Glas Podrinja - broj 3565 - 25.02. 2016.

Page 1

„GLAS PODRIWA“ I STRANI^ICA VAS POZIVAJU!

HO]EMO MLADE NA NA[OJ STRANI BROJ

3565 GODINA LXXII

[abac, ~etvrtak 25. februar 2016. www.glaspodrinja.rs

VETAR U LE\A @ENSKOM PREDUZETNI[TVU

Zanimaju nas va{i stavovi o svemu i sva~emu - i pita}emo vas o svemu i sva~emu: o qubavi, porodici, {koli, vr{wacima, o izlascima i muzici, o stawu u dru{tvu, dru{tvenim pojavama i obi~ajima... STRANA 21.

CENA

50

DINARA

DRAGI[A I IGOR MARSENI]

UME]E TRANSFORMACIJE

UMETNIK JE I ^OVEK STRANE

18. i 19.

NAJSRE]NIJA SA ^EKI]EM U RUKAMA

STRANA

5.

STRANA

SASTANCI POVODOM BEZBEDNOSTI U GRADU

23.

STRANA

VI[ESTRUKI MA^VANSKI HARAMBA[A

Do Nove godine [abac je bio jedan od bezbednijih gradova u Srbiji, ali doga|aji u proteklih mesec i po dana stavili su na{ grad na naslovne strane crne hronike mnogih medija STRANA

4.

GRNOVI] NAJBOQI Atleti~ar iz Badovinaca, progla{en je za najboqeg srpskog juniora u 2015. godini, odlu~eno je na sednici Atletskog saveza Srbije STRANA

37.

26.

STRANA

23.

SECKA PE^EWE I ^UVA SABQE


2

[ABAC

25. februar 2016.

[ABA^KA FIRMA „INOP“ USPE[NO POSLUJE DVADESET GODINA

DVE DECENIJE RAZVOJA

rideset radnika {aba~kog „Inopa“ protekle godine doprinelo je ostvarivawu veoma dobrih poslovnih rezultata. Proizvodi ove firme, alu zatvara~i i u{ne markice lako dolaze do farmaceutskih ku}a i proizvo|a~a pi}a, odnosno veterinarskih ambulanti {irom regiona. Od 2016. imaju velika o~ekivawa. - O~ekujemo ve}i obim proizvodwe i plasman na{ih proizvoda na nova tr`i{ta. Za sada smo ugovorili posao na tr`i{te Hrvatske, gde }emo nastupiti po prvi put. @eqa nam je da izvozimo na{e proizvode i van regiona, te smo u jednom od instituta u Francuskoj dobili sertifikate koji garantuju da kvalitet na{ih u{nih markica za `ivotiwe zadovoqava sve kriterijume Evropske unije. Spremni smo za ravnoprav-

T

struisao je i napravio ve}inu ma{ina. Deo radnika sa wim je od samog po~etka. - U firmi sam 20 godina. Kolektiv je veoma dobar, uslovi rada su odli~ni. Trudimo se, zvi zajedno, da

Preduze}e „Inop“ proizvodi i druge robe, poput plo~ica za obele`avwe stabala i plo~ica za obele`avawe ko{nica.

d ukupne „Inopove“ proizvodwe, svake godine u izvozu zavr{i od 30 do 50 odsto, u ~emu sa tri ~etvrtine u~estvuju u{ne markice za `ivotiwe. Uz planiran proboj na tr`i{te Evropske unije i proizvodwu novih roba, rezultati }e, uvereni su u ovoj firmi, biti jo{ boqi.

O

ostvarimo {to boqe rezultate, navodi radnik Sa{a Makevi}. Vlasnik „Inopa“ razmi{qa i o uvo|ewu novih proizvoda. - Planiramo da pro{irimo na{ asortiman proizvoda. Planiramo da pravimo plasti~ne posude za pa-

Izvr{ni direktor: Aleksandar @ivanovi} Neizvr{ni direktor: Mirjana Stepanovi} LIST „GLAS PODRIWA“ www.glaspodrinja.rs info@glaspodrinja.rs Izlazi ~etvrtkom

kovawe sitnog vo}a, poput jagoda, malina i tre{wi. Posetili smo nekoliko proizvodnih pogona i sajmova gde se ovakvi proizvodi prave i prodaju, a po~eli smo i sa ispitivawem tr`i{ta, ka`e Mijatovi}.

IZVOZNA ORIJENTISANOST „INOPA“

no takmi~ewe sa evropskom konkurencijom, ka`e Qupko Mijatovi}, vlasnik preduze}a „Inop“. Vlasnik firme privatni posao je po~eo pre dve decenije. Po struci ma{inski in`ewer i nekada{wi profesor u Tehni~koj {koli, uz podr{ku biv{ih |aka kon-

Konstantna proizvodwa, planirawe uvo|ewa novih roba i nastupa na novim tr`i{tima, glavni su aduti {aba~kog preduze}a „Inop“ u te{kim tr`i{nim utakmicama

Predsednik odbora direktora: Qupka Adamovi} Glavni i odgovorni urednik: Tawa Trifkovi} urednik@glaspodrinja.rs

Saradwu sa lokalnom samoupravom na{ sagovornik ocewuje kao veoma dobru, pre svega zbog interesovawa o potrebama privrednika koje su predstavnici grada pokazali u proteklih godinu dana. - Dobro je {to gradona~elnik [apca pose}uje mala i sredwa preduze}a, jer pre wega, to nije niko radio. Veliku korist od toga ne mo`emo da o~ekujemo, ali dobro je znati da su vam u Gradskoj upravi otvorena vrata i da mo`ete da pri~ate o planovima i problemima, ka`e Mijatovi}. M.Maksimovi}

Novinari: Qubi{a \uki} Mirjana Filipovi} Vesna Bo{kovi} Jasmina Prstojevi} - korektor redakcija@glaspodrinja.rs Saradnici: Sreten Kosani} Oqa Gavrilovi} Milica Mijailovi} Marko Maksimovi} Du{an Blagojevi} Nenad Kula~in

GRADONA^ELNIK U POSETI HOLANDSKIM PROIZVO\A^IMA HRANE

NAJAVQENA NOVA

INVESTICIJA godini ulo`i dva miliona evra u poslovawe. To je dobro i za na{e poqoprivrednike koji mogu pove}ati svoju zaradu, dodao je gradona~elnik. Prema re~ima Neboj{e ^ip~ije, direktora firme „De Heus“, izmene u poslovawu o~ekuju se do kraja godine. - Pro{le nedeqe je u~iwena izmena u Agenciji za privredni registar, tako da se firma vi{e ne zove „Proteinka“, ve} „De Heus“ doo Srbija. Prvi korak je „ribrending“ preduze}a. Planirano je da investiramo novac u izgradwu jo{ jednog proizvodnog torwa, sa novom i modernijom opremom. Te`imo da podignemo proizvodwu na vi{i nivo i da do 2018. godine proizvodimo 200 hiqada tona godi{we, {to je tri puta vi{e od trenutnog. Prvu fazu }emo izvesti sa postoje}im kapacitetima, a kada pove}amo proizvodwu, proporcionalno tome zaposli}emo nove radnike, naveo je ^ip~ija.

okviru redovnih poseta uspe{nim firmama koje posluju na teritoriji [apca, gradona~elnik Neboj{a Zelenovi}, sa saradnicima, posetio je predstavni{tvo holandskog proizvo|a~a sto~ne hrane “De Heus”, koji je pro{le godine preuzeo {aba~ku fabriku „Proteinka”. Gradona~elnik Zelenovi} je razgovarao sa rukovodstvom firme o planovima za naredni period i najavqenoj investiciji od dva miliona evra u 2016.godini, koja }e unaprediti poslovawe firme „De Heus“. - Borimo se za nova radna mesta u [apcu. Investicije u ovoj fabrici }e doprineti da se u narednom periodu zaposle novi qudi. Imamo plan da se u [apcu, u ovoj godini, na razli~itim poslovima zaposli 2.000 qudi. Dobar primer je velika holandska firma, druga po veli~ini u Evropi u oblasti proizvodwe hrane za stoku, koja je odlu~ila da do|e u [abac i u ovoj

U

Vremenska prognoza od 25. februara do 2. marta 2016.

[abac

~et.

pet.

sub.

ned.

pon.

uto.

sre.

1 12

6 9

4 12

6 14

6 16

2 13

0 6

Republi~ki hidrometeorolo{ki zavod Srbije, Kneza Vi{eslava 66, Beograd

Kompjutersko-tehni~ka priprema: Aleksandar Arsenovi} priprema@glaspodrinja.rs Saradnice na kompjutersko-tehni~koj pripremi: Jasmina Pavlovi} Milica Peri} Qiqana Daki} Jelena Krsti}

Menaxer za tira`: tiraz@glaspodrinja.rs Pretplata Srbija: godi{wa 3.000 din. polugodi{wa 1.500 din. Inostranstvo: Evropa 9.000 din. Australija, Amerika 10.500 din. Afrika, Azija 10.000 din.

Slu`ba ekonomske propagande: Miroslav Stefanovi} Radenko Spasojevi} marketing@glaspodrinja.rs Teku}i ra~un: 355-1076500-49 Vojvo|anska Banka Izdava~ i osniva~: „Glas Podriwa“ a.d. [abac [abac, Kneza Lazara 1 [tampa: „[tamparija Borba“ a.d. Beograd, Kosovska 26

Telefoni: direktor: 305-860, sekretar redakcije: tel/faks: 305-861, redakcija: 353-276, ekonomska propaganda: tel/faks. 353-262, oglasno odeqewe: 353-244


[ABAC PREVENTIVNI PREGLEDI U MI[ARU

25. februar 2016.

3

PREDSTAVQENI REZULTATI SNIMAWA KORITA SAVE

PRVI KORAK KA LUCI Hidrolo{ko snimawe korita Save pokazalo da na deonici kod [apca ne postoje nikakvi problemi za obavqawe svih vrsta re~nog saobra}aja

DO SVAKOG GRA\ANINA kcija preventivnih pregleda lekara op{te prakse, ginekologa i oftalmologa, koju organizuje Dom zdravqa [abac pod nazivom „Karavan zdravqa“, nastavqena je u Mi{aru. Pregledi su organizovani u prostorijama osnovne {kole i bili su dostupni svima, bez obzira da li imaju zdravstveno osigurawe. Zamenik gradona~elnika [apca Nemawa Paji} posetio je Mi{ar. -Ova akcija u proteklih godinu dana stigla je gotovo do svakog naseqa i do svakog od na{ih sugra|ana. To i jeste na{ ciq. Iz gradskog buxeta za zdravstvenu za{titu na primarnom nivou, dakle u gradu i Domu zdravqa, ove godine izdvojeno je 54 miliona dina-

A

ra. Ovako zna~ajna sredstva dokaz su koliko nam je va`no da se svi na{i sugra|ani le~e u istim uslovima. Zahvaquju}i tome stvorena je mogu}nost da 18 mladih lekara bude anga`ovano kroz razli~ite projekte, a time je wihova usluga postala dostupnija na celom podru~ju Gradske uprave. Mladi lekari dobijaju priliku da ostanu u svom gradu i rade, na{i qudi da se le~e i provere svoje zdravqe, ~ak i oni bez osigurawa, a Dom zdravqa da nabavi modernu opremu, {to garantuje bezbednost u pru`awu usluga. Sve to zahvaquju}i podr{ci grada, koja }e se nastaviti i u narednom periodu- rekao je zamenik gradona~elnika [apca Nemawa Paji}.

*****

[ABAC NA ME\UNARODNOM SAJMU TURIZMA

etiri i po kilometra plovnog puta Save kod [apca u potpunosti su bezbedna za putni~ki i teretni saobra}aj, pokazali su rezultati snimawa re~nog korita. Propisana dubina od 2.3 metra je nadma{ena na svim ta~kama, po{to dubina re~nog dna na snimanim lokacijama iznosi od tri do 15 metara. Ovim merewem zavr{ena je prva faza projekta koji za krajwi ciq ima izgradwu luke u [apcu. - Zona koju smo snimali je apsolutno bezbedna. [to se ti~e izgradwe putni~kog i teretnog pristani{ta, postoje radovi koji moraju biti izvr{eni u narednom periodu. Kada se budu znale ta~ne lokacije na kojima }e se nalaziti pristani{ta, zna}e se i ukupna vrednost ovog projekta, naveo je dr Sa{a Jovanovi}, ~lan tima gradona~elnika [apca zadu`en za izgradwu luke. Slede}a faza, bagerova-

^

„ ^i{}ewe re~nog korita po~e}e na prole}e, dok je za po~etak leta planirano kontrolno snimawe izvr{enih radova. “

we, podrazumeva ure|ewe priobaqa Save. - U ovoj fazi }e se sa re~nog dna iskopavati nanosi koji su smawili dubinu re~nog korita uz samu obalu. Ovi radovi }e se obavqati od Starog mosta do u{}a Cerskog obodnog kanala u Savu, tako da }e i pla`a na Starom gradu biti mnogo ure|enija ve} ovog leta, dodaje na{ sagovornik. ^ist plovni put ima veliki zna~aj za [abac, posebno u

privrednom smislu, rekao je gradona~elnik [apca Neboj{a Zelenovi}, koji je pohvalio tim stru~waka za dobro ura|en posao. - Slede}i korak je nala`ewe izvo|a~a koji }e o~istiti korito u priobaqu. Luku gradimo da bi podstakli privredu u [apcu, odnosno otvarawe novih radnih mesta jer je na{ ciq da svako ko `eli da radi dobije priliku za to. Siguran sam da [abac mo`e da postane centar lu~kog teretnog saobra}aja, {to }e omogu}iti da se velike koli~ine robe na|u u gradu, a zatim distribuiraju do svojih odredi{ta, rekao je Zelenovi}. M.Maksimovi}

ODLUKA GRADSKOG VE]A

BEZ NAPLATE ODNO[EWA SME]A IZ SELA ^lanovi Gradskog ve}a grada [apca usvojili su na posledwoj sednici Predlog zakqu~ka o obustavi naplate odno{ewa komunalnog sme}a sa seoskog podru~ja

dno{ewe sme}e sa seoskog podru~ja ne}e se napla}ivati do daqeg. Nakon kritika me{tana da pod nejednakim uslovima pla}aju istu cenu, ~lanovi Gradskog ve}a doneli su odluku da, sve dok se nedostaci ne otklone, niko od me{tana {aba~kih sela ne}e pla}ati odvo`ewe komunalnog otpada. - Usluga odno{ewa sme}a sa seoskog podru~ja ne}e se napla}ivati, sve dok JKP „Stari grad“ ne standardizuje tu uslugu i obezbedi jednake

O

DOBRI DOMA]INI e|unarodni sajam turizma, 38. po redu, pod sloganom „Gde jo{ niste bili“ ove godine okupio je rekordan broj u~esnika i izlaga~a. Slovenija je zemqa partner ovogodi{we manifestacije, koja je trajala do 21. februara, a na sajmu u~estvuje 1.153 izlaga~a iz 55 zemaqa. Zamenik gradona~elnika [apca Nemawa Paji} prisustvovao je sve~anom otvarawu sajma na kome u~estvuje i Turisti~ka organizacija [apca.

M

-Ovo je najzna~ajnija turisti~ka manifestacija u regionu i va`no je da grad [abac i Turisti~ka organizacija [apca imaju svoje mesto na ovom sajmu, zato {to svoje mesto imaju i na

turisti~koj mapi Srbije. Na toj mapi [abac je zahvaquju}i bogatoj tradiciji i kulturi, gostoqubivosti, atraktivnim manifestacijama i brojnim programima tokom godine. Verujem, zato, da su me|u posetiocima ovog sajma i budu}i gosti [apca. Dva veka posle Jevremovog doba [abac ima svoju turisti~ku pri~u kojoj kao grad dajemo punu podr{ku. Uveren sam da }e se ona obogatiti u narednom periodu, a da }e na{ grad, i wegova okolina - planina Cer, istorijski Mi{ar, obli`wi manastiri biti dobri doma}ini svim na{im gostima- rekao je Nemawa Paji}, zamenik gradona~elnika [apca.

seoskog podru~ja niti na~inom na koji se obra~unava naknada za ovu uslugu. Nalo`ili smo JKP „Stari grad” da na-

„ Za sada, sme}e se organizovano odvozi sa podru~ja sela Oridskog basena i dela Ma~ve, a plan rukovodstva JKP “Stari Grad” i grada je da do kraja juna ova usluga bude uvedena u svim selima na podru~ju grada. “ uslove za sve me{tane na{ih sela. To podrazumeva ta~no odre|ena mesta za postavqawe kontejnera, utvr|en broj kontejnera, ta~an raspored wihovog pra`wewa. Utvrdili smo da gra|ani nisu zadovoqni uslugom odno{ewa sme}a sa

stavi sa odno{ewem sme}a i istovremeno sagleda potrebe gra|ana, na osnovu ~ega }e im pru`iti najkvalitetniju mogu}u uslugu. Nakon toga, Gradsko ve}e }e se ponovo baviti ovim pitawem i doneti najboqu odluku u interesu gra|ana,

rekao je Neboj{a Zelenovi}, gradona~elnik [apca. Ideja o odno{ewu sme}a sa seoskog podru~ja je dobra, smatra Zelenovi}, samo treba obezbediti identi~ne uslove za sve me{tane. Uporedo sa otklawawem nedostataka, radi}e se na {irewu usluge i u drugim selima. - Sme}e se mora izneti iz svakog sela, to je na{a obaveza. Usluga odno{ewa se ne}e napla}ivati, sve dok me{tani na{ih sela ne budu zadovoqni tom uslugom, odnosno sve dok ne budu u potpunosti u ravnopravnom polo`aju, dodao je gradona~elnik [apca. M.Maksimovi}


4

[ABAC

25. februar 2016.

SASTANCI POVODOM BEZBEDNOSTI U GRADU

NEOPHODNA SARADWA SVIH AKTERA Gradona~elnik [apca Neboj{a Zelenovi} razgovarao je sa predstavnicima javnih ustanova i privatnih preduze}a o bezbednosti u gradu o Nove godine [abac je bio jedan od bezbednijih gradova u Srbiji, ali doga|aji u proteklih mesec i po dana stavili su na{ grad na naslovne strane crne hronike mnogih medija. Razbojni{tva i brutalni napadi, od kojih su neki za posledicu imali i smrtne ishode, naveli su predstavnike ugro`enih esnafa, da u saradwi sa gradom, smisle na~ine na koje bi se budu}i napadi spre~ili, a po~inioci krivi~nih dela lak{e otkrivali. - Re~ je o ozbiqnom socijalnom problemu ~ije razmere i posledice podrazumevaju maksimalno anga`ovawe dr`avnih organa. O~ekujemo da kroz organizovan i koordinisan rad ponudimo re{ewe. @eleo sam da ~ujem {ta imaju da ka`u predstavnici preduzetnika koji se smatraju najugro`enijima. Predlozi su korisni i planiram da ih predo~im predstavnicima Policijske uprave i Tu`ila{tva. Grad nudi pomo} da se

D

ozbiqno uhvatimo u ko{tac sa ovim problemom i u zajedni~koj akciji poku{amo da ga re{imo, naveo je gradona~elnik [apca Neboj{a Zelenovi}. Zbog sveukupnog stawa u dru{tvu, medicinski radnici su godinama unazad navikli na nezadovoqstvo pojedinih pacijenata. Uvrede i pretwe su svakodnevica, ali niko nije mogao da o~ekuje da }e biti i ubijenih na radnom mestu. Direktor {aba~kog Doma zdravqa isti~e da se mora raditi na poverewu

dva meseca imali smo i fizi~ke napade na na{e radnike. U jednom od wih, na{a koleginica je izgubila `i-

O

predlozima i sugestijama koje je dobio na dva sastanka, gradona~elnik [apca razgovara}e sa ~lanovima Saveta za bezbednost grada, nakon ~ega }e konkretni zahtevi biti predati policiji i tu`ila{tvu.

izme|u zdravstvenih radnika i gra|ana, a u ciqu ve}e bezbednosti zaposlenih od pro{log ~etvrtka prostor Zdravstvenog centra obezbe|uju i patrole policije, u sve tri smene. - Verbalni napadi su svakodnevica, a u posledwih

vot. Prisustvo patrola policije }e preventivno doprineti spre~avawu nasilni~kog pona{awa. Radnici Doma zdravqa pozdravqaju prisustvo policije u krugu Zdravstvenog centra, naveo je prim. dr Miroslav Popovi}, direktor Doma zdravqa.

VELIKI PARK

NAJNEBEZBEDNIJE MESTO akon razgovora o bezbednosti u gradu sa predstavnicima taksista, ugostiteqskih i trgovinskih objekata, aktiva osnovnih i sredwih {kola, Pred{kolske ustanove i Doma zdravqa, gradona~elnik [apca Neboj{a Zelenovi}, sa saradnicima, posetio je Veliki park, koji su gra|ani ocenili kao jedno od najnebezbednijih mesta u gradu. - U anketi sprovedenoj pre sedam dana, gra|ani su Veliki park ocenili kao jedno od najnebezbednijih mesta u gradu. Iako je to centralna parkovska povr{ina, bila je u lo{em i zapu{tenom stawu, tako da su je gra|ani izbegavali no}u. Zapo~eli smo rekonstrukciju parka, a najpre je postavqena nova, led rasveta, koja jasno i dobro osvetqava staze. U planu je da od aprila uvedemo komunalne redare, lica koja }e ~uvati velike i va`ne povr{ine. Iz Studije o bezbednosti u gradu utvr|eno je da su to povr{ine: Letwikova~ka {uma, Stari grad, Trkali{te, Benska bara, Veliki park i

N

U osnovnim {kolama najve}i problem u oblasti bezbednosti je vr{wa~ko nasiqe, na ~ijem su otklawawu anga`ovani stru~ni radnici. Stepen sigurnosti ipak mo`e biti ve}i, smatraju predstavnici osnovnih {kola. - Problemi se javqaju zbog agresivnosti kod pojedinih u~enika, koja se naj~e{}e ispoqava kroz vr{wa~ko nasiqe. Preventivnim akcijama, u saradwi sa roditeqima, za sada uspe{no re{avamo takve situacije. Sa druge strane, nemamo problem sa bezbedno{}u nastavnog osobqa i drugih osoba zaposlenih u osnovnim {kolama. Postavqawe video nadzora u svim {kolama, bila bi preventivna mera spre~avawu, ali i otkrivawu nekih de{avawa. Pored toga, nemaju sve {kole {kolskog policajca. Imali smo i sastanak sa predstavnicima Policijske uprave, ali nam je re~eno, {to je i ~iwenica, da oni nemaju dovoqan broj qudi koji bi mogao da bude an-

ga`ovan na poziciji {kolskog policajca, rekao je Darko Vu~i}evi}, iz aktiva osnovnih {kola. Problem nedostatka {kolskih policajaca evidentan je i u sredwim {kolama, gde problemi naj~e{}e nastaju zbog ugovorenih tu~a. - U sredwim {kolama nema izra`enog nasiqa. Tu~e se de{avaju, ali kroz preventivni rad, u saradwi sa u~enicima i profesorima, trudimo se da to spre~imo. Bezbednost je trenutno dobra, ali uvek moramo raditi na tome da maksimalno za{titimo u~enike, profesore i samu instituciju {kole, rekao je Ilija Spasojevi}, predstavnik aktiva sredwih {kola. Me|u najugro`enijim preduzetnicima u [apcu su taksisti, koji se nadaju uvo|ewu sigurnosnih sistema koji }e pove}ati wihovu bezbednost. Okolnosti pod kojima se de{avaju krivi~na dela naj~e{}e imaju isti obrazac. - Uvo|ewe panika tastera i nabavka GPS ure|aja bi pove}ali bezbednost taksista. Sami ne mo`emo da investiramo u ove sisteme, te se nadamo da }e se, kroz razgovore sa predstavnicima svih institucija prona}i model finansirawa. Taksistima je bezbednost ~esto ugro`ena, naj~e{}e vikendom u kasnim no}nim satima. Probleme prave mlade osobe, naj{e}e pijane, koje se sva|aju sa voza~ima i demoliraju vozila, rekao je Goran Reqi} iz „Maksi“ taksija. M.Maksimovi}

IZ POLICIJSKE UPRAVE [ABAC ripadnici Ministarstva unutra{wih poslova u [apcu uhapsili su @.P. (1982), iz okoline Pan~eva koji je 9. februara, u ve~erwim satima, uz pretwu no`em, od radnica u prodavnici me{ovite robe oduzeo novac i robu. Nakon toga ih je zakqu~ao i pobegao. Postoje osnovi sumwe da je @.P. izvr{io jo{ {est krivi~nih dela razbojni{tva na teritoriji [apca i tri na teritoriji U`ica, Vaqeva i Sremske Mitrovice. Sumwa se da je u prethodnom periodu, uz pretwu pi{toqem i no`em, oduzimao novac od pazara iz prodavnica, cigarete, kao i novac od radnica i mu{terija. Po odobrewu nadle`nog tu`ioca, osumwi~enom je odre|eno zadr`avawe do 48 sati.

P

Trg {aba~kih `rtava. To su zone koje }e dobiti komunalne redare, odnosno lica koja }e ~uvati i izve{tavati o okolnostima koja bi mogle da uti~u na bezbednost gra|ana, rekao je gradona~elnik i naglasio da je nava`nije da se gra|ani [apca ose}aju bezbedno na bilo kom mestu u gradu. Nenad Ili}, rukovodilac Odeqawa komunalne policije, ukazao je da ~ak 90 odsto komunalog nereda u parkovima prave maloletna lica. - Izmenama i dopunama Zakona o komunalnoj poli-

ciji, komunalni policajci }e dobiti ve}a ovla{}ewa kada je re~ o maloletnim licima. Mi }emo u narednom periodu imati alat kojim }emo mo}i da re{imo i takve probleme. U Velikom parku pored izmewene rasvete imamo i pet kamera za nadzor, a u planu je postavqawe jo{ kamera, naveo je Ili}. On veruje da }e postavqawe dodatnih kamera uticati na svest gra|ana, a rezultat toga bi}e mawi broj komunalnih prekr{aja i o{te}ewa komunalnih objekata.

******** ripadnici Ministarstva unutra{wih poslova u [apcu prona{li su 254 kilograma rezanog duvana, prilikom pregleda putni~kog vozila {aba~kih registarskih oznaka. Policija je podnela krivi~nu prijavu protiv dvojice mu{karaca iz okoline [apca, u redovnom postupku, zbog postojawa osnova sumwe da su po~inili krivi~no delo nedozvoqena trgovina, a duvan je uz potvrdu oduzet.

P


[ABAC

25. februar 2016.

5

GRAD [ABAC PRU@A [ANSU NEZAPOSLENIM @ENAMA

VETAR U LE\A @ENSKOM PREDUZETNI[TVU anas veliki broj `ena nema zaposlewe, time ni ekonomsku sigurnost. U isto vreme, jedan od najneiskori{}enijih, a najve}ih potencijala privrednog razvoja le`i upravo u `enskom preduzetni{tvu. Prepoznav{i ga kao potencijal razvoja {aba~kog kraja, gradona~elnik Neboj{a Zelenovi} odlu~no je podr`ao ravoj `enskog preduzetni{tva ukqu~uju}i u svoj stru~ni tim jednu od dokazanih, uspe-

D

{e da plasiraju svoje proizvode i Za vi{e informacija i prijavu mogu pozvati i broj telefona 064 876 usluge na tr`i{tu. Programom }emo obuhvatiti 27 85. Nakon tog prvog koraka, sve 1.000 `ena, neke od wih }e se pro- prijavqene `ene }emo pozvati na na}i tu i samozaposliti, a neke }e sastanke kako bismo ih upoznali i detaqnije im predstaodlu~iti da svoj rad i usluge ponude kroz vili program i akVredi u}i u novi zadrugu. Da}emo sve izazov koji }e vas u~i- tivnosti koje podraod sebe da se sve vi- niti jakom i uspe- zumeva“, objasnila je {e `ena radno anga- {nom `enom i majkom, Marija Ivankovi} Ju`uje”, isti~e Marija ravnopravnom ~lani- ri{i}. Ivankovi} Juri{i}. Prema re~ima Macom svakog segmenta rije Ivankovi} Juridru{tva {i}, prva aktivnost su edukativne radionice ~ije }e teme biti procene li~nih kapaciteta za preduzetni{tvo, unapre|ewe ve{tina za samozapo{qavawe, kori{}ewe dru{tvenih mre`a za samozapo{qavawe, kako od poslovne ideje dospeti do tr`i{ta, marketing i nastup na tr`i{tu, a potom i konkretne obuke o organskoj proizvodwi hrane, recepturama, kao i obuke iz ru~nog tkawa, konkretno za oblast ku}nog tekstila i modnih detaqa, kao i druge obuke iz oblasti ru~nog rada, a sve sukcesivno i u skladu sa prijavama. “^iwenica je da biti preduzetnica nije lako. Potrebno je ulo`i-

je da se odva`i i prona|e re{ewe u samozaposlewu. Zbog toga jo{ jednom pozivam `ene da se jave u {to ve}em broju ”, poru~uje Marija. ^lanica gradona~elnikovog tima za podsticaj `enskog preduzetni{tva, Marija Ivankovi} Juri{i} zaista je za primer ali ne samo u poslovnom smislu, wena spremnost da viziju gradona-

Pozivam sve nezaposlene `ene i po~etnice u preduzetni{tvu da se ukqu~e u podsticajni program `enskog preduzetni{tva koji na samom po~etku podrazumeva poha|awe edukativne radionice i obuke iz oblasti proizvodwe i prerade hrane i tekstila, a onda i formirawe zadruge preko koje }e lako da plasiraju svoje proizvode i usluge na tr`i{tu

Naime, sve [ap~anke koje su {nih, dugogodi{wih preduzetnica, bez zaposlewa ili pak nikada nisu Mariju Ivankovi} Juri{i}. Ova ni dobile {ansu da se zaposle, koje mlada `ena nije bez razloga jo{ su u najnezavidnijem polo`aju na 2010. godine ponela titulu @ene tr`i{tu rada time i u najte`em zmaja u kategoriji samozapo{qavaekonomskom polo`aju, dobi}e {anwa koju dodequje Udru`ewe posu da za sebe i svoje porodice obezslovnih `ena Srbije. Danas, kao deo tima koji zna ka- bede pristojan `ivot. Sve zainteresovane `ene koje ko da od [apca u~ini najboqe me`ele da saznaju vi{e o programu sto za `ivot svih svojih gra|ana, `enskog preduzetni{tva, te u isMarija Ivankovi} Jutom u~estvuju, mogu ri{i} ima zadatak se jednostavno prija“Formular za da svojim bogatim isviti. prijavu, na kojem }e kustvom pomogne `e„Formular za prizainteresovane `enama {aba~kog kraja javu, na kojem }e zainne upisati osnovne da se odva`e i uplove teresovane `ene upipodatke, nalazi se u preduzetni~ke vode. sati osnovne podatna sajtu grada” “Pozivam sve neke, a koji se nalazi na zaposlene `ene i posajtu grada (www.sa~etnice u preduzetni{tvu da se bac.rs u rubrici aktuelnosti odeukqu~e u podsticajni program qak oglasi), potrebno je poslati `enskog preduzetni{tva koji na mojoj saradnici Nata{i Mirkovi} samom po~etku podrazumeva poha- na mejl adresu zensko.preduzetni|awe edukativne radionice i obu- stvo@sabac.org. Tako|e, mogu se prike iz oblasti proizvodwe i prera- javiti i na Jedinstvenom {alteru u de hrane i tekstila, a onda i for- zgradi Gradske uprave gde }e dobimirawe zadruge preko koje }e lak- ti i popuniti formular za prijavu.

Novi ~lan gradona~elnikovog tima radona~elnik [apca Neboj{a Zelenovi} pro{log ~etvrtka je medijima i javnosti predstavio ~lana svog tima za `ensko preduzetni{tvo – Mariju Ivankovi} Juri{i}. Kako je istakao, u 2016. godini glavna tema Grada je zapo{qavawe, a posebna pa`wa usmerena je na `ene. - Imamo konkretan plan, a to je da ponudimo obuku i kvalitetnu podr{ku zapo{qavawu hiqadu `ena. Za obuke u okviru Lokalnog akcionog plana iz gradskog buxeta izdvojeno je sedam miliona dinara, naveo je gradona~elnik [apca. Marija Ivankovi} Juri{i}, sa desetogodi{wim preduzetni~kim iskustvom i kvalitetnim nastupom na tr`i{tu, tvrdi da gradski program podr{ke `enama mo`e da prepolovi broj nezaposlenih `ena u [apcu.

G

ti masksimum snage, kreativnosti, voqe, qubavi, ali vredi, vredi u}i u novi izazov koji }e vas u~initi jakom i uspe{nom `enom i majkom, ravnopravnom ~lanicom svakog segmenta dru{tva. Svakoj `eni koja `eli pristojno da `ivi, moj savet

~elnikovog stru~nog tima i realizuje u svom segmentu rada, nadamo se, rezultira}e time da jednom u ovim istim novinama napi{emo da je {aba~ki kraj, kraj sa najve}im brojem zaposlenih `ena u Srbiji. S.P.


6

25. februar 2016.

[ABAC

POSETA GRADILI[TU

OBJEKTI SOCIJALNOG STANOVAWA

ovodom Me|unarodnog dana socijalne pravde, gradona~elnik [apca Neboj{a Zelenovi} i Milan Vasi}, direktor Centra za socijalni rad [abac, posetili su pro{le subote gradili{te gde su u toku zavr{ni radovi na objektu namewenom socijalnom stanovawu u za{ti}enim uslovima. Donator sredstava za izgradwu i opremawe objekta u iznosu od 700.000 evra je Evropska unija, a Hausing centar u~estvuje u projektu sa donacijom od 35.000 evra. Grad [abac je obezbedio komunalno opremqeno gra|evinsko zemqi{te, dok }e Centar za socijalni rad upravqati objektom i pru`ati dodatnu podr{ku korisnicima stanova. Kako je istakao gradona~elnik, [abac je grad koji mnogo ula`e u socijalnu za{titu i grad u kome niko ne}e ostati nezbrinut.

P

- Kada ka`emo da }e u [apcu svako biti zbrinut, ne mislim samo na obezbe|ivawe krova nad glavom, koji je elementarna `ivotna potreba, ve} i na obezbe|ivawe posla. U [apcu }e svako dobiti priliku da radi. Na{ grad je grad otvorenog srca i verujem da u wemu mo`emo da obezbedimo dobre uslove za `ivot svakome. Kroz aktivnosti Centra za socijalni rad i usluge u sistemu socijalne za{tite, Grad }e poku{ati da pomogne svima koji ovde `ive. Nije slu~ajno to {to je ministar Vulin odabrao da do|e ba{ u [abac, jer u [apcu ima i {ta da vidi i nau~i, poru~io je gradona~elnik. Milan Vasi}, direktor Centra za socijalni rad [abac, naveo je da su primarni zadaci ustanove na ~ijem je ~elu, da svima obezbedi uslove da se le~e i

omogu}i da niko u [apcu ne bude gladan. - Centar }e pomo}i svim qudima koji imaju problem sa zdravstvenim osigurawem da dobiju izabranog lekara i da se le~e. Uloga Centra je i da obezbedi da niko ne bude gladan, tako {to }emo posredstvom Narodne kuhiwe omogu}iti korisnicima da imaju kvalitetan i izbalansiran obrok. Nalazimo se na lokaciji gde se zavr{ava zgrada sa 36 stanova socijalnog stanovawa za 36 porodica, od koji je devet porodica iz grupe socijalno ugro`enog doma}eg stanovni{tva, a ostalo su izbegle i raseqene porodice iz kolektivnog centra u Varni. U planu je da se po~etkom aprila oni usele u svoje nove, potpuno opremqene domove, dodao je Milan Vasi}. Zdravko Gazibara, jedan od budu}ih stanara zgrade namewene socijalnom stanovawu u za{ti}enim uslovima, ka`e da ga raduje {to su radovi pri kraju i {to }e se ubrzo sa porodicom useliti u novi dom. U [abac je, kao izbeglica, do{ao 1992. godine, a wegova ~etvoro~lana porodica kona~no }e dobiti svoj krov nad glavom. Zgrada se sastoji od prizemqa i dva sprata, a povr{ine stanova su od 30 do 60 kvadratnih metara.

