Glas podrinja - broj 3566 - 03.03. 2016.

Page 1

BROJ

3566 GODINA LXXII

CENA

[abac, ~etvrtak 3. mart 2016. www.glaspodrinja.rs

50

DINARA

OMLADINSKA REDAKCIJA

I

“Glas Podriwa” osniva Omladinsku redakciju lista. Tra`imo ambiciozne i darovite saradnike koji }e svojom energijom i objektivno{}u unaprediti informisawe na{eg grada. Telefon za informacije 069/87-17-417.

Povodom 8. marta daruju... STRANA

21.

ODR@AN SASTANAK PRIVREDNOG SAVETA

ZAPO[QAVAWE PRIORITET Na pro{lonedeqnom sastanku Privrednog saveta i gradona~elnika [apca razgovarano je o projektima koji }e doprineti zapo{qavawu ve}eg broja qudi u 2016. godini STRANA

2.

U [APCU PREMIJERNO PRIKAZAN FILM

„PUT U RAT“ STRANE

14. i 15.

NOVI ZAKON O ZA[TITI STANOVNI[TVA OD ZARAZNIH BOLESTI

Gradona~elnik [apca, Neboj{a Zelenovi} i ambasador Hrvatske u Srbiji, Gordan Markoti}

B O Q A S A R A D WA S A H RVAT S K O M STRANA

ODR@ANO 65. PRVENSTVO SRBIJE U KROSU

NEVAKCINISANA DECA NE MOGU U [KOLU17. STRANA

JO[ JEDNA PQA^KA “TRANSKOMA”

3.

SVAKOG DRUGOG UTORKA:

[ABAC U ZNAKU KROS PRVENSTVA

ALO [ABAC

STRANA

Atletski savez Srbije poverio je [apcu, drugu uzastopnu godinu, organizaciju Prvenstva Srbije u krosu STRANA

9.

Provedite nezaboravan 8. mart k od n as uz t ambura{e i b ogat r u~ak.

Dra`a Petrovi}

36.

Telefon za rezervacije:

069/30-44 0-44 00 STRANA

9.

VA[ RESTORAN „MAWE@“


2

[ABAC

3. mart 2016.

ODR@AN SASTANAK PRIVREDNOG SAVETA

ZAPO[QAVAWE PRIORITET Na pro{lonedeqnom sastanku Privrednog saveta i gradona~elnika [apca razgovarano je o projektima koji }e doprineti zapo{qavawu ve}eg broja qudi u 2016. godini

a podru~ju [apca 70.000 qudi `ivi od poqoprivrede. Strategija ruralnog razvoja, koja }e biti predstavqena na narednoj sednici Skup{tine grada, a sa kojom su upoznati ~lanovi Privrednog saveta, podrazumeva udru`ivawe poqoprivrednika i pristup evropskim fondovima. - Kqu~ni ciq Strategije o ruralnom razvoju je da defini{e okolnosti, pravce i na~ine rada i da pribli`i qudima informacije kako mogu da pristupe evropskim sredstvima, pre svega IPARD 2 fondu. To }emo posti}i udru`ivawem kako bismo pove}ali svoju ponudu i tra`wu. Na taj na~in obaraju se tro{kovi i postajemo konkurentni u

N

Evropi u koju idemo i za koju se pripremamo, naveo je Svetozar Markovi}, ~lan gradona~elnikovog tima zadu`en za poqoprivredu. Razvoj `enskog preduzetni{tva bi}e jedna od va`nih tema u narednom periodu. Do 10. marta na sajtu grada otvoren je konkurs za edukaciju i za rad u `enskoj zadruzi, koju }e osnovati grad. - Predvideli smo set obuka i radionica da bismo prvo informisali `ene {ta je preduzetni{tvo i kako se ulazi u preduzetni~ke vode. Slede}i korak je mentorski program {to zna~i da }e svaka `ena, koja bude htela da pokrene biznis, dobiti mentorku da je vodi, a wihova komunikacija mo}i }e i onlajn da se odr`ava. Paralelno sa tim formira-

O~ekujem da posao u firmama koje }e osnovati doma}i i strani investitori, tokom 2106. dobije 2.000 radnika. Do sada, 17 firmi je pokazalo spremnost da investira u [abac, od ~ega pet stranih i 12 doma}ih, ka`e gradona~elnik [apca.

}emo zadrugu gde }e se `ene baviti proizvodwom hrane i tekstila, rekla je Marija Ivankovi} Juri{i}, ~lan gradona~elnikovog tima zadu`ena za `ensko preduzetni{tvo. Lokalnim akcionim planom za zapo{qavawe predvi|ena je i obuka te{ko zapo{qivih kategorija radnika, za {ta je iz gradskog buxeta izdvojeno pet miliona dinara. Obuka sadr`i niz aktivnosti. - U razgovoru sa privrednicima zakqu~ili smo da

GRADONA^ELNIK NA SIMPOZIJUMU GRADONA^ELNIKA U AUSTRIJI

nezaposleni propu{taju {ansu za posao zbog toga {to ne mogu da uspostave kvalitetan prvi kontakt sa poslodavcem. Obuka bi podrazumevala kreirawe CV, pripremu motivacionog i propratnog pisma i simulaciju intervjua, kako bi se potencijalni kandidat na najboqi na~in predstavio i pove}ao sebi {ansu za posao, rekla je saradnica gradona~elnika za privredu Violeta [esti}.

Sve aktivnosti grada usmerene su ka zapo{qavawu ve}eg broja qudi u [apcu. - Ciq sva tri projekta je zapo{qavawe velikog broja qudi. [abac bi trebao da postane mesto u kojem }e svako ko to `eli dobiti priliku da radi. @elimo da u~inimo sve da oni qudi kojima se takva prilika uka`e mogu da je iskoriste, rekao je Neboj{a Zelenovi}, gradona~elnik [apca. M.Maksimovi}

R O D E J AV Q A J U

[ABAC KAO DOBAR PRIMER a poziv Svetske banke, gradona~elnik [apca Neboj{a Zelenovi} po~etkom nedeqe, boravio je na Simpozijumu gradona~elnika u Gracu. Skup je okupio 150 predstavnika iz sedam zemaqa jugoisto~ne Evrope dok je centralna

N

tema bila: napredak i inovacije u gradovima ovog dela Evrope. Gradona~elnik [apca Neboj{a Zelenovi} govorio je o dostignu}ima koja gra|anima garantuju pravo na odlu~ivawe i otvaraju put ka su{tinskoj decentralizaciji, a to je praksa koIzvr{ni direktor: Aleksandar @ivanovi} Neizvr{ni direktor: Mirjana Stepanovi}

LIST „GLAS PODRIWA“ www.glaspodrinja.rs info@glaspodrinja.rs Izlazi ~etvrtkom

Predsednik odbora direktora: Qupka Adamovi} Glavni i odgovorni urednik: Tawa Trifkovi} urednik@glaspodrinja.rs

jom se sredstva od naplata poreza na imovinu usmeravaju na ra~une mesnih zajednica, a ne u gradsku kasu. Ovaj model odlu~ivawa nai{ao je na interesovawe u~esnika skupa posve}enog napretku i inovacijama, ka`e gradona~elnik [apca Neboj{a Zelenovi}.

Novinari: Qubi{a \uki} Mirjana Filipovi} Vesna Bo{kovi} Jasmina Prstojevi} - korektor redakcija@glaspodrinja.rs Saradnici: Sreten Kosani} Oqa Gavrilovi} Milica Mijailovi} Marko Maksimovi} Du{an Blagojevi} Nenad Kula~in

U porodili{tu {aba~ke Op{te bolnice protekle sedmice ro|eno je 23 bebe. I ovaj put su de~aci (12) bili u blagoj prednosti u odnosu na devoj~ice (11). Troje mali{ana ro|eno je u ponedeqak 29.februara , i „Glas Podriwa“ im poklawa godi{wu pretplatu. Ovim putem, pozivamo sre}ne roditeqe da se jave u redakciju lista.

Vremenska prognoza od 3. do 9. marta 2016.

[abac

~et.

pet.

sub.

ned.

pon.

uto.

sre.

4 12

4 8

3 13

6 13

5 13

4 12

3 10

Republi~ki hidrometeorolo{ki zavod Srbije, Kneza Vi{eslava 66, Beograd

Kompjutersko-tehni~ka priprema: Aleksandar Arsenovi} priprema@glaspodrinja.rs Saradnice na kompjutersko-tehni~koj pripremi: Jasmina Pavlovi} Milica Peri} Qiqana Daki} Jelena Krsti}

Menaxer za tira`: tiraz@glaspodrinja.rs Pretplata Srbija: godi{wa 3.000 din. polugodi{wa 1.500 din. Inostranstvo: Evropa 9.000 din. Australija, Amerika 10.500 din. Afrika, Azija 10.000 din.

Slu`ba ekonomske propagande: Miroslav Stefanovi} Radenko Spasojevi} marketing@glaspodrinja.rs Teku}i ra~un: 355-1076500-49 Vojvo|anska Banka Izdava~ i osniva~: „Glas Podriwa“ a.d. [abac [abac, Kneza Lazara 1 [tampa: „[tamparija Borba“ a.d. Beograd, Kosovska 26

Telefoni: direktor: 305-860, sekretar redakcije: tel/faks: 305-861, redakcija: 353-276, ekonomska propaganda: tel/faks. 353-262, oglasno odeqewe: 353-244


[ABAC

3. mart 2016.

3

GRADONA^ELNIK [APCA I AMBASADOR HRVATSKE O PREKOGRANI^NOJ SARADWI

NOVI PROGRAMI I BOQI ODNOSI “Na{a iskustva su primerena za ~itavu Srbiju, odnosno gradove koji `ele da nova finansijska sredstva, novi programi saradwe i boqi odnosi sa kom{ijama budu uspostavqeni”, istakao je ambasador Hrvatske radona~elnik [apca Neboj{a Zelenovi} sastao se nedavno u zgradi Vlade AP Vojvodine sa ambasadorom Hrvatske u Srbiji Gordanom Markoti}em. U konstruktivnom razgovoru, razmatrali su se na~ini prekograni~ne saradwe u okviru IPA fondova i povezivawe `upanija i grada [apca, a sve u ciqu ostvarivawa sredstava za boqi dru{tveno–ekonomski razvoj grada, uve}awe buxeta i ja~awe privredne klime, kroz poslovnu saradwu privrednika Hrvatske i [apca. Sastanku su prisustvovali pokrajinski sekretar za me|uregionalnu saradwu AP Vojvodina Branislav Bugarski, kao i Bojana Mladenovi}, na~elnica Odeqewa za dru{tvene delatnosti Gradske uprave grada [apca.

G

- Razgovarali smo o konkretnim mogu}nostima povezivawa `upanija iz Hrvatske sa gradovima u Srbiji, ukazao je Gordan Markoti}, ambasador Hrvatske u Srbiji. Kako je istakao gradona~elnik [apca, grad [abac }e u~initi sve da udvostru~i buxet, a Gradska uprava ve} poseduje Odeqewe za razvoj ~iji je ciq da kroz kvalitetne i sada ve} dostupne projekte Evropske unije obezbedi vi{e sredstava u gradskoj kasi. - Mislim da mo`emo, zahvaquju}i hrvatskom ambasadoru, da na|emo partnere sa druge strane reke Save. Imamo konkretne predloge, a uskoro }emo razmeniti podatke. Grad [abac je ve} aplicirao na dva poziva za prekograni~nu saradwu sa Hrvatskom i Bosnom, i o~ekujemo dobre vesti. Uradi}emo sve {to je po-

trebno da promovi{emo na{ grad, uve}amo gradski buxet i spojimo hrvatske i {aba~ke privrednike kako bi mogli da ostvarimo dobre poslovne rezultate, naveo je gradona~elnik [apca Neboj{a Zelenovi}. Zajedni~ki zakqu~ak je da je sastanak bio uvod u konkretne aktivnosti prekograni~ne saradwe [apca i Hrvatske. Istovremeno, i promocija potencijala i mogu}nosti grada [apca koji svoj prosperitet `eli da ostvari i na na~in koji je dao odli~ne rezultate u Hrvatskoj.

GRADSKI POVERENICI I OVE GODINE POMA@U POQOPRIVREDNICIMA

STRU^NA POMO] AGRARU

Gradski poverenici i {efovi mesnih kancelarija, pored pomo}i poqoprivrednim doma}instvima pri registraciji gazdinstava, ove godine pomaga}e farmerima i prilikom podno{ewa zahteva za subvencije aba~ki poqoprivrednici i ove godine mogu da ra~unaju na pomo} ~etrdeset gradskih poverenika i {efova mesnih kancelarija prilikom preregistracije poqoprivrednih gazdinstava. Stru~ni saradnici }e popuwavati i zahteve za subvencije, {to predstavqa novi vid pomo}i. - To je novost u odnosu na pro{lu godinu. Ranije su poqoprivrednici morali da dolaze u grad kako bi popunili zahteve, dok }e od ove godine, uz pomo} poverenika i {efova mesnih kancelarija, to mo}i da urade u svojim mestima

[

stanovawa, odnosno tamo gde postoje uslu`ni centri. Na taj na~in, osim stru~ne pomo}i koja }e im biti na raspolagawu, poqoprivrednici }e {tedeti i vreme i novac, ka`e na~elnik Gradske uprave Jovan Nedeqkovi}. Odlukom Uprave za trezor, poqoprivrednici }e ove godine morati sami da predaju zahteve, ili da ih dostave po{tom. - Uprava za trezor je ove godine modifikovala proceduru po kojoj prima zahteve, tako da }e nosioci poqoprivrednih gazdinstava morati da predaju li~no obrasce, ili da ih preporu~enim pismom

po{aqu iz najbli`e po{te, obja{wava na{ sagovornik. Nedeqkovi} dodaje da je bilo izvesnih problema prilikom dostave dokumentacije. - Moram da upozorim na{e poqoprivrednike, da, ukoliko su dobili formural sa obrascima u kojima nedostaje obrazac br. 3, o biqnoj strukturi, da sa~ekaju dok im obrazac ne bude naknadno dostavqen. Bez tog obrasca ne mogu krenuti u proces preregistracije poqoprivrednog gazdinstva. Ne znamo zbog ~ega Uprava za trezor nije poslala svim poqoprivrednicima ovaj dokument, ali je sasvim sigurna da

Rok za podno{ewe zahteva za preregistraciju gazdinstava i ostvarivawe prava na subvencije po~iwe 1. marta i traje do 30. aprila.

bez wega ne mo`e da se obavi preregistracija, upozorava Nedeqkovi}. Stru~nu pomo} poverenika i {efova mesnih kancelarija pro{le godine iskoristilo je 6.000 nosioca poqoprivrednih gazdinstava, od ukupno 8.000, odnosno 75 odsto poqoprivrednika sa podru~ja [apca. M.Maksimovi}

OBEZBE\EN NOVAC ZA REALIZACIJU PROJEKTA PARTICIPATIVNOG BUXETIRAWA

SVI PREDLOZI DOBILI PODR[KU Grad [abac }e ove godine, pored tri projekta koja su dobila najve}u podr{ku gra|ana u okviru programa participativnog buxetirawa, finansirati i ostalih sedam projekata koji su se na{li na listi saradwi sa Nacionalnom alijansom za lokalni ekonomski razvoj i BIRN, grad [abac je pro{le godine po prvi put u~estvovao u projektu participativnog buxetirawa. Od 100 pristiglih predloga, sastavqena je lista od deset projekata, o kojima su gra|ani odlu~ivali direktnim glasawem. - Ovim projektom smo se potrudili da saznamo {ta qudi smatraju kao najva`nije stvari u svojim mikro zajednicama. To je od izuzetnog zna~aja za grad, jer prilikom kreirawa buxeta mi moramo znati {ta su potrebe na{ih gra|ana, u domenu nadle`nosti lokalne samouprave. Od deset predlo`enih projekata, tri su dobila najvi{e glasova. Tu su izgradwa javnih ~esmi, rekonstrukcija Sremske ulice, odnosno prepakivawe kocki, i rekonstrukcija parka kod „Sokolane“. Pored ova tri projekta, grad }e u 2016. finansirati i realizaciju svih ostalih projekata sa liste, jer doprinose lep{em okru`ewu grada i kvalitetnijem `ivotu na{ih gra|ana. Gradi}e se i biciklisti~ke staze, parkinzi za bicikle, ali i za putni~ka vozila, a nastavi}emo i sa rekonstrukcijom zelenih povr{ina u gradu, najavquje ispred grada [apca Marko Jan~i}. Jedan od projekata realizova}e se i na seoskom podru~ju, kroz izgradwu de~jih igrali{ta. - Opremqena de~ja igrali{ta su do sada bila skoncentrisana uglavnom na gradskom podru~ju, ali }e u ovoj godini

U

i najma|i [ap~ani na seoskom podru~ju dobiti igrali{ta sa svom prate}om opremom, dodaje na{ sagovornik. Zna~ajan doprinos decentralizaciji lokalne samouprave pru`a i mogu}nost me{tana seoskih mesnih zajednica da odlu~uju o novcu koji se u wihovim selima skupqa na osnovu poreza na imovinu.

Politika grada [apca je su{tinska decentralizacija, koja podrazumeva da svi gra|ani u sredinama u kojima `ive sami odlu~uju o tome {ta je za wih najva`nije. Grad je tu da ih podr`i

- Ideja je nai{la na veoma dobru podr{ku me{tana {aba~kih sela. To potkrepquje i podatak da je u januaru ove godine priliv sredstava od poreza na imovinu tri puta ve}i nego pre godinu dana. To je potvrda opravdane `eqe me{tana {aba~kih sela da sami odlu~uju o novcu koji se skupqa u wihovim selima. Nastavi}emo i sa dobrim programima koje sprovodimo vi{e godina, poput „Dva na dinar“, kako bi jo{ vi{e podr`ali na{e sugra|ane na seoskom podru~ju da se aktivno ukqu~e u unapre|ewe uslova u kojima `ive. Ovim merama [abac je postao prvi grad u Srbiji koji je krenuo u su{tinsku decentralizaciju, {to predstavqa i jednu od primarnih politika Gradske uprave, ka`e Jan~i}. M.Maksimovi}


4

[ABAC

3. mart 2016.

RAZGOVORI POVODOM ODNO[EWA SME]A IZ [ABA^KIH SELA

ME[TANI TRA@E JASNE KRITERIJUME Odluka o obustavi naplate odno{ewa sme}a sa seoskog podru~ja doneta je zbog nejednakih uslova pod kojima se ova usluga pru`a `iteqima {aba~kih sela, re~eno je na sastanku me{tana [evarica i predstavnika Gradske uprave

`ivi pet ~lanova i doma}instva u kojima `ivi jedna osoba. Isto tako, ra~une su dobila i doma}instva u kojima niko ne `ivi. Druga zamerka nam

nadle`nih iz JKP „Stari grad“ da unaprede ovu uslugu, kako bi gra|ani bili zadovoqni, rekao je gradona~elnik [apca Neboj{a Zelenovi}. - Stalo nam je da `ivimo u ~istoj i zdravoj okolini i da svi brinemo o woj. Zato smo doneli odluku da odnosimo sme}e iz svih mesta sa teritorije [apca. Po{to je ovo nova usluga koja se uvodi u sela, tra`io sam od nadle`nog preduze}a, JKP „Stari grad“, da sa poja~anom pa`wom i radom uvedu ovu uslugu u seoska doma}instva. Nisam zadovoqan kako se sprovodi gradska odluka, a dokaz za to su nezadovoqni me{tani u nekoliko sela. Neza-

e{tani [evarica `ele da pla}aju uslugu odno{ewa sme}a iz sela, ali pod jasnim i jednakim uslovima, ka`u predstavnici Saveta mesne zajednice, koji su o ovoj temi pro{log ~etvrtka razgovarali sa gradona~elnikom [apca. Od decembra, kada je usluga uvedena, u praksi je evidentiran niz problema.

M

- Na{a najve}a primedba odnosi se na to {to istu cenu pla}aju doma}instva u kojima

Predstavnici grada ka`u da je ideja o odno{ewu sme}a sa seoskog podru~ja dobra, jer }e tako sela ostati bez divqih deponija. Uporedo sa otklawawem nedostataka na postoje}em modelu obra~una usluga i na~ina izno{ewa sme}a, radi}e se i na {irewu usluge u ostalim {aba~kim selima

je lo{a obave{tenost me{tana o na~inu sortirawa sme}a. ^ak i socijalno ugro`eni stanovnici su dobili ra~un sa punom cenom, rekao je Milan Popovi}, predsednik Saveta mesne zajednice [evarice. Odno{ewe sme}a iz {aba~kih sela je odluka koju su podr`ali svi odbornici Skup{tine grada, zbog ~ega je obaveza

dovoqni su na~inom na koji se sme}e odnosi, rasporedom odno{ewa sme}a i nedostupno{}u kontejnera, odnosno kanti. O~ekujem da JKP „Stari grad“ sagleda sve probleme i u razgovoru sa predsednicima saveta mesnih zajednica i me{tanima ponudi re{ewa za ove probleme, rekao je Zelenovi}. M.Maksimovi}

DOBROVOQNA AKCIJA DAVAWA KRVI

PRIKUPQENO 26 JEDINICA D

obrovoqna akcija davawa krvi odr`ana je pro{le srede u ambulanti u Bogosavcu, u organizaciji Komisije za okupqawe dobrovoqnih davalaca krvi pri Crvenom krstu [abac. Povod za akciju u Bogosavcu je obele`avawe 20 godina humanih aktivnosti u ovom selu i tom prilikom prikupqeno je 26 jedinica krvi. Pozivu organizatora odazvao se i zamenik gradona~elnika [apca Nemawa Paji}, pru`aju}i u~e{}em podr{ku davaocima i organizatorima. -Ovo je najmawe {to mo`emo da u~inimo za one kojima krv zna~i `ivot. Smatram da svi oni koji u~estvuju u javnom `ivotu treba da daju primer i poka`u humanost. Ovo je mo`da i na~in da podstaknemo i druge da daju krv - a to }e nekome spasiti `ivot. To je najlep{i ose}aj koji mo`emo imati i najvi{e {to jedni za druge mo`emo u~initi. Zahvalan sam doma}inima u Bogosavcu koji organizuju ovu akciju i svima nama daju primer-rekao je Nemawa Paji}, zamenik gradona~elnika [apca.

DOGOVOR UDRU@EWA I JAVNOG PREDUZE]A

ZAMENIK GRADONA^ELNIKA POSETIO CUQKOVI]

REKONSTRUKCIJA MOSTA amenik gradona~elnika [apca Nemawa Paji} posetio je pro{log utorka Mesnu zajednicu Cuqkovi}. Tom prilikom razgovarao je sa Predragom Vujkovi}em, predsednikom MZ Cuqkovi}, o problemima koje ima mesna zajednica i posetio radove na rekonstrukciji mosta, koji je pretrpeo velika o{te}ewa 2014. godine za vreme majskih poplava. -Mesna zajednica je mesto na kom treba da se donose sve va`ne odluke, jer je to jedini na~in da gra|ani sami odre|uju svoje prioritete i uti~u na kvalitet `ivota. Decentralizacija odlu~ivawa je od kqu~ne va`nosti za razvoj grada, zato grad podr`ava inicijative mesnih zajednica i zato je va`no da upravo one imaju inicijativu, kao {to vidimo da je imaju ovde u Cuqkovi}u. Udru`ivawe mesnih zajednica mo`e dovesti do br`e realizacije projekata koji }e svima biti od koristi, a gradska uprava ima re-

Z

surse koji im mogu pomo}i u aplicirawu na konkursima i pisawu projekata- rekao je zamenik gradona~elnika [apca Nemawa Paji}.

saobra}ajnica me{tani Cuqkovi}a imati dobru vezu i sa selima Gru{i}, Metkovi} i Dobri}. Radovi na rekonstrukciji su po~eli

Grad [abac je iza{ao u susret `eqi me{tana Cuqkovi}a i pomogao pri pisawu projekta, zahvaquju}i kojem su od Kancelarije za pomo} i obnovu poplavqenih podru~ja odobrena sredstva u iznosu od 3,2 miliona dinara. Predsednik Mesne zajednice Predrag Vujkovi} istakao je da }e rekonstrukcijom mosta i pristupnih

pre desetak dana, a wihov zavr{etak se o~ekuje do kraja aprila. Tokom obilaska radova na mostu, zamenik gradona~elnika Nemawa Paji} je istakao zna~aj dono{ewa svih va`nih odluka na nivou mesnih zajednica, jer me{tani najboqe mogu odrediti koje probleme u wihovoj sredini treba prioritetno re{avati.

DO BR@EG POPISA aba~ko Udru`ewe “Dobar kom{ija” i Odeqewe za urbanizam grada [apca dogovorili su saradwu koja treba da olak{a sprovo|ewe Zakona o ozakowewu objekata. Plan je da ~lanovi komisije za popis obave{tavaju predsednike skup{tina stanara o terminima izlaska na teren i o dokumentaciji koju stanari treba da pripreme. Bojan Nikolajevi}, predsednik Udru`ewa “Dobar kom{ija” naveo je da su nedavno odr`ali skup{tinu udru`ewa na kojoj su definisali probleme. Oni }e biti sprega komunikacije javnih preduze}a i predstavnika skup{tina stanara. -Odeqewe za urbanizam }e se javqati Udru`ewu, a mi }emo preko predsednika skup{tina stanara do}i do samih stanara i pru`iti im transparentnu informaciju o tome {ta mogu da urade i na koji na~in. @elimo da budemo servis stanara, rekao je Nikolajevi}. Popis je radilo pet qudi, odnosno dve ekipe. Pro{le sedmice je krenuo i pro{ireni deo komisije za popise koji sa gra|evinskim inspektorima da bi se obu~ili. Od ove sedmice }e, tako popis raditi jo{ 15 qudi. Jelena Jeki}, na~elnica Odeqewa za urbanizam o~ekuje da }e se u narednom periodu postupak popisa znatno ubrzati. -Gra|evinski inspektori su prilikom popisa nailazili na probleme iz razloga {to nisu bili u mogu}nosti da stupe u kontakt sa predsednicima skup{tina stanara, a veliki broz zgrada ih uop{te i nema formirane. Kod popisa se re{ewa donese na skup{tinu stanara. Na ovaj na~in }emo ubrzati saradwu u tom pravcu, navela je Jeki}eva. [abac ima 20.000 stanara u 400 zgrada. Udru`ewe “Dobar kom{ija” poziva sve predsednike skup{itna stanara da se u~lane i zajedno defini{u i re{e probleme. Trenutno je u Udru`ewe u~laweno pedesetak predsednika skup{tina stanara. Prostorije su u Vlade Jovanovi} 3. M.M.

[


[ABAC

3. mart 2016.

5

NOVI ^LAN GRADONA^ELNIKOVOG TIMA ZADU@EN ZA ZDRAVSTVO

POVRATITI POVEREWE IZME\U PACIJENATA I LEKARA

Gradona~elnik je istakao da je kvalitetniji odnos izme|u lekara i pacijenata ono ~ime }e se baviti. Potrudi}emo se da svojim primerom poka`emo kako zdravstvo u Srbiji mo`e i treba da izgleda, istakao gradona~elnik

radona~elnik [apca, Neboj{a Zelenovi}, pro{le srede je predstvio novog ~lana svog tima. Za oblast zdravstva u gradu u budu}e }e biti zadu`ena dr Natalija Jovanovi}, specijalista op{te medicine, zaposlena u Domu zdravqa. Grado-

G

Svoju ulogu vidi u tome da bude veza izme|u pacijenata, svojih kolega i grada da bi svi zajedno pomogli da zdravstvo u [apcu bude boqe. -Na{ zajedni~ki ciq je da svako u [apcu ima pravo na zdravstvenu za{titu i da svako mo`e da do|e do lekara. Preko slu`be za socijalni rad poku{a}emo da overimo kwi`ice i socijalno ugro`enom stanovni{tvu, kao i onima koji nemaju zdravstvene kwi`ice. Sa druge strane, radi}emo na tome da podigne-

Vi{e rada mawa plata atalija Jovanovi} je navela da su lekari do{li u situaciju da nisu sre}ni kada krenu na svoj posao, jer ih ~eka veliki broj pacijenata koji su tako|e nezadovoqni. Formula na osnovu koje se finansiraju lekari podrazumeva destimulaciju onih koji vi{e rade. -Po toj formuli {to vi{e radimo, vi{e pacijanata imamo i vi{e recepata pi{emo, imamo mawu platu. Najve}i deo vremena provedemo u razgovoru sa pacijentima zbog ~ega ne{to ne smemo da im napi{emo. Najmawe vremena tro{imo na medicinu, a vi{e na pravne stvari. Neko od pacijenata nas razume, a neko ne, objasnila je Jovanovi}eva i dodala da je svaka kritika dobrodo{la jer predstavqa po~etak re{avawa problema.

N

na~elnik je naveo da dr Jovanovi} pacijenti jako vole i cene, a uva`avaju kolege, kao i da ima nove dobre ideje kako da se zdravstveni sistem podigne na vi{i nivo. Natalija Jovanovi} je istakla da se zajedno sa svojim kolegama bori da pacijenti budu zdravi, ne samo tako {to poku{avaju da izle~e bolesti, nego i da svojim preventivnim radom spre~e nastajawe istih i da svojim savetima pomognu da pacijenti `ive kvalitetnije.

mo nivo kvaliteta zdravstvene za{tite tako {to }e grad nagraditi lekara u Domu zdravqa kvalitetnom stimulacijom, kako bi se poboq{ao wihov rad. Volela bih da svi zajedni~ki poku{amo da se odnos pacijenta i lekara vrati u pre|a{we stawe, kada je lekar bio po{tovan i kada su pacijenti slu{ali ono {to im ka`e, rekla je Jovanovi}eva. Gradona~elnik je istakao da je kvalitetniji odnos izme|u lekara i pacijenata ono

PLANOVI ZA [IREWE VODOVODNE MRE@E U PRWAVORU

~ime }e se baviti i da je to tema o kojoj niko ne}e da govori jer nije laka. Smatra da je jednom naru{eno poverewe te{ko vratiti na pravi kolosek. Veruje da je potrebno otvoriti ozbiqnu diskusiju da bi se prepoznali problemi u okviru sistema i da qudskim pristupom stru~nih qudi taj odnos mo`e da se vrati na zaslu`eni nivo. -Ovo je tema kojom treba ozbiqno da se pozabavimo i da ne ~ekamo da nam re{ewa stignu iz Beograda, jer ne}e sti}i. Kao narodni poslanik sam bio ~lan Odbora za zdravstvo u Skup{tini Republike Srbije i imao sam priliku da se suo~im sa ~iwenicom da veliki broj qudi koji donosi odluke u sistemu zdravstva nema pojma o zdravstvu. Mislim da je ~itav niz va`e}ih dokumenata i propisa koji trenutno

ograni~avaju ili ure|uju rad zdravstvenih ustanova, prvenstveno onih ~iji smo mi osniva~i, to su Dom zdravqa i Apoteka, direktno suprotstavqen interesima pacijenata. Time }emo postati samo bolesniji, a lekari nezadovoqniji. Niko ne nudi nikakvo re{ewe. Potrudi}emo

POMO] ROMSKIM I SOCIJALNO UGRO@ENIM PORODICAMA

SOLIDARNOST BEZ GRANICA U Gradskoj ku}i pro{log utorka predstavqeni su rezultati projekta pomo}i romskim i socijalno ugro`enim porodicama ~iji su domovi o{te}eni u poplavama pre dve godine

akon godinu i po dana obnove objekata koji su bili o{te}eni tokom poplava na podru~ju [apca, Vaqeva, Obrenovca i Lazarevca, u Gradskoj

N

ku}a romskih i socijalno ugro`enih porodica. - Osnovna ideja projekta bila je da omogu}i qudima da ponovo dobiju krov nad glavom. Procentualno, najvi{e smo pomagali romskim porodicama koje su nastradale u poplavama, ali smo se trudili da popravimo uslove `ivota i pojedinih soci-

PRIKQU^AK NA 36 RATA O

planovima i mogu}nostima za {irewe vodovodne mre`e u Prwavoru, danas je sa me{tanima ovog ma~vanskog sela razgovarao Aleksandar Prodanovi}, direktor JKP „Vodovod [abac“. Kako je Prodanovi} naveo, najpre }e biti sprovedena anketa da bi se utvrdio stepen zainteresovanosti gra|ana za prikqu~ke na vodovodnu mre`u. Nakon toga sledi izrada projektne dokumentacije, a

zatim i potpisivawe ugovora sa zainteresovanim me{tanima. Da bi se vodovodna mre`a {irila, potrebno je da ugovore potpi{e 70 odsto doma}instava. Cena prikqu~ka na vodovodnu mre`u iznosi 450 evra po doma}instvu, a pogodnost koju daje „Vodovod [abac“ je otplata prikqu~ka do 36 mese~nih rata. [irewe vodovodne mre`e zajedni~ki finansiraju gra|ani i Grad [abac.

se da svojim primerom poka`emo kako zdravstvo u Srbiji mo`e i treba da izgleda, istakao je gradona~elnik. Gradona~elnik veruje da je re{ewe problema stvar vremena, ali kada postoje novi qudi koji imaju dobre ideje onda je to i mogu}e. M.M.

dostavio dokumentaciju o o{te}enim objektima na podru~ju [apca. - Kroz ovaj projekat rekonstruisane su 82 ku}e na teritoriji [apca. Veoma smo zahvalni „[vajcarskoj solidarnosti“ i „[vajcarskoj agenciji za razvoj i saradwu“ koji su donirali novac, kao i partnerima koji su u~estvovali u realizaciji programa. Mi

P

roces obnove o{te}enih objekata zabele`ili su i novinarka Ivana Bu{ Jovi} i rediteq @elimir @ilnik, koji su o ovoj temi objavili reporta`u odnosno dokumentarni film.

ku}i pro{log utorka prezentovan je projekat koji su realizovale Ekumenska humanitarna organizacija iz Novog Sada i Humanitarna slu`ba protestantskih crkava u [vajcarskoj, uz podr{ku grada [apca. Projekat, vredan milion i {est stotina hiqada franaka, obuhvatio je rekonstrukciju

jalno ugro`enih porodica. Projekat je trajao 17 meseci, konstantno smo bili na terenu sa qudim, i zadovoqni smo {to smo uspeli da pomognemo velikom broju qudi, rekla je Sla|ana Jovanovi}, koordinator projekta. Grad je organizacijama koje su sprovodile projekat

smo se trudili da pru`imo, logisti~ku i stru~nu podr{ku, po{to je projekat nosio izri~ito socijalnu komponentu, te doprineo tome da qudi koji su pretrpeli posledice poplava dobiju boqe uslove za `ivot, navela je Jasminka Ristivojevi}, ~lan Gradskog ve}a. M.S.M.


6

[ABAC

3. mart 2016.

