Glas Podrinja - broj 3562 - 04. 02. 2016.

Page 1

VELIKO INTERESOVAWE ZA PLACEVE U SEVEROZAPADNOJ RADNOJ ZONI

INDUSTRIJSKA ZONA PRIVLA^I INVESTITORE

BROJ

3562 GODINA LXXII

[abac, ~etvrtak 4. februar 2016. www.glaspodrinja.rs

Tokom proteklih mesec dana pet firmi i dva fizi~ka lica obavestili su grad o namerama za kupovinu placeva, a {aba~ko preduze}e „Ma{in-Elektro“ ve} je kupilo zemqi{te

CENA

50

DINARA

A

3.

A

2.

STRAN

ZAJEDNI^KI PRISTUP RE[AVAWA SOCIJALNIH I ZDRAVSTVENIH PROBLEMA U [APCU

STRAN

TVOJ @IVOT ZAVISI OD RANOG OTKRIVAWA

6.

A

STRAN

„ELIKSIR ZORKA“ USPE[NO ZAPO^ELA NOVU GODINU

KO BRINE O @EQAMA MLADIH U [APCU

LIDER [ABA^KOG IZVOZA SNOVE MORATE [aba~ka „Eliksir Zorka“ iz godine u godinu pove}ava obim proizvodwe i izvoza. Rekordne koli~ine koje su proizvedene u januaru pokazateq su da }e 2016. godina biti najuspe{nija od obnavqawa proizvodwe . A STRAN 5

ZGRABITI SAMI E

STRAN

.

10. i 11

POSLOVI OD MILIJARDU DINARA

N O VA S TA L N A P O S TAV K A U M U Z E J U B O G A T I J A Z A J E D N U P R I ^ U 17. A

STRAN

A

STRAN

5.

DO^EKAJTE DAN ZAQUBQENIH UZ ROMANTI^NU VE^ERU ZA DVOJE! A

STRAN

21.


2

[ABAC

4. februar 2016.

ZAJEDNI^KI PRISTUP RE[AVAWA SOCIJALNIH I ZDRAVSTVENIH PROBLEMA U [APCU

„KARAVAN ZDRAVQA“ U JELEN^I

BESPLATNI PREGLEDI Medicinski radnici {aba~kog Doma zdravqa pro{le subote, u okviru akcije „Karavan zdravqa posetili su Jelen~u esplatni op{ti lekarski pregledi, poseta stru~waka iz oblasti ginekologije i oftamologije zainteresovali su veliki broj me{tana Jelen~e da posete lokalnu ambulantu i provere zdravstveno stawe. Vi{e od 60 me{tana, bez obzira na to da li imaju overene kwi`ice ili ne, iskoristilo je priliku da proveri zdravstveno stawe. Veliko interesovawe `iteqa ove, ali i

B

DA NIKO NE BUDE Z A B O R AV Q E N redstavnici Gradske uprave grada [apca, „Karitas“ [abac, Op{te bolnice „Dr Laza K. Lazarevi}“ [abac, Doma zdravqa [abac i Centra za socijalni rad [abac, potpisali su pro{log petka u Gradskoj ku}i Protokol o me|usektorskoj saradwi za unapre|ewe i razvoj koordinisane socijalno-zdravstvene za{tite na podru~ju grada [apca. Prilikom potpisivawa Protokola, gradona~elnik [apca Neboj{a Zelenovi}, istakao je zadovoqstvo {to su se sve relevantne institucije socijalne i zdravstvene odazvale pozivu da sara|aju na razvoju kvalitetnije zdravstvene i socijalne za{tite. - U [apcu niko ne}e biti zaboravqen, svako }e mo}i da se le~i i niko ne}e biti gladan. To je zadatak svih gradskih slu`bi, da na najboqi na~in pru`e odgovaraju}u zdravstvenu i socijalnu za{titu. Zahvalan sam svim direktorima ustanova koji su pokazali visok nivo svesti u razumevawu jednog kompleksnog problema i odlu~ili da sara|uju. Ponosan sam {to kao gradona~elnik mogu da ka`em da je Grad [abac posve}en unapre|e-

P

wu zdravstvene i socijalne za{tite, rekao je gradona~elnik Zelenovi}. Miroqub Nikoli}, direktor „Karitas“ [abac, ka`e da je inicijativa za potpisivawe ovog protokola po~ela projektom „Otvoreni zagrqaj“, gde su predstavnici „Karitasa“ na terenu uo~ili problem nedovoqne saradwe izme|u socijalnog i zdravstvenog sektora. - Zakon o socijalnoj za{titi predvi|a potpisivawe Protokola o me|usektorskoj saradwi, koji smo predlo`ili na{im partnerima, kako bi korisnicima pru`ili boqe, kvalitetnije i sveobuhvatnije usluge. Potpisivawem Protokola sti~u se pravno-formalni uslovi za br`u i boqu saradwu me|u predstavnicima institucija, ukazao je Nikoli}. Milan Vasi}, direktor Centra za socijalni rad [abac, dodaje da potpisivawem Protokola, Grad [abac ~ini dodatni iskorak u oblasti socijalne za{tite. On je naveo da je jo{ jedna od pozitivnih strana ove saradwe velika u{teda koja se ostvaruje boravkom pacijenta u svojoj ku}i, umesto

Izvr{ni direktor: Aleksandar @ivanovi} Neizvr{ni direktor: Mirjana Stepanovi} LIST „GLAS PODRIWA“ www.glaspodrinja.rs info@glaspodrinja.rs Izlazi ~etvrtkom

Predsednik odbora direktora: Qupka Adamovi} Glavni i odgovorni urednik: Tawa Trifkovi} urednik@glaspodrinja.rs

hospitalizacije u nekoj od zdravstvenih ustanova. Dr Boris Jovanovi}, na~elnik Psihijatrije u Op{toj bolnici [abac, ocewuje da ovakav vid udru`ene socijalne i zdravstvene za{tite mnogo zna~i pacijentima. Dr Miroslav Popovi}, direktor Doma zdravqa [abac, pohvalio je zajedni~ko u~e{}e svih direktora ustanova i spremnost na saradwu. Protokol o me|usektorskoj saradwi za unapre|ewe i razvoj koordinisane socijalno-zdravstvene za{tite na podru~ju grada [apca potpisali su i dr Zora Nikoli}, direktorka Op{te bolnice [abac i Jovan Nedeqkovi}, na~elnik Gradske uprave [abac. Prema oceni dr Zore Nikoli}, potpisivawe Protokola je dobar model kompletne usluge socijalne i zdravstvene za{tite. M.S.M.

svih drugih mesnih zajednica kroz koje je do sada pro{ao „Karavan zdravqa“, potvrdili su opravdanost ove akcije. - Vi{e od 500 na{ih sugra|ana bilo je na pregledima koje je organizovao Dom zdravqa [abac u okviru „Karavana zdravqa“. Mislim da to na najboqi na~in govori o zna~aju ove akcije. Zato ona zaslu`uje na{u punu podr{ku, a u ovogodi-

Vremenska prognoza od 04. do 10. februara 2016.

[abac

~et.

pet.

sub.

ned.

pon.

uto.

sre.

2 6

1 5

1 9

2 12

3 12

3 13

1 11

Republi~ki hidrometeorolo{ki zavod Srbije, Kneza Vi{eslava 66, Beograd

Novinari: Qubi{a \uki} Mirjana Filipovi} Vesna Bo{kovi} Jasmina Prstojevi} - korektor redakcija@glaspodrinja.rs Saradnici: Sreten Kosani} Oqa Gavrilovi} Milica Mijailovi} Marko Maksimovi} Du{an Blagojevi} Nenad Kula~in

Kompjutersko-tehni~ka priprema: Aleksandar Arsenovi} priprema@glaspodrinja.rs Saradnice na kompjutersko-tehni~koj pripremi: Jasmina Pavlovi} Milica Peri} Qiqana Daki} Jelena Krsti}

Menaxer za tira`: tiraz@glaspodrinja.rs Pretplata Srbija: godi{wa 3.000 din. polugodi{wa 1.500 din. Inostranstvo: Evropa 9.000 din. Australija, Amerika 10.500 din. Afrika, Azija 10.000 din.

{wem gradskom buxetu planirali smo 54 miliona dinara upravo za oblast primarne zdravstvene za{tite. Zahvaquju}i tome mogu}e je anga`ovawe mladih lekara, nabavka opreme, rekonstrukcija i izgradwa ambulanti, a to su neki od preduslova za kvalitet usluge, koji Dom zdravqa potvr|uje svakodnevnim aktivnostima. Izdvajaju}i ovako zna~ajna sredstva `elimo da poka`emo koliko nam je va-

PREVENTIVA NAJBOQA ZA[TITA kcija u Jelen~i bila je prilika `enama da uputi ponovni apel o zna~aju redovnih ginekolo{kih pregleda za prevenciju karcinoma grli}a materice ~emu je bila posve}ena i kampawa u okviru Evropske nedeqe prevencije ove bolesti.

A

`no da svaki od `iteqa na{eg grada, u bilo kom wegovom delu, u bilo kom selu da `ivi, ostvari svoje pravo na dostupnost i kvalitet zdravstvene za{tite, rekao je zamenik gradona~elnika [apca Nemawa Paji} koji je prisustvovao akciji Doma zdravqa u Jelen~i. M.S.M. Slu`ba ekonomske propagande: Miroslav Stefanovi} Radenko Spasojevi} marketing@glaspodrinja.rs Teku}i ra~un: 355-1076500-49 Vojvo|anska Banka Izdava~ i osniva~: „Glas Podriwa“ a.d. [abac [abac, Kneza Lazara 1 [tampa: „[tamparija Borba“ a.d. Beograd, Kosovska 26

Telefoni: direktor: 305-860, sekretar redakcije: tel/faks: 305-861, redakcija: 353-276, ekonomska propaganda: tel/faks. 353-262, oglasno odeqewe: 353-244


[ABAC POMO] NOVOOSNOVANIM FIRMAMA U [APCU Aktivnom politikom zapo{qavawa, Grad [abac daje priliku svakome ko `eli da radi i da se zaposli. Planirano je da se u ovoj godini, pored zapo{qavawa 500 [ap~ana u preduze}ima koja ve} rade, zaposli jo{ toliko u novoosnovanim firmama. Lokalni akcioni plan zapo{qavawa trebalo bi da omogu}i sticawe odre|enih znawa i specifi~nih ve{tina, kako bi qudi mogli lak{e da se zaposle i imaju pristojne zarade. Zadatak mentoring programa je da pomogne svim novoosnovanim firmama u 2016. da olak{ano rade tokom prve godine, koja je obi~no najte`a za posao. Grad }e zato pomo}i i platiti advokate, kwigovo|u i agenciju sa zadatkom da wihov proizvod promovi{u na tr`i{tu. Naro~it podsticaj bi}e za zadruge. Razli~itim programima podsticaja u poqoprivredi, u narednoj godini realno je o~ekivati upo{qavawe oko 1.000 qudi.

BEZBEDNIJI PRU@NI PRELAZ U MAJURU Pro{log petka je na pru`nom prelazu u centru Majura postavqena ku}ica gde }e biti sme{ten ure|aj za regulisawe rada rampe. Postavqawe dva kilometra kablova, {to treba da omogu}i rad rampe, traje ve} mesec dana, a investitor radova je Grad [abac. Ugovor o zajedni~kom ulagawu Infrastruktura `eleznice Srbije a.d. i Grada [apca u izgradwu pru`nog prelaza u Majuru potpisan je 26. oktobra 2015. godine.

INICIJATIVA CER ZA PARK PRIRODE: EKOS NE ODUSTAJE Ideju da se Cer planina proglasi za “Park prirode”, do sada je podr`alo 1.020 gra|ana svojim potpisima. Nedavno je EKOS [abac poslao inicijativu Zavodu za za{titu `ivotne sredine, Ministarstvu poqoprivrede i za{tite `ivotne sredine, kao i JP “Putevi Srbije”. Inicijativu su podr`ali dr Slobodan Puzovi}, pokrajinski sekretar za urbanizam, graditeqstvo i za{titu `ivotne sredine, \or|e Petrovi}, biolog, ~lan Udru`ewa studenata biologije i ekologije “Josif Pan~i}” Univerziteta u Novom Sadu, Radivoje Arsi}, arheolog iz Zavoda za za{titu spomenika kulture Vaqevo, dr Vladan \or|evi}, biolog, dr Mirko Gr~i}, profesor na Geografskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. - Planina Cer i pored nesumwivih vrednosti koje je ~ine tako posebnom i daqe nije progla{ena za za{ti}eno podru~je na nacionalnom nivou. Studijom Zavoda za za{titu prirode Srbije tek }e se definisati granice i vrsta za{ti}enog podru~ja, a svakako, na po~etku i na kraju svega, Cer bi trebalo da bude Park prirode, ili Predeo izuzetnih odlika, ka`e Maja Mandi}, predsednica Udru`ewa EKOS [abac. M.F.

4. februar 2016.

3

VELIKO INTERESOVAWE ZA PLACEVE U SEVEROZAPADNOJ RADNOJ ZONI

INDUSTRIJSKA ZONA PRIVLA^I INVESTITORE Tokom proteklih mesec dana pet firmi i dva fizi~ka lica obavestili su grad o namerama za kupovinu placeva, a {aba~ko preduze}e „Ma{in-Elektro“ ve} je kupilo zemqi{te lasnik preduze}a „C proizvodwa i promet“ Miomir Ve{i} planira da pove}a obim poslovawa. Pored proizvodnih pogona u kojima radi 30 zaposlenih, koji se bave proizvodwom krema, ~okolada i {laga, namera mu je da kupi i parcelu u Severozapadnoj radnoj zoni, prekoputa „[aba~ke mlekare“, gde planira da napravi centralni magacin, u kom }e zaposliti nove radnike. Kako ka`e, to je investicija za budu}nost. - Trudim se da saU Severozapagledam razvoj firme dnoj radnoj zoni, unapred, za 10, 20 ili potencijalni in30 godina, zbog svoje vestitori na dece i unu~adi. Smatram da svake godine raspolagawu imadeo profita treba ju 500 hektara ulagati u opremu, obure|enog zemqijekte i omogu}iti pou{ta. Do sada, zdan, odr`iv i nesmeprodato je vi{e tan razvoj preduze}a. Taj posao se mora obaod 100 hektara zevqati bez stresa i rimqi{ta, gde trezika od propasti firnutno posluje oko me. Treba ulagati po50 preduze}a lako, svake godine po-

V

malo i biti sve boqi u poslu. O~ekujem da mi investicija koju planiram donese tr`i{nu nagradu za 15 do 20 godina, ka`e Ve{i}. Sve parcele su infrastrukturno opremqene, a cena zemqi{ta nije mewana du`i period, i iznosi 70.000 evra po hektaru. U posledwih mesec dana sedam investitora je zapo~elo postupak kupovine parcela na ovom mestu. - Jedna parcela je ve} prodata u januaru preduze}u „Ma{in-Elektro“. Ta firma, i ostale koje `ele

da posluju ovde su iz [apca. To su „C proizvodwa i promet“, „Rojal Impeks“, Jusel“, „Favorit“, „Petrovi} i sin“, kao i dva privatna lica, Du{an Stankovi} i Radi{a Ba}anovi}. Od momenta kada se potencijalni investitor obrati Javnom preduze}u za upravqawe gra|evinskim zemqi{tem ili Gradskoj upravi do postizawa dogovora pro|e mawe

od mesec dana. Imamo velike povr{ine komunalno opremqenog zemqi{ta koje mo`emo da ponudimo investitorima, ka`e Vladimir Nedeqkovi}, direktor Javnog preduze}a za upravqawe gra|evinskim zemqi{tem. Gradona~elnika [apca Neboj{u Zelenovi}a raduje podatak da su za kupovinu parcela zainteresovane {aba~ke firme, koje }e, uz o~ekivanu veliku investiciju iz Japana, doprineti zapo{qavawu 2.000 qudi ove godine.

BEZ PROBLEMA SA ELEKTRI^NOM ENERGIJOM ahvaquju}i saradwi grada i „Elektroprivrede Srbije“ svi investitori u Severozapadnoj radnoj zoni mo}i }e da ra~unaju na stabilno snabdevawe elektri~nom energijom. - Problem kapaciteta trafo stanice „[abac 5“, koji je nastao zbog prodaje velikog broja parcela i po~etka rada 50-tak investitora, re{en je zajedni~kim ulagawem grada i „Elektroprivrede Srbije“. Obe strane su izdvojile po 45 miliona dinara, kako bi po~ela ugradwa novog trafoa, snage 31.5 megavata. Radovi }e po~eti ove godine, planirano je da se zavr{e naredne, ~ime }e kompletno biti zavr{eno komunalno opremawe severozapadne radne zone, ka`e Vladimir Nedeqkovi}, direktor Javnog preduze}a za upravqawe gra|evinskim zemqi{tem.

Z

- Interesovawe za {aba~ku Industrijsku zonu ne jewava. I pored toga {to se svi radujemo dolasku velikih stranih investitora, poput japanske firme koja trenutno sa republi~kom Vladom pregovara oko podsticaja za dolazak u [abac, ja navijam za doma}e firme. Raduje me da {aba~ki privrednici `ele da posluju u Severozapadnoj radnoj zoni. Oni su nam uputili pisma o namerama za kupovinu zemqi{ta, zbog ~ega su raspisani oglasi o prodaji. U toku je javno nadmetawe gde svi mogu da se jave, te sam uverem da }e ovde uskoro raditi nove kompanije, jer je [abac dobro mesto za investirawe. Mi ne prodajemo livadu, ve} kompletno infrastrukturno opremqeno zemqi{te, po najpovoqnijim cenama u Srbiji. O~ekujem da u novim firmama u [apcu tokom ove godine prona|e oko 2.000 qudi, rekao je Zelenovi}. M.Maksimovi}


4

INTERVJU

4. februar 2016.

DRAGAN STANKOVI], ODBORNIK INICIJATIVE SELO-GRAD, POQOPRIVREDNIK U POLITICI I POLITI^AR U POQOPRIVREDI

INICIJATIVA POTREBNA I SELU I GRADU Politi~ki sam eksperimentisao, a onda zajedno sa prijateqima napravio pokret Inicijativa selograd, koja je za kratko vreme kanalisala interese i sela i grada, i pokazala se spremnom i sposobnom da ih uvede u politi~ki `ivot. Na{u politi~ki praksu zasnivamo na borbi za boqi i kvalitetniji `ivot gra|ana, {to dokazujemo brojnim uspe{nim akcijama, ka`e Dragan Stankovi}

N

edavno su poqoprivrednici sa konstruisana zgrada MZ u Skra|ani- subvencionisani od na{ih, imaju jefpodru~ja grada [apca dobili ma, asfaltiran put ka crkvi i posta- tiniji repromaterijal i mi im jednostavno ne mo`emo biti konkurentni. vqena ograda oko crkve, prire|eno pismo ~iji ste autor. Za{to ste Skrenuli ste pa`wu na malverzaniz kulturnih manifestacija. Ponoodabrali takav na~in komunikacije? cije u nedavnom otkupu tovnih sviwa san sam {to su moji me{tani u~estvo- Pisma smo uvek slali najbli`iod strane Republi~ke direkcije za vali u radnim akcijama, {to su mladi ma, sa dobrom namerom i iskrenim `erobne rezerve. qudi volontirali jer smo svi shvatiqama. Tako je i moje pismo na~in da im - Iako zagarantovana cena u li da radimo za na{e selo. se kratko obratim jer znam da za nas tr`i{noj ekonomiji ne postoAktivni ste i prepoznatqivi kao po{tene seqake slobodnog vremena ji, ogromne oscilacije u cenaodbornik za skupnema. ^esto sam se pima goveda i sviwa postoje sa{tinskom govornitao {ta }e meni polimo u Srbiji. Poqoprivrednicom, ali i u svakotika. Veliko domaPotrebno je da se ci su osiroma{eni, a klanidnevnom `ivotu. }instvo, hektari zeudru`imo i zaboravi~ari to znaju i ve{to kori- Mnogo toga smo mqe, bavim se uspemo velika obe}awa, da ste, pogotovo imaju}i u viuradili, posebno u {no sto~arstvom i du mogu}nost jeftinijeg selima, na{i odborimam najve}e bogatbudemo realni i zaneuvoza iz susednih zemaqa, nici su bili najakstvo - zdravu i pametmarimo li~ne intereiako sumwivog kvaliteta. tivniji na skup{tinnu decu. Da li treba se. Mi se ra|amo sa Sa prestankom otkupa naprave veliku skim zasedawma. Poda budem sebi~an, da svojom firmom koju pometwu na na{em tr`i{tu i onda vinosan sam {to sam, okrenem glavu i }usu nam stvorili na{i {e ne uzimaju ni po ceni koju imaju u zajedno sa odbornicitim o svemu {to se deinostranstvu, ve} po mnogo ni`oj. ma vladaju}e koalidedovi. ^uvajmo je i {ava na selu? Ne! Dr`ava je za robne rezerve otkupila cije koji `ive na se[ta ste im porurazvijajmo, ne odlazipet hiqada komada tovnih sviwa. To je lu, inicirao nabavku ~ili? mo u grad po svaku cebio veoma kratak rok za otkup sa teritododatnih protivgrad- Pozivam ih da mi nu. Moramo da podrrije Ma~ve i ovog dela Srema. Otkup je nih raketa. Predsedse pridru`e u borbi `imo poqoprivredu i obavqen toliko netransparentno i menik Inicijative selo za opstanak na{eg seselo, niko to ne}e ni nije poznat nijedan poqoprivrednik – grad Salko Karadala. Bori}u se da se naiz {aba~ke op{tine koji je u tome u~erevi}, kao gradski redne godine u gradu~initi osim nas stvovao. Sve je i{lo preko klanica, a ve}nik, pokrenuo je skom buxetu izdvoji profitirali su samo odabrani. Niti je niz projekata za so150 miliona dinara za bila ukqu~ena Poqoprivredna stru~na cijalno ugro`ene subvencije. Potrebno slu`ba koja je institucija Vlade Srbije, grupe, on je ~ovek koji za ~etiri godije da se udru`imo i zaboravimo velika niti je bila ukqu~ena Direkcija za pone nijednom nije oti{ao na godi{wi obe}awa, da budemo realni i zanemariqoprivredu kao gradska institucija. odmor, non-stop razgovara sa gra|animo li~ne interese. Mi se ra|amo sa Organizovati otkup za robne rezerve ma [apca i uvek im je na usluzi. Mlasvojom firmom koju su nam stvorili nabez posredovawa tih institucija i uzeti di Inicijative selo – grad su na{ po{i dedovi. ^uvajmo je i razvijajmo, ne od jednog proizvo|a~a 300 grla, a od nenos, oni su napravili ozbiqnu strateodlazimo u grad po svaku cenu. Moramo kog sitnog ni deset, je apsurdno. Kad to giju za mlade grada [apca koju }e uskoda podr`imo poqoprivredu i selo, nine mogu da organizuju pravedno i po{tero predstaviti. ko to ne}e u~initi osim nas. Zato pozivam poqoprivrednike da se pridru`e Inicijativi selo-grad, da radimo zaSELU POTREBNI jedno za na{a sela! OBRAZOVANI MLADI QUDI Jedan ste od osniva~a Inicijative eophodno je da se mladi obrazuju i bilo bi zaista dobro da se po selo-grad. [ta vas je motivisalo? zavr{etku {kolovawa vrate u selo i ne zauzimaju radno mesto u - Politi~ki sam eksperimentisao, gradu nekom ko nema drugih izvora prihoda. Inicijativa seloa onda zajedno sa prijateqima napragrad se za to zala`e. Me|utim, stawe u dr`avi i odnos prema poqoprivio pokret Inicijativa selo-grad. vredi se u dogledno vreme ne}e popraviti i mladi u selu nemaju nikakvu Pre toga, kao samostalni odbornik podr`ao sam skup{tinsku ve}inu i sigurnost, niti uslove kako bi na du`i vremenski period mogli da se pogradona~elnika jer su prihvatili dva svete odre|enoj vrsti poqoprivredne proizvodwe i iz we ostvaruju simoja predloga: o dodeli sredstava u viguran prihod. U evropskim zemqama je boqa zakonska regulativa i tamo du projekta u iznosu od 300.000 dinara mladi i stru~ni qudi mogu da `ive od svog rada. Mladi poqoprivredni svakoj seoskoj mesnoj zajednici, {to je proizvo|a~i na neki na~in imaju radno mesto u svojim doma}instvima bio uvod u decentralizaciju sela, i da koje mogu da pro{iruju, ali im dr`ava ne stvara ambijent za to. od svoje Mesne zajednice (Zmiwak i Skra|ani) napravim primer sela u no, ne znam kako }e doneti neke ozbiqPamtimo Vas kao o{trog kriti~akom je mogu}e poboq{ati `ivot menije mere da unapredimo poqoprivrednu ra Sporazuma o stabilizaciji i pri{tana. Prvi moj predlog izazvao je poproizvodwu. Osnova poqoprivredne dru`ivawu za poqoprivrednike. zitivne reakcije u svim selima Ma~ve, proizvodwe je sto~arska, a ona je u po- Sporazumom o stabilizaciji i Pocerine i Posavotamnave, a moje sesledwe vreme najvi{e uni{tena. pridru`ivawu, odnosno slobodnom lo po~elo je da funkcioni{e na viKoliko po Va{em mi{qewu subuvozu, poqoprivredni proizvo|a~i su {em nivou: ure|en je centar sela, srevencije zaista poma`u poqoprivredstavqeni u neravnopravan polo`aj sa |eno fudbalsko igrali{te, adaptiranicima? evropskim proizvo|a~em. Velika kone svla~ionice, postavqena ograda - Direkcija za poqoprivredu grada li~ina poqoprivrednih proizvoda kooko malog terena i reflektori, na[apca ima ozbiqne subvencije u svim je mi mo`emo da proizvedemo se uvozi pravqen park za decu, popravqeni i oblastima poqoprivrede. Wihove isiz Evropske unije pod sumwivim kvaizgra|eni novi sanitarni ~vorovi i plate su redovne, za razliku od dr`avlitetom i iz dr`ava u kojima su poqotoaleti u zgradama MZ i {kole, izgranih. Svaki dinar koji poqoprivrednik privredni proizvo|a~i znatno vi{e |eni kilometri malskih puteva, re-

N

dobije mu je zna~ajan, ali mnogi od nas bi bili najsre}niji kad subvencija ne bi bilo, jer su ih dobijali i veliki posednici u Vojvodini na 500- 600 hektara zemqe koju nisu obra|ivali. Malverzacije oko dodela se nastavqaju. Istovremeno, subvencije od po~etka dolaze kao neka socijalna kategorija i po wima se vidi dokle nam je stigla poqoprivredna proizvodwa. Mi jo{ nismo dobili subvencije za zemqu, a jesewa sezona je ve} zavr{ena. Qudi duguju za socijalno, penziono, porez na imovinu, i to su velike cifre. Dr`ava ne daje subvencije i na wena dugovawa ne ide kamata, a poqoprivrednik koji porez ne plati dva- tri meseca mora da plati duplu sumu zbog ogromnih kamata. Da li je Inicijativa selo-grad spremna za izbore i izlazite li samostalno pred bira~e? - Moje predvi|awe katastrofalne agrarne politike SNS se obistinilo, i to je osnovni razlog mog napu{tawa Ujediwene seqa~ke stranke koja je u koaliciji sa SNS. Ni Ujediwena seqa~ka stranka ni Narodna seqa~ka stranka nisu ni{ta uradile za srpski agrar. Zato smo osnovali Inicijativu selograd i sa gradona~elnikom [apca Neboj{om Zelenovi}em dogovorili glavne smernice lokalne politike agrara. Osnovni problem politi~kih organizacija je u tome {to su nerealne, previ{e samouverene i stalno u dilemi. Inicijativa nema taj problem, mi uvek znamo {ta ho}emo. Nastavqamo na{ put zajedno sa koalicionim partnerom, odnosno politi~kom strankom Zajedno za Srbiju, sa kojom }emo nastupati na predstoje}im lokalnim izborima. Na ~elu na{e liste bi}e gradona~elnik Neboj{a Zelenovi}. On je svoj integritet izgradio ne samo politi~kom voqom ve} konkretnim delima vidqivim u svim oblastima: poqoprivredi, privredi, kulturi... O~ekujemo dobar izborni rezultat i siguran da }e gra|ani prepoznati na{ trud, po{tewe i borbu protiv la`nih obe}awa, naopakih pojava koje se predstavqaju kao vrednosti i prostakluka kojima su na{a deca svakodnevno izlo`ena. S.P.


PRIVREDA

4. februar 2016.

5

„JUGOKOP PODRIWE“ PRED POTPISIVAWEM VREDNIH UGOVORA

POSLOVI OD MILIJARDU DINARA Pro{la godina za {aba~ko preduze}e „Jugokop Podriwe“ bila je jedna od najuspe{nijih, a sa jo{ ambicioznijim planovima ulaze u 2016. godinu a podru~ju Ma~vanskog okruga, ali i Ba~ke, retko koji put nema pe~at „Jugokop Podriwa“. Tokom ~etvrt veka poslovawa ova firma je postala jedno od najuspe{nijih preduze}a u oblasti izgradwe saobra}ajnica, ali i za{tite obaloutvrda.

N

i izgradwu. U segmentu izgradwe puteva pro{la godina je bila jedna od najuspe{nijih po svim parametrima poslovawa. Imali smo zna~ajno ve}i obim proizvodwe, a to je

zaciju puteva i hladnu reciklaU 2016. go- `u. Tokom pro{le dini o~ekuje godine privatizonas pu{tawe vali smo preduzeu rad as- }e „Srbija autofaltne baze put“ iz Beograda, firmu koja se, na u [apcu osnovu ugovora sa „Putevima Srbije“ brine o odr`avawu dela mre`e autoputeva u dr`avi, ka`e Jankovi}. „Jugokop Podriwe“ odr`ava obaloutvrde u ~itavom drinskom slivu zapadne Srbije, a ove godine o~ekuju ih i tri zna~ajna posla na regulaciji re~nih korita i izgradwi nasipa u Aleksincu, Ni{u i Novom Pazaru. - U proteklih mesec dana ugovorili smo tri posla iz oblasti vodoprivrede,

DECENIJA RAZVOJA Prema re~ima Bobana Jankovi}a, direktora firme, pro{la godina bila je jedna od najuspe{nijih, {to potvr|uje i zapo{qavawe 30 novih radnika. - Imali smo dosta posla na otklawawu posledica poplava iz 2014. godine, u sklopu radova koje finansira Kancelarija za obnovu

brzani razvoj „Jugokopa“ po~eo je 2003. godine, kupovinom preduze}a „Boja Sombor“. Usledile su i privatizacije kamenoloma u Cuqkovi}u i firme „Podriwe“, a 2012. godine izgra|ena je asfaltna baza u Srbobranu. Nakon posledwih investicija, rukovodstvo firme o~ekuje jo{ boqe rezultate u narednih 12 meseci.

U

pratilo i pove}awe broja radnika. Procentualno, pove}ali smo broj zaposlenih za 25 odsto. Imali smo i zna~ajne investicije, poput nabavke ma{ine za stabili-

koji }e se finansirati sredstvima Svetske banke. Poptisali smo ugovor o radovima na Moravici, a uskoro }emo usaglasiti i sve ta~ke ugovora u vezi sa

regulacijom korita Ra{ke Tako je i u svim privrednim kod Novog Pazara i izgrad- sektorima, pa i u gra|eviwom nasipa na Moravi u ni. Veliki su tro{kovi izvo|ewa radova, a Dowem Qubi{u finansirawe najkod Ni{a. Vrednost ova tri poZadovoqni ~e{}e spada na sla iznosi oko smo poslov- izvo|a~e. Na promilijardu dinanim rezulta- bleme, poput tera, navodi na{ satima koje smo `eg dobijawa kredita ne mo`emo govornik. ostvarili u da uti~emo. Za saIako radi na pro{loj godi- da uspevamo da podru~ju ~itave na, a o~ekuje- ostvarimo pozidr`ave, ova {amo da se isti, tivne rezultate ba~ka firma, kao a nadamo se i poslovawa, a nai drugi privredni subjekti u Srbiji, boqi scena- damo se da }e sa ima problem da rio ponovi i privrednim rastom zemqe i nodo|e do kapitala ove godine vim investicijakoji je neophodan ma biti vi{e poza investicije. Lak{e odobravawe bankar- sla za sve, pa tako i za nas. skih kredita bi im dosta Nadamo se da }e ova, i svaka slede}a godina, biti boqa, zna~ilo. - Svesni smo da je stawe ka`e Jankovi}. M.Maksimovi} u dru{tvu i dr`avi te{ko.

„ELIKSIR ZORKA“ USPE[NO ZAPO^ELA NOVU GODINU

LIDER [ABA^KOG IZVOZA 275 radnika „Eliksir Zorke“ ostvarilo je izvandredne poslovne rezultate pro{le godine. Fabrika je, zbog potreba kupaca, tokom svih 12 meseci radila maksimalnim kapacitetom, te su planovi rukovodstva uspe{no realizovani. - Veoma smo zadovoqni pro{logodi{wim rezultatima. Radili smo punim kapacitetom i postigli `eqeni obim proizvodwe. Po-

je tokom pro{le godine konsolidovano ostvarila vi{e od 180 miliona evra prihoda, od ~ega je vi{e od polovine ostvareno kroz izvoz, ka`e Darko Vukovi}, finansijski direktor „Eliksir Zorke“. Rekordna proizvodwa u januaru predznak je jo{ jedne uspe{ne godine. - Veoma smo zadovoqni po~etkom nove godine. Obim proizvodwe u januaru

ralnih |ubriva, koja se veoma visoko kotiraju na tr`i{tu, dodaje Vukovi}. Na inostranom tr`i{tu pro{le godine zavr{ilo je

rezultat biti ponovqen, a mo`da i nadma{en ove godine. Smatram da gradu [apcu, Ma~vi, ali i ~itavoj Srbiji, mo`e da slu`i na po-

INVESTICIJE OD 40 MILIONA EVRA aba~ka fabrika mineralnih |ubriva od 2011. godine posluje u sastavu „Eliksir grupe“. Zahvaquju}i investicijama od skoro 40 miliona evra, ova firma je za ne{to vi{e od dve godine postala regionalni lider u oblasti proizvodwe i plasmana mineralnih |ubriva i najve}i {aba~ki izvoznik.

