Dvor na Uni - knjiga - drugi dio by Dvor na Uni

Caapxaj

cJroBo q rAorlv -

OB'4Jb T(JA .qBOPCKOT KPAJA _ Adolf MaliC Fizidko-geografska i ljerjs -

socijalno-geografska obi-

Pavao vukoui' Dioba kuinih zadruga u drugoj polovini 19. stoljeda i druge gospodarske prilike Dvora i okoline

169

Drdgutin PoaliEeuit Dvor i okolica u drugoj

1?6

polovini

19, stoljeda -

JIUka Mapuh PyAIIo 6naro TproBcKe rope

Igor Karaman Stanovnistvo i privreda od razvojaienja svjetskog rata (1881-tg14)

Dean Bolkovi.C Mineralne sirovine -

Creeau

C. Carrryquia ABopaIIr y BerersAajnfiqKoM rtHe,

Mir a Kotar - Dimitrii eviA Rudarstvo i talioniaarstvo

Muie Ejendid4 Ha 6ojr4urrr,rMa IIpBor cBjerc(or

Iuo Maroeui€ Prostorni razvitak Dvora

Mird Kolsr-D nitriieuit Ekonomski razvitak 1918. do 1929, -

Ante Milinoltie Od davnina. Migraciie. Naseliavanje srpskog stanovniStva

_lo4i

IIOJI'ITTqKA

Aflre Munu oauh rryAoBrurre MroqeHc(o

Iltdn Mirnik: Kovnica novca

PATHA

HajpaHr-rje noBrljecrt

214

posjedi

fop'4 rKe -

Hutcorta JI. loheua Apyra clrlcKa 3eMJEopaAHxrrKa 3a,qpyra y JaBopr6y (1929- 1941.) -

Btrmkucl4e f JruaopuieBuh nortr[.rKe srpatrKe r4 cpncKo-xpBarcKn (1918-1941.)

113

AHre Mutunoauh. Ha yAapy rypcEe eKcnaH3rje

etapi povijesti

je3rpa

oArroct

161

277

panorama

282

OJ, SLOBODO, SELE, GRANI ...

292

I Lguian CfuoJbe\osuh lgutofl J ad:d.dpufr Kot{Fnquja HapoAnor ycraHKa -

Vojne

kr4ine (1800-1881)

Aubsruie Jor.a KoMym,rc{rqKa Mite J oka Dvorska

Mutat B.laduh O6aBe3e '' xorBor ABopcKnx KpajuruHnKa -

Iuica Colec DruEtveni iivot

2T4

Parro Koa@reauh CeJba.rKo Kono

NO-

Gvozdanskom

Mirko Valenti€ Stanovnistvo u posljednjoj

Mup a Ko nap - Au.,/ntr puj ee utu CpncKo AplrErrBo,,IIpriBpeAHrrK"

,{3 cera

i feudalni

Mu^atr Bgl,raHoeult nontrtr.rKJ.t oAHoct! y BpnjeMe napJraMeHTapqr{x r€6opa 1938. roAhHe :- -

Caerogop Burr.{uh craHoBHr4urrBo y 20. Bt{jeKy

A.ne*cafldap,4yp.I'rot Ilprnor 3a peKoHcrpyKqrjy

1909. ro-

Mu4afl BAft,eafuoauh. Cpe3 ABop y cacraBy BpOacKeoaHoBrre (1929-

Agneza Szabo StanovnGwo upravnog kotara frvor u 19. stoljeiu

Milan Kruhek Stari gradovi

para -

lttt

IZMEDU DVA SVJETSKA RATA _

STANOVNISTVO

IIPI4BPEAHA, _ BIJECT

npoqecy

do prvog

nupo 3are3a,'Lo Pa3Boj 14 paA KIIJ r oprasa sapoaHe BJracrr{. tlepKe3oBa.trr{ naprr3aHcKr{ oApeA -

.Ilje.rjrr rarcpapHr panoar.r Po[crBo u oc,'ro6obeBe 3puoBnha 6aHa CpncKr PxHarAr,rHn CTapxHcKenjecMc r43 KocHc KarcpuAa 'fo atueauh

Ado, Aata.,to IIojKo Be3, ap 'Iepop ,4 rlpr{crr,ruo noKpurraBaile Cp6a 19411942. roAr,rHe Aauat C,ror,e4oaufl Opylr<aHe 6op6e

NAUCNI,

I:,Apo Ocrojuh I A$dpuja Ha cTparrl.trrr,rMa t<prBe ycraruro-abarllrccrr4tlKor repopa w TlT.r..r,

Ada LAna,xo IIpoDIIcBHenprrjareJba, rra(tt HenpujareJbcKoj oqa}{3u Br,i IlpcrurcA no HaceJlttMa

Mu,,rat Tllru a ParHa rxrera KYJITYPHA

432

Mupa Ko,xap - Au.tnlTpui eeuli pxotlbcBt{h .4p PaIc

t4 3r4Me y IV r,r V 434 45r

513

ropKo Eacr,ebe

523

EAIIIT14HA

Apa?o,1,A6 llerpoauh O roeopy ,qBopa u or.(o,\r{!e

Atte Milinol.)ic Porijeklo nekih toponima -

540

Lu"uu'rpuje JoKa HauI',I HapoAHtl oon.Jajtt -

Grozdana Maroieuit Folklor u zapisima 19. i 20. stoljeia

574

Map$o Mu,,ba07oauh UpxBeHu cnoMcHr,ruu nJECHI4U'{

652

Mile J oka Milan Durman

653

619

EozdoN C'u,xotaoc JbyooMvp Cyr,qr4h, njecHr4K

C.raHko Kopah. flerap ByKMr.rpoBrah,njecHuK r.r npunoBjeAa.l -

HuKona EApuh JlrajesHrK BpaHKo Aparfurzh ODABRANI PRILOZI -

654

655

_---

657

fuan Dtaikouie Kako su Podovi dobili ime Dvor -

657 podrudju

627

nerap MpKoli,uh AI{eBIl 3a[r4crr o 6ocaHcKo-xepqeroBaqKoM ycaaHky 1875-1876. roAnEe -

658

Ilapn Upuiapr IIoAoBrr r!,rr AEop l8?5. roArrHe

662

Mu,xa4 Kapa\oeuh Ay)< ,,CyBe Mebe"

DVOR U POSLIJERATNOM

U yMJEfH\rU\I

CraHKo Kopah fToereca Je,reHa Byr4Haq -

623

668 670

672

Lu"uurpuje JoKa y roropy ,,AaFrrIa" Koa Konpr4BHr.{qe

nerap nonoeuh njecHr4K .4r4Mxrpnje JoKa -

Josipa Paoer Dvor u arhivima 1919-1920.

ztlJKoDrc

Narodno gradilcljstvo -

Mu.7e JoKa AeMoxpar Ct4Mo Epop

Mu,7aH Kapatostlh ycKo.rKo '4 coKoJrcKo rr{e3Ao Ha yHr

i predaje)

632

Gjuro Szabo Sredovjedni gradovi na dvorskom

zruko Blelanourc znadajnije odlike prezimena Dvorskog kraja -

zdrtlDko

PREGAOCI -

Sreeko BoZiteuiC Mineralog Fran Tuian

y parHtM ycJIoBuMa -

Ljiljana Marks Carobna svirala (Usmene pripovjetke iz okolice Dvorc na Uni -

POLITIEKI

Croja4 npudulieouh Epaha fTpv6 hcBr.lhfi -

JbA6o nApuh ABopcKr HapoAHr.rxepoja nepo CTpuxeKa fllKo,qcrBo rr [pocBjera

363 376

Joia Horuat L

JAVNI

627 627 629 629 630

Mune JoKa CTojas Ilpr46!4heB[h o llpnorheBrahrar{a -

'I:ep a oeufr

ri^k^

JoBaH 6aHAyp, KoMDo3r4Topr.4 Arlpr4rcHT

Ljubalt Durie Drugi (dvorski) bataljon (1941 i945.) neratrt BaKuupoauti 36jero8tr -

VREMENU -

679 -

683

AHTe MuJluAoeuli 3ajeAHr.ru-rrBo ABopa ,4 EocascKor HoBor y IIpollIJrosrr{ r caAalrl5ocrli 'Iuru MuJrall a r{errpr{ ,r no Aeqesr{je xr4Bora -

688

Ayropr4 14 perdes3esrr4 y 36opHnKy OAa6paua Jrr{Teparypa o ABopcKoM Kpajy Regista! lidnih imena (Ana Beljinac) -

69r 6S3 699 701

683

M. Kruhek/Stafi

gradovi

i leudalni

posjedi

mogla odrZavati straZa, koja je poveiala sigurnost posade u Gvozdanskom. Komisija predlaie da Gvozdansko treba braniti i dalje, ali bi ga grof Zrinski trebao prepustiti kralju zajedno s rudnicima, koji bi mozda opet mogli davati kakve prihode, koji bi se koristili za obrambene potrebe toga grada. Komisij a predlaZe da se u Gvozdanskom \zdrLava stalna posada kraljevske vojske od 100 hrvatskih pje5aka, 10 desetara, jednog pu5kara za popravak oruZja, 2 vojvode, 2 zastavnika i ka5telana grada. Ta bi posada trebala davati stalne straZe koje bi duvale sve puteve prema Gvozdanskom. Ova je komisija posjetila i pregledala i grad Zrin, premda je on veC bio odretlen za ruienje. Komisija zbog izvanrednog poloZaja i jadine nj egovih obrambenih zidina smatra, da bi i tu utvrdu trebao kralj zadrZati u sastavu obrambenih utvr.da na ovoj granici. Trebalo bi grad najpre popraviti a onda u njega postaviti j aku vojnu posadu. Komisari su zapravo zatekli ljude koji su obavljali neke graderme popravke na gradu i utvralivali njegove bedeme. Da bi se ojadala obrambena snaga vanjskih bedema, uredili i podigli novi stambeni prostor unutar grada, dogradili jo6 neki oh rambeni sadrZaji onako kako je to traZila sigurnij a obrana, trebalo bi za gradevne radove na Zrinu, prema procjeni ove komisije, potro6iti oko 1000 forinti. U tako utvrcleni grad bi se moglo smjestiti (5to nije prilika u Gvozdanskom) poveCi broj konjanistva.ss) Ova je komisija odito prcmijenila donekle konaian stav kralja Ferdinanda prema utvrdama u Pounju i na Zrinskoj gori, osobito prema sudbini grada Zrina i Gvozdanskog. Kada su promatrali obrambeni poloZaj Zrina i iz te perspektive gledali sve do Bihada, shvatili su da bi jednostavno napuStanje ovih starih, dvrsto gratlenih feudalnih kastruma, na vanredno dobro branjentun poloZajirna, donijelo svakako viSe Stete nego koristi cijeloj strategiji obrane, pa i koncepciji povladenja iz utvrda prve obrambene fronte na radun izgradnje veiih utvrda i koncentraciji obrambenih snaga na drugoj obrambenoj fronti._ Ipak, zbog sve veiitr ratnih potreba na cijeloj obrambenoj fronti od Drave do Save, te od Save do BihaCa na Uni i rSenja na moru, ostalo je malo moguinosti kojima bi se ostvarila obrambena pojadanja Zrina, Gvozdanskog ili koje druge utvrde u Pounju. U njima su slabe vojne posade odrzavale tek granidne straze. Upravo je grad Zrin bio primjer vrlo lo5eg obrambenog stanja, slabe brige za njegovu sudbinu i posadu koja je ipak ustrajala u njegovom duvanju sve do velike turske ofenzive i napada na nj egove zidine kojem ne bi mogla odoljeti ni visestruko veia obrambena Dosaoa.

Turci su iz Kostajnice i Novoga gotovo svakodnevno zalazili u Zrinsko polje, sve do zidina grada Zrina. Posada se drZala u glavnoj obrambenoj kuli, koja je i sama bila u dosta lo5em gradevnom stanju. Zbog stalnog prisustva Turaka nije bilo moguie poduzeti neki ve6i graditeljski pothvat, niti pak osigurati sigurnu i stalnu opskrbu posade. Zrin je sedamdesetih godina 16. stoljeta bio ve6 posve osamljena utvrda u pustom kraju. Zapovjednik obrane Zrina Toma

duznostpreuzeood Tome

?oT"9"1s._Ioji.Lu__ovu CadeZa1576.ili 1577.godine, poku5avaoje odrZavati bar nekakvu straZu u gradu. Predlagao je najnuZnije gradevne popravke, traZio na sve strane pomod kojom bi se grad opskrbio ratnim materijalom i ZiveZom. T. Dornberg i sam naporninje da je i ova malobrojna posada uglavnom izvan zidina jer mora uokolo traZiti hranu. Predlagao je dak da se zbog toga pola posade premjesti u Gradac, a u Zrinu da ostane samo posada koja bi bila dovoljna za odrZavanje straZa.56)Godine 1577. grad Zrin i Gvozdansko zapravo su ved i bili tek skloni3te krajnjim granidnirn straZama a spadali su pod zapovjedniStvo krajiSke kapetanije dije je sjediste bilo u Hrastovici, dakle vei u jednoj utvrdi na rijeci Kupi.57) Godine 7577. i 7578. Turci redom osvajaju sve stare utvrde izmedu Une i Kupe. Medu prvima je pao grad Zrin. Toma Dornberg o,pravdava pad Zrina objektivnim razlozima da bi otklonio sumnju ili bilo kakvu tuZbu na posadu zbog kukavidluka. Malobrojna posada nije ni u kojem sludaju mogla odbiti tursku opsadu grada. Branila se koliko je bilo moguie, a kada je taj otpor bio uzaludan dio preZivjele posade se uspio spasiti bijegom. U borbi je palo ili su ih Turci zarobili 2 vojvode, 4 desetnika, 1 zastavnik i 25 vojnika. Drugi dio se spasio bijegom u utvrdu Srednjeg Gradca.58) Gvozdanski grad je padom Zrina i drugih okolnih utvrda bio takotler osuden na propast. Izmetlu 1561. do 1578. godine taj je Zrinski kastel izdr7ao 4 velike turske opsade (1561, L574, L576, 1577, godine). Ova koja je zapodela podetkom mjeseca sijednja 1578. godine bila je posljednja i najtragidnija. Ranije je uvijek posada uspijevala odbijati turske napade dok nije stigla pomoe braniteljima izvana. Ovaj puta je posada bila prepustena sama sebi. Do 13. sijednja branitelji su odbijali turske navale na gradske zidine. rr) AS, Sâ&#x201A;Źnovt i dezele na Llanjskem, fasc. 132, kutlra 222. Beretitung der'\ttindlsch und Crobatischen crenitzen.... tt) Godlne l5?2. u Zrhu i zsle possda od lq) vojnika povjednik, tto krajiSku blagajnu stojl mleseano 4?5 fo(Starlne rin1l. JAZU, XIX, s. 35. I. BoJnial6, IzvjeSda o kretenjima turske vojske uz granlcu polovlci xvl vieka, vzA, hrvatsku u drugoj XVI/1914. s. 9l-92 r') SII(R, I, s, {1. tu) I. Bojntai6, pise Izvjesfa, s. 92---94. Toma Dornbelg plsma p.vo 3. 2 o padu Zrina 1z Berklsevlne lra Kupl, a drugo 4. sijeanjs, 1tfi. godine.

106

M. Kruheklstari

Toga dana je, iini se, poginuo ili umro od zadobivenih rana i posljednji vojnik u utvrdi, da bi sutradan Turci u51i u mrtvi grad.se) Tako je cijelo podrudje danainjeg dvorskog kraja, nekada5nji posjedi i stare utvrde knezova Babonida Blagajskih pa knezova Srubi6a zrinskib doSao pod tursku vlast. Turci su Zrinske utvrde u Pounju zaposjeli svojim vojnim posadama. Posebno su se potrudili da bolje utvrde Zrin i Gvozdansko. Bilo je istih narnj era pa i pokuiaja s druge strane. Knezovi su Zrinski i sami pokuSali ponovo Turcima oteti grad Gvozdansko, ali im to nije uspjelo. Za takav pothvat nisu bile dovoljne niti kraji5ke vojne snage na tom dijeiu granice obrane, pa su svi takvi planovi ostali tek neostvarene Zelje.oo) Tursko 6e napredovanje biti zaustavljeno tek na obrarnbe:toj fronti kupske granice i to nekol,iko desetljeda kasnije. Tek turski poraz kod Siska 1593. godine i izgubljeni rat za Petrinju na Kupi (osobito poraz Turaka od 22. rujna 1595. god.) oznaiava novo razdoblje, vrijeme relativnog primirja i ratne ravnoteZe na granici. Takvo je stanje konadno potvrtleno i sklopljenim mirom s turskom calevinom 11. studenog 1606. godine na uSCu rijeke Zitve u Dunav, nedaleko grada Komaroma u Ugarskoj. Sve do novog rata za oslobodenje, koji podinje 1683. godine, velikim porazom Turaka pod bedemima grada BeEa, nema znadajnijih ratnih pa ni drugih promjena rra podrudju izmedu Une i. Kupe. Takve 6e promj ene donijeti tek ratni dogaalaji krajem 17. stoljeia, kada 6e i dvorski kraj biti osloboilen od tu$ke vlasti i velike promjene koje de ovom kraju donijeti stvaranje novog, kraji5kog uredenja, tijekom 18. stoljeia. DVORSKI KBAJ I NJEGOVE STARE UTVBDE U NOVOM, KRAJISKOM T'REDENJU. U SASTAVU BANSKE KRAJINE (18-19. stolje6e)

Turci gube jo5 jednu bitku na Zrinskom polju, gdje ih je porazio podban grof Ivan Dra5kovli. Od godine 1693-1703. u Hrvatskoj banuje ban Adam Batthyany i upravo u tom viemenu desile zu se velike promj ene i na prostoru dana6njeg dvorskog kraja. Nakon konadnog poraza Turaka u ovom ratu, dolazi do sklapanja mira u Sremskim Karlovcima 1699. godine. U tekstu ugovora o miru utvrtleni su i temeljni principi buduiih odnosa izmedu dvije carevirie, ia i nadin kako

Utvrda

gradoui i leudalni posiedi

i samostan Goridka na Zrinskoj

gori

1699. godine.

ie se urediti medusobne nove granice. Temeljno naielo tog razgrarddenja bilo je utvrtleno prihvaienim stavom definiranim uzreeicom: >Uti Dossidetis - ita possideatis(, Sto znadi, da de linija razgranidenj a po5tivati onu ratnu liniju, do koje je stigla jedna ili druga vojska. Komisija ie dakle morati u svojem poslu razgranidavanja i utvrilivanja novih granica poBtivati zatedeno stanje na terenu.61) Na delu carske komisije za razgranidenje bio je grof L. F. Marsigli. Njegova je komisija obavila svoj posao uz vede ili manje potelkode, pre-

sti i postojede stanje na terenu i utvrdila da je Hrvatske povl. gradevtne, I, s. t2O, l3l-132. 9 E. Laszowski, s) Shrine JAZU, xlx. s, {{. 0r' E. K o.v a a, e v-l 6, Grenlce bosanskog paialuka prema Au. stlijt I Mleta[kol premt repubucl adrcctbarna- Kadovackog mlre, sanJevo, 19?3, s. 64_?6, 8l--{2. e) sIIr(R, rrl s t{{-149, 166-16A.

107

M. I<ruheklstari gradoui i teud.alni posjedi

no cijetro podrudje izmeclu Kupe i Une, izuzev3i Petrinju. Dakako, nad banom je Dvorsko ratno vijede i carska vlast. U razgranidavanju interesa izmedu vojnih i civilnih vlasti Zagrebadka crkva je uspjela dobiti natrag svoje stare posjede, a Dvorska komora dobiva bivie gvozdanske rudnike, koje je namjeravala ponovo osposobiti za rudarenje i iskoriStavanje njihovih zaliha srebrene i olovne rudade. Na podruiju bivBeg pojseda Zrinskih sa sredi5tem u Zrinu, sada je uretleno novo vojno upravno podrudje - Zrinska kapetanija. To je podrudje, naseljeno novim stanovnistvom doilo pod zapovjedniStvo hrvatskog bana, odnosno neposredno pod kapetana Zrinske krajine, odnosno njegova zamjenika koji redovito stanuje u samom gradu Zrinu. Veliki je gubitak bio za or.u krajinu 5to dine, 1. studenog, ban Adam Bathyany se uspro- je godine 1703. konadno predan Turcima dio tivio takvom stavu carske vlasti, tvrdeii da je teritorija okolo Novog Novog, dakle i dio Zrinodluka o podredivanju toga podrudja komorskoj skog polja. Ovakvo rijesenje nije bilo Stetno samo upravi vrlo opasna i nelogidna. To je naime pod- s gospodarskog stanovista, vei prije svega zato ruEje jo3 uvijek otvoreno prema Turskoj s kojom Sto se Zrinska krajina naila na otvorenoj i neratovi nisi zavr5eni. Na tom su podruaju naseljeni za5tieenoj granici. Konadnim rije5enjem na ovom novi stanovnici, tzv. >vlasi<<,kojima je obeCana dijelu granice nisu bili zadovoljni niti Turci, jer sloboda, koju ie dobiti zajedno sa zemljom, da su se i oni smatrali o5teienima, pa je upravo bi sluZili u krajiSkim detama. Oni sigurno neie na tom pxostoru 'dolazilo do medusobnih napaprihvatiti odluku kojom bi mogli postati neiiji da i razmirica izmealu stanovnika Bosanskoe Nokmetovi.6a) vog i Zrinskih kraji5nika.66) Takvo je stanje poDakle, odmah po oslobodenju na to su podrudje trajalo do novog austrijsko-turskog rata i novog polagale pravo dvije vlasti: carska Komora koja razgranidenja, koje je sprovedeno nakon mira je refeudaiizacijom biv5ih Zrinskih Posjeda nam- sklopljenog u Pozarevcu, godine 1718. Tim je jeravala poput novog feudalnog gospodara isko- razgraniienjem Zrinskoj krajini vraden dio ZrinriStavati ratom steiene zemlje ranijih feudalnih skog polja i podrudje oko bivseg Zrinskog, pa posjednika. Na drugoj je strani vojna vlast s krajiskog Novog Novoga, sve do Une i metle pravom ukazivala na joS uvijek postojedu rat- koja je dijelila bansku krajinu od turskog terinu opasnost i branila svoje interese i potrebu da torija. Bosanski su Turci prelazili joi ponekad i ovo podrudje bude uretleno kao krajidki vojni preko te mede, no nisu uspjeli promjeniti tada teritorij. U sve su se to uplitali i interesi hrvatutvrtlenih granica.6T) skog plemstva i Sabora. Sabor.polazi od einjenice SjediBte Zrinske krajine koja se stisla izmedu da je podrudje izmetlu Kupe i Une oslobodila Une i Zrinske gore, te turske metle i meile koja ju je dijelila od Kostajnidke krajine bio je banska vojska, pa vlast i nadzor nad njim pripada banu i banskoj vojsci. Dvorska je komora 0) S. Gavrilovie, Grada. I, s. 4. mogla slobodnije raspolagati sa biv5im Zrinskim u) S. Gavrirovi0, Grada, I, s. 6, 7, U-12. po,sjedima u Pounju jer oni viSe nisu imali ra- d ) S . G a v r l l o v t 6 , Grada, I, s. 1?-18, 24, 2A-n, A-29, !t9---50. 54. 57. nijih vlasnika (Obitelj Zrinski propada u poznatoj d) grvatskr se sabor I prile nego U Je konaano btlo rttepoutilke Seno pitanje vojne vlastl na podrulju lzi Zrinsko-Frankopanskoj uroti, 1671. godine!). No, medu Kupe I Une ponaiao kao auvereno polltlako t{elo. prema granici na turte zemlje bile upravo su 24, travqia 1693, Na svojem je zasjedanlu na prirnje!, zapovjednlka izradio za v*enje slurbe i izdao naputak skoj Bosni. Krajeve bliZe Kupi svojatala je Zautvrde zrlna i zrtnske kmitne. zapovJednik zrlna I drugrebadka crkva (Kaptol i biskup zagrebadki) kao krajine bio ie nepoâ&#x201A;Źredno podreden 8th utvrda zrinske hlvatskom banu u vojnlm stvarlma. za zdn je odredena postojeii feudalni vlasnik dija prava nisu mogla posada od 50 pjesaka koru 6e pla6ati blagejnlk hrvatnestati niti turskim osvajanjem niti oslobatlanjem njihovih posjeda po banskoj vojsci. U tom sukobu najprije je carska komora morala odustati od rsvojih planova, bar privremeno, dok traje rat s Turskom. Potom je u prvi Plan AH. Banskl spisl kut. 24, br. U0; kut. 19. fasc. 2. spisl zagrebaake tupaniJe, kut. 2, fasc. 29, br. 621; kut. 24, izbio sukob izmedu vojnih interesa Gradadkog br. 83. lasc. Ratnog vijeda i banske vlasti.65) Taj je sukob . ? )s . G a49. crada, r, s. 12{-125. vrilovl6, Turcl su upall i 1?38. godlne u Z nsku krarinu I tom konadno 1703. godine rijesen u korist vojne vlasti prtUkom nanilelt mnogo itetâ&#x201A;Ź I lada tamosnjem stanovnthrvatskoga bana, iijem je zapovjedniStvu predaturski zahtjev opravdan. Prema tom mi5ljenju bio je odrealen i konaian stav i odluka da se prostor oko utvrde Novi Novi mora predati Turcima, da tu utvrdu treba do kraja razoriti a tamosnje stanovnistvo preseliti na druga podrueja. Tako je taj dio osvojenog zemljista trebao pripasti Turcima. No ostvarenje tog zakljuika ie se otegnuti jo6 nekoliko godina. Medutim, na ovom dijelu osvojenog teritorija, deiavalo se nakon protjerivanja Turaka mnogo toga, sto ie odrediti sudbinu ovog dijela Hrvatske. VeC 1693. godine, dakle i prije sluZbeno utvrtle-

108

M. Kl.uhek/Stan

stari grad Zrin. Na tom je podrudju krajiSka obrana radunala i s ostalim starim Zrinskim utvrdama, s gradom Gvozdanskim, Pedljom, s utvralenom straZom na Goriikoj i utvrdom Novi Novi na Uni. Sve su te utvrde bile manje vi5e zapuStene i trebalo ih je obnavljati. Prije nego li je utvrda na Uni, Novi Novi bila poru5ena, a taj kraj 1703. prepuStena Turcima, jedan nam izvor opisuj e njeno gradevno stanje. >Novi je takoeler naselje, leZi u ravnici na samoj unskoj obali, jedan sat udaljen od neprijateljske utvrde Krupe. Tu bija3e prije veie naselje, a sada je samo mjesto utvrtleno palisadama i zemlj anim nasipom kojeg podupire drveno kolje, sa prsobranima i jednim velikim drvenim dardakom, pod dijim je zapovjedniStvom bila ova cijela palanka.< Taj opis Novoga Novoga iz godine 1703. opisuje odito stanj e kada tu viSe nema niti naselja, niti vojne posade, ali utvrda jos nije do kraja poru5ena. Ista ova carska komisija opisuje vise gvozdanske rudnike i Zrinsku krajinu nego li same utvrde. Za Zri\sktr krajinu kaZe da na nj enom teritoriju Zivi stanovnistvo rastepeno u vise od 1000 svojih kuieraka, podijeljeno po kneZijama. Zivi vrlo bijed.no. Zrin spominje kao utvrdu na visokom bnijegu. Brane je zidine i kule. U njoj nema vode, a do nje nije moguie doii ni kolima niti konjima. Na Goridkoj, Pedlju, kao i u Gvozdanskom nalaze se samo kraj i5ke straZe.68) Vi5e podataka o ovom dijelu Pounja i starim Zrinskim utvrdama donose nam kasniii oDisi Banske krajine. codine 1?10. takav jeda; izijeStaj ee po nalogu Dvorskog ratnog savjeta sadiniti bivii zapovjednik Zrinske krajine Franjo Deli5imunovii. Najprije nam priopiava da je Novi Novi, zajedno s okolnim teritorijem, bio 1703. godine izruden Turcima po komisiji kojoj je bio na delu inZenjer Friedrich Holstein. Do tada je u toj unskoj utvrdi staj ala krajiSka deta koja je tu odrZavala straZe. Kada je utvrda porusena, pje5aci su oti5li u Gvozdansko, a konjanici su premje5teni u Zrin. Grad Zrin je u to vrijeme bio vei dosta zapustena utvrda. Kljudeve grada euvao je ka5telan, a osim vojnika u utvrdi je bio jedan puikar i jedan bubnjar. U Gvozdanskom je straZe odrZavala deta od 28 vojnika, a s njima su takoder kaitelan i dva desetara. Opskrba i briga za Zrin i Gvozdansko bila je vrlo slaba, nikakva. Vrlo je malo oruZj a u ovim utvrdama a i to 5to se tamo nalazi, jedva da je upotrebljivo. Od ZiveZa i drugih ratnih potrep5tina nema gotovo niiega. Vojnici su prepu5teni sebi samima i Zive o svojem tro5ku.60) Osim Sto se vojna i banska vlast vrlo malo brinula za obrambeno stanie i Zivotne prilike zrinskih i gvozdanskih granidlra, nj ihovu teSku materijalnu situaciju poveiavali su i krajiSnici susjedne, kostajndke krajine, koji su im otimali neke medaSne krdevine i livade. na

gradoui i leudalni

posiedi

{ Cardak u Zirgvcu.

sto se vise puta tuzi tadasnji zapovjednik Zrinske krajine Petar Gottal.?o)Ta zemlja je pak krajiinicima bila jedini izvor preZivljavanja. Nju su i dobili zato Sto su se obavezali da ie >czeszarsku y kraidku szlusbu.. . obdersavati<<71) Godine 1713. stanje utvrde Zrinske krajine i njenih kraji5nika nije se nimalo pobolj5alo. Opis utvrde Zrinske krajine donosi i neke druge zanimljive podatke. Zrin je dosta prostrana, ali zapu5tena utvrda. Pod njim, na Zrinskom polju, smjestilo se oko 300 obitelji zrinskih krajiSnika. Oni su tu neza5tiieni, pa bi bilo dobro da se tu pod Zrinom podigne jedna dvrsta palanka koja bi tom stanovnistvu pruiala viSe zaitite. U takvu palanku bi bilo moguie smjestiti konjaniStvo, koje je zbog nedostatka vode u samom Zrinu teiko drZati. Pedalj je takoaler ruievna utvrda, ali je na vrlo valnom poloZaju izmeclu Novoga i Gvozdanskog. Goriika je od manj eg strateikog znadaja. StraZe se odrZavaju zapravo u zapu5tenoj >'crkvi< (crkvenom tornju). Od veieg je znaiaja d ! )S . G a v r i l o v l 6 , crada, I, s. l{4-U5. Hrvatski sabo! takoder pratl Sto se dogade s cvozdanskim rudnlclma. Sabor Salje na tâ&#x201A;Źren svoju komtsiju na telu 3 banoh da bt ispitao sve okolnostt prodaje I daunte sudbine tlh rudrfka, nadaiu6i se ale bi mozda mogtl blti od korlsti I hryatskom kraljevstvu. ZI{S, II, s. t$r-$z, 3{0. 349. 385. 0) S. cavrllovi6, clada, I, s. 2fi-208. t o )S . G a v r i l o v i 6 , crada, I, s. 2lr-213. 7 r )S . G a v r l l o v i 6 , crada. I, s. 232. Zanlmljivo Je da je zapovjednlk Zrinske krailne; tade Petar cotal, sam ma,gao vr3iti I vrsio raspoaljelu I dodjelu krajtSke zemtje onlma koji su se obavezau da 6e u to tme stuztfl carsku knJlsku vorsku.

109

M. Kr"uheklstari gra.doui i teudalni posiedi

kaitel Gvozdanski pod kojtn bi bilo dobro takoder sagraditi jednu palanku u koju bi se smjesti1o konjanistvo, za koje u kaStelu nema dovoljno mjesta. Taj je kaitel vrlo bitan za povezivanj e obrambene granice izmetlu Novoea, Pedlja do Zrinske gore a odavle sve do S1unja.72) U izvje5taju koji godine 1723. 5a1je Dvorskoj komori grof Ivan Draskovii nalazimo nove podatke za povijest Zrinske krajine. Tada je niezin zapovjednik Petar Paraminski. Citav je prostor bolje obrambeno povezan i zatvoren brojnim dardacima u kojima granidne straze duvaju stanovnistvo od moguiih turskih napada. Takvi se dardaci nalaze i na suhoj metli prema Turskoj, od Novoga prema Buzimu i Kladusi i na Uni izmeelu ve6ih utvrda (Kostajnice i Novoga). U samom Zrinu bila je, sada vei nesto veia posada od 94 vojnika (zajedno sa zapovjedniikim kadrom). Cijela Zrinska krajina mogla je dati 913 vojnika, koji su mogli sluZiti u krajiSkoj vojsci kao neplaieni vojnici (ier su umjesto plaie uZivali kraji5ku zemlju). Kad bi se grad Zrin o,pskrbilo ratnim materijalom i utvrdilo njegovu obranu artilj erij om, mogao bi Stititi Siroko podru6je sve do Une i Novoga. No, najprije treba temeljito popraviti njegove vei na mnogim mjestirna propale bedeme i kule. Sada su u gradu samo 4 manja topa, od kojih jedan nema kotaie.73) U Gvozdanskom je takoaler sarno jedan manji to'p i 16 dvostrukih pu5aka kukada te 2 centa barutnog praha i 3 centa olova. Tu ima jo5 nesto neispraulog oruzj a. Zanimljivo je da ovaj izvjeitaj spominje i odrZavanje straZa kod biv5eg Novog Novog, dakle negdje na samoj granidnoj liniji koja je bila povudena na tom podrudju nal<on ru5enja ranije utvr:de Novi Novi. Dio izvjeftaja o toj novoj novljanskoj straZi posebno je zanimljiv za buduiu povijest novog naseija koje nastaje, dini se, upravo na poloZaju ove novouretlene granidne straze. Najprije je Dvorsko ratno vijeie utvrdilo opasnost od Turskog Novog za koje tvrdi da je pravo neprijateljsko gnijezdo, gratleno od tako j akih i debelih balvana da bi nj egovim bedemima mogle jedva naikodiii i kugle teZine od 4, 5 pa i 6 funti. Zatim naglasava da je nasuprot takvoj turskoj utvrdi nuzno odrZavati straZe. Takva straZa ve6 postoji, no tu nema nikakve utvrde, pa dak niti dardaka koji bi pruZao za3titu straZarima. Zbog toga straZari Cuvaju straZu pod vedrim nebom a izmjeniuju se svakog tjedna. Tu je ipak nefto sagradeno. Na vrlo Povoljnom, neito poviSenom poloZaju, malo podalje od Une i na lijevoj obali potoka Zirovca stoji DVOR zapovjednika, njegov stan sa Stalom za nj egovu stoku. Grof Ivan Drabkovii, koji opisuje ovu situaciju, odito promatrajuii je na licu mjesta,

istide vrlo veliku strateiku i prometnu vaZnost bas tog poloZaja na kojem se sada drZe straZe, odnosno mjesta gdje je podignut ovaj zapovjednikov >mali dvor<. Taj poloZaj stoji na vratima Zrrinskog polja i doline koja potokom Zirovcem vodi prema sjevernim krajevima. Zato taj poloZaj treba iskoristiti, te ako bi se ved i sam ovaj mali, od drveta sagrailen, zapovjednikov dvor utvrdio opkopom i palisadom (bududi da Turci ne dozvoljavaju gradnju neke veCe i1i nove utvrde), vei bi i ovo bilo mnogo bolje nego li odrZavati straZe na goloj livadi, pogotovo u vrijeme nemira i rata. Te straze su na ovom polju bitne za sigurnost Zdnskog polja, bez njih bi cijeli taj kraj bio otvoren prema neprijatelju.Ta) I. Dra3kovii utvrduje nekolikg vaZnih dinjeni ca. PoZarevadkim mirom Turci gube zemlje na lijevoj obali Une. Utvrdena je nova suha graniina mecla, ali i 6tara obaveza da na granici ne smije biti gradnje novih utvrda, vei se zadrzava postojece stanje. Buduii da na desnoj obali Une stoj i jaka utvrda Tumki Novi koji ugrozava sigurnost nove granidne metle i njene pozadine, gdje sve do Zrina nema nikakve kraji5ke utvrde, krajiSnici odrZavaju straZe pod vedrim nebom. Sagradeno je na tom polozaju samo ono sto se nije protivilo ugovoru PoZarevadkog, a ranije i mira u Sremskim Karlovcima, obidan mali stan za zapovjednika straZe, koji tu stalno prebiva, dok se straZe izmj enjuju sedmidno, dolaze(i iz zrinske posade. Taj stan zapovjednika izgraden od drveta, I. Draskovii zove izdEito dvorom. Zove ga tako vjerojatno zato, ito su ga tako zvali i vojnici-strazari i njihov zapo2) IdKA, Croatlca, U13. 14. februar, Opls utvrde u ovom izvorntku, koji Je o}lto sastavlo vee L. r. Marslgu, odgo169F-1?00 godine a ne godini 1?13. kada su se na prostoru Zritrske kEjine doBodile neke bitne promjene. polja zaterltorijalne Tade je dio Zrinskog jedno s okolicom Novog Novoga vâ&#x201A;Ź6 u tursklm rukama. Turci ugrozavaju i sigurnost te eraruce, pa Hrvatskl sabor stalno mora mlsliti na utvrdivanie Zrinprlje grada skih utvrda, svega zapovjednlakog miests, Zrina. Godlne 1?ll. u Zdnu se grade nekl objektt potrebnt vojnot posadl, poprevljaju se I gradski bedemi. codine l7$, popravlja se neSto I u Zdnu I crozdanskom. Codine 1?33. prlprema se I odvija veCa gmdevna akclia popravtjanja Z na I susjednih utwds. Nadzor nad radovima lzvoall vojnr arhttekt Andrlja zHS Schnelinger, q2, II, s, 462---40:|, ZHS, 1II, s. 2t7, M, 5Ot-506. 51t Arr. Acra conflnii croatlcl kut. {. br. 392, z!) Cltav slstem lunkctoniranja posada u utvralama vojnlh posada po utvr.Clama, Banske krajine organtzaciju vojnlh grvatskl Je sabor uredlo vee na svojem zasjedanju odrtanom 20. Ustopada 1?10. u Cl. 36. u trne bana, vrhovnog zapovjednika vojne sUe, zapovteda na terenu kapetan krapoljevstva, U svakoj vaznljoj utvrdl s6 nalazl njemu drâ&#x201A;Źdeno vorno zapovlednlstvo: potkapetan, niegov zamjenik, zastavnlk, razvodnlk stfeza, desetari, bubnjar, vojni kirurg, puskar, uhoda I poitar i kastelan gEda. (ZIIS, II, s. 1146). s. cavrIIovid, crada, I, s. 5. A}{. Acta confini. crcatici. kut. 4. br. 4{3. i) Odrzava&je slraza u lardaclma Zrinske krailne btlo je posebno vazno, ne samo zato 3to le ta l<raJha btla veprema neprljatelju, 6im dijelom okrenuta I otvorena vee Stltltl pozadinu od i zato Sto ie taj dio gmnice tebao (kuzaraznth bolestl. koje su dolazile lz Turske carcvlne ga, stoane zarazet, z^to da ee u Je I blto odredeno po jedno vojvodstvo tardacima zrlnske krajlne sllftallti od 25 vojnjka lz Kostajnilke'l Gtinske krallne, kao dodatna pomo6 u odrzavanju Sto vefe sigurnosti I zatvorenosti svih puteve na toj graniCnoj frontl,

110

M. Kruhek/Start gra.douii feudalni posiedi

Tipizirani dardak na unskoj granici izmealu Turske i Austrije.

fl) S, Cavrllovie, crada, I, s. 30r. r)S. cavrtlovid, crada, I. s. B6t. Problem_ nosenja vode u grad Z n djesto je ve6 t?j3. soo. rauasnJl zapovjednlk Adam ntjast6. kojl ie u zrtn aoveo ,v_Jesre radnikec. liude vJ*te kopanju i zrdanlu -; bu-nara. ont su taj posao obavlu uz Donio6'kraiiinrka. saDor Je za vanredne trockove toga posla dab 20 to_ rinti. (ZHS, III, s. 43?). r') S. Gavrllovlt, crada, I. s. b08 (,vor a]|em aber vter oarunler am mristen schuldlge szdnianer..,d) ro) ZES, IV, a. W5, 327, ZIIS, V, s. 109-Ut.

111

M. Kruhek/Stari

gradoui

i Jetdalni

posjedi

novom redutom i podignutim platformama na koje se mogla smjestiti jada topovska obrana, podignuti su unutar grada i novi vojni sadrzaji: spremiSta, kasarna za vojnike, stan za zapovjednika, barutana- Predvidena je topovska baterija od I topova koja bi bila okrenuta komunikacijskom pravcu i onoj strani odakle bi mogla doii opasnost iz Bosanskog Novoga. Jos ni tada nisu gotovi svi gratlevinski poslovi na Pedlju. Predviileni su za narednu gratlevnu godinu.8o) OdrZavanje i obnova gvozdanskog kaitela bila je u podetku povezana vise s gospodarskim planovima za iskoriStavanje gvozdanskih rudnika, negoli uz strateike planove obrane toga podrudja. Kada pokuSaji obnove rudarenja iz kojeg su se trebali dobivati veliki profiti nisu usPijevali donositi rezultate kakvim su se nadali novi vlasnici, dakle, kada su gcpodarski rezultati bili mnogo manji od odekivanih, kraljica Marija Terezija ie 17?4. godine i ovu utvrdu predati na upravu krajiSkoj vlasti Banske krajine.8l) eini se da je i tada u graditeljsku obnol'u gvozdanskog grada malo uloZeno. Gublj enj em gospodarsko interesa za gvozdanske rudnike gubi se i briga za sam gvozdanski grad, tako da ie njegove zidine vei krajem 18. stoljeia polako propadati. Grad Zrin takoder je bio bar dijelom popravljen i u vi5e navrata obnavljan u pojedinim dijelovi ma svojih gradskih bedema. Gradilo se i unutar tih bedema ono sto je bilo nuZno i neophodno za dnevni Zivot vojne posade i zapovjedniikog osoblja u gradu. Obrambena snaga grada ipak nikada nije prerasla u znadajniju kvalitetu, pa je u svim strateskim planovima toga prostora s kraja 18. i u 19. stoljeCu, grad Zrin smatran tek trederazrednim strateSkim poloZajem, dija je posada mogla i trebala zadrZati tek kraie nalete neprijatelja. Takav je bio i poloZaj grada (kojeg bi artiljerija 18. i 19. stoljeia mogla lako razoriti sa susjednih vi5ih poloZaja) a i sama

stara srednj ovj ekovna gradevinska slika i kvaliteta ove utvrde.8z) Opet je i u ovoj novoj strateSkoj, modernoj koncepciji obrane naj zanimlj ivij i i najosetljiviji bio polozaj nekadasnjeg Zrinskog, pa krajiskog Novog Novog. Doduie i Zrin i Pedalj su mogli zaStititi stanovni5tvo Pounja i Zrinskog polja, ali samo kao zastita zbijega u Sumama uokolo i iza ovih utvrda, no taj pounski prostor nije imao adekvatne strateske obrane tarno gdje je bila najpotrebnija, na samoj Uni, nasuprot Turskom Novom. Turci pak. prema izvje5taju Franj e Siskoviia i ove 1769. kao i ranijih godina grade, utvrduju svoj grad.s) Jedini pravi odgovor tdk. vom razvoju granidnih odnosa bio bi realizarija prijedloga, prema kojem je trebalo na tom prostoru, opet u strateikoj zoni Novog Novoga, sagraditi jednu, za ono vrijeme vrlo modernu ratnu tvrdar,'u.84) Buduii pak da za realizaciju ovako velikog graditeljskog projekta, na ovoj granici, nije bilo sredstava, ovakva tvrdava Vaubanovske koncepcije ostaje samo neostvareni projekt. No u vrijeme Laudonovih ratova, krajem 18. stoljeda, tu je ipak podignuto svojevrsno poljsko utvrtlenje, na brijegu Lebrenici, tzv. Laudonov !anac.85) Sve tri stare utvrde, kao i oni brojni iardaci straZe uz granidnu frontu prema Turskoj, trajali su, u boljem ili slabijem graditeljskom stanju i svojoj osnovnoj zadaii odrzavanja krajiskih straZa i obrambenih uporiSta sve do vremena razvoj adenja Vojne Krajine, do sredine 19. stoljeia. Poslije toga, te stare gradevine prepu5tene su vremenu koje ih do danaBnjeg dana razgratluj e i ru5i. Rusili su ih doduse i ljudi, osobito neke (Pedalj, Zrin) pogotovo, ako im je na taj nadin bilo jednostavnije doii do gradevnog kamena. Ipak, na kraju je jo5 uvijek toliko preostalo da je na temelju njihovih ostataka moguie sagledati njihovu povijesnu sliku, prostranmt, obrambenu snagu, pa i mnoge elemente vrijednog graditelj skog octvarenja u Sirem prostoru negoli je ovaj dio Banske krajine, danainji dvorski kraj. KRATICE CD.