POLAZNICIMA PROJEKTA „ZAMISLI I REALIZUJ“ KANCELARIJE ZA MLADE DODEQENI SERTIFIKATI

KONCEPT PLANA DETAQNE REGULACIJE SAVA PARKA

IDEJA NA PRETEK ako je projekat „Zamisli i realizuj“ Kancelarije za mlade grada [apca bio predvi|en da traje samo dva meseca zbog izuzetnog odziva srdwo{kolaca produ`en je na ~etiri meseca. Tokom tog perioda uz dru`ewe, razmewivawe ideja, u~ewe savladali su tehniku pisawa projekata koja }e im u narednom periodu omogu}iti realizaciju pojedinih akcija iz razli~itih oblasti. - Izuzetno sam zadovoqan wihovom aktivno{}u na ovom projektu koji je i osmi-

ve} po~eli su da pi{u projekte – odu{evqena je Marina ]iri}, u~enica [kole primewenih umetnosti. Zadovoqan postignutim bio je i Neboj{a Nikoli}, u~enik Tehni~ke {kole [abac, koji se nada da }e u narednom periodu realizovati ekolo{ki projekat. - Bilo nam je super. Imali smo sjajne profesore. Mladi se interesuju vi{e za sport, ali i za ekonomiju, ekologiju. Imali smo jedan projekat koji smo radili u sklopu na{eg tima vezan za ~i{}ewe reke Save. Vide}e-

onom delu kada je u pitawu u~ewe kako da to urade. Tu smo za sve wihove ideje. Nadam se da }e upravo svi ovi mladi qudi koji su do{li ovde i zavr{ili kurs imati prave ideje i na pravi na~in ih izneti nama. Zajedni~kim snagama nadam se da }emo ih i realizovati – uverena je Naila Mehmedovi}, direktorka Kancelarije za mlade. Projekat „Zamisli i realizuj“ samo je jo{ jedan dokaz kako se dobrom idejom i sprovo|ewem ovakvih i sli~nih akcija mogu podsta}i mladi, ali i ~uti ideje koje podr`ava i grad [abac. - Jako mi je drago {to je Kancelarija za mlade i kroz ovaj projekat pokazala da je lider u stvarawu mogu}nosti mladih. Posebno mi je drago {to je ovaj projekat pokazao

{qen kao interaktivna nastava u kojoj su mogli da u~estvuju svi. Razmewivali smo ideje, i{li bukvalno korak po korak {ta, kako, gde treba odraditi, re{iti pravu situaciju u pravo vreme. Na osnovu prethodnog iskustva mogao sam da im pomognem. Sre}an sam jer smo malo podigli nivo te svesti dru{tvenog aktivizma u gradu me|u sredwo{kolcima – rekao je Petar Maksi}, vo|a projekta, pro{log ~etvrtka prilikom dodele sertifikata. U~esnike kursa najvi{e su zanimale humanitarne i ekolo{ke akcije, ali i realizacija fudbalskih, ko{arka{kih i me|u{kolskih turnira. - Bilo je mnogo ideja razli~itih qudi koji su se odazvali na ovom projektu. Dosta toga smo nau~ili. Pre svega kako da od jedne ideje sve to realizujemo. Mi }emo sigurno poku{ati da sprovedemo sve ideje u delo. Po~e}emo malim koracima a vide}emo za kasnije. Neki od nas

mo sa profesorima da li }e prihvatiti. Prezadovoqan sam – dodao je Neboj{a. Oko osamdeset odsto polaznika uspe{no je zavr{ilo kurs koji }e, kako su istakli u Kancelariji za mlade, nastaviti da `ivi daqe kroz wihovu realizaciju. - @eleli smo da podstaknemo sve mlade u na{em gradu i poka`emo im da sve ono {to zamisle mogu da realizuju uz na{u pomo}. Nadam se da smo u tome uspeli bar u

veliku zainteresovanost kod sredwo{kolaca. O~ekujem da nakon ovog projekta i nakon projekta „Ti mo`e{ sve“ kroz koji je raspisano sto aktivnosti za mlade u [apcu oni vi{e nikada ne}e imati tu mogu}nost da na odgovor kroz anketirawe ka`u da nikada i ni{ta u [apcu u svom `ivotu kao mladi ne mogu da promene – istakao je Milutin Stankovi}, odbornik u Skup{tini grada. O. Gavrilovi}

Zapo~et u novembru pro{le godine ~etvoromese~ni kurs pokazao veliku zainteresovanost sredwo{kolaca za pisawe i realizaciju projekata u razli~itim oblastima interesovawa

I

ODR@ANA REDOVNA SKUP[TINA UDRU@EWA GRA\ANA „KREATIVNA INDUSTRIJA“ [ABAC

„KI[A“ SA NOVIM PROJEKTOM narednom periodu Udru`ewe gra|ana „Kreativna industrija“ [abac, poznatije kao „Ki{a“, realizova}e projekat „Edukativne radionice starih i umetni~kih zanata u seoskim i gradskom podru~ju“, re~eno je na tre}oj redovnoj Skup{tini Udru`ewa proteklog ponedeqka. Projekat je podr`ala i Gradska uprava grada [apca sredstvima u iznosu od 200.000 dinara dobijenim na konkursu za finansirawe i sufinansirawe projekata u oblasti kulture. Sve radionice bi}e besplatne, a mogu}nost da se vide radovi ~lanova Udru`ewa i deli} onoga ~ime se bave ima}e priliku svi ve} 7. i 8. marta na „Bazaru starih i umetni~kih zanata“ na Gradskom trgu. O. G.

U

GRAD IZLAZI NA REKU rezentacija koncepta Plana detaqne regulacije Sava parka, budu}eg parkovskog kompleksa uz Savu, prezentovan je pro{le sedmice u Gradskoj ku}i medijima i stru~noj javnosti. Plan detaqne regulacije izradio je tim JUP „Plan“, a prezentovala direktorka Milena Zindovi}, koja je istakla da bi Sava park trebalo da omogu}i da se aktivnosti iz grada presele na reku i da gra|ani budu bli`i Savi. - [abac ima malo zelenih povr{ina i ovo je veliki potencijal za ozbiqan park i eko sistem. To mogu biti plu}a grada. Sava park }e imati ~itav niz sportsko-rekreativnih sadr`aja, veliki broj kulturnih sadr`aja i novih lokacija za kulturu, kako na otvorenom tako i u zatvorenom prostoru. Sa tehni~ke strane, verujemo da imamo projekat kojim }emo re{iti probleme visokih voda, podzemnih i nadzemnih, rekla je Milena Zindovi}, direktorka JUP „Plan“. Gradona~elnik [apca Neboj{a Zelenovi} smatra da je najva`nije to {to Sava park otvara mogu}nosti za nova radna mesta i nudi kvalitetan i zdrav `ivot. - Sava park je doneo priliku da grad iza|e na reku i svojim gra|anima ponudi vi{i kvalitet `ivota. To }e pomo}i da qudi sa strane do|u u [abac i da Sava park bude prepoznatqiv znak grada koji brine o svojim gra|anima i o prirodi. ^iwenica je da to sve radimo da se qudi zaposle. Park }e dovesti veliki broj turista, {to tako|e otvara nova radna mesta. Poku{avamo da u svakom segmentu `ivota ponudimo novo zapo{qavawe i nove aktivnosti koje }e dovesti do ekonomskog rasta [apca, ukazao je gradona~elnik Zelenovi} i dodao da veruje da }e finansirawe projekta podr`ati evropski fondovi jer Sava park promovi{e zdrave stilove `ivota, ekologiju i zdravu `ivotnu sredinu za koje se Evropska unija zala`e. Na prezentaciji, {aba~ki projektanti i urbanisti imali su priliku da ka`u svoje mi{qewe o konceptu Sava parka, a od 4. marta to }e mo}i svi gra|ani [apca jer }e koncept Sava parka biti izlo`en u Galeriji Kulturnog centra. U okviru izlo`be, koja }e trajati do 18. marta, gra|ani }e imati priliku da iska`u svoje primedbe i sugestije.

P

UDOMITE PSA koliko ste zainteresovani da ova mala pufna postane va{ novi najboqi prijateq, obratite se zaposlenima u Prihvatili{tu za pse u [apcu JKP “Stari grad” [abac na broj 015/346818.

U


PRIVREDA

3. mart 2016.

7

U AUTO-KU]I „HOLIDEJ“ OD NEDAVNO SE PRODAJU I NOVA VOZILA

USPE[NI I U N O VO M SEGMENTU POSLA Auto-ku}a „Holidej“ pre tri meseca je postala ovla{}eni zastupnik za prodaju i servis „fordovih“ automobila, kako iz putni~kog, tako i iz segmenta lakih komercijalnih vozila - Polovinom decembra pro{le godine potpisali smo ugovor sa „Fordom“, odnosno „Grand motorsom“, na

„Ford“ u [apcu prisutan tek dva meseca. Za na{e kupce smo obezbedili razli~ite vidove finansira-

kada su u pitawu privrednici i poqoprivrednici. Svim komitentima na raspolagawu je savremen servis opremqen najmodernijim alatima i dijagnosti~kim ure|ajima, sa kojima rade zaposleni koji se konstantno obu~avaju i usavr-

Budimir Kosovac, direktor prodaje novih vozila. [aba~ka firma lider je u prodaji polovnih vozila u Srbiji. U modernom objektu, koji je otvoren pre ~etiri godine, svakog trenutka na lageru se nalazi stoti-

P

ored prepoznatqivih delatnosti, „Holidej“ nudi i servis za sve tipove vozila, uluge registracije i tehni~kog pregleda. Deo firme se bavi i distribucijom kozmeti~kih proizvoda belgijskog brenda „Pronejls“. Preduze}e trenutno zapo{qava 40 radnika, a u zavisnosti od poslovnih rezultata, rukovodstvo planira i anga`ovawe novih radnika.

osnovu ~ega smo postali wihovi ovla{}eni dileri i serviseri. Interesovawe stanovni{tva i privrede za novim vozilima je na zadovoqavaju}em nivou, imaju}i u vidu ~iwenicu da je

[aba~ko preduze}e „Sinalko Fruti“, pro{le godine zabele`ilo je rast prodaje od 18 odsto. Za 2016. planiran je izvoz sokova na okolna tr`i{ta icencirani partner internacionalne kompanije „Sinalko“ od 2010. godine posluje u [apcu. Od oktobra pro{le godine nalaze se na novoj lokaciji, u Severozapadnoj radnoj zoni, gde trenutno radi 50 zaposlenih. Ambiciozni planovi rukovodstva daju rezultate, jer je zna~ajno pove}an obim proizvodwe i prodaje bezalkoholnih napitaka. „Sinalko Fruti“ trenutno je na tre}em mestu u Srbiji po proizvodwi sokova, a jo{ boqi rezultati o~ekuju se kada po~ne izvoz. - U 2015. ostvarili smo rast od 18 odsto. Sli~ne rezultate o~ekujemo i ove godine, zato {to smo okrenuti ka izvozu na{ih proizvoda. Dogovaramo izvoz u Ma|arsku i Rumuniju, a u toku su i pregovori oko izvoza na tr`i{te Ruske Federacije, u ~emu nam dosta poma-

wa, zahvaquju}i ugovorima sa poslovnim bankama, te se odre|eni modeli mogu nabaviti na 48 meseci, uz beskamatni kredit od 10.000 evra. Nudimo i saradwu sa lizing ku}ama i bankama i

{avaju. Pored toga, autoku}a „Holidej“ za sva vozila, pro{irila je poslovawe na rad sa {tetama po auto odgovornosti. Olak{ali smo i kupovinu novih vozila, zamenom staro za novu, pri ~emu se cena novog vozila umawuje za procewenu cenu polovnog automobila. Na sajtu preduze}a uvek se mogu videti trenutne akcije i popusti, navodi

nak vozila, zbog ~ega „Holidej“ pose}uju kupci iz ~itave dr`ave. - Sticawe poverewa je proces u koji se ula`e mnogo resursa. Prepoznatqivi smo po kvalitetu vozila, koja su stara do pet godina. Izuzetnu pa`wu posve}ujemo odabiru vozila, a mi se trudimo da ih posmatramo o~ima kupca. [irina ponude razli~itih modela je ne-

{to po ~emu smo tako|e prepoznatqivi. Poseban ambijent, odnosno zatvorena hala u kojoj se nalazi stotinak vozila svakog trenutka, omogu}avaju potencijalnim kupcima da nas posete u svim vremenskim uslovima. Svi zaposleni se trude da im boravak u na{em preduze}u bude prijatan. Nudimo i mogu}nost kupovine vozila preko interneta, na posebnoj platformi gde registrovani korisnici mogu da pretra`uju sve licitacije na kojima i mi nabavqamo vozila. Za kupce je to mogu}nost da do|u do vozila koje ispuwava sve wihove `eqe, a za nas proces kojim sti~emo novo poverewe. Pored nabavke vozila, nudimo i usluge registracije, tehni~kog pregleda, izdavawe probnih tablica i odr`avawe vozila u na{em servisu, ka`e Ana Milanko iz Sektora nabavke i logistike. M.S.M.

[ABA^KI „SINALKO FRUTI“ BELE@I RAST PROIZVODWE

NOVA TR@I[TA PRIORITET

L

- Pored poznatog asortimana na{ih proizvoda, planiramo da proizvodimo i punimo „Sinalko grejp“ i „Sinalko jabuku“. To su dva nova gazirana soka, interesantnih ukusa, koji }e biti potpuna

sokova, odnose se na nelikvidnost komitenata i potro{a~a. - Tokom posledwe tri godine, u svim trgovinskim lancima evidentiran je pad prometa trgovine gazira-

novost na doma}em tr`i{tu. Uvereni smo da }e se oba ukusa dopasti na{im kupcima, ka`e Ivana Bugar~i}, rukovodilac proizvodwe. Problema, kao i u svakom poslu u Srbiji, na`alost ne mawka, a u slu~aju najve}e {aba~ke fabrike

nim pi}ima. To je ne{to {to poga|a sve proizvo|a~e, pa i nas. Nadamo se boqim vremenima i rastu kupovne mo}i gra|ana, {to bi doprinelo jo{ ve}em tr`i{nom u~e{}u na{ih proizvoda, ka`e Petrovi}. M.Maksimovi}

POVRATAK NA STAZE USPEHA “Sinalko Fruti“ na godi{wem nivou proizvede deset miliona litara sokova, uz vrednost proizvodwe od 270 miliona dinara. Osim planiranog izvoza, rast proizvodwe i prodaje mo`e se o~ekivati i ukoliko centrala firme odlu~i da se u [apcu proizvode i negazirani sokovi, o ~emu }e se razgovarati na velikoj konferenciji u Nema~koj u aprilu. `e centrala na{e kompanije u Nema~koj. Nakon 2001. godine, „Sinalko“ je kona~no ostvario zna~ajan rast na doma}em tr`i{tu sokova, gde trenutno zauzimamo tre}u poziciju u kategoriji

gaziranih pi}a, ka`e Vladimir Petrovi}, direktor preduze}a „Sinalko Fruti“. Na doma}em tr`i{tu, uskoro }e se na}i i novi proizvodi.


8

AKTUELNO

3. mart 2016.

VLADIMIR \UKANOVI], NARODNI POSLANIK SNS

ODR@ANA TRIBINA

CENZURAI

IZBORI

Sau~estvovali smo u stvarawu jednog monstruma koji je pa`qivo odgajen, a koji je usavr{io Aleksandar Vu~i}, rekao je Obradovi} na tribini “Cenzura i mediji”. Autocenzure nema bez cenzure, poru~io [koro

[ANSA Z A OPOZICIJU Opozicija tvrdi da je ovo najgora vlada u istoriji Srbije, eto im divna prilika da takvu vladu pobede. Nismo doneli zakon o poreklu imovine i to moramo u narednom sazivu da uradimo. Nije dobro i to }emo ve} na strana~koj skup{tini u maju mesecu kona~no razre{iti arodni poslanik Srpske napredne stranke Vladimir \ukanovi} jedan je od aktivnijih predstavnika naroda u najvi{em dr`avnom domu. Pored toga, ne be`i ni od toga da u javnost iznese probleme u sopstvenim redovima. Pred nama su parlamentarni, pokrajinski i lokalni izbori, a posle wih i Skup{tina SNS od koje \ukanovi} puno o~ekuje. Za{to moramo da idemo i na parlamentarne izbore, kada je ve}ina stabilna, a Vlada funkcioni{e? - Opozicija tvrdi da je ovo najgora vlada u istoriji

N

Koliko se Vama ~ini da se na parlamentarne izbore, ipak ide da bi se poja~ali lokalani odbori SNS likom i delom premijera Aleksandra Vu~i}a? - To lansiraju oni koji gledaju politiku kroz ono kako bi oni radili. Ta sebi~nost i bitka za uskostrana~ke interese jeste odlika Demokratske stranke. Oprostite, oni tvrde da smo smawewem plata u javnom sektoru i penzija napravili u`asno nezadovoqstvo kod naroda, da smo zakonom o radu obespravili radnike, itd. Zar onda, ako smo tako „lo{e stvari“ ~inili, zaista neko smatra da }emo ne{to

AMBICIJE PREVAZILAZE REALNE KAPACITETE Za SNS u [apcu se pri~a da je najbrojnija stranka u gradu sa nekoliko hiqada ~lanova. Kako je mogu}e da je {aba~ki SNS ve} ~etiri godine pod povereni{tvom na ~ijem se ~elu, unazad godinu dana, nalazi Darko Gli{i}, predsednik op{tine Ub. - Nije to samo u [apcu slu~aj. U mnogim gradovima imamo sli~nu situaciju. Mi ne krijemo da imamo qude koji imaju velike ambicije koje nekad prevazilaze wihove realne kapacitete. Zato svuda po Srbiji imamo koordinatore, kako bi malo kanalisali nerealne ambicije pojedinaca koje neretko prete da izazivaju razmimoila`ewa unutar stranke. Verujem da qudi u SNS po~iwu polako da shvataju da su oni tu zbog dr`ave i stranke, a ne zbog wihovih li~nih ambicija. One su svakako zdrave, jer neambiciozna li~nost nikom nije potrebna, ali u `ivotu je va`no biti realan i shvatiti da je na prvom mestu dr`ava i stranka koja ti daje {ansu da ne{to uradi{ za dr`avu. Srbije. Eto im divna prilika da takvu vladu pobede. Legitimitet je najva`nija stvar i ako neko smatra da ova vlada nema legitimitet, to }e dokazati na izborima. Nas ~ekaju veliki zadaci i nema smisla da ih obavqamo ukoliko nemamo legitimitet. Gra|ani }e sada jako lepo to da ocene i vide}emo da li je opozicija bila upravu. Uostalom, ima li i{ta boqe od izbora da se izmeri {ta narod podr`ava? Pravo je pitawe za{to neko dr`i vlast u AP Vojvodini, a ima 5 odsto glasova? Kako niko ne postavqa to pitawe i kako ne vidi najgoru mogu}u bahatost u pona{awu Bojana Pajti}a?

oja~ati? Mislim da se ovde radi iskqu~ivo o pani~nom strahu opozicionih lista da }e mnoge od wih zavr{iti ispod cenzusa i onda zato lansiraju takve teze kojima bi se ina~e oni rukovodili da su vlast. Ako je tako, za{to nemamo izbore i za Skup{tinu grada Beograda? - Beograd je tek pre dve godine do`iveo promene. Ne zaboravite da je DS ~uvala vlast u Beogradu do kraja mandata 2014. godine. Ostavili su nam prestonicu sa uni{tenim javnim preduze}ima i dugom od milijardu evra. Tek smo ove godine po~eli sa realizacijom velikih projekata, jer pune dve godine smo se trudili da koli-

okviru Tribinske mamo nameru da se bavimo scene u Kulturnom politikom, nego da radimo centru u [apcu, pro- svoj posao. Sau~estvovali teklog utorka je odr`ana smo u stvarawu jednog montribina o cenzuri u mediji- struma, koji je pa`qivo odma, temi koja je u Srbiji vi- gajen, kog je usavr{io Alek{e davna{wa nego dana- sandar Vu~i}, doveo do perfekcije ono {to su pret{wa. - Na`alost, ovo nije ne- hodne vlasti radile, a mi se ka posebna prilika, a nisu nismo dovoqno sna`no suoni posebni gosti, nemojte da ~avali, rekao je predsednik NUNS i dodao mi zamerite, ali da sam biist za koji da fizi~ki napadi na wega i rao dva najgora radim po- pretwe smr}u mogu}a novinasve}en je qu- pla{i wegovu ra, gore ne bih biteqima prirode porodicu i da mogao izabrai `ivotiwa. Prvo je to ose}aj ti, duhovito je {to sam tamo na- svih novinara novinar “Glasa Podriwa” Neu~io je da vu~i}e ne koji poku{avanad Kula~in bi trebalo uzima- ju da se izbore najavio Vukati dok su mali, to za elementarna {ina Obradoje ~ak zabraweno u prava – Moj nije vi}a, predsedna{em zakonu, jer, primer usamqen, on je nika NUNS i kad porastu, po- matrica po koSr|ana [kora, stanu opasne zveri joj se ova vlast biv{eg {efa i nisu ni za priro- obra~unava sa deska u „Ve~erdu, ni za dru{tvo neistomi{qewim novostiSr|an [koro nicima. To je ma“, koji je postvarnost koju sle gostovawa mi `ivimo i o u jutarwem programu RTS, u kom je kri- kojoj moramo da razmi{qatikovao premijera Vu~i}a mo, jer niko nije siguran. Na Kula~inovo pitawe pre dve godine, preme{ten u „Sport“, a sada pi{e za list da li je pleonazam Vu~i} i cenzura, kako je naslovqena „Zov“. Na pitawe u kakvom se [korova kwiga, novinar je stawu danas nalaze mediji i odgovorio da zvani~no nisu, ali da se podnovinari danas razumevaju, jedu Srbiji, Obradovi} je reedijsko pi- no bez drugog kao da vesti tawe je de- ne mogu. Podenisu dobre, m o k r a t - liv{i sa prisutnima svoj {ta vi{e, sisko pitawe, u onoj put od „Ve~ertuacija u medimeri u kojoj imate wih novosti“ jima u posledslobodu medija, u do „Zova“, nawih 25 godina toj meri imate i {alio se da }e nije bila gora demokratiju u „na kraju zavrnego {to je danas. dru{tvu. Pro- {iti u “Tre- Nije to vistor za razmenu }em oku”, jer {e pitawe memi{qewa se dra- ono {to tamo dija i cenzure, sti~no suzio, ko- mo`e da se nego srpskog liko na {tetu nas pro~ita prirodno je stawe dru{tva i cennovinara, toliko na{e dr`ave i zure. Imamo jena {tetu gra|ana, dru{tva“. dan struktuikoji imaju ustav- Autocenran sistem koji no pravo da budu zure nema bez po~iva na stroinformisani cenzure. Sada go kontrolisanim informaVuka{in qudi otvoreno da cijama. Mediji Obradovi} priznaju pla{e kada su jesu ~etvrti u pitawu tristub demokratije u civilizovanim dru- bine ovakvog tipa, kwige {tvima, ali mi imamo po- koje ne smeju da objave ili sla sa jednim `ivim feno- prodaju. Postoji osnovani menom. Mi novinari nismo strah, on je prirodan. Svi politi~ki protivnici, ka- imamo porodice i pitawe ko nas vlast predstavqa, ne- je koliko je odgovorno pre-

U ko toliko saniramo katastrofalne posledice vlasti Demokratske stranke. Krenulo se hrabro u realizaciju projekta „Beograd na vodi“ i `elimo da qudi vide prve rezultate. Verujemo da }e Beogra|ani na izborima za 17 op{tina svakako nagraditi posve}enost Srpske napredne stranke za boqi `ivot u Beogradu. Kakav rezultat o~ekujete da SNS ostvari na predstoje}im izborima? - O~ekujem da qudi glasaju ZA ne{to, a ne PROTIV ne~ega. Ako se gra|ani tako budu opredeqivali, a verujem da ho}e, ube|en sam u ubedqivu pobedu. Koji su po Vama najve}i uspesi ove Vlade, a {ta je to {to nije dobro ura|eno? - Uspesi u spoqnoj politici, i o~uvawe politi~ke stabilnosti Srbije, konsolidovawe javnih finansija, po~etak smawewa javnog duga, stabilnost dinara, boqa naplata poreza, smawewe nezaposlenosti, to su sve rezultati koji su o~igledni. Nismo doneli zakon o poreklu imovine i to moramo u narednom sazivu da uradimo. Koliko je dobro to {to se dobar deo Va{e stranke krije iza premijera Srbije? Vi ste puno puta o tome govorili. - Nije dobro i to }emo ve} na strana~koj skup{tini u maju mesecu kona~no razre{iti. To je uvek problem stranaka koje su na vlasti i mi se tako|e sa tim suo~avamo. Zato i otvoreno o tome govorimo. [ta je su{tina Va{eg neslagawa sa ministarkom Zoranom Mihajlovi}? - Puno puta sam o tome govorio i ona najboqe zna {ta je po sredi. Sve {to budem imao dodatno da ka`em, re}i }u na strana~koj skup{tini u maju mesecu. Vi ste bili jedan od boqih studenata Pravnog fakulteta u Beogradu. Koliko Vama smeta poplava sumwivih diploma? - Nisam bio od boqih, ali jesam od marqivijih. Svaku svoju {esticu sam krvavo zaradio, jer sam u~io dan i no}. Sumwive diplome jesu na{ problem, ali sve licence za te sumwive fakultete dala je vlast Demokratske stranke i Socijalisti~ke partije Srbije. To se nekako zaboravqa, a ne bi smelo da se zaboravi. N. K.

L

M


AKTUELNO U KULTURNOM CENTRU

MEDIJI DANAS

3. mart 2016.

ALO, [ABAC!

ALAN ^UMAK IZ MAJURA ekada su mesne zajednice bile sumorne institucije sistema gde si – kad god nekim poslom zabasa{ u taj tamni vilajet – zaticao dvojicu deda kako igraju {ah. U|ete u mesnu zajednicu, popularnu MZ, a deda broj 1 i deda broj 2 besno vas gledaju jer ih prekidate u istorijskom me~u, kakav se ne pamti jo{ od dvoboja Fi{era i Spaskog na Islandu. U ta lepa vremena, nikada vas nije zanimalo u kojoj su stranci dede, niti vas je interesovalo ko dr`i apsolutnu vlast u MZ. Da li je to Partija ujediwenih dedova ili [ahovska majurska republikanska koalicija ([MRK). Uz to, niko nije znao kad su te dede izabrane na ta mesta gde sede i pikaju {ah, ~inilo se da je glavna preporuka za taj odgovoran posao bila da zna{ {ta je kraqev gambit i da ima{ pregr{t slobodnog vremena kako bi permanentno pomerao figure napred-nazad, levo-desno, te da tokom celog radnog vremena stalno ponavqa{ onom dedi sa druge strane table: “Ajde, paceru, sad da te vidim!” Naravno, dedama nije padalo na pamet da anga`uju Acu Lukasa da peva bira~kom telu mesne zajednice kako bi oni mogli da igraju {ah naredne ~etiri godine od 10 do 17 sati, ponekad i prekovremeno. Dedama je to sedewe u MZ bio hobi, jer su dede obi~no zaludni qudi koji nemaju pametnija posla u `ivotu. Mada svi napredwaci nisu dede, bar polovina wih deluje ko da su u tom uzrastu u svojoj, recimo, 28. godini `ivota. Izgledaju kao zaludni dedovi ~iji je `ivotni san da se uvale u mesnu zajednicu i igraju {ah, a iznad {ahovske table oka~e Vu~i}ev poster u prirodnoj veli~ini, ba{ tamo gde je bio uramqen portret mar{ala Tita posle rawavawa na Sutjesci. Napredwa~ki recept za trijumfe na svim historijskim izborima za save-

N @alosno stawe u profesiji: U~esnici tribine „Mediji i cenzura“ u [apcu ma wima i prema samom sebi i svom zdravqu raditi ovo {to mi radimo. Ali, kada analiziramo medijsku scenu Srbije, vidimo premijera na svim televizijama, u svim terminima, ~ak i repriznim, rijaliti programe, one koji pevaju i one koji kuvaju i dele recepte. Izme|u toga – ni{ta, ne postoji nijedna ozbiqna emisija. Skinuta je dobra poqoprivredna emisija zato {to je re~eno da smo uvezli 300.000 sviwa i da smo time o{tetili na{e proizvo|a~e, rekao je [koro. Na tribini je bilo re~i o odgovornosti novinarske

profesije, jer gra|ani donose odluke na osnovu informacija koje dobijaju Stawe je `alosno u na{oj profesiji, malo je qudi koji su spremni da rizikuju i da se suprotstave. Mi moramo da napravimo jasnu granicu, bez pravdawa egzistencijom, da ne la`emo gra|ane ili da im uskra}ujemo informacije da bismo prehranili porodicu. Potreban je razgovor unutar profesije, moramo da zavedemo stroge kriterijume i ponovo pridobijemo gra|ane. U suprotnom, novinarstvo odumire, naglasio je Obradovi}.

Pored odgovornosti novinara, postoji i odgovornost gra|ana, a najboqe je da postoji wihova interakcija, jedan je od zakqu~aka tribine. I da ne bi trebalo svu odgovornost da prebacujemo na premijera, „mi smo birali ovu vlast i `ivot u dru{tvu u kome nema dijaloga“. Uostalom, kako je [koro primetio, „uvek je neka vlast ne{to branila, nikad nismo imali slobodu o kakvoj smo sawali, pitawe je da li ona negde i postoji, ali smo se dovijali da se izborimo za jedno weno par~e“. M.F.

JO[ JEDNA PQA^KA “TRANSKOMA”

PONOVO NO@EM NA RADNICE arket “Transkoma” u Kwegiwe Zorke, na Amerikankinom imawu, je opqa~kan oko 19 ~asova u nedequ uve~e. Pqa~ka{ naoru`an no`em u{ao je unutra, odgurnuo mu{teriju i iz kase oteo 25.000 dinara. Radnici “Transkoma” Tiosavi Rankovi} ovo je prva pqa~ka koju je do`ivela za 30 godina radnog sta`a. -Radile smo nas dve. U{ao je, tra`io novac, uzeo, okrenuo se i oti{ao. Imao je jako duga~ak no`, obja{wava Rankovi}eva. Prethodni put “Transkomov” market na sli~an na~in je opqa~kan u Benskoj Bari, pre dvadesetak dana. Uhap{en je razbojnik iz Pan~eva.

M

-Mi smo ve} navikli na ovo. Roba je osigurana i naplatimo je od osigurawa. Ne odbijamo ni{ta radnicima od plata. Najve}i problem je zbog ostalih gra|ana i na{ih radnika koji budu prepla{eni svaki put kada se ne{to ovako desi. Posle pro{le pqa~ke u Benskoj Bari, vrlo brzo je uhap{en po~inilac. Kod wega su na{li ne{to novca i cigareta, a ne{to je ve} uspeo da proda. Me|utim, ~esto se desi da i kada ih policija uhapsi, sud ih oslobodi, navodi direktor “Transkoma” Radovan Bo`ani}. M.M.

9

Pi{e: Dra`a Petrovi}

te mesnih zajednica od MZ Majur u [apcu do MZ Dowi grad u Kuli bio je jasan: zalepi{ Vu~i}a na plakat, bilbord ili flajer, a onda Vu~i} ima dejstvo ko onaj legendarni ruski „~udotvorac“ Alan ^umak, uz pomo} ~ijih se fotografija, koje je svojevremeno objavqivala „TV revija“, le~ilo pola stare Jugoslavije. Mo’{ misliti kakav ludak treba da bude{ pa da poveruje{ da }e sve tvoje probleme re{iti neki ~ovek sa fotografije zalepqene na zid ili fri`ider. Ko taj ^umak. Srpski narod je u rastu}im procentima – 43% – 48% – 51% - 66 % – poverovao da je Alan ^umak iz bratske Rusije jedan obi~an diletant u odnosu na Alana ^umka moderne Srbije. Kao {to je “TV revija” onomad bele`ila luda~ke tira`e tako {to je ~itala{tvo savetovala da redovno isecaju Alanove slike i onda ih prinesu na deo tela gde ih boli, i ima sve da pro|e, tako je i Srpska napredna stranka postala najtira`niji srpski brend svih vremena, jerbo ube|uje gra|ane, recimo u Majuru, da }e svi wihovi komunalni problemi biti re{eni ako uzmu SNS flajer i prinesu sliku Aleksandra Vu~i}a na mesto gde treba da se re{i problem. Nije iskqu~eno da su ovi u Majuru obe}avali `iteqima da }e im Aca Lukas svima besplatno pevati na svadbama, kr{tewima, a mogu}e i na sahranama, a ukoliko bude spre~en Aca Lukas, peva}i im Alan ^umak. -To mora da je neki peva~ iz Zvezda Granda – {aputalo je pola Majura, i sada tamo wih 15 iz SNS ~ini Savet mesne zajednice. Neparan broj je nezgodan za {ah, ali mogu makar da igraju simultanku. I svi ~ekaju da se jednog dana pojavi Vu~i} i ispuni ona obe}awa iz kampawe. A ako i ne ispuni obe}awa, nema veze, ~ovek odli~no igra {ah. Samo niko ne}e smeti da ga pobedi.


10

POQOPRIVREDA

3. mart 2016.

OP[TINA VLADIMIRCI: POQOPRIVREDNICI ZA PRIMER

ZAQUBQENIK U SELO

PODODI^NO GAZDINSTVO NEBOJ[E

OKO VO]ARA Tradicionalne `itarice sve vi{e potiskuje vo}e. Malina je tu “kraqica”. “Sva{tarewe” je jo{ najsigurnije

Milicom i unukom kao i }erkom Radmilom za koje `ivim i radim, ka`e ovaj {irokogrud ~ovek i dodaje.

M

ili} Pani} iz Vuko{i}a primer je poqoprivrednika koji sa desetak hektara {to svoje {to pod zakup, sti`e da dane do penzije premosti gajewem stoke u kraju poznatom po toj proizvodwi. Silni su problemi ovog neumornog i omiqenog ~oveka pratili kroz `ivot. - Radio sam u “Jedinstvu”, pa u Ri|akama pa opet tu kod Radojka, ali vremena su donosila ubrzane promene pa sam u ~ekawu na penziju uz suprugu Prodanu, koja deli ove dane u selu sa mnom. Ponosim se i sinom \or|em, snahom

- Lepo je `iveti u selu i to je velika stvar za zdrav `ivot i tu dileme nema. Tu }e uskoro ni}i i jezero i uli~no osvetqewe i toliko toga zna~ajnih mladima. Istina meni }e nedostajati moja livada, ali ~ujem da }e ~i{}ewem sada{we bare i prodajom napliv zemqe narodski re~eno biti i dodatne dobiti. Dobro je za selo jer svaki dinar puno zna~i. Da bi se ure|ivali putevi, kopali kanali i tako redom. Ka`em lepo je u selu najvi{e za one za koje `ivimo jer wima se otvaraju mnogi vidici, skromno ka`e Mili} Pani} u svom `ivopisnom Vuko{i}u. Ina~e ima deset grla goveda, {est krma~a i tridesetak tovqenika, te desetak ovaca. Dovoqno za pristojan `ivot do penzije. A onda malo predaha za doma}ina koji ionako ima obaveza od jutra do sutra. Uz brojnu porodicu a, ka`e da}e Bog i ve}u. U Vuko{i}u ovih februarskih dana. S.K.