[

stigli smo veoma visok kvalitet proizvoda i uspeli da prona|emo put do veoma zahtevnih kupaca. Fabrika „Zorka Eliksir“ proizvodi dnevno oko 1.000 tona mineralnih |ubriva. Kompanija

je najve}i na mese~nom nivou od pokretawa proizvodwe pre dve i po godine. Na{ tim in`ewera i tehnologa konstantno radi na unapre|ewu postoje}ih i kreirawu novih formulacija mine-

57 odsto proizvedenih mineralnih |ubriva. Plan je da se sli~an procenat ostvari i ove godine. - Ve} sada imamo potpisane ugovore koji nas uveravaju da }e pro{logodi{wi

nos {to jedna doma}a firma svoje porizvode izvozi u vi{e od dvadeset zemaqa, ka`e Dejan Vidovi}, direktor prodaje „Eliksir Zorke“. Poverewe doma}ih i inostranih kupaca je kon-

[aba~ka „Eliksir Zorka“ iz godine u godinu pove}ava obim proizvodwe i izvoza. Rekordne koli~ine koje su proizvedene u januaru pokazateq su da }e 2016. godina biti najuspe{nija od obnavqawa proizvodwe stantno, a wima se svake godine nudi i nekoliko novih proizvoda. - Zahvaquju}i znawu tehnologa iz stare fabrike, kao i energiji mladih radnika, uspevamo da zadovoqimo potrebe tr`i{ta. Formulacije |ubriva ne diktiramo mi, ve} kupci, te se u procesu proizvodwe oslawamo iskqu~ivo na potrebe poqoprivrednih proizvo|a~a. Svake godine napravimo dva tri nova proizvoda, koja su u rangu, ili iznad evropskih |ubriva. Jedno od wih je „Super start“ , mikrogranulisano |ubrivo, koje }e ove godine biti plasirano na tr`i{te Evropske unije, ka`e Vidovi}. M.S.M.


6

REGION

4. februar 2016.

MOBILNI MAMOGRAF U KOCEQEVI

TVOJ @IVOT ZAVISI OD RANOG OTKRIVAWA obilni mamograf koji radi svakog radnog dana od 10-18 ~asova postavqen je u parku ispred Doma kulture i u proteklih dvadesetak dana skrining preglede je obavilo vi{e od 500 `ena. Rak dojke je naj~e{}i zlo}udni tumor kod `ena u Srbiji. Svake godine oko 4 hiqade wih oboli, a 1,6 hiqada umre od ove bolesti. Jedna od osam `ena tokom svog `ivota oboli od karcinoma dojke. O ovoj bolesti i faktorima rizika, rizi~nim grupama, popularisawu zna~aja rada mobilnog mamografa i ranog otkrivawa kao i o li~nim iskustvima `ena koje su iz ove bitke iza{le kao pobednice govorilo se u ponedeqak u Koceqevi na tribini pod nazivom “Tvoj `ivot zavisi od ranog otkrivawa.

M

Jedan snimak-minut za sigurnost�. Prema re~ima {efa Kancelarije za skrining raka dr.Verice Jovanovi} iz Beograda i `ene starosti od 40 godine `ivota mogu u dogovoru sa ginekologom obaviti pregled na pokretnom mamografu u Koceqevi. - Osnovna misija Kancelarije je da organizovan program pregleda `ena na rano otkrivawe raka dojke mamografijom sprovede na ~itavoj teritoriji Srbije. U tome nam pre svega poma`e lokalna samouprava ali i gra|ani daju svoj doprinos kroz preno{ewe informacija. Ono zbog ~ega je ministarstvo zdravqa odlu~ilo da ovaj program sprovede je ~iwenica da veliki broj `ena u na{oj zemqi na`alost izgubi bitku sa ovom bole{}u zbog toga {to se bolest otkrije u kasnoj fazi. Jako je bitno da `ene od 50 godine obavezno jednom u dve godine obave mamografiju a bilo bi po`eqno da se od 40-50 bar

jednom u tom desetogodi{wem periodu obavi mamografija- poru~ila je dr Jovanovi}. Karcinom dojke je, prema re~ima dr Bojane Milo{evi} u porastu i po pronala`ewu i po oboqevawu i po umirawu. - Ne znamo {ta izaziva karcinome, koji su primarni uzroci, niti kako se le~e, ali prime}ujemo epidemiolo{ke studije koje pokazuju da je zaista sve ve}i broj obolelih. Na~in na koji `ivimo u 21. veku ima svoje posledice a to je oboqevawe od ovih malignih bolesti - ka`e dr Milo{evi}. Pora`avaju}i su rezultati istra`ivawa zdravstvenog stawa stanovni{tva u Srbiji prema kojima samo od 8-10 odsto `ena godi{we u na{oj zemqi uradi Papanikolau test za rano otkriva-

we kancera grli}a materice. Mawe od deset odsto wih uradi preventivne preglede dojke. - Zdravstvena pokrivenost u Srbiji je dobra, imamo 160 domova zdravqa, a ipak dolazimo `enama na noge. Za{to `ene ne koriste svoje zakonsko pravo da imaju svog li~nog ginekologa, da odlaze na preglede? To je mo`da jedan kulturolo{ki problem o kojem mi treba da razmi{qamo. U Koceqevi je trenutno pokretni mamograf. U saradwi sa op{tinom obezbe|en je i prevoz iz okolnih sela. Taj nivo usluge se mo`e ostvariti samo u saradwi sa lokalnom samoupravom i Domom zdravqa i ja zaista moram da pohvalim Koceqevu - rekla je ginekolog dr Milo{evi} i dodala da je pre jedne decenije prose~na veli~ina tumora kod pacijentkiwa koje su registrovane na onkolo{kom institutu bila 3,5 dok je taj prosek danas oko jednog centimetra. - Nama to nije dovoqno iako su {anse za pre`ivqa-

U okviru nacionalnog programa za rano otkrivawe raka dojke `ene starosne dobi od 50 do 69 godina imaju priliku da preventivne preglede obave u Koceqevi bez prethodnog odlaska kod svog ginekologa, uzimawa uputa, zakazivawa

vawe daleko ve}e. Nama je ciq otkrivawe tumora koji se jo{ uvek ne napipavaju. Ciq su po~etne, rane faze, koje se jo{ ne palpiraju, stopostotno su izle~ive i sada se u svetu karcinom dojke ra~una u hroni~nu nezaraznu bolest jer je ve}a {ansa da umre{ od ne~ega drugog `ive}i sa tumorom nego da umre{ od tumora dojke - istakla je dr Bojana. Milena Gr~i}, radiolo{ki tehni~ar koja je u programu od samog po~etka napomenula je da je zahvaquju}i pokretnom mamografu u Srbiji otkriveno mnogo karcinoma u po~etnoj fazi, posebno 2011. godine u op{tini Ra{ka, te da su stoga te `ene izle~ene. Ona je na tribini pozvala stanovnice ove op{tine da iskoriste prisustvo mamografa u Koceqevi i u narednih nekoliko dana obave preventivni pregled. One su pobedile karcinom O svom li~nom iskustvu na tribini su govorile \ur|a Kova~i} i Rosa Doj~inovi}, `ene koje su pobedile rak dojke. \ur|a je samopregledom tumor napipala 2005. godine ali se lekaru obratila tek pet godina kasnije. - 2005. sam napipala sitnu kvr`icu. Zanemarujem, misli skre}em, mislim na druge probleme. Mom suprugu otkrivaju rak i on je bio prepla{en. Bolest ga je slomila. Izgubio je vedar duh, pozitivnu energiju i neophodnu snagu da savlada karcinom. Godine prolaze. Rak se razvija u meni. Ne vidim ni{ta. I ne gledam. Tek 2010. reagujem. Reagujem kada se pojavila kvrga, ogromna neravnina, tamni otok na ko`i kao posle udarca. I to na dojci. Tako je nastala moja pri~a i tako sam u{la u onkolo{ku ~ekaonicu. Ispostavilo se da je tumor maligni. U ~ekaonici razmi{qam o istinitosti `ivqewa. Ako sam ono {to jesam-bolesna, moram biti ono {to nisam-zdrava i time preuzeti vlast nad time u pravom i prenesenom zna~ewu kako ne bi ovladalo mnome ono {to jeste - ka`e Kova~i}.

Govore}i o svojoj dvogodi{woj borbi sa ovom bole{}u isti~e da se nije opu{tala i da nije dozvolila da prevlada negativna energija. Na{la je zadovoqstvo u kwigama i dobroj muzici. - Jo{ se neko setio da mi je hobi slikawe pa me pozva{e da u~estvujem u likovnoj koloniji u Koceqevi. Ja se ne pla{im karcinoma. Ono {to ne znamo dovodi nas u stawe neizvesnosti i prelazi u strah. Edukacija }e vas osloboditi straha, straha od nepoznatog. To je moja deviza. U su{tini rak je posledica neispravnog delovawa imunog sistema. Rak i sve druge bolesti izaziva kombinacija tri ~inioca a to je pogre{na ishrana, dehidracija i stres. Ozdravi}e ona osoba koja daje sve od sebe kako bi ozdravila, koja ima pozitivan duh i koja }e se tome potpuno predati. Ono {to stavqate u svoj um podjednako je va`no kao i ono {to stavqate u usta. Ne zavaravajte sebe ose}awem nemo}i, samosa`aqewa i problema - poru~ila je Kova~i}. Za Rosu Doj~inovi} dijagnoza malignog tumora dojke izazvala je stawe {oka.

- To je bila prva reakcija. Ali kada sam videla koliko je moja porodica bila upla{ena shvatila sam da moram biti hrabra i to toliko hrabra da me oni vide raspolo`enu, neupla{enu. @ivite normalan `ivot. Ni{ta nije stra{no. To je jo{ jedno isku{ewe u `ivotu. Ja sam dobila nevi|enu snagu. Bila sam optimista, bila sam raspolo`ena, ja sam se smejala, dru`ila. Ja sam na operaciju oti{la potpuno na{minkana i samo sam ~ekala da se re{im tog tumora. Budite optimisti i svim `enama preporu~ujem da na vreme idu na preglede, da idu na preventivne preglede i da nemaju razloga da se pla{e - rekla je Doj~inovi} na tribini u Koceqevi. Pokretni mamograf za rano dijagnostikovawe tumora dojke se iz ove op{tine za nekoliko dana seli u Vladimirce, a prema rasporedu obi}i }e jo{ ~etiri centra u Ma~vanskom i tri na teritoriji Kolubarskog okruga. V.Bo{kovi}

OBELE@AVAWE SVETSKOG DANA BORBE PROTIV PU[EWA

PU[EWE ILI ZDRAVQE ovodom 31. januara, svetskog dana borbe protiv pu{ewa, u~enici tre}eg razreda gimnazije Sredwe {kole u Krupwu su svojim vr{wacima u petak 29. januara 2016. godine odr`ali edukativnu prezentaciju na temu {tetnih posledica po zdravqe koje nastaju usled pu{ewa cigareta. Volonteri Crvenog krsta Krupaw su svoje drugove upozorili koliko je pu{ewe {tetno po zdravqe, ne samo pu{a~a ve} i wihove okoline. Prema podacima

P

Svetske zdravstvene organizacije na svakih osam sekundi u svetu umire jedan ~ovek od posledica {tetnog delovawa duvana. Procewuje se da danas u svetu pu{i preko milijardu qudi, a pribli`no pet miliona qudi godi{we umire od posledica pu{ewa. Ukoliko se do 2030. godine ne zaustave dana{wi trendovi pu{ewa broj umrlih od bolesti vezanih za pu{ewe mogao bi da se udvostru~i i dostigne deset miliona godi{we. D. @ugi}


REGION BOGATI]

ILIJA[EVI] PONOVO PREDSEDNIK SKUP[TINE pilog 36. sednice Skup{tine op{tine Bogati}, odr`ane pro{log ponedeqka u ovoj varo{ici je razre{ewe du`nosti doskora{weg predsednika Skup{tine Aleksandra Vukovi}a i na we-

E

govo mesto izbor Aleksandra Ilija{evi}a. Posle toga sednica je prekinuta zbog nedostatka kvoruma, a bi}e nastavqena predstoje}eg ponedeqka (8. februar). Q.\.

JANUARSKI KONCERT FOLKLORA \IDO U BOGATI]U

PRETESNA BINA

i{e stotina mladih ~lanova folklornog ansambla “\ido” nastupili su u vi{e koreografija na tradicionalnom, januarskom koncertu ovog ansambla odr`anom pro{le nedeqe u bioskopskoj sali Doma kulture u Bogati}u. Novi nastup “\ida”, bio je kao i uvek dobro pose}en, a pored igra~a sa dve izvor-

V

ne narodne pesme predstavila se i `enska izvorna peva~ka grupa proslavqenog ansambla ~iji je umetni~ki rukovodilac Milo{ Simi}, a {ef narodnog orkestra koji je pratio sve izvo|a~e Zoran Puzi}. Ostaje i utisak da je bina bila pretesna za brojne igra~e u vi{e~asovnom programu. Q.\.

4. februar 2016.

7

OP[TE UDRU@EWE PREDUZETNIKA OP[TINE BOGATI]

ZA USPE[NIJI RAD Potencijali su ogromni, a inostrana pijaca velika {ansa, ka`e predsednik Udru`ewa Zoran Mijatovi} p{te udru`ewe preduzetnika op{tine Bogati} je nastalo kao samostalna poslovno-stru~na, interesna, strukovna i nestrana~ka organizacija privrednih preduzetnika. Prvi zapisnici sa sastanaka zabele`eni su jo{ 1931. godine, {to najboqe govori da su privrednici ove op{tine jo{ tada osetili potrebu za stvarawem svog udru`ewa, odnosno javnopravne asocijacije koja neposredno i posredno u~estvuje u razvoju delatnosti svojih ~lanova sa ciqem poboq{awa uslova rada, pove}awem wihove dobiti i obezbe|ewem pravne, ekonomske i socijalne sigurnosti. - @elimo da im pomognemo da budu uspe{niji i da novi osnivaju radwe ili preduze}a uz na{u svesrdnu pomo}. Verujem da je to dobra budu}nost za sve nas i ukupan privredni razvoj ovog kraja, koji posle ga{ewa uslovno velikih ma~vanskih preduze}a, dobija na sve ve}em zna~aju. Potencijali kraja su veliki i uveren sam da }e kona~no biti vi{e kori{}eni na obostranu korist. Uz boqu organizaciju, a tu vidim i {ansu Udru`ewa, mali privrednici treba da se oprobaju i na inostranoj pijaci. Tu vidim na{u zna~ajnu {ansu koju treba iskoristiti, ka`e Zoran Mijatovi}, predsednik Op{teg Udru`ewa preduzetnika op{tine Bogati}. Osnovni ciq Udru`ewa je da inicira, podsti~e i kordinira aktivnosti na stvarawu {to povoqnijih uslova za rad i razvoj, izgradwu zdravih tr`i{nih odnosa poslovne saradwe. Udru`ewe se bavi predlagawem i dono{ewem novih, a tako|e i promenom starih propisa i merama koje neposredno uti~u na obezbe|ewe delatnosti svojih ~lanova.

O

Zoran Mijatovi} ^lan Udru`ewa mo`e biti saglasno odredbama zakona svaki preduzetnik koji obavqa privrednu i vanprivrednu delatnost, a ~ije sedi{te se nalazi na teritoriji op{tine Bogati}. To je jasnije definisano i statutom. Udru`ewe uspe{no sara|uje sa sli~nim koja pokrivaju RPK Vaqevo, RPK Subotica, RPK Kraqevo, putem susreta privrednih delegacija. Tu je i saradwa sa Privrednom komorom Srbije, ministarstvima, In`ewerskom komorom, Unijom poslodavaca, Sindikatom Srbije. Ne treba izgubiti iz vida i to u Udru`ewu posebno nagla{avaju da je saradwa sa lokalnom samoupravom veoma dobra i dragocena u svim akcijama. U Udru`ewu postoji raznovrsna struktura delatnosti. Shodno toj ~iwenici organizuju poslovne susrete sa privrednicima iz drugih sredina sa ciqem unapre|ewa poslovne saradwe, prezentacije i u~e{}a na sajmovima i lak{e izrade biznis planova. Trajnim zadatkom smatraju borbu protiv “sive” ekonomije i bespravnog rada koji ugro`avaju rad registrovanih radwi i preduze}a i u krajwem nanose veliku {tetu dr`avi. Q.\uki}

TRAGOM FOTOGRAFIJE OP[TINA VLADIMIRCI: KOMASACIJA U PROVU I VUKO[I]U

ZA BOQI @IVOT I VE]E PRINOSE ^ SLOBODAN ME\U “ZVEZDAMA” obitnik izuzetnog priznawa za organizaciju i razvoj olimpijskog ( amaterski ) boksa, Zlatne plakete [ap~anin, Slobodan Petrovi}, na{ao se u dru{tvu Bona Bo{waka, predsednika BS Hrvatske, izuzetno uspe{nog poslovnog ~oveka u Hrvatskoj i Austriji koji je nekada (1984-1985) nastupao u eki-

D

pi BK Ma~va [abac i doktora ^ing Kuo Vua prvog ~oveka Svetske bokserske asocijacije (AIVA) sa kojima je proveo vi{e vremena u srda~nom razgovoru. Bo{wak nosi izuzetno lepe uspomene iz [apca, a obojica su izrazili spremnost da pomognu razvoj ovog dinami~nog sporta u Ma~vi. Q. \.

elni ~ovek op{tine Vladimirci Milorad Milinkovi} isti~e da se radi u op{tini na vi{e frontova, ali da je obiman posao komasacije u selima Provo i Vuko{i} i zahtevan, ali i velikih rezultata koji ne mogu biti realizovani bez pomo}i republike.

- Mi uz pomo} republike imamo nameru urediti ova dva sela, i to 2.600 hektara u Provu i 1.500 u Vuko{i}u. Ukrupwavawem poseda daju se silne mogu}nosti za ulagawa u budu}e poslove ali ve}i prinosi. U Provu }e se raditi i crpne stanice u Orla~i a, ponavqam sve za boqitak op{tine.

Predsednik op{tine oko akumulacije u selu Vuko{i} dodaje. - Izabra}e se i mesto za branu i tu otkupiti zemqa, da teku radovi koji su neophodni i dok se radi komasacija i prate}i poslovi. Obimno ali itekako vredno. Uporedo sa time radi}e se i

na re{ewu vodosnabdevawa ali korak po korak ve} kako smo i najavili, sumira radove koji slede Milinkovi}. Brojni poslovi }e biti zavr{eni poput asfalta u Jaloviku, ali i svega drugog {to je obe}ano, isti~u u op{tini Vladimirci. S.K.


8

4. februar 2016.

POQOPRIVREDA KOVA^EVI]I IZ LIPOLISTA

NIKOLA MIHAILOVI] PREDSEDNIK ZADRU@NOG SAVEZA SRBIJE O ZEMQORADNI^KOM ZADRUGARSTVU

UDRU@IVAWEM DO

TE[KO JE e}ina poqoprivrednih gazdinstava u Srbiji ima sli~ne probleme: da bi pre`iveli neophodno je da „sva{tare“. Odnosno retko ko ima uslove da se opredeli samo za jednu granu skoncentri{e na jednu kulturu. Ako krenemo od ove konstatacije, Kova~evi}i iz

V EKONOMSKOG NAPRETKA Zna~aj zemqoradni~kog zadrugarstva prvenstveno se ogleda kroz organizaciju zemqoradnika sa sitnim posedom i specifi~nim na~inom proizvodwe kako po strukturi, tako i obimu, ka`e Mihailovi}, citiraju}i profesora Videna Ran|elovi}a, vrsnog, predava~a, pisca i teoreti~ara zadrugarstva

a po~etku ovog razgovora za “Glas Podriwa” Nikola Mihailovi}, predsednik Zadru`nog saveza Srbije, potvr|uje razmi{qawa stru~waka da srpsko zadrugarstvo ima velike zasluge za me|unarodno. O tome najboqe svedo~i pozivnica Zadru`nom savezu Srbije, povodom proslave 100. godi{wice Me|unarodnog zadru`nog saveza. To se dogodilo u vreme `estokih sankcija me|unarodne zajednice Srbije. Poziv za u~e{}e na ovoj va`noj proslavi ocewen je kao posebna po~ast. U dopisu me|unarodni zvani~nici podse}aju na velike zasluge profesora Mihaila Avramovi}a, koji je 1885. godine u Londonu predvodio dr`avne predstavnike zadruga Srbije na osnivawu Me|unarodnog zadru`nog saveza.

N

Ovim povodom predsednik Zadru`nog saveza Srbije podse}a na istra`ivawe profesora Videna Ran|elovi}a, koji u svojoj kwizi “Osnovi zadrugarstva i zemqoradni~ko zadrugarstvo”, tvrdi da su zadruge kao ekonomske organizacije tvorevina epohe kapitalizma i da su nastale u odre|enoj vi{oj fazi wegovog razvoja. O~igledno je da te prve zadruge datiraju daleko pre Drugog svetskog rata i ekonomije uspostavqene posle. ^ime su se tada osniva~i i ~lanovi zadruga rukovodili?

- Zadruge su u osnovi organizacije eksploatisanih slojeva dru{tva: najamnih radnika i sitnih robnih proizvo|a~a-zanatlija i seqaka. I tu se sla`em sa pisawem profesora Ran|elovi}a koji dodaje da su osniva~i zadruga uglavnom polazili od ideja da se udru`ivawem mogu za{tititi od eksploatacije i iskoristiti neke prednosti krupne proizvodwe koja je sa razvojem kapitalizma postala vladaju}i oblik. U kom smislu su zadruge specifi~ne ekonomske organizacije? - Sami osniva~i zadruga imaju specifi~an status. Na specifi~an na~in se obezbe|uju sredstva za wihov rad. Egzistiraju na posebnom obliku svojine ( zadru`na ). Na poseban na~in se ure|uju unutra{wi odnosi me|u zadrugarima, kao {to se posebno donose odluke i upravqa. Na`alost, u postoje}im ekonomskim odnosima mnoge zemqoradni~ke zadruge u Ma~vanskom okrugu su nestale. Ostala su wihova dvori{ta koja mahom leti nagriza gusta trava i korov, a preostali objekti na wima prepu{teni su zubu vremena. Ima li za wih nade, budu}i da su za mnoge zemqoradnike i selo u celini ~esto bile spas ? - Zavisi od slu~aja do slu~aja i to je uglavnom pravno pitawe. Mi smo spremni uvek da pomognemo i stojimo na raspolagawu.

Kakav je zna~aj zemqoradni~kog zadrugarstva ? - On se ogleda kroz organizaciju zemqoradnika sa sitnim posedom i specifi~nim na~inom proizvodwe kako po strukturi tako po obimu i kvalitetu. Zadruga pru`a mogu}nost, re~ju br`eg ekonomskog napretka. Stvara uslove za zadovoqewe svih potreba, po~ev od ekonomskih, preko socijalnih, kulturnih i raznih drugih. Koji su uslovi neophodni za uspe{niji razvoj zadrugarstva? - Potrebno je da ovaj oblik ekonomskog organizovawa bude prepoznat i podr`an od kreatora ekonomske i agrarne politike i vizionara razvoja jedne zajednice. Drugo, potrebne su sposobnosti zadrugara da kroz zajedni~ki interes budu zadovoqeni ostvarenim pojedina~nim interesom koji im omogu}ava dugoro~nost i stabilnost posla, ekonomski i socijalni napredak. I tre}e ovaj vid organizovawa ukoliko je prepoznat od predhotnih aktera mo`e da donese dobit i pojedincu i celoj zajednici. [ta se o~ekuje od nedavno usvojenog novog Zakona o zadrugama? - Novi Zakon o zadrugama je usvojen 29. decembra 2015. godine, a stupio je na snagu sedmog januara 2016. godine. O~ekujemo da bude dodatni podstreh razvoju zadrugarstva uz ravnomeran regionalni razvoj. S druge strane uspeh svih i lokalne samouprave jedino je mogu} ako se odgovori na tri kqu~na pitawa. To su: [ta se ho}e? S kim se ho}e? Kako }e se to realizovati? Zemqoradni~ke zadruge su jedan dobar oblik organizovawa koji mo`e da odgovori na sva postavqena pitawa razvoja poqoprivrede i prehrambene industrije u republici i lokalnoj samoupravi. Kqu~no je pitawe da li ima voqe da to tako i bude i da li ima snaga za pripremu, predlagawe i sprovo|ewe specifi~nih mera za realizaciju postavqenih ciqeva razvoja, {to je od izuzetnog zna~aja za sva podru~ja u republici. Q.\uki}

Branislav Kova~evi}

cije za poqoprivredu dobio jednog ovna za priplod. Stado mu trenutno broji 18, a tvrdi da ozbiqnijeg posla nema bez 50 ovaca. Iako bez neke ve}e podr{ke dr`ave ne vidi na~in za pove}awe broja stoke, Kova~evi} ne odustaje od optimisti~nog uverewa da se rad i trud uvek isplate i da se za svaku nevoqu uvek na|e re{ewe. - Imamo jednu kravu ~ije mleko zadovoqava potrebe moje porodice. [to pretekne mi prodamo. Nekoliko sviwa, tako|e samo za na{e potrebe. Ne{to vo}a i povr}a. Slobodno mogu da ka`em da mi je ov~arstvo prioritet- navodi Branislav i dodaje. -Jedno jagwe prodate za nekih 100 evra, a da se upustite u neki ozbiqan „biznis“ ne mo`ete bez 50 ovaca. Da bi nabavili toliko

Blagosloven me|u `enama ako je `eleo naslednika Branislavu je, narodski re~eno bilo su|eno da `ivi `ivot „blagosloven me|u `enama“. Naime, otac ~etiri devoj~ice je i sam je najmla|e i jedino mu{ko od petoro dece.

I

Lipolista sa deset hektara zemqe na kojim uzgajaju `itarice, 18 ovaca, ne{to vo}a, jednom kravom, teletom i sviwama namewenim potrebama porodice, spadaju u domen sredweg srpskog seoskog gazdinstva. Osobenost, u od-

stado treba vam oko 5.000 evra. Ja taj kapital nemam. Da prodam zemqu da kupim ovce ne ide, jer onda ne}u imati sa ~ime da ih hranim. Jedinu {ansu vidim u nekoj vrsti dr`avne donacije, jer u kredite vi{e ne verujem.

Za sada 18 ovaca u ov~ari nosu na druge je podatak da imaju ~etvoro dece. Zato je sve {to rade podre|eno ciqu da omogu}e devoj~icama, odli~nim u~enicama, da „iza|u na put“, iskoriste najboqe svoje potencijale. Ov~arstvo kao perspektiva Da bi porodici osigurao egzistenciju Branislav Kova~evi} je posledwih godina po~eo intenzivnije da ula`e u ov~arstvo. Podigao je ov~aru u koju mo`e da se smesti oko 60 ovaca, a nedavno je od {aba~ke Direk-

Pre poplave sam podigao jedan da izgradim ov~aru i jedva ga vratio. Od ovaca najisplativije je meso, ne{to malo se dobije za ko`u, za koju Branislav ka`e da kod nas nije dovoqno cewena, a neki dinar se zaradi i od {i{awa. -Da o{i{am ovcu treba mi deset minuta. A po komadu dobijam 250 dinara. U sezoni, dnevno mogu i do pedeset da o{i{am- obja{wava Branislav, i ka`e da vunu, koja je nekada tako|e bila izvor profita, danas skoro niko ne otkupquje.


POQOPRIVREDA OGLEDALO SRPSKOG GAZDINSTVA

BITI I PO[TEN I B O G AT „Imam deset hektara zemqe, 18 ovaca i jo{ ne{to stoke. Voqu da radim, da napredujem i decu i{kolujem. Dakle, imam idealne uslove za razvoj ali mi treba ja~a podr{ka dr`ave“, ka`e poqoprivrednik iz Lipolista Branislav Kova~evi}

bile od Boga, moje je bilo da ih vaspitam, i nau~im da `ivot nije ni malo lak. Pred berbu malina i ve}e radove im pravdam ~asove u {koli jer treba da nau~e da mora da se radi, jer bez „dobrog znoja“ nema budu}nosti- iznosi svoje mi{qewe Branislav i posebno nagla{ava da je {kolovati decu u dana{we vrme iskqu~ivo od poqoprivrede veliki izazov.

Bez muke nema nauke Kova~evi}i imaju ~etiri }erke. Marina i Irena idu u Sredwu medicinsku {kolu, Ivana se {koluje za poqoprivrednog tehni~ara, dok je najmla|a Nikolina sedmi razred osnovne, a od nedavno i noDobrota, vredno}a i silac laskavog priznawa po{tewe }e se kad „Svetosavske nagrade“ za tad ceniti najboqu u~enicu u LipoU dana{we vreme kada listu od 5. do osmog razrese gotovo sve vrti oko mada. Iako, su deca privr`e- Slo`ni: Porodica Kova~evi} terijalnih stvari, Kova~evi}i te`e da svoju decu nauKonkretna pomo} od dr`ave ~e pravim vrednostima. d ovog posla bi u idealnoj zemqi moglo lepo da se Tvrde da su najvi{e vrline `ivi. Da imate koristi i vi i dr`ava, ali kod dobrota, vredno}a i po{tenas trenutno nije tako. Nemam ja ni{ta prowe. A {to se novca titiv da se rade putevi, ali jednog dana, ako zamru sela po ~e,“svako ga ima onoliko wima ne}e imati ko da vozi. Razumem da nema para, ali sa koliko mo`e da podnese“. druge strane niko gotov novac i ne o~ekuje. Nek nam po-Te{ko mo`e{ da bude{ i mognu konkretno, u stoci, materijalu. Krediti nam nibogat i po{ten. Sebe vidim {ta ne zna~e. Oni odgovaraju onim velikim proizvo|akao neki „sredwi stale`“. ~ima koji mogu da ra~unaju na brz obrt novca. Ja sam se Mogao sam biti bogatiji, `itako sa ov~arom zadu`io, pa mi poplava uni{tila mavot mi je mogao i}i nekim linu u vreme kada sam trebao da vra}am. Sva sre}a pa je drugim putem, ali se ne kajem zaleglo da prodam jedan hektar zemqe da pokrijem dug. zbog svojih izbora. Nekada Sredwoj poqoprivrednoj, a davno sam odlu~io da se vrana selu i od najmla|eg uzra- ~etvrtoj je ambicija da bude tim iz Beograda, odrekao se sta naviknuta na rad, `eqa farmaceut. Mi smo tu da im mnogih zadovoqstava, ali roditeqa je da ih adekvatno to omogu}imo, i iskreno ne smatram da time nisam ni{ta wihovim potencijalima bih `elela da ni jedna osta- izgubio a mnogo toga sam doi{koluju i isprate u neku ne na selu- ka`e majka Ja- bio. Danas imam 53 godine i lak{u i boqu budu}nost. smina i dodaje da bez {kole mogu jo{ dosta da uradim. Ve-Sve ~etiri su odli~ne. i pravog znawa danas ne mo- rujem da }e se vredno}a, rad i Prva, Marina ima `equ da `e ni{ta da se uradi. po{tewe jednog dana vi{e nastavi {kolovawe za vi{u - Ne volim puno da hva- ceniti, jer dobro uvek pobemedicinsku sestru, druga je lim svoju decu, to prepu- |uje- uveren je Branislav. farmaceutski smer, tre}a u {tam drugima. Pamet su doN.Kula~in/T.Trifkovi}

O

PROJEKAT PODR[KE RURALNOG RAZVOJA

SU[ARE ^EKAJU PRIJAVE rijavqivawe za projekat “Ruralni razvoj nakon poplava” traja}e od 4. do 19. februara. Ciq projekta je smawewe siroma{tva ruralne populacije pogo|ene poplavama za najmawe 100 malih poqoprivrednih gazdinstava u [apcu. Izabranim korisnicima na raspolagawu }e biti ~etiri mobilne su{are za vo}e, povr}e i za~insko biqe, koje }e mo}i da koriste besplatno. Uslovi su: da imaju boravi{te ili prebivali{te na teritoriji [apca, da doma}instvo ima bar dva radno sposobna ~lana, vi{e od 0,5 hektara obradive povr{ine u vlasni{tvu ili zakupu i minimum 20 ari zasada vo}a ili povr}a. Obrazac prijave mo`e da se preuzme u mesnim kancelarijama, kod gradskog poverenika i u prostorijama Direkcije za poqoprivredu. Prijave sa prate}om dokumentacijom dostavqaju se u Direkciju za poqoprivredu. Projekat sprovde implementacioni partneri: austrijski ASBO, Inicijativa za razvoj i saradwu sa gradom [apcem i Direkcijom za poqoprivredu. Finansijeri projekta su Austrijska razvojna agencija, grad [abac i implementacioni partneri. M.M.

P

4. februar 2016.

9

PODSTICAJI ZA POQOPRIVREDNU PROIZVODWU

M AW E PA R A R ATA R I M A redbom Vlade Srbije o raspodeli podsticaja u poqoprivredi u 2016., subvencije za ratarsku proizvodwu smawene su na 4.000 dinara po hektaru, dok }e premije za mleko ostati sedam dinara po litru. Nova uredba, koju je Vlada usvojila 30. januara, predvi|a da osnovni podsticaj za biqnu proizvodwu bude 2.000 dinara po hektaru, dok je isti iznos po hektaru predvi|en i za regres za |ubrivo. Subvencije za ratarsku proizvodwu po hektaru u 2015. bile su 12.000 dinara, od ~ega 6.000 dinara u novcu i 6.000 dinara za mineralno |ubrivo i gorivo. Pravo na wih imala su registrovana gazdinstva za najvi{e 20 hektara. Podsticaji u sto~arstvu kreta}e se od 60 dinara za roditeqske koko{ke do 25.000 dinara po grlu za priplodne mle~ne i tovne krave. Uredbom su predvi|eni i podsticaji za kvalitetne priplodne matice {arana i

U

pastrmke, od po 500 i 300 dinara po grlu, dok su podsticaji za proizvodwu konzumne ribe 10 dinara po proizvedenom kilogramu. Podsticaji za ko{nice p~ela bi}e 600 dinara po ko{nici. Direktna pla}awa za podsticaje poqoprivrednicima, kako je navedeno u Uredbi, iznosi}e oko 16,9 milijardi dinara, od ~ega je za premije za mleko opredeqeno 3,4 milijarde, za osnovne podsticaje za biqnu proizvodwu i za regres za |ubrivo po oko 3,5 milijardi, a za regres za tro{kove skladi{tewa u javnim skladi{tima 500.000 dinara. Za organsku proizvodwu u ovoj godini predvi|eno je 92 miliona dinara, a za o~uvawe biqnih i `ivotiwskih geneti~kih resursa 58 miliona dinara. Za kreditnu podr{ku poqoprivredi obezbe|eno je 600 miliona, a za posebne podsticaje je oko 232 miliona dinara.


