I. Kdrdmanfstanounistuo
i priul'eda
od rozuoiatenia
do proog
Dvor izmedu tridesetak i detrdesetak osoba.s) Pomanjkanje dugotrajnije i znatnije tradicije obrtnieke preradivadke dj elatnosti (izvan oJ<vira uZe kuine radinosti sAmih seljaikih domaiinstava ili gazdinstava) svakako je - uz izostanak pogodnih prometnica - uzrokovalo, da se u dvorskom Pounju do prvog svj etskog rata ne mogu uoditi dak niti inicijalni pokufaji osnutka suvremenijih industrijskih (tvornidkih) poduzeia. Jedini veii kapitalistidki pothvat u ovim krajevima predstavljala je tada eksploatacija zeljezne rude i njezina primarna obrada u BeSlincu i Trgovima, koja se temeljila na tradiciji iz vremena kasnoga feudalizma (odnosno iz epohe vojnokraji5ke uprave). O sirovinskoj osnovi takvoga poduzetnistva dana5nja struena ocjena glasi: >LeiiSta Zeljezne rude u Zrinskoj gori oko Be5linaca i Trgovske gore procjenjuju se na 6 milijuna t.<< I dalje: >U podrudju (... ) Trgovske gore, postoje pouzdani znaci prisutnosti bakrenih, Zeljeznih, cindanih i olovnih ruda, pa dak I srebra.<64) O stanju rudnickih ili topionidkoljevaoniikih pogona u Beilincu i Trgovima potkraj vojnokrajiSke uprave (sedamdesetih godina XIX st.) donose vrlo instruktivne informacije pojedina onovremena djela privredne publicistike. Takav prikaz daje npr. Milan Makanec u >Izvje5iu sisadke trgovadko-obrt. komore...< (Sisak 1872). ili Petar Matkovii u spisu >Hrvatska i Slavonija u svoj ih fizidkih i du5evnih odno5ajih< (Zagreb 1873).05) Na stranicama izvje5taja zagrebadke Komore za 1881-1885. veoma su iscrpno i dokumentirano osvijetljene prilike u ovoj djelatnosti tokom prvih godina nakon razvojadenja dvorskoga pounja.00) Iz tog spisa vrijedi citirati slijededa zapaZanja: >Zeljeznica Sisak-Novi djelovala je uzprkos svoga slaboga tarifalnoga razpoloienja ipak nje5to na oZivljavanje rudara u Trgovih i Beslincu a rudari Petrove gore traZe i dekaju spas svoj u izgratlenju pruge Sisak-Karlovac, o kojoj je zadnje doba prilidno govora. Ova tri rudarska poduzeda zastupaju do danas cielu hrvatsku industriju Zeljeza. Proizvod im je odlidan i moze se lako takmiti sa proizvodi drugih rudara, treba mu jedino otvoriti shodnimi sredstvi svj etsko trziste.< (str.330). Ne5to kasnije, godi5nji izvj e5taj Zagrebadke Zupanije za 1892.(tj. u vrijeme kad je ovo podrudje bilo ukljudeno u sastav kotara Kostajnica) donosi slijedeie podatke: >... talionica i rudokopja Zeljeza u Beslincu i u Trgovima, vlasnidtvo (su) Aloisa Frohm-a iz Maribora. U tih talionicah i rudokopjih radi 50 radnika. Podjedno je s tim poduzeiem skopdana tvornica za proizvadanje octa, u koj oj radi 32 radnika.<$7) Meallrtim, u daljnijm godinama daje Zupar:ijska
suietskog
rata (1881-1914)
r-prava tek vrlo saiete informacije o pothvatima u BeSlincu i Trgovima. Tako je npr. 1896-1899. navedeno: >...talionica i rudokopje ileljeza t BeSlincu i Trgovih, vl.asniSWo (su) nasljednika Aloisa Frohma<<;zatim se od 1900. kratko oznadava: >... talionica i rudare dioniikog druztva u Be$Iincu<,a od 1906.samo: >.., talionica Zeljeza u Be5lincu<, te najzad u 1914. godini: "Taliona Zeljeza u Beilincu obusrtavila je rad<.68) Uslijed sporog i ogranidenog razvitka suvremenijega kapitalistidkoga (napose industrijskoga) poduzetni5tva na tlu dvorskoga Pounj a do pwog svjetskog rata, podjedno su ostali skrornni i napori oko osnutka neophodnih novdarskih zavoda razliditih kategorija. Tako kod Stedionica nalazimo u izvjeitajima Zupanijske uprave zabiljezenu samo djelatnost >Srpske Stedionice kao zadruge<< u Dvoru, koja se spominje od 1907. do 1914. godine.6e) Veiega zamaha dobili su, medutim, ovdje od podetka na5ega stoljeia nastojanja oko utemeljivanja raznovrsnih vjeresijskih zadruga - namijenjenih prvenstveno zadovoljavanju kreditnih potreba seljaekoga Zlteljstva. Na podrudju kotara Dvor susreiemo stoga od 1901. do 1914. godine pojedine takve zavode koji pripadaju trima skuCPnCkA IUTEAI4OHIy'qAlroHrqapcxoapyurrBoy ABOPy.
u.
PATIYHCKI4'{3B.IEruTA.I
198
3A nOCnOBHyfOAt4Hyr9r2.
Flogua II. PEAOBHY|NABHY CKYfIIUTI4HY cpflcr([ Il|IElroflrullx0lxqrpcr0Ip'|trTE0 I tr8opy rojd ie ce .rpaarr
20 +e6!yapa
I9l3
n H r
y 2 cara rocfljc
noaHe
A H e B H xF e ! : I or3oD(ar .rririrp ' olj.po ? lk6op !t.lr :xuNd'aE fl orj. yrpirron r {&op 3, ||l3nn.j ,1,Oro6D.6. ..x^rh,r Dl{y{: r ^:us. p.i.p*tnir{. 5, 'r.16op ,r.jy cD'oi: ripador 6. nD.tsor yiDrBKo! or6opr o n(irj.r* r{s. p6ir, d.#^:
Ratunski
a4s{.N,
rcl| i,r
izvjestaj
Eu3op o$opi
4
Srpske Stedionice u Dvoru sodine.
1913.