SASTANAK O BEZBEDNOSTI SAOBRA]AJA

ZA VE]U SIGURNOST U^ESNIKA redstavnici Agenicije za bezbednost saobra}aja odr`ali su sastanak sa Gradskim savetom za koordinaciju bezbednosti saobra}aja, {to je predstavqalo prvu aktivnost u okviru tre}e faze projekta “Ben~marking bezbednosti saobra}aja u lokalnim samoupravama”. [abac u ovom projektu u~estvuje sa jo{ 10 gradova i op{tina, a ovom prilikom su prezentovani dosada{wi rezultati i uporedilo se gde je [abac u odnosu na ostale u~esnike. Pokazalo se da je [abac iznad proseka, kada je u pitawu ova problematika. -Rezultati pokazuju da [abac radi na bezbednosti saobra}aja, ali da ima jo{ dosta prostora i to vezano za upravqawe bezbedno{}u. Treba da delujemo aktivno i spre~imo da posledice u saobra}ajnim nezgodama budu ve}e. Svi subjekti koji su ukqu~eni u bezbednost sao-

P

bra}aja treba da porade na me|usobnoj koordinaciji. Treba staviti akcenat na rawive kategorije u~esnika, a to su deca, mladi, motociklisti, biciklisti. Smawewem stradawa tih kategorija ima}emo boqe rezultate. Tako|e, mora se obratiti pa`wa na kori{}ewe sigurnosnih pojaseva, kao i upotrebu mobilnih telefona koji odvra}aju pa`wu, naveo je pomo}nik direktora Agencije za bezbednost saobra}aja Zoran Alimpi}. Nemawa Paji}, predsednik Saveta za koordinaciju poslova bezbednosti saobra}aja podsetio je da je za ovu godinu naru~ena Strategija o bezbednosti saobra}aja, prema kojoj }e se orjentisati u daqem radu, kada bude gotova. Ovakvu strategiju ima samo nekoliko gradova u Srbiji. -Zahvaquju}i ovoj metodi mo`emo da se uporedimo sa drugim gradovima u Srbiji i ne samo da nastojimo da bude-

mo boqi na lokalnom nivou, nego da vidimo gde stojimo na nivou Srbije kada se radi o bezbednosti saobra}aja. Prema tome mo`emo da donosimo prave odluke kako bi svi u na{em gradu bili bezbedniji, rekao je Paji}. M.M.

MINISTAR ALEKSANDAR VULIN POSETIO “KARITAS” U [APCU

ZAJEDNI^KIM TRUDOM DO SOCIJALNE PRAVDE inistar za rad, zapo{qavawe, bora~ka i socijalna pitawa, Aleksandar Vulin, na me|unarodni Dan socijalne pravde, posetio je dnevni boravak za osobe sa mentalnim i intelektualnim smetwama “Sveta Sofija” i servis za hemijsko ~i{}ewe i prawe ve{a “Elio”. Oba ova projekta “Karitasa” [abac osmi{qeni su da olak{aju `ivot qudima iz najneza{ti}enijih dru{tvenih grupa. Pored toga, perionica ve{a zasnovana je na principa socijalnog preduzetni{tva. Ministar Vulin je istakao da je odnos qudi koji rade sa wihovim korisnicima najva`niji, i da je razlog wegove poseta upravo da ih upozna i zahvali im se pa`wi, brizi i nezi koju im ukazuju. -Na Dan socijalne pravde svi treba da se setimo da mo`emo da pomognemo jedni drugima i da podelimo jedni sa drugima. Najboqi na~in da socijalna pravda zaista postane deo na{ih `ivota jeste da omogu}imo qudima da stvaraju i rade. Preduze}a koja se bave socijalnim preduzetni{tvom u Srbiji, na`alost, nisu razvijena. Ima ih tek ne{to oko 1.000

M

i u wima radi samo 10.300 qudi. Socijalna preduze}a su {ansa koju ne koristimo, rekao je ministar i najavio da }e Zakon o socijalnom preduzetni{tvu biti jedan od prvih koji }e biti usvojen odmah nakon izbora. Miroqub Nikoli}, direktor “Karitasa” [abac istakao je da je ~ast, kako za ovu organizaciju, tako i za ~itav nevladin sektor da ministar ba{ na ovaj dan obilazi wihove ustanove i usluge koje promovi{u socijalnu za{titu i socijalno preduzetni{tvo. -Ovo je pokazateq da Ministarstvo ozbiqno shvata nevladin sektor kao partnera u svojim poslovima. Danas je najjednostavnije re}i da svi te{ko `ivimo, ali ako zajedni~ki smognemo snage da prepoznamo potrebe najugro`enijih ~lanova na{eg dru{tva i ako ih re{imo, sigurno }emo biti na putu da uspostavimo socijalnu pravdu. Mislim da je grad [abac dobar primer saradwe nevladinog sektora, Gradske uprave i javnih preduze}a, gde kroz zajedni~ko pru`awe usluga nastojimo da podignemo kvalitet `ivota osobama koje `ive na rubu na{eg dru{tva, rekao je Nikoli}.

JSP “STAN”

INTERESOVAWE I DAQE VELIKO rugu godinu, Javno stambeno preduze}e „Stan“ raspisalo je konkurs za termo izolaciju objekata individualnog stanovawa koji se greju kroz sistem {aba~ke Toplane. U narednih mesec dana, odnosno do 18. marta, zainteresovani vlasnici mogu doneti neophodna dokumenta u prostorije javnog preduze}a, a za ovu namenu, iz buxeta grada izdvojeno je deset miliona dinara. Podnosioci zahteva bi}e rangirani na osnovu godi{we potro{we. -Gra|ani bi trebalo da nam dostave posledwi ra~un iz “Toplane” i fotokopiju li~ne karte. Nakon toga, mi }emo iz “Toplane” uzeti godi{wu potro{wu i na osnovu toga rangirati potro{a~e. Prioritet imaju oni

D

sa najve}om potro{wom. Na{ ciq je da im smawimo te ra~une, istakla je Qiqana Jovanovi} direktorka JSP “Stan”, i dodala. -U ove svrhe grad je izdvojio deset miliona dinara, dok }e deset izdvojiti na{i sugra|ani koji }e iznos za izolaciju svojih domova otpla}ivati u 12 rata ili unapred dogovorenom dinamikom. Jovanovi}eva smatra da }e i ove godine interesovawe gra|ana biti ve}e od mogu}nosti i navodi da je od 44 podnetih zahteva u 2015. realizovano 22. Uporedo uz ovaj realizuje se i Projekat izolacije objekata kolektivog stanovawa. Planom za 2016. obuhva}eno je 11 zgrada, a radove stanari mogu o~ekivati od 1. aprila.


[ABAC

25. februar 2016.

7

POTPISANI UGOVORI ZA STIPENDIJE

PROMOCIJA PRAVIH VREDNOSTI Stipendije je dobilo 17 studenata sa najboqim prosekom i troje koji su na fakultetima deficitarnih zanimawa. Jovana Stojanac je na zavr{noj godini fakulteta likovnih umetnosti, odsek slikarstvo i prosek joj je 9,71. Ka`e da kada je konkurisala nije o~ekivala da }e stipendiju dobiti jer je dodeqivana samo jedna za ovu oblast.

tudenti koji su na ovogodi{wem konkursu dobili stipendije gra-

S

da, potpisali su pro{le srede ugovore sa gradona~elnikom Neboj{om Zelenovi}em.

-Veoma sam ponosna {to sam svojim radom zaslu`ila ovu stipendiju. Najverovatnije }u je potro{iti na slikarski materijal koji mi je neophodan vi{e nego ikad, a ako ne{to ostane oti}i }u na

JO[ JEDNO REPUBLI^KO PRIZNAWE ZA O[ „JANKO VESELINOVI]“

neko putovawe, rekla je Jovana Stojanac. Luka Tovarovi}, student Stomatolo{kog fakulteta na Beogradskom univerzitetu zahvali se Gradskoj upravi i gradona~elniku na dodeqenoj stipendiji. Istakao je da mu stipendija pre svega predstavqa satisfakciju. -Mnogo zna~i kada znate da ste izabrani u mali broj studenata. Ovo ne samo da je pomo} u studirawu, nego i znak pa`we i podsticaj da budemo jo{ boqi studenti, a kasnije i stru~waci u oblasti koju smo izabrali, rekao je Tovarovi}. Gradona~elnik je istakao da je velika ~ast za jedan grad

da ima ovakvu decu i da je ovo na~in da se promovi{u prave vrednosti. -[abac dugo godina unazad ula`e u obrazovawe i znawe. Znawe je ono {to nam niko ne mo`e oduzeti. @elim da stvorim u [apcu takve uslove da ovi mladi qudi mogu da se vrate i ovde `ive i rade. Ako se to i ne desi `elim im da budu qudi i na najboqi na~in ostvare svoje znawa, rekao je gradona~elnik. Stipendije iznose oko 14.000 dinara mese~no, a isplate bi trebalo da po~nu ove nedeqe. M.M.

U^E[]E STUDENTSKE MRE@E „PODRIWE“ NA OVOGODI[WEM SAJMU TURIZMA

„\A^KO SRCE“ ME\U USKORO I FESTIVAL ^ NAJBOQIMA Ministarstvo prosvete, nauke i tehnolo{kog razvoja Republike Srbije, Dru{tvo za srpski jezik i kwi`evnost Srbije i Zadu`bina Milo{ Crwanski dodeli diplomu za osvojeno tre}e mesto za najuspe{niji {kolski list

list bude {to boqi. I ova nagrada samo je jedan od znakova da smo na dobrom putu. Zadovoqstvo je kako za sada{we tako i za biv{e u~enike kada vide svoje radove na stranicama svog omiqenog {kolskog lista - istakla je Qiqana Stojanovi}, direktorka {kole.

O. G. O[ „Janko Veselinovi}“ pro{le sedmice stiglo jo{ jedno republi~ko priznawe. Ovoga puta nagra|en je kolektivan rad, kako u~enika, tako i nastavnog osobqa, pedagoga, psihologa, koji {esnaestu godinu svoje kreativno znawe ula`u u kreirawe {kolskog lista „\a~ko srce.“ - Sre}an sam jer ovo nije samo moj uspeh nego svih nas. Po~ev{i od u~enika pa do verou~iteqa. Svi smo mi na neki svoj na~in dali svoj doprinos izla`ewu „\a~kog srca“. Konkurisali smo i ranije ali nagrada je stigla za dva broja koja su iza{la u {kolskoj 2014/2015. godini - rekao je Mile Radovanovi}, nastavnik srpskog jezika. Od prvih sedam brojeva pa do danas napredovalo se i na sadr`ajnom i na tehni~kom planu. - Korice se rade u koloru, a stranice u dve boje. Trudimo se da budu sve u~eni~ki ra-

U

dovi, a ne da se skidaju tekstovi sa interneta. To je na neki na~in dokaz da ocene nisu najva`nije nego da u~enici ovde mogu da poka`u svoju kreativnost, li~nost, bilo kroz crte`, bilo kroz literarni rad. Imamo odre|ene rubrike. Pratimo zbivawa, istorijska, kulturna, u zemqi, svetu, jubileje. Ono {to je aktuelno. Na{ ~asopis je trojezi~ni. Najve}i broj tekstova je na srpskom jeziku, ali imamo jednu stranicu na nema~kom i jednu na engleskom. Na neki na~in i tu smo ukqu~ili nastavnike stranih jezika. U~enici pi{u svoje radove ili prevode - dodao je nastavnik Mile. Zbog nedostatka finansijskih sredstava {tampawe decembarskog broja izostalo je ali }e zato u maju u~enici imati priliku da pro~itaju i pogledaju najkvalitetnije radove. - Trudimo se i trudi}emo se da u svakom smislu na{

lanovi i volonteri udru`ewa gra|ana Studentska mre`a „Podriwe“ u~estvovali su na ovogodi{wem sajmu turizma u Beogradu u promociji turisti~kih potencijala zavi~aja Vuka Stefanovi}a Karaxi}a. Prvog dana volonterke udru`ewa su promovisale haqine modne ku}e „Gani“ iz Loznice, a drugog dana na {tandu Turisti~ke organizacije op{tine Krupaw ~lanovi udru`ewa su u saradwi sa Kancelarijom za mlade op{tine Krupaw promovisali „Festival mladih Srbije i Republike Srpske“ koji }e se u avgustu po prvi put odr`ati u Krupwu. - Smatramo da je uloga mladih i nevladinog sektora

izuzetno zna~ajna za promociju turizma u na{em kraju i zbog toga smo sa zadovoqstvom uzeli u~e{}e na ovogodi{wem Sajmu turizma izjavio je Dragan \uki} programski koordinator Studentske mre`e „Podriwe“. Du{an @ugi}

UDRU@EWE GRA\ANA

HUMANITARNI KONCERT “PESMOM ZA DU[U” umanost je jedna od najvrednijih osobina koja bi trebala da krasi svakog ~oveka. [ap~ani su mnogo puta do sada pokazali da je poseduju, na{av{i se u nevoqi prijateqima, kom{ijama, poznanicima, pa i neznancima.

H

19.02.2016. godine, u organizaciji udru`ewa gra|ana ”Napredni pokret”, u sali muzi~ke {kole “Mihailo Vukdragovi}”, odr`an je humanitarni koncert „Pesmom za du{u“. Prihod od prodatih karata uru~en je porodici deteta koje boluje od te{ke i retke autoimune bolesti.

U prepunoj sali, uz predivne izvorne pesme, koje su svojim glasom oplemenili Sa{ka Padrov, Predrag Drezgi} - Pre{a i u~enici osnovne i sredwe muzi~ke {kole: Aneta Bijukli}, Irina Brodi}, Zorana Mi}anovi} i Ogwen Mili}evi}, u`ivali su svi, od izvo|a~a do publike. Sve u~esnike pratio je [aba~ki narodni orkestar, pod upravom istaknutog umetnika Milenka Bo`i}a. Najlep{a slika dvo~asovnog koncerta bilo je izvo|ewe zavr{ne pesme „Ovo je Srbija“, koju su svi u sali zajedno pevali nekoliko puta.

Tawa Radovanovi}, predsednica „Naprednog pokreta“ isti~e da su po{tovawe tradicije i humanost ne{to {to nam vra}a veru i nadu u opstanak na{eg naroda i boqu budu}nost. Ovo je prva, u nizu akcija, koje }e organizovati „Napredni pokret“ - najavquje predsednica Tawa Radovanovi} i jo{ jednom se zahvaquje svim u~esnicima i publici, a posebnu zahvalnost iskazuje Eparhiji {aba~ke crkve i kolektivu muzi~ke {kole „Mihailo Vukdragovi}“ na ~elu sa direktorom Draganom Kari}em.


8

25. februar 2016.

U SUSRET MUZEJU [ABA^KIH JEVREJA

AKTUELNO Premijer je serijski ubica slobode {tampe, nema klasi~ne cenzure, ali ima diktature nad medijima i poplave Vu~i}a u medijima. Svaka vlast najpre voli da “osedla” medije. Zara`en jednom vrstom “stokholmskog sindroma”, vezao sam se za “otmi~are”, ta~nije napredwake

D

KLADOVSKI TRANSPORT Narodnom muzeju je, u utorak, odr`ana druga radionica “Kultura se}awa” u okviru ciklusa “U susret Muzeju {aba~kih Jevreja”. Diskutovalo se o Kladovskom transportu, o 1.200 Jevreja koji su, u septembru 1940. godine, do{li u [abac. Ve} u oktobru 1941. godine mu{karci su pobijeni u Zasavici, zajedno sa {aba~kim Jevrejima i velikom grupom Roma, dok su `ene i deca preba~eni u logor na Beogradskom sajmi{tu.

U

- Kada su krenuli za Palestinu, Velika Britanija ih je zaustavila u Kladovu, gde su imali jako te{ke uslove. Ovde su lepo do~ekani od doma}eg stanovni{tva, o ~emu svedo~e brojna pisma koja su pisali svojim ro|acima, a koja jo{ uvek postoje u be~kim arhivima. Dobar deo wih je objavqen u

raznim kwigama koje se bave Holokaustom u Srbiji, od kojih je jedna i Mano{ekovo “Neuspelo bekstvo”, rekao je istori~ar Branislav Stankovi} i dodao da je dve stotine dece pred samu okupaciju [apca, uspelo da napusti grad i da se domogne Palestine. - Imao sam ~etrnaest godina kad su do{li Jevreji iz Kladova. Bilo je tu i mojih vr{waka, koje nikad ne mogu zaboraviti. @elim da generacije koje dolaze, Vi i Va{a deca, ne zapamtite tako ne{to, podelio je sa prisutnima svoja se}awa Mile Vuji}. U No}i muzeja, ove godine }e biti organizovana i poseta Sinagogi, gde }e biti prikazan materijal sa ovog ciklusa radionica “Kultura se}awa”. M.F.

ragoqub Dra`a Petrovi} je na{ najpoznatiji kolumnista. Utisak je da je mawi broj medija za koje ne pi{e, nego onih koji objavquju wegove tekstove. Jedni ga progla{avaju za dr`avnog neprijateqa broj jedan, dok ga drugi smatraju za novog Nu{i}a. Wegova satira retko ostavqa ~itaoce ravnodu{nim. Za „Glas Podriwa“, odmah, bez dlake na jeziku, u svom stilu komentari{e situaciju u srpskim medijima. - Premijer je serijski ubica slobode {tampe. Vu~i} je preosetqiv na medije bio oduvek. On je odli~an politi~ar, jer je samo to u `ivotu radio, jo{ boqi medijski manipulator, ali ne zna ni{ta drugo sem da se bavi sopstvenim marketingom. Me|utim, jasno vam je kada vidite da je srpski premijer ona vrsta qudi koji sami o sebi govore u tre}em licu jednine, {to }e re}i - sami sebi se dive do beskraja. Zato nije ni ~udo da mu nije neprijatno ni kada wegov glavni medijski saradnik, vlasnik Informera, objavi naslovnu stranu na kojoj pi{e masnim slovima da Vu~i} “ima muda”. [ta re}i o reformatoru kome su glavna medijska podr{ka najgori novinar u Srbiji po glasovima kolega i najgora televizija na Balkanskom poluostrvu.

OTVORENA IZLO@BA BOBA @IVKOVI]A

ILUSTRACIJE NA TRGU re}u po redu izlo`bu u Otvorenoj galeriji na Trgu, od pro{le subote mogu pogledati svi zainteresovani [ap~ani. Re~ je o ilustracijama velikog formata Dobrosava Boba @ivkovi}a, dobitnika brojnih nagrada i priznawa, dugogodi{weg ilustratora kwiga i Politikinog Zabavnika. Za ovu izlo`bu ka`e da mu je najdra`a do sada, jer se ne doga|a u zatvorenom prostoru, {to i jeste bio ciq projekta Otvorena galerija, za koji je Grad [abac imao sluha prilikom izrade novog vizuelnog identiteta trga.

T

DRAGOQUB DRA@A PETROVI],

NOVINARI KAO Ima li cenzure? - U Srbiji nema klasi~ne cenzure, ali ima diktature nad medijima i poplave Vu~i}a u medijima. Napredwaci se pona{aju kao neka revolucionarna vlast. Ne daju nikome ni pedaq slobode ako nije wihov istomi{qenik. Koliko tebi nedostaju Utisak nedeqe, Kesi}, Radio B92, Insajder...? - Medije u Srbiji nije jahao samo ko nije stigao. Svaka vlast najpre voli da “osedla” medije. Problem je {to sad to vi{e ne rade samo sa dr`avnim glasilima, ve} uti~u i na privatne medije, po{to oni `ive od reklama, a ogla{iva~i ne bi ba{ da se zameraju politi~arima, jer i wihov biznis zavisi od politike. Novinari se prakti~no tu malo pitaju. Mo`e{ ti izigrava-

~ama – ako na po~etku odmah prebije{ najja~eg na suprotnoj strani, ostali }e se razbe`ati. Mislim da Kesi}a donekle toleri{u zato {to napredwaci, em ne shvataju tu vrstu satire, em “24 minuta” gledaju samo oni koji ne}e glasati za SNS. Ti koji ho}e prate “Kursaxije”. Kona~no je smewen ministar odbrane Bratislav Ga{i} zbog uvrede novinarki izre~ene u Trsteniku. Ceo ovaj slu~aj je nekako pokazao da dobar deo profesije, ali i celog dru{tva ipak – kle~i. - Novinarstvo je, na`alost, postala profesija koja se mnogo ne razlikuje od draga~evskog truba~a. I truba~a i novinara mo`e{ da tera{ da svira na stolu za skroman bak{i{. Mo`e{ i da ga pewe{ na drvo.

SA [APCEM NA ISTOJ TALASNOJ DU@INI

^

est ste gost [apca. Nekako Vas i do`ivqavamo kao svojeg. Koliko je bitan taj kontakt sa obi~nim svetom na tribinama i ulicama? - Idem po raznim tribinama {irom Srbije u posledwe vreme i na tim susretima sa qudima imam zanimqiva iskustva: negde su u publici oni sa kojima se savr{eno kapira{ na prvu loptu, to vidi{ po wihovoj rekaciji ve} kada po~ne{ da pri~a{, a negde su to likovi koji vas gledaju kao da ste pali s Marsa. Samo u [apcu i Novom Sadu je publika reagovala kao da se poznajemo sto godina. Sa [ap~anima sam na istoj talasnoj du`ini, {to mi je drago. Sem toga, moj lepi plavi bicikl marke „merida“ rodom je [ap~anka, tako da na [abac gledam kao na neku vrstu bli`e rodbine. Bicikl mi je trenutno po va`nosti {esti ~lan familije, kupio sam ga u [apcu od Aleksandra Erskog, ~uvenog {aba~kog majstora za bicikle, i mogu re}i da me slu`i ve} godinu i po dana bez da sam ga popravqao. Umeju [ap~ani da izvuku ~iviju iz to~ka, ali sre}om, ne iz biciklisti~kog. ti nekakvog Don Kihota, ali tekstove pu{taju urednici, koje postavqaju vlasnici, a koji su u raznoraznim popre~nim vezama sa vlastima. I onda ti jedino preostaje da sedne{ i da pla~e{. Kesi}, Utisak i Radio B92 su bili dobra stvar, jer smo uz wih mogli da sami sebi doka`emo kako jo{ nismo odlepili. Ali je vlasnik B92, Grk koji ovde nije do{ao da {iri slobodu govora ve} da zaradi pare, pod debelim uticajem vlasti, re{io da se re{i Oqe i radija, jer mu to mo`e samo praviti probleme. Zato je Utisak i bio prvi na spisku za odstrel. Kad se takva stvar desi jednoj Oqi Be}kovi}, verovatno najboqoj TV novinarki u Srbiji, {ta da o~ekuju novinari za koje niko ne zna. A, logika vlasti u slu~aju Utiska nedeqe bila je upravo logika koja se primewuje u masovnim tu-

Zbog toga nisu krivi novinari, ve} vlasnici medija. I vlasnike medija mo`e{ da pewe{ na sto i drvo, ali zbog toga nisu krivi novinari, ve} politi~ari. Problem je {to su mnoge kolege oti{le na Ga{i}evu konferenciju za {tampu umesto da ga primoramo da se Vu~i}u izvini pred praznim stolicama. U prepunoj sali on je izme|u redova poru~io: “Sem novinarki, volim i ostale pripadnike sedme sile koji lako kleknu”. O~ekivao sam i da svakom od prisutnih novinara Ga{i} pokloni po fla{u klekova~e u znak izviwewa. Kako komentari{ete to {to premijer nema vremena da odgovori na zahteve novinara okupqenih oko inicijative „Novinari ne kle~e“? - Bio sam na svih pet novinarskih protesta u Beogradu. Na drugom sam vizio-


AKTUELNO

9

25. februar 2016.

NAJPOZNATIJI SRPSKI KOLUMNISTA

TRUBA^I U DRAGA^EVU narski predvideo govore}i za vesti N1, ube|en da nisam u pravu, ali da to dobro zvu~i, kako }emo garantovano ispred zgrade Vlade do~ekati kalendarsku Novu godinu, Srpsku novu i Kinesku novu. Dan pre Kineske premijer je smenio Ga{i}a. To je prvi put u novijoj istoriji da neki novinar tako precizno pogodi poteze premijera. Svaka ~ast meni, ali premijer je ovim pokazao da ga za novinare i novinarstvo savr{eno boli }o{ak. Novinare koji nisu onaj sme{ni ~ika iz Informera, premijer smatra neprijateqskom `ivom silom, pa se tako i pona{a prema wima. Kad jedna vlast novinare smatra neprijateqima, onda ta vlast ima dijagnozu: manija gowewa . A to je ve} posao za psihijatre, ne za novinare. Kako daqe? - Vu~i} }e, ovo vam ka`em u poverewu, sru{iti sam sebe. Wegova vlast je re`im sa unutra{wim sagorevawem. Bio je jednom

~i} ostati upam}en kao energi~an politi~ar u ~ije vreme se najgore `ivelo od 5. oktobra. Koliko se pla{i{ mogu}nosti da ova vlast jednog dana bude smewena? - Bi}e mi `ao, jer sam kao novinar zara`en jednom vrstom “stokholmskog sindroma”, vezao sam se za “otmi~are”, ta~nije napredwake. Ponekad zateknem sebe kako ozbiqno razmi{qam da glasam za SNS, jer je mnogo te`e pisati o nekoj vlasti gde nema ovoliko neverovatnih tupsona. Glasati za SNS nije dobro za dr`avu, ali jeste za sopstvenu inspiraciju. Nedavno ste rekli da se pla{ite da }e do}i trenutak kada }ete braniti premijera od qudi koji mu sada podilaze. - Kao {to sam branio i Dragana \ilasa. Jedina kolumna u `ivotu koja mi nije pu{tena u {tampu iz politi~kih razloga, bila

lo mu i verujem, jer su najgori oni koji redakcijsku cenzuru sprovode preventivno, ne pitaju}i glavnog aktera. Sada branim ~ak i Mi{kovi}a od wegovih bliskih saradnika iz vremena kada je bio najmo}niji ~ovek u dr`avi. Iz tog vremena ostala je izjava Dragana Vu~i}evi}a data pre {est godina povodom neke Deltine proslave, koja doslovno glasi: „Kad ka`em Delta, mislim najve}a firma u Srbiji. Prosto, bez uspe{ne Delte nema uspe{ne Srbije. To je tako. To je ~iweni~no stawe, svi|alo se to nekome ili ne.“ Vu~i}evi} je sada glavni ido-

KAMPAWA DESET DANA NEDEQNO

K

ako gledate na mogu}nost da izbori u Srbiji budu zakazani za 1. maj, Praznik rada, ali ujedno i pravoslavni i katoli~ki Uskrs? - Ako izbore Vu~i} zaka`e na Uskrs, garantovano nam sleduje jedno Dragoqub Dra`a Petrovi} nezaboravno tucawe. Naravno, tu mislim na farbana jaja . Iako izbori jo{ nisu raspisani, utisak je da je lider log teorije da Vu~i}a i SNS ve} ispucao bonus od deset dana, koliko je rekao da SNS iza svakog }o{ka vre}e da provede u kampawi. ba Mi{kovi}, jer je napra- Vu~i} vodi kampawu deset dana nedeqno ve} tri sno promenio mi{qewe da i po godine. On je u stalnoj kampawi, od vrata do vra„bez uspe{ne Delte, nema ta, od toaleta do toaleta, te{ko ga je pratiti. Ponauspe{ne Srbije“, pa sad {a se kao {treber kome se kona~no isplatilo sve tvrdi da „bez uspe{nog Vu{to je radio u `ivotu, pa se okru`io {treberima ~i}a, nema uspe{ne Srbisvog ranga. I u tome u`iva. je“. To samo govori da je moral kvarqiva roba. I da }e Vu~i} stradati od takvih onaj igra~ Zvezde, Juri{i}, je o \ilasu dok je bio gra- tipova kad padne s vlasti. koji je na svakoj utakmici dona~elnik i zamenik Pa }emo svi mi morati da davao po jedan autogol. E, predsednika DS. On tvrdi ih branimo. N. Kula~in to vam je Vu~i} posle ~eti- da nema veze sa tim. Pomari godine vlasti. Okru`en poltronima i mitskim mediokritetima, to je ~ovek koji ima dve solucije: ili da mewa narod ili da mewa stranku. Ali, sada mu je kasno za obe varijante. Prva ozbiqna opozicija koja se pojavi, ima da ga pregazi. Tajna wegovog uspeha i jeste {to nema nikakvu politi~ku opoziciju. Ova postoje}a ne bi mogla da sru{i ni ku}ni savet u nekoj Pro{le nedeqe, u porodili{tu zgradi u Bulevaru revolu{aba~ke Op{te bolnice ro|eno je cije. Kao {to qudi danas 19 beba. Kao i u ve}ini slu~ajeva od ka`u da je Ko{tunica bio po~etka godine de~aci su bili u uspavan politi~ar u ~ije prednosti, te je [abac bogatiji vreme se najboqe `ivelo, a za 13 de~aka i 6 devoj~ica. nema ga nigde, tako }e Vu-

RODE JAVQAJU

PI[E: ZORAN KESI]

^OVEK TIM a sam pobednik! Boqi sam od drugih, br`i, ja~i, spremniji, odlu~niji, sve. Verovatno sam i vi{e `eleo pobedu od ostalih, naviknutih da pobe|uju. Od onih koji su pomislili da }e ve} po inerciji i bez nekog preteranog truda, rutinski ponovo osvojiti ono za {ta su bili u zabludi da im bespogovorno pripada. Budale! Zbuweno su posmatrali moj trijumf i daqe nesvesni u ~emu su pogre{ili, ube|eni u svoju bezgre{nost. Otegle su im se vilice dok su glupo blenuli u mene dok visoko podi`em trofej koji sam toliko `arko `eleo. i u tom trenutku, dok mi je pobedni~ki pehar ~vrsto u rukama, u trenutku u kome nema dileme da sam apsolutni {ampion, dominantna figura i novi vladar, u meni se ra|a neo~ekivano pitawe : ”U jebote, {ta sad?” ”Pa ja sam navikao da jurim za tim mehani~kim zecom. Toliko sam ga dugo jurio da sam ve} i izgubio iz vida mogu}nost da ga jednoga dana zaista i uhvatim.” Da li je toga dana mehani~ki zec bio ne{to sporiji, a ja ne{to br`i ili je ....a bi}e ipak da je to...mehanizam ve} uveliko istrulio, pa je i zec posrnuo kao kolateralna {teta trulog mehanizma, tek evo mi ga ovaj trofej s kojim ne znam ni kud }u ni {ta }u. Odlu~ujem se zato na jedino mogu}e. Iako mi je trofej ve} u rukama, nastavqam da radim jedino {to umem – da se borim za trofej. Sam igram utakmicu u kojoj sam ve} pobedio. Protivnici su se ve} odavno povukli sa terena, poskidali su dresove koje nisu po{teno ni natopili znojem, presvukli se, oti{li ku}ama i mogu mirno da posmatraju me~ u kome vi{e ne u~estvuju. Moji saigra~i su na klupi za rezervne igra~e. Pravilno procewujem da nema potrebe da ih ubacujem u igru. Ako }emo iskreno i ne mo`e se ba{ bog zna {ta ni o~ekivati od wih. Naime ja sam i golman i odbrana i vezni red i napada~. Ja sam kapiten i trener. Ako zatreba ja sam i fizioterapeut, i ekonom i direktor stadiona. i {i{am travu. I cepam karte na ulazu. Ja sam i sudija. I presudio sam da se utakmica mora nastaviti.

J

Nema poluvremena i nema tajm auta. Od ranog jutra pa do duboko u no} prolivam litre premijerskih suza i premijerskog znoja, borim se sr~ano, uklizavam, {aqem iz faze odbrane duge lopte ka protivni~koj polovini, onda tr~im koliko me noge nose ne bih li prihvatio loptu koju sam sam sebi poslao i hitam ka golu. Pucam u prazan gol i poga|am. @urim da vratim loptu na centar pa opet. Ba{ neobi~na utakmica. I ovim mojima na klupi je malo ~udno, ali ko sme {ta da mi prigovori? ”]uti sedi, bitno je da pobe|ujemo”. Moji navija~i su u transu. Vo|stvo je sve ubedqivije i ubedqivije. Disciplinovano navijaju kad god se za to uka`e potreba. Ovi protivni~ki tu i tamo ne{to doviknu, vi{e reda radi opqunu, ali sve ih je mawe i mawe. I zanimqivo, ovi najgrlatiji jedan po jedan nestaju sa stadiona. E sad, dal su ne{to neprikladno skandirali, pa su udaqeni, ili su sami oti{li jer vide da nema smisla vi{e navijati, tek...gotovo da se ni{ta vi{e i ne ~uje sem ovih {to pevaju meni u ~ast. Zadihan i umoran, ali i odlu~an da nastavim, prekidam igru tek da bih dao izjavu za novine i televiziju. Iako je o~igledno koliko sam znojav, ne propu{tam priliku da iscedim dres i ka`em ”evo znoja mog”. Iako svi vide da sam jedini na terenu, uvek istaknem da sam ne samo postigao, ve} i namestio gol. Iako protivni~kih navija~a vi{e nema, i daqe se `alim na wihove sramne i uvredqive navija~ke pesme, usmerene direktno protiv mene i moje porodice. Moj dragoceni trofej, moj sveti gral, blista na postoqu svega par metara od aut linije. Pomisao da ostanem bez wega, nepodno{qiva je. Dok se reflektori polako gase, u gluvo doba no}i, sada ve} skoro u mrklom mraku, juri{am ka golu protivnika. Dezorijentisan i na izmaku snaga, bez podr{ke tima koji bi me usmerio na pravu stranu, zaboravqam koji je protivni~ki gol a koji moj. Sva sre}a pa nikoga nema na stadionu da primeti da sam po~eo da dajem sve vi{e i vi{e – autogolova.


10

25. februar 2016.

POQOPRIVREDA

POVRTARI UVE]AVAJU ZASADE

I[^EKUJU BOQE VREME D

ragan Luki} iz Gorwe Vrawske, dvadesetak godina radi na imawu koje iz leta u leto uve}ava povr{ine pod povr}em. Ove godine bi}e to dva hektara a ve} je pripremio rasadu za po 30.000 struka paradajza, 7.000 krastavaca i 2.000 paprika. Proizvodwa uz zalivni sistem je olak{ana ali istrajnog proizvo|a~a brine neizvesnost i uvek diskutabilne cene. - Niko ne brine o poqoprivredniku i neke strategije nema. Mi na svojih 13 hektara zemqe i 20 koje obra|ujemo pripremamo hranu za 90 debelih sviwa a imamo i preko dva hektara tre{we. Prisiqeni smo da sva{tarimo jer posle su{ne godine dotukle su nas sviwe kao nova katastrofa. Ali iz ove se ko`e u drugu ne mo`e, ka`e Dragan koji pola `ivota traje u povrtarstvu. Uz majku Dragicu, suprugu Nata{u i sinove Nemawu i Marka te {est radnika od jutra do sutra se izgara ali dileme za

u~enike sredwe poqoprivredne {kole nema. - Osta}e na selu ka`e ponosni otac, jer ja sam ube|en da }e poqoprivreda itekako opstati i doneti boqe dane. Da imamo pomo} gde bi nam kraj bio ali ponavqam, tu smo gde smo. Sinovi }e mojim stopama nema druge, ube|en je Dragan Luki}. Vo}e je nova preokupacija uzornog proizvo|a~a koji ima zasad od dva i po hektara tre{we koja bi u perspektivi mogla biti i unosan posao i ino dimenzija ako se ispo{tuje kvalitet. - Naravno mora se misliti na sve pa i na za{titu roda po{to vodu imamo. Tre{wa je posao koji }e tek da poka`e koliko mo`e da vrati seqaku ali o tom potom, ja sam se odva`io na taj korak jer mora se napred. O tovu sviwa najradije ne pri~a. Cena je poni`avaju}a ali iako se bele`i gubitak ima 90 grla u tovu. - Sva{tarimo jer ko zna {ta nas mo`e iznena-

TRI GENERACIJE ILI]A IZ GRU[I]A

NEKADA JE BILO @IVETI NA SELU Na televiziji ka`u da je Srbija poqoprivredna zemqa, ali kada bi se samo 30 do 40 odsto od tog izre~enog ispunilo bili bi i bogata zemqa. Ne trebaju seqaku subvencije samo paritet cena. Ne znamo kada je bilo najboqe, a kada najgore, ceo `ivot nam je pro{ao u radu

diti. Ja sam pora`en stawem sa otkupom sviwa, ali to je ve} ne{to {to smo preboleli. Nadamo se da }emo se izvu}i na ne~em drugom po{to vreme poqoprivrede mora do}i. Samo uporni }e ga u`ivati. Namerno ka`em u`ivati, jer mi se rada ne bojimo pa ni toga {to sada sezona traje cele godine, a imamo samo {est radnika. Dolazi boqe vreme budite sigurni, poru~uje proizvo|a~ koji pleni uporno{}u. Po vi|enom i kvalitetnom, a budu}nost je osigurana vrednim potomcima. Gorwa Vrawska je povrtarski raj, ali i muka koja se te{ko da prepri~ati. Nedaleko od grada sve je vi{e mladih koji ostaju na selu koje opet vapi za pomo}. Tek da imaju pristojne cene za po~etak. S.K.

epregledni vinogradi i vo}waci bili su osobenost nekada{weg pejza`a Pocerine. Vremenom su zamrli. Retki su bili oni koji su svoj opstanak u ovim krajevima vezali samo za vo}arstvo. Me|utim, posledwih godina primetna je te`wa da se nekada{woj tradiciji udahne novi duh, te da se poqoprivrednici „sva{tari“ usmere na konkretnu kulturu. Nadu da }e se u tim naporima uspeti daje primer porodice Ili} iz Gru{i}a. Oni su pre nekoliko godina, pro{irili stari vinograd sa 1.500 ~o-

N

ali kada bi se samo 30 do 40 odsto od tog izre~enog i ispunilo, ovo bi bila i bogata zemqa, ocewuje Ili}. Povratak tradicije za budu}e nara{taje Kako navodi Milinko Ili}, ovaj kraj: od Krivaje, preko Metli}a ka Gru{i}u, nekada je bio pun gro`|a. Negde, posle 1950. godine to je po~elo da odumire, a sticajem okolnosti najvi{e gro`|a ostalo je upravo u Gru{i}u. Odluka da se stari vinograd od 12 ari, pro{iri novim ~okotima koji su podignuti

OPU[TAWE UZ RU^NI RAD

R

anije se dosta cenio ru~ni rad. U ~etrnaestoj godini sam nau~ila da predem, a kasnije i }ilime vezem. Radila sam jakne i xempere, plela ~arape. Uve~e kada se svi ostali poslovi zavr{e bilo je moje vreme. Danas to vi{e niko ne}e da nosi. Ka`u “`ari ih”- evocira uspomene Stanojka pokazuju}i neke od ranijih radova koji bi bogatstvom kolorita i kvalitetom izrade bili dostojni zbirke Etnolo{kog muzeja.

kota vinove loze sa idejom pravqewa baze za budu}u ozbiqniju proizvodwu. Ina~e, pod krovom Ili}a slo`no `ive tri generacije. Svi imaju svoju ulogu u odr`avawu porodi~nog gazdinstva povr{ine 12 hektara. Iako, posledwih godina vi{e okrenuti vo}arstvu, Ili}i ku}ni buxet podmiruju i uzgajwem ovaca, sviwa, dok kukuruz i p{enicu seju, kako navode za li~ne potrebe. Glava porodice, Milinko Ili}, smatra da srpska poqoprivreda danas nije na ni malo zavidnom nivou, te da bi to moglo da se promeni pre svega ako bi proizvo|a~ima bio obezbe|en paritet cena. -Ne tra`imo mi subvencije, ve} samo paritet cena. Odnosno, da mo`emo da vratimo ulo`eno i zaradimo 20 odsto. Na televiziji ka`u da je Srbija poqoprivredna zemqa,

na povr{ini od 30 ari, donesena je pre svega zbog `eqa dede Milinka da stvori bazu, koja }e unuku omogu}iti da oformi svoju proizvodwu. - Moj sin Nenad ima troje dece. Najstarija unuka Katarina ide u Gimnaziju i ona }e nastaviti {kolovawe, najmla|i unuk Uro{ je jo{ u osnovnoj {koli, dok sredwi unuk \or|e ide u Poqoprivrednu {kolu i za sada nam je plan da on ostane da obra|uje ovu zemqu. Za po~etak pravimo vino samo za sebe, ~isto da naviknemo i nau~imo da to radimo, a onda kada mali stignu da imaju odakle ozbiqno da po~nu - obja{wava deda Milinko. Dr`ava da obezbedi paritet cena Od ostalog vo}a Ili}i imaju jagode, maline, vi{we, {qive, ali najve}u povr{inu zauzimaju sadnice tre{awa. Na parceli od jednog hek-


POQOPRIVREDA POD ISTIM KROVOM

TE@E ALI LEP[E

25. februar 2016.