10

4. februar 2016.

DRU[TVO

RAZGOVOR SA , NEKADA[WIM ^LANOM FED KUP REPREZENTACIJE SRBIJE I SADA[WIM PRVIM KONDICIONIM TRENEROM DVADESETOG IGRA^A SVETA

^AST JE PREDSTAVQATI SVOJU ZEMQU

prema radu, nau~io {ta je predanost i istrajnost u poslu a i u `ivotu. Bilo je to za mene ogromno iskustvo. Po~eo sam da radim sa na{im teniserima, Nenadom Zimowi}em, Bojanom Jovanovski kao i sa mnogim drugim talentovanim juniorima. Tek kada sam po~eo da radim shvatio sam koliko je bitan ozbiqan pristup, upornost uz pravi izvor informacija koje sam imao uz profesora. To mi je omogu}ilo da steknem odre|eno iskustvo koje mi je kasnije mnogo zna~ilo. Od trenutka kada sam po~eo da radim najva`nije je bilo da prelomim u sebi da je to ono {to je vredno pa`we i ~ime mogu da se bavim ceo `ivot. Od tog trenutka sam svu svoju energiju usmerio na rad i

radwe sa Bojanom do{lo je do ponude od Bernarda Tomi}a da sara|ujemo. Australijski reprezentativac je jedan od najve}ih talenata i de~ko koji ima najuspe{niju juniorsku karijeru od svih aktivnih tenisera sa dva osvojena grend slema. Ostaje zadatak da i u seniorskoj opravda o~ekivawa i najpre u|e u deset najboqih na svetu. Osim toga, pre {est godina sam sa dvojicom kolega postao suvlasnik fitnes centra MVP u Beogradu. Uspe{na saradwa sa Bojanom omogu}ila ti je da postane{ deo FED KUP tima na{e zemqe. Kakva su tvoja iskustva iz tog perioda? - Zbog iskustva u radu sa teniserima dobio sam poziv od tada{weg selektora da budem ~lan na{e `enske teniske reprezentacije. Nije fraza kada ka`em da je posebna ~ast biti na takvom mestu i predstavqati svoju zemqu u jednom od najpopularnijih sportova na svetu. U tom periodu, za samo dve godine, FED KUP reprezentacija u{la je u svetsku grupu i do{la do finala u kojem je na`alost izgubila od Republike ^e{ke u Pragu. Da li si ispunio svoj san kada je o anga`manu u profesionalnom tenisu re~ ili pak put ka ostvarewu snova jo{ traje? - Smatram sebe ambicioznim ~ovekom i naravno da

sticawe novih znawa i ve{tina. Nakon pet godina odlu~io sam da poku{am sam kao fitnes trener pa sam po~eo individualno da radim sa Bojanom Jovanovski. Ona je napredovala jako brzo i dobila poziv za reprezentaciju. ^ovek su u~i dok je `iv. Taj proces se nikada ne prekida. Prvi trening u pore|ewu sa trenutnim anga`manom kao fitnes trenera na ATP turu se prili~no razlikuje. Posle sa-

imam san, ali kada se i on ostvari, postavi}e se neki novi ciqevi. Ogromna je privilegija biti u istoj svla~ionici sa najve}im teniserima dana{wice, deliti znawe, u~iti od qudi koji su vrh svetskog sporta. Ose}am se apsolutno privilegovanim {to imam takvu {ansu. Trenutni san je da sa igra~em sa kojim radim do|em do GS titule. V. Bo{kovi}

Ivan Dimitrijevi}

I

van Dimitrijevi} ro|en je 1980. godine u [apcu. Odrastao je u Koceqevi gde je i zavr{io osnovnu {kolu. Potom odlazi na daqe {kolovawe. Stekao je zvawe profesora fizi~kog vaspitawa, postao suvlasnik fitnes centra u Beogradu i danas radi kao kondiocioni trener australijskog tenisera Bernarda Tomi}a. Po povratku u Srbiju sa Australijan opena Ivan je pre nekoliko dana posetio rodni kraj, svoje roditeqe i prijateqe u Koceqevi. Kada si zapo~eo trenersku karijeru i da li si ti birao ovu profesiju ili je ipak ona odabrala tebe? -Od detiwstva sam bio privr`en sportu i oduvek sam `eleo da budem deo wega. Kroz celo {kolovawe, od osnovne preko sredwe {kole, ili sam ne{to trenirao ili sam rekreativno upra`wavao neki od sportova. Za DIF sam se odlu~io u drugoj godini sredwe {kole. To mi je bilo nekako najlogi~nije, sobzirom da sam mnogo vremena provodio na raznoraznim terenima ili gledaju}i sport na TV. Zato se mo`e re}i da sam ja izabrao profesiju. Ipak je sticaj okolnosti, sa druge strane, {to sam zavr{io kao fitnes trener u tenisu, jer se tenisom nisam bavio. Kako je izgledao put od {kolovawa do prvog kondicionog trenera dvadesetog igra~a sveta? Kako je sve po~elo? - Ve} na tre}oj godini fakulteta sam po~eo da radim kod profesora biomehanike Du{ka Ili}a sa FSFV. Tokom petogodi{we saradwe sa profesorom stekao sam nova znawa, odnos

KO BRINE O Mladima u [apcu nedostaju besplatni sadr`aji, organizovane aktivnosti koje bi podstakle wihovu kreativnost i dale im mogu}nost dodatnog obrazovawa. Iz vladaju}e stranke poru~uju da im daju {ansu kod dono{ewa bitnih odluka, dok se opozicija uglavnom bavi humanitarnim radom

[

ta je to {to mladima u [apcu zapravo nedostaje? Koliko razumevawa za wihove `eqe imaju oni od kojih one zavise? Gotovo sve stranke u svom programu potenciraju posebnu brigu o mladima, ali da li zaista oslu{kuju wihove potrebe ili pokre}u akcije za koje misle da }e im doneti neki politi~ki poen vi{e? Odgovore na ova pitawa poku{ali smo da dobijemo od mladih [ap~ana, kao i od

predstavnika vladaju}ih, ali i opozicionih partija u gradu. Milica \ukanovi}, u~enica ~etvrtog razreda gimnazije, smatra da gradu nedostaju pre najpre mesta. Kada se radi o zabavnim sadr`ajima, misli da je neophodno osmisliti aktivnosti za koje mladi ne bi morali da tra`e novac od porodice, kao {to su koncerti, festivali, ili sportske aktivnosti. -Moj predlog bi bio da procenat pozori{nih karata ide besplatno ka sredwim {kolama na ra~un buxeta kulture grada. Mladi mogu ostajati u [apcu ako se poboq{a op{ti privredni ambijent tako da se stvaraju nova radna mesta, sa pristojnim primawima za mlade qude, da mogu da `ive od toga. Mislim da glavni teret le`i na lokalnoj politici, ali ne zavisi sve od wih, ka`e Milica Katarina Antoni}, studentkiwa sociologije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu misli da [apcu nedostaju, pre svega, mladi qudi koji u wemu `ele da ostanu i `ive. -Volela bih da se u gradu ~e{}e organizuju i podsti~u

SNOVE mladi na neformalno obrazovawe kroz seminare, edukacije, tribine i predavawa. To je jako bitno, jer se time podsti~e kreativnost i daje se {ansa mladim qudima da se dodatno obrazuju i dru`e. Bilo bi super organizovati neke emisije gde bi se promovisali takvi kulturni doga|aji i gde bi mladi imali priliku da javno iznesu svoj stav i ugoste neke poznate li~nosti i profesore koji bi zajedno sa wima kriti~ki razmatrali razne teme od dru{tvenog zna~aja. Kada je u pitawu slobodno vreme i izlasci, izbor je jako mali, a zimi pogotovu te`ak jer se svako mesto za izlazak svodi na jedno. Leti ve}ina odlazi na Stari grad i zato bi pravi pogodak bio srediti kej koji ima potencijala da bude pravo mesto za odmor i rekreaciju. Volela bih i da veliki bioskop opet radi, jer period od desetak godina bez velikog platna za jedan grad poput [apca je zaista nedopustivo duga~ak, isti~e Katarina. Sa druge strane, Tamara Bastaja, predsednica Omladine Zajedno za Srbiju, navodi kao najve}i uspeh {to su uspeli da mladima u pro{loj godini daju {ansu da postanu „kreatori svoje budu}nosti“. Podsetila je da su upravo mladi projektovali gradski trg i time uneli novu energiju u grad. - Svakodnevno poma`emo mladima da prona|u put za svoje ideje i otvaramo im vrata u Gradskoj upravi grada [apca. Lideri omladine ZZS zastupaju mlade, bez obzira na strana~ku pripadnost, i u trenucima odluka svojom politikom podsti~u nosioce vlasti da prioritet daju projektima koje su predlo`ili mladi. Zalagali smo se i zalaga}emo se za nagra|ivawe svakog ko je ovaj grad u~inio ponosnim osvajawem nagrade na takmi~ewima. Ove godine smo imali sastanak sa gradona~elnikom Neboj{om Zelenovi}em po pitawu izgradwe de~jih igrali{ta, tako da }e se ve} u narednoj godini u velikom broju mesnih zajednica, ali i na gradskom podru~ju izgraditi. Po~etkom ove godine je u planu i kurs za pisawe projekata za aplicirawe EU, koja mo`e doneti velikih dobrobiti mladima u gradu. Omladinska politika grada iznedri}e i nova radna mesta u 2016. godini kroz stru~ne prakse i nove investicije u gradu. Omladina ZZS zalaga}e se za prednost mladima prilikom zapo{qavawa. Ohrabrujemo mla-


DRU[TVO @EQAMA MLADIH U [APCU

MORATE ZGRABITI SAMI -Ove godine }emo uzeti aktivno u~e{}e i pomo}i na{im prijateqima iz Udru`ewa gra|ana Cerski Mar{ u organizaciji te divne manifestacije koja neguje duh na{ih predaka i ~uva se}awe na slavne dedove koji su svojom `rtvom stali na branik Srpstva i omogu}ili nam da `ivimo slobodni. Na pitawe {ta je to {to nudimo mladim qudima u na{em kraju, otkri}u vam da je u biti programa gradskog odbora Nove Srbije [abac formirawe Otkupnodistributivnog centra koji bi se bavio otkupom i preradom vo}a i povr}a {to bi sa jedne strane poboq{alo polo`aj mladih qudi na selu i de sugra|ane i sugra|anke da se aktivno ukqu~e u `ivot grada i kreiraju svoju budu}nost i u 2016. godini, obja{wava Bastaja. Omladinski odbor Srpskog pokreta obnove, koji tako|e u~estvuje u vlasti u [apcu, uglavnom sprovodi humanitarne akcije. Predsednik odbora, Stefan Jovanovi}, ka`e da redovno odr`avaju sastanke na kojima se dogovaraju o narednim koracima, a da su sve ideje dobrodo{le. Na vi{e mesta su postavili kutije u koje prikupqaju ~epove i na taj na~in daju podr{ku akciji „^ep za hendikep“ kako bi se prikupila sredstva za kupovinu ortopedskih pomagala za osobe sa invaliditetom. Prvi su u Sr-

biji pokrenuli peticiju za dono{ewe Aleksinog zakona, nazvanom po de~aku iz Ni{a koje se ubio nakon dugotrajnog zlostavqawa u {koli od strane vr{waka. -Saznali smo na internetu za taj doga|aj. Nakon toga smo kontaktirali Aleksine roditeqe, osmislili flajere i akcija je dobila odjek u celoj Srbiji. Na`alost, ova ideja jo{ nije do{la do repu-

U [abac samo za praznike - Sve ~e{}e se de{ava da moji vr{waci nakon studija u Novom Sadu ili Beogradu posao i priliku za pristojan `ivot tra`e ba{ u tim mestima, a oni najsre}niji odlaze u inostranstvo. ^iwenica je da su {anse za posao zapravo samo malo mawe u [apcu nego nekom drugom ve}em gradu, ali to nije jedini nedostatak koji ovaj grad ima. Ve} nakon dve godine `ivota u Novom Sadu shvatila sam za{to se u [abac vra}am samo za praznike. Kao glavni nedostatak navela bih odsustvo empatije vlasti sa potrebama i idejama mladih qudi, ka`e Katarina Antoni}. bli~kog parlamenta, jer prvo treba da pro|e kroz Skup{tinu u Ni{u, a izgleda da tamo ne postoji voqa da se ovaj problem re{i, navodi Jovanovi} i dodaje da su pojedinci iz lokalnih odbora drugih stranaka potpisali ovu peticiju, ali da nisu po-

zvali i cele svoje odbore da je podr`e. Omladinski odbor Nove Srbije, tako|e se mo`e pohvaliti humanitarnim radom, {to u akcijama koje su sami organizovali, {to u~e{}em u akcijama drugih. Tako|e, zala`u se za negovawe kulturnih vrednosti i tradicije ovog kraja. Obrad Doki}, predsednik omladine NS najavquje niz tribina posve}enih ovoj tematici.

dalo perspektivu da od poqoprivrede mogu pristojno `iveti, a sa druge strane bi otvorilo veliki broj radnih mesta u samom Otkupno-distributivnom centru. Tako|e zna~ajni planovi se odnose na boqe kori{}ewe potencijala Cera kao i Save, navodi Doki}. Iz svega navedenog, mo`e se zakqu~iti da, iako imaju najboqu nameru odgovorni za polo`aj mladih izgleda ne umeju najboqe da shvate wihove `eqe. Najboqe bi mo`da bilo da se ne uzdaju ni u koga sem u sebe. Ipak, u ovom gradu postoje i oni mladi koji smatraju da mladi sami treba da preuzmu odgovornost i prestanu da `ive na ra~un roditeqa. -Smatram da mladima fali inicijativa, osmeh i entuzijazam za boqe sutra. Kada to postignu onda }e biti svega. Ako je neko ispuwen i sre}an onda ima sve i sve mu je na mestu. Ko je duboko u sebi nesre}an, nema novca koji mu to mo`e nadomestiti. Danas starije generacije imaju vi{e energije od omladine. Kada neko mlad uspe ka`u mu da ima sre}e. Nije to sre}a, to je stav i `eqa da se krene u susret svojim snovima, otkriva Branislav Lazarevi} diplomirani ekonomista i nezavisni Oriflejm direktor. M.M.

4. februar 2016.

11

OP[TINA VLADIMIRCI: VELIKO PRIZNAWE U^ENICI POSAVOTAMNAVSKE SREDWE [KOLE

MILICA ME\U ODABRANIMA

M

ilica [imonovi}, u~enica sredwe Posavotamnavske {kole, na{la se u konkurenciji oko 264 {kola me|u 17 dobitnika Svetosavske nagrade koja je napokon stigla u malu sredinu. Vedra osoba, neumorna i silno posve}ena humanitarnom radu ponos je op{tine Vladimirci, svojih Lojanica i oca Stevana koji se itekako utkao u wen rast do uzor u~enice. Priznawe dobijeno u Vladi Srbije iz ruku ministra Sr|ana Verbi}a mnogo zna~i ka`e skromna devoj~ica. - Bilo je impresivno na}i se u takvom dru{tvu i zastupati svoju op{tinu i brojne talente u woj. Ispisala sam jednu stranicu zadovoqstva a po zavr{etku sredwe {kole nameravam upisati Psihologiju i tako zaokru`iti ono {to voqim uz humanitarni rad kojem sam posve}ena, ka`e skromna i omiqena u~enica i ponos Posavotamnave.

Direktor {kole Milan Isailovi} isti~e da je {kola uradila koliko je mogla

da stvori uslove za ovakav uspeh, koji je iznad svega pe~at dela same Milice. - Ona je stvarno za divqewe, radna, predana, sa jasnim ciqem i mi smo ponosni {to stasava u na{oj sredini. Poma`emo koliko mo`emo da se posveti i humanitarnom radu pa slika uspeha zaokru`uju. Op{tina je dobila junaka i uzor i to je nemerqivo. Na{a Milica me|u odabranima u Srbiji skoro da se ne veruje po{to ni brojne velike sredine nisu dobile to priznawe. Za Milicu [imonovi} }e se tek ~uti u to ne treba sumwati, ka`e ponosni direktor {kole. Muwevito je prostrujala vest o nagradi pa su nas na svakom koraku upu}ivali na Milicu. Ne{to {to se samo snevalo je stvarnost a, Milica junakiwa u danima kada se itekako pri~a i radi za mladost op{tine Vladimirci. S.K.

REPERTOAR LM BIOSKOPA PIKSIJI MALI VILEWACI, animirani, sinhronizovano 4 - 7. februara u 17.30 8 - 10. februara u 18.15 DEKA PU[TEN S LANCA, komedija 4 - 7, februara u 19.00 50 NIJANSI CRNE, komedija 4 - 7. februara u 21.00 8 - 10. februara u 20.00


12

DRU[TVO

4. februar 2016.

PROMOCIJA NOVE KWIGE WUZNETA U KULTURNOM CENTRU

U OGLEDALU @UTE [TAMPE

DRUGI TRIMESTAR TRUDNO]E

Kreativci iz Wuzneta predstavili su krajem pro{le nedeqe svoju tre}u kwigu pod nazivom „Prava istorija sveta“ u {aba~kom Kulturnom centru

prepunoj sali KC, [ap~ani su imali priliku da neposredno prate predstavqawe ove kwige koje je za ne{to vi{e od mesec i po dana do`ivela ve} tre}e izdawe. - Nedavno nas je na rang listi „Laguninih“ bestselera, sa drugog mesta, pretekao dobitnik Ninove nagrade Dragan Veliki} sa „Islednikom“, ali niko `iv ne mo`e sa prvog mesta da skloni le-

U

~i}a – rekao je Miroslav Vujovi}, jedan od autora kwige. Prema re~ima Nenada Milosavqevi}a, tako|e autora, nikada nije bila namera Wuzneta da „zezne“ qude i da ono {to oni napi{u bude shva}eno ozbiqno. - Mi `elimo da Srbija bude normalna zemqa i da mi ostanemo bez posla. Fenomen je da je danas u Srbiji te{ko doku~iti {ta je prava vest, a {ta je objavio Wu-

Kwiga „Prava istorija sveta“ obra|uje period od prebiblijskog vremena, pa sve do „fejsbuk perioda“. Naravno, kwiga ne bi bila potpuna da nema deo posve}en srpskoj istoriji, jer istorija Srba je istorija sveta, zakqu~ili su Wuznetovci. Slede}a tribina u okviru programa Kulturnog centra [abac ve} je zakazana za utorak, 23. februar, a o sta-

„SIZIF NA KORAK DO USPEHA“ gendarnu Jelenu Ba~i} Alimpi} – u Wuzovskom stilu objasnio je rang listu naj~itanijih kwiga u Srbiji Viktor Markovi}, jedan od ~lanova ovog kreativnog tima. „Prava istorija sveta“ je {aqiv prikaz raznih istorijskih situacija i li~nost koji su propu{teni kroz filter imaginarne `ute {tampe iz tih perioda. - Ovo je prava istorija sveta i nijedna druga. Iz ove kwige deca treba da u~e. Iz we mo`ete da saznate sve, od trenutka kada je Adam posumqao da ga Eva vara, pa do paranoje Bobija Fi{era. Mada, stvarno smo se zapitali da li je postojala istorija pre wega, znate ve} koga, onog, ... Vu-

eki od naslova koji su izmamili salve smeha u sali Kulturnog centra iz kwige „Prava istorija sveta“ dugo }e se prepri~avati. - „Mojsije obe}ao boqi `ivot Jevrejima za dve i po do tri godine“, „Sizif na korak do uspeha“, „Aleksandar Makedonski demantovao da je hetero“, „Zapo~iwe izgradwa Atlantide na vodi“, „Sulejman veli~anstveni jedva ~eka da vidi nastavak serije o wemu“, „Majka osam Jugovi}a ponovo trudna“... Neke od najboqih recenzija kwige napisali su su, tako|e istorijske li~nosti – „Nema {anse da {tampam ovo sme}e“, Johan Gutenberg, „Super je kwiga“, Baron Minhauzen.

N

znet – istakao je Milosavqevi}, autor ~uvenog teksta o tome kako je pijani Srbin u [arm El [ejku pao i ubio ajkulu. Za ovu vest su se „zaka~ile“ sve vode}e svetske medijske ku}e, a u Australiji je ovaj Srbin progle{en za li~nost godine.

wu u srpskim medijima sa {aba~kom publikom razgovara}e Vuka{in Obradovi}, predsednik NUNS i Sra|an [koro, nekada{wi {ef deska u „Ve~erwim novostima“, a sada novinara lista „Lov i ribolov“. N. K.

VREME ZAU@IVAWE Iako su najuo~qivije promene na fizi~kom izgledu majke, stru~waci ka`u da je drugi trimestar u neku ruku najmirniji period trudno}e Posvetiti pa`wu ishrani i odevawu. Ovo je period kada se najvi{e dobije na te`ini. Mnoge `ene se toga upla{e. No, ono {to je najbitnije da shvate je da u ovom periodu ne treba da “jedu za dvoje”, ve} sasvim normalno i kvalitetno. Kada je re~ o odevawu nema vi{e mesta tesnoj garderobi. Insistira se na pamuku koji mo`e da se iskuvava kako bi se {to lak{e eliminisale bakterije. Najbezbri`niji period. Ako je re~ o normalnoj trudno}i, ovaj period bi trebao da bude najbezbri`niji. Vreme kada majke treba da se opuste i u`ivaju u svakom danu blagoslovenog stawa.

Kontrole na svakih mesec dana. Ukoliko je re~ o normalnoj trudno}i, dovoqno je jednom mese~no i}i na kontrole. Tada se obavqaju i neophodne laboratorijske analize, ultrazvu~ni pregledi. Savetovali{te za trudnice kao odli~an izbor. Sve nedoumice oko trudno}e budu}e mame mogu lako da re{e ukoliko se obrate Savetovali{tu. U [apcu funkcioni{e jedno od najboqih na teritoriji Srbije, dok je sa trudnicama sa ispuwenim trudni~kim kartonom zadovoqstvo raditi. Tekst nastao u saradwi sa babicom Porodili{ta [aba~ke bolnice Draganom Borojevi}

RODE JAVQAJU Protekle sedmice na odeqewu [aba~kog porodili{ta ro|eno je 19 beba. I ovaj put, brojnost je na strani de~aka 12:7.

„GLAS“ NA DRU[TVENIM MRE@AMA ajde, pomlati i ovo malo {to je ostalo od poqoprivrede, pa da se razilazimo! Suficit }e da bude jo{ ve}i u februaru. Ukine{ plate u martu, pa da ceo svet vidi {ta je uspeh. A, onda u aprilu dobije{ 100% glasova, jer si botove hranio sendvi~ima, pa pre`iveli. Dejan Ivankovi}

H

d svih uloga koje imamo u `ivotu, najlep{e su one koje nas ~ine emocionalno ispuwenim, koje nas nadahwuju da budemo {to boqi, daju nam snagu, podsti~u da neprestano rastemo i osetimo istinsku sre}u! Od danas sam tetka jedne princeze Mile. Sawa ^owagi}

O

ZIMSKE [KOLE/KAMPOVI • O[ „ Vuk Karaxi}“ , Zimski Kamp stonog tenisa, 4. 5. i 6.2.2016. godine od 9-12 sati. • O[ „Nata Jeli~i}“, Promocija ruskog i engleskog jezika, kroz projekcije ruskih i engleskih filmova u prostorijama {kole od 8. do 12. februara 2016. • O[ „Janko Veselinovi}“ organizuje 2. Filolo{ki kamp za u~enike 5, 6, 7. i 8. razreda osnovne {kole od 8. do 12. februara 2016. godine. • O[ „Laza K. Lazarevi}“ Zimski kamp prirodnih i dru{tvenih nauka „@ELIM DA ZNAM VI[E ” odr`a}e se od 8. 2. 2016. do 12. 2. 2016.


DRU[TVO

4. februar 2016.

13

ODR@AN DVODNEVNI SEMINAR VR[WA^KIH MEDIJATORA

U~enici sedmog i osmog razreda O[ „Nikolaj Velimirovi}” imali su priliku da pro{log ~etvrtka i petka saznaju na koji na~in da pristupe re{avawu konflikta i prevazila`ewu nesporazuma u kome se neutralna, tre}a strana pojavquje u ulozi posrednika. Zakqu~ak skupa: konfliktu pri}i na konstruktivan na~in uz zajedni~ko re{ewe oko koga postoji saglasnost ubilarna, deseta godina dvodnevnog seminara vr{wa~kih medijatora po~ela je pro{log ~etvrtka u u~ionici O[ „Nikolaj Velimirovi}“ upoznavawem sa ciqevima, bitnim karakteristikama procesa re{avawa problema, ve{tinama potrebnim svakom medijatoru, odnosno posredniku u

J

RAZMISLI, A ONDA REAGUJ konfliktnim situacijama, kao i bitnim koracima poput jasnog definisawa problema, smi{qawa mogu}ih re{ewa, procewivawa re{ewa, dono{ewa odluke, odre|ivawa na~ina sprovo|ewa re{ewa i procene uspe{nosti re{ewa. - Ovo nam je deseta godina. U~enici sedmog i osmog razreda obu~avaju se za vr{wa~ku medijaciju sa ciqem prevencije nekih konfliktnih situacija i nesporazuma. Pokazalo se kao veoma uspe{no i dobro zato {to se na taj na~in {iri i vr{wa~ka edukacija. Vr{wa~ki medijatori koji su obu~eni na dvodnevnom seminaru u svojim odeqenskim zajednicama prezentuju te sadr`aje koje su nau~ili i razvijaju ve{tine, socijalne i emocionalne koje su

nam vrlo bitne u dana{we vreme. Poboq{ava dosta odnose u {koli. Tako|e, i odnose izme|u u~enika i nastavnika, odnosno zaposlenih u {koli, ali dobro deluje i na privatne odnose, odnosno re{avawe nekih sitauacija u porodici - rekla je Olivera Milutinovi}, specijalni pedagog u O[ „Nikolaj Velimirovi}“. Tokom desetogodi{weg rada kroz ovaj seminar uspe{no je pro{lo vi{e od sto u~enika. Doprinose}i razvoju de~je li~nosti na{ao je primenu i u svakodnevnom `ivotu.

- Najlep{e je to {to otvoreno razgovaramo. Nema neta~nih odgovora. Sve {to ka`emo je ispravno na neki na~in. To je na{e mi{qewe. Ne treba toga da se stidimo. Zapo~eli smo temu kako treba posredovati izme|u dve sukobqene strane i kako prona}i pravo, mirno re{ewe za wihov problem. Imala sam prilike da prisustvujem sva|i drugara ali se sve to brzo razre{ilo. Smatram da smo mali i da ne mo`emo toliko da se posva|amo pa da osetimo neke znatne posledice - uverena je Natalija Ne{kovi}, u~nica VIII1.

Prvi put ovom seminaru prisustvovala je i Mina Peri}, u~enica VII4. - Ovakav na~in komunikacije nam dosta zna~i. Mislim da jo{ uvek nismo razvili na{ odnos prema tim problemima tako da je dobro da prikupimo {to vi{e informacija koje kasnije, ako do|emo u sli~nu situaciju, mo`emo da iskoristimo. Ne treba ishitreno donositi odluke. Treba razmisliti o svakom postupku, o svakoj re~i. Jednostavno, ne treba qutwu iskaqivati na nekome pre nego {to se ne smirimo. Drugarstvo je na prvom mestu - poru~ila je Mina. O. Gavrilovi}

MIOMIR FILIPOVI]-FI]A IZ RADENKOVI]A DOBITNIK VUKOVE NAGRADE

MAJSTOR PISANE RE^I I FUDBALA Objavio 25 kwiga pri~a o qudima na selu, iz istorije srpskog naroda, hronike sela, sportskih klubova, leksikona op{tina, a povodom 40 godina novinarskog rada iza{la je zbirka “Qudi i wihove }udi”. Podr{ka za najsjajniju nagradu oca srpske pismenosti stigla iz 65 op{tina i gradova Srbije ovinarstvo je zavoleo 1976. godine kada postaje saradnik Radio Beograda na kultnoj emisiji “Selo veselo”. Uz vi{e omladinskih listova, Ma~vanin iz Radenkovi}a Miomir Filipovi}Fi}a, danas dopisnik beogradske “Politike” iz Sremske Mitrovice, najvi{e se zadr`ao u novosadskom „Dnevniku”. Pisao je i za najtira`nije ilustrovane nedeqnike biv{e dr`ave ( “Ilustrovana politika”, “Nada”, “Duga”... zagreba~ka “Arena”, qubqanski “Dnevnik”, sarajevska “Una” i “San”... ) Stvarao je za televizije Beograd i Novi Sad, lokalne radio i televizijske stanice... Povrh svega je objavio 25 kwiga pri~a o qudima na selu, iz istorije srpskog naroda, hronike sela,

N

sportskih klubova, leksikona op{tina i {kola... Ove godine povodom 40 godina novinarskog rada objavqena mu je kwiga “Qudi i wihove }udi”. Uz brojna prethodna priznawa i nagrade, kao kruna, do{la je Vukova nagrada koja }e mu biti uru~ena osmog februara. - Raduje me {to sam za ovo visoko priznawe dobio podr{ku predstavnika 65 op{tina i gradova Srbije. Nije izostala potpora Udru`ewa novinara Srbije, Saveza poqoprivrednih in`ewera i tehni~ara, Kompanije Slobomir iz ^ikaga... nagla{ava Filipovi}. U mladosti je igrao fudbal i {koluju}i se stekao zvawe fudbalskog trenera, a svojevrstan dug prema rodnom selu vra}a obnovom rada bi-

blioteke, fudbalskog kluba, KUD... Ne izostaju ni brojni pisani tragovi, kao {to je ovih dana bilo izdawe kwige, hronika o Radenkovi}u. Wegova aktivnost je neprestana, {to se posebno ogleda u osnivawu Udru`ewa kulturnih stvaralaca Srbije “Zavi~aj”, ure|ivawu lista sela Srbije, “Seoske novine” koje sti`u na vi{e stotina adresa. Uz sve pomenuto ide i osnivawe Festivala sela Srbije- FESEL, Sabora Filipa Vi{wi}a, Festivala srpske pesme posve}ene Miji Krwevcu u Krwevu, Me|unarodnog festivala novinara Selo-pres i niza drugih kulturno-istorijskih svetkovina {irom Srbije. Trenutno je jedan od organizatora Takmi~ewa sela Srbije u izvr{noj produkciji Kulturno-prosvetne zajednice Srbije. - Novinarstvo i fudbal ostaju moje velike qubavi, naravno posle porodice i zavi~aja koji su u korenu svega. Opredelio sam se da ovde stvaram svoju sre}u i mislim da nisam pogre{io, mada je bilo primamqi-

vih ponuda i iz inostranstva, ka`e na kraju u ovom obra}awu za “Glas Podriwa”, nekoliko dana pre uru~ewa Vukove nagrade i obele`avawa 40 godina uspe{nog rada koji svakodnevno bogati novim sadr`ajima. Q. \uki}


14

POLITIKA

4. februar 2016.

SAOP[TEWE LIBERALNO DEMOKRATSKE PARTIJE [ABAC

RAZGOVOR SA VD PREDSEDNIKOM GO SPS

POQOPRIVREDNICI NA UDARU

VLAST U IME

radski odbor Liberalno demokratske partije [abac protivi se smawewu subvencija poqoprivrednicima. Smawewe ne}e biti dobro za poqoprivrednike iz Ma~ve, Pocerine i Posavotamnave i smatramo da je to jo{ jedan pogre{an korak Vlade. Smawene subvencije odrazi}e se najvi{e na proizvodwu uqarica jer poqoprivrednici ne}e imati dovoqno novca da kupe |ubrivo, seme i ulo`e u agrotehniku, herbicide i sve ostalo {to im je neophodno za rad. Poqoprivrednici iz okru`ewa imaju subvencije od najmawe 200 evra po hektaru, a kod nas Vlada smawuje subvencije sa 12.000 dinara na 4.000 dinara i na ovaj na~in jo{

G

jednom sputava razvoj poqoprivrede kao i konkurentnost sa poqoprivrednicima u okru`ewu. Gradski odbor Liberalno demokratske partije [abac smatra da }e ovakva odluka dovesti u velike i ozbiqne probleme poqoprivrednike Ma~ve, Pocerine i Posavotamnave i poziva Vladu da promeni svoju odluku. Ako dr`ava mo`e da prona|e novac da se pomognu gubita{ka preduze}a, onda je nejasno za{to ne mo`e da se prona|e novac za desetine hiqada qudi koji se bave poqoprivredom. GO Liberalno demokratske partije [abac

GRADSKI ODBOR DSS OBELE@IO SVETOG SAVU

VRATITI DOSTOJANSTVO PROSVETI radski odbor Demokratske stranke Srbije obele`io je Svetog Savu u centralnoj {aba~koj ulici. Tom prilikom, aktivisti ove stranke su gra|anima delili letke. Predsednik gradskog odbora DSS dr Aleksandar Pavlovi} istakao je da je vra}awe dostojanstva srpskim u~iteqima, nastavnicima i profesorima, kao i wihovom materijalnom dostojanstvu, obaveza. - Na`alost , ni republi~ka ni lokalna vlast ne razmi{qa o veoma lo{em

G

P

N materijalnom statusu prosvetnih radnika nego im je najve}a preokupacija kako da za direktore {kola po-

stave svoje poslu{ne partijske ~lanove – dodao je Pavlovi}. N. K.