BLIC SAVETI

NE PRAVITE OVE GRE[KE P R I T O V U S V I WA ostoje mnoge gre{ke u ishrani tovnih sviwa. Ipak naj~e{}a gre{ka i sa najve}im posledicama je ona, gde se sviwe u Srbiji i danas, kao i pre

P

stotinak godina, hrane krajwe neracionalno, neizbalansiranim obrocima, naj~e{}e samo sa kukuruzom, uz eventualni mali dodatak mekiwa. Ovo se naj~e{}e radi pod izgovorom da je kukuruz sopstvena,

proizvo|a~eva hrana, koju ne mora da kupi sa strane i da je tako najjeftinije. Me|utim, to je velika zabluda i osnovna gre{ka koja ogromno ko{ta proizvo|a~a sviwa. Tako umesto da hrani sviwe izbalansiranim obrocima i ostvari prirast od 620 do 650 grama dnevno, uz utro{ak od 3,3 kg hrane za 1 kg prirasta, proizvo|a~ koji hrani svoje sviwe samo kukuruzom (prekrupom u najboqem slu~aju), ostvaruje prose~an prirast od oko 500 grama dnevno uz utro{ak od preko 4,5 kg hrane za 1 kg prirasta. Na taj na~in nepotrebno se tro{e ogromne koli~ine kukuruza u Srbiji, a takva proizvodwa sviwa neopravdano poskupquje. To svakako donosi nezadovoqstvo i poqoprivrednim proizvo|a~ima i kupcima.

e mo`e i ne}e Neboj{a Radovanovi}, ugledni doma}in iz Bogati}a, koji obra|uje tridesetak hektara, {to svoje {to tu|e zemqe da se lako odrekne tradicionalne proizvodwe kukuruza, p{enice, lucerke, a od stoke sviwa i bikova, jer to su godinama radili wegovi preci. Dosta toga {to ima, oni su uz mnogo rada i

N

odricawa sagradili. Znatno moderniji obori i danas su puni stoke, a tradicionalne ma~vanske `itarice zauzimaju jednu tre}inu wegovih oranica. Sto~arstvo na nizbrdici - [to vi{e ~ovek hrani stoke u ve}em je problemu. Sigurnost i ugovor su u ovom poslu sve re|i. Ulaga-


POQOPRIVREDA RADOVANOVI]A IZ BOGATI]A

Malina u usponu Radovanovi}i ula`u ogroman rad. Tradicionalne proizvodwe se ne odri~u ali izlaz, radi zarade i opstanka u poqoprivredi pronalaze u novoj proizvodwi. Sve ~e{}e su prinu|eni da “sva{tare”. U tome vide re{ewe za sve, kako doma}in voli da ka`e proma{ene dr`avne reforme. - Od 2000. godine gajimo vo}e. U po~etku je to bilo malo skromnije. Mawi posedi malina, kupina i vi{awa. Prodavali smo ih uglavnom na obli`wim pijacama. Zarada je bila evidentna, posebno pro{le godine od maline, nastavqa pri~u na{ sagovornik. Zasade su stalno {irili i tako do{li do primera radi 10 tona godi{we proizvodwe, plasmana i naplate maline. - Sada je to ve} ozbiqnija koli~ina. Malina je nema sumwe kraqica me|u vo}em. I ovde pored do-

brih klimatskih preduslova, kvalitetnog zemqi{ta ma~vanskog, nagla{avam rad i samo rad. Od kvalitetnog zasada, preko nege i kona~no brawa, sve je va`no i svemu treba biti maksimalno posve}en, isti~e doma}ica Dragana, odbornik u Skup{tini op{tine Bogati} i po tvr|ewu doma}nma, glavni menaxer za malinu. U periodu brawa, onih desetak dana anga`ujemo ve}i broj pomo}nih radnika, a posebno bih istakla pomo} snaha i sinova, koja nam je izuzetno dragocena. Dragana je posebno sre}na {to je do`ivela i veliki broj unu~adi. Odlu~ila je da wihovim imenima “krsti” neke zasade vo}a. Posebno je odu{evqena sortom maline Polka ( Engleska). - Ona nam pored tradicionalnog Vilameta ( Ameri~ka sorta) omogu}ava da jo{ od jula imamo dva, dva

i po meseca sve`e maline, {to je kao i ranija berba u odnosu na glavne konkurente, velika prednost. Uz sve pomenuto, Radovanovi}i se bore za izvozni kvalitet i posebno nagla{avaju zna~aj ~isto}e, kod brawa i upotrebe odgovaraju}ih za{titnih sredstava kod nege ove sve rasprostrawenije biqke u Ma~vi. Q.\uki}

11

POMO] GRADA P^ELARIMA

HRANI BIQKU wa ogromna, kao i rad, a zarada nikakva. Mnogi u ovom kraju odustaju. Krava je sve mawe. Sto~arstvo na nizbrdici i posustaje pod teretom krize. Razumemo mi da je tr`i{te hirovito ali ova proizvodwa je od strate{kog zna~aja i zahteva odre|enu sigurnost, {to bi kreatori raznih strategija u poqoprivredi morali da znaju, ka`e Neboj{a. Otuda je on, kao uostalom i mnoge wegove kolege prinu|en da “sva{tari”. - Tako je na`alost, ekonomska sigurnost proizvo|a~a izvesnija. Tradiciju ne `elimo da prekinemo, a ~esto smo i na gubitku. Od `itarica sa svojih wiva, sami spravqamo sto~nu hranu. Hranimo prasad koju su oprasile na{e krma~e ali bar danas i u postoje}im uslovima, te{ko je tu prona}i ra~unicu, dodaje ovaj doma}in koji je u neizvesno proizvo|a~ko, poqoprivredno “kolo”, uveo celu svoju, brojnu porodicu.

3. mart 2016.

TE[KO DO KREDITA P~elari gradona~elniku izneli probleme koji ih mu~e. Gradona~elnik `eli hitan sastanak sa ministarkom aba~ki p~elari pro{log petka su se sastali sa gradona~elnikom [apca Neboj{om Zelenovi} i direktorom Direkcije za poqoprivredu Vladimirom [pegarom, u Duwi}a ku}i. Na sastanku se razgovaralo o problemima koji mu~e p~elare. Posebno su istaknuti problemi sa bankama prilikom kreditirawa, kao i to {to Ministarstvo poqoprivrede jo{ nije donelo pravilnike koji su neophodni za dobijawe subvencija. Aleksandar Mi}anovi} iz Varne p~elarstvom je po~eo da se bavi pro{le godine, kada je od grada dobio pet ko{nica, a sada ih ima 35. - Sa inicijativom grada da nam pomogne mislim da mo`emo da pro{irimo p~eliwake i da }emo mo}i da plasiramo svoje proizvode. Bilo bi odli~no da mo`emo da nabavimo opremu za p~elarewe i kamione jer je stacionarno p~elarewe mawe isplativo. Kada se p~ele sele mo`e da se sakupi dosta vi{e meda. Imamo problem jer banke tra`e garancije da bi nam dale kredite, a ve}ina p~elara nije zaposlena, rekao je Mi}anovi} i istakao da veruje da }e budu}nost p~elarstva biti mnogo boqa. Milan Gligori}, predsednik Dru{tva p~elara [apca naveo je da veliki broj p~elara koji nemaju drugo zaposlewe, vide svoju budu}nost u p~elarstvu. Istakao je da im je grad [abac iza{ao u susret. Prema wegovim re~ima, p~elari su na prvom sastanku sa gradona~elnikom bili skepti~ni, ali su potom videli da zaista postoji `eqa da im se pomogne. -Bez udru`ivawa nema nikakve pri~e. P~elarstvo na zapadu se obavqa tim putem, preko zadruga i udru`ewa. Jedini na{ put je udru`ivawe u ozbiqnu zadrugu koja bi funkcionisala u sklopu nekog otkupnog centra koji bi trebalo da postoji u [apcu. Savez p~elarskih organizacija Srbije je spreman da pomogne realizaciju tog otkupnog centra. Udru`ivawe }e pomo}i da se lak{e

[

dobiju i krediti, jer jedinstveni izazivamo i interesovawe banaka, kao kupaca, kako doma}ih, tako i inostranih, rekao je Gligori}. Vladimir [pegar je naveo da je Direkcija ve} preduzela odre|ene mere, tako {to je obezbedila sredstva u buxetu za pomo} pri uzimawu subvencionisanih kredita koji se odobravaju od strane Dr`ave. Prema wegovim re~ima, obezbedili su da svaki p~elar mo`e da uzme kredit bez kamate, za nabavku ko{nica ili za opremu. Gradona~elnik je istakao da p~elarstvo nije samo poqoprivredna aktivnost, nego da predstavqa i radna mesta.

-Mislim da je vrlo va`no da sa Dr`avom napravimo dobar dogovor oko toga kako da se stvari ubrzaju, jer ulazimo u sezonu i p~elari nemaju vremena. Organizova}emo sastanak i sa bankarima iz [apca da vidimo {ta su konkretna sredstva obezbe|ewa i mogu li da budu druga~ija kako bismo obezbedili {to ve}u koli~inu novca na raspolagawe na{im proizvo|a~ima meda, rekao je Zelenovi}. Gradona~elnik je zatra`io {to br`i sastanak sa ministarkom Sne`anom Bogosavqevi} Bo{kovi}. Grad je u mogu}nosti da odmah obezbedi sredstva p~elarima, ali da bi bilo dobro da Dr`ava pristane da refundira taj novac. M.M.


12

3. mart 2016.

POQOPRIVREDA

PREDRAG DOBO[AREVI] IZ BANOVOG POQA U CENTRU MA^VANSKOG POVRTARSTVA

PRIKOLICA PAPRIKE KUPOVALA FERGUSON Godi{we proizvede 40 tona paprike i 20 kupusa. Uz to uvek ide i oko 12 tona sviwskog, {est gove|eg mesa i 12 tona mleka. Veliki rad cele porodice pobe|uje krizu iroka i lepo ure|ena dvori{ta u kojima dominiraju dve prostrane ku}e sa pomo}nim objektima i gotovo svom poqoprivrednom mehanizacijom, jedan su od neoborivih dokaza da se u brojnoj porodici Predraga Dobo{arevi}a, iz Banovog Poqa, wegovog brata Nenada, oca, majke, supruge i dece, uvek dosta radilo i dobro planiralo. Wihove wive su bogato ra|ale, najvi{e zbog vredne seqa~ke ruke. - Obra|ujemo 15 hektara oranica. Od toga uvek je jedan hektar povr}a. Paprika, obavezno, kupus, paradajz... Seqaci su prinu|eni da sva{tare. Zato godi{we utovim i oko 100 komada sviwa, 10 bikova, a obavezno hranimo i krave i isporu~imo za 12 meseci 12 tona mleka, ka`e Predrag Dobo{arevi}, koji gotovo uvek prvi svojim paprikama, “kr~i” put na sve zahtevnijem i znatno su`enom tr`i{tu, posle raspada biv{e dr`ave. Trenutno je “}asirao” mladu papriku i rani kupus stavio sve pod najlon, gde mnogo br`e napreduje. Uskoro, kad vreme dozvoli sve to izne}e napoqe. Onda po~iwe uporna borba

[

za {to boqi kvalitet i kvantitet roda. Predragovi, Dobo{arevi}i uvek su prvi na pijacama ili kvanta{ima. Trenutno najvi{e zrelih i uvek sve`ih plodova plasiraju u [apcu ili Bijeqini, a bilo je trenutaka kada su za prikolicu paprika mogli kupiti traktor- ferguson. Ta vremena su danas, na`alost samo lep san. - Mawe-vi{e, zahvaquju}i velikom radu uvek se moglo zaraditi. Poqoprivredi danas ne cvetaju ru`e. Ima i gubitaka ali uporan rad i upornost pobe|uju. Naravno da bi “pre`iveo” seqak je prinu|en i da sva{tari. Dobra paprika uvek prona|e kupca i povrtarska proizvodwa, ne samo u na{oj porodici je glavna karakteristika sela, dodaje Dobo{arevi}. Banovo Poqe je centar ma~vanskog povrtarstva. Ima dosta lepih ku}a. Ka`u upu}eni da u 470 doma}instava `ivi oko 1.700. qudi. Selo ima devet ulica, vi{e prodavnica i otkupnih stanica mleka. Tu su pekare, sportska hala koja mo`e da primi 1.000 posetilaca. U pro{losti Banovo Poqe je bilo poznato po banovima. Oni su raspola-

gali velikim povr{inama obradivog zemqi{ta. Legenda jo{ ka`e da je tu neki Ban tra`io sebi raj. Zastao je ba{ na prostoru ovog ma~vanskog sela, koje tako dobi ime. Danas Banovopoqci najvi{e uzgajaju papriku, paradajz i kupus. Malo ko im je ravan u tome. - Nedavno sam uspeo da odnegujem krastavce u februaru. To je zaista bio uspeh i solidna zarada. Pro{la godina nije bila dobra za paradajz. Mnogima je rano stradao, a pod mojim kolebama se dugo odr`ao zdrav i sve`. na pojedinim strukovima bilo je i do 10 kilograma, a to je izuzetno dobro i za plasman i naplatu nije bilo problema. I danas pobe|uju kvalitet i veliki rad, ka`e Zoran Ma{trapovi}, iskusni povrtar iz ovog sela. Sa 100 hektara godi{we proizvodwe, ovda{wi povrtari na pijace {irom Srbije tokom leta iznesu oko

4.000 tona paradajza, 3.500 tona paprike i preko 2.000 tona drugog povr}a. Seoski atar je povr{ine oko 2.300 hektara. Od ovog broja 270 hektara su {ume, a povr}e svake godine uzgajaju na oko 100 hektara i ova proizvodwa ima tendenciju {irewa. I zbog toga su brojni nakupci, svakog leta ~esti „gosti” Banovog Poqa. Q. \. / T. T.

smi sajam poqoprivrede u [apcu bi}e odr`an od 11. do 12. marta u sportskoj hali “Zorka”. Manifestaciju organizuje RTV “AS” u saradwi sa {aba~kom Direkcijom za poqoprivredu a pod pokroviteqstvom Grada. Organizatori o~ekuju preko sto izlaga~a, me|u kojima i predstavnike multinacionalnih, renomiranih kompanija . - Sa ponosom mo`emo da konstatujemo, da je ova manifestacija vremenom prerasla u najzna~ajnije de{avawe ovog tipa posle Novosadskog sajma u Srbiji. Po broju prijavqenih izlaga~a mo`emo da konstatujemo da }e ovogodi{wa manifestacija prevazi}i prethodne, a koliko su ranije okupqawa bila uspe{na svedo~i ~iwenica da svi koji su u~estvovali ranije dolaze i ove godine- isti~u organizatori. Zvani~no otvarawe sajma za posetioce zakazano je za petak 11. mart u 11 ~asova. Ulaz i parking su besplatni, a predvi|en je i bogat propratni program.

O


KOCEQEVA - VLADIMIRCI

3. mart 2016.

13

OSNOVAN OP[TINSKI ODBOR SOCIJALDEMOKRATSKE PARTIJE SRBIJE U KOCEQEVI

SRBIJI POTREBNO JEDINSTVO edavno je u Koceqevi osnovan op{tinski odbor Socijaldemokratske partije Srbije. Za predsednika ovog odbora izabran je Milovan Savi} iz Koceqeve, dok su potpredsednici Rade Radovanovi} iz Svileuve i Nenad Savi} iz Koceqeve koji }e ujedno voditi i klub mladih ove stranke. Prema re~ima ~lana izvr{nog odbora stranke i koordinatora za Zapadnu Srbiju Dobrosava Mari}a, Socijaldemokratska partija nastavqa {irewe infrastrukture stranke formirawem op{tinskih odbora tamo gde ih do sada nije bilo. - Mi smo jedna mlada stranka na ovoj teritoriji i o~ekujemo da }emo brzo sa koalicionim partnerima iz SNS biti nezaobilazan politi~ki faktor u Ma~vanskom okrugu a siguran sam i u Koceqevi. Trudili smo se da izaberemo kvalitetne qude koji }e da nas predstavqa-

N

ju na lokalu. Smatramo da qudi ~ine stranku. Gospodin Qaji} kao predsednik stranke nema ni jednu aferu, nema ni jednu mrqu i trudili smo se da to pratimo i na lokalu, da biramo qude ~estite, po{tene koji }e predstavqati gra|ane tih op{tina i gradova - poru~io je Mari} koji veruje da je ogro-

man potencijal Zapadne Srbije u razvoju turizma i poqoprivrede. Novoizabrani predsednik SDP u Koceqevi poru~uje da je gra|anima Srbije potrebno jedinstvo, disciplina u radu i odgovornost za sve {to stranke urade. - Moja odluka da u|em u ovu stranku su wena osnovna na~ela a to je borba za socijalnu pravdu, solidarnost, jednakost i ravnopravnost, kao i ~iwenica da su za nas na prvom mestu op{te dobro i javni interes na{ih gra|ana. Ovo je stranka centra. Zalaga}emo se da u stranku do|u mladi qudi koji prepoznaju vrednosti delovawa i rada stranke na ~elu sa gospodinom Qaji}em koji u`iva veliki ugled gra|ana Srbije kao odmeren politi~ar koji ima stav. To se videlo i u momentu kada je prepoznao slo`enu situaciju u na{oj zemqi i opredelio se da podr`i aktuelnu

BURNO U VLADIMIRCIMA

DA LI JE BILO PRETWI B

iv{i predsednik op{tine Vladimirci, Janko \uri}, tvrdi da su mu od strane qudi iz vrha vladimira~kog odbora Srpske napredne stranke upu}ene pretwe. -Pripremao sam tekst u kome bih napisao ne{to o onome {to je Vu~i} obe}ao i onome {to je obmanuo. Vrh SNS, na ~elu sa Radom Kova~evi} Belim i Ivom Vukovi}em, je do-

{ao do tog teksta i onda su me pozvali telefonom. Nisu pri~ali nego su urlali na mene, prete}i mi kako }e me zatvoriti, kako }e mi poru{iti objekat, kako sam ja kao predsednik op{tine uradio neke asfalte koji su tri centimetra, i da oni u vrhu stranke imaju mo}ne qude koji }e me uhapsiti, naveo je \uri}. Druga strana demantuje ove optu`be. Rade Kova~evi} ka-

`e da nije bilo nikakvih pretwi. -Ako je objekat ispravan i zakonski tu postoji, mi }emo to ispo{tovati. Da neko nekom preti hap{ewima i mislim da je malo nebulozno od ~oveka od 70 godina. To {to \uri} pri~a ne pije vodu. Mi smo se bazirali na na{u kampawu i bavimo se nama i na{om politikom, rekao je Kova~evi}.

DVANAESTA KAMENI^KA LIJA

MANIFESTACIJA ZA PRIMER

rotekle subote, dvanaesti put za redom pod pokroviteqstvom op{tine Koceqeva, manifestacija Kameni~ka lija okupila je u ovom koceqeva~kom selu preko 250 lovaca iz 23 lova~ka dru{tva Srbije. Ocena svih u~esnika je da bi ova manifestacija, koju je Lova~ki savez Srbije uvrstio me|u deset najzna~ajnijih u na{oj zemqi, mogla poslu`iti kao primer dobre organizacije.

P

Odstreqeno je ukupno {est lija. Prvu je odmah po ulasku u teren ustrelio nekada{wi predsednik LU “Tamnava� Koceqeva Zoran Pavlovi}, dok su se preostalih pet na{le u pogre{no vreme pred crniqeva~kim lovcima Mom~ilom Jankovi}em i Ivanom Jovi}em iz Gorweg i Tomi} Qubi{om i Miloradom i Acom Simi}em iz Doweg Crniqeva. Jedan od najstarijih lovaca iz ovog kraja koji je imao dobar

pogled u Kamenici, Qubi{a Tomi} Korxon iz Doweg Crniqeva, nastavnik u penziji, isti~e izvanrednu organizaciju cele manifestacije. - Organizacija, teren, pogon, strategija, sve je bilo na zavidnom nivou, pa su i rezultati lova bili ovako dobri. Iz moje grupe nas trojica smo, raspore|eni na rastojawu od stotinak metara, uspeli da ustrelimo tri lije - ka`e Tomi} i prise}a se svojih prvih lova~kih dana i prve pu{ke iz 1970. godine nasle|ene od oca Bogoquba koji ju je dobio na poklon od Lova~kog saveza Srbije kao nagradu za najve}i broj odstreqenih lisica te godine. Dru`ewe lovaca nastavqeno je uz i}e i pi}e kao i nezaobilaznu lutriju na kojoj je najvi{e sre}e imao Darko Popovi} iz Koceqeve koji je osvojio lova~ku pu{ku, dar lova~ke sekcije Kamenica. V.B.

vlast i gospodina Vu~i}a jer talasawe u ovom momentu vodi nas u lo{em pravcu smatra Savi} i isti~e da je za Koceqevu najva`nije da zadr`i mlade qude. - To mo`emo da uradimo samo otvarawem novih radnih mesta, sre|ivawem infrastrukture za lak{i i lep{i `ivot, kako ne bi do`iveli sudbinu seoskih podru~ja koja su ostala bez mladih. Socijaldemokratska partija }e u Koceqevi u svojim prostorijama formirati klub mladih za sve ~lanove i simpatizere. Zalaga}emo se za izgradwu i popravku putnih pravaca posebno prema Beogradu jer se blizina glavnog grada ne ko-

risti dovoqn o- najavio je predsednik OO SDP. Na lokalnim izborima, kako ka`e, sara|iva}e sa SNS i podr`a}e pri~u koja ima dobre rezultate. - Mi u op{tini imamo i narodnog poslanika, gospodina Veroquba Mati}a, koji je svojim delovawem dosta doprineo razvoju op{tine Koceqeva, {to je jo{ jedan dodatni motiv da podr`imo ono {to je dobro, bez obzira na politi~ko opredeqewe. U ovom momentu nam je najpotrebniji sloga i da podr`imo dosada{wu pri~u koja ima svoje rezultate - smatra Milovan Savi}. Vesna Bo{kovi}

DOM ZDRAVQA: VELIKI ODZIV @ENA ZA MAMOGRAF

ODAZVALO SE OKO 500 @ENA

Milorad Milinkovi} Domu zdravqa ovih dana svi putevi vode u deo gde se besplatno proverava i preventivno poregled dojke i tako elimini{e i sumwa sa ciqnom grupom od 50 do 69 godina starosti, ka`u u lokalnoj samoupravi. - U akciji ministarstva zdravqa, Instituta za on-

U

kologiju, Zavoda za javno zdravqe, op{tine Vladimirci i Doma zdravqa i Fondacije B 92 eto stigli smo cifre od oko 500 odazvanih `ena {to nas ~ini zadovoqnim, jer eto dajemo priliku brinu}i za dame da se preventivno pregledaju, ka`e predsednik op{tine Milorad Milinkovi}. Bitan deo pri~e je i pomo} op{tine u prevozu onih koji nemaju drugo re{ewe. - Mi smo se pobrinuli da obezbedimo kombi, i po spisku u Domu zdravqa istaknutom sti`emo da prevezemo sve zainteresovane u nadi da }e rezultati biti dobri, isti~e predsednik i dodaju da }e pokretni Mamograf tu ostati koliko bude potrebno najmawe do 23. marta. S.K.

OP[TINA VLADIMIRCI: GREJDER ZA VELIKE POSLOVE NA PUTNOJ MRE@I

GREJDER ZA BOQE PUTEVE irekcija za puteve op{tine Vladimirci je {tede}i na anga`ovawe grejdera tokom godine za pro{logodi{wi iznos kupila je grejder koji }e nadoknaditi ulagawima u teku}oj godini, ka`e pomo}nik direktora Ivan Vukovi}. - Oko tri miliona dinara smo u{tedeli i odradi}e to grejder ove godine a, {to se gazdovawa ti~e toliko smo u{tedeli i od onih koji nisu zavr{ili bunar u Ri|akama po{to smo aktivirali

D

mernice. Radi se i {tedi na svakom koraku. Radi}emo puteve u svim selima a, namera nam je da u dogledno vreme radimo u svim selima i asfaltirane deonice jer mnogo novca odlazi na kamen koji opet relativno kratko traje. Ima tu i drugih planova ali o tom potom, sumira Vukovi}. Nabavqen je namenski mawi grejder da bi mogao raditi i u mawim sokacima a, efekat je potpun tvrde u Direkciji pred obiqe poslova. S.K.


14

DRU[TVO

3. mart 2016.

TRIBINA U IME NARODA

IZME\U SRPA I ^EKI]A U sali Kulturnog centra, proteklog petka, odr`ana je tribina i prezentacija izlo`be “U ime naroda represija u Srbiji 1944 - 1945”. Ovu postavku u Istorijskom muze-

zavisi na{ odnos jednih prema drugima i budu}nost srpskog naroda. - Po svim parametrima, vreme od 1944. do 1953. godine, neuporedivo je sa bilo kojim vremenom pre i

ju u Beogradu, od aprila do avgusta 2014. godine je videlo oko 50.000 qudi. Prema re~ima dr Sr|ana Cvetkovi}a, koji je predstavio drugo i dopuweno izdawe kwige “Izme|u srpa i ~eki}a”, tema politi~ke represije posle Drugog svetskog rata nadilazi nau~ni zna~aj, jer od na{eg odnosa prema progonima i hap{ewima u ime bilo koje vere, ideologije i nacije,

posle wega po broju qudi koji su ubijeni bez ikakvog su|ewa ili onih koji su, kao politi~ki osu|enici, “prevaspitavani” u logorima. Ne mo`e se razumeti ovakav intenzitet nasiqa i savr{eni represivni aparat bez jednog faktora koji smatram najva`nijim, a to je pobeda boq{evi~ke ideologije, koja je do ekstrema dovela shvatawe da je politi~ki neistomi{qe-

U [APCU PREMIJERNO PRIKAZAN

O li~nim i posrednim iskustvima govorili su Qiqana Peki}, supruga Borisava Peki}a, sudija Gojko Lazarev, profesor sa Sorbone Bo{ko Bojovi}, istori~ar Branislav Stankovi} i dr Sa{a Jovanovi} nik dr`avni neprijateq. Drugo, represija nije bila kratkog veka, nego je re~ o dobro ure|enom sistemu, u kom su se tehnike, metode i intenzitet mewali tokom vremena, kako je to re`imu odgovaralo. Ciq je bio da se uspostavi sovjetski model dru{tva, rekao je Cvetkovi} i dodao da je to u svetu privrede podrazumevalo eliminaciju privatne svojine i preduzetni{tva, kao i kolektivizaciju sela, a umetnici, nau~nici i istra`iva~i bili su upregnuti u kola jedne ideologije bez ikakvog prava na kriti~ko mi{qewe. Multimedijalni projekat “U ime naroda”, rezultat je vi{edecenijskog prou~avawa dr Cvetkovi}a, zasnovanog na dokumentima i svedo~ewima. Pre}utkivana i bolna tema, izazvala je kontroverze u javnosti, ali, kako je rekao profesor Bojovi} “ako ne savladamo istorijsko nasle|e, savlada}e ono nas”. M.F.

O[ U DOBRI]U DOBILA CEPTEROV PRE^I[]IVA^ ZA VODU

NAGRA\EN FILM “MO] VODE” a konkursu koji je Ministarstvo prosvete, nauke i tehnolo{kog razvoja, uz podr{ku kompanije “Cepter” raspisalo krajem protekle godine, film “Mo} vode” Awe Petrovi} i Marije @ivanovi} iz O[ “Nikolaj Velimirovi}” osvojio je II nagradu u III kategoriji (7. i 8. razred). U~enice su, na ~asu biologije na kom se pri~alo o uni{tavawu ekosistema od ~ovekove ruke, dobile zada-

N

tak da ispitaju mo} vode. U filmu koji traje sedam minuta, istra`ile su fenomen poplava i bujica sa raznih aspekata. Mentorka im je bila Jelena Palinka{, nastavnica biologije. - Iako su u~enice sedmog razreda, obe su vr{wa~ki su edukatori, obu~eni u radionicama EKOS i vi{estruke pobednice ekolo{kih kvizova. Wihove vannastavne aktivnosti su osnovni razlog zainteresovanosti za obradu nastavnih

jedinica koje se izu~avaju u 8. razredu, ka`e Katarina Despotovi} iz EKOS. Poruka filma je da poplava ne odlazi kada ode poplavni talas - U svakom trenutku moramo biti svesni da `ivimo na obali reke ~ija voda nije za pi}e i da nam reka mo`e biti i drug i neprijateq. Nagradu za film “Mo} vode”, Cepterov pre~i{}iva~ vode, dobila je Osnovna {kola u Dobri}u. M.F.

PUTOVAWE na`an emocionalni naboj i ose}awe zajedni{tva, pripadnosti istom, namu~enom i izrawavqenom narodu, nad kojim je izvr{en genocid u Velikom ratu, osetili smo u prepunoj sali [aba~kog pozori{ta na projekciji filma „Put u rat“ Roberta Gokla. I priznawe na koje se ~ekalo jedan vek – Srbi nisu krivi za izbijawe Prvog svetskog rata. I opro{taj. Mir. Znalo se u nau~nim krugovima na Zapadu i ranije da je Gavrilo Princip upalio {ibicu u Evropi koja je bila puna baruta, da je ubistvo Franca Ferdinanda bio samo povod, a ne razlog za izbijawe ratnog sukoba, ali tek je sada

S

istoriji 20. veka, koji je bio ispuwen krvavim doga|ajima, kako za Austriju, tako i za Srbiju. Mi smo deca, unuci ili praunuci onih koji su u~estvovali u doga|ajima pre 100 godina. Moramo se suo~iti sa istorijom i gre{kama svojih predaka da bismo ostvarili novi po~etak u 21. veku. Film je prikazivan u mnogim evropskim gradovima i nadam se da mo`e pomo}i da stignemo do zajedni~ke Evrope. Mi Austrijanci smo se do sada uglavnom bavili tamnom stranom Drugog svetskog rata, a Prvi rat je bio zaboravqen, mnogi nisu znali ni{ta o wemu, a naro~ito ne o tome {ta se de{avalo u Ma~vi. Meni je bi-

ISTORIJA, U^ITEQICA BUDU]NOSTI a dan projekcije filma, u Duwi}a ku}i, zamenik gradona~elnika Nemawa Paji} je primio goste i tom prilikom izrazio zahvalnost. - Raduje me perspektiva iz koje ste snimili film, jer to slu`i dobrom dijalogu i pomirewu. Ovaj film na objektivan na~in tretira zlo~ine u Prvom svetskom ratu, o ~emu se malo znalo. Drago mi je i zahvaqujem na ~iwenici da je [abac prezentovan u mnogim evropskim gradovima, izjavio je Paji}. Prema re~ima Johanesa Ir{ika, direktora Austrijskog kulturnog foruma u Beogradu, upravo se iz istorije u~i za budu}nost - Va`no je u ovom presudnom trenutku za Evropu da uvidimo da zaista ne postoji alternativa, osim zajedni~ke, istakao je Ir{ik.

N

istina dostupna {iroj evropskoj populaciji. Kada je, pre vi{e od dve godine, istori~ar i jedan od urednika na austrijskoj dr`avnoj televiziji ORF do{ao da snima film, svi smo bili skepti~ni i pitali se da li taj Be~lija namerava da pravi reviziju istorije po uzoru na Kristofera Klarka? Posle predavawa u Narodnom muzeju, kada je izgovorio re~enicu „Krv na{ih predaka je na nama“, shvatili smo da je ovo pri~a o pokajawu i pru`ena ruka pomirewa. Posle projekcije, bilo je jasno da je Gokl postao na{ prijateq i da je zavoleo [abac, u kom je zapo~eo snimawe i uradio deo filma. -. Postalo mi je jasno koliki zna~aj je [abac imao u

lo nepoznato koliko je rana ostalo koje bole upravo u ovom gradu. Raduje me da je posle po~etnog nepoverewa do{lo do saradwe, rekao je Gokl i zahvalio gradu [apcu, istori~arima Branislavu Stankovi}u i Milo{u Kovi}u, kao i slavisti Gordani Ili} Markovi}, bez kojih, kako je rekao, ne bi mogao da napravi svoj film. Objektivan, sa do sada neobjavqenim arhivskim snimcima, uz igrane scene i razgovor sa nekolikim evropskim istori~arima, film je ispri~ao sna`nu pri~u o slo`enim doga|ajima koji su zauvek izmenili Evropu onakvu kakva je bila pre 1914. godine. Posebno su pedantno portretisani li-


DRU[TVO FILM „PUT U RAT“

civila. To je jedna od re~enica u ovom filmu, koja je jako va`na. Austrougarska je vodila rat protiv sopstvenih gra|ana. Bio je to genocid, unapred isplaniran, istakao je Kovi} i dodao da su ovo dragoceni trenuci za [abac i Srbiju.

15

OTVORENA PO[TA U MI[ARU

JUBILARNA ZA JUBILEJ

U MIR

kovi prestolonaslednika Franca Ferdinanda i komandanta Oskara fon Po}oreka. - Ovo je balansiran odnos prema jednoj izuzetno slo`enoj tematici. Ulo`en je veliki napor da se stvari posmatraju sa neutralne pozicije, onakve kakve jesu. Prvi rat je stra{no kolektivno iskustvo. Na po~etku je izgledao kao rat velikih imperija, ali se ubrzo pretvorio u op{tu evropsku klanicu. U na{em dobu kada se diktira druga vrsta komunikacija, vizuelizacija ove slo`ene tematike nudi sve ono {to je potrebno za razumevawe i podsti~e pozitivan emocionalni odnos prema temi, rekao je istori~ar Milan Ristovi} i dodao da bi trebalo da budemo zahvalni autoru za jedan objektivan i odli~no ura|en posao. Istori~ar Milo{ Kovi} se slo`io sa kolegom da je prikazana nijansirana slika, sa svetlo{}u i senkom, iz razli~itih uglova i sa razli~itim dru{tvenim slojevima. - Za ono {to se doga|alo u na{im krajevima u avgustu 1914. godine, saznao sam kada sam u o~evoj biblioteci na{ao kwigu profesora Stanoja Filipovi}a „Zlo~ini okupatora u Podriwu“. Bio sam tada, kao gimnazijalac, {okiran onim {to sam pro~itao. Pamtim ~iwenicu koju je Filipovi} zabele`io – da su zlo~inci govorili na{ jezik. Ono {to se de{avalo na Isto~nom frontu, potpuno je suprotno doga|ajima na Zapadnom. Ovde se vodio rat protiv

3. mart 2016.

ro{log ~etvrtka u Mi{aru je otovrena 1.500 ekspozitura “Po{ta Srbije”. Poslovnicu je otvorio direktor Javnog preduze}a “Po{ta Srbije” Milan Krkobabi}. Ovo je deveta po{ta koja je otvorena u okviru akcije “52 po{te za 52 nedeqe”. -Veliko je interesovawe gra|ana za ovu akciju i rukovodimo se wihovim zahtevima. Uz to pokre}emo i dru{tvenu aktivnost. Gde god da do|emo sklapamo po nekoliko bitnih ugovora o pru`awu usluga privrednicima. Bitnoje i to da upo{qavamo qude. Zaposlili smo dvoje qudi iz Mi{ara. Trenutno imamo preko 20 mesnih zajednica {irom Srbija. Poku{a}emo da ravnomerno pokrijemo sve krajeve Srbije. Realno gledano, mogli bi ove godine da otvorimo preko 200 poslovnica i bile bi potpuno ekonomski opravdane, rekao je Krkobabi}. Boris Tumenko, predsednik MZ Mi{ar, zahvalio se

P

„[aba~ki gimnazijalci su, posle 100 godina, posetili mesto stradawa u Le{nici gde su pobijeni `iteqi Prwavora. Moram priznati da sam i ja po prvi put obi{ao to mesto na kome postoji neugledan, mali spomenik. Tamo smo ti oti{li zahvaquju}i Goklu“. istori~ar Branislav Stankovi} ***** „ Mnogi [ap~ani i Srbi uop{te, obrazovali su se u Be~u i Gracu pre Prvog svetskog rata. Po zavr{etku, Stanislav Vinaver je, zapisao: - Ovde sve miri{e na melan`, na kafu sa mlekom i sve je podr|eno jednom lakom luksuzu i tu je ta muzika i ta lepota Be~a - Zna~i, ve} tada se vi{e nije mislilo na rat, nego se gledalo u budu}nost.“

u ime me{tana. Istakao je da im je bitno i {to se ova Po{ta otvara ba{ u godini kada se obele`ava 210. godina od Mi{arskog boja. -Ovo }e biti naro~ito zna~ajno za starije qude.

srpski ustanak” Mi{ar podsetio je da je u vreme Sulejmana Veli~anstvenog turska po{ta i{la preko Mi{ara. Nada se da }e otvarawe ove po{te u 21. veku zna~iti i za razvoj Mi{ara kao turi-

Pored u{tede vremena smawi}e se i tro{kovi za odlazak do grada. Ubrza}e se i usluge privrednih subjekata, istakao je Tumenko. Stevan Simi}, predsednik Izvr{nog odbora Zadu`binskog dru{tva “Prvi

sti~kog centra, ali i da sela Oridskog basena boqe `ive. Ovom prilikom „Po{ta Srbije“ sklopila je Ugovor sa nekoliko privrednih subjekata iz ovog kraja. M.M

U [ABA^KOJ FILIJALI NSZ PREDSTAVQENI JAVNI POZIVI ZA ZAPO[QAVAWE

[ANSA ZA NEZAPOSLENE

slavista Gordana Ili} Markovi} ***** „Ako film nije savr{en, to je samo moja gre{ka, trudio sam se da koliko je mogu}e objektivno ispri~am ovu pri~u sa `eqom da ne ostane mr`wa posle svega. Svaki rat donosi `rtve, ali jaka nacija se odlikuje time da otvoreno govori o svojoj istoriji. Nadam se da sam u tome uspeo“. autor filma Robert Gokl

Prema re~ima kustosa Narodnog muzeja Branislava Stankovi}a, ~iwenica da zajedno sedimo i posmatamo svoju istoriju mo`e i trebalo bi da bude predznak jedne lep{e, normalnije i boqe budu}nosti za sve nas. M. Filipovi}

{aba~koj Filijali Nacionalne slu`be za zapo{qavawe pro{le srede, 24. februara, na konferenciji za novinare predstavqeni javni pozivi za subvencije za samozapo{qavawe, otvarawe novih radnih mesta, zapo{qavawe osoba sa invaliditetom, program Stru~ne prakse i ostali. - Raspisano je ukupno deset javnih poziva od kojih je ve}ina i ranije postojala. Ove godine do{lo je do izvesnih promena i to u smislu poboq{awa. Jedan od najpopularnijih programa je upravo subvencija za samozapo{qavawe jer je to jedina mera trajnog zapo{qa-

U

vawa. Prethodne godine Filijala [abac dodelila je 125 subvencija za samozapo{qavawe. Na osnovu na{eg pra}ewa rada prvu godinu poslovawa pre`ivele su devedeset ~etiri preduzetni~ke radwe. Pro{logodi{wi iznos od 160.000 dinara za ovaj program pove}an je na 180.000 dinara. Novina je i to {to je smawena obaveza opstanka tih firmi na dvanaest meseci – rekao je Radivoje Mi}i}, direktor {aba~ke Filijale. U skladu sa nacionalnim planom zapo{qavawa Vlada Republike Srbije preko resornog ministarstva, a putem Nacionalne slu`be za zapo{qavawe, za reali-

zaciju programa izdvojila je 3,5 milijardi {to je za nekih deset odsto vi{e u odnosu na pro{logodi{wih 2,84 milijarde. - [to se ostalih mera ti~e i ove godine najve}a pa`wa je usmerena prema tzv. te`e zapo{qivim grupama koje su svrstane u {est segmenata. Izme|u ostalih to su mla|i od trideset, stariji od pedeset godina, lica sa posebnim potrebama, invalidna lica, vi{kovi zaposlenih, Romi. Sva ova lica ima}e ve}i broj bodova za bilo koju meru nego {to imaju ostali – dodao je Mi}i}. Osvr}u}i se na realizaciju aktivnih mera u pro{loj godini 2.109 lica na{lo je zaposlewe direktnim posredovawem, dok se uz u~e{}e finansijskih mera NSZ zaposlilo 631 lice. Od ukupnog broja posetilaca dva sajma zapo{qavawa u Bogati}u i [apcu nakon {est meseci posao je prona{lo 106 lica. Detaqnije informacije vezane za ovogodi{we javne pozive mogu se dobiti na sajtu i oglasnim tablama {aba~ke Filijale Nacionalne slu`be za zapo{qavawe. O. G.


