, 42/13 odluka US, 50/13 - odluka US, 98/13 odluka US, 132/14 i 145/14), ~l.83. Pravilnika o sadr`ini, na~inu i postupku izrade dokumenata prostornog i urbanisti~kog planirawa („Sl. glasnik RS“, br. 64/15) Odsek za urbanizam i gra|evinarstvo Odeqewa za urbanizam Gradske uprave grada [apca ogla{ava:

JAVNU PREZENTACIJU 1. Urbanisti~kog projekta „PCS Vukovi}”-investitor Grad [abac. 2. Urbanisti~kog projekta izgradwa ulice Novoprojektovana 37 u Pocerskom Pri~inovi}u-investitor Grad [abac. 3. Urbanisti~kog projekta „Nova 26-deo 1 i Nova 26-deo 2 i trafo stanica“ u KO Majur (Urbanisti~ki projekat za ure|ewe parcela i definisawe uslova izgradwe na delovima i celim k.p. br. 3337/182, 3337/164, 3337/141, 3337/174, 3337/138, 3337/161, sve K.O. Majur)-investitor Javno preduze}e za upravqawe gra|evinskim zemqi{tem. 4. Urbanisti~kog projekta za izgradwu delova ulica Nova 27 i Nova 25a u Majuru-investitor Javno preduze}e za upravqawe gra|evinskim zemqi{tem. Javna prezentacija }e se obaviti od 27.05.2016.god. do 02.06.2016.god., zakqu~no, u prostorijama Odeqewa za urbanizam Gradske uprave grada [apca, Ulica Masarikova br. 10. Slu`beno lice Odeqewa za urbanizam, dava}e osnovne informacije o urbanisti~kim projektima, zainteresovanim licima, svakog radnog dana u vremenu od 10 do 12 ~asova. Sva zainteresovana, pravna i fizi~ka lica, mogu da izvr{e uvid u urbanisti~ke projekte, kao i da u toku trajawa javne prezentacije dostave svoje primedbe i sugestije u pisanom obliku Odeqewu za urbanizam Gradske uprave grada [apca, Ulica Masarikova br.10. ODEQEWE ZA URBANIZAM ODSEK ZA URBANIZAM GRADSKE UPRAVE GRADA [APCA


OGLASI

26. maj 2016.

31

IZDAJE SE POSLOVNI PROSTOR 240 m2 Kara|or|eva 77

06/21-61-406 PROGRAMSKA [EMA TV „[ABAC“ ^ETVRTAK, 26. 5. 2016.

06.30 07.00 09.00 09.15 10.00 10.30 11.00 11.40 12.10 13.00 14.00 15.00 15.15 15.45 16.30 17.00 18.00 19.00 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 23.50 00.20

Glas Amerike Jutrewe Radio vesti Sirusi Beli luk i papri~ica Izlog strasti Ringla star Ku}ica u cve}u Hronika op{tine Bogati} Meridijanima @iveti 100 Vesti Ringla star Beli luk i papri~ica Sirusi [aba~ka hronika Serija „Bandolera“ Vesti Put hrane Lek iz prirode Vesti Glas Amerike Bandolera Meridijanima Put hrane

PETAK, 27. 5. 2016.

06.30 07.00 09.00 09.15 10.00 10.30 11.00 11.40 12.10 13.00 14.00 15.00 15.15 15.45 16.30 17.00 18.00 19.00 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 23.50 00.23

Glas Amerike Jutrewe Radio vesti Sirusi Beli luk i papri~ica Izlog strasti Ringla star Pet friendly Kowi ponovo jure Meridijanima Necenzurisano (r) Vesti Ringla star Beli luk i papri~ica Sirusi [aba~ka hronika Serija „Bandolera“ Vesti Poligon Serija: Zelena, zelena trava Vesti Glas Amerike Bandolera Meridijanima Poligon

SUBOTA, 28. 5. 2016.

NEDEQA, 29. 5. 2016.

PONEDEQAK, 30. 5. 2016.

06.30 Nova serija na TV [abac „Sirusi“ 07.00 U malom selu, jedan ~ovek nestaje bez tra- 09.00 ga. Potragu po~iwu iskusni istra`iteqi ali 09.15 i mladi momak , koji poku{ava da stekne isku- 10.00 stvo i od starijih kolege nau~i zanat...Lepota 10.30 seoskog pejza`a i legenda o seoskom za{tit- 11.00 niku- ratniku Sirusiju, dopuwavaju pri~u i 11.40 unose dozu qubavi i romantike. 12.10 Svakog radnog dana od 16:30 13.00 13.50 14.00 08.30 Glas Amerike 08.30 Glas Amerike 09.00 Vodi~ za roditeqe 09.00 Put hrane 15.00 09.30 Sportski vremeplov 09.30 Sportski vremeplov 15.15 10.00 Slovarica 10.00 Bandolera ( 16.30 10.30 Sirusi (5 epizoda 5 epizoda - repriza) repriza) 14.05 Necenzuriasno- r 17.00 18.00 13.00 Ruska imperija 15.00 Film: Qubav 14.00 @iveti 100 mo`e biti opasna 19.00 15.00 Film: Kad svi po zdravqe 20.05 la`u 17.00 Poligon 21.00 17.00 Leksiokn 18.00 Serija Zelena, 22.00 19.00 Vesti zelena trava 22.30 20.05 Ruska imperija 19.00 Vesti 21.00 Serija: Zelena, 20.05 Style 23.00 22.00 zelena trava 21.00 Necenzurisano 23.50 Vesti 22.00 Vesti 00.20 22.30 Glas Amerike 22.30 Glas Amerike 23.00 Film: Zatvorski 23.00 Film: Viski s mamac ledom