Codex

dlplomatlcus

regd

Croatiae,

Dalmatiae

Sla-

r 1884' Lopart6, spomenicl Hrvatske k*Jine, ""if;,lt? rr 1885. rrr 1889. k r a l i e v i n e ENatEsbzburski spomenlcl HS, E. Larzowski, zagreb, 1891. 1916. ske. Dalrnacdle l slavonrle, I-uI, zagreb. 1912' Hrvatskl saborskl splsi, l-v, IIss. F. Sl!t6. 1915. 1916. 1917. 1918. IrI-1960 Hrvatskog sabora, I-1958, II-r958, zHS. zskuutcl

.t,iX;t31'*l;TT"

! t 6. Prllozt za povirestHrvetske u xvr

i xvli vieku iz Stalerskog zemauskog arhlva u Gradcu' zagreb, 1885' 1887 i xrx, stadne JAzu. xvrl MHH. D. Monunienta gungarlae Historlca, Dlplomatarla. Kdeg Expedit, protokou i sprsl IoKR. Innmosteneichisches Bet, o.tlâ&#x201A;Źl rukoprsa. bibltoteka, lracronaltra o"ll"Tl'f,ili"n" KA. Krlegsarchlv, Bea. acta. AH. NRA. Arhiv Hrvatske, Neo !â&#x201A;Źglstrata es.'ainlv slovenije, stanbvskl artiv / ili stanovi i dezele na Kranjskem

112

Ivan Mirnik Kovnica novca u Gvozdanskom

Vec podetkom 14. stoljeda, na sjajnom i tvrdom Bri:biru moini Pavao SubiC, ban Hrvatske i Dalmacij e, vladar Bosne, kuje srebroi novac po uzoru na mletadke matapane, prvo skupa sa svojirn bratom Mladenom I (1302-1304), a kasnije zajedno sa sinsm Mladenom II, banorn Bosne (1305-1312). Kako je ovo kovanje bilo pravno regulirano, danas se ne znade, jer je za otvaranje bilo kakve kor,rnice novca bila potrebna suglasnost suverenog vladara. Kad je godine 1347. Ludovik I. Veliki u zamienu za Ostrovicu i Bribir Subiiima dao Zrin i- njegove posjede, i kada e'u knezovi Subidi postali Zrinskim, moZda nije ni slutio kako je bogatu domenu dodijelio to,m rodu. Nedaleko od BeSlinca, u Trgovima, u Ljeskovou i Majdanu se naime nalaze bogata leZi5ta Zelj eza bakrme i olowre rudade s oko 7olo srebra, vjerojatno jog poznata star'im Rdrnljanima. K tome j,e ova regija dobro povezana pmstanim trgovadkim putem uzduz Une, pa pretrlo Zrmanje s j adranskom obalom. Prvi dokumenat koji se odnosi na rudnike ispod Gvozdanskog je povelja kralj a Matije I. Korvina (f458-1490), datirana s 3. III. 1463. U njemu kralj dozvoljava Petru Zrinskom (1435-1493), sinu pokojnoga Petra, i njegovim potomoif,na i nasljednicima da srniju na svim svojim posjedima otvarati rudnilrc zlata, srebra. bakra i drugih ruda, i za sebe zadrZati sve prihode. Od naieg je visokog plemstva vei godine 1391. Ivan knez Kriki dohio >ius minerarum< od kralj a Sigismunda, dok je kasnije Stjepan Krdki od cara i kralja Fridrika III. dobio i povlaaticu za kovanje novca god. 1443., no nemamo podataka da je Frankopan novac i kovao. U uskoj vezi s otvaranjem rudnika je i izgaadnja tvrdoga grada Gvozdenskog, dija je funkcija imala bilri za5tita vrijednih rucL:ika od neprijatelj a, osobitq od sve opasnijih Ttrraka. Grad ieZi na brijegu iznad potoka Zirovca. Tlocrt mu je trapezoidan, s po jednom okruglom kulom na uglovima, te pravolrutnom kutrom nad ulazom; branid.kula bila je takotler okrugla, nekada detverokatna s pu5karnicama. Ka5tel se prvi puta spominje god. 1488., a dalje de56e, osobito nakon 1524. Prema onda5njoj latinskoj ili njemadkoj ortografiji ime varira: Kosdanko, Guosdannsld:i, Gwoszdannsakho, Gwozdanzka, Gosstantzga, Gozdanczky, Gwozdanzky, Gossdanzky,

Rever$grosa-debeliakaiz L527.godine. Kovan u Gvcrzdanskorn1533.godine (Arheolodki Eluzej u Gwosdansko, Gwozda,nzku, Giessdenitzka, Gnassdannzkho, itd., pa nije ni dudo da je katkada do5lo do nesporazuma oko funena Kostajnica i Gvozdansko. Za Gvozdansko je osobito brinuo Nikola III. Zrinski (1493-1534), sin gore spomenutoga Petra. Jedan od njegovih dokurnenata iz god. 1531. izdat je kod rudnika >Datum in foclinis mineratls nostris...<. Nikola III. zasluZan je da je od kralja Ludovika II. Jagelovida (1516-1526) dobio dozvolu kovanja novca; ona nam nije saduvana ni u originalu, a ni u prijepisu, vei o legitimno,sti kovnice govore saduvani raduni koje je vodio vrhovni blagajnik ugarskog dvora Thurz6 gordina 1525. i 1526., jer se 15. sijeEnja spominje Ivan Cernek, sluga gospodina Nikole Zrinskog koji je do6ao kra jevskom veliianstvu u vezi s kovanjem nwca i rudnika srebra svoga gospodara. Prvog i petog svibnja iste godine spsminju se detiri majstora rudara koja trebaju krenuti u Hrvatstr<u i pregledati rudnike gospodina Zrirnekog. Tako je do podjele privilegija i poCetka kovanj a moralo doCi jo5 za vladanja kralja Ludwika god. 1521., jer je to i najstarija godina koja se susrede na samom novcu. Prvt novac Zrinskog kovan ie po uzoru na ugarske srebrne denare (vidi katalog br. 1-14), s jedne strane vidi se natpis LVDOVICVS R(ex) VNG(ariae), t. j. Ludovik, kr.alj Ugarske, i godina, te u polju Stit s grbovima Ugarske (vodo. ravne grede/patrijarhalni kri.Z), Dalmacije (tri glave leoparda), Ce3ke (uspravljeni lav nadesno), te same kude Jagelovioa (orao). Na naliiju vidimo okrunjenu Bogorodicu ka,ko sjedi, licem, na desnoj strani drZi Isusa, njoj ispod nogu je

113

I. Mit'nik lKoulica

notca

u Gl|ozdanskorft

itit s grbom Zrinskih (dva orlova krila), a uokolo tede natpis: PATRONA VNGARI (ae), t. j. ZaStitnica Ugarske. Godine emisija su 1521. i 1526., koja je najdeiia. Ubrzo, god. 1526. u boju na Mohaikom polju pada mladi kralj Ludovik II., pa se hrvatsko ptremstvo, kivno na Nikolu Zrinskog, u saboru u KriZevcirna 19. IV. 1528. odluduje na zanovca: >Takoder je branu opticaj a njegwa zakljudeno da se novci Nikole od Zrina sasvim i uopie rnoraju uniBtiti. Za koga god se Pak bude saznalo da ga je donio u veioj kolidini, mora ga se uhiti'ti .,i kazniti ga kaznom kao da je rij ed o patvorenom novcu.<< Nikola Zrilski nije se dao ornesti, vei je prvom prilikom molio novoga vladara, izabranog na saboru u Cetin-gradu, Ferdinanda I., da mu podijeli pravo kovanja novca. S obzirorn na velike svoje zasluge i moi, nije rnorao dugo dekati. Saiuvani su nam dokumenti izdati u Lincu 17. XI. 1529., Bedu 18. i 20. VII. 1530., 15. i 16. V. 1531. koji nam vrlo j asno i precizno Sovore o kovnici u Gvozdanskom i novcu koji se tamo smio kovati.

viSe komada pfeniga. Finoia srebra mora iznositi osam lota. Kraljeva se uputstva odnose I na rad i uretlenje kovnice, duvanje kovine, gotovoâ&#x201A;Ź novca, kao i alata, pa dak i na detalino knj isovodstvo. On takotler nalaZe da kormitar mora 6udno paziti da li imade stranog novca, osobito talijanskog, u opticaju, da ga ispita i procijeni, te da o tome obavijesti Donjoaustrijsku komoru.

brenog novca slu2benim alatom, samom Riedcru i bilo- komu drugomu. Rieder mora stalno ispitivati novac, svaki kov, po sadrZaju i teZini, a uzorrke slati Donjoaustrijskoj kornori. Kod djeIovanja kovnice udjela su imali i Hans Katzianer, kraxrjski zemaljski kapetan, i ljubiljanski graalani Leo,nhard Gruber i Marko Stettner' Za vladavine Ferdinanda I. (1527-1564) u kov-

Stit s grbovima Ugarske (vodoravne grede/patrijarhalni krii), Dalmacije (tri glave leoparda) i Ce5ke (uspravljeni trav), a na sredini je mali grb Austnij,ske kuie (vodoravne greda, tzv. >Bindensrchild<). Na naliiju je opet Madona s Isusorn na desrroj ruci i natpis: PATRON(a) VNGARI(ae), Zaititnica Ugarske, a k torru se joi lijevo i dmno, ili ispod nogu, mogu ditati slova (sigie) N-S (Nicolaus $erin, t. j. Nikola Zrinski), ili je opet dolje Stit s grbom Zrinskih. Zakupnik Leo,nhard Gruber se moZe prepoznati na der:,arima iz god. 1532. i u sigtrarna I-G Zrirn:skih denara do sada se naslo u viSe skupnih nalaza nwca, tako npr. u Bukovi kod Virovitiae god. L944., u Gaju kod Vukovara u proSlom stoljeiu, i u Vilkovadkom Novom Selu god. 1885. Imade ih u .muzejskim i privatnirn nurnizmatidkim zbirkama u zemlji i inozemstvu. O6im denara Zrinski je kovao i druge nominale novca: grose, Biroke groie, i talire. Grosi su bili bez oznake godine il,i s godinom 1527. (katalog br. 15-28a). Na licu je portret Nikole s baretorn na glavi, dugorn kosom i brcirna, okre,nut nadesno, te njegovim geslom uokolo: DOMINUS ADIV(tor) ET PRO(tector) MEVS (Gospodin pomagad i za5titnik moj). Nalidje nam takoder govori o dijem je novcu djed: MONETA NICOLAI COMIT(i) zR(drfdrsis) (novac Nikole grofa Zrinskog). U polju je vrlo rasko5an Stit s grbom Zri,nskih ispod Sljema sa zmaj em i pla5tem. Groii su vrlo rijetki dak i u muzejskim zbirkama - prednjaie osjedka, budimPe5tanska i beika. Natlmo ih je i u tri ostave s drugim novcem: u Veraiama (Smarje pri JelSah) god. 1902., u Lorchu kod Ennsa polovicom pro5log stoljeda i u Gleisdorfu u Stajerskoj god. 1901. Od groSa jo5 su rjetli Siroki gro5i bez godine, vrlo su s1i6ni groiirna, samo im je natPi,s cjelG' vitiji. Promjer groba je oko 24 mm, a Sirokih grola oko 29 mm. JoS su Pak rjetli taliri iz god. 1533., pravo remek-djelo rene{iar}snog gravera kalupa (katalog br. 62-65a). Na aversu j ednog tipa imademo natpis NICOLAI D(ed) G(ratia) COMITIS zRYNEN(sis) 1533 A(nno) (Nikole BoZjom milo5du grofa Zrinskog 1533. godine), a u polju je Sljem sa zatvorenim vizirom i grofovskom krunom iz koj e izlazi okrunjeni krilati zrnaj, desno i lijevo pada grbovni pla5t. Na nalidju je u gornjem dijelu poluldk biblij skog pjevade kralj,a Davida, u plaitu i s krunorn, kako svira harfu; pred njirn je ograda s prebadenim sagom s resarna i arabeskama, lijel"o i desno slova S-R ( = Sebastian R:ieder), a gore natpis: DAVID REX (kralj David). U donjoj su polovioi stihovi Davidcvva Psalma 71: IN TE DOMINE SPERAVI NON CONFUNDAR IN ETERNUM PS(almus) 71. (Tebi se Gospodine utjedem, ne daj da se ikada postidim).

tt4

Gros-debeljak iz 152?. godhe, kovan u Gvozdanskom. (Arheoloiki mdzej u Na aversu, Ni.ola III zrinski Zaglebu).

Avers

Mirnik/Koonica

nouca u

Sirokog groEa bez godine zagrebu)

Guozdanskona

(ArheoloSki

muzej

D!'ostruki talir Nikole III Zrinskog (revers), iskovan u Gvozdanskom 1533. godine. (Arheolodki muzej u Zagrebu),

Drugi tip irr:nade na aversu poslovicu: QUID QUID AGAS PRUDENTER AGAS ET RESPICE FINEM (5to god dini5 dini mudro i obaziri se na konac). U polju je veliki grbovni Stit ispod krune dli vegetabilnog ukrasa; rasdetveren je, u prvom i detvrtom polju je grb Zrinskih, a u drugom i trecem rudanski znakovi: ukrSteni ddkici. Godina 1533. nalazi se u polju. Va ja napomenuti da se i grosi, Siroki groii i taliri katkada pojavljuju kao debeljaoi, lijevani i cizelirani, te da stoga nlsu original:i kovovi, vec primj erci namijenj eni sakupljadima. Kao vanredno rijetke i lijepe, a posebno histonijski obiljeZene komade, svatko ih je Zelio posjedovati u svojoj zbirci pod svaku cijenu. Sve ove dozvoli ene isvede nominale nrisu bile izriiito

pravorn kralja Ferdinanda, taliri bi se pak morali vise smatrati medaljama nego novcem. Van ove teme spadaju jednostrani pfenizi koji su s grbom Nikole III. Zrinskog i njegovim inicij alima kovani Aod. 1527. u kovnici u Grazu, takoder vrlo rijetki i zanimljivi. Takotler se ne rnoZe ,sa sigurnoSiu utvrditi da li je unikatni talir Nikole IV. Zrinskog (1518-1566) nastao u Gvozdanskom. Na nalidju je po,novno geslo DOMINUS ADIUTOR ET PROTECTOR MEUS, a u polju je pod Sljemorn s krunorn, zmajem i plastem rastetvereni grbovni 5tit s grbovima Zri-nskih u dvije varijante. te grb Ernu5tha Cakovedkih (kula rizmetlu dvije zvijezde/bedem od kamenih klesanaca). Na nalidju je ponovo lik kralja Davida s popratnim tekstorn. Ovaj je ta-

115

I. Mirnik/Ko1.Jftica nooca u Goozdanskom

Talir Nikole III

Zrinskog, (avers), iskovan u Gvozdanskom 1533. godine.

lir nastao nakon god. 1554., kad je Nikola IV. dobio novi grb, a svakako nakon god. 1546. kad je od Ferdinanda L do;bio Cal<ovecs Medumurjem. Nakon smrti Nikole III. Zrinskog, 3. V. 1534. njegova udova Helena i sinovi Ivan i Nikola sklapaju ugovor sa Sebastijanom Flassarom u ime dvorskog savetnika Akacija Schrota i s Leonardom Gruberom od kojih posutluju 7600 zlatnika, a daju irn u zalog grad Pedalj i sve majdane i ljevaonice. Kasnije je do51o do spora kojeg je morao rjeiavati car u PoZunu god. 1548. N,lkola IV. Zrinslni desto boravi u tvrdom gradu Gvozdanskom kako piSe >ex castro nostro Gossdanzky...<, ili pak >in vnsern schtrossGoqdanskho<. God. 1540. Turci navaljuju na posjede i uzalud opsjedaju Gvozdansko, pale i o3teiuju skup rudnika i radiulica. God. 1544. ponovno prijeti opasnost da turski pa5a navali na rudni,ke. Rudnici opet stradavaju god. 1547., u opasnosti su 1551., a 1558. rudari dolaze i mole kralja da rijeSi njihovo teSko stanje. Konadni pad ,i propast Gvozdanskog i njegovih rudoko,pa Nikola IV. Zrinski nije viSe doZivio, no i prije je svoje interese bio premjestio u Cakovec i u Mealumurje. Gvozdanako godine 1578. zauzitma Ferhat-pa5a bosanski i nalazi sve branitelje mrtve od gladi i Zedi te velikih naPora; kao junacima im o'dobrava ukop. Rudnike Turci zaiudo zapuStaju. Cijelo ovo podrudje ponovno dolazi u hrvatske ruke god. 1635. i zakupljuje ga oarska bedka kcimora od kraljevske ugarGke za 65 forinti godisnje. Zanimljiv je izvjeltaj cesarskih povjerenika grufova Karla Thurna i Luttrovika Sinzendorfa iz god. 1697.u kojem se dita: >... kod Gvozd,anskog su hili rudnici srebra i zlata u vrijeme kad je ovo podrudje posjedovao rod Zrinskih. sada su zapu5teni......

Austnij ske su vlasti nastojale da se rudnici opet uspostave, pa tako god. 7706., za kratke vladavine Josipa I., kad su rudnike zakupili Talij ani Franjo Ruder Rastelli i Ivan Krstitelj Chinetti; 7707., zatim 1722., 1728., 1768. ,i 1839. dolazilo do novih momenata u cilju vattrenja bakrene i Zeljezne rudade. Sarn grad je propadao i postao ru5evina. Zanirnljivo je pogledati povijest proudavanja novoa Nikole III. Zrinskog. Metlu prvim numizrnatiiarima koji se oduSevio >jednim rijetkim talirom do sada nepoznatoga grofa<< bio je god. 1766. David Sarnuel Madai - on ga je dak i reproduci,rao na jedinoj tabli u bakrorezu. Od kasnijih znanstvenika spomenimo Stjepana Schoenvisnera (1801.), Josi,pa Appetra (1824.), Josipa Weszerlea (1873).), Johana Newatrda (1883.), Simu Ljubiia (1886.), Moritza Markla (1896.) i mno,ge druge. Vedina njih smatrala je, da je rijee o novcu Nikotre IV. Zrinskog Sigetskog, a podam od Newalda koji je ime Giessdeniztka proditao kao Kostajnicu, u strudnu i znanstvenu je literaturu ubla Kostajnica kao kovnica novca. Oko god. 1899. poznati na5 arheolog, numizmatidar i konzervator svjetskoga glasa Josip BrunSnid (1858-1929) podinje skupljati materijal za rad na j ednoj obimnijoj studiji o novcu i kor"nici Zninskog. On p,repisuje ili daje prepisati niz zanirnljivih dokumenata u bedkim carskim arhivirna, skuplj a odlivke novca u sadri, no nikada ne uspijeva svoja otkrida staviti na papir. JoS 1887. on je obja\r'io skupni nalaz ugarskog srebrnog novca 16. st. iz Vinkovadkog Novog Sela, u kojem zu zapaZena dva de,nara Zrinskog no u to vrij eme on jo5 nije znao o dijem je grbu rijei. Osim odredenog broja mailarskih i austrij skih struenjaka koji su se tom problematikom pozabavili, valja istaii ulogu Emilija pl. Laszowskog

116

1. Mir-tuik/Kovnica

(1868-1949) i Ivana Rengjea (1884-1962). Prvi je detaljno obrad,io tvrdi grad Gvozdansko i povijest njegovih rudnika, a drugi je u nekoliko i smjestio navrata opisao sav novac Zrilskih ga u vrijeme i prostor. U novije vrijeme o ovoj su problematici pisali Ivan Meixner, Gjuro Krasnov, Julijan Dobrinid i Albin Pogatnik. Vei smo napomenuli da je novac Nikole IIL Zrinskog rijedak, i da ga se ne nalazi desto ni u najvecim svjetskim numizmatidkim zbirkama. No, tu i tamo se pojavi ,i u kojoj privatnoj zbi,rci. Tako npr. u katalogu zbirke L. Welzl v. Wellenheim u Bedu z god. 1845. nailazimo jednoj

zbirki

Dra. A. Missonga

nuova 1886., kod twtke

., kneza Monte-

O. Helbdng u Miinchenu

NrKOrlr rn. znINsKI (1493-1534) A. Novac kovan za vladavine Ludovika IL (1516-1526) Dellari

R. VNG 1521. izmetlu dvije Av: LVDOvIcvS. biserne kruZnice; u polju Stit s grbovima gore Ugarske, dolje l. Dalmacije (tri glave leoparda), d. Ce3ke (uspravljen lav); na sredini grb JageloviCa (orao). Rv: PATRON - grb Zrinskih - VNGARI izmealu dvije biserne kruZnice; u polju Bogorodica s Isusom na desnoj ruci. AR, 15 mm; NK 1928: 136 i 139. 2. Av: LVDOVICVS. R. VNG. 1526* Kao br. 1. Rv: PATRON* - grb - VNGARI Kao br. 1. AR, 15 mm; Rethy II, br. 307. 2a. Av: LVDOVICVS. R. VNG. 1526i' Kao br. 1. Rv: PATRON - grb VNGARI Kao br. 1. 1986: 69-?0. AR, 16 mm; Krasnov-Pogatnik 3. Av: LVDOVICVS. R. VNG. 1526* Kao br. 1. Rv: PATRON* - grb - VNGARI Kao br. 1. AR, 15 mm; Fejer katalog 6, L906, br. 2224 4. Av: LVDOVICVS. R. VNG. 1526* Kao br. 1. Rv: PATRON - grb - VNGARI Kao br. 1. AR, 15,1 mm,0.62 g; Rengjeo 4a. Av: LVDOVICVS. R. VNG. 1526* Kao br. 1. Rv: PATRON - grb VNGARI Kao br. 1. AR, 15X16 mm,0.40 g; Vinkovadko Novo Selo 1885; ex coll. J. Brunsmid, dar 1899; AMZ br.21.?20

Av: Rv: AR, 6 . Av: Rv: AR,

LVDOVICVS. R. VNG. 1526* Kao PATRON - grb - VNGARI Kao 15 mm, 0.50 g; Rengjeo LVDOVICVS. R. VNG. 1526* Kao PATRON - grb - VNGARI Kao 15 mm, 0.59 g; Dr. I. Meixner

br. 1. br. 1. br. 1. br. 1.

Goozd.anskom

god. 18887., A. Hessa iste godine, itd. Princ E. Windisch-Graetz je posjedovao jedan gro5 bez godine (1895.), a grof Zichy jedan autentidan, dodu5e pozladen primjerak talira (1896.), itd. U novije vrijeme pojavila su se dva srebrnika, prvo talir kod tvrtke Lanz u Grazu god. 1973. s podetnom cijenom od 24.000 ASch, i taj isti komad kod Muenzen und Medaillen A. G. u Baselu za 6000 SFr, kao i jeda,n liveni gro3-debelj ak za 1000 SFr. Danas se jo5 uvijek ne moZe kazati da je rad na prouiavanju Zrinskih kovova zavr5en. Potrebno bi bilo izvrsiti sve potrebne suvremene analize kovine origilala i starih odlivaka u sreIsto tako ne bi bilo bru, pa ih usporediti. na odrnet prouditi sve isprave 16. i 17. stoljeia koje se odnose na Gvozdansko, njegove rudnike i kovnicu, Sto bi takotler doprinij elo 6to boljem poznavanju o'vog, za naSu pov'ijest, jedinstvenog poglavlja numizmatike. 7.

Katalog novca

nolica

Av: LVDOVICVS R. VNG. 1526* Kao br. 1Zalomljeno, pa se slovo V ne vidi, a od slova S samo donji dio. Rv: PATRON - grb VNGARI Kao br. 1. AR, 15 mm, 0.45 g; Rengjeo ?a. Av: LVDOVICVS. R. VNG. 1526* Kao br. 1. Rv: PATRON - grb VNGARI Kao br. 1. AR, 16 mm, 0.51 g; Bukova 1941, AI|.IZ 8. Av: LVDOVICVS. R. VNG. 1526* Kab br. 1Rv: PATRON - grb - VNGARI. (A bez vodoravne haste). Kao br. L AR, 15 mm; Fejer Katalog 6, 1906, br. 2225. 9. Av: LVDOVICVS. R. VNG. 1526* Kao br. 1. Rv: PATRON - grb - VNGARI Kao br. 1. AR, 15 mm; Fejer Katalog 6, br. 2221 9a. Av: LVDOVICVS. R. VNG. 1526r' Kao br. lRv: PATRON - gfb - VNGARI Kao br. 1AR, 15.5 mm, 0.30 g; Gaj, AMZ br. 2L.122 10. Av: LVDOVICVS. R. VNG. 1526. Kao br. 1. Rv: PATRON - grb - VNGARI Kao br. 1. AR, 15 mm; Fejer Katalog 6, br. 2220. 10a. Av: LVDOVICVS. R. VNG. 1526. Kao br. 1Rv: PATRON - grb - VNGARI Kao br. 1AR, 15 mm, 0.43 g; AMZ br. 2L.722 t0b. Av: LVDOVICVS- R. VNG. 1526. Kao br. l. grb - VNGARI Kao br. 1. Rv: PATRON AR, 15,5 mm, 0.55 g; Bukova 1947- AMZ 11. Av: LVDOVICVS. R. VNG. 1526. Kao br. 1Rv; PATRON - grb - VNcARi Kao br. 1. AR, 15 mm; Fejer Katalog 6, bt- 2223. 11a. Av: LVDOVICVS. R. VNG. 1526. Kao br. 1 grb - VNGARI. Kao br. 3Rv: PATRON*A.R, Dobrinic 1984: 69. 12. Av: LVDOVICVS. R. VNG. 1526. Kao br. 1. Rv: PATRON - grb - VNGARI Kao br. 1. A.R, 15 mm; Fejer Katalog 6, br. 2222. 13. Av: LVDOVICVS. R. VN* 1526r' Kao br. 1. Rv: PATRON * grb VNGARI Kao br. 1. AR, 15 mm; Dr. Mikolji. 14. Av: LVDOVICVS. R. VNc. 1526* Kao br. 1. grb Rv: PATRON VNGARI Kao br. 1. AR, 15,1 rrtm, 0.62 g; ZM Sarajevo

1l?

I. Mir7aik/Kounica nwca u Guozddnskom

23a, Av: DOMINVS. ADIV. ET. PROTECT. MEVS+ (N naopako) Kao br. 15. itv: Monpfe* NICoLAI' coMITIs'* ZR+ Kao

B. Nov,ac kovan za vladanja Ferdinanda I. (1s2?-1564)

_ta.

I. Gmdi a) Bez oznake godine kovanja

AR, 24 mm; Osijek cl S godinom 15-27. s obje strane poprsja . Avi DOMINVS* ADIV|' ETr PROTEC* MEVS* Kao br. 15. Rv: MONETAT NICOLAI* ET* COMITIS* ZR* lsao Dr. .LJ. AR, 25 mm, 16.83; debeljak;

srbovni Dlast. Bed, Reichenbach. Ln. z+ i-: 16. Av: DOI\IINVS. ADIV' ET PROT MEVSX (N naopalo) Kao br. 15. NICOLAI. COMITI. zR- (N irv: vIortmA. 15. Kao br. naopako) AR. 25 mm, 2.88 g; dvoBtruki udarac; A' Hess; AMz br. 21.719 PROT. MEVS' 1?. Av: DOI\IINVS' ADMT Kao br. 15. Rv: MONETA NICOLAI COMITI. ZRI KaD br. 15. AR, 24 mm; Graz, Monatsblatt, 1890, br. 85. b) S godinom 152?. ispod popnsja Zrinskog 18. Av: DOMINVS. ADIV. ET. PROTECT. MEVS+ (N naopako) Kao br. 15. Rv: MONETA NICOLAI' COMITI. ZRI (N naopako, Z kao sigma) Kao br. 15. AR, 24 mm, 2.5 g; MNM BudaPest PROTECT. MEVSX 19. Av: DOMINVS. ADMT' (N naopako) Kao br. 15. Rv: MONETA' NICOLAI. COMITI. ZRI (N naopako, Z kao sigma) Kao br. 15. An, 24 mm, 2.4 g; Fiala' Osijek PROTECT'MEVS+ 20. Av: DOMINVS. ADMT. (N naopako) Kao br. 15. Rv: MONETA. NICOLAI. COMITI. ZRI (N naopako, Z kao sigma) Kao br. 15. AR, 25 mm, 2.99 g; Graz - Bea, Reichenbach 21. Av: DOMINVS. ADIV. ET. PROTECT. MEV+ (N naopako) Kao br. 15. Rv; MONETA. NIOOLAI' COMITIS. ZRI (cvijet) (N naopako, Z lao sigma) Kao br. 15' AR. 25 mm; Reichenbach 22. Av: DOMINVS ADIV. ET. PROTECT MEVS. (N naopako) Kao br' 15. Rv: MONETA. NICOLAI. COMITI. ZRINI (N naopako, Z kao sigma) Kao br. 15. AR,24 mm; Graz, NZ 1901:217. 23. Av: DOMINVS. ADIV. ET. PROTECT. MEVS+ (N naopako) Kao br. 15. Rv: MONETA. NICOLAI. COMITI. ZRINI (N naopako, Z kao sigma) Kao br. 15. AR, 24 mm; Gmz, Monatsblatt 1904; 169.

Appel,

Weszerle,

Rengieo 25. AV: bOMINVS* ADIV'* ETI' PROTECT* MEVS* Kao br. 15. Rv: MONETA* NICOLAI* COMITIST ZR* Kao br. 15. AR, 24.5 mm; BudaPest ?6. Av: DOMINVS'| ADIV* ET* PROTEC* MEVSr Kao br. 15. Rv: MONETA* NICOLAI* COMITIS* ZR. Kao br. 15. AR, 26 mm, clebeljak; Unger 27. Avt DOMINVS. ADIV. ET. PROTECx MEVS$ Kao br. 15. Rv: MONETA* NICOLAI'| COMITIS'* zRx Kao br. 15. A3,26 mm, 1? g; debeljak; Budapest, NK 1910 2?.a. Av: DOMINVS'| ADIV* ET* PROTEC'''MEVS'** Kao br. 15. Rv: MONETA* NICOLAI* COMITIS' Zn* Kao br. 15. AR,25.5 nm, 1?.45g; debeljak, liven; Aukcija Wilnersdoerf fer, Frankfurt 1909; AMz br. 27.7t8 28. Av: DOMINVS* ADIV" ET* PROTEC. MEVS. Kao br. 15. Rv: MONETA. NICOLAI. COMITIS ZR. Kao br. 15. AR, 24 mm, 2.4 Et Dr Mikolji, Osijek 2Ba. Av: DOMINVS'i' ADIV'| ET* PRONEC* MEVS* Kao br. 15. Rv: MONETA. NICOLAI. COMITIS. ZF-* Kao br. 15. AR, 24 mm, 15 g; Osijek IL Siroki gro6i bez godine 29. Av: DOMINVS. ADTVTOR. ET. PROTECTOR. MEVS* Kao br. 15. Rv: IMONETA. NICOLAI. OOMITIS. ZRINImiIS .Kao br. 15. A.R,29 mm, 11.8g; Dr. Mikolji 29a. Av: DOMINVS. ADMOR. ET. PROTECTOR. MEVS* Kao br. 15. Rv: MONETA. NICOLAI. COMITIS. ZRINIENS Kao br. 15. Kos., 30 mm, odlivak; AMZ br. 21.71? 30. Av: DOMINVS. ADMOR. ET. PROTECTOR. MEVS* Kao br. 15. RV: MONETA. NICOLAI. COMITIS. ZRINIEN Kao br. 15. AR, 29 mm, 11.3 g; Kataiog Egger, Wien 1899, br.5694.

118

III. Denari a) U natpisu na licu trolist djeteline kao rastavni znak (:.) 31. Av: FERDINA:.D:. G:. R:. VNG:. 1530:.izmedu dvije bi,serne kruzuice; u polju Stit s grbovima Ugarske, Dalmacije (tri glave leopardal i Ceske;na sredini grbovni Stit Austrije (crveno polje e bijelom gredom). Rv: PATRON - VNGARI izmetlu dvije biserne kruznice; u polju lik Bogorod;ice s Isusom na desnoj ruci; N - S lijevo i desno. AR, 14.8-15.? mm, 0.54 g; Budapest, NK 16/ /1917:88, 32. Av: FERDINA:. D:. G:. R VNG. 1530:.Kao br.31; iza VNG nema trolista. Rv: PATRON: VNGARI Kao br. 31. AR, 15 urm, 0.56 g; Smideg u Budirnpe6ti. 33. Av: FERDINA:. D:. G:. R:. VNG 1530:.Kao br. 31; iza VNG nema trolista. Rv; PATRON - VNGARI Kao br. 31. A.R, 15 mm, 0.60 g; Dr. I. Meixner. 33a.Av: FERDINA:. D:. G:. R:. VNG 1530:.Kao br.31. SG. Rv: PATRON VNGARI Sigle: N AR, 15 mm, 0.55 g; Pogadnik 1982 : 308; Krasnov 1982: 11-12. 34. Av: FERDINA;. D:. G:. R:. VNG 1530+ Kao br.31; iza VNG nema trolista, iza 1530 je trolist s peteljkom. Rv: PATRON - VNGARI Kao br. 31. AR, 15 mm, 0.61 g; Dr. Meixner. Av: FERDINA:. D:. G:. R:. VNG:. 1530. Kao br.31. Rv: PATRON - VNGARI Kao br. 31. AR, 15 mm, 2.40 g, debeljak; NK 1923 :33. 36. Av: FERDINA:. D:. G:. R:. VN:. 1530:. Kao br.31. Rv: PATRON+ - +VNGARI:. Kao br. 31; trolist sa peteljkom iza prve i ispred druge rijedi. A.R, 14,5 mm, 0.67 g; Rengjeo. 37. Av: FERDINA:. D:. G:. R:. VNG 1530:. Kao br. 31: iza VNG nema tr,olista. Rv: PATRON:. :.VNGARI Kao br. 31; trolist iza prve i ispred druge rijedi. AR, 14,5 mm, 0.55 g; Dr. Meixner. 3E. Av: FERDINA:. D:. G:. R:. VNG:. 1530:. Kao br.31. +VNGARI:. Kao br. 31; u Rv: PATRON+ sredini legende dva trolista s peteljkama. A-R, 15 rur, 0.45 g; Dr. Meixner. b) U natpisu na licu toEka kao xastavni znak 39

Av: FERDINA. D. G. R. VNG. 1530. Kao br. 31; Stit je sa strane uvit, a dolje Siljat. Rv: PATRON - VNGARI Kap br. 31. AR, f 5.5 mm, 0.39 g; Budapest, NK 16/191?: :88.

44. Av: FERDINA. D. c. R. VNG. 1530.Kao br.39. Rv: PATRON - VNGARI Kao br. 31. AR, 15.5 mm, 0.65 g; Rengjeo. Av: FERDINA. D. G. R. VN. 1530.Kao br. 39: iza VN nema toCke.

42.

43.

44.

Mir-nik/Koonica

nouca

Guozdanskont

Rv: PATRON - VNGARI Kao br. 31. AR, 15 mm, 0.41 g, okrhan; Dr. Meixner. Av: FERDINA. D. G. R. VNGA. 1530. Kao br. 31; Stit sa strane ravan, dolje okrugao. Rv: PATRON - VNGARI Karo br. 31. A.R, 15.4 mm, 0.51 g; Budapest, NK 16/1917: :88-89, br. 194. Av: FERDINA. D. G. R. VNG. 1530. Kao br.42. Rv: PATRON - VNGARI Kao br. 31. AR, 15 mm, 5.8 g, debeljak: Markl 1393; Dr. Meixner (0.40 g). Av: FERDINA. D. G. R. VNG- 1530. Kao br.42. Rv: PATRON - VNGARI Kao br. 31. AR, 15 mm, 0,55 g; Dr. Meixner. Av; FERDINA. D. G. R. VNG. 1530. Kao br. 42. Rv: PATRON - VNGARI Kao, br. 31. AR, 15 nrm, 0.45 g; Dr. Meixner.

c) U naipisu na licu zvjezdica kao rastavni znak 46.

2. 47.

Av: FERDINAi D'r G* R'r VNG* 1530* Kao br.42Rv: PATRON - VNGARI Kao br. 31. AR, 16 mm; Markl 1370, sl. 1363. Sigle S Ii6ju. Av: br. Rv: AR,

N s obje strane Madone na na-

FERDINA:. D:. G:. R:. VNG. 1530:. Kao 42i iza VNG nema trolista. PATRON - VNGARI Kao br. 31. 15 mm, 0.65 g; Dr. Meixner.

Sigle N.S ispod Madone na nalidju Av: FERDINAN. D. G. R. VNG. 1530. Kao br.42. Rv: PATRON - N.S - .VNGARI Kao br. 31. A.R, 15 15.9 mrn, 0.56 g; Budapest, NK 16/ /191?;89. 49. Av: FERDINAN. D. G. R. VNG. 1530. Kao br.42. Rv: PATRON.. - N.S - VNGARI. Kao br.42. AR, 15.8X 16.2 mm, 0.4? g; Budapest, NK 16/1917: 89. 50. Av: FERDINAN. D. G. R. VNG. 1530. Kao br. 42. Rv: PATRON. - N.S - VNGARI. Kaobr.42. A3,, 14.6X16.1 mm, 0.45 g; Budapest, NK 1 6 / 1 9 1 7: 8 9 . 5 1 . Av: FERDINAN. D. G R. VNG. 1530. Kao br.42. Rv: PATRON - N.S - VNGARI. Ka0br.31. AR, 14.6x 15.5 mm, 0.68 g; Budapest, NK 16/1917:89. 44.

4' Sigle NS ispod Madone na nalitju. 52. Av: FERDINAN. D. G. R. VNGA. 1530. Kao

119

br.42. Rv: PATRONA - N.S - VNGARI. Kaobr.31. AR, U mm, 0.55 g; Dr. Meixner.

1, Mirnik/Kounica

55.

54.

nouca u Gvozilnnskom

Av: FERDINAN. D. c. R. VN. 1530. Kao br.42Rv: PATRONA - NS - VNGARI Kao br. 31. AR, 16 mm, 0.71 g; Dr. Meixner. Av: rERDINA. D. O. R. VNGA 1531. Kao br. 42. S obje strane Stita po jedna mala kruZnica; slovo G naopako. Rv: PATRONA NS VNGARI Isus na lijevoj ruci Madone. AR, 16 mm, 0.61 g; NK 16./191? : 89. Sigla: grb Zrinskih

ispod Madone na naliEju. Av: FERDINAN. D. c. R. VN. 1531. Izmedu dvije biserne kruZnice! u polju ltit s grbom Ugarske, Hrvatske i eel{ke, na sredini grb Austrije; nad grbom trolist djeteiine s peteljkom nalijevo; N naopako. Rv: .PATRONA. - grb - VNGARL Kao br. 31; N naopako. A.R,,14X15.2 mm, 0.55 g; Budapest; NK 16/ /1917:91. 56. Av: FERDINAN. D. c. HVNG. 1531. Kao br. 55, u natpisu fali R. grb Rv: .PATRONA. VNGARIE. Kao br. 31, N naopako. A.R', 16 nm; Markl T. XXI, br. 13?8. 57. Av: FERDINAN.. c. R. VN. 1531. Kao br. 55; u natpisu fali D. Rv: PATRONA. grb - VNGARI. Kao br. 31, N naopako. AR, 16 mm; Fejer, Budapest 1935. 57.a. Av: FERDINA. D. c. R. VN. 1532. Kao br. 55 nad grbom X. grb Rv: PATRONA. VNGARIE Kao br. 31, N naopako. AR, 16 mm; Krasnov-Pogadnik 1936:70. 58. Av: FERDINA. D. G. R. VN. 1532. Kao br. 55. grb Rv: PATRONA VNGARI Kao br. 31, N naopako. AjR, 15 mm, 0.45 g; Dr. Meixner. 59. Av: FERDINAN. D. c. R. V. 1532. Kao br.55. grb Rv: PATRONA VNGARI Kao br. 55, N naopako. AR, 16 mm, 0.49 g; Dr. Meixner. 55.

6. Sigle L-G s obje strane Madone 60. Av: FERDINA. D. c. R. VN. 1532.Kaobr.ss. Rv: .PATRONA. VNGARIE. Kdo br. 31, N naopako, Rv: 15 mm, 0.5? g; Budapest, Az Erem 1955:6. 61. Av: FERDINA. D. c. R. VN. 1533.Kao br.55. Rv: .PATRONA. VNGARIE. Kaio br. 31, N naopako. A3', 15 mm, 0.57 g; Biidapes,t,NK 16/1917: 46.

Rv: Naslon prekriven sagom s arabeska,ma i resama, dijeli plohu u dva dijela; desno i lijevo u po,lukrugu S-R. U ,gornjoj polovini je polulik kralja Davida s harfom nalijevo; iznad njega: :.DAVID:. :.REX:. (trolist). U donjoj polovini stih: *IN. TE. DOMINE. (grandica). / (trolist). SPERAVI. NON. (trolist). (trolist). / IN ETERNUM). /CONFVNDAR /PS*71:. N naopako. Biserna kruZnica. AR, 40 mm; Itrorsky II, br. 5?10; Weszerle T. XXXVII, 2; Madai br. 5236; Reichenbach: 23. 62a. Av: oNICOLAIoDoGoCOMITISo3RVNIENoETCo@ o15o 33oAo Izmedu dvije biserne kruznice; iznad drugog N u ZRVNEN abrevijarija, ET spojeni. Rv: Kao br. 62. AR, 39.5 mm, 49.53 g, debeljak, liven i cizeliran; aukcija Wilmersdoerffer, Frankfurt 1909, AMZ br. 21.?14; otisak u kositru hr. 2L;l!5. {QVID. 63. Av: AGAS. PRVDENTER. QVID. ACAS. ET. RESPICE FINEM N naopako. U unutarnjoj linearnoj kruZnici veliki sferiian 6tit pod trolisnom krunom; razdijeljen na 4 poIja: 1. i 4. polje grb Zrinskih,2. i 3. rudarski simboli, dva ukrstena Eeki6a; 15-33 lijevo i desno u polju. Krila u grbu su tanka i paralelno postavljena. Rv: Kao br. 62. AR,40 run; Muzej Slavonije, Osijek, Laszowski:1942:51. *QVID. 64. Av: AGAS. PRVDENTER QVID. AGAS ET. RESPICE. FINEM N naoDako. Kao br. 63, Stit ne$to grublje izratlen, krila u grbu Sira i bujnija, sastavljena odozdola. Rv: Kao br. 62. A.R, 40 mm; Muzej Slavonije, Osijek; Laszowski 1942:55. 65. Av: QVIDoQVIToAGAS. PRVDENTER AGAS EToRESPICE. FINE Stit je drugadije oblikovan no kod br. 63 i 64; nad njim umjesto krune biljni ukras; krila u grbu grublja, s krupnijim perjem, iekici ve6i i tanji. GopGtavlj ena nedto viBe dina kovanj a 15-33 kraj stita, nego na ostalim tallrima. Rv: Kao br. 62. A,R, 40 mm; Muzej Slavonije u Osijeku; Laszowski 1942: 55. 65a. Av: :QVIDoQVIToAGASoPRVDENTERoAGASoEToRESPICEoFINE. Kao br. 65; u FINE N i E spojeni, gore abrevijacija. Rv: Kao br. 62. Kositar, 40 mm, odljev; J. Brebera (K. Nuber), kup. 1900.; AMZ.

Kovnica u Grazu

IV. Taliri

Jednostrani pfenig 1527.

62. Av: oNICOLAIoDqGoCOMITISoZRYNENoEC:. 66. 15-33 A. Izmetlu dvije kruZnice; u potju Sljem s grofwskom krunom iz koje izlazi krilati okrunjeni zmaj nalijevo, sa strana grbovni plast.

Av: dva Etita, lijevo grb Austrije i Burguui dije, desDo Zrinskih. Gorc: l5z7, lijevo, desno i dolje: N-C-z. AR, 13.5X 15, odn. 13 X 15 ftrn; Dr. Meixner; Numizmatika 5/1953: 39.

t20

I. Mirnik/Kovnica

ODABRANA

BIBLIOGRAFIJA

Ivau Meixner, Nepoznat novac Nikole III. Zrirskog, Numizmatika, Zagreb, 5/1953, str. 39--40.

Franjo Buntak Novci Nikole III Zrinskos u zbirci osjedkog Gradskog muzeja, Obzor,78yl938, 101, str. 1-2. Cataloglts rnonorum Hungariae iuti nationalis SzechenAani, II.

arc Transiluaniae Pestini 1807.

Albin Pogadrik, Denar Nikolaja Zrinjskega III. z riepoznano oznako, Nu7r.izmatitni testnik, Ljubljana, 10/1982, str. 308-309.

insti-

Albin Pogadnik cjuro Krasnov, Dvije nepoznate varijante dinara Nikole 1II. Zriuskog (1493-1534), NumizmstiEke Diiesti, Zagreb, 29/1986, 40, str. 7S-70.

\/jekoslav Celestin, Kovanje hrvatskog autonomnog novca, Hruafski list, g/lg2a, 35?. str. 12-13. Julijan Dobrinid, Jedna neobjavljena varijanta dinara Nikole III Zrinskog, Numizmatilke uijesti, Za$eb, 27l1984,38, str. 69. PAl Harsenyi, Adatok a C.N.H. IIL k6tetihez, Numizmatikat L6zldng, Budapest, I6/tSt7, str. 33-48.