16

3. mart 2016.

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVQE – [ABAC: MART, MESEC BORBE PROTIV RAKA

PREVENCIJA MALIGNIH TUMORA Posle bolesti srca i krvnih sudova, maligni tumori predstavqaju naj~e{}i uzrok obolevawa i umirawa qudi u ve}ini zemaqa u razvoju, pa i u Srbiji skladu sa Rezolucijom o prevenciji i kontroli raka koju je usvojila Skup{tina Svetske zdravstvene organizacije 2005. godine, Ministarstvo zdravqa Republike Srbije izradilo je Nacionalni program za borbu protiv raka. Ovaj program predstavqa deo integrisane akcije dru{tva usmerene na eliminaciju faktora rizika, prevenciju i rano otkrivawe malignih tumora, boqe dijagnostikovawe, le~ewe i negu obolelih od raka. U na{oj zemqi neprepoznavawe rizi~nog pona{awa i nedovoqno kori{}ewe pozitivnih iskustava u sprovo|ewu programa prevencije i ranog otkrivawa raka iz razvijenih zemaqa Evrope i sveta, i daqe predstavqa zna~ajan problem. U Srbiji su doneti nacionalni programi za skrining raka grli}a materice, raka dojke i kolorektalnog raka, koji bi trebalo da u narednom periodu zna~ajno smawe umirawe od navedenih lokalizacija malignih tumora. Na skrining raka dojke bi}e pozivane `ene starosti od 50 do 69 godina. Mamografski preventivni pregledi predvi|eni su da se rade svim `enama navedenog uzrasta na dve godine. Skriningom na karcinom grli}a materice obuhvati}e se `ene izme|u 25 i 64 godina, koje }e biti pozivane na preventivni ginekolo{ki pregled i Pap test jednom u tri godine. Ciqna grupa za testirawe na rak debelog creva obuhvati}e gra|ane oba pola starosti od 50 do 74 godina, koji }e jednom u dve godine biti pozivani na testirawe na skriveno krvarewe u stolici. Na pribli`no dve tre}ine faktora rizika koji su odgovorni za nastanak raka mogu}e je uticati, mewati ih ili ih potpuno eliminisati. Za svaki tre}i slu~aj raka odgovorno je pu{ewe duvana. Istra`ivawa u Srbiji pokazala su da svakodnevno i povremeno pu{i vi{e od 1/3 odraslog stanovni{tva, a da prose~an „pu{a~ki sta`“ svakodnevnih pu{a~a iznosi pribli`no 19 godina. Vi{e od 3/5 stanovni{tva izlo`eno je duvanskom dimu u sopstvenoj ku}i, a 2/5 i na radnom mestu. Vi{e od 1/3 svih slu~ajeva raka je posledica gojaznosti, nepravilne ishrane i fizi~ke neaktivnosti. Skoro 1/5 odraslog stanovni{tva Srbije je gojazna (indeks telesne mase ?30). Prekomerna telesna te`ina i gojaznost, pove}avaju rizik od nastanka raka tela materice, debelog creva, dojke (kod `ena u menopauzi) i prostate kod mu{karaca. Te{ko se procewuje izolovani doprinos fizi~ke neaktivnosti kao faktora rizika u nastanku malignih tumora. Izbalansirana fizi~ka aktivnost je direktno povezana sa istovremenim smawewem telesne te`ine. Fizi~ka aktivnost i izbalansirana ishrana su mere prevencije raka debelog creva, dojke i prostate. Svaki 30 odrasli stanovnik Srbije svakodnevno konzumira alkoholna pi}a. Konzumirawe alkohola pove}ava rizik od nastanka raka usta, `drela, dojke, debelog creva i jetre. ^etiri, odnosno {est puta ve}i rizik od nastanka raka organa za varewe, imaju osobe koje dnevno popiju oko 1 l vina ili 2 l piva u odnosu na osobe koje povremeno ili nikad ne konzumiraju alkohol. Svaka preterana izlo`enost sun~evoj svetlosti ili ve{ta~kim izvorima svetlosti, kao {to su solarijumi, pove}ava rizik od dobijawa svih vrsta raka ko`e. Kancerogeni `ivotne i radne sredine izazivaju genetske promene }elija uz pove}ano stvarawe slobodnih radikala koji dodatno izazivaju promene na hromozomima i genima. Wihovo dejstvo nastaje posle du`eg latentnog perioda, koji traje od pet do 40 godina, koliko je u proseku potrebno vremena da se normalna }elija transformi{e u malignu }eliju. Svaki deseti slu~aj raka je posledica infekcije. Skoro 22% smrtnih ishoda od raka u zemqama u razvoju i 6% u razvijenim zemqama su posledica hroni~ne infekcije, hepatitisom B ili C virusa (koji su odgovorni za nastanak raka jetre), Humanim papiloma virusom (raka grli}a materice) i Helicobacter pylori (raka `eluca). U velikom broju slu~ajeva maligne bolesti su izle~ive, ukoliko se otkriju na vreme. Redovan pregled je najboqa za{tita.

U

ZDRAVQE RAZGOVOR SA MAGISTROM

KOMARCI SVE BOLESTI Iskorewivawem malarije na Balkanskom poluostrvu komarci nisu prestali da budu prenosioci infektivnih bolesti na qude

ako je trenutna opasnost od masovnijeg {irewa Zika virusa kod nas relativno mala, po re~ima magistra biolo{kih nauka i dopisnog konsultanta Svetske zdravstvene organizacije Zorana Dun|erskog, biolo{ki gledano, postoji teorijska mogu}nost da u budu}nosti ovaj virus zakuca i na na{a vrata. -Suzbijawe komaraca na na{im prostorima, ne radi se da bi nam boravak u prirodi bio prijatniji, da no}u mirnije spavamo ili da se alergi~ne osobe ne ~e{u „do krvi“. Iskorewivawem malarije na Balkanskom poluostrvu komarci nisu prestali da budu prenosioci infektivnih bolesti na qude. Na`alost, svedoci smo da se desetak godina unazad wihovo u~e{}e u preno{ewu infektivnih agenasa zna~ajno pove}alo. Tako smo 2012. godine imali epidemiju virusa Zapadnog Nila (sa smrtnim ishodom), koje komarci (roda Culex, koji prete`no gravitiraju urbanim sredinama) prenose sa ptica koje prezimquju u Africi. Opasnost preno-

I

majmuni i, verovatno, glodari sa kojih komarci roda Aedes prenose virus na ~oveka. Za sada opasnost da se Zika virus prenese sa komarca na ~oveka, kod nas ne postoji. Mogu}nost pojave Zika virusa je samo preko importovanih zara`enih qudi i virus se mo`e direktno prenositi sa ~oveka na ~oveka. Stalna promena klime (otopqavawe, ve}e padavine, migracije qudi i `ivotiwa) stvara povoqne uslove da se u jednom trenutku u budu}nosti, neke bolesti i kod nas su pitawe vremena.

Zoran Dun|erski

Stru~nost pre svega anas je u okviru EKOSAN u stalnom radnom odnosu zaposleno preko 60 qudi. Kvalifikacionu strukturu zaposlenih ~ine stru~waci razli~itih profila: lekari (epidemiolog, toksikolog, mikrobiolog), doktor farmacije, magistar biologije, tehnolozi, in`eweri agronomije (smer za{tite biqa)doktori veterinarske medicine; sanitarni i veterinarski tehni~ari, VSS/SSS (hemijskog, tehnolo{kog, ekolo{kog i drugih smerova); radnici sa polo`enim stru~nim ispitima za prevoz i rukovawe opasnim i toksi~nim materija (Sertifikat Instituta Vin~a), itd. Od strane renomirane Austrijske sertifikacione firme Quality Austria sertifikovani su prema standardima ISO 9001, 14001 i OHSAS 18001

D

{ewa ovog virusa je i daqe veoma aktuelna. Ima dosta slu~ajeva da komarci sa ku}nih qubimaca prenose bolest Dyrophilaria koje se kod ~eveka manifestuju na razne na~ine. Ove godine svet se susreo sa jo{ jednom opasnom virusnom infekcijom koju prenose komarci roda Aedes sp. Poreklom iz Ugande, pro{irio se na 33 zemqe Azije i Ju`ne Amerike! Smatra se da su rezervoari

pisni Stru~ni konsultant WHO (Svetske zdravstvene organizacije) Zoran Dun|erski. Na koji na~in, kojim proizvodima je najboqe tretitari komarce? U ~emu je prednost larvicidnog tretmana u odnosu na „tradicionalno“ avionsko zapra{ivawe? -Kontrolisawe i suzbijawe komaraca treba uvek po~eti od prvih biolo{kih stupweva, od larvi. Suzbijawe larvi tra`i dobro poznavawe biolo{kih stawa komaraca, dobar pregled potencijalnih stani{ta (veli-

Na primer, Zika virus u ju`noj hemisveri prenose komarci roda Aedes ~iji srodnici naseqavaju i na{e prostore. Biolo{ki gledano, postoji teoretska mogu}nost da u budu}nosti ovaj virus zakuca i na na{a vrata - istakao je za “Glas Podriwa” generalni direktor firme “Ekosan” iz Zemuna magistar biolo{kih nauka, nekada{wi predava~ na Prirodno matemati~kom fakultetu u Beogradu i do-

ke i male bare, re~ne stara~e, zapu{teni kanali, otpadne vode, buri}i za zalivawe...i td.), izbor efikasnih i ne{kodqivih larvicida i, veoma va`no, blagovremeni po~etak rada. Kao larvicid koristimo u Evropi naj~e{}e kori{}en biolo{ki preparat BTI (Bacillus sp.). Larvicidni tretman treba raditi sve dok na terenu postoje vodeni depoi gde se mogu razvijati larve komaraca. Ovaj vid suzbijawa komaraca iskqu~uje mogu}nost trovawa korisnih insekata kao {to su p~ele, buba mare i sl. Tako|e, izbegava se i nepotrebno “zapra{ivawe“ lokacija gde borave qudi i time izbegavaju se pojave, eventualnih, alergijskih reakcija. Pravovremenim tretmanom larvenih stadijuma komaraca, brojnost komaraca mo`e biti redukovana i do 70-80 %. Na`alost, uvek odre|en deo odrasle populacije ispili se iz larvi i tada je neophodan adulticidni tretman iz vazduha ili sa


ZDRAVQE

3. mart 2016.

17

BIOLO[KIH NAUKA ZORANOM DUN\ERSKIM

^E[]I PRENOSIOCI zemqe. Ovaj vid suzbijawa odraslih formi komaraca , kada je to mogu}e, treba obavqati sa zemqe jer se tada mogu tretirati lokaliteti koji su leglo komaraca {to nije mogu}e iz vazduha. Avio tretman je pogodan za ruralna stani{ta i te{ko pristupa~ne terene (mo~vare, {ume, {ikare i dr.). Da li se op{tine i gradovi u Srbiji odgovorno odnose prema ovom problemu, i da li postoji neki na~in na koji gra|ani mogu sami da deluju u suzbijawu istog? -Na`alost, odgovornost Op{tina u velikoj meri zavisi od finansijskih mogu}nost mada ponekad iz administrativnih problema (dono{ewa buxeta, kasno raspisivawe tendera). Kasne sa po~etkom akcija suzbijawa komaraca (naro~ito, larvicidnog tretmana).

nizovana, {ta biste iz va{e palete proizvoda preporu~ili na{im sugra|anima za „prvu pomo}“? -Na`alost, sistematske deratizacije se ne rade u mnogim gradovima a to je posledica, verovatno, nedostatka novaca. Me|utim, ovaj vid suzbijawa i kontrole glodara je izuzetno

se izra~unaju. Lane, poqski glodari su napravili veliku {tetu u poqoprivredi uni{tavaju}i letinu, vo}wake... Na{e Preduze}e proizvodi {iroku paletu rodenticida (biocidi za suzbijawe-trovawe) svih vrsta glodara, sve {to se nalazi na tr`i{tu EU to “Ekosan”

Prvo registrovano privatno preduze}e u SFRJ reduze}e EKOSAN, osnovano je 1989. godine, kao prvo registrovano privatno preduze}e u biv{oj SFRJ iz oblasti sanitarne za{tite i proizvodwe ekolo{kih sredstava za li~nu za{titu qudi i materijalnih dobara od {tetnih organizama

P Gra|ani prvo treba da pomognu u spre~avawu„razvoja“ larvi komaraca tako {to ne}e ostavqati buri}e sa vodom da stoje napuweni vodom celog leta, da prijave postojawe vla`nih i poplavqenih podruma i sl. A {to se ti~e li~ne za{tite trebalo bi da bar jedan prozor ima mre`u pro-

tiv komaraca a da za boravak u prirodi koriste repelentne kreme koje {tite od ujeda komaraca. Veliki problem, pored komaraca, kako u gradovima, tako i na wivama predstavqaju i najezde glodara. Sistematska deratizacija, npr. u [apcu nije ra|ena godinama. Dok ne bude orga-

va`an jer i glodara i (mi{evi, pacovi, voluharice) prenose veliki broj bolesti (Lajmska groznica, Hemoragi~na groznica, Salmoneloze, mi{ji tifus itd.). Tako|e, glodari prave i velike materijalne {tete koje ~esto ne mogu da

proizvodi pod robnim markama “Brodisan” i “Cinkosan”: pelete, mamci na zrnu, pra{ak, te~nost, parafinske kocke i Meki mamac (Brodisan MM i Brodisan Blue MM) koji je du`e vremena hit u Evropi. T.T.

NOVI ZAKON O ZA[TITI STANOVNI[TVA OD ZARAZNIH BOLESTI

NEVAKCINISANA DECA NE MOGU U [KOLU D

eca moraju i}i u {kolu, to je zakonska obaveza, a moraju biti i vakcinisana. Ovaj Zakon je u suprotnosti sa Ustavom Srbije, ali i ratifikovanim me|unarodnim konvencijama koje smo du`ni da po{tujemo, ka`e advokat Ivo Struji}. Epidemiolog Neboj{a Sofroni} tvrdi da je vakcinacija apsolutna bezbedna i neophodna. Novim Zakonom o za{titi stanovni{tva predvi|ene su rigoroznije kazne za nevakcinisawe dece nego do sada i to od 30.000 do 150.000 dinara. Ono {to je protiv-

- Svakom detetu, koje nije primilo vakcine iz kalendara obavezne vakcinacije, apsolutno je `ivot ugro`en. Takvo dete ne samo {to rizikuje sopstveno zdravqe ve} je opasno za drugu decu. Posebno onu koja iz medicinskih razloga nisu primila neke vakcine (zbog alergija ili te{kih bolesti, indikacije za neprimawe vakcine odre|uje posebna lekarska komisija). Sve vakcine su podjednako va`ne, jer su sve bolesti protiv kojih se deca vakcini{u potencijalno smrtonosne – stav je Ministarstva zdravqa.

OBAVEZNA IMUNIZACIJA munizacija je obavezna za decu protiv tuberkuloze, difterije, tetanusa, velikog ka{qa, de~je paralize, malih bogiwa, rubeola, zau{ka, virusnog hepatitisa B, oboqewa izazvanih hemofilusom, influencija tipa B i oboqewa izazvanih streptokokom-pneumonijom.

I

nike obaveznog vakcinisawa dece dodatno iziritiralo je kaznena odredba prema kojoj nevakcinisana deca ne}e mo}i da se upi{u u osnovnu {kolu. Deca moraju i}i u {kolu, to je zakonska obaveza, a moraju biti i vakcinisana. Pedijatri su u obavezi da obaveste sanitarnu inspekciju, a oni obave{tavaju roditeqe. Ako roditeq i daqe odbija da vakcini{e dete, zove se Centar za socijalni rad i oni mogu doneti re{ewe o zanemarivawu razvoja deteta.

Advokat Ivo Struji} i wegova kancelarija u Beogradu do sada je anga`ovan u vi{e od 100 slu~ajeva odbijawa da se deca vakcini{u. Po wemu, dva su osnovna problema kada je re~ o obaveznoj vakcinaciji i kaznenoj politici koja to prati. - Ovaj Zakon je u suprotnosti sa Ustavom Srbije, ali i ratifikovanim me|unarodnim konvencijama koje smo du`ni da po{tujemo. Ustavom nam je garantovano pravo na slobodan izbor, ali i na obavezno osnovno {ko-

vakcine kada su bili deca. Protivnici obavezne vakcinacije napomiwu da su zabele`eni slu~ajevi da su pojedina deca obolela od autizma posle dobijawa vakcine. - Apsolutno nije bilo pove}awa autizma i qudi bi trebalo da se dobro informi{u i da konsultuju relevantna nau~na istra`ivawa umesto neutemeqenih tvrdwi. Jedan na milion je statistika kada se govori o te`im slu~ajevima – ka`e Sofroni}.

lovawe. Ovim Zakonom se to negira, a mi smo jo{ avgusta 2014. godine podneli zahtev za ocenu ustavnost tada{weg zakona, i do danas ni{ta nije ura|eno po tom pitawu – isti~e za na{e novine Struji}. Prema wegovim re~ima, zanemaruje se ~iwenica da je u ve}ini razvijenih zemaqa u Evropi vakcinacija dece stvar izbora, a ne zakonska obaveza. Struji} napomiwe da se novim Zakonom kr{e qudska prava i Ustavom garantovano pravo na osnovno {kolovawe. On dodaje da }e wegova kancelarija uputiti jo{ jedan zahtev za ocenu ustavnosti upravo zbog zabrane upisivawa nevakcinisane dece u {kolu. - Veoma je va`no da naglasim da se niko ne zala`e za ukidawe vakcinacije, ve} samo za pravo da svako sam odlu~i da li }e wegovo dete da primi vakcinu ili ne. Zala-

`emo se za uspostavqawe pravila na slobodan izbor, a samim tim i u kompletan proces vakcinisawa – zakqu~uje Struji}. Epidemiolog Zavoda za javno zdravqe [abac dr Neboj{a Sofroni}, s druge strane, ka`e za „Glas Podriwa“ da je obavezna vakcinacija dece bitna kako bi smawio broj obolelih od smrtonosnih bolesti i da apsolutno ne vidi nijedan razlog za{to se neko ne bi vakcinisao. - Primera radi, pro{le godine pogor{ala se situacija sa morbilama, kojih unazad godinama nije bilo. Zabele`eno je 35 obolelih od malih bogiwa. Vakcinacija protiv morbila je uvedena 1971. godine i dugi niz godina ih nije bilo – isti~e Sofroni}. On dodaje da su dana{we vakcine bezbedne i da je ~udno to {to su protivnici vakcinisawa, tako|e primili

POTVRDA ZA UPIS ete ne mo`e da ide u pred{kolsko, niti da upi{e {kolu bez vakcine. Ako plati kaznu, a i daqe odbija vakcinaciju, slu~aj preuzima socijalna slu`ba. Potvrda o zdravstvenom stawu deteta koja je neophodna za upis u {kolu ili vrti}, nekompletna je bez potvrde o vakcinaciji.

D

Da bi vakcinacija bila uspe{na, da bi se stvorio kolektivni imunitet, neophodno je da se vakcini{e 95 odsto populacije. Na taj na~in imunitet stekne i preostalih pet odsto stanovni{tva. Kada govorimo o [apcu, vakcinacija je na nivou vi{e od 95 odsto, izuzev u slu~aju vakcine od morbila koja je ispod 90 odsto. N. K.


18

OBRAZOVAWE

3. mart 2016.

MOJE BUDU]E ZANIMAWE: GRN^AR I KLESAR

UMETNOST RUKU podrumskom delu [kole primewenih umetnosti svakodnevno nastaju prava mala umetni~ka dela. Rasadnik talenata, iz kojeg su potekli i mnogi autori novije umetni~ke scene, otvara svet u kome su spretnost ruku, kreativni duh i qubav prema zanatu u nerazdvojivoj sprezi. Retki su oni, poput, maturantkiwe Milice Loli}, koji su lepotu ovog nadasve kreativnog sveta spoznali iz prve ruke.

U

- Dok sam bila na priprema jedan od profesora ove {kole doveo nas je u grn~arski kabinet i meni se veoma svidelo. Na po~etku je bilo malo te{ko, pogotovo rad na to~ku, ali s vremenom sve je do{lo na svoje mesto. Sla`emo se dobro sa profesorima. Korektni su prema nama. Onaj ko bi se upisao na ovaj obrazovni profil ne bi se pokajao. Lepo je i zanimqivo. Mo`emo kreativno da se izra`avamo – pri~a Milica kojoj je najlep{i deo posla zavr{no glazirawe. Jedan od najstarijih zanata i danas je veoma popularan jer se qudi ponovo okre}u prirodi. - Sve vi{e se koristi kerami~ko posu|e, kako za poslu`ewe, tako i za pripremu hrane. Tako|e je jako zastupqena upotreba saksija za cve}e od pe~ene gline. Pored ove tradicionalne primene keramike, na{i |aci u~e i unikatnu keramiku, tako da svoje znawe mogu da primene u izradi kerami~kih skulp-

tura i suvenira, {to je danas jako tra`eno. Posle zavr{ene {kole u~enici mogu da upi{i bilo koji fakultet ili visoku {kolu. Za grn~are je mo`da najlogi~niji sled keramika na Fakultetu primewenih umetnosti – isti~e diplomirani kerami~ar Mina Stupar, profesor prakti~ne nastave na obrazovnom profilu grn~ar. Od jednostavne forme slova i broja u reqefu, do komplikovanih formi u punoj plastici. Od kamenih

plo~a do gromada koje pod ve{tom klesarskom rukom dobijaju svoj kona~ni oblik vredan svakog divqewa. Naporan, te`ak posao koji iziskuje snagu, ve{tinu, kreativnost. - Iako mi prvobitna namera nije bila da se upi{em na ovaj profil zavolela sam ga i ne bih ga mewala. U po~etku mi je delovalo da }e biti te{ko ali nije. Profesor nam poma`e dosta oko svega, upu}uje nas i savetuje. Mo`da je malo napornije za ruke ali kada se naviknete, u|ete malo u „{tos“. Volim da radim

HUMANITARNA AKCIJA U SREDWOJ POQOPRIVREDNOJ

Ve}ina budu}ih maturanata razmi{qa {ta, gde, kako? Odlu~iti se za zanimawe koje }e odrediti wihov budu}i `ivot nije nimalo lako. Nedoumica ima mnogo, isto koliko i uticaja sa strane. Mi nudimo, vi odaberite sami sa mawim komadima kamena jer nemam dovoqno snage za ve}e komade. Ko god da je do{ao kod nas u podrum svidelo mu se. Prvo zato {to je atmosfera uvek pozitivna. Nema neke negativne energije ka`e Valentina Markovi}, u~enica ~etvrte godine obrazovnog profila klesar. Prema svojim mogu}nostima, po maturirawu, u~enici mogu da se opredele za studije vajarstva na umetni~kim akademijama ili jednostavno pokrenu svoj posao. - Posle zavr{ene {kole u~enici imaju odre|enu {irinu i mogu}nosti da se bave ovim zanatom. Dobar primer je u~enik Ivan Panteli} koji je prethodne godine kao temu za maturski rad izabrao realizaciju ikonostasa u crkvi Sv. Trojice na Letwikovcu i na taj na~in pokazao koliku je zrelost u radu dostigao. Tu je i jedan od mnogih primera poput Gorana Beukovi}a koji danas predaje isti ovaj obrazovni profil posle zavr{enog Fakulteta primewenih umetnosti, odsek vajarstvo - isti~e dipl. vajar Sa{a Stamenkovi}, profesor na obrazovnom profilu klesar. Razli~itog talenta i senzibiliteta u~enici, zahvaquju}i profesorima, pronalaze svoj put tokom ~etvorogodi{weg {kolovawa u kome razvijaju talenat i sposobnost estetskog i kriti~kog mi{qewa. - Ono {to je specifi~nost i unikatnost na{e {kole jeste da se u woj, osim savremenih umetni~kih zanata, neguju i obnavqaju i stari zanati, a oni osim dopadqivosti za tr`i{te, imaju i drugu, izrazitiju vrednost, a to je za{tita ugro`ene materijalne i nematerijalne kulturne ba{tine, {to je veoma va`no – nagla{ava direktorka Nevenka \oki}. O. Gavrilovi}

UGASI MRAK Sredwoj poqoprivrednoj {koli sa domom u~enika [abac u organizaciji {kolskog humanitarnog fonda “[kolarac” realizovana je humanitarna akcija pod nazivom “Ugasi mrak” u okviru koje su u~enici i zaposleni kupovinom unikatnih sve}ica po ceni od simboli~nih 100 dinara u~e-

U

dve {aba~ke sredwe {kole. Akcija nosi simboli~no ime “Ugasi mrak” sa idejom da se razli~ite vrste mraka: materijalni, moralni, duhovni, ne samo osvetle paqewem humanitarnih sve}ica, nego kako ka`e ime akcije, ugase, poni{te, nestanu. Kako navode u Sredwoj poqoprivrednoj {ko-

stvovali u prikupqawu nov~anih sredstava za socijalno ugro`ene u~enike {kole. Ovogodi{wa Osmomartovska humanitarna akcija realizovana je u saradwi sa Hemijsko-tehnolo{kom {kolom iz [apca i profesorima Svetlanom Tr{i} i Verom \ukanovi}. “[kolarac” je nabavio potreban materijal, a koleginice iz Hemijske {kole su ga pretvorile u 500 unikatnih sve}ica koje su bile predmet prodaje. Ova saradwa poslu`ila je i za razmenu iskustava ideja izme|u zaposlenih u ove

li, akcija je zapo~eta 29.2. i traje do petka, u susret Danu `ena sa idejom da osim pomo}i, {to je primarni ciq, sve}ice obraduju i ne~iju majku, sestru, kom{inicu… Podse}awa radi, “[kolarac” je fond osnovan 2010. godine sa idejom da se u~enicima lo{eg materijalnog stawa pomogne da prevazi|u prepreke koje ih ometaju u redovnom poha|awu nastave i postizawu dobrih rezultata. Novac se obezbe|uje nizom akcija, a namewen je kupovini mese~nih karata, uxbenika, opreme za fizi~ko, garderobe i obu}e, na `alost i lekova.


STRANI^ICA STRANI^ICIN INTERVJU

3. mart 2016.

19

S H V A T I T I D R U G E I BITI SHVA]EN

svrnite se oko sebe, mladost je popularna. Dodu{e, prvenstveno kao estetski kriterijum nas ne-mladih. One istinski mlade uglavnom gledamo kao bezobli~nu masu bez imena i prezimena, gomilu hormona koja zna samo za svoja prava, a ne i obaveze, i, po pravilu, ne ceni ono {to im se pru`a. Ka`emo – lako je wima... Da li ste skoro pitali nekog od mladih u va{oj blizini – da li vam je lako? Ja jesam. Na moja pitawa odgovarale su Sofija Milutinovi} i Tijana Petrovi}, gimnazijalke iz [apca. Strani~ica: Da li je lako biti mlad danas? [ta vas najvi{e okupira? Tijana i Sofija: Nije lako. Svakako, {kola je u centru zbivawa. Kad ima{ 15 godina, na ovaj ili onaj na~in, sve se vrti oko {kole. Strani~ica: Kako se snalazite? Sofija: Sre}om, upisala sam ono {to volim. Imamo ba{ dobru razrednu, zadovoqna sam. Nije uvek lako, ima mnogo da se u~i. Popodnevna smena je nezgodna. Mislim da uve~e, posle {kole niko od nas nije u stawu da u~i. Pre podne brzo pro|e, ne ostane mnogo vremena za bilo {ta drugo. Najvi{e volim da u~im sa dru{tvom, tako se nekako boqe koncentri{em. Tijana: Ja stvarno ne znam kome mo`e da odgovara popodnevna smena. Ustane{, u~i{, ako stigne{ ode{ u teretanu, onda {kola – i to je ve} kraj dana, sru{i{ se u 9 uve~e. Za sada

O

Sofija Milutinovi} i Tijana Petrovi} sam vrlo dobra i ne mogu da ka`em da sam time zadovoqna. ^iwenica je da bih mogla i sama vi{e da se potrudim, ali jo{ nisam prona{la pravi na~in da sebe motivi{em. Ipak, imam sjajno dru{tvo, super se sla`emo. To mi mnogo zna~i, atmosfera je mnogo boqa nego u osnovnoj {koli. Strani~ica: Kako neko ko ima 15 godina vidi nas odrasle, roditeqe, nastavnike...? Gde gre{imo, {ta nam najvi{e zamerate? Tijana: Profesori ~esto ka`u da nismo ni za {ta zainteresovani, ovakvi smo-onakvi smo... Mislim da se, u stvari, ~esto ne razumemo. Vaqda je i zadatak odraslih da nas nekako zainteresuju, da se potrude da nam u~ine gradivo i ~as zanimqivijim. Sofija: Nisam sigurna da je na{ polo`aj u {koli ba{ po

na{oj meri. Mi ~esto imamo utisak da profesori i ne poku{avaju da nas razumeju, da i nas i sve ostalo posmatraju samo iz svoje perspektive. Ima profesora koji se stvarno trude da ~as bude dinami~niji, zanimqiviji... U~enici to odmah osete i dobro reaguju. Jednu istu stvar dva profesora mogu da urade na potpuno druga~iji na~in – jednog }emo svi da slu{amo, a drugog ne}e niko... Tijana: Kada vidimo da se odrasli trude i mi sami se vi{e trudimo. Strani~ica: A roditeqi? Sofija: Nisu svi isti. Neki moji vr{waci mi se `ale {to ih roditeqi stalno porede sa drugima, posebno kad su ti drugi uspe{niji. To mi, nekako, nije po{teno, svako je bi}e za sebe. Tijana: Neko ima sre}e sa roditeqima, neko nema. Mada,

nekad je i nas tinejxere te{ko izdr`ati. Ho}emo da ispri~amo neku pri~u koja nam je va`na, roditeqi imaju neki svoj problem, neku wihovu pri~u i u fazonu su, ajoj, ne mogu sad i o ovome da razmi{qam... Onda se mi vre|amo, wima nije jasno {to smo uvre|eni, tako u krug. Ne mislim da je da je tu neko kriv, nekad se jednostavno ne razumemo. Strani~ica: Na {ta su petnaestogodi{waci posebno osetqivi? [ta vam je va`no? Sofija: Te{ko mi pada nepravda. Tijana: Imam potrebu da reagujem kada neko napada ono u {ta verujem... Muka mi je od rasizma, u stvari, od bilo kakvih predrasuda. Mislim da odrasli svoje predrasude prenose na nas i va`no je odupreti se tome.

Sofija: Osetqiva sam kada neko doka~i moju porodicu i prijateqe... Te{ko mi pada kada se qudima sudi samo za{to {to pripadaju drugom narodu, drugom gradu... Ne mo`e{ suditi qudima samo zato {to pripadaju nekoj grupi, {ta god da je ta grupa. Svoje zakqu~ke mo`e{ formirati samo prema konkretnom pojedincu. Strani~ica: [ta je posebno lepo kad si mlad? Tijana: Ha-ha, pa to {to si mlad... I jo{ uvek lep. Sofija: Sloboda koju odrasli nemaju. Strani~ica: [ta vam je najte`e? Tijana: Izdr`ati pritisak da ne{to postigne{. Sofija: Shvatiti druge i biti shva}en.

KO ^ITA, NE SKITA Sara Desen:

SAMO SLU[AJ va kwiga se ~ita vi{e puta. Pomeri vas, natera na razmi{qawe, natera vas da ose}ate. Nau~i vas da slu{ate sebe. Ne}u da vam pri~am o woj. Pro~itajte. Kwigu mo`ete prona}i u Biblioteci {aba~koj. Pridru`ite se Kwigo`derima www.facebook.com/knigozderi

O

TETKA KAJIN S.O.S. KAKVO TI JE SAMPOUZDAWE OFFLINE PROVERITE SEBE:

Tetka Kajo, u sva|i sam sa roditeqima i volela bih da mi ka`e{ ko je u pravu. Imam 15 godina. Imam de~ka i mama i tata to znaju, upoznali su ga i znaju da je OK. Stvar je u tome {to on ide u sredwu {kolu u drugom gradu i mo`emo da se vi|amo samo vikendom, ~ak ne svakog vikenda. Zato ja dosta vremena provedem na telefonu, pri~am sa wim preko vajbera, {aqemo jedno drugom poruke i tako to. Roditeqi mi ka`u da preterujem, ~ak mi nekad oduzmu telefon! Mo`da ja i ne bih toliko visila na telefonu, ali moj de~ko ka`e da mu propadne dan ako mu se odmah ne javim ili ne po{aqem poruku.Ne volim kad ga razo~aram, ali ve} mi je dosadilo i ube|ivawe sa roditeqima. [ta da radim? Jana

Draga Jano, Iz tvog pisma vidim da si rastrzana izme|u dve strane: roditeqa i de~ka. Ono {to se, me|utim, ne vidi na prvi pogled, meni izgleda najva`nije: gde si tu ti? Kao da si zaboravila da oslu{ne{

1. Da li ti je te{ko da od drugih tra`i{ pomo}? skoro uvek 1

2

3

4

5

6

7 skoro nikad

2. Da li ti je te{ko da prizna{ gre{ku? skoro uvek 1

2

3

4

5

6

7 skoro nikad

3. Da li pristaje{ da uradi{ i ono {to ne `eli{, da ne bi razo~arao-la druge qude? skoro uvek 1

2

3

4

5

6

7 skoro nikad

4. Da li ti je te{ko da u grupi izrazi{ svoje mi{qewe onda kada se ne sla`e{ sa stavom ve}ine? skoro uvek 1 svoj glas. Meni se ~ini da taj glasi} ima {to-{ta pametno da ti ka`e. Jasno mi je da ti smetaju roditeqske zabrane. Razmisli, ipak: da li tebi stvarno prija taj ose}aj da mora{ odmah da odgovori{ na poruku ili poziv? Ako sebi iskreno odgovori{ na ovo pitawe, zna}e{ {ta ti je ~initi. Te{ko je biti razdvojen od svoje qubavi. Ipak, podjednako te{ko je biti zarobqen svojom qubavqu, zar ne? Tetka-Kaja

2

3

4

5

6

7 skoro nikad

5. Da li se drugi `ale da si „navalentan-a“ i sklon-a kritici? skoro uvek 1

2

3

4

5

6

7 skoro nikad

6. Da li ti je te{ko da pri~a{ o svojim ose}awima? skoro uvek 1

2

3

4

5

6

7 skoro nikad

Obja{wewe: Ako si uspeo-la da sakupi{ 36 i vi{e bodova na ovom upitniku, znaj da ti dobro ide. Ima{ dovoqno samopouzdawa u komunikaciji licem-ulice. Imaj u vidu – trud stvara pobednike. Ako je tvoj skor mawi od 36, pro~itaj upitnik ponovo i proveri

na koja pitawa si sebi dao-la najni`u ocenu: to su ti slabe ta~ke. Dobra vest je da se samopouzdawe u komunikaciji ve`ba. Jednostavno, niko se nije rodio samopouzdan. Prati vesti na na{oj Strani~ici, ukqu~i se u neku od radionica za tinejxere.