FILMSKI PROGRAM TELEVIZIJE [ABAC Zatvorski mamac

Rendi je po~inio zlo~in bez `rtava za {ta bi verovatno dobio uslovno osloba|awe uz veliku nov~anu kaznu, me|utim u ovakvom „svetu pravde“ on je zatvoren na 25 godina. ]eliju deli sa Xejkom koji je kongenijalan, ali nemilostiv osu|enik na do`ivotnu robiju koji povremeno govori Rendiju da }e prerezati vrat svojoj `eni jer je spavala s drugim ~ovekom samo tri meseca nakon ven~awa.

Glas Amerike Jutrewe Radio vesti Sirusi Beli luk i papri~ica Izlog strasti Ringla star Lek iz prirode Vodi~ za roditeqe Meridijanima Sportski vremeplov Put hrane Vesti Ringla star Sirusi [aba~ka hronika Serija „Bandolera“ Vesti Pogled s tribina Necenzurisano Vesti Glas Amerike Bandolera Meridijanima Pogled sa tribina

SREDA, 1. 6. 2016.

UTORAK, 31. 5. 2016.

„NECENZURISANO“ Autor: Antonela Riha Nedeqa 21 ~as 06.30 07.00 09.00 09.15 10.00 10.30 11.00 11.40 12.10 13.00 14.00 15.00 15.15 16.30 17.00 18.00 19.00 20.05 22.00 22.30 23.00 23.50 00.20

Glas Amerike Jutrewe Radio vesti Sirusi Beli luk i papri~ica Izlog strasti Ringla star Ku}ica u cve}u Pogled sa tribina Meridijanima Poligon Vesti Ringla star Sirusi [aba~ka hronika Serija „Bandolera“ Vesti Leksikon Vesti Glas Amerike Bandolera Meridijanima Leksikon

06.30 07.00 09.00 09.15 10.00 10.30 11.00 11.40 13.00 14.00 15.00 15.15 16.30 17.00 18.00 19.00 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 23.50 00.20

Glas Amerike Jutrewe Radio vesti Sirusi Beli luk i papri~ica Izlog strasti Ringla star Style Meridijanima Leksikon Vesti Ringla star Sirusi [aba~ka hronika Serija „Bandolera“ Vesti @iveti 100 Ku}ica u cve}u Vesti Glas Amerike Bandolera Meridijanima @iveti 100

Viski s ledom Vrckava, romanti~na komedija, veza jednog para opisana od prvog sastanka, preko prekida, do braka, prikazana je kroz tri zabave u jednom stanu: Ro|endan, No} ve{tica i Novogodi{we ve~e… i dok novope~eni par radi na svom dru{tvenom `ivotu, oko wih se pletu razli~ite pri~e.

Iz programa Radio [apca Radio slobodna Evropa: u 10.00 i 14.00 Blender: radnim danima od 11.00 do 14.00 ^ivija{ka vrte{ka: nedeqa u 12.00 i sreda u 18.00 Omladinski radio: radnim danima od 19 do 21.00


32

^ITUQE I MALI OGLASI

26. maj 2016.

Veterinarska ambulanta

“Krsti}”

Trkali{te, Norve{ka 6,

063/322-673,

Jelena Krsti} DVM, 20 godina iskustva!!

^ituqe i male oglase za naredni broj primamo do utorka, do 14 ~asova.

Prodajem ku}u i plac 21 ar u Prwavoru, Drinska br.8. 7350-653 Prodajem ku}u kod Velikog parka, 240 kvm, 3 ara placa. 351-323, 060/150-00-76 (1-2) Prodajem ku}u i 19 ari placa na Oridu 015/210-075 Prodajem povoqno ku}u, 1,5 ari placa na dobroj lokaciji u [apcu. 063/193-12-33

Izdajem poslovni prostor 150 kvm, Kara|or|eva 64. 063/233-157 (1-3)

Svedo~anstvo O[ „Jevrem Obrenovi}“ [abac, izdato na ime Marija Peri}.