DVERI OBELE@ILE SLAVU

UGLEDAJMO SE NA SVETOG SAVU rpski pokret Dveri proslavio je svoju slavu, Svetog Savu. Pokret je nastao na ovaj dan, pre 17 godiina, kao udru`ewe studenata Beogradskog univerziteta. Dveri su u me|uvremenu prerasle u udru`ewe gra|ana, a od skoro su i registrovana politi~ka partija. Darko Daki}, ~lan Pokreta izrazio je nadu da }e slede}e godine u ovo vreme biti, kako u republi~koj tako i u lokalnim skup{tinama. Dodao je da }e tamo zastupati interese svih koji se zala`u za porodicu, pra-

S

redsednik Gradskog bili potrebni. Neka naodbora Socijali- rod jo{ jednom ka`e kolisti~ke partije Sr- ko kome pripada i neka se bije u [apcu, prof. dr odmere snage partija na Mirko Kerkez, ro|en je u politi~kom nebu Srbije. Bosanskom Petrovcu, gde je Imamo lokalne i pokrazavr{io osnovnu {kolu i jinske izbore pa je dobro gimnaziju. Medicinski fa- da budu i parlamentarni kultet u Beogradu zavr{io da se ne prave dupli troje u roku, nakon ~ega je sta- {kovi. Ne bi bilo lo{e `irao u Krupwu. Potom se kada bi bili i predsedni~zaposlio na Prvoj hirur- ki. Kakav rezul{koj Klinici Klini~kog cenMi smo je- tat o~ekujete na tra Srbije u Beo- dina socija- nivou Republike? gradu. Danas je na-Smatram da ~elnik ovog ode- l i s t i ~ k a na je SPS socijalqewa i zamenik partija generalnog direk- koju gra|ani demokratske ortora Klini~kog mogu da ra~u- jentacije, dobro reformisana, centra. SpecijaPravi sna`na partija i lizaciju iz op{te naju. hirurgije je zavr- socijalisti jedina levo orjentisana na ni{io 1995. godine. su u SPS vou Srbije. Sve Po{to je doktoostalo su neki rirao postao je asistent, a zatim docent i drugi levi~ari i grupe profesor. Redovni je ~lan gra|ana. Mi smo jedina Srpske kraqevske akademi- partija na levici. Mislim je, ~lan Bugarske akademije da }emo na nivou republi-

voslavqe, doma}u privredu i poqoprivredu, a protive se ulasku u NATO, EU po svaku cenu, genetski modifikovanoj hrani i izopa~enostima svake vrste koja se plasira sa malih ekrana. -Ugledajmo se na Svetog Savu koji je izmirio svoju zava|enu bra}u i postavio duhovne temeqe jedinstvene i sna`ne srpske dr`ave. Tako bi i mi danas trebali da se ujedinimo i izmirimo, jer samo kada smo jedinstveni Srbija je jaka, rekao je Daki}. M.M.

akon tragi~nog doga|aja u Domu zdravqa [abac pokrenulo se pitawe polo`aja zdravstvenih radnika u Srbiji. Kako Vi, kao doktor, gledate na ovu problematiku? -Slu~aj koji se desio u [apcu mo`e se desiti svuda. To je izolovano i ne mo`e se preneti na celo zdravstvo. Kada bolestan ~ovek ubije nekog, mogao je to da uradi i u [vajcarskoj ili Engleskoj. Na `alost, desilo se u [apcu. Nema to veze sa sistemom i od toga se ne mo`e za{tititi. Zdravstveni sistem u na{oj dr`avi mo`emo da identifikujemo sa na{om ekonomskom situacijom. Imamo dobre stru~wake, i dobru opremu, ali mo`e to da bude i boqe.

nauka i umetnosti i kandidat za ~lana Ruske akademije. Anga`ovan je i u sportu. Pored v.d. predsednika GO SPS [abac, ~lan je Glavnog odbora i kandidat za Predsedni{tvo SPS. Smatrate li da su Srbiji u ovom trenutku bili neophodni izbori? -Ako ih je premijer najavio najverovatnije da su

SAOP[TEWE ZA MEDIJE RUSKE STRANKE uska stranka upu}uje najo{triji protest Vladi Republike Srbije, povodom drskog, protivpravnog i nehumanog akta takozvanog Euleks suda, kojim se Oliver Ivanovi} iz ku}nog pritvora prebacuje u zatvorsku }eliju. Ruska stranka je mi{qewa da ovo nije samo akt uperen protiv pojedinca, ve} jasna i nedvosmislena poruka Srbima, ma gde oni `iveli. Smatramo da je upravo Vlada Republike Srbije najodgovornija za ovakvo postupawe prema Oliveru Ivanovi}u, jer je svojim ne~iwewem, popustqivo{}u, odsustvom samopo{tovawa i politi~kom kratkovido{}u ohrabrila bezakowe, progon i necivilizacijski odnos prema preostalim Srbima na teritoriji Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija! Ruska stranka kao organizatore i izvr{iteqe progona srpskog stanovni{tva ozna~ava organe kvazidr`ave Kosovo, u saradwi sa organima Evropske unije, koja se prema preostalim stanovnicima Srpske nacionalnosti ne odnosi u skladu

R

sa na~elima prava i humanosti. Vlada Republike Srbije je du`na da u skladu sa Ustavom Republike Srbije, a ~iji je sastavni i neotu|ivi deo i AP Kosovo i Metohija, za{titi svoje gra|ane na celokupnoj teritoriji Republike Srbije. Pozivamo Vladu Republike Srbije da momentalno prekine svaku komunikaciju sa organima samoprogla{ene dr`ave Kosovo i Euleksa, i da zahteva od Saveta bezbednosti UN da hitno i neodlo`no preduzme sve mere neophodne za za{titu bezbednosti Srpskog stanovni{tva, na celoj teritoriji AP Kosovo i Metohija. Tako|e, pozivamo Vladu Republike Srbije da se za pomo} u za{titi preostalog nealbanskog stanovni{tva, wihove imovine, verskih i kulturnih objekata na teritoriji AP Kosovo i Metohija obrati osvedo~enim prijateqima i saveznicima Srbije, i to na prvom mestu Vladama Ruske Federacije i Narodne Republike Kine. Ruska stranka

ke da se pribli`imo na oko 20 odsto glasova. Kakva su Vam o~ekivawa kada je [abac u pitawu? -Ispod 30 odsto bi za ovo rukovodstvo bio poraz. Vratili su nam se na{i stari ~lanovi, a do{lo je i mnogo novih i dosta omladine. Imamo oformqena sva tela. Pre mog dolaska omladina je ovde samo figurirala, sada je to sna`na organizacija. Forum `ena nije formiran samo na gradskom, nego i u svim mesnim odborima. Planiram da ovde osnujemo Politi~ki savet gde bi bili svi ugledni levo orjentisani gra|ani koji ne moraju da pripadaju partiji, ali da nas savetuju. To bi bili oni qudi koji su nekada bili ovde i stvarali su ovaj grad i koji su brend [apca. Bili su malo zapostavqeni, ali sada su dobrodo{li. Me|u wima su Jela Veseli}, ko-


POLITIKA [ABAC, PROF. DR MIRKOM KERKEZOM

4. februar 2016.

15

INICIJATIVA SELO-GRAD NA IZBORIMA UZ GRADONA^ELNIKA

N A R O D A PRED [AP^ANIMA REFERENDUM nicijativa SeloGrad nastala je pre dve godine. U Skup{tini grada ih zastupaju tri odbornika koja se nisu prona{la u strankama na ~ijim listama su izabrani. Do sada su se najvi{e borili protiv te{kog polo`aja poqoprivrednih proizvo|a~a. Na predstoje}im izborima da}e podr{ku gradona~elniku [apca Neboj{i Zelenovi}u. -Na{i nastupi u lokalnom parlamentu, na{a saop{tewa, mnogobrojne akcije, re{avawe problema na{ih sugra|ana posebno na selu, u~inili su nas prepozna-

I

tqivim i utemeqenim na politi~koj mapi grada [apca. Inicijativa Selo - grad formirana je da traje dugo i nije stvorena od izbora do izbora. Mi smo lokalni pokret i naravno da smo spremni za naredne lokalne izbore ali na birali{ta ne}emo sami, jer sam siguran da }e na{i sugra|ani referendumski glasati izme|u gradona~elnika [apca Neboj{e Zelenovi}a i stranke koja }e se kriti iza premijera Vu~i}a. Inicijativa Selo-Grad }e biti na listi koju }e predvoditi gradona~elnik Neboj{a Ze-

lenovi}. Siguran sam u dobar izborni rezultat i da }e [ap~ani prepoznati na{e napore da od [apca napravimo moderan evropski grad, isti~e predsednik Inicijative Selo – grad Salko Karadarevi}.

PARTIJA UJEDIWENIH PENZIONERA SRBIJE

BORBA ZA SOCIJALNU PRAVDU ja je bila ugledni socija- vor sledi i dogovor. Sa vrlista na nivou Srbije i ha ne dobijamo nare|ewa, bila je prepoznatqiva po nego preporuke, koje }emo svojim vrednostima, zatim saslu{ati, ali }emo sa nanekada{wi gradona~el- {im rukovodstvom ovde nik Marko Maksimovi}, doneti odluku. Sa kim mo`ete u postipa Radenko Stepi}, kao i penzionisani oficiri zbornu koaliciju na nivou MUP. Sa nama }e na ovim grada? -Mo`emo sa svima jer izborima i Komunisti~ka su to sve gra|ani [apca, partija. koje ja cenim i U kakvom stavolim. wu ste zatekli Stvori}e- mnogo ovaj odbor, a u mo jak SPS Ne}emo unapred govoriti ko }e kakvom stawu se koji }e, nada- biti sa nama. Sa sada nalazi? -Odli~no po- mo se, da bu- kim budemo imaznajem Zorana de, ne deo li razgovor, doi na|emo Borti}a. Imao vlasti, nego govor zajedni~ki put sam dobru saradvr{i taj }e mo}i sa wu sa wim. Da ne da bude zabune, on vlast u ime nama. Sa kim ne nije vi{e u SPS, naroda. Ne- budemo mogli da dogovorimo zato molim gra}emo gledati se ne}emo se ni sva|ane da naprave razliku. Svako samo ko je so- |ati. [ta }e biti mo`e da osnuje c i j a l i s t a , svoju stranku, pa nego }emo svu kqu~no u tim pregovorima? koliko mu narod -Gleda}emo da glasova i vla- na{u snagu i interes sti toliko }e energiju po- samo vlasti i vr{iti. kloniti gra- gra|ana [apca i mesnih zajedniNi{ta ru`no ne- |anima ca. Ako imamo }u re}i o qudima dobre namere i koji su bili u paritiji pa oti{li. Neka im energiju, lako }emo ih je sre}an put. Ne bi treba- spojiti. Dobrodo{li su i li ni oni da napadaju nas, Srpska napredna stranka jer seku granu na kojoj su i Zajedno za Srbiju. Oni imaju svoje bira~e, a sve sedeli. Da li planirate da na je to isti narod. Nema meizbore iza|ete u koalici- sta za la`na obe}awa. Re}i }emo {ta i koliko moji ili samostalno? -Pre izbora }emo se do- `emo. Ne}u govoriti da je govarati sa na{im tradi- te{ko, jer ni{ta nije tecionalnim koalicionim {ko ako smo jedinstveni partnerima PUPS i JS. i razumni. M.M. Uz dobar i razuman razgo-

artija ujediwenih penzionera Srbije ve} odavno se sprema, kako za lokalne, tako i za parlamentarne izbore. Stevan Mati}, predsednik Gradskog odobra PUPS, pre skoro godinu dana je nagove{tavao da }e do}i do parlamentarnih izbora, jer se, kako ka`e izbori raspisuju onda kada je vladaju}a stranka najja~a, da produ`i mandat jo{ ~etiri godine. -Rukovodstvu PUPS, koje zastupa partiju socijalne pravde se veruje. Mi u GO imamo 19 fakultetski obrazovanih qudi, od kojih je skoro polovina nekada bila na zna~ajnim privrednim

P

ili dru{tvenim funkcijama. Koalicija na lokalu je prirodna sa onim strankama koje po{tuju na{ program. Druge politi~ke stranke govore da su za Srbiju, a mi

smo za narod. Za siroma{ne, penzionere, nezaposlene, isti~e Mati}. Iako je mogu} nastavak saradwe sa dosada{wim koalicionim partnerima Socijalisti~kom partijom Srbije i Jedinstvenom Srbijom, Mati} ne iskqu~uje mogu}nost da u izbornu trku u|u sami. Veruje da gradska vlast ovoga puta ne}e mo}i da se stvara bez wih. Prema Mati}evim re~ima, da je ova partija do sada bila u vlasti u [apcu, izdvajawa za penzionere bi bila znatno ve}a, jer mnogo mawe op{tine u svojim buxetima za ove namete odvajaju dosta vi{e novca.

SRPSKA RADIKALNA STRANKA U [APCU SPREMNA ZA IZBORE

NE]EMO DA OBE]AVAMO, HO]EMO DA POKA@EMO

K

andidat za gradona~elnika [apca ispred SRS dr Qiqana

Stanimirovi} izjavila je da o~ekuje da }e radikali ovoga puta da zadobiju pove-

rewe bira~a na izborima, na koje izlaze samostalno. Prema wenim re~ima, posle izbora su mogu}e koalicija sa svim politi~kim faktorima, u odnosu na rezultat. - Mi ne}emo nikoga da kritikujemo, ne}emo ni da obe}avamo, ho}emo da poka`emo. U posleizbornu koaliciju i}i }emo sa onim strankama koje nam budu dale vi{e prostora i mogu}nosti da ostvarimo na{e ciqeve – dodala je Stanimirovi}. N. K.


16

KULTURA

4. februar 2016.

ALEKSANDRA RA[EVI], VI[I KUSTOS ETNOLOG O STALNOJ POSTAVCI NARODNIH NO[WA U [ABA^KOM MUZEJU

PREDAWA ZA NAUK

JELECI IZ STARIH [ K R I WA U kolu uglavnom mawevi{e dobre kopije, a originale sve te`e na}i. Nekada merilo otmenosti ku}e. Asocijacija na va{ar, a no{ene uglavnom u sve~anim prilikama

onuda starih narodnih no{wi bila je vrlo oskudna, a ~uvaju ih bri`qivo u starim {kriwama ili kakvim drvenim koferima, uglavnom starija lica, ka`e Aleksandra Ra{evi}, vi{i kustos

P

trine prvo primercima `enske, a potom i mu{ke narodne no{we. Otuda ne ~udi veliko uzbu|ewe i znati`eqa brojnih posetilaca muzeja koji ~esto posebno dolaze da vide ba{ ovaj deo. - Moji unuka Sofija i unuk Andrej su puni utisaka koji }e verujem preneti svojim vr{wacima u Holandiji, gde su mi deca na privremenom radu, ka`e penzionisana zdravstvena radni-

znawa, ka`e Jelica Petri} iz Bogati}a, koja sa mu`em vodi preduze}e “Petri}” za izradu narodnih no{wi. Primer Petri}a nije usamqen ali kopije narodnih no{wi su mawe-vi{e verne originalu. S druge strane vrednost tih starih, retkih primeraka je izuzetna. Nekada se i bogatstvo jedne ku}e merilo narodnim no{wama koje su no{ene samo u sve~anim prilikama, na svadbi, va{aru... De{avalo se da pojedini doma}ini prodaju “kravu za libadu” dodaje Aleksandrina saradnica Vesna Todorovi}, koja je izdala malu kwigu “Terzije zlatna `ica vezilica”, istra`uju}i ovu temu. U svakom slu~aju dosta je primera koji svedo~e o vrednosti ove no{we koje vi{e skoro i da nema, osim u muzeju, kao ova u [apcu. Aleksandra Ra{evi} ka`e da se i ~uveni {aba~ki

etnolog {aba~kog muzeja, koja znati`eqnicima, naj~e{}e u~enicima {aba~kih {kola obja{wava sav rasko{ narodnih no{wi s kraja 19. i po~etka 20. veka u Ma~vi, Pocerini i Jadru. To je deo stalne postavke gradskog muzeja koga sve ~e{}e pose}uju gra|ani qubiteqi starina.

Cena nije bila problem Naj~e{}e starije `ene u zabitim selima jo{ ~uvaju narodne no{we, skoro “kao o~i u glavi” i zavetuju svoje naslednike da ih u wima sahrawuju. Tako zauvek nestaju stari jeleci keceqe ili ko{uqe, a ono {to je preostalo ozbiqnije je o{te}eno. - Novac nije bio problem. Bili smo spremni da platimo koliko tra`e, ali ti retki “zaostali” primerci jeleka, skuta, prega~a, re~ju `enske, kao i pantalona, ko{uqa ili ~arapa, mu{ke narodne no{we karakteristi~ne u na{em kraju na raskr{}u 19. i 20. veka su u jako lo{em stawu. Restauracija bi bila izuzetno skupa, isti~e Aleksandra. Bez obzira na sve uspeli su da prikupe dosta vrednih eksponata i popune sve vi-

ca Jelica Popovi} iz [apca, koju smo zatekli u razgledawu eksponata.

Dosta kopija - Dugo se bavimo poslom rekonstrukcije ovih starih odevnih predmeta, koji iz na{e radwe izlaze skoro verni originalu. Ima nas pet-{est radwi u Srbiji. Suprug Rade je abaxija i dobro sara|uje sa jednim terzijom iz Vrawa. Imamo iskusne i vredne tkaqe i veziqe. I ja sam iz zanatlijske porodice i dobro poznajem posao. Na{e ~este mu{terije su predstavnici Kulturno-umetni~kih dru{tava, a ima tu i dosta individualnih kupaca. Robu plasiramo i na raznim manifestacijama po Srbiji, gde smo osvajali i brojna pri-

va{ar prepoznavao po narodnim no{wama, mada je danas dosta toga izbledelo. U svakom slu~aju lepota narodnih no{wi je ostala i mnogi dolaze u muzej da u tome u`ivaju i prisete se starih vremena. Q.\uki}

BRAZDA GORDOSTI ordost je osobina koja se smatra uzrokom mnogih gre{aka pa i te`ih epiloga, ka`e na{ sagovornik koji uz o{tar miris hercegova~kog duvana pripoveda. - U selu u Posavotamnavi `iveo kulak koji je bio i advokat preda{wi uz tovare blaga i jednu sestru. Stotine hektara plodne zemqe je ugrabio brane}i ubice i druge te{ke slu~ajeve da bi se domogao i ve}eg blaga. Na praznike, po jednima jesewe a po drugima prole}ne u vreme pripreme oranica za setvu terao je nadni~are da oru uz opori komentar: Vrane su pale na sedmu brazdu, ori samo... Vredni seqani sa brojnom ~eqadi rade}i za porciju bra{na samo bi se prekrstili i nastavili daqe. I tako sve dok se sestra nije ubola na trn a, pala u te{ko stawe. Potro{io je silne dukate na lekare ali ona je i pored ozdravqewa vidno hramala. Zavolela sestra siromu iz susednog sela, veli starina, krila od brata ali avaj po~e da raste stomak. I tu nasta ti{ina a posle du`eg razmi{qawa krete pri~a. - I tu proradi gordost jo{ uvek mo}nog kulaka.

G

PROMOCIJA KWIGE “AGAPE ANTOLOGIJA 2” hramu Svete Trojice na Letwikovcu, ve~eras }e biti promovisana kwiga “Agape antologija 2” novinara Aleksandra Gaj{eka. U drugom delu “Trpeze qubavi” zabele`eni su razgovori sa atraktivnim sagovornicima na temu ve~nih pitawa o qubavi, braku, porodici, vaspitawu, kao i o savremenim bolestima, narkomaniji, samoubistvu i drugim. O kwizi }e govoriti autor. Promocija po~iwe u 19 ~asova. M.F.

U

Okupi seqane koji su imali robija na pretek i posla da se obra~unaju sa mladim ~ovekom. Kako je zlo htelo desi se ubistvo a mladi ~ovek je bio o`ewen i imao dvoje dece, jedno tek ro|eno. Saznavi{i za vest dok je kupala dete supruga ga ispusti i dete se udavi. Bi to velika `alost, dve humke u danu uz neute{nu `enu i majku. Gordio se advokat i oslobodio ubice. U `eqi da blago zbrine u nekoliko kanata prevla~io je sanduke. Ispadali su dukati, sirotiwa ih kupila a, pola kanata nije stiglo do ciqa. Mnogo sanduka blaga je pokradeno tek bogat posta puki siromah. Sestra se opet razbole i umre u te{kim mukama. Bilo je te{ko primiti sve promene i po predawu u {umi u kojoj je ubijen mladi ~ovek, ba{ uz drve gde je pao na uranak krsne slave obesi se najbogatiji gazda u okrugu. Bi to i kraj velikog carstva u malom, nesta{e i zgrade do posledwe cigle i ostalo zakratko. Tu starina izusti nauk. - Ni~ija nije gorela do zore, te da se ne treba gorditi a, da pomo}i sevap biva, svedo~i i sada tvrdwa pojedinaca da se u bregovima vidi svetlost rasutog blaga. Gordost ih prigrabila, gordost izgubila. A one vrane na brazdama nisu stigle da ispi{u i zavre|enu nagradu jer potomaka ne osta. Nauk onom ko ume slu{ati a, bogatstvo uz um pomuti i sluh. ^edo moje neka mla|i znaju jer pametan se u~i na gre{kama drugih, zborio besednik rasko{nih slika. I potresnih uz sav sjaj dukata. Nije zlato sve {to sija rekao bi neko. Osta samo brazda gordosti... S. Kosani}


KULTURA PREDAVAWE U ME\UOP[TINSKOM ISTORIJSKOM ARHIVU

o~etkom godine, Udru`ewe likovnih stvaralaca [apca predstavqa li~nost iz sveta likovne umetnosti. U Me|uop{tinskom istorijskom arhivu je, proteklog ~etvrtka, odr`ano predavawe istori~arke umetnosti Tatjane Markovi}, vi{eg kustosa u Narodnom muzeju. Markovi}eva je svoj rad predstavila uz slajdove, vode}i posetioce kroz kulturnu ba{tinu grada, rad u likovnoj zbirci Muzeja i autorskim izlo`bama, saradwu sa muzejima u Srbiji i zna~ajnim gostuju}im izlo`bama. - Radni vek dug vi{e od dve decenije podrazumeva veliki broj razli~itih aktivnosti, od onih koji predstavqaju svakodnevni rad u Muzeju do projekata i publikacija koje }e, verujem, ostati kao trag ovog vremena. Ono {to bih izdvojila je namera da se popi{u i stave pod za{titu predmeti koji se ~uvaju u prostorijama Prve apoteke [abac, a koji su pripadali Iliji Rankovi}u i Lazi}a apoteci. To je dobar pokazateq da zna~ajni predmeti mogu imati kategoriju kulturnog dobra iako se ne nalaze u na{im zbirkama, a zna~ajni su za odre|enu oblast dru{tvenog `ivota, te da je to najboqi na~in da se sa~uvaju od otu|ewa ili uni{tewa, ka`e Markovi}eva. U radu Tatjane Markovi} uvek se provla~ila qubav prema rodnom [apcu. Upravo je odnos prema arhitekuri grada ono {to je ponajvi{e defini{e kao istori~ara umetnosti. Objavila je tri publikacije u kojima se bavila ovom temom: „Arhitektonsko nasle|e grada [apca“, „Sva zdawa [aba~ke gimnazije“ (povodom 170 godina postojawa {kole) i „JSP Stan“ (o objektima savremene arhitekture i arhitektonskog nasle|a). „Pro{etajmo kroz [abac“ je vodi~ koji je nastao u okviru rada na turisti~koj ponudi grada. Autor je monografskih tekstova koji su pratili izlo`be od kojih izdvajamo 50. Oktobarski salon, monografiju o Mari Luki} Jelesi} i Stevanu ^ali}u, kataloge i izlo`be Igora Belohlaveka, Dragi{e Marseni}a, Petra Gaji}a, Radivoja Roke Marinkovi}a, Rada Stankovi}a Stankeqe... U saradwi sa relevantnim muzejskim institucijama u zemqi, priredila je izlo`be Uro{a Predi}a, Save [umanovi}a, Paje Jovanovi}a, Nade`de Petrovi}, Milana Kowovi}a i drugih. M.F.

P

17

NOVA STALNA POSTAVKA U MUZEJU BOGATIJA ZA JEDNU PRI^U

[OQICA KOJA JE PRE[LA ALBANIJU

ada je do{la da vidi novu stalnu postavku u Narodnom muzeju u [apcu, Branislava Markovi} je odlu~ila da pokloni {oqicu za kafu, u kojoj je donedavno stajala ku}na para iz ~esnice. Iako vezana porodi~nim uspomenama, na{a sugra|anka je shvatila da ovaj predmet ima pri~u koju bi trebalo da podeli sa posetiocima Muzeja. - Baka koja je akter ove pri~e je ro|ena sestra moje bake, tetka moga oca. Kada sam se udala i dobila decu, preselili smo se u stan u

K BOGAT RADNI VEK

4. februar 2016.

li wegovo stanovni{tvo i uru{ili ga, Marija (Pavlovi}) Loli} nije imala kud, nego je krenula sa vojskom. Ponela je sa sobom i komplet {oqica za kafu. Svojoj unuci je ispri~ala da je vojnicima kuvala kafu, a oni su joj davali novac „koliko je ko kad mogao“. Zahvaquju}i tome, Marija je uspevala da plati preno}i{te u kafanama, po

ahvaqujemo gospo|i Branislavi na daru. Drago nam je da jedan ovakav predmet ulazi u na{u zbirku, koja nosi duboku i ozbiqnu pri~u o [apcu i jednom vremenu kroz koje je na{ grad pro{ao. Pozivamo sve koji su raspolo`eni da obogate na{e zbirke i da nam predaju na ~uvawe tako zna~ajne predmete, kako bismo zajedno o~uvali kolektivno se}awe (istori~ar Branislav Stankovi})

Z ulici Vuka Karaxi}a i svakodnevno pose}ivali baku koja je `ivela na Kami~ku. Jednom, dok su se deca igrala u dvori{tu, ja sam brisala pra{inu na kredencu i primetila {oqicu za kafu. Odu{evqeno sam je pitala gde je kupila, a ona mi je odgovorila da joj je set tih {oqica spasao `ivot. Bilo je to pre ~etrdeset godina, se}a se Branislava. Kada su, u Prvom svetskom ratu, Austrougari upali u [abac, prepolovi-

ku}ama, tamo gde bi zastala vojska da predahne. Pre{la je Albaniju sa {oqicama, (od kojih je jedna sa~uvana), do{la u Francusku i udala se za \uru Loli}a koga je tamo upoznala. Mla|oj sestri Rosi je poslala svoju fotografiju kao razglednicu: „Gospo|ici Rosi Pavlovi}evoj, Kameni [or, [abac. Za uspomenu i dugo se}awe, sestri Rosi iz Francuske. Pozdravi sve na{e. Marija \. Loli} i zet \ura“.

Po zavr{etku rata, sa suprugom je do{la da `ivi u [abac, na Kami~ak, gde je ro|ena i odakle vi{e nije odlazila. M.F.

GRADONA^ELNIKOV TIM POJA^AO AKADEMSKI SLIKAR

[ABAC ]E BITI PREPOZNAT PO SKULPTURI radona~elnik [apca Neboj{a Zelenovi} predstavio je novog ~lana svog tima. Akademski slikar Igor Marseni} bi}e zadu`en za kulturu i vizuelni identitet grada. Marseni} veruje da [abac kao grad ima budu}nost. Smatra da su institucije, poput [kole primewenih umetnosti, dale rezultat. -[abac ima vanredno velikiki broj mladih qudi koji se bave razli~itim oblastima kreativnog stvarala{tva. Institucije kulture su funkcionalne,

G

spremne da se razvijaju, nude nove sadr`aje i otvore se za saradwu i sa neformalnim umetni~kim grupama i pojedincima, rekao je Marseni}.

Istakao je da je posebno ponosan na “Otvorenu galeriju” na Trgu, koja je novi prostor za rad i stvarawe velikog broja mladih umetni-

ka. Nada se da }e se u narednom periodu otvoriti jo{ novih prostora sa ovom namenom. @eqa je da se kultura iz objekata iznese na ulice. -Verujemo da u gradu postoji dovoqno prostora za skulpture. Imamo veliki broj mladih vajara. [abac }e biti prepoznat kao mesto u Srbiji koje se otvorilo prema savremenoj skulpturi, koja je potpuno izba~ena iz javnog `ivota, naveo je Marseni}. Kako je gradona~elnik rekao, `eqa im je da podignu kapacitete kulturnih

institucija, da se bave kreativnom zajednicom i da bude vi{e novca za kulturu. Istakao je da, u trenutku kada dr`ava odvaja 0,8 odsto u buxetu za kulturu, [abac izdvaja 7 odsto. -Da bismo dobili jo{ kvalitetniju kulturnu ponudu va`no je da postavimo zadatke i ka`emo umetnicima {ta je gradu va`no, da bismo dobili kvalitetne odgovore. Kultura je va`na da nas izbavi iz lo{e svakodnevice, poru~io je gradona~elnik. M.M.


18

4. februar 2016.

OBRAZOVAWE

[ABA^KE [KOLE PROSLAVILE SVOJU SLAVU SVETOG SAVU

SVETOSAVQE NA[E PRAVOSLAVQE Lomqewe kola~a uz slu`ewe sve{tenstva [aba~ke eparhije, sve~ane akademije, prigodni programi i priredbe uz podse}awe na po~etke srpske pismenosti, nagrade najboqima i dru`ewa obele`ili su 27. januar

voqe i humanog srca koji su u prethodnom periodu pomagali O[ „Sveti Sava“. Nisu izostali ni paketi}i kojima je „Humano srce [apca“ obradovalo sve u~enike.

duhu pravoslavqa, kako to i prili~i, pro{le srede, 27. januara, {aba~ke {kole obele`ile su svoju slavu Svetog Savu. U ~ast najve}eg srpskog prosvetiteqa zvonila su zvona na crkvama, orili se glasovi na sve~anim akademija, odjekivali govori i recitali na priredbama, `agor i radost doma}ina i gostiju.

U

Programom sa prigodnom besedom dr Bo{ka Suvajxi}a, profesora Filolo{kog fakulteta u Beogradu, proslavqen je Dan Svetog Save u [aba~koj gimnaziji, dok je poetskom freskom „Od gimnazijalca do Kwaza malog Pariza“ otvoren Kabinet za srpski jezik i kwi`evnost koji je poneo ime biv{eg u~enika i dugogodi{weg no-

Januarski sun~evi zraci obasjali su i plato izme|u [kole primewenih umetnosti i Medicinske {kole „Dr Andra Jovanovi}“ gde se {estu godinu za redom, zahvaquju}i u~eni~kim parlamentima i donacijama „dobrih kom{ija“ - pekara, piqarnica, prodavnica zdrave hrane odr`ala manifestacija „[kole otvorenog srca - Medicinska i Umetni~ka“. Dru`ewu uz poslu`ewe upotpunili su i mali{ani Pred{kolske ustanove „Na{e dete“. „I milost i pravda i istina sveta/I nada i bratstvo i smerna prosveta/Sna`no rodoqubqe, ne`no bratoqubqe“, samo su od nekih zaveta Svetog Save koji su se ~uli na akademiji Dramske sekcije Medicinske {kole „Sveti Sava nas je izveo iz doweg u gorwi svet“ u re`iji prof. Tatjane Mati}. U galeriji [kole primewenih umetno-

sti uz prigodan program otvorena je svetosavska izlo`ba pod nazivom „Pirg Svetog Save“. Postavku, koja obuhvata trideset eksponata u razli~itim tehnikama primewene umetnosti, sugra|ani mogu pogledati do kraja februara. Na drugom kraju, u {koli koja sa ponosom nosi ime Svetog Save, ovaj dan je bio prilika da se poka`e zahvalnost svim qudima dobre

vinara „Glasa Podriwa“ Dragi{e Pewina. Slavilo se i u izdvojenom odeqewu O[ „Janko Veselinovi}“ u Velikom Cerovcu gde je izvedena predstava „Na{ Rastko od dvora do manastira”, kao i u [aba~kom pozori{tu gde su prisutni imali priliku da pogledaju predstavu „Ocu srpske crkve i {kole nam svete“ O[ „Nata Jeli~i}“. O. G.

DIREKTOR MATEMATI^KE GIMNAZIJE

USPE[NI Neizlaskom na balkon, propu{tena je prilika da se me|u mladima promovi{u prave vrednosti – rad, znawe, talenat. Borimo se protiv nerazumevawa 50 godina. Najvrednije {to imamo su na{i mladi qudi – wihov talenat i znawe atemati~ka gimnazija u Beogradu je nedavno jo{ jednom skrenula pa`wu na svoje |ake kada su na Me|unarodnoj olimpijadi u Kazahstanu osvojili pregr{t medaqa. Nema me|unarodnog takmi~ewa na kojem u~estvuju, a da sebe i dr`avu ne obraduju odli~jima. Zna~ajan doprinos tim uspesima dali su i |aci koji su iz [apca upisali ovu presti`nu {kolu. Ova pri~a, me|utim, imala je i drugu stranu, onu gorku. Ideja je bila da zajedno sa evropskim prvacima u vaterpolu, gra|ani sa ~uvenog balkona pozdrave i mlade olimpijce iz Matemati~ke gimnazije. Bio bi to divan gest, koji je mogao da vrati poverewe u zna~aj vrednog u~ewa. To se, me|utim nije desilo. ^uveni balkon nije toliko ~vrst i stabilan da

M

zma i borbe protiv nerazumevawa. U Srbiji imamo mnogo talentovane dece, sa wima treba samo na najboqi na~in da se radi. [ta je ono {to Matemati~ka gimnazije nudi |acima? - Posebni planovi i programi; sa nadarenim u~enicima rade talentovani profesori i razvijaju sa wima poseban odnos pun me|usobnog uva`avawa i razumevawa; saradwa sa Univerzitetom i institutima za matematiku i fiziku. Matemati~ka gimnazija redovno ima |ake iz [apca. I oni daju, ili su dali zna~ajan doprinos uspesima {kole? - Mi imamo mnogo u~enika iz ~itave Srbije, a [ap~ani su ba{ me|u najuspe{nijima. Te{ko je prebrojati medaqe koje su na svet-

TRI U^ENIKA NA JEDNO MESTO

N

ije lako u zemqi u kojoj su mejnstrim rijaliti programi i starlete, boriti se znawem i pame}u. Koliko je interesovawe |aka iz Srbije za upis Matemati~ke gimnazije i da li to govori da za sve nas ima nade? -Interesovawe je sve ve}e iz godine u godinu. Tri do ~etiri u~enika konkuri{u za upis na jedno mesto. Talenata ima, treba samo da se sa wima radi, a to nije ni skupo ni komplikovano. I, naravno, da se ta deca usmeravaju i razvijaju na pravi na~in. primi ogromnu koli~inu znawa i te`inu osvojenih medaqa. Upravo o toj gor~ini, otvaramo razgovor sa direktorom Matemati~ke gimnazije Sr|anom Ogwanovi}em. Svi smo bili odu{eqeni idejom da se i u~esnici Olimpijade u Kazahstanu poklone publici sa ~uvenog balkona. Nesporazum ili ne, mo`da dokazuje apsurd o kojem govorimo – nepa`wi ka budu}nosti ove zemqe? - Propu{tena je prilika da se me|u mladima promovi{u prave vrednosti – rad, znawe, talenat. Nadam se da }e slede}eg puta biti vi{e razumevawa i da }e se predstaviti ne samo mladi matemati~ari, ve} i neki umetnici, mo`da uspe{ni pijanisti, violinisti ili slikari. U ~emu je tajna uspeha Gimnazije? - Matemati~ka gimnazija ove godine obele`ava 50 godina postojawa. To je 50 godina rada, qubavi, entuzija-

skim olimpijadama osvojili na primer Du{an Milijan~evi} i Rade [pegar. Tu je tako|e i izuzetna nekada{wa u~enica Milica Misoj~i} koja je sada me|u najboqim mladim profesorima matematike u na{oj {koli i mnogi drugi. O~ito je da se u osnovnim {kolama u [apcu radi vrlo solidno i da to daje rezultate. Gde sve „zavr{e“ Va{i |aci? - Pre svega svi upi{u fakultete koje su `eleli i prakti~no svi ih i zavr{e. To su i neki od najpoznatijih fakulteta na svetu, od Oksforda i Kembrixa u Evropi, do MIT i Stenforda u Americi. Kasnije postaju profesori doma}ih i stranih univerziteta, rade u mnogim zna~ajnim institutima i velikim kompanijama ili ra~unskim centrima. Na{i u~enici rade i u Majkrosoftu, Nokiji, Soni-Eriksonu, Guglu, Fejsbuku, profesori su na Kembrixu i Oksfordu...