„Glas Podriwa“ STRANI^ICA, 2. broj, Ure|uje i podmla|uje se: Katarina Jovanovi}


20

UDOBAN @IVOT

3. mart 2016.

UREDITE SVOJ KUTAK ZA KUVAWE U salonu name{taja „Matis“, za penzionere mogu}nost kupovine preko administrativne zabrane na penziju. [est meseci bez kamate, ili do dvanaest meseci sa 5% kamate. Potrebno je sa sobom poneti samo li~nu kartu i posledwi ~ek od penzije. Obradujte sebe, ili svoju decu u salonu name{taja „Matis“.

oderne kuhiwe su jednostavne, dobro organizovane i u wima su odkloweni problemi koji su se javqali u starim kuhiwama. Skrivawem elemenata pregradnim vratima, dobijamo na eleganciji i univerzalan prostor. Kada su upitawu boje u modernim kuhiwama koje su trenutno hit, idu od I onih jarkih pa sve do neutralnih. Za sada su najzastupqenije crvena, naranxasta, tirkizna, srebrna, bela, crna, zelena i krem. Ali svakako da sek ao i uvek izdvajaju crna i bela. Pri izradi kuhiwa koriste se uglavnom materijali kao {to su prirodno drvo i kamen, sa modernim dodirom ner|aju}eg ~elika. Radna plo~a kod gotovo svih modernih kuhiwa je od ner|aju}eg ~elika koji je veoma lak za odr`avawe. Veoma lepo estetski ure|ena, funkcionalna i jednostavna kada je upitawu odr`avawe {to je veoma bitno za one koji }e pripremati ukusna jela i provoditi vreme u ovoj predivnoj kuhiwi. @elite ne{to druga~ije za va{u kuhiwu, ne{to {to nije jednobojno a opet se uklapa.

M

Boje koje }e uneti sve`inu u va{ dom, razbuditi va{e o~i Svetlozelena boja nadomesti}e prirodnu boju zelenila i doprineti naturalnom i sve`em izgledu. Otvorena kuhiwa u zelenim smelijim nijansama doprinosi zabavan utisak. Jarko `uta, pink, qubi~asta o`ivqavaju prostor. U ne{to smirenijem izdawu za o~i su kuhiwe koje tako|e sadr`e {arenilo ali su boje pastelne, koralne i boje morske pene, veoma su `ive ali i veoma opu{taju}e. Razli~ite nijanse plave i tirkizne unose razigranu toplinu me|u elemente ner|aju}eg ~elika. Kada su upitawu male kuhiwe, ove `ive i razi-

grane boje da}e joj osobinu vizuelno mnogo ve}e kuhiwe nego {to ona jeste. Ukoliko mislite da vam treba dekorativnih detaqa u kuhi-

wi a ni sami ne znate gde bi ih stavili. Police Police su re{ewe, one mogu biti veoma funkcionane kada je u pitawu odlagawe stvari a ako na wih stavite ukrase u vidu ~inija raznih oblika i boja mogu imati I estetsku notu. Police mo`ete izraditi i sami, one jednostavnije. Potrebna vam je veoma malo vremena i materijala. Koji mo`ete i sami ofarbati i iscrtati po `eqi, pa one ve} same po sebi mogu biti ukras koji }e doneti `ivost v{oj kuhiwi. Rustika Ako `elite rusti~an izgled, mo`ete oti}i na

dom u|e malo sve`ine i promena. Odaberite druga~ije materijale, kombinujte, boje veli~ine i oblike. Dobi}ete orginalne komade name{taja na kojima }e vam zavideti. U zavisnosti od boje i prostora na koje `elite da smestite stolove i stolice, odaberite najlep{e komade. Budite neobi~ni i druga~iju u svom odabiru.

ne za ure|ivawe malih stanova. Smesti}ete sve u kuhiwu kao i da ste u velikom prostranom stanu, mozda i boqe organizovano s obzirom na to da }e vam sve biti pri ruci. Tako|e male ugaone kuhiwe su veoma pogodne ako planirate kuhiwu u potkrovqu. Veoma su funkcionalne i sasvim sigurno }ete iskoristiti svaki deli}

Postarajte se da va{i uku}ani u`ivaju u udobnim i prijatnim stolicama i stolovima. Sa prijatnim i lepim izgledom, birajte dobar kvalitetan i dobar materijal na koji }ete mo}i da ra~unate nekoliko decenija. Neka va{a trpezarija ili kuhiwa budu ugodan prostor za va{e uku}ane.

prostora koji ste odredili za kuhiwu. Veoma bitno kod malih kuhiwa je bitno osvetqewe da ne bi izgledalo da je ceo prostor oko vas sku~en i mra~an. Ukoliko nemate prozor, postavite dobro osvetqewe. Mo`ete tako|e na jedan od zidova staviti ogledalo i tako dati prostoru na dubini. Slika sa vedrom temom i svetlim bojama tako|e mogu dati sve`inu malom prostoru.

pijacu ili obli`wi buvqak i na wemu }ete sigurno prona}i neki stari kredenac, policu za kwige, koja }e doneti potpuno novi izgled va{oj kuhiwi. Uredite va{u kuhiwu tako da budete ponosni na wu, svaka nova promena }e biti prijatan za va{e o~i. I vi{e }e te u`ivati u vremenu koje provodite u woj. Stolovi i stolice Uredite va{u kuhiwu i trpezariju, najlep{im stolovima i stolicama. Izaberite neobi~ne i nesvakida{we stolove i stolice, dozvolite da u va{

Male ugaone kuhiwe Pogodne za male prostore i ure|ewe istih. Male ugaone kuhiwe zgod-

PRIJATEQ STRANE SALON NAME[TAJA „MATIS“, Kraqa Milutina 1, Telefon: 015/352-703


MOZAIK

3. mart 2016.

@AKLINA MILOVANOVI] IZ MAJURA U LOVU PRONA[LA DRU[TVO I QUBAV PREMA PRIRODI

21

DARUJEMO DRAGE DAME! Povodom 8. marta, Look Optic i „Glas Podriwa“ daruju besplatnu kompjutersku proveru dioptrije i dioptrijski okvir marke Charm sa parom Antirefleks plastike u dioptriji sre}ne dobitnice, ili bez dioptrije ako ne nosi nao~are. Ime sre}ne dobitnice objavi}emo u narednom broju „Glasa Podriwa“ 10. marta.

SPECIJALNOST JOJ LISICE

Popunite ovaj kupon, isecite ga i po{aqite na na{u adresu: KNEZA LAZARA 1, 15000 [abac sa naznakom „8. mart“

(ime i prezime) (adresa i kontakt telefon)

elela je i u~ila da bude frizerka ili kroja~ica ali sve to je posle {kolovawa pomalo zaboravila i posvetila se vi{e lovu. @aklina Milovanovi} iz Majura i danas pored sudopere i makaza u ruci, sve to rado me-

@

wa za lova~ku pu{ku. Na sre}u, nije joj bilo te{ko jer i mu` Vladimir voli isto, dru`ewe i boravak u prirodi. - Ne pronalazim se u mnogim poslovima ali me privla~i rekla-kazala-videla. To sam prona{la u lovu i vi{e mu se posvetila. Znatno mi boqe “le`e” ptice ali lisice su moja specijalnost, ka`e u {ali ova mlada `ena, jedna od retkih koja obo`ava lov, dru`ewe i {etwu u prirodi. To je sve prona{la u ovom zahtevnom sportu ili hobiju, kako o lovu ~esto sude starije kolege.

@aklina je sa lovom po~ela pre {est godina. Prvo u {aba~kom Lova~kom dru{tvu “Sele Jevti}”, a potom je sebe prona{la u Udru`ewu lovaca “Ma~va” u Bogati}u. Tvrdi da tu mnogo boqe pronalazi sebe, a wen prvi lova~ki pas zvao se Kleo i bio je rase poenter. - I danas u dvori{tu imamo dosta ku~i}a i jednu `utu macu. Obo`avam ih, ba{ kao i dru{tvo i boravak u prirodi. To mi sve lov omogu}ava i zato mi nije te{ko da ispuwavam sva wegova pravila, a to je u sezoni pre svega rano ustajawe i gotovo besprekorna ta~nost, nastavqa pri~u na{a sagovornica. Ona stanuje u jednoj krivudavoj ulici, blizu sela. Naj~e{}e lovi sa drugovima u ataru Uzve}a. - Dosta vremena mi oduzima sin Luka. On je u~enik drugog razreda osnovne {kole u selu. Zajedno ve`bamo razne zadatke, a u mojoj lova~koj ekipi danas su: Zoran Petrovi}, Radovan Firaunovi} iz Uzve}a i moj mu`. Dobri su saradnici ali mislim da bi danas trebalo da ima mnogo vi{e `ena u lovu i svemu ostalom. Ne bih poslove delila prema polu, zakqu~uje na kraju ove pri~e za “Glas Podriwa”. Q. \uki}

Sudoperu i makaze u ruci rado mewa za lova~ku pu{ku

ZA[TO SLAVIMO 8. MART

SUPER@ENA I DOMA]ICA rva asocijacija na 8. mart, danas su pokloni. Prava prilika za ve}inu mu{karaca, da iska`u svoju naklonost, iako tog dana mnoge sre}emo kako stoje ispred radwe sa izrazom negodovawa, dok ~ekaju svoju lep{u polovinu da izabere poklon. Ipak, sve je po~elo druga~ije. Kao borba `ena za ve-

P

8. mart-geneza -1857. Protesti `ena u periodu brze industrijalizacije zbog lo{ih uslova rada Wujork -1908. Mar{ 15. 000 `ena kroz Wujork za boqe uslove rada -1910. konferencija `ena u Kopenhagenu - Ruska revolucija- prvi stadijum revolucije bila je borba za prava `ena -Na zapadu dolazi do o`ivqavawa ideje tek 60-tih godina jer se dugo povezivala sa komunizmom -1975. Ujediwene nacije progla{avaju 8. mart Me|unarodnim praznikom `ena }a prava u periodu industrijalizacije. Praznik se slavi od 1975. godine ali predhodila mu je politi~ka borba kroz ceo dvadeseti vek. Politi~ka boja ovog praznika ogleda se i u razglednicama koje su {tam-

pane odmah nakon uvo|ewa praznika. Na jednoj je pisaloReci ne ugwetavawu i praznini duha rada u doma}instvu-. Me|utim, ne`na `enska du{a ipak je pobedila feminizam i praznik danas ima druga~iju konotaciju. -Volim da slavim 8. mart, prilika da ti neko ~estita jer si `ena. To danas nije lako, budu}i da nam je emancipacija nametnula breme porodi~nih i dru{tvenih uloga- ka`e Ivana Jovanovi} iz [apca. Na snazi je fenomen super`ene koja mo`e i mora sve, ali sude}i po na{im sugra|ankama ne{to se ipak promenilo.

uzmemo u obzir ove zahteve, napredak je vidqiv-ka`e [ap~anka Marija Simi}. Na snazi je i mi{qewe da je praznik izgubio smisao i udaqio se od svog izvornog zna~ewa. -Mislim da ve}ina `ena ne zna za{to se slavi 8. mart i sve {to o~ekuju su pokloni, umesto da se tog dana sete svih `ena koje nemaju tu sre}u da dobiju bilo kakav znak pa`we, zlostavqane i zaboravqene i na to treba skrenuti pa`wu- ka`e Jelica Markovi} iz [apca. Kao i uvek u `ivotu situacija nije ni crna ni bela. Sa jedne strane od `ene se o~ekuje da zara|uje, bude

-Skoro sam ~itala priru~nik za doma}ice iz pedesetih, jednog ameri~kog autora. Tamo navode da `ena mora besprekorno da kuva, odr`ava ku}u ~istom i uvek ~eka svog mu`a kod ku}e doterana sa osmehom na licu i toplim ru~kom. Neverstvo mu{karca ne sme se dovoditi u pitawe jer je znak da `ena nije dobra kuvarica ili da nije ispunila svoje du`nosti kako treba. Ako

bri`na majka, dobra doma}ica, supruga, da se ne zapusti ali sve ove uloge donose nezavisnost i snagu da se kao {to izreka ka`e „Biti kadar sti}i i ute}i i na stra{nom mestu postojati“. Kada govorimo o ispuwewu ciqa, tamo nismo stigli, ~emu u prilog govore i zakoni kojima se zabrawuje diskriminacija `ena a koji su na snazi. D. Mi}i}


22

AUTO-MOTO

3. mart 2016.

Sve na jednom mestu – kupovina, servis, tehni~ki pregled, registracija, osiguranje, kredit i lizing

Tehni~ki pregled Holliday [abac

TEHNI^KI PREGLED HOLLIDAY nudi vam uslugu tehni~kog pregleda vozila kori{}enjem najsavremenijih ure|aja i opreme poznatog svetskog proizvo|a~a opreme za tehni~ke preglede „MAHA“. Na taj na~in obezbe|ujemo vam brzu, bezbednu i efikasnu proveru svih ure|aja bitnih za tehni~ku ispravnost va{eg vozila.

Registracija vozila Holliday [abac

- PRODU@ENJE REGISTRACIJE VOZILA - PRVA REGISTRACIJA VOZILA - IZDAVANJE REGISTRACIONIH NALEPNICA - PRODU@ENJE REGISTRACIJE - REGISTRACIJA VOZILA NA 6 MESE^NIH RATA

Automehani~arske usluge ervis raspola`e sa ~etiri dvostubne i jednom “makazastom” dizalicom maksimalne nosivosti do 4 tone. Zaposleni konstantno prolaze stru~na usavr{avawa. Kvalitet usluge je na najvi{em nivou. Nudimo Vam besplatnu kontrolu trapa i osnovnu dijagnostiku. ^lanovima nudimo 10% popusta na usluge. Prilikom prve intervencije u na{em servisu dobijate ~lansku kartu sa kojom kasnije ostvarujete pomenute popuste. Na{ auto-servis poseduje dijagnosti~ke ure|aje najnovije generacije, kao i alate i opremu potrebnu za servisirawe svih vrsta vozila, kako putni~kog, tako i komercijalnog programa .

S

Regla`a trapa

Vulkanizerske usluge

Na{im klijentima nudimo najpovoqnije reglirawe trapa u [apcu. Obu~eni profesionalci i najsavremenija oprema garantuju kvalitetnu uslugu. Neujedna~eno tro{ewe predwih i zadwih guma, kao i zano{ewe vozila u jednu stranu u toku vo`we, mogu ukazati na nepravilno centriran trap. Besplatna kontrola trapa i poseta na{em servisu spre~i}e neravnomerno tro{ewe guma, obezbediti boqe odr`awe pravca automobila tokom vo`we i ekonomi~niju potro{wu goriva. Trap se obavezno centrira kod promena delova trapa tj. zamene delova koji direktno uti~u na oslawawe to~kova na podlogu. (spone, krajevi spona, amortizeri, kugle i sli~no).

Bitno je shvatiti zna~aj ispravnih pneumatika i wihov uticaj na bezbednost. Jedina veza izme|u automobila (voza~a) i puta jeste guma. Zato je bitno da se weno stawe konstantno kontroli{e i prati. Nudimo vam profesionalnu, brzu i kvalitetnu vulkanizersku uslugu. - Monta`a i demonta`a guma (pneumatika) - Krpqewe tubeles guma - Balansirawe najsavremenijim ma{inama - Postavqawe lepqivih tegova na skrivenoj poziciji unutar felne. - Pumpawe guma azotom (ravnomernija potro{wa gaze}eg dela, mawe grejawe/radna temperatura u letwem periodu smawuje rizik od pucawa gume i produ~ava vek trajawa gume)

- na licu mesta - putem administrativne zabrane - bez kamate i dodatnih tro{kova - bez provere kreditnog biroa - prva rata i do mesec dana odlo`eno - usluga osiguranja - kompletna usluga registracije va{eg vozila - uplata potrebnih taksi u na{em objektu ({alter Po{te) - izdavanje probnih tablica - prenos vlasni{tva i odjava vozila - pomo} u postupku naknade {tete i popravku vozila o{te}enih u saobra}ajnoj nezgodi

NOVO!!!

NOVO!!!

NOVO!!!

REGISTRACIJA VOZILA ZA ZAPOSLENE I PENZIONERE NA 12 MESE^NIH RATA!!!

Auto Market Group Auto Market Group D.O.O je kompetentan i pouzdan partner u svim poslovima vezanim za va{ automobil. Firma posluje u sklopu auto ku}e Holliday, koja se vi{e od 15 godina bavi uvozom i prodajom polovnih automobila. Ponudu smo skoro obogatili novim Fordovim putni~kim i lako komercijalnim programom. Ovla{}eni smo serviser i prodavac gore pomenutog brenda. Kao Ford diler zadr`avamo pravo prodaje na podru~ju gradova [abac, Loznica, Valjevo, Sremska Mitrovica, Ruma. Mo`emo re{avati upite na nivou ~itave Republike Srbije. Auto-mehani~arski servis je od nedavno otvoren za saradnju sa gra|anstvom i firmama. Posedujemo dijagnosti~ke ure|aje najnovije generacije i sve alate i aparate potrebne za funkcionisanje servisa i radionice. Nudimo vam usluge servisiranja vozila, vulkanizerske usluge, regliranje trapa i servisiranje klima ure|aja. Zapo{ljavamo tim dugogodi{njih radnika sa velikim iskustvom. Zahvaljuju}i velikoj bazi dobavlja~a obezbedili smo brzu i povoljnu nabavku rezervnih delova. U mogu}nosti smo da u svakom momentu prihvatimo Va{e vozilo i servisiramo ga u najkra}em roku. Ste~eno iskustvo u ovom poslu garantuje kvalitet u poslovanju. Zahvaljuju}i preporukama kupaca i stalnom unapre|enju poslovnih procesa dugi niz godina uspe{no se razvijamo i poslujemo.

[abac, Obilazni put bb Tel. 015/393-000, 063/83-77-802 www.autokucaholliday.co.rs


KULTURA

3. mart 2016.

23

U SUSRET RO\ENDANU „BITEF TEATRA“

U SRPSKOM VERDENU esto susreta, kako je re~eno na konferenciji za novinare organizovanoj u sali „Cer“ Hotela „Sloboda“ pro{log ~etvrtka, nije izabrano slu~ajno. [abac, grad stradalnik, tzv. srpski Verden, nikada se nije oporavio od gubitka koji je do`iveo tokom Velikog rata, ali je sa~uvao od zaborava sve ono za {ta su se borili wegovi preci kako bi bio grad kakav danas jeste – slobodan, bogat istorijom i tradicijom, duhom koji ga ~ini neodoqivo {armantnim mestom za `ivot i posetu. - [abac je nama jako zanimqiv. Mi nismo prvi put ovde. Prethodno smo i na{ festival najavili borave}i u [apcu gde smo izuzetno

M

do~ekani. Ta neka saradwa „Bitef teatra“ i grada [apca, „Bitef festivala“ i Turisti~ke organizacije [apca je na jednom izuzetno visokom nivou i nama je drago da mo`emo prestoni~ke novinare da dovedemo u grad koji ima i kulturu i tradiciju i koji se na neki na~in bori i brine da kultura, koja nam je nekako svima na margini, ipak opstaje i konstantno pokazuje neke svoje prave vrednosti. Drago nam je {to smo ponovo u [apcu i nadam se da }e ovaj na{ boravak najaviti uspe{nu godinu „Bitef teatra“ – rekao je Milo{ Martinovi}, direktor „Bitef teatra“. „Pri~a o vojniku“ bi}e jedno prijatno iznena|ewe u

smislu onoga {to se mo`e videti na dana{woj plesnoj koreografskoj sceni. Sama ~iwenica da koreografiju potpisuje Gaj Vajcman, jedan od najzna~ajnijih evropskih koreografa ide u prilog vrhunskoj koreografiji i dobroj uigranosti i posve}enosti igra~a. - Neki razgovor o Prvom svetskom ratu nekako je zamro onog trenutka kada je obele`eno sto godina od po~etka tog tragi~nog rata koji je mnogo tragi~niji nego {to mi to mo`da danas zami{qamo. Mislim da je va`no danas biti ovde jer smatram da je 1916. bila jedna od najstra{nijih ratnih godina u dvadesetom veku. Mo`da stra{nija od nekih godina

VOKALNA GRUPA KULTURNOG CENTRA IMALA DVA NASTUPA U PRAGU

„[AP^ANKE“ U DOLINI VLTAVE

PRAVE MUZI^KE VREDNOSTI va grupa nastala je prema muzi~kom projek tu koji neguje tradiciju Srbije kao dela kulturnog nasle|a srpskog naroda, kao i drugih etni~kih zajednica sa ovih prostora. Kao osnovni ciq, „[ap~anke“ imaju negovawe, o~uvawe i preno{ewe pravih muzi~kih vrednosti, jedin stvenih vokalnih oblika na mla|e populacije, ne govawe lepog umetni~kog pevawa i promociju broj nosti, rasko{i i lepote izvornog srpskog melosa.

O

ulturni centar je u okviru muzi~ke scene nedavno formirao vokalnu grupu „[ap~anke“ koja se nedavno vratila iz Praga gde je nastupila dva puta. Vokalna grupa je formirana pre {est meseci i do sada je imala tri nastupa i dva koncerta. Prvi koncert je bio u velikoj sali Kulturnog centra gde se tra`ilo mesto vi{e, a repertoar i interpretacije izazvale burne aplauze i svaku pohvalu. Pozivi za gostovawa, re~i podr{ke i zahvalnosti za koncert su pristizali sa svih strana, pa i iz Praga, kao veliko iznena|ewe.

K

Udru`ewe gra|ana „Lastavica“ iz Praga ve} dugi niz godina promovi{e kulturu zemaqa Eks Jugoslavije u ^e{koj. Jedna od delatnosti udru`ewa je i organizovawe muzi~kih doga|aja, promocijom kvalitetne muzike sa ovih prostora. Otuda [ap~anke u Pragu. Prvi nastup je organizovan u elitnom klubu „Lastavice“, a slede}i u jednom od stotinu pra{kih pozori{ta .Sale ispuwene posetiocima do posledweg mesta a u prvim redovima ambasadorka Srbije gospo|a Vera Mavri}, ambasadori drugih dr`ava, konzuli, prvi ~ovek Praga, teatrolozi, dirigenti, vi-

|eniji qudi… „[ap~ankama“ na ~ast, kao i direktorki Kulturnog centra Gordani Markovi}, koja je imala priliku da predstavi [abac i Kulturni centar na najboqi na~in. Gromoglasan aplauz, ~estitke za sjajnu interpretaciju i poziv da ih {to pre obraduju novim koncertom. Veliko gostoprimstvo, qubaznost, srda~nost doma}ina je bilo van svakog o~ekivawa. Repertoar koji je Pra`ane ostavio bez daha su biseri srpske izvornosti, evergrin, ruske romanse, romske pesme, makedonske, ma~vanske… „[ap~anke“ su, na ovaj na~in, pokazale kako se mo`e pevati qubavqu i srcem. Grupa ima devet ~lanova a to su, harmonika{, @ivka Jovanovi}, profesor muzike, prof. dr Sne`ana To{kovi}, Vesna Star~evi}, pravnik, Biqana Vuka{inovi}, komercijalni tehni~ar, Danijela Du{kunovi}, sociolog, Du{ica Nikoli}, farmaceut, Vera Keserovi}, spec.med.biohemije, Gordana Markovi}, profesorka razredne nastave, i \or|e Qubisavqevi}. Slede}i koncert zakazan je za osmi mart i namewen je, pre svega, damama ali i svim sugra|anima, po{tovaocima lepog umetni~kog pevawa, o~uvawa na{e tradicije, izvornosti i trajnih muzi~kih vrednosti. N. K.

Povodom premijere predstave „Pri~a o vojniku“ beogradskog teatra koja }e biti izvedena 4. marta pro{log ~etvrtka organizovan je celodnevni obilazak [apca za beogradske novinare

iz Drugog svetskog rata jer je tada rat sa fronta si{ao u grad i selo, do{ao do pragova ku}a i u porodice, po~eli su da se vra}aju rawenici, `ene su ostajale bez mu`eva, deca bez roditeqa. Naprosto, tu vrstu patwe o kojoj istorija vrlo ~esto ne vodi ra~una jer se bavi egzaktnim stvarima i ta~nim datumima i doga|ajima mi `elimo i na ovaj na~in da prika`emo kroz na{u predstavu, a i dolaskom ovde da uka`emo da je [abac jedan od tih gradova stradalnika –dodao je Martinovi}.

U saradwi sa Turisti~kom organizacijom [apca i Hotelom „Sloboda“ novinari su imali priliku da ~uju pri~u o dugoj tradiciji odr`avawa kowi~kih trka na Hipodromu, u`ivaju u {etwi tokom obilaska centra grada, posete Novu stalnu postavku „[aba~ki vremeplov – ba{tina za budu}nost“ Narodnog muzeja, pogledaju premijeru filma „Put u rat“ austrijskog rediteqa i urednika ORF Roberta Gokla u [aba~kom pozori{tu. O. Gavrilovi}

GITARSKI KONCERT U ANEKSU

VE^E ENGLESKE RENESANSE dvorani “Vinaver” u Aneksu, protekle srede je odr`ano “Ve~e engleske renesanse”, gitarski koncert Luke Bo`ani}a i Vuka Dragi~evi}a. Nakon mnogobrojnih nastupa i osvojenih zna~ajnih nagrada, mladi gitaristi su odu{evili [ap~ane, koji su u`ivali u kompozicijama Vilijama Loza, Tomasa Forda, Xona Daunlenda, Filipa Rosetera i Tobijasa Hjuma. - Zadovoqni smo koncertom i odu{evqeni reakcijom publike, izjavio je Bo`ani}, koji je rodom iz [apca. Muzi~ko obrazovawe je zapo~eo u Muzi~koj {koli “Mihailo Vukdragovi}”, odsek gitara, osnovnu “Petar

U

Kowovi}” i sredwu “Josip Slavenski” zavr{io u Beogradu, a akademske i master studije na Slobomir univerzitetu. U toku {kolovawa, osvojio je nekolike nagrade – na Republi~kom takmi~ewu dva puta prvu, jednom drugu nagradu, na Festivalu muzi~kih i baletskih {kola Srbije dva puta prvu, na Danima solo pesme u Lazarevcu drugu, a na Takmi~ewu solo peva~a “Lazar Jovanovi}” tre}u nagradu. Jedan je od osniva~a i aktivni ~lan Udru`ewa “Beogradsko gitarsko dru{tvo”. Radi kao profesor gitare u Muzi~koj {koli “Bo`idar Trudi}” u Smederevskoj Palanci. M.F.


24

POLITIKA

3. mart 2016.

SAOP[TEWE POKRETA “DOSTA JE BILO”

SAMOSTALNO NA IZBORE okret „Dosta je bilo“ izlazi samostalno na lokalne izbore u op{tini [abac. Razlog za to je stav da neprincipijelne koalicije okupqene oko ideje „prelaska cenzusa“ ne vode ni~emu. Toga smo se nagledali u pro{losti. Svako sa svakim, sva{ta sa sva~im, nije prihvatqivo za pokret „Dosta je bilo“. Jer kada me{ate ~isto i prqavo, uvek dobijete prqavo. Za nas je jedino prihvatqiva ideja da uvedemo red u dru{tvo u kome `ivimo. Da uvedemo potpunu transparentnost u rad javnih slu`bi, da insistiramo na konkursima za javna preduze}a, da ukinemo par-

P

tijsko zapo{qavawe, da vi{e nemamo tajne ugovore sa tajnim investitorima, ve} da male preduzetnike i ma-

la porodi~na poqoprivredna gazdinstva stavimo kao prioritet. Zato nam izborni rezultat nije u prvom planu, ve} nada da mo`emo boqe. Lista koju }e pokret „Dosta je bilo“ ponuditi

gra|anima i od kojih }e tra`iti podr{ku za uvo|ewe op{teg reda, bi}e lista sastavqena od ~estitih i ostvarenih qudi, ve}inom politi~ki neanga`ovanih do sada. Tako|e, pokret „Dosta je bilo“ poru~uje gra|anima da na lokalnim izborima u [apcu ne postoji referendumsko pitawe: Du{an Petrovi} ili Aleksandar Vu~i}, ve} jedno drugo, mnogo bitnije: da li ste za ure|eno dru{tvo ili haos i bezna|e kao do sada? Da li ste za partijsku dr`avu ili dr`avu gra|ana? Da li }ete glasati za wihovu dr`avu ili za na{u zemqu? Dosta je bilo!

SAOP[TEWE RUSKE STRANKE

DA^I] DA PODNESE OSTAVKU d Vijetnamskog rata, kada je izraz „kolateralna {teta“ u{ao u opticaj u Va{ingtonu kao pravdawe za pobijene civile, pa do najnovijeg bombardovawa polo`aja DAE[ u Libiji, kada je ubijeno i dvoje slu`benika ambasade Srbije koji su se tamo zatekli kao taoci, ameri~ka vojska „slu~ajno“ je pobila na hiqada civila {irom planete. Ameri~ke bezbednosne slu`be bile su obave{tene od srpskih vlasti dva dana pre napada na objekat gde su se nalazili

O

zarobqeni srpski dr`avqani da ima naznaka da bi u tom kampu mogli biti taoci. Ruska stranka zahteva ostavku prvog potpredsednika Vlade Srbije Ivice Da~i}a, koji je kao ministar spoqnih poslova direktno odgovoran zbog pogibije dvoje slu`benika ambasade Srbije u Libiji. Ministar spoqnih poslova Ivica Da~i} je odgovoran zato {to nije zatvorio ambasadu Srbije u Libiji, i povukao slu`benike ambasade Srbije zbog ratnih dejstava u toj zemqi, kao {to su to uradile mnoge druge zemqe.

INICIJATIVA ZELENIH OP[TINE BOGATI] ZA BEZBEDNIJI SAOBRA]AJ

ELEKTRONSKI ZNAK ZA U S P O R AVAW E V O @ W E p{tinski odbor Zelenih u Bogati}u proteklog utorka je odr`ao konferenciju za {tampu na kojoj je podneta inicijativa za postavqawe elektronskog znaka (Saobra}ajne signalizacije sa dvostrukom porukom), za usporavwe vo`we u zoni O[ “Mika Mitrovi}”.

O

Inicijativu su podneli na adresu predsednika op{tine Bogati} Nenada Beserovca, predsednika skup{tine Aleksandra Ilija{evi}a i op{tinskog Saveta za bezbednost saobra}aja. Ciq je da se u zoni O[ „Mika Mitrovi}“ u Bogati}u za{tita dece podigne na najvi{i stepen bezbednosti i smawi rizik od saobra}ajnih nezgoda.

Zeleni predla`u da se postavi saobra}ajna signalizacija (elektronski znak koji }e na vreme upozoriti voza~e da se nalaze u zoni {kole i voze pa`qivije). Saobra}aj u ulici Vojvode Stepe gde se {kola nalazi je jako intenzivan, a u~enici vi{e puta prelaze ulicu. Brzina kretawa u zoni {kole, koja je ustanovqena zakonom u saobra}aju, ograni~ena je na 30 km na ~as u periodu od 07 do 21 ~as. Iz ovih razloga potrebno je postaviti saobra}ajnu signalizaciju koja }e upozoriti voza~e da se nalaze u zoni {kole i budu pa`qiviji, ka`e Aleksandar Firaunovi} predsednik op{tinskog odbora Zelenih u Bogati}u.

Na isti problem ukazala je i Sne`ana Sanader predava~ u auto {koli „ Signal S„ u Bogati}u, dok su u~enici ni`ih razreda, svojim kreativnim radom dali doprinos akciji, kao i wihovi u~iteqi i direktor {kole. Ukazano je i na deklaraciju o pravima deteta, koja ka`e: „^ove~anstvo duguje detetu sve najboqe {to mo`e dati“! Na konferenciji za {tampu, pored ostalog re~eno je i to da je vrlo za~u|uju}e, da su u bogatijim zemqama jeftine mere bezbednosti saobra}aja postale standard za odre|ene kategorije puteva, a kod nas wihova primena nije ni u po~etnoj fazi! Q. \.

BO[KO OBRADOVI] ZA “GLAS PODRIWA” O AKTUELNIM POLITI^KIM DE[AVAWIMA

SAMO MI MO@EMO DA SMENIMO VLAST Obradovi} i predla`e da se gra|ani izjasne o sporazumu sa NATO istog dana kada budu organizovani i parlamentarni izbori. -Jedini koji imaju razli~itu politiku u odnosu na ovu vlast smo mi, ka`e Bo{ko Obradovi} porazum sa NATO, koji je Skup{tina Srbije nedavno ratifikovala, izazvao je velike polemike u javnosti. Me|u najve}im protivnicima potpisivawa je Srpski pokret Dveri. Predsednik pokreta, Bo{ko Obradovi}, smatra da je jedini demokratski na~in za re{ewe ovog pitawa referendum. -Prvo pitawe je ko je ovu vlast ovlastio da potpi{e jedan takav sporazum? Za{to su po`urili da ga ratifikuju pre raspu{tawa aktuelnog sazive Skup{tine? Sporazum je apsolutno u suprotnosti sa moralom i na{im interesima. Nema smisla potpisivati sporazum sa onima koji su nas bombardovali, ubijali na{u decu, uni{tavali nam infrastrukturu i oteli deo teritorije. Po ovom sporazumu NATO mo`e da u|e u na{u zemqu kad ho}e, koristi na{u infrastrukturu i kasarne besplatno, ulazi u na{e privatne objekte, odnosno ku}e. Posebno je dramati~no {to NATO snage za krivi~na dela u Srbiji ne}e odgovarati pred na{im pravosu|em, navodi Obradovi} i predla`e da se gra|ani izjasne o ovom pitawu istog dana kada budu organizovani i parlamentarni izbori. Sporazumi sa NATO potpisivani su i za vreme vlasti sada{weg koalicionog partnera DVERI, Demokratske stranke Srbije. Bo{ko Obradovi} isti~e da bi bio ~lan DSS da smatra da je ova stranka radila sve kako treba. Me|utim, ka`e i da treba napraviti razliku izme|u u~e{}a u Partnerstvu za mir i sporazuma iskqu~ivo sa NATO alijansom. -Ima jedna velika novost u DSS, a to je da je

S

Sanda Ra{kovi} Ivi} sada ne wenom ~elu i ona ne mo`e i ne treba da odgovara za ono {to je radio Vojislav Ko{tunica. Svaki sporazum sa NATO je {tetan, ali Srbija treba da u~estvuje u svakoj vrsti vojne saradwe koja se zove Partnerstvo za mir, u kojoj u~estvuje i Rusija i druge zemqe koje nisu ~lanice NATO. Srbija nikada ne treba da bude ~lan NATO, a ova vlast je napravila niz ogromnih koraka ka ~lanstvu i prakti~no ispunila sve oblike saradwe. Ostalo je jo{ samo u~lawewe, navodi Obradovi}. Dveri su u posledwe vreme bile zastupqene na televizijama sa nacionalnom frekvencijom, ali u negativnoj kampawi. Tek na internetu se mogla ~uti i druga strana pri~e. Obradovi} zakqu~uje da su nekome postali interesantni. -Ja li~no i Dveri smo bili predmet tri priloga na Pinku za 24 sata, {to je vi{e nego {to je ukupno bilo priloga u prethodne 24 godine. O~ekujem najprqaviju mogu}u kampawu protiv Dveri i Patriotskog bloka. Razlog je jednostavan. Ne mo`e ovu vlast da smeni ni Boris Tadi}, ni Bojan Pajti}, ni ^edomir Jovanovi}, ni Borko Stefanovi}, oni su biv{a vlast. Jedini koji imaju razli~itu politiku u odnosu na ovu vlast smo mi. Jedini nismo bili na vlasti, nemamo iza sebe afere, nismo kupili diplome i predstavqamo smenu politi~kih generacija. Nema politi~ke razlike izme|u Srpske napredne stranke i Demokratske stranke. Wihov program je identi~an i to se videlo na kqu~nim glasawima u Skup{tini, isti~e Obradovi}. M.M.