Svedo~anstvo VI razreda, izdato u O[ „Jevrem Obrenovi}“ u [apcu, na ime Jovana Jawatovi}.

Plac centar Bogati}a, stara ku}a, 10 ari, kod stadiona, 22e/kvm. 063/581-336 Prodajem parcelu 38 ari, Klenak, posle mosta, povoqno,. 065/333-86-84

Prodajem u Prwavoru {umu bagremovu 1 hektar i 10 ari u lugu. 7350-653 Prodaja: 2 ~etvorokrilna prozora (270h140) sa zastakqenim prozorima i drvenim roletnama, 1 trokrilni sa istim dimenzijama. 062/194-67-97

Hitno prodajem stan kod Autobuske stanice, 51 kvm, 3. sprat, cena povoqna, u Novoj robnoj ku}i. 015/347-584, 063/890-45-72, od 9 - 16 ~. Prodajem stanove d 52 kvm i 42 kvm, Jovana Cviji}a 12 preko puta Rode, novi, vlasnik, 800 d/kvm. 063/33-37-40

Tra`im cimera od 1. jula, Beograd - Karaburma, jednosoban stan 45 kvm. 065/50-68-117 Izdajem name{tenu garsoweru I sprat, c.g, kablovska, internet, interfon, centar. 064/293-61-97

Izdajem name{ten jednosoban stan u [apcu, Sava grad, 120 e. 063/282-937 Izdajem name{ten jednosoban stan, Leonarda Da Vin~ija 45. 064/851-69-60

Kosa~ica - samohodna na tri to~ka, lombardini DMB - dizel. 064/858-70-88, 063/223-934

Milena Petrovi}

1930 - 2007

iz M. Prwavora S qubavqu i po{tovawem, wihovi najmiliji.

Posledwi pozdrav na{oj jedinoj

1950 - 1992 Nikada Te ne}emo zaboraviti. Supruga Menka, sin Igor i }erka Irena sa porodicama.

Se}awe

- radnim danom od 7 do 19 ~asova 1931 - 1996

Du{an Ili} - Mrav

RADNO VREME [ALTERA „GLAS PODRIWA“:

Se}awe na drage roditeqe

Stanojlo

27. maja 2016. navr{ilo se 24 godine od kako nas je zauvek napustio

Na{ mili i voqeni

- subotom od 9 do 14 ~asova Dana 30.05.2016. godine navr{ava se 14 godina od smrti na{eg dragog supruga, oca, deke i svekra

Vitomirovi} Milan - Lala 1954 - 16. maj 2009. iz Klenka Tvoj drug Nedeqko sa porodicom.

Se}awe na generaciju 1965/1966 godine u~enica medicinske {kole a povodom jubileja 50 godina mature, `elimo ovog puta da pomenemo na{e drugarice koje danas nisu sa nama

Radenki Despotovi} Radani Po~ivaj u miru an|ele na{ i znaj da }emo te po dobrom pamtiti s ponosom pomiwati i od zaborava ~uvati. @ive}e{ ve~no u na{im srcima. Tvoji najmiliji.

Posledwi pozdrav dragoj sestri i tetki

Milki Mi}anovi} Ponosni smo {to smo te imali i osta}e{ zauvek u na{im srcima. Sestre Milena, Olivera i Smiqa sa porodicama.

Stanko Stankovi} Cale 1932 - 2016 Pro{lo je 40 dana ispuwenih ne mirewem, beskrajnom tugom i prazninom. Qubav koju si nam pru`ao uvek }e bojiti na{e `ivote. Tvoji: Svetlana, Jasmina i Vuk.

Dragoj priji

Nikole Markovi}a S qubavqu i po{tovawem ~uvaju ga od zaborava wegovi: Nevena, @eqko, Qiqa, Tawa, Nikola i Strahiwa.

Posledwi pozdrav dragoj ujni

Sre}ne smo {to ste bile sa nama.

Pro{lo je godinu dana od smrti na{e majke, supruge i bake

Spomenke Okanovi}

Milki Mi}anovi} 1959 - 2016 Tako mnogo qubavi i dobrote je oti{lo sa tobom. Tvoji @oka i Olga.

Male{evi} Zlata Vasi} Branka Vlajkovi} Radmila Rosi} Jovanka Vra{tanovi} Gordana @ivanovi} Gordana Rali} Radmila Mandi} Milica Vasiqevi} Mileva

Milki Mi}anovi} od: @ike, Rajka, Coke, Stefana i Sofije.

1935 - 2015 Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da }emo 2. juna u 12 ~asova na Novom grobqu dati godi{wi pomen. Wena porodica.


^ITUQE U subotu, 28.05.2016. dajemo {estomese~ni pomen na{em dragom

^ITUQE

26. maj 2016.