11

SVETOZAR MARKOVI], SAVETNIK GRADONA^ELNIKA [APCA ZA POQOPRIVREDU Za setvu jednog hektara kukuruza potrebno je ulo`iti 500 evra, {to u ovom momentu mo`e samo oko devet odsto ratara. Pitawe likvidnosti dr`avnog buxeta re{ava se dodatnim zadu`ivawem, pre svega kod MMF, a samim tim kreditor postavqa odre|ene makroekonomske proporcije, nagla{ava na{ sagovornik

SUBVENCIJE NISU TRO[AK, VE] RAZVOJ M

tara nalazi se oko 300 trogodi{wih i ~etvorogodi{wih stabala. Razlog za{to su se odlu~ili upravo da ovo vo}e bude dominantno je obe}awe nadle`nih da }e u [apcu biti izgra|en Sabirno distributivni centar za vo}e. -Direkcija je pre nekoliko godina delila sadnice da ih otplatimo

Ako ovako nastavi, uskoro }e seqak proizvoditi samo za svoje potrebe, a to je onda zagarantovana propast dr`ave. Ulagawe u posao va`nije od udobnosti Na pitawe kako se u selu ranije `ivelo u odnosu na danas, i da li se

TRADICIJA RANE @ENIDBE ilinko Ili} ima troje dece: dve }erke Biqanu i Sne`anu, i sina Nenada koji je ostao sa wim na porodi~nom imawu. Biqana ima dvoje dece, Sne`ana ~etvoro, Nenad troje. No, pored velikog broja dece, ono {to im je kako ka`u “porodi~na tradicija” je rano stupawe u brak. Milinko je imao tek 17 godina kada se o`enio Stanojkom, a wihova snaha jedva 15 kada je postala ~lan porodice. - Ja sam se o`enio rano ne zato {to sam hteo nego {to sam morao. Majka mi je bila jako bolesna, baka matora. Trebala nam je `enska ruka u ku}i. Otac je osetio momenat i izvr{io pritisak. Od tog dana pro{lo je skoro pola veka – ka`e Milinko.

M

rodom. To je dobro re{ewe. No ono {to nas brine je, kolika }e cena tih tre{awa biti kada stignu na svih 300 hektara koliko je Direkcija za poqoprivredu podelila. Jedino re{ewe bi bilo izgradwa tog Robno distributivnog centra za vo}e, kao {to su nam obe}ali - navodi Milinko, dok sin Nenad, kada je u pitawu plasman i cena robe na postoje}em tr`i{tu dodaje. -Pre {est, sedam godina si za sviw~e od 100 kilograma mogao da dobije{ 950 kilograma me{anog |ubriva. Danas 200 kilograma istog.

odnos prioriteta izmenio Milinko odgovara slede}e. -Ni sam ne znam kada mi je bilo najboqe, a kada najgore. Sve to vreme je proteklo u radu. ^ini mi se da je danas zbog napretka tehnike na selu lak{e `iveti, ali je ranije bilo nekako lep{e. Ono {to stoji je da jo{ uvek imamo stare navike. Ono {to zaradimo pre }emo da ulo`imo u novu proizvodwu nego u sopstvenu udobnost, ali na ovoj deci je da to promene, da nam uvedu druga~iju kulturu. N. Kula~in/T.Trifkovi}

agistar je agroekonomskih nauka, diplomirani ekonomista, a u biv{oj “Proteinci” sada{wem predstavniku sto~ne hrane “De Heus” [abac zadu`en za saradwu sa poqoprivrednim gazdinstvima s ciqem obezbe|ewa sirovina. Svetozar Markovi} o kome je re~ od nedavno je i savetnik gradona~elnika [apca zadu`en za poqoprivredu. To je bio i neposredni povod za razgovor, budu}i da prole}na setva, veliki i va`an posao, od koga se mnogo o~ekuje, kuca na vrata. Kog reda veli~ina su potrebna ulagawa, da bi po~ev od setve `etva bila bogata i kvalitetna? - Projektovana setvena povr{ina za prole}e na prostoru [apca i okolnih sela je razli~ita. Nema sumwe da }e kukuruz i daqe zadr`ati primat. Procena je da }e od pripreme zemqi{ta preko drugih neophodnih agrotehni~kih mera za setvu jednog hektara ove kulture biti potrebno ulagawe od 500 evra. Na`alost taj novac u ovom trenutku ima samo oko devet odsto doma}ina, onih koji raspola`u sa vi{e od 20 hektara obradivog zemqi{ta. I narednih petnaestak odsto }e s vi{e ili mawe muka obaviti predstoje}i veliki posao, dok oko 75 odsto imaju velike probleme, kako da obezbede neophodan novac. Da li je taj problem likvidnosti poqoprivrednika novijeg datuma ? - Problem je prisutan jo{ od Drugog svetskog rata, samo {to je osamdesetih godina i daqe sve izra`eniji. Problem je {to se socijalna sigurnost gra|ana dugo “le~ila” niskim cenama poqoprivrednih proizvoda. Nedostatak novca je postajao hroni~na i sve ve}a boqka, a potpuno se ispoqio u doba liberalnog kapitalizma i otvorenog tr`i{ta. Osiroma{ena poqoprivreda izlo`ena je jo{ ve}oj konkurenciji, posebno robe spoqa i daqem jo{ ve}em nedostatku novca za ulagawe. Sistemom subvencija dr`ava to na odre|eni na~in ubla`ava ali posmatrano du`i vremenski period politiku subvencionisawa vide}emo da je ona u gotovo direktnoj zavisnosti sa spoqnom likvidno{}u zemqe. Trenutna situacija je takva da se spoqni dug pove}ava, a likvidnost zemqe se re{ava wenim dodatnim zadu`ivawem, umesto da se re{ava subvencionisawem, premirawem i zna~ajnim podsticawem doma}e proizvodwe, {to bi zna~ilo ve}i obim i vrednost proizvodwe, a samim tim i ve}i prihod od PDV u buxetu. Pitawe nelikvidnosti dr`avnog buxeta re{ava se dodatnim zadu`ivawem, pre svega kod MMF. Drugim re~ima kreditor postavqa odre|ene makroekonomske proporcije. On ne ka`e smawite subvencije. On ka`e smawite rashode u buxetu, a pove}ajte prihode. [ta u konkretnom slu~aju ovaj savet zna~i ? - U Srbiji ima oko tri miliona hektara obradivih povr{ina. Smawewe subven-

cija, prethodno penzija i plata i onda blago pove}awe penzija i plata ) zna~i ispuwavawe kriterijuma kreditora. Jasno je da takvom odlukom, kreator sistema ( Vlada Srbije) ispuwava zahteve MMF. Ali je smetnula sa uma da premije i subvencije u poqoprivredi nemaju tro{kovni ve} razvojni karakter. Iz Ministarstva poqoprivrede u javnim nastupima tvrde suprotno, {to nije ta~no. Subvencije u Srbiji u teku}oj godini iznose 30 evra po hektaru, a u Hrvatskoj 300. Istina hrvatski poqoprivrednici imaju znatno vi{e, kvalitativne preduslove koje moraju ispuniti da bi ostvarili pomenute subvencije. Pitam se koji to kvalitativni preduslov ne bi mogao ispuniti srpski seqak za 300 evra po hektaru, subvencija. Iz kojih sredstava }e srpski poqoprivrednik obezbediti svoj razvoj i podizawe nivoa konkurentnosti, da bi mogao da ispuwava evropske zahteve? - Ta sredstva se delimi~no i u vrlo malom obimu, iskqu~ivo kod najve}ih proizvo|a~a, vide u wihovom profitu. Potom u merama domicijalne podr{ke razvoju ( agrarni buxet, premije, subvencije, regresi... ) Zapravo potrebno je podizawe op{te svesti kod proizvo|a~a. Pre svega i kod kreatora ekonomskog sistema u ciqu ispuwewa zahteva koje Evropa postavqa za kori{}ewe predpristupnih fondova, po ulasku u Evropsku Uniju i drugih podsticajnih sredstavaUnije. Od 2015. do 2020. Srbija ima na raspolagawu 175 miliona evra iz pristupnog fonda IPARD II ali u pro{loj godini nije iskori{}en ni jedan evro. U teku}oj godini ima pravo da koristi 16 miliona evra, pod okolnostima da se ispune preduslovi EU. Prvo dr`ava mora kod Evropske Unije akreditovati Upravu za agrarna pla}awa. Isti zahtev bio je i pro{le godine, kao uostalom i u svakoj drugoj zemqi ~lanici. Bilo je predvi|eno da se ta akreditacija obavi do kraja juna ove godine, ali ozbiqna prepreka bi mogla biti izbori i formirawe nove Vlade, kako bi evropska komisija imala legitimnog sagovornika. Drugi su{tinski preduslov je da se urade strategije agrarnog i ruralnog razvoja na nivou lokalne samouprave, identifikuju strate{ki ciqevi, programi rada, pojedina~ni projekti i uradi akcioni plan primene te strategije. Grad [abac je uradio strategiju, identifikovao ciqeve, programe i 84 pojedina~na projekta, koji tretiraju sve oblasti agrarnog i ruralnog razvoja. U postupku je izrada Akcionog plana. Namera je da krajem tre}eg kvartala ove godine imamo ura|eno, prema metodologiji EU 15 prioritetnih, strate{kih projekata i da sa wima konkuri{emo za sredstva iz IPARD, ~im Uprava za agrarna pla}awa bude akreditovana. Q. \uki}


12

25. februar 2016.

POQOPRIVREDA

PREDAVAWE ZA POQOPRIVREDNIKE U MAOVIMA

ODGOVORI NA AKTUELNE TEME a inicijativu me{tana Mesne zajednice Maovi, Savet MZ, uz pomo} Poqoprivredne savetodavne i stru~ne slu`be [abac, u nedequ

N

privrednici poboq{aju svoju proizvodwu. -Ovo je selo na granici Ma~ve i Pocerine i qudi se prete`no bave sto~arstvom i zemqoradwom. Po-

su u ovom selu organizovali predavawe sa aktuelnim temama. Kako se u ovom selu prete`no bave sto~arstvom akcenat je stavqen na podsticaje u ovoj oblasti, ali govorilo se i o drugim na~inima da poqo-

sledwih nekoliko godina podi`u se i zasadi vo}a, posebno malina. Tribina je izazvala veliko interesovawe pa su do{li i qudi iz drugih sela, naveo je predsednik Saveta MZ Maovi Vladan Pavlovi}.

Zoran Kozlina, savetodavac za sto~arstvo govorio je o promenama koje se odnose na rokove u kojima se podnose zahtevi za subvencije. Podsticaji za sto~arsku proizvodwu ostali su isti kao i pro{le godine, kao i premije za mleko. Samo su subvenicje za p~elare uve}ane sa 500 na 600 dinara po ko{nici. Zoran Beqi} je govorio o IPARD fondovima, predpristupnim fondovima EU, koji }e se realizovati u drugoj polovini godine. Posebno je stavio akcenat na investicije u fizi~ku imovinu poqoprivrednih gazdinstava. U~e{}e korisnika }e biti 30 do 40 odsto, a ostalo }e biti bespovratna sredstva. Ipak, ova sredstva }e se dobiti tek kao refundaciju sredstava koja ve} ulo`e. Pogodnost je {to je lepeza podsticaja {iroka, a ograni~avaju}i faktor je veli~ina gazdinstva. Me|u prisutnima su se mogli ~uti komentari da }e retko ko mo}i da ispuni te uslove.

Milorad Jockovi}, stru~ni saradnik za vo}arstvo, naveo je za {ta sve vo}ari mogu dobiti podsticaje, ali i podsetio da moraju imati ra~une za sve za {ta budu podnosili zahteve. Kao veliki problem poqoprivrednika ovog kraja, Darko Simi}, saradnik u laboratoriji za analizu zemqi{ta, naveo je to {to ne stavqaju pravo |ubrivo u pravo vreme. Istakao je da je takav na~in rada uzaludno bacawe para. Na tribini je govorio i direktor Vodoprivrednog preduze}a “Sava” Dragan Topalovi}, koji je pri~ao o navodwavawu. Sedamdesetogodi{wi Marko Vukovi} prisustvovao je tribini da ~uje novosti vezane za sto~arstvo, od kog je uvek `iveo. Me|utim, ka`e da su mala doma}instva potpuno upropa{}ena. Sada ima osam bikova, ~etiri krma~e, kravu i tele. Se}a se mnogo boqih dana. -Pre desetak godina bio sam “najja~i” sa mlekom.

Onda sam ostao na tri krave, pa sam i od toga dve morao da prodam. Qudi u selu su rasprodali i krave i krma~e. Subvencije za zemqu sam dobio tek pre petnaestak dana, a za gorivo i |ubrivo pro{le godine. Hvala im, zna~i mi i to, ali to treba da se isplati unapred. Kupio sam telad, a subvencije }u dobiti tek kad ih predam. Meni je potrebno sada da ulo`im u wih, ka`e Vukovi}. Sli~na predavawe odr`a}e se i u drugim mestima. -PSSS [abac pokriva ~etiri op{tine, [abac, Bogati}, Koceqevu i Vladimirce. Trudi}emo se da u svim mestima dr`imo tribine sa sli~nim temama. Razlikova}e se po tome koja je prete`na proivodwa zastupqena na tom podru~ju. Koristimo sada vreme, jer je mawe posla u poqoprivredi, da {to vi{e qudi mo`e da do|e i ~uje nas, rekao je Zoran Kozlina. M.M.

U RASADIMA POVR]A

BEZ PRETERANOG ZALIVAWA Samo ako se proizvede zdrav i jak rasad mo`e se o~ekivati odgovaraju}i prinos i kvalitet. Gre{ke u proizvodwi te{ko se ili gotovo nikako ne mogu nadoknaditi kasnije u toku vegetacije roizvodwa rasada povr}a (paprike, paradajza i krastavaca) po~iwe izborom odgovaraju}eg hibrida, pripremom supstrata za setvu, i setvom. U prostoriji za proizvodwu rasada potrebno je obezbediti odgovaraju}e uslove za nicawe biqaka kao {to su optimalna temperatura i vla`nost. Broj izniklih biqaka zavisi}e od navedenih uslova i od klijavosti samog semena. Nakon nicawa, mlade biqke ~esto su izlo`ene napadu velikog broja {tetnih insekata i prouzrokova~a bolesti tako da ih je potrebno na pravi na~in za{tititi. - Jedna od ~estih gre{aka u proizvodwi rasada je wegovo preterano zalivawe. Osim {to forsira razvoj plitkog korenovog sistema zbog kojeg }e biqka stalno patiti i lo{e eksploatisati vodu, ~esto i

P

prekomerno zalivawe dovodi do pojave polegawa rasada. Prouzrokuju ga patogene gqivice koje se nalaze u povr{inskom sloju zemqi{ta i intenzivno se razvijaju ba{ u ovakvim vla`nim uslovima. Prvi simptomi su omek{avawe i nekroza prizemnog dela stabla koja se brzo {iri prema vrhu i korenu biq~ice, obuhvataju}i ne`no stablo. Zbog onemogu}enog protoka vode i hranqivih materija dolazi do polegawa, tzv. „topqewa“ rasada - ka`e dipl. in`. za{tite biqa Slobodan Go{i} iz Poqoprivredne savetodavne i stru~ne slu`be [abac. Parazit se velikom brzinom {iri i na susedne zdrave biqke i u povoqnim uslovima zahvata ve}i deo rasada prouzrokuju}i wegovo propadawe i stvarawe golih mesta u leji.

- Da bi se spre~ila ova pojava, u proizvodwi rasada treba koristiti samo dezinfikovano seme i dezinfikovan supstrat, a biqkama obezbediti umereno zalivawe, dovoqno svetlosti, kao i redovno provetravawe leja. Ukoliko se bolest ipak pojavi obolele biqke treba po~upati i ukloniti, a gola mesta i sve okolne biqke temeqno oprskati fungicidom. Prvo zalivawe fungicidima treba obaviti odmah posle setve. U tu svrhu mogu se koristiti preparati „Previcur 607 SL“ u koncentraciji 0,25% i „Previcur energy“ (0,15%). Rastvorom ovih sredstava zalivaju se biqke i samo zemqi{te oko biqaka. - Na taj na~in uni{tavamo gqivice koje mogu izazvati polegawe i propadawe biqaka. Drugo zalivawe treba obaviti kada biqke imaju desetak centimetara visine, ili posle pikirawa, sa istim sredstvima. Pri ovom tretmanu mo`e se dodati „Confidor 200-SL“ ili „Actara 25 WG“ za za{titu

od insekata. Tre}e zalivawe kombinacijom istih sredstava obavqa se prilikom rasa|ivawa kako bi se koren dobro natopio i za{titio. Ovako pripremqen rasad lak{e }e se ukoreni-

preparat „Pu`omor“ i to rasipawem granula oko biqaka, po ivicama leje, ili izme|u redova, ali ne direktno na biqke. Tako|e je korisno taj prostor posipati pepelom od drveta ko-

ti i boqe podneti stres pri izno{ewu na stalno mesto. ^esto se de{ava da rasad napadnu pu`evi. Oni o{te}uju lisno tkivo grickaju}i ga i prave}i na wemu mnogobrojne otvore. - ^im se primete o{te}ewa mo`e se primeniti

ji pu`evima oduzima sluz i dovodi do wihove dehidratacije. Rasad koji je na ovaj na~in sa~uvan i pripremqen ima}e dobro razvijen koren i stablo i mo}i }e da obezbedi visok prinos i kvalitet. O. Gavrilovi}


REGION

25. februar 2016.

13

NAKON PAUZE U KOCEQEVA^KOJ OP[TINI PONOVO REALIZACIJA PROJEKTA

POMO] U KU]I STARIM LICIMA akon dvogodi{we pauze 85 starih i bolesnih `iteqa op{tine Koceqeva mo}i }e da ra~unaju na pomo} geronto doma}ica. Naime, od 1. marta ova op{tina }e u partnerstvu sa „Karitasom“ iz [apca po~eti sa realizacijom projekta „Uspostavqawe odr`ive usluge pomo} u ku}i za starija lica u op{tini Koceqeva“. Projekat }e biti realizovan na teritoriji cele op{tine a sastoja}e se od pru`awa usluga pomo} u ku}i starima i odraslima koji imaju ograni~ewa fizi~kih i psihi~kih sposobnosti. Prema re~ima koordinatora projekta Radovana Ranisavqevi}a, svrha usluge je podr{ka korisnicima u zadovoqavawu svakodnevnih `ivotnih potreba u sopstvenom doma}instvu kako bi se unapredio ili odr`ao kvalitet wihovog `ivota i spre~io sme{taj u institucije. - Centar za socijalni rad je ovaj projekat realizovao ranijih godina i prethodne dve nismo imali sredstava da nastavimo. Me|utim, sada smo obezbedili sredstva i uskoro }emo otpo~e-

N

ti sa realizacijom ovog projekta koji se sastoji u pru`awu usluga pomo} u ku}i starijim licima. Wime }e biti obuhva}eno 85 korisnika sa cele teritorije op{tine Koceqeva i to lica starija od 65 godina, bolesni, korisnici materijalnog obezbe|ewa porodice koji `ive u jedno~lanom ili dvo~lanom stara~kom doma}instvu, penzioneri starosti preko 65 godina sa najni`im iznosima penzija u jedno~lanom ili dvo~lanom stara~kom doma}instu i sva ostala stara i bolesna lica sa niskim nivoom socijalne sigurnosti - izjavio je Ranisavqevi}. O starim i bolesnim licima svakodnevno }e se brinuti sedam geronto doma}ica od kojih }e jedna biti romske nacionalnosti. - Osim toga interesantno je da smo po prvi put odabrali i 15-ak romskih doma}instava koji ispuwavaju ove kriterijume i `ive u lo{im materijalnim uslovima. To je novina u odnosu na neke prethodne projekte koje smo realizovali istakao je koordinator.

Predvi|eno je da projekat traje {est meseci ali ova lokalna samouprava u dogovoru sa partnerima razra|uje mogu}nost i pronalazi na~in da obezbedi sredstva kako bi se projekat nastavio i ova usluga, shodno Zakonu o socijalnoj za{titi, postala odr`iva i kontinuirano realizovala. Za polugodi{we trajawe projekta obezbe|eno je oko 2,5 miliona dinara. - U ukupnoj konstrukciji finansirawa Republika Srbija, odnosno Ministarstvo rada, zapo{qavawa i socijalne politike obezbedilo je 1,5 miliona dinara dok }e ostatak finansirati u pribli`no istim iznosima op{tina Koceqeva i “Karitas” - rekao je Ranisavqevi}. Korisnici usluga ka`u da im realizacija ovog projekta mnogo zna~i jer im osim direktne pomo}i u ku}i donosi ose}aj pripadnosti dru{tvu i ukazuje na ~iwenicu da nisu sami i zaboravqeni. V. Bo{kovi}

JUBILEJ UDRU@EWA P^ELARA IZ KRUPWA I RA\EVINE

OP[TINA VLADIMIRCI: VELIKI POSLOVI DIREKCIJE ZA PUTEVE

BOQI PUTEVI NA S VA K O M K O R A K U

z Direkcije za puteve op{tine Vladimirci najava radne godine ve} po tradiciji. Put Bani}a raskr{}e Velika bara u du`ini od 3,7 kilometara dobi}e asfalt koji po re~ima Ivana Vukovi}a, pomo}nika direktora Direkcije, finansira kancelarija za obnovu i razvoj Republike Srbije u ukupnoj vrednosti od 60 miliona dinara.

I

- Bi}e to samo po~etak posla koji podrazumeva posipawe kamena na lokalne i nekategorisane puteve u svih 29 sela. Nabavqen je i grejder pa }e posao time biti olak{an. Nameravamo i u varo{ici urediti trotoare a asfaltna igrali{ta dobi}e Jazovnik, Mesarci i O[ “@ika Popovi}”, ka`e Vukovi} i dodaje. - U planu je i asfaltirawe puta u Skupqe-

nu na potezu Mirkovi}i ka Klenovcu u du`ini od 1.030 metara. Novi asfalt bi}e ura|en i na delu sela u Posavotamnavskom Beloti}u ka crkvi u du`ini od 150 metara dok }e se u selu Mrovska uraditi 100 metara asfalta na putu koji ima asfaltne deonice sa obe strane ~ime }emo i to pitawe re{iti. Radi}e se uporedo koliko to sredstva dozvole i drugo neophodno, jer `eqa nam je da svi {to boqe `ive u svim selima na{e op{tine i samoj varo{ici, zakqu~uje Vukovi}. Uz kapitalne poslove koji tek slede, iz dana u dan op{tina poprima sve savremeniji izgled, poru~uju iz lokalne samouprave. S.K.

OP[TINA VLADIMIRCI: CRVENI KRST

KRE]U NOVE DONACIJE overeni{tvo Komesarijata za izbeglice i migracije i ove godine dodequje pomo} nevoqnicima. Sledi otkup seoskih doma}instava, pakete gra|evinskog materijala i dohodovne projekte. Lokalna samouprava je kao svoj udeo u velikom poslu odvojila 500.000 dinara da bi i izbegla i raseqena lica dobila pristojne uslove za `ivot, poru~uju iz Vladimiraca. S.K.

P

VREDNI P^ELARI Dodela priznawa Saveza p~elara. Aktivnosti i planovi za budu}nost. Okrugli stolovi i diskusije

organizaciji Udru`ewa p~elarskih porodica „Sokolske planine“ iz Krupwa i podr{ku sve{tenika Aleksandra \ur|eva u sali crkvene op{tine Dobri Potok u ponedeqak 15. februara obele`ena je p~elarska slava Sretewe Gospodwe. Tom prilikom odr`ana je redovna godi{wa skup{tina udru`ewa na kojoj su dodeqena priznawa najuspe{nijim p~elarima Ra|evine za prethodnu godinu. U prisustvu Rada Gruji}a predsednika op{tine Krupaw dodeqena su priznawa Saveza p~elarskih organizacija Srbije koji okupqa preko 200 p~elarskih udru`ewa {irom zemqe: Diploma „Profesor Jovan @ivanovi}“ Stanku Vasiqevi}u, Zlatna medaqa „Zaslu`ni p~elar“ Zlatomiru Maksimovi}u i Milosavu Vasi}u, Diploma po~asnom ~lanu saveza pripala je Radivoju Nikoli}u, pohvalnica Draganu Stepanovi}u, zahvalnica Miodragu Popovi}u i poveqa Vidoju Andri}u.

U

- Planovi udru`ewa za ovu godinu su da se radi na prijemu novih ~lanova kako bi se pove}ala proizvodwa meda u Ra|evini, jer je kvalitet ovog proizvoda izuzetan u zemqi i {ire imaju}i u vidu da predstavqa jedan od strate{kih proizvoda {irom Evrope. Tako|e, treba raditi na seobi ko{nica kako bi se ostvarili ve}i prinosi - isti~e predsednik udru`ewa Zlatomir Maksimovi} koji od najve}ih problema navodi otkup meda i pove}awe za{tite od nekontrolisanog prskawa vo}a, gde i ovim putem apeluje na sve poqoprivrednike da povedu ra~una o na~inu i vremenu prskawa svojih kultura pred po~etak nove p~elarske pa{e. Organizovani su okrugli stolovi i diskusije vezane za p~elarstvo u kojima su u~estvovali p~elari iz Ra|evine, okolnih op{tina, kao i Beograda, [apca, Vaqeva, Velikog Zvornika, Lazarevca i Belanovice. Udru`ewe p~elarskih porodica „Sokolske planine“ iz Krupwa je osnovano 2010. godine i okupqa oko 50 aktivnih ~lanova. Du{an @ugi}


14

REGION

25. februar 2016.

SVAKODNEVICA NA KRUPAWSKOJ PIJACI

KUPUJMO DOMA]E

Cene pristupa~ne, kvalitet proveren, prodavci nasmejani. Ponuda osnovnih `ivotnih namirnica. Vera u qude i nada u boqe sutra neposrednoj blizini autobuske stanice u Krupwu nalazi se zelena pijaca. A na pijaci, k’o na pijaci. Svega i sva~ega. Za sva~iji ukus i xep. Cene su sli~ne, tvrde da nema nelojalne konkurencije. Kao po nekom nepisanom pravilu po kome su svi slo`ni i jedinstveni. Najvi{e, zato {to se, prodavaju}i robu, upravo na pijaci dru`e i vi|aju godinama. Sa najdu`im „sta`om“ od skoro 40 godina Anka Petrovi} iz Tomwa svakog petka pre|e nekoliko kilometara do Krupwa da bi prodala pasuq, jaja, kajmak, sir, mleko, beli luk i ostale doma}e proizvode koji su, kako i sama ka`e „organski“, neprskani i nezaga|eni. Verujemo joj na re~, jer saznajemo da je po{tena, vredvna i ~ista `ena. Prema wenim re~ima, ovih

U

dana nema mnogo kupaca, jer prodavnice ove proizvode nude na odlo`eno pla}awe. Cene uravnote`ene, pa kilogram kajmaka ko{ta 500 dinara, tvrdog sira 300 a mladog 250, belog luka 700, pasuqa od 300 do 350 dinara. Ima me|u wima i onih koji razmeravaju na pola kilograma pa su samim tim i cene malo ve}e. Jo{ uvek su u neverici da beli luk, pored ovakvog doma}eg, uvozimo ~ak iz Kine. Vinka Antoni} iz Vrbi}a do pijace svake sedmice prevali desetak kilometara u jednom smeru, tako da woj najvi{e problema stvara lo{ put koji od ovog sela po~iwe makadamom, a nastavqa se asfaltom koji je odavno trebalo popraviti i zameniti. Ona ve} 20 godina kupcima nudi neprskan krompir koji trenutno ko{ta 300 dinara po xaku od 10 kilograma.

Ka`e da je na veliko prodala pet tona krompira po ceni od 25 dinara za kilogram. U ponudi ima i suvu {qivu za 250 dinara koju su{i na tradicionalan na~in u pu{nici. Samo dva doma}instva u wenom selu su zadr`ala ovaj metod su{ewa {qive, nekada prepoznatqivog proizvoda skoro svakog seoskog doma}instva u Ra|evini. Takvih zadruga vi{e nema. Proizvede preko 500 kg maline i tonu kupine tokom godine, a kod ku}e sa sinom, snajom i dva unuka brine o nekoliko krava, 20 ovaca, 30 sviwa i uzgaja doma}e koko{ke i rasne pili}e koje prodaje stalnim mu{terijama. U sezoni je na nogama ve} u 4 sata izjutra, a le`e kada pozavr{ava sve dnevne poslove, ~esto oko pono}i. Eto takav je `ivot na selu, te`ak ali po{ten. Milanka Staki} iz Tomwa u ponudi ima i projino bra{no po ceni od 80 dinara za kilogram. Zadovoqstvo kupaca opravdava dobrim kvalitetom koji traje skoro 20 godina. Pored maline i kupine, gaji krave, ovce, koze, sviwe, i koko{ke koje ne hrani koncentratom. Najve}i problem je kad proizvode ne proda pa je primorana da ih vrati ku}i. Ipak, svi su nasmejani, zadovoqni i srda~ni. Niko ih na to ne tera i veruju u boqe sutra.

ZAVR[EN 38. ME\UNARODNI SAJAM TURIZMA U BEOGRADU

DOBRODO[LI U RA\EVINU

Beogradu je od 18. do 21. februara odr`an 38. Me|unarodni sajam turizma. Turisti~ka organizacija op{tine Krupaw imala je zajedni~ki nastup sa turisti~kim organizacijama iz Loznice i Ose~ine. Sa {tanda turisti~ke organizacije op{tine Krupaw izdvajamo predstavqawe Etno restorana „Stara breza“, projekat „Festival mladih Srbije i Republike Srpske“

U

Kancelarije za mlade op{tine Krupaw, a med i proizvode od meda predstavili su ~lanovi udru`ewa „Sokolske planine“ iz Krupwa. Uspostavqeni su kontakti sa brojnim turisti~kim organizacijama i agencijama, kao i medijskim ku}ama sa ciqem popularizacije Ra|evine i organizovanog dolaska turista u ovaj kraj. Veliku pa`wu posetilaca sajma privukao je muzi~-

ki nastup ~lanova udru`ewa „Solart“ iz Krupwa koji su najavili letwi muzi~kopesni~ki susret „Staza“ u Domu poezije „Desanka Maksimovi}“ u Bogo{tici nedaleko od Krupwa. Prema re~ima Jelene Tanasi} direktorke Turisti~ke organizacije op{tine Krupaw najve}e interesovawe posetilaca i predstavnika turisti~kih agencija privukli su dobri uslovi za aktivan odmor u prirodi i sportsko-rekreativni turizam u Ra|evini. Turisti~ka organizacija iz Krupwa je jedna od retkih koja je dobila zahvalnicu od Turisti~kog dru{tva „Zemun“ iz Zemuna za dosada{wu saradwu i gostoprimstvo u op{tini Krupaw, kao i poziv od Radio-televizije Srbije da u~estvuje u emisiji „Kwiga utisaka“. D. @.

Novak Manojlovi} iz Krupwa prodaje jabuke za 55 dinara, doma}u kola~aru za 70, a mleveni paradajz za 100 dinara. U ponudi ima i prirodni doma}i med po ceni od 700 dinara za kilogram i propolis kapi za 100 dinara po fla{ici. Napomiwe da prodaje iskqu~ivo doma}e proizvode, kao i ve}ina ostalih prodavaca sa kojima deli sli~nu sudbinu. - Te{ko se pre`ivqava, narodu je te{ko ugoditi, dr`im se pravila da je mu{terija uvek u pravu. Od nedavno sam na ovoj pijaci i imam registrovano poqoprivredno doma}instvo, p~eliwak sa 50 ko{nica. Od p~ela `ivimo. Samostalno se bavim p~elarstvom od 7. razreda osnovne {kole, stric me nau~io. Iako sam imao ponudu da idem u inostranstvo, ipak sam ostao u Ra|evini - govori Novak i dodaje: „Ko po~iwe da p~elari za zlatnu se bravu hvata. Pitawe je za kakvu }e se uhvatiti“. Tvrdi da je to najlep{i posao koji postoji. Ako je neraspolo`en, ode u p~eliwak gde svi problemi nestaju. Veli da sa p~elama razgovara kao sa qudskim bi}ima. Tepa im „moje male lepotice, radnice...“ i dodaje da je zahvaquju}i p~elama troje dece {kolovao. Gordana Keserovi} iz Zavlake prodaje jabuke poznatih vrsta na doma}em tr`i{tu po ceni od 30 dinara pa navi{e. Sa suprugom, sinom i snahom odr`ava vo}-

wak u povr{ini od pet hektara sa oko 7000 stabala. Primewuju sve agrotehni~ke mere, a glavni problem predstavqa distribucija. Ideja za sadwu i proizvodwu jabuka potekla je od devera prof. Zorana Keserovi}a koji je redovni profesor Poqoprivrednog fakulteta u Novom Sadu i istaknuti stru~wak u ovoj oblasti. Aleksandar Radanovi} iz Loznice bavi se proizvodwom vo}no-loznog sadnog materijala i ima sve vrste sadnica kru{ke, jabuke, tre{we, vi{we, duwe, mu{mule, kajsije, breskve, nektarine i stubastog vo}a. Planira osnivawe mati~nog zasada maline kako bi i u toj oblasti proizvodio bezvirusnu sadnicu, {to je ina~e standard u wegovoj proizvodwi. Porodi~ni posao je sa `enom zapo~eo pre pet godina. Zadovoqni su jer narod u ovom kraju sadi sve vi{e vo}a {to je glavni uslov za wegov opstanak u proizvodwi, koja je zahtevna, jer se svaki dan provodi uz puno obaveza. - Ima dosta posla, a sadnice vo}a se po komadu prodaju za 150 dinara, a vinove loze po 10 dinara. Prepoznatqivi smo i po cenama koje se nisu mewale od po~etka - isti~e Aleksandar i dodaje da kalemi stare autohtone sorte jabuka poput kola~are, budimke i ko`are, koje su cewene i tra`ene jer ne zahtevaju prskawe. D.@ugi}

BOGATI]

SRETEWSKI KONCERT dru`ewe umetni~kih stvaralaca “Ma~va” pro{le nedeqe u Bogati}u organizovalo je tre}i po redu Sretewski koncert .Udru`ewe pored toga organizuje i “Ma~vansko-Sembersko” ve~e, smotru folklora “Ma~vansko kolo”, “Festival De~jeg folklora” na Zlatiboru, “Radionicu suvenira” potom doma}e radinosti, “Kamp folklora” na Zlatiboru. U~esnici Sretewskog koncerta 20.2.2016. bili su: KUD “Gospodar Jevrem”, KUD “Dvorovi”, KUD “Slep~evi}”, KUD “Sala{ Crnobarski”, ANPI “Dukat” i sekcija iz [titara Udru`ewa umetni~kih stvaralaca “Ma~ve”. Q.\.