Ivan Rengjeo, Novci Nikole Zrinskog, (kalendar) Sarajevo, 20(211)/1931, str. 49-64. 11,an Rengjeo, Talir Sigetskog, Numizmatidke s1r. 12-15.

G6za Jeszenzsky, II. Lajos de\erai, Numizlnatikai k6zl6nv, Btdapest, 26-27 /1927-28, 6tr. 12?-143. Gjuro Krasnov, Nepoznata sigla na novcu Nikole III Zrinskog kao novi dokaz o kovanju tih novaca u Gvozdanskom, Numizmatitke vijesti, Zaercb 25/1982, slr. 11-12, Slme Ljubid, Srebren novac grofa Nikole Zrinskog, Viestnik Hrvalskogd arkeologitkoga dnEtua, ZaEreb, 8/laa6, 2, str. 33-35. David Samuel Madal, Vollsto.enliges Thd.IeFcabinet nit anseh?|icher Vermehruig in zTDeUen Theilet herausgegeben und mit noethigen Registenl cersehen uon. .. , II, Koengisberg, 1766.

1@tca u Guozdanskom

N.ryrcdak

grofa Nikole IV. Zranskog tijesti, Za$eb, 4/1957, 8-4,

Ivan Rengjeo, Kovnica Gvozdanskom, Nunizmdtiike 15-16, str. 1-19.

Nikole III. Zrinskog u uiiesti, Za$eb, 8/1961,

- Guenther Probszt, Ladislaus R6thy n',oruvt Htmgariae, Graz 1958.

CorprJs r.um-

Leopold Iftrelzl v. Wellenheim, Verzeichniss d.er Muerizund. Med,aillen-Sammlllng d.es kaiserl. koenigt. geleh|.ten Hol"othes und. Mitglied,es mehietet Gesellschd.Jten, Herrn .. -, II, Wien, 1845. Jczsef We sz e rl e, Tabulae nummorlJm hltngatiror-uft, Hatragvott ermeszeti t4bldi, Pest, 1873.

121

Anre Mumrnoruh

Ha y.qapy rypcne erccnanurje

Ka,qa je n@nr.rje naAa EocHe roA TypcKy BJracr cBojr,rMHapoAHr4MnjecMaMa y rberoBo Bpr,rjeMe, 1463. ro4une EpBaBo parHo KoJro 3ar{rpajro r,r y AaKJreoKo 1680. roArffre, r.rJrr.r npeKo 250 rognna Iloyny,6ruro je HeMrrsoBHoAa ce ABopcKu Kpaj HaKoH Tora goralaja, c yrKacou otrtrcrraatru nale y cauou rseroBou cpeAr,rrrrry, jep ce Ha crpaxoTe rpycKr,rx xaparba y Iloyrby n [poKrrJr'roM noApfrjy oA AaBHr4HayKpurrajy ABa Baxr- rsaJrr,r HecJIolKHe gorrrahe ee;rrr<aure xojr cy 4oua eojno-crparerxKa rryra (via exercitualis), re;rr,r go tora.r) Kojr,r cy jour ruure Hero r,rKaAa pannje 4o6rz.nN Melyruu, EocHoM Tor BpeMeHaje crarHo KpcraHa BanKHocrr.ry roM BpeMerry cyKo6a cBjercKr,rx pr4Jra rypcKa KoElqa y Synxqnjn npeAr$er r4Mnepr4jaEBpone I,I A3r4je: jeAaH je go.rr.firalra I4crypexor rsnr,rla.rxor oApeAa, cra6ArjeBajyhr4 )Ii,rpoBi{a u Cane cnajao Cronervjy r4 XpBarce rJbaqKoM u ycnjetnro rrpuryn.rsajyhr nxcxy ca Eocnou n Cp6ujov, a Apyrv je go.nranou Sopuaqr,rje, 360r .rera ce noBpeMeHosa.nujera;ra yHe noBesuBao IlanoHffjy ca,{a;ruaqrjou, og- ,r rrpeKo yae. TaxBa BeJIrKa rrpoBaJra sa6uibe)KeHa je 1426. ro,qr4He,a y r6oj je yqecrBoHocno llocarcxy ca ,{a;rmaruncrou Xpnarcxou. V ognocy na floap6acje Kao rrpBy :lnuujy or- Baro 4.000 TypcKJ.rx KorsaHrdKa,mro je 6rla nopa ocMaHJr{jcKoj r4HBasr{jn,gpyra o6palr6ena npejaxa Sopuar1raja sa ycrrrbeHy o6pauy xpwruja y Iloyrby orfira je oA rpecyAsor snavaja BarcKrl{_ n;reurha. Ilpoa rcrycrna cy cKyno sa cJr?Marse r1rycKrrx noxyuraja Aa Kpo3 oBo n;rahena, a;rr je 6r.no r4 cMr,roHr{x noxyruaja troApf{je ocrBape Ar{peKraH npoAop y Enpony. cys6ujarla raKBe npensreHryrje Ha rlrycKoM 36or rora je ornop croroArdrntbr4M TypcKr{M Ha- Tepzroprajy Kao Harrp. xourpapejA aojcxe Janxa nopr4Ma Ha oBoM ceKTopy 6'rc Bpro ylopaH r4 XyrsaArrja, y vrjeu cy cacraBy yqecrBoBaJrr,r cHalKaH, a qecro ,{ o'{ajsrr.rK.rr,g6or Jrourer so- u par}Jtr\u xnesa 3prancror us Iloyrra 1448. qra6or onepaqnja ra xaracrpo$a.lrno roAr4He, a rojr4 ce r{a)KaJrocr oKoHqao nopa3oM lerla cna6gnjenarra parrocvr uorpe6aMa, TaKo ,qa cy y rpoAHeBHoj 6er\r4 Ha Kocony no;ry. y 6ecrpajxrau pa:)apar6r{Ma nocr)rdso r{cqpnJBe- .{a 6r oj avao o6paHy Xpaarcxe n ocyjerrao }.{yr cBn tby4cKr4 r,r MareprajarHn pecypcr{. I4aKo ea;rrajerame rypcKe rrpoBaJrrreBojcKe flpeKo yue je ra ArBoBcKa 6op6a Jdlrara Sara;ran xpaj, jep noc;rr,rje naga Eocxe nog rytrrcKy BJracr, KpaJb je ocuan;rzjcxa rrJrr,rMaHa rpajy lrnar npeflJra- Marrja Kopaun je 14'71. roArrse ycKopr,rcrldo Bnra 14 ABopcKo nogpyvje, ynpaao je oHa oMo- r.r3 CMenepeBa rs6jemor Byra II Epanxoanharpehe o6pau6ene -Iprypoufra, ryhr.na nobjegnrvxu rprjyurp ,.rMenoBao ra cpncKr4M AecrcyroM 14 y Iloxynny .'rur{e n ge$r,nrrarr,rsno cJroMr,rJra AtlcJrorltlpao m y rpaAone Kocrajnnrqr t4 KoMorypcxy oSansnaHy cHary, Aajyhr4 joj npeKo ne- roBIrHy, a no,qy3r4Mao'r Apyre Mjepe y r,rcroM J{ecer roAr,rHa,qyr*reBpr4jeMesa Koucorr.rAarlrdjy, r.Irarby.Aecror Byx je 7477. roAr4Heca 800 cpnHem AaJrMarr4HcKgr,r Jryr.tKn cerrop o6paae, o6- cKr{x BrTe3oBa llpoBaJrr{o y cpeAr4rxre TypcKe gr{poM Ha nprjeue *trxoBor c.noua. 3aro oga EocHe ,{ cnarvo rpaA Capajeao, a napog ra je TeMa 3acJy)Kyj e cryAno3Hy r{ KoMlJIeKcEy I{a- s6or jynarurna npo3Bao y njecura rnr,renou ,,3ruaj ;,vny o6pagy, a oaaj pag je rex rren npojexr ra Orrlenra Byx", ga ce rraMTrl r,r HrlKaA He garrperxoAHo caonhene o rarfiap4, qr4JbeBvMar{ 6opaBn. Taj jyHaK ce opoAl,roc gouahzrrl xpnarriocJbeAr4rlaMa Tor JrereHAaPHor paTHr,ftIKoI cTo- crzlr Sey4a.nqr{Ma, o)KeHr4BnM ce Kr{er}rrloM reha y lloyrry. Eap6apou @panxonaucxou, a xacnnje My ce cr.rH Joeau orKeHzo KHerr{rsoM K;rapolr E.narajcxou, AoK My ce polaxa KaraprzHa yAaJra 3a xpBaro.rerax rypcrlrx [poBaJra y lloyne cKor 6aHa Hrxo.ry 3pzHcxor.2) CTaprd Jberontrcvt u pujerxn catryBaHr,r AoKyMeH- Taxao aajegnnrurBo 14 cypaArba Aecuma ByKa rra cnjegove Aa rypcKa rrplrcyrnocr y floyry cy MHorc 4ouprannj e;rra ycnjeulrou Qynxquo4arupa jour oA 1415. roAr,rHe,Ka,qa cy KpyrcKr! Hr4palby o6paM6eEor cr{creMa y cpeArBeM 14 Krre3oBr4 Ba6ostr\tt s6or rpnaarx o6pavyna oxo nocjega c Kr{egoBI4Ma@panKonaHr,rMano3Biur}r r) PaAocnas JlonaEnh, UocJer KoI rpooa Blagaya, BxeHar{, 3arpe6, XXI/183{, crp, 186. y nouoh TpycKe trere zg Eocne. Kparscxra ;reJoBalI Parrr, tlcroprlla Cep6oB, m, Vlenna, 1794, crp. l ronr.rc Schiinleben je sanracao Aa cy XpBarr,r y 267,285.

722

A. MuJuraeuh/Ea,

UdaI,! TUEcKe ercnarrguie

na vlrj errr ce opraur,r3xpasy AorseM floysy, BpeMeHcrour JbyAcKor QaKTopa r erarrny ceriajBrane ,4crr,rqao xxes llerap II 3prHeKr{, JreKqr4lyrIrrJGeBar{ 3aAaTaKapaTr x onepaqnja, noneayjyhr 1472. roavne y jeAaH clJrer Ao yajeryjylur rbr,rxoBo flocr)rfirro rcBoberbe y 4ar,rje TaAa pasje,qffrreHo AoMahe nJreMcrBo, 6ocancror 4ase. xpaJba HyKony I4ro.{Kor, gecnora Byxa II, r,rx- Ilpaa, nprnpenrHa +a3a rpajala je npeKo rrer'epece Beneqrje r Yrapcxe. OH je cBojrM r[.rAeceT roAlrHa ,4 TeMeJbr4JIaCe Ha '€HeIlaaHlIM HxM npraMjepoM na oojHoM rroJby AoKa3ao Aa 6psr,rM npogopr.rMa rypcKe JraKe Korbr4rle (cpaxmp rypcxl4 jypmrlrr{ KorlaHr,rrg4 (axzxgzje) aucy zsneHalerra) ys 6pso rroBJraqerrey cBojy ofleEe[o6jeAr4Br{, xaga je 29. lrmonaga 1483. ro- parldBHy 6a3y, Ha :*ecroKoM tlycrorfierry oKo,qI4He Ha Epogy 3puncxor rj. nperasy npeKo lrue oarpou 14 nJbaqKoM y $opruQuxaqr{a Yne xo4 Aaaarxrrel ,{nopa na Vnr.r, sajegxo ca qI,IJby OI{eMOrynaBaIBa npe)K'{BJl'aBatba [OCaAa xpBarcKr4M 6anou Marr.rjorvr fepe6olr, AecnoroM 'replana; Ha oAeobeby y po6Jbe Maca craHoBByxolr II, Kr{e3oBrMa @pauKonasrlMa ,{ Apyu4r\{ rrr4rrrrBa r4 ueat1:l.ryarry ceo6a na garraA; Ha l4cKo3HaHr4M}{ He3HaHrdMBr,rre3oBr.rMa oAHr{o cjajHy pzruha.eany sjepcxor, erHrttlxor r,r pernoHanHor rto6je,qy Ha,q Berr4KoM rypcKoM BojcKoM Koja je anTaroHr43Ma uely go6ahr,ru lKr,rreJ6uMa, Te ua npoBaJrrrna y Kparrcxy n Kopylrxy u npahala CTIMyJIaTI,IBHOM MOMeHTy 3a yqeCHI,tKe rIOMOhce c BeJrrKr4M po6[,eM ,{ nrtj esoM. Melyrurra, (uapro.noca), Kojr{ cy Harpabunrx je4rarqa .4ecer roAr4HaKacrttje Erres Ilerap II 3pxHcKra Ia Bagr{ ,qo6r,rrKoMglrje.na parne [JbaqKe, .qoK cy 3a nehvua xprarcKor rrJleMcrBa rzsrraxy.na je na r<ora6opaqrjy noce6no narpafuB?lHt KoHBeprrrrr{ Kp6aacxom rro.]by y 6u4u ca jour BehoM rypEtla r,rcJraM u 4o6pu Bo4l,rr'lttl Ea noxogllua. V cKoM BojcKoM. Hagx<uejela r,Ix je cnujecr o pasgo6ny oA 1463 Ao 1522. roAr.rHeoBr{ 3aAaqn norpe6r cJro)KHor ornopa gaBojeBaqr4Ma,a Ha cy y qjeJocrr,r ocrBapeHr.r, na cy rypcKr4 ocEaMjecry 6nrKe ua Epogy 3pr,flrcxor nograrnyra je javu nplrcryur;rr gpyroj Qasz parnrax gejrsplana Honzrpa4 3prncxlr utru Hoau Honu, xao Apyra +a3a x3rpaArse r.r pa3Boja HaceJba SoprrSuxa4rja.{) ,{Bop rra Vwr. Ilopeg KHe3oBa 3pr,nrcxr.rx, sa ,{pyra Qasa je o6yxnarana ocBajarse Beh HaryrieDoBy r43rpaArby je Haj3acry)Knzju xpnarcxr.r IIrIeHr4X TBpDaBa vtltrt, caBJIaAaBaIbe,qeceTKo6an tr{eaHrar KopBrs, xojrz je o,q 1495. go cnoje xaHr4x nocaAa y r5r,rMa, rrgHeKa,q caMo y3 cuprr 1504. roArne BpJro rar{TeH3r4BHo paAj{o Ha )'rrorpe6y re)Ke aprr4J6epr,rje, 3arr.rM HoBy KoJroopraHra3arljr ctcreMa o6pane r4 r43rpaAlsr,r sl,r3ar+{jy rgejno uogo6xe [oflyrar$,rje (rrcraMrryrBpga y Iloyrsy.s) 3rrpase, npaBocJraBHe aiu Apyre, ,By3eB KaTo.'rff.rKe Koja je 6rla gp:xaana pe.Illlruja nporrrBHr4qKe cTpaHe y pary), npr{ qeMy ce HapoqrTo TarrNxa r4 rlr{JbeBr rypcxJrx nponopa y lloyse rneAaJro rra oAuoc KHe3oBa, pnrarvrr,rhypara coe,I|our.ruanrna ocMaHrrajcKa nojua goxtpr,tra 6rao rrrreucrBa npeMa oKJmaqxonoj rypcxoj uracrr.5) je eKcnaH3r4oHr{crusKu cBeru par ga rro6anHo Hr{ y oBoj $asn nr.rje 6uJra 6eg sxavaja crurlnrrpeEl5ercJaMa (!Mxa.q), a rberoBtt \vtbeBr cy Myraqt ja rloMohnrlx vera (B;racr, uapro.rocr) y r,rcro BprajeMe 3a MHore r4cJraMcKe parHr4Ke rrpaBoM Ha Afio nI'atIKe ra qrjene 3a npoAaTo tjutn rplo cHalKHa MorraBar{nja 3a rro>KprtsoBaHo po6Jbe, a loce6ro rpos sano$erre Mr4Hr4MaJrHrlx yveurhe y Beuy: ocaajare cBr4jera, parHe aBaH- nopecKr4x onrepehe*a Ha raKBe roAarrtrKe Rao rype, 6orare aarpage 6z;r.r cy y Ar.rpeKrHoj grro je 6no clyraj ca xs4TeJbrrMa Hoarrpaga Be3rr ca BjepcK M 3aEocoM r ragauua,{M oAro- 3pl.trcror 1568. rogr,nre, qrrja je ,,Srlyplaja.. jeu, parxr,rvr<uu AyxoM r4 uarepr,rj a;rnou crruyr,f3Hocr,rJra cauo 100 aKqr4 ronr4rrrBe, a ro ie JarI[joM xoja olroryhara Jranonaq xeAorrffcrr,rqKr4 rrajnr;rra flope3 y sanagnoj Eocua.6) )Kr4Bor Iz cJr. ruro je r.r Aauac, xaga ce og6aqr.r HeKa4arnrbrd QaHarl3aM, neo6r,rqgo peaJrua noA- Orpaneuana o6paua 6aua llsanrnra KopBnHa .rrora 3a KBaJrrrrerge Bojgo-crpare rKe r raKTl4r{Ko-oneparrBHe npoqjeHe r{ gaMtLcJrr4 ocBa- floc;re4raa Aerlesrja XV croJbeha npmerura je jarba sanaAHraxnoApyr{ja Harrre seMJbe. y suaKy Henrohu cr,rpouaunror KpaJba BranrcJraBa ,{ BeJIr{Ke HeCJrOrexpBaTcKoI r,r yrapcKor flpoyraeajyhu HaKor{ roJrrKo BpeMeHacBe eJre:r,renre usnoler*a rypcKr4x rrpoB?Irnr4x qeroBarba rrJreMcrBa Koja je [pepac;ra y rpala:rcrcl par, no Xpnarcxoj, JraKo ce Morre yoqr,{Trt ,qa cy :) Jacobus Unrest, Chrontchon austrlacum. v 36oDHr4Rv TypcKrf KoMarJAaHTr{ peaJrHo caHeAaBaJrr4 BJraHahn_ qtmon rrtctertcha. Collecflo monumeniorim, erirnsvL gae, 1724, crp. e89. crzre caa6ocrr 14 HeAocrarKe (ruano6pojnocr ItBaIl I< y E y J6 € B "tr-C e K rI r{ I| c K r{, 3pnll-rpaa,r rserocnojnx clrara, pa3ByqeHocr luuzja Sponra n ') Bn rocnoaapx, 3a4)e6, 188{. crD. {6 B. K n a rr h, H. AJ. crp. 38{-A89. ruunja cua6.4ujeearra, reurxohe norryHe JbyA- !) EipaHficnsB BypbeB, O yrrqajy ryfrcKe BnaAaBr{se Ha Halllrfx Hapoaa, Toar{rrr6a.K apyIIIfBa rcToprqapa crna z c.n.), cra6ocrr,r r,r HeAocrarKe rrporfiBHr,rKa pa3Er,rreK ErX 3,/1950,crp. 61. .) l\dr.lnas Ba-cr.rh, (;ronra aojxa opranrzsaqnja, sauyurrenocr yrErHrirRa Rp€raria y tocascRo, xpajr.rHrt y_ XVI Erlexy, IoArurr6eR ApyurrBa ,{cropr4,rapa' Soi:gioe y BpAa, cnopocT rvro6n:rrsaqzje), 3aTxM flpoqjeEy xepqeroBrne, ]{lVl96Z, cap- 237-244.

r23

A- MuauNosuh/Ha

addpv

rwc$e

eftcn@$uie

s6or.{era cy rypcKe npoBaJlrreBojcKe HecMeraHo rrocTaBJBao cTpDKe Ha Kpt'ITI'It{Hr,1M JIOKaIVJaMa nycrorrrr4ne ABojHoM KpaJheBI4IroM, yrJraBHoM Koje cy Mjecra Moryhtrx ryPcKl4x npoAoPa ,'r ';.avtraclr.a yxoga. Vje4xo cy t4 rrpvrKylubaJwr no o6r4ra3ehr44orre floyne, jep cy xnesonr 3puucxr r,r Eaarajcxr n.naha*eu AanKa Typq Ma Tpr4 Aer{aPaHoBor BagPeAHotHaMera oA ,,cBaKI4x tliyrlerJtr u3yserte caojr.rx seyla o,q xaPaBa. geepu" rj. xyhnux npara Kao HeKy Bpcry caMoje 6u.no raga je 1495. rogrne Aonpr,rHoca,,3a 3alxTr,ITy cBoJe rrPeHecpeTHeAoJoru rvrr,rpnr.,rje cKJrorrJbeHonpr4Mr4pje xoje je nsrpajaJlo Ao {roBr4He"- ,,huius miserrimae patriae". J.499.ro4r,rue, KaAa cy qere 6aaa I4BaHI4ua Kop- HarKarocr, j ylravxr opanruaq rpaH,'Iqe flou4Hyo Br4r{a nopa3rrJre ABr{je [poBarHe BojcKe 6ocaH- je y orpurajy ca axr,nrgnjaua na n;rannrur flse1520. roAI,{He. rro Huje uouo cKor caHuaKa cxeugep-naure. on upznpema urutBu\u cpeAr,rHoM oSaH3r,rBHycrparemjy o6paHe, raKo Aa j.e- 1501. 6hrl,r Ao6po 3a AaJby cy\6e1Ey .,rurrzra Enpone" y,qapaJyhl4Ha F r aY H r a . . . 8 ) roAr4HerrPeuao y KoHrPaocpeHsr{By, Benr4Ky ryPcKy BojcKy noA replanou Jajqe. I{snenafenr,r cyJrraH Eaja3I4T npl4crao je na noao Fop6e xxeeona 3pnncxux na gra $poura lpr4Mupje Ao 1510. roAuHe, aJUt cy rl,rx roAI4Ha (r52r-1525) nyJrrur4HlfPaJreyHyTParrlrbe cynporHocrl4 y yraPcKGxpBarcKoj KpaibeB'.'Hj,r,Koje cy ocraol,rre Hoaono4r,r[ryra rnp]aaa Honurpa4 Ha .u4ieBoi yHe (Wywar, Ujwar, Brodsky) r<og yuha o6paHy, rxm je noHoBo rroKpenyJrorypcKe aKI4H- o6arr.r Xkaponqa y yny Httje cMeraJra caMo rypcK,,IM $aie r olatr oner xapajy IIoyr$eM. gOUahZU ee;Ur[poBaJrHr,rM je flpz;rrarou rypcKe rrpoBare 1512. roAIaHenao -qeTaMaBet I{ HeKI4M 'fypcKe pyKe rBpAt rpag Elaraj sa cann Karrr Ma KoJ14 cy ycrrl eJIr{ yBJepr,rrl,r MaJIoJbeTI{ot ), ga je KHe3 Hrr<o.ta III tAaHac Ha3BaH ,{epnuru-xy.lrovr), arff KaAa je xpa*a Jbygeerta II yrepgy 6es KpaJLeBeAo3rroAl,rrao ry 3puncxlr 1513. rogr,fire flpr{M'to 6aHcKy vacr xpa6pn flerap yrapcKo-xpBaTcKoM BOJre, npoTr4BHO TaAaIXTSeM je go y6pso r npeoKpera Eeprac.nanuh,Aoruro neh cpegraxorvrre roqr,rHeHoBn 6aH je ys nouoh AplKaBrroMnpaBy, re Aa My 360r rora raj rpag oApeAa KHe3a Hrzro.ne 3puncKcr r ocraJor rpe6a ogysema. Kao AoAATHyore:xaeajyhy or<o,nKHe3a nJreMcrBa otnuo cjajny no6je4y na4 BeJIt{KoM HOCT,qBOpCKrrCrrreTKapI,I Cy OnTyX<I4BaJIl,I :ia norajno uypoBalbe c Typuraua re Aa je rypcroM [poEaJIHoMeojcxou xog ,[y6lrqe.?) ponyrrrTao rbJ{xoBe qeTe Ha ToM nPeJIa3y Aa Pa4 6ana l,IaaHrfiua Koprnxa je npanu fiotreraK r4(y nycrotn firt no IIIraj ePcKoj. Onty:r<6e cy je BerrtKe HeBoJbe BojHe Kpajr4He,arl.r AoHocI,lJIa npa3Ha AplKaBHa Kaca, jep ce BojcKa He Mo)Ke 6une o36rrJbHe,aJrr4caMo ,qoHeKre roqHe, jep je liocrarr4 y 6op6y 6ee opy:xja, onpeMe, xpaHe, HoBrarpaA rroAr,ruyr no nJrilsy yrnp$r.rearsa yua cBe }roBr{ u HoBr,r noPe3r4 Ha KMeroBe AoBoAe cKe o6paM6eHe rr,IHXje y vHrepecy Ap)KaBe, a Ao roraJrae nayneprasaqnje EapoAa. Te 1515. 3pr,rncxu cy Mrroro nyra 6vtu flpenyixreHlf Ha ro4lrrre 6ocancrc,rrra ra ca cBojoM BojcKoM ycuffo Mr,rJrocr14 HeMr{JrocrTypaxa, 6es KpaJbeBeBojHe je noryhrd 6ancxy eojcxy ylpaBo KoA HoBt{- noMohl4, rla cy MoPaJrr,rraKTI43],rParI4,,I flperoBarpaga 3pzncxor. ToM nopa3y tr MacoBHoM6r,Ijery parr{ c r6r4Ma,a qecro rdM nnaharz r,r [oce6aH nojegr,nrux Ar4jeroBa BojcKe y Ixyue oKo yHe Aauax.9 ). MHOfOMe je gonpnuocz.na AeMoparr'I3all[ja 3a xasay KpaJb je xxesy 3pr,rrcxol,r ogyseo s6or np.no c;ra6e 6pure Ap)KaBe u 3ajeAH tlKor Honrarpag u AapoBao ra cBoM ABopjaErcry Ivanu KPaJba o 3allrTvr|9l lpaHl4qe 14 rroAaHXXa, a Banicu-Banffyju, xoj14 Ha npenag eanocjegne Jberollnc\r4 cy 3anucaJll4 ,qa ct{poMa[rHl4 KpaJL rpa,q, aJr{ ra KHe3 3pr4HcKr{y6p3o 6roKr,fPa r4uecro xr,rje ur{ao ]Jvt ura jecrr,t 3a py!.IaK. y rpaArboM xyJre [pe,q rpaAcKr{M BparrMa, oHeMoyrBpAe ryhyjyhn AoBo3 xpaHe z uynraquje, na je yJbe3 raxrr,ru ynjerr,rua 6pgo 6,,r KanI4TyJII4paJIe na o6pau6euuM .nrxr.rjalra y lloyl5y u floap6acjy y6p:o no6jerao. IIo.{erKoM 1523. rogune rpa;r Aa o6paHa uuje 6ura floBjepesa oAJIJAHoMI,I ocygra 3pzncxor Ha cMpr n pas6aurru*erre, a cHaJra)KJbuBoM 6r.rcxyny, Koju ce c Aocra ycnjexa 6any tr{nany Kap;roeuhy ff cBoM [aJrartHy CTjec6pahao Msorr{M eBponcKr,IMBJIanap},IMa3a lto- rany Earopzjy HapeAr{Aa cxJrou opyt{ja l4crjepa Moh r.r HeKaKo ycnrajeeao Aa olcKp6r I4 o,4p>Krr Spraucror zs Hoenrpaga. Ha cpehy, MJIaAoM6aHy norpaHr{qHe rep$are Jajqe, Knzn, K.nrc, HosrI,Ieaay Kap;ronuhy urje 6rz.roxra xa xpaj nauent rpaA Ha Vnr, 3prau n Apyr€ r,r neAecer roAt{Ha Aa t(3Bprrrl4Te HaPeA6e,He caMo saTo r[To cy locrrlje nana Eocue, a crorl4r{y roAuHa oA rro- 6ra;re nporresaxoawre 9r Eeoc[oBaHe, eeh gato trerKa rypcKr{x FarraAa Ha Xpnarcxy. rlecro je urro je I5eroBa cecrpa JeJreHa 6r4ra yAara 3a je4r,mlt oc.nonarl 6lr.na narpr,rorcxa cnr,rjecr uaH. nJ. crp. 237, ?' 1, 2s7. poAa, Kojr4 je y cBoj 6ujegn ycnjerao caKyrtv-rri t ) B . K n a r h , .) lbtdem, IV, crp. 33?, 3{5. xpaHy 14 HoBarI 3a ParHe norPe6e, Kao lllro je caKqr!Hc(r.r, 3pr.rH rpea l, ) 14. KyKyJEeBrh 6zo cryraj 1517. roAr4sexaga je 6an Eeprorarzh tseroBn rocfloAapr{, I{apoAlre HoE He, 3arpe6j l88il, crp. 55 t4 np,tnosr,t 3a ,{aeHTt'lbl'xaqtry AIITe }tI,tnttloB''h, 6opanzo y 3pr.rxcxoj xpajum r.r ca Krre3oB Ma y6nRaqlrjy rpaaa HoBor r.a ylr , 36opcpearboae(osHor My3eJa, vu, EatlaJryKa, 1983, crp. 1{2. Errx xpajnuxroa Hr4KoroM 3prncrurrrr J4 @parboM Eeprac.nanraheu

124

A. Mu,rufloeuh"/Ha

rcre3a Hr.rKoJryIII 3pzncxor, a rLI4x ABojru{a cy cBaKoAHeBHO

ApyrOBaIt4

14 qeTOBaJII4 nO

ABOP-

AdapA rApa.e

parHy Karacrpo+y ra Moxavrou rycra 1526. roAvHe.lr)

eKcna 3uje

no;sy 29. an-

cxona xpajy tt oKoJtu:at, cys6ujajyhn rypcKe rrPoBaJIHe qere, AoK ce KpaJb 3a6aBJ6aoy 3JIaTHOM qeroBarla rypcxrrx MaproJoea 1528-1541. pary. rotrrHe Kap.roauh je rrprMr{o Ay>KHocr6aua xpajeu 1521. roAr4He,a eeh no'{erxor{ L522. ropuue oAHI,Ioje nocrr4je geQurluT,reuor naAa Jajqa y rypcKe ocBaja.{Ia 3asnavajuy no6jeAy HaA TypcKoM rrpoBaJIHoMBoj- pyre 1528. roArrHe, ocMaHJIr,IjcKra '*r4Taao fio,qPy'{je cKoM KoA K.nagyure, oreBrrlr r{M n.nrajenz po6ne, yar,nr,rajy Jlnxy, Kp6asy v re pas6raoer,tneujecevny 6.noragy Kpyne ys no- usue$y YHe r Bp6aca y Koje HaceJbaBajycaojc - MaPTonoca moh aojcxe nagnojnoge @ep4r.tran4a. C.ruruna fioMohHe qeTe HoMaAcKr4xcroqapa 360r rrauaJlyKa, r{3 cMeAepeBcKor I 6eorpaAcKor ya noMoh @epoucaga Kpyue r o6paHa floyrra "1523. t{era nyrorD,Iclll4 MHoru cyBpeMeHr,rrlr4 a oco64To je ce v roAffHe, KojI4 AruraHAa rroHoBr,rJra - Mapro.nocuja. T'y olacHocT r4cKopr,IcTr4o Aa HaroBopI4 KpaJba rror{r4}byAa oraj r<paj nasueajy y najaerypcKr4x MaproJroca EJncKo cycjeAcrBo Ha HOBy OAJryKyo aMHecrr'rjr!Hraxo;re 3pzHcxor, je yrpo3r.r;ro hoj ujepu oncraHaK ABopcKor AaJbI4 o6srrpolr ,,I{a sacJryre 06r reJbu 3pI4HcKe", a raKobe 14Ha caHracHocr 4a aycrpnj cxr.I HaABojBoAa noApy.rja, jep cy ce MaproJlocl4 MorJrt{ cBaKonoA oApebeur4M ynjerr.rua fipeysMe Hoerarpa4 AlreBHO3aJrtjerarr rrpeKo Yue r,r rauo po6nT,t, 3pr,fircxra u ,{o6py lbrtny (na yHcKoM oroKy KoA raJrr'Tr'r u flJbaqKarr4, rrro r4M je r 6lao BojHt{ y r+.ux craur ceojy nocaAy Ha 3anaraK, xaxo 6r,r ce peaJII43I4paJIacrparerlaja .{o6p.u.rna) je ro y Bpr{jcMc Haj4nraje ro4r.rrre.Taxea co.nyquja 6u.na je y rzxre- ,,cnaJbeHe3eMJbe".Erao Ha rypcKo-xpBarcKoj aehe 6rjege 14 ocKyAr,rqe pecy o6paue aycrprajcKlax noxpajzna. a r{ caMor rHesa 3praxcror, xaxo s6or pacrepeherr,a y no- rpaHr4r{r{,KaAa Hr4 HajB KHrajr{rBpAr{ rpaAoBr{ Ha rJreAy TPorrrKoBa,TaKo 14 y noHle,qy cnopa ca Vrrvt trucy r4MaJrr,rB,,rrle og 5 go 1.0 BojHIaKa noKpaJr,eMJbyAeBrrroM II. flocrr4je Br{ure AoroBopa caAe, 6es opyx<ja, uynraquje I,I xpaHe 3a peAoBHe o Koj r4Ma je cavyeana o6uuna gor<yueuraqlrja, o6arese, a KaMoJrr,r3a Ay>Ky onca4y, jep je oBaj conpa3yM je pea;rnsonan 23. geqeu6pa .fyroroAr,rrlrf,r4 rpalancxr.r par ra jour AylKe 1524, toauue, xaga je na raj cneqra{rvax uauzn xpBarcKo-TypcKo r<o_lr$ponrupaEe ocI{poMalrrI4Jro Hoerarpag 3prancxra fiocrao,,KpaJ!,eBcKI4 rpaA". ,{ HaPOAr{ r$eroBe (peyA:urHeroc[oAaPe. qeraMa Bpara na aanag 6r,r.na flperouapano ce v o y€TyrraH'y Inosgancxor Tr,rue cy rypcKr{M )rrrlpoM 14 crrBopeHa, o:i:r ce cBaKn vac sa.nr,rjehy IpaAa, aJrt{ TaKaB cnopa3yM yrapcKo-xPBarcKr yne, npogupyhl.r vax go Eeva. Ouaurocr npeKo xpa;r nuje nprxearNo.lo Oflry)K6e o KonaSopaqujn c Typqzua xnes sa Iloyrre je 6ura rxM Beha ruro cy KHe3oB,,I (DepA 3pvttcxu je geuaurrpao r{eurheM y cys6r4jaBy 3praucxlr n E.rarajcxu 6vmu npucranu4e rypcrnr4x rrpoBaira y Iloyrbe u re 1524. rogrne, HaHAOBeCTpaqKe, a 3anoJbr4Hacrpanxa, nehNHOM CTaBOHCKO TUTeMCTBO,6r,r.na je CXnOnU.na CatrrpaBo oKo Hoerarpaga n,{o6pe lbnoe, r<aga je BeJrrKa rypcKa BojcKa roxBarara I4 oABeJra y Ee3 c rypcKr,rM ocraja.rzvra npmne ,,cpepgznanrrrnarLoJrcKe po6JEe4.000 craHoBHZKaABopcKor nogpf{ja. Ha AoBaqa", xojr cy oner aura>KoBaJrr4 yrropHe crrJrerKe KHe3oBa Epaeluja r4 orBopeHe n;rahenraxe, TaKo Aa je parHra Kaoc 6t1o KoMnrecynrr+e ,[eopcxor parHor rrjeha y lpaqy ga he ran. Me$yruru, Ka,qa cy Typqu 1529. rogure je orrycroueHo ce 3pnHcKr{ np KJroHirvr TypqrMa, KHe3 Hr,rKora npBrl nyr oncje;rra Eev, nonoeo ynpKoc Mr{py, floyr+,e, 1530. roArHe, a c;rrje4ehe III 3pzncru npeAJr r<e y anpr,rJry 7524. roguue arere y rypcKe xapajy floyrsy r.r oncegajy Kpyny, AeraJburHnraH y ABraje BaptrjaHTe (r',rr,Iltuarna y4apajy r{ noa 3aruM ua rpag Ey>xuu, opo6e ga parHr4 i4 MaKczMaJrHaonqr4ja) noxoA Ha KJ6y.r KpajnHy, Koja je 6rara y BJracrr{ ,{ KaMeHrpaA, roue 6N on cau 6r,ro Ha trery, naJre 6y>Kr4McKy cuarpajyhr Aa ce caMo raxeru o@ausr,rBHr{M Ha- Krre3oBa KerJresr4ha. Mnorr,r onry:xyjy xnesoae t{rHoM Mory y xopnjeHy cacjehr.rrypcxe npoBaJle 3pr,racxe sa xo.na6opaqrjy c Typqr.rrua, anu cy y IIoyEe. IIraH je nprxnahen, aJrrdcy ce flpr4- oHtr oOjeKTr{EHo u 69rJr9rllpBe ,<prBe, npeflylxnpeMe 3a r5eroBy peaJrnsauujy o,qyroBra.rr4re y 'Terre caMe ce6r4,na cy rroHeKaAc Typqnua naxtpa;lu, a noHeKaA 'rM 14 AaHaK nraharr,r, KaKo neAorJre,4. Cpegr.rxou 1525. rogune parHr4iJrr.r43 ABopcKor 6r.r Mornr4 orrcrarr4. To 6ese;rafe rpaiaro je go je c Typqrua cKJrorrJbeH Mr4KPaja MacoBHocy ytrecrBoBarl,r y jyHa'{KoM fio- 1533. roguue xa,4a poBut4 n.reucrao conpa3yM, arn ra ie 4onaahe y xoAy Kpo3 rypcKy repr4ropujy flonp6acjy, vs HenpeKr4AHea;rr,rycnjeunre cycperHe 6urxc. xoje AaJ6e paroBaJro lre$y co6olr.12 cy oKorrlraHe off{craBoM flo6jeAoM HaA XycpeB- i) r h, CrroMeHrrr.u-1xpBarc(e KparrHe, I, JAP. JI o n a -6eroBoM BojcKoM ,,r Ae6JroKa,qoM Jajqa. Ha >ra188{, crp. 2---4. 3v, 3alpe6, Antel Hodinka, A horvat veghelyek Lalos Thalloczy, "'rocr, raj BeJrr,FraHcrBeH',r aojnr nogerr nuje lrookleveltara, I, Budapest, 1903, str.348-350, rao npenOpOAI,lTI4aEapxrFll{O CTaII'e y yrapCKO- , r ) B . K n a r i , II. IJ. IV, crp. 409-410. -xpearcxoj gp:xanr,r r:vrgr cnpvjetnru rreHy r!\ Ibldem, V, crp, 14(F141.

725

A, Muau$oauh./ Hd

AdapA rwcrae

e$cn@H3uie

Kaga j e y anprrrry 1534. rogr,rHe yupo xnee HrJr4JraBapo[r{ Ay6r{.rKe rr KaMeHrpaAcKe],1 3aponora III 3pr4HcKrr, r6etoBr{ crlHoBr4 Ilr'ar*. u Htrbuna eeruxv nlrajeu,la xora (IV. crtrerc:rrr jprax) nac;rrjegvrrer cy Ao- ,{a 6n napupao rreMr{Jrocp4Hr{Mr.r s6or 6psr.are HeKlre oflopaBJber{a BeJIr4Ka xMarsa y floyrBy, rs xoBof KpeTarsa loroBo HeAocTt4x<HrrM IrpoBaJIIloxyn.rsy er Cllaaonrtjv, c pyAnrrluMa 14 TaJfilo- HJ,IMqeraMa rypcKr4x MaproJroca, xpa.rr (DepgyHIarIaMa cpe6pa y nonpyqjy X<rrpoBr{a r,r Crl'nga Qopurpa cBoje Jerehe HaHA ce Aocjsro nuqe. To r,r 6yxroena MJraAocrnaee.ro llx je ga MapToJroruKeqeTe oA or{tx BJrauKtlx cToi{apa rcre roAr.rHe o46ujy ruaharse AaHKa Typqnrua, Kojr{ cy npe6j er.nlr y Xpnarcry n catt* 6utlt Te Aa )mpKoc MJ4py, floqHy rrpoBaJbr{BaTr{npeKo yrpo)Ker{r{ on cBojr,{x carrJreMel{4Ka rtg Eocne Vne u xaparra rypcKe nocj eAe, 360r qera cy no rrprJn{KoM lsr,rxoBr{x noxo4a. Kpa;r je fiocBer],to AoroBopy cyJrraua 14 KpaJba @epgr.rxalr4a r,rsy- rehy nua>xrly r{ flocaAaMa rnp$aea ua Yutt, antr 3eTr4 r/r3 TOr Cnopa3yMa, a rreToBarsaMapmroca ce KHe3oBn 3prancxra nanase zslrely gwrje-rpu uacraBJbeHa.Cylran Cy;rejuau je y jeceH L536. Barpe, 360r npaBor JroKaJruorpara ca sarpe6avroAtfne nocJrao 6ocancxor car4aKa Xycpen6era KfiM 6r{cK)moM,ocMaHrIrjcKor cycjegcrna ra o6ac BeJrr4KoMBojcKoM Aa ocaojra npeocra.lrr,rgr,ro aega rrpeMa Kpaft,y, Te oA KpaJria rpa)Ke 3aMjeHy Craaorrje 14 rrpocrop crape gy6r.rxe >xynautrje. nocjeAa yrapga, >xe;rehr.rga 6ap uexo epujeue ?'aga je geQznzrunno ocrojen E.tarajrpa,q Ha no)KrlBe Mrqluo u 6e: parnrzx gpalra. Car:r n Crapr Hoelrrpag na4 ylrheu Cane y v-rry, na cy ce Typrlr4 J rBpcrr{Jrr{ na 4ecroj o6arr{ yHe. Vsa.ny4 je xpBarcKJ.i ca6op y npo- Parnra.rxo 6anonane Huro;re IV 3puncxor .Ibehe 1537. rogr4He yBeo HoBe parue fiope3e r{ 1542-1556. ro.tnse cqpeMr{o eojcry sa nporjepruane rypcK}.rx no- y jeceH 7542. rogune Br4rerrrKr oApeA KHesa caAa, jep je ra Hecfio}(Ha rojcxa nopuxena xog Hnxo.ne IV 3prrncxor oA 400 6opaqa r43 ABopI opjana 6.rursy Bar<oea. Y rmj cy yqecrBoBarr4 cKor Kpaja ocBjerlao jc o6pas sanrvajy npu.nrKuesoBr,r3pzncxu ca cro sojxrxa u 25 rpancnoprKoM orrcaAe flelrre, pas6raelr,r 6poj.rano nagHr4x KoJra r43 ABopcKor xpaj a. Taj [opa3 je rro- MohHr4jr4TypcKr4 KoarpaHarraA, rrrro ttty uuje 6mto HoBHo ycMjept{o KHegoBe 3pr.crcr<e Ha Koel3r{- npBr4 rryr jep je oApacrao y EerrpeKrrnHoMrypcrenqujy ca rypcKr{M cycjeguua 1,r no,qprxKy cKoxpBarcKoM paroBariy Ha noyn cxoj rpaHr4rl . reaepaJry lluany Kaqraaaepy, xojn ,rx FaroBapa Kouqeu ro4zue KpaJL (Dep.qraHaHA ra je narpagrao Ha orqj enJberbe og @epgr,rnanga J{ ceuaparHrt ,{MeHoBarBeMga xpBarcKor 6aua, o6eharajyhu cnopa3yM ca cyJrraHoM. 36or rora je nacrana crary uoryhy norr,roh. Mefyrzu, nolrohz uuje BeJII4KaKpr43a,Koja ce oxoH.raJa r KBr4AaqrajoM 6vtlo sm oA KyAa, na cy 6op6e Ha rpar;r4\w lr Kaqranepa y rsplaun Kocrajmqa fi fioMi{perbeM ,qa6e rrMaJIe Aora,qalxrbr4cqeHapraj: 6p3e aKrdH3prancrr.rxc @epgznaugou.ls) 4r{cxe vere r43HeHaAanpeJrase rpa.nzqy, xapajy To je 6no crrna;r Typqnua 3a npaBy cepujy r.r n;r,avxajy r npahajy ce npzje Hero rrrro ce Fa3opnn< qeroBarba no Qeygy 3pnncrrx, jep carlme lralo6pojlIe qere KHegoBa 3przncxrax, a cy xrj eJz Aa ocBere cgor caBegEi{xa l4eal{a fioc4qHe je4rtum\e y rnp$aaarr.ra tla rpaHr4qr,r Kaqraanepa. Kaga je rra HoBy 1540. rogzny y J4MajyreK no AeceraK 6paxu;raqa flpr.tKoBaHr.rx 3a Mvp, cyJrraH Cy.nejlran je cBoja crp KapcKa Mjecra. 4aprrpagy cK.rrorrJbeH ucKJby'{r1.o3pnucxe ,r rBr4xoBo nogpy.rj e r: rse- Taxo je 6vto tt 7543. ro4r4He xaAa je rypcxa loBlax oApeA6r{ u neh y Mapry r{cre roAl{He BojcKa floxapara oKoJrLrHy rnplaaa Hoar.rrpa4 noHoBo rrraJLe BojcKy bocaHcKor tr cprrcKor caH- (HoBr,r HoBrr, Wywar) n Kpyna, eapo6rlrrun aejy.na npexo rI{Ko po6Jbe, ,qoK je 6aII Hzxo;ra noguo 6oj ca rlaKa la3 Cuegepeaa, a noJroBr.rHoM Vne npora.nz;rra cy c BeJn{KoMnojcxor,r og 30.000 TypcKJ4MTarapcKxM oApenoMy Yrapcxoj, a xneJbyAra oocaEcrs,r v lKrru'lrKu caHuaK, orrycrorlr,rJrr{ sonu Enarajcxx, Qpanronann r,r Ker.nenrahr,r npo,qBolrcKonogpyvje ,{ oflcj eAarra rpagone KocrajroHrrJrr rypcKy npoBaJ'rHyBojcry KoA Oro.rqa y Hrd{y ra 3pr,rH. JLtfif,rl. Y 3punrpa,qy ce 3areKao rvr.nalr,r6par Hmo;ra Cpe4zxou 1544. ro.qraHe6an 3pvrucxr je oueruleao 14 npey3eo KoMaHAy uag rrplaaou. AoK ce cra- rypcKy BojcKy KoA IBo3AaEcKor, pacnopeAuBrrrr{ prijgt tr{Barr gareKao y oKoJrr,rHt4r4 oAMax noqeo cTpax<e IIo oKoJIttHI4 14 [pttIIpeMtBInI{ T3B, Cr,IrcaK)mJLarrzvere sa 4e6;roxagy c xojrrvra je yga- H:urne Br4TyJbaqe(Kreuthfeuer) sa gojany ryppzo na oncalraaave n narjepao l.rx y 6rjer. Me- cKe npoBaJre BarpoM r4 4uuolr. s6or qera cy lyrlru, Typql.r cy reh 6rrrr crrarwn4 cBa ,.rMarba Typqr ejeponarHo o,qycraJrrroA rrarraAa, ca3HaBxHe3oBa 3pr,rHcKr4x,onJbaqKaJrr ra orjeparra cBy UII{ KaKaB lM Ce ,,AOqeK" cnpeMa. cToKy tt sarnuxe xpaHe, jep je ocxygrqa y xpaHrr V .irero 1545. ro4uue yroBopeHo je npzur.rpje tf gror1t4'recro 6zaa rJraBHaMoruBarluja 3a npG. ca 6y4r,rucru.r'lt rauroM, arI4 6ocaucrr narua BatHe eKcneAr4rluje.VIs ucrux pagJrora,a rre caMo !) Ibtdem, V, crp. U?-148. s6or rpahar:a ,.,qyra", BojcKa xnesoaa 3puncxux V, c!p. 1?5-180. je l,rAyhe 1541. ro4Nae xapavr.r.nauo Eocrra, sana- I lbtdem, flnxona JI a llr B a r{ r H, JEeronrc, CepajeBo 1918, crp. 50. 126