33

28.05.1996. godine veoma mlad je preminuo na{ dragi

2hpDana 18.05.2016. godine u 06,30 ~asova u svojoj 77. godini `ivota preminula je na{a draga majka i svekrva

Radmila Bjelik Veseli}

\ur|evi} Bosiqka iz Gru{i}a O`alo{}eni: sin Dragutin i snaha Biqana sa porodicom. Posledwi supruzi

Posledwi pozdrav dragoj Radi od: Zdenke, Voje i Tawe sa porodicom.

@ivanovi} Aleksandru - Aci

Posledwi pozdrav, dobroj prijateqici, divnoj du{i

S qubavqu i po{tovawem, supruga Qiqana, }erke Milanka i Mirjana.

iz [titara

Radoj~i} Dragoslava Uvek i rado te se se}aju tvoji: sin Mi{el, unuka Doris i unuk Ivan. Dana 26.05.2016. navr{ava se sedam godina kako nije sa nama na{a draga

Simi} Mom~ilo Mo{a iz Mi{ara 1942 - 1996 - 2016 Tvoji najro|eniji. Dana 27. maja navr{ava se 24 godine od prerane smrti na{eg dragog brata i ujaka

pozdrav

Radici Bjelik Veseli}

\ur|evi} Bosiqki 1939 - 2016 iz Gru{i}a Preminula je 18.06. posle kra}e bolesti. O`alo{}en suprug Stanisav.

Po~ivaj u miru neka ti Gospod podari nebeski raj. Awa, Tina, Sa{a, Vida i Branko. Posledwi pozdrav dragoj majci, baki i svekrvi

Posledwi pozdrav

Obrenovi} Zorka iz Jalovika Draga majko, pro{lo je tri godine pune tuge i bola bez tebe majko. Tvog glasa nema sve ostalo je tu. ^ak jo{ zorom ~ujem: „[ta mi radi{ sine“? Lagani ti korak ku}om odjekuje kao da si negde iza{la na kratko. Tvoj sin i samo tvoj sin @ivanko.

Ivankovi} Spomenka - Spoma 2009 - 2016 Draga na{a, vreme prolazi, ali ne i na{a tuga za tobom. Volimo te i ~uvamo od zaborava u na{im srcima. Tvoji najmiliji. Dana 01.06.2016. navr{ava se sedamnaest godina od kada je umrla moja draga majka, profesor istorije u penziji

Radenka - Rajka Puqezevi} 23.06.1935. - 28.05.2015. Nismo te zaboravili. Tvoji: Nina, Sara, Dejan, Jelena, Milan i Sne`a Markovi}. 24.05.2016. godine navr{ilo se jedanaest godina od smrti

Ili} Du{ana - Dula Godine prolaze, a kao da je sve ju~e bilo. Pamtimo te kao ~oveka velikog srca i veselog duha. S ponosom o tebi pri~amo i nikada te ne zaboravqamo. Tvoja sestra Sowa sa decom. Se}awe 29.05.2009. - 29.05.2016.

Jevremovi} Petronija Vreme koje prolazi ne donosi zaborav. Tvoji najmiliji. Dana 28.05. navr{ava se 30 godina od smrti

Dana 30.05.2016. godine navr{ava se osam godina od smrti

Anici Dimitri} 1933 - 2016 iz [apca od: sina Zorana, }erke Zlatije sa porodicama.

Spomenka Despot

\ur|evi} Bosiqki 1939 - 2016 iz Gru{i}a Hvala za sve. O`alo{}eni: sin Milutin, snaha Nevena, unuk Marko, unuka Mirjana, zet Aca i praunuci Nikola i Nemawa.

Tanasi} Stanka ro|. Joldi}

POMENI 24.05.2016. punih je 10 godina od kada nas je zauvek prerano napustio na{ dragi suprug, otac, deda, svekar, tast i prijateq

Posledwi pozdrav babi

Mijailovi} Miloja 1947 - 2008 S velikom qubavqu ~uva}emo uspomenu na tebe. Tvoji najmiliji: supruga Milena, sinovi Milan i Goran, snahe Qiqa i Jelena i unuke.

Lepu uspomenu na wu ~uva }erka Svetlana sa porodicom. Najtu`nije se}awe

S ponosom ~uvamo se}awe, qubav, uspomene i zahvalnost, zauvek ostaje u srcima wenih najmilijih. Dana 26.05.2016. navr{ava se 20 godina od kako nije sa nama na{ dragi tata

Proki} Ace Odelce 1928 - 1986 Bio je roditeq sa principima, moralom, po{tewem i ~estito{}u. Hvala na vaspitawu. Porodica Proki}.