U


REGION

25. februar 2016.

15

KAKO LOKALNA I REPUBLI^KA VLAST „BRINU“ O LOZNI^KOM ZDRAVSTVU

FOTEQE ISPRED PACIJENATA i{qewe o lo{em stawu u lozni~koj bolnici u gradu su nepodeqena. Ipak, ovo nije bilo dovoqno da bi se prihvatio predlog opozicije da se u ta~ku dnevnog reda skup{tinskog zasedawa uvrsti pitawe stawa u ovoj ustanovi. Vladaju}a ve}ina u Skup{tini grada, pod izgovorom da ta ustanova nije u nadle`nosti lokalne samouprave, odbacila je ovaj predlog. S druge strane, opozicija se sla`e da je ova ustanova republi~koj nadle`nosti,

M

Dr Nikola Jakovqevi} a konferenciji za {tampu gradskog odbora DS Loznica, a kako su prenele Lozni~ke novosti, doktor Nikola Jakovqevi}, odbornik i predsednik odbora lozni~kih demokrata istakao je da bolnici 12 godina nije u~iwen nijedan ozbiqan gra|evinski zahvat, posledwa investicija bilo je porodili{te u prole}e 2004. godini, kada je grad u~estvovao sa 20 odsto sredstava. Istakav{i da je ustanova u lo{em tehni~kom stawu, posebno instalacije u starim zgradama, slaba je dijagosti~ka opremqenost, i da jedina je ustanova tog nivoa koja nema skener, a obuhvata podru~je sa vi{e od 150 hiqada stanovnika, napomenuv{i i lo{ vozni park.

N

ali isti~e da je u primarnom intersu gra|ana Loznice. Borba za foteqe, zapo{qavawe po strana~koj liniji, naravno ~lanova stranaka koje tvore republi~ku i lokalnu vlast, podre|enost interesima pojedinaca i aktuelnih vlastodr`aca, predstavqa stawe, danas, u lozni~kom zdravstvu, ocewuje Mihailo Puri}, odbornik opozicije u Skup{tini grada, biv{i narodni poslanik, potpredsednik op{tine Loznica i na~elnik Ma~vanskog okruga. Po wegovim re~ima, borba za foteqe u menaxmentu i Upravnom odboru, stavila je po strani interes pacijenta, „jer stranke u vlasti umesto da se udru`e da re{e nagomilane probleme, vode bitku ko }e gde da „udene“ svoje kadrove“. - S druge strane, imamo ~asne lekare i druge medicinske radnike, koji su posve}eni pacijentima, ali rade po sistemu „{tapa i kanapa“-pri~a Puri}. -Davno pokvaren skener, godinama ne radi, pa pacijenti moraju da pla}aju te preglede, ali i druge usluge dijagnostike, jer malo, malo, pa ne{to zataji od opreme. Ono {to smo mislili da se nikad ne mo`e da dogodi, dogodilo se, u pro{lom mesecu, kada vi{e od nedequ dana nisu mogle da se obavqaju redovne operacije ni na jednom od odeqewa hirur{kih grana, zbog kvara na centralnom sterilizatoru. Strahujemo da sterilizator, opet, ne zataji jer je u{ao u ~e-

OKUPQAWE SOCIJALISTA BOGATI]A

tvrtu deceniju postojawa i marke je „Sutjeska“. Zna se dobro ko, ne samo godinama, ve} decenijama gazduje ovom ustanovom, gde je „cementiran“ davno zapo~eti Hirur{ko ginekolo{ki blok, koji su narodu obe}avali socijalisti, me|u kojim su neki, u me|uvremenu, mewali stranke „kao Ciganin kowe“, samo da bi „drmali“ zdravstvom, dok se stawe na odeqewima samo pogor{ava. Puri} podse}a da, dok je bio potpredsednik SO Lozinica, od 2000. do 2004. godine, tada{wa lokalna vlast je uspela da poradi da O{ta bolnica dobije najsavremenije porodilipte u Srbiji, „a bilo je najgore u na{oj zemqi i regionu“. Ura|en je, kako nagla{ava, i savremen i funkcionalan hirur{ko-ginekolo{ki blok, ure|ena je i sre|ena Hitna slu`ba Doma zdravqa, zamewena je stolarija, stigli su novi aparati, ure|eno je Odeqewe pedijatrije... - I tad lokalna vlast nije bila nadle`na za bolnicu, ali smo, kao

Vesna Raki} a pohvalu su po`rtvovanost osobqa i lekara, ali problemi nastanu kada vam je potreban pregled na nekom od aparata. Ili se dugo ~eka nakon zakazivawa ili aparat ne radi, pa sve morate privatno kako bi ubrzali pregled i po~eli terapiju. Poseban problem postaje ako su vam neophodni skener. To neizostavno zna~i put u [abac ili Vaqevo – isti~e Vesna Raki} iz Loznice.

Z

odgovorni qudi, pokazali brigu i pa`wu i izborili se sve to da uradimo, a posle toga ni{ta kapitalno nije ura|eno u zdravstvu Loznice-kategori~an je Puri}. -Vozni park bolnice, po wihovom sopstvenom priznawu, spao je na svega dva-tri saniteta, {to ukazuje da im lokalna vlast nije obezbedila ni preko potrebno vozilo, kao ustanovi koja brine o 150.000 pacijenata, a kamoli {ta drugo. Na Internom odeqewu krov je davno sazreo za rekonstrukciju, doga|ale su se poplave, kao i u suterenu gde su hirur{ke gra-

Milinko Aleksi} roblemi su dugo ~ekawe za pregled, a u lozni~koj bolnici nema ni kardiologa, pa te preglede morate privatno da obavite – iskustva su Milinka Aleksi}a iz Loznice.

P

ne. I posle poplave u suterenu hirur{kih grana, bilo je prepucavawa, ne samo izme|u koalicionih partnera, ve} onih koji su glavni u vlasti grada i zemqe, ko je me|u wima kriv {to se to dogodilo. U toj oblasti, i op{tina Krupwa, Qubovije i Malog Zvornika, ali {ta vredi kada oni koji su u vlasti grada ili ne}e ili ne mogu da pomognu toj ustanovi. Odbornik Puri} ka`e da bi, najhitnije, svi nadle`ni u gradu morali da se mobili{u, da mole kume nadle`ne u dr`avi da pomognu ovda{wem zdravstvu, „a ne da malo, malo da i osobqe i pacijenti strahuju da ne}e otkazati neka oprema, pa ~ak i ona za operacije, {to `ivot i zaposlenih i ovda{wih qudi ~ini onakvim kakav, najbla`e re~eno, nije primeren 21. veku“. Slobodan Krsti}

USPE[AN NASTUP TURISTI^KE ORGANIZACIJE QUBOVIJA NA SAJMU TURIZMA U BEOGRADU

AKCENAT NA REGATI a 38. Me|unarodnom sajmu turizma u~e{}e je uzelo 1.150 izlaga~a iz 55 zemaqa a sajam je posetilo vi{e od 70.000 posetilaca. I ove godine svoj {tand na sajmu imala je Turisti~ka organizacija Qubovije. Najve}e interesovawe posetilaca bilo za Drinsku regatu, a veliku pa`wu posetioci su poklonili i seoskom i verskom turizmu Azbukovice. Na 38. Me|unarodnom sajmu turizma u Beogradu, u petak, 19. februara predstavqene su „Duhovne sve~anosti Azbukovice“, manifestacija duhovnog i kulturnog karaktera koju organizuje Biblioteka „Milovan Gli{i}“. - Duhovne sve~anosti }e ove godine biti organizovane

VISOKI CIQEVI N radicionalnoj sve~anosti “Veliko okupqawe socijalista op{tine Bogati}” pored ~lanova i simpatizera, prisustvovao je i zamenik predsednika Socijalisti~ke partije Srbije i ministar rudarstva i energetike Aleksandar Anti}. Iz Bogati}a su socijalisti krenuli i u kampawu za predstoje}e izbore. -Ovo je izuzetno zna~ajan dan u na{oj organizaciji u Bogati}u, jer oni po~iwu svoju kampawu za lokalne izbore. Me|utim, mi ovim skupom po~iwemo i kampawu za izbore na nivou Republike. Simboli~no, kre}emo iz Bogati}a jer je ovde jedna od na{ih najboqih organizacija, rekao je Anti}. Predsednik Op{tinskog odbora SPS i predsednik op{tine Bogati}, Nenad Beserovac, istakao je da imaju velike ambicije kada su lokalni izbori u pitawu. -Imamo najvi{e ciqeve. @elimo ne samo da pobedimo konkurenciju na teritoriji op{tine Bogati}, nego i da ostvarimo jedan od najboqih rezultata u okrugu, a za{to da ne, i u ~itavoj Srbiji na nivou stranke, naveo je Beserovac.

T

ne{to ranije, od 5.-15. septembra, dok je lep{e vreme, kako bi {to ve}i deo programskih sadr`aja mogao da se organizuje na otvorenom prostoru. Manifestacija }e nastaviti da {iri misiju povratka tradicionalnim vrednostima kao {to su porodica, brak, {kola, qubav, svetosavqe...- istakao je Milojko Ivanovi}, direktor Biblioteke „Milovan Gli{i}“. Na {tandu Turisti~ke organizacije Qubovije, promociju „Duhovnih sve~anosti Azbukovice“ podr`ali su Vlada Arsi}, novinar i pisac iz Vaqeva („Lopatawe |avola“, „Izgubqene u magli“, „Armagedon“), pisac Slavi{a Pavlovi} („Zavet“), nekada{wi sportski komentator

Radio Beograda Miodrag Luki} i drugi. - I ove godine Turisti~ka organizacija Qubovije potrudila se da posetiocima Sajma prika`e turizma {to boqe turisti~ku ponudu op{tine Qubovija kao i wene potencijale. Veliko interesovawe vladalo je za na{u turisti~ku ponudu, naravno najvi{e za Drinsku regatu. Po prvi put na Sajmu smo predstavili manifestaciju «Duhovne sve~anosti Azbukovice» za koju se nadam da }e kao i Gastro fest i Drinska regata postati tradicionalna- izjavila je Marijana Petakovi} direktor Turisti~ke organizacije Qubovija.


16

DRU[TVO

25. februar 2016.

AGENCIJA ZA KONSALTING „OPERATIVNI SISTEM DM“

ZNAWE, VE[TINA, BEZBEDNOST Prvoj generaciji radnika u sektoru privatnog obezbe|ewa proteklog utorka uru~eni sertifikati o uspe{no polo`enoj stru~noj obuci. Starosna granica ne postoji. Potrebna samo zavr{ena sredwa {kola, lekarsko uverewe i pozitivna bezbedonosna potvrda. [ansa za dame i pripadnike nacionalnih mawina akonom o privatnom obezbe|ewu donetom pro{le godine svi radnici u sektoru privatnog obezbe|ewa moraju posedovati licencu o stru~noj obuci i to do kraja 2016. godine. Agencija za konsalting „Operativni sistem DM“, sme{tena u ulici Koste Abra{evi}a, re{ewem Ministarstva unutra{wih poslova Srbije od avgusta pro{le godine dobila je potrebnu akreditaciju za obuku za procenu rizika imovine i lica i obuku za obezbe|ewe objekata i lica i javnih manifestacija. Prva generacija radnika u sektoru privatnog obezbe|ewa zahvaquju}i ovoj Agenciji stekla je potrebne sertifikate. - Prema nekim procenama u Srbiji trenutno ima od trideset do pedeset hiqada radnika koji rade u sektoru privatnog obezbe|ewa. Svi oni }e morati da pro|u obuku. Upravo smo zavr{ili sa obukom prve generacije tako da mo`emo da se pohvalimo da smo pioniri u ovom poslu. Agencija se pored toga bavi i procenama rizika, procenama bezbednosti, izradom dokumentacije i organizacijom obezbe|ewa,

Z

drugim vrstama konsaltinga. Imamo u planu da realizujemo i druge vrste obuka kao {to je obuka telohraniteqa, obuka o takti~koj upotrebi pi{toqa u rukovawu naoru`awem, itd. – ka`e Dejan Miliki}, vlasnik i direktor Agencije za konsalting „Operativni sistem DM“. Za stru~nu obuku radnika privatnog obezbe|ewa predvi|en je sto jedan ~as u okviru koga je trideset pet izdvojeno za ~asove samoodbrane, a ostatak za obuku iz bezbednosti, prava, prve pomo}i, bezbednosti zdravqa na radu i protivpo`arne za{tite. - Na{a Agencija ima jedan dobar nastavni kadar qudi koji su vrlo iskusni u svom poslu. Mnogi su radili u bezbedonosnim slu`bama vojske i policije, specijalnim jedinicama. Tu su i treneri sa zvawem majstora |iu|icua, zatim vrhunski doktori i ostala stru~na lica. Ispuwavamo sve uslove za uspe{nu realizaciju {to smo ovom prvom generacijom i pokazali. Akreditovani za teritoriju Ministarstva unutra{wih poslova [apca od na-

Dejan Miliki}, vlasnik i direktor Agencije za konsalting „Operativni sistem DM“ redne sedmice po~e}e sa obukom nove generacije. - Poku{avamo da poka`emo da edukacija i osposobqavawe qudi doprinosi op{toj bezbedonosnoj kulturi i u [apcu i u okolini i da na taj na~in doprinesemo da se bezbedonosna situacija koja je na`alost u [apcu zadwih meseci vrlo lo{a popravi. Ovo je i na~in da qudi prona|u i mogu}nost zaposlewa i samim tim obezbede sebi egzistenciju. Posao privatnog obezbe|ewa nije rezervisan samo za mu{karce ve} je to {ansa

i za dame. Mi upravo kroz na{u agenciju propagiramo rodnu ravnopravnost i mogu}nost da i dame zavr{e obuku i ukqu~e se u sektor privatnog obezbe|ewa. Ovo je prilika i za pripadnike nacionalnih mawina. Preko Agencije i sva javna preduze}a koja imaju organizovanu samoza{titnu delatnost mo}i }e da realizuju obuku svojih radnika. - Pravila novog Zakona o privatnom obezbe|ewu jo{ nisu doprla do svih vlasnika i direktora. Pozitivan primer je TV [abac i

„Glas Podriwa“ koji ve} imaju dva radnika privatnog obezbe|ewa koji su stru~nu obuku odradili kod nas. @ele}i da doprinesu {to boqoj bezbednosnoj sitauciji na podru~ju grada [apca, a vo|eni motom „Znawe, ve{tina, bezbednost“, Agencija je uputila par predloga filijali Nacionalne slu`be za zapo{qavawe u [apcu kako bi prekvalifikacijom nezaposlena lica stvorila uslove za zapo{qavawe u ovom sektoru. O. Gavrilovi}

REDOVNA GODI[WA SEDNICA

ANALIZA PRE KRAJA LOVNE GODINE L ova~ko udru`ewe, ”Sele Jevti}”, iz [apca, odro`alo je redovnu godi{wu sednicu. Na tom skupu, lovci su razgovarali o anga`ovanosti u protekloj godini ali sumirani su i rezultati lovne godine koja je pri kraju. Usvojen je i izve{taj – o radu i aktivnostima lovi{ta , “Dobrava”, za pro{lu godinu. Uz to usvojen je i finansijski plan kao i ~lanarina za teku}u godinu. Ina~e, predlog udru`ewa , bio je, da ovogodi{wa ~lanarina bude u visini od jedanaest hiqada dinara, {to su skup{tinski delegati glatko odbacili, jel u pro{loj godini inflatorna kretawa nisu zabele`ila drasti~ne skokove i ne vi{e od deset odsto. Skup{tina se izjasnila i usvojila neke od predloga za po~asne ~lanove udru`ewa, utvr|eni su rokovi za uplatu – ~lanarine po ratama. Rok za prvu uplatu je, po-

sledwi dan marta, a visina nov~ane mase je tri hiqade dinara. Druga rata, uplate u istom iznosu je, trideseti maj, a posledwi deo ~lanarine u visini od ~etiri hiqade dinara, treba uplatiti do kraja jula. Analiziraju}i lovi{te, istaknuto je, da je u pro{loj lovnoj sezoni pernata divqa~ bila na zadovoqavaju}em nivou, da je sitna dlakava divqa~ u opadawu, da srne}a divqa~ ide uzlaznom linijom i da se bli`i optimalnom broju jedinki u lovi{tu. Crna divqa~, u zavisnosti od uslova stani{ta, koja pokazuje veliku plasti~nost u prilago|enosti razli~itim uslovima je, u korektnom broju, Ina~e, na tu visoku divqa~ bili su organizovani i lovni izlasci. Treba ista}i, da je, na sednici bilo polemike kao i ne usagla{enosti pojedinih lovnih sekcija na prostornost u lovnom danu, diskutovalo

se tako|e i potrebnom broju lovaca u jednoj sekciji kako bih ista mogla da funkcioni{e. Ina~e, na sastanku moglo se ~uti i veliko nezadovoqstvo lovaca iz Majura. Majur je, jedna od najve}ih sekcija, broj lovaca je u istoj, {ezdeset, a teren nam je sve mawi i urbanizovaniji. To zna~i da treba ozbiqno razmi{qati o lovnim revirima, kako i pi{e u dozvolama za lov, naglasio je Srboqub Kova~evi}, jedan od tri delegate te sekcije. Bilo je tu jo{ dosta polemike koje je vi{e prilagodqiva razgovoru izme|u stru~ne slu`be predstavnika sekcija . Uz sve te razgovore lovaca, treba naglasiti da za oko mesec dana sledi nova skup{tinska sednica koja }e biti ujedno i izborna pa novi saziv mo`e dosta popraviti u radu - kako u skup{tinskom tako i kvalitetu i kapacitetu lovi{ta, “Dobrava”. Trenutno u toku su pripreme za raspisivawe izbora u lovnim sekcijama, a potom sledi pomenuta izborno skup{tinsko zasedawe delegata novog saziva. Trenutno - lovci su na potezu, a od “tih” poteza, zavisi i daqi rad udru`ewa. B.P.


DRU[TVO

25. februar 2016.

17

DOBRE VESTI ZA MEDICINSKE RADNIKE SA BIROA

[ANSA ZA MLADI KADAR enaxment Op{te bolnice “Laza K. Lazarevi}” [abac, u utorak se sastao sa nezaposlenim medicinskim osobqem. Na sastanku su razgovarali o mogu}nosti wihovog zapo{qavawa u narednom periodu. Pored direktorke OB prim. dr Zore Nikoli}, sa mladim nezaposlenim medicinskim radnicima su razgovarali i predsednik Upravnog odbora ove ustanove Aleksandar Paji} i predsednik Stru~nog saveta dr Slobodan Popovi}.

M

Na evidenciji Nacionalne slu`be za zapo{qavawe nalazi se desetak lekara, dok je broj sestara i tehni~ara znatno ve}i. Neki od wih nisu sedeli i ~ekali {ansu u zdravstvu, ne-

go su posao prona{li na drugom mestu. Zorica Milovanovi}, tridesetogodi{wi doktor medicine po obavqenom sta`u i polo`enom dr`avnom ispitu upisala je {kolu za rezervne oficire u

kasarni “Bawica”. Zavr{ava je u petak i bi}e promovisana u potporu~nika u rezervi. Ipak, nada se da }e mo}i da radi posao za koji se {kolovala. -Nadam se da }u dobiti posao, na odre|eno ili neo-

dre|eno. Sa zavr{enom {kolom za rezerne oficire mogu da konkuri{em i na mesto vojnog lekara u nekoj garnizonskoj ambulanti. Ovaj sastanak je dobra ideja i nadam se da }e u budu}nosti biti jo{ ovakvih akcija, jer nas ima dosta na Birou. Neki su, kao i ja, oti{li u neke druge vode da ne bi sedeli kod ku}e, rekla je Milovanovi}eva. Zabrana zapo{qavawa u javnom sektoru jo{ je na snazi, ali usled odlazaka u penziju, stvorilo se mesto za zapo{qavawe novih kadrova. Pored toga, odre|en broj medicinskog osobqa bi}e zaposlen i preko programa javnih radova i stru~ne prakse. -[aba~ka OB je jedna od retkih zdravstvenih ustano-

va gde nije prekora~en maksimalan broj zaposlenih koji je propisalo Ministarstvo. Treba da imamo 1.033 zaposlena, a trenutno ih ima oko 1.020. Uz saglasnost Ministarstva u narednom periodu }emo zaposliti izvestan broj lekara i medicinskih sestara i tehni~ara. @elimo da se upoznamo sa ovim qudima i da u narednom periodu ostvarimo saradwu, sve za dobrobit qudi koji se ovde le~e. O~ekujemo boqe dane za {aba~ko zdravstvo, naveo je Aleksandar Paji}. Na sastanak su, pored svih lekara sa Biroa, bili pozvani medicinski tehni~ari i sestre koji su svoj pripravni~ki sta` odradili u OB i ostavili dobar utisak. M.M.

ZELENI SRBIJE PODSE]AJU NA NAPU[TENE @IVOTIWE

QUBIMAC JE RADOST I ODGOVORNOST Z eleni Srbije Pokret za [abac organizovali su pro{log petka konferenciju za medije na kojoj su ukazali na problem napu{tenih pasa i ma~aka. Povod je bio to {to se februar u svetu obele`ava kao mesec odgovornog vlasni{tva nad ku}nim qubimcima. Na konferenciji su ukazali na osnovne korake koje tre-

bimca ostave na ulici, {to je `alosno i stra{no, istakao je dr vet. med. Petar Pu{i}. Prema wegovim re~ima, odgovorno vlasni{tvo je zakonska obaveza. Naveo je da postoji Zakon o dobrobiti `ivotiwa, pa ~ak i ~lan Krivi~nog zakona kojim je propisana ozbiqna sankcija za onoga ko ubije ili mu~i `ivotiwe.

PSU TREBA SOCIJALIZACIJA ema agresivnih pasa. Uglavnom su vlasnici krivi. Nabavqaju rotvajlere jer je to stvar mode i presti`a i od wih prave ubice. Zatvore psa u boks, a onda ga deca ga|aju kamen~i}ima, pa ih on posle napadne. Rotvajleri su divni psi, naveo je Ma{i}. Isktakao je da svakom psu trebaju uslovi i socijalizacija, a ne da budu zatvoreni u sku~enom boksu ili vezani na lancu. Petar Pu{i} je dodao da je “notorna glupost” {to neki vlasnici ne dozvoqavaju deci da mazi wihovog psa da ga ne razmaze, jer pas mora da ima interakciju sa qudima. Poru~ili su da ukoliko vlasnik sam ne mo`e da socijalizuje psa, anga`uje stru~no lice.

N

ba da uradimo kao dru{tvo, da bi se smawila populacija napu{tenih `ivotiwa. Predo~eno je da qubimac predstavqa veliku radost, ali i odgovornost i da bi svako pre nego {to nabavi psa trebao da razmisli da li je u mogu}nosti da mu se posveti. -Naj~e{}e se de{ava da qudi nabave ku}nog qubimca i kada pro|e prvi period odu{evqewa i onda shvate da to `ivo bi}e ima svoje potrebe koje, iz neznawa ili nemawa vremena, ne mogu da isprate. Onda tog qu-

-Tri su osnovna aspekta na kojima treba da radimo kao dru{tvo. Odgovorno vlasni{tvo bio bio prvi, zatim sankcionisawe neodgovornog vlasni{tva i tre}e, ali mo`da i najbitnije je kontrola populacije vlasni~kih pasa sterilizacijom, objasnio je Pu{i}. Dr Jelena Smiqani} ispred Veterinarske stanice [abac objasnila je da podsetila je da postoji ugovor sa gradom, odnosno JKP “Stari Grad”. Umesto ranijeg hvatawa, ~ipovawa, vakcinisawa, sterilizacije i

Najve}i problem, me|upu{tawa pasa nazad na ulicu, oni sada ostaju u Pri- tim, predstvqa to {to psi uglavnom nisu ~ipovani, pa hvatili{tu. Prihvatili{te je za oko se ne mo`e utvrditi ko im 150 pasa, {to privremeni, je vlasnik. -Od kada je otvoreno {to na`alost stalni dom. Pro{le godine je usvojeno Prihvatili{te, psi lutaoko 80 pasa, {to za wih lice se ne pu{taju na ulicu nego ostaju u azipredstavqa velilu. Odatle mogu ki uspeh. ast i iza|i samo kada -Svakom psu privileih neko usvoji. koji se uhvati na gija je Pored toga radiulici o~itava se biti odgovomo i steriliza~ip i na osnovu ran vlasnik ciju vlasni~kih centralne baze ku}nog qubimpasa i ma~aka, podataka proveraca. Radost koju gde se pla}a samo va se vlasnik. Kavam oni vra}aparticipacija da se utvrdi ko je ju je nemerqi1.000 dinara. Zavlasnik psa, poziva, ka`e Pejedno sa Veteriva se da do|e po tar Pu{i}.

^

wega i tada pla}a tro{kove hvatawa i boravka u Prihvatili{tu. Me|utim postoje vlasnici koji se bune. Tada se obave{tava komunalna policija i oni pla}aju kaznu od 5.000 dinara, objasnila je Smiqani}eva.

narskom stanicom u ovome u~estvuje i dru{tvo za za{titu `ivotiwa iz \ur|eva koje se finansira iz {vajcarskih fondova. Akcija traje ve} tri godine, i za razliku od nekih drugih gradova [ap~ani imaju tu

kulturu i sve vi{e vode ra~una o svojim `ivotiwama, rekla je dr Smiqani}. Na konferenciji je govorio i Slavi{a Ma{i}, vlasnik odgajiva~nice pasa, koji se bavi i dresurom pasa. Savetovao je budu}e vlasnike da, ako nabavqaju rasnog psa, prvo saznaju odlike te rase, jer svaka rasa ima posebne karakteristike. Istakao je da je to posebno bit-

USVOJITE, NE KUPUJTE ovim vlasnicima koji su odgovorni i `ele da se informi{u, uvek preporu~im da ramisle o usvajawu psa iz Prihvatili{ta. Ti psi pri`eqkuju vlasnika. Divni su. Zahvalni i nezahtevni. Vakcinisani su i sterilisani. U{tede}e i novac, poru~uje Jelena Smiqani}.

N

no kod nabavke psa za dvori{te i da bi tada trebalo konsultovati stru~no lice. Kako je ova tema op{irna Zeleni Srbije planiraju tribinu 17. marta u Kulturnom centru, gde }e razgovarati sa vlasnicima, a ima}e i stru~na lica kao goste. Tako|e }e i sredinom aprila organizovati poligon na Starom Gradu, kojim }e rukovoditi Slavi{a Ma{i}, gde }e qudi mo}i da vide kako treba vlasnici da se pona{aju sa psima. M.M.


18

KULTURA

25. februar 2016.

ROMAN O MILO[U POCERCU

DA NE POTAMNI HARIZMA godini u kojoj se navr{ava 240 godina od ro|ewa Milo{a Pocerca, Izdava~ka ku}a “Glas Crkve” nedavno je objavila kwigu “Vojvoda Milo{ Pocerac” {aba~kog pisca Nikole Devure. Neveliki, lirski obojen, ovaj istorijski roman je svojevrstan oma` velikom vojvodi, junaku na{eg kraja, rodom iz Velike Vrawske. - Odlu~ili smo da objavimo ovu kwigu iz dva razloga. Prvo, zbog wenog autora, koga smatram najuglednijim {aba~kim inte-

tom Atanasijem Popovi}em i da otvore novu stranicu, novu kwigu istorije ovoga naroda. Taj podvig Milo{a Pocerca trebalo bi da bude veliko nadahnu}e za mlade qude u haosu i bespu}u u kome danas `ivimo, ka`e proto|akon dr Qubomir Rankovi}, urednik izdawa. Milo{ nije stigao da ostari. U na{oj svesti je zauvek mlad, lep, pismen i pametan, nadasve hrabar, najmla|i od jedanaest velikih vojvoda. Jedan od retkih koji nije te`io za vla{}u i priznawima, nego se ~asno i juna~ki borio protiv okupatorske turske vlasti.

U

Milo{ je lice na{e pro{losti, a hajduk Prelo je nali~je. On je sve ono dobro {to smo uradili u povesti, a hajduk Prelo je sve ono {to smo u woj zabrqali. U protekla dva veka Prelo je nadja~ao Milo{a Pocerca, kao i onda u {umi Lipovica. Taj doga|aj se nije dogodio samo onda, pre dva veka, ve} se od tada neprestano doga|a. Izvitoperavamo se neprestano, na{e veliko ~islo be`i u mawe, su`avamo se i demografski i teritorijalno. Tr~imo prema nestajawu. Kao narodu treba nam starateq, jer smo, uz put, kroz vreme izgubili pamet i odrekli se sebe na neobja{wiv na~in. (odlomak iz romana)

lektualcem i stvaraocem, kwi`evnikom, esejistom, kwi`evnim kriti~arem i autenti~nim hri{}aninom. Drugo, zbog same kwige, koja je jedna od wegovih najboqih. On je prepoznao da je vojvoda Milo{ Stoji}evi} Pocerac veli~ina na{eg

kraja, ~ovek koji je u ono vreme, sa 28 godina, nagovorio svoga kneza Mihajla Ru`i~i}a da odu na Sretewe 1804. godine u Mari}evi}a jarugu i da me|u trista qudi tada{we Srbije budu pod Kara|or|evim barjakom, da polo`e zakletvu pred pro-

U ORIDU PREDSTAVQENA KWIGA „SRBI NA KORZICI“

- On je bio posebna, harizmati~na li~nost, ~ovek bez mane. Da ne bi bila samo pusta hvala, a i zbog kratkog veka koji je po`iveo, nisam napisao ve}i roman. Milo{ je poginuo na zadatku koji mu je dao Kara|or|e, ali ne u boju, nego od hajduka Petra Preli}a koji nije znao da, pucaju}i u wega, puca u Srbiju, ka`e autor koji nam u romanu poru~uje: “Trudimo se da nam ne potamni harizma Milo{a Pocerca. Zaboravom, mi ga opet sahrawujemo. Ovaj mali roman o wemu suprotstavqa se tome zlu”. M.F.

ovodom obele`avawa stogodi{wice od albanske golgote u oridskom Hramu „Uspewa presvete Bogorodice“ u nedequ, 21. februara, predstavqena je kwiga „Srbi na Korzici“ Zorana Radovanovi}a. U programu, posle pozdravne re~i stare{ine hrama Jovana Stanimirovi}a, protojereja-stavrofora, u~estvovali su narodni guslar iz Sremske Mitrovice Vukman Bori~i}, violinista Mili} Isailovi}, dr An|elka Lazi}, prof. lingvisti~kih nauka Visoke {kole strukovnih studija za vaspita~e [abac i autor kwige. „Srbi na Korzici“ je jedna od deset kwiga edicije „Srbija 1914 - 1918“ u izdawu „Prometeja“ i Radio televizije Srbije. O. G.

P NE ZABORAVITI

PROJEKCIJA FILMA “PUT U RAT” e~eras, u 19 ~asova, U [aba~kom pozori{tu }e biti prikazan film “Put u rat” austrijske dr`avne televizije ORF. U tribini, nakon projekcije, u~estvova}e Robert Gokl autor i re`iser, slavista Gordana Ili} Markovi}, istori~ari Milo{ Kovi} i Milan

V

Ristovi}, Johanes Ir{ik, direktor Austrijskog kulturnog foruma, Beograd i Branislav Stankovi}, kustos istori~ar iz Narodnog muzeja u [apcu. Projekat je realizovan u saradwi Grada, [aba~kog pozori{ta i Narodnog muzeja iz [apca. M.F.

DRAGI[A I IGOR MARSENI], LICE I

UMETNIK JE „Daroviti qudi su va`ni zbog toga da ako im omogu}imo da se razviju na pravi na~in oni ne}e biti samo mamini i tatini, op{tinski i atarski, nego postaju lice jednog naroda pred svetom. [to budemo vi{e imali tih lica koja }e da predstavqaju na{ narod pred svetom stvara}emo mnogo lep{u sliku o sebi, o nama kao narodu“, ka`e prof. Dragi{a Marseni} ezamislivi deo {aba~ke likovne umetni~ke scene od sedamdesete godine pro{log veka pa naovamo neizostavno je prof. Dragi{a Marseni}, akademski slikar. Kr{evite predele doline Lima zamenio je ma~vnaskom ravnicom u kojoj je zahvaquju}i svom istrajnom radu sa mladim nara{tajima uspeo da obogati

N

upisali Akademiju za ovih mojih ~etrdeset {est godina u [apcu, ima ve} sjajnih imena. Mo`da }e se i od ovih novih koji su sad na Akademijama ili se pripremaju za wu stvoriti velika imena. Nemam samo ja pravo da budem ponosan na wih. To pravo imaju svi jer su to sve mlada bi}a koja su iz [apca krenula u svet da kr~e put i dokazu-

„Stvaralac ima vi{e mesta ro|ewa. Mesto ro|ewa gde do|ete na svet je mesto gde vi samo po~iwete `ivot, a mesto ro|ewa dokazivawa je ono mesto koje vam to omogu}i. Meni je [abac mesto ro|ewa dokazivawa i kao ~oveka i kao umetnika.“ Dragi{a Marseni} srpsku likovnu ba{tinu novim kreativnim umovima. - Kad sam sedamdesete do{ao u [abac Aksentije Leki}, tada{wi direktor [aba~ke gimnazije, rekao mi je da }e biti te{ko da radim jer je ovo netalentovan kraj. Za sto trideset osam godina [aba~ke gimnazije samo je Mili} od Ma~ve polo`io prijemni ispit i to posle tre}eg puta. Rekao sam mu da nema netalentovanih krajeva nego da ima nerada sa mladima {to je wega odu{evilo. Dva meseca kasnije osnovao sam Sekciju, a ubrzo u Domu kulture i [kolu slikawa sa Brankom Isailovi}em. Zbog nerazumevawa i razmimoila`ewa sa ~elnim qudima napustio sam sve to. Me|utim, na molbu roditeqa, mojih prijateqa, primio sam petoro dece u svoj ateqe. Onda do|e {esto, po~ne da pla~e, pa primim i wega. I tako malo po malo nakupi se jedna fina {kolica – prise}a se prof. Marseni}. Kroz umetni~ko obrazovawe i usmeravawe prof. Marseni}a pro{le su generacije i generacije u~enika. Pristi`u i nove a on i daqe istrajava u svom nastojawu jer, kako ka`e, mlade qude treba voleti, pomo}i im, uputiti ih. - Mnogi }e i uspeti. Od mojih sto {est |aka koji su

je se da vrede. To je svetosavqe. Delo – odsjaj autorove du{e Podu~avaju}i ih slikarskim tehnikama u~i ih i mnogo ve}im vrednostima. Onima za koje je i Ivo Andri} rekao da treba biti ~ovek. - Pri~am im o tome da je umetnik ~ovek. Ako je umetnik te`ak ili zelen u du{i, a znate da je zeleno ~esto asocira na boju bu|avosti, onda }e to iza}i iz wega i na platno i na crte` i na sliku, skulpturu, na sve ~ime i na koji na~in se izra`ava. Treba biti ~ovek. Ako si plemenit onda }e i ta plemenitost da izlazi, iscuri na tvoje delo. [abac – mesto ro|ewa umetni~kog dokazivawa U [abac, koji je postao vi{e od mesta stanovawa, do{ao je sasvim slu~ajno. Ne slute}i postao je wegov deo u svakom pogledu. - Kao ~ovek zavoleo sam ovaj grad. Poku{ao sam da deo te qubavi prenesem i na svoju decu koja su ro|ena u [apcu. Sve je to `ivot. Tamo gde sam ro|en ve}ina me poznaje samo po imenu, a ovde me poznaju qudi, po{tuju me, kao i ja wih. To je ne{to {to se ne mo`e ste}i preko no}i. Zato mi je drago {to sam u [apcu. Drago mi je sve {to sam uradio u [apcu. Kad bi mi svi


KULTURA NALI^JE [ABA^KE LIKOVNE SCENE

I ^OVEK u~inili makar malo za ovaj na{ [abac on bi bio jo{ lep{i mada je i sad, pri~aju qudi, lep. O~evim stopama Za Dragi{inog sina Igora pojmovi `ivota i umetnosti organski su vezani mo`da, kako sam ka`e, zbog ~iwenice {to je rastao u prostoru o~evog ateqea. - Samo jedna vrata su razdvajala deo prostora u kom smo `iveli od o~evog studija. Prolaskom kroz vrata, ja ne bih ulazio u drugi prostor, ve} u drugi i druga~iji svet. Terpentin, blind ramovi i uqane boje su sastavni deo mog `ivota. To su pojmovi koji su me oblikovali. Ne bih mogao da ka`em da sam doneo nekakvu odluku koja bi me vodila ka umetnosti kao `ivotnom putu i profesiji. Ona je od ro|ewa sastavni deo mog `ivota. Samim ti odluka da studira na Fakultetu primewenih umetnosti i dizajna u Beogradu, gde je diplomirao 1998. godine, do{la je prirodno. Model nau~ene bespomo}nosti ^lan ULUS sa statusom slobodnog umetnika od 1999. godine i jedan od osniva~a umetni~ke grupe „HYPE“, predstavnik savremene srpske

Umetni~ka vizija Igora Marsenovi}a umetnost na sajmovima {irom sveta – Moskvi, Majamiju, Be~u, Kelnu, Berlinu, Bolcanu (Italija) smatra da umetnost kojoj se posvetio, a za koju u na{em dru{tvu ima veoma malo sluha, opstaje zahvaquju}i entuzijastima kojih grad [abac neosporno ima. - Postoje razli~iti dru{tveni modeli koji opisuju polo`aj umetnosti i umetnika. U anglosaksonskom svetu, umetnost je kao i bilo koja druga qudska delatnost samo biznis. Uspe{ ili propadne{. Ako propadne{ nema{ prava nikog da osu|uje{. U zapadnoevropskom, socijalan momenat je zna~ajan, postoje programi podr{ke koji onemogu}avaju qudima da propadnu kao umetnici. Ako uspe{, uspeh je samo tvoj. Mi na`alost ba{tinimo najgori model, sovjetski. Umetnost je iskqu~ivo finansirana od dr`ave, kako bi lak{e kontrolisala stvaraoce. Ako i uspe{, uspeh je dr`avni ili

partijski. Sve boqke u na{em kulturnom `ivotu poti~u iz tog modela. Ja ga zovem modelom nau~ene bespomo}nosti. „Promena“ Izazov za svakog umetnika je kada slika iza|e iz intimne atmosfere studija u javnost, a jo{ ve}i kada umetni~ko delo, poput murala, postane deo gradske sredine. Muralom „Promena“ dimenzija 15 x 14 metara ura|enim 2014. godine to je i dokazao. - Za razliku od izlo`be, tokom koje je slika izlo`ena sudu javnosti tokom odre|enog vremenskog perioda i to uglavnom pred qudima koje to zanima, mural je deo javnog prostora neprekidno izlo`enog sudu zajednice, jednom ogromnom rasponu razli~itih do`ivqaja i mi{qewa. Gradski trg slika 21. veka Kreativni direktor projekta ure|ewa Gradskog trga u [apcu pro{le godine isti~e da mi kao dru{tvo imamo problem da sagledamo svoje mogu}nosti. - Tim koji se bavio trgom `eleo je da bude realan, da u kontekstu ~iwenice da imamo jako malo sredstava i mogu}nosti da najboqe mogu}e re{ewe. U tom smo sigurno uspeli. Trg ima i svojih nedostataka, ali sa sigurno{}u tvrdim da je jedini javni prostor u Srbiji koji ima veza sa 21. vekom. Otvorenost ka druga~ijim mi{qewima Odnedavno i ~lan tima gradona~elnika Neboj{e Zelenovi}a zadu`en za kulturu, isti~e da vizuelni izgled grada ne zavisi od pojedinca ve} od spremnosti mladih {aba~kih umetnika da se pridru`e u wegovom kreirawu. - Upravo je u toku jedan zanimqiv projekat, restauracija stare {aba~ke Sinagoge, koja treba da postane Muzej {aba~kih Jevreja. Jedno staro i devastirano zdawe trebalo bi da dobije svoj novi izgled i namenu, i zbog toga imamo otvorene radionice gde bi se kroz u~e{}e svih zainteresovanih do{li do najboqeg re{ewa. Zahvalio bih se svima koji su do sada uzeli u~e{}e u ovim radionicama. Izuzetno je va`no da imamo otvorene i participativne projekte, jedan vid demokratizacije procesa odlu~ivawa kada se radi o javnim prostorima. O. Gavrilovi}

25. februar 2016.