A, Mttiufuoeuh./Ea

V;raua-6er HacraBJria c Harra,qr4Ma, pa36r4ja xpBarcKy BojcKy xog Kpanr,rue, a cal,ro mjeceq gana KacHr4je r{3 csor cjegulrra y Earr,a.nyqz >KecroKo yAapa Ha rroyHcKe rpanoEe Koje je 6panuo carvr eau. Bpahajylin M Jro 3a Aparo, KHe3 H Kora 3pr4HcKu npoea,'ryje roAnHy .qaHa xacnuje na

ldapA

rwcKe

eKcnaH3uje

Ka Be.{y. Iloc.nzj e o6}rMHr,rx o6ocrpanzx npr.tnpeMa cpeAxHoM roAr4He cy ganoqeJre xpnane 6op6e y xojr,rM ce caojuu rroABr,rroM tcraKra BoicKa xpBarcKor 6ana Hyxo;ra 3pzucxor. Oua je iao-

Irarrale Ha xpaarcKe yrBp4e 1,{ raKo npeKraAajy praMrapje. Hora, jour xpaanzja erarra xpBarcKo-TypcKr4x 0op6 y floy*y r llocarzull, novura je 1552. roAr{He KaAa je parobopHra Ma.nro.r6er nocrao xepqeroBaqKr,rcauqax, roju je c ne.lrurr.,rlrSa-

rlo)Kap ,1 garraJrr4Jra ApBeHe ArajeJoBe rnp$aee, nosra.{ehr{ ce rpeMa rnplanz Isos4arcr<o, rgje KpaJr,eBoMrpolxKy. Unyhe je roA[Ee 6aH FIt- je BojBoAa ToMa JlyKurrah, axo je njepoearr.r craKoJra c KMeroBr,rllrarrg Crenraq*axa yrrpfr,sao pr,IM JbeToIItcIII4Ma, [OXBaTaO KanrITyJ'IaHTe I43 Honrarpag u KocrajHnly, noHoBHogo6ro sa rlux Kocrajnurqe r{ Ka3Hr4o l,rx sa mr,rxoey u:4ajy KpaJbeBcKenocane 14 ogo6peme KpaJba Aa noAt{- crpalrrrHr,rMKa3HaMa - nocaAy je gao na6zrz ua je;rn lrergaa ca 6ocancxlru caHqaKoM Mexueg- KoJbe, a riJ{xoBor 3a[oEjeAHr4Ka cBe3arr{ Aao -rrarrr-ol\4, a.nz je ra ,qo3BoJray6pao noeyrena s6or Korsr{Ma-sa pe[oBe I pacKgfr']jTu ua vetnopo,rT) IvroryhHocTuAa npepacTe y norpaHt^rHr4 r4Hr{x- flagola 3praucror Hoenrpaga r KocrajuNqe ruNAeHr.15) p-oM cy oTBopeHa Bpara 3a TypcKe TrpoBare y 36or se,araxe parHe orracH@Tn y .rsero 1b54. X-piarcKy 'r AaJr,e Ha 3a[aA. Beh y npo;sehL r'o,qrrie KHe3 llerap Epgegu u,ralz npeyseo je 1557. roAraHe .qBr{je rJapcKe qere cy rrycjrorxrrJre roA cBojy KoManAy o6pany rpagona Kocrajur.rqe cKo KarrrreJra Jlr.rnHrfi{a r raplaee Kpyna, arr{ r.r Howrrpaga Ha yl:tt, ys lrjecevuy n.nahy o4 cy rl x cJrox<Ho Ha[aJrr4 yApyx<eur,r 6paur,fe.iul

125 $oprurrz. re joru ?05 Sopunrz ruriece.rio sa J{sAp)r.aBar5e155 Korsax Ka. Beh no.rerxoM 1555. ro,qrHe rroHoBHo je gaurparo KpBaBo KoJro Ha no)rrcKol rpaur4rlr4,KaAa cy Ma.[xo'r6erose .{ere xap:ure oKoJrr4xy flega;srpaga, o4nogehu ca co6ou po6,ne rd croKy. ,{yr je oguax nparro flerap Ep4egr,r, npona;u4Brrvr ca ceojou 'rerol,r vz HoninpaAa Ha Vnr,r cse go Karuenrpaga vr florra rrBrJm Iograxe Ma,rxo.roeroBrx nycromena y lloyrry oKoJrr,rHyre yrBpAe. Helrro KacHr,ri e MarKo,{- n556-1562) oeroBe 'rere cy onycrorxnJre oKoJrvHy Tonycxor rro crapoM rrpaBuJry .,oKo 3a oKo. 3y6 3a O4_cnrx rypcKrlx aojcxoaola uajneha pasapa*a

y- I toyr6_y flpoy3poqr{o je xepqeroBa.{Kr,r caHUaK rvrarKotroer, o KoMe cBe KpoHr4Ke ror 4o6a ronope ca crpaxoM r4 pecfieKroM. llecro My naa.lro6pojxe IIag Honrrpa4a na Vnu nog rypcry Bnacr rocaAe rroyHcKr{x rnp$aaa Htlcy Moure fipyrrarv 1556. ro.a{He Hr4Kâ&#x201A;ŹKaB ornop, Kao uro jc 6uo c;rysaj y nero nocltrje MHoro roArzEaycnjeunre og6pa:re Horul:lbd. roAr4He Ka,qa je Ra[r4raH tr4BaH Kacrera_ rpag 3pzucxlr, MaJra aJrrl rlBpcra yrBpAa Ha uosl4h ca 3pnurpaAa Morao caMo nocMarparr4 yTol(y X<r{poBrla y yHy, na.na je cpeAr{HoM "t r6o-aycrp,rjcK,'xpBar,'. rparor,y. raJD. roAr4Hey TypcKe pyKe rrocBe HeoqeKr[BaHo ,?ff ,*1" 5**u. ,ron '") o;r.#.o, IBo3aaHcK,rpaa, aparorby. rr, crp. rr raxo pehr.r 6es 6op6e. iflt","n:;,

Te rogr,rrre je ey.irrau CyJejMaH Be.nz.rancrnenn HapeAr.roAa ce Mopa ocBojr{Tr,rrepSana Czrer Kao npenpeKa Ha rseroBoM ocuajavxolr noxogy

Xpsarr Ha r{3MaKy XV ,{ roqerKoM Il_{llr.rJa .Mecr,rh! xvr ,n _ErrJeKa, KBx)KeBr{-nK, tI, 3arpe6, t903, crp. ,E{. '', lt. JrarrBaHlr{, HaB, Ajeno. erD. Et.

127

il!'if: tJr:

t#.";rlv,

Idstoriarum de rebus Hunsarrcis,

I A. MutuAo|uh/Ha

addpa

rupcKe

eftc'rL@Buie

rrrra paAe Marxo.r6eroee tlere oKo Ilega.rrrpaga n AaJbe Ha aana4, jep je rlMao MaJIy [ocaAy a MyHtar{uje jour Marse, uJrtT Ka}{o flr'Irlre KHe3y llluxottu 3prcrcrorrr ,,8 ct,rx Baue MIrJtocrlz rpaAr{x nuje 6ulo [paxa (6apyra) [rro 6I4cMo Ao nor :ua

vrno

nurr

lEl

Heurro xacHr.Ije,na Mr'rxongan 29.9. 1558. roAr4Heropofl4qHr{ Ma.nxo.r6er je c 11.000 uapto-

JIOCa 14 aKr{I{rJI Ja HeMTUIOCpAHOflart'Io U fiJbaqyHe v lJrttEe, Kao ceJra rsMeby AoK Hr'ICy pa36njeHr,r no4 KpcrNrsou. Kpajeu orro6pa r'rcre logr,tre Ma;rxov6er ce c BojcKoM BParr{o_ Ha yny KarrrreJr Jlr'll]Irll4lly I4 OrrKOJtlO MaJII4 ApBeH[ y cety Marla(fieIutrr{rqr) ororlr ua ,{yprnoj je rono;}lMa I'I3 paal'lje nojenuhrua, ryxyht{ Bl,tgoprje. ,qnrHyre KyJre Ha AaHann$oj ;roraqujr I4axo cy Typtqu 6tttlr AaJIeKo HaAMohnmiv, 6aucKa BojcKa je 4oulna y noMoh ,{ yra6oPlara ce xog )Krapoeqa, ogaxle je ycnjera Aorypurl'I y KarureJr He[rTo xpaHe 14 nojaqarba y JbyacTBy. 6panzorlurvra cy HeAocrai a.'It{ 6apyr Melyrnr, r Ao6pe ;ryrvr6apge, a ry I4M 6ancra nojcra nzje Mo Ia rroMoht{, jep je N caMa y roMe ocKyAI4jeaa;ra, 36or rora cy ilerr{Pt{ lcnpaBHe JryM6apge ras JInuHI4qe cae pjele rpyBaile, a MaJrBarpy, Koq6eroBx TonoBI{ cBe nr,lne nojavanalll raKo Aa cy 1. 11. L558. rognne ua ovurneg 6arcKe BojcKe Typqra pasaa;rrarv u pa3opvrJrvl JI [llnnqy. ,{na AaHa KacHr{je Manxo'r6er ie 3ay3eo rr KarrraeJr Eyurenrh na Illeslzha oroqla y BJranocaAy oA 40 6paHr4raqa, a Tsr, nocjeKaBlxr (ganac Eocagcxa orox 3arr{M crraJrr,ro rnplary cauocranou.le) Oroxa) c Be tKI/IM $pa*enavxrau C.ra6a 6prra KpaJbeBcKI4x u ca6opcrr.rx .rygl'r o norpaHffqHe o6paHe parHIaM nocna6grjeearry Tperrrxrr4HaMa ro;rr,rxo je o3flojeAr'Ira )KI'IrcJbe u pyAape IBo3AaHcKor rpana Aa cy [o.{erKoM 1559. r'oAr4He oAJryr{r{Jrtt npv3EaTtt rypcKy BracT ,{ rrJlaharra rau ,4aHaK, caMo Aa tdx norlrreAe craJIHI4x pa3apalrra, .{axaxo, pearqrja 3BaHr4qHenoJII4TI4Ke 6uta je BpJro }<ecroKa, y3 oury)K6y o ercAalr4, MopaJIt{ rroul4rlrrlrl na cy )ltt{TeJbJ,r fnos4aucxor cBoj clopa3yM c TypqI,IMa, a 6a:H v ca6op cy o6panr,r rpaullue, ulro rocBerJ,rJrl nehy naxrny je npranperueno oABparrJro Marxo.r6erose axuHur{je rr flpeycMjep Jro xx y cJIaBoHcKe flpeAjere. V roue cy noMorJle Id Doce6He je4laHr'Ilre Kpalbcxr,rx N u:rajepcKr4x I4H)KI4Ibepaqa. Kojll cy no oAryqr,r caooPa y oBoM KPaJy cI{cTeMaTcKt'I pa3ae y nepaJrrl crape HarryrlrreHe tpoprr$rxaqnj pr{oAy o,q 1559. ,qo 1562. rognue, Aa ce y }srx rypcKe nocage.zo) ne 6r.,r yr*esgr,ue Y nponehe 1560. rogune oner cy not{ere rypcKe rrpoBaJre TaKo rrrro je rs Honurpaga ]4 KocrajflpeKo H[rIe norxJro y nJharrKy Ao BpHorpa'ra 400 uapro;roca, aJrer r x Ha noBparKy xog )KupoBr{a cycrr{rHe Heruro Marbll oApeA BojHtKa JlesxoKEe3a 3pr4HcKor r BpxoBsor rauurasa x rr nJrl,rjeH orve, sapobunlrr nnha, pa:6rje

ycnrje4uo cpeA''IHoM Maja Mjeceqa ca rlerr{pl BpJro cH KHa ogpega xojr,r cy EarraJII'r xpBarcKy Ha rurpoKoM Sponry r y roKy ocaM AaHa xaparba 3apdI4JrI4 MHoro JbyAI4 ]{ croKe, a ToAopoB Honrarpag KoA EyrKralua r BeroBy Bapolrr 3ay3eJlr4 S AIIAJII4JII4.

Mjeceq gana xacuzje Ma.nxovber je xrrao nonoB]llr4

OBy HOBy BapI4laHTy

AI4CneP3r4BHOr Hana,4a,

xprlKyrnlBrrrr ee.nuxy rojcny y Hoezrpa4y r.l ua HoEcKoM no,'r,y (4anac rbt{Be ceJla Mar jee hJa), aJrr{ je JlenroBrah ua npr.rjeue yoqtzo onacuocr, noArrao y36yHy y qt{jeJloj Xpnarcroj r'r IllrajepcKoj, re cBojlM [porl4BMjepaMa nPeAyxt'lrp]4o onaj nanag. Melyruu, Marbe rypcKe rlere cy (:TaJrHOrrpoBaJbl,lBaJle rrpeKo rpaHl'Iqe, t(apJ4JreI,l na je y jegnolr oA TIlx rroxoAa norr{Hyo na!'rr4Jre, IJa$ep6er cnrr MaJrxoq6eroE I{ 3er BeJIlKor Besrapa Pycreunaure, a Herrrro xacuuje ro4 Xpac. oBr4rle[orr4He vr npyrpr Malxo.{ee clrs. noc.nzic trera cy yrrecrar ocBerE4t{Kl noxoAl4 I'ypcKe BojcKe. y jegnou og HarraAaHa rBo3AaHcKono,qpy.rje, BpxoBHI4 Karrr{raH Jlenrog h je :apo6zo 70 uapro;roca Ias Kocrajuuqe, Meby KojI4Ma t4 r.naeHor Marxo'r6erouor eogzva npI4JIIlKoMrrpora Haor{jarbeM na;ra Jypaja Bep.ru.rha,Ka3HI4BrrII4 Ha KoJrarl.CpeAr.rHoM1562. roguue I43 HoBt{rpaAa sa Ylltt vt KocrajHzqz cy Aaa BeJIlrKaoApeAa ca no Brure oA 1.000 KolbaHr4KanoxapaJla Kpaj on TonycKor Ao KJlanylxe ,4 oABera opojHo po6J6e y EocHy, jep je rxea Hr.rr<o;ra3pzncxl4 (Cxrercxr) roAr,rHygaua pannje.qr.Irao pyKe oA obpaHe TerrrKo orrycrorleHor IIoyBa u cacBl,{MnpeceJll4o y Curer, rrpey3eBur{ KoMaHAyHaA ToM cJIilBHoM a o6pane eeh ce rnpf anou. yocraroM, .nr.nrraj uonaxo 6r,r;ra noujepz.ra Ha Kyfly r.r Kopany, u Kpyfla, fBo3AaHcKo r.r 3pr.firrpag cy 6utu rex ,'lcrypeHr,I npeAlbr4 noJro)Kajtl Te o6paM6eHerfiHrrje, Br e y $yurqrjn npeAcrpaKa r ocMaTp ar{Ht4 r{a.

Konl1eu re 1562. rogurie yraHqaH je ocuorogmu1614Mr{p c Typrlr4Ma, a;rr,r je ou rrapyrrreH Beh 1565. ro4rue naAoM sprrrcKe replane Kpyne y rypcKe pyKe. Be;ruxa 6rrxa na Honcxonr nory 1566. rorme ,fiecer rognna noc.nr.rjenaga 3pr,racKorHoBllrpaAa noA TypcKy r.nacr oryvaj je xreo 4a repSase 1 r )C s M y E a p a 6 a c , comltis Nicolai de CTD. 49HID. !r) P.- Jloraut4h. E B. Knarh, I{aB. {} t{Earr ToMellltxh. sa Jyr.ocraBelrcKy

t28

eplstolaris et diplomaticns codex Znnto, I, MIIII Xl(I)<, Budspest, 1898, xah t-r EqxahKa *pajmta, 3arpe6, 1890 Ajeno, v, crp. 2s2-283. Cbrcnicon breve rcgni croatiae, ApKvB fioBjecrrl4qy, IX, 3aryte6, 1868, crp. 32.

A. Mu./tuwoeuhfHa.

gdapg

rgpcre

e,/Jc'tarlsuie

Crarer y Yrapcxoj u Honm y Xpearcnoj 6ygy no- Ma r4 onca,qaMayqecrBoBaJro jo[r nexo.rllxo nyra Be3aHe parHr,tM 36JzBarsrMa y cKJrony rypcK,,rx Br4rrrcBJraulKr,rx MaproJroca,xoje cy rypcxe n.nac_ rrJranoBasa flpo,qop Ha sarag. y.rero 1866. ro_ Tr{ HaceJrJfJreor<o rnpfasa ga 6u npouseo4unvt grane paro6opnu, atu r'eh ocrapje.nn cy;rrau, xpaHy 14 Cltyxt(Jlr4 xao noMohqa nojcxa. o *r_ CyJejMaH Be.nr.r.rancrgesJ.{ onxo;rzo 5e c SO.OOti xonzu sajegnravxzlr nojnru noxoAr4Ma oBaKo aojnzxa rnp$aay Czrer xog Ile.ryj a noveo je cBJeAoqttHapoAHa njecMa: 3acvnarm BarpoM r,r3 300 ronosa. O6parrou je ,,3a rsnu ApMa rpJrcra KoriaHr4Ka, flora B"raxa a no;ra Typaxa, Brax Ia Typ.{raH nanopego cxa.ry.,,

Beh 29. 8. 1566. rogune r,rs cnor ra6opa y Touyc_ KoM KpeHyJre cy oaHcKe ,{ ocraJre 3a Hana,q Ha Hor:r u Ko_crajnzqy ogpelene vere z nper" gaua cenrev6pa cBoM cHaroM ce o6opu.nena-Ho_

729

Mu^uaoouh/Ha

IIag rlp$are

adapa ralrcxe erccna]/'suie

3Pt{H l5?7. roAr{He y ryPcKe pyKe

TBpAr4 rpaA 3pI,rH rra cjajxoj crpare'rrKoj rro3r4ujn y 6p4uva SPnHcKe roPe Ayro ie nPKoclao l'ypCKI4M lIa[aAI4Ma I'I OncanaMa, aJII'r Cy cpepxaAoeroBa qeroBarba AecerKoBaJrarberoBy nocaAy I4 cacBr4MpaceJrt{Jla r$emBo [oArPaDe, na cy My gauu. 6uiu og6pojauu KaAa je y 6ojy Ha PaAoI5I4 noruHyo xpa6pr,r xacte;ran 3puna nojaoga Ilaaao

yxoge goj aaz.ne ga je gno flocaAe orr{rrao x3 "p"lu y qeroBalse, (Depxa46er je ynpaeo 6ro carpagno Mocr npeKo Yne y Hoerarpany, flpeKo Ibera

flPeBe3ao

ceAaM BeJII4KT'IX TOnOBa ',I no)Ky-

pr4o Aa oncje,4He 3puu, TyKyh[ ra ronoBr'IMa ca rrPBr'rx xhraua oKoJIHI4x 6perosa. Beh noclzje je rrory4uo @epxa46ery kao,Ier+atr KacreraH

rpa,qoBe, art'I KaKO HI4 CaMa HI'Ile florpaHr{qHe l\rorJra craBr{T[ jave nocage y ll'nx Hl4Tt/MM octlr)'parr.r parHe norpe6e, Typry'I I4x JraKo [peoreIIre y Majy I4cre roAI4Ee, xaga je y flpeKoyrbe j{ornao c Berr{KoM BOjCKOM I4 30 ronoea upnr 6er;rep6er 6ocancxra, AoraAarrrls''I canqax @epxa,4rralra Coxo;ronrzh.2a) IIag rnp$ane IBo3AaHcKo y ryPcre

PyKe

1578. roruxe TBpbaBa laosgaHcxo je y najnehy ouacHocr Aour.na jou 1556. ro4une KaAa ie rao 3pl'IHcKr{ Hoeurpag y rypcKe pyKe, anr'I ce l,rlraK oAp)xaJla jour npexo ABaAecer roAIzHasaxBaJbyjyhr'rcaojuu MohHxM 3r{AI,rHaMa, rroJro}Kajy Ha rerrrKo nPI4BeJI KOj cry[aqHoM Mjecry, xpa6poj noca4u grm,rouarcxoj Bje rrlaHra cflopa3yM jeBarba KHe3oBa 3pr,IHcKl4x ca TyPqr{Ma. Tar<o cy typcxe lpoBaJIHe BojcKe npora3tlJle MI'rMo MohHt'Ix 6eAeMa oBor rpa,qa aJIr4 ie 6vrJrou Bl4rrre noKyrlral a Aa ce fBosAaHcKo ocBojl - ABa nyra je ro !IoKyrxao MaJrKor{6er 1561. roAr'{He, a ABa rryra depxag6er Coro;ronuh 7574. u 15?6. roqune. Crixr.r nyr ce [oca,4a jynavrr'r 6oprana,a cnac je AoHocrJIa6axcr<anojcxa, roja je crr'rsa;rana epnjenae y norloh oncje4nyrr'ru 6parroryrua' flpumaKoM nere oncage, xojy je (DePxaA6er nocrael4o 3. 10. 157?. roArHe, a norpaja.na je npexo rplr

a Apyrr'IM. Aecer ar,rieroM rrrrrlTr{Jla Iloxyn.re :ryia cna6r{jfiM cHaraMa oA @epxa46erone eojcxe uopa"ra je floMohr'I IBo3AaEcKoM. Taj uyr je @epxa,q6er6tro y nagMohsoj no3rlqr{jn u :rivje My ce )KyplJro. MaIsoM jeAlcrulroM oncj eo je fBosAancKo I,r ry ocraBtro cBor Karn{cse go 20. L0. rJtt6uny-, a cau je c TJIaBHI4I{oM !577. ro+ttne 6ro y epr'Ilrcrolr HoBrrry)any 14 rronpaBJLao Mocr npeKo yHe Aa 614 rrpeKo rsera 3a pyIIIeI5e Morao npeBecTr reruKy apTr'IJhepI4Jy rpaAoBa. KaA je AoBPuu4oMocr r'I npeBe3ao rorroBe, oH je ygapro Ha 3pxllrpaA ,{ ocBojl4o ra, a 3arr,rMr,r lr{g ocraJlr{x rpaAoBa - KraAyuy, IIehrarpag, flog:ur,r3A I4 Apyre, a reK oHga ce Bparuo rroA faog,4ancxo, .rexajytrlr Aa [ocaAt'I [oHecraHe 6apyra, xpaHe r noAe. flocagy je wfirra:ro 300 6paururaqa, BehJ4HoM PyAapa I.r3 npegrpafa Jar'le, 3arr,rM Herrrro xpBarcKr'Ix xapaMl4ja-crarll x cTpaKaPa ,{ KParbcKI,Ix [yrnKapa rroA KoMaHAOM Tpojrd{e Kanerana:,[oxropoarha, Huro;re O>xerowrha ra AHApr,Ije Cteruflr'rha. [bt'IxoB 6oP6eHr{ vopa.n nrje onao Hr,I KaAa ce Ha xaro.lrr'r'{x Eox<nh 25. 72. 1577. roAI,IIIe oKo rpaAa oKyrr,'IJlo .iax 5,000 TypaKa r BJIaIUKI4XMaPToJIoca,a @epxag6er no3Bao rrocaAy Ha nPeAajy. Ynrr,ruaryM je oA6rjeH a rraA je y6;rax<ena raKo rrrro je noca4a jera jeAHor rro ie4Hor rBpbaBcKor rrca-qyBapa. Ka,qa je nocaArf cacBr{M Hecraro xpaEe, a TypIIId joj cvrpoBajlt4rrocJbeAr6aABa nia, @epxag6er ,tx noHoBo Iro3IlBa Ha [PeAajy, ai orM rroHocHooa6trjajy raj nyr l43Aaje, o'leryjyhr go;rasax KpaiBeBcKe Bojcre. 3aro apepxag6er napelyje onxrrl4 jypt4fir na rpa4 10. cuj e.rr6a 1578. roAr,IHe, ajlll rrocaAa rpr'I Aar{a ycnjeruxo o,q6rja cBe jypr,fifle, ga 6r o4 300'rraltoBa rrocane ocraJlo jolx Tpt'IAeceraK x<vIBtlx, alrvr rt o*vr y paHaMa, t3MJ Ienr raafy n >xe\u. Kala je 13. cr,Ije.{r6a yjyrpo rypcKa BojcKa y3 6ojEe noKrr4.{e o6HoBr,tra jyFeffi v [poBaJIr'IJIa Bpara rBpbaBe, y rpaAy rryIroM pyrlreBl4Ha HauJIa je cauo.;reureae, jep cy cer 6panlroqn 6r'r.nr lrprBr,r. OcBaja.{ je napegr'ro ga ce na.nr jynaI1r'I caxpaHe no xpurhaHcxolr o6PeAy. En o rsl'IxoBolt{ noginry cnjeuao je AuryIr Tpeczh-flaamrah'25) y ocBajaby leosgancxor yqecrBoBall cy lroBtr' IPaACKI,( IIJIaHOBTInocaAe 14.MaPToIocI4, a jeAaH ara t{MeHoBaH le 3a KarreTaHa rBo3oA HOBCKT4X AaHcKe rarreraHnje. Eno je ro AxMeAara BereTaHffrh, irr.rja nucnaa cnjegove o xyMaEoM oAHocy

n)' I4Barr K y I< y rb e B r.rh, rI. aJ. crp. 82. 16. ,'l t h. rrpr4j'o3{ 3a roBtdecT xpBarcxe P. JI o n i 6il. 3arpe6 1886, crp.43, t?. BnleRa. crapnHe xlx, t) Pavao Kporll4Ka anltrt'r cnoM€vltezovle, R,ttter I{er Bcera cEera BetoE, 3arpe6, 17{2, crp. 162. II. Ar. crp. ?l3-7l{. B. Ca6rbap,

130

A- Munlt\oauhfHa

eKcndH3uie

adapa rypc\e

!ts

irq

7,*-!d'

--€ * Qr-.

HapoAHa Mycrr.rMaEcra Hourrba y IIoyIsy Y TypcKo Ao6a

"fftl

a'l

rrraKa 14 600 rosanuxa oflcjeo fi rroJroBI4HoM pyjHa 3ay3eo rJracoBr,rrr,r ccncKrl JyHaK, norllyxosHr4x I,IsaH @epeH6epr,Kojr4 je nJraH 3a ry onepaqr.rjy flpeArarao Kpar,y jorx y BeJbaqll l4cre ioA',rHe, HaKoH naga Inosgancxor. @epxa46er ce rroByKao npeKo yHe, a MycJrfiMaHcKocrilr-roBHr4rrrrBo je ocraro y Bapour{ (jep ra aojcxa nuje nn Oc;ro6a$ane Honurpana na Vnr 1578. ro4une ArpaJra, Ix"o je 6I{0 ycroB KarraryJaqrje [ocaflag 3puurpaga u fBo3AaHcKor y rypcKe pyKe I'1 4e) Hagajylvr ce cKopoM npeoKpery. Ao Bera je y6pso u gouuo. jep je y xpa.rueaoj Bojcqr4 roA ,qpyrr4 e+eKrr{ @epxag6eronor noxoAa no XpgaBJraAaJra EarcKoj KoHaqHo cy ocBl4jecruJlI{ BertrKarJe J'I KoMarr,4oM reuepaJra Kevenhiillera jc na oHa rroBJraqxrr rypcxa enraAeMr,{jaKoJrepe, ce crar{e caMor KpaJba. Hapoql4To 3aro utro rfs noyE a. Y ro eprjeue @epxag6er je npr.myoocaHcKa BojcKa r4 gare 6rala y o$ansraelr npeua nr{o BeJrr4Kyeojcxy l.r npeuao YHy, ocnajajyhr.r Er4xahy v ApenHIaKy, a jeAaH I6eH oApeA rrpogupe 4y6oxo y reprropujy Kparb je cee zsry6,r,eue rpagoee 6es nehe uyxe, jep je Kpancxe. uaAMoh r5eroBe aojcxe 6rz,na raKo r4gpagrlTa, noKyrxao Mr4pHzM fiyreM ,qa noBparl,{ usry6;reae r'paAoBe, uoeuaajyhv ce Ha Mr4poBEl yroBop, aJ-Ir4 r<axo y 6pojy uojnraxa, raKo r,r y 6pojy 'ronoaa je cy,'rraH JraKoHcKr,r oAroBop,,Io ,qa cy y rI4M roje cy ByKrr4 BrarrrKr{ MaproJrocr4Aoceft,eHr{r,r3 jFKHe Cp6rje, Aa cy ce noca4e upe4aaane 6es rpa,qoBr4Ma neh nognruryre lrarur,rje, na ce nocBchega rdcraMcKa seMJba He Mo>ne BparI4T KpaJby. aeher mnopa. TaKo je ocBojeH v sptrllcl."u HoBnrpaA rrptsr4x,qaHaJrr,rcrorraAaucte royune.z7) Taga xpa.r r,r ca6op y EpyKy ua Mypra o4;ryve KojI4 cy y ro [peMa parur4M sapo6rexraqrua apvjeue o6Nvno orKynJbl4BaHI{ rls poflcrBa. (DepxaArlalra je noc"rr,rje norr'r6nje pyAapa Hapc.ql4o Aa ce 3apyure cpe6peura MajAaHIa 14 rroPyrrle raJrt4oHr,nle ca KoBHr4qoM cpe6peHor noeqa.2o)

,qa ce opy)(aHoM cr{JroM oAroBoPr4 Ha npoBoKacarynz eojcxa y rprje 6ocaHcKor cangar6era, Mernugw u y gpyroi rroJroBr.rH r<oJroso:a 1578. roAJ4He KpeHe y ouhz nanag Ha rypcKa yfiopltfiY cacraey BojcKe oA npeKo 12.000 ra y lloylly. Kpabar{a ra Xpeara 6r.r.ro je n 500 apru;repaqa ]4M[pec],IoHl4paro ca 18 To[oBa IIIT0 je rorrKo rypcxe floca.qe ,4a cy ce npe,qaBaJre jeAHa 3a ,qPyrou, og Ocrporuqa r4 Ape)KHrKa, npeKo IIa3uHa u leosAeHcxor Ao 3ptfHa. a onga je Aornao pe.q '1 Ha HoBr.rrpa,q na VIII. ]bera je ca 1.500 rje-

Honr,rrpagcxa Bapo[ y n,raueny xpajeu 16. cro,'reha fo.qme 1580. 6ocancxr.rcaHqaKar je no4rrnyr y paHr nanaJryKa ca cjeAlrureM y Barcaryqr.r, a npan 6er,nep6er 6ro je (Depxagnanra CoroJrosr4h. l\ xaMn la K p e ur e B JEa K o B x h, KareraHrrre y EocHx ,' Xepqe.oBrHr, CBjsanocr, CapaleBo, 1954, crp. 94. xa3rM uIaoaIIoErh, BoeaHcKr ralnanyx, cBternocr, CapajeBo, 1959, crp. 83. t)X. rpaAoBr, EfaK p e rir e E rE a x o B r h, Crapr 6ocasc(r ure crapnEe, I, CapajeBo 1953, crp. 36.

131

Mlt4ultoeuh/Hd

adap?! ryI,c6e

eAqlrttuuje

To je y snarnoj ujepz yrrBpcrzro rypcKy oKyraqlrjy rpagona y tloyny 14 fiperBopr.rJto r4x y craJrHy oleparzBHy 6a3y sa rypcKe Ha[aAe Ha Ezxah u KaproBarl HoBy [orpaHr.rr]]ry rBpbaBy. ge;rr,rxe Qpexnemlzj e nojnrx 36or je4uxrqa Irpo3 HoBralpag lr Kocrajnuqy y ro BpnjeMc cy 3HaTEO nPolnnpeHa tsl4xoBa npr4rpaAcKa IlaceJba

oAHOCHO paTapcKOM npor43BoArsoM xpaHe, a cTaHoBarr{ cy y HeKoJrr4Ko cror},rHa ApBeHr4x Kyha IOKPI4BEHI,IX

CJIAMOM'IJII4

AAIIFIAHOM

IIII{MJIOM.

Vnparo re aapourz 6ra;re cy peAoBrrox<prBoBane Barpr4 npr4rJ4KoMlaefyco6nux rreroBarla y ro BprjeMe, Kao tla np. 1580. roAr.rneKaAa cy HoB(pepxa,qnalrr,tre nojcxe uaua;re :6aHr4 y cacraBy r KapJoBard, aJrrr cy IrM Kapaoevaru z !** -bI4IIIhaHrI y upOTI4BHanaAy ganarvJlJ/r BaporxKa HaceJbay Kpynu rr Honr,rrpa4y. Kouqerlr ro4raue cy r{M rrocaAe Kpyne u Honot nparra,re Mr{Jro3a Aparo, noxapaJre oKorr4Hy Kap.nonqa, 3apo6r,rre 400 cy:xrresa r{:MHoro croxe. Cluje4ehe, 1581. roAt{rre KapJroBaqKalocaAa t{gHeHaAaje yqara y Iloyrre rl nogoBo 3ana;rr4Jra naporru y HoalrrpaAy r Kpynr na Vum, rrrro ce mmBo pr4ryaJrrro noHaBJbaJrocBaKe ro,qr4He,na je eKoHoMcKr4 pa3Boj Ttrx eapo na 6zo cacer{M oHeMoryheH. Kpaaae roguue XacaHna[e

(r591-r593)

qaxa Anapgttbera y AoJrr4HyCaxe, gox ce B],rure "ypcKr4x BojBoAa oKynr,fio y Hosrrpagy n IBo3AaHcKoM.Ao 6rarte je goIruo 22. jyua 1593. rogune y xojoj je rypcxa eojcra crpaxonrro [opaxreHa, a cau Xacarma[ra galxao cMpr y prajeqr l{yur, xao u cBu rlptrcrerrJrr{ caHuar{r{. Ilpecy4ny yJrory y roj jorrr npecygnoj 6nqra ogurpaao je MoAepHo BarpeHo opyx(je roje cy r4MaJruKapJoBaqKr.f apre6ysupn (nyrrxapr) noA KoMaHAoM rrocJr,eArberrpo$a Crjenaua ErarajcKor.2s) Kourpao$areuna 6aHcKe rojcxe nporun I'ypaxa (1593-1600) Ilocnegrsa 4eqemja 16. cro.neha 6u.na je y anar<y o$euernrurx t{eroBarsa 6aucxe nojixe, roja je ocoxo.rsenano6jegou na4 Typqzrr,ra KoA Cr,rc-

Ae$zHrau,reHo ocno6ogrzne Cucax u Ilerpnrry. Te roAr4ue cy 6aHcKe '{ere Toue Epge4r,rja oucje4are ,{ HoBrarpaA, a xpajerl roArc{e cy JIeEKoBT{heBe tleTe c KaproBa.rxou rojcxom y Hohuorvr nana4y

llpegojenrha

KaAa je 1591. mgrue ga 6ocancxor 6er;rep6era y Ea*a;ryxy Aorrao )KecroKlr parHr,rK ra3 XepIderoBr4rreXacaHnarxa flpegojen h, ra xpearcxoj I paHI,rrIJ,rje sauraga;ro flepMaEeHTHoqeroBarBe, jep je narrra nr.nre 6opanro y Honurpagy u KocTajar \u nero y Earra.lryqn, epe6ajyhu oganre Kao Ko6aq noBoJhEy npr,rJlr{Ky Aa HarraAHe,{ saysue Ezxah, Pmaq, Ilerpr,rrby, Crcar r,r gpyre oKoJrHeyrBpne. Beh npBe rogzne (1591) ns HoBrrrpaAa 6esycujel[ro Harra,qa lra Cucar, a;frtt 3aro 3ay3r,rMarpag Pznav, a 1592. ro4Nne jour z Erxah, fopy, XpacroBraqy, flerprarby w VIsa\u:n. Te rogzxe je no gpyrr nyr 6es ycnjexa oncje4ao rpa,q Cr{caK, oner noJrasehr4tts Honurpaga, ca Vne, r,r eogehv tr HoBcKe rrocarHe Id noMohge geTe. Kao ynopau 6opaq r Bar{peAaHopraHra3aropXaeau[arxa xpajelr uaja 1593. rogune no rpehr4 nyr npttnpeMa Harra,qHa rnpfaey C caK v npr,rKyrJba re;rrar<y aojcxy y Iloyrsy o4 6lrsy 40.000 Bojllvr]<a 14 To BojcKy rz.rKor canqar6era M6paxu:lra AtrcJror{rlpaoje rog 3punrpaga, caoje vere y KocrajHrdrlff, BojcKy 3BopHr{.rKorcaHUaKaMeMr{6era y AoJrr{Hy Crpr4roBe, a KJrtrrrrKo-Jrr,tBarscKorcaH-

uoKyrrr€urr{sayoerra Ilerpzrry, aJrr4nperple ABocrpyKr4 rropa3 19. vr 20. 9. 1596, ol xojer ce xr,r-

floqerxou L597. rognxe xpBarcKr,( ca6op y Baje oA Kpar,a Pygor$a rpa:r,ro nojaraIJa)fiAr,rHy Ise nocaAa Ha noKyflcKoj o6pau6eaoj tuuwjrl 6ap Ao paBHorerxe ca r)T)cKr{M cHaraMa y Kocrajnr_ \tr, 3pryy, Howtrpagy lr gp. rnplaiaua, ga 6r qeroBarra. TaKo je y Jhero 99 gnprlJe.rura rypcKa 1598. rogrre jaxa rypcxa aojcxa nanili KapJroBarL a y EanaAy cy J recTBoBaIe r,( TytrrcKe trere r€ HoB'.rrpaAaHa yur4. Me$y unoruu nnaqoBuMa ga oclo6o$erre Eocne o4 TypcKe BJlacrtt 1599. rogune je 6ocancrur nreMrah JepouraM3raraprh npe4;rox<rzona ce ca 20.000 oA;6paue Boj!.)

732

P. Iorlarllrl, JoEaH ToMr{h, CfloMerrrnR CAEI

E {xah, rr. AJ.' crp. ?3, r?6. HoBr floAaqr{ o 6rqn KoA Cr{cxa XX]<I, EeorpaA 1898, crp. 76.

t5gg,

MuauHoeuh/Ha

adap!

rypcle

eKcnaH3uJc

yiup" na Kocrajuzqy, Honrzrpag lt Eal5aay_ -".:: a.y, a 3arr4M cyKqecr4Blro 14 ocraJre 6ocancxe yrspge. . .re) Tpar[.rne trocJbeAxrle y 4nopcxou rpajy

croroAnrurber

paroBa*a

"*';:* !i?,i"t:+ ; *f#,:'$.g;t 5=T11$' .":r,ffi Dvorski kraj pod turskom vla56u

(rss6- t7r8)

n13-i_!laneri, poznatih ofenzirrnih dejstava oto_ "tp"g:-prema zapaduvrlo rano .u ,roeili I_Tl,ku rzuzetanstratedki znaiaj dvorskog dijeta founja 133

a A.

Mitinouii/Na

udaru

tutske

ekspanziie

kao najpovoljnijeg pravca za njihov prodor ka Zagrebu, Graau i Bedu, ali su tu dinjenicu blag(wremeno uodili i vojni stratezi ugarsko-hrvatske obrane, te poduzimali mjere u cilju fortifikacione valorizacije ovog prirodnog krajiSta, popravijajudi stale i izgratlujuii nove utvrde, kako bi se Sto efikas,nije zaprijedili mogudi pravci turskog nadiranja. U sklopu tih napora izgratlen je oko 1490. Bodine i Zrinski Novigrad, koji sâ&#x201A;Ź prvih godina naziva >BrodskyBrodski grad< jer je podignut na poznatom Zri,nskorrn brodu, tj. prelazu preko rijeke Une prema brdu MeSinovac, kao mostobran i zapredna kontrafortifikacija prema utvrdi Stari Novi knezovi Blagajskih na Kulskom brdu iznad sastavaka Une i Sane, koj a je rano do5la u turske ruke. Odludujudu ulogu u tom dugoroanom proj elstu (1490-1556) ocligrale su tadasnje austrijske a danaSnje rslovenadke pokraiine Kranjska ,i Staj e.nska, pruZajudi obi,lnu financijsku, strudnu i vojnu pomoi domaeoj hrvatskoj vlasteli. Istina, ta pornod je desto oscilirala, zavisno od ekonomskog stanja carevine i ratne opasnosti, jer su kranjski staleZi u vrijerne mira zrta\i za deset puta smanjiti broj dlanova pwade i u istoj mjeri reducirati budZet, dok su plaie vojnicima znale kasrfti i po tri godine! Slidna situacij a je bila i sa ostalim fortifjkacijama dvorskog podrudja LiSnicom, Dobrom Njivom, Busevidem, Jarnnicsrn, Pedaljgrado,m, Gvozdanskim i Zri,ngradom, te nizom manjih utvrda u Kosnoj, Ljubnoj, Rujevcu, Crlje5nici, na Ravnidkoj otoci i dr. Meilutim, i pored tih slaosnovni cilj ove obrambene linije je bosti cjelini postignut zadrZavanjem turske invazije za vi.5e od stotinu godina u odnosu na pad Bosne 1463. godine, a gotovro dvostruko duZe u odnosu na kosovsku bitku 1389. godine.r)

silova, koji su se takoile istakli u austro-turskom ratu 1551-1562. godine. Cesta meta njih,ovih napada bio je Zrinski Nowi, zbog dega razd autori navode razlidite godine i datume pada te tvrtlave u turske ruke. TaJ<o Hamdij a KreSevljakovii navodi godinu 1557, Adem Handiic i Radoslav Lopaiid godinu 1560, a o ljetopiscima da se,i ne gsvari. MetlrLrtim, zahvaljujudi zbirci originaF nih turskih dokumenata >Miihimme defteri< u kojoj se nalaze i ,izvje5taji bosanskog sandZakbega Porti o tim pohodirna, utvrdili smo da je to bilo 18.7. 1556. god ne, u vrijeme dok je hrvatski ban Nikola Zrinski branio ugarski grad Siget, a Kostajnicu i Novigrad na Uni prePustio malodu5nom i slabo plaienom naj amniku Pankracu Lusthaleru iz Ljubljane.') Malkoieve dete 6u 1558. godine zauzele utvrde LeBnicu i BuSevii, dva >Wasserburga< na Uni, tulruCi ih topovima sa obale i iz neposredne blizine, po5to su na splavovima prevezli vojsku i topove na te utvrdene otoke. Kraj em iste â&#x201A;Źiodine po nalogu kralja Maksimilijana oba grada, su u snaZnorn napadu ponovo oslobodeni, ali ubrzo napu3teni i razvaljeni, jer su uvjeti za njihovu obranu bili vrlo nePovoljni. Slitno se desilo,i sa Pedaljgnadom, Prikovr3ldm i Komogovinom te iste godine, a u slijededitr pet godina, do 1563. godine, pali su u tursl<e ruke ili jednostavno napuiteni od vlasnika i posade i razvalieni gradovi Jamnica, Kosna, Llubna, Zirovac,- Mraiij, Dobra Njiva i drugi, tako da od nekih danas stoje zidovi, od nekih tek temelji u zemlji, a od nekih - ni toliko.t) Na dvorskom podrudju najduZe su se odupirali turskoj invaziji gradovi Zrin i Gvozdanski, jer su bili dobro utvrtleni i branjeni, a locirani na nedobitnim visovima. Medutim, lukavi bosanski kad sa.nrdZakbeg Ferhadbeg vretrao je priliku

Tursko osvajanje dvorskog kraja Prva agonija dvorskog dijela Pounja poiinje 1546. godine odlaskom knezova Zrinskih na nove posjede u Meclimurju, kuplj ene za 50.000 dukata od kralja Ferdinanda, jer je tada i ostalo, vojnidki daleko slabije plernstvo podelo napuitati zavidaj i, seliti na zapad, ostavljajuci u tvrdavama na granici malobrojne pooade, koje su desto samo odajnidkim naporom odbijale napade turskih >treteiih odreda< lake konjice, 5to su bez veieg rizika pusto3ile okolinu utvrda u Pounju. Medutim, za pad Novigrada Zrinskog i

r) Joseph v. Ilammer, Geschichte des Osmanlischen Reiches, u- Pest. 1834-44.str. 4?H8?, ZriD-grad i nieAovi gospodari. zarvan Kukuljevl6: ereb. 1891. st!. 6?-69. !) Vjekoslav KIai6: Povijest Hrvata rV, zaarcb, MH, 1974

skoj su sij ali strah, panirl<u, pustoS, i ffnrt, a ni5ta manje nisu bilia Zestoka Eetqva,nja njegovih

r34

'r I !