ISPRAVKA o{tovani ~itaoci, u pro{lom broju “Glasa Podriwa” do{lo je do nenamerne gre{ke. U tekstu “Najgore ministarstvo u istoriji Srbije” objavqenom na 24. strani, umesto Dragana Stankovi}a, odbornika Inicijative Selo – grad potpisan je Milutin Stankovi}.

P


KRUPAW - BOGATI]

25

3. mart 2016.

KVALITETNO I INKLUZIVNO PRED[KOLSKO VASPITAWE I OBRAZOVAWE U SRBIJI Poboq{awe uslova za rast i razvoj dece pred{kolskog uzrasta. Jak identitet zajednice i ose}aja pripadawa. Deca zaslu`uju ve}u pa`wu i integrisanu brigu Pred{kolskoj ustanovi „Na{a radost“ u Krupwu u ~etvrtak 25. februara 2016. godine odr`an je okrugli sto na temu „Svi zajedno u aktivnostima na stvarawu boqih uslova za rast i razvoj dece pred{kolskog uzrasta“ sa ciqem da se rezimiraju rezultati projekta „Vrti}i bez granica 2 - kvalitetno inkluzivno pred{kolsko vaspitawe u Srbiji“ realizovanog u krupawskoj op{tini u protekle dve godine. Projekat je podr`an od strane UNICEF, [vajcarske agencije za razvoj i saradwu, Ministarstva za prosvetu, nauku i tehnolo{ki razvoj, Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i op{tine Krupaw koji koordinira i sprovodi CIP - Centar za interaktivnu pedagogiju. U radu su u~estvovali i predstavnici razli~itih institucija iz lokalne samouprave: Op{tina Krupaw, Dom zdravqa, Crveni krst, Centar za socijalni rad,

U

VRTI]I BEZ GRANICA Dom kulture, Osnovna {kola. Jedan od glavnih ciqeva predstavqa unapre|ewe ukqu~ivawa dece pred{kolskog uzrasta u pred{kolsko vaspitawe i obrazovawe kako bi se lak{e do{lo do {to ve}eg broja dece i dece iz dru{tveno

ba da se osloni. To je ne{to {to ova zajednica ima, treba da zadr`i, neguje i nastavi da i daqe brine o deci kako bi imala decu koja }e brinuti o zajednici. Treba iskoristiti lokalne resurse i udru`iti inicijative na zajedni~kom zadatku, na}i zajedni~i ime-

osetqivih grupa kojima je tako|e mesto u pred{kolskom vaspitawu i obrazovawu, sa `eqom da se kroz razli~ite akcije i inicijative u lokalnoj zajednici deci pru`e najboqi uslovi za normalan razvoj. - U Krupwu postoji jak identitet zajednice, ose}aj pripadawa {to je velika snaga na koju zajednica tre-

niteq na osnovu koga bi se vi{e podr`ao rani razvoj i rano u~ewe dece - govori Dragana Koruga iz Centra za interaktivnu pedagogiju u okviru izlagawa na temu „Pravedan sistem - briga o deci i porodicama iz dru{tveno osetqivih grupa“. Krupaw je sredina koja nema dovoqno razvijene privredne potencijale pri

~emu se javqa finansijski problem koji je veoma izra`en. Me|utim, upravo zahvaquju}i pripadawu zajednica uz dobru samoorganizaciju mo`e mnogo da se „kapitalizuje“. Zapravo, jedan od zadataka je poboq{awe kvaliteta programa pred{kolskog vaspitawa i obrazovawa, odnosno projektovawe smernica koje bi popravile taj kvalitet polaze}i od nekih najnovijih teorijskih polazi{ta. - Dana{wa diskusija je imala akcenat da lokalnoj zajednici skrene pa`wu da je neophodna integrisana briga o deci. Svako sa svoga aspekta mo`e da ima ulogu u brizi o deci i stvarawu boqih uslova za wihov rast i razvoj. Deca zaslu`uju ve}u pa`wu i pomalo su neopravdano marginalizovana, wihove potrebe u dru{tvu treba staviti na prvo mesto kada je u pitawu vaspitni i obrazovni sistem, kao i sistem socijalne za{tite. U Krupwu imamo pozitivna iskustva,

pripremiti dete za `ivot zna~i praktikovati `ivot od po~etka. Deca kroz re{avawe odre|enih `ivotnih situacija stvaraju svakodnevna iskustva - isti~e Stani{a ^abarkapa mentor na realizaciji projekta „Vrti}i bez granica 2“ govore}i na temu „Koraci ka kvalitetnoj praksi u optimizaciji mre`e pred{kolskog vaspitawa i obrazovawa“. Zaqu~ci okruglog stola su i da ve}ina dece ne `eli da u~i ne{to {to nije deo wihovog interesovawa. U pred{kolskom vaspitawu i obrazovawu je veoma bitno iskoristiti po~etnu dobrobit dece, ose}awe trenutnog zadovoqstva gde je uloga vaspita~a da to zadovoqstvo podsti~e prepu{taju}i im inicijativu i davaju}i probleme koje }e re{avati. Na taj na~in deca }e problemski sticati znawa i ve{tine integrisanog u~ewa koja celovito deluju na li~nost deteta. D. @ugi}

OP[TINSKO TAKMI^EWE MATEMATI^ARA U KRUPWU

HUMANI ME[TANI MA^VANSKOG METKOVI]A

DALI 57 JEDINICA KRVI prostorijama osnovne {kole u Ma~vanskom Metkovi}u, proteklog vikenda odr`ana je prva ovogodi{wa akcija dobrovoqnog davawa krvi. Od ukupno 71 me{tanina koji su ponudili dragocenu te~nost, prikupqeno je 57 jedinica krvi, dok je 14 lica odbijeno. U mesnoj organizaciji Crvenog krsta su veoma zadovoqni odzivom i ve} za kraj avgusta ove godine najavquju novu akciju. - Planirali smo ove godine ukupno 21 akciju dobrovoqnog davawa krvi u svim mesnim zajednicama. Predwa~e me{tani Beloti}a i Ma~vanskog Metkovi}a, {to su iska-

U

zali i u prve dve akcije. Raduje nas {to je odziv mladih sve ve}i, a u Metkovi}u bele`imo tri nova davaoca, ka`e Dra`en Pavi} sekretar Crvenog krsta op{tine Bogati}. On posebno nagla{ava da raste broj dobrovoqnih davalaca krvi, a zadovoqstvo izra`avaju i u slu`bi za transfuziju {aba~ke bolnice. U Ma~vanskom Metkovi}u i susednom Beloti}u u okviru akcija dobrovoqnog davawa krvi odr`ana je i kampawa “Produ`i `iivot”. Donatorske kartice potpisalo je ukupno 27 lica. Q.\.

POSLODAVCIMA U KRUPWU PREDSTAVQENI JAVNI POZIVI

MERE ZAPO[QAVAWA L ozni~ka filijala Nacionalne slu`be za zapo{qavawe je protekle nedeqe u Krupwu organizovala prezentaciju javnih poziva za 2016. godinu kako bi sve potencijalne korisnike programa i mera aktivne politike zapo{qavawa upoznala sa uslovima konkursa i na~inom podno{ewa zahteva za u~e{}e.

Direktori javnih preduze}a imali su priliku da se upoznaju sa detaqima javnog poziva za organizovawe javnih radova, dok su predstavnici privatnih preduze}a upoznati sa javnim pozivima za dodelu subvencija za zapo{qavawe te`e zapo{qivih kategorija, zapo{qavawe korisnika nov~ane socijalne

pomo}i, stru~nu praksu, sticawe prakti~nih znawa, obuke za poznatog poslodavca. Sastanku je prisustvovalo 20 poslodavaca iz javnog i privatnog sektora i svi su veoma pozitivno ocenili programe i mere politike zapo{qavawa. D. @.

JOVI^I] NAJBOQI subotu 27. februara odr`ano je op{tinsko takmi~ewe iz matematike u Osnovnoj {koli „Borivoje @. Milojevi}“ u Krupwu koje je okupilo 91. u~enika od tre}eg do osmog razreda osnovne {kole. Maksimalan broj poena osvojio je Mladen Jovi~i} mladi matemati~ar petog razreda iz Krupwa.

U

U tre}em razredu se takmi~ilo 36 u~enika od kojih su najboqi bili Marija Viloti} i Aleksa Ivanovi}, od 24 u~enika ~etvrtog razreda najuspe{niji je bio Lazar Jevti} iz Bele Crkve, od devet u~enika {estog razreda najboqa je bi-

la @eqka Mati}, u sedmom razredu Filip Sredojevi} i u osmom razredu najvi{e zadataka su re{ili Aleksandar Stefanovi} i Milo{ Obradovi}. Nastavnik matematike Aleksandar Raki} isti~e da je takmi~ewe proteklo regularno bez ikakvih problema, da je dobro organizovano i da je ukqu~ilo oko 20 nastavnika i u~iteqa koji su pomogli u organizaciji. Okru`no takmi~ewe iz matematike odr`ava se 19. marta u osnovnoj {koli „Kadiwa~a“ u Loznici. D. @ugi}


26

3. mart 2016.

LOZNICA - QUBOVIJA BAWA KOVIQA^A

Bawa Koviqa~a ponela je epitet Podrinske lepotice, a wen simbol bez sumwe decenijama bio je wena dvorana Kur-salon. Me|utim, ovo nadaleko poznato zdawe danas predstavqa simbol ruiniranosti i zapu{tenosti deja o podizawu jedne ovakve dvorane, pa i prvi projekti, nastali su jo{ pre Prvog svetskog rata. Ratna de{avawa odlo`ila su ove planove sve do tre}e decenije pro{log veka. Objekat je podignut, kombinacijom projekata arhitekti Milana Mini}a i Jovanke Bon~i}-Katerni}, u periodu izme|u 1928. i 1932. godine, kada je dvorana sve~ano otvorena. Kur-salon je decenijama bio simbol Koviqa~e, mesto dobre zabave, presti`a... Danas predstavqa zdawe koje ugro`ava bezbednost posetilaca jednog od najve}ih i najlep{ih parkova u ovom delu Balka-

S I M B O L B AW E P R E D RU[EWEM

I

na. Dvoranom je godinama upravqalo Hotelsko-turisti~ko preduze}e „Bawa Koviqa~a“ koje je u me|uvremenu oti{lo u ste~aj. Objekat Kur-salona bio je u upotrebi do skoro pre godinu dana, kada je u wemu odr`ana manifestacija gqivarskog dru{tva. Danas je on vidno ruiniran. Nekada ponos Bawe i Podriwa. Mesto zabave i razonode. Steci{e mnogih zna~ajnih li~nosti iz sveta kulture, umetnosti, kwi-

`evnosti, politike... Ovde su nekad boravili, opu{tali se mnoge zna~ajne li~nosti, ali i svoju karijeru zapo~ele mnoge potowe estradne zvezde. Nekad ponos, danas ruina i sramota Bawe Koviqa~e. Proteklih mesec dana pokrenuta je inicijativa za rekonstrukciju ovog zdawa, koje u`iva za{titu kao spomenik kulture. Inicijativa, koja je potekla od turisti~kog radnika Vladimira Vulovi}a, okupila je

VEZA IZME\U QUBOVIJE I BRATUNCA

IZGRADWA MOSTA SE ODVIJA PO PLANU Lepo vreme u sredwem Podriwu uveliko pogoduje gra|evinarima beogradske kompanije ,,MBA Ratko Mitrovi}’’ koji rade na izgradwi mosta na reci Drini , izme|u Qubovije i Bratunca u Republici Srpskoj. Izgradwa mosta po~ela je 22. oktobra pro{le godine

n`ewer Vladimir Tolimir, rukovodilac gradili{ta rekao je za ,,Qubovijske onlajn novine’’ da su za protekla tri meseca koliko gradwa traje postignuti dobri radni rezultati, i da radovi teku po planu. Ovih dana uveliko se izvode radovi na pristupnoj putnoj saobra}ajnici od {qunka. Ugra|eno je oko 20.000 kubika {qunka, od ukupnih 32.000 kubika koliko treba da se ugradi. Po planu se odvijaju i rado-

I

vi na izgradwi konstrukcije mosta. U toku je izrada temeqa ~etiri stubna mesta na desnoj obali Drine u Srbiji. Po zavr{etku ova ~etiri stuba, a to }e biti polovinom marta, odmah }e po~eti izgradwa ~etiri stuba na levoj obali Drine u Republici Srpskoj. Most }e imati 10 stubova, dva stuba }e biti u vodi. Na izgradwi radi 30 radnika {to je dovoqno za ovaj obim posla. U posao su ukqu~ene i mo}ne ma{ine:

bageri, buldo`eri, dizalica, mikseri, vaqci, kamioni. Na strani Republike Srpske bi}e izgra|en grani~ni prelaz. Srbija u~estvuje sa 4,5 miliona evra i finansira}e kompletnu igradwu mosta sa pristupnim putevima sa svoje strane, a platila je i kompletnu projektnu dokumentaciju. BiH finansira izgradwu grani~nog prelaza, vrednost oko sedam miliona evra, a Republika Srpska pristupne puteve sa svoje strane, u vrednosti od oko 800.000 maraka. Most }e biti dug 227 metara, a {irok 14 metara sa dve saobra}ajne trake, stazama za bicikliste i trotoarima za pe{ake. Most }e biti izgra|en po posledwim standardima, kao i carinsi terminali i ostali sadr`aji. Okon~awe izgradwe, planirano je za 27. septembar 2017. godine. Most je posebno zna~ajan za privrednike jer }e skratiti put za transport robe i do 100 kilometara u slu~aju preko Malog Zvornika, a do 140 kilometara ako roba ide preko Loznice. Ovaj prelaz bi}e najkra}a veza sa koridorom 11, a time i sa lukom Bar. Tako|e, pribli`i}e sredwe Podriwe i Sarajevo Beogradu za 60 kilometara.

mnogobrojna udru`ewa gra|ana iz Bawe Koviqa~e, a woj se prikqu~ilo i preduze}e Pejak-Handel. Upu}en je i zahtev Agenciji za licencirawe ste~ajnih upravnika o poslovno-tehni~koj saradwi, anga`ovani su Republi~ki zavod za za{titu spomenika kulture kao i nadle`ni zavod iz Vaqeva, a u problem se ukqu~ila i lokalna samouprava. Shodno dogovorima, pod okriqem gradske vlasti, formiran Savet za za{titu i o~uvawe “Kur-salona”. Zavod za za{titu spomenika kulture izradio je predra~un tro{kova prve faze sanacije. Sanacija bi obuhvatila krov i oluke, a predra~unska vrednost je tri miliona dinara. Me|utim, dobri poznavaoci bawskih prilika izra`avaju sumwu u namere gradske uprave tvrde}i da su se sli~ne stvari de{avale pred redovne lokalne i republi~ke izbore i 2012. godine. Podse}aju}i da je pred prethodne izbore pa`wa za Bawu i zabrinutost za wu iskazana kroz protesne skupove protiv azilanata. Pa kao {to je to tad slu`ilo predizbornoj motivaciji tako u te svrhe treba danas da poslu`i i pri~a o Kur-salonu.

S druge strane, inicijatori akcije ukazuju da je Kur-salon goru}i i najbolniji problem Bawe Koviqa~e, ali da je to samo jedan od problema koji su se nanizali u proteklih dvadesetak godina. Sami procesi, po wima, sporo teku, a glavnu prepreku ~ini pitawe nadle`nosti i birokratske procedure. Nezadovoqni inertno{}u nadle`nih institucija, inicijatori akcije za{tite Kur-salona najavquju i organizovawe protesne {etwe gra|ana. Ovim svojim gestom `eleli bi da ubrzaju procese kao i da uka`u i na druge probleme. U prvom redu na stawe vila „Bosne“ i „Koviqa~e“, kao i „@elezni~kog doma“, objekata koji svojim arhitektonskim izgledom predstavqaju zna~ajno kulturno nasle|e Bawe Koviqa~e. Sli~nog mi{qewa je i stru~na javnost koja smatra da je sve jasno precizirano Zakonom o turizmu i Zakonom o kulturnim dobrima. Stru~waci su mi{qewa da lokalna samouprava oslawaju}i se na ove zakone u vrlo kratkom roku mo`e da re{i pitawe nadle`nosti i za{titi objekat Kur-salona od daqeg propadawa. S. Krsti}

VESTI

UDRU@EWE @ENA „VILA“ ovodom Me|unarodnog dana `ena, Udru`ewe `ena „Vila“ Qubovija }e 07.03.2016. godine u holu sale Skup{tine op{tine Qubovija sa po~etkom u 17 ~asova, organizovati dru`ewe sa prigodnim programom. U prostoru sa izlo`bom „Svedoci svevremena“ slikarke Leonile Mari} upozna}emo se sa pesmama zavi~ajnih pesnika i humanitarnom izlo`bom radova dnevnog boravka „Osmeh“ Qubovija. Sav prihod od prodaje radova sa izlo`be upotrebi}e se u humanitarne svrhe za pomo} deci korisnicima dnevnog boravka „Osmeh“ Qubovija.

P

*****

„KLISURA REKE TRE[WICE“ bave{tavamo gra|ane op{tine Qubovija da u periodu od 01.03.2016. godine do 20.03.2016. godine mogu ostvariti uvid u Plan upravqawa specijalnim rezervatom prirode „Klisura reke Tre{wice“ Qubovija za period od 2016. - 2025. godine, Centra za prirodne resurse „Natura“ iz Beograda, upravqa~a specijalnim rezervatom i dati svoje primedbe i sugestije. Uvid se mo`e ostvariti svakog radnog dana u vremenu od 07 - 15 ~asova u prostorijama Op{tinske uprave op{tine Qubovija, Vojvode Mi{i}a 45.

O


MOZAIK

^IVIJA[KI ’OROSKOP Pi{e: Astrolog u poku{aju, master astronomije na Univerzitetu u Dowoj Pinosavi Nenad Kula~in Riba Za ime Boga, prestanite vi{e da kukate koliko mnogo radite. Nema ptice na grani kojoj to nije nepoznanica. A, kako znamo, i sami ste zakqu~ili, iska~ete i iz fri`idera, a ne samo sa malih ekrana. Dobro je {to ste to i sami uvideli, a mi od vas nau~ismo i to da je srpska pastrmka boqa od turske. Eto neke vajde. I te, glupe rupe...

Ovan

3. mart 2016.

SPEKTAKL U NAJAVI

RAPHAEL WRESSNIG & ENRICO CRIVELLARO Rafael Vresnig(Raphael Wressnig) je jedan od najzna~ajnijih mladih evropskih bluz-xez muzi~ara. Svojim u isto vreme elegantnim i

Poku{ali ste i dali sve od sebe, i niste bili tvrdoglavi, ali Bik je bio neumoqiv. Iako ima dva roga, za svakoga od vas, vi ste se vratili u igru i mo`emo da ka`emo da ste na dobrom putu. Problem je u va{oj nepredvidivosti. E, kada bi moglo da se vrati ono vreme: „^edo, o`eni me“, lestvica ne bi bila tako visoka.

Bik Te{ku ste odluku morali da donesete, i prelomili ste veoma inteligentni. Verujemo da vas je malo ohrabrio i „onaj koji je pao sa Marsa“, a dok Venera ne u|e u va{e sazve`|e, a ne}e skoro, dr`te se vi jedne kolone. Uspeh, kakav takav, zagarantovan je.

Blizanac Sasvim je u redu {to imate takav muzi~ki ukus i ne volite tog Amadeusa, ali {to dete da ne pustite na maturu zbog te grupe. Vole deca da slu{aju sve, od Cece, Seke, Jece, [abana..., a vi se uhvatili za Amadeusa. Predla`emo da do|ete kod nas 18. aprila, da ih na licu mesta odslu{ate, pa onda prelomite. A, to da li }e Vra~ar da padne ili ne, to ni znezde ne znaju.

Rak Vi, Boga mi, imate petqu. Od vas se to moglo i o~ekivati, ali prizna}ete da je va{e ogra|ivawe od „wega“ bilo iznena|ewe. Verujte zvezdama, to ga je potreslo vi{e nego kada ga nazivaju „grobarom“. A svi oni koji vam se sada dive i koji vas veli~aju, neka preuzmu malo te kura`i i na sebe. Mada, ne ka`e se xabe: „Bez starca nema udarca“.

Lav I vi ste se malo vi{e osilili. To {to vas je politika vratila u `ivot ne zna~i da vam se sve mo`e, pa i da poru~ite svojim navija~ima kako su kao „grobari“ ispali sme{ni i „delijama“. To je ogromni faul. Gra|ani su mo`da zaboravili ko ste i {ta ste, ali „grobari“ sigurno ne}e.

Devica Vi ste to lepo primetili – ne mogu svi koji su zavr{ili fakultete da sede u kancelarija. Mora da ostave mesta za one sa la`nim diplomama, wih je svake godine sve vi{e. Kod vas ne moraju da brinu, ako nema mesta u kancelarijama, ima u Muzeju vo{tanih figura, odmah levo od Lewina.

Vaga Vi i kada vas nema, tu ste. ^ak ste zavr{ili u fajsbuku, kao smajli}. Pravi dokaz da se isplati raditi, upravo ste vi. Ba{ bi vas Cukenberg i Gugl primetili, da ne be{e onog ~uvenog „vazduplohova“. Sada kada ne{to ho}emo da super-lajkujemo, samo stavimo va{u sliku i siti se nasmejemo.

[korpija Bravo, ~estitamo i mi, jer Oskara ne ubode lep, ve} uporan. Kod vas ne va`i ona doma}a: „Tre}a sre}a“, ve} „{esta“. Talija vas je ovog puga malo pogurala, mada ste i sami svesni da je ve}u ulogu ostvario medved, od vas, ali pobedi se u zube ne gleda.

27

Rafael Vresnig eksplozivnim stilom u protekloj deceniji stekao je status veoma cewenog i tra`enog orguqa{a na bluz-xez scenama mnogih dr`ava.

Enriko Kriveqaro (Enrico Crivellaro) je italijanski gitarista koji svoju karijeru ve} vi{e od jedne decenije vodi paralelno u Evropi i Americi. Sara|ivao je, na koncertima i plo~ama, sa tako velikim zvezada bluesa kao {to su Jeff Healey, Finis Tasby, Lee Oskar, James Harman, Janiva Magness, Bruce Katz, Lester Butler i mnogim drugim. Rafael i Enriko imaju zajedni~ki Organ Trio projekat ve} nekoliko godina. Wihova muzika mo`e se definisati kao dobro odmeren mix bluesa, jazza, soula i funka sa visokim energetskim nabojem i neodoqivim grooveom. U subotu 23. aprila, na sceni [aba~kog pozori{ta, publika }e imati jednistvenu priliku da ~uje a i da vidi kako izgleda jedan muzi~ko-scenski spektakl. Ulaz je besplatan a organizatori su Bluz i Xez udru`ewe i “Glas Podriwa”.

U SUSRET NAJVE]EM MUZI^KOM FESTIVALU U REGIONU

STI@E ELA GULDING uzi~ka superzvezda Eli Gulding kona~no dolazi na ove prostore i 7. jula }e nastupiti na sve~anom otvarawu ovogodi{weg „Exit“ festivala! Sa preko 17 presti`nih nagrada, multiplatinastim tira`ima i tri milijarde „Youtube“ pregleda, 27-godi{wa peva~ica smatra se za jednu od najpopularnijih `enskih izvo|a~a dana{wice uz Tejlor Svift, Adel i Rijanu. Eli na „Exit“ dolazi kao hedlajner najve}ih svetskih festivala kao {to su Glastonbury, Lollapalooza, iTunes, Future Music, Rock Werchter, Benicassim, Sziget i brojni drugi. Ove godine, pored Exita, predvodi i program kalifornijskog giganta Coachelle, rame uz rame sa Kalvinom Harisom i ponovo okupqenim

M

Guns’n’Roses! Na glavnoj bini Exita, uz spektakularan vatromet slu{a}emo neke od najve}ih savremenih hitova poput „Burn“, „Love Me Like You Do“, „Lights“, „I Need Your Love“, „Outside“, „Starry Eyed“... „Exit“ festival odr`a}e se ove godine od 7. do 10. jula na Petrovaradinskoj tvr|avi, a zatim „Exit Avantura“ putuje na Jadransko more radi tre}eg Sea Dance festivala od 14. do 16. jula. Pored Eli, nastupe su ve} potvrdili Wiz Khalifa, Bastille, Stormzy, Lost Frequencies, Solomun, Robin Schulz, Nicky Romero, Zomboy, Wilkinson, Ms. Dynamite, Dub Pistols, Kensington, Feder, Sam Feldt, DJ Hype, Andy C, Modestep, Ivy Lab, Sub Zero, Tommy Four Seven, Antigone, Francois X i Shlømo.

VAQEVSKA PIVARA

Strelac Nije u redu da svojim primerom dezavui{ete sve mogu}e dr`avne funkcionere. To {to vi na posao idete biciklom, a ne slu`benim kolima pod rotacijom, stvarno nije u redu. Vi ste, bre, gradona~elnik Londona, a ne Beograda. Nemamo mi toliko „mali“ bicikl da bi se i on vozio.

Jarac Niste lepo krenuli, a te{ko da }ete daleko da dogurate. Poraz za porazom, a „Radnik“ iz Surdulice tak sti`e na va{ stadion. Mo`da ste u pravu za su|ewe, ali da ste bili boqi, dali bi jo{ neki gol. Ovako vam preostaje jedino da u kafani naru~ite da vam muzi~ari sviraju – jedan penal.

Vodolija Pred vama je veoma odgovoran posao. Mada se mnogo niste pitali, a i u budu}nosti }ete sve mawe, vi }ete mudro, dr`avni~ki staviti paraf na raspisivawe izbora, a onda kom opanci kom obojci. Vi ste sigurni jo{ godinu dana, a do tada, vodite ra~una o mangupima u sopstvenim redovima. PS. U ovom Oroskopu nismo spomiwali: Aleksandra Vu~i}a, ^edu Jovanovi}a, Bojana Pajti}a, Bojanu Maqevi}, Filipa Davida, Milorada Vu~eli}a, Dragana Markovi}a Palmu, Zorana Babi}a, Leonarda Di Kaprija, Borisa Xonsona - gradona~elnika Londona, Ivana Tomi}a i Tomislava Nikoli}a.

N A J P O Z N AT I J I B R E N D K R A J A a 38. Me|unarodnom sajmu turizma u Beogradu, u okviru {tanda Turisti~ke organizacije Vaqeva predstavila se i „Vaqevska pivara“. Kao najpoznatiji brend vaqevskog kraja, „Vaqevsko pivo“ sasvim opravdano upotpuwuje turisti~ku ponudu ~iju osnovu ~ine kulturno-istorijski spomenici i prelepa priroda. Na {tandu su predstavqeni svi formati „Vaqevskog piva“ i vo}ni sirupi „Platan“, uz prate}i propagandni materijal.

N


28

^ITUQE I OGLASI

3. mart 2016.

U skladu sa ~l. 63. Zakona o planirawu i izgradwi („Sl. glasnik RS“, br. 72/09, 81/09, 64/10-odluka US, 24/11 i 121/12, 42/13 - odluka US, 50/13 - odluka US, 98/13 odluka US, 132/14 i 145/14), ~l.83. Pravilnika o sadr`ini, na~inu i postupku izrade dokumenata prostornog i urbanisti~kog planirawa („Sl. glasnik RS“, br. 64/15) Odsek za urbanizam, Odeqewa za urbanizam Gradske uprave [abac ogla{ava:

JAVNU PREZENTACIJU

1.Urbanisti~kog projekta za izgradwu javne rasvete i trotoara od TS u Kami~koj ulici , tre}im delom Kami~ke ulice, du` kru`nog toka i u ulicama “Pilota Ili}a”i “Zaslonskoj” u [apcu -investitor Javno preduze}e za upravqawe gra|evinskim zemqi{tem [abac Javna prezentacija }e se obaviti od 04.03.2016.god. do 10.03.2016.god., zakqu~no, u prostorijama Odeqewa za urbanizam Gradske uprave grada [apca, Ulica Masarikova br. 10. Slu`beno lice Odeqewa za urbanizam, dava}e osnovne informacije o urbanisti~kom projektu, zainteresovanim licima, svakog radnog dana u vremenu od 10 do 12 ~asova. Sva zainteresovana, pravna i fizi~ka lica, mogu da izvr{e uvid u urbanisti~ki projekat, kao i da u toku trajawa javne prezentacije dostave svoje primedbe i sugestije u pisanom obliku Odeqewu za urbanizam Gradske uprave grada [apca, Ulica Masarikova br.10. ODEQEWE ZA URBANIZAM ODSEK ZA URBANIZAM GRADSKE UPRAVE GRADA [APCA

Visoka {kola strukovnih studija za vaspita~e u [apcu Dobropoqska 5 Tel. 015/342-172 e-mail: vivasabac@ptt.rs Poni{tava

KONKURS

za sticawe zvawa i zasnivawe radnog odnosa Pod 2. Saradnik u zvawu saradnika u nastavi za u`u oblast Muzi~ka kultura sa 50% radnog vremena, na period od godinu dana (zamena) koji je objavqen u listu „Glas Podriwa“ od 4. februara 2016. godine. Konkurs se poni{tava zato {to nema prijavqenih kandidata na konkursu za radno mesto pod brojem 1. Nastavnik u zvawu predava~a za u`u oblast Muzi~ka kultura sa 50% radnog vremena na odre|eno vreme - do povratka nastavnika sa bolovawa/odsustva, jer pod mentorstvom nastavnika saradnik u nastavi izvodi nastavu. Preduze}e “COMEX” d.o.o. [abac raspisuje konkurs za radno mesto

[EF RA^UNOVODSTVA Potrebni uslovi: - Visoka stru~na sprema (diploma iz oblasti ekonomije, finansija ili ra~unovodstva); -Minimum 5 godina radnog iskustva na poslovima finansija i ra~unovodstva (poznavawe kwigovodstva proizvodwe – pogonsko kwigovodstvo); - Poznavawe zakonskih propisa i standarda iz oblasti finansija, ra~unovodstva i poreza; - Samostalnost i odgovornost prema internom i eksternom izve{tavawu; - Izra`ene organizacione sposobnosti i dobra percepcija nastupaju}eg; - Po`eqno poznavawe engleskog jezika; - Poznavawe rada na ra~unaru (MS Office); - Fleksibilnost i otvorenost u timskom radu; - Usmerenost na rezultate. Prijave na konkurs slati na email comex@neobee.net ili po{tom na adresu Vojvode Putnika 67, [abac.

Se}awe na drage roditeqe

RADNO VREME [ALTERA „GLAS PODRIWA“: - radnim danom od 7 do 19 ~asova

\or|e 1933 - 2001

- subotom od 9 do 14 ~asova

Zorka Ru`i~i}

1935 - 2008

iz Prova Porodica Ru`i~i}.

Dana 9. marta 2016. godine navr{ava se dve godine tu`ne i bolne, kako si me napustio moj voqeni

^ituqe i male oglase za naredni broj primamo do utorka, do 14 ~asova.

Pomen 5. marta navr{ava se godina od smrti na{e voqene supruge i majke

Proslave de~jih ro|endana Porodi~na, kolektivna i {kolska slavqa u prilago|enom prostoru HEINEKEN

CAFFE-A Kraqa Milana 2 – 1 sat 1.200 dinara.

064/53-53-698

Veterinarska ambulanta

“Krsti}”

Trkali{te, Norve{ka 6,

063/322-673,

Jelena Krsti} DVM, 20 godina iskustva!!

Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da }emo na{oj dragoj

Jagerovi} Jovan Xeger Jedini i najdra`i, od kako si oti{ao u mom srcu su svakodnevne neizmerna tuga i bol, a u mojim o~ima suze. Jole, isuvi{e su tu`ni i te{ki dani bez tebe. Tvoj dragi i divan lik }e biti sa mnom i pru`ati mi podr{ku da se borim daqe. Darovao si mi beskrajnu qubav i neizmernu sre}u, dok si bio sa mnom. Dragi, hvala ti za sve, za svu tvoju nesebi~nu qubav. Mili moj, mnogo mi nedostaje{. Voli te tvoja Goca.

Milovanovi} Branke ro|. [apowa 07.04.1943. - 05.03.2015. S qubavqu i velikim ponosom te pomiwemo i ~uvamo od zaborava. Tvoji najmiliji: suprug Milorad, k}erka Jasmina i sin Mi}a.

Tomki Bradowi} 1929 - 2016 davati ~etrdesetodnevni pomen u subotu, 05.03.2016. godine u 11 ~asova na Dowo{orskom grobqu u [apcu. Ve~ni joj pomen. O`alo{}eni: sinovi Dragan i Vladan sa porodicama, porodice Lazarevi} i Gibarac i ostala rodbina.


^ITUQE I MALI OGLASI Prodajem ku}u i plac 10 ari preko puta crkve u Livadama. 063/80-71-770 (5-9) Prodajem vikendicu na Savi, preko puta [apca, 84 kvm, 50 ari, ukwi`ena. 064/625-87-75 Prodajem ku}u 34 kvm, ili mewam za garsoweru. Sin|eli}eva 18, [abac. 015/355-176 Prodajem povoqno ku}u, 11,5 ari placa, na dobroj lokaciji u [apcu. 063/193-12-33 [abac, strogi centar, pe{a~ka zona, ku}a 168 kvm, za poslovni prostor, stanovawe, prodaje se. 011/2450-490

Izdajem lokal, Kara|or|eva 69, 50 kvm, grejawe, klima, alarm. 063/84-93-700 (1-3) Izdajem poslovni prostor 145 kvm, Kara|ro|eva 64. 063/233-157 Centar ugao Glavne izdajem - prodajem lokal 30+15 kvm, ekstra sre|en, povoqno. 066/6800-969

Plac, centar Bogati}a, stara ku}a 10 a, kod Stadiona, 22 e/kvm. 063/581-336 Bogosavac, 50 ari, lep ravan, uz asfaltni put za Slep~evi}, cena 100 e/a, mo`e zamena za auto. 066/97-69-796 (1-5)

Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da }emo u nedequ, 06.03.2016. godine u 11,00 ~asova na grobqu u @abaru davati 40 dnevni pomen na{em dragom suprugu, ocu, svekru i dedi

3. mart 2016.

Se}awe na drage roditeqe

Luka

Milica

16.04.1992. - 2016.

03.03.2013. - 2016.

Dobrijevi}

Tanasi} Borisavu

Lazarevi} Branislav

11.05.1952. - 27.01.2016. Dobri qudi ne umiru ve} `ive ve~no. Uvek }e{ biti u na{im mislima i srcima. Supruga Dragica, sin Neboj{a, snaha Sne`ana, unuci \or|e i Slobodan.

iz Jelen~e 02.03.1993. - 02.03.2016. Vreme prolazi, se}awa i uspomene nikada. Pomisao na pro{lost u isto vreme nas ~ini i sre}nim i tu`nim. Tvoje }erke Danijela i Sne`ana.

Dana 05.03.2016. navr{ava se godinu dana od smrti na{eg dragog

Uspomenu na Vas ~uvaju: sin Slobodan i snaha Anka sa decom.

Se}awe na drage roditeqe

Se}awe na

Zora 2006 - 2016

Proka Luki}

2011 - 2016

Vreme koje je pro{lo nije umawilo prazninu i tugu za Vama. Dani prolaze, ali ni jedan bez se}awa na Vas. S qubavqu i po{tovawem, ~uvamo uspomenu na Vas, }erka Borka, sin Bora sa porodicom.

Gojkovi} Milovana Brke 1952 - 2015 iz Galovi}a Zauvek si u na{im srcima i na{em se}awu. Supruga Dragica, sinovi Vladan i Pele, snahe Jaca i Dragana i unu~ad Obren i Jana.