19

OD ZASAVICE DO [APCA

PUT JEDNOG SARKOFAGA nogi na{i sugra|ani nisu upoznati sa podatkom da se u [apcu, od po~etka osamdesetih, nalazi sarkofag iz rimskog perioda. Imao je ~udan put od Zasavice, sela u kom je prona|en, do Narodnog muzeja, ispred koga je bio postavqen desetak godina, potom je preme{ten u dvori{te Duwi}a ku}e, a odnedavno se nalazi u dvori{tu [aba~ke gimnazije. - Sve je po~elo od prijateqstva istori~ara Milivoja Vasiqevi}a i mog oca, Ivana Savati}a. U vreme kad su prikupqali materijal za kwigu „Ma~va, istorija i stanovni{tvo“, moj otac je rekao da se u Zasavici, na imawu wegovog oca Dimitrija nalazi grobnica iz rimskog perioda. Nadao se da }e ta grobnica biti postavqena u selu, bio je iznena|en kad je video da je preneta u [abac, a kada je, devedesetih godina, preme{tena u dvori{te Duwi}a ku}e, sre}an {to se deo wegove voqene Zasavice nalazi u blizini na{e ku}e. Nije bila adekvatno obele`ena , tako da niko nije znao o ~emu se radi, deca su je i{arala, tretirana je bez ikakvog po{tovawa, koje zaslu`uje ne samo kao grobnica, nego i kao istorijski spomenik, ka`e arhitekta Aleksandra Savati}. Istori~arka Svetlanka Milutinovi} se}a se uzbu|ewa sa kojim je u~estvovala u iskopavawu sarkofaga, u aprilu 1981. godine. - Nije to bilo jednostavno ni iskopati, ni doneti. Pomogli su nam iz Elektrodistribucije, anga`ovali su terensko vozilo, na koje smo ga utovarili i dovezli u [abac. Muzej Srema u Sremskoj Mitrovici nije bio zainteresovan za wega, u dvori{tu imaju Lapidarijum sa brojnim rimskim kamenim spomenicima, {to je logi~no, s obzirom da je na tom prostoru bio Sirmijum, jedan od ve}ih centara negda{weg Rimskog Carstva. Prema mi{qewu stru~waka, sarkofag datira iz tre}eg,

M

najkasnije ~etvrtog veka, jer je u tom periodu to bio karakteristi~an na~in sahrawivawa u na{im krajevima, koji su bili pod uticajem Rima. - Krov je na dve vode, ima duple akroterije na uglovima, potpuno je ravan, nema specijalnu dekoraciju. Da je bio neko imu}an i visokog statusa, verovatno bi bio vi{e ukra{en, mo`da bi bila izabrana i neka druga vrsta kamena. Ovde je mogao da bude u pitawu prose~an, skromni pripadnik rimskog nobiliteta, ili imu}niji pripadnik doma}e zajednice, ilirskog plemena, koji je prihvatio rimske obi~aje, ka`e arheolog Gordana Kovi}. Zanimqivo je da je, ubrzo po{to je Ivan Savati} „promenio svet“, sarkofag preba~en iz dvori{ta Duwi}a ku}e u dvori{te Gimnazije, tik uz Muzej. Da li je to adekvatno mesto?, pitali smo stru~wake. - Mi mislimo da je to pravo mesto za wega. On jeste neka vrsta grobnice, ali u pitawu je kulturno dobro. Kada do|u posetioci u Muzej, imaju priliku da vide tri razli~ita na~ina sahrawivawa – nadgrobnu stelu, olovnu urnu i sarkofag. Za nas je od posebnog zna~aja ~iwenica da mnogi gradovi poput [apca nemaju sarkofage, oni se mogu videti u ve}im centrima biv{eg Rimskog Carstva, isti~e Kovi}eva. U Muzeju su nam rekli da na prole}e planiraju da skinu patinu sa kamena i uklone grafit, sliku na{eg mentaliteta. M.F.

IZLO@BA ^LANICA ULS[ U KRAQEVU

UMETNOST JE @ENSKOG RODA

galeriji “Mar`ik” u Kraqevu, protekle srede je otvorena izlo`ba ~lanica Udru`ewa likovnih stvaralaca [apca pod nazivom “Umetnost je `enskog roda”.

U

- Umetnice razli~itog senzibiliteta i autorskog

rukopisa predstavqaju radove u kojima su zastupqeni razli~iti vidovi umetnosti, od slikarstva, vajarstva, keramike do promewene umetnosti i mode. Ova izlo`ba je sna`na, inventivna, zrela i predstavqa samo delimi~an presek ra-

znovrsnog i bogatog stvarala{tva umetnica, rekla je istori~arka umetnosti Sowa Petrovi} Jagi} na otvarawu izlo`be. Predsednik ULS[ i kustos izlo`be Slobodan Peladi}, izabrao je radove dvanaest mladih {aba~kih umetnica, koje imaju {irok dijapazon umetni~kih interesovawa. - Mnoge od wih ne analiziraju stvari, nego ih sintetizuju. Redukcijom sti`u do artikulisane forme. Sa druge strane, tu su i one kojima je zanimqivost i originalnost bitan aspekat. Vibracije koje {aqu neki od ovih radova grade dosledno delikatnu i intimisti~ku atmosferu koja se odmah registurje, dodaje Jagi}eva. Izlo`ba je otvorena do 29. februara. M.F.


20

25. februar 2016.

UDOBAN @IVOT

S P AVA ] A S O B A S AV E T I I I D E J E pava}a soba je va{a oaza mira i spokoja nakon napornog dana. To je mesto na kojem se opu{tate i gde u`ivate u trenucima mira. Iz tih razloga, soba za spavawe bi trebalo da bude ure|ena tako da miluje va{e unutra{we bi}e izborom boja, dekora, rasvete i mirisa. Uz nekoliko saveta spava}u sobu pretvorite u savr{eno mesto za svoje snove.

S

SPAVA]A SOBA PO FENG SHUI S pava}a soba ima najve}i uticaj na va{ Feng Shui. Ona mora biti ~ista i uredna. Sve nepotrebne stvari treba redovno izbacivati. Ona je tu da nam puni baterije za slede}i dan. Ako je ure|ena na principima Feng Shui done}e materijalno blagostawe, dobro zdravqe, dobre me|uqudske odnose i harmoniju. Spava}a soba je soba za odmor i relaksaciju. Ta energija koja dominira u spava}oj sobi je Jin. [to zna~i da je ne treba aktivirati previ{e raznim simbolima sre}e. Spava}a soba je mesto gde treba da se probudite vitalni, osve`eni i puni energije za novi dan. Oblik spava}e sobe treba da bude pravilan (kvadrat ili pravougaonik). U spava}oj sobi je najva`niji name{taj i krevet. Krevet predstavqa vrata izme|u spoqweg i unutra{weg sveta. Svako jutro pospremite krevet, jer jedino tako mo`ete spremni da se suo~ite sa spoqa{wo{}u sa mnogo samopouzdawa. Krevet ima najve}i uticaj kako se ose}ate. Da li ste sre}ni sa svojim `ivotom, poslom. Zato je potrebno da potro{ite malo vi{e novca na svoj krevet.

Oprezno sa dezenima Previ{e dezena na zavesama, zidovima, predmetima i name{taju stvori}e utisak haosa u sobi, ali i u va{oj glavi. Kada se probudite u toj buci za vidno poqe, ose}a}ete se kao da ste ustali na levu nogu. Stoga vodite ra~una o detaqima i dezenima, te ostavite pokoji prazan deo prostora za odmor za o~i.

Vodite ra~una o bojama Bitno je znati da se te`e spava u sobi obojenoj tamnim bojama,

Re{ewe za male spava}e sobe Ukoliko je va{a spava}a soba male kvadrature, kreveti trebaju biti {to jednostavniji, u dimenzijama du{eka – bez obodnih strana ili velikog uzglavqa. Prostor iznad kreveta iskoristite za skladi{tewe. U ove police mo`ete ugraditi osvetqewe. U prostor ispod kreveta smestite prakti~ne ladice na kliza~e ili to~ki}e. Ove ladice su vrlo prakti~ne za sme{tawe posteqine. Za male sobe preporu~uju se {to svetlije boje: bela ili krem.

Slike iznad kreveta Prilikom ure|ewa, spava}e sobe nemojte pretrpavati dekorativnim elementima. Dovoqno je da postavite par slika u drvenim ramovima iznad kreveta. Nije pravilo ali uglavnom se iznad kreveta nalaze tri slike. Boja rama kao i motivi na slikama trebaju da se uklope bojom sa ostatkom sobe. Ukoliko na slikama preovladava plava boja, na krevet jednostavno postavite plave jastuke i celina je potpuna.

Tapete na zidu iza kreveta Ukoliko `elite da jedan od zidova naglasite bojom ili tapetom, odlu~ite se za onaj iza kreveta. Cvetne

jer je svetlo potrebno za svakodnevnu dozu energije. Boje koje su se pokazale kao veoma smiruju}e su plava, zelena i boja lavande. Ipak, boqe je ne koristiti jarke nijanse za zidove, ve} upotrebiti razblaMi provodimo jednu tre}inu `ivota u krevetu, zato krevet treba da bude ~vrst za ~vrste temeqe u `ivotu. Najbitnija je wegova stabilnost. Krevet bi svakako trebao da ima uzglavqe zbog podr{ke, tako|e da bude naslowen na zid. Pronala`ewe dobre pozicije kreveta je ve{tina, jer se moraju uzeti u obzir vrata prozori, ormani i drugi oblici. Pravilno odaberite najpogodniji pravac za spavawe u skladu sa sre}om koju `elite da aktivirate na osnovu va{eg Kua broja. Kompasna dikrecija kreveta je odre|ena polo`ajem glave. Nemojte spavati u bra~nom krevetu koji ima dva odvojena mandraca (stvara razdor). U woj se odigrava vo|ewe qubavi i za wu je najbitnija pozicija. U spava}oj sobi na no}nom sto~i}u radi sre}nog braka treba dr`ati simbol dvostruke sre}e i par mandarinskih pataka. Na taj na~in mo`ete poja~ati sre}u u qubavi i braku. Mo`ete postaviti predivne slike zaqubqenih, sre}nih parova. TV aparati u spava}oj sobi razdvajaju par. Biqke u spava}oj sobi uni{tavaju qubav. Velika je gre{ka postaviti vodu u spava}u sobu (pretrpe}ete finansijski gubitak). Dr`awe ogledala naspram kreveta je velika zabrana (pojavquje se tre}a osoba u braku).

tapete ili ne`ni pastelni tonovi su najzastupqenije tapete u spava}im sobama. Najboqi utisak }ete posti}i ukoliko boju sa tapete ponovite na prekriva~u i zavesama.

Osvetqewe za spava}u sobu

`enu varijantu te boje. Tako|e, ako kombinujete nekoliko nijansi, pazite da ne preterate. Kao dobro re{ewe pokazala se ideja da se tri zida sobe oboje u belo, a jedan u nijansu po `eqi.

Pa`qivo odaberite materijale Izbegavajte mermer, granit i keramiku za podove i postavite drveni pod sa tepihom po `eqi. Tako|e, u spava}u sobu nemojte sme{tati brojne elektronske ure|aje poput kompjutera ili televizora, zbog negativnog zra~ewa i naru{avawa mirno}e sobe. Ako birate lampe, izbegavajte one gvozdene i metalne sa jakim svetlom. Ramovi za slike i sto~i} treba da budu drveni.

PRIJATEQ STRANE SALON NAME[TAJA „MATIS“, Kraqa Milutina 1, Telefon: 015/352-703

Pored glavnog centralnog svetla, u spava}oj sobi je po`eqno pomo}no osvetqewe. Zidna lampe ili mali lusteri uz krevete su idealna re{ewa. Odlu~ite se za aba`ure u boji kreveta ili posteqine.

U

salonu name{taja „Matis“, za penzionere mogu}nost kupovine preko administrativne zabrane na penziju. [est meseci bez kamate, ili do dvanaest meseci sa 5% kamate. Potrebno je sa sobom poneti samo li~nu kartu i posledwi ~ek od penzije. Obradujte sebe, ili svoju decu u salonu name{taja „Matis“.


STRANI^ICA

25. februar 2016.

21

H O ] E M O M L A D E STRANI^ICA NA NA[OJ STRANI! VAS POZIVA! ej, vi, mladi, pametni, brzi, spretni, brbqivi, }utqivi, sre}ni, tu`ni, zbuweni, jasni, hrabri, glasni, tihi, stra{qivi, zaqubqeni, razo~arani, sva|alice,

H

veseqaci, lutalice, sawari, bezobraznici, mislioci, bitange, princeze, pesnici, filozofi, frikovi, {treberi, kraqice drame, metalci, rokeri, narodwaci, navija~i, spavalice, buntovnici, umetnici! Naterajte ovaj grad da vas upozna! Do|ite na na{u stranu. „Glas Podriwa“ ho}e da ~uje va{ glas. Ho}emo da

razgovaramo sa vama i da te razgovore objavimo. Ne zato {to ste mladi i lepi, pa }ete lepo izgledati na fotografijama (iako je to ~iwenica ☺), nego zato {to verujemo da imate {ta da ka`ete. Budite nam sagovornik, birajte teme. Naterajte ovaj grad da vas ~uje! Do|ite na na{u stranu. Iskreno verujemo da ste vi{e od va{ih selfija, da du`ina va{ih sukawa i marka va{ih patika nema veze sa onim {to zaista jeste. Iskreno verujemo da umete qude da gledate u o~i a ne samo u profil. Naterajte ovaj grad da vas vidi! Do|ite na na{u stranu. Iskreno verujemo da su na farmama, u bratovima i kojekakvim parovima zaglavili neki drugi qudi i da nema tog rijalitija koji bi

mogao da se meri sa va{om svakodnevicom. Poka`ite koliko ste druga~iji i boqi. Naterajte ovaj grad da se mewa! Do|ite na na{u stranu.

Postavqajte pitawa. Samo glupi qudi veruju da su toliko pametni da vi{e nemaju {ta da nau~e. Naterajte ovaj grad da raste zajedno sa vama!

svakom slede}em broju „Glasa Podriwa“ na STRANI^ICI }emo objavqivati intervjue sa mladim qudima. Zanimaju nas va{i stavovi o svemu i sva~emu - i pita}emo vas o svemu i sva~emu: o qubavi, porodici, {koli, vr{wacima, o izlascima i muzici, o stawu u dru{tvu, dru{tvenim pojavama i obi~ajima... Kao {to rekoh – o svemu i sva~emu... Predla`ite teme i sagovornike. U svakom broju STRANI^ICA }e vam postaviti pitawe, a va{e odgovore objavi}emo u slede}em broju „Glasa Podriwa“. Pitawe za slede}u STRANI^ICU glasi: [ta zna~i biti mlad? Odgovore nam {aqite {to pre, u inboks na stranici www.facebook.com/katarinajovanovic.rs sa naznakom: STRANI^ICA PITA U svakom broju „Glasa Podriwa“ na STRANI^ICI }ete prona}i tetka-Kajine odgovore na va{a pitawa i dileme. Pitawa {aqite {to pre, u inboks na stranici www.facebook.com/katarinajovanovic.rs sa naznakom – Tetka Kajin S.O.S. STRANI^ICA }e vam predlagati kwige za ~itawe. Predla`ite i vi, {aqite va{e predloge na gorwu adresu, sa naznakom: KWIGA. Budite na svojoj strani! Budite na STRANI^ICI.

U

PROVERITE SEBE:

DA LI STE DIGITALNI URO\ENIK? KO ^ITA, NE SKITA Lujza Fichju: HARIJETA UHODA wiga je pisana mnoooogo pre interneta, JuTjuba i Fejsa (kod nas je objavqena 1978.), ali verujte mi na re~: da je Harijeta pisala blog ili pravila vlog, bila bi apsolutni hit. Kwigu mo`ete prona}i u Biblioteci {aba~koj. Pridru`ite se Kwigo`derima www.facebook.com/knigozderi

K

Da li je u vreme kada si se rodio-la tvoja porodica posedovala bar jedan mobilni telefon?

Da li se dru`i{ sa ra~unarom, tabletom ili pametnim telefonom du`e od jednog sata dnevno?

Da li tokom tvojih posledwih 5 godina `ivota tvoja porodica poseduje bar jedan kompjuter?

Da li si pokazao-la svojim roditeqima kako da naprave svoj Fejsbuk profil?

Zna{ li {ta zna~i: lol... gtg... bff... ttyl...?

Zna{ li {ta je dial-up konekcija?

Obja{wewe: Ako si u prvih pet pitawa imao-la bar 4 potvrdna odgovora, a tvoj odgovor na posledwe pitawe je NE, ti si digitalni uro|enik. To zna~i da – ne samo da raste{ uz digitalnu tehnologiju – nego da tehnologija mewa tvoj mozak☺. Time dobija{ razli~ite prednosti: br`e od „matoraca“ reaguje{ na vizuelne stimulanse, stalno ve`ba{ razli~ite vrste pa`we, u stawu si brzo da preusmerava{ pa-

`wu sa jednog sadr`aja na drugi, usavr{ava{ sposobnost opa`awa slika u perifernom vidnom poqu („kraji~kom oka“), u stawu si da brzo pregleda{ velike koli~ine informacija i razdvoji{ ono {to ti je bitno od onog {to te ne interesuje. Bilo bi dobro da zna{ i ovo: hajtek opsednutost ometa pravilan razvoj nekih delova mozga i mo`e oslabiti tvoju sposobnost zakqu~ivawa. Mo`e dovesti i do gubitka mo`danih puteva za me|uqudsku komunikaciju i interakciju i tako oslabiti tvoje socijalne ve{tine. Zapamti: u`ivaj u tehnologiji, daj prednost `ivim i prisutnim qudima!

„Glas Podriwa“ STRANI^ICA, Prvi broj, Ure|uje i podmla|uje se: Katarina Jovanovi}


22

AUTO-MOTO

25. februar 2016.

Sve na jednom mestu – kupovina, servis, tehni~ki pregled, registracija, osiguranje, kredit i lizing

Tehni~ki pregled Holliday [abac

Auto Market Group je firma koja posluje u okviru Auto ku}e Holliday. Od nedavno, ta~nije od polovine decembra pro{le godine, postali smo ovla{}eni diler i serviser za Fordova vozila iz putni~kog i lako komercijalnog programa. S’ obzirom da smo od skoro prisutni u [apcu interesovawe gra|ana i privrede je na zavidnom nivou. Za na{e kupce, fizi~ka lica, zahvaquju}i potpisanim ugovorima sa poslovnim bankama, obezbedili smo beskamatno kreditirawe, pa se tako odre|eni modeli vozila (u zavisnosti od tipa i paketa opreme) mogu kreditirati beskamatno na rokove do 48 meseci i iznos do 10.000 eura. Postoje i jako povoqna re{ewa, krediti i lizing, za finansirawe pravnih lica i poqoprivrede. Radi se i zamena po sistemu staro za novo. Procena starog vozila vr{i se potpu-

no besplatno u na{em servisu. Nakon toga za ponu|eni iznos (otkupnu vrednost starog automobila) umawujemo cenu novog vozila. U sklopu firme postoji i automehani~arski servis koji je otvoren za saradwu sa stanovni{tvom i privredom. Opremqen je ure|ajima najnovije generacije. Zaposleni konstantno prolaze obuke i stru~na usavr{avawa, tako da imamo znawe i kapacitete da u svakom momentu prihvatimo i servisiramo vozilo bez obzira na marku i tip. Poslovawe smo pro{irili i na rad sa {tetama po polisama autoodgovornosti. Potpisani su ugovori sa svim vode}im osiguravaju}im dru{tvima. Na na{em sajtu www. fordsabac.rs, mogu se dobiti sve potrebne informacije i pratiti aktuelna de{avawa, akcije i popusti.

POUZDAN AUTOMOBIL - POZNATI BREND

FORD U [APCU Auto Market Group je generalni zastupnik Forda za [abac, Loznicu, Vaqevo, Sremsku Mitrovicu i Rumu. Akcijske cene za Fiestu va`e do kraja februara. Najjeftinija je Fiesta Ambiente 1,25 sa 82 KS i klimom, koja ko{ta 8.990 evra sa PDV

e|u najtra`enijim modelima na na{em tr`i{tu je Ford Fiesta, pre svega zbog svog ma{tovitog dizajna i tradicionalne pouzdanosti. Ipak, u ce-

M

loj pri~i je presudnu ulogu imala i vrlo povoqna cena. Fiesta se mo`e kupiti ve} od 8.990 evra sa PDV. U Srbiji, me|u najtra`enijim verzijama je Fie-

sta sa benzinskim motorom zapremine 1,25 litara sa 82 kowske snage i Ambijent paketom opreme. Ina~e, Fiesta ima vrlo mali pre~nik okretawa i lagan servo upravqa~, tako da je uz meke komande vrlo zgodna za pripadnice ne`nijeg pola.

- Povoqni krediti za kupovinu vozila - Krediti za fizi~ka lica, privredu i poqoprivredu - BESKAMATNO KREDITIRAWE DO 10.000 EURA - Sve informacije putem telefona 015/716-0100, 064/864-0201 ili na sajtu www.fordsabac.rs

TEHNI^KI PREGLED HOLLIDAY nudi vam uslugu tehni~kog pregleda vozila kori{}enjem najsavremenijih ure|aja i opreme poznatog svetskog proizvo|a~a opreme za tehni~ke preglede „MAHA“. Na taj na~in obezbe|ujemo vam brzu, bezbednu i efikasnu proveru svih ure|aja bitnih za tehni~ku ispravnost va{eg vozila.

Registracija vozila Holliday [abac

- PRODU@ENJE REGISTRACIJE VOZILA - PRVA REGISTRACIJA VOZILA - IZDAVANJE REGISTRACIONIH NALEPNICA - PRODU@ENJE REGISTRACIJE - REGISTRACIJA VOZILA NA 6 MESE^NIH RATA - na licu mesta - putem administrativne zabrane - bez kamate i dodatnih tro{kova - bez provere kreditnog biora - prva rata i do mesec dana odlo`eno - usluga osiguranja - kompletna usluga registracije va{eg vozila - uplata potrebnih taksi u na{em objektu ({alter Po{te) - izdavanje probnih tablica - prenos vlasni{tva i odjava vozila - pomo} u postupku naknade {tete i popravku vozila o{te}enih u saobra}ajnoj nezgodi

NOVO!!!

NOVO!!!

NOVO!!!

REGISTRACIJA VOZILA ZA ZAPOSLENE I PENZIONERE NA 12 MESE^NIH RATA!!!

Auto Market Group Auto Market Group D.O.O je kompetentan i pouzdan partner u svim poslovima vezanim za va{ automobil. Firma posluje u sklopu auto ku}e Holliday, koja se vi{e od 15 godina bavi uvozom i prodajom polovnih automobila. Ponudu smo skoro obogatili novim Fordovim putni~kim i lako komercijalnim programom. Ovla{}eni smo serviser i prodavac gore pomenutog brenda. Kao Ford diler zadr`avamo pravo prodaje na podru~ju gradova [abac, Loznica, Valjevo, Sremska Mitrovica, Ruma. Mo`emo re{avati upite na nivou ~itave Republike Srbije. Auto-mehani~arski servis je od nedavno otvoren za saradnju sa gra|anstvom i firmama. Posedujemo dijagnosti~ke ure|aje najnovije generacije i sve alate i aparate potrebne za funkcionisanje servisa i radionice. Nudimo vam usluge servisiranja vozila, vulkanizerske usluge, regliranje trapa i servisiranje klima ure|aja. Zapo{ljavamo tim dugogodi{njih radnika sa velikim iskustvom. Zahvaljuju}i velikoj bazi dobavlja~a obezbedili smo brzu i povoljnu nabavku rezervnih delova. U mogu}nosti smo da u svakom momentu prihvatimo Va{e vozilo i servisiramo ga u najkra}em roku. Ste~eno iskustvo u ovom poslu garantuje kvalitet u poslovanju. Zahvaljuju}i preporukama kupaca i stalnom unapre|enju poslovnih procesa dugi niz godina uspe{no se razvijamo i poslujemo.

[abac, Obilazni put bb Tel. 015/393-000, 063/83-77-802 www.autokucaholliday.co.rs


QUDI

25. februar 2016.

23

NASTAVNIK FIZI^KE KULTURE IZ DUBQA, @IVOMIR DREZGI], [ESTOSTRUKI MA^VANSKI HARAMBA[A

SECKA PE^EWE I ^UVA SABQE Nare|ao {est dimiskija. Posle druge laskave titule, jedan od sudija mu rekao da takmi~ewe za izbor hajdu~kog haramba{e, postaje nezanimqivo, kad on u~estvuje. U~ina farma od 600 ovaca samdesetih godina kraj Drine u Crnoj Bari na prostoru zvanom Vasin {ib, gde se odr`avaju takmi~ewa za izbor ma~vanskog haramba{e u okviru tradicionalne kulturno-turisti~ke manifestacije Hajdu~ko ve~e, okupqalo se u proseku oko 20.000 qudi.

O

- Ve}ina wih dolazila je da vidi borbe u vi{e hajdu~kih disciplina, za laskavu titulu ma~vanskog haramba{e, kome je na dar pripadala sabqa dimiskija, najsvetlije hajdu~ko oru`je, ka`e @ivomir Drezgi}, (58) iz Dubqa koga me{tani i okolina vi{e znaju po nadimku U~a, osvaja~ {est sabqi na ovim takmi~ewima. Prvi put je u~estvovao 1981. godine i osvojio drugo

mesto, a godinu dana kasnije pripala mu je prva sabqa. - Konkurencija je uvek bila `estoka. Vaqda je dovoqno re}i podatak da je u predtakmi~ewima u~estvovalo uvek dvadesetak vrlo dobro pripremqenih mladi}a. Kao {to znate na samom takmi~ewu pojavqivalo se wih osam, najspremnijih. Izdvojio bih 1990. godinu, kada se takmi~io izvesni Vukajlovi} iz Sremske Mitrovice, prvak tada{we dr`ave u bacawu diska. Uspeo sam ponovo da osvojim sabqu i ona mi je posebno draga, dodaje Drezgi}, koji je 12 godina bio u~iteq fizi~kog vaspitawa u svom selu, nedaleko od ku}e u centru gde i danas `ivi. U blizini je i seoska crkva sa dvori{tem gde se odr`ava sve privla~nija manifestacija

posve}ena boju na Dubqu u Drugom srpskom ustanku. Prvu hajdu~ku sabqu, osvojio je sa 23 godine, a pore|ewe sa dana{wim ~ini mu se neukusno. - U nekim slu~ajevima dana{wi hajduci osvajaju i boqe rezultate, samo pitawe je kako. Meni je onda bio jedini doping pe~eno pile, isti~e na{ sagovornik. Fizi~ku kondiciju nije zapostavio ni danas, kad se bli`i {estoj deceniji `ivota. U sewaku punom sto~ne hrane privezao je dva jedeka i svakog znati`eqnika koji tu navrati spreman je da izazove na takmi~ewe u brzom pewawu. Niko ga nije pobedio, a za dobar fizi~ki izgled bori se na razne na~ine. Najva`nija je ka`e zdrava ishrana i stalna fizi~ka aktivnost, a to kod wega ne mawka. Atletsku gra|u vi{estrukog ma~vanskog haramba{e, uo~ili su i Japanci. O wemu su snimili mali film i emitovali ga na svojoj te-

leviziji u emisiji “Prona|i me na zemaqskoj kugli”. @ivomir Drezgi} danas qubomorno ~uva sve osvojene sabqe i brojne novinske natpise iz tog vremena o wegovim uspesima. Bavi se privatnim biznisom. Ima dve prodavnice me{ovite robe i farmu od 600 ovaca u selu. Pru`a i usluge u re|ewu i pe~ewu, a qubav prema starim ma~vanskim obi~ajima iz vremena o kome je najsli-

kovitije pripovedao Janko Veselinovi}, jo{ ga ne napu{ta. - Odlu~io sam kad navr{im {ezdeset godina da izazovem na takmi~ewe ove mnogo mla|e koji mi po godinama mogu biti unuci. Mislim da moj plasman ispod ~etvrtog mesta ne}e biti lo{iji, ka`e na kraju ovog razgovora za “Glas Podriwa”, ~iji je redovni ~italac. Q.\uki}

IZ @IVOTA OBU]ARKE DRAGICE SIMI]

NAJSRE]NIJA SA ^EKI]EM U RUKAMA

ragica Simi} nije samo `ena koja radi posao koji naj~e{}e obavqaju mu{karci, nego i neko ko se sa `ivotnim izazovima, kojih nije bilo malo, mu{ki borio. Ro|ena je 5. maja 1962. godine u Gorwem Dobri}u kod Loznice. Prve dve godine Sredwe {kole je zavr{ila u Lozni~koj gimnaziji, u prvoj generaciji usmerenog obrazovawa, a u tre}oj je upisala obu}arski smer u [koli u~enika u privredi u [apcu. - Oduvek sam volela ko`u. Imala sam dva strica koja su se bavili obu}arstvom, a ujak mi jo{ uvek radi kao obu}ar, iako je u penziji i ima 86 godina. Svaki dan odlazi u radwu, ne mo`e da ostavi ~eki}, ka`e Dragica.

D

Po zavr{etku Sredwe {kole, zaposlila se u „Calu“ i vanredno upisala Vi{u tehni~ku obu}arsku {kolu u Beogradu. Zavr{ila je u roku, ali nikada nije `elela da radi kao in`ewer, ne voli administraciju. - Ispuwena sam kad uzmem ko`u u ruke da radim, da {ijem, najsre}nija sam kad mi je ~eki} u ruci. Mo`da je malo neobi~no, ali je to ono {to volim i radim sa qubavqu. Mo`da su i geni odigrali svoju ulogu. Za divno ~udo, niko od dece oba strica i ujaka nije nastavio sa ovim poslom. Dragica je u „Calu“ radila petnaest godina, a kad je fabrika zatvorena, zaposlila se u poslasti~arnici

„Stelina“. S obzirom da su je „kola~ili mawe privla~ili od cipela“, odlu~ila je da otvori samostalnu obu}arsku radwu pre petnaest godina. - Kad jednom po~nete da radite posao koji volite, nikad ne `elite da iza|ete iz wega. To je velika radost. U po~etku su mu{terije bile nepoverqive zato {to sam `ena, posebno mu{karci, a posle su mi ba{ oni dovodili svoje prijateqe i kolege sa posla. Pored obu}arskog, po~ela sam, na inicijativu mu{terija, da se bavim i kroja~kim poslom. Korektno ja odradim prepravke, ali najsre}nija sam kad mi do|e cipela u ruke, odmah vidim {ta bi trebalo da uradim, da je zalepim ili pro{ijem, uradim flekicu ili penxetu... Ima dvokrako radno vreme sa kratkom pauzom, retko stigne da ode do ku}e, ponekad se pro{eta da udahne malo vazduha i vra}a se na posao. No, nije uvek bilo tako, bilo je mnogo te`e. Kada se razvela od supruga pre deset godina, uzela je samo svoje li~ne stvari i sa troje dece, u 44. godini, krenula ispo~etka. - Nisam imala elementarne stvari, {poret, ve{ ma{inu, fri`ider, ali sam imala podr{ku svoje dece i pomo} prijateqa, Dragice i Mila, koji su mi kao rod naj-

ro|eniji... Odlu~ila sam ~ak i da podignem kredit da kupim ku}u. Toliko sam bila uporna, da su mi u mati~noj banci rekli: „Dajemo vam kredit, nadamo se i svi se molimo Bogu da ga otplatite“. Za pet godina sam uspela da ga vratim, nikad ni jedan dan nisam zakasnila sa pla}awem rate. A pored mog posla, i{la sam da ~istim kafi}e, lekarske ordinacije, ku}e... Radwu bih zatvorala u sedam, osam sati uve~e, oti{la da o~istim kafi}, ustajala sutra u ~etiri ujutro, o~istila drugi kafi} i dolazila da radim. Tih pet godina je bila ba{ velika borba, ali, uspeli smo da iza|emo iz krize. Niko od troje dece nije nastavio da se bavi obu}arskim zanatom. ]erka @ivka radi na brodu u Americi, stariji sin Marko je poku{avao, „ali mu nije i{lo od ruke, za to ~ovek mora da se rodi“, a mla|em sinu Vukoju je i{lo, ali nije bio voqan, „nije imao qubavi prema tom poslu“. - Nisam htela da uti~em na decu da rade ne{to {to ne vole. Nema uspeha ako ~ovek radi ne{to {to ne `eli, nikada ne mo`e da ga odradi kako bi trebalo. Dragica ka`e da ne razume qude koji samo sede kod

ku}e i kukaju kako su te{ka vremena, kako nemaju posao, a ne preduzimaju ni{ta. - Jesu krizna vremena, ja radim posao u kom uvek neki dinar kapne, u posledwe dve godine to nije ono {to je nekad bilo, ali, kapne... Ima mnogo toga {to mo`e da se radi, a nijednog posla koji je po{ten ~ovek ne bi trebalo da se stidi. Ako ho}ete da radite, na}i }ete posao, samo treba zasukati rukave. Najve}i ponos joj je {to je decu izvela na pravi put, {to im je usadila radne navike i {to su postali ~estiti qudi - To ne mo`e da se opi{e, to je ne{to ogromno, moj najve}i uspeh, ka`e kroz suze. Pre tri godine u Dragi~in `ivot je u{la jo{ jedna radost, unu~ica Elena, „divno stvorewe koje joj je podmladilo du{u”. Nesalomqiv duh ove `ene mo`da ponajboqe opisuje situacija u kojoj se na{la kad je oti{la u bolnicu zbog rutinske operacije, koja se iskomplikovala. Dobila je sepsu i `ivot joj je visio o koncu. Lekar joj je rekao da „o~igledno nije bilo su|eno da ide gore“, a ona ka`e - Pobedila je voqa, `eqa za `ivotom, da ostanem i da se borim. M.Filipovi}


24

POLITIKA

25. februar 2016.