A. Mitinouie/Na

tlava, tako da Zr,in nije mogao odoljeti. Istina, kralj je iste godine na kratko bio povratio Zrin i Pedaljgrad, ali mu ih Ferhadbeg pod jesen u novom napadu ponovo preotme, Ovi ratnicki uspjbsi bosinskih vojskovotla, od reda domaiih islamiziranih liudi iz roda So,koloviia, Dugaliia, Predojeviia, i drugih, bili su sastavni dio pobjednidke invazione strategije sultana Sulejmana II i Selima II na direm, metlunarodnom planar, a u hrvatskoj povijesti znade kulminaciju najveie opasnosti da turska armada presij eie i razdvoji hrvatski drZavni korpus na dva odvoj ena dijela, sjeverni i juZni. Turski osvajadi. su dvorsko podrudje pridruZili bosanskom paSaluku, kao i ostale owojene dijelove centralne Hrvatsrke, drZeii ga u tom statusu preko 160 godina, zbog iega je ova >turska faza< u pro5losti dvorskog kraja imala vrlo dalekoseZne, uglarrnom negativne posljedice na sveukupni privredni, druitveni i kulturni razvitak danainje dvorske opiine, donoseii joj stagnaciju i zaostaj anj e.a) Turska vojna organizacija podrutja

i uSlo u sastav boeanskog krajiSta (serhata) kao najisturenijeg dijela bosanske live, kasnije beglerbegata odnosno paSauka. ,

nahijske. Metlutim, poslij e >feta< Gvozdanskog i Zlil:lgrada na danalnjem dvorskom podruiju formirana je jo5 jedna - gvozdanska kapetanija, koja je postojala do iza 1635. godine, kada je premje5tena na Zringrad. Jedinstveni sistem turskih fortifikacija imao je sv'orj uprarmi centar u Istanbulu i zvao se Biijiik kala kalemi ili Velika kancelarija tvrdava, u kojoj se vodila (i saiuvala) raznovrsna evidencija o posadama, opremi i popravka.ma svih tvrilava turske irnperije, pa tako i za fortifikacije kraja. Bilo ih je dosta, riako je mnoge 1tR

udar"u turske

ekspdnzije

sru5ila barska vojska prilikom odstupa pred Turcirna, a neke su Turci nanovo sagledali. Dijel,itre su se na detiri osnovne vrste: tvrtlave (tur. kala) s viSe objekta, kule (tur. kul) kao usamljene utvrde, dardake (tur. derdak) kule za smjeStaj straie, te karaule (tur. karavul) pogranidna straZarrr-ica. Na dvorskom podrueju je u tursko doba u funkciji bilo pet tvrtlava (sa posadom, oruZjem i opremorn): Novi, Zrin, Gvozdanski grad, Pedaljgrad i Blagajgrad (na drugoj obali Une, koja je takode pripadala novljanskoj kapetaniji), a posade su im primale platu desto iz vrlo udaIjenih oblasti turske carevine, na pr. iz driatrnih prihoda (mukata) solana na Crnom ili Mramornom moru, tako da je kurir na konju putovao po 25 dana da preuzme .novac i joi toliko da se vrati u Pounje. Pored pje5adijskog naoruZanja posade su imale i artiljeriju - topove i te5ke tvrclavske pu5ke (falkonete, bradatice), te razne obrambene sprave. Tako je na pr. Zringrad irnao 1579. godine 25 manjih i 5 veiih topova.s) U to vrijeme u funkciji je bilo sedam kula: Stari Novi na Kulskom brdu iznad dana5nie Zeljeznidke slanice Bosanski Novi, Ospurgan-kula, tj. A5pergarova ,ili Auerspergova kula na Ravnidkoj adi, kula Gorica na unskoi adi kod UnEana, Alagina kula (Dobra Njiva) na unskoj adi u selu Kuljani, Madubegova kula u Sklobudarima (Vodica) u Vodidevu, Lakat-kula na ulazu u Zrinpolje iz doline Zirovca, te kula (toron, turn) Goridka pod Osjedenioom. Lokacij e karaula i dardaka zavisile su od metludrZal.ne granice, pa su do 15?8. godine bile na sredokraii izmeclu Une i linije ZringradPedaljgrad-Gvozdanski, a tada su se pomjerile na grebene Zrinske gore, Samarice i Trgovske gore. Poslije turskog zaposj edanj a tarnponske >nidije zernlje< 1625-1637. godine, ta linija je pomjerena joi dalje na zapad, pa su turske karaule ,i dardaci podignute od Petrinje prerna Utinji iznad Baduge, na Budim, Sokolac, Topusko i Pemu. Sve poslove na izgradnji i popravci obavljala je raja (narod) uz pomoi majstora iz unutra5njosti Bosne, kao i transport oruZja i ratnog materijala. Saduvano je vi5e suvtemerdh opisa pojedinih utvrdenj a, a posebno je zanimljiv telegrafski kratak opis pa,p.skogizaslanika Atanasa Georgicea (GrgiEevida) iz 1626. godine koji glasi: >Novi je grad (tvrtlava) srednj e velidine, smjeStena medu bregove; u gradu ima 30--40 kuia, r)

Yjekosrav K I a le: Povijest Hrvata V, Zagreb, MII, 19?4,str. ri9-389, 390-396. !) Hadzi Lalf a: o Batkanskom poluostrvu, SPoMENTK sKA, Beograd. xVI[/r892. str. 81. .) alelteri, Orijentalni institut, Samjevo, II, 140; l.4ihimme rtr 260. Radoslav LopaSi6: Spisl hrvatske kraJine, II, Zagreb" 1886. str. 186. &A.

A, Milinoui6/Na

ldaru

turske

ekspanziie

a oko grada do 260, koje ukupno daju viSe od 300 vojnika. Tu stanuju age i kapetan.< >Zrin je utvrtleni grad sa oko 50 kuia unutar tvrclave i okotro nje, a one daju oko 60 vojnika. Tu stanuje i nekoliko aga (oficira).<

ostalih nameta, izuzev stodarskog poreza filurije. Oni su zbog toga bili vazda hazur (sprernni) da potlu na detova,nje, uz posebnu stimulaciju - pravo na ratni plijen odnosno pljadku. Takva vojna organizacija granidnog podrudja omoguiavala je stabilnu bojnu gotovost, elastiinost obrane i brze protivnapade, te gotovo momentalnu upotrebljivost raspoloZivih efektiva, nasuprnot sporom prikupljanju bosanske spahijske vojske, liojoj je za mobilizaciju trebalo 20 plemiei, a osvojio ju je 1532. Arnaut Memi-pa5a, do 30 dana. Zbog toga je Porta favorizirala marda bi je neprijatelj opet okupirao i poru5io, a to ose kao znadajan faktor efikasnosti turske vojGazi Husrev-beg po,novo sagradio 1539. godine. ske na zapadnom krajiStu i osloncu za dalja To je vojvodstvo na podruiju Banjaluke i za- osvajanja hrvatskih zemalja.8) seban kadiluk od 150 akdi. Redovna turska voj ska dijelila se na dZematâ&#x201A;Ź Grad je vrlo star i sazidan je u obliku detve- (zajednice), buljuke (dete) i ode (vodove), a naorokuta.tako tvrdo kao da ga je gradio (istodni ruZana je bila sabljama, kopljima, topuzima, 1ukralj) Sedad. S jedne strane-mri teEe rileka Una, kovima i strelicama, kasnije dugim puSkama a sa ostale tri strane ima opkop. Pred gradskom (kadirke) i kuburama. Odjeia im je bila orikapijom irna visedi most. jentalna: Salvare, anterija, 6urak, dizme, a na glavi kauk (iulah sa fesom). Na rijeci Uni su se Ima gradskog kapetana, 200 hrabrih vojnika, dovoljnu kolidimr dZebhane (municije), nekoliko povremeno javlj ali vojnici-ladari (Sajkaii) na velikih (Sahi) topova, Zitni magacin (zahire ham- woj,im Sajkama i kadirgama, prevozeii dak i tobari), stotinjak slamom pokrivenih kuia i dZa- pove za opsadu Bihaia 1592. godine. Godine 1577. u posadi novske tvrdave bilo je mrlu.< 400 vojnika (200 konj anika i 200 pjeiaka), a To je opis Novigrada iz 1660. godine, a iz sagodina kasnije, 1586. godine, kada se desetak iuvanih crteZa i planova koji su naetali ietvrt vi.jeka kasnije saznali smo da je ta tvrdava u granica odmakla prema Ku,pi, novski garnizon sredini irnala visoku kulu, citadelu (tur. dZabelu), je srnanjen na s:uno 150 vojnika i to pretezno a okolo dva predgrada Donj ane i Gornjane farisa i mustahfiza (po pet oda), te ietiri ode sa dZematskim dZamijarna. Donjani su bili na- azapa 'i jedna oda tobdZija. U posadi je bio i po selje uz ulaznu kapiju, za5tiieno drveno,rn pali- jedan imarn (sveienik), owjetljivad i ser-topi sadom, dok su Gornjani bili podalje uzvodno, uz aga (zapo,vjednik tobdZija). U isto vrijeme pou56e Sane u Unu, uz veliki drveni most kojeg sada Zringrada je povedana na 200 vojnika, u kojoj je takode bilo najviSe farisa i mustahfiza je podigao Ferhad-beg 1577. godine.T) (po 6 oda), te azapa i martolosa (po 4 ode), a u Posade tvrdava sru desto mijenjale svoju forposadi su imali imama, bevaba (vratara), karnaciju, zavisno od ratnih prilika i vojnih polauze (izvidaie) i dr. treba, a kapetani su kao vojni komandanti tvrgrad je imao brojdano najjaiu potlava imali znatno veia ovlaBienja (serbes;tiyet) Gvozdanski 220 vojnika, od dega 8 oda konjice sadu od nego u tvrdavama u unutrasnjosti. (farisa), 6 oda duvara tvralave (mustahfiza), 4 Iz popisa tvralava koji je saiinj en nakon skla- ode azapa i jednu odu tobdZija, a pored njih panja mixa 1635. godine vidi se da su Ttrci ta- i dizctrara(kljudara), mujezina (sve6enika), ser-to'pi da drZali posade u Novom, Gvozdanskom, Zrinu, agu, osvjetljivada, kalauze i dr.e) Pedlju i Goridkoj. Dva posljednja grada Turci Stari popisi turskih posada u dvorskom kraju su obnovili oko 1627. godine i u njih stavili daju i niz vrlo znadajnih podataka o hijerarhiji, svoj e posade. nagradivanju i stmkturi poj edinih vojnih kolekVeiinu turskih tvralavskih garnizona u dvorskom tiva. U jednom od tih popisnih deftera iz 1650. kraju sadinjavali su vojnici-plaienici (alufedZi, godine dati su precizni podaci o broju i efniikoj je) pet glavnih rodova vojske: mustahfizi (duvari pripadnosti martolosa, koji svjedode o ubrzanoj tvrilave), azapi (pjeiaci), farisi (konjadci), tob- islarnizaciji nj ihovih pripadnika, tako da u posadZije (artilj erci) i martolosi (oruZnici). Ovi po- di novske tvrdave vei ima dvostrurko viSe marsljednji su u 16. i 17. vijeku de5ie bili >ugovorni dobnovoljci< nego pladeni, o demu svjedode t) Evlija d e r e b i: Sajahatnama, Sarajevo 1966, str. lr8-120. op. cit, III, str. 285. sultanovj hukumi (nareclenja) bosanskom begu r ) J o s e p h v . E a m m e r : Adem IIandZi6: Prilog istoriji Eterih gradova, GODISiz 1566. i 1567. godine. To su bili vlasi-stodari, NJAK Istodjskog druitva Biq xm, Salajevo. 1962, str. 323. prevod mr Esref KoM0_himrne defted, V. 632; VII,2l0, koji su kao nagradu za vojnu sluZbu bili oslobor) Adem EandZia: op. clt. str. 32{-337. deni od plaianja avariza (nameta), karakuluka Franz vaniaek: specialgescbichte der Miutergrenze, I, (obaveznog rada), Cerahorluka (j arnih radova) i Wien. 18?5. str. 194-195. 136

A. Milinovii/No

tolosa musl,imana nego krSiana (47 prema 21), a taj proces jo5 je Lizrazitiji u psadi Zringrada (37 prema 9), dok je u posadi Gvozdanskog (18 prema 12) i Goridke (19 prema 13) manj e nagla5en. Kada se tome pridod,a i znatno veii brcj >dobrovoljnih< martolosa, onda postaje jasnije za5to se ovo potlruije dominacije martolosa u turskoj voj sci jos 1573. godine naziva Martolosijom, a krajiSke planine - Martoloikim planinama. Ta istina jo5 snaZnije istide tragidnu po' dijeljenost jugoslavenskih naroda po interesnim zonama raznih owajada. Da ta sumorna slika naSih konfrontacija bude potpuna treba reii da su tim turskim garnizonima komandovali kapetani i oficiri (Cehaje, dizdari, age, odoba5e, buljukbaie, barjaktari, reisi, juzbaSe) koji su u ogromnoj vecini bili >nade gore list< a ne Turci ili TurkuSe, kako se to Eesto govori. Mnogi od njih su odrZavali dobre odnose sa rodacima i prijateljima s druge strane granice, kao Sto je kapetan Bukovadki podetkom 1670. godine boravi,o kod turskog komandanta tvrdave Zrin prevrat u korist kneu gosti,rna, dogovarajuii zova Zrinskih.ro) Kapetansku funkcjju u tvralavi Zrinski Novi od fe'ta do kar ovadkog rnira drZali su bezi iz porod;ice Cadilovii o kojoj je saduvano malo podataka i to uglavnom u njihovoj neobiino tolerantnoj prepisci sa sujednim hrrratskim komandantirna oko razmjene zarobljenika ili klrpopro* dajnih transakcija. Tako iz jedne stare tapije saznajemo da je novski kapetan DZaferbeg Cadilwii 1634. godine kupjr,o Posjed u dolini Sane, a njegw potomak Sulejmanaga Cadilovii pominje se 1691. godine kao posljerhji kapetan novske kapetanije; dizdar mu je bio nelci Arslanaga, a pobnatim u to >s'mutno vrijeme< bio rnu je glavom novski vojvoda Filip Vidakovii, direktni protivnik kapetanov. U tom zu ratu svi Cadilovici izginuli. Kao kapetani Gvozda,nskog spominju se krajem 16. vijeka VeletanliCi, od kojih je najpoznatiji kapetan Ahmedaga, a jedan Veletanaga se sponr-inje i prilikom turskog owojenja Eihaia 1592. godine, kada je poginuo u svad,i oko evakuacije piosade.

7.r.daru turske

ekq)anztje

ne solidarne po.moci u sludaju napada banske vojske, tako da se ni naoko malobrojne posade niJ<ad nisu osjeiale inferiorne i zaboravljene, sigurne da de im u nevolji ostale posade priskoditi u pornod. Ta vojevanja su obilovala situacij ama i dogadajima kao stvorenim za epske nar,odne pj e]slrne,pa ih je dosta saduvano i o novskim i zr.inskim junacima, a i su slabo poznate u javnosti zbog ideolo5kih predrasuda prerna tom vremenu i ratnoj povij esti na3ih naroda, jer su u tim bitkama na suprotnim stranama bili pripad,nici istih naiih naroda, desto srodnici, zemljaci i jednovjerci, narodito poslije prelaska znatnog dijela vlaha-martolosa u vojsku hrvatske rzni na

Lrriina

MoZda su upravo zbog toga i bili brojni prirnj eri tolerarncije, junadkog obraza (rnerhameta) i vjâ&#x201A;Źre u datu djed (vira) u medusobrxim kontaktima preko granice, naroffto oko otkupa zarobljenika i trgovine, je.r se zarobljenici nisu ubijali vei davali na otkupe. Otkup za velika5e znao je biti vrlo visok, kao 5to je banjaludki Ferhadbeg uspio dobiti za ortkup plemiia Vuka Engelberta 30.000 dukata od porodice Auersperg 1676. godrine i s trorn svotom sagraditi prekrasnu clZamiju u Banjaluci, danas zvanu Ferhadija. Ne5to slidno se desilo i 1637. godine kada su bosanski kapetan:i kod Bihaia zarobili Poznatoga junaka Petra Jankoviia i za njegov otkup dobili 40.000 gno6a, ali su se zavadili o,ko podjele novca, tako da je sultan na njitr poslao Vuda-pa5u s vojskorn, koji ih porazi u bici kod Banjaluke.rr) Period najkrvavijih borbi i detovanja nastao je uodi i za vrij eme tzv. kandij skog rata 1646-1669. gocline, kada su suspendirani svi medudrZavni sporazumi, a glarmu rijed vodio harambasa Mujo Hrnjica. Tada su turske dete posjele Pedalj, Goridku i joi 12 pustih gradova uz granicu, te naselile 4.000 kuda Muslimana i vlaha-stodara.l') Turska drZavna organizacij a u Pounju

Sistem upra!'no-administrativne podjele u Osmanskom carstrr-r zasnivao se na nahij ama (opiinama, Zupama), kaclilucima (zudskirn podrudjima), sandZacima (oblastima) i beglerbeglucima, Posade turgkih pograni&lih tvrdava u dvorskom odnosno pa5alucima. Metlu tim osnovnim upravkraju redovno su udestvovale u lokalnim ratnim nirn jedinicama postojala je stmga, gotovo vojpohodima, detovanjima i osvajanj ima, po pravilu u sadejstvu sa susjednim tvrdavama i pod obje- nidka zubordinacij a. Padom pod osrnansku vlast, podruEje je podijeljeno izmetlu dvije jedlnjmom komandom bosanskog sandZakbega dvorsko....nouigrad.ske i guozdanske, te pripojenahije odnosno beglerbega; u prvo vrij eme to je bio no bosanskom sandZaku, koji je do 1580. godina Malkodbeg Dugalii, zatim Ferhadbeg DesisaliipaSaluka. Te godine -Vukovii, a zatim Hasanpa5a Predojevii i dru- ulazio u sastav rumelijskog !) EamdlJa KregevlJakoviCr KapetanlJe u BlFt, Sara. gi. Na pohod su kretali farisi i martolosi, poneJevo, 1954, str. 9+-93. Hrvatske Zagreb, Acta comitialta, II, 173, 209-213. kad i tobdZije, ali bi dio posade uvijek ostajao n) Arhiv Radoâ&#x201A;Źlav L o p a ! 16: op. cit. 30, 155-157. (BBK) op cit. 8lFOr, 83. u tvrdavi, prije svega mustahfizi kao duvari ut- r , ) I v a n K u k u l r e v l 6 : Eamdija Krâ&#x201A;Ź levlJakovl6: op cit., 87, 10r-102. vrde. Pose,bnoje bio razratlen sistem medusobnadoslav Lopa316: Spisi hrvatske krajine, II, Str. 197.

137

A. Milinouit/Na

udaru turske e@anziie

osnovan je bosanski pagaluk, diji je sredi5nji sandZak postao dotada.Snji bosanski sandZat sa sjedistem u Banjaluci, pa je tako dvorski kraj na dugo vrij'eme pripao Bosni i u njenom sa$tavu bio sve do 1718. godine. U sudsko-upravnom pogledu dvorsko podruije je od 1556. godine do podetka 17. stoljeca pri padalo kadiluk'u Novosel sa sjedi5tem u (Bosanskom) Petuovcu odnosno Kulen Vakufu, kao i ostale krajGke nahije. Kada je u velikom beikom ratu T\:rska pnivremeno izgubila Novigrad i Kostajnicu na Uni, onda je dio teritorije ovog kadiluka koji je i dalje ostao pod turskom vlaSfu nazvan Bekije - i Kostajnica, tj. ostatak kadiluka Kostajnica, gdje su muslimanski Zitelji s dvorskog podnuija listom izbjegli i u veiini ostali u Kozarcu i Prijedoru i poslije 1703. godine kada je dvorski kraj vraden Turskoj i jo5 15 godina bio u sastavu otomanskog carstva.rs) Dokumenti iz tog doba zvani kanun-name govore da se unutrasnj e ureclenje nahij a u Pounju temeljilo na formaciji starih Zupa i seosko-lsleZhskoj samoupravi, srodnoj vlaiko-stoâ&#x201A;Źarskoj organizaciji, jer zu kolonisti u veli}oj vecini bili nomadski stodari. To potvrduju i popisni defteri iza 1563. i 1604. godine iz kojih se vidi stoiar6rka strukura tadadnje populacije dvonskog podrudja, na delu sa njihovim seoskim sta'rje5inama - knezovima i primifurima. Velidinom i oblikom svoje teritorije nahija Novi'rz 76. i 17. stoljeCa znatno odstupa od dana5nje tenitorije dv,orske opCine, jer je zahvatala donji tok Sane do 'iza Prijedora, a zrinsko i gvozdansko podrudje priipadala zu posebnoj nahiji, osnova,noj 1578. godine, najprije sa sjediStem u Gvozdarnskom, a poslije 1635. godine na Zringradu. U novskoj nahiji bile su tri varo5i - Novi, LiSnica i Blagaj, te jo5 13 sela, koja su u prethodnim ratovima tako desetkovana da su imala samo manji broj slamom pokriv,enih drverdh kuia, koje su prilikom medusobnih detovanj a bile lak plijen poZara i pljadke. Da bi normalizirala tu situaciju, turska uprava je na opustoBeno dvorsko podrudje kroz we vrijeme woje okupacije zukcesivno naseljavala novoseJ,ce,krSiane i muslimare iz Bosne, Srbije i Crne Gore, jer su uzastopni austro-tulski ratovi odnosili mnoge ljuclske Zivote. Ta permanentna kolonizacija je dijelom bila prisilna a dijelom i spontana, kao rezuitat borbe za iivotri prostor u slabo naseljenim krajevima, tako da je vremeno,rn do5lo do zamjene cjelokupnog starosjediladkog stanwnistva novrom, uglavnom stoda$kom populacijom. U toku velikog beEkog rata 1683-1699. godine ponovno je do3lo do gotovo po@une izmjene stanovni3tva, jer je muslimanska populacija ise-

lila preko Une u Bosrru, a kriianska u Pokuplje i na Kordun, ustupivii prootor novim dmeljeni oirna riz PodgrmeCa i Potkozarja, a jednim dijelom i iz unutra.Snjosti Boene. Tragidne okolnosti tog velikog i sudbonosnog preokreta u historiji dvorskog kraja potencirane zu definitivnirn razaranjem tvrdave i varoii Norvigrad Zrinski na lijwoj obali Une, 5to je rajedno bio simbolidan kraj turske epohe u ovom dijelu Pounj a i podetak nove etape razvoja glavnog naselja Dvora, na novoj lokaciji zvanoj Podovi, gdje se i danas nalazi. Turski drZavni suverenitet potrajao je na tom prostoru joi dvije decenije, jer su pogranidne komisije poslije dugih nadmudrivanja i svatla dodijelile 1703. god,ine ovo pod'rulje Turskoj, ali je spcrrni >Territorium Novense<<konadno pridruZen hrvatskoj vojnoj kraj ini 1718. godine, u duhu odredaba po,Zarevadkogmira.la) I)ruftveno-ekonomski odnosi u pounju Glavna karakteristika demografske situacije na dvorskom podrudju pod turskom okupacij om bio je vrlo visok stupanj depopulacije usljed ratnih razaranja, epidemij a i gladi, ali je turska uprava ublaZavala niene udinke stalnom kolonizacijom rnuslirnana'i krSdana iz Bosne. U istom poloZaju su bile i austrijske vlasti na hrvatskoj strani granice, koje su poslije borbi za Petrinju i Sisak krajem 16. vijeka pribjegle novoj politici pridobij anj a >turskih< krEiana za prebjegavanje preko granice u hrvatsku vojnu krajhu, obedavajuii im veie povlastice i bolje uvjete Zivota. Taj proces paralelnih m.igracija u dvorskom kraju ojadao je drubtveno-ekonomski poloZaj nol'oselaca, koji su postali dobro doSli vojnici-granidari sa obje strane granice, zbog dega su oslobatlani od svih poreza pa i samog harada (o,baveznog za sve kr3iane) ako su bili turski podanici, a austrijske vlasti su im obeiavale vojrddki status bez ikakvih kmetovskih obaveza. U odnosu na hrvatske i turske kmetove to je bila znadajna privilegija, ali bi bilo pogreino zakljrudivati o nekom blagostanju i idiliEnom Zivotu granidara, jer je to bio Zivot pod puikom, s rnrxlgo pogibij a, bijede i svake nesreie koje donosi stalno ratovanj e po domaiim i stranirn bojiStima. OlakSavajuia okolnost za brojno premodnije srpske granidare bila je njihova velika prirodna otpornost i sposobnost adaptacije na ratnidke uslove Zivota, jer ih je dotadaSnji fivot !!) Itazlm Sabenovi 6: Bosanski pa;aluk, Sararevo, 1959. str. 66, ??. 786, 2t4-225, Saftvet BaSagi6: op. ctt. 106-108,186. tr) Branislav Durdev: O utlcaiu turske vladavlne na razvltsk naslh naroda, GODISNJAK f,D, II, Sarajevo 1950, st!. 49. prevodu BBA Istanbul, Tapu delter No 415 u m! Egrâ&#x201A;ŹIs Kovaievi6a.

138

A. Milinout/No.

ud.ant

turske

ekspanzije

nomadskih stoeara, organiziranih u katune i srodnidke grupe pod upravom primi.iura i knez_ova-katunara, pri.vikao na vojnidku disciplinu, skromnoet u zahtjevima i veliku pokretfivost po potrebi sluZbe.15) Nasuprot ustaljenim predrasudama, u veiem dijelu okupacionog perioda turske su se vlasti

Atanasijem Ljubojeviiem. Istina, vjersku toleranciju su i do tada povremeno kvarili sukobi ekstremnih crkvenih poglavara oko crkvenih prihoda, starog i novog kalendara i naiina praznovanja vjerskih praznika bez medusobnog ina, ta i ometanja. O tolerantnom odnosu turskih vlasti prerna obje krSianske religije gwore saiuvani dokumenti'o postojanju i popravku crkava, od koiih dviie pravoslavne, podignute u Sakantjama 164?.-i Rujevcu 1671, te jedna katolidka crkva u No-

Turski zapovjednikgrada GvozdanskogVeletantii-aga. (Vizija slikara O, Ivekoviia; tB95) ngllupio je u 1699. godine, za.-ostanak u prrlrkom su

139

S;i' ",1.."ir:

toku velikog bedkog rata 1683kada je to bio uvj e1 i imperativ zaviiaju, na svojoj odevini. Tbm se mnogi Muelimani vratili na

"tff,tr'janl'

Djera ANUBiT' xxrtr4' sarajevo'

A. Milinoui./Na

ud.Eru turske

eksponzije

povjerili hrvatskom barnu Petru Kegleviiu, kao znak solidarnosti metiu zemljoposjednicima s obje strane granice.l?) Privredna djelatnost u Pounju Stoljetni obrambeni rat protiv turske penetracije preko Une u dubinu hrvatske tedtorije ostavio je strahovitu pusto'B i u dvo$kom kraju: s'paljena sela i varoii, razvaljene crkve i samostane, izginulo ili rastjerano stanovniswo, poharane feudalne posjede, prekinute ksmunikacije, zamrlu trgovinu i zamate. Meilutim, sa stabilizacijom turske okupacione vlasti krajem 16. vijeka dolazi do postepenog oZivljavanja agrara, zanata i trgovaikog pnometa. LogiEno je da stt sve te privredne aktivnosti bile podrettene potrebama vojske u pogranidnim tvrclavama, kulama i karaulama, ali jednim dijelom je partieipiralo i ostalo stanovni6tvo. Trgovalo se najvi5e konjima, oxmom, oruzjem, solju, suknom i hranom, o demu svjedoee saduvana pisma krajGkih komandanata s obje strane granice, puna tolerancije i kurtoazije. Lokalna i medudrZavna trgovina is,preplitale su se na pogranidnim trgoviStima (ra5telima) u odreilene dane sedmice, uz manje vise o5tru primjenu sanitarnih i carinskih pr.opisa.18) Taj vid trgovine narodto se razvio poslije uspostavljanja granice na Uni i Savi, odnosno kada su te rirjeke dobile status slobodnih metlunarodnih voda, pa se naglo razvio rijedni promet dereglijama, na velikim trgovaCkirn latlama koje su mogle povesti do 150 tona Zita, voska, meda, grnEarije, Zeljeznih poluga, rakije i druge robe. ZabiljeZeno je da,zu takve laale u toku rata 1697. godine iz Karlovca Kupom, Savom i Unom prevozile pod Bihad opsadnoj voj sci hranu i streljivo. Plovidba Unom ,i dmgim pogranidnim rijekama bila je oslobotlena ocl svih poreza, a potupisci Evlija i Kikle svjeclode da je jos 1658. i 1664. godine rijedni promet bio veoma Ziv. Privrednom razvoju su mnogo doprinosili mnogobrojni zanati, opet veiinom vezani za potrebe vojske, kao na pr. sabljari, pu5kari, dizmari, mlinari i drugi. Mno5tvo mlinova na rijeci Uni i pritokama mljelo je Zito i za giru okolinu. Prema nekim podacima iz 7602, goaline turska uprava je obnovila rad gvozdanskih rudnika pomodu domaiih rudara i. ratnih zarobljenil<a, o demu wjedodi ban lvan Dra5kovii u pismu gmfu Tomi Erdediju, kazujudi da Turci rade u rudnicima i iskoriS6uju ih na svoju korist (>uti percepi ab exploratore utuntur etiam m neris et fodinis in Gwozdanszki<). Metlutim, taj grad i njemu pripadaju6i rudnici preSli su 1654. godine iz turskih ruku u ruke hrvatskog bana, pa su razni zakuDci nastavili rudarsku eksploataci-

tek 1696. godine po oslobodenju Banije od Tuju, ati je prava obmrova tih n:dnika izvr5ena U to doba poCela je i obnova agrarne proizvodnje, jer je Zivotna nuZda prisilila stodarsku populaciju da se dobrim dijelom preorijentira i na poljoprivredu kao najsigurniji rezurs najpotqebnijih prehramberfh artikala. Paratrelno s tom proizvodnjom javio se dosta masovan oblik ilegalne trgovine - krijumdarenja najtrazenije robe preko Une,i. >suhe metle<<.1e) Kulturno-prosvjetne

prilike

Period turske ekspanzije u Pounje kao i ditav okupacioni period bili su u znaku stalnih ratnih operacija, koj e su nanijele nepopravljive Stete hulturno-povjesnoj ba3tini, jer je gotovo u cjelogti uniStene gakralna, vojna i svjetovna graditeljska baitina, a narodito crkve, samostani, dvorci, varoii i utvrde, od kojih je turska vlast obnovila tek manji broj, prilagodivsi ih svojim potrebama. U tim objektima propalo je slike, skulpture, i veli,ko umjetnidko blago freske, knjige, sakralni I umjetnidki predmeti. Jo5 kompletniji je gubitak arhivskih zbirki koje su se duvale u tim obj ektima graditeljske ba5tine, te ne bismo mogli ni izvrSiti rekonstru,kciju vlastite pro5losti, da nema stranih arhivskih fondova u kojima su brojne arhivalij e iz na5e povijesti, preteZno u Bedu, Grazu, Istanbulu i Budirnpeiti. Na sreiu, saduvane su brojne arhivalije iz proSlosti dvorskog podrudja, neke i na bizararn nadin. Takav je sludaj sa Knjigorn vjeneanih katolidke Zupe za vojvodstvo Novi i Zrin iz 1689/90. godine (>Liber copulandorum oonfiniorum de Zrin et Novi anni 1689. tribus denuntiationibus<), koja je sludajno djelimidno saduvana u Zupnoj crkvi u Duralevcu, jer je na nj ene neispisane stranice upisivao vjendanja i kr6tenja tarno5nji Zupnik od 1. 1 1698. dalje. Zbog razaranja crkava, sarnostana i njihovih Skola, te5ko je nazadovala i opia pisrnenost katolidkih i pravoslavnih Zitelja, dok je znatno povoljnij a situacija kod muslimanskog stanovniStva, koje je imalo svoje osnovne Skole uz dZamije (sibj an mektebi). Zastoju u gnadnji i po.pravlsu crkava i samostana u dvorskom kraju vi3e je bio uzrok u siror) Radosrav Lopa5i6: Spomenici trzaakih F'Iankopana, STARINE XXV/1897, ZaEreb, stl.. 253. vjekoslav Ktal6: Povljest Hrvata, V, Zagreb, 19?{, Etr. 355. Acta Bosnae, zagreb 1892, str' Euseblo Fermendrin: 4?8. ft) Vjekoslav Klal6: op. cit. V, str. ?05-?fi. Enotklopedlja Jugoslavile, l, z^Creb, 1960, str. 266. n) Emut Laszovski: Rudalstvo u ErvatskoJ, u, 19-20, Zagleb, 194{. Bartolomei Georgleviz: De Turcarum moribus, Lungudunl 1578, str. 88---89.

140

A. Milinauii/No.

manskih junaka Bumbiia, Badnjevida i Haznadareviia iz Novigrada: >Oti6i iu na Bosnu pofrrosnu, podidi iu gnijezdo sokolovo: ... od Novoga, grada bijeloga, dva Bumbiia i dva Badnjeviia, i detiri Haznadaroviia; od Udbile Hrnjavinu Muju . . .< To je vrijeme Muje Hrnjice, sredina 1?. vijeka, pravo vrij eme za nastanak junadkih pjesama u pounskoj krajini.zo) I pored svih ratnih nedaia tog doba, o dvorskom kraju su ostali tragovi i u pisanoj knjiZevnosti, kao sto su djela Pavla Rittera Vitezovida, Celebi Evlije i Omera-effendije Novljanina. !o\ le noznata >Sejahatnama< (Putopis) Celebi .Evlije nastala iza 1660. godine i sadrZi opis dvorskog Pounja iz tog doba, pavle Ritter Vitezovii

ud.ant

turske

eksparEije

plikacija u zapadnoj Evropi i napada francuskog kralja Luja XIV na vojsku Leopolda I, te su mnoge dete iz Hrvatske prebadene -odloZeno na Rajnu. Time j-e oslcbotlenje Pounja za deletak godina.z) Ratna proslost dvorskog podrudja u tolikoj mjeri obiluje, dramatidnim dogadajima, da bi opis AcsetogodiSnjeg perioda 1689-1699. eodine zahtiievao debelu knjigu; smjenjivale su se te5ke boibe

skom krajem 17. stoljeca, u svom djelu >Ratovanj,a Alip_a5e Hedirnovida< na turskom jeziku dao je izvanredan prikaz bitaka u austr.ofurskom raiu

Kraj

tuske

okupacije

Prvi ozbiljniji poku5aji oslobaclanjaBanije od turske okupacije dcsili su se jo5 1635. godine, kada le preoteta tvrclava Gvozdansko, ali su Sanse za

:') Vuk Stelanov16 Karadti6: Narodne pjesme I, Beo_ grad 1865, str. 2F4-2?0, Hamdija Kresevtlakovl6: op. ctt. str. to2. Bjha6 i Bihacka kraitna, str. r5S. -rI) R a d o 8 l a v L o p a S i 6 : zivot r djela p. niiiiii viiiib"iei, Yleko-llav KIatd: zacreb. 1914. str. ?8. Ivan Kukuljevi6: o p . c i t . . s t r . 8 { . :') Iv-sn Jugoslaviie. Beograd t962, str. _B o Z | 6: IstoriJa ManoJlo c r b I 6r Ztarlovalko vladtCanstvo, I, tagl. r. 221$) Milan Bosne, r, Sarajevo - P r e I o g: Poviiest 103-110. Joseph v. Ilammer: op, clt., III, str. ?6.

r4l

Karlovac, 1910, str.

A. MilinouiC/Nd

udar-u tlrske

ek5F,crnzije

zi .do paiarevaikog mirla 1718. godine kada je pomjererra preko Une u dubinu Novskog Potkozarja i tu ostala do beogradskog rnira kada je vradena na Uni i >zuhu mealu< - na Marsiglijevu liniju (>linea Marrsigliana<), koja predstavlj a granicu od 1739. do danas. Metlutim, manji sporovi oko razgranidenja posjedovanja Historijski preokret za dvorsko podruEje bio je

ujedno i od presudnog znadaja za cijeli Ralkan, pa i Evropu: turska imperija je bila u defanzivi, a njena granica se podela vraiati na istok. . . unskih ada potrajali s\ do L'142. godine.za)

Protivturski kordon

nas), zriruko-Zirovadki kordon 1699-1718. godine, dvorski kordon i potkozarski kordon, a u Lici je bio i lidki kordon. Treba napomenuti da Manojlo Grbii naziva >kordunom< samo suhi dio medudrZavne granice na podrueju opdine Dvor, te doslovno kaZe >sumeda ili kordun<, ali isto tako pogreino rezonira i Milan Radeka, kada tvrdi da je naziv Kordun uveden tek poslije mira 1699. godine, dakle u 18. vijeku, jer tada granica uopie nije ni bila na podrudju danasnjeg Korduna.2)

U narodnoj trad{ciji stanovniStva dvorskog kraja ostalo je i dosta nejasno sjeianje na postojanje krajiskog >kordonakordonu<<,ukljudujudi i materijalne ostatke pogranidnih fortifikacija, koji ni,su odoljeli zubu vremena. >Kordon< je francuski vojni termin kojirn se u rainoj vjeStini oznadava rarmomjeran raspored jedinica i utvrtlenih objekata u liniji, tj. po frontu, sa rezervama ili bez njih, ali i bez jasno istaknutog teZi5ta takvog kordonskog rasporeda vojnih snaga. Naziv je dobio upravo po tom landanom nizu utvrilenja, jer osnovno znadenje francuske rijedi >cordon< jeste >red, niz, vr?ca<. Takav raspored u sistemu obrane prakticira se od najstariiih vremena, a u Hrvatskoj postaje aktualan u vrij eme osmanlijske eskalacije prema zapadu u 16. vijeku, kada se u Pokuplju formira najstarija kordonska linija protivturskih utvrda, da bi se krajem 17. stoljeda pomjerila bliZe rijeci Uni, zahvatajuii i dvorski kraj, pa dak ga i dijeledi na dvije gotovo jednake polovine. Naime, iako je po odredbama karlovaikog rnira 1699. godine Una rnorala biti granica, turska delegacija je tu$ko-hrvatska uspjela pornjexiti granidnu liniju od uiia potoka Divule u Unu uzvodno do potoka Grabovice i Stupnice, a zatim preko Ziro-vca na Trgovsku goru prema Vrnogradu i Glini. Ta zrinsko-ZirovaCka linija dvorskog kordona nije dugo potrajala, mada je bila kompletirana s obje strane velikim brojem straZarnica i dardaka, jer je ve6 1718. godine u PoZarevcu Austrija sklopila vrlo povoljan mir s Turcima, po dijim odlukama granica prelazi Unu i formira se nova, treda po redu, potkozarska linija kraji5kog kordona. Ona je s Potkozarja silazila na Unu u zoni Starog Novog (danas Tunjica), zbog dega je vei 1723. godine u selu Podsvi bio podignut kG. mandni punkt za pogranidne jedinice, nazvan Hof ilir Dvor, aaalogno tadasnjem uobidajenom nazivtr za svaki slidan gratlevinski kompleks. Tako je selo Podoui preraslo u gracliC Dvor.r) Da bi se otklonile mogude zabune oko detiri opisane linije krajiSkog kordona, najbolje ih je imenovati geografskim apelativom, pa tako imamo: pokupski kordon (zvani >Kordun< - i da-

r1) Aleksa Ivi6: Migracije Srba u llrvatsku; op, cit, 155156. pasaluka po Esref KovaEevi6: B o s a n s k o g Granice odredbama karlovaakog mira, Saratevo, 1974, str. 8.

Nove funkcije

krajiSkog kordona

U 18. vijeku kraji5ki kordon sve vi5e gubi vojno-obrambsri znadaj, jer je moi Osmanske Imperije rapidno opadala, ali zato dobij a tri nove funkcije: postaje sanitetski i carinski kordon za sve putnike koji su iz turske Bosne preko Une prelazili u Hrvatsku, kako bi se sprij eiilo unoSenje epidernij a, odliv zlatnog i unoienje nekvalitetnog novca, a jo5 vaUniji zadatak je bio. pretvararjâ&#x201A;Ź pogranidne vojske u regularne regimente i tako bude jeftina austrijska vojska za evrolmka rati3ta. U tom zu cilju vei polovinom 18. vijeka izvriene prve promjene, pridobijajudi krajiSnike raznim povlasticama. Da bi se omogudila zdravstvena i carinska kontrola na Korlatu kod u5ia Sane u Unu je podignuta carinarnica i uredena ra5tela (ograden prostor) za trgovanj e. Sto se tiee udeBia u ratnim operacijama, s pravorn se moze reCi da su dvorski graniiari sticali ratnu slavu u ,svim ratovima woj e carevine na rati5tima Sirom Evrope, a narodito u Madarskoj 1704. protiv Franje Rakocija, zatim u ailstrijskom nasljednom ratu (1741-48), sedmogodi.{njem ratu (1756-63) i drugim, koji su banijskim ratnicima donij ele mnogo Zrtava i jada, a vrlo malo koristi. U istom vijeku su Pounj em harala i tni velika austro-turska rata, u kojima je opet najveii teret pao na pleda kordonskih regimenti.s) Kordon, vojna enclklopedlje, Beo) vradinir Tlmaenko, grad, lg?2, IV, 589; Slavko GavriIovl6, Grada za istodJu vojne granice u XVIII veku, Beograd, 1989, lzdanie SANU, 262; t) Manojlo Grbi6, Ksrlovaako vladldanstvo, Karlovac, 1891, r. 164: Mllan Radeka, Gornja krajina, Zagreb, 1975,97; ') redor MoaEantn, V o j n a k r s j t n a d o 1 7 8 ? .g o d i n e , Z b o r nlk voJNA KRAJTNA, Zagrcb, 1584, 46-47t

t42

A. Milinov6/Na

Izgradnja

kordonskog sistema

trd.ar-u turske eksparaije

't -'*>'- :',-.-,-.. .

r -r,

JY\

. k ' \ ' .-"d1'

"^r)-

lgraT::4 ,rr:')

Marsiglijeva karta dvorskog dijela pounja (Novi Novum),

1669.godina.

metlu Zam'lade i Struge, vrlo slidne karlovadkoj je njenu izgradnju sprijeiila lvrclavi, zabra.ali na ta-kvth zahvata po odredbama karlovaikog mira.a)

7. Nikolina Glavica na istoimenom brdu izuad zaseoka Suzi6i, kota 528, udaljena 1319 koraka ili 14 minuta od prethodnog dardaka; 8. Kondsarov ltrrast, udaljen 2010 koraka ili 18

13. 14.

minuta od Ljubine na prevoju izmedu sela -Dvorac; Banjani i Ljubina, ispod brda Hrdevica, udaljen 2762 koraka ili 25 minuta, kod,. jctoimenog jezerca (lokve) podno Sume 11'norla; Bistrica, udaljer 1500 koraka ili 29 minuta, iznad_ istoimenog potoka koji utide u rjedicu Glodinu (Bosna); Ogratlenica, 1190 horaka ili 16 minuta dalje na jug, na proplanku iznad starog grada Ja:rnnik u ru.Bevinama); Bliznica udaljena 1900 koraka ili 1B minuta hoda od prethodnog, na vrhu brda Radovi6, kota 303 metra; Dokli6, dardak iznad doline potoka Dabrnja, udaljen 2?31 korak, ili 26 minuta; Gradaaica, 1916 koraka ili 20 minuta, .rjedice iznad izvoFiEta potoka Gradanica, pritoke Jarnnice; Brezovada, iardak u brezovom Gaju, na greL.-t"q sela Ivanjska, udaljen i6O0 ko;ka le.ly lu ro mlnula od prethodnog;

1. Popova Lokva kod zaseoka Ostoji6i ,r D. Zirovcu; i5. 2. Cardaika Kosa, udaljena 900 koraka ili 9 minuta -na padini brda Ribnik, u ataru istog sela D. Zirovaci 16. 3. Cardadi.lte, udaljeno 2010 koraka ili 21 minut od prethodne, na juznoj padini brda eardalica, kota 399 u ataru G. Zirovca; 17. 4. Hra6tovaEa, udaljena 1480 koraka ili 14 minuta 18. od prethodne, na istoimenoj koti visokoj BB4m iznad sela G. Zirovac; 5. Rada.Snica, udaljena 1?40 koraka ili 18 minuta 19. hoda od prethodne, u dolini potoka Rada5nice. ispod brda Dabru5a. s. G. Zirovac; 6. Dugadka Kosa, dardak udaljen 214? koraka ili ., f;?:Tr%l:rli, 22 minuta od prethodnog, na koti 421, u izvorerdo S r ! 16, risnom dijelu potoka Radagnice; .