Veselina Mitra{inovi}a iz Slep~evi}a Prolaze godine, ali ti jo{ uvek `ivi{ u nama. Tvoji najmiliji: majka Slavka, sestra Vesna sa porodicom.

Radojka Mi}i} Vijagra cialis kamagra gel, tadacip, tablete, povoqno. 063/193-66-06

29

Dana 13.03.2016. navr{ava se dve godine od smrti na{eg dragog supruga, tate, dede i tasta

Dana 06.03.2016. navr{ava se godina dana od smrti dragog

Paun Mi}i}

03.03.2011. - 03.03.2016. 08.07.2005. - 08.07.2016. iz Mili~inice Dragi roditeqi, Va{u qubav i dobrotu nikad ne}emo zaboraviti. Va{a deca: Tomislav i Milica sa porodicama.

Izdajem dvosoban prazan stan u ulici Kraqa Milana (cg, ktv) mo`e i za poslovni prostor. 352-233, 064/028-40-30 Izdajem name{ten jednosoban stan u centru, 1. sprat, c.g, ktv. 064/159-15-58

\or|a Ili}a Prodaejm stanove od 53 kvm i 42 kvm, Jovana Cviji}a 12 kod Rode, novi, vlasnik, 800 e/kvm. 063/333-740

Vreme prolazi, tuga i bol ostaju. Ve~no }e{ biti u na{im srcima. Tvoji najmiliji: supruga Smiqa, }erke Biqana i Mirjana, zetovi Goran, Milan, unuci Ma{a, Nik{a, Aca i Luka.

Krstivoja - Kike Stanojevi}a iz Skupqena S po{tovawem, porodica.

Di{a

i

Vera

Leki} Uvek }emo Vas voleti i ~uvati od zaborava. Va{i: Aca, Biqa, Stefan i Awa.

Dana 06.03.2016. navr{ava se trideset godina od smrti moje majke

Dana 06. marta 2016. godine navr{ava se 12 godina od smrti na{e drage

RADNO VREME [ALTERA „GLAS PODRIWA“: Vidi} Biqane ro|. Jeroti} 28.01.1948. - 06.03.1986. Sin Nenad sa porodicom.

- radnim danom od 7 do 19 ~asova - subotom od 9 do 14 ~asova

Gruji} Darko 1970 - 2012 ^etiri godne bez tebe. Tvoji najmiliji: Biqana, Marija, Sofija, Ratko, Dara, Dejan i Ivana.

Gladovi} Kristine Kice 1927 - 2004 Sa ponosom je ~uva od zaborava porodica Gladovi}.


30

^ITUQE

3. mart 2016.

^ITUQE

Jan~i} Milena Cica Posledwi pozdrav dragoj kom{inici od porodice Jovanovi}.

POMENI 05.03.2014. - 05.03.2016.

Dana 03.03.2016. navr{ava se dve godine od kada nije sa nama na{ dragi suprug, otac, svekar i deda

Dragoqub Petrovi} iz [titara 08.08.1952. - 03.03.2014. Mnogo je lepih uspomena da te ve~no pamtimo, da o tebi s ponosom pri~amo i da te nikada ne zaboravimo. Tvoje ime je na{ ponos, tvoja smrt na{a do`ivotna rana. Tvoji: supruga Draga, sin ^edomir, }erka Mirjana, snaha Vladenka, unuk Luka, unuke Ana, Milica i An|ela.

Tu`no se}awe na milu devoj~icu

40 dana od kako nije sa nama na{ dragi

Milicu Jeftanovi}

Tanasi} Borisav

05.03.1989. - 05.03.2016. Uvek u mislima najmilijih.

iz @abara Ostale su uspomene i se}awa na tebe. Tvoja sestra Vidosava.

05.03.2016. navr{ava se pet godina otkako nije sa nama

Dana 3. marta navr{ava se {est godina od kako nije sa nama

Milan Koki} Mi{ko Porodica.

Dana 2. marta 2016. godine navr{ilo se {est godina od smrti na{eg oca, supruga, dede i svekra

U sredu, 9.03.2016. godine navr{ava se ~etrnaest tu`nih godina od kako nije sa nama na{ voqeni

Milan Tomi} 12.08.1943. - 09.03.2002. Postoje se}awa koja ne blede, rane koje ne zarastaju i pitawa koja nemaju odgovora. Tvoja jedinica Qiqa. Dana 06.03.2016. navr{ava se {est meseci od smrti

02.03.2002. - 02.03.2016.

Alimpi} Milan Miki

Pejovi} Miodrag 1941 - 2011 Porodica Pejovi}. Trogodi{wi pomen

Popovi} Milo{ Zauvek }e{ biti u na{im srcima. Tvoji najmiliji: Cana, Sawa i Sla|a.

Mitrovi} Milisava - Mije Vreme ne uzima ni qubav, ni bol, niti donosi zaborav... Vole te tvoji: Qiqa, Toma sa porodicom i Sa{a.

Vera Topi} S qubavqu, porodica. 06.03.2016. navr{ava se ~etiri godine otkako je preminuo na{

Sa ponosom i tugom se}amo se na{eg dragog

U trenu je pro{lo tri godine. Mnogo je lepih uspomena da Te ve~no pamtimo, da o Tebi s ponosom pri~amo i nikad Te ne zaboravimo. Supruga Dragica, k}i Svetlana, zet Neboj{a i ostala rodbina.

Stanisave - Caje Pavlovi} iz Metli}a Mnogo nam nedostaje{, stalno mislimo na tebe. S qubavqu i zahvalno{}u, suprug Milan, }erke Qiqana i Sne`ana sa porodicama.

Pomen Dragom tati

Predrag Radojevi}

Dana 05.03.2016. dajemo ~etrdesetodnevni pomen i da}u u Maovima u 14 ~asova

Porodica. Moj voqeni tata

Gruji} Petrija 1932 - 2015 Dana 09.03.2016. g. navr{ava se godina otkad nisi sa nama. Ali se}awe ostaje u na{im mislima sve dok `ivimo. S po{tovawem i qubavqu }erke Dragica i Verica sa porodicama. Dana 03. marta 2016. godine navr{avaju se dve godine kako nije sa nama

Milan Sari}

Kova~evi} Du{ana

Tvoj optimizam i tvoja energija, uvek i svuda su sa nama. Nedostaje{ nam. S qubavqu, supruga Borka, }erka Katarina, zet Dejan, unuci Filip i Ivan.

iz Mi{ara 1931. - 06.03.2001. Uvek u na{im mislima voqen i po{tovan. Tvoji najmiliji.

Dana 03.03.2016. navr{ava se {est meseci od kada nas je napustila na{a voqena

Vlastimir @ivanovi} - Vlada stolar iz [apca 1912 - 1998 Dobri moj dejka, nadam se da sam Ti, dok si bio s nama, uzvratila makar deo ne`nosti, topline i qubavi kojima si nas velikodu{no obasipao. Doveka bolna za Tobom, Tvoja Du{a.

U sredu, 9. marta 2016. godine navr{ava se godinu dana od smrti na{e majke, babe i prababe

Jeki} Sveti 06.03.2015. - 06.03.2016. Se}awe da te vi{e nema je bolno, uvek }e{ biti u na{im srcima. Tvoje }erke Svetlana i Qiqana sa decom.

1938 - 2014 Godine prolaze, uspomene, se}awa i qubav ostaju. Porodica Stamenkovi}.

Dani prolaze, ali nijedan bez se}awa i tuge za tobom. Ni vreme koje je pro{lo nije umawilo tugu, prazninu i bol. Nedostaje{... Ve~no }e te nositi u srcu Tvoji najmiliji. 03.03.2016. {estomese~ni pomen sestri

@ivkovi} Dragoqub S po{tovawem, supruga Stojana i sin Momir.

01.03.2014. - 01.03.2016.

Jeki} Jelena - Jela

03.03.2004. - 03.03.2016.

Milena \uri} Gara

O`alo{}eni: brat Milutin i kum Prodan sa porodicom.

Tu`na godina bez tebe...

Se}awe

Stamenkovi} Vladisav

Jovanovi} \or|u

Milice M. Gligori}

Nenad Mu{icki

1931 - 2015 iz Boji}a Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da }emo u subotu, 5. marta 2016. u 11 ~asova na grobqu u Boji}u davati godi{wi pomen. Weni najmiliji.

Zauvek u na{im srcima. Brat Predrag sa porodicom.

25.02.2015. - 25.02.2016.

04.03.2016. godine navr{ilo se {esnaest godina od smrti na{e drage i voqene

Mama, pro{le su dve godine. Svakoga dana ti si u mojim mislima i du{i. Procvetali su zumbuli i narcisi. Kud god krenem sve podse}a na tebe. Dok ja postojim, tata i ti postojite. Jasmina sa porodicom! Dana 06.03.2016. navr{ava se sedamnaest godina od kako sa nama nije na{ voqeni otac i suprug

Brki} Rada 1962 - 2012 Dana 07.03.2016. navr{ava se ~etiri godine od kada nisi sa nama. Vreme prolazi, tuga i bol ve~no ostaju. Tvoj lik i tvoja dobrota ve~no }e `iveti u nama. Tvoja mama Buba, deca Ivan, Milan i Jelena i ostala rodbina.

Mileni \uri} Gari Oti{la si mnogo rano, ~uva}emo te od zaborava. Tvoj brat Slavko i snaja Milena.

@ivanke Tomi} U nezaboravu, s qubavqu i po{tovawem, brat Draga, sestri}i Bora i Mi{a sa porodicama.

Dragojevi} Dragoslav - Gaga 1946 - 1999 Kada bi qubav mogla da podari `ivot, na{a bi ti podarila ve~nost. Tvoji: supruga Ru`a, sin @eqko i k}erka Zorica.


^ITUQE Dana 01.03.2016. navr{ilo se 10 godine od smrti dragih roditeqa

Zorka

Dimitri}

3. mart 2016.

31

Se}awa na wih su tu`na i bolna

Miroqub

iz [aba~ke Kamenice Hvala Vam za svu va{u qubav koju ste nam pru`ili. Va{ sin Mikan sa porodicom.

Tomislav

Branko

Milenka

1988 - 2016

1994 - 2016

2007 - 2016

Pani} Va{i najmiliji: Milisav, Jeca, Rada, Caka, Mida i Dragan.

Dana 25.02.2016. prestalo je da kuca srce na{e drage

Bako

Branka Panteli}

Branke Panteli}

Borti} Dragan

1940 - 2016

06.03.1964. - 21.05.2014. - 06.03.2016.

mawa.

S qubavqu i ponosom na tvoju dobrotu ~uvamo te u na{im srcima. Tvoji: suprug Cale, }erke Nena i Veca, unu~ad Nemawa, Ivana i Maja, sestre Bula i Desa, zetovi Batan i Mi{a i ostala mnogobrojna rodbina.

Dragi na{, pribli`ava se drugi ro|endan koji obele`avamo bez tebe me|u nama a sa tobom u srcu. Tvoji: majka Zorka, otac Nikola, sinovac Jevrem, brat Zoran i snaha Danka.

Pro{lo je 40 dana od smrti na{eg ~lana i prijateqa

Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je na{a draga

Tu`no se}awe i pomen na godi{wicu na{em dragom 03.03.2016.

1940 - 2016 Hvala ti za sve {to si nam pru`ila. Vole te tvoji: unuke Maja i Ivana i unuk Ne-

Qubi{e - Mi{e Popovi}a Sje}awe na tebe ne prestaje. Hvala ti {to si dio svog `ivota podredio nama, za sve lijepe stvari, sre}u i osje}aj da smo `eqeni i jedinstveni, {to si rasterivao na{e strahove i pomagao da prona|emo hrabrost, kada nam je trebala. Zaslu`an si za sve ono {to jesmo, za na{u {kolu {aha... Bez tebe nijesmo vi{e cjelina [aba~ki {ahovski klub.

Milu Ikoni}u 1952 - 2015

Milena Jan~i} Cica preminula 23. februara 2016. godine u 69. godini `ivota. O`alo{}eni: suprug Du{an, sinovi Nemawa i Nikola, snaha Marija, unuke Katarina, Sofija i Helena, ostala rodbina i prijateqi.

Sa ponosom te spomiwemo sa qubavqu u srcu nosimo. Sre}ni smo {to smo te imali jer si nas bezgrani~no i bezuslovno voleo. Tvoja tolerancija i pozitivnost ~inili su te posebnim. Tu`ni smo {to smo te izgubili. Ve~no }e{ biti u na{im se}awima i srcima jer si ti to zaslu`io. Tvoje: Sne`ana, Ru`ica i Marina.


32

^ITUQE

3. mart 2016.

04.03.2016. navr{ava se dve godine od smrti na{e drage sestre

U ponedeqak, 7. marta navr{ava se 20 godina od kako nije sa nama

Samurovi} Svetlane - Cece

Ranisav - Ra{a Stankovi}

Mnogo je lepih uspomena da te pamtimo, da o tebi s ponosom pri~amo, da te nikada ne zaboravimo, s qubavqu te pomiwemo i zauvek ~uvamo uspomenu na tebe. Tvoje sestre: Dragana, Biqana i Qiqana.

1938 - 1996 Dve decenije bez tebe... Jo{ uvek si deo na{e svakodnevice, pri~a i novog dana. Nena, Ivana, Dragana i Darko sa porodicama.

09.03.2016. navr{ava se pet godina kako nije sa nama na{

9. marta 2016. godine navr{ava se jedanaest godina od kako nije sa nama na{a draga i nikad pre`aqena

Mojim upokojenim roditeqima

Olga

Slavoqub - ]ira

pravnik potomak dinastije Tekelija i Brankovi} po ocu 7 godina

ing. tehnologije potomak Jovana Cviji}a po majci 5 godina

Popovi}

Kada Vas izgubih ispred mene se ispre~i ogromna planina koju ne mogu i ne `elim da premostim, ponosno nose}i svoj `ivotni krst uz molitvenu `equ da ostane u meni i kada se po Bo`ijoj voqi preselim u ve~nost. Va{e neute{no ~edo Sawa - Sanvila.

Se}awe 08.03.2002. - 08.03.2016.

24. februara 2016. preminula je na{a draga

Desanka \uri}

@ivot je tren, a nedostatak ve~an. Porodica.

1949 - 2016 U nedequ, 6. marta u 11 sati poseti}emo wenu ve~nu ku}u i pomoliti se Bogu za wen ve~ni mir i spokoj wene du{e. Iako je pro{lo jedanaest dugih godina bez tebe, sve vi{e nam nedostaje{ a najvi{e tvom suprugu Slobi. Po~ivaj u miru Bo`jem.

7. marta 2016. godine se navr{ava 32 godine od kada smo bez na{eg voqenog i nepre`aqenog

Dana 7. marta 2016. godine navr{ava se dve godine od kako nije sa nama na{ dragi

Jovana - Joce Milovanovi}a

Ranisav Ili} - Beli

1952 - 1984 - 2016 U subotu, 05.03.2016. na Kami~kom grobqu u 11 ~asova dajemo pomen. Porodica Milovanovi}.

iz Lojanica S qubavqu i ponosom ~uvamo uspomenu na tebe. Tvoji najmiliji.

Jeremi} Dragan Malac

@ivka Stefanovi} Mara Gaji} Ma{a, Oqa i Gaja.

1927 - 2016 @ive}e ve~no u srcima wenih najmilijih.

[estomese~ni pomen

02.03.2011. - 02.03.2016.

Proti} Grozdana 1952 - 2015

Vladimir Hrepi} 1953 - 2015 Vlado, 01.03. navr{ila se godina dana kako si nas napustio. Zauvek }emo ~uvati uspomenu na Tebe. Tvoja }erka Vladimira, zet Zoran, supruga Svetlana, sestra Sowa i brat Bane.

@ivko Raki} Vreme i godine te nisu odnele u zaborav. Ceca i Maja.

Pro|o{e meseci, nedeqe i dani, mi tvojim likom ko suncem obasjani. Za nas i u oluji uz tebe ima sunca, na{e srce za tebe ve~no }e da kuca. Tvoj najvoqeniji Andrej, Alekseja, Aqo{a i Bogdan.


^ITUQE Na ~estitu, po{tenu, plemenitu versku `enu za{to, kako bolest najgora na svetu? Kad se `ivot mogao nastaviti normalno u mesecu maju prole}nome ti tad pripade gde trebala nisi i tad se uni{ti sretan `ivot tvoj. Uni{ti se na{a ku}a bela jer pro|o{e tri meseca cela, svaki minut, od 9. avgusta po danu i no}i spoqa i iznutra te~e suza vrela. Jo{ sa tobom 12. novembra tokom razgovora i tebi i nama se jo{ rana otvara. I dok ovo mama, pi{em ja, suzama suze bri{em. Ni jedna nas re~ na svetu ute{iti mama ne mo`e, ni sa qudske ni sa verske strane dok smo `ivi pati}emo iznutra i spoqa samo ve~no tuga, bol, neprebol ve~no `ive rane. Voleo bih da `iv ovo majko do~ekao nisam, a jesam

3. mart 2016.

33

U nedequ, 06.03.2016. godine u 11 ~asova na Kami~kom grobqu dava}emo 40 dnevni pomen na{oj dragoj

Neni Sin Jovan sa porodicom.

Dana 5. marta 2016. navr{ava se 13 godina od tragi~ne smrti na{eg voqenog sina i brata. Pomen }emo mu odati u 11 ~asova na grobqu u Provu

Milena Jan~i} ro|. Mrkaji} 1947 - 2016 Ve~no o`alo{}eni: suprug Du{an, sin Nenad, sin Nikola, snaha Marija i tvoje labudice Katarina, Sofija, Helena.

Vladimir Nedeqkovi} - Giga 1980 - 2003 Vreme prolazi, a tuga i bol ve~no ostaju. Tvoji: majka Jagoda, otac Qubi{a i brat Daniel.


34

SPORT

3. mart 2016.

SUPER LIGA SRBIJE ZA RUKOMETA[E – 15. KOLO

LAK[I TRENING RK “Metaloplastika” – RK “@elezni~ar 1949” 35:19 (20:10) Hala “Zorka“. Gledalaca 700. Sudije: Trivkovi} i Milosavqevi} (oba Be{ka). Delegat: Milosavqevi} (Zemun). Sedmerci: Metaloplastika 1 (1), @elezni~ar 2 (2); Iskqu~ewa: Metaloplastika 4, @elezni~ar 2 minuta. RK METALOPLASTIKA: Maksimovi}, Dragi}evi} 7, Milovanovi} 4, Golubovi}, Stevanovi}, Ka`i}, Marinovi} 4, Ostoji} 5, Aleksi}, Markovi} 1, Arsi}, \uki} 1, Jezdimirovi} 1, Mitrovi} (kap) 4, Ili} 7, Ivanovi} 1, Petrovi}. Trener: Vukovi} RK @ELEZNI^AR: Stojanovi}, Milanovi} 2, Cvetkovi}, Milutinovi} 3, Podvinski, Virijevi}, Ma|ar (kap) 3, Lazi}, Pavlovi} 6, Petrovi}, Milenkovi} 1, Stanoji}, Basari},

Mati} 3, Anisijevi} 1. Trener: Boki}. Iako jo{ nejasnog statusa, ni{ki „@elezni~ar“ i daqe igra Super ligu. Mladoj ekipi nenedostaje entuzijazma, ali protiv Metaloplastike to je dovoqno tek za desetak minuta ravnopravne utakmice. Kapiten, Ma|ar, uspeo je u dva navrata da dovede svoj tim u vo|stvo, ali je od starta bilo jasno da je samo pitawe vremena kada }e [ap~ani stvoriti prednost. Negde oko desetog minuta, iskusni Dragi}evi} polako trasira put ka novoj ubedqivoj pobedi, a uz ~vrstu odbranu i konstranapadi donose lako poentirawe. Debitovao je i Golubovi}, razigrali se Ostoji}, Ili}, Markovi}. Ve} na poluvremenu, [ap~ani imaju dvocifrenu pred-

nost 20:10, a ni{ta druga~ije ne donosi ni drugo poluvreme. Svi sa klupe dobijaju {ansu, a prednost i daqe raste. Kona~nih plus 16 jeste ubedqivo, ali i realno. Kako se i o~ekivali, ovom pobedom „Metaloplastika“ je na korak od plej ofa, a potvrda mo`e bit gostovawe u Kostolcu u narednom kolu. D. Blagojevi}

TABELA: 1. C. Zvezda . . . . . . . . . 26 2. Metaloplastika . . . 22 3. Sloga (P) . . . . . . . . . 20 4. Partizan . . . . . . . . . 19 5. Po`arevac . . . . . . . . 18 6. Jugovi} . . . . . . . . . . . 15 7. Morava (VP) . . . . . . 12 8. Rudar . . . . . . . . . . . . . . 9 9. Radni~ki (Kg) . . . . . . 8 10. @elezni~ar . . . . . . . 1

ODR@ANA REDOVNA GODI[WA SKUP[TINA ukometni klub „Metaloplastika“ odr`ao je redovnu godi{wu skup{tinu. Na zasedawu nije bilo zna~ajnijih odliuka. ^lanovi su usvojili izve{taj o takmi~arskoj sezoni 2014/2015. i 2015/2016. i radu {kole rukometa RK „Metaloplastika“. Posebno su apostrofirani novi plasman u „^elenx kup“ izboren prethodne sezone, ali i dobri rezultati {kole rukometa i takmi~ewe drugog i tre}eg tima u liga{kim takmi~ewima pro{le sezone, odnosno drugog tima ove.

R

Usvojen je i finansijski izve{taj za 2015. godinu. Neophodne komisije i Nadzorni odbor o kojima se govorilo u ponedeqak, bi}e kompletirani u narednih mesec dana, {to je odre|eno kao rok u kome }e biti odr`ana izborna skup{tina kluba za te pozicije.

SUPER LIGA SRBIJE ZA RUKOMETA[ICE – 16. I 17. KOLO

SEDMICAZAZABORAV @RK „Izvor BB“ – @RK „Medicinar“ 35:26 (15:14)

SRC „[umadija“. Gledalaca 200. Sudije: Nenadi} (Beograd) i Stefanovi} (Mladenovac). Delegat: Andri} (Vaqevo). Sedmerci: Izvor 2 (2), Medicinar 6 (5);. Iskqu~ewa: Izvor 6, Medicinar 6 minuta.

@RK MEDICINAR: Vragoli}, Milo{evi} 1, ^vori}, Mandi}, Mati}, Radovi} (kap) 7, Ru~nov 6, Kari}, [im{i} , \urkovi} 3, Stankovi} 6, Kuki}, Ninkovi} 3, Andri}. Trener: @. Kuki}.

@RK IZVOR: Koji} 4, Radoi~i} 4, Ani} 2, Stani} 6, Ili} 2, Rabata 10, Mrqe{, Tomkovi} 2, Kari}. Rajovi} (kap), Ka~arevi}, Danilovi}, Stefanovi}, Petrovi} Grbi}, \okovi} 5. Trener: @. Maksi}.

Na startu su doma}e stekle ~etiri gola vi{ka. Napada~ki predvodila ih je Rabata. Tri ili ~etiri gola vi{ka, igra~ice Aran|elovca imale su do 20. minuta, ali je u zavr{nici prvog dela, „Medicinar“ odigrao

na nivou plej of ekipe. Uspostavio kontrolu igre, prinudio doma}e na gre{ke, a trojac: Radovi}, Ru~nov, Stankovi} koristio propuste u defanzivi, te je na poluvremenu, {aba~ki superliga{ zaostajao tek jedan gol. Nije pauza poremetila ekipu Medicinara. [ap~anke su nastavile u istom ritmu. U 33. minutu stigle su i do izjedna~ewa. Pad se dogodio pred posledwu ~etvrtinu utakmice. Kvalitetnije, iskusnije i fizi~ki spremnije Aran|elov~anke, sa vi{e igra~a u rotaciji, napravile su veliku seriju i stigle do zaslu`ene pobede, izra`ene nezaslu`eno velikom razlikom.

@RK „Medicinar“ – @RK „Jagodina“ 20:27 (11:14) Sala Gimnazije. Gledalaca 500. Sudije: Sekuli} i Jovandi} (oba Pan~evo). Delegat: Bukvi} (Pan~evo). Sedmerci: Medicinar 6 (4); Jagodina 2 (2). Iskqu~ewa: Medicinar 4, Jagodina 6 minuta. @RK MEDICINAR: Vragoli}, Obrenovi}, Milo{evi} 2, ^vori}, Mandi}, Mati}, Radovi} (kap) 9,

Ru~nov 2, Kari}, [im{i} , \urkovi} 1, Stankovi}, Kuki}, Bojani} 2, Ninkovi} 1, Andr} 3. Trener: @. Kuki}. @RK JAGODINA: Radosavqevi}, [arowi} 1, Perazi} 4, Vukajlovi} 9, Bogdanovi} J. Cvetinovi} 2, Bogdanovi} N. Prelevi} 1, Stefanovi}, [arowi} E. 1, Mi{kovi} (kap), Gli{ovi} 9, Cvijanovi}, Markovi}, Adega, Strawanac. Trener: Z. Ivi}. Iako ove sezone Jagodinke nisu ni blizu tima od prethodne, u nedequ delovale su nezaustavqivo za vrlo indisponirani „Medicinar“. [aba~ke rukometa{ice pru`ile su jednu od najgorih partija ove sezone, ako ne i najgoru. Samo su na po~etku doma}e

TABELA: 1. C. Zvezda . . . . . . . . . 26 1. Izvor (BB) (-1) . . . . 30 2. Radni~ki (Kg) (-1) . 26 3. Naisa . . . . . . . . . . . . 25 4. @elezni~ar (I) . . . 19 5. Medicinar . . . . . . . . 15 6. Sloga (PM) . . . . . . . 13 7. Jagodina . . . . . . . . . . 12 8. Kikinda . . . . . . . . . . 12 9. Ku~evo . . . . . . . . . . . 10 10. Minakva . . . . . . . . . . 6

imale prednost, ali je ubrzo usledio preokret i utakmica je poprimala tok kakav je odgovarao ekipi Jagodine. Vukajlovi} je nosila napad, a izvanredno je branila Mi{kovi}. S’ druge strane, bukvalno ceo tim je nosila Ana Radovi}, ali ona sama nije bila dovoqna da dr`i svoj tim u utakmici. Na poluvremenu je bilo podno{livih minus tri, ali kada je, na samom po~etku nastavka, „Medicinar“ proma{io dva sedmerca u dva napada, dozvoliv{i da se istakne i rezervni golman, Strawanac, postalo je jasno da ne}e biti bodova sa ove utakmice. Umesto Vukajlovi}, vode}u rolu napada go{}i preuzela je Marina Gli{ovi}. Poga|ala je iz kontri, ulazila sa krila na liniju, uvek za malo br`a od odbrane tima iz [apca. Za nijansu boqe „Medicinar“ je zaigrao u zavr{nici, ali ve} je bilo kasno. Sada je izvesno, {aba~ki superliga{ }e u plej aut, ali pre toga, u 18. kolu, gostuje u Petrovcu. D. Blagojevi}


SPORT

3. mart 2016.

ODR@ANA IZBORNA SKUP[TINA FK „RADNI^KI“ [ABAC

35

PRVA A LIGA – 11. KOLO

POTPORA REZULTATIMA Drugi najstariji {aba~ki fudbalski klub, u prole}nu polusezonu ulazi sa novoizabranim predsednikom kluba, pro{irenim Upravnim odborom i Nadzornim odborom, jednoglasno izabranim na izbornoj skup{ni FK „Radni~ki“. Od ~etvrtka, 25. februara po~eo je da te~e ~etvorogodi{wi mandat novog predsednika Upravnog odbora FK „Radni~ki“, Zorana An|eli}a, beogradskog preduzetnika koji je dobio poverewe svih ~lanova Skup{tine. Ovo nije prvo

tivne, kadetsku, pionirsku i selekciju petli}a . Pa`wu poklawamo i struci, trener prvog tima i kadetske ekipe imaju B trenerske licence – naglasio je predsednik Skup{tine, Nenad Jovanovi}. Ideja vodiqa uprave je da klub napreduje i vi{e nikada ne ispadne iz bilo koje lige, te svaka {ampionska ambicija prati vi{egodi{wi plan koji }e biti potpora nastupa [ap~ana u vi{em rangu. Polusezonu u Okru`noj ligi, „Radni~ki“ je okon~ana petom mestu sa 25 bodova,

PREOKRET U DRUGOM POLUVREMENU VK „[abac“ – VK „Stari Grad“ 11:9 (1:2, 2:2, 5:2, 3:3)

predsedni~ko mesto za wega, s’ obzirom da je nekada predvodio i FK „Lisovi}“, za koji je nekada i nastupao kao fudbaler. - „Radni~ki“ je klub sa dugom i uspe{nom tradicijom i ~ast mi je {to mi je ukazano poverewe da budem na wegovom ~elu. U klubu su moji prijateqi, svi imamo mnogo entuzijazma, `eqe i ho}emo da unapredimo klub u svakom pogledu. Ne}emo davati velika obe}awa. Najpre `elimo da organizaciono oja~amo Radni~ki, napravimo detaqan kratkoro~ni i dugoro~ni plan i krenemo wihovu realizaciju. Skup{tine se redovno odr`avaju jednom godi{we, ali mi imamo ideju da se znatno ~e{}e sastajemo i analiziramo sve rezultate, ne samo sportske, nego i upravqa~ke – istakao je An|eli} u prvom obra}awu kao predsednik kluba. Izabrani su i preostali ~lanivi Upravnog odbora, sekretar i Nadzorni odbor, a tema prvog sastanka predsedni{tva bi}e izbor koordinatora za rad mla|ih kategorija. - Na{ ciq, u doglednoj budu}nosti je da imamo sve starosne selekcije, a primarno je da oja~amo sada ak-

sedam mawe od prvoplasirane Drine. Prvo prole}no kolo „Radni~ki“ igra u Prwavoru, ali pre 13. marta, „{aba~ke crvene“ 2. marta, o~ekuje Kup utakmica u Pri~inovi}u, protiv Mladosti. Ukoliko „Radni~ki“ pobedi, 9. marta, do~eka}e Ma~vu u polufinalu Kupa [apca. D. Blagojevi}

Gradski bazen. Gledalaca 700. Sudije: Golijanin i Stefanovi} (oba Beograd). Delegat: Marjanovi}. Iskqu~ewa: [abac 15, Stari grad 7. Peterci: [abac 1 (1) [ABAC: Aleksi} (kap), Petrovi}, Markovi} 3, Proli}, Nosovi} 3, E{kert 2, Car, Matovi}, Bogi}evi} 1, Lon~ari}, Te{i}, Ten`era, Popovi}, Ukumanov 2. Trener: Nikoli} STARI GRAD: Kuki} (kap), Mitrovi} 1, Stefanovi}, Vuleti}, Raki}, Alijagi} 3, Gigovi}, Ra|enovi}, [uberi} 2, [e}erovi}, Filipovi} 1, Pavlovi}, ^u~kovi} 2. Trener: Mijalkovski Beogra|ani su do{li u [abac posle ~etiri uzastopna trijumfa i vrlo samouvereno su po~eli me~.

Ipak, kvalitet je na strani [apca. Serija u tre}em periodu odredila je pobednika. Odbrana “Starog Grada” dobro je ~itala akcije doma}e ekipe. Upravo to, dalo je sigurnost gostima u prvoj i drugoj ~etvrtini. Golovi ^u~kovi}a i Filipovi}a omogu}ila su im plus jedan na du`oj pauzi. Ipak, u nastavku, „[abac“ pravi preokret i usmerava utakmicu u pravcu kakvom se o~ekivalo. Nosovi} i Markovi} bili su najraspolo`eniji. U kqu~nim trenucima doneli su preokret, a pravu potporu imali su u E{kertu i Ukumanovu. Sve je bilo jo{ lak{e kada se razbranio Popovi}, naro~ito u ~estim situacijama kada je lider imao igra~a mawe u bazenu. Nije se predavao „Sta-

TABELA: 1. [abac . . . . . . . . . . . . 33 2. Bawica . . . . . . . . . . . 24 3. Beograd . . . . . . . . . . . 24 4. Stari Grad . . . . . . . . 16 5. Dunav . . . . . . . . . . . . . 15 6. Zemun . . . . . . . . . . . . 14 7. Ta{ . . . . . . . . . . . . . . . 4 8. @AK . . . . . . . . . . . . . . 0 ri Grad“ do samog kraja. Uspeo je golovima Alijagi}a da smawi rezultat, no sve jer odlu~io gol Bogi}evi}a 90 sekundi pre kraja. Pobeda je [ap~anima i teoretski obezbedila prvo mesto pred bara`nu rundu, a derbi prvenstva o~ekuje ih u slede}em kolu protiv Beograda. Doma}i se bore sa Bawicom za drugo mesto, dok „[abac“ ve} sada brusi formu za doigravawa. D. Blagojevi}

KO[ARKA

UBEDQIVE POBEDE I UBEDQIV PORAZ OKK „[abac“ – @KK „Qubovija“ 94:56 (27:19, 31:7, 14:12, 22:18) @KK „Plej Of“ - @KK „Duga“ 32:83 (12:23, 4:21, 3:22, 13:17) ogled na rezultate po ~etvrtinama sasvim je dovoqan da se uo~i odnos snaga izme|u {aba~kih klubova i ostatka ju`ne grupe Druge `enske ko{arka{ke lige. OKK „[abac“ jeste igrao, po tabeli, derbi protiv Qubovije, ali je razlika na tabeli mnogo mawa od razlike u kvalitetu. Kao i do sada, [ap~anke su u prve dve ~etvrtine re{ile me~, a onda su i mla|e dobile priliku u nastavku. Za ~itav me~, „Duga“ je primila svega 32 poena. Ostaje pitawe odakle ideja U`i~ankama da prave dve ekipe koje su na za~equ i ne mogu da pariraju ma kom rivalu, kome je to u interesu?, ali to je pitawe za wih. Poput gradskog rivala, „Duga“ je odradila jo{ jedan lak{i trening, spremaju}i se za gradski derbi kroz dva kola. Nije bilo trenutka u U`icu da su timovi izgledali ravnopravno. „[abac“ ima maksimalnih 12:0, dve pobede vi{e od drugoplasirane Duge. U sredu, lidera o~ekuje gostovawe u Loznici, a drugoplasirana ekipa odlazi u Lajkovac tri dana kasnije.

P

OKK „[abac“ –KK „Radni~ki 1950“ 67:92 (21:20, 23:24, 10:27, 13:21) Nije mogao „[abac“ da izbegne tre}i poraz u nizu. Za ovda{wi tim, Kragujev~ani su prejaki. Nije slutio po~etak da }e biti ovoliki minus na kraju. Potpuno su doma}i parirali [umadincima u prvih 20 minuta. Nisu dozvoqavali napadu lidera da se istakne. Na velikoj pauzi bilo je nere{eno. Ipak, u tre}em i ~etvrtom periodu, me~ nije li~io na derbi, ve} na utakmicu ekipa iz razli~itih rangova. „Radni~ki“ se raspucao. Nije kragujeva~ki tim zadao probleme samo u napadu, ve} i u odbrani. Potpuno je zatvorio svoj reket, prinudio [ap~ane na {uteve iz te{kih pozicija. Za 20 minuta primili su svega 23 poena i ubedqiva pobeda bila je izvesna. OKK „[abac“ nastavqa borbu za opstanak. Oni i „Student“ dele 12. i 13. poziciju sa 5 pobeda i 13 poraza, a niz te{kih utakmica, {aba~ki ko{arka{i nastavqaju u Priboju. D. B.


36

SPORT

3. mart 2016.