SAOP[TEWE SRPSKE NARODNE PARTIJE

POTPISAN SPORAZUM O KOALICIJI

HITNO FORMIRATI KANCELARIJU

ZA SARADWU SA RUSIJOM rpska narodna partija (SNP) – shodno jasnom opredeqewu dve tre}ine gra|ana da Srbija ne treba da pristupi Evropskoj uniji (EU) ukoliko je uslov za to uvo|ewe sankcija Rusiji – zahteva hitno osnivawe Kancelarije Vlade Srbije za saradwu sa Ruskom Federacijom (RF). To tim pre, jer ve} funkcioni{u na desetine kancelarija, agencija i drugih specijalizovanih dr`avnih institucija za tzv. evroatlantske integracije, ne ra~unaju}i ministarstva i druge vladine organe koji imaju posebne departmane za saradwu sa EU – a ne postoji niti jedna dr`avna institucija zadu`ena za ekonomsku, politi~ku i vojnu saradwu sa najbli`im poli-

S [ABAC IMA TRE]I IZBOR N ova Srbija }e na lokalne izbore u [apcu iza}i zajedno sa Zapadnom Srbijom u okviru koalicije “Pobeda za [abac”. Sporazum su u ponedeqak potpisali Bo`idar Kati}, predsednik Gradskog odbora Nove Srbije i Nemawa Paji}, predsednik Zapadne Srbije. Okupila ih je zajedni~ka vizija [apca u narednim godinama. Paji} je istakao da novi partneri zna~e novu energiju. Posebno je zadovoqan {to se oko ZS koja je regionalna stranka, okupqaju partije koje imaju republi~ke centrale. -Drago mi je da se ovde prepoznaje zna~aj lokalne politike i pravi se jasna razlika izme|u lokalne i politike na nivou Republike. To je veoma bitno da ne bi do{lo do obesmi{qavawa lokalnih izbora. Na lokalu se biraju qudi. Mi u [apcu se svi znamo i kada se opredelimo za neku politiku znamo ko je wen nosilac i ko je sprovodi. Razvoj grada je u centru na{e politike, a zajedno smo u toj borbi mnogo ja~i, rekao je Paji}. Bo`idar Kati} smatra da se [abac politi~ki nalazi zarobqen izme|u dve lo{e opcije, vlasti i opo-

zicije. Veruje da mogu da budu tre}a opcija koja }e imati dovoqan broj odbornika da predstavqaju odlu~uju}u snagu u budu}em sazivu gradskog parlamenta. -Ono {to [abac razlikuje od drugih gradova je to {to za ove izbore ne}emo imati referendumsku atmosferu. [abac ima izbora i ima za koga da glasa. “Pobeda za [abac” je tre}a opcija. Kada se opredequjete za lokalne programe, glavni kriterijum nije ideologija, nego sa kim te kriterijume mo`ete da ostvarite. Potrebni su qudi koji su to sposobni da realizuju, a ne veliki politi~ki lideri iza, kojih }e se ve}ina sakriti, a koji }e posetiti na{ grad jednom u ovoj kampawi, pa opet za ~etiri godine, rekao je Kati}. Kati} je istakao da NS, kao stranka koja je dosledno vodila politiku svih prethodnih godina, u ovoj koaliciji mo`e da ostvari svoje planove. Podsetio je da su oni uvek kada su kritikovali ono {to smatraju lo{im nudili i konkretna re{ewa. Koaliciju “Pobeda za [abac” ~ine jo{ i Socijaldemokratska stranka, Socijaldemokratska partija Srbije, Nova Srbija, kao i grupa gra|ana koja je istupila iz SDPS. M.M.

ti~kim i ekonomskim partnerom na{e zemqe. SNP podse}a da Srbija ima povla{}eni status u ekonomskim odnosima sa Rusijom koji ne koristi u dovoqnoj meri, jer u Beogradu nema institucionalnih kapaciteta na dr`avnom nivou za realizaciju te saradwe. SNP, kao jedina partija koja je u Skup{tini Srbije glasala protiv sporazuma kojim je, izme|u ostalog, omogu}eno da se pripadnici NATO slobodno kre}u po Srbiji i da ~ak imaju i diplomatski imunitet i privilegije – upozorava da je to potez koji nas opasno pribli`ava „crvenoj liniji“ i skre}e sa pozicije vojne neutralnosti. Istovremeno, predstavnici centralne vlasti u Sa-

rajevu, protivno voqi Republike Srpske i srpskog naroda u BiH, poru~uju da je ciq BiH ulazak u EU, pa jo{ i u NATO pride, a u Srbiji su sve glasniji raznorazni centri mo}i koji se gromoglasno, putem najuticajnijih medija, zala`u za zaustavqawe svake saradwe sa Moskvom, lobiraju za podizawe zida izme|u bratskog srpskog i ruskog naroda i guraju Srbiju u antirusku politi~ku i vojnu koaliciju. Zato je osnivawe institucije za saradwu sa Rusijom jedini mogu}i odgovor na ovu antirusku {izofreniju dela politi~kog „mejnstrima“ koja, na svu sre}u, ne odgovara voqi ogromnog dela gra|ana ove zemqe.

INICIJATIVA „SELO – GRAD“ O KATASTROFALNOM STAWU U STO^ARSTVU

NAJGORE MINISTARSTVO U ISTORIJI SRBIJE ra po kilogramu, a u Pocerini je prestao otkup sviwa. Ministarstvo poqoprivrede nas je pustilo niz vodu. Ovo je najgore Ministarstvo u istoriji – rekao je Stankovi}. Predsednik Udru`ewa odgajiva~a sviwa u {aba~kom kraju Goran Mosti} dodao je da su mali proizvo|a~i uni{teni, a da su sada na udaru oni ve}i.

nicijativa „Selo – grad“ jo{ jednom je upozorila na katastrofalno stawe u sto~arstvu, naro~ito u sviwarstvu. Kako je rekao Milutin Stankovi}, gradski odbor-

I

nik, cena sviwa se kre}e od 105 do 120 dinara po kilogramu. - Dobili smo informaciju da je dr`ava odobrila uvoz velikog broja sviwa iz EU i to po ceni od 130 dina-

- O~ekujem da nam izabrane vlasti pomognu. I ranije su bile lo{e, ali ova je najlo{ija. Ni u ~emu nas ne poma`u, ni dinar subvencija nije ispla}en. Samo nas la`u – naglasio je Mosti}. N. K.

OP[TINSKI ODBOR LDP U BOGATI]U

VE[I] NOVI MENAXER velikoj sali Skup{tine op{tine Bogati}, pro{le nedeqe odr`ana je nova Skup-

U

{tina Op{tinskog odbora Liberalno demokratske partije. Za glavnog menaxera partije izabran je Milan Ve{i}, diplomirani in`ewer pejza`ne arhitekture iz Ma~vanskog Metkovi}a. - Ciq je okupqawe opozicije sa `eqom da se postoje}a vlast smeni. Svedoci smo da se u Bogati}u ni{ta ne radi nego samo zadovoqavaju li~ni interesi odbornika i drugih op{tinskih funkcio-

nera. To je na{ strate{ki ciq u narednom periodu, kao i boqi `ivot qudi, jer oni to zaslu`uju. Moramo razgovarati sa svima i tra`iti {to ve}u podr{ku za na{u politiku koju je vreme potvrdilo, rekao je ovom prilikom Ve{i}. Pored gostiju iz [apca, Skup{tini LDP u Bogati}u u sve~anom delu prisustvovali su predstavnici Socijaldemokratske stranke i pokreta Zelenih Srbije u Bogati}u. Q.\.


POLITIKA POKRET SOCIJALISTA

25. februar 2016.

PROGRAM DVERI NAMEWEN @ENAMA

ALEKSANDAR VULIN U [APCU redsednik Pokreta socijalista i ministar za rad, zapo{qavawe, socijalna i bora~ka pitawa Aleksandar Vulin 20.01.2016 godine na Svetski dan socijalne pravde obi{ao je Dnevni boravak za osobe sa mentalnim smetwama i intelektualnim pote{ko}ama „Sveta Sofija“ i Servis za hemijsko ~i{}ewe i prawe ve{a „Elio“ u [apcu, koje ralizuje Karitas [abac. Kako je rekao, za ovaj projekat u [apcu kao i ure|ewe senzorne sobe u domu za decu ometenu u razvoju Ministarstvo je obezbedilo preko ~etiri miliona dinara. Ministar je tokom boravka u [apcu obi{ao i Servis za hemijsko ~i{}e-

P

we i prawe ve{a „Elio“, projekat preko koga „Karitas“ promovi{e socijalno preduzetni{tvo i stvara mogu}nost za zapo{qavawe `ena i dru{tveno rawivih grupa. On je istakao da je socijalno preduzetni{tvo prilika da se zaposle qudi koji te{ko mogu da na|u posao i da se sna|u. Nakon obilaska Aleksandar Vulin se u prostorijma Gradskog odbora pokreta socijalista [abac sastao sa ~lanovima pokreta socijalista grada [apca .^lanovi su dali punu podr{ku ministru za wegov rad i anga`ovawe oko migrantskog pitawa i rada ministarstva na ~ijem je ~elu .Ministar je upoznat sa aktuelnim aktivnostima na osnivawu novih me-

snih odbora Pokreta socijalista na teritoriji grada [apca sa stalnim pove}awem broja ~lanova i planiranim aktivnostima u narednom periodu. U razgovoru sa ~lanovima PS ministar je informisan o te{koj ekonomskoj situaciji u [apcu,Velnki broj nezaposlenih , neuspe{nim privatizacijama i projektima ~mji se rokovi zavr{etka stalno produ`avaju a objekti slu`e samo za slikawe gradskih ~elnika. Radovi na objekatu pored koga se gradona~elnik slikao istog dana po~eli su u junu 2014. godine, trebali su da budu zavr{eni u avgustu 2015. a tek se sada“ privode kraju“. 3aista bi neko mogao ne{to iz ovoga da“ nau~i“.

U [APCU FORMIRAN GRADSKI ODBOR ZELENE STRANKE

GLASAJMO ZA QUDE, A NE P A R T I J E [apcu je formiran Gradski odbor Zelene stranke, a za predsednika Gradskog odbora izabran je Marko Bingulac. Prema wegovim re~ima, Zelena stranka politiku zasniva na re{avawu stvarnih problema, a kao najve}u prednost isti~e qude koji su ~lanovi ove partije. - Zelena stranka pru`a gra|anima [apca tre}u mogu}nost izbora koja }e biti kulturna i intelektualna, ali i gra|anska i doma}inska opcija. Na{ program je evropski i savremen, ali

U

Bi}e iznena|ewe na izborima: Marko Bingulac na promociji Zelene stranke istovremeno i tradiciona- `ivotna sredina, zelena ekolan. Na lokalnim izborima nomija, socijalna pravda, deu [apcu treba da se glasa za mokratija i qudska prava, qude, kandidate, a ne za na- napomenuo je Bingulac i dozive stranaka – istakao je dao da }e ova partija biti Bingulac. pravo iznena|ewe na lokalPet osnovnih oblasti de- nim izborima u [apcu. lovawa Zelena stranke su – N. K.

VERUJTE U SEBE radnog vremena, a primaju punu platu i majke sa troje i vi{e dece da primaju nacionalnu penziju, navela je Jawu{evi}ka.

Marija Jawu{evi} verima se ~esto zamera da `ene stavqaju u drugi plan. Me|utim, u ovoj stranci tvrde da su `ene kod wih ravnopravne. Marija Jawu{evi}, ~lanica predsedni{tva Dveri i koordinator `enske mre`e, u svom prvom medijskom obra}awu, za “Glas Podriwa” govori o programu ove stranke za `ene. Isti~e da je ovaj program prilago|en savremenoj `eni, a da je najve}i problem `ena na Balkanu {to su same sebi na posledwem mestu. -Mlade `ene koje su se zaposlile ili `ele da se zaposle imaju problem ukoliko `ele da se ostvare kao majke. Veoma nam je va`no da `ene budu za{ti}ene u tom pogledu. Tako|e, va`no je da ako `ele da grade karijeru, to mogu da usklade sa roditeqstvom. Tu mora da pomogne poslodavac, ali i dr`ava. Napravili smo vrlo konkretan program koji }e obezbediti `enama mogu}nost da imaju sva prava. Nikako ne smeju da ostanu bez posla ako `ele da ra|aju, ako imaju vi{e dece da mogu da rade pola

D

GRADSKI ODBOR SDPS NAPUSTIO STRANKU

N E ] E M O SA SNS radski odbor Socijaldemokratske partije Srbije, sa 40 mesnih odbora, napustio je stranku na ~ijem se ~elu nalazi Rasim Qaji}. Prema re~ima Branka Filipovi}a, sada ve} biv{eg predsednika GO SDPS, na ovaj korak su se odlu~ili zbog neistinitih tvrdwi da je u [apcu odr`ana Izborna skup{tina partije, kao i insistirawa centrale u Beogradu da se na predNe}e nam Beograd nametati koalicije: stoje}e lokalne izbore ide u koaliciji Branko Filipovi} sa saradnicima sa SNS. - Bilo je mnogo pritisaka da se formira koa- SNS. Sve {to je centrala tra`ila od nas mi smo licija sa SNS u [apcu. Nedopustivo je da neko ispo{tovali, ali ovaj zahtev nismo mogli – issa strane, bio on iz Beograda ili Loznice, krei- takao je Filipovi}. On je dodao da }e svoje aktivnosti nastaviti ra i postavqa koalicije u [apcu. Kada sam preukao nezavisna grupa gra|ana i to u okviru predizzimao odbor pre dve godine, bila je druga pri~a. borne koalicije „Pobeda za [abac“. Za te dve godine nije bilo nikakvih kontakata sa N. K.

G

25

Kao drugi veliki problem sa kojim se suo~avaju `ene u Srbiji navela je wihovo zdravqe. Istakla je da su posledice NATO bombardovawa na{e zemqe bombama sa osiroma{enim uranijumom primetne i danas, a da se najvi{e ogledaju u porastu malignih oboqewa. -Visok procenat oboqevawa `ena od kancera dojke i smrtnost od kancera materice je ne{to {to `elimo da stavimo pod kontrolu. Borba protiv nasiqa nad `enama je ne{to oko ~ega svi moramo imati konsenzus i za {ta moraju da se bore apsolutno svi gra|ani, ka`e Marija Jawu{evi}. Da bi uspe{no realizovali svoj program, prvo moraju probudi svest kod `ena. Zato je va`no da do|u do svake `ene. -@ene na Balkanu su patrijarhalno vaspitane. Povu~ene su i navikle da su same sebi najmawe va`ne. Zato moramo u}i u svaki dom i objasniti im da moraju da veruju u sebe. Mislim da nisu svesne svoje snage. Na nama je da ih podstaknemo na razmi{qawe, zakqu~uje Jawu{evi}ka. M.M.

U SUBOTU U POZORI[TU

TRIBINA LEVICE subotu 27. februara u Sali [aba~kog pozori{ta sa po~etkom u 19 ~asova odr`a}e se tribina Levice Srbije na kojoj }e biti predstavqen program za predstoje}e izbore. Jedan od u~esnika bi}e lider ove stranke Borko Stefanovi}. Na tribini }e osim lidera govoriti direktor nevladine organizacije Centar za prakti~nu politiku Dragan Popovi}, ~lan Levice Srbije kao i ~lanovi Gradskog odbora [abac. Levica Srbije [abac

U


26

25. februar 2016.

BELE@NICA

IZA KULISA [ABA^KOG POZORI[TA: MAJSTOR SCENSKE MASKE

UME]E TRANSFORMACIJE „Ne mo`e da se radi bez qubavi. Posao kao posao je naporan, odgovoran, te`ak, ali maksimalno kreativan. I pored toga nikada ne bih izabrala ne{to drugo“, ka`e Gordana Barovi}

[aba~ko pozori{te Gordana Barovi}, danas majstor scenske maske, primqena je na probni rad 1996. godine. Svoja znawa uz neosporan talenat uobli~avala je ve{to vo|enom rukom i savetima u~iteqa Ace [emege. - On me nau~io ovom poslu i on je bio taj koji je trebao da odlu~i da li ja to mogu da radim. Prijao mi je rad pogotovo {to sam na neki na~in izolovana od ostatka. Ovo je moj prostor u kome mogu da se izrazim kreativno i u bilo kom smislu. Najva`niji je taj mir koji je neophodan za ovaj posao – ka`e Gordana koja svoje

U

Vlasuqarstvo je zanat koji se u~i

je `ensku fizionomiju trebalo prilagoditi mu{koj. Maske Hitlera, Geringa i Hajdriha morale su Vlasuqarstvo je bio izazov koji biti autenti~ne jer su u pitawu se pretvorio u ne{to vi{e od istorijske li~nosti. Na sve to, obi~nog zanatskog posla koji s jed- uloge su dodeqene glumicama {to nakom qubavqu radi i je bio {ok za mene. Za danas. veoma kratko vreme „Onaj ko bi - Jedan od najstariod 15. januara do 1. fejih zanata na svetu. `eleo da se bavi bruara morala sam da U~i se u pozori{tu ovim poslom mora odradim ne samo makroz rad i praksu. Po- da bude na prvom me- ske za dan premijere trebno je dosta vreme- stu odgovaran, kre- nego i za generalnu na da se nau~i sve. ativan i ve{t. To probu, a da ne pri~aTehnologija izrade su osobine bez kojih mo o doradama, isostala je ista. Bupravkama i sli~no. se ne mo`e. Na sve to dolazi onda i informacija da }e premijeru direktno da prenosi RTS. E, tad sam do`ivela stres. Nikad u `ivotu ve}u tremu nisam imala pred premijeru. Sre}om sve se zavr{ilo na najboqi mogu}i na~in.

Istorijska uvertira „Mladi Staqin“ U pozori{tu se ne postavqaju ~esto komadi sa istorijskim likovima tako da je Gordana za jedan kratak period imala dobre izazove. Pre „Kaina“ {aba~ku publiku odu{evio je Staqin u predstavi „Mladi Staqin“. - Ivan Toma{evi} je glumio Staqina. Se}am se da je prilikom izlaska iz {minkernice na jednu probu ostavio zapawenog i samog rediteqa. Transformacija je bila neverovatna. kvalno se koriste isti metodi, sprave, materijali. Imam sre}u {to radim ovaj posao koji je za mene vi{e nego lep.

ume}e svakodnevno pokazuje na poqu {minke, izrade maski i vlasuqa. Za slobodu odlu~ivawa kada se rade predstave izborila se svojim radom koji je na scenu [aba~kog poPrva predstava zori{ta doneo dosta dobrih maski. Samo dve godine po dolasku u - Qudi mi veruju i [aba~ko pozori{te saonda mi prepuste pomostalno je radila na „Ne {tedim se sao koji, ustvari, samo ja mogu da od- uop{te u ovom poslu jer svojoj prvoj predstavi. - Predstavu „Tetoradim. Oni mogu da ga volim. I samo ~ovek virane du{e“ re`irao koji ga voli mo`e da ga zamisle ne{to ali je Rale Milenkovi}, a radi. Ne postoje pravila ja sam tu da smislim kako }e se to odra- sem qubavi i dobrog po- po tekstu Stefanovditi i da li mo`e znavawa posla koji mo`e skog. Mnogo mi je draga. uop{te na scenu da da traje danima i no}i- Volela sam je. Pre we se postavi. Prosto, ma dok se ne postigne sve ostale predstave radila sam sa Acom savr{enstvo“ pozori{te je `ivo, [emegom. `iva je publika, glumci. Kad po~ne predstava tu vi{e Najve}i izazov nema zaustavqawa. Nije to kao „Kainov o`iqak“ pred kamerom. Ako se ne{to desi Rad na predstavi „Kainovo o`ikamera se zaustavi i ponovi se kadar pa dok ne ispadne kako treba qak“ bio je wen najve}i izazov ali to se ponavqa. Ovde nema zausta- i trauma. Pored trke sa vremenom vqawa. Kako krene predstava tako trebalo se psihi~ki izboriti i sa mora sve da bude bez gre{ke jer ~iwenicom da }e predstavu u`ivo svaka gre{~ica mo`e da remeti prenositi Radio televizija Srbije. - Priprema na „Kainovom o`iqglumca na sceni i samim tim izazove i pogre{nu reakciju publike. ku“ mi je bila najve}a trauma do saSve to mora da bude perfektno da u mojoj karijeri, a evo ve} dvadeset godina radim to. Tako|e i izaura|eno. zov za nekoga ko se bavi maskom jer

I na filmu Svoje znawe i ume}e Gordana je pokazala i na snimawu filma „Bi}emo prvaci sveta“ ~iji je jedan deo sniman u Hali „Zorka“ u [apcu. - Jedno lepo iskustvo. Potpuno druga~iji rad u odnosu na pozori{te. Mislim da se nikada ne bih odlu~ila da radim samo film iako je donekle lak{i posao jer snimawe mo`e da se prekine kako bi se popravila {minka, bilo {ta. U pozo-

ri{tu to nije mogu}e. Gre{ke ne sme da bude. Dosta je kreativnije raditi u pozori{tu koje ima svoju posebnu dra`.

U~iti i samo u~iti I posle dve decenije provedene u pozori{tu Gordana, kako sama ka`e, i dan-danas mnogo u~i o poslu kojem se posvetila s velikom qubavqu. - I {minka, i frizura, i maska. To sve iziskuje sate i sate istra`ivawa. Treba saznati mnogo toga o vremenu u kome se radwa predstava de{ava. Danas je mnogo lak{e uraditi autenti~nu masku nego {to je bilo pre dvadesetak godina mome ~ika Aci. Ima dosta dobrih materijala do kojih je ponekad te{ko do}i jer se nabavqaju u Londonu, Berlinu, Qubqani, Zagrebu. Posao me prati i ku}i jer i tada razmi{qam o tome {ta treba i kako da uradim, gde da nabavim materijal i sli~no.

R E P E R TO A R “ LM’’ B I O S K O PA SAVVA - MALI: MALI RATNIK VELIKOG SRCA animirani, sinhronizovano 25. februara - 2. marta u 18:00 BOGOVI EGIPTA avantura, fantazija 25. februara - 2. marta u 20:00

O. Gavrilovi}


MOZAIK

^IVIJA[KI ’OROSKOP

I

25. februar 2016.

27

U HOLISTI^KOM JOGA CENTRU „ANANDA“ U NEDEQU 6. MARTA GOST DR SCI. MED. NINA BULAJI]

Riba

ako je upravo otpo~eo period riba, za vas se ne mo`e re}i da ste u plusu. Nije krenulo dobro. Vesti iz Libije su vas toliko pogodile da ste poslali Nejakog Uro{a da se slika i da te vesti saop{ti narodu. Kasnije ste, ipak, odlu~ili da se i vi pojavite, ali nije to to. U narednom periodu vas o~ekuju jo{ ve}a isku{ewa, i to onakva na kakva niste navikli.

T

Ovan

e{ko je doku~iti {ta je na vas ostavio ve}i utisak – zadovoqstvo zbog pobede nad velikim rivalom, ili tuga zbog gubitka trofeja. Mo`da mo`e da vam pomogne majka, koja ne propu{ta nijedan me~ omiqenog kluba. Majka je majka.

V

Bik

as to i ne brine, ali ostao je ukus izdaje u ustima. Napustili ste verne partnere, a za nove izabrali upravo one koji su va{oj najve}oj snazi, penzionerima, smawili penzije. Onomad ste hteli da ru{ite jednu drugu vladu ako ne pove}a penzije, a sada podr`avate one koji su panzije smawili. Vi ste enigma i za astrologe. Ko }e to da pohvata i svati svaka ~ast.

H

Blizanac

vala vam {to ste do{li u Srbiju i {to `elite da spasite srpske sto~are. Koliko }ete im pomo}i, to oni najboqe znaju. Ali vi ste, ipak, trebali malo da se raspitate i da znate da se i u Srbiji }evapi prave iskqu~ivo od june}eg mesa. Volimo mi i sviwe}e, ali onda se ti }evapi malo vi{e skupe. I ne zaboravite da zasadite i koju parcelu luka, jer ro{tiq bez wega je kao slovo „j“ bez ta~ke.

G

Rak

azite i ru{ite sve pred sobom. Protivnici vam nisu ni do kolena. Sigurni ste kandidat za Belu ku}u. Iako to ne izgleda, vas svi vole bez obzira na boju ko`e, seksualno opredeqewe... Vole i wu, ali malo mawe zbog onog wenog {owe. Kada budete stali jedno naspram drugog, narod }e imati {ta da vidi – vi sa predivnom Slovenkom, a ona sa onim metiqavim.

P

Lav

a, {ta ako ste kupili stan od tamo neke udovice Zemunskog klana. Kao da to ne mo`e da se desi svakom smrtniku, a ne ministru. I pametno je da }utite, nemate vi kome da se pravdate. Da nisu oni mo`da le~ili one nezgodne? Nisu, vi ste. I na kraju, ko ne bi voleo da kupi ne{to za 30 ne~ega, a proda posle godinu dana za 50, tih istih – ne~ega.

N

Devica

ije vam prijatno kada se desi incident na kojem govorite. Ne zamerite, to je Srbija. Ne{to vam i polo`aj Saturna nije u idealnoj putawi. Ali vi dolazite iz zemqe velike demokratije i to najboqe razumete. Ne mogu da se svi sla`u sa vama. Uostalom, i u va{oj zemqi je sve vi{e evroskeptika, zar ne?

V

Vaga

i ste pravi dokaz da kod nas postoji „srpski san“ koji ste ostvarili. Nije to za vas bio ni te`ak, ni duga~ak put. Od {ofera do ministra i to kakvog – vojnog. Onaj va{ drugar je isto bio {ofer, ali je dobacio samo do mesta predsednika Zemuna. Mo`da da podelite tajnu svog uspeha i sa neobave{tenim ne bi li i oni dotakli barem deli} „srpskog sna“.

O

[korpija

stvario se i va{ san. Lete}ete za Ameriku i to po privilegovanoj ceni karti na{e najomiqenije avio-kompanije Er Srbija. Dodu{e, ne direktno iz Se~wa, ve} iz Beograda, ali i to je boqe nego da idete iz Budimpe{te. A, te{ko da je iz Ma|arske jeftinije nego iz Srbije. Pozdravite dijasporu, i slobodno nam prenesite neki tra~ iz aviona. Lete}e i ON, kupio je kartu.

K

Jarac

o {to ste vi pali, ne zna~i da }e da padne i ON, koliko god vi to `eleli. Savet – man`te se vi{e politike, dosta je bilo. I sve te `abe koje ste morali da progutate zbog drugog jarca, dovoqno govore o tome da je vreme za predah. Nikako ne razmi{qajte o kandidaturi za predsednika 2017. godine. A, taj drugi jarac, nije ba{ toliko pla{qiv, pre je prilagodqiv.

S

r sci. med. Nina Bulaji}, terapeut makrobiotike i celovite ishrane kroz holisti~ki pristup zdravqu, odr`a}e uvodno predavawe i interaktivnu radionicu „Zdrava ishrana i holisti~ki pristup zdravqu“ u nedequ, 6. marta, od 17 ~asova u Holisti~kom joga centru „Ananda“. - Qudski organizam nije mehanizam slo`en od delova koji deluju zasebno, nego celina koja funkcioni{e po principu uslovqenosti uzajamnog i skladnog su`ivota. ^im jedan deo zataji, ugro`ena je celina. Holisti~ki, celoviti pristup zdravqu je filozofija koja uzima u obzir celinu, a ne samo pojedine delove ~oveka. Ne le~i se samo bolest ili odre|eni oboleli organ, ve} osoba imaju}i u vidu celovitost, odnosno nedeqivost wenog psihi~kog, emocionalnog, duhovnog i fizi~kog tela. Metoda je zasnovana na tradicionalnim ve{tinama postizawa zdravqa i dugove~nosti, dopuwena modernim saznawima i praksama iz oblasti biomedicinskih nauka i psihologije. Pridru`ite nam se kako bi stekli nova znawa

o adekvatnom pristupu zdravqu poru~uju iz Holisti~kog joga centra „Ananda“.

Tokom dvo i po ~asovnog dru`ewa dr sci. med. Nina Bulaji} odgovori}e na mnoga pitawa: Kako da se hranimo, kre}emo, pona{amo, `ivimo? [ta je potrebno organizmu iz hrane u zdravqu i bolesti? Kako da unapredimo ishranu? Umemo li da se opu{tamo? Kako da poboq{amo protok energije i oja~amo telo? Kako da budemo samostalni i zajedno u zdravqu i bolesti? Kroz individualan i grupni rad, iz tri decenije multidisciplinarnog obrazovawa u konvencionalnoj i alternativnoj medicini i rada sa obolelima od kancera, dijabetesa, autoimunih bolesti i preventivnom pristupu raznih oboqewa, upozna}e nas sa va`no{}u integrativne (holisti~ke) medicine. Ulaz je slobodan, a broj mesta ograni~en, tako da bi svi zainteresovani trebali da se na vreme jave i rezervi{u svoja mesta.

Strelac

oliko god da ste u pravu, nije u redu da radnike nazivate „le{evima“. Nisu radnici krivi {to ti silni menaxeri sa Union i Megatrend univerzitetima godinama vode srpsku privredu. Pogledajte malo u svoje dvori{te i barem za nijansu smawite {lihtawe.

T

MAKROBIOTIKA U SLU@BI ZDRAVQA D

Vodolija

igurno vam je ruka zadrhtala kada ste potpisivali novi Zakon o saradwi sa NATO. To ne mo`ete da negirate. Znamo vas mi. Tolika „qubav“ kojom ste obasipali „omiqenu“ vojnu grupaciju u periodu pre 2012. godine ostavila je traga na vama. Nego da vi lepo organizujete piknik za te oficire koji neka`weno mogu da kora~aju po Srbiji kod vas u Baj~etinu. Kada se naqo{te va{e Tomova~e, ima da klize bez problema po novim srpskim koridorima. N. K.

„GLAS“ NA DRU[TVENIM MRE@AMA u`ve u po{ti! Gu`ve u banci! Gu`ve u marketima zbog rasprodaja! Gu`ve u bolnicama! Gu`ve u narodnim kuhiwama! Gu`ve u vladaju}im strankama! Gu`ve na koncertima estradnih zvezda! Gu`ve (neretko) u na{im glavama. Dame i gospodo, doga|a se nezamislivo! Gu`ve u Biblioteci {aba~koj! Gu`ve od kojih nam je puno srce! Gu`ve koje nam daju vetar u le|a i {apu}u da ima nade… Uistinu ima… :-) Kristina Arsenovi}

G

O. G.


28

25. februar 2016.

MOZAIK I OGLASI

VREMENA STARA PAMTE JUNAKE NEKDA[WIH DANA

XIN IZ POCERINE B rojni su junaci opevani ratni~kim ume}em i bezmernom snagom. Ali i u obi~nom svetu bilo je pojedinaca skoro neverovatne snage. Junak na{e pri~e bio je i vi{e od toga. Visok, ple}at, dobronameran mogao je poneti nestvarne te`ine i bio strah i trepet pojavom. Ve} kako predawe putuje u bregovima Pocerine snegovi od metar dva su boravili dugo, zime bile o{tre a `ivot te`ak. Iznad svega brojna neja~ koju je imao i xin iz Pocerine. Trebalo je to prehraniti. Snagom je sve re{avao a na{u pa`wu privukli delovi predawa kada je za opkladu od sela do sela nosio bika od oko 400 kilograma. Brojni su bili svedoci da je poput nekog maweg grla samo poklekao da ga digne i onda }uku}u}i nosio i nosio. Koliko dugo predawe ima nekoliko podataka ve} od pripoveda~a do pripoveda~a ali nestvarno za ovo vreme kada se bilduje za slikawe i strahopo{tovawe ali predaleko od jakih starih megdanxija. Pri~alo se i o junacima tada{weg rvawa poput nekog Stevana iz Posavotamnave koji je iako nevelik obarao sve redom pa i iz susednih srezova i tako postao strah i trepet kojem niko nije smeo u ruke. A glavu izgubio posle jednog od ratova prijavqen da je {urovao sa neprijateqem. Tako predawe ka`e. Vra}amo se junaku na{e pri~e. Glas o snazi se daleko pro~uo i dva momka iz okoline Vaqeva se namerili da ga obore i ponize i tako po-

ka`u koliko su ja~i. Ali prolazilo vreme i xin iz Pocerine imao ~etrdesetak godina a oni bili skoro dvadeset godina mla|i. Usred zime krenu da dovezu rakiju u [abac sankama ali bure od par akova spade u kanal. Bilo to poja{wavaju oko 200 litara pa mo`da i vi{e. Tek nai|e ve} prosedi xin i ponudi pomo}. Momci se nasmeju i samo odmahnu rukom. Xin otvori bure, podigne i napije se rakije a, potom zatvori bure i posadi ga u sanke i uz klimoglav krene u studeni suton. Momci skameweni upitaju neznanca da li zna za junaka po snazi iz kraja u kojem su zastali a on samo skromno re~e da je to on. Iako mnogo mladi i sami ple}ati u glas reko{e da wemu u ruke ne idu. Nazvav{i boga samo produ`i{e svako na svoju stranu. Dugo je ostalo da skupovima besedi da vino i rakiju nije pio nego iz velikih buradi a mladi i oni najmla|ih pogledom upijali svaki gutqaj. Ba{ od jednog od malenih o~evidaca to ~usmo. Od re~i do re~i prenesemo i vama. Zvu~i neverovatno ali slike ostale iz tog vremena dugo su govorile same za sebe. Trag im se zatro kao i mnogo ~emu a, merilo snage izgubilo parametre. Sve se re{avalo do dana dana{weg na drugi na~in. Tek junak pri~e ~ije ime magla vremena sakri osta samo u pri~ama poput ove. S. Kosani}

PISMA ^ITALACA

Preduze}e “COMEX” d.o.o. [abac raspisuje konkurs za radno mesto

[EF RA^UNOVODSTVA Potrebni uslovi: - Visoka stru~na sprema (diploma iz oblasti ekonomije, finansija ili ra~unovodstva); -Minimum 5 godina radnog iskustva na poslovima finansija i ra~unovodstva (poznavawe kwigovodstva proizvodwe – pogonsko kwigovodstvo); - Poznavawe zakonskih propisa i standarda iz oblasti finansija, ra~unovodstva i poreza; - Samostalnost i odgovornost prema internom i eksternom izve{tavawu; - Izra`ene organizacione sposobnosti i dobra percepcija nastupaju}eg; - Po`eqno poznavawe engleskog jezika; - Poznavawe rada na ra~unaru (MS Office); - Fleksibilnost i otvorenost u timskom radu; - Usmerenost na rezultate. Prijave na konkurs slati na email comex@neobee.net ili po{tom na adresu Vojvode Putnika 67, [abac.

Gradska uprava grada [apca - Odeqewe za inspekcijske i komunalno-stambene poslove,na osnovu ~l. 10 stav 1. Zakona o proceni uticaja na `ivotnu sredinu („Sl. Glasnik RS“ br. 135/04 i 36/09), objavquje :

OBAVE[TEWE Obave{tavamo javnost da je VD „JUGOKOP-PODRIWE“ DOO [ABAC, iz [apca, Janka Veselinovi}a 29, podneo zahtev za odlu~ivawe o potrebi procene uticaja na `ivotnu sredinu za projekat: „Asfaltna baza sa prate}im sadr`ajima“ na kat.par.br.30 i 31/1 KO [abac, grad [abac. Zainteresovani organi,organizacije i javnost bli`i uvid u podatke mogu izvr{iti u Odeqewu za inspekcijske komunalno-stambene poslove Gradske uprave grada [apca, u ul. Janka Veselinovi}a br. 20, svakim radnim danom po~ev od 25.02.2016.god.do 06.03.2016. godine u vremenu od 14-15,30 ~asova. Zainteresovani organi, organizacije i javnost svoje mi{qewe, o Obave{tewu povodom podnetog zahteva,dostavqaju ovom Odeqewu, u roku od 10 dana od dana objavqivawa, u pisanoj formi, preko „Pisarnice“ organa Gradske uprave grada [apca. ODEQEWE ZA INSPEKCIJSKE I KOMUNALNO – STAMBENE POSLOVE

U skladu sa ~l. 45a Zakona o planirawu i izgradwi (Slu`beni glasnik RS br. 72/2009, 81/2009 ispr., 64/2010 -odl. US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 – odl.US, 50/2013-odl.US, 54/2013-odluka US, 98/2013 - odluka US,132/2014 i 145/2014) i ~l.36-43 Pravilnika o sadr`ini, na~inu i postupku izrade dokumenata prostornog i urbanisti~kog planirawa („Sl.glasnik RS“, br.64/2015), Gradska uprava grada [apca, Odeqewe za urbanizam, Odsek za urbanizam, stavqa na

RANI JAVNI UVID PLAN DETAQNE REGULACIJE „SAVA PARK“ U [APCU Rani javni uvid odr`a}e se u formi izlo`be u trajawu od 15 dana, od 04.03.2016. do 18.03.2016. godine, zakqu~no, u prostorijama Kulturnog centra [abac u ulici Gospodar Jevremova br. 12 u [apcu, gde }e svi zainteresovani gra|ani mo}i bli`e da se upoznaju sa konceptualnim planskim razvojnim re{ewima koja su predmet ovog elaborata.