143

i 6, sprsr hrvarske kFline, zasreb, 1886, ZakljuEcl

hruatskog

sebom,

Zagreb,

1959,

r A, Mitinouii/Na

ud..ttu turske eksparIzije

20. Umetaljka, udaljen 1360 koraka ili 13 minuta od prethodnog, u predjelu Ugljarica iznad sela Ivanj ska; 21. Cesarov Razgled, dardak na koti 264 iznad zasâ&#x201A;Źoka Podunavci u selu G. Dobretin. udaljenom 1390 koraka ili l5 minuta hoda od prethodnog; ime je dobio po posjeti cara (cesara) Josipa II, kdi je obiBao ovaj sektor kordona 26. 4. 1775. godine; 22. Oblaj, udaljen 3840 koraka ili 40 minuta od prethodnog, na koti 254 zvauoj 'Klepalo( po toj napravi, izmetlu sela G. Dobretin i Stanii Polje; 23. Stani6 Poljg Eardak na obali Une u istoimenom selu; udaljerr 3350 koraka ili 32 minute od susjednog dardaka; poznat po pogranidnim incidentima oko posjeda na toj adi. 24. Tomasica, dardak na us{u potoka Tomadica u Unu, udaljen 1?80 koraka ili 15 minuta od Drpth^dndo.

25. Suhanac, Eardak na obali Ure, kod istoimene ade, udaljen 1800 koraka ili 16 minuta od Tomasice; 26. Javornik, dardak na u36u potoka Javornik u rijeku Unu, udalje,n 2280 koraka ili 21 minutu od Cardaka Suhanac; 2?. Strgar, Eardak na u6tu istoinenog potoka (danas Srebrnjak) uz rijeku Unu, u ataru sela Matijevici (staro ime Strgar), udaljen 1525 koraka ili 15 minuta od iardaka Javornik; 28. Korlat, iardak na obali Une nasuprot dana3njoj tvornici rSana< u Bosanskom Novom, poznat po skeli, pristanistu rijedne flote, carinarnici i ra.Stelu - mjestu za pogranidnu trgovinsku razmjenu, udaljen 3400 koraka od Strgara (pola sata hoda); 29. Makarov Brod, Cardak na starom srednjovjeprelazu preko Une zvanom Zrinski kovnon brod, na kome je od 1490. do 169?. godine bio tvrdi grad Novi Zrinski (Novi Novi); udaljen 1080 koraka ili 11 minuta hoda od prethodnog 6ardaka; 30. Zirovac, Eardak na u56u rjeiice Zirovac u Unu, udaljer 1040 koraka ili 10 minuta hoda od Cardaka Makarov Brod; 3I. Matin Brod, Eardak udaljen 2465 koraka ili 24 minute od dardaka na- Zirovcu, lociran na starorr mlini3tu Kozjani ianedu Dvora i Zamlaie: 52. Zallllata, dardak na starom seliStu na obali Une u istorn selu, udaljen 249? koraka ili 22 minute hoda od prethodrog; 53. Struga, dardak na Suhoj Otoci (lokalitet Gradina Marije Terezije) na obali Une, u'daljcn 1520 koraka ili 15 minuta hoda od ZamlaEe; i sad su uoEljivi ostaci zidova Eardaka; 34. Mutnica, iardak na u36u potoka Mutnice u rijeku Unu, udaljen 2620 koraka ili 25 minuta od dardaka Struga; 35. Stara Kula, dardak na obali Une u ataru sela Untani, nasuprot ruievinama stare kule Gorica na unskom otodi6u; udaljen 3?00 koraka ili pola sata hoda od Mutnice; 36. Mlini56e, iardak na staK)m mliniStu sela Divu.se na obali Une kod utoka Dotoka Divuse,

udaljen 342? koraka ili 35 minuta hoda od 6ardaha u Uniarima; 37. Koaibrcd, dardak na prelazu preko rijeke Une izmedu Dobrljina i Kozibroda, udaljen 342? koraka od prethodnog iardaka; 38. Kuljani, aardak na obali Une, nasuprot ruievina starog grada Dobra Njiva (kasnije Alagi6a Kula), udaljen 3900 koraka ili 37 minuta hoda od prethodnog dardaka; 39. Voiinja, iardak udaljen 2140 koraka i1i 21 minutu hoda od iardaka u Kulianima, iznad u,S6apotoka Volinje u Unri; 40. Plazaica, dardak u predjelu klanca Rovine, udaljen 2680 koraka ili 26 minuta hoda od iardaka Volinja; 11. Miinska Rijeka, dardak iznad uiia Mlinskog potoka u Uiu, udaljen 2530 koraka ili 20 minuta hoda od iardaka Plazaica; 42. Novljani, tardak u zapadnom dijelu Kostajnice, udaljen 3460 koraka ili 35 minuta hoda od iardaka Mliaska R.; 43. Brod na Uni, dardak kod danaSnjegkostajnidkog mosta preko U!e, udaljen 1260 koraka ili 18 minuta hoda od dardaka u Novljanima. U kordonski sistem obrane bile su ukljudene i stare utvrde u Zrinu, Gvozdanskom i Kostajni-. ci, ali se njihova funkcija mijenjala u zavisnosti od potreba pogranidne voj ske za koncentracijom granidara, skladiitenjem ratnog materijala ili sjedGtem komandi. U tom cilju su u Dvoru kao sjedi5tu Dvorske kompanije Druge banske regimente takoele izgratleni svi potrebni obj ekti za dobro funkcioniranje kordonskog sistema.5) Reforme Banske krajine Ceste reorganizacije Vojne krajine imale su za cilj da od banskih granidara stvore regularnu vojsku uz 3to manje troskove, ali je to redovno nailazilo na Zestok otpor kraji5nika, koji se manifestirao u bunarna i hajdudiji kao obliku otpora. Tako je bilo i prilikom regulacije Banske krajine 1750. godine, kada je Marija Terezija na lukav nadin uspjela prebaciti veliki dio vojnih tro3kova na stanovni5tvo i hrvatske staleZe. Medutirn, novi tereti, u prvom redu tro5kovi za nabavu uniformi, izazvali su pobunu kraji3nika pod vodstvom TeSe Kiuka i popa Filipa Trbuhoviia sa centrom u Komogovini, koji protjeraju svoje oficire u Kostajnicu i Glinu i tu ih opkole. Sve se, ipak, troie zavriilo po granidare, ne samo oitrim kaznama suda, nego i dokidanjern kraji5ke samouprave i joi vecim tladenjem naroda. U narodu je ostala legenda da je TeSo Kiuk zazid.an ! nekoj kuli u firolu jer se protivio >Svapskoj reguli< i branio narodno dostoj anstvo. r) Slavko Gav!llovl6, isto auelo; 6?{-6?5; ESrcf Kovalevl6, cranlce Bosanskog pasaluka godtne, ssElevo, 1973, 8,F82, 257-272i

r44

1899.

A. Milinol|ic/N.r.

ud.aru turske ekspanzije

+ 1:1'

Carinarnica

na Korlatu

(izntedu Dvora i Bosanskog Novog) u lg. stoljeiu.

Reforme su nastavljene 1?65. godirte osnivanjem genera:lnog krajiSkog inspeJrborata koji se brirnuo q yojnoj privredi, administraciji i organizaciji. Godine 1783. objecl,injene su banska i varaZdinska.. generalkomanda, a tri godine kasnije pr! druZena im je i karlovadka, ali je militarizacija upravnog sistema preopteretila oficirski kadar

Car Josip II u Dvoru U sklopu priprema za ofenzivni rat protiv Turske, car Josip II je u proljede 1?75. godine obiSao pograniene jedinice i nodio u Podovima Dvoru na Uni, Sto svjedode i dvije kamene spomen-plode. Prema narodnom predanju, car je prenodio u stanu komandanta dvorske kompanije i pohvalio komfor >na nivou njegovog cargkog dvora<< Sto je navodno dalo ideiu ofi-

nica Hrfleviica i drugim na suhoj metli, te obranili sela Komoru, Ljubinu i Donji Zirovac, ali nakon mnogo jada i stradanja opet je granica ostala na Uni, a nada da de Bosna biti oslobotlena bila je opet uzaludna. Da bi izbjegli tursku osvetu, tada se iz Bosne u Baniju lreseli oko 1.200 domaiinstava, uglavnom srirstih, toli su odmah ukljudeni u krajiski kordoniki sistem.T) 6)r. Moalanin. lsto dielo. {8-5r: Nikota_Begovi6, Ban;ka krajtna, NEVEN. zagreb, 1056, vr. 1?5: M. crbi6, lsto djeto, II, 22: ') M. R.a d e k a, isto ctJelo, t05-t06. Kriegsarcruv Wlen, Mttttiirgrenze, H IUe J132, Bt{6 i 32s6.

145

Munan B.ra,quh

O6as$e rr ,m[Bor

ABOpCKTTX

KpaJul|rf,I|Ka

Xpaarcxo [JreMcrBo, I4 caMo y uerroryhnocru ga 6panr.r caoje noApyqje og Typara, y floqerKy ce uzje cyrrporcraeJbaJlo lbrxoEy xaceraaarr,y. MeceJla oAfyrrzu, o>xze.naEarbe Ao raAa uycrtx uax je norax.no xpBarcl(y cBjcroBHy 14 ryxoBHy BJracreJly, Aa oA AoceJbeHI4Ka 3aTp r(u cTape @eyga.nne o6aeesc, a 6trro je.{aK ,{ noKyuaja HanpeBeAy y ynrjy. .qa ce Cp6tt-xpajvltuugvr r{oH Ayre 6op6e 6esxl,r ABop npI,I3Hao je aoccnenu4mma noce6au noro;t(aj. Kao rparruuapr lr;ur ottu cy 6vrr .rravno cao6ognra ra rpajvutlru4u, trr,rrKo r,rx nuj'e cuxo nperBaparll y KMeroBe. Taxolep cy r4MaJI'l npaBo. HacJLeAHor yxl4Barsa 3eMJbe, 3aAP)KaJrr{ Cy CBOJy CaMOyrIpaBy It nPaBO n;rr,rjeHou c rypcKor cnoboAHor pacnoJlari*ba noApf{ja. 3a cee ro 6vnvr cy o6aBe3HI,InBopy ira BojHr,r'rKy cJry>r<6y t1 Ha cyAjeJoBar$e y rpaAlr,t og6pav6enr,rx yrBpAa. Ee.{KI,I ABop t{ }r'eroBr'r parHr4 opraHr4 ueAaJIr,I cy ua Bojuy KpajvHy, Ia3Me!y ocra.nor, r,r Kao I{a rr,rorybrrocr oAp)KaBarta AOBOJbHO CHa;KHa Aa Ce CynPOTCTaBI,t r,I AaJbe orracH,,rMHarra,qr4MaTypaxa. 36or rora cy ayc- jeguor gr,rnoncxor eojnor Jloropa, ,,I3 xojer cy ce Tpt4jcKe BJacrr4 HaceJbaBaJreHa onycrorrreHo parHr4rlr,r MorJrt4 y3r,rMaTI,rIle caMo 3a paToBe nPo3eMJhr4rrrTecTarroBHurrlTBo c TyPcKe cTp:rHe rpa- TraB TypaKa, eeh r4 sa eBponcKa parurlrra. arqe, nonajaraure Cp6e, ar r Xpnare Kojla cy l4Ha're, pa3Br,rraK BojHe xpa,iune uo>xe ce npa6je)Karr4 npe4 Typuuva. Taxo je Ha rPaHI4r{I4 'rrru Kpos rpr{ BpeMeHcKa pasgo6ma. npelra Typcr<oj ypefena noce6Ha oA6paMOeHa Ilpeu uepno4 o6yxeara epr,rjenre og uo;roeuxe 16. o6lacr EagsaHa Bojua rpajnaa ranr Bojna rpa- cr. ,qo flotrerKa 18. cr. Kapaxrepl4crfi.rHo je rro rrr4rla. 6r;ro ayrououno y loMe rrrro je ro no4pyvje paroblaua Xa6c6ypuxe rrronapxraje rojuo-aguranlrcrparr4BHoM rrorJreAy (KpajuuHttq Y gamuu ripove Typaxa Bojua xpajuna ,{Mana je BeoMa cy 6l4paltm opraHe Bracrr4.) aru uoA BpxoEHoM 3Ha.rajHy ynory. To je 6r.ro no4pyrje r.rs4nojeno e;raurhy qapa Kao BpxoBHor KoMaH,qaHTaBojcKe. rs Xpearcxe 14 HaJIa3I4JIoce HerrocpeAr{onoA flpyrz nepr,rog o6yxna'ra npujeue oA flo.rerKa 18. cr. go 1848. roArrHe. KapaKTepuue ra fiocreneHo aojxov ynpanou 6evxor gnopa. (y)KaBarse noBJracrr{qa xoje cy xpajnurHt{qr pal{p>xaano BracHr,rrrrrBorraA 3eMJLoMrrpeAcraBJhanuje ao6uav. Y rou neplrogy, Kojr4 ce rroKrarra no je eKoHoMcKyocHoBy Bojue rpajr,rne.,{rop ca c.la6.n elr en-r rypcKe cHare, flocrerleHo ca KpageMJsy c o6aBe3oM 4ogje.rrreao Je ,qoceJbeHr4ur,rMa ga oeu 6pane Apx(aBy oA rypcKr.Ix ynaga. Bojxux jrrrHraqrdvra oAy3r4Ma AoraAaurr6e BJIacH rrrrBo Ha,q je ua ry servr.r,yrzsnjecno rpzjeue rrMao rrpano sevrsou xoja ca,qa nocraje BojHo reHo. norurc rjJracHr,rrlrBa, a.nz c o6anegoM BpurelLa BojHe je n.nacnr,IK 3eMJ6e caAa caMo ApxraBa. IzlcronpeoSuqupa cBe BI,Irue c.ny>x6e.Tpe6a rcrahn Aa cy AoceJbeHI4cral{oB- uero, yrrzrlaj aycrpvjcxnx peryJlapHe IIapcKe Her\er, y Ao raAa nycroj o6racrr.r, 6urw yie4no tr ;aua, rpanuvap je upznagnrr yKr,rAa perttoHaJrHa n noBojcKe, nocreneHo a ce aojunqu v ceJbarrvt,c rr4M ,qa I4Mje rraBHv 3aAaKarHa Bojua rpajuxa ce y roM rreayroHoMr4ja. paryjy 1.ar<6r.ro Aa nporun Typaxa, oAr{ocHoIIa fit'lx 3aApr<e Ha rpaHr4r{r{.[a 6v ux np],IAoOI4rLr, pr,roAy opraHr{3oBaJra Kao jegNncreena BojHa 06aycrpffjcKe BojHe Bracrr4, npr.I3HaB:ulecy y IIG- ;racr ype$ena rro Hat{eJry 6rapoxparcr<or qeurpaqerKy HaceJr,eHr4 qr{Ma BjepcKe r ApyrxrBeHe cJro- .[r4sMa.. ynpaBa y Kpajr.ruu 6r.rna je y pyKaMa 6o4e anvt orer y3 ycJroB ta cy,qjeryjy y oa6parrr aycTpJ,qcKI,Ix o(pxq},Ipa. rpaHr,{rle. 3aro cy ltagBarr4 rparr4llapl4 l,rnu Tpehz neprog o6yxaara eplrjerre oA 1848. Ao ,---i,.,,,,,,-,,,. 1871. roAr.cre. Vcneg npvrzcxa Maca, y roM rre^Pajvrunvrr_\,r.

KpajeM 16. cr. TypcKr,rtrallaArr sa xpBarcKt{ repuropuj 6utru cy cne crax<nujr.r. Ilocruje saysr.,ruarraEzxaha, uraBHI4 ygapaq Typaxa 6zo je I'cujepes y npaBIIy Cr.rcxa,noc.rsegner yfloPurura Ha nyry 3a 3arpe6 w Aaft'e y npasqy cjeneposarraga. MefyrrM, KaA cy Typry{ 1593. roAtn{e noKylraJrr,rAa 3ay3My Crcax, 4o;rrejeJrl4 cy crpaxoBr,rr nopa3, Haxon ror nopa3a rypcKa cuara cia69r t4 yMjecro crarHlax npoAopa noq,4rbe ra.I4xoBo loBJraqerbe. KaKo je orracHocr oA TypaKa 14AaJbenpt'Ijert{ra, norpaHr,rtrHocraHoBHl4rrrrBoHanyurano je cnoje xyhe, 6jex<ehr,r y cNryparje xpajeee. OcuoeHI4 yspoqu ceo6e xpBarcKor txttstba 6unu cy, uoPeA cTarHe TypcKe orracHocTr,r ],r Hecr4ryPHocrt{nociecrpaxa oA rypcKor 3yryMa, o6aBe3Hapa6oAa III41'a, [ope3r4, AaBarsa 3anpere r JII4MI4TI4paIse jeue :xura. C gpyre crpaHe aycrpl4jcKa BojcKa, yrBpAaMa, HI4je 6I,sIa cMjerxreHa y norpaHr,rr{Hr4M

146

M-

Bnaduh/O6aB@e

xcileor

d?oprct<ux lqroiuurrrukd

pzogy, rlopua;rno je yxrauyr nojno-,nencr<r,ro,rc- AoM r43Ap)KaBaJrr,r parr,iKe. Ha parraurry 6u;ra je TeM, noHoBo je npr,r3Haro flpaBo BJacEr{rrrrBa yaujer< jegna tpehzna rp:rHrlqapa. V uoverrcy cy lIaA 3eMJboMy3 cJry>KerseBojHe o6aBe3e. BojHa ce u3ApxaBaJrr4oA 3eMJbeKoja uM je, xao urro yupaaa, uefyrrM, r,r AaJbe je ocra.ra ,r ro cBe je pe.{eHo, HacJbeAHogogr.rje.llena. Taxolep cy Ao 1871. roAr{He KaAa je y oey o6nacr yeegena 5z:u ocro6olenr4 r,r oA Ap)KaBHor nope3a. Bpe\llP.r4lJHa ynpara. 1881. rograue Bojna xpajrrra MeHOMCy, AOAyUrey3 HOBrraHyHaKHaIy, Moparr4 je yxunyra, a 1882. rogrlre cjeAr4lr,eHaje ca ga ua6aa.rrajy ylrpopuy, Aa pane Ha rpaArbr4 EaHcKoM XpBarcKoM. rojuux o6jexara u o$u4upct<ux craHoBa. Kpalllto ce rra.re cor4zja;rne crpyKrype Bojne xpa- lutn}Jv\m cy Hapoqr4To orrrTpo pea ryaJrvr \po.ruB jrane rpe6a ncrahu p,a cy zsvely xpajrauruuxa v yuttQopmr r4 rrporr4B yrpo)KaBarba c;ro6oge njeriMera [ocrojare 3HaaHe pa3JrrKe. Te pas;rr,rxe pol4cr]oBecTI4. Hapoqr4ro cy ce orJreAaJrey c.nlrje4eherr,r. llopeg sojnzx o6aBe3a, Koje cy csaxaro 6r4re KpajrrIIHrdKHr{je san co6oM r,rMao. 3eMaJbcKorrocnoAapa rlajBehla reper, r<pajr,uuurqra cy BpeMeHoM 6r{Jrr{ rrurra $eyga.nveEy BJracr Kao KMer. flpeua rolre cnrepehenra 6ecn,rarnou Ap>KaBHoM r onhran- Hr4je r4Mao nrarr,r o6aeeee Qeyga;rne pexre. cxor,r pa6orou. Ilpeua gp:r<aetr zsuely ocra.nor Mefyruu, xpajr,rurunx je 6rao sauucaH npeua 6raffi1 cy o6aeegHz: oAp)KaBarr4 rJraBHe rproBatrKe ABopy (4p)KaBI4),a Kao ceJbaK - aojHr,,rxr.rlrao r,{ [oruTaHcKe nyToBe , quc,tr4Tr4 pl4l eKe ,I oAp)t(aje o.4peleHy eojny guc4utluny. Y ogpeler*,rrr.r baTr,r I5r{xoBy [JtoBHocT, ucyuJr4Ba.Il4 MoqBapHe cry.rajeBr4MaMopao je ooaBJharIan aojny pa6ory. npegje.ne, eprurarr.r cjevy rrpr,rjeBo3 ApBa 3a flo 4oce;ranany Cp6a y BaHnjy 6e.rxa agvranr- orpnjeB rraqr{Ma xojuua 4pao nptrna,qa Kao cJry(rpallr4ja paAr.r,raje Ha ocrBapr.rBarsycaojux gy- :n6ena npracroj6a, rpa4rarra Ap?KaBEe 3rpaAe 14 roporlHr{x nJ'raHoBaIIoKI}IIITaBarba r{ fioISeMrIaBa- APyro. Iba rrrro je nau.lra:uno Ha ornop cpficKor craHoB- Oer4cHo o 6pojy vylxapaqa cnoco6nzx sa pag uzurrea xojc je Ayro y oBoM npocropy xsaBjero ogpelzaa;ra ce onhuncxa pa6ora. flpeMa onhr4Hr4 HaloJra eBponcKr,ra HarroJraBapBapcKt4.EaHxjaq xpajruruzqz cy 6ttnv o6asegHz: rpaAffTr4 r{ oAp- rpaHrqap 6uo je racroBpenerro lt c;ryra. 3a )KaBar nyroBe 3a rroBe3r4Barse cycjegurx onhlrlrajMarby HenocJrytuHocr6ro je nperyveH u onna- Ha, rpanrtrr r4 y3Ap>KaBarr4 onhrancre xyhe, qp.rioBarKaBaH oA crpaHe aycrprjcxrax ocpuurpa, a KBe, urKore, 6ynape, eogonoge, nacrne. o6uanFpro p jerKo je uorao ga uanpeAyje. Hajre)Ke .raarz raeropje.ire Kyhe, Te AaBarr4 ceocKe crpalKe splajeMe sa 6anrajcror rpanr4r{apa6v.ro je no cee- ,{ JII4CTOHOIIE. my cygehr.r :a epzjerue BJaAaBr4HeMapzje Tepe- .I,zo o6aeesa oAHocr.{oce na o6pafraaarse seMJbe 3vrje (L74O-1780). 36or rerrrKr{x ycJroBa )Kr4Bora 3a,qpyrapr,Ma tuju cy rrraHoBr{ 6ra.nr,ry nojcqu ,.r paAa Kpajffrx:HuK je 6fio flpr4MopaHAa ce cy- r.uz 6olecrrr aKo gaApyre uucy 6vrte cnoco6ne rrporcraBJ'r,a, Aa mKa3yje fiocJrytrrHocr, Aa ce rarr.{{,tr4HajaMHe paAHr4Ke.3agpyra je, 3anpaBo, 6yuu, ga raAey xajAyKe, ,qa ce 6opr{ 3a cBoi on- 6zJra ociroe xyhnor ypelerr,a oAr{ocHo cJryxs,rJra craxaK, 3a cnoj ro.nu >xunor. Je Kao curypHocr Aa BojHr,rKy nopo,qzua nehe TaKo cy Hnp., Ia 6r.rruro ycnjerunmje ucxopvcrv- ocraur nes6pzayra y c;ryrajy oAJracKay par. O .lu eojnr,r no'renqrja.n, aycrpujcxra KoMaHAaHTx >JKeHtr 14 Ajer{rr cTapart cy ce ocTaJrr4qraHoBr,r crrpoBeJrrry flpBoj noroBr{nr 18. cr. peopr:lHr{3a- 3a4pyre Koja je zua;ra :ajegnr,rsxy },rMoBrrry. rrery 3a,qpyre rln saje4nnqe nopoiujy BojHe xpajrane, a cBe y rlr{rby Aa 6u xpa- I4Haqe, Ha l rnHr4rlr4 paToBaJUr ,1 cJry>Kutrfi He caMo y fpa- /tfiqHor r,rgouaher >rranora 6uo je 6l,rpaHl crapjerrr,rqalra Bojne xpajune ech rauo r4je uM ce rrfulaa,c rNlr ga je ro MorJra6lrrra r,r >xena. flo;rorrape4u. Kpajuurxa wur,vtgttja nperBopeHa je y x<aj >KeHe6ro je cllrypan r ogpelea. peAoBHy BojcKy, a xpajlluHr,rqr,r ean nojurzx je- Y snavajne o6anesecnagao je lr nopee xojr.r ce Er4nu\a uuarv cy BojHy o6anesy ne4je,'rorr u y6upao og opaHr4rla,.nzeaga, rohrrara tr BvLr'orrpa3Hr4r.lrrMa. Iberraa'rrr,r jesr,rx 6ro je o6aeesan rpaga. flopeg seMJbapt4He6utm cy o6asesnu u y ocHoBHr4MruKoJraMa,cyAcTBy, a.4MraHracTpaqffjrlApyrr lope3rr Kojr4 ce oAHoceHa Marsr4,qr4ocrara Bojcqn. O6aeesa npajurunnxa 6ra;ra je yvecr- FroBHr,rrurBa: Ha rproBrHy, o6pr r,{ Mr},rHoBer4 To BoBalLc y jaBHuM paAoBnMa Koj ra cy ce np je npeMa crBapHoM npoMery y roxy jegne rogune. cBera oAHocrJrr{ rla rl3rp4qrcy BoiHrx o6jeKara, 1'axo cy BpeMerroMo6anese y Bojnoj rpajznl.r nyreBa, MocroBa u clt. TaKo ce Bojna xpajuua ToJrI4KoHapacJreAa rax je 614JI0roroBo Br,rureHero nocreneHo nperBapaJra y BervKu BojHra rorop y $eyg:urzsuy. 3a jaexe pagoae pyvaa pa6ma ria KojeM je Ayro [o.${Bara BojHa qrara Xa6c- ],r3Hocr4Jra je 18 AaHa roAr,rlllt5e, gox je crovxa 6yproaaqa. 3uavajno je HanoMeHyr ga je cnaxn pa6ora sa nyvxe norpe6e r/r3Hocr,rJra 4 gaua. Era;ro je, sanpa-no,rpr,r Bpcre pa6ora: 17 Bpcra rlapcKlfi, ceAMr4 MyrrrKapaq BojHe r<pajr,nre 6vo eojuux, seMJbaMaAycrpuje je4au noj21 Bpcra onhrx, 26 ocraurtx. Taxo je, ycrBapr,r, AoK je y ocraJ'rr,rM Hr4KAora3tro na 64 uyurxa crarroBHr,rKa. BojHuK BacnrraH 3a r{epaA, a HapoA Aa Mp3},t Mely rpanr.raprlMa cy ce Ha;ragrJrr.{ouu xojvr cy cBaKr4pag yonhe s6or cJ4crâ&#x201A;ŹManplrclurne pa6ore. y aKrraBHoj cny>K6u ,r ouu xoju cy cBojr4M pa- 36or ee.firaKr4xrvrarepl,rja;rnr,rx o6aBe3a, s6ol| yt<ttt47

Biaduh/OdaBae

7! dcuaor

dqopclcux

Kpaiuutfutl\a!

Aalba pa3Hrrx noBJracTm{a(Hnp. AoMahr4xBoJBo- xrjela ttJr Hfije Moura rrrarr,rrrd. I-{enrap 6yne Aa 14 KHe3oBa),360r .{r{rbeHr4qeAa cy sa KoMaH- 6uo je y KoMorogr4nra(1751). O63rapoM Aa je AaHTe r4MaJrr{ry$rrrqe, s6or rora rro cy cBe 6yua 3axBa:rrararu pe floApy'rj e Ha ro6yr6eHr{Ke 'l e:Ke :t<vBj erra - xpajr,Iu:nr,rqncy ce cBe qeurhe je flocraHo 6 xr,t.tra4a aojnzxa. Vcranax je y KPB,{ yryueH, a caMoBoJbao$nqnpa-$eyga.raua, t4 6ylurtJrtr. MHoro6pojHe o6aBe3e Koje cy ce yrJraBHoMoA- orlrMarbe croKe, KyJryK u 6nqesa*e ra cl. rex je IrocuJre Ha 3a6paHy ory$znama 3eMJbe,{ npece- ,tr06r,T0 3aMaxa. Jber6e, oprafirr4rreBecaMoyrrpaBe, paToBarse EaH J4 caMa sracr. yaulajyFrra rerrKo crane xpajl.rrl:Bojne xpajuue (cae 4o 30-rr.rx ro4r.tra 17. cr. r:rzKa, 6r4ra je npnMopaHa Aa HeKe ujepe xoje Kpajr.flxHr{qr{uucy 6vnvt obasegHr{ga paryjy eax cy ce nprje cBera oAHocr4JreHa Avct]J/..rTtJ rly 91 Bojne rpajxne), us4a\ 3a sa6aBxy yHr4abopMe r(a)KrbaBabe y6r Kra. A Kax<IbaBarie je :ar.rcra - HacTy[r4Jrecy [peTBaparieM Haopyx(aHrx ce- 6rrro cypono, o,q 6arraaarla Ao rpqar6a Kpog .'baKa y peAoBHy BojcKy. KaAa ce rorurego4ajy r.r urz6e. K.nyna sa 6arvnarie o6r,rquoce HaJra3r,rJra uxoroSpojxa nao.r.rra oQraqupa-ry$r.ruaqa onga rpeA 3rpaAoM aanoajeguzxa KoMnaHtje. y [pBo Hxje Hr{ r{yAo Aa je 18. cr., alrn v y Bpu- BplajeMe6arr,tra*y nvje 6vuro xpaja anr je apejeue nprje mra, y BojEoj xpajunr 6ulo o6ume- MeHoM yrBpbeHo ,qa KoMaHAaHTxomnanzje xec)KeHo qecrrM 6ynarraa xoje cy naj.reurhe 6n.re TeHOBT4M vrJrT'leKr4][{ Apyfi4M rrrTanoM MO)Ke3aAaJroraJrHor KapaKTepa u s6or cnoje HeopraHy3r,r- rff HajBr{ue 25 yAapaqa, nopytrHr,rK7, HapeAHrK paHocrr npro 6pso yryrueHe, najvelrhe cl.urolr. 4 lr xan.nap 3 ygapqa. Illranona ce nzje crvrjelo C gpyre crpaHe gaBr{cHr{ ceJt,aqr{ ,{ KMeroBr{ )?aparrr rro rJraBr.r, azje ce cuzo yflorpvjelvrer (HaceJbeHr{Aa 3eMJba se 6u 6uta nycra) oclrrr,r xyHAaK, yAaparr,r HomM, rrraMaparl. Axo 6y (o6pafrnar+e seru- 'ioBjeK oA fiocJbeAr,rqayAapaqa rrrranoM yMpo, o6aresa npeua BeJruKarrrr4Ma .tre) apenenou cy Ac,6n\ r.r o6aeesy y cMr4cJry )rBeJra ce Kpr4BqHa oAroBopHocr. To sna.rrz, ga r{3rpaAr$e qecTa r4 MocToBa,u3rpaArr,e yTBpAa, a ce paHrje yMxpaJro ta 6e3 oArgBopnocrr{ 3a oHora MopaJrr{cy Aa xpaHe ,{ npeBose BojcKy. 3Ha.*{, xojra je xax<rranao. Bperrrenou je y6;ra:Neua u [peMAa cy 6uttu xuerorlr, MopaJrt cy paAurr{ 3a Ka3Ha rpqarla xpos urrz6e zsuefy gna crpoja BojcKy. tr4croBpeMeEo cy Kpajr,r rHr4qunpr4MopaBa- r(oja cy raMaraog 60 go 100 aojurxa. Ht{ He caMo ga paryjy neh ra ga paAe Kao KMe'roBrt. tr4 jegxn n gpyrt'r 6uru cy HesaAoBoJbHt flpu.nraxe y BojHoj xpajrm uajsag cy ce cra6ucBojraMfloro>KajeM 14KaA B]drrreH],rcyt MaJrr4KyA Jr,.r3r{pare npu Kpajy 18. cr. Crape xpajraurxe caMoynpaBe je xecra.no, a,rr je ovyaana .lrrvna ptrcanu cy 6yae. r,r njepcr<a c,ro6oga rpauzvapa. Tr,rnaecy ce crBGEyne y Kojr4Ma cy yqecrBoBanfi xpajrruunqn Orfire cy BpJro rlecro rroBe3aHeca 6ynaMa KMero- pt4rz Marepr4jaJHrayBj err.r sa BprrrerLe c.ry:x6e. ra na cycjegnrrr,r noApyqjraMa. Kuerosu cy :xe- Xa6c6ypruro qapcrBo je ce6u o6es6rjeAr4rroseJbeJII,rAa ce oc;ro6oge KMercKe :anracnoctr,rrj. ga KoJIrKo AecerzHa xfiJbaAa BojHtKa Ee caMo c[oga par neh u ohalJttx y HajBehoj Mjept. ocrarry c;ro6ognu xpajutttuu4u. OcnosHa )KeJba co6nr.rx )z nojuoru norJreAy BojHa Kpajvua 6rara je ieAHa 6ura utr je ga .qo6zjy Mjecuy caMoynpaBy,npaBo og Haj6one ypelenzx aycrpr.rjcxnx o6nacrra. EJracHr4rurEar{aA 3eMJrJoMll gp. Maga cy 6yEe je upnnrgan eojnux r.r ce;sar y jegnou Haj.re[he 6r,r.te noxa.nnor KapaKTepa, noHeKaA OcHosHr Jrr4rly,r{Bpcro Begarr 3a 3eMJ6yKao c;ro6ognn rocy saxBarr4Jrett \vje y Kpaj Hy. Cficaqrr4 rrMeroBr,r npBt cy ce no6yawnw 30-ux pucuur. \tus rareor ypefersa 6uo je ga ce goro4r,rrra 17. cr. Tpa:xz;rr,r cy apaharre ,,crapr.rx 6raje cH KHa, vapcra, ynjor6ana lr xpa6pa nojje cnooo6ua Aa ce caMa y3Ap7raBa rj. npaat{qa". Ta, Kao ra 6yna gnageceraK roAr4Ha cKa Koja Ee 6yAe rra reper AplKaBe. TaKo je sa BprajeAa r.acHraje,6nna je yryrueua. (40 rotr,tra) r43 cBaKe Kpaue Maprje Tepesuje CTarHo cylKaBa*e xpajr,tuxrax r:puBvrer:,z....jatr Te)xr6a ,qa ce lrsj egnave ca ocraJrr4M ceJBaqttMa jrrrrre xyhe orr.tl.ro 5-9 aojrurxa. Axo 6l,r x<elrerra Aarr4 KapaKTepr4crlrxyxpajr,rrurojra H\.1cy6uttu eojuu4u AoBeJrr,rcy 1730. rogrue go 6yHe Kpajrlruar{Ka y Eancnoj xpajrtur xojl.rrraa HJ{Ka, OAHOCHO KaKO Cy Kpalrlllsrfrlr4 r43rJreAantl cy ce [prrApyrK]4Jrn yr ceJbary. Ezla je ro 6yHa y oqrrMa nojeguxux caBpeMeHrKaMaprje Tepey Kojoj cy sajegnrvxra yqecrBoBarrd u Cp6u u 3raje - onAa ce Mox(e pehr4 crr4jeAehe: XpBarr{, oA CticKa go Tonycxor. npeA HaJerr4Ma Kpaj r.rnrurrgacy 6utru yrJraBHoMrjepnr,r nojunqu, BetrKe BojcKe (oKo 10 xraJBaAaBojHr{Ka)noj eAr4- a qr4rseHr.rrlaje .qa je Ae3eprepa 6z;ro ep.lro prHa ceJla cy ce [peAaJra, a HeKa cy 3a Ka3Hy jerro. )Ift.rejerz cy rpr4poAr{ 6t;'acxrz:la Hat+.rHoM CIIAJbEHA. )ru,rBora. O6:rpou Aa cy rryHo rrocrrrJrrr, a ro cy Hapovraro je reuKo nao xpajrnrlnr,upnaa Vxae Kpaj urHr,rqr4-npaBocJr:tBr{[, JraKo r,D( je 6z.no tlrs 1750. roAnHe KojrdM cy xpajwsuwqu 6uttu xPasljrJ{'tt1a v JraKo JrvJel{v'fr[ IlorrrTo cy rMaJU4 o6:rBe3HI4ga mahajy aojny ynu$opuy. Heflo- caoje rrajeKoBe r.r rpaBe. ,{pyruu pujevrnaa cpeAHIl troBol 3a 6yny 6ro je nprrnygno npoga- lsrxoB Haql4l{ :Kr,rBoTa ,t cxpaga BpJro cy jeguocraann. Bp.ro crporo Apx(aJrr4cy ce ejepDarbe croKe y cryrajy Ka,qa ce lur,rSopua nzje 148

lpaHr{qap4

Baa0uh/O6ae4e

y 18. cro.rhehy. BojHraK r

cK\rx nporrr4ca,,qoKrM je 6pavua rjepuocr 6rua cBerrrra. .{o6pohygur cy aJrmn ocjer;wrez. Cee ose oco6r4xerrpeHocr{r'recy ce ca KoJ'beHaHa Ko.lheHO.

Me$yruu, KaA ce y3Me y oSsr.rp ga je xpajzrnlrx paroBao oA rrpr4JrttKe cBarre Apyre r.tllr rpehe JI'{TE.PATYPA BojlrH Ia6lah, EaHcKa Kpajr{Ha oA kpaja XVII Ao no_ ,roBrHe XVIII BeKa, EeorpaA 1990. CraBXo__f aBprrroBrrh,f palia 3a racroprajyBojHe rpaEraqe y xVIII BeKy. Krs. I. EaHcKa i.plj ana' ros0-_it-Sl: Beorpa,q1989. MaH_ojro lp6,Ih, KaproBa.rKo BJraArrrJaEcrBo, I<rb. I ,, u, [apnoBaq. 1891.R[6. IIt, KaproBarl 1893. I'{cropr4:a Jyroc,raBrje, BeorpaA 1922.

Jruaor

deopcKux

:Kpaju:|!:tuulta

o+/qtp.

roArHe, Aa je ceaxa rpeha ro4r,rua6r.na uepogaa, Aa cy qecro xapaJre 6oJlecrr4, Ia cy cBe roxe loAaocr,rJrr{pagae o6aeese, pa6ore z c,r. - or{Aa Ilr{e r { qyAo La lJ'ttrvrroJrr4KoxBaJbeHr4soi:lr.rruu trucy 6vutu 6aur yaNjex o1\a:rrvu yazjcr cnc rroKopHo trpr4MaJrr4. MrraE PaAeKa, Iop6a r<pajr{Ha r{rt4 KaproBaqKo .qvqaEcrBo, 3arpe6 19?5.

Bra-

JoBaH CaH<oBr{h, rlpenreA nocraEKa, pasBrlrKa rr pa3_ Bojaqella BojHe rpaHarle (OA XVI BeKa Ao 18?3.iro_ AnEe), IIoBr{ Ca.u 1964. CrcaK ra BaErajcKr.r (paj, garpe6 1981. Mrrpko Ba,'reHTrah. BojHa xpajrzHa 14 tl,rrarbe 6e3uHa cJeArrEeHrac XpBarcKoM 1849_t881. 3arpe6 l9Bl. BojHa eErlrrKroneAtaja, EeorpaA lg7}, Ig72.

149

r--

Mirko Valenti6

Stanovni5tvou posljednjoj etapi povijesti Yojne krajine

plj aiki i paleZa. Posljednji vedi lokalni sukob na suhoj granici Krajine i Turckog Carstva bio je Stojedi gotovo dva stolj eda kao vojna straZa na 1845. neito jugozapadnije od Dvora. Krajidnike Uni, Dvorani su kroz ditavo vrijeme svoje kraBanije u poslednji okriaj s Turskim Carstvom jiSke povijesti bili dozivotni vojnici u najdvrsje tada zapovjednik Glinske pukovnije vodio doj i najvecoj vojnidkoj organizaciji koja je opde pukovnik Josip Jeladii. postojala u Evropi. Vojnieki rzanat<<izgraduje se U okviru Vojne krajine Dvor je sve do razvoovdje desetljeCima. Djelomidno slidna vojna in- jadenja 1873. uiivao poloZaj sjedi5ta jedne od 12 stitucija postojala je i s druge strane rijeke Une satnija II. banske pukovnije. Veoma sloienu ori Save, tj. u Turskom Carstvu. Zivot na gra- ga,rrizacijtr vlasti u Vojnoj kraj ini treba promatnici dvaju antagonistidkih carstava donosio je rati iskljudivo na dvije razine. Jedna je tradiDvora,nima gotovo permanâ&#x201A;Źntnu nâ&#x201A;Źgigurnct i mocionalno vojna (komandna) i druga upravna (cibilizacijske napetosti zbog destih granidnih inci- vilna), ali u stalnoj kombinacij i i ovisnosti od denata. Tu je austrijska vojna vlast, kao i u vojne komande. Dvorskoj satniji pripadala su svim ostalim dijelovima prostrane Hrv.-slav. ova mjesta: Core, Dobretin, Dvor, Glaviiani, \rojne lrrajine, stolj eifuna potioala socijalnu poGrmubani, Jamnica, Javoranj, Javornik, Matikretljivost iskljudivo prema vojnim disciplinama jevidi, Sodanica, Stanii polje, Struga, Uniani, i vojnim zvanjima. Sve do razvojaienja 1873. Vrpolje, Zakopa, Zamlada i Zut. Daljnja orgaprednost je imala iskljuCivo vojna sluZba i ofi- nizacijska dioba satnije, gledano kroz dvije racirska karijera. Prema tome u Dvoru su carski zine vlasti, iSla je prema mj esnim satnijskim pogenerali stoljeiima oblikovali poseban svijet, stajama na jednoj strani i prema mjesnim opii>svijet carskog granidara<. Pomodu brojnih i raz- nama na drugoj strani. Prema tome, mj esna opliditih kraj iSkih oficira nastaj e postePeno pose- 6ina nije bila predstavnica stanovnistva na najban krajiSki mentalitet koji je podivao na voinim niZoj (donjoj) razini vlasti vei je zajedno sa zanaredbama ri bezbmjnirn Sibarna-ljeskwadarna s povjednistvom mjesne postaje prezentirala samo koj ima su i za male prekrsaje tudeni nali krajiS- dio vojnih oblasti, tj. temeljnu todku vojne vernici. Stanovnistvu Vojne krajine Bed je odredio tikale koja se iz te posljednje todke dizaia preko ovu zadadu: sluZiti ciljevima austrijske politike satnije prema pukovniji u Petrinji i generalkomandi u Zagrebu. Predstavnici civilnog stanovniBtva u Dvorskoj satniji (neupisani vojni obveznici, tj. cjelokupno Zensko stanovnistvo i dio muSkog koje nije sposobno za vojnu sluZbu) bili su nadelnici malih u poljoprivredi, odvodeii u vojni pohod svu za mjesnih opiina. Metlutim, i mj esni nadelnici morad sposobnu muSku populaciju. U ratnim prigli su predstavljati civilno stanovniStvo, tj. neupilikama svi >upisani< selj aci-voj nici, tj. mobiliz! sanu populaciju satnije samo pred vojnim zarano stanovniStvo, napu5taju kuCnu zaj ednicu povjedniStvima malih mjesnih postaja. Taj prag mjesni nacelnik nije mogao preskoditi. Pratedi i dalje po krajiSkoj vertikali strogo ogranidena i kontrolirana prava civilnog stanovni5tva Dvorske satnije dolazimo do drugog donjeg praga. To je kotarska opdina koja pokriva cjelokupni teritorij jedne satnije. Tu je izabrani nadelnik bio predstarmik krajiSkog stanovniStva pred vojnim zapovjednistvom satnije, ali i na ovoj institucijskoj razini ponovno s ogranidenim pravima. 1.