OBRAZOVAWE U BEOGRADU SR\AN OGWANOVI]

[AP^ANI Kako sa~uvati uspe{ne |ake, kako ih vratiti posle studija u inostranstvu? - Tu mora mnogo da se radi i dobro osmisli plan koji bi bar deo najtalentovanijih mladih qudi iz sveta vratio u Srbiju. Wihovo znawe, poznanstva u zemqama u kojima su radili, neki mali kapital, koji su zaradili, najve}i je potencijal koje Srbija ima. Politi~arima su usta puna podr{ke za mlade i talentovane u~enike, ali utisak je da ih olako ispu{ta iz ruku. Za{to dr`ava ne prepoznaje ovo prirodno bogatstvo koje u sve ve}em broju napu{ta zemqu? - Mi moramo da priznamo da smo siroma{na zemqa. Nemamo more, ni naftu, ni neka velika rudna bogatstva. Naj-

19

U CENTRU ZA STRU^NO USAVR[AVAWE ZAVR[ENA „NTC [KOLICA“ Tokom dvomese~nog dru`ewa u~enici od prvog do {estog razreda {aba~kih osnovnih {kola kroz igru u~ili kako na najlak{i na~in da zapamte gradivo. Revolucinarni na~in u~ewa, zahvaquju}i Dru{tvu u~iteqa [abac, pro{lo ~etrdeset osnovaca koji su pro{log ~etvrtka dobili diplome posle dru`ewa sa de~jim piscem i koautorom programa „NTC sistem u~ewa“ Uro{em Petrovi}em

a se znawe itekako zavrtelo kroz igru pokazalo je tokom prehodna dva meseca ~etrdeset {aba~kih osnovaca. U Centru za stru~no usavr{avawe pro{log ~etvrtka odr`an je posledwi ~as prvog nivoa „NTC {kolice“ koja je pokrenuta u okviru „NTC sistem u~ewa - Da se znawe zavrti kroz igru“ ~iji su autori dr Ranko Rajovi} i de~ji pisac Uro{ Petrovi}.

IGROM DO ZNAWA

D vrednije {to imamo su na{i mladi qudi – wihov talenat i znawe. Stvar je organizacije da prona|emo na~in kako da to bogatstvo iskoristimo. N. K.

NOVO PRIZNAWE ZA U^ENIKE [KOLE PRIMEWENIH UMETNOSTI

DOSLEDNOST NA PUTU SVETOSAVQA

radiciju, kada je u pitawu me|unarodno takmi~ewe „Svetosavqe i na{e doba“ Ministarstva prosvete, nauke i tehnolo{kog razvoja Republike Srbije, uspe{no, {estu godinu za redom, nastavili su u~enici [kole primewenih umetnosti. Tako je i ovogodi{wi, dvadeset ~etvrti po redu konkurs na temu „Porodica“ bio u znaku radova talentovanih {aba~kih sredwo{kolaca. U~enice drugog razreda Jelena Veselinovi} i Milica Stojadinovi} osvojile su prvo i drugo mesto, a maturantkiwa Sara Gligori} tre}e u kategoriji umetnost - kaligrafija. - To je zaista veliki uspeh, ali mi uvek promi{qamo i pa`qivo biramo detaqe, pa tako i sada, kada smo na najboqi na~in odgovorili na zadatu temu. U osnovi svega, glavni pokreta~ je qubav, u svoj svojoj razli~itosti - rekla je prof. kaligrafije Nata{a Jovanovi} koja je i ovoga puta bila jedan od nagra|enih nastavnika. Upravo sve to dovelo je do ovakvog uspeha jer samo posve}enost u~enika i zalagawe profesora mogu stvoriti prava umetni~ka dela. - Sa kaligrafijom, kao umetno{}u lepog pisawa, prvi put sam se susrela kada sam upisala [kolu primewenih umetnosti. Privukla me je sloboda pisawa, poteza i ukra{avawa slova, lepota }irili~nog, ali i latini~nog pisma. Kaligrafiju sam

T

4. februar 2016.

zavolela, jer me i opu{ta. Ova nagrada za mene predstavqa podsticaj za daqi rad dodala je Jelena Veselinovi}. Qubav prema kaligrafiji, kada je u pitawu Milica Stojadinovi}, rodila se spontano ali i zaslugom prof. Nata{e u kojoj su imali nesebi~nu podr{ku. - Drago mi je da je na ovaj na~in vrednovan i moj literarni rad koji je bio zapravo tekst kaligrafskog zapisa. Oduvek sam volela da pi{em. U su{tini, treba vredno raditi, a ako to radite sa qubavqu, svaki ulo`eni trud }e se isplatiti. Kod Sare Gligori} ta se qubav razvila jo{ u sedmom razredu osnovne {kole dok je poha|ala radionice iz ove oblasti. - Tokom ~etiri godine u [koli primewenih umetnosti usavr{ila sam tehniku i na~in rada, spoznala lepotu razli~itih pisama. Uvek sam u~estvovala na konkursima. Svaki poslat rad bio je druga~iji i, uz podr{ku profesorke, iz wega sam uvek ne{to novo mogla da nau~im. Sve su to bila nova iskustva. Osvajala sam i nagrade, koje su za mene bile dodatna motivacija za daqi trud i rad. S obzirom da je ovo posledwa godina koju }u provesti u [koli primewenih umetnosti, potrudi}u se da u narednim mesecima osvojim jo{ neku od nagrada i posvetim je {koli iz koje sam ponela toliko lepih trenutaka - izjavila je Sara. Pored prvonagra|enih u~enica stigla je i pohvala za u~enika prvog razreda Svetislava Despotovi}a. Od petnaest radova na izlo`bi u Beogradu na{lo se osam {aba~kih u~enika. Tako su se pored pomenutih u~enika mogla videti dela i Ane Luki}, \or|a Mijailovi}a, Jovane Vasi} i Kristine Panteli}. O. Gavrilovi}

- Za decu je stvarno izazov. To je neka vrsta mentalne stimulacije. Ponosni smo jer je u pitawu vi{estruka korist. Mnogima od wih malo promenimo na~in razmi{qawa, pro{irimo opseg, ohrabrimo ih da govore svoje ideje, da ih brane, razmi{qaju o wima, usvoje mo`da tu|e, da se nadove`u gde oni to posle koriste ~itavog `ivota. I na kraju rezultati koje deca posti`u kada pro|u kroz ovaj program su nam najboqa nagrada. Sve ostalo je mawe vredno - rekao je Uro{ Petrovi} posle dru`ewa sa okupqenim mali{anima i wihovim roditeqima. Zahvaquju}i rezultatima koje posti`e ovaj sistem u~ewa primewuje se u desetak zemaqa Evrope. A da se i u [apcu radilo na najboqi mogu}i na~in potvrdili su mali{ani svojim znawem. - Bilo je sjajno. Posebno {to se deca prvi put susre}u sa ovakvim na~inom u~ewa. Odmah se pojavilo to odu{evqewe. Rado su dolazili na ~asove {to su nam potvrdili i roditeqi. Nekolicina wih po~ela je to da primewuje i u {koli. Dovoqno je {to su po~eli da razmi{qaju na drugi na~in i {to su se pokrenuli da povezuju ono {to znaju sa onim do`ivqenim, nau~enim - uverena je u~iteqica Milena Dragojevi} koja je sa svojim koleginicama Tatjanom ^oli}, Svetlanom Dimitrijevi} i Suzanom Miju{kovi} decu u~ila novim tehnikama u~ewa. Zadovoqstvo postignutim pokazala su kako deca, tako i roditeqi. Pri~i ovde nije kraj. Od marta meseca bi}e organizovan vi{i nivo za sve one koji su zavr{ili po~etni. Tako|e, za sve u~enike od prvog do osmog razreda organizova}e se i po~etni nivo. - Deca su uspe{no zavr{ila prvi nivo i kao kao {to smo im obe}ali na po~etku do{ao je i Uro{ Petrovi}. Uro{ je neko ko na pravi na~in do~arava kako to i u kom

pravcu treba na{a deca da razmi{qaju i na koji na~in da povezuju pojmove i stvari. Nadam se da }e opet, kada krene drugi krug „NTC {kolice“ do}i da vidimo kako to

REKLI SU... - Bilo je lepo sa drugarima. U~iteqice su dobro obja{wavale. Nau~ili smo mnogo toga tako da nam je sada lak{e da zapamtimo pesmice i {kolsko gradivo. Svidelo mi se sve {to smo radili. Pri~ala sam drugarima i oni bi rado do{li. Volela bih da se i daqe dru`imo i nau~imo jo{ ne{to novo - Lena Igwatovi}, u~enica I2 O[ „Nata Jeli~i}“. - Bilo mi je lepo i mnogo smo nau~ili. To mi se stvarno svi|a. Sada boqe i u {koli pamtim. Najvi{e su mi se svidele zagonetne pri~e. @ao mi je {to je ovo posledwi ~as. Volela bih da i daqe dolazim ovde - Teodora Kati}, u~enica I2 O[ „Laza K. Lazarevi}“. - Veliki napredak se prime}uje jer oni to primewuju i u ku}i, kroz igru. U {koli i nemaju neke velike lekcije da u~e da bi se to sad pokazalo. Moje li~no mi{qewe je da }e se to najboqe pokazati tek kasnije u vi{im razredima. Podr`avamo sve ovo. Zato i jesmo ovde - Marija Jovanovi}, Petrina mama. deca na boqi na~in mogu da u~e u svojim {kolama. Sve potrebne informacije bi}e na sajtu Centra. Sla}emo obave{tewa {kolama, roditeqima, tako da }e na razne na~ine mo}i da saznaju kada kre}e druga sezona „NTC {kolice“ u Centru za stru~no usavr{avawe - obe}ao je mr Goran Stoji}evi}, direktor Centra za stru~no usavr{avawe. O. Gavrilovi}


20

UDOBAN @IVOT

4. februar 2016.

KAKO UREDITI DE^JU SOBU re|ewe de~je sobe je zahtevan zadatak za svakog roditeqa, a kreativnost, prostor i novac kqu~ni su faktori. Ipak, ure|ivawe ovog prostora mo`e biti i zabavan projekat u kojem i deca mogu u~estvovati. Sve {to vam je za po~etak potrebno jeste da odaberete temu sobe, da se fokusirate na sve elemente koji }e doprineti realizaciji va{eg projekta i da po~nete sa radom. U saradwi sa salonom name{taja „Matis“, predla`emo vam neke od planova za ure|ewe de~jeg prostora.

U

ujedno zna~i da }ete ~esto mo}i da mewate teme nalepnica i na taj na~in s vremena na vreme promenite celokupan ambijent u sobi. Ovo je pogodan i jednostavan na~in da sobu prilagodite uzrastu va{eg deteta.

3D dekor ili tapete tare igra~ke ili zna~ajne ornamente mo`ete oka~iti na zid kao trodimenzionalni dekor. Ovo je izuzetno kreativno re{ewe, koje zahteva malo vi{e truda, ali }e efekat biti fascinantan. Ako ipak niste ve|ti u tome, mo`ete se poslu`iti i “3D tapetama“ koje }e tako|e proizvesti odli~an vizuelni efekat.

S

{taja zato ukqu~uje reorganizaciju, rekonstrukciju, obnovu, zamenu ili kupovinu novog name{taja. Zamena: Uzmite u obzir sav name{taj u ku}i koji bi mogao da se upotrebi u de~joj sobi. Kombinovawe raznih delova name{taja u svrhu kreirawe novog komada je vrlo inovativno i ekonomi~no. Reorganizacija: Preme{tawe name{taja }e dati sobi novi koncept. Uklonite suvi{ni name{taj koji gu{i prostor. Eliminacijom neupotrebqivog ili zastarelog name{taja }ete posti}i dojam ve}eg i prostranijeg prostora.

Zavese ko su trenutne zavese u de~joj sobu monotone i dosadne za va{u novu temu, ne treba nu`no kupovati nove. Uvek postoji mogu}nost da ih o`ivite dodavawem raznih aksesoara poput nakita, traka, rajsver{lusa i ukrasnih dugmadi. Mo`ete i nove zavese da sa{ijete od vrlo jednostavnog jednobojnog materijala i da dodate ove razne dekoracije.

A

Obnova: Farbawem ve} postoje}eg name{taja u de~ijoj sobi u skladu sa generalnom paletom boja prikladne temi mo`e u potpunosti transformisati izgled sobe i obezbediti joj novo ruho.

Zidovi idove de~je sobe u potpunosti mo`ete transformisati sa slojem sve`e farbe, a mogu}nosti su beskrajne. Dobra ideja jeste da se opredelite za neutralne i pastelne boje koje }e se lako uklopiti uz ostali dekor, posteqinu, zavese i name{taj. Ako ve} imate neiskori{}enu boju koja vam se uklapa u osmi{qenu temu, dobra ideja je da istaknete jedan sa jarkom bojom zid kao centralni fokus sobe.

Z

Odlagawe stvari ije neophodno investirati puno novca u skup name{taj za odlagawe stvari da biste obezbedili adekvatno mesto za sve igra~ke, kwige i ode}u va{eg deteta. Prostor ispod de~jeg kreveta je uvek dobro mesto za odlagawe stvari, posebno igra~aka. Mo`ete se poslu`iti raznim plasti~nim korpama koje }ete dekorisati u skladu sa temom sobe, a mo`ete upotrebiti i plasti~ne

N

Mini galerije

U

ramite de~je crte`e koje ste do sad ~uvali po fiokama i na fri`ideru. Izlagawe originalnih dela va{eg deteta

Posteqina ova posteqina dramati~no mewa izgled jedne prostorije, pa je veoma bitno odabrati jake boje koje }e pru`iti kontrast neutralnim zidovima i ostatku dekora. Ako se opredelite da {ijete posteqinu ostatak materijala svakako iskoristite za mekane podne jastuke ili ukrasne jastu~i}e za krevet.

N

Name{taj }e dodati li~ni pe~at sobi, a u jedno }e biti jedan od najupe~atqivijih detaqa. Koristite stare ramove koje }ete ofarbati po potrebi ili jednostavno napravite kola`e od svih crte`a i uramite ih. Ove mini galerija mogu predstavqati sve ono u ~emu va{e dete u`iva. Uz wihove crte`e, mo`ete uramiti zna~ajne fotografije, slike iz wihovih omiqenih kwiga, kalendare sa zna~ajnim datumima, mape ili prevozne karte sa putovawa.

Nalepnice elike zidne nalepnice su vrlo ekonomi~ne. One mogu da osve`e zid i da mu donesu sve`inu. Ove nalepnice se lako uklawaju sa zidova i ne}e vam o{tetiti malter ili fasadu kada ih budete skidali, {to

V

ame{taj u de~joj sobi mora biti bezbedan i upe~atqiv. Izbor name-

N

kutije za alat koje su idealne za sortirawe sitnih igra~aka. Ako imate neupotrebqene drvene plo~e, mo`ete sami napraviti kutije za odlagawe, ofarbati ih kako bi bile u tonu sobe. Pre nego {to zapo~nete ovaj kreativni projekat obavezno se posavetujete sa va{im detetom i saslu{ajte wihove ideje. Iako }e vam mnoge wihove ideje zvu~ati neizvodqivo ili preambiciozno za va{ buxet, budite sigurni da }e vam ovih 10 saveta pomo}i da im uz male modifikacije iza|ete u susret i obezbedite kutak iz snova.

PRIJATEQ STRANE SALON NAME[TAJA „MATIS“, Kraqa Milutina 1, Telefon: 015/352-703


BELE@NICA

4. februar 2016.

21

HOTEL “EUFORIA” OD PROLE]A SA [IRIM KAPACITETOM I NOVIM SADR@AJIMA

PONUDA JEDINSTVENAA USLUGA VRHUNSKA K

`ili gubitke, ali i napredovali, pa se sada radi i na pro{irewu. Planirano je da od prole}a po~ne sa radom “Finka Euforia”, namewena prevashodno, mla|oj populaciji. Pored toga, pove}a-

vaju i sme{tajne kapacitete, za jo{ osam apartmana. -Zadovoqni smo rezultatima u 2015. godini. Qudi su kod nas prepoznali po{tenu uslugu. Sve {to se dogovorimo bi}e ispuweno. Pored sale za izdavawe i kafi}a koji je na spratu, imamo dvadesetak soba, od ~ega su tri apartmana i dve konferencijske sale, pri~a Dragan Milinkovi}, vlasnik “Euforie”. Poslovni qudi i firme su redovni gosti. Kada jednom odr`e prezentaciju ovde, vra}aju se ponovo, a pre-

poru~uju ih i poslovnim partnerima. Pored prostora tim “Euforie”, nudi i ketering, uz besprekornu uslugu. ^esto ~uju pitawa da li je neka firma iz Beograda bila zadu`ena za or-

QUBAVNE PORUKE UMESTO REKLAMA

ganizaciju, jer prevazilaze lokalne nivoe o~ekivawa. Sportisti su tako|e me|u ~estim gostima hotela. Planiraju da im se u budu}nosti posvete jo{ vi{e. -[abac postaje grad sporta i mi vidimo sebe tu. Pored sme{taja sportistima nudimo i ishranu prilago|enu wihovim potrebama. Lokacija nam je tako|e dobra jer pru`a izdvojenost od grada i mirno je, ka`e Dragan Milinkovi}. “Euforia” se od ostalih objekata u gradu izdvaja i menijem, na kom nije uobi~ajeno, tradicionalna doma}a kuhiwa, nego i italijanski i kineski specijaliteti, kao i hrana specifi~na za ameri~ko podru~je. Druga~ija ponuda hrane, pi}a i muzike bili su i dobra novogodi{wa preporuka, pa su bili rasprodati aran`mani i za 31. i 1. -Kod nas radi mlad tim, ali neko sa iskustvom uvek

T

Ovaj nesvakida{wi poklon u vidu qubavne poruke na bilbordu }e nedequ

dana krasiti centralne gradske lokacije u Beogradu, Ni{u, Novom Sadu, Kraqevu, Kragujevcu, Vrwa~koj bawi, [apcu, ^a~ku i U`icu. Delhaize Serbia (Delez Srbija) je ~lanica me|unarodnog trgovinskog lanca Delhaize Group, ~ije je sedi{te u Belgiji i koji posluje na tri kontinenta: Evropa, Amerika i Azija. Delez Srbija posluje kroz formate Maxi supermarket, Tempo i Shop&Go, a ukupna mre`a broji vi{e od 390 prodajnih objekata.

Tempo centri povodom Dana zaqubqenih obezbe|uju prostor za qubav i svoje bilborde ustupaju najlep{im qubavnim porukama potro{a~a empo centri u devet gradova u Srbiji bi}e prava podr{ka svima koji najlep{im qubavnim porukama `ele da voqenoj osobi ulep{aju Dan zaqubqenih. Potro{a~i treba da do 7. februara svoje qubavne poruke ostave promo timovima koji su u Tempo centrima od 12 do 20 ~asova, a najlep{e }e na Dan zaqubqenih osvanuti umesto reklama na ~ak 23 Tempo bilborda.

sve to nadzire. Stalno analiziramo gde na{a ponuda jo{ mo`e da bude boqa, isti~e Milinkovi}. Qudima je najve}i problem da svrate prvi put, jer misle da su cene prilago|ene luksuznom izgledu. Me|utim, budu prijatno iznena|eni, jer je “Euforia” dosta povoqnija od drugih sli~nih objekata u gradu. Postignuta je i lepa saradwa sa Gradskom upravom, pa su ruski slikari i gosti “^ivijade” bili sme{teni ovde. Odnedavno pru`aju i uslugu dostavqawa gotovih obroka firmama. Blizu 200 obroka dnevno isporu~e, uglavnom firmama sa kojima i ina~e sara|uju, ali i onima koje im se nalaze u blizini. Ovo }e, ipak ostati sporedna delatnost. Kada se ukazala potreba da redovni gosti, koji svra}aju na ru~ak, imaju svoj prostor i u danima kada je hotel

iqeve, ka`u prvo zacrtaju, pa kada ih ostvare planiraju daqe. Trude se da svojim gostima uvek ponude ne{to novo.

C

izdat za slavqa, rodila se ideja o “Finka Euforiji”. Iako je prvobitna zamisao bila da objekat bude za mali broj qudi, vremenom se do{lo do kluba u kom }e se odr`avati koncerti za 1.500 qudi. Plan je da se jednom mese~no ugosti neka ve}a doma}a ili regionalna zvezda. Ostalim danima, objekat }e mo}i da se koristi za `urke, mature, ro|endane, pena partije. Sadr`a}e i bazen, a kako se na wemu o~ekuje uglavnom omladina, i meni }e biti prilago|en wima, pa }e u ponudi biti brza hrana. Kako se nalazi iza hotela “Euforia” obezbe|iva}e i privatnost. Ovaj objekat bi}e potpuno jedinstven u dosada{woj ponudi u [apcu. M.M.

ada otvorite hotel sigurno ne o~ekujete da nakon samo par dana ogromne poplave zadese celu zemqu. Ipak, u slu~aju hotela “Euforia” pokazalo se da ne mora svaka katastrofa biti lo{ znak. Za ne{to vi{e od godinu i po, koliko postoje, ugostili su zvanice vi{e od 150 razli~itih slavqa. Ono {to je najbitnije, postali su prepoznatqivi kao mesto gde }ete dobiti vrhunsku uslugu, uz pristojnu cenu. Prvih godinu dana nije bilo lako. U~ili su, bele-


22

4. februar 2016.

BELE@NICA

JO[ JEDAN POZDRAV IZ PLAVIH DUBINA

ROWEWE U HURGADI U novogodi{wem broju “Glasa Podriwa” objavili smo pri~u sa na{om sugra|ankom Ivanom Stani{i}, vlasnicom i direktorkom agencije Tropicana Tours o rowewu. U me|uvremenu, Ivana je ponovo boravila u Egiptu, i po`elela da svoje impresije i predivne fotografije podeli sa ~itaocima “Glasa”

aran`mana, redovni letovi, raznovrstan sadr`aj za sve starosne grupe, qubazni doma}ini i naravno, ono zbog ~ega polako postaje moj drugi dom – neverovatno Crveno more. U Hurgadi postoje brojni lokalni ronila~ki centri, a moja preporuka je svakako New son Bijou diving center, koji postoji preko 25 godina i poseduje sve potrebne licence za rad. Wegov vlasnik, iskusni ronilac i instruktor Ahmed Bijou, kao i ce-

VODOLIJA vaka vam ~ast na podvigu u Kikindi. Potrpali ste se po pet u automobile i oti{le na me~. Vi{e vas se vratilo nego {to je oti{lo, jer ste donele nova dva boda i ~etvrto mestom na tabeli. Dokazali ste da nije sve u parama. Za vas ih nema, kao ni autobusa za put, ali plasman na tabeli govori sve. U budu}nosti vas o~ekuju novi uspesi, kako na qubavnom poqu, tako i kada je re~ o zdravqu.

S

RIBE vo je period od krucijalne va`nosti za vas. I krenulo je dobro. Probijaju se tuneli, otvaraju deonice, ~ak i Prokop stanica. Nema veze {to je sre|ena samo sa jedne strane, ko jo{ vodi ra~una o tome. ^ak ste i {ampawac popili. Drugi put iz ~a{e. Mnogo je to prefiweno pi}e da bi se poteglo iz fla{e.

O

OVAN ve kolone ili jedna, pitawe je koje i vas okupira, ali znate vi odgovor. Vi ste sigurni, ube|eni da „Vreme je“ - za povratak. Nadate se probijawu „tunela“ u aprilu, i to ne treba da vas brine. E sad, da li da taj povratak kapitalizujete, ili da se dr`ite po strani, to je prava dilema.

D

BIK este da ste Bik, ali nemojte da dajete popust kao da ste magarac. Mo`da vam neko i ka`e hvala, ali niko ne razume kako se vi borite sa stvarno{}u i problemima. ^ist ra~un, duga qubav, ka`e na{ narod. Qubav se ne kupuje, ni na odlo`eno.

J

urgada, grad po mnogo ~emu sli~an ostalim iz tog dela sveta, a opet, specifi~an i razli~it po istoriji i kulturi `ivqewa, pristupa~an, sve u svemu bio je jo{ jedna turisti~ka destinacija, sve dok nisam zavirila ispod

H

BLIZANCI ije vam trebalo da se upu{tate u polemiku sa ministarkom koja je ro|ena u znaku Bika. Ima ona {ta da vam ka`e. Nejasno je kako qudi nemaju razumevawe za va{u qubavnu pri~u. Jo{ vas napadaju {to ne kre~ite, ve} organizujete koncerte. Pa, mora se od ne~ega `iveti. Povedite ra~una o ishrani.

N

RAK ona~no. Na korak ste od smene. Pismo je stiglo u Skup{tinu i to bi vaqda trebalo da bude to. Na~ekasmo se, po{teno. Vredelo. Zdravqe vas slu`i odli~no, a za posao ne brinite. Ima ova zemqa toliko slobodnih mesta za savetnike, da nema razloga da nervozu.

K

la wegova porodica koja }e se potruditi da iza|e u susret svim va{im `eqama. Za one koji se tek upoznaju sa podvodnim svetom }e, na primer organizovati popularni snorkeling-razgledawe podmorja sa povr{ine

povr{ine mora. E, tu prestaje turizam, a po~iwe ~arolija. Za moj beg od hladne zime, dovoqna preporuka je bila fantasti~na klima u Egiptu. ^iwenica da se mo`e ukrasti malo leta na{em narodu je jo{ uvek

nedovoqno pojmqiva. Tek posledwih nekoliko godina Hurgada zauzima zna~ajno mesto me|u turisti~kim de-

^IVIJA[KI ’OROSKOP

LAV la ste Ga pitali, svaka vam je kao u Wego{a. Nije vam bilo lako, vi naspram Wega. Vi to dobro znate, kako je kada vas napadaju, i da stoi~ki sve podnosite. Neka ste imali obzira, svi smo mi qudska bi}e. Ovo je va{ veliki povratak. Mo`da ponovo krenete da pi{ete kolumne. Ma, ne. Dr`te se vi mikrofona i zavijawa u isti.

A

DEVICA epa vest za sve ro|ene u ovom znaku sti`e iz daleke Ju`noafri~ke republike. Vlasti jednog grada u ovoj zemqi donele su odluku da svim Devicama daju besplatnu {kolarinu. Ovu informaciju nisu sa velikom rado{}u primile starlete, ali one i ne mare mnogo za formalno obrazovawe.

L

VAGA o`da da razmislite o tome kako vi{e ni borci ne `ele da se bore ako ne prime platu. Videli ste tu informaciju. Vi, za sada, niste bez plate, ali vam je i daqe smawena, bez naznaka da bi mogla da uskoro krene put neslu}enih visina. Sve mora da do|e na svoje, ali do tada - ne dajte na sebe.

M

[KORPIJA red vama je te`ak period. Mnogo otkaza }ete potpisati, a sa druge strane morate i daqe da iskazujete qubav i zahvalnost. Utehu ste ponudili svima koji }e biti „otpisani“, jer }e mo}i da lak{e do|u do nove uniforme. Razlika je samo u uniformi. I ti drugi }e nositi oru`je, hapsiti, jo{ da im date i ru~ni baca~ – milina.

P

stinacijama interesantnim za posetu tokom cele godine. Tome uveliko doprinose veoma povoqne cene

vode, a zatim i introduction zaron, do dubine od 5 metara. Za one avanturisti~kog i istra`iva~kog duha, pored brojnih koralnih grebena, u samoj luci Hurgada i wenoj neposrednoj blizini, nalaze se olupine potopqenih brodova kao spomenici pro{losti, ali i veliki podvodni koralni zidovi za dubinske zarone – navodi Ivana Stani{i}.

JARAC vama su po~eli da „rade o glavi“. Spomiwu se neki kandidati koji }e da vas naslede. Sme{e se sa naslovnih strana i merkaju. Vi sada morate da istrpite sve stoji~ki. Napadi sti`u i od „va{ih“ i sa one druge strane, ali vi sigurno kora~ate. Mo`da se i sami lepo iznenadite uskoro.

I

STRELAC vi dobiste dr`avqanstvo Srbije. ^estitamo. Zlobnici bi rekli da }ete sada da kupujete zemqu po svojoj novoj otaxbini, ali niste vi takvi. U narednom periodu o~ekuje vas puno poslovnih ponuda, ali vodite ra~una kome dajete pare. Vama to i nisu neki biti iznosi, ali ~uvajte se.

I

PS: Na{ najpoznatiji Blizanac nastavqa da `ivi svoj san, a i mi zajedno sa wim. Samo napred Majstore. Pa{}e ovoga puta i Pariz, i London, i Rio, i Wujork. N. K.


DOGA\AJI PROSLAVA [KOLSKE SLAVE U RA\EVINI

4. februar 2016.

23

16. SVETOSAVSKA IZLO@BA POLAZNIKA SLIKAWA ULS “BRA]A LUKI]”

STVARALA[TVO NA DAR O

SVETI SAVA U NAMA Sve~ano i prazni~no {irom Ra|evine. Zanimqiv i prigodan program. Moderno i veselo u Sredwoj {koli u Krupwu

ajsve~aniji trenutak u toku {kolske godine - {kolska slava Sveti Sava u {kolama {irom Ra|evine proslavqena je u duhu tradicije i pravoslavqa. U mati~nim osnovnim {kolama „Borivoje @. Milojevi}“ u Krupwu i „@ikica Jovanovi} [panac“ u Beloj Crkvi, kao i u wihovim izdvojenim odeqewima prire|en je prigodan svetosavski pro-

N

U Sredwoj {koli u Krupwu su ne{to stariji i, reklo bi se, ozbiqniji, u~enici sredwe {kole priredili program koji se sastojao od nastupa samoniklog hora {kole koji je na po~etku otpevao himnu Svetom Savi. Zahvaquju}i studioznom radu profesora srpskog jezika i wihovom izboru iz kwi`evnih tekstova u~enici su recitovali, pevali duhovne pesme i napravili adaptaciju i koreografiju za nekoliko savremenih i moder-

ve godine, kao i desetak prethodnih, program galerije Kulturnog centra, izlaga~ku sezonu je zapo~eo Svetosavskom izlo`bom polaznika [kole slikawa ULS “Bra}a Luki}”. Postavka je predstavila radove ~etrdesetak polaznika ove {kole. - Posmatraju}i ove interesantne radove, prete`no mrtve prirode, ikone, studije i pejza`e, smatramo da nas polaznici {kole slikawa Bra}a Luki} neprekidno daruju svojom stvarala~kom energijom, koja se iskazuje u razli~itim pravcima. U podu~avawu se koristi individualni princip rada, a prema

uzrastu i interesovawima polaznika, zadaci se prilago|avaju u ciqu boqeg i efikasnijeg savladavawa ponu|e-

nog programa, rekla je na otvarawu izlo`be istori~arka umetnosti Sowa Petrovi}. M.F.

SV. SAVA U TABANOVI]U

U^ENICI I RODITEQI N O S I O C I S L AV E [ „Vuk Karaxi}“ u Tabanovi}u proslavila je i ove godine Svetog Savu sa velikom sve~ano{}u. U~enici i roditeqi IV razreda su nosioci proslave.

O

Kao i prethodnih godina, zadatak u~enika i u~iteqa je bio da spreme priredbu, pri ~emu su imali nesebi~nu pomo} dugara iz ostalih razreda. Roditeqi su spremili slavu. Na slavskom ru~ku u~estvovali su i ostali me{tani sela, za koje je uprili~ena i priredba. Zvanice, tradicionalno, svojim prilogom koji sta-

vqaju na panaiju, poma`u {koli. Od tog novca uvek se

ne{to kupi za potrebe dece i {kole.