N I K A D S A N AT O M ako je u me|uvremenu potpisan sporazum sa NATO paktom na{oj redakciji se javio Stevan [imonovi} i podsetio da je razlog grupe gra|ana da se okupe i iska`u nezadovoqstvo potisom tako {to bi implementacijom pomenutog zakona Republika Srbija fakti~ki postala politi~ka i vojna kolonija najmo}nije dr`ave ~lanice NATO pakta, Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava, odri~u}i se svog suvereniteta na podru~ju bezbedonosne i spoqne politike. Sporazumom se pripadnicima NATO trupa omogu}ava slobodno i nesmetano kretawe bez krivi~ne, prekr{ajne i materijalne odgovornosti preko celokupne srpske teritorije {to predstavqa grubo kr{ewe odredbe ~lana 2. i 8. dr`avnog Ustava o narodnom suverenitetu, teritorijalnoj nepovredivosti i za{titi dr`avnih granica. Ve} prvog sata akcije prikupqeno je preko dvadeset potpisa. Sakupqawe potpisa je organizovala Grupa gra|ana iz Vladimiraca „Nikad sa NATO-om“, stoji u pismu Stevana [imonovi}a koji je u svom stilu kowem dojahao i projahao Vladimircima zadovoqan kako re~e {to je poku{ano sve da se potpis spre~i.

I

Slu`bena lica JUP «Plan» [abac vodi}e sva zainteresovana lica kroz izlo`bu i davati potrebne informacije i stru~nu pomo} u vezi sa pojedinim re{ewima i eventualnim davawem primedbi i sugestija, svakog radnog dana od 12 do 14 ~asova. Predmet ranog javnog uvida su osnovna konceptualna planska razvojna re{ewa, koja se ne odnose na uslove, mogu}nosti i ograni~ewa gra|ena na pojedina~nim katastarskim ili gra|evinskim parcelama. Elaborat za potrebe ranog javnog ranog uvida za Plan detaqne regulacije “Sava park“ u [apcu bi}e izlo`en na javni uvid i u digitalnom obliku na internet strani www.sabac.rs, a pitawa se mogu postavqati na e-mail adresu office@plansabac.co.rs Predmetni elaborat }e biti izlo`en i u prostorijama JUP Plan [abac u ulici Koste Abra{evi}a br. 10 u [apcu, svakog radnog dana, u toku trajawa ranog javnog uvida. Pozivaju se organi, organizacije i javna preduze}a, koji su ovla{}eni da utvr|uju uslove za za{titu i ure|ewe prostora i izgradwu objekata da daju mi{qewe u pogledu uslova i neophodnog obima i stepena procene uticaja na `ivotnu sredinu. Zainteresovana pravna i fizi~ka lica mogu dostaviti primedbe i sugestije u pisanom obliku u prostoru odr`avawa izlo`be u toku trajawa ranog javnog uvida, zakqu~no sa 18.03.2016. ODEQEWE ZA URBANIZAM GRADSKE UPRAVE [ABAC


OGLASI Republika Srbija MINISTARSTVO POQOPRIVREDE I ZA[TITE @IVOTNE SREDINE

25. februar 2016.

29

Na osnovu ~l. 24, a u vezi sa ~l. 29. stav 1. i 3. i ~l.. 33. Zakona o proceni uticaja na `ivotnu sredinu („Sl. glasnik RS“ 135/04 i 36/09), daje slede}e

OBAVE[TEWE

Obave{tavaju se javnost i zainteresovani organi i organizacije da je ovaj organ doneo Re{ewe kojim se nosiocu projekta AXSYNTHA d.o.o. iz [apca, Katarine Jovanovi} 6 daje saglasnost na Studiju o proceni uticaja na `ivotnu sredinu projekta: projekta: Pogon za proizvodwu sintetskih smola na delu KP 1/18 KO Jelen~a, teritorija Grada [apca. Studiju je izradio EXPERT-IN@ENJERING DOO iz [apca, Stojana Novakovi}a 27/II. Uvid u doneto re{ewe mo`e se izvr{iti u prostorijama Ministarstva poqoprivrede i za{tite `ivotne sredine u Novom Beogradu, Omladinskih brigada 1, kancelarija 426, svakog radnog dana od 11-14 ~asova, kao i na sajtu http://www.eko.minpoq.gov.rs/obavestewa/procena-uticaja-na-zivotnu-sredinu/. Re{ewe je kona~no u upravnom postupku. Zainteresovana javnost i nosilac projekta mogu povesti upravni spor pred nadle`nim sudom u roku od 30 dana od dana objavqivawa oglasa.

Na osnovu ~lana 96. st. 1. Zakona o planirawu i izgradwi (»Sl. glasnik RS« broj 72/09 i 81/09) i ~lana 6. stav 1. Odluke o otu|ewu i davawu u zakup gra|evinskog zemqi{ta (»Sl. list grada [apca« broj 6/2010) Komisija SG [abac r a s p i s u j e:

O G L A S

ZA PRIKUPQAWE PONUDA ZA OTU\EWE GRA\EVINSKOG ZEMQI[TA U JAVNOJ SVOJINI RADI IZGRADWE

I Otu|uje se gra|evinsko zemqi{te u javnoj svojini radi izgradwe poslovnog objekta, putem prikupqawa ponuda javnim oglasom, i to: 1. Gra|. parcela broj 1139/7 KO [abac u povr{ini od 0.37.59 ha Po~etni iznos naknade za otu|ewe zemqi{ta je 3.242.961,47 dinara. Najpovoqniji ponu|a~ – sticalac zemqi{ta ima pravo prikqu~ka na vodovodnu i kanalizacionu mre`u, mre`u distributivnog gasovoda i pravo prikqu~ka na visokonaponski 20 KV kabl. Gra|. parcela broj 1139/7 KO [abac nalazi se u Severozapadnoj radnoj zoni, na raskrsnici ulica Zapadna transverzala i Gavrila Principa u [apcu, u obuhvatu Plana generalne regulacije »[abac« - Revizija (»Sl. list grada [apca« broj 18/15) – u zoni Rz1 – radna zona pored dr`avnog putnog pravca u bloku »421«; PC VII – Sever. Maksimalni indeks zauzetosti gra|. parcela je 60 %, a maksimalni indeks izgra|enosti parcela je 2,5. 2. Gra|. parcela broj 11426/10 KO [abac u povr{ini od 0.05.64 ha Po~etni iznos naknade za otu|ewe je 1.262.570,400 dinara. Gra|. parcela broj 1139/7 KO [abac se nalazi u ulici Gu~evska u [apcu, u obuhvatu Plana generalne regulacije »[abac« - Revizija (»Sl. list grada [apca« broj 18/15) – u zoni S3 – zona retkih naseqa i porodi~ne izgradwe. Maksimalni indeks zauzetosti gra|. parcele je 40 %, a maksimalni indeks izgra|enosti parcele je 1,2. Ukoliko Odeqewe za urbanizam gradske uprave grada [apca utvrdi potrebu za izradom urbanisti~kog projekta sa uslovima za izgradwu objekta, tro{kove izrade istog snosi budu}i investitor.

II OP[TI USLOVI OGLASA

1. Prijavu za u~e{}e na oglasu mogu podneti sva fizi~ka i pravna lica. 2. Kao najpovoqniji u~esnik smatra se onaj u~esnik na Oglasu koji ponudi najvi{i iznos naknade za otu|ewe. Ukoliko dva ili vi{e u~esnika ponude isti iznos naknade za otu|ewe, zemqi{te }e se otu|iti tako {to }e se u~esnicima dati mogu}nost da se odmah pismeno izjasne i ponude novi iznos naknade za otu|ewe. 3. Ponuda za u~e{}e na Oglasu podnosi se u pismenoj formi taksirana sa 420,00 dinara administrativne takse, u propisno zatvorenom kovertu preporu~eno ili neposredno na adresu: Gradska uprava grada [apca – Odeqewe za finansije, sa naznakom »ponuda za javni oglas«. 4. Republi~ku administrativnu taksu uplatiti na ra~un broj 840742221843-57- Buxet Republike Srbije – model broj 97, poziv na broj 92-099. Ponuda mora da sadr`i: - za pravno lice: naziv i sedi{te, re{ewe o upisu u registar nadle`nog organa, poreski identifikacioni broj, potpis ovla{}enog lica i pe~at; - za fizi~ko lice: ime i prezime, adresu i mati~ni broj, a ako je to lice privatni preduzetnik i re{ewe o upisu u registar nadle`nog organa, poreski identifikacioni broj potpis ovla{}enog lica i pe~at; - broj i povr{inu parcele; - iznos ponu|ene naknade za otu|ewe zemqi{ta, koji ne mo`e biti mawi od iznosa utvr|enog Oglasom;

- dokaz o uplati garantnog iznosa i administrativne takse; - izjavu o prihvatawu drugih uslova iz oglasa; Uz ponudu ponu|a~ je du`an da prilo`i: - potvrdu Javnog preduze}a za upravqawe gra|evinskim zemqi{tem [abac o izmirenim obavezama prema tom preduze}u i - potvrdu Odeqewa za finansije - Odseka lokalne poreske administracije o izmirenim obavezama po osnovu lokalnih javnih prihoda. Jednom prijavom mo`e se podneti ponuda samo za jednu parcelu. Ponuda koja ne sadr`i navedene elemente smatra}e se neva`e}om i ne}e se razmatrati. 5. Garantni iznos za u~e{}e na oglasu iznosi 20% od po~etne naknade za otu|ewe zemqi{ta. Garantni iznos se upla}uje na ra~un: Javno preduze}e za upravqawe gra|evinskim zemqi{tem [abac, broj 840-582641-48, model broj 97, poziv na broj 80099100084635. Upla}eni garantni iznos bi}e vra}en u~esnicima koji ne uspeju na oglasu, a najpovoqnijem u~esniku }e biti ura~unat kao deo ponu|ene naknade za otu|ewe. Licu koje uspe na Oglasu, a kasnije iz bilo kog razloga odustane, garantni iznos ne}e biti vra}en. 6. Lice kome se kao najpovoqnijem u~esniku otu|i gra|evinsko zemqi{te du`no je da plati ponu|enu naknadu za otu|ewe u celosti i zakqu~i ugovor o otu|ewu zemqi{ta u roku od 30 dana od dana dono{ewa re{ewa o otu|ewu gra|evinskog zemqi{ta. Naknadu za otu|ewe gra|evinskog zemqi{ta – gra|. parcele broj 1139/7 KO [abac, u Severozapadnoj radnoj zoni, najpovoqniji ponu|a~ - budu}i investitor mo`e platiti jednokratno, u celosti, u roku od 30 dana od dana dono{ewa re{ewa o otu|ewu zemqi{ta, ili u 24 mese~ne rate, sa revalorizacijom prema rastu potro{a~kih cena po~ev od dana zakqu~ewa ugovora do dana dospe}a svake pojedina~ne rate, uz jedno od slede}ih sredstava obezbe|ewa: - neopozivu bankarsku garanciju, naplativu na prvu poziv, bez prigovora, koja glasi na ukupan iznos nedospele rate i koja je izdata na rok koji mora biti du`i od tri meseca od dana dospe}a posledwe rate ili - uspostavi hipoteku prvog reda na objektu koji vredi najmawe 30 % vi{e od ukupnog iznosa nedospelih rata u korist Javnog preduze}a za upravqawe gra|evinskim zemqi{tem [abac. Naknadu za otu|ewe gra|. parcele broj 11426/10 KO [abac u ulici Gu~evskoj u [apcu najpovoqniji ponu|a~ – budu}i investitor mora platiti u celosti pre zakqu~ewa ugovora o otu|ewu. Najpovoqniji ponu|a~i imaju obavezu da snose sve tro{kove u vezi sa overom i prenosom prava na nepokretnosti (javnobele`ni~ke takse za overu ugovora, porez na prenos apsolutnih prava i sl.). 7. Rok za podno{ewe prijava je 30 dana od dana objavqivawa oglasa, odnosno zakqu~no sa 28.03.2016. godine. 8. Otvarawe ponuda i izbor najpovoqnijih u~esnika obavi}e Komisija SG [abac dana 30.03.2016. godine, u 11 ~asova, u prostorijama gradske uprave grada [apca, Gospodar Jevremova br. 6, te se obave{tavaju u~esnici da mogu prisustvovati sednici Komisije. 9. Bli`a obave{tewa vezana za oglas mogu se dobiti u Odeqewu za finansije gradske uprave grada [apca i Javnom preduze}u za upravqawe gra|evinskim zemqi{tem [abac. GRADSKA UPRAVA GRADA [APCA – ODEQEWE ZA FINANSIJE


30

25. februar 2016.

POZIVAM alatni~are, reglere, mehani~are sa iskustvom na odr`avawu ma{inskih postrojewa za rad na ma{inama za preradu `ice. Vi{e radnika sa iskustvom na ma{inama za brizgawe plastike. 065/295-19-52

^ITUQE, MALI OGLASI I OGLASI Duga doo Petlova~a Potreban voza~ sa C i E kategorijom, po`eqno iskustvo Kontakt: Branislav Soki} 015/350-059 015/350-049 062/882-72-34

IZDAJE PROSTOR u PC “Trijumf” (Prokredit banka), prostor se sastoji od 170 kvm u prizemqu i 175 kvm na prvom spratu. Tel. 063/103-8998, 063/103-6991 - Dugogodi{wim iskustvom, uspe{no otklawam sve oblike crne magije i prokletstva... - Spajam razdvojene. - Le~im: alkoholizam, impontenciju, sterilitet, ubijam strahove koji vas vode u nemirne snove... - Sve va{e probleme {aqem u daleku pro{lost...

Kontakt telefon: 060/ 38 - 66 - 082 SMS ne prihvatam

Mesna zajednica Dragojevac Savet mesne zajednice Dana 15.02.2016. godine DRAGOJEVAC Na osnovu Odluke Saveta mesna zajednica Dragojevac ogla{ava TRE]U JAVNU LICITACIJU Za izdavawe pod zakup poslovnog prostora povr{ine 50+40 kvm koji se nalazi u sklopu Doma kulture u Dragojevcu. Po~etna cena 150 eura, dinarska protivvrednost. Poslovni prostor se izdaje na period od 5 (pet) godina i to u svrhu prodavnice me{ovite robe, iskqu~ivo firmama koje su du`e u oblasti trgovine i imaju aktivnu maloprodajnu mre`u. Uslov za u~e{}e na licitaciji je uplata depozita u iznosu 50.000,00 dinara na ra~un broj 840-742155843-80, poziv na broj 97, 53112 do dana licitacije. Na dan licitacije dostaviti dokaz o uplati i potrebnu dokumentaciju za identifikaciju u~esnika. Licitacija }e se odr`ati dana 06.03.2016. godine u prostorijama Mesne zajednice Dragojevac sa po~etkom u 12,00 ~asova. Informacije na telefon 062/80-42-513. Predsednik Saveta MZ Dragojevac Radivojevi} Milan

Prodajem ku}u i plac 10 ari preko puta crkve u Livadama. 063/80-71-770 (4-9) Prodajem ku}u do ulice, Milo{a Pocerca br.18. 063/355-901 Prodaje se ku}a u Klenku na sprat, 84 kvm, 9 ari placa sa pomo}nim objektima. 015/343-739, 062/194-04-90

Centar ugao Glavne izdajem - prodajem lokal 3 nivoa, ekstra sre|en. 066/6800-969 Izdajem lokal u Zanatlijskoj ulici br.22, lokal je 32 kvm, 064/825-59-01, 015/336-458 (posle 17 ~asova)

\a~ka kwi`ica, od V do VIII razreda, izdata u O[ „Stojan Novakovi}“ [abac na ime Marijana Cvetkovi}. Svedo~anstvo VI razreda O[ „Vuk Karaxi}“ [abac, izdato na ime Vawa \uri} iz [apca.

Bogosavac, 50 a plac, lep, ravan uz asfaltni put za Slep~evi}, cena 100 e/a, mo`e zamena za auto. 066/97-69-796 Prodajem plac u Tabanovi}u 62 ara, po 200 eur ar, do glavnog puta. 069/147-0-417 Majur - plac 11 ari, vlasnik, asfalt, voda, kanalizacija, struja, telefon. 015/343-739, 062/194-04-90

^i{}ewe oxaka i kotlova. 065/235-50-50 Ma{insko odgu{ewe unutra{we i spoqa{we kanalizacije, snimawe cevi kamerom. 064/215-50-50 Kupujem ili iznajmqujem gara`u na Trkali{tu ili Benskoj bari. 063/326-792

Izdajem jednosoban name{ten stan sa c.g, ktv. 064/55-36-300 Izdajem dvosoban prazan stan u ulici Kraqa Milana (cg, ktv) mo`e i za poslovni prostor. 352-233, 064/028-40-30 (1-2) Dvosoban stan (ku}a) u centru, povoqno. 063/7-043-066 Izdajem name{tenu garsoweru. 065/530-49-91 Izdajem nepu{a~u name{ten dvosoban stan, Kara|or|eva, T.A pe} 120. 343-588

Izdajem name{tenu garsoweru u B eogradu 25 kvm, Obili}ev venac (lift, c.g, klima, kablovska). 064/862-35-21

Prodajem stan u Benskoj bari 44 kvm, III sprat, nov. Jose Kurtovi}a 2. 063/362-068 Prodajem stan u [apcu 53 kvm, ulica Sremska 7/1, cena po dogovoru. 064/219-98-06, 066/185-252

In memoriam

Svetislav Simi}

Zaga Simi}

1926 - 2009

1928 - 2008

Ve~no }emo se se}ati wihove qubavi, dobrote i plemenitosti. Sinovci Dragan i Zoran sa porodicama.

23.02.2016. godine navr{ava se 13 i 12 i po godina od smrti na{ih dragih roditeqa

@ivorad

i Mandi}

Cana

Ve~no }emo Vas voleti, pamtiti, s ponosom pomiwati i od zaborava ~uvati. ]erka Bisa, zet Quba, unuke Jasmina i Jelena sa wihovim porodicama.

Dana 28.02.2016. godine navr{ava se dve godine od kako vi{e nije sa nama na{a draga nikad pre`aqena

Veterinarska ambulanta

“Krsti}”

Trkali{te, Norve{ka 6,

063/322-673,

RADNO VREME [ALTERA „GLAS PODRIWA“: - radnim danom od 7 do 19 ~asova - subotom od 9 do 14 ~asova

Jelena Krsti} DVM, 20 godina iskustva!!

^ituqe i male oglase za naredni broj primamo do utorka, do 14 ~asova.

Milena Novakovi} Toga dana poseti}emo wen grob i polo`iti cve}e. Weni najmiliji.


^ITUQE ^ITUQE

19.02.2016. ostali smo bez na{eg dragog

Dana 27.02.2016. navr{ava se pet godina kako nije sa nama na{ ujak i brat

Se}awe

Dana 17.02.2016. u 61. godini preminula je na{a draga

Petrovi} T. Dragana Milena Vasiqevi} 1955 - 2016 Ponosni smo {to smo te imali, ve~no zahvalni i neute{ni {to smo te izgubili. Puno }e{ nam nedostajati, Tvoji: suprug Zlatomir, sin Dragan, }erka Gordana i unuk Matija.

iz Bogosavca 1949 - 2016 Uvek }emo te pamtiti. ]erka Radmila, zet Vladan, unuka Tijana [ainovi}. 19.02.2016. ostali smo bez na{eg dragog

Dragan Nikoli} iz Pejinovi}a 1960 - 2011 Uvek }e{ biti u na{im srcima. Tvoji najmiliji: sestri} Milo{, sestri~kiwa Sla|ana i sestra Milka.

02.03.2005. - 02.03.2016. Zauvek u na{im mislima i srcu. Hvala za sve. Dragoqub, Stefan, Aleksandar i Gordana. Na{em dragom ocu, suprugu i dedi

Mileni - Mici Vasiqevi}

Na{ voqeni

Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da 27.02.2016. godine u 11 ~asova na grobqu u Kormanu dajemo ~etrdesetodnevni pomen na{oj dragoj supruzi, mami, svekrvi i baki

Velizara Milutinovi}a ^uva}emo ga od zaborava i biti ponosni {to smo ga imali. Supruga Jelica i porodica Panteli}.

Jovanki Mihailovi} 1953 - 2016 Weni najmiliji: suprug Slobodan, sinovi Milan i Sa{a, snaha Milana i unuci Nemawa i Novak.

Dana 26.02.2016. navr{ava se dve godine od kad nije sa nama na{ dragi suprug, otac, svekar i deda

Posledwi pozdrav sestri i tetki

iz Bogosavca 1949 - 2016 Uvek }emo te pamtiti. ]erka Qiqana, zet Goran, unuk Stefan, unuka Milica Gavrilovi}.

19.01.2001. zauvek je prestalo da kuca veliko i plemenito srce na{eg dragog i voqenog

31

Milosavqevi} Qubinka

Dana 23.02.2016. navr{ava se punih 10 godina od smrti moje drage majke

Petrovi} T. Dragana

25. februar 2016.

Lazarevi} Velimiru Zagorke Pavlovi}

izdava}emo ~etrdesetodnevni pomen u subotu, 27.02.2016. na Novom grobqu u 11,30 ~asova. Porodica.

1927 - 2006 Draga majko, nikada te ne}e zaboraviti tvoja }erka Ika.

1955 - 2016 Mnogo je lepih uspomena da te ve~no pamtimo, da o tebi s ponosom pri~amo i da te nikad ne zaboravimo. Brat Borivoj, bratanice Zorica i Dragica sa porodicom.

25.02.2016. godine navr{ava se pet godina od smrti na{e drage

Vujani} Branislav 1983 - 2011 - 2016

Vidoje Cveji} 19.02.2016. ostali smo bez na{eg dragog

1936 - 2016 preminuo je 23.02.2016. sahrana je obavqena 24.02.2016. godine na Novom grobqu. S qubavqu, Vida, Nikola, Ana, Isidora, Tadija, Nata{a, Proka, Sawa i Neboj{a.

POMENI Petrovi} T. Dragana

Nikoli} Vidosave Vide

Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da }emo na{em dragom Banu davati petogodi{wi pomen u subotu, 27.02.2016. u 11 ~asova na Kami~kom grobqu. Porodica Vujani}.

Uvek te se rado se}amo. Suprug Pravdoqub, k}erka Danijela i sin Dejan sa porodicama.

Qubomir Kova~evi} - Brka 1939 - 2014 Godine prolaze, ali ni jedan dan bez se}awa na tebe. Tvoji: supruga Zaga, sin Dragan, snaha Daca i unuk Filip.

Dana 26.02.2016. navr{ava se dve godine od kad nije sa nama na{ dragi suprug, otac, svekar i deda

Se}awe Se}awe na na{u dragu

iz Bogosavca 1949 - 2016

Sredojevi} Nenad

Zauvek }e{ nam ostati u srcu. Supruga Gordana, pomajka Milosava, sin \or|e, snaha Milica, unuci Dragan i Mihailo.

19.02.2016. ostali smo bez na{eg dragog

Ze~evi} Velisav Zeka diplomirani hemi~ar 1946 - 2014 Odneo te je kobni 25. februar 2014. Moje srce ~uva uspomenu. Tvoja An|elka - Cica.

Dana 25.02.2016. navr{ava se pet godina kako nisi sa nama. ^uva}emo te od zaborava. Tvoji kumovi Stojni}i i Katavi}i.

Ivanku Stevanovi} 28.02.2015. - 28.02.2016.

Pro{lo je pune dve godine otkako nije sa nama na{ dragi

S qubavqu i po{tovawem, Va{a deca Voja i @eqka.

Petrovi} T. Dragana

Tomi} Dragan

iz Bogosavca

1962 - 2014

1949 - 2016

Sve je isto! Kao pre ni{ta isto nije! Nedostaje{ nam da bi bili celina. Puno, puno te vole i `ale za tobom tvoje: Jelena, Ka}a, Milijana i majka Dragica.

Uvek }emo te pamtiti. ]erka Milena, zet Ilija, unuk Mom~ilo, unuka Svetlana Te{i}.

Qubomir Kova~evi} - Brka 1939 - 2014 Mnogo je lepih uspomena da te ve~no pamtimo da o tebi s ponosom pri~amo i da te nikad ne zaboravimo. Tvoje ime je na{ ponos, tvoja smrt na{a do`ivotna rana. Tvoji: supruga Zaga, sin Rade, snaha Maja i unuka Kristina.


32

25. februar 2016.

Draga na{a

\ur|evi} Miroslava 1955 - 2014 Pro{le su dve tu`ne godine od kada nisi me|u nama. Zauvek neute{na tvoja porodica.

^ITUQE Dana 26.02.2016. navr{ava se dve godine od kada nije sa nama na{ dragi prijateq

Qubomir Kova~evi} - Brka 1939 - 2014 Vreme prolazi, tuga i bol ostaju. Ve~no }e{ biti u na{im srcima. Tvoji prijateqi: Andrija, Marica i Jasminka \okovi}.

27.02.2010. - 27.02.2016.

Slavica Pavkovi} ro|. Savi}

U na{im se}awima uvek }e trajati tvoja plemenitost i dobrota

Zlatica - Zlata Popovi} Va{i prijateqi Vera i Milan Min~i} iz Australije.

U subotu, 27.02.2016. u 11,30 ~asova na Dowo{orskom grobqu dajemo ~etrdesetodnevni pomen na{em voqenom

^uvaju te od zaborava tvoji najmiliji.

Dana 26.02.2016. godine navr{ava se tri godine od smrti na{e drage majke i bake

Dana 01. marta 2016. godine navr{i}e se 32 godine od kada nije sa nama na{ dragi

Radi{a Jovanovi} 1952 - 2009 Ve} sedam godina nije s nama, ali je u na{im srcima. Porodice Jovanovi} i Budimirovi}.

Dana 26.02.2016. godine navr{ava se 20 godina od smrti

Mati} @ivorada @ike

Petar Davidovi} Pero 24.02.2006. - 24.02.2016. U miru Bo`jem, nek je pokoj tvojoj du{i. Tvoj sin Milan i snaja Milena Davidovi}.

Na{ dragi

Slobodanu M. Trifunovi}u Wegovi najmiliji.

Dana 02.03.2016. godine navr{ava se godina dana od smrti na{eg dragog

1944 - 1996 iz Zmiwaka S qubavqu i po{tovawem ~uvamo uspomenu na Tebe. Porodica.

25.02.2016. navr{ava se godinu dana kako nas je napustio na{ voqeni

Vladimir - Vlada Ili}

Savi} Gordane 2013 - 2016 Dan za danom prolazi, godine kao trenutak, Nedostaje{... Tvoji najmiliji: Aleksandar, Milorad, Dejana, Lazar i Mihailo.

Se}awe Navr{ilo se osam tu`nih bolnih godina od kako nas tiho napusti na{ dragi

u~enik VIII-3 O[ „Janko Veselinovi}“ u [apcu Toga dana u 11 ~asova poseti}emo Vladin grob i okititi cve}em. Vreme ne donosi zaborav, se}awa na tebe zauvek ostaju. Tvoj dragi lik nosi}emo u nama i nikada ne}e{ biti zaboravqen. Tvoji najmiliji: otac Miodrag i brat Branimir.

Nenad Mu{icki @ivote Mi}anovi}a 1935 - 2015 Zauvek }e{ biti u na{im srcima. Tvoji: Zorica, Tijana, Nadica i Pe|a.

Dana 24.02.2016. navr{ava se {esnaest godina od smrti na{e sestre

Miodrag - Mija Stanarevi}

Du{anke - Duje Milisavqevi} ro|. Nedi}

19.02.2008. - 19.02.2016. Pro|e jo{ jedna godina, ispuwena bolnom prazninom, neizmernom tugom i sve ve}om ~e`wom... U srcima, mislima i svakom novom danu zauvek sa nama... Tvoji: Mica, Tawa i Toni.

iz Desi}a Mnogo je lepih uspomena da te pamtimo, da o tebi s ponosom pri~amo da te nikada ne zaboravimo. S qubavqu te spomiwemo i zauvek ~uvamo uspomenu na tebe. Tvoje sestre Radojka, Milena, Milica, Dragica sa porodicama.

Vreme ne le~i tugu, samo nas u~i kako da `ivimo sa bolom. Na{a qubav prema tebi je ja~a od vremena i zaborava. S qubavqu i tugom ~uvamo najlep{e uspomene na tebe. Supruga Qiqana, sinovi Aleksandar i Ivan.

26.02.2016. je godinu dana od smrti na{e drage

Ivan Taka~ 1942 - 2016 Bilo te je lako voleti. Tvoji: Ana, Ivana, Igor, Aleksandra, Katarina, Isidora, Aleksandar, Luka i Igwat.

Zlatice - Zlate Popovi} Vreme prolazi, ali tuga i bol ostaju zauvek u na{im srcima. Neka te u ti{ini ve~nog mira prati na{a qubav ja~a od vremena i zaborava. S qubavqu tvoj brat Slobodan sa porodicom.


^ITUQE U subotu, 27.02.2016. navr{ava se ~etrdeset dana od smrti mog supruga

Dana 25.02.2016. tu`ne dve godine od kada nije sa nama na{

Qubi{e - Mi{e Popovi}a 1955 - 2016 Pomen }e se odr`ati u 11 ~asova na Novom grobqu u [apcu. Andrica - Ana.

Mi}i} Dragan Micko Zauvek }e{ biti u na{im srcima. Tvoji najmiliji: supruga Radmila, }erke Danijela i Gordana sa porodicama.

U petak, 26.02.2016. godine na Novom grobqu dava}emo godi{wi pomen

Sa ponosom i qubavqu nosimo te u srcima i ~uvamo od zaborava. Tvoji najmiliji: suprug Mi}ko, }erke Vesna i Emilija, unuke Duwa i Jana, zet Sa{a i ostala rodbina.

Dana 22.02.2016. u Klenku umro je na{ Dejka

Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da }emo u subotu, 27.02.2016. u 11 ~asova na Novom grobqu davati godi{wi pomen na{em

Arsenovi} Dobrivoju 1951 - 2015 Porodice Arsenovi} i A}imovi}.

27.02.2016. navr{ava se tu`nih {est meseci od smrti voqenog supruga i oca

Zlatici - Zlati Popovi}

Radovi} Ratka ta{nera Bio si deo nas i to }e{ ostati, zaborav ne postoji za sve tvoje koji su te mnogo voleli. Tvoji najmiliji.

Dana 25.02. navr{ava se 17 godina od smrti dragog

Pavle Raj~evi} 1927 - 2016 O`alo{}ena porodica.

25. februar 2016.

Stanojlovi} Tomislava iz Jevremovca S po{tovawem, porodica Stanojlovi}.

33

11.02.2016. godine preminuo je na{ dragi

Petar Steki} 1945 - 2016 @ive}e ve}no u srcima wegovih najmilijih.

Dana 01.03.2016. godine navr{ava se sedam godina punih tuge i bola za tobom

Biqana M. Mi}i} Zauvek si u na{im srcima. Tvoji: majka Spomenka i brat Jovica.

Dana 09.02.2016. prestalo je da kuca srce na{eg

Zorana Markovi}a 1970 - 2016 Ostajemo u dubokom bolu sa se}awem na sve sre}ne godine koje smo proveli zajedno. U srcu te ~uvaju tvoji najmiliji: majka Natalija, brat Aleksandar, supruga Olga, snaha Marijana, bratanice An|ela i Aleksandra.


34

^ITUQE

25. februar 2016.

25.02.2016. godi{wi pomen

Alimpi} Vojislav Voja

iz Naku~ana 1936 - 2015 Godina tuge i bola od kako si nas napustio a mi jo{ uvek o~ekujemo da se od nekud pojavi{, da nas do~eka{ kad dolazimo ku}i. Uzalud. Jedino se nadamo da si sada sa onima koje si mnogo voleo a prerano izgubilo. Po~ivaj u miru. Nikada te ne}e zaboraviti tvoji najmiliji.

Dana 27.02.2016. godine navr{ava se ~etiri godine od smrti

In memoriam

Posledwi pozrav dragoj majci i baki

@ivkovi} @ivana @ika iz Jevremovca 28. februara je godinu dana kako sa nama vi{e nije na{a nana @ika. Ne postoji vreme u kojem te mo`emo zaboraviti i izbrisati iz na{ih srca. Tvoja }erka Lepa i unuci Dragan i Zoran sa porodicom.

Posledwi pozdrav

Dragutina Joki}a

Radovanu Bogdanovi}u

iz Krivaje Sa ponosom ~uvamo uspomene i se}awe na tebe. Tvoja porodica.

1940 - 2016 Tvoj dragi lik uvek }e biti prisutan u mojim mislima i srcu. Tvoja sestra Radenka.

25.02.2016. godine navr{ava se pet tu`nih godina u `ivotima tvojih mame, tate, brata i sinovice

Nenad Sredojevi} Ne{a Qiqani Risti} 1945 - 2016 od: sina Dragana i }erke Svetlane sa porodicama.

07.08.1970. - 25.02.2011. Ne postoji to vreme koje bi ubla`ilo tugu i nedostajawe tebe u na{im `ivotima. Svaki dan si nam u mislima. Nikada te ne}emo zaboraviti. Tvoji najmiliji.

Posledwi pozdrav

Radovanu Bogdanovi}u

Zoran Markovi}

1940 - 2016 Bio si i osta}e{ deo nas. Nikada te ne}emo zaboraviti. Tvoji: sestra Goca i zet @ile sa porodicom.

1970 - 2016 iz Tabanovi}a Zoki, neka te an|eli ~uvaju. Tvoja tetka Jela i sestra Gordana sa porodicom. Porodice Vi{wi} i Beki}.

Pomen 28.02.2016. navr{ava se {est godina od smrti na{eg dragog strica i ujaka

Divna Vuji} 1941 - 2016 Hvala ti za sve trenutke u ovih 58 godina zajedni~kog `ivota. Suprug Vidoje.

Posledwi pozdrav dragoj kom{inici

Divna Vuji} 1941 - 2016 Posledwi pozdrav dragoj mami, sinovi Bogdan i Dragomir sa porodicama.

U sredu, 02.03.2016. godine u 12 ~asova na Dowo{orskom grobqu obele`i}emo godi{wi pomen dragoj majci, supruzi i baki

Qubi{i} Rodoquba - Dragana

Vuji} Divni iz Varne Draga Dojo, hvala ti na svemu {to si u~inila za sve nas. S tugom i po{tovawem, porodice Pavlovi}, Gaji} i Antoni}.

Mati} Milki 02.03.2010. - 02.03.2016. S qubavqu i zahvalno{}u se}a se porodica.

1951 - 2010 iz Jevremovca Tvoji: Danijela, Violeta, Zdenko i Slobodan.


^ITUQE Dana 2. marta 2016. godine u 10 sati dajemo {estogodi{wi pomen na{em voqenom

Sretenu - Sreji \ukanovi}u Na{ si najlep{i osmeh, na{a qubav, na{a radost, na{a tuga. Nosimo te u na{im srcima, sa nama si svakog trena, zauvek si tu, a tako nam nedostaje{ an|ele na{. Vole te tvoji roditeqi: @ivko i Ranka i brat Vladeta sa Tejlom.

Posledwi pozdrav

25. februar 2016.

35

Dana 2. marta 2016. godine navr{ava se {est godina kako nije sa nama na{ voqeni

Sreten - Sreja \ukanovi} 02.III.2010. - 02.III.2016. Zauvek si u na{im srcima i na{em se}awu. Vole te tvoje: tetka Ivanka i sestra Jelena.

Posledwi pozdrav

Radovanu Bogdanovi}u 1940 - 2016 Mnogo je lepih uspomena da te pamtimo, da o tebi s ponosom pri~amo, da te nikad ne zaborvimo, s qubavqu te pomiwemo i zauvek ~uvamo uspomenu na tebe. Ve~no te vole tvoji: }erka Qiqana, zet Zoran, unuk Goran i unuka Tatjana.

Radovanu Bogdanovi}u 1940 - 2016 Ne postoji vreme koje mo`e umawiti tugu. Ne postoje suze koje mogu isprati bol. Ne postoje re~i kojima se mo`e opisati koliko nam nedostaje{. Vole te tvoji: sin Ivan, snaha Karmen, unuke Aleksandra, Teodora i Ivana.


36

SPORT

25. februar 2016.