') v13e o Vojnoj krajini, napose u XD( stoueeu usp. Mirko niezlna sjedtnlenja s vojna kmjrna t pttanje valentl6, 184S-1881, Zagreb 1981. Ilrvatskom

150

M, ValentiC/Stanoun6tuo

u posljednjoj

etapi pouijesti Vojne kraiine

Veii modernizacijski zahvati u organizaciji vlasti s poietnim modernizacijskim oblicima podiniu tek 1860. kada je donesen Zakon o mjesnirir, kotarskim i gradskim opdinama. Od tada sta-

Dvorski upravni kotar irnao ,ie 16.330 stanovnika

l;l t

f..:*L.#*;

sudbeno. razdierjenje

hrvatsko-sravonske

kraji-

7 M. valentitlstanouniituo u posliednioi etapi pouiiesti Voine kraiine

Sekundarni sektor Dvorske satnij e obuhvaia stanovniStvo zaposleno u proizvodnom zanatstvu, gradevinarstvu i rudarstvu. U tercijalnom sektoru bit ie prikazano stanovni3tvo koje radi u neproizvodnim zanatima i sluZbama. To su prije svega zavidajna inteligencij a, dinovnici, trgovci te usluZno zanatstvo (gostionidari, mesari i drugi neproizvodni obrti). s e k t o r . ( O s n o v n ao b i l je Z j a n j e g o Primarni vog razvoja.) Dok je u organizaciji komande i vlasti krajiSka vertikala svakodnevnog Zivota i51a od Generalkomande do malog mjesnog zapovjednistva i satnije, na primarnom sektoru, tj. u 06jetljivim zemlji5nim odnosima, djeluj e na stanovnike Dvorske satnije tradicijski jedna druga vertikala, koja na najsuptilniji nadin stolj eiima veZe seljaka-krajriSnika uz vojnu sluZbu i njegovog cara. To je svakako najstarija vertikala Krajine, vertikala vjernosti i odanosti izmetlu dvaju udalj enih svjetova: seljak-car. Hrvati i Srbi Vojne krajine definirani su vjekovima kroz razlieite statute, zakone i krajiske ustave kao >ratujuii, oruCi i pleteii.. narod. Mada su obidni selj aci-kraj i5nici posjedovali u Dvorskoj satniji gotovo sve povr5ine produktivnog posjeda, nije se ovdje mogao razviti privatni veleposjed agrarnog tipa jer bi takav posjed ugrozio vojno kraji5ki sistem. Oficiri, upravni dinovnici, trgovci i obrtnici koji su u dolini rijeke Une raznim kupnj ama mogli lako dodi do veleposjeda bili su posebno kontrolirani i sprefavani u iskazivanim namjerama da se dodepaju velikih zem2. ljisnih kompleksa. Prema strogim zakonima KraOvaj pritrog je prvi poku5aj da se na primj eru jine mogle su ove grupe posjedovati samo 1-3 jednog krajiskog lokaliteta, a pomodu odrealenog jutra zemlje. Veliki kompleksi izvanagrarnog metodolo5kog obrasca, istraZi, da Ii je mogude u zemljiSta, u prvom redu Sume i pa5njaci, ostali okvirima zavidajnog prostora utvrditi kraj sta- su na taj nadin u cijeloj Krajini pod stalnom tidkog vojnoagrarnog druStva i podetak njegove modertrizaeije. Pretrna tome naBe daljnj e pro,rnatranj e Dvorske satnije i II. banske pukovnije kao Bireg geografskog i upravnog prostora Banske krajine ima za cilj otkriti one gotovo nevidljive poCetke praZnjenja tradicijske mase ratara i sto- To specifidno dvojstvo vojno-feudalnog i privatiara u manje ali dinamidne socijalne grupe ne- nog posjeda kraj iSnika-seljaka s ogranieenim prapoljoprivrednog stanovni5tva. Birajuii metodolo- vom raspolaganja traj at ie takotler sve do razvojadenja 1873. i sjedinjmja Voine krajine s CivilSlii obrasac opredelj,ujem se za napudtanje tradicionalne podjele cjelokupnog aktivnog stanovni- norn Hrvatslnon 1881. Posjedovni odnosi u II. Stva ruralnog prostora na poljoprivredno i ne- banskoj pukovniji izmetlu selj aka-kraj i5nika i drpoljoprivredno. Zato se u ovom radu primjenjuju Zave, koja se ovdje poj avljuje kao najmodniii obrasci koji cjelokupno aktivno stanovni5tvo, izu- feudalac, bili su 1851. ovi: drZava je u svom pe' zev upiiganih u voj,mr sluZbu, prumatraju kroz sjedu i pod kraji5kom vojnom upravom drZala tri slijededa sektora: primarni, sekundarni i ter125.605 jutara, a selj aci-kraj iSnici posjedovali su cijarni. U primarnom sektoru bit de obuhvadeno samo 96.462 jutra zernlje. Ukupan bruj stanovstamormi5tvo koje je u poljoprivredi i stodalstvu, nika iznosio je 58.881. dakle u granama koje su, gledano povijesno, bile Zemlja seljaka-kraji5nika Dvorske satnije zadrnajstarije a po svojoj primarnoj funkciji egzisten- Zala je sve do razvojadenja status ekvivalenta kocijalne. Upravo ta osnovna grana okupljala je u jeg car milostivo daje krajiSnicima za vjerno Vojnoj krajini sredinom XIX st. dak 989/o cjelo- obavljanje vojne sluZbe. Dodu5e, zemlja koju pokupnog stanovni5tva, a u Dvorskoj satniji 99,830/0. sjeduju krajiSnici data je 1850. prvi Put u trajno

narod oslobodi >bira<<,a umjesto njega plaiao bi 20 novdida po ralu zemlje. Od tako sakuplj enog novca, i dijela koji bi dotirala patrijar3ija iz Narodnog crkvenog fonda, dobivali bi i pravoslavni sve5tenici godiSnju pladu - parohijal. VIadar je otezao s potvrtlivanjem zakljuiaka Crkveno-narodnog sabora medu kojima je pitanje pretvaranja >bira<<u noveanu obvezu ti5tilo, napose, sve5tenstvo Karlovadke eparhije. Medutim, i poslije vladareve potvrde nije rije5eno pitanje plaia pravosla'rmog sveftenstva. Sedamdesetih godina pristiZu brojne Zalbe kotarskoj upravi i KrajiSkoj zemaljskoj vladi u Zagrebu. Parosi, narodito gornjokarlovadke eparhije, iale se na opiine i opiinske naielnike zbog neisplaiivanja parohijala. Drugi dio svestenidkih prihoda u novcu sastojao se od razliditih naplata za obavljene bogosluZne dine ili stola. Zatim je svaki paroh od krajiSkog drZavnog erara dobivao na ime dotacije jedno seli5te od 34 jutra zemlje (24 j. oranica i 10 j. livade). U sludaju nedostatka cijele sesije primao je odietu za svako jutro po 3 for. i 15 krajcara iz krajiSkih provenata (blagajne). I taj dio novdanog pninanj a nazivao se parohijal. Parohij alna sesija oslobotlerna je poreza. I na kraju, zajednici svaki panoh koji ne iivi u kuinoj dobiva od kraji5kog vojnog erara besplatno 12 hvati dnr'eta za troLenje, a njegov pomocnik 8 lnrati.

752

M. Velenti(/StonouniStuo u posliednjoi etapi pouijesti Vojne kraiine

vlas,ni5tvo obidnom kraj i5nitku, ali uz uvjet da uzivalac te zemlje vr*i vojnu sluZbu u Krajini i izvan nje. Zatim, kraji5nik Zivi u velikoj kuinoj zajednici diju diobu vojna vlast sprijedava jer je zadaia kuCne zajednice (zadruge) da daje i izdrZava vojnike, a u trenutku kada seljak-vojnik napusti svoju satniju da hrani njegovu obitelj. Ipak, postepen i gotovo nevidlj iv prodor robno-novdane privrede s elementima kapitalistidke poduzetnosti lomi tijekom druge polovice XIX st. internu kuinu zajednicu, dinamizirajuii njezino dijeljenje. Diobom kuinih zajednica poveiava se broj porodidnih domaiinstava 5to utjede, izmedu ostalog, na vedu socijalnu napetost i lagano praZnjenje stanovni5tva iz primarnog u sekundarn'i i tercijarni sektor. Dvorska satnija imala je na podetku tog procesa (1854. god.) 480 obiteij i i cjelokupno domaie stanovniStvo od 5.281 5to znadi da je jedna objtelj brojila prosjedno dak 11 dlanova. Prema tome, patrijarhalno kudno domaiinstvo daje Dvorskoj satniii joi uvijek osnovrlo obiljeZj e. Na cjelolrupnom prostoru Banske krajine jedno porodidno domadinstvo ima prosjedno nesto viSe od 10 dlanova.s) Proces brZeg cijepanj a velike i tradicijski interne kuine zajednice u nove i manje oblike zapodinje 60-ih i 70-ih godina. Rijed je o epohalnom procesu u kojem patrijarhalno i mnogodlano kuino domaiinstvo poiinje svoju veliku I dugotrajnu mijenu neprestanim smanjivanjem broja dlanova u primarnom sektoru, tj. u ratarstvu i stoiarstvu. Smanjenje broja Clanova krajiSkog domaiinstva u izvangradskom prostoru ima ovaj ritam: 1846. ima jedno krajiSko domaiinstvo prosjedno 10,78 dlanova. 1857. ima jedno krajiSko domaiinstvo prosjedno 10,02 dlanova. 1869. ima jedno kraji5ko domaiinstvo prosjedno 9,65 dlanova.a) Prema podacima s kojima sada raspolaZemo teritorij Vojne krajine dak u regionalnim okvirima Evrope ide u red s najniZim promjenama u razmje5taju stanovniStva i njegovoj pokretljivosti prema gradu. Brojnim zakonima vojno-feudalnog druitva te stalnom i doZivotnom voinom sluZbom zaustavljen je prirodni tok domaCe! puianstva u gradove Sto dovodi, izmeilu ostalog, i do zaustavljanja razvoja na velikom dijelu hrvatskog drZavnog teritorija. Ostav5i stoljeiima bez demografskog i poduzetniikog pritiska svoje gravitacijske zone, smanjena je i gotovo potpuno blokirana prirodna funkcija grada kao ekonomskog i kulturno-obrazovnog sredi5ta. Zbog toga u strukturi kraj i5kog stanovniStva gradanstvo nikada nije bilo dovoljno jak dru5tveni sloj koji bi eksploatiranim krajisnicima mogao ponuditi alternativu. Grad u Krajini nalidi prije ,svega na palanku s tipidnim palanadkim mentalitetima. Kraji5ki gradii-tvrdava ili gradii kao Stapsko sjedi5te pukov-

nijske komande tipa Gline, Ogulina i Otodca prave su kasabe koje nisu sposobne za gradansko-demokratski pokret veieg opsega. Dvorska satnija pripadala je upravno i komandno najveiem gradu Krajine Petrinji, a Petrinja je u trenutku razvojadenja (1869. god.) brojila sarno 2.804 stanovnika. Drugi najvedi gradovi Krajine bili su Senj sa 2.804 i Brod sa 2.207 stanovnika. Svi ti podaci samo potvrcluju na5u ocjenu prema kojoj se u Vojnoj krajini stoljetima planski vr5i lronzervacij a upravo primarnog sektora sprijedavanjem svim silama prelijevanje poljoprivredne grupe stanovni5tva u nepoljoprivrednu. Pa ipak na prostoru Vojne krajine nije do kraja sprij eden svaki eksodus stanovniStva. Umjesto tipidnog eksodusa kojeg je u svijetu potakla industrijska revolucija i kapiialistidki sustav, na krajiSkom prostoru djeluje iskljudivo agrarni tip eksodusa. Rijed je prije svega o >spu5tanju< s agrarno viSih u niZe predjele. Poj ava takvog spu5tanja stanovnistva prisutna je u svim brdskim predjelima Banske i Hrvatske Krajine. U Dvorskoj satniji vrien je pritisak dijela brdskog stanovni5tva stodarskog tika prema nizinskim dijelovima satnije. Iako je sama Una pripadala Vojrnoj krajini, vojne vlasti sprijedavajru naseljavanj e prema rijeci Zeleii time onemoguditi Sverc sa stanovnicima Turskog Carstva i lak5e voditi kontrolu nad raznim bolestima, napose stoCnorn kugsrn. Kriza tradicionalnog krajiSko-voj nidkog sustava, pokrenuta kako je vei reieno 1850-ih godina, najoitrije je zahvatila primarni. sektor i pokrenula hajdudiju golemih razmjera, poglavito u pukovnijama Banske i Hrvatske krajine. Na njezinu eksploziju utjedu dobrim dijelom i sve teZe vojne duZnosti, narasli 50-ih godina zbog eestih mobilizacija, a radi buna u Bosni, krimskog rata 1853-1856. i nacionalnoslobodiladkih pokreta na Apeninskom poluotoku. U svim tim ratnim zapletajima Habsburike Monarhije sudjeluju krajiSki seljaci-vojnici branedi prestiZ beEkog dvora. Hajdudija u Dvorskoj satniji je tipiian otpor krajiSnika protiv stoljetnog vojnidkog sustava i svojevrstan zahtjev za reformom i modernizacijom Krajine. Pojaiana hajduCija 1850-ih dopuita takotler da s vise sigurnsti utvrdimo podetak brZeg kretanja Dvorske satnije prema izlasku iz razdoblja statidnosti i otkrijemo podetak njenog ulaska u razdoblje brZe socijalne dinamizacije prema sekundarnom i tercijalnom sektoru. Godine 1854. imala je Dvorska satnija visoku stopu primarne djelatnosti. Ekonomska struktura aktivnog stanovnistva pokazuje ove strukturalne vrir) O prilikama u Prvoj banskoj pukovnijl usp. M. Valentid, Drustvena I gospodarEks struktura Prve banske pukovnlje 1848-1881. godine, Casopla za suvremenu povijest, I/198?, Zagreb 198?, 19-?6, r) Vlge o sta[ovnlJwu VoJne krajine 1 njegovoj soctlalnoj strukturl usp, l\!, Valentid, Stanovnlstvo Vojne krajine 1846-1869, Povljesnl prilozi 5, Zagreb 1986.

153

_-M, Vdlenfielstunouniltvo u posliednjoi etopi pouiiesti voine kraiine

Dvorska kompanija (Dworen Compagnie) Salje Nikolu Slijepdeviia pod pratnjom pukovnijski u petrinjski zatvor (20. VII 1857).

jednosti. Ukupan broj aktivnog stanovni5tva iznosio je 2.332. Od. tog broja radilo je u primarnom sektoru kao ratari i stoiari iak 2.323 kra-

Gospodarsku moi primarnog sektora Dvorske satnije moze se s velikom sigurnosiu iskazati pomodu statistiikih pokazatelja. Saduvana arhivska gratla pokazuje da je stanovnistvo ove satnije imalo 1854. Eod. 474 kuie u privatnom obiteljskom vlasni5tvu. U vlasniStvu opiine bilo je 6 zgrada, u vlasniStvu drZave jos 6. Ukupan broj obitelji iznosi 480 a Zivjele su u 17 naselja. Mu5kih stanovnika bilo je, bez sluZeiih vojnika, 2.486, Zenskih 2.563. Odnos izmetlu broja kuia i obitelji pokazuje da je gotovo svaka obitelj imala svoju kuiu. Samo 6 upisanih obitelji nije imalo kuiu u svom vlasni5tvu. Jednako tako ie povoljan odnos izmedu broja kuia i broja plugova. U cijeloj satniji bilo je 328 plugova te 413 5tala. Sve su to gotovo ujednadeni broj evi u relaciji prema broju kuCa i obitelji. O dinamici aktivnog stanovniStva u primarnom sektoru, tj. u ratarstvu i stodarstvu, govod i broj kola. Sa okovanim kotadima bilo je 266 i s neokovanim kotadima 137 kola. No pokretaika snaga primarnog sektora, napose na planu ratarstva, mjeri se odnosima izmetlu broja plugova i kola na jednoj strani te broja konj a i volova na drugoj strani. Dvorska satnija imala je rudnu snagu po jednoj

kudi jednaku gotovo vudnoj snazi.u daleko razvijenijoj Slavonskoj krajini. Primjerice ukupan broj konja bio je 667, a volova 855. Brojevi pokazuju da je svaka krajidka kuia u Dvorskoj s-atniji imala vi5e od jednog konja i gotovo jeoan Par volova. Stodarska proizvodnja takotler svjedodi o snaZnoj ekonomskoj moii primarnog sektora. Primjerice satnija je imala 94? krava ili prosjedno dvije krave po stainovniku. Zatirn bilo je 2.360 ovaca, koza 1.049 i svinja dak 3.543. Zbog proizvodnje mesa i masti svinje u primarnom sektoru imaju poloZaj najtraienije proizvodne grane, a njih je po jednoj kuCi bilo u prosjeku 7,5 komada. Dio stanovnistva bavi se i proizvodnjom meda. Satnija je imala 487 koinica. Sudeii prema broju kotlova za pedenje rakij e (56) ovdje se neguje i kultura Sljive. Zito se mljelo u 66 mlinova. Slijedeie tabele pokazuju stanje u primarnom sektoru uoti razvoj ade'nja Vojne krajine. Najprije broj zgrada i njihov vlasnidki raspored 1869. god.ined) (tab. 1). Tabela 1. javne zgrade crkvene

Privatne , zaJeono zgrade

Skolske opeinske vojne iirajGkih obirelji

5) S1'e statistiake pokazateue o Dvorskoj salniji u 1854. crpio sam 12 saauvanog popisa stanovnistva koit ie tzra(len prema poje'dinim satnijama. 1855-IIVBA-73-r8/2. BeI Kriegsministerium K egaarchiv D Sve sta stiake podatke za 1869. godinu cryio sam u Argmda(. hivu HNatske, zagreb, poseban Jond 'statlstieka

154

M. Valentit/Stonounittuo

Od ukupnog broja zgrada sluZilo je samo za stanovanje 501 dok se u 14 zgrada stanovalo i obavlj alo zanatsku djelatnost. Kada je rijei o zanatima u cijeloj Dvorskoj satniji samo jedna zgrada namijenjena je iskljuiivo zanatskoj djelatnosti. Veliiina kuia za stanovanje takoder nam svejdodi o gospodarskoj moCi. Prizemnica je bilo 380, a s jednim katom 140. Sve krde imale su samo 719 soba, 520 kuhinja i 127 podruma. Broj Stala porastao je na 520. U slijedeioj tabeli (tab. 2) bit ie rijedi o stodnom fondu Dvorske satnije 1869. Tabela 2.

u posliednjoi

etdpi povijesti

Vojne

krajine

nekoliko vaZnih povlastica metlu kojima je oslobodenje od vojne duinosti na prvom mjestu. Zatim, valja izdvojiti jo5 jednu iznimnu povlasticu prema kojoj obrtnik u Krajini na tjelesnu kaznu batinanja moZe kazniti samo sud njegove pukovnije. Sest spomenutih obrtnika Dvorske satnije organizirano je u cehove, odnosno u obrtnidke zadruge pukovnije i pladaju drzavi porez za svoj rad. U Dvorskoj satniji pored izudenih i privilegiranih obrtnika djeluje znatan broj samoukih zanatlija, radedi tzv. nuZne zanate, ali uvijek kao posredno zanimanje. Prema tome, na tipidno seoskom prostoru Dvorske satnije djeluju brojne primitivne zanatlijske radionice u kojima samouki zanatlij e izracluju kola, opanke, lonce, stolove, krevete i druge predmete. Saduvan je iscrpan i dragocjen popis svih zanatlija za svaku Zupu i parohiju (izudenih koji plaiaju porez i samoukih seoskih majstora), Popis je izradilo svedanstvo, tj. mjesni Zupnici i parosi 1850, za potrebe Banske vlade u Zagrebu. Koristedi se tim podacima moguie je izraditi za cijelu Vojnu kra-

E â&#x201A;Ź jE t s : F $

693

834 1.063 3.235 3.184 1.192 3.428 438

Pronrotrimo li ove brojeve uporedujuci ih s pokazateljima u preostalih 11 satnija Druge banske pukovnije mogude je zakljuditi slijedeie. Prema broju konja bila je Dvorska satnija na 5. mjestu. Najvedi broj konj a imala je Hrastovadka satnij a (i.323). Kod ukupnog broja goveda zatzima 4. mjesto. Ispred nje bile su ove satnije: Jasenovaika (3.429),Hrastovadka (3.359)i Dubidka (3.280). Kod stoke sitnog zuba drZi Dvorska satnija najvi5e vrijednosti. Prema broju ovaca zauzima prvo mjesto. Poslije nje slijedi Zrinjska (1.031) pa Hrastovadka (344). I kod broja koza zauzima prvo mjesto. Za njom slijede u uzgoju koza JasenovaCka (392) pa ostale. Uzgoj svinja daje takoder Dvorskoj satniji visoko mjesto. Na prvom vada (56), badvara (26), stolara (16) i londara mjestu bila je Jasenovadka satnija (4.302) a iza nje Dvorska (3.428). Zatim slijede: Hrastovadka (2.905) i Sisadka (1.974).U pdelarstvu na prvom mjestu je Jasenovadka (970), zatim Hrastovadka (507) i Dvorska sa 438 ko5nica.

pri?adaj'u gnupi obrtnika. Vei smo utvrdili

ZaokruZiti cjelovitu sliku zanatske djelatnosti u Dvorskoj satniji, napose kada je rijed o samoukim ?) Popis 1z 1850. auva sâ&#x201A;Ź danas u povijesnom muzeju Hr'izvor vatske u zagrebu. on je dragocjen za eiiiv niz p'Ianla marrh krajjEkih nasetja. 3) O pr ikama, odnosno statisflakim pokazatetjima u cllnskoj . satniji usp. M. Vatentjt, Siahovnjstvo' clinske Du_ xovnue 1846-1869, zbornik clina 1988.

r55

r M. Valentit/Stanolrnittuo

u posljednioj

etapi pooijesti

Vojne kraiine

GRAO

Kriteve! kc

lB!ns

. . S l u nsjk a

""' } Jr3"1)

m035

C.db.rEr.t vr.nru. Gh.. M.F. (Lht Gd.. l|l' er.d.c. Ir.l.ra.n, Sr|dq|... 8ot{. t.rni. lig-'!r

60 51

lrir*. tlr. 0inA. tltrna.d. JtbiioYr. V*r Si..a. C..dt9. gri. St t . ||+r. 0u6.r. J.riovl

zanatlijama, nije moguie bez uzimanja u obzir i tzv. Zenske zanatske djelatnosti koja je u Krajini tradicionalno bila vaZna privredna grana kuine zajednice. Naime, u svim dosada5njim segmentima privredne djelatnosti (primarni, sekundarni i tercij arnri sehor) o kojima postoji statistiika gratla uvijek se r:"kazani brojevi odaose samo na tzv. muike poslove. Poznato je da rr Krajini osim muikih zanata postoji iitav..niz Zenskih obrtnidkih_ poslova s dugom tradicij_om i dosegom koji je krajisku Zenu, tj. nj e.zin ru-kotvorni zanat, zarana uveo u slikarstvo ili je zbog ljepote svojih ukra5enih proizvoda dobivala razna- priznanla na velikim svjetskim izlolbama. Najbrojniji zanati kojima se bavila posebno Zena Dvorske satnije bili su ovi: predenje, tkanj e od vune, lana i i<onoplje, Sivanje i platenje, te izrada to,rbi i biljaca za pohniva,nje kreveta i kudne deljadi na spavanju. Zenska se djeca ovdje joi od malih nogu privikavaju i poudavaju u Zenskim zanatima. Primjerice jos nejaka dj evodica udi okretati vreteno, plesti i vesti. Kada ojada udi jos i tkati, dakako, u kuiarna gdje postoji tkaladki stroj. Na velikoj izloZbi u Bedu 1866. sudjeluje i Vojna krajina sa svojim predmetima. Iz Dvorske satnije udestvuj6 Sest izlagada: paroh Toma Janj anin sa jednim ukraienim krstom, Dunova (?)

Karta dijela Vojne krajine podrudjem tanim I i I1 pukovnije

s ucr'banske

Durman sa pregadom kraji5ke Zene, Simo Zi\kovii s crnirn i bijelim vinom; Teodor Lukad izloZio je duhan, Stana Vladubii vuneni tepih, Nikola Radii lule i drvene pehare. Izredi dakle cjelovit sud o privrednoj i socijalnoj -satnimodi sekundarnog sektora naroda Dvorske je za sada n{je moguie jer ne raspolaZemo podacima za sve Zupe i parohije ove sitnile. Ali, mo-nevidljivog gude ie ipak ukazatl na tendencije prelijevanja primarnog-vlast sektora u sekundaini I iercijarrri koji vojna nije rnogla nadzirati ni zaustaviti. Ako bi dinamiku procesa praZnjenja orimarnog sbktora, koji je zaprlvo u sredigtu nijer upravo o qjoj ovisi po6etak i*--porr"n*ti, modernizacije, prosutlivali smo na podlozi sIuZbene statistike onda su modernizacijske perspektive veoma sumorne. Izradunali snio dd je'odnos izmedu zaposlenog aktivnog stanovni5tva u primarnom i s&undarnom sekto;u 1854. bio dak gg,83o/o:0,250./0. Metlutim, dragocjeni popis iz 1850, koji donosi brojeve svih zanatlija (izuteni i samouki) ukazuje na zakljuiak da se u tkivu Dvorske satnije zbivaju i nevidljivi odnosi, odnosi koje sluZbena statistika nije u stanju pratiti. Razmotrimo 1i taj p-opis dolazimo do zakljuEka da je odnos izmedu primarnog i sekundarnog sektora 1850. god. znatno povoljniji. Na-

IJO

u posljednjoj

M, Vdlenti. / Stonolrni'tuo

ime, u sekundarnom sektoru ne radi viSe samo 6 nego znatno viSe zanatlija. Dodamo li ovoj 3estorici samo zanatlije iz Dvorske parohije (38) tada u sekundarnom sektoru djeluje zapravo 44 obrlnika. Prema tome odnos izmedu primarnog i sekundarnog sektora nije vi5e gg,83o/0: 0,250/0 nego 99,830/o:1,880/0.Dakako, taj bi odnos bio

etapi pouiiesti

Vojte

krajine

ukupnirrn brofem od 916 dopu5taju zakljudak o postojanju osetljivog prelaza iz primarnog u sekundarni sektor (6oio). Odnos jednog i drugog prema ukupnom broju stanovnika bio je ovaj: 28,39: 1,690/odok je na svakog zaposlenog u primarnom sektoru dolazilo gotovo 17 zaposlenih u sekundarnom.8) Dvanaest godina kasnije (1869) imala je II. banska pukovnija stanovnika u izvangradskoj zoni 57.820, a zajedno s Petrinjom (2.855) i Kostajnicom (1.817), ukupno: 62.492. U njenom sekundarnom sektoru nije zabiljeZen skokovit rast ali

?abela 3. Metal,

Gradevinarstvo poduzetnika

zaftoslenih

Na pm,storu bez gradova Kostajnica

poouzetrlika

zaposlenih

2 2 5 1 113

9 Zajedno

kamen Kemijski preh.ana drvo poduzetnika

1 1 5 9 89

proizvodi i duhan

Tkaladka proizvodnja

p(duzapozetnika slenih

zaposlenih

9 2 0 8 L 2 L 4 10 20 42

19 41

KoZa, papir i posebni proizvodi

poduzetnika

zapo slenih

76 68 66

'a N

22 74 49

l?0 305 M5

jednak. Svakako da su 6 izudenih zanatlija koje spominj e sluZbena statistika bili osnovna poluga sekundarnog sektota u Dvorskoj satniji sredinom XIX stoljeia. Utjecaj sekundarnog sektora na otvaranje modernizacijskih procesa znatno je povoljniji ako se

radionicama 13, U ove brojeve nisu ukljudeni gradovi II. banske pukovnije Petrinja i Kostajnica. Broj zaposlenih u gradovima bio je ?89. Od toga je u Petrinji bilo vlasnika radionica i

je zato doilo do promjene unutrainje strukture. Primjerice porastao je broj zaposlenih i pro5iren je interes na nove obrtne grane. Slijedeia tablica pokazuje ekonomsku strukturu aktivnog stanovni5tva II. banske pukormije zaposlenog u sekundarnom sektoru 1869. (Tabela 3.) Kako je u proteklih dvanaest godina poveCan broj zaposlenih u sekundarnom sektoru II. banske pukovnij e sa 916 (1857)na samo 920 u 1869. moze se s razlogom postaviti pitanje promjene kriterija popisne komioije. Odito je pred nama ili nerealan broj 1857. ili nedovoljan 1869. god. bududi da su objektirmo posiojali bolji uvjeti za veii rast sekundarnog sektora.

Zbog toga tercijarni sektor, gledano Habsbur*ku Mo,narhiju u cjelini, obuhvaia veii dio stanovniStva samo u naj razvij enij im dijelovima Monarhije. Tabela 4.

.r R i2

Bez gradova Kos'tajnica

8 3 1 72

29 Zajed,Do

5. f

t26

757

5 2

2 5

1 31

2 2

7 3 3

'-.-

EE E.E 'a EE HF Fl.o

7 77 19

L4l 118 81

7' M. ValentiClstanooniitvo

u postjednjoi etapi pouiiesti Vojne krajine

Tabela 5.

E 6

Bez gradova Kostajnica

7L4 lt 10

58 r7 62

Na ovu iigjenicu valj a posebno upozoriti. paZljivog ditaoca kako bi lak5e mogao razumjeti zaostajanle tercij arnog sektora ,u Kraj ini gdj e mali bnoj ziposlenih u usluZnim djelatnostima oznadava tek skromne podetke modernizacij e krajiSkog druitva. Zapravo u svakom druStl'u drugi-i tr;ii sektor potieu druStvenu razvijenost pa je to i bio jedan od osnovnih razloga da smo se u ovom radu kon-

68 43 4s

448 103 218

1857. na krajiSkom selu djeluje lipieno statidko drustvo ovog poretka: primarni sekundarni - tercij arni tip, a od 1869. rnoZemo govoriti o novom rasporedu: primarni - tercijarni - sekundarni. Ipak, joi uvij ek visok udio aktivnih u

je. To je bio cilj na5e analize s pomoiu obrasca o diobi ukupnog drustva u 3 sektora. Nadam sa svoj im udj elom u tercij ar,nom sektom znatno zaostaje za kraji5kim gradom. Primjerice u selima Dvorske satnije bilo je 1854. zaposlenih u ovom sektoru samo 4. Bili su to 3 svednika i I gostionidar bez ijednog trgovca ili bar kramara.

3. Stanovni$tvo tokom XVII

dvorske satnije. Doseljavanjem i dij elom XVIII st. novog

go vremena najpouzdaniji reprenzentativni sloj. Ono je u duZoj vremenskoj seriji bilo memorija je veie poveâ&#x201A;Źanje u grupi tinorrnici, zbog uvo- o pripadnosti zajednice srpskoj etnidkoj skupini. clenja zakona o opdinama i s tim u vezi poveianja Nakon podetnih izricanja i produbljivanja spozbroja dinovnika. Tu su i uditelji koje je po,p1s naja o pripadnosti >svojoj< vjerskoj, kulturnoj i iz 1857. neopravdano izostavio. narodnoj (etnidkoj) zajednici javit ie se na proSlijedeia tabela (tab. 5) pokazuje strukturu ak- storu Banije, baS kao i na ostalim dijelovima tivnog stanovnistva II. banske pukovnije u ter- Hrvatske, hrvatska i srpska nacija kao i'isi, sloci1'arnom sektoru 1869. godine. Zeniji - organiziraniji i svakako moderniji oblik >naroda<.

stoljeCima konzerviran dru5tveni i gospodarski sustav Vojne krajine. Po prvi put dolazi do bitne promj ene izmedu tri postojeda sektora. Do

PaZljivi ditalac moZe postaviti pitanje da li su i s kojim uspjehom kraji5ki opCi popisi stanovniStva pratili tu pojavu i koliko se do danas saduvalo arhivske grade o tim najslozenijirm transformacijskim mijenama u genezi svake nacije. Trenutak prelaska iz >naroda<naciju<<nije moguie utvrditi jednom godinom. U oblikovanju

158

M, Vdlentif/Stanovniatuo

u posljednioi etapi pooijesti Vojne kro.iine

:{'""/4

/ iG-

1881. U statistikama Civilne ili Banske Hrvatske pripadnici vjere razvrstani su po obredima. Tako su Hrvati: >katolici rimskod obreda<, a Srbi su >pravoslavni istoenog grdkog obreda<.

broja pravoslavnih i katolika (tab. 6) bili su ovi: Tabela 6.

,/ Popis

carinskih

Politidka opcina

Poreska optina

Dvor

uore Dobretin Dvor Glavidani Gramu$ani Jamnica Jat oranj Javordk Matijevi6i Sodnica Stani6i Struga UnEad Vrpolje Zakopa Zamlata Zut

izmeatu Dvora i

U prvoj fazi (1827-1851) popisni {orrnulani imaju rubriku >Nation<. U njoj je hrvatsko i srpsko stanovniStvo Krajine iskazano kao >Slaveni<<,S popisom 1854. podinje druga faza kada se ukida etnidka odredni.ca >SlaveniSlavonci<<.U tako ispisanoj upitnoj listi popisivaii su svoj dio poila obavili tako da su gotovo sve stanovnike Banske krajine upisali kao Hrvate. Prema tome pojam >Hrvati<< oznadava (1854) iskljuiivo stanovnike Hrvatske. U treioj fazi koja podinje kraj em 1850-ih godina vise se ne pita za narodnu prip€dnost, ali ostaje pitanje o pripadnosti vjerskoj zajednici. Prema torne ako Zelilno u Vojnoj krajini, ili pojedinim njenim dijelovima, utvrditi nacionalnu

Katolika

Pravoslavnih Zajedno

27'l 582 529 190 IDJ

231,

140

836 915 169 102 453 48 7 29 303 243 366

582 704 190 163 836 915 169 102 453 48 238 283 303 243 19? JOO

Prema dobivenim podacima katolici su imali vedi-

Kretanje

159

muikog

Zenskog stanovniltva.

M. Valenti.lstanooni\tuo u posliednioi etapi pouiiesti Voifte kraiine

sanih domadih muikaraca treba dodati i mu5ku populaciju koja obavlja vojnu sluzbu. Za godinu 1869. nisam mogao pronadi todan broj krajiSnika-vojnika iz Dvorske satnije ali nam za usporedbu moZe posluZiti broj redovnih vojnika ove satnije u 1854. godini: 374. U demografiji raznih zemalja i naroda vlada opia pojava prema kojoj se u pravilu ratla ne5to viSe muSke djece nego Zenske. Razlika je u prosjeku 5-60/o vi5e mu5karaca. U slijedeioj tabeli (tab. 7) prikazana je spolna struktura cjelokupnog stanovniStva (domadi i ,stranci) opdine Dvor 1869. godine. Tabela ?. I'olititkoupravna opCina Dvor

Pormka Dvor Zamlada Struga UnCani r4vvrdrJ

Glavidani Vrpolje Core GrmuBani Sot6anica Jamnica Ztt Dobretin Javornik Zakopa Matijevi6i Stani6i Zajedno

MuSkih 360 90 119 t2L 486 101 155 146 83 233 435 185 311 92 120 31

Zenskih

Zajedno

358 107 120 163 434 90 148 133 80 22t 406 185 276 77 126 50 18

7L3 197 239 284 920 191 303 279 163 454 844 370 s8? 169 246 103 49 o.l lo

Izmedu tabele o vjerskoj strukturi i ove o spolnoj postoje razlike u ukupnom broju stanovnika (6.069 i 6.116). Do razlike dolazi zbog unoBenja u tabelu o spolomj stru,lrturi cjeiokupnog stanovni5tva, tj. dsmaie i strance. Stramaca je u opiini Dvor 1869. bilo 47. Najvi5e u Dvoru, zatim u Javornju i Zakopi. Tabela sugerira da je odnos izmedu spolova blago naru5en 3.124:2'992. Metlutim, dodamo li broju muSkaraca (3.124) i broj vojnika dvorske opiine koji je mogao biti oko 400, tada se moie redi da je u ovoj o{pdini, s jakim i razvijenim primarnim sektorom, vidliivo narusena spolna struktura stanovnistva' Uzr-ok naruSene rai'noteZe spolne strukture (manjak Zena) valja traZiti prije svega u tradiciji ovog dijela Krajine. OCito je patrijarhalni zivot s ru-

ralnom i selj adko-vojnidkom tradicijom, koja je stoljeiima razlidito vrednovala muiku i Zensku djecu, i ovdje odigrao vaznu ulogu. U nerazvijenim krajevima Krajine sa snaZnim patrijarhalnim mentalitetom muika se djeca tradicijski smatraju vrednijom pa se, poglavito u djedjoj dobi, njeguju s viSe paZnje. Stoga je i smrtnost muike djece mogla biti manja nego Zenske. Takav polozaj Zenske populacije mogao je utjecati na prevagu mu5kog stanovni5tva nad Zenskim. Osim toga, u nerazvijenim i patrijarhalnim sredinama bio je Zivot Lene teLi (udestala ratlanj a, slaba higijena, teZak fiziiki rad i drugo) pa joj je krade prosjedno trajanje Zivota. Zbog spomenutih razloga bilo je u opiini Dvor viSe mu5karaca od Zena za 75\/0. U drugim opiinama Banije, napose u LiEkoj pukovniji, te su razlike jos veie. Pismenost stanovniStva opdine Dvor. U nas jos nije provedeno istraZivanje o rasprostranjenosti pismenosti odnosno nepismenosti u proilosti. Za Vojnu krajinu postoje podaci s kojima bi se ovo vaZno nacionalno pitanje moglo rijeiiti. Kako nam nisu poznati podaci za pojedina sela posluzit iemo se podacima na razini satnije. Godine 1869. imala je ova satnija od ukupnog broj a stanovnika (6.069) samo 1248 mu5kih i 128 Zenskih koji su znali i ditati i pisati. Dakle, u ukupnoj populaciji bilo je nepismenih 77,32ol0.Najmanja spremnost roditelja bila je da Skoluju Zensku djecu pa se i tu izta'ava negativan odnos prema Zenskoj populaciji. U statistidkoj gratli nalazimo jos podatke o broju slijepih (1), gluhih (6) i du5evnc bolesnih (5). Nastoje6i da zavidajnu povijest, povijest korijenja, obogatimo sa Sto viSe egzaktnih podataka nastoj alo se u raznim oblastima dnevnog Zivota pronaii upravo one podatke koji pruZaju najpouzdaniju sliku o razvoju Dvora u poslj ednjoj fazi postojanja Vojne krajine. Nadam se da ie paZljiv iitalac pojedinadn m elementima krajiSke strukture pristupiti s posebnom paZnjom. Drugi cilj kojeg sam si postavio u ovom prilogu izvire iz osobne istraZivadke spoznaje da su za socijalnu historiju Vojne krajine dragocjena, prije svega, regionalna istraZivanja. Zato sam s posebnom paZnjom nastojao da na primjeru jedne satnije, tj. najirriZe komand,no-upravne ,i socijalne zajednice analiziram razinu njene gospodarske i druStvene strukture te modernizacijsku Sansu u sva tri selrtora: priirnarnom, sekundarnom i tercij arnorm.

160

Ivica Golec

Dru5tveniiivot (1800-1881)

Uvod DanaSnje podrudje Dvora na Uni, teritorijalno i organizaciono s nekim neznatnim promjenama, nalazilo se u okviru Hn/atsko-slavorxste knajine, todnije Prve bosanske pukovnije utemeljene 1746. godine. Cijela Hrvatsko-slavonska krajina bila je podijeijena u 1l pukovnija (regimenti), kojima je na delu stajao pukovnik, kao vojni zapovjednik, vrhovni rupravitelj i sudac. Banska krajina, kao njen specifidan i sastavni dio, dijelila se na Prvu bansku pukovniju sa sjediStem u Glini i Drugu bansku pukovniju sa sjedi5tem u Petrinji. Svaka pukormij a dalje se dijelila na kompanije (satnije), eiji se broj tokom vremena mijenjao. ali ih je u pronatranom razdobiju u pravilu bilo po 12 u svakoj pukovniji. U teritorij alni sastav pojedine kompanije spadalo je vi5e sela, a po mjestu sjedista, obidno je dobivala naaiv i cijela kompanij a. Bud,uii da su kompanij e na svom podrudjru obavlj ale, o'sirn vojnih i mnoge gratlanske poslove, osjedala se potroba za zrLalnijim prornj enama u sastavu, broju i ovlaitekadra komparnij e, njimra komanidno-upravnog sto j e i ucirxj eno donosenj em Temelj,nog zakona tzv. Grenzgnnndgesertz od 7.8. 1807.1)godine. Od 12 kompanija Druge banske pukovnije na dana5njem dvorskom podrudju bila je organizirana Rujevadka kompanija sa sjedi5tem u Rujevcu, Dvorska sa sjedistem u Dvoru i Zrinska sa sjedi5tem u Divu5i.') Pored vojne obaveze, krajiSnici dana5njeg dvorskog podrudja najviSe su se bavili obradom zemljista i stoEarstvom, a uz odreilena ogranidenja mogli su izueiti obrte i baviti se trgovlnom. Cjelokupnost dru5tvenog Zivota na ovim prostorima, sve do sedamdesetih godina 19. stoljeda, proizlazila je iz temeljnih kraji5kih zakona (1807) i (1850), kao i njihovih brojnih izmjena i dopuna. Teritorij RujevaEke, Dvorske i Zrinske kompanije obzirom na neke znaiajke u vojnom, upravnom i sudskom pogledu Sasvim je izvjesno da je od 1746. godine bilo viSe promjena, kako u sastavu pripadajuiih mjesta svakoj od ovih kompanija, tako i u njihovim ovlaitenjima u odnosu prema zapovjedni5tvu pukovnije. Za vrijeme tzv. kantonalnog ureclenja (Cantonsregulativ 74. TI 1787. - 1. XI 1800.)3),

osim podrobnijeg pravnog normiranja organizacije vojnoupravnih vlasti u Krajini, koja je uredena kao jedinstveno vojno podrudje, izvriene su i manje teritorijalne promjene, narodito u vojnoadministrativnom i organizacionom pogledu. Tzv. >kanton<< predstavlj ao je osnovu za adrnirdstrativno-teritorijalnu i funkcionalnu reorganizaciju Vojne krajine.{) U izvorima i literaturi toga vremena desto se uz kanton stavlja i stadji naziv, regimenta, kao npr. >2-ten Banal-Regiments Canton Nro. XI<, a potom se oznaEava kompanija, odnosno okrug (Bezirk) itd. Krajem 1799. i podetkom 1800. godine u Rujevadkoj kompaniji, sa sjedi5tem u Rujevcu koji :) Osim arhivske

grade, kod plsanja

ovog rada poslurio

sarn

D.ustvenl razvoj u vojnoJ kraJlni, u knjizi DruStveni razvoj u Hrvatskoj (uredila Mtrjana cross), zagreb 1981, privileeiie 83-101, te rad Cehovske Banske knjine iz 1?73. godlne, u Zborniku clina (urednik Drago Roksandie t Mira Kolar-Dimitrtjevi6), zagrcb 1988, 38-44, Mirko valentie, koii obradio lazdoblje od 1849. do ie detaljno 1881. u knltzi Voina krajina t pitanje njezina sledtnJenja s Ervatskom 18{9-1881, Zagreb 1981, a ment su pogospodarska najvise sluzili njegovi rado!'l, Drustvena I struktura Prve banske pukovnije 1848-1881, godine, Capoviiest, sopis za suvrernenu 19, 1987, 1, 1$-76. i poglavlje, Hrvatsko-slavonska Vojna krajina 1?90-1881. u (urednik Drago Pavliaevi6), Zazborniku Vojna krajina greb 1984, 57-100. U noviie vrijeme veliki doprinos tu daje Drago Roksandj6, narodlto za period 1800-1813. Upravo dragocjenl podacl tz tog vremena nalaze se u dvije rrnjige, Vojna I{rvatska, Zagreb 1988. Vojin S. Dabic je prvl I zas:da JoS jedint htstoricar, koJi ie Jednu cljelu knjtgu posvetio iskljuarvo Banskoj kralht, nazalost samo za razdoblje 1688-l?51, Banska krajtna 0688-r?51), Beograd-zesrcb 1984. NedovolrnoJ lslrarenostl kmjiskog Zjvota I bivie Banske krajine vazne priloge svoiim radovtma dsju r Igor Karaman, Dragutln Pavlilevl6 1 ostau. :) Svaka kompanrja u pukovnijl tmala ie redni broj. U DrugoJ banskoj pukovnijl red kompenija blo Je slilededi: Rujevalka br. 1, Dvorska br. 2, Zrinska br. 3, I'meUIka b!. {, JabukovaEka br. 5. Petrinjska br. 6, Gradu;ka br. 7. Druadka br. 8, IrrastovaCka br. 9, Kostajnltke br, 10, Dubiaka br, ll I tesenovaaka br. 12. 'fokom vremena promiena. pripadnosti b o Je t odredenth Ulo u ciiele pukovntJt, kompanlje nekoi drugoj ill samo u nazlvu kompanije s lsum podruajem I sl. Tako se jedno vriJeme i Zrlnska kompantja zvala Dlvuskom i sl. :) Usp. o tome vrlo opslrno, Franz Vaniaek, Spearalgeschichte der Mllittlrgrenze, U/ien l8?5, III, 21-110. r) Ferdo Culinovt6, Drzavnopravni razvitsk vojne krajlne (s Darcaittm osvrtom na Slavoniju), A.ad IAZV, zagreb, 356, 1969, 30.