29.05.2002. - 29.05.2016. 29.05.2016. su pune ~etiri godine kako nije sa nama

31. maja je pet godina od smrti

\ur|evi} Bosiqki 1939 - 2016 iz Gru{iu}a Hvala za sve. O`alo{}eni: unuk Dragan, snaha Coka, unuka Dragica i zet Goran. Dana 18.05.2016. preminula je na{a draga sinovica i snaja

[e{i} Jordan [ele 1950 - 2006 Tuga {to smo te izgubili je prevelika i ne prestaje, ali te se s ponosom se}amo svakoga dana, svakoga dana te pomiwemo. Tvoji: supruga Gordana, sin Goran, }erka Zorica, unuk Stefan, snaha Mira, zet Ivica i tvoji prijateqi Beli i Du{ka Veselinovi}.

Ivanovi} Milo{ Vukosava @ivanovi}

Jelene Tomqenovi} S qubavqu koju smrt ne prekida, brat Miroslav \oki}.

iz Jelen~e Draga majko, ostavila si tragove koji se ne bri{u, dobrotu koja se pamti, se}awe koje ne bledi, qubav koja }e ve~no trajati u nama. Tvoje srce nije stalo ono }e uvek kucati u mom srcu. Tvoj sin Srba i snaha Svetlana.

Nedostaje{ nam dugih 20 godina. Ve~no ~uvamo uspomene na tebe. Ponosne smo {to smo te imali. Tvoje }erke Radmila i Ru`ica.

20.05.1954. - 29.05.2012. Dana 29.05.2016. godine navr{ava se godina dana kako nije sa nama na{a draga

Mi{kovi} @ivka Radenka Radana Despotovi}

Josimovi} Dragica

1955 - 2016 Po~ivaj u miru a neka te an|eli ~uvaju. S qubavqu i po{tovawem, porodice Despotovi} i Adamovi}.

28.05.2014. - 28.05.2016. Za mene nikad ne}e{ umreti, bi}e{ sa mnom sve dok ja postojim. Zahvalna }erka Seja.

Marti} Ilija

29.05.2015. - 29.05.2016. S qubavqu i po{tovawem, ~uvamo uspomenu na tebe. Zauvek si u na{im srcima. Po~ivaj u miru. Tvoji najdra`i: }erka Borka, unuci Rade i Nenad, snaha Dragica i praunuka Awa.

Ve~no o`alo{}en brat Nikola sa porodicom.

Teodorovi} Denis 1974 - 2003 1. juna se navr{ava 13 godina od kada te nema. Mi te nikada ne}emo zaboraviti. Vole te kumica Goca, kumi} Lukija i kum Pekija.


34

^ITUQE

26. maj 2016.

U ~etvrtak, 26.05.2016. navr{ava se tri godine od kako nije sa nama na{a draga

Dana 28.05.2016. u 11 ~asova na Novom grobqu obele`avamo {estonedeqni pomen od kada nije sa nama na{ dragi sin, otac i suprug

Dana 01.06.2016. navr{ava se trinaest godina kako nije sa nama na{ dragi

Denis Teodorovi}

Sne`ana Topi} 1956 - 2013 Zaborav ne postoji za one koji te iskreno vole. Neka te an|eli ~uvaju i ve~ni mir ti daju. S qubavqu, porodica.

S qubavqu, sin Marko, }erka Nevena, majka Gorica, otac Milinko i supruga Ana.

Pro{lo je ~etrdeset dana od kako nije sa nama na{ voqeni brat, dever, stric i deda

Dana 28.05.2016. navr{ava se ~etrdeset dana od kako nas je napustio na{ dragi brat, stric i deda

Zoran Vujkovi}

2003 - 2016 Denise, vreme ne umawuje bol za tobom. Nedostaje{ nam kao sin, brat, prijateq. Zauvek. Godi{wi pomen }emo davati u subotu, 28.05.2016. u 11 ~asova na Novom grobqu. Mama, tata i sestra.

Brat Borivoj sa porodicom.

U subotu, 28. maja 2016. u 11 sati, na grobqu u Bogati}u odr`a}e se godi{wi pomen na{em voqenom

Bo`idar Milovanovi} Brat Peri{a sa porodicom.

U subotu, 28. maja 2016. godine na grobqu u Glu{cima daa}emo godi{wi pomen u 10 ~asova

Cana Ivo{evi} 1936 - 2016 Keva, hvala ti, Tvoj Ilija.

Dana 28.05.2016. godine navr{ava se 20 godina od kada nije sa nama na{ dragi

Ivan Pu{i} Bo`idar Milovanovi}

16.05.2016. preminula je moja majka

1947 - 2015 Pro{lo je {est tu`nih meseci. Mnogo nam nedostaje{. Tvoji najmiliji: supruga, }erka i sin sa porodicama.

Simi} Mom~ilo Mo{a Vreme prolazi a tuga za tobom ostaje. Ve~no }e{ `iveti u na{im srcima. Sa tugom i po{tovawem, porodica.

U subotu, 28.05.2016. godine u 14 ~asova na grobqu u Volujcu izdava}emo 40 dnevni pomen na{em dragom suprugu i ocu

Dejan Igwatovi} Mladenu Cveji}u

Brki} Vasiliju

1934 - 2015 U mislima i pri~ama sa nama je. Supruga Nada sa decom i wihovim porodicama.