29. TRADICIONALNA SVETOSAVSKA IZLO@BA POLAZNIKA [KOLE SLIKAWA DRAGI[E MARSENI]A gram koji su, prema nepisanom pravilu, izveli u~enici ni`ih razreda osnovne {kole zahvaquju}i svojim u~iteqima i verou~iteqima. U {koli u Krupwu ~lanovi dramsko-recitatorske sekcije su na veliko ushi}ewe prisutne dece i roditeqa izveli zanimqiv program sa u~e{}em hora, izvo|ewem dramskih tekstova, recitacija i spleta pesama. U izdvojenim odeqewima u selima Ra|evine prema tradiciji u {kolama prosvetni radnici i deca slave zajedno sa stanovni{tvom mesnih zajednica. Vreme je bilo lepo i sun~ano, vi{e je podse}alo na rano prole}e. U prisustvu sve{tenika „lomio“ se slavski kola~.

nih pesama, koje su posvetili prazniku, ali i svojim vr{wacima. Impresije profesora muzi~ke i likovne kulture Vu~ine Buri}a su vi{e nego pozitivne. Prema wegovim re~ima name}e se neki obrazac koji se ponavqa i te{ko je isko~iti iz zadatog okvira. Me|utim, zahvaquju}i kolegama koje su prihvatile teret organizacije i zahvaquju}i u~enicima koji su pokazali darovitost u vi{e oblasti, program je bio vrlo raznovrstan i moderan, da je mogao da zadovoqi najrazli~itije i najstro`ije ukuse - isti~e Buri}, jedan od profesora sa najdu`im radnim sta`om u Sredwoj {koli u Krupwu. D. @ugi}

MLADI SA VIZIJOM @IVOTA

galeriji Biblioteke {aba~ke, protekle srede je otvorena 29. tradicionalna svetosavska izlo`ba polaznika [kole slika-

U

wa profesora Dragi{e Marseni}a, akademskog slikara. - Imati svetosavqe u srcu i primeniti ga u `ivotnoj praksi, zna~i odgajiti Boga u

sebi i iskazati ga kroz qubav, razumevawe i pra{tawe. Mladi qudi ~ije radove ve~eras gledate daju Vam plodove svog talenta i rada, nadaju se da }e ostvariti svoje snove i da }e biti sre}ni. Pripadaju narodu ~ije je trajawe obele`eno tegobama svake vrste i sre}a je za roditeqe i mene kao pedagoga {to postoje, {to nisu podlegla isku{ewima kvazi vaspitawa i euforiji la`nih vrednosti. Narod koji u ovakvim vremenima odneguje decu sa vizijom `ivota ~asnih qudi i stvaralaca ima pravo da veruje u svoje spasewe i u Svetoga Savu, rekao je profesor Dragi{a Marseni}. Na{i sugra|ani mogu pogledati ovu postavku do 10. februara. M.F.


24

KUHIWA

4. februar 2016.

GLAS U SVETSKIM KUHIWAMA: HAJDE DA KUVAMO ZAJEDNO

F R A N C U S K A K U H I WA rancuska je zemqa u kojoj hrana i pi}e predstavqaju neraskidivi deo nacionalnog indetiteta. Nebrojne kombinacije boja, aroma, i ukusa dostigle su neverovatan nivo razvijaju}i kod samih Francuza veoma ista~an ose}aj za sve {to je u bilo kom kontekstu vezano za kulinarstvo koje je dostiglo nivo nauke. Deo Francuske po imenu Provansa je verovatno najlep{a i najmirisnija oblast na svetu gde se gaji za~insko i mirisno biqe koje se upotrebqava za spremawe ~arobnih nacio-

F

nalinih obroka koristi gotovo sve: bosiqak, estragon, lovor, lavanda, majoran, origano, ruzmarin, `alfija, timjan... spisak je beskona~an. Provansalski buket podrazumeva vezu me{avine 3-4 biqke ugavnom su tu ruzmarin, timjan, lovor i majoran ~esto su tu i lavanda i `alfija. Gurmani po ro|ewu Francuzi konzumiraju naj{iri spektar mesa mesnih prera|evina kao i nebrojne vrste jakih i zrelih sireva. Kakvu god namenu imali obroci u Francuskoj sasto-

PASUQ SA MESOM - za 6 osoba -

je se iz vi{e vrsta jela, gde su sirevi slo`eni po ja~ini, uglavnom na drvenim pladwevima, mogu biti predjelo, glavno jelo salata ili pak poslastica. Najtipi~niji proizvod Francuske je baget hleb koji se konzumira uz svako jelo a najkvalitetniji sadr`i minimum kvasca veoma dugo narasta i jo{ du`e traje wegovo me{ewe. Svaki baget je du`ine 70 cm i te`ine 200 g. Povr}e, umaci i druge karakteristike francuske kuhiwe Karakteristika francuske kuhiwe je u raznovrsnosti jela. Po svom geografskom polo`aju Francuska je najpotpunija celi-

na u pogledu qudske ishrane u Evropi. Povr}e se nekoristi samo za umake i priloge ve} se jede kao glavno jelo, zahvaquju}i tome francuska kuhiwa je bogata vitaminima i vlaknima {to je od velike koristi za probavu. Jo{ jedna va`na odlika francuske kuhiwe weno bogatstvo sastoji se u raznim umacima postoji vi{e od 3.000 umaka u Francuskoj. One ~ine hranu bogatom i ukusnom a tako|e poboq{avaju i probavu. S druge strane mleko je te{ko zapaziti na bogatoj francuskoj trpezi. Jedini proizvod koji dobijaju od mleka je takozvani francuski sir.

Francusko vino je prisutno u degustirawu novih jela kao i obroka. Francuska kuhiwa je prava blagodet za organizam ali i ona ima neke mane, koristi se mnogo namirnica sa `ivotiwskim proteinom poput pa{teta i poput zloglasne gu{~ije pa{tete.

AZLA[KA PITA SA SLANINOM - za 6 osoba I BELIM SIROM

S S

astojci: 900 gr suvog sitnog belog pasuqa, 1 ka{i~ica osu{ene maj~ine du{ice ili 10 gr sve`e iseckane, 2 oqu{tena crna luka, prepolovqena i u svaki udenut karanfili}, 1 lovorov list, 1 glavica belog luka prese~ena po {irini, 2 kobasice, 2 ka{i~ice mlevenog bibera, 6 pa~jih bataka, 2 ka{i~ice pa~je masti, 500 gr grubo se~enog crnog luka, 1 ka{ika sitno seckanog belog luka, 900 gr sviwskih kobasica sa belim lukom se~enih na komade debqine 5 cm, 125 gr mrva starog hleba. Na~in pripreme: Prelijte pasuq hladnom vodom i ostavite da preno}i. Procedite ga i stavite u veliku {erpu. Dodajte maj~inu du{icu, polutke luka, lovorov list, glavicu belog luka, komade kobasice i crni biber. Dodajte hladnu vodu da ga prelijete za oko 3 cm. Stavite da se kr~ka na umereno jakoj temperaturi. Smawite na

nisku temperaturu i kuvajte 2 sata dodaju}i vodu po potrebi da bi pasuq bio blago prekriven. Probajte pasuq i dodajte so po potrebi. Izvadite polovine luka i glavicu blog luka. Prebacite pasuq, lovorov list i kobasice u glineni |uve~. Ostavite pa~je batake na sobnoj temperaturi da bi se ocedio vi{ak masno}e. Obri{ite batake papirnim salvetama. Zagrejte rernu na 150 stepeni. U tigawu sredwe veli~ine na niskoj temperaturi istopite 30 ml masti. Dodajte iseckani luk i beli luk i dinstajte 10 minuta. Dodajte u pasuq zajedno sa kobasicom i pa~jim batacima. Prekrijte alufolijom i pecite 1 sat i 15 minuta. Skinite alufoliju i pospite mrvama hleba. Pecite jo{ 30 minuta.

astojci: 1 pakovawe suvog kvasca, 125 ml tople vode, 500 gr mekog bra{na, 350 ml hladne vode, 1 ka{ika soli, uqe za ~iniju, 115 gr mesnate slanine ise~ene na kocke, 1 ka{ika maslinovog uqa, 1,5 {oqa luka seckanog na kolutove, 1 veliko jaje, 3 ka{ike kukuruznog bra{na za posipawe ~inije, 1 ka{ika obi~nog bra{na, 50 gr rendanog grijer sira, 2 ka{ike vode, 2 sve`a paradajza se~ena na kockice. Na~in pripreme: U velikoj ~iniji za me{ewe pome{ajte kvasac i toplu vodu. Neka odstoji 5 minuta. Dobro izme{ajte viqu{kom uz dodavawe 55 gr mekog bra{na. Poklopite i ostavite da odstoji 45 minuta. Dodajte hladnu vodu i so. Dodavati po 125 gr bra{na i dobro me{ajte posle svakog dodavawa. Kada testo postane previ{e ~vrsto za me{awe, prebacite ga na dasku posutu sa malo bra{na i mesite dok ne postane glatko i sjajno (10 min). Stavite testo u blago nauqenu ~iniju i okre}ite da se nauqi sa svih strana. Poklopite i pustite da se podigne dok se koli~ina ne udvostru~i , oko 1 sat i 45 minuta. U tigawu na sredwoj temperaturi, topite sla-

ninu na maslinovom uqu dok slanina ne postane braonkasta. Prebacite slaninu na tawir {upqikavom ka{ikom i dodajte luk u tigaw. Dinstajte dok malo ne omek{a (5 min). Ohladite na sobnoj temperaturi. Zagrejte rernu na 220 stepeni. Pospite dasku ili alufoliju kukuruznim bra{nom. Umutite zajedno beli sir, jaje i 1 ka{iku bra{na. Rastegnite testo u krug ili pravougaonik kako bi pokrilo pleh ili

alufoliju na kojoj }e se pe}i. Stavite ga u pleh ili na alufoliju. Pospite me{avinu belog sira po sredini do na 2 cm od ivice. Odozgo pospite lukom i slaninom pa zatim rendanim sirom. Prema`ite ivice testa sa 2 ka{ike vode. Pecite dok ne postane zlatno braon (15-20 minuta). Po `eqi testo mo`ete posuti sve`im paradajzom se~enim na kockice. Servirajte vru}e.

BELI SIR Sastojci: 175 gr belog kravqeg sira, 45 ml obi~nog jogurta, so po ukusu. Stavite sve sastojke u blender i me{ajte 30 sekundi. Ohladite 12 sati pre upotrebe.

Pripremio: Lazar Prstojevi}, strukovni menaxer gastronomije


MOZAIK - OGLASI VAQEVSKA PIVARA U SUSRET LEP[EM VREMENU

4. februar 2016.

25

Gradska uprava grada [apca - Odeqewe za inspekcijske i komunalno-stambene poslove,na osnovu ~l. 10 stav 1. Zakona o proceni uticaja na `ivotnu sredinu („Sl. Glasnik RS“ br. 135/04 i 36/09), objavquje :

OBAVE[TEWE Obave{tavamo javnost da je „Telekom Srbija.”, ul. Takovska 2,u Beogradu,podneo zahtev za odlu~ivawe o potrebi procene uticaja na `ivotnu sredinu za projekat: „ RBS SA01, SAH01, SAU01, SAL01 [abac “, na krovu stambene zgrade u Nu{i}evoj ulici broj 2.

PRODAJNA MESTA U [APCU I SREMSKOJ MITROVICI posledwe dve godine se trudimo, u o{troj konkurenciji, da „Vaqevsko pivo“ predstavimo i ponudimo u {aba~kom kraju. Postepeno se pove}eva broj objekata u kojima se mo`e kupiti ili popiti na{e pivo, a najboqu saradwu ostvarili smo sa maloprodajnim lancom „Vum“, ~lanom Doma}eg trgovinskog lanca (DTL). „Vum“ trenutno u [apcu i okolini ima 41 prodavnicu, tako da smo svakako u wihovim objektima najzastupqeniji, kao i u veleprodaji ove trgovinske ku}e. Sa zadovoqstvom isti~emo da nas u [apcu ima u tri poznata hipermarketa: Mercator, Roda, Idea, kao i u wihovim objektima u Sremskoj Mitrovici. Na{a novogodi{wa akcija u kojoj su kupci iz dvolitarsku fla{u dobijali i torbicu sa znakom „Vaqevsko pivo“ dobro je protekla. Ponosni smo i na ~iwenicu da je na{e pivo, to~eno i fla{irano, u po-

U

nudi luksuznog hotela „Sloboda“ u centru [apca. Prisutni smo i u Bogati}u. Mesta gde mo`ete u`ivati u ukusu Vaqevskog piva: [ABAC i okolina: VUM veleprodaja i maloprodaja (41 prodavnica – fla{irano i limenke od 0,5 i PET 2l), Mercator, Roda, Idea (fla{e i limenke od 0,5 i PET 2l, nepovratno 0,33) diskont „Marex“ (Obilazni put bb), Hotel „Sloboda“ (fla{irano i to~eno), Hipodrom restoran „Mawe`“, kafe „Time“ (V.Karaxi}a 22), kafe „39 Maja“ (preko puta Carine), kafana „Kod Rada 2014“ – Naseqe ^avi}, „Lili}“ veleprodaja–Bogati} (V.Stepe 53), „Davidovi}“–Bogati}, kafe „Roda XXL““ (fla{irano), Etno restoran „Kne`eva ve~era“ (to~eno, fla{irano)–Beloti}, Zorba biznis“ Klewe (fla{irano). SREMSKA MITROVICA – Mercator, Roda , Idea, „Agropauk“–Kukujevci (to~eno).

NEOBI^NE POSLASTICE

KOLA^I, HRANA UTEHE pripremaju odmah nakon naruxbine, dakle uvek su sve`i- poru~uju iz kuhiwe “Gradske kafane”. U ponudi su razni kola~i ozna~eni pod nazivom „Neobi~ne poslastice“. Izdvaja se kola~ sa jabukom, specifi~an po miksu za~ina i karamel prelivu sa kojim se servira. Qubiteqe ja~ih slatki{a obradovala bi ~okoladna bomba koju prave u ovoj kuhiwi. rancuska kraqica Marija Antoaneta, je na vapaje svog gladnog naroda koji je tra`io hleba odgovorila poznatom re~enicom „Dajte im kola~a“. Kraqica je zbog svog nedostatka epatije platila glavom, verovatno vo|ena mi{qu da su kola~i mnogo boqa opcija za napa}enu du{u naroda. Danas narod pored hleba ima na raspolagawu veliki izbor kola~a, ~okoladnih, sa vo}em, povr}em pa i onih ekstravagantnih posutih zlatnim prahom. Tako je u Restoranu “Gradska kafana”, koji se izdvaja svojom ponudom poslastica. –Veoma nam je bitan ukus na koji su na{i gosti navikli, ~emu doprinosi i ~iwenica da se na{i kola~i

F

Dan Zaqubqenih u “Gradskoj kafani” roslavite Dan Zaqubqenih u Gradskoj Kafani, kada u romanti~noj atmosferi i uz muziku u`ivo mo`ete probati neku od „neobi~nih poslastica“.

P

- Koliko god da preporu~ujemo druge poslastice, gosti uvek na kraju tra`e ~okoladni sufle- isti~u iz kuhiwe “Gradske kafane”. Slatki{i podsti~u lu~ewe dopamina „hormona sre}e“ zbog ~ega su najboqa opcija kada nam je potrebna uteha ili nagrada na kraju napornog radnog dana. D.Mi}i}

Zainteresovani organi,organizacije i javnost bli`i uvid u podatke mogu izvr{iti u Odeqewu za inspekcijske komunalno-stambene poslove-Gradske uprave grada [apca, u ul. Janka Veselinovi} br. 20, svakim radnim danom po~ev od 04.02.2016. god. do14.02.2016. godine u vremenu od 14-15,30 ~asova. Zainteresovani organi, organizacije i javnost svoje mi{qewe, o Obave{tewu povodom podnetog zahteva,dostavqaju ovom Odeqewu , u roku od 10 dana od dana objavqivawa, u pisanoj formi, preko „Pisarnice“ organa Gradske uprave grada [apca. ODEQEWE ZA INSPEKCIJSKE I KOMUNALNO – STAMBENE POSLOVE

Gradska uprava grada [apca - Odeqewe za inspekcijske i komunalno-stambene poslove,na osnovu ~l. 10 stav 1. Zakona o proceni uticaja na `ivotnu sredinu („Sl. Glasnik RS“ br. 135/04 i 36/09), objavquje :

OBAVE[TEWE Obave{tavamo javnost da je CLEANING SYSTEM S D.O.O. [ABAC, iz [apca, Mi{ar Mar{ala Tita bb, podneo zahtev za odlu~ivawe o potrebi procene uticaja na `ivotnu sredinu za projekat: „Proces tehnologije rada privremeno skladi{tewe opasnog otpada“ na kat.par.br.328/4 KO Mi{ar, grad [abac. Zainteresovani organi,organizacije i javnost bli`i uvid u podatke mogu izvr{iti u Odeqewu za inspekcijske komunalno-stambene poslove Gradske uprave grada [apca, u ul. Janka Veselinovi} br. 20, svakim radnim danom po~ev od 04.02.2016. god. do 14.02.2016. godine u vremenu od 14-15,30 ~asova. Zainteresovani organi, organizacije i javnost svoje mi{qewe, o Obave{tewu povodom podnetog zahteva, dostavqaju ovom Odeqewu, u roku od 10 dana od dana objavqivawa, u pisanoj formi, preko „Pisarnice“ organa Gradske uprave grada [apca. ODEQEWE ZA INSPEKCIJSKE I KOMUNALNO – STAMBENE POSLOVE

Na osnovu Odluke Nadzornog odbora broj 1940/2 od 30.12.2015. godine, Generalni direktor Robno transportnog centra“[abac“ a.d. [abac objavquje

JAVNI OGLAS

za sprovo|ewe postupka javne licitacije za prodaju zemqi{ta 1. Robno transportni centar „[abac“ a.d. [abac prodaje putem javne licitacije: - katastarsku parcelu br.320/10 pov. 3.44.93.ha u KO [abac koja se nalazi u [apcu,u ulici Severna transferzala 2, Radna zona“Sever“ . 2. Po~etna cena iznosi 23.301.922,00 rsd. 3. Javna licitacija }e biti odr`ana dana 12.02.2016.godine u 10,00 ~asova u sedi{tu Robno transportnog centra „[abac“a.d. ul.Beogradski put bb,15 000 [abac. 4. Pravo u~e{}a imaju sva fizi~ka i pravna lica koja, do po~etka javne licitacije, uplate depozit u visini od 10% od utvr|ene po~etne cene za zemqi{te na teku}i ra~un RTC “[abac“a.d. br.205-225298-90 kod Komercijalne banke a.d.Beograd 5. Licitacioni korak iznosi 10.000 rsd. 6. Potencijalni kupci mogu pogledati zemqi{te koje je predmet prodaje svakog radnog dana u periodu od 03.02.2016.godine do 11.02.2016.godine, od 0814 ~asova , uz prethodnu najavu licu navedenom u ta~ki 13.oglasa. 7. RTC“[abac“a.d.[abac ima pravo da odustane od odr`avawa javne licitacije u roku od 3 dana pre datuma odr`avawa javne licitacije. 8. Zemqi{te koje je predmet prodaje bi}e prodato onom u~esniku licitacije koji ponudi najvi{u cenu. Tro{kove pdv-a, tro{kove overe ugovora o kupoprodaji i tro{kove prenosa vlasni{tva, snosi kupac. 9. U~esniku koji je ponudio najvi{u cenu upla}eni depozit se ura~unava u kupoprodajnu cenu. Razliku izme|u deponovanog iznosa i kupoprodajne cene kupac }e uplatiti na teku}i ra~un RTC“[abac“a.d. [abac br.205-225298-90 kod Komercijalne banke a.d.Beograd, u skladu sa odredbama ugovora o kupoprodaji koji bude zakqu~en po okon~anoj licitaciji. 10. U slu~aju odustajawa kupca od potpisivawa ugovora o kupoprodaji, upla}eni depozit se ne vra}a. 11. U~esnicima javne licitacije koji ne budu odre|eni kao kupci, vra}a se upla}eni depozit u roku od 15 dana od dana zavr{etka licitacije. 12. Ugovor o kupoprodaji }e biti zakqu~en sa u~esnikom koji ponudi najvi{u cenu u roku od 7 dana od dana potpisivawa zapisnika o rezultatima javne licitacije. 13. Detaqnije informacije u vezi sa prodajom nepokretnosti mogu se dobiti na tel.064-884-1431. Kontakt osoba: Milanko Mijailovi}. Robno transportnog centra“[abac“ a.d. [abac Generalni direktor Dragan Ninkovi}


26

4. februar 2016.

OGLASI

POZIVAM Inicijativa za razvoj i saradwu iz Beograda, raspisuje:

JAVNI POZIV

ZA IZBOR KORISNIKA PROJEKTA ,,Ruralni razvoj nakon poplava’’ Op{ti ciq projekta je smawewe siroma{tva ruralne populacije delimi~no pogo|ene poplavama, kroz poboq{awe socio-ekonomskog statusa najmawe 100 malih, poqoprivrednih gazdinstava u [apcu. Projekat sprovode implementacioni partneri ASBC-Arbeiter-SamariterBund i IRS – Inicijativa za razvoj i saradwu, u saradwi sa Gradom [apcem i Direkcijom za poqoprivredu Grada [apca. Projekat finansira Austrijska razvojna agencija, Grad [abac i implementacioni partneri. Podr{ka poqoprivrednim gazdinstvima u [apcu, predvi|ena ovim projektom obuhvata: Edukacija izabranih korisnika projekta: Pet trodnevnih seminara o unapre|ewu poqoprivredne proizvodwe; Pet trodnevnih seminara o preduzetni~kim ve{tinama. Ekonomska podr{ka izabranim korisnicima projekta kroz kooperaciju sa Socijalnim preduze}em. Kroz kooperaciju sa socijalnim preduze}em, koje }e se formirati u okviru projekta, izabranim korisnicima projekta, kooperantima socijalnog preduze}a, bi}e na raspolagawu ~etiri mobilne su{are za vo}e, povr}e i za~insko biqe. Pomenute su{are }e biti u funkciji dodavawa vrednosti primarnim poqoprivrednim proizvodima kooperanata socijalnog preduze}a, u ciqu ostvarivawa ve}ih prihoda od wihove trenutne poqoprivredne proizvodwe. Uloga socijalnog preduze}a }e biti i udru`eni plasman osu{enog vo}a i povr}a na tr`i{te. Izabrani korisnici projekta }e imati mogu}nost da uve}aju svoje prihode za 30% do 50% od svoje trenutne poqoprivredne proizvodwe. Poqoprivredni proizvo|a~i mogu da ostvare pravo na podr{ku u okviru ovog projekta ako ispuwavaju slede}e uslove: 1. Da imaju boravi{te/prebivali{te na teritoriji Grada [apca; 2. Da porodi~no doma}instvo ima bar dva radno sposobna ~lana; 3. Da imaju vi{e od 0,5 hektara obradive povr{ine, bilo u vlasni{tvu, bilo u zakupu; 4. Da imaju minimum 20 ari zasada pod vo}arskim ili povrtarskim kulturama; Uz obrazac prijave za ostvarivawe prava na podr{ku u okviru Projekta, podnosilac zahteva je du`an da dostavi slede}u dokumentaciju: Fotokopija li~ne karte nosioca poqoprivrednog gazdinstva; Kopija registracije poqoprivrednog gazdinstva, ukoliko je gazdinstvo registrovano; Izjava o ku}noj zajednici overena u op{tinskom organu uprave; Za zaposlene ~lanove doma}instva (ku}ne zajednice): Potvrda poslodavca o zaposlewu sa datumom po~etka radnog odnosa, Potvrda od poslodavca o prose~noj neto zaradi u posledwa tri meseca, Za nezaposlene ~lanove porodi~nog doma}instva (ku}ne zajednice): Potvrdu o nezaposlenosti od Nacionalne slu`be za zapo{qavawe (za prijavqena lica); za nezaposlena lica, koja nisu na evidenciji Nacionalne slu`be za zapo{qavawe, overena izjava dva svedoka o nezaposlenosti, ukoliko je primalac stalne nov~ane socijalne pomo}i, potvrda od Centra za socijalni rad o primawu stalne nov~ane socijalne pomo}i, Za studente i u~enike sredwih {kola – potvrda nadle`ne obrazovne institucije o {kolovawu za lica koja se nalaze na redovnom {kolovawu ili kopija |a~ke kwi`ice, svedo~anstva ili indeksa; Za penzionere – kopija posledweg ~eka od penzije; Za samohranog roditeqa – potvrda o smrti bra~nog druga ili re{ewe o razvodu braka ili overena izjava data pod punom krivi~nom i materijalnom odgovorno{}u da sam brine o deci/detetu bez pomo}i drugog roditeqa, potvr|ena overenim izjavama dva svedoka; Setvena struktura useva za 2015. godinu, ukoliko je gazdinstvo registrovano; Ukoliko je poqoprivredno gazdinstvo o{te}eno majskim poplavama 2014. godine, potvrdu Direkcije za poqoprivredu Grada [apca da je poqoprivredno gazdinstvo o{te}eno u majskim poplavama 2014. godine. Izve{taj lekara i/ili re{ewe nadle`nog organa za dokazivawe zdravstvenog stawa ili stepena invaliditeta ~lana doma}instva u slu~aju da podnosilac prijave u okviru svoje porodice ima dete sa invaliditetom ili smetwama u razvoju do 26 godina starosti. Obrazac prijave mo`ete preuzeti u mesnim kancelarijama, kod gradskog poverenika i u prostorijama Direkcije za poqoprivredu Grada [apca, svakim radnim danom od 08:00- 15:00 ~asova, gde mo`ete dobiti i sve dodatne informacije o projektu. Prijave sa svom prate}om dokumentacijom, potrebno je poslati po{tom na adresu Direkcija za poqoprivredu Grada [apca, Vojvode Brane 2, [abac, sa naznakom ,,Prijava za projekat ruralni razvoj nakon poplava’’ ili li~no predati u prostorijama Direkcije za poqoprivredu Grada [apca, najkasnije do petka, 19. februara 2016. godine, do 15 ~asova. Prijave koje stignu nakon ovog roka, ne}e se uzimati u razmatrawe. Izvr{ni direktor Inicijative za razvoj i saradwu Miodrag Nedeqkovi}

IZDAJE PROSTOR u PC “Trijumf” (Prokredit banka), prostor se sastoji od 170 kvm u prizemqu i 175 kvm na prvom spratu. Tel. 063/103-8998, 063/103-6991

alatni~are, reglere, mehani~are sa iskustvom na odr`avawu ma{inskih postrojewa za rad na ma{inama za preradu `ice. Vi{e radnika metalske struke bez iskustva. 065/295-19-52

- Dugogodi{wim iskustvom, uspe{no otklawam sve oblike crne magije i prokletstva... - Spajam razdvojene. - Le~im: alkoholizam, impontenciju, sterilitet, ubijam strahove koji vas vode u nemirne snove... - Sve va{e probleme {aqem u daleku pro{lost...

Kontakt telefon: 060/ 38 - 66 - 082 SMS ne prihvatam

Gradska uprava grada [apca - Odeqewe za inspekcijske i komunalno-stambene poslove,na osnovu ~l. 10 stav 1. Zakona o proceni uticaja na `ivotnu sredinu („Sl. Glasnik RS“ br. 135/04 i 36/09), objavquje :

OBAVE[TEWE Obave{tavamo javnost da je Zoran Kova~evi} ([abac, Ribari, Nemawina 77), podneo zahtev za odlu~ivawe o potrebi procene uticaja na `ivotnu sredinu za projekat: „Izgradwa objekta – hladwa~a za jagodi~asto vo}e“ na kat.par.br.413/2 KO Ribari, grad [abac. Zainteresovani organi,organizacije i javnost bli`i uvid u podatke mogu izvr{iti u Odeqewu za inspekcijske komunalno-stambene poslove Gradske uprave grada [apca, u ul. Janka Veselinovi} br. 20, svakim radnim danom po~ev od 04.02.2016. god. do 14.02.2016. godine u vremenu od 14-15,30 ~asova. Zainteresovani organi, organizacije i javnost svoje mi{qewe, o Obave{tewu povodom podnetog zahteva, dostavqaju ovom Odeqewu, u roku od 10 dana od dana objavqivawa, u pisanoj formi, preko „Pisarnice“ organa Gradske uprave grada [apca. ODEQEWE ZA INSPEKCIJSKE I KOMUNALNO – STAMBENE POSLOVE


^ITUQE I MALI OGLASI 09.02.2016. navr{ava se {est godina od smrti na{eg dragog

@ivanovi} Vladislava - Bate 1936 - 2015 Mnogo je lepih uspomena da te ve~no pamtimo, da o tebi s ponosom pri~amo i da te nikad ne zaboravimo. @ivot bez tebe je tu`an a qubav prema tebi ve~na. Tvoji najmiliji: supruga Milena, k}i Dana, zet Milan, unuk Milo{, unuka Sawa i ostala familija. 08.02.2016. ve} pet godina nije sa nama majka, supruga, sestra

Svetlana Davidovi}

Dana 03. februara 2016. godine navr{ilo se 14 (~etrnaest) godina od kako nije sa nama na{

Dragomir (Draja) Ili}

Tvoji najmiliji: Nata{a, Branko, Jana i Ivana.

nije sa nama na{

Prodajem ku}u starije gradwe sa lokalom i dvori{tem, Kami~ak. 064/57-65-183 Prodajem ku}u i plac 10 ari preko puta crkve u Livadama. 063/80-71-770 (1-9) Prodajem ku}u u ulici Vojvode Janka Stoji}evi}a - 300 kvm, hitno - povoqno. 065/295-19-52

Novakovi} Vladan -

1972 - 2014

Centar, ugao Glavne, izdajem - prodajem lokal ekstra sre|en, 3 nivoa. 066/680-09-69 Izdajem lokal 43 kvm, Masarikova br.8. 060/130-59-19, 063/108-38-49

qubavqu i ~uvati od zaborava. Otac Slobodan i sestra Katarina sa porodicom.

Na prodaju lokal 19 kvm, ul. Vojvode Mi{i}a u prolazu prema Kara|or|evoj. Zoran. 064/232-81-67 (1-2)

Dragomir (Draja) Ili}

2011 - 2016 Draga na{a Cele, tako nam nedostaje{ za sve {to prolazi - dolazi nedostaje{. Tvoji: Ka}a, \ole, Mi{a, Goca.

r{ava se dve godine od kako

Uvek }emo te se se}ati s Dana 03. februara 2016. godine navr{ilo se 14 (~etrnaest) godina od kako nije sa nama na{

1947 - 2002 Tvoji najmiliji: Radenka, \or|e, Zorica, Marija i Marko.

Ili} Svetlana

Ili} Vladimir

1951 - 12.02.2008. 1948 - 10.02.1988. S po{tovawem, sin \or|e, k}erka Milica.

Bogosavac, 50 a plac, lep, ravan uz safaltni put za Slep~evi}, cena 100 e/a, mo`e zamena za auto. 066/97-69-796 (2-5)

^i{}ewe oxaka i kotlova. 065/235-50-50 (2-5) Ma{insko odgu{ewe unutra{we i spoqa{we kanalizacije, snimawe cevi kamerom. 064/215-50-50 (2-5) Sastavqam rastavqene, ostavqene, momke i devojke itd. 015/342-909, 061/135-36-28 Pojas za vra}awe bruha, uspe{no i bez operacije, dostava na adresu. 065/64-44-014 Prodajem mlade koke, pronele, cena 500 din. Dovozimo i starije koke 150 din. 066/286-033, 014/286-033 Viagra, cialis, kamagra, gel, tadacip, dostava. 063/193-66-06 Prodajem osamnaestonedeqne koke nosiqe. 064/360-70-34

Dana 27.01.2016. preminuo je na{ dragi tata, tast i deda

Tanasi} Borisav

Borisav Tanasi}

1952 - 2016 Ostavio si trag koji se ne bri{e. Po dobru te pamtimo i sa po{tovawem pomiwemo. O`alo{}eni: supruga Dragica, sin Neboj{a, unuci \or|e i Slobodan i snaha Sne`ana.

1952 - 2016 iz @abara Velikim srcem, plemenitom du{om i ~asnim `ivotom, zaslu`io si ve~no se}awe. Tvoji: }erka Olivera, zet Milan i unuk Mirko.

1959 - 2010 Dani idu, godine lete, tvoji najmiliji uvek te se sete. Postoji ne{to {to ne umire, a to su qubav i se}awe na tebe. Po~ivaj u miru. Supruga Zora, }erke Jasna i Tawa, zetovi Goran i Nemawa, unuke Marija i Magdalena.

Dana 04.02.2016. godine navr{ava se sedam godina kako nije sa nama na{ dragi

Dana 06.02.2016. navr{ava se 12 godina od kada nije sa nama na{a

Miliji M. Tomi} 1929 - 2016 iz Petlova~e S qubavqu i po{tovawem, Tvoje k}erke Marina, Nada i Stana sa porodicama.

Ne{i} Zoran iz Jalovika Godine prolaze, a tuga i bol ostaju isti. Uvek }e{ `iveti u srcima na{im, nikada te ne}emo zaboraviti. Tvoji najmiliji: supruga Mica i }erka Qiqana sa porodicom.

Izdajem name{ten jednosoban stan sa c.g, ktv. 015/344-455, 064/55-36-300 Izdajem dvosoban stan (name{ten, grejawe, kablovska). Zoran 064/232-81-67, 270-545 (1-2) Izdajem garsoweru 18 kvm, Trkali{te - Cerska ul. name{tena. 064/404-82-40, 064/16-30-538, 015/344-923 Izdajem name{ten jednosoban stan od 42 kvm. 064/923-56-58 Izdajem potpuno name{tenu komfornu garsoweru u centru grada. 064/862-35-81 Izdajem dvosoban stan Vojvode Mi{i}a br.8, prvi sprat. 060/130-59-19 Izdajem nename{ten stan preko puta Medicinske {kole 44 kvm. 015/344-446, 061/647-93-03

Mercedes 190 D, 1990. god, reg. do 31.01.2017. odli~no stawe, vlasnik. 062/899-10-54 Golf IV 2001. god. 1.9 TDI karavan, reg. do 31.VIII 2016. odli~an. 063/8641-451

Izdajem name{tenu garsoweru slobodnu od 01.03.2016. 065/833-844-0 Izdajem jednosoban name{ten stan sa grejawem, Vuka Karaxi}a 104, [abac. 063/88-11-026

Dana 27.01.2016. godine preminuo je na{ dragi suprug, otac, deda i svekar

Posledwi pozdrav dragoj majci

27

Dana 07.02.2016. nav-

Vlada

1947 - 2002

4. februar 2016.

Dana 09.02.2016. godine navr{ava se {est godina od kako nije sa nama na{ dragi

Veterinarska ambulanta

“Krsti}�

Trkali{te, Norve{ka 6,

063/322-673,

Jelena Krsti} DVM, 20 godina iskustva!!