TV PRAVA - NEPRESU[NI IZVOR PRIHODA NAJJA^IH LIGA

E N G L E Z I BEZ PREMCA Qubiteqi fudbala se razlikuju po senzibilitetu, privr`enosti razli~itim timovima, stilovima igre, fudbalerima, trenerima, te na osnovu li~nih afiniteta, rangiraju inostrane lige. Objektivni kriterijumi ne postoje, ali kada u dana{wem svetu novca i ekonomskog imperativa, materijalno uzmemo kao kqu~ni kriterijum hijerarhije, engleska Premijer liga je bez premca. Fudbal je odavno i biznis, ~ak {oubiznis

ema popularnijeg nacionalnog takmi~ewa, a rukovodstvo lige to itekako ume da iskoristi, te vrtoglavi rast popularnosti prati i neverovatan rast cene TV prava za prenose me~eva sa ostrva. U odnosu na prethodne tri go-

N

pet paketa, a BT, za preostala dva, ne{to mawe od 1,33 milijarde.. [to se ti~e teritorija van ostrva (prekomorskih, kako ih nazivaju u Engleskoj), objavqen je spisak nosilaca prava. Ameri~ka kompanija „IMG“ dala je najboqu ponudu za pra-

BOGATSTVO ZA SVE KLUBOVE sim rukovodstvu lige, zna~ajan deo sredstava od TV prava pripada i klubovima. Na~in preraspodele u najja~im ligama zahtevao bi poseban tekst, ali ono {to je zajedni~ko da, od ove sezone, u sve ~etiri lige, deo sredstava se deli jednako svim prvoliga{ima, a deo je uslovqen plasmanom i brojem preno{enih utakmica jednog kluba. I u ovom parametru, apsolutni pobednici su premijerliga{i. Posledweplasirani tim u sezoni 2016/2017. ispa{}e u ^empion{ip, ali }e i inkasirati minimum 99 miliona evra samo od televizijskih prava, {to je ~etiri miliona vi{e od {estoplasirane ekipe {panske lige. Real Madrid i Barselona neprikosnoveni su po popularnosti u svetu i po zaradi u [paniji, ali }e i oni, kroz televizijske prenose wihovih utakmica, zaraditi oko 6 miliona evra mawe od narednog {ampiona Engleske. Najboqi tim Italije bio bi, po zaradi, u [paniji tre}i, a u Engleskoj tek na sedmom ili osmom mestu.

O

dine, cena TV prava {to se Britanije ti~e, vi{a je za ~ak 71 %. Pre tri godine, dva kupca (Skaj i BT sport) ukupno su izdvojili 4 milijarde i 164 miliona evra za sedam paketa prenosa, a sada blizu 7 milijardi evra, od ~ega }e samo Skaj platiti Ligi 5,79 milijardi evra za

va na teritoriju centralne i isto~ne Evrope, gde ubrajaju i Balkansko poluostrvo. Od trenutka potpisivawa ugovora, kompanija postaje vlasnik svih prava prenosa za tu teritoriju i raspisuje svoje uslove za prodaju. Kao i u prethodne tri godine, kanal „Sport

SPORTSKI VIKEND U [APCU RK “Metaloplastika” - RK “@elezni~ar” (hala “Zorka”, subota, 18:30) @RK “Medicinar” - @RK “Jagodina” (sala Gimnazije, nedeqa, 18:00) VK “[abac” – VK “Stari Grad” (Gradski bazen, subota, 20:00) OKK “[abac” – KK “Radni~ki 1950” (sala Gimnazije, nedeqa, 15:00) OK “Zaslon” – OK “Rudar” (Medicinska {kola, subota 17:00) @OK “Zaslon” - @OK “Spartak” (Medicinska {kola, subota 19:00)

klub“ bio je najkooperativniji {to se prostora biv{e Jugoslavije ti~e. Bi Bi Si (BBC) nedavno je objavio podatke prema kojima, samo od TV prava van granica Ujediwenog kraqevstva, Premijer liga zara|uje vi{e nego preostale najja~e lige (nema~ka, {panska i italijanska od svih TV prava zajedno). Za trogodi{wi paket, prihod PL sa inostranog podru~ja, do 2019. godine, bi}e vi{e od 3 milijarde evra, a pore|ewa radi, prvi paket, koji je trajao pet godina, na po~etku Premijer lige (1992 – 1997) doneo im je, sa istog prostora, „samo“ 53 miliona evra. Kada se posmatra Balkan, zarada engleske lige, u celini, je 7,86 miliona evra po sezoni. TV stanice dalekog istoka (pre svih Hong Kong i Malezija), kao i Skandinavije, najizda{niji su {to se ti~e prava prenosa za svoja podru~ja i kod wih je rast konstantan i dramati~an u svakom ciklusu.

BILIJAR LIGA TABELA POSLE 3 VIKENDA 1. R. Obradovi} . . . . . . 61 2. R. Dodi} . . . . . . . . . . 52 3. D. @ivkovi} . . . . . . 51 4. B. Vukovi} . . . . . . . . 48 5. V. Nikoli} . . . . . . . 42 6. I. Gadala . . . . . . . . . 40 7. I. Markovi} . . . . . . 37 8. R. ]alina . . . . . . . . . 32 9. \. Kolari} . . . . . . . 30 10. F. Luki} . . . . . . . . . 30 11. N. Jankovi} . . . . . . 27 12. T. Raki} . . . . . . . . . 26 A. Tomi} . . . . . . . . . . . . 25 14. M. An|eli} . . . . . . 25 15. N. Tomi} . . . . . . . . . 24 16. G. Alimpi} . . . . . . 23 17. M. Qubi{i} . . . . . 20 18. M. \uri} . . . . . . . . 19 19. M. Kuzmanovi} . . . 19 20. S. Jota . . . . . . . . . . . 18 21. B. Gruber . . . . . . . . 16 22. G. Deli} . . . . . . . . . 14 23. M. Karna . . . . . . . . . 12

Tema TV prava predstavqa jednu od najzna~ajnijih u Nema~koj. Iako je, prema podacima UEFA, po ukupnoj zaradi, Bundesliga odmah iz Premijer lige, kada se uporede samo dobici lige od TV prava, Primera ([panija) i Kal~o Serija A (Italija) boqe su pozicionirani. Do ove godine, u Nema~koj, samo jedna kompanija je kupovala sva prava, a upravo nedostatak konku-

za koje }e tek biti organizovana aukcija), Bundesliga }e inkasirati oko 2,5 milijardi u istom periodu, {to je mawe od aktuelne cene prenosa Serije A (2015 – 2018) od 2,83 milijarde. Upravo u ovom podatku i izdvojenom tekstu, krije se i odgovor na pitawa kako mnogi klubovi mogu da izdvoje ogromne iznose za odre|ene fudbalere, iz sezone

oku{ali smo da saznamo koliko na{e medijske ku}e izdvajaju za prenose liga u Srbiji, ali nismo dobili odgovore na pitawa koja smo im prosledili. Jedino {to znamo, to je da, kao i u Evropi, najvi{e ko{ta Premijer liga, potom sledi Kal~o, Primera i na kraju Bundes liga.

P

rencije „okrivqen“ je za mawe prihode. Za razliku od wih, u Engleskoj, Italiji i [paniji, najmawe dva ili tri ponu|a~a ([panija), iz ciklusa u ciklus, vode „rat“ za prava prenosa, {to donosi br`i rast cene. Ipak, iako su daleko iza Premijer lige i ostale „top“ lige mogu se pohvaliti vi{im cenama. [panska Primera („La liga“) izvojevala je 2,65 milijardi evra za naredne tri sezone (ovome treba dodati i iznose za prenose van [panije

u sezonu, ~ak i kada izostanu rezultati. Kao {to vidite, transfer najskupqeg igra~a dana{wice, Gareta Bejla, iz Totenhema u Real Madrid (oko 100 miliona evra), ispla}en je kroz 2/3 prihoda od TV prava u jednoj sezoni. Mo`da brojke obja{wavaju i za{to se qudi u Srbiji raduju uspesima, nekada Kjevo Verone, Hofenhajma, Vimbldona, Viqareala, a danas pri`eqkuju titulu Lestera. D. Blagojevi}

I S P R AV K A prethodnom broju, u tekstu „Novi zakon o sportu“ pogre{no je napisan najve}i mogu}i iznos koji jedan klub/organizacija mogu dobiti iz buxeta grada na osnovu pomenutog pravnog akta. Buxet grada namewen sportu je, kao {to je i napisano, 162.869.000 dinara, a kako je maksimalan, zakonom dozvoqen, iznos 20 %, najvi{e jednom subjektu mo`e biti opredeqeno 32.573.800 dinara, a ne 8.143.450 dinara, kako stoji u {tampanom izdawu. Izviwavamo se svim ~itaocima na nenamernoj gre{ci.

U


SPORT

GRNOVI] NAJBOQI tleti~ar iz Badovinaca, Aleksandar Grnovi}, progla{en je za najboqeg srpskog juniora u 2015. godini, odlu~eno je na sednici Atletskog saveza Srbije, odr`anoj pre dvoranskog prvenstva. Grnovi} je ro|en 1996. godine, nastupao je za {aba~ki A[K, potom AK „Sprint“ iz Badovinaca, da bi potom pre{ao u redove Novog Beograda. Od ove godine, ponovo je takmi~ar Sprinta. Uz Mihaila Duda{a, smatra se za jednog od na{ih najboqih desetobojaca, a osim mnogo doma}ih uspeha i trofeja, u~estvovao je i na Svetskim {ampionatima u svom uzrastu. D. B.

25. februar 2016.

37

DVORANSKO PRVENSTVO SRBIJE ZA OTVARAWE NOVE DVORANE

A

TEKVONDO KLUB [ABAC

SOFIJA I ANTALIJA ri pionira tekvondo kluba „[abac“ proteklog vikenda su u Sofiji nastupila na me|unarodnom tekvondo takmi~ewu “1. Neron Open 2016”. U konkrenciji 360 takmi~ara iz Bugarske, Gr~ke, Makedonije, Rumunije i Srbije. Zlatnu medaqu u [abac je doneo @arko Kraji{nik, a bronzane Marko Mihailovi} i Vuka{in Mojsilovi}. Istovremeno, Uro{ Belanovi} je kao reprezentativac Srbije nastupio na Evropskom prvenstvu za decu u Turskoj. Ostvario je tri pobede, a potom je pora`en “zlatnim bodom“ od doma}eg borca.

T

Narednog vikenda ~etiri takmi~ara [apca nastupa na “Slovenija Open” u Mariboru.

MEDAQE I UTISCI ~im konkurencijama, {aba~ka atletika bogatija je za jednu medaqu. Jagoda Ze~evi}, odavno va`i za jednu od najve}ih nada srpske atletike, {to je pokazala i na Bametara, kao i wici. Na deonimla|i junior ci od 3.000 metaIvan Planko, ra, mla|a seniordrugi najbr`i ka, bila je druga u atleti~ari na devremenu 10:38,89. onici od 1.500 Tri srebra metara. Mesto na osvojila su jo{ pobedni~kom potri takmi~ara sa stoqu i bronze ovog podru~ja. obezbedili su, Nemawa Cerovac me|u mla|im piood nedavno ~lan nirkama, Vawa C. Zvezde, drugi Vasi} na 60 metaje stigao na ciq u ra sa preponama, trci na 3 km, u uz li~ni rekord, vremenu 08:12,03. dok su me|u mlaU skoku s’ mot|im juniorikom, Milan ^aji} ma/kama na 800 (AK “Sprint”) metara, tre}i bi- Jagoda Ze~evi} presko~io je 3,90 li Grkovi}, kod m, {to je wegov mu{karaca, odnosno An|e- novi li~ni rekord, dok je la Stojkovi} me|u damama. Aleksandar Grnovi}, tako|e Posledweg dana prethod- takmi~ar Sprinta, bio drune sedmice u novom objektu gi u skoku u daq sa 7,07 m. iskazali su se i seniori, na Ovo je Aleksandru Grnovi}u prvo dvoranskom prvenstvu prva seniorska medaqa. Srbije za seniore. U najjaD. B.

Kao jedan od najzna~ajnijih doga|aja za srpsku atletiku u 2016. godini, ozna~eno je i otvarawe prve atletske dvorane kod nas. Zdawe u Beogradu, na Bawici, ovog vikenda ugostilo je i prve takmi~are na dvoranskom Prvenstvu Srbije ast da prvi isprobaju novu dvoranu imali su mla|i pioniri i pionirke, odnosno mla|i juniori i juniorke. [aba~ki klub „A[K Tempo“ predstavqalo je deset takmi~ara, a kolekcija odli~ja dopuwena je sa sedam medaqa, dve zlatne, dve srebrne i tri bronzane. Najlep{u uspomenu sa otvarawa atletske dvorane, ponela je Natalija Seleni}. U trci na 300 metara, u kategoriji mla|ih pionirki, ona je kroz ciq pro{la prva sa novim li~nim rekordom. Sve konkurentkiwe iza sebe ostavila je i wena klupska koleginica, mla|a juniorka, Nikolina Mandi} u nadmetawu na 1.500 metara. Nastup u prestonici, po srebrnom odli~ju pamti}e Teodor Anti}, drugoplasirani mla|i pionir na 800

^

KARATE SPORT U KRUPWU

KARATISTI SJAJNI U 2015. Veliki uspesi karatista iz Krupwa u protekloj godini. „Trofej Krupwa“ prevazilazi sva o~ekivawa. Poboq{awa motori~kih sposobnosti dece ode}i qudi iz Karate kluba „Krupaw“ iz Krupwa veoma su zadovoqni radom u prethodnoj godini i svi u klubu isti~u da je u trena`ni proces ukqu~en veliki broj ~lanova, ~ime je ispuwen jedan od prioritetnih ciqeva - masovnost dece i omladine u klubu. Pored odr`avawa treninga u Krupwu, klub je pro{irio delokrug rada otvoriv{i karate sekcije u selima Krasava i Kostajnik, a

V

od oktobra 2015. godine po~eo je sa radom i u selu Zavlaka. Klub sa svim sekcijama broji oko 100 ~lanova u svim uzrastima i drugi najmasovniji sportski kolektiv op{tine Krupaw. Kada su u pitawu takmi~arske aktivnosti karatisti kluba su u 2015. godini u~estvovali na mnogim karate turnirima svih rangova. Krupawski karatisti briqirali su vi{e puta u [apcu, Novom Sadu, Lajkovcu, Kraqevu, Ose~ini, kao

i na takmi~ewima u Republici Srpskoj. Klub je po deveti put, sa velikim upehom, organizovao tradicionalni karate turnir „Trofej Krupwa“ koji je ove godine okupio 350 takmi~ara iz 27 klubova iz cele Srbije i Bosne i Hercegovine. Karate klub „Krupaw“ posebnu pa`wu posve}uje ~lanovima koji se rekreativno bave karateom kao i deci koja se bave sportom radi prevencije telesnih deformiteta. Primetna su

znatna poboq{awa gotovo svih motori~kih sposobnosti krupawskih karatista {to govori o dobrim rezultatima treninga

kojim su rukovodili prof. @eqko Petkovi}, @eqko Stanimirovi} i Vladan Markovi}. Du{an @ugi}


38

SPORT

25. februar 2016.

SUPER LIGA SRBIJE ZA RUKOMETA[E – 14. KOLO

“PREPLIVANA” MORAVA RK “Morava” – RK “Metaloplastika” 18:24 (6:10) SC “Plana“. Gledalaca 200. Sudije: Alimpi} (B. Palanka) i Crwanski (B. Palanka). Delegat: Fabijan (Pan~evo). Sedmerci: Morava 3 (2), Metaloplastika 1(1); Iskqu~ewa: Morava 8, Metaloplastika 8 minuta. RK MORAVA: \urkovi} (kap), Raki} 1, Trpkovi} 1, Joki} 4, Raji}, \or|evi}, Bugarinovi} 1, Anti} 2, Popovi}, Lazovi}, Radojevi} 3, Marjanovi}, Spasi}, Bo`ani} 5, Avramovi} 1, Mihailovi} 1 . Trener: Milojevi}. RK METALOPLASTIKA: Maksimovi}, Milovanovi} 2, Stevanovi}, Ka`i} 2, Marinovi} 1, Ili} 4, Aleksi}, Markovi} 2, Arsi}, \uki}, Jezdimirovi} 1, Mitrovi} (kap) 3, Dragi}evi} 3, Ivanovi} 2, Petrovi}, Ostoji} 4. Trener: Vukovi}

Nije trebalo [ap~anima ni nekoliko minuta „ispitivawa snaga“, ve} su od starta nametnuli svoju igru i tempo. Zahvaquju}i odbrani i odli~nom Arsi}u na golu, stvorili su veliku

TABELA 1. C. Zvezda . . . . . . . . . . 25 2. Metaloplastika . . . 20 3. Sloga (P) . . . . . . . . . 18 4. Partizan . . . . . . . . . . 18 5. Po`arevac . . . . . . . . 16 6. Jugovi} . . . . . . . . . . . 14 7. Morava (VP) . . . . . . 11 8. Rudar . . . . . . . . . . . . . . 9 9. Radni~ki (Kg) . . . . . . 6 10. @elezni~ar . . . . . . . 1 prednost ve} u prvih deset minuta 6:2, a potom isto odstojawe ~uvali do poluvremena. Znali su „plasti~ari“ da samo velika serija doma}ina mo`e me~u doneti

neizvesnost, te su to predupredili na najboqi mogu}i na~in. Defanziva predvo|ena Arsi}em, nastavila je u istom ritmu, a napad bio jo{ raznovrsniji i za odbranu Morave, nezausta-

SUPER LIGA SRBIJE ZA RUKOMETA[ICE – 15. KOLO

NIJANSE ODLU^ILE

vqiv. Ubrzo je vo|stvo postalo dvocifreno, 18:8, a potom i najubedqivijih 21:10 u 51. minutu. U fini{u, [ap~ani su dali malo odu{ka sebi, {to je doma}i tim iskoristio kako bi poraz u~inio prihvatqivijim. Ostoji} i Ili} su bili najboqi u napadu, dok je Bo`a-

ni} kod Plawana bio iznad ostalih saigra~a. „Plasti~ari“ su sada drugi, a ukoliko ne bude promena {to se statusa Ni{lija ti~e, posledweplasirani tim lige, naredni je protivnik Metaloplastike u [apcu. D. B.

DRAGICA \URI], SELEKTOR SRBIJE

@RK „Medicinar“ – @RK „Naisa“ 31:32 (18:18) kapiten Nedeqkovi}, odnosno Maja Veqkovi}, donele su plus dva svojoj ekipi. Kada je ~uvar mre`e Naise, Popovi}, povezala tri zicer odbrane, delovalo je da je psiholo{ka prednost na strani ekipe iz Ni{a. Me|utim, jo{ jednom doma}e uspevaju da se vrate. U seriju je u{la i Bojana [im{i} na golu, a goleadu nastavila Ana Ra-

TABELA Sala Gimnazije. Gledalaca 600. Sudije: Trivkovi} i Milosavqevi} (oba Be{ka). Delegat: Tula} (Novi Sad). Sedmerci: Medicinar 7 (7); Naisa 3 (2). Iskqu~ewa: Medicinar 4, Naisa 8 minuta. @RK MEDICINAR: Vragoli}, Stankovi}, Milo{evi} 1, ^vori}, Mandi}, Mati}, Radovi} (kap) 16, Ru~nov 3, Kari}, [im{i}, \urkovi} 2, Kuki}, Bojani} 1, Ninkovi} 2, Andri} 5. Trener: @. Kuki}. @RK NAISA: Popovi}, Veqkovi} 5, Milojevi} 3, Karali}, Pe{i} 1, \okovi} 7, Stefanovi} 4, Radovi} 5, Nedeqkovi} (kap) 6, Petkovi}, Zdravkovi}, Mitrovi}, Jevtovi}, Vu~kovi}, Tanaskovi}, Filipovi} 1. Trener: S. Jovanovi}

Derbi smo o~ekivali, derbi smo i dobili. Zaslu`ile su obe ekipe da pobede, ni remi ne bi bio nepravi~an ishod, ali se na kraju radovao samo gostuju}i tim. Prvu ~etvrtinu utakmice igralo se gol za gol, a prvi ozbiqniju prednost stvara „Medicinar“. Pre svih Ana Radovi}, ali i raspolo`ena Marija Andri}, doneli su prednost od ~etiri gola, 14:10. Ipak, nisu Ni{lijke slu~ajno u vrhu. Uspeli su da se povrate u zavr{nici ovog perioda, postepeno smawuju zaostatak, a potom ga i anuliraju, te se na odmor oti{lo pri nere{enom rezultatu. Drugo poluvreme boqe je po~eo gostuju}i tim. Raspolo`ena \okovi}, ali i

1. Izvor (BB) (-1) . . . . 26 2. Radni~ki (Kg) (-1) . 22 3. Naisa . . . . . . . . . . . . . 21 4. @elezni~ar (I) . . . 15 5. Medicinar . . . . . . . . 15 6. Sloga (PM) . . . . . . . 13 7. Kikinda . . . . . . . . . . 12 8. Ku~evo . . . . . . . . . . . . 10 9. Jagodina . . . . . . . . . . 10 10. Minakva . . . . . . . . . . 4 dovi}. Pet minuta pre kraja, {aba~ki tim je vodio 30:28. Oba tima su napravila dosta gre{aka u tom periodu, ali su sigurnije bile go{}e. Golom svog kapitena, 40 sekundi pre kraja, dolaze do celog plena. Imao je „Medicinar“ napad za izjedna~ewe, ali nije uspeo ni da uputi {ut. D. B.

POVEREWE DRAGICI ar do juna, a mo`da i u narednih nekoliko godina, `ensku rukometnu reprezentaciju Srbije predvodi}e [ap~anka, Dragica \uri}, dosada{wi trener najboqih golmana Srbije. Rukometni savez Srbije (RSS) ukazao je poverewe \uri}evoj, posle isteka ugovora dosada{weg prvog trenera Sa{e Bo{kovi}a. Dragica }e predvoditi na{u reprezentaciju do kraja kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2016. u [vedskoj, a debi kao selektor, ima}e 9. marta kada gostujemo u ^e{koj. Do sada su ostvarena dva trijumfa u me~evima protiv Italije, a sada slede utakmice sa ^e{kom, a potom i Ukrajinom. Prve dve reperezentacije kvalifikova}e se za EP, dok tre}eplasirana selekcija ulazi u sistem rangirawa iz ostalih grupa. Dragica \uri} ro|ena je u [apcu 1963. godine. Karijeru je po~ela u Medicinaru, a pre odlaska u inostranstvo, nastupala i za Vo`dovac. Osvojila je najvrednija klupska i reprezentativna priznawa. Na Olimpijskim igrama u Los An|elesu osvojila je zlato, srebro ~etiri godine kasnije u Seulu, a iste godine je progla{ena za najboqeg golmana sveta. Kao trener golmana Srbije, osvojila je srebro na Svetskom prvenstvu 2013. godine u Beogradu. D. B.

B


SPORT

25. februar 2016.

39

PRVA A LIGA – 10. KOLO

SIGURNI ZA PLEJ OF VK „[abac“ – VK „@AK“ 19:6 (4:0, 4:1, 5:4, 6:1)

FUTSAL – REGIONALNA LIGA „DRINA“

KQU^NA POBEDA KMF „Belatores“ – KMF „Kosjeri}“ 4:2 (3:1) groman, verovatno kqu~ni, korak ka prvom mestu i plasmanu u bara` za Drugu ligu, {aba~ki igra~i futsala, napravili su ove nedeqe. U direktnom duelu, „Belatores“ je savladao konkurenta, drugoplasirani „Kosjeri}“. Golovima Milovanovi}a i Mi}i}a, koji je iskusnog ~uvara mre`e Kosjeri}a savladao dva puta, [ap~ani su do{li do dva gola prednosti na poluvremenu, 3:1. Osim rezultatske, u prvom delu, „Belatores“ je pokazao i igra~ku dominaciju. U nastavku, gosti su

O

krenuli sa maksimalnim pritiskom, a na ispitu je bila defanziva. Sredinom poluvremena Kosjeri} je smawio na 3:2, ugro`avao gol {aba~kog kluba u jo{ nekoliko navrata, ali su i „zeleni“ pretili. Kona~an rezultat postavqen je u posledwim sekundama. Kosjeri} je izveo golmana iz igre, a gre{ku u napadu ka`wava Vasovi} posle proigravawa Milovanovi}a. Tri kola pre kraja, ova dva rivala deli pet bodova, 29:24, a u slede}em kolu, „Belatores“ gostuje u Bajinoj Ba{ti. D. B.

Gradski bazen. Gledalaca 600. Sudije: Ki{ (Novi Sad) i Golijanin (Beograd). Delegat: Arnautovi} (Beograd) Iskqu~ewa: [abac 5, @AK 5. Peterci: @AK 1 (1) [ABAC: Aleksi} (kap), Petrovi} 2, Markovi} 4, Proli} 1, Nosovi} 4, Ili}, Car 1, Erakovi} 1, Bogi}evi} 2, Lon~ari} 2, [ormaz, Ten`era, Vukadinovi}, Ukumanov 2. Trener: Nikoli} @AK: Travar, Maksi}, Nedin, Zori}, Arnu{, Bosan~i} 1, ]ur~in, Pavi} (kap) 1, Jak{i} 2, Gavranov, Todorovi} 2, Nadla~ki, Dostani}. Trener: [ibul osle dva neuspe{na napada na startu, seriju golova doma}ih je otvorio Kazahstanac, Ukumanov. Ve} posle osam minuta bilo je 4:0, a situacija u bazenu nije se mewala ni u drugom periodu. Kapiten Aleksi}, na golu [apca, nije imao pote{ko}a da zaustavi udarce Kikin|ana,

P

TABELA 1. [abac . . . . . . . . . . . . 30 2. Bawica . . . . . . . . . . . 21 3. Beograd . . . . . . . . . . . 21 4. Dunav . . . . . . . . . . . . . 13 5. Stari Grad . . . . . . . . 12 6. Zemun . . . . . . . . . . . . . 10 7. Ta{ . . . . . . . . . . . . . . . 3 8. @AK . . . . . . . . . . . . . . 0 a prvi put je „kapitulirao“, tek posle 14 minuta. U me|uvremenu, jo{ ~etiri puta pogodili su vaterpolisti lidera na tabeli, te je na poluvremenu, semafor pokazivao 8:1. Tokom drugog poluvremena, Erakovi}u i Ili}u, u bazenu se pridru`io i tre}i 15 – ogodi{wak

ODBOJKA – DRUGA LIGA „CENTAR“

POLOVI^AN USPEH OK „Jedinstvo“ - OK „Zaslon“ 1:3 (25:21, 16:25, 17:25, 24:26)

@OK „Lazarevac“ – @OK „Zaslon“ 3:1 (25:13, 24:26, 25:22, 25:21)

kipa iz Kamenova napravila je mnogo problema [ap~anima samo u prvom setu. Lo{ po~etak Zaslona, doma}i su maksimalno iskoristili i iznena|uju}e do{li do prednosti od 1:0. Da nisu slu~ajno favoriti, igra~i iz [apca pokazali su u preostala tri seta. Delovali su apsolutno druga~ije, sigurnije, a kako raspola`u svakako kvalitetnijim igra~kim kadrom od Jedinstva, nije bilo problema da se ostvari nova, sedma, pobeda i sa~uva „pol pozicija“ u borbi za Drugu ligu. Sada su tre}i. U slede}em kolu derbi u [apcu, „Zaslon“ – „Rudar“ Kostolac.

ao i u prvom kolu, [ap~anke su pokazale da imaju snage da se nose sa Lazarevcom, ali poput po~etka lige, nedostatak koncentracije i ishitrenost u zavr{nici setova, ko{tala ih je bodova. Prvi set je bio neravnopravan, Lazarev~anke su dominantno do{le do vo|stva 25:13. „Zaslon“ je kontrolisao drugi set, sopstvenim gre{kama ga uveo u neizvestan fini{, ali na kraju slavio 26:24. Tre}i i ~etvrti set bili su vrlo sli~ni. Izjedna~eni, ali u zavr{nici, do bodova dolaze doma}e 25:22 i 25:21. Sledi Spartak iz Qiga u [apcu. D. B.

K R O Z PA R R E ^ I E

• FUDBAL – U dve pripremne utakmice u etno selu Stani{i}i, „Ma~va“ je ostvarila pobedu i poraz. U prvoj pripremnoj utakmici, fudbaleri Ma~ve savaldali su Loznicu 2:1 (Vujovi} i \ermanovi} –Lazi}). Dva dana kasnije, istim rezultatom, tako|e preokretom, [ap~ani su pora`eni od zvorni~ke „Drine“ (Lekani} – Ili} i Kuzmanovi}). • FUDBAL –„Radni~ki {aba~ki“, u nastavku priprema savladali u Vrelu, zona{a “Jedinstvo” iz Vladimiraca, 1:0 (Vasi}). Tokom nedeqe, „Radni~ki“ je odigrao jo{ jedan duel. Remizirao je u Dubqu, protiv Mladog borca, 1:1. Jedini gol delo je Panti}a. • FUDBAL – [aba~ki „Radni~ki“ odr`a}e ve~eras redovnu godi{wu i izbornu skup{tinu. ^lanovi }e birati predsednika, ~lanove Upravnog odbora, sekretara kluba, kao i Nadzorni odbor. • FUDBAL – FK „Provo“ pripreme je nastavilo prijateqskim duelom protiv ubskog Jedinstva. Nije bilo pobednika, 2:2. Strelci za Provce bili su Adamovi} i Ja{i}. • FUDBAL – @rebom u prostorijama FSS – a, odre|eni su parovi osmine finala Kupa Srbije u `enskom fudbalu. [aba~ki superliga{ „Ma~va“, 12. marta, do~ekuje {ampiona Srbije i branioca trofeja, @FK „Spartak“ iz Subotice. • KO[ARKA – U nastavu Druge regionalne ko{arka{ke lige „Zapad“, „Ra|evac“ pora`en od ubske Mladosti 95:74, dok je {aba~ki „M015“ slavio u Vladimircima 77:66. • RUKOMET – [aba~ki rukometa{ David Ra{i}, potpisao je, do kraja sezone, ugovor, sa Al sadom iz Katara. Prethodne sezone, biv{i reprezentativac Srbije nastupao je za prvaka Turske, Be{ikta{. • KAJAK – Na dr`avnom prvenstvu na kajak i kanu ergometrima, {aba~ka „Zorka“ osvojila je jednu medaqu. Me|u pionirkama, na 1.500 metara, druga je bila Tijana Jov~i}. U ukupnom plasmanu „Zorka“ je osvojila 16. mesto. • KAJAK – Mihailo Suboti} i Marko Damwanovi}, kajak{i Zorke, nalaze se na spisku mla|ih seniora i juniora koje je selektor svih selekcija, Miroslav Rodi} odabrao za pripreme u Kotoru. U Crnu Goru odlaze 27. februara. D. B.

u sastavu, Vukadinovi}. Rezervni golman, zamenio je me|u stativama Aleksi}a. Osim efikasne igre, nastavak je doneo mnogo atraktivnih poteza doma}ina, koji su rezultirali golovima za {pice. Ubedqivo vo|stvo donelo je sigurnost u napadu, te se ~ak devet igra~a upisalo u listu strelaca. Ovom pobedom, VK „[abac“ je i matemati~ki osigurao plasman u plej of, a protiv Starog Grada, u narednom kolu, ponovo u [apcu, ima priliku da osigura i prvu poziciju. D. B.

K

KO[ARKA

PREMA O^EKIVAWIMA OKK „[abac“ – @KK „Mile{evac“ 116:64 (29:17, 33:13, 23:19. 31:15) @KK „Duga“ - @KK „Mile{evac“ 93:59 (18:15, 30:11, 27:16, 18:17) enska ko{arka nastavila je sa pobedama. Oba kluba iz [apca u Drugoj ligi „Jug“ ~uvaju vode}e pozicije ostvaruju}i ubedqive pobede. @KK „Mile{evac“ bio je preslab za obe ekipe, a liberalniji na~in organizacije lige, omogu}io je ekipi iz Prijepoqa da, zbog umawewa tro{kova, redovno gostovawe Dugi u 11. kolu, dopuni utakmicom 13. kola protiv OKK [apca. Rezultati dovoqno govore o odnosu snaga na obe utakmi-

@

ce. Slede}e kolo [apcu, lideru sa maksimalnim u~inkom, dovodi Quboviju, a „Duga“ putuje u U`ice „Plej ofu“

KK „Novi Pazar“ – OKK „[abac“ 90:70 (20:14, 26:26, 23:18, 21:12) i{e od poraza se nije moglo ni o~ekivati u Novom Pazaru. Doma}in je kvalitetniji, {to je pokazao u nedequ dominantnom i sigurnom igrom. [ap~ani se nalaze na deobi 12. i 13. pozicije, koja vodi u ni`i rang, sa 5 pobeda i 12 poraza. Najte`i rival, vode}i „Radni~ki 1950“ iz Kragujevca, dolazi u slede}em kolu u [abac. D. B.

V


PROGRAMSKA [EMA TV „[ABAC“ ^ETVRTAK, 25. 2. 2016.

07.00 09.00 09.15 10.00 10.30 11.00 11.40 12.10 13.00 14.00 15.00 15.15 15.45 16.30 17.00 18.00 19.00 19.30 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 23.50

Jutrewe Radio vesti Godine prolaze Beli luk i papri~ica Izlog strasti Ringla star Ku}ica u cve}u Hronika op{tine Bogati} Meridijanima @iveti 100 Vesti Ringla star Beli luk i papri~ica Godine prolaze [aba~ka hronika Bandolera Vesti Izlog strasti Put hrane Car Fashion Vesti Meridijanima Bandolera Put hrane

PETAK, 26. 2. 2016.

07.00 09.00 09.15 10.00 10.30 11.00 11.40 12.10 13.00 14.00 15.00 15.15 15.45 16.30 17.00 18.00 19.00 19.30 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 23.50

Jutrewe Radio vesti Godine prolaze Beli luk i papri~ica Izlog strasti Ringla star Pet friendly Kowi ponovo jure Meridijanima Necenzurisano (r) Vesti Ringla star Beli luk i papri~ica Godine prolaze [aba~ka hronika Bandolera Vesti Izlog strasti Poligon Serija: Parovi Vesti Meridijanima Bandolera Poligon

SUBOTA, 27. 2. 2016.

NEDEQA, 28. 2. 2016.

PONEDEQAK, 1. 3. 2016.

07.00 Bandolera 09.00 Serija koja osvoja va09.15 {a srca, tera suze na o~i 10.00 i o~arava vas prelepim 10.30 predelima Andaluzije. 11.00 Lagana pri~a puna 11.40 emocija, strasti, avantu12.10 re i opasnosti – 13.00 Radnim danima od 18h 13.50 14.00 9.00 Vodi~ za roditeqe 9.00 Put hrane 15.00 9.30 Sportski vremeplov 9.30 Sportski vremeplov 15.15 10.00 Pet friendly 10.00 Bandolera (5 epizo16.30 10.30 Godine prolaze (5 da - repriza) 17.00 epizoda - repriza) 14.05 Ruska imperija - r 13.00 Ruska imperija 18.00 15.00 Film: Pqa~ka{ 14.00 @iveti 100 19.00 grobova 15.00 Film: mamac 17.00 Poligon 19.30 17.00 Leksikon 18.15 Serija: Parovi 20.05 18.15 Serija: Parovi 19.00 Vesti 19.00 Vesti 21.00 20.05 Style 20.05 Ruska imperija 22.00 21.00 Necenzurisano 21.00 Serija: Parovi 22.30 22.00 Vesti 22.00 Vesti 23.00 22.30 Film: Opsesija 22.30 Film: ^ovek iz 23.50 Kolorada

FILMSKI PROGRAM TELEVIZIJE [ABAC ^ovek iz Kolorada

Opsesija

Posle gra|anskog rata dva prijateqa se vra}aju ku}i. Ipak, jedan od wih ima duboko ukorewenu traumu koja se sve vi{e ispoqava kroz nekontrolisano nasiqe, u ~emu wegov prijateq ne zna kako da mu pomogne.

U vizuelno sigurnoj i duboko pronicqivoj re`iji Izabel Koi{et, film OPSESIJA razra|uje strasnu vezu izme|u slavnog univerzitetskog profesora Dejvida Kepe{a i mlade Konzuele ~ija ga lepota odu{evqava, ali ujedno i uznemiruje.

Jutrewe Radio vesti Godine prolaze Beli luk i papri~ica Izlog strasti Ringla star Lek iz prirode Vodi~ za roditeqe Meridijanima Sportski vremeplov Put hrane Vesti Ringla star Godine prolaze [aba~ka hronika Bandolera Vesti Izlog strasti Pogled s tribina Necenzurisano Vesti Meridijanima Bandolera Pogled sa tribina

UTORAK, 2. 3. 2016.

SREDA, 3. 3. 2016.

RADIO VESTI Informi{ite se brzo, kvalitetno i pravovremeno.

Svakog radnog dana u 9, 10, 11, 12, 13 i 14 sati, Vesti Radio [apca na programu Televizije [abac.

RADIO VESTI KOJE SE GLEDAJU

07.00 09.00 09.15 10.00 10.30 11.00 11.40 12.10 13.00 14.00 15.00 15.15 16.30 17.00 18.00 19.00 19.30 20.05 22.00 22.30 23.00 23.50

Jutrewe Radio vesti Godine prolaze Beli luk i papri~ica Izlog strasti Ringla star Ku}ica u cve}u Pogled sa tribina Meridijanima Poligon Vesti Ringla star Godine prolaze [aba~ka hronika Bandolera Vesti Izlog strasti Leksikon Vesti Meridijanima Bandolera Leksikon

07.00 09.00 09.15 10.00 10.30 11.00 11.40 13.00 14.00 15.00 15.15 16.30 17.00 18.00 19.00 19.30 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 23.50

Jutrewe Radio vesti Godine prolaze Beli luk i papri~ica Izlog strasti Ringla star Style Meridijanima Leksikon Vesti Ringla star Godine prolaze [aba~ka hronika Bandolera Vesti Izlog strasti @iveti 100 Ku}ica u cve}u Vesti Meridijanima Bandolera @iveti 100

Iz programa Radio [apca Blender: radnim danima od 11.00 do 14.00 ^ivija{ka vrte{ka: nedeqa u 12.00 i sreda u 18.00 Omladinski radio: radnim danima od 19 do 21.00


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.