Nisi sa nama, ali si u na{im srcima. Tvoja supruga Qubinka, unuci Ivan, Milan i Jelena kao i mnogobrojna rodbina.

Uspomenu na wega ~uvaju: supruga Sojka, sinovi Goran i Zoran sa porodicama.

Dana 29. maja navr{ava se 19 godina od smrti na{e drage

Posledwi pozdrav na{oj dragoj }erki, majci i sestri

Milutinovi} Biqane

Anici Milo{evi}

30.05.2004. - 30.05.2016.

Paji} Slobodanu

1974 - 2002 Koliko je te{ko `iveti bez tebe znamo samo mi koji smo te mnogo voleli. Po~ivaj u miru, an|ele na{. Tvoji: otac Qubomir, majka Qubinka, sestra Jelena, sin Uro{ i k}i Awa. Godi{wi pomen dava}emo u nedequ, 29.05.2016. u 10 ~asova na Novom grobqu.

Posledwi pozdrav dragoj priji

Begovi} Tomislav Dragi o~e, bio si sve dobro i lepo. Takvog te pamtimo i ~uvamo u na{im srcima i sa ponosom pri~amo o tebi. Nema zaborava, zauvek si u srcima sina Stanislava, snahe Jasmine, unuka Ivane i Tomislava i supruge Branislave.

iz Jevremovca slu`benik PTT Weni najmiliji.

1950 - 2016 Zauvek o`alo{}eni: majka Vukosava, }erka Branka i brat Brana.

Radmili Bjelik Veseli} od prijateqa Paje i Svetlanke.


^ITUQE Se}awe na na{e mile i drage roditeqe, baku i deku

Slavka

Bo`i}

14.08.1931. - 25.05.2013.

Milutin 09.07.1928. - 23.02.2009.

Branko Ivanovi}

1972 - 2016

Protekle godine nisu umawile na{u qubav prema vama i se}awe na sve ono {to ste nam nesebi~no pru`ali. S qubavqu i zahvalno{}u ~uvamo vas od zaborava. Unuke Oqa i Jelena, zet Toma i k}erka Slobodanka.

Tu`no se}awe na 25.05.2008.

Nedeqkovi} Miodrag - Mija

Stevanija

Dragan

1920 - 2006 - 2016

1916 - 1945 - 2016

30.12.2008.

Nedeqkovi} Stanojka - Caka

S qubavqu i po{tovawem vas se se}aju: sin Dragan, k}erka Dragica, snaha Jasmina, zet Slavko, unuke Irena i Andrijana i unuci Vlada i Bogdan.

Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da }emo u subotu, 28.05.2016. godine u 10 ~asova na Novom grobqu davati ~etrdesetodnevni pomen na{oj dragoj

Ostoji}

iz Volujca Godine prolaze a se}awe na Vas ve~no ostaje. Va{i: sin @ivan i k}i @ivka sa porodicama.

Tu`no se}awe

Cana 1986 - 2016

35

Se}awe na drage roditeqe

Najdra`i na{i, iako vreme prolazi nema re~i kojima bismo iskazali na{u bol i tugu, zato {to niste sa nama. Dragi na{i, nedostajete nam veoma, veoma mnogo. Va{i divni i mili likovi }e nas uvek pratiti kao i va{a bezgrani~na qubav, koju ste nam pru`ali i davali nam snagu da idemo, posle svega daqe. Hvala vam za sve predivne trenutke, koje ste proveli sa nama. Puno vas vole i svaki dan misle na vas, va{i najmiliji: k}erka Qiqana, unuka Ivana i sin Qubko.

Se}awe na drage roditeqe

26. maj 2016.

Voqenoj supruzi, majci, baki i ta{ti

Na sve kolege i u~enike koji nisu sa nama Prolaze godine a uspomene na wih ne blede. Kolektiv i u~enici O[ „Majur“ Majur. Na{oj dragoj

Milki Mi}anovi} 1959 - 2016 posledwi pozdrav od wenih najmilijih.

Dana 01.06.2016. godine navr{ava se dve godine od smrti na{eg

Veri @uni}

Svetlani Stankovi} 04.11.1951. - 25.04.2016. Porodice Stankovi} i Jankovi}.

dajemo parastos 28.05.2016. u 11 ~asova na Kami~kom grobqu. Rodbino, kumovi, prijateqi, kolege, kom{ije, do|ite, pridru`ite se se}awima koja nas ne napu{taju, izviru iz svake pomisli na na{u dobru majku, suprugu, baku, prabaku, svekrvu, ta{tu. Nedostaje nam u svemu {to zapo~nemo ili nastavimo. Plamen sve}e, miris tamwana i se}awa vezuju nas za lepe ali protekle uspomene. Tugujemo i volimo je zauvek. Weni najmiliji.