Na{ dragi

Zoran Vidakovi}

Ani~i} Smiqani} Zorica Tugujemo za tobom i nosimo te u srcima. Tvoji najmiliji.

Mileta M. Adamovi} 22.09.1931. - 09.02.2015. Zauvek u se}awu svojih: supruge Milice, }erke Tatjane, unuka Nenada i Vladimira.

Se}awe na na{eg

Marinkovi} Tomislava - Tocu iz Lipolista 1941 - 2010 S qubavqu i po{tovawem, wegovi: supruga Rosa, sin Miladin, k}erka Slavica, snaha Mila, zet Mom~ilo i unuke Nata, Maja, Kaja i Ana.


28

^ITUQE

4. februar 2016.

^ITUQE

Dana 30.01.2016. godine ostali smo bez na{e drage

POMENI Se}awe

Dragom bratu, ujaku i {uraku

Trideset prvog januara 2016. navr{ila se godi{wica moje sestre i zaove

02.02.1986. - 02.02.2016.

Mare Reqi} Bori Tanasi}u iz @abara Brate, oti{ao si i odneo bol a ostavio suze i tugu sestre tvoje da za tobom pate, izgubismo tebe na{ mili brate tvoje Desu i Qubu s porodicama. Oti{ao je zauvek na{ dragi otac, tast, deda i pradeda

iz Drenovca 1931 - 2016 Ako raja ima, u wemu budi ti neka te an|eli ~uvaju i vole kao {to smo te voleli mi. O`alo{}eni: }erke Qiqana i Svetlana, zetovi Milivoj i Dragan, unuci Boban, Brana i Ana, dever Milisav, jetrva Kosana, sinovac Dragan, sinovica Slavica i unuke Nikolina i Natalija. Posledwi pozdrav dragoj kumi

Stevan Mileti} 1926 - 2016 O`alo{}eni wegovi najmiliji: }erke Mira i Dragica sa porodicama. Posledwi pozdrav

Qubici Igwatovi} Ostale su nam drage uspomene i lepa se}awa na tebe. Nikada te ne}emo zaboraviti. Tvoji kumovi Tomi}i.

U subotu, 6. februara navr{ava se 40 dana od smrti na{e drage

iz Zavlake 1930 - 2015 Za svu dobrotu neizmerno Ti hvala. Sa mnogo qubavi i ponosa ~uvamo te od zaborava. Tvoji najmiliji: sin Vladeta, k}erka Milanka, snaha Milica i zet Bo`a, unuci Milomir i Ilija, unuke Sne`ana i Sla|ana sa porodicama i ostala rodbina.

Milene Trnini} iz Prova Weni: brat Slobodan i snaja Vera.

U subotu, 06.02.2016. navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana od kada nije vi{e sa nama moj mili otac

Katarina Pavlovi} Kaja - kroja~ica Uspomenu na wu ~uvaju weni sinovi Mi}a i Aca. U ponedeqak, 08.02.2016. navr{ava se pet predugih i tu`nih godina od smrti na{eg voqenog sina, oca, brata, svekra, dede, {uraka, ujaka

Milo{evi} Milutin 1924 - 2015 Toga dana u 11,30 na Dowo{orskom grobqu izda}emo pomen. Pozivamo rodbinu i prijateqe da zajedno obele`imo ovaj dan. ]erka Gordana sa porodicom.

Moj dragi brat

iz Gru{i}a 1962 - 2011 - 2016 Godine prolaze, a tuga i bol ostaju isti. Uvek }e{ `iveti u srcima na{im, nikada te ne}emo zaboraviti. Tvoji: otac Lazar, majka Nade`da, sin Pe|a sa porodicom i sestra Dragica sa porodicom. 01.02.2007. - 01.02.2016.

iz Sino{evi}a Ne postoji vreme koje }e pomo}i da te zaboravimo, postoji samo velika qubav koja te ~uva od zaborava. Tvoja }erka Milanka sa porodicom.

iz Cerovca

Petrovi} Sa{e 28.02.1966. - 06.02.1995. Zauvek u srcima i du{i majke Svetlane, oca Boje, k}erke Katarine i sestre @akline sa porodicom.

Voqena i po{tovana `ivi{ u na{im srcima. Tvoja deca.

iz Gorwe Vrawske Navr{ilo se devet godina od kad nisi sa nama a mi te se sa ponosom i po{tovawem uvek se}amo. Zahvalna deca: Borka, Verica i Veroqub sa porodicama. 07.02.1996. - 07.02.2016.

Eri} Lazar Ni daqina, ni vreme ne}e u~initi da te zaboravimo. S ponosom te pomiwemo, po dobroti pamtimo, s qubavqu u srcu ~uvamo. Tvoji najmiliji supruga Rada sa decom.

Slavi{a Ba}anovi} Postoje qudi koji dva put dodirnu zvezde. Prvi put pre svih nas i jo{ jednom opet pre svih nas. Takav je bio moj Bata. Seka. Dana 26.01.2016. preminuo je moj brat

Radenko - Raja Vasili} Simi} (Arsen) Milan iz Mi{ara 1940 - 2012 Wegovi najro|eniji.

^etrdesetodnevni pomen Na{em zetu Raji za ve~ni pomen i se}awe, porodice Pavkovi} i Do{en.

Vi}enti} Miodrag Ponosni smo {to smo te imali. Supruga Milka, sin Neboj{a sa porodicom i }erka Qiqana sa porodicom. Se}awe na tebe nikada ne}e umreti...

Tu`no se}awe

Prim. Dr Milan Trifkovi}

Alimpi} M. Dragomiru 1958 - 2016 ^etrdesetodnevni pomen odr`a}e se u subotu, 6.02.2016. na Novom grobqu. Mi koji te volimo znamo kako je tu`no `iveti bez tebe. Neka te u ti{ini ve~nog mira prati na{a qubav. Tvoji najmiliji.

Sretena M. Damwanovi}a

Milorad Kokanovi} Rafailovi} Jovanka - Joka

Natalija Bogojevi}

Posledwi pozdrav

Dragi moj Bato, svojom nesebi~nom bratskom qubavqu i optimizmom uneo si mnogo topline i radosti u moj `ivot. Zahvalna sam Ti za sve {to si i kakav si bio. Tvoja sestra Du{a.

7. februara 2016. navr{ava se sedam tu`nih godina od kako nas je napustio na{ voqeni

Se}awe na na{eg dragog 1925 - 2016 preminula dana 27.01.2016. godine O`alo{}eni: sinovi Stevan i Slavko, }erke Slobodanka i Nada sa porodicama.

1936 - 2009

Zorana Lazi}a

2010 - 2016

Slavi{a Ba}anovi} profesor u penziji 1965 - 2016 preminuo dana 26.01.2016. godine u 51. godini `ivota. S qubavqu i po{tovawem, wegovi najbli`i.

Vladislav - Bata @ivanovi}

Dana 06.02.2016. godine navr{ava se dve godine od smrti na{eg oca i dede

06.02.2016. godine navr{ava se dvadeset i jedna godina od kada ostadosmo bez na{eg

Velimiru Lazarevi}u

Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je na{a draga

iz Gorwe Vrawske 07.02.1987. - 07.02.2016. Dragi tata, po dobroti te pamtimo, s ponosom pomiwemo i s po{tovawem i qubavqu ~uvamo od zaborava. Tvoje }erke: Qiqana, Radenka i Nevenka sa porodicom.

Ilinke Bo`i}

Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je na{ dragi

1931 - 2016 od: supruge Danice, sina ^edomira, snahe Natalije i unuke Aleksandre.

Milutin Te{ani}

Moj voqeni brat

Pro{lo je trideset godina od smrti na{e majke

spec. alergolog

Jankovi} Mom~ilo iz Ora{ca Sahrawen 29.01.2016. u Beogradu Posledwi pozdrav od sestre Qubice i wenih }erki Sne`ane i Biqane iz Drenovca.

Doki} @ivorad

1996 - 2015

1922 - 2014 Dana 01.02.2016. navr{ilo se dve godine od smrti na{eg dragog dede @ivorada. S po{tovawem, unuk \or|e i unuka Milica.

Pro|e dvadeset godina od kada si nas napustio. Osta se}awe na tvoj plemenit lik, dobrotu i humanost. Tvoja deca.


^ITUQE Se}awe

Pro{lo je {est tu`nih meseci od

29

4. februar 2016.

Pomen

smrti

Gavrilovi} Ratko Aca Dana 04. februara 2016. godine navr{ava se punih 20 godina od prerane smrti moga dragog supruga Ratka - Ace. Vreme prolazi, a bol i tuga zauvek ostaju. Aco u ~etvrtak, 04. februara poseti}u tvoju ve~nu ku}u, zaliti je suzama i zakititi cve}em. Ve~no o`alo{}ena tvoja supruga Milena.

^edomir - ^eda Jeli} 04.02.1996. - 04.02.2016. S qubavqu i po{tovawem, supruga Zaga, }erka Biqana, sin Branko sa porodicama.

Nade`de \uki} Zauvek u srcima tvojih najmilijih.

Se}awe na drage roditeqe Pomen }emo davati 08.02.2016. u 11 ~asova na Novom grobqu

Katarina 2010 - 2016

Dobrica Markovi}

2001 - 2016

Neka je ve~ni spokoj i mir wihovim du{ama. Sinovi Branislav i Milisav.

Dana 29.01.2016. preminula je na{a draga tetka

12.02.2016. navr{ilo se dve godine od smrti na{eg ujaka

Zorka Kovin~i}

Milorada Obrenovi}a

1937 - 2016

1929 - 2014 iz Jalovika Nikada ih ne}e zaboraviti wihovi sestri}i: @ivojin, Boban, Qiqana, Brana i Rajka.

Slobodan Pavkovi} 05.02.2006. - 05.02.2016. Se}awa ne blede. ^uvamo te od zaborava. Supruga Ivana i sin \or|e sa porodicom.

In memoriam

Radovan

An|a

22.03.1932. - 04.02.2010.

28.08.1932. - 04.08.2013.

Mirkovi} Godine prolaze i samo potvr|uju da su roditeqi na{i najboqi prijateqi. Porodica.

Se}awe

Vera

Marko

Tomislav

07.02.2004. - 07.02.2016.

15.03.1994. - 15.03.2016.

1935.

Luki} S ponosom i qubavqu ~uvamo uspomenu na na{e roditeqe, Slobodan i Dragan sa porodicama.

Dana 12. februara navr{ava se godinu dana od kada nije sa nama na{a voqena

i Paji~i}

Radojka 1932.

Dok mi `ivimo, `ive}ete i vi u nama. Va{i najmiliji: sin Dragan, snaha Dragica, unuke Nada, Rada i Dragana i praunuk Andrija.

Posledwi pozdrav

Toma 1935.

i Paji~i}

Rada 1932.

Voqeni nikad ne umiru. Va{i najmiliji: k}erka Jela, zet Dragorad i unuk Du{an.

04.02.2006. - 04.02.2016. Pomen

Goran Josi} ro|en 07.09.1974

Milica Pani} Godi{wi pomen }e se odr`ati u subotu, 6. februara u 12 ~asova na Dowo{orskom grobqu. Zauvek si u na{im mislima i srcima. Hvala ti na svemu {to si u~inila za nas. Tvoji najmiliji, }erka Slobodanka i sin Miroslav sa porodicama.

Neveni - Neni Popovi} 1956 - 2016 od sestara: Julijane, Jelene i Radmile sa porodicama.

Deset godina pro|e, a hiqadu rana, nebrojeno Gogo tu`nih mojih dana. Borio se i borim jo{ dugo ne}u mo}i, sve je protiv mene brzo }u ti do}i. Bez utehe otac Dobrivoj, nikad te ne}e zaboraviti brat Ne{a.


30

^ITUQE

4. februar 2016.

Tu`no se}awe na 10.02.2009.

Bolno se}awe

Rade Peri} Rade Peri} 1965. Samo mi znamo kako nam je bez tebe. Sestre Nada i Rada sa porodicom.

Oti{ao je zauvek na{

14.10.1965. - 10.02.2009. Vreme koje je pro{lo nije ubla`ilo bol i tugu. Vole}emo te dok postojimo. Porodica Peri}.

1968 - 2014

Natalija Ikodinovi} Draga kumo, u mom srcu i mojim mislima jo{ uvek `ivi{. Nikada ne}u prestati da se se}am svega {to smo zajedno pro{li. Kuma Danijela.

Se}awe

Se}awe 30.09.1968. - 05.02.2014. Dve godine od bolnog rastanka sa na{om Na|om

Natalijom Ikodinovi} sudijom obele`i}emo u petak 5. februara 2016. godine u 11 ~asova izlaskom na Dowo{orsko grobqe u [apcu. Vreme neumitno prolazi a na{a tuga ostaje zauvek. Weni najmiliji.

U subotu, 06.02.2016. godine u 12 ~asova na Novom grobqu dajemo 40 dnevni pomen mojoj mami

07.02.1993. - 07.02.2016.

Tomislav Marinkovi} - Marinac vredan radnik Zorke, ~uveni fudbaler, doma}in ogwi{ta Marinkovi}a, veliki drug, dobar prijateq, Mi{arac. Se}a}e ga se s ponosom i tugom, Zadu`binsko dru{tvo „Prvi srpski ustanak Mi{ar“.

Dana 27.01.2016. godine u svojoj 68. godini `ivota preminula je na{a majka i baka

Seleni} Ivan Uvek si u na{im srcima, pri~ama i mislima. S qubavqu i po{tovawem Mile, Dana, Sne`ana i Ivan sa porodicama.

Posledwi pozdrav dragoj

Nikoli} Dragan 06.02.2012. - 06.02.2016. Dragi brate, postoji tuga koju vreme ne le~i, postoji qubav koju smrt ne prekida. ^uva}u te od zaborava. Tvoja sestra Dragica.

S qubavqu i po{tovawem, porodice ^oli} i Radovanovi}.

Dana 30.01.2016. preminula je na{a voqena }erka i sestra

Dana 30.01.2016. preminula je na{a draga supruga, majka i baka

Mileni Uro{evi}

Rajkovi} Marija Qubica Igwatovi}

Nadi @ivanovi}

1948 - 2016 S qubavqu i po{tovawem, ~uvamo uspomenu na wu. Weni: sin Zoran, snaha Milanka i unuk Mihailo.

1955 - 2016 Zauvek }e{ `iveti u na{im srcima. Sestra Branka sa }erkama Sowom i Anom, zetom Sa{om i unukom Ma{om.

4. februara se navr{ava 16 godina kako smo ostali bez voqene majke

07.02.2016. navr{ava se dve godine od smrti na{eg dragog

Rajkovi} Marija iz Mi{ara Mnogo te{ko i bolno }e biti `iveti bez tebe. O`alo{}eni: majka Radmila, sestre Dragica i Milena sa porodicama.

Dragoj majci i baki

iz Mi{ara 1947 - 2016 Zaborav ne postoji za one koji te vole. Tvoji: suprug @ivko, sinovi Dragan i Zoran, snahe Jasmina i Svetlana, unuci Filip i Uro{.

Sestri i tetki

\ukanovi} Vidi Marije Obrovac S po{tovawem i qubavqu u mislima i srcu te ~uvaju od zaborava Tvoji: Mika, Beka, Erdi.

Milete Stani}a 1958 - 2014 Zaborav ne postoji za one koji te vole. Tvoji: supruga Sne`ana i sin Ivica.

\ukanovi} Jelisaveti 12.02.2003. Nikada te ne}e zaboraviti tvoja }erka Dragica, unuka Daliborka i unuk Dalibor.

04.01.2016. Pro{lo je 40 dana od kada si nas napustila. Znaj da }e{ uvek `iveti u nama i da te ne}e zaboraviti Tvoji: sestra Dragica, sestri~kiwa Daliborka i sestri} Dalibor.


^ITUQE Brat

Otac

31

Dana 10. februara navr{ava se 35 godina od smrti

Majka

Dragoqub

Milenko

Ivanka

09.02.2006.

22.01.2008.

20.11.2004.

Zabla}anski Hvala Vam za sve i svu qubav koju ste nam dali. Volimo Vas. Va{i: Ceca, Iva, Iva, Nikola, Nena i Biqa.

01.02.2016. godine preminula je na{a draga

4. februar 2016.

Raki} Velimir

Toma{evi} Mili}

1935 - 2016 Dana 29.01.2016. godine zauvek nas je napustio na{ dragi suprug, otac i deda. Ve~no }e ostati u na{im srcima. Supruga Radmila, k}i Danica sa porodicom.

1942.g. iz Ma~vanskog Pri~inovi}a S qubavqu i ponosom ~uvamo uspomenu na tebe. Tvoja porodica: Cica, Mileta, Qiqa i Mira.

I ni`u se, ni`u, ro|endani bez we... S toga, u petak, 5. februara, u 14 sati i 15 min. na grobqu u Majuru, dava}emo parastos na{oj devoj~ici

Radmila Milovanovi} 1927 - 2016

Tomka Bradowi} 1929 - 2016 Sahrana je obavqena 02.02.2016. godine na Dowo{orskom grobqu u [apcu. S qubavqu i po{tovawem ostaje u trajnom se}awu porodici. O`alo{}eni: sinovi Dragan i Vladan sa porodicama.

Mariji Radovanovi} 05.02.1989. - 03.07.2009. - 2016. Mo`da spava sa o~ima izvan svakog zla, izvan stvari, iluzija, izvan `ivota, i s wom spava, nevi|ena wena lepota; Mo`da `ivi i do}i }e posle ovog sna. Mo`da spava sa o~ima izvan svakog zla“. Da.... mo`da spava?! Porodica.

Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da je na{a draga majka, sestra, baba, tetka, zaova i ro|aka preminula 26. januara u Oridu a sahrawena 27. januara na grobqu u Kormanu. O`alo{}eni: sinovi Mile i Qup~e, unu~ad Marijana, Dejan i Patrik, bra}a Milutin, Milosav i Sreten, sestra Milanka i zet Zvonko, snahe Cana, @ica, Brigita i Marija, bratanice Du{ica i Diana, bratanci Darko i Aleksandar i ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijateqi.

Se}awe

Miroslav Josipovi} Vida \ukanovi} U nedequ, 07.02.2016. u 11 ~asova na Novom grobqu dava}emo ~etrdeset dana. Sestra Milica sa porodicom.

Jelisaveta \ukanovi} - Sajka 2003 - 2016 ]erka Milica sa porodicom.

1986 - 23.01.2016. Po dobroti }emo te pamtiti, s ponosom pomiwati. U tvom velikom srcu bilo je mesta za sve. Zauvek }e{ `iveti u na{im srcima i nikada te ne}emo zaboraviti. Tvoji: tetka Ru`a, te~a Bruno, sestre Tina sa sinom Damwanom, Danijela i Sawa.


32

^ITUQE

4. februar 2016.

U subotu, 06.02.2016. godine u 10.30 ~asova na Novom grobqu na Letwikovcu obavi}emo 40 dnevni pomen na{em

\ukanovi} Zlatomiru S qubavqu i po{tovawem ~uvamo uspomenu na wega. Tvoji najmiliji.

Sedam godina bez na{eg an|ela

Marijana Mijailovi} 2009 - 2016 Mila na{a, bila si na{ zlatni pupoqak, na{a radost i ponos, sada velika ti{ina, suza beskrajne tuge i veliki bol u na{im srcima. Tvoji najmiliji: mama i tata.

08.02.2016. navr{ava se tri godine otkada nije sa nama na{ dragi

Tomislav Milutinovi}

Miroslav Josipovi}

iz Drenovca

1986 - 2016

Mnogo je lepih uspomena da te ve~no pamtimo i da te nikad ne zaboravimo. Bio si jak borac do samog kraja. Dobrota tvoga srca i ~isto}a tvoje du{e `ive}e ve~no sa nama. Tvoja supruga Zora i brat Dragoslav.

Ponosni smo {to smo te imali i ve~no ucveqeni {to smo te prerano izgubili. Zadu`io si nas da tugujemo do bola i ve~nog nezaborava. Zauvek }e te voleti tvoji najmiliji: majka Vera, otac Milan i supruga Jovana.


^ITUQE 09.02.2014. - 09.02.2016.

U subotu, 6. februara da}emo parastos na{em dragom

Radenku Vasili}u Dragorad Burmazevi} Vreme prolazi, a se}awe ostaje. Vole te tvoja deca.

Ko ka`e da sa smr}u prestaje `ivot? Dok je tvoje porodice ti }e{ `iveti sa nama i u nama. Tvoji najmiliji.

Dragom i jedinom bratu

4. februar 2016.

33

06.02.2016. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{eg dragog

Pani} Vlastimir Caca Bio si deo nas i tu }e{ zauvek ostati. Hvala ti za beskrajnu qubav, dobrotu koju si nam pru`io. Nikada te ne}e zaboraviti tvoji: Miodrag, Ru`a, Aca i Goga.

Dragom i jedinom bratu

^eda Vidi} 1956 - 2016 ^uva}e te ve~no u srcu brat Milan sa porodicom.

Dana 29.01.2016. godine u 61. godini preminuo je na{ dragi suprug, otac, svekar i deka

Gvozdenovi} \or|e Veqi Raki}u iz Krivaje posledwi pozdrav od sestre Olge sa porodicom.

1941 - 1915 iz [apca Pro{la je tu`na godina od kako nisi sa nama, ali }e{ zauvek ostati u na{im srcima i mislima. Tvoji najmiliji: supruga Olga, }erka Vesna, sin Zoran, snaha Zorica i unuci Aleksandra, Milica i Marko.

Dana 03. februara 2016. navr{ilo se devet godina od kad nije sa nama

Du{ko Mirkovi} Po dobroti }emo te pamtiti, s po{tovawem spomiwati i u srcu ~uvati. Tvoji: supruga Mirjana, }erka Biqana Mati} i Svetlana Ra{kovi}, zetovi, unuci i unuke.

Veqi Raki}u iz Krivaje posledwi pozdrav od sestre Tomke sa porodicom.

Topalovi} @ivan 1955 - 2016 Sa bolom u du{i upu}ujemo posledwi pozdrav od: supruge Milene, sina Ivice, snaje Svetlane i unuka Ivana.

Se}awe

Mihailo D. Vasiqevi} - [vejk in`ewer u penziji 1935 - 2009 Mi}o moj dragi, [vejku moj mili... Du{o moja. Tu sam, uvek sa tobom i volim te zauvek. Tvoja Olga.


34

^ITUQE

4. februar 2016.

Posledwi pozdrav na{oj mami

Posledwi pozdrav na{oj priji

Posledwi pozdrav supruzi

Nada @ivanovi} 11.02.1955. - 31.01.2016. od wene dece Dragana i Milice sa porodicama. „Nedostaje{, tako nam nedostaje{, za sve {to dolazi, nedostaje{!“

Dana 28.01.2016. iznenada je preminuo na{ dragi

Zoran Puzi} Nadi @ivanovi}

Nadi

11.01.1955. - 31.01.2016. od porodice Oblakovi}.

od wenog Zorana.

Vera Grubor ro|. Druqin

Nela - mila sestrice

10.02.2016. je bolna godi{wica kada sam iznenada izgubila moju predivnu sestricu. Draga moja Veki, bila si deo mog detiwstva, moje mladosti, mog srca, moje du{e i tu }e{ ostati do kraja mog `ivota. Mila moja, uz nemerqivu qubav sa tu`nim se}awima ti si u kutku mog srca gde te ~vrsto ~uvam - vole te tvoja @ana i sestra Jela.

Bila sam u tvom zagrqaju i imala sam tebe imala sam sve i bile smo sre}ne. Dala bih sve na svetu da smo opet zajedno. Volela sam te od malena, vole}u te zauvek. Draga moja, na{u sestrinsku qubav koju smo delile nikada ne}e prestati, a bol u srcu }e trajati - ti i na{e nezaboravne uspomene su sa tvojom sekom @anom.

Posledwi pozdrav dragom tati i deki

Srdanovi} Slavku Akeli 1936 - 2016 Sa qubavqu i po{tovawem wegovi najmiliji: Kaja, Jela, Goran, Ana i Vawa.

1961 - 2016 Bol za wim je neizmeran. O`alo{}ene porodice Puzi} i Maksimovi}.

Danijela Tomi} Draga Dawa, pro{lo je devet godina od na{eg bolnog rastanka. Na{ sin Viktor i ja idemo starim stazama kojim nekada hodasmo mi. Svaka {etwa budi uspomene i ose}a se tvoje prisustvo. Nikada zaborav, ve~no se}awe, qubav i po{tovawe - voli te tvoj suprug Mirko.

Posledwi pozdrav

Srdanovi} Slavko 1936 - 2016

Srdanovi} Slavku

S ponosom, qubavqu i po{tovawem, ~uva}emo uspomenu na tebe. U ve~nom se}awu zahvalne }erke Jelena i Katarina.

1936 - 2016 Najboqem deki za svu dobrotu, qubav i divno vreme provedeno sa tobom, tvoje unuke Ana i Vawa.


^ITUQE

4. februar 2016.

35

Maj~ice moja mila Ti si moja velika tu`na qubav... Prvu najlep{u, najtopliju re~ koju sam izgovorio kao beba bila je re~: „Mama“ - tu predivnu re~ Tebi samo mogu re}i. Stalno Te se se}am i qubim Tvoje slike. Uvek si {irila ruke da me uzme{ u zagrqaj, tepala mi prelepe re~i, ne`no mazila. Najdra`a moja, jedina mamice Daco, sa tatom idem na grobqe poqubim sve}u i ka`em: „Ovo je za moju voqenu, lepu majkili}“ - Tvoja najve}a qubav, Tvoj obo`avani Viki, dijablito, slatki{, Tvoja milica.

Danijela Tomi} ro|. Spasojevi} dipl. socijalni radnik Na{em mirisnom cvetku... Tog najnesre}nijeg, prete{kog zimskog podneva 7.02.2007. tvoj mladi `ivot je zaspao. Nela na{a najmilija, oti{la si iz na{ih zagrqaja, iz zagrqaja da, ali iz srca nikada. Na{u neizmernu qubav ne}e nadja~ati sna`an bol. Qubavi na{a nezaboravqena, bi}emo pored tebe uplakane i uz tihi plamen sve}a i kandila, po`ele}emo da te na{e misli zagrle, suze poqube, a an|eli {apnu da te beskrajno volimo, an|ele na{ mili - tvoje seka @ana, mama Jela.

Nela moja voqena Bolna si mi suza u svim danima i no}ima bez sna. Pitam se za{to je surova sudbina, da tebe koju toliko volim nisi sa mnom? Postoji li uteha koja }e ubla`iti silnu tugu u mom srcu? Ne, do moje smrti. Oh du{ice moja mila, toliko sam te `eqna, nedostaje{ mi... Zauvek... Zauvek. Ponosu moj, u proteklom vremenu o tebi sam bezbroj puta pri~ala, obilazila tvoj tihi dom sa ogromnom patwom, donosila cve}e, draga moja nepre`aqena devoj~ice - qubi te tvoja nesre}na mama Jela.


36

SPORT

4. februar 2016.

VATERPOLISTI PO^IWU PROLE]NU POLUSEZONU

KORAK PO KORAK DO DOIGRAVAWA redvo|eni novim {efom stru~nog {taba, delimi~no izmewenog sastava, ali istih ambicija, vaterpolisti [apca 6. februara nastavqaju takmi~ewe u Prvoj A ligi. Lider na tabeli, u derbiju, 8. kola, do~ekuje beogradsku Bawicu. Iako ~itavu deceniju u [apcu nije bilo zatvorenog bazena, vaterpolo klub koji nosi ime grada opstajao je i funkcionisao na entuzijazmu igra~a koji su trenirali i igrali u razli~itim gradovima kao doma}ini. „[abac“ je svo to vreme nastupao u Prvoj B ligi, da bi prethodne sezone, u kojoj je protivnike do~ekivao u Kragujevcu,

ti~ni, rekonstruisan, bazen, donela je maksimalan u~inak [ap~anima, sigurnu prvu poziciju i pribli`ila ih plasmanu u plej of. - Polusezona je bila neverovatna. Bilo je fantasti~nih igara, bilo je i lo{ih perioda, ali najva`nije je da oni nisu doneli ni{ta te`e od mawe razlike u

maksimalan u~inak, `elimo plej of, ali ne samo da budemo wegov deo, ve} i da ostavimo trag u utakmicama sa ekipama iz Regionalne lige, da iznenadimo rivale – isti~e prvotimac, Nikola Car. Ove ambicije ostvariva}e novi {ef stru~nog {taba, Bal{a Nikoli}, nekada{wi vaterpolista [apca, koji je na klupi zamenio Dragana Strugara. U radu }e mu pomagati Nemawa Li~anin. Za „[abac“ u nastavku ne}e igrati Ivan Rackov i Boris Popovi}, koji su pre{li u Crvenu Zvezdu, ali }e novi igra~i sa kapicama ovda{weg kluba biti biv{i mladi i seniorski

osvojio titulu i izborio povratak u elitni rang na{eg trofejnog sporta. Bila je to pobedni~ka sezona koja je nastavqena i u najvi{em rangu. Kombinacija mladosti i iskustva, kao i povratak na ma-

na{u korist u nekim duelima. U`ivali smo ~itavu 2015., varovatno najboqu u istoriji {aba~kog vaterpola, ali ne `elimo da stanemo ni u 2016. godini. @elimo da pobe|ujemo, da ~uvamo

reprezentativac Crne Gore, Nikola Markovi} i Uro{ Te{i}, koji se vratio sa pozajmice u Vaqevu. - Boris i Ivan su bili va`an deo uspeha u prvom delu sezone, ali vi{e nisu deo

P

TABELA: 1. [abac . . . . . . . . . . . . 21 2. Bawica . . . . . . . . . . . 15 3. Beograd . . . . . . . . . . . 15 4. Dunav . . . . . . . . . . . . . 12 5. Zemun . . . . . . . . . . . . 10 6. Stari Grad . . . . . . . . . 7 7. Ta{ . . . . . . . . . . . . . . . 3 8. @AK . . . . . . . . . . . . . . 0

tima i moramo bez wih nastaviti niz uspeha. Pripremali smo se naporno, novi igra~i su se uklopili i nema razloga da ne budemo optimisti. Plej of je prvi ciq, `elimo da ga {to pre matemati~ki osiguramo, da budemo prvi i na kraju regularnog dela, da ~uvamo maksimalan u~inak {to du`e – isti~e novi trener, Nikoli}. Prvi rival je „Bawica“, verovatno druga najkvalitetnija ekipa u ligi. - Ovo je, ne samo derbi 8. kola, ve} i lige. Zadali su nam dosta problema u Beogradu, to su mladi igra~i Partizana, deo jedna od najboqih {kola Evrope. Imali su prednost u toj utakmici, ali smo mi pokazali snagu preokretom u zavr{nici. Prvi smo, igramo na na{em bazenu i apsolutno idemo na nova tri boda – uveren je novi kapiten Predrag Aleksi}. U plej of ulaze prva tri tima, potom se te ekipe bore za plasman sa ni{kom Naisom, koja se takmi~i u drugoj Regionalnoj ligi, da bi, zatim, usledio drugi krug plej ofa kada se ukqu-

~uju: „Partizan“, „C. Zvezda“, „Radni~ki“ i „Vojvodina“. [ap~ani sve konce dr`e u svojim rukama. Imaju dve pobede prednosti u odnosu na rivale. Ve} pobedom nad Bawicom „[abac“ mo`e da napravi mo`da i kqu~ni korak ka prvom mestu. „Bawica“ ima veliku priliku da sa~uva drugu poziciju, s’ obzirom da do~ekuje i „Beograd“ i „Dunav“ (Novi Sad), ekipe koje su najozbiqniji protivnici u borbi za doigravawe. Favoriti za plasman su i igra~i Beograda. Oni gostuju Bawici, ali do~ekuju Novosa|ane, od kojih imaju i tri boda vi{e. Sve u svemu, realno je da trenutni tri na vrhu, u istom poretku, tu bude i kroz nekoliko meseci. Sve drugo bi podrazumevalo velika iznena|ewa, ali to je ne{to {to sport ume da priredi. VK „[abac“, isti~u u klubu, ide korak po korak, a prvi je na programu 6. februara, od 20 ~asova, na Gradskom bazenu. D. Blagojevi}

SPARINGOVAWE SA RADNI^KIM Prethodne sezone, koja je posle jedne decenije donela VK „[abac“ plasman u Prvu A ligu, ovda{wi igra~i rivale su, kao doma}ini, do~ekivali u Kragujevcu. To je bio samo nastavak vi{egodi{we odli~ne saradwe dva kluba. U me|uvremenu, [abac je rekonstruisao zatvoren bazen, te je uzvra}eno gostoprimstvo Radni~kom.

[apcu bio potreban bazen gde }e igrati kao doma}in, jo{ br`e smo dogovorili saradwu kroz kaqewe nekih na{ih igra~a u kapici {aba~kog kluba pro{le sezona i zadovoqstvo nam je {to smo sada do{li na ovaj sjajan bazen, ku}u bratskog kluba i naravno, nema potrebe govoriti koliko se prijatno ose}amo – istakao je trener Radni~kog, Uro{ Stevanovi}.

- Na{a dva kluba imaju vi{e nego prijateqske odnose. Odli~no smo sara|ivali prethodnih godina. Brzo smo se dogovorili kada je

Bila je ovo prijateqska poseta na{em gradu, ali je imala radni i pripremni karakter za Kragujev~ane.

ninge, odigrana su i dve pripremne utakmice.

osledwe provere ura|enog tokom zime, {aba~ki vaterpolisti imali su u duelima sa ~lanom Regionalne lige i nekada{wim vice{ampionom Evrope, Radni~kim iz Kragujevca. Klub iz [umadije bio je dva dana gost VK „[abac“. Uz zajedni~ke tre-

P

- Regionalna liga je nastavqena, plej of se bli`i, za nekoliko dana sledi nastavak Prve A lige. Prethodne nedeqe su [ap~ani bili kod nas. Nemamo ni mi, ni „[abac“ mnogo vremena da usavr{imo igru, a zajedni~ki treninzi treba da poka`u gde smo trenutno. Lider Prve A lige nalazi se vrlo blizu plasmana u plej of. Tamo }e ga ~ekati neko od predstavnika Srbije u regionalnom takmi~ewu. Mo`da ba{, kroz nekoliko meseci, o u~esniku naredne runde budu odlu~ivali dueli sa Kragujev~anima,

ali i ukoliko se putevi ne ukrste, ova provere }e svakako zna~iti. Rezultat nikada nije bezna~ajan, ali je bio sekundaran. Najva`nije je bilo, isti~u treneri, dati priliku svim igra~ima i definitivno iskristalisati najja~e postave za zvani~ne me~eve.