161

I. GoleclDnl{tveni Zivot (1800-1881)

je okruZno mjesto, spominju se: Kosna, selo od 25 kuia i od predjela Velebicska rieka, Sto leZi na potoku Zirovac, pokraj sela Ljubine, osam i pol sati udaljeno od Kostajnice; Ljeskovac, selo od 44 kude; Grabovica mjesto od 10 kuia, od kojih se 4 nalaze u Samaridkoj Sumi prema selu Cavii i GoriCka s 51 kuiom. U Dvorskoj kompaniji, spominje se Dobretin, s 29 kuda, Dvor selo od 69 kuia i tri predjela gornji predio Hertii, srediSnji Dvor i donji Podove. U mjestu je smje5teno srediSte okruga, a leZi na dva breZuljka pored Une, 45 minuta udaljeno od turske tvrdave Novi. a pet i pol sati od Kostajnice. Tu su i Glavidani s 14 kuda, i Jamnica s 43 kuce. Javoranj ima 63 kude, a sastoji se od vise predjela i sjediste je parohije. Javornik ima 15 kuia. U Zrinskoj kompaniji, tada sa sjediStem u Zrinu, spominju se: Kozibrod s 15 kuia; Kuljani s 20; Divu5a sa 17, Draga s 22 kude koja je i sjedi5te parohije; Dra5kovac s 12 kuia; Brdani sa 42 klute, te Golubovac s 16 i Lotine s 10 kuia u iumi Krainova Glava.s) Oko 1830. godine u Rujevadku kompaniju spada 17 sela, u Dvorsku 19 i u Zrinsku, sada sa sjediStem u Divu5i. 18 sela.6) Dvorska kompanija s 4.939 stanovnika je najbrojnija u cijeloj Drugoj banskoj pukovniji.?) Vojni sastav u kompanijama je pribliZno isti, a zapovjednici kompanij a i upravni oficiri (Verwalturrxgsofiziere)irrnajru najvi$a ovla$tenja.E)

i kuiami i na cestami paziti, Siibru (porez G. I.) pobirati i drZavi predavati<, a natponudnik (Oberlieutenant), porudnik (Lieutenant) i zastavnik (F.iihnrich) >imali su sa vojnidkom sluZbom posla...1o) Vojnici ovih kompanija imali su i obavezu drZanja straZe na Kordonu (danadnji Kor.d,nn - G. I.) radi obrane od turskih provala pa >ako se koi soidat u nai manjoj pogre5ki na njegovoj Po5ti (straZi - G. I.) ufatio, dobio je brez svake milosti potlje izmj ene 30---40 ljeskovi toljaga<. Straie su se mijenjale svake subote, a hranu su im morali donasati njihovi ukudani. Svaki vojnik pored >carskog.odiela u kojim nije smio nilje osim u Petrinji sluZiti<, najvise je nosio >soldaiko odielo<, koje je morao sam, odnosno njegovi ukudani kupiti. Godi5nje je dobivao >12 forinti od eara plaie i cokule na prikaz<<:ll) Vojnidki znaiaj krajiSkog dru5tva, austrijski vojni krugovi ponajvi5e su odrZavali surovim metodama kaZnjavanja, kao npr. sibom, batinom, korbadem, okovima i zatvorom. Ako je dvorski

krajiSnik, tokom tjedna izostao bez o,pravdanj a od seoske ili kompanijske nodne straZe ili je >sludajno< 5to ukrao, odmah je na tzv. tjednim ra-

Osnovne karakteristike poljoprivredne nje na kornpanij skim podruCjima

proizvod-

1) Ca.l Bernh. Ritter von I{tetzinger, Statlsttk der Militalgdnze des osterreichlchen Kaiserthums, Wien 182i, rr. 280. r) Usp. o tome vtse, C. Illetzlnger, n.dj., 29?-299 i Mat- cranze hias Stopfer, Orlauterungen tiber dte Mlnter verwaltung des dsterretichischen Kaiserthums, Wien 18t8, 256-270.

1.) OA---OF, sjecatlja !r) Isto ") Isto

t62

Borojevi6a.

L GoleclDrultueni Ziuot (1800-1881)

Primitivna obrada zemlji5ta i ieste >gladne godine<, jedan su od osnovnih razloga Sto urodi nisu bili srazmjerni uloZenom trudu. Bez obzira sto prinosi viSe puta nisu bili dovoljni niti za prehranu dlanova zadruge, svatko je traZo svoje >a sve5tenici su dobivali u ime plaie od svake rali po 2 oke kakuruza<, a kada se nctko iz kuie Zenio, za vjendane dozvole i samo vjendanje je >u ienici, kukuruzima, prascima i u gotovu Novcu od 10 do 25 forinti vriednosti uzeti mogo<.la) Nakon osni,varj.a >Hrvatsko-slavtrEkog gospodarskog drustva< 1841. godine u Zagrebu, teZilo se gospodarskom prosvjeiivanju krajiSnika i osnivanju podruznica Druitva u cijeloj Vojnoj krajini. Vei 1842. godine kao dlanove Drustva nalazrno, naj vj eroj atnij e, ilirski raspoloZene oficire dvorskog podmdj a kao npr. Stefana Bosanca, kapetana, Andriju Sinjara upravnog praktikanta, Duru Borotu upravnog kapetana i druge.15) Podto su se podruZnice uskoro osnovale u Petrinji i Glini, vjeroj atno se razmi5ljalo o osnivanju gospodarske podruznice i u Dvoru, Sto je prekinuto neodekivanom zabranom osnivanja i ukidanja vei postojeiih krajiskih podruZnica 1843. godine. Povoljniji utjecaji u razvoju poljoprivredne proizvodnje osjeiaju se i na dvorskom podrudju, narodito poslije 1860, a ogledaju se u deiiim posjetama poljoprivrednih struinjaka, zainteresiranosti stanovniStva za nabavu kvalitetnijih poljoprivrednih strojeva, pohadanju gospodarskih teeajeva i 5ko'1a,16) a 1866. sudjâ&#x201A;Źlot'anju na gospodarckoj izloZbi u Bed,u. Bilo je izloieno 25 poljoprivrednih i obrtnitkih proizvoda. Stevan Joka iz Kosne izlodio je kvalitetan duhan dobiven iz turskog sjemena, Adam Dobretevii iz Lotina pSenicu i domaiu ba,nijslru rakiju, a Simo Zivkovii iz Jam,nice crveno i. bii,elo vino proizvedeno 1865. godine.l?) Kori5tenje Suma je tokom vremena bilo urediva-

obavezni >podemli od Generala pak sve do Re-

lovi.ca Suma je predana krajiSnicima, da iz njih trajno pokrivaju svoje potrebe. Prema istom zakonu, Sume dvorskog podrudja spadaju u Drugu bansku imovnu opiinu sa sjediStem u Rujevcu, razvrstane u osam Sumskih srezova, ukupne povrSine 14.759.35rali.le) Stanovni5tvo dvorskog podruCja i rudnici Be5linac - Trgovi Koliku i kakvu korist su imali kraji5nici dvorskog podrudja od poznatih rudnika Zeljeza, u Trgovima, i bakra, u Be5lincu, te kako i u kojoj mjeri su oni utjecali na tokove njihova dru5tvenog Zivota, do danas jo5 nije istraZeno. Zivot u neposrednoj blizini mdnika, pa i neizbjeZni kontakti s mnogim strancima, vjerojatno su imali svoga odraza. >Rudnik Zeljeza Tergovk djeluje od 1794. godine, a oko 1806. radi se u 6 jama u Trgovima i Kosni. Poslije 1806. vlasnik rudnika je trScanski veletrgovac Josip Fustenberger. Do 1838. broj svih rudnika kretao se izmedu 20 i 40, a kasnije od 60 do 80 radnika. codine 1859. poduzede ima 19 iskopnih jama, a proizvelo je 11.853 centi rude u vrijednosti od 2.489 forinti.zo) Sezdesetih godina 19. stoljeia, u ru.dniku radi ukupno 244 osobe, od toga 216 rudara, 1? Zena i 11 djece.2t)Rudarska naselja su bila smje5tena oko sela sela Kosne, Kosne, a najbrojniji naibroiniii rudari rudari su bili Slovaci, vaci, Kranjci, Kranjci, Cesi Cesi i Nijemci.rr) eesi Nijcmci.rr) Rudnik Rudn bakra u Be5lincu otvoren je 1842- godine. Do 1870. tu se kopao samo bakar, a od 1875. Zeljezo, olovo i srebm.zt) Iste godine u rudniku je zaposleno 244 radnika, od toga 10 Zena i I djece. NajduZe radno vrijeme je 16 sati, a najviSa plaia 130 "n) kraicara dnevno.zal krajcara

r5)List meselni horvatsko-slavonskoga cospoda$koga DruStva, Zagreb, ll, 7. 12. 1A42, 12. '.) Spomenlca o pedesetgodisnjem postojanJu vites Xr. sospodarskog uaillata I latarnice u Krtzevcu, Xrtrevaa i910, 187. Pavao Vujanl6 lz Brdana upisao se u Krizevaaku stolu, ratarskl smjer 1865. i uspJesno zsvrsio 1860. godine. Radl dobrog uEenla I vladanta uprava Skole, ve6 ga u jesen t867. preporuduje za vruJala co6DodarskoA drustva u Petrinji. Po svemu sude6i. Vujantf je bio pnt od mjesl.ana dvorskog kraja koji je zavrsio I stekao visu naobrazbu. Poljoprlvrednu r 7 )t r o h a n E v . I { d l b l t n g , Dle CoUectlv Aussteuuhs aus - cranze bel de! la,ndwirthschafr:lichen dcl k, k. Mllttgr und IndusHe Ausstellung in wlen im Mat 1866, wlen 1866, 39--{0.

poslu bili su duZni doetaviti upravi kompanije.rs) Kraji5nik je bio trajno zainteresiran da svaka

', rsto, 94.

163

I. GoleclDt'uitueni Zioot (1800-1881)

Sigurno je da meilu dionidarima i u upravi jednog i drugog rudnika nije bilo domaiih ljudi, a vjeroj atno niti metlu rudarima. Buduii da su rudnici povremeno koristili i ostalu, narodito pomodnu i jeftinu radnu snagu, s velikom vjerojatnosiu mozemo tvrditi, da 6e u pojedinim vremenskim raznobljima tu na5ao i poneki domaii kraji$nik. Da ii je i kakve je utjecaje na krajisnika ostavio >prvi radnidki pokret< na Baniji 1821. g6dine, kada su se rudarii rudnika Trgovi su.kobili s vlasnikom rudnika, radi toboZnje nediscipline rudara,z6) kakve poglede i nevolje 1848/49. godine dijeli s rudarima Trgova, kakva razmisljanja kod krajiSnika potieu tzv. >bratimsko-bratovitinske< blagajne za pomod iznemoglim radnicima u oba rudnika, te kako kraji5nici gledaju na to, da radnici rudnika imaju svoga lijeinika i ljekarnu, a da za poduku rudarske djece radi i posebna puika Skola, valja podrobnije istraZiti i vrednovati.

izudavati puSkarski zanat kod majstora Tanasije Brisevca; Mihajlo Milakovid iz Ruj evca >oslobotlen< je, odnosno zavr5io je kroj adki zanat 8. VIII 1808. kod majstora Jove PuSkara; Ciro Arbutina rodom iz Goridke izuEio je kovadki zanat 4. VI 1815; Lazo Opadii, rodom iz Dvorske kompanije, s uspjehom je 5. XI 1820. zavrsio pu5karski zanat; Pavao DZajit. iz Zrina izudio za kovada 30. XII 1827. godine; Tanasia Dobredevii, rodom iz Lotina, 16 godina star, podeo je 24. I 1830. izudavati kotlarski zanat kod majstora Pavla Pajida; Miho Obudina, rodom iz Kuljana, star 20 godina, zavr5io kovaiki zanat 7. III 1830. godine; Jakov Berkii iz Dvora, 18 godina star, zavr5io bravarski zanat 7. XI 1838; Adam Durid iz Javornja, kbr. 68, 18 godina star, vladao se kroz 3 godine naukovanja vrlo dobro i zavrSio je puskarski zanat 72. XII 1841. godine; Simo Durman, rodom iz Javornja, kbr. 53, star 15 godina poieo utiti kovadki zanat 11. XI 1846. u Petrinji kod majstora Simeona Milera.2e) Temeljnim zakonom iz 1850. uklonjena su ograObrt dvorskog podruija nidenja pri izudavanju pojedinih obrta krajisnii odnosi sa srediSnjim cehovskim druitvom ka,30)Sto je vj erojatno imalo svoga utjecaja i na u Petrinji ovim prostorima. Temeljnim zakonom iz 1807. godine bilo je de- Tako, prema izvjestaju za 1875, godinu u dvortaljnije uredeno i pitanje kraji5kih obrtnika. skom kotaru, osim 3 trgovca mjesovitom robon KrajiSkim djedacima dopulteno je izudavati i i 8 sitnidara, registrovano je g kovaia, 1 krojad, cehovski organizirane obrte, koji ie predstavljati 2 mlinara, I opandar, I pekar, 4 postolara i 4 njihovo puno zanimanje, pod uvjetom da su stupara s vlastitim radnjama.3l) tjelesno nesposobni za vojnu sluZbu i neprikladni Po5to se ovi statistidki podaci odnose samo na za kuine poslove. Neophodne potrebne obrte prijavljene obrte, moZe se pretpostaviti da ih je mogli su izudavati i potpuno zdravi djedaci >oso- s neprijavljenima bilo znatno viSe. Tu bismo bito iz velikih ali siromashnih kuchah<, pod uvijetom >da oni u Granici ostanu i naucseni e) Ililtodrski arhiv Slsak, Zvonlrnir Matagl6, crada za povljest Ban{e l grade Petrlnjâ&#x201A;Ź, Iujeka 1960, (strojopis), zanat ondi tiraju<.zo) Neophodnim odnosno nuZ188, pohranreno u Sabirnom centru Petrinla. 4{. nim obrtima u Vojnoj krajini, namdito su se ! , ) U s p . o t o m e v i S e , D r a 8 o R o k s a n d l 6 , Vojna Hrvatska: La Croafie Militaire Krall;ko drustvo u I'rancuskom smatrali: zidarski, tesarski, kovadki, kolarski, Carstvu G800-18r3) ZaEreb lga9, \ 62, 5) Usp. o tome vise, M. Stopler, Lehrbuch Llber die pu5karski, opandarski i jo5 neki.?7) Grundgesetze karlstadte!, der warasdiner, banal-slavonlschen und benatischen Militer Grenze, Graz 1840, Sredi5nje cehovsko udruZenje za Bansku krajinu 116-117. r) Historliski arhlv Slsak, vojnt komunliet Petrtnje. Knjlge utemeljeno 18. XII 1?73. sa sjediStem u Petrinji, glavnog ceha u Petrinji. arhrvska oznaka cPP-3ro i cPPje dopu5talo osnivanj e filijala, koje su kasnij e -321. U daljnlem tekstu skra6eno: HAS nsziv fonda, kutlle, spisa I sl. utemelj ene samo u Glini i Kostajnici. Djedaci ') broj HAS!--GPP 310 i 321. Kao sto ,e poznato u Petrlnji, sredvorskog podrudja u pravilu su obrte izudavali diltu cehovskog udrutenja, organizirana su tetirl ceha. prvom IJ su lontari I kosaru6i, u drugom tzv. njemaau Petrinji, a manjim dijelom u Kostajnici. Iz kom cehu udruZent su obdnict, kojt rade drvom I kovinom, u trecem opanaarl, mesarl, postotarl I krznart i u saiuvanih obrtnidkih zapisnika srediSnjeg ceha aetvrtom krcra61 I tkalci. U Eistorijskom arhlvu Sisak u Petrinji, moZe se zakljuditi da su mladiii s Sablrnl centar Pet nja. satuvane su neke od cehovknliga Prema tome, kollko skih drugog I tetvrtoa ceha. podrudja dvorskog najviSe bili zainteresovani za u osJe dvorskih mladica lzuaavalo obrte, organlzlranlh poznato, saEuvane talim cehovlme, sada nam JoS rfje kovadke, puBkarske i krojadke obrte, a manje plsane gotlcom, podatke knlige su njemadkim lezlkom, a za ostale. Spomenut demo samo neke.28) Tako osobnom p Jevodu. u knjizi I ostalo lznosim prema pronasao podatke I{AS---GPP-310 ssm t da su u Kostajna primjer Juro Labudii, rodom iz Zrina, star pu:Xarski nlcl, ?. 6. 1823. lzuaili zanat, BoZo Kouaja lz Rulevaake kompanlje kloz v Jeme od 3 l pol godtne, 14 godina, poEinje od 20. XI 1801. godine, i to tod marstora Damjana Kodlea, Josip Krtvo3lC 1z zrlna, knoz 3 godine, uditi kmjadki zanat kod majstora kroraEkl obrt Je lzudlo 29. 5. 1825. kod haJstora I'erdinande Kirina takoder rodom iz zrlna, i lgnac Bllnja, Martina Remete. Kod prijema u nauk bili su izuato ie, krojaakt zanat kod msjstora Jakoba Durekoprisutni gradani, maj stori Adam Jakopovii i !'16a, 13. 10. 1825. godine. t) ObrtniStvo zeuredeno dlanom 29. Temeunog Je nalelno Vencei Cermak. Naudnik je u cehovsku blagajnu su kona koli je glaslo: rukldaju se ograniaenia, kojim prelenl zanatâ&#x201A;Ź, stanovnici Krajine blll utitl se tergovinu, uplatio obaveznih 1 forintu i 30 krajcera; Petar umietnostl I nastojatl oko znanosti(. Kovadevii, rodom iz Rujevca, podeo je 2. II 1808. n) Izviestâ&#x201A;Źj za 18?6, 85. 764

1. Golec/ Dtultveni

mogli ubrojiti i prave >specijaliste<<za rukotvorine od kovine, drveta, platna i sl., Sto im je znalo donositi skromnu dobit i nasrade na izloZbama. Na vee spomenutoj izloZbi u Bedu 1866. godine Nikola Radid iz Dobretina je izloZio izrezbarene drvene da5e za piie, Stana VladuSiC iz Dvora, vuneni tepih, Dunova Durman iz Dvora, pregadu kraji5ke Zene, Adam Lotina iz Lotina, model drvenog krajiSkog pluga, Adam Dobredevii iz Lotina, drvenu preslicu zajedno s vletenom, Joso Feketii iz Zrina, model seljadkih kola od drveta.. .32) Oenovne znaEajke i prvi poieci zdravstva na dvorskom podruiju Specifitnost organizacije zdravstva i cjelokupne medicinske kulture u Vojnoj krajini ponajprije proizlazi iz zainteresiranosti bedkih vojnih krugova za >reprodrrciranje< zdravih, jeftinih, snaZnih i poslubnih vojnika. Druga banska pukovnij a takoder je imala uredenu zdravstvenu sluZbu, vlastite lijednike i primalje.sB) kompanijski podlijednici su bili zaduZeni za lijedenje vojnih i civilnih osoba na svonl podrudju, a vaZnije poglede povremeno je obavljao i sam pukovnijski lijednik iz Petrinje. On je u pravilu svake jeseni s ostalim vojnim zapovjednicima pukovnije obilazio kompanije

tioot (1800-1881)

Kada je bedki veletrgovac Desiere Gilain, kupio rudnik u Beilincu, 1856. godine odluCio je da rudnik ima vlastitog lijednika, pa je vei slijedeie 1857. godine, tu doveo mladog doktora opie medicine i magistra primaljstva Antu Gutchyija (Guii). Uz finaneij sku pomoi vlasnika, Dr. Gudi je vei iste godine u sklopu rudnika otvorio i uredio malu bolnicu, koja je sluZila ne samo radnicima rudnika, ved i okolnom stanovni5tvu. To je bila prva i jedina bolnica u to vrijeme na podrudju Dvora.36) Bolnica radi joS i 1876. godine o demu nam svjedodi interesantan zapis putopisca Dragutina Hirca, koji je obilazeii ove krajeve prisustvovao operaciji tamo5njeg mjestanina, ranjenog od Turaka.s?) Nekoliko podataka o Skolstvu dvorskog kraja s naglaskom na osnivanje opdinskih Skola 1830. godine O Bkolstvu i Skolama Banske krajine u zadnje vrijeme se deSie pi5e.38) Ovdje iznosimo samo nekoliko podataka, koji bi mogli koristiti buduiim istraZivadima. Poznati nam A. Borojevid, sjeia se, da su podetkom 19. stoljeCa na podrudju Druge banske pukovnije, drZavne (trivijalne) Skole radile u

Radi poboljSanja zdravstvenog stanja Ziteljstva izdavane su mnoge zapovijedi, uputstva, zabrane o kopanju bunara, nadgledan je odvoz smeia i gnoja, zatim rad u.kuâ&#x201A;Źama i stajama, a svaka kuia se morala dva puta u godini okreiiti. Posebne >lijedniike< preporuke kraji5nicima su znale davati i uprave kompanija, kao npr. malo rakije ujutro, a de5njaka tokom dana za snagu i dobro raspoloZenje. Bolesnike po selima obidno je pregledavao >zdravstvenik na konju<, uglavnom penzionirani narednik. U Rujevadkoj kompaniji 40-tih godina, podlijeinik je Meniianin, a 1850. Josip Blinja rodom iz Zrina, koji se po umirovljenju nastanio u Trgovima, te do smrti 1855. godine lijedio stanovni5tvo okolnih mjesta. Iz oporuke koju je sadinio 18. II 1855.35)godine vidljivo je da su mu za lijednidke usluge i lijekove ostali duZni: uprava rudnika u Trgovima 26 forinti i 14 krajcara, te krajiSnici Stevan BodloviC iz Ljubine 2 forinte i 12 krajcara i Radovan Durii iz Gaga 25 krajcara. Propisivao im je samo najjednostavnije lijekove, ponajvi5e iz biljnih sastojaka (kamilica, menta, cvijet od bazge i s1.). loJ

nog slugu. vee samo tzv. parrolca, koji Je imao da Fospodinu i obucu tisl.i.. KompaniJe su morale, svakih osam dana komandi pukovntJe u petrtnll, slafl izviestaie o bolestima krajisnika, a u sluCaju zaraze svskih pet r) oA-oF, sie6anje A. Borojeviea. 6) IIAS vojnt komunltet, K-30, l, ostavinskt predmet br. 33/1855. 3 . )I v o P e d j ! 1 6 , znalajan datum u povijesti zdravslva, Jcdjnstvo. Sisak, 25, 18?0, 1l2F-r121, 21.

1802., Radovi 189?, 1?9-181.

hstituta

Hrvatsku

povijest

zaereb,

20,

I. Golec/Druitueni Zioot (1800-1881)

Dvoru, Zrinu, Dubici. Jasenovcu, Sunji, Petrinji i Kostajnici, a >od godine 1830., podele su i obdinske Skole delati i uspostavljati gdje se samo u hrvatskom tj" slavjanskom jeziku nauka predavala.<3e) U drZavnoj Skoli u Dvoru 1821. godine ueitelj je Martin Rado5evii, rodom iz Prnj avora, 42 godine star; 1825. i dalje radi na toj 5ko1i i vrlo je marljiv. Udenike katolidke vjere, te godine, dolazi pouEavati Zupnik iz Divu5e Marko Damjanac, a pravoslavne dvorski paroh Teodor Dragi5id, koji ih poudava i u >serbischen schreibend< (iirilici - G. I.l. U reskriptu Dvorskog ratnog vijeia od 13. V. 1825. govori se o potrebi urealenja i opiinskih skola, Sto se na dvorskom podrueju podinje prcvoditi podetkom 1830. godine, tako da je stanje sredinom 1830. godine u Dvorskoj, Rujevadkoj i Zrinskoj kompaniji bilo slijedede: u Dvoru se udionica nalazi u jednoj prostoriji trivijalne Skole, uditelj je Vaso Majkii, broj uaenika 38; u Strugi je Skola smjeStena u kuii krajiSnika Luke Sigula, nastavu vodi praktikant Nikola Mutavgija, broj udenika - 33; u Javornju Skola je u kuii kraji5nika Alekse Durmana, uditeljski praktikant je Aleksa GaieSa, broj uienika - 64; u Donjoj Jamnici Skola je u kuii krajiSnika Vida Cvitkoviia, Skolu vodi uiiteljski praktikant Jovan Resanovid, broj udenika - 46; u Gornjoj Jamnici Skola je u kuii krajiSnika Sime Lovriia, broj udenika je 29; u Dobretinu Skolaje u kuii kraji5nika Circ Lukaia. uditelj je Mihal Trivanovii, a Skolu pohaala 40 udenika. U Ruj evadkoj kompaniji opiinska 5ko1a je do 30. VI 1830. godine osnovana samo u Rujevcu i to najprije u kuii kraji5nika Dupala, potom Joviia, da bi sredinom 1830. godine bila smje5tena u kudi kompanijskog natporudnika, s 40 upisanih uEenika. U Zrinskoj kompaniji osnovana je opiinska Skola u Zrinu; smjestena je u trivijalnoj 5ko1i, vodi je kompanijski desetar Adam Opandar, udenika je 33. U Oraovici, gdje se 5ko1a nalazi u kuii krajiSnika Ilije Zerniia, uCitelj je kompanijski desetar Adam Vizkovii, da bi vei od lipnja iste godine uditelj bio Dmitar Jaini6, a udenika je bilo 34. Opiinske Skole su, za razliku od drZavnih, ponajvi5e iz financijskih poteSkoia i neprimjerenog smjeBtaja, iesto prekidale rad na vi3e mjeseci, a neke i duZe. Svaku od ovih Bkola pohatlala su djeca iz vi5e okolnih sela. Tako na primjer lkolu u Oraovici 1831. godine pohada 8 udenika iz Buinje, 6 iz Segmtina, 5 iz Draikovca i l3 polaznika iz Oraovice.ao)

Sudski sporovi, potraZivanja, molbe, ialbe i podnesci dvorskih krajiSnika Znatan broj mealusobnih odnosa, privatnih sporova, civilnih parnica, nagodbi, odnosno sveukupnih lidnih i realnih prava, te disciplinskih predmeta kraji5nika, rjeSavan je u sjedi5tima kompanija, koje su takoder, zavisno da li se radilo o periodu kada je bio na snazi Temeljni zakon iz 1807. ili 1850. godine, uz odredena ograniCenja obavljale i pravosudne funkcije. Predmeti su razmatrani i rje5avani svake srij ede na raportsesijama, gdje su obiino bili prisutni i kraji5nici o koj ima se raspravljalo. Predmeti koji se tu nisu mogli rijeSiti, u pravilu su upuiivani pukovnijskim vlastima u Petrinju. Kako su se dvorski kraji5nici sporili oko neizvrbenih potraZivanja, kako su vodili ostavinske rasprave poslije smrti glavara zadruge, kako su se snalazili i bili kaZnjavani nakon podmetanja poZara, krijumdarenja soli i sl., ovdje Cemo prikazati jednim kradim presjekom.at) Na primjer, desetar (Corporal) Vasilije Beii iz Svrakarice, kbr. 22, nakon neuspjelog poku5aja nagodbe pred Rujevadkom kompanijom traZi 14. XI 1838. godine od komande Druge banske pukovnije u Petrinji odredivanje termina sudske rasprave protiv Ostoje Zoi(a iz Komore, kbr. 19, radi duga od 5 forinti, koji ovaj duguje Beieevoj Zeni Ruzici.a2). Stojan Stanid, krajiSnik iz Glavidana, poslije bezuspje5nog pokusaja nagodbe pred Rujevadkom kompanijom, traZi i rnoli 24. V 1843. godine Drugu bansku pukovniju u Petrinji da odredi termin sudske rasprave s Ostojom Vindiiem iz Rujevadke kompanije, zbog duga od 20 forinti.a8) Po5to nije uspio pokuSaj nagodbe pred Rujevadkom kompanijom, Mihajlo VujidiC iz Kosne, kbr. 21, traZi i moli 16. III 1853. godine komandu Druge banske pukovnije u Petrinji d,a zakaZe $) OA-OF, sjeeanja A. Borojevl6a .i oa-op, iinjeiill 2iinJte lompantte o stanju skore u OEhovicl, 29. 3. 1831. Skola je podela s radom U. 1. 1830. kao opehska (Gemetndeschule), a vee se $3r. spominje kao narodna (natlonal-schure), lto je bâ&#x201A;Źz sumnje bio i najispravnlji naziv. svt uaenicl su bili pravoslavne vjere, a nije blto nlti jedne drevojlice. Iz sela Eujinle Skolu su pohadalir Dumd lvia16, star I godlna kudni broj 4, (u dalnlem tekstu plSemo samo lme 1 prezime, godlne sta!ost1 I bro, kufe u koloj stanuje), Jovan Nozint6, 8,7, Nlkola Nozini6, 8, 9, Petar Nozini6 9, 8, Teodor Nozinl6, 8, 6, Durc Nozin16, 8, 12, Teolan Rusttntjsc, 8, 10, Vasil Vrhovac. S, l{. Iz Segestlna: Nlkola Mlhanlvl6. 9. r, Jank o M i h a n l v l 6 , 8 , 2 , C l r o C a t a J a .8 , 5 . S t e v a n J o k a , 8 , 1 3 . Jadro AdZl6, 9, 15, vasil Joka, 8, 22. Iz Druskovca vastl cavi6,7. l rua Musulln, r0, 6, stevan Iuba!16, 10. ?, Stolan KovuaDtd, 8, 12, Jovan nlbasle, 9, 9. Iz Orahovlce: Teodor Nlsevt6, 8, 1, Lazo lladenovi6, 8, 5, BoZo Ostoji6,8,6, nija PopoviC, 8, ?, Slmo Grabundzua, 8, 8, Vaso Jani6, ?, 12, Vsso Vranesevi6, ?, 13, Stevan Vra(iu zrni6), ndevl6, 8, u, stoian srni6 9. 16, Anton Srnt6, 8, 16, Dumd Dobri6, 6, 18, Jovan Cvetanovic,8, 19 t Despot Cvetanovl6 8, 20. n) I{AS vojni komunitet Petdnja, spisl predmeta, koje ovdje spomlnlem, dieromice ttt ve6rm dijerom pohranjenl su u sablrnom centru Petrlnta, kutlje 18, 2,. 22, x, 26, 24, t 29. u daljniem tekstu skla6eno: IIAS-VKP, broj kutije i spisa. 1) I{AS-VKP. K-18, 18. .!) Isto, K-22, 116.

roo

L colec/Dfustueni iiuot

167

1800_IBBI)

L Golec/D"ultveni iiuot (1800-1881)

Seoskom starje5ini Trivunu Ni5eviiu iz Javornja, kbr. 61, tokom 1852. godine, ukrao je konja Pavao Tkalec iz Kostajnidke kompanije i uspio ga prodati preko harmidara (tridesetnidara, o6oba koje na granidnim mjestima ubiru carinu G. I.) u Dvoru, na podrudje preko Une. Nakon Sto je Tkalec otkriven, pukovnijske vlasti iz Petrinj e nareduju Dvorskoj kompaniji da ga javno kazni s 40 udaraca batinom, a Ni5eviia se kao o5teienika upuiuje na redormi sudski postupak, radi potrebne novdane naknade i ostalih troikova.tt) Zadnjih deset godina krajiSkog sistema na dvorskom podruCju ili put k razvojaienju (f871-f88f)

selima dvorskog kraia. Tako vec 26. VIII 18?S. godine granicu prelazi 70 porodica kod Kozibroda, Kuljana i Crljenice;G5)6. III 18?6. godine kod Dvora 93 osobe; 16. III 1876. godine kod Ljubinje i Topole 24 porodice s 204 lica, te 31. marta kod Dvora 77 familija s 660 dula i 7. aprila 547 bjegunaca<.ff) Na tom podruiju, radi pomoii bosanskim ustanicima boravio je i Petar Karadortlevid, krijuii se ponajvi5e pod imenom Petar Mrkonjii. Skloni5te je imao u blizini Zirovca, a jedno vrijeme u selu Ostojiii, gdje je u kuii sveitenika Alekse Ostojiia imao skloni5te oruZja i previjali5te ranjenika.oT)

ostalim tokovima Zivota. U dvorski kotar 1871. godine spada 13 politiikih 9pi-i1 s ukupnom povriinom od 2.62 milje i 16.315 stanovnika.s6) ne odrZavaju se 1881. godine, kao u ostaloj Hrvatskoj, vei 1883. godine, a u dvorskom kotaru za saborskog zastupnika izabran je Joco Zivkovii, paroh iz Jamnice, 5to je izazvalo dosta nezadovoljstva, osobito medu pravaSima i pristaSama Srpske narodne samostalne stranke u selima dvorskog kraja.

odnosa dvorskog kraja, stoljeiima izloZenog istim mukama i nevoljama, treba dati vi5e painje ovim temama, jer bi nam koristilo u otklanjanju nedoumica, zbog kojih se, naZalost iesto i danas ne razumi.jemo. Kos.o1) Od 1. I 1873. godine, razdvajanjem sudstva i uprave, Rgjevac je postao sjediSte kotarskog suda _za cijelo podrudje dvorskog kotara, prvi predsjednik suda je Josip Vajs, a voditelj giuntovnice Mihael Sidnjar.6ri

Kako je podeo bosanski ustanak 18?S. godine znatan broj Zitelja preko Une, traZi spai i u

;) Isto, K-28, 35. Kakve je sve nâ&#x201A;Źugoatnosd imao Ni5evi6 u iskazu lzmedu ostalog lstlae )kod podovske armize naSosam moga Konra I nato imo sam svedoke daje moi lastoviti, konj, Stolan Sunda6. Carpmt. Maksim Ntaevi6, Ivan IvaniseviC. ISosam sa ovima svedokima u Companiu. datamle Compan: ceduuu I odnosam Poctovskol armlzr ia iattma Svedokima, kad sam do3o k armizi, ondamle Armiaar kazo ovako, mot Dragi ja sarn konia kroz armizu prodo za 35 Ir.. sti slobodno na ctaljnu vtast podai I tra:i sebl r') F. Van iaek, n. dJ. IV, t52. 5:) Politiako I sudbeno razdieljenje uz atlabetitki DoDis miesta hrvatsko-slavonske krajlne. Izdato C. kr. vbjno staino zapovJedniltvo u zagrebu. Zaareb, 10?6., rr. :.) Nikola Palnkovt6, Schema der cienz-Landes_Verwat. tung, Agram 18?5, t0. "1 Isto. 1?. .!) Izvieitaj za t8?6., 1t?-119. o . )N . P a i n k o v i 6 , n. dl., 55. 0i) rrasmenti 12 Istorije bossnskog 4!9ksa Ivi6, r8?5. t 18?6. 9., Zaeleb 1918.. 26. d) Isto, 29, r') Sirnun V I a h o v, Kordun, Zagreb 1938, 30.

168

ustanks

PavaoVukovi6

Dioba kudnih zadruga u drugoj polovini 19. stoljeda i druge

gospodarskeprilike Dvora i okoline

l. Kuina zadruga, potkraj 20. stoljeia rijetkost u jugoslavenskim krajevfuna, bila je ranije osnovica poljoprivredne proizvodnje na selu. Kako kaZe Mijo Mirkovii >. . .temeljni oblik proizvodno-potroiadka zajednica (kude i kuine zadruge), osnovni oblik prvobitnih i kasnije ekonomska-potroSadka-vojna organizacija.<1) Bila je temelj Zivljenja dugo vremena prije 19. stoljeia i posluZila je kao takav oblik organiziranja u Vojnoj krajini.') Stanovnistvo Vojne krajine, pa i razvojaiene i pripojene Hrvatskoj i Siavoniji, iivilo je u krajnje slabo plodnom i pasirmom kraju u Zitu.?) Temelj takvom Zivotu bilo je i >ekstenzirmo stodarstvo sa zajednidlri,rn pa5njacirna, Su.rnarna i proplancima.<a) U drugoj polovini 19. i poEetkom 20. stoljeia ku6na zadruga je osnovni oblik proizvodnje iivota na selu: >Druga je osobina ovih zemalja obiteljski ustav, Sto se od starodavnih vremena kod Hruata i Srba uzEuvao te je jo5te u Hrvatskoj i Krajini u Zivotu, To je institucija tzv. ,zadruga<, (koja ima svoj zametak). . . da je posijed vazda viasniitvom ciele obitelji, a ne pojedinih joj ilanova, te da najstariji i najvrsniji imanjem u ime zadmgara upravlja.<5) Prodor nobnonoviane priv,rede zahvatio je i Vojnu krajinu, ali su vojne vlasti sprijedavale i zabranjivale diobe i raspadanje kuine zadmge i nastaj a,nje inokosnih posjeda.6) Neposredno poslije pripaj anj a Vojne krajine Hnatskoj dolazi u Hrvatskoj do agrarne krize koja traje od 1873. do 1895. godine. U Evropu stiZe Zito iz Sjeverne Amerike, Podunavlja, Rusije i Argentine. Pada cijena p3enice a kasnije i ostalih pmizvoda. Sve do 1914. godine agrarni proizvodi ne dostiZu cij ene iz podetka 70-ih godina 19. stoljeia. Cij ene stodarskih proizvoda odrZale su se nekako 80-ih god! na, a tada i one poeinju opadati. Cijene stodarskih proizvoda rastu brZe od cijena psenice podetkom 80-ih godina. Spas se trazi u prelazu na intenzivno gospodarstvo - stodarstvo, i industrijske kulture. Sve se podvrgava boljoj proizvodnji. Upotrebljava se sve viBe Zeljezni plug, bolji plodored, bolje se gospodari, bolji su gospodarski strojevi, upotrebljavaju se i umjeha lo9

gnojiva: >Citav ekonomski aparat toga vremena udeSen je na to da seljaka prisile, da prodaje svoje pmizvode<.7) Dolazi do promjene ne samo u ekonomskoj vei i u ,socijalnoj strukturi Hrvatske. labela 1. Opteredenje seoskog posjeda porezorn 1872-1908.{' Godina

r872-L874. i8?3-1884. 1893-189s. 1906-1908.

Na seosku obitelj poreza u kg pSenice

63,6 L21,2 t'i4,0 108,0

Ukupno sva obitelj za sve drZavne tro$kove u kg psenice 234 750 1026 882

Najveie optereienje seoskog posjeda porezom je u periodu 1893-1895. godine.s) Urmjesto zadr:,iivanja ovrhsm u prvom periodu krize, u drugoj polovini krize rastu investicioni zajmovi, a to je predznak ,izlaska iz krize. >Jasno je<, kaZe Rudolf Bidanii u traZenju uzroka krize kudnih zadruga, >da se ne moZe kod cijena p5enice od jedne forinte voditi gospodarstvo onako kako se vod:ilo kada je p5enica staiala 16 forinti. Ne moZe se driati stari obieai u t) Mljo ldlrkovi6, Ekonomika agrara FNAJ, Zagreb 1950., str. 21. '<arl Botn, E.liet, Von, ) Opis zadruge donosl Hlâ&#x201A;Źtzlflter des 6stenelchischen Kalserthu. statistik der Milltargrenze ms, Ein Versuch, men 1821. K-I, Str. 55/59, K-III, Str. 121, Verfassung der M[it<-L str. 18?: sDle elngenthtllnl,lche

dle slawonischen Gr{nzer nennen (Gospodar)d. ekoPoEecl kapltaDzma u Hrvatskoj ) Rudolf Bl6ani6, nomlci i pollticl, Zagrcb 1952, str. 19. r) Isto. t) Petar Matkovl6, Hrvatska I Slavonija u svoJih fiziIkih i dusevnlh odnosala, BeE, r8m, stl. 52153. .) R.. Bieani6, Po!â&#x201A;Źci kapltaltzma, n. dj., str. 54/57. r) Isto, str. 11. 6) Isto, stt. 14.

Pauao Vukouiâ&#x201A;Ź/ Dioba. kuenih zadruga

Tabela 2. Gospodarstva po opsegu 1895. godine 1. Brâ&#x201A;Źj go,spodaFtava. Bro_jgospo- do I jutra oaniwa acoo

Samobor

3899

Glina (dio podataka)

{./o

5-10

10-20

20-100

1018 26,\2 1436 36,83

1330 34,11 983 25,2r

933 25,47 681 L7,47

31? I,L2 289 7,42

24,28

33,27

25,78

od 1-5

240 6,16 4t3 12,t4

preko 1000

100-200 200-1000 I 0,02

23 0,53

10 0,25

4 0,10

potro5nji, kad se lza porez mora dati umjesto ga, ukupno stanje zadruZnih posjeda i na kraju stanje drustvenog razvoja u kotaru Dvor. 234 kg p3enice 1026 kg pSenice.<o) Na podetku gospodarske krize 1883. godine na Najvedi broj gospodarstava (59,580/o) nalazi se podruiju kotara Dvor bila su samo dva novdana u posjedu od 5-20 jutara. PribliZan broj gospozavoda: >Sisadko-vjeresijska banka< osnovana darstava imaju posj edi do 1 jutra i posjedi od 20-100 jutara. Kotar Samobor irna isti broj gos1873. godine s 2000 dionica po 100 forinti kapi tala, i >Sisadka Stedionica<, osnovana 1873. godi- podarstava ali neito drugadiju gospodarsku ne s 500 dionica po 100 forinti kapitala po di- strukturu posjeda. On ima znatno viSe sitnih onici.ro) Vei 1897. godine nalazimo Stedionice gospodarstava od kotara Dvor (32,80/osvih gosu Kostajnici, Petrinji i Sisku koje raspolaZu s podarstava do 5 jutara a Samobor 48,970/o pouloZenim kapitalom od 79.823 forinte, 85.?98 fo- sjeda do 5 jutara). Kao Dvor, i Glina ima strukrinti i 50.205 forinti, ukupno 235.825 forinti, koje turu posjeda od 1-5 jutara, 5-10 i 10-20 jusu stajale na raspolaganju kotarevima Dvor, Si- tara. Donekle su kotaru Dv,or sliini kotari Pisarovina, Vrginmost, Vojnii, Glina, Cazma, Darusak i Petrinja. Uz ove poslovala je na Baniji >Stedna i pripomoina zadruga<. Godine 1900. var i Nadice. Stanje u Hrvatskoj 1895. godine dolazi do otvaranj a novih zavoda poput >Puike po broju kudnih zadruga izgleda ovako: dtedioneHrvatska Stedionica< s kapitalom od Jutara Broj zadruga Gospodara zadruga 133.149 kruna.rl) Ne5to Zivlje noviarstvo Stedio1 na i udruga zapodinje 1908. godine, i zahvada 1-5 2 302 B 022 podruij e Dvora otvaranjem >Srpske zemljorad5-20 l1 188 1 20 1 9 nidke zadrugeSrpska 1907. Stertrio,nicakao udruge<< u preko 2000 2 Dvoru (nema podataka o uloZenom kapitalu). 1 66 1 4 231896 Diobe zadruga prikazat demo prvo u opdem ok- UKUPNO: Hrvatske, Zagrebadke Zupanij gospodara viru e i kotara . Najveii broj zadruga imaju posjedi od Dvor u komparaciji s ostalim kotanima Hrvat20 do 100 jutara, a najveii broj zadruga posjedi ske. Zatim Cemo povezati potajne d,iobe zadru- od 5 do 20 jutara. Tabela 4. Broj i povr5ina gospodarstava poslojedih mtjadkih 2. Povr5ina u j'utrima

KOTAR

po kategorij ama

GospodaNtva Do 5 jutara t

Kostajnica

zadruga po opsegu 1895. u rkotaru Dvor i Knstainica

421

1500

834 6197

10-20 jutara t 2 707 9882

14?9

829 . 6122

757

j'utara t 2

7054

170

20-50 jutara L 2 269 ?013

50-100 jutaEa L 2

274

2 110

6906

1 0 0j . 7 2

Ukupno juta,ra 1

lDJ

257'17

Patao Vukouie / Dloba kutnih zadrugo

Tabela 5. po apsegu 1895. godi,ne -Gospod.arstvo z. rovrslna sosDooarslva Jutara

750M

nici, zadruZni povjerenici, provodili su zadruZne drobe kao ispomoi redovnim sluZbenicima. Tako su oni u kotaru Dvoru proveli 2?0 dioba od ko_ jih je nastalo 469 novih zadruga (nesto vise od dva_pu_ta), a broj gruntovnih paicela poveiava se sa 5307 na 6726,Sto nije velik poradt. Tabela 7. Redovne diobe zadruga 1903-lgl0. u Kotaru uvor

**",

z"aruga xovit "aaruga

godine

nrijeCliiLtije

Tabela 6. Bmj gospodara zadruga 1895. godinera Posjed u j,ut.

Zadrugara

od 100-200 50-100 do 50

137 1893?

Clansva lAr

617 29134

Sa slugama

) Isto,

str.

26.

546 2464 151536

Najveii broj tlanova sadrZe posjedi do 50 jutara, i na jednu zadrugu dolazi ukupno E iaorugara. r.) Isto, str, 370. ,t) Isto, str. 369. godlne 1903. (6A). tgu. (88). 190b. (Dvor 1081. 1906. (73). t9{r7. (8r). 1908. (88), pa predrijate pd oiobam! (12?9) korarl Gltna (1536) Jastrebarsko I dioba. .-. lagruca '") ry,t4r sq. r. Nalvise dtoba u Hrvarskoj ieda jma osuun (1935), Slunj (1536), OtoEac 0426), Ivanec OBt4). clins flz?g). Jastrebarsko (12{4), GraEac (1226), Korenlca Gi