ODR@ANO 65. PRVENSTVO SRBIJE U KROSU

[ABAC U ZNAKU KROS PRVENSTVA tletski savez Srbije poverio je [apcu, drugu uzastopnu godinu, organizaciju Prvenstva Srbije u krosu. Jo{ jednom, najboqe kros trka~e ugostio je kompleks „Stari grad“. Balkansko prvenstvo koje se isti dan odr`avalo u Turskoj onemogu}ilo je najboqu na{u atleti~arku trka~kih disciplina, Amelu Terzi}, da bude u [apcu, ali osim we, uglavnom sve najboqe od srpskog krosa, bilo je u [apcu ovog vikenda. Staza sli~na, ali po re~ima organizatora, dodatno unapre|ena, vreme znatno lep{e nego prethodne godine, upotpunilo je u`itak za qubiteqe „kraqice sportova“. Atletski klub „Crvena Zvezda“ ima pravo da ka`e kako je dominirala me|u seniorima, ali i mi, [ap~ani, mo`emo da ka`emo kako imamo najboqeg kros trka~a seniora. Nemawa Cerovac, [ap~anin, sada ~lan Zvezde, dominirao je u svojoj konkurenciji, rutinski prigrabiv{i zlato. - Uz uvek prisutne pobedni~ke ambicije, `equ da budem najbr`i, da podi`em formu, imao sam poseban motiv i obavezu zbog nastupa u svom gradu. Dobro sam otvorio trku, staza mi je od-

- Betonske delove smo prekrili peskom, poku{ali da elimi{emo sve rupe. Bilo je straha zbog ki{e koja je padala u no}i izme|u petka i subote. Ipak, mo`emo konstatovati da velikih posledica nije bilo. Mi smo zadovoqni, ali {to je jo{ bitnije treneri i qudi iz Saveza su zadovoqni, verujem da smo opravdali poverewe – isti~u u AK „A[K Tempo“, tehni~kom organizatoru.

A

govarala, dobro sam se ose}ao tokom cele trke, te je i ova pobeda produkt svega toga – istakao je Nemawa Cerovac, naboqi senior Srbije u krosu. Ni wegova klupska koleginica, Biqana Cvijanovi}, nije imala adekvatan konkurentski izazov kod seniorki. Do{la je u [abac s’ ulogom favorita i u potpunosti je opravdala. Zajedno sa seniorkama, tr~ale su i mla|e seniorke. Nije mnogo nedostajalo da Jagoda Ze~evi}, atleti~arka A[K Tempa ponese zlato. O~ekivala se od we borba za vrh. Imala je dobar start, mawi pad sredinom nadmetawa umawio je wenu prednost,

no sve do 500 meatar pred ciq, bila je vode}a. Ipak, boqi fini{ imala je Ana Sekuli}, dok je Ze~evi} kroz ciq pro{la druga. - Nadala sam se zlatu, ali ne}u re}i da sam nezadovoqna ni drugom pozicijom. Kada ste blizu prvog mesta ostane `al, ali verujem da moj nastup ovde daje materijal na kojem }emo graditi naredne nastupe. ^estitam Ani na prvom mestu, zlato joj je pripalo sasvim zaslu`eno – naglasila je Jagoda posle trke. Nedeqama pred prvenstvo, staza na “Starom gradu” pripremana je kako bi se ispravili nedostaci iz pro{le godine.

TEKVONDO

PET MEDAQA ZA [AP^ANE

Juniora i pan~eva~kog Dinama, na drugom, odnosno tre}em mestu. Osamnaest takmi~ara reprezentovalo je [abac, a uz Jagodu, srebro je osvojila i Jasmina Prugini}, starija juniorka. Ekipno, prve su bile starije juniorke i pionirke, a druge su bile mla|e pionirke i stariji juniori. - Ogroman rezultat za na{ klub i {aba~ku atletiku. @elimo da u budu}nosti

POBEDNICI: St. pionirke (1.500 m): Petrovi} (NP); Ml. pioniri: Nikoli} (^AK); Ml. pionirke (1.000 m): Radin (SPR); St. pioniri (2.000 m): Xakovac (NP); Ml. juniorke (4.000 m): Zorbi} (NP); Juniorke: Jovanovi} (U@I); Ml. juniori (5.000 m): Male{evi} (I); Juniori: Mi}ovi} (L); Ml. seniorke (5.000 m): Sekuli} (U@I); Seniorke: Cvijanovi} (CZ); Ml. seniori (8.000 m): Ni~i} (PAN); Seniori: Cerovac (CZ). Veterani (4.000 m): Bogi}evi} (do 45 godina), Mini} (55), Radulovi} (60), ]iri} (65); (2.000 m): Petrovi} (70), [qivi} (75), Antoni} (80), Kova~ (85); Veteranke (1.000 m): Jankovi} (do 55 godina), Di{i} (60), Lovrek (65), Putwikovi} (80). EKIPNO (ukupno): 1. „A[K Tempo“ ([abac); 2. „Junior“ (Krupaw); 3. „Dinamo“ (Pan~evo) A[K Tempo nema razloga da bude zadovoqan samo kao organizator, ve} i klub u~esnik. Organizacija dr`avnih prvenstava jeste na~in promocije sporta, ali jo{ boqa pozivnica za sve su rezultati. Me|u trofeje, [ap~ani mogu smestiti i veliki pobedni~ki pehar namewen najboqem timu, sveobuhvatnom ekipnom pobedniku. Bili su boqi od

imamo ekipu u svim kategorijama. Brojni smo {to se najmla|ih ti~e, stariji su ve} ozbiqni ~inioci srpske atletike, imamo sve razloge da budemo optimisti pred naredni period. Pehar je tu da nam poka`e koliko smo postigli, ali i koliko jo{ mo`emo, uz predan rad i trud – rekao je trener A[K Tempo Borko Antoni}. D. Blagojevi}

FUTSAL – REGIONALNA LIGA „DRINA“

PONOVO BA[TA KMF „Bajina Ba{ta“ – KMF „Belatores“ 4:1 (2:1) aba~ki „Belatores“ svakako je najboqi tim Regionalne lige „Drina“, to, uostalom, pokazuje i tabela, ali igra~i Bajine Ba{te imaju, izgleda, re{ewe za lidera. [ap~ani su pretrpeli ukupno dva poraza ove sezone i oba od ovog rivala. Nadali su se ovda{wi igra~i futsala da bi ve} ovog vikenda osigurati titulu i doigravawe za Drugu ligu, ali to }e morati da sa~eka, nadamo se, ne du`e od dva kola. Nisu doma}i bili toliko dominantni koliko pokazuje rezultat, ali su znali svoje prilike i periode dobre igre da materijalizuju kroz golove. Do kraja lige, „Belatoresu“ su preostali dueli sa Karelijem (Ub) u nedequ u sali Ekonomske {kole i ekipom „92“ iz U`ica u gostima. Na papiru su to slabiji rivali, ekipa iz [apca je favorit, jo{ je lider, ima dva boda vi{e od Kosjeri}a i uspeh dr`i samo u svojim rukama, ne sme dozvoliti da isklizne.

[

Milo{ Gladovi} aba~ki tekvondo nastavio je sa uspesima na turnirima najja~e G1 klase. Otvoreno Prvenstvo Slovenije (“Slovenija Open 2016”), u Mariboru donelo je pet medaqa u na{ grad, dve srebrne i tri bronzane medaqe. Tek u finalu zaustavqeni su Milo{ Gladovi} (TK “Letwikovac Eliksir”) koji je, kao i svi ostali takmi-

[

~ari, nastupao za nacionalni tim, odnosno kadetkiwa Ana Tijani} (TK “[abac”). Milo{a je u kategoriji do 58 kg, u finalu zaustavio Grk, Georgios Simitsis, savladav{i ga rezultatom 5:4, pre toga, Gladovi} je savladao tri rivala. Anu je, u borbi za zlato kategorije do 33 kg, savladala Austrijanka, Tatjana Filipovi}. Seniorsku bronzu u svoj grad doneo je Ivan Pure{evi} (TK “Letwikovac Eliksir”), a budu}nost {aba~kog tekvondoa predstavqaju i kadeti, Mateja Vu~ini}

(TK “[abac”) i Bojan Stefanovi} (TK “Letwikovac Eliksir”), osvaja~i bronzi na turniru u biv{oj jugoslovenskoj republici. Iako ne}e imati medaqe kao uspomenu na takmi~ewe u Mariboru, zapa`ene borbe imali su Ivan i Marko Karajlovi}, oba (TK “Letwikovac”), pora`eni u borbama za odli~ja, odnosno Marko Lazi} i Duwa Sari}, tako|e zaustavqeni na korak od medaqa. Narednog vikenda sledi “Zrewanin Open 2016”. D. B.

SPORTSKI VIKEND U [APCU KMF „Belatores“ – KMF „Kareli“ (Ub), nedeqa, 19:00, Ekonomska {kola @RK „Ma~va“ – @RK „Vo`dovac 1955“, subota, 18:30, hala „Zorka“ FK „Ma~va“ – FK „Sopot“, subota (termin i mesto u [apcu nisu jo{ precizirani) Humanitarna utakmica „Igrajmo za Lazara“, petak, 18:30, Ekonomska {kola


SPORT

3. mart 2016.

37

TOG MARTA, TE 1951. GODINE

KROZ PAR RE^I • FUDBAL – Golovima Ivana Obrovca, prvim posle povratka u klub, „Ma~va“ je, u Stani{i}ima, ostvarila dve minimalne pobede. Savladani su „Radni~ki“ iz Sremske Mitrovice i „Zvijezda“ Grada~ac po 1:0. U subotu, [ap~ani do~ekuju „Sopot“ u posledwoj pripremnoj utakmici pred nastavak prvenstva. • FUDBAL – Dobru uvertiru pred nastavak Okru`ne lige i po~etak takmi~ewa u Kupu, „Radni~ki {aba~ki“ napravio je pobedom u Miokusu, protiv ekipe „Ceri}“, 4:1, u prijateqskoj utakmici. Strelci za „Radni~ki“ bili su: Luki}, Raduki}, Petrovi} i Nikoli}. U posledwoj utakmici pred takmi~arske duele, „Radni~ki“ je pobedio „Podriwe“ iz Ma~vanske Mitrovice 3:1, golovima: Raduki}a, Petrovi}a i Luki}a. • RUKOMET – Nekada{wi rukometa{ Partizana, Ademar Leona, Metalurga i SLASK, \or|e Golubovi}, poja~ao je {aba~ku Metaloplastiku. Desni bek }e nastupati za [ap~ane najmawe do kraja sezone. Golubovi} je bio kadetski i juniorski reprezentativac Srbije. • RUKOMET – ORK „Ma~va“ Bogati} organizovao je u nedequ tradicionalni memorijalni turnir „Memorijal Miqke Fajfri}“ u hali „Zorka“, koji je istovremeno bio i generalna proba pred nastavak Prve lige „Centar“. Prvo mesto osvojili su rukometa{i Loznice koji su u finalu pobedili doma}ina 22:20. Pre ovog me~a, „Ma~va“ je pobedila Metaloplastiku 2, a „Loznica“ Slogu iz Hrtkovaca. Timovima u~esnicima i porodici Fajfri} uru~ene su plakete za uspe{nu saradwu i podr{ku klubu. • [KOLSKI RUKOMET – Tokom protekle nedeqe, odr`ana su Gradska prvenstva za osnovne i u sredwe {kole. Najuspe{nije su bile O[ „Janko Veselinovi}“ u konkurenciji de~aka, odnosno O[ „Laza Lazarevi}“ {to se devojaka ti~e. Ekonomsko trgovinska {kola odnela je apsolutnu pobedu me|u sredwo{kolskim uzrastom. Naredni stepenik za pobednike je Okru`no takmi~ewe. • KO[ARKA – Tokom vikenda nastavqena je Druga regionalna ko{arka{ka liga „Zapad“. [aba~ki „M015“ savladao je „Student“ Vaqevo 66:56, dok je „Ra|evac“ iz Krupwa, na svom terenu, pora`en od lidera, Radni~kog iz Vaqeva, 94:67. • PLIVAWE – [aba~ki pliva~ Luka Poznanovi} osvojio je dve medaqe na otvorenom Prvenstvu Srbije za starije juniore. Drugi je na ciq stigao u disciplini 200 metara – le|no, dok je tre}e mesto osvojio u trci na 50 metara delfin stilom. • ATLETIKA – Atleti~arka Sprinta iz Badovinaca, Kristina Petrovi}, osvojila je zlatnu medaqu u skoku u vis na Prvenstvu Srbije za starije pionire u Beogradu. Najboqi plasman, Petrovi} je ostvarila presko~iv{i 153 cm. • KARATE - U prostorijama K.K. „Soko“ u Majuru odr`an je ispit za vredne ~lanove ovog kluba. Test za `uti, zeleni i plavi pojas uspe{no je savladalo 28 ~lanova majurskog kluba. Turniri Majurce o~ekuju u martu. • KARATE – Jedanaest takmi~ara KK “[abac” okitilo se medaqama na prvom pripremnom takmi~ewu za Evropsko prvenstvo, Otvorenom prvenstvu Novog Sada. U konkurenciji 34 kluba i 550 takmi~ara, sedam [ap~ana (Mitri}, Veselinovi}, A. Leti}, L. Leti}, Milutinovi} dve, Deli}) bilo je najboqe u svojim kategorijama, dok su ~etvoro karatista zaslu`ili srebrne medaqe (Jovi}, Milovanovi}, Andri}, Raji}). Kontinentalni {ampionat na programu je od 1. do 3. aprila u Nirnbergu.

ZA POMO] LAZARU evijalna humanitarna utakmica “Igrajmo za Lazara”, organizovana za prikupqawe pomo}i na{em sugra|aninu Lazaru Jadranovi}u koji se nalazi na le~ewu u Beogradu, bi}e odr`ana u petak, 4. marta, od 18.30. u sali Ekonomsko trgovinske {kole. U~enici {aba~kih osnovnih i sredwih {kola, kao i ovda{wi sportski klubovi odigra}e revijalne fudbalske i rukometne duele. Ne}e biti prodaje ulaznica, ve} }e svako mo}i da da dobrovoqni prilog. Po-

R

~etni udarac izve{}e na{a mala sugra|nka, Lana Joki}. - Pozivamo sve qude dobre voqe da do|u i pomognu koliko mogu i imaju Lazaru. Ne postoji mala pomo}, svaka je dobrodo{la i mo`e zna~iti mnogo. Oni koji nisu u mogu}nosti da do|u, a mogu i `ele da pomognu, to mogu u~initi uplatom na `iro ra~un broj: 1605700100500124-69 – nagla{ava Tawa Radovanovi}, predsednik UG “Narodni pokret”, organizatora sportsko humanitarnog doga|aja.

ZA MALO “^IVIJA” NA PLINARI NK „Hajduk“ – FK „Ma~va“ 3:1 (1:1) utra, 4. marta, bi}e ta~no 65 godina od jedne fudbalske utakmice u Splitu koja je ~inila i ~ini istoriju {aba~kog fudbala. Tog popodneva, 1951. godine, u srcu Dalmacije, {aba~ka „Ma~va“ odigrala je prvu utakmicu u Prvoj saveznoj ligi FNR Jugoslavije za sezonu 1951/1952. [ap~ani su izborili mesto u odabranom, dvanaesto~lanom dru{tvu najboqih klubova biv{e dr`ave godinu dana ranije. Kao i dve decenije pre, kada se „provincijski Urugvaj“ borio u Prvoj ligi Kraqevine Jugoslavije, rival na startu bio je slavni splitski NK „Hajduk“. Ovaj put, umesto u [apcu, [ap~ani i Spli}ani odmerili su snage najpre kraj Jadrana. Na „Starom placu“, da vidi svoje „bile“, ali i na{e „crveno – crne“ iz „Malog Pariza“ okupilo se oko 10.000 gledalaca. „Hajduk“ je ve} bio slavni klub, posebno cewen zbog na~ina rada i trajawa tokom ratnih godina, qubimac Splita i Dalmatinaca. Sredinom 40 – ih smatrao se za jedan od najboqih klubova u Evropi, a na startu {este decenije 20. veka `eleo je titulu. Ipak, atmosfera i ime nisu upla{ili onda{wi sastav Ma~ve,

S

naprotiv, motivisali su ih. Napadala su oba tima, vi|ene su {anse na obe strane. Do 25. minuta nije bilo golova, a onda je lopta pogodila u ruku igra~a {aba~kog kluba. Sudija je, ka`u prelako, pokazao na belu ta~ku. Precizan sa 11 metara bio je Radovnikovi} za 1:0. Igrala je Ma~va kao da se ni{ta nije desilo. Samo 5 minuta kasnije, navala je povezala nekoliko brzih pasova, a ~uvenog Bearu na golu „ponosa Dalmacije“ {okirao je Krsti}, 1:1 ! U drugom poluvremenu atakovao je „Hajduk“, ali bezopasna nije bila ni Ma~va. Ipak, gre{ka golmana Milutinovi}a u 75. minutu, omogu}ila je Mato{i}u da zatrese mre`u i ponovo dovede „’ajduka“ u prednost. Jo{ se nisu „~ivija{i“ oporavili od kiks gola, kada je Arapovi} sa oko15 metara {utirao neodbrawivo u gol za kona~nih 3:1.

Onda{wi novinskih izve{ta~a ovako su ocenili igra~e oba tima. Igra~ utakmice bio je Dimitrije Stefanovi}. (objavqeno u kwizi „Dve zlatne godine“ B. Sekendek, D. Ivanovi}) HAJDUK: Beara 7, Mr~i} 6, Broketa 6, Qu{tica 7, Katani} 7, Radovanovi} 8, [enauer 7, Arapovi} 5, Krstulovi} 5, Mato{i} 7, Vi|ak 5. MA^VA: Milutinovi} 7, Juri{i} 8, Stankovi} 8, Viloti} 6, Stefanovi} D. 9, Gegi} 6, Jovanovi} 6, Luki} 5, Rogi} 6, Stefanovi} 6, Krsti} 6. Na kraju prvenstva, „Hajduk“ je bio tre}i, „Ma~va“ deseta. No, to be{e nekada... u nekim drugim vremenima, drugoj dr`avi, svemu drugom..... pro{lost se dru`i sa se}awem, a u sada{wosti ~ekamo, verujemo i nadamo se povratku u drugi rang srpskog fudbala..... D. Blagojevi}

ODBOJKA – DRUGA LIGA „CENTAR“

KORAK KA VI[EM RANGU OK „Zaslon“ - OK „Rudar“ (K) 3:0 (27:25, 25:23, 25:17) port je najboqi kada spoji u`ivawe u neizvesnom me~u i pobedu ekipe za koju navijate. U derbiju 11. kola, „Zaslon“ je

S

maksimalnim rezultatom pobedio ekipu iz Kostolca. Prva dva seta bila su potpuno izjedna~ena, ali mo`da dokaz da [ap~ani mogu do Prve lige, upravo predstavqa ~iwenica da su dva puta bili skoncentrisaniji i boqi u zavr{nici setova. Kada su dva seta re{ili u

svoju korist, samopouzdawe je bilo jo{ ve}e, dok se nesigurnost uvukla me|u Kostolce. Za razliku od prva dva, „Zaslon“ je, u potpunosti, kontrolisao tre}i period ostvariv{i siguran trijumf. Trenutno, ekipa iz [apca je me|u tri najboqa tima, deli pozicije sa Loznicom i [umadijom. Svi imaju po 23 boda. Nova tri se o~ekuju u slede}em kolu, po{to je rival posledweplasirani BMR, koji do sada nije osvojio nijedan bod. Lider VGSK potpuno neo~ekivano je pora`en, na svom terenu od Mladenovca, te sada ima samo pobedu vi{e na prvom mestu. D. B.

@OK „Zaslon“ – @OK „Spartak“ (Q) 0:3 (17:25, 16:25, 14:25) isu [ap~anke bile na o~ekivanom nivou, {to je gost iz Qiga iskoristio u potpunosti. Lo{e su u{le u utakmicu, brojnim gre{kama su u svakom setu dozvoqavale seriju ekipi iz Qiga koja je prelamala svaki set. Qi`anke su ovom pobedom ponovo do{le do tre}eg mesta i vratili epitet favorita da tu i okon~aju sezonu. „Zaslon“ je drugi put pora`en u 2016. godini i sa 4 pobede i sedam poraza, zauzima sedmu poziciju. Do sada su ostvarile pobedu vi{e od Malog Zvornika kojem gostuju u slede}em kolu. Na vrhu su se odavno izdvojile „Roda“ i „Ub“.

N


38

3. mart 2016.

OGLASI

Javno preduze}e „Elektroprivreda Srbije“ – Beograd EPS DISTRIBUCIJA Operator distributivnog sistema „EPS Distribucija“ d.o.o. Beograd

OBAVE[TAVAJU javnost i zainteresovane organe i organizacije da }e Javno preduze}e „Elektroprivreda Srbije“ - Beograd, u svoje ime i u ime i za ra~un Operatora distributivnog sistema „EPS Distribucija“ d.o.o. Beograd (u daqem tekstu ODS), radi otklawawa posledica poplava zapo~eti proces pripreme i realizacije rekonstrukcije slede}ih transformatorskih stanica: • TS 110/35/6 kV/kV/kV [abac 1 • TS 110/35 kV/kV Gorwi Milanovac • TS 110/35 kV/kV Le{nica • TS 110/35 kV/kV Petrovac • TS 110/35 kV/kV Aleksinac Zainteresovana javnost i zainteresovani organi i organizacije mogu da izvr{e uvid u sadr`inu „Plana akcija ubla`avawa uticaja na `ivotnu sredinu pri realizaciji rekonstrukcije transformatorskih stanica 110/X kV/kV“ prema slede}em rasporedu: 1. TS 110/35/6 kV/kV/kV [abac 1, u periodu od 29.02.2016. godine do 04.03.2016. godine, u prostorijama ODS Ogranak Elektrodistribucija [abac, u [apcu, Pocerska 86, kancelarija 18/3,1 sprat, od 11 do 14 ~asova 2. TS 110/35 kV/kV Gorwi Milanovac, u periodu od 29.02.2016. godine do 04.03.2016 godine, u prostorijama ODS Ogranak Elektrodistribucija ^a~ak, u Gorwem Milanovcu, u Ulici Radovana Grkovi}a 18, kancelarija br 1, od 10 do 13 ~asova 3. TS 110/35 kV/kV Le{nica, u periodu od 29.02.2016. godine do 04.03.2016. godine, u prostorijama ODS Ogranak Elektrodistribucija Loznica, u Loznici, u Slobodana Penezi}a 1, kancelarija br. 29 od 10 do 13 ~asova 4. TS 110/35 kV/kV Petrovac, u periodu od 29.02.2016. godine do 04.03.2016. godine, u prostorijama ODS Ogranak Elektrodistribucija Po`arevac, u Petrovcu na Mlavi, u Ulici Mlavska broj 18, kancelarija br. 2, od 12 do 15 ~asova 5. TS 110/35 kV/kV Aleksinac, u periodu od 29.02.2016. godine do 04.03.2016. godine, u prostorijama ODS Ogranak Elektrodistribucija Ni{, u Aleksincu, u Majora Milana Tepi}a br. 7, kancelariji br. 8 od 11 do 13 ~asova i prostorijama Javnog preduze}a „Elektroprivreda Srbije“, Beograd, u Kraqice Natalije 56, soba 212, od 09 do 12 ~asova svakog radnog dana u navedenom periodu, kao i na sajtovima Javnog preduze}a „Elektroprivreda Srbije“ http://www.eps.rs/ u okviru celine - Za{tita `ivotne sredine - potcelina Projekti; i ODS-a http://www.epsdistribucija.rs/ na po~etnoj strani. Mi{qewa i pitawa povodom ovog dokumenta mogu se dostaviti li~no na navedenim lokacijama, kao i putem elektronske po{te na mail adresu: rekonstrukcija TS@eps.rs. Javne rasprave odr`a}e se prema slede}em rasporedu: • Povodom rekonstrukcije TS 110/35 kV/kV Gorwi Milanovac u sve~anoj sali Skup{tine op{tine Gorwi Milanovac, u Ulici Takovska broj 2, dana 08.03.2016. godine, od 10.30 do 12.30 ~asova. • Povodom rekonstrukcije TS 110/35 kV/kV Petrovac u sve~anoj sali Skup{tine op{tine Petrovac, u Srpskih vladara 165, dana 09.03.2016. godine, od 11 do 13 ~asova. • Povodom rekonstrukcije TS 110/35 kV/kV Le{nica u sve~anoj sali Skup{tine op{tine Loznica, u Ulici Kara|or|eva broj 2, dana 10.03.2016. godine, od 11 do 13 ~asova. • Povodom rekonstrukcije TS 110/35 kV/kV Aleksinac u sali u zgradi biv{eg Komiteta, u Kwaza Milo{a 144, dana 11.03.2016. godine, od 11 do 13 ~asova. • Povodom rekonstrukcije TS 110/35/6 kV/kV/kV [abac 1 u sali Kulturnog centra [abac, u Ulici Gospodar Jevremova 12, dana 14.03.2016. godine, od 10 do 12 ~asova.

Na osnovu ~lana 96. st. 1. Zakona o planirawu i izgradwi (»Sl. glasnik RS« broj 72/09 i 81/09) i ~lana 6. stav 1. Odluke o otu|ewu i davawu u zakup gra|evinskog zemqi{ta (»Sl. list grada [apca« broj 6/2010) Komisija SG [abac r a s p i s u j e:

O G L A S ZA PRIKUPQAWE PONUDA ZA OTU\EWE GRA\EVINSKOG ZEMQI[TA U JAVNOJ SVOJINI RADI IZGRADWE I Otu|uju se gra|evinsko zemqi{te u javnoj svojini radi individualne stambene izgradwe , putem prikupqawa ponuda javnim oglasom, i to: 1.Gra|.parcela broj 1460/27 u povr{ini od 0.02.32 ha -po~etni iznos naknade za otu|ewe je 570.608,64 dinara. 2.Gra|.parcela broj 1460/28 u povr{ini od 0.02.29 ha -po~etni iznos naknade za otu|ewe je 563.230,08 dinara. 3.Gra|.parcela broj 1460/29 u povr{ini od 0.02.28 ha -po~etni iznos naknade za otu|ewe je 560.770,56 dinara. 4.Gra|.parcela broj 1460/30 u povr{ini od 0.02.28 ha -po~etni iznos naknade za otu|ewe je 560.770,56 dinara. 5.Gra|.parcela broj 1460/31 u povr{ini od 0.02.28 ha -po~etni iznos naknade za otu|ewe je 560.770,56 dinara. Sve parcele se nalaze u ulici Pavla Juri{i}a [turma, u [apcu, u obuhvatu Plana generalne regulacije »[abac« - Revizija (»Sl. list grada [apca« broj 18/15) u drugoj (II) gradskoj zoni, Kami~ka ba{ta i namewene su za izgradwu objekata maksimalne zauzetosti P+2+Ps, sa maksimalnim indeksom izgra|enosti 2,5, maksimalnim indeksom zauzetosti 60% i maksimalno stambenih jedinica na parceli 6. Ukoliko Odeqewe za urbanizam gradske uprave grada [apca utvrdi potrebu za izradom urbanisti~kog projekta sa uslovima za izgradwu objekta, tro{kove izrade istog snosi budu}i investitor.

II OP[TI USLOVI OGLASA Prijavu za u~e{}e na oglasu mogu podneti sva fizi~ka i pravna lica. Kao najpovoqniji u~esnik smatra se onaj u~esnik na Oglasu koji ponudi najvi{i iznos naknade za otu|ewe. Ukoliko dva ili vi{e u~esnika ponude isti iznos naknade za otu|ewe, zemqi{te }e se otu|iti tako {to }e se u~esnicima dati mogu}nost da se odmah pismeno izjasne i ponude novi iznos naknade za otu|ewe. Ponuda za u~e{}e na Oglasu podnosi se u pismenoj formi taksirana sa 420, 00 dinara administrativne takse, u propisno zatvorenom kovertu preporu~eno ili neposredno na adresu: Gradska uprava grada [apca – Odeqewe za finansije, sa naznakom »ponuda za javni oglas- Kami~ka ba{ta«. Republi~ku administrativnu taksu uplatiti na ra~un broj 840-74222184357-Buxet Republike Srbije – model broj 97, poziv na broj 92-099. Ponuda mora da sadr`i: - za pravno lice: naziv i sedi{te, re{ewe o upisu u registar nadle`nog organa, poreski identifikacioni broj, potpis ovla{}enog lica i pe~at; - za fizi~ko lice: ime i prezime, adresu i mati~ni broj, a ako je to lice privatni preduzetnik i re{ewe o upisu u registar nadle`nog organa, poreski identifikacioni broj, potpis ovla{}enog lica i pe~at; - broj i povr{inu parcele; - iznos ponu|ene naknade za otu|ewe zemqi{ta, koji ne mo`e biti mawi od iznosa utvr|enog Oglasom; - dokaz o uplati garantnog iznosa i administrativne takse; - izjavu o prihvatawu drugih uslova iz oglasa. Uz ponudu ponu|a~ je du`an da prilo`i: - potvrdu Javnog preduze}a za upravqawe gra|evinskim zemqi{tem [abac o izmirenim obavezama prema tom preduze}u i - potvrdu Odeqewa za finansije - Odseka lokalne poreske administracije o izmirenim obavezama po osnovu lokalnih javnih prihoda. Ponuda koja ne sadr`i navedene elemente smatra}e se neva`e}om i ne}e se razmatrati. Garantni iznos za u~e{}e na oglasu iznosi 20% od po~etne naknade za otu|ewe zemqi{ta. Garantni iznos se upla}uje na ra~un: Javno preduze}e za upravqawe gra|evinskim zemqi{tem [abac, broj 840-582641-48, model broj 97, poziv na broj 80099100084635. Upla}eni garantni iznos bi}e vra}en u~esnicima koji ne uspeju na oglasu, a najpovoqnijem u~esniku }e biti ura~unat kao deo ponu|ene naknade za otu|ewe. Licu koje uspe na Oglasu, a kasnije iz bilo kog razloga odustane, garantni iznos ne}e biti vra}en. Lice kome se kao najpovoqnijem u~esniku otu|i gradjevinsko zemqi{te du`no je da plati ponu|enu naknadu za otudjewe u celosti i zakqu~i ugovor o otudjewu zemqi{ta u roku od 30 dana od dana dono{ewa re{ewa o otu|ewu gra|evinskog zemqi{ta. Rok za podno{ewe prijava je 30 dana od dana objavqivawa oglasa, odnosno zakqu~no sa 04.04.2016. godine. Otvarawe ponuda i izbor najpovoqnijeg ponu|a~a obavi}e Komisija SG [abac dana 06.04.2016. godine, u 11 ~asova, u prostorijama Gradske uprave grada [apca, Gospodar Jevremova br. 6, te se obave{tavaju u~esnici da mogu prisustvovati sednici Komisije. Bli`a obave{tewa vezana za oglas mogu se dobiti u Odeqewu za finansije gradske uprave grada [apca i Javnom preduze}u za upravqawe gra|evinskim zemqi{tem [abac. GRADSKA UPRAVA GRADA [APCA – ODEQEWE ZA FINANSIJE


OGLASI - Dugogodi{wim iskustvom, uspe{no otklawam sve oblike crne magije i prokletstva... - Spajam razdvojene. - Le~im: alkoholizam, impontenciju, sterilitet, ubijam strahove koji vas vode u nemirne snove... - Sve va{e probleme {aqem u daleku pro{lost...

Kontakt telefon: 060/ 38 - 66 - 082 SMS ne prihvatam

3. mart 2016.

39


PROGRAMSKA [EMA TV „[ABAC“ PETAK, 4. 3. 2016.

^ETVRTAK, 3. 3. 2016.

07.00 09.00 09.15 10.00 10.30 11.00 11.40 12.10 13.00 14.00 15.00 15.15 15.45 16.30 17.00 18.00 19.00 19.30 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 23.50

Jutrewe Radio vesti Godine prolaze Beli luk i papri~ica Izlog strasti Ringla star Ku}ica u cve}u Hronika op{tine Bogati} Meridijanima @iveti 100 Vesti Ringla star Beli luk i papri~ica Godine prolaze [aba~ka hronika Bandolera Vesti Izlog strasti Put hrane Car Fashion Vesti Meridijanima Bandolera Put hrane

07.00 Jutrewe 09.00 Direktan prenos Skup{tine Grada [apca (daqa programska {ema zavisi od du`ine trajawa Skup{tine) 14.00 Necenzurisano (r) 15.00 Vesti 15.15 Ringla star 15.45 Beli luk i papri~ica 16.30 Godine prolaze 17.00 [aba~ka hronika 18.00 Bandolera 19.00 Vesti 19.30 Izlog strasti 20.05 Poligon 21.00 Serija: Parovi 22.00 Vesti 22.30 Meridijanima 23.00 Bandolera 23.50 Poligon

SUBOTA, 5. 3. 2016.

9.00 9.30 10.00 10.30 13.00 14.00 15.00 17.00 18.15 19.00 20.05 21.00 22.00 22.30

NEDEQA, 6. 3. 2016.

PONEDEQAK, 7. 3. 2016.

07.00 „NECENZURISANO“ 09.00 09.15 10.00 Autor: 10.30 Antonela Riha 11.00 11.40 12.10 13.00 Nedeqa 21 ~as 13.50 14.00 Vodi~ za roditeqe 9.00 Put hrane 15.00 Sportski vremeplov 9.30 Sportski vremeplov 15.15 Pet friendly 10.00 Bandolera (5 epizo16.30 Godine prolaze (5 da - repriza) 17.00 epizoda - repriza) 14.05 Ruska imperija - r Ruska imperija 18.00 15.00 Film: Kolorado @iveti 100 19.00 17.00 Poligon Film: Opsesija 18.15 Serija: Parovi 19.30 Leksikon 19.00 Vesti 20.05 Serija: Parovi 20.05 Style Vesti 21.00 21.00 Necenzurisano Ruska imperija 22.00 22.00 Vesti Serija: Parovi 22.30 22.30 Film: Vatra nad Vesti 23.00 Film: U vatri Avganistanom 23.50

FILMSKI PROGRAM TELEVIZIJE [ABAC U vatri

Vatra nad Avganistanom

O~ajan da spasi porodi~ni restoran od bankrota, jedan vatrogasac podme}e {umski po`ar da bi u tom mete`u ukrao oklopno vozilo puno novca. On i wegova ekipa `ure da nad|u vozilo pre nego {to ga vatra uni{ti, a pritom otkrivaju da novac tra`i i opasna banda.

Mu~en smr}u svog sina, kapetan Xef Voker patrolira najopasnijom teritorijom na svetu, Avganistanom. Za neke je on heroj, a za svakog opasnost. Na neprijateqskoj teritoriji napadaju novinarku Kris Endruz, i otimaju je, a on kre}e za wom, i u tom tragawu pronalazi sebe.

Jutrewe Radio vesti Godine prolaze Beli luk i papri~ica Izlog strasti Ringla star Lek iz prirode Vodi~ za roditeqe Meridijanima Sportski vremeplov Put hrane Vesti Ringla star Godine prolaze [aba~ka hronika Bandolera Vesti Izlog strasti Pogled s tribina Necenzurisano Vesti Meridijanima Bandolera Pogled sa tribina

UTORAK, 8. 3. 2016.

SREDA, 9. 3. 2016.

RADIO VESTI Informi{ite se brzo, kvalitetno i pravovremeno.

Svakog radnog dana u 9, 10, 11, 12, 13 i 14 sati, Vesti Radio [apca na programu Televizije [abac.

RADIO VESTI KOJE SE GLEDAJU

07.00 09.00 09.15 10.00 10.30 11.00 11.40 12.10 13.00 14.00 15.00 15.15 16.30 17.00 18.00 19.00 19.30 20.05 22.00 22.30 23.00 23.50

Jutrewe Radio vesti Godine prolaze Beli luk i papri~ica Izlog strasti Ringla star Ku}ica u cve}u Pogled sa tribina Meridijanima Poligon Vesti Ringla star Godine prolaze [aba~ka hronika Bandolera Vesti Izlog strasti Leksikon Vesti Meridijanima Bandolera Leksikon

07.00 09.00 09.15 10.00 10.30 11.00 11.40 13.00 14.00 15.00 15.15 16.30 17.00 18.00 19.00 19.30 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 23.50

Jutrewe Radio vesti Godine prolaze Beli luk i papri~ica Izlog strasti Ringla star Style Meridijanima Leksikon Vesti Ringla star Godine prolaze [aba~ka hronika Bandolera Vesti Izlog strasti @iveti 100 Ku}ica u cve}u Vesti Meridijanima Bandolera @iveti 100

Iz programa Radio [apca Blender: radnim danima od 11.00 do 14.00 ^ivija{ka vrte{ka: nedeqa u 12.00 i sreda u 18.00 Omladinski radio: radnim danima od 19 do 21.00


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.