Darka Stan~i}a Pomen dajemo u 11 ~asova na grobqu u Dobri}u. Voleli bi da mo`emo da otputujemo u pro{lost. Ne da bi ispravili gre{ke ve} da zagrlimo nekog koga vi{e nema... Tvoji: }erka Emilija, supruga Jelena, sestra Marijana, majka Slavica i otac Bora.


36

^ITUQE

26. maj 2016.

40 dana nije sa nama na{ brat

Pro{lo je 40 dana od odlaska na{eg brata

Stanko Stankovi} Cale

Stanka Stankovi}a Cala

Uvek u na{im mislima, srcima, se}awima. Bra}a Mi}a, Zoran i \oka.

Pamti}amo ga sa puno qubavi, uspomena i ve~nog se}awa. Sestre Quba i Zora.

Na{ dragi

Todorovi} Milan - Pixik Vojislav Mati} dipl. ing. Trideset godina je pro{lo od tvog odlaska u ve~nost. Vreme nije uni{tilo ni se}awe ni qubav koju si nam ostavio. Tvoja porodica.

Anica Milo{evi} Posledwi pozdrav od: sinova Bo`idara i Slavka i unuke Ivane. Osta}e{ nam u srcu i velikom se}awu.

01.04.1930. - 01.06.2004. Dvanaest tu`nih godina od kad nisi sa nama. Vreme koje prolazi nije umawilo na{e se}awe na tebe. Tvoja supruga Milanka sa decom.

Dana 19.05.2016. napustila nas je na{a mama

Radmila Bjelik - Veseli} Posledwi pozdrav na{oj dragoj baki. Puno te vole tvoji: Pavle, Andrej, Sofija i Nikola.

Radmila Bjelik - Veseli} 1955 - 2015 Re~i ne mogu opisati tugu i bol koju ose}amo. Zauvek }e{ biti u na{im srcima. Beskrajno te vole tvoje: Nevena, Marina i Ivana sa porodicama.


^ITUQE Dragi moj brate

Dragan Ninkovi}

26. maj 2016.

37

Dana 17.04.2016. prestalo je da kuca srce mog dragog tate

Dragan Ninkovi}

Nikada te ne}emo zaboraviti.

Puno }e{ mi nedostajati.

Tvoja sestra Dragana sa porodicom.

Tvoj sin Danilo.

Dana 30. juna 2016. navr{ava se tri godine od kako nije sa nama

Dragi sine, navr{ava se ~etrdeset dana od tvoje smrti 28.05.2016.

Mom~ilo Ninkovi} Wegovu dobrotu i qubav zauvek }e pamititi wegova supruga Milena, }erka Dragana, zet Zoran i unuci Danilo, Krstina i Ogwen.

Dragan Ninkovi} Ne postoji ni{ta ~ime bi se ispunila praznina zbog tvog preranog odlaska. Tvoja majka Milena.


38

OGLASI

26. maj 2016.

(D`on Nezbit) SRE]NA ZVEZDA I ZA BRUCO[E BESPLATNA [KOLARINA ZA I GODINU INFORMACIJE: Laze Lazarevi}a br. 5; tel: 015/346-908 Op{tinska uprava op{tine Vladimirci – Odeqewe za privredu, finansije i urbanizam, na osnovu ~lana 10. stav 1. Zakona o proceni uticaja na `ivotnu sredinu (“Sl.glasnik RS”, br. 135/2004 i 36/2009), objavquje

OBAVE[TEWE Obave{tavamo javnost da je DRU[TVO SA OGRANI^ENOM ODGOVORNO[]U “IVLAJN” iz Beogada – Palilula ul. Drgoslava Srejovi}a br.63b ovom Odeqewu poneo zahtev za odlu~ivawe o potrebi procene uticaja na `ivotnu sredinu za projekat IVLAJN RECIKLA@NI CENTAR – VLADIMIRCI u nasequ Vladimirci, na lokaciji kp.br.4/1 KO Vladimirci. Zainteresovani organi, organizacije i javnost bli`i uvid u podatke mogu izvr{iti u Odeqewu za privredu, finansije i urbanizam Op{tinske uprave op{tine Vladimirci, Ul. Svetog Save br.34, svakim radnim danom po~ev od 26.05.2016. do 05.06.2016. godine u vrmenu od 8,00 do 9,30 ~asova. Zainteresovani orani i organizacije i javnost svoje mi{qewe o obave{tewu povodom podnetog zahteva, dostavqaju ovom Odeqewu, u roku od 10 dana od dana objavqivawa u pisanoj formi, preko “pisarnice” organa Op{tinske uprave oip{tine Vladimirci. ODEQEWE ZA PRIVREDU, FINANSIJE I URBANIZAM

PRAVNI FAKULTET ZA PRIVREDU I PRAVOSU\E

U [APCU

STUDIRAJTE I VI U [APCU OSNOVNE AKADEMSKE STUDIJE Smerovi:

Univerzitet Privredna Akademija V.[.J. Pravni fakultet [abac

PREDUPISNA PRIJAVA NA PRAVNI FAKULTET

Upis na prvu godinu u predupisnom roku traje od 01.04.2015. do 31.05.2016.god.