SPORT

4. februar 2016.

37

ME\UNARODNI TRIAGONAL I „GU@VIN MEMORIJAL“

RUKOMETNA NEDEQA I TROFEJ o srede je planirano da ~etvrtak, 28. i petak, 29. januar budu dani kada }e „Metaloplastika“ odigrati dva pripremna duela protiv rumunske „Politehnike“. Ipak, prvobitni plan Vuka i Pera, „pokvario“ je Vuja. Veselin Vujovi} se brzo i lako dogovorio sa nekada{wim saigra~ima da, na jedan dan, u [abac dovede svoje „Prvo plinarsko dru{tvo Zagreb“, u~esnika Lige {ampiona, te je tako, prakti~no spontano, do{lo do odr`avawa jakog me|unarodnog rukometnog triagonala u hali „Zorka“. Tri me~a, u formatu 2 puta po 20 minuta, pravo rukometno ve~e u „gradu rukometa“.

D

RK „Zagreb“ – RK „Politehnika“ 17:14 (8:6) Pru`ili su Rumuni jak otpor favoritima iz hrvatske prestonice, ali iako ne velika, prednost Zagrep~ana bila je konstantna ~itav me~. Napada~ki, u prvih 20 minuta, u~esnika L[ predvodio je na{ nekada{wi reprezentativac Markovi}, a veliki „vetar u le|a“, bio je sjajni golman Ivi}. U nastavku, ulog lidera napada preuzima povratnik posle te{kih povreda, Stipe Mandalini}. Imao je nula na kontu pre pauze, a onda je u nastavku do{ao do epitet najboqeg strelca sa 6 golova. Crnogorci, Lasica i Pejovi} bili su najboqi u redovima ekipe Pero Milo{evi}a, no nisu bili dovoqni da ugroze trijumf trenutno najboqe ekipe biv{e Jugoslavije. RK „Metaloplastika“ – RK „Zagreb“ 20:20 (8:7) ^itav turnir ispratilo je nekoliko stotina gledalaca, ali se za ovaj duel, broj posetioca pribli`io ~etvorocifrenoj vrednosti. [to je najva`nije, niko nije za`alio {to je do{ao. Jeste bio prijateqski me~, ali imena rivala inspiri-

{u, te je bilo vrlo dinami~no i borbeno. Uz dvoboj biv{ih {ampiona Evrope, sopstveni „puca~ki obra~un“ imali su Mandalini} s’ jedne i Stefan Ili} s’ druge strane. Toliko raspolo`eni bekovi nisu dali priliku u prvih 20 minuta ostalima da se iska`u. Uglavnom su Hrvati vodili, ali je u posledwim sekundama prvog dela, Mitrovi}, posle dobre odbrane, u kontri doneo prednost [ap~anima. Sve do 33. minuta, MP je vodila, u dva navrata imala i dva gola vi{ka, proradili su i Arsi} na golu, odnosno Marinovi} i Dragi}evi}. Ipak, iskusniji sastav Zagreba uspeo je da se vrati, ponovo povede, ali u posledwem minutu, igra~ utakmice Ili} posti`e svoj deseti, a 20. gol za „plasti~are“ i donosi najpravedniji remi. U Zagrebu, boqi od ostalih, Mandalini} sa 7.

poluvreme. Uz pomenutog Paiusa, golovima je samopouzdawe stekao i mladi Simiku. Boqi od ostalih kod „plasti~ara“ bio je Milovanovi}. Svakako vredan pomena je i sasvim dobar nastup

su bili ti koji su kontrolisali rezultat, imali prednost i rutinski slavili. Oprobali su se i prvotimci, a svoje periode imali su i rezervisti. Peti Memorijalni turnir „Nikola Jevremovi} Gu`va“ ORK „Metalac“ – RK „Metaloplastika“ 20:30 (12:18)

RK „Metaloplastika“ – RK „Politehnika“ 16:20 (7:11) U odnosu na prve me~eve i Vukovi} i Milo{evi} su izmenili postave. U takvom duelu, boqe se sna{ao tim iz Rumunije. Veliku seriju napravio je ve} u prvoj polovini poluvremena, do{ao do vo|stva od 9:4 i prakti~no prelomio utakmicu. Najraspolo`eniji bio je Paius. Zna~ajnije promene na parketu nije donelo ni drugo

kadeta, posebno \uki}a koji je sa dva atraktivna gola i nagovestio borbu za seniorsku ekipu, mo`da ve} u drugom delu Super lige. Najbli`e {to je doma}i tim pri{ao rumunskom superliga{u bio je minus tri, u dva navrata, ali dileme oko pobednika nije bilo. Paisu i Simiku po ~etiri gola kod Politehnike, Milovanovi} pet u dresu Metaloplastike. RK „Metaloplastika“ – RK „Politehnika“ 26:22 (11:7) Ipak, Veselin Vukovi} nije `eleo da bude jedini deo „trojke“ koji ne mo`e da se pohvali pobedom u me|usobnom odmeravawu snaga. Nije rezultat bio primaran, ali svaka pobeda je doza samopouzdawa. Dan posle turnira, ovaj put u punom trajawu, [ap~ani i Temi{varci su odmerili snage u jo{ jednom duelu, a u prepodnevnoj utakmici, vi{e je pokazala „Metaloplastika“. Ovaj put, „plasti~ari“

METALOPLASTIKA: Maksimovi} (20 odbrana), Milovanovi} 3, Daki} 8, Stevanovi} 1, Ka`i} 1, Do{en 2, Marinovi} 2, Ili}, Srdanovi} 1, \uki} 2, Arsi}, Jezdimirovi} 2, Mitrovi}, Dragi}evi}, Ivanovi} 7(1), Cvijanovi}, Ostoji}, Aleksi} 1. Tradicionalno, krajem januara, ~etiri tima koja povezuje ime Nikole Jevremovi}a Gu`ve, poznatog rukometa{a i trenera, okupqaju se u Vaqevu, na Memorijalu u wegovu ~ast. Doma}i ORK „Metalac“, „Metaloplastika“, „Crvena Zvezda“ i „Partizan“ odali su po~ast Gu`vi, a polufinale donelo je, najpre, pobedu Partizana nad C. Zvezdom 34:32, da bi potom {aba~ki klub potvrdio ulogu apsolutnog favorita protiv doma}ina. Vaqevci }e te{ko do opstanka u Super B ligi i jedino {to su mogli, to je da pru`e ~astan otpor. Sva wihova nastojawa, fantasti~nom partijom, onemogu}avao je Darko Arsi}, ukwi`iv{i, na ~ak 20 odbrana, dok su se u napadu nadopuwavali mladost i iskustvo, pre svih, Daki} i Ivanovi}. Oni su bili oslonci ofanzive [ap~ana za ubedqiv trijumf. Uz prvotimce, zna~ajnu minuta`u imali su i „drugopozivci“. \uki}, Do{en i Aleksi} na{li su svoje mesto u listi strelaca.

RK „Metaloplastika“ – RK „Partizan“ 23:16 (11:9) METALOPLASTIKA: Dragi}evi} 1, Milovanovi} 3, Daki}, Stevanovi}, Ka`i}, Do{en, Marinovi} 2, Ili} 7(3), Markovi}, Arsi} (14 odbrana, sedmerac), Jezdimirovi} 1, Mitrovi} 2, \uki}, Aleksi}, Ivanovi} 2(2), Petrovi}, Cvijanovi}, Ostoji} 5. Da kraj naporne nedeqe bude trijumfalan, rukometa{i Metaloplastike pobrinuli su se osvajawem pobedni~kog pehara u Vaqevu. Ovo je tre}i trijumf [ap~ana na Memorijalu, ali ~ini se da se, do ovog, do{lo najsigurnije i najubedqivije. Posle plus 10 u polufinalu, u finalu je savladan beogradski tim sa ubedqivih sedam razlike, uz posebno dobru igru u odbrani. Pokazali su [ap~ani mnogo vi{e od rivala, posebno u drugom poluvremenu i zaslu`eno slavili. Rezultat je i u prvom delu utakmice kontrolisao {aba~ki tim, a jo{ jednom je veliko samopouzdawe saigra~ima, od starta, dao Arsi}. Otvorenu utakmicu, „plasti~ari“ su „zatvorili“ serijom 5:1 na po~etku nastavka, najvi{e zahvaquju}i Ostoji}u i Ili}u. Niz je doneo velikih i odlu~uju}ih plus {est. Uz pehar namewen najboqoj ekipi, „plasti~ari“ su osvojili i dva pojedina~na priznawa. Darko Arsi} progla{en je za najboqeg golmana turnira, dok je najboqi rukometa{, odlukom `irija, Radovan Ostoji}, bek Metaloplastike. U borbi za tre}e mesto, Zvezda je savladala Metalac 28:27. D. Blagojevi}


38

SPORT

4. februar 2016.

KMF „BELATORES“ NASTAVQA REGIONALNU LIGU „DRINA“

DRUGOLIGA[KE AMBICIJE [aba~ki igra~i futsala, klub „Belatores“, nastavqa Regionalnu ligu „Drina“ predstoje}eg vikenda. Sigurni na vrhu, nose ulogu prvog favorita za plasman u Drugu ligu. O~ekuje ih, najpre, gostovawe u Bajinoj Ba{ti, a potom i tre}i krug koji }e dati odgovor o u~esniku bara`a.

rethodne sezone, {aba~ki „Belatores“ se formirao. Kroz takmi~ewe u Regionalnoj ligi konsolidovao, organizaciono i igra~ki ja~ao, a ve} u drugoj takmi~arskoj sezoni nametnuo se kvalitetom i igrama koje su ga dovele na vrh tabele. - Fantasti~an drugi deo 2015. godine za nas. Doveli smo Marka Savi}a za trenera, zajedno smo formirali ekipu, a wegov studiozan i predan rad, doneo je motivisan i kvalitetan sastav, boqi od svih rivala. Samo dva remija i sedam pobeda govore za sebe, a ~ak i u tim utakmicama mogli smo da slavimo – isti~e predsednik kluba, \or|e Melcer. Futsal je kod nas amaterski sport. Treninzi su zavisili od poslovnih obaveza igra~a i trenera, ali su pripreme i pored toga bile uspe{ne, isti~u u klubu. - Planove smo ispunili, sastav sa~uvali, blizu smo anga`ovawa jo{ jednog igra~a, te nema razloga da mewamo {ampionske ambicije. Poja~ali smo sastav i oformili omladinsku selekciju. Ciq je Druga liga, imamo kvalitet za wu, ali to moramo potvrditi na terenu – dodaje trener Savi}. U subotu, [ap~ani gostuju u Bajinoj Ba{ti, ~ime }e biti okon~an drugi, a potom sledi `reb za tre}i

krug, gde }e, kao lideri, igra~i „Belatoresa“ imati me~ vi{e u [apcu. Najboqi tim }e se plasirati u bara` gde ga o~ekuju dueli protiv najboqeg tima grupe „Morava“, {to }e, najverovatnije, biti „Po`arevac“. D. B.

TABELA: 1. Belatores . . . . . . . . . 23 2. Kosjeri} . . . . . . . . . . 15 3. Kareli . . . . . . . . . . . 15 4. Bajina Ba{ta . . . . . . 8 5. Fle{ . . . . . . . . . . . . . . 4 6. 92 . . . . . . . . . . . . . . . . . 2

KROZ PAR RE^I ATLETIKA – [aba~ki atleti~ar, Du{an Makevi}, novi je rekorder Univerziteta „Teksas“ (UTSA) na deonici od 5.000 metara. [ap~anin, koji sa mnogo uspeha nastupa u San Antoniju, na dvoranskom univerzitetskom takmi~ewu u Bostonu, ostvario je rezultat od 14 minuta i jedne sekunde, ~ime se upisao u istoriju UTSA. Novi rekord je ~ak 34 sekunde boqi od dosada{weg najboqeg rezultata, ~iji vlasnik je bio ba{ Du{anov trener Dejvid Hartman. U ukupnom plasmanu, Makevi} je bio tre}i. FUDBAL – @rebom su odre|eni parovi ~etvrtfinala i polufinala Kupa OFS [abac. Igra se jedan me~, a sastaju se, u Petlova~i, „BMR“ i „Mladost“ Prwavor, dok u [titaru igraju „Jedinstvo“ i „Lipolist. Pobednici }e se sastati u polufinalu. U drugom polufinalu, pobednik me~a „Mladost“ (P. Pri~inovi}) – „Radni~ki {aba~ki“, do~ekuje Ma~vu. ^etvrtfinala se igraju 2. marta, polufinala sedam dana kasnije, a finale mora biti odigrano do kraja meseca. FUDBAL – Nekada{wi ~lan mla|ih kategorija Ma~ve, kao i prvotimac Sin|eli}a, Napretka, Banata, Radnika, Slobode, Predrag Jeremi}, vratio se u redove {aba~kog srpskoliga{a i nastupa}e u „crveno – crnom“ dresu do kraja sezone. PLIVAWE – [aba~ki pliva~ Luka Poznanovi} osvojio je ~etiri medaqe, jednu zlatnu, dve srebrne i jednu bronzanu, na pliva~kom mitingu „Evropa 2016“ u Novom Sadu. Zlato je osvojio u trci na 200 metara le|nim stilom, dok je na duplo kra}oj deonici bio drugi. Srebro mu je pripalo i u disciplini 100 metara delfin, a bronzu na 50 m delfin. STRELI^ARSTVO - S. K. “[abac” osvojio je ekipno tre}e mesto na turniru u Temerinu. Me|u takmi~arima, istakli su se Leontije Trivanovi} koji je bio najboqi, odnosno ~etvrtoplasirana Qubica Milivojevi}. D. B.

EVROPSKA [KOLA FUDBALA U KRUPWU

GODINA USPEHA

P

kademija „Ra|“ iz Krupwa proslavila je prvu godinu rada na kojoj su predstavili rezultate u proteklom periodu, proglasili najboqe pojedince u svim generacijama i zahvalili se organizacijama i pojedincima koji su pomogli da se ostvare postignuti rezultati. - Za ovo vreme postigli smo velike rezultate koje

A

SVETOSAVSKI [AHOVSKI TURNIR

BEGU[ NA ^ELU P ravo organizatora svakog {ahovskog turnira jeste da ograni~i broj u~esnika, me|utim, retko se uka`e potreba da se ta mogu}nost iskoristi. Ipak, ba{ to se desilo na ovogodi{wem Svetosavskom turniru [aba~kog {ahovskog kluba. Kapacitet je omogu}avao oko 50 takmi~ara, a vi{e od 70 wih je `elelo da sedne za tablu. Dvadesetak {ahista moraju ~ekati naredni turnir da nastupe, a me|u onima ~ije se ime na{lo na spisku u~esnika, bilo je igra~a iz celog okruga, ali i Republike Srpske. Tradicionalno brzopotezno nadmetawe odigrano je u 15 kola, a najvi{e uspe-

ha imao je Fide Majstor Dra{ko Begu{. Pobedni~ki pehar i nov~anu nagradu osvojio je zahvaquju}i 12 i po osvojenih bodova. Pola poena mawe imao je igra~ iz Bijeqine, Slavko Rosi}, a takav u~inak doneo mu je drugu poziciju. Tre}e i ~etvrto mesto podelili su [ap~anin, Sa{a Panteli} i Marko Stojanovi} iz Loznica. Oni su imali 11 bodova. Nenad Puri} i Zoran \uri} osvojili su 9 i po bodova, {to je bilo dovoqno za petu i {estu poziciju. Pokroviteq turnira bila je kompanija „Galeb grup“. Osim redovnih nov~anih, obezbe|ene su i robne nagrade za najuspe{nije. D. B.

su prepoznali i zvani~nici FK „Crvena Zvezda“ iz Beograda, tako da smo u septembru 2015. godine potpisali i ugovor o poslovno-tehni~koj saradwi. Postali smo wihovi predstavnici za Ma~vanski region i preuzeli zvani~an naziv [kola fudbala „Crvena Zvezda Akademija Ra|“ - govori osniva~, predsednik i trener Aleksandar Vasiqevi}. U ovom trenutku {kolu fudbala poha|a oko 70 dece uzrasta do 12 godina podeqenih u tri uzrasne kategorije. Na osnovu ugovora sa FK „Crvena Zvezda“ dobijaju stru~nu i savetodavnu pomo}, kao i mogu}nost da deca iz Krupwa treniraju u klubu iz Beograda. Ve} pro{log leta ~etvorica igra~a iz Krupwa bili su na probi, a Viktor Mati} je pored probnih treninga i utakmica imao i testirawe fizi~kih sposobnosti nakon ~ega je postao ~lan „Crvene Zvezde“. Plan Akademije „Ra|“ za naredni period u saradwi sa FK „Crvena Zvezda“ obuhvati}e rad po utvr|enom programu prema kome }e treneri i stru~waci iz Beograda dolaziti u Krupaw kako bi vr{ili edukaciju trenera, organizovali i pratili treninge za decu. Du{an @ugi}


SPORT

4. februar 2016.

39

SUPER LIGA SRBIJE ZA RUKOMETA[ICE – 12. KOLO

KO[ARKA

POBEDNI^KI IZ KIKINDE @RK “Kikinda” - @RK “Medicinar” 26:27 (11:13) SC „Jezero“ Kikinda. Gledalaca 400. Sudije: Mandi} (Petrovaradin) i Kova~i} (Veternik). Delegat Tula} (Novi Sad). Sedmerci: Kikinda 4(4); Medicinar 2(2). Iskqu~ewa: Kikinda 6, Medicinar 12. @RK KIKINDA: Aleksi}, Bajkin, [icar, Mitrovi} 7 (3), Ardala 1, Agbaba M. 8, Lazendi} 2, Kova~i}, Agbaba J. 5 (1), Kresoja, \u-

„Medicinar“ je kontrolisao rezultat ve}i deo prvog poluvremena, a najboqi period svakako je bio sredinom ovog dela igre. Serijom 8:3, [ap~anke su stvorile tri gola vi{ka, 12:9, dok su na domor odnele plus 2, 13:11. Go{}e su ~uvale vo|stvo do 40. minuta, ali je potom usledila kriza igre Medicinara, {to su Vojvo|anke iskoristile. Agbaba

ra{inovi}, Stepanovi} (kap) 4, Siv~ev, Lazi}, Risti}, Trener: D. Mraki} @RK MEDICINAR: Vragoli} 1, Obrenovi}, Milo{evi} 7, ^vori}, Mandi}, Mati}, Radovi} (kap) 7 (2), Ru~nov 4, Kari}, Jeremi}, \urkovi} 2, Kuki}, Bojani}, Ninkovi} 6, Andri}. Trener: @. Kuki}. Verovatno kqu~ni korak u izbegavawu drame oko statusa superliga{a, a veliki u borbi za plej of, rukometa{ice Medicinara napravile su u Kikindi. Nova dva boda [ap~anke su zadr`ala u vrhu. O~ekivala se neizvesna utakmica do samog kraja i ta predvi|awa su se obistinila. Dramati~an duel imao je sre}an kraj za [ap~anke.

i Mitrovi} donele su dva gola vi{ka i suficit odr`avale do posledwih deset

TABELA: 1. Izvor (BB) . . . . . . . . 22 2. Radni~ki (Kg) . . . . . 21 3. Naisa . . . . . . . . . . . . . 15 4. Medicinar . . . . . . . . 13 5. @elezni~ar (I) . . . 12 6. Sloga (PM) . . . . . . . 11 7. Jagodina . . . . . . . . . . 10 8. Kikinda . . . . . . . . . . . 8 9. Ku~evo . . . . . . . . . . . . 6 10. Minakva . . . . . . . . . . 2

PREOKRETOM DO POBEDE KK „Prva Petoletka“ – OKK „[abac“ 77:84 (28:18, 11:13, 14:24, 24:29) re svega, odli~nom igrom u drugom poluvremenu, ko{arka{i OKK [apca uspeli su da zabele`e ~etvrtu ovosezonsku prvenstvenu pobedu u Regionalnoj ligi. Na startu druge polusezone, [ap~ani su se revan{irali Prvoj Petoletki za poraz u prvom kolu. Doma}i su boqe po~eli, ve} na po~etku imali dvocifrenu prednost, kao i plus osam na du`oj pauzi. Ipak, mnogo organizovanija, napada~ki definisanija igra i dobar procenat {uta gostiju, doneli su druga~iji odnos snaga na parketu i preokret je bio izvestan. Pobeda je donela osamostaqewe na 12. spasonosnom mestu, ali je „[abac“ i daqe ugro`en sa 4 pobede i 10 poraza. Ovda{wi klub gostuje i u 15. kolu, ovaj put u Kosjeri}u, ekipi Crnokose.

P

Dva poraza u tri dana @OK „Loznica“ – OKK „[abac“ 60:59 (21:12, 18:14, 14:23, 7:10) OKK „[abac“ – @OK „Proleter 023“ 66:70 (15:18, 19:18, 10:15, 22:19) U oba me~a, {aba~ke kadetkiwe su bile ravnopravne sa rivalom, mogle su i do jedne ili dve pobede, ali su na kraju samo nastavili lo{ niz u @enskoj kadetskoj ligi Srbije. Prole}ni

deo su otvorile derbijem za~eqa u Loznici. Jedno poluvreme dominirale su doma}e, drugo go{}e. Joki} i Jovanovi} vratile su „[abac“ u igru jo{ jednim dobrim nastupima, ali je ipak doma}a Sara Vu~i}evi} strelac vi{e od polovine poena za Loznicu bila dovoqna za minimalan trijumf podrinskog rivala. Ako su u Loznici bile favoritkiwe, protiv Proletera, [ap~anke to svakako nisu bile, ali su igrale dobro. Uglavnom su bile u zaostatku, ali je me~ bio otvoren ve}im delom. Uz standardnu Joki}, odli~an me~ imala je i \ukanovi}, no epitet najboqe nosi sjajna Sofija Oli}, Zrewaninka sa 23 poena. OKK „[abac“ deli posledwu poziciju sa Loznicom. Obe ekipe imaju jednu pobedu i osam poraza. D. B.

ANTONI] NA ^ELU FSMO oskora{wi predsednik Op{tinskog fudbalskog saveza [apca, Dragan Antoni}, izabran je, u ~etvrtak, za predsednika Fudbalskog saveza Ma~vanskog okruga (FSMO). Prvobitno je on trebalo da bude jedan od tri kandidata, uz dosada{weg predsednika Dragana Simeunovi}a i Branko Danilovi}. Ipak, Simeunovi} i Danilovi} povukli su svoje kandidature pre glasawa, te je Antoni} bio jedini kandidat. Dobio je podr{ku 37 od ukupno 38 prisutnih delegata. D. B.

D

sku ravnote`u. Puna ~etiri minuta remi, 23:23 bio je na snazi, ali nova mini serija

prethodnom broju dogodila se nenamerna gre{ka. Izve{taj sa utakmice „Medicinar“ – „Minakva“, naslovqen je kao „Bodovi odlaze u [umadiju“, {to je naslov koji je bio aktuelan u broju izdatom nedequ dana ranije, sa prethodnog ~lanka sa me~a {aba~kog superliga{a, protiv Radni~kog iz Kragujevca. Izviwavamo se zbog zabune koju smo prouzrokovali.

U

minuta. Ipak, kada je bilo najpotrebnije, rukometa{ice iz [apca su pokazale veliku mentalnu snagu. Krila Milo{evi} i Ninkovi}, uz kapitena Radovi}, podigle su ekipu, vratile rezultat-

4:2 {aba~kog superliga{a prelomila je me~ i donela vredne bodove. Lepu priliku da nastavi pobedni~ki niz, „Medicinar“ ima slede}eg vikenda kada do~ekuje Ku~evo. D. B.

STONI TENIS, DRUGA LIGA „CENTAR“ – 11. KOLO

STK „FONTANA“ – STK „AS“ 2:4

[aba~ki „As“ zabele`io je osmu pobedu u Drugoj stonoteniskoj ligi Srbije grupa „Centar“. [ap~ani su bodove doneli sa gostovawa u Zemunu, ekipi „Fontana“. Tim iz beogradskog predgra|a savladan je rezultatom 4:2. Pobedni~ke poene za „As“ osvojili su: Braji}, Cveji} i Manojlovi} koji je pobedio u dve partije. Svih {est duela bilo je zanimqivo, a interesantno je da nijedan nije zavr{en maksimalnim rezultatom u korist nekog od rivala. „As“ ostaje na deobi tre}e i ~etvrte pozicije, a u derbiju narednog kola, do~ekuje vode}i tim, „Vojvoda Milenko“ iz Kli~evca. D. B.


Visoka {kola strukovnih studija za vaspita~e u [apcu Dobropoqska 5, Tel. 015/342-172 e-mail: vivasabac@ptt.rs objavquje

KONKURS

za sticawe zvawa i zasnivawe radnog odnosa 1. Nastavnik u zvawu predava~a za u`u oblast Muzi~ka kultura sa 50% radnog vremena na odre|eno vreme - do povratka nastavnika sa bolovawa/odsustva. 2. Saradnik u zvawu saradnika u nastavi za u`u oblast Muzi~ka kultura sa 50% radnog vremena, na period od godinu dana (zamena) Uslovi pod 1: magistratura ili specijalizacija (akademska) iz oblasti muzi~ke umetnosti, najmawe tri godine radnog iskustva, sposobnost za nastavni rad. Uslovi pod 2: student master akademskih studija/ specijalisti~kih akademskih/ specijalisti~kih strukovnih studija iz oblasti muzi~ke umetnosti, koji je studije prvog stepena zavr{io sa ukupnom prose~nom ocenom najmawe 8 i koji pokazuje smisao i sposobnost za nastavni rad. Ostali uslovi su utvr|eni op{tim aktom {kole. Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni da podnesu: Biografiju sa svim bitnim podacima Ustanova ili preduze}e gde je kandidat trenutno zaposlen i profesionalni status; godina upisa i zavr{etka visokog obrazovawa, univerzitet, fakultet, naziv studijskog programa (studijska grupa), prose~na ocena tokom studija i ste~eni stru~ni, odnosno akademski naziv; godina upisa i zavr{etka specijalisti~kih, odnosno magistarskih studija, univerzitet, fakultet, naziv studijskog programa, prose~na ocena tokom studija, nau~na oblast i ste~eni akademski naziv, naslov specijalisti~kog rada, odnosno magistarske teze; znawe svetskih jezika - navodi: ~ita, pi{e, govori, sa ocenom odli~no, vrlo dobro, dobro, zadovoqavaju}e; Kretawe u profesionalnom radu (ustanova, fakultet, univerzitet ili firma, trajawe zaposlewa i zvawe - navesti sva zvawa), Dokaz o radnom iskustvu od najmawe tri godine za kandidate

koji konkuri{u za izbor u zvawe nastavnika; Spisak radova i sami radovi; Ostale podatke: o nastavnom radu; nau~noistra`iva~kom, umetni~kom, stru~nom i profesionalnom doprinosu; o anga`ovawu u razvoju nastave i drugih delatnosti visoko{kolske ustanove; vannastavnim aktivnostima; doprinosu lokalnoj i {iroj zajednici; priznawima i nagradama. Dokazi u overenoj fotokopiji: izvod iz mati~ne kwige ro|enih, uverewe o dr`avqanstvu, diploma ili nostrifikacija diplome ste~ene u inostranstvu, dodatak diplomi ili uverewe o polo`enim ispitima), dokazi o izborima u zvawe ako je kandidat bio biran u zvawe. Kandidati koji konkuri{u za izbor u zvawe saradnika u nastavi dostavqaju i potvrdu visoko{kolske ustanove da imaju status studenta i uverewe o polo`enim ispitima sa studija na koje su upisani. Dokaze nadle`nih organa povodom ~iwenice da kandidat nije pravosna`nom presudom osu|en za krivi~no delo protiv polne slobode, falsifikovawa javne isprave koju izdaje visoko{kolska ustanova ili primawa mita u obavqawu poslova u visoko{kolskoj ustanovi (ovaj dokaz pribaqa [kola ako kandidat bude izabran u zvawe). Kandidatima koji se prvi put biraju u zvawe nastavnika, i nemaju pedago{ko iskustvo u radu sa studentima, sposobnost za nastavni rad ocewuje se na osnovu kvaliteta posebnog javnog predavawa (pristupnog) kome prisustvuju ~lanovi komisije za pisawe referata (izve{taja). Prijave na konkurs za izbor u zvawe nastavnika podnose se u roku od 15 dana, a prijave za izbor saradnika u nastavi podnose u roku od 8 dana od dana objavqivawa konkursa na navedenu adresu. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzimati u obzir i razmatrati.

PROGRAMSKA [EMA TV „[ABAC“ PETAK, 5. 2. 2016.

^ETVRTAK, 4. 2. 2016.

07.00 09.00 09.15 10.00 10.30 11.00 11.40 12.10 13.00 14.00 15.00 15.15 15.45 16.30 17.00 18.00 19.00 19.30 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 23.50

Jutrewe Radio vesti Godine prolaze Beli luk i papri~ica Izlog strasti Ringla star Ku}ica u cve}u Hronika op{tine Bogati} Meridijanima @iveti 100 Vesti Ringla star Beli luk i papri~ica Godine prolaze [aba~ka hronika Bandolera Vesti Izlog strasti Put hrane Car Fashion Vesti Meridijanima Bandolera Put hrane

07.00 09.00 09.15 10.00 10.30 11.00 11.40 12.10 13.00 14.00 15.00 15.15 15.45 16.30 17.00 18.00 19.00 19.30 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 23.50

Jutrewe Radio vesti Godine prolaze Beli luk i papri~ica Izlog strasti Ringla star Pet friendly Kowi ponovo jure Meridijanima Put hrane Vesti Ringla star Beli luk i papri~ica Godine prolaze [aba~ka hronika Bandolera Vesti Izlog strasti Poligon Serija: Parovi Vesti Meridijanima Bandolera Poligon

SUBOTA, 6. 2. 2016.

NEDEQA, 7. 2. 2016.

PONEDEQAK, 8. 2. 2016.

07.00 Serija: Godine prolaze 09.00 [ta se dogodi kada se dvo09.15 je biv{ih qubavnika posle 10.00 mnogo godina sretnu i ponovo zaqube jedno u drugo? 10.30 Legendarna Xudi Den~ i 11.00 Xefri Palmer uz urnebesni 11.40 britanski humor u seriji 12.10 “Godini prolaze” 13.00 Radnim danima u 16:30 Repriza narednog dana u 9:15 13.50 14.00 9.00 Vodi~ za roditeqe 9.00 Put hrane 15.00 9.30 Sportski vremeplov 9.30 Sportski vremeplov 15.15 10.00 Pet friendly 10.00 Bandolera (5 epizo16.30 10.30 Godine prolaze (5 da - repriza) 17.00 epizoda - repriza) 14.05 Ruska imperija - r 13.00 Ruska imperija 15.00 Film: Pod mirnim 18.00 14.00 @iveti 100 19.00 morem 15.00 Film: Zaqubqena u 19.30 17.00 Poligon nenznanca 20.05 18.15 Serija: Parovi 17.00 Leksikon 18.15 Serija: Parovi 19.00 Vesti 21.00 19.00 Vesti 20.05 Style 22.00 20.05 Ruska imperija 21.00 Lek iz prirode 22.30 21.00 Serija: Parovi 22.00 Vesti 23.00 22.00 Vesti 22.30 Film: Figaro 22.30 Film: Bonvil 23.50

FILMSKI PROGRAM TELEVIZIJE [ABAC Bonvil

Figaro

Tri prijateqice kre}u na putovawe ameri~kim zapadom, i dok obilaze Las Vegas i Kawon Brajs, slute da jedna od wih, Arvila, ne{to krije. Ne{to {to su mislile da }e biti obi~no putovawe, pretvara se u priliku da ponovo otkriju same sebe, svoje prijateqstvo, va`nost obe}awa i rastanka.

Seviqa, 1776. godina, grog Almaviva, preobra`eni Don @uan, zaqubqen je u Rosin, prelepu mladu damu koja `ivi sa svojim staraocem doktorom Bartolom. Zahvaquju}i Figaru, doktorovom slugi koji poma`e grofu, on uspeva da zavede Rosin....

Jutrewe Radio vesti Godine prolaze Beli luk i papri~ica Izlog strasti Ringla star Lek iz prirode Vodi~ za roditeqe Meridijanima Sportski vremeplov Put hrane Vesti Ringla star Godine prolaze [aba~ka hronika Bandolera Vesti Izlog strasti Pogled s tribina Kowi ponovo jure Vesti Meridijanima Bandolera Pogled sa tribina

UTORAK, 9. 2. 2016.

SREDA, 10. 2. 2016.

RADIO VESTI Informi{ite se brzo, kvalitetno i pravovremeno.

Svakog radnog dana u 9, 10, 11, 12, 13 i 14 sati, Vesti Radio [apca na programu Televizije [abac.

RADIO VESTI KOJE SE GLEDAJU

07.00 09.00 09.15 10.00 10.30 11.00 11.40 12.10 13.00 14.00 15.00 15.15 16.30 17.00 18.00 19.00 19.30 20.05 22.00 22.30 23.00 23.50

Jutrewe Radio vesti Godine prolaze Beli luk i papri~ica Izlog strasti Ringla star Ku}ica u cve}u Pogled sa tribina Meridijanima Poligon Vesti Ringla star Godine prolaze [aba~ka hronika Bandolera Vesti Izlog strasti Leksikon Vesti Meridijanima Bandolera Leksikon

07.00 09.00 09.15 10.00 10.30 11.00 11.40 13.00 14.00 15.00 15.15 16.30 17.00 18.00 19.00 19.30 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 23.50

Jutrewe Radio vesti Godine prolaze Beli luk i papri~ica Izlog strasti Ringla star Style Meridijanima Leksikon Vesti Ringla star Godine prolaze [aba~ka hronika Bandolera Vesti Izlog strasti @iveti 100 Ku}ica u cve}u Vesti Meridijanima Bandolera @iveti 100

Iz programa Radio [apca Blender: radnim danima od 11.00 do 14.00 ^ivija{ka vrte{ka: nedeqa u 12.00 i sreda u 18.00 Omladinski radio: radnim danima od 19 do 21.00


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.