[kolarina je 1200 eura u dinarskoj protivvrednosti po sredwem kursu na dan uplate, (odnosi se samo za predupisni rok) i pla}a se u ratama. U cenu {kolarine ulaze svi uxbenici, prijava ispita, overa semestra, izdavawe potvrda za redovno studirawe, uverewa o polo`enim ispitima. [kolarina za prvu godinu studija za u~enike koji su ostvarili odli~an uspeh sve ~etiri godine sredwe {kole (2015.-2016. god.) je 750 eura. Mogu}e je ostvariti i porodi~an popust. Zvawe: diplomirani pravnik sa ostvarenih 240 ESPB bodova. Po zavr{etku studija sti~e se pravo polagawa pravosudnog ispita. INFORMACIJE NA TELEFONE: 015-340-020, 343-126

1.Poslovna ekonomija i finansije – sti~e se zvawe DIPLOMIRANI EKONOMISTA 2.Me|unarodna ekonomija i ekonomska diplomatija sti~e se zvawe DIPLOMIRANI EKONOMISTA 3.In`ewerski menaxment u agrobiznisu – sti~e se zvawe DIPLOMIRANI IN@EWER MENAXMENTA 4.Ekologija – sti~e se zvawe DIPLOMIRANI EKOLOG 5.Informatika – sti~e se zvawe DIPLOMIRANI INFORMATI^AR STUDIJE NA DAQINU – DLS (studirajte iz ku}e)

Upi{ite

MASTER I DOKTORSKE STUDIJE Informacije na telefon:015/343-126 ili 015/340-020 Prote Smiqani}a 73, [abac


OGLASI

STUDENTSKI VODI^ ZA UPIS VISOKA EKONOMSKA [KOLA ZA STICAWE ZVAWA STRUKOVNI EKONOMISTA - trajawe studija 3 godine (6 semestara) - obim – 180 ESBP smer: 1) RA^UNOVODSTVO I REVIZIJA 2) BANKARSTVO, OSIGURAWE I BERZE 3) POREZI I CARINE - prelazak sa drugih fakulteta i visokih {kola: - za upis u prvu godinu potrebna je zavr{ena sredwa {kola

EKONOMSKI FAKULTET OSNOVNE AKADEMSKE STUDIJE ZA STICAWE ZVAWA DIPLOMIRANI EKONOMISTA - trajawe studija 4 godine (osam semestara) - obim – 240 ESBP - uslov upisa u prvu godinu: ZAVR[ENA SREDWA [KOLA - ~etvorogodi{wa

PRAVNI FAKULTET OSNOVNE AKADEMSKE STUDIJE ZA STICAWE ZVAWA DIPLOMIRANI PRAVNIK - trajawe studija 4 godine (8 semestara) - obim – 240 ESBP - uslov upisa u prvu godinu: ZAVR[ENA SREDWA [KOLA - ~etvorogodi{wa

MENAXMENT – FAKULTETI OSNOVNE AKADEMSKE STUDIJE - trajawe studija 4 godine (8 semestara) - obim – 240 ESBP - uslov upisa u prvu godinu: ZAVR[ENA SREDWA [KOLA - ~etvorogodi{wa ZA STICAWE ZVAWA DIPLOMIRANI MENAXER za studijske programe: 1) BEZBEDNOST 2) MENAXMENT 3) SAOBRA]AJ 4) IN@EWERSKI MENAXMENT

FAKULTET FSOM – STUDIJSKI PROGRAM – INFORMACIONI SISTEMI PRIRODNO – MATEMATI^KE NAUKE OSNOVNE AKADEMSKE STUDIJE ZA STICAWE ZVAWA DIPLOMIRANI INFORMATI^AR - trajawe studija 4 godine (8 semestara) - obim – 240 ESBP - uslov upisa u prvu godinu: ZAVR[ENA SREDWA [KOLA - ~etvorogodi{wa

PRIJAVE U INFORMATIVNIM CENTRIMA 1 - [ABAC, ul. Kara|or|eva br. 14 kod glavne po{te, 065/69-57-196, 015/348-829 od 15 – 19 ~asova 2 - VLADIMIRCI, za Obrenovac, Koceqevu i Ub ul. Svetog Save br. 23, 065/69-57-196 3 – RUMA, za Sremsku Mitrovicu i Rumu 062/77-00-43 4 – LOZNICA, za Krupaw i Zvornik, 063/80-75-758 5 – VAQEVO, za Mionicu i Ose~inu, 065/65-85-064

26. maj 2016.

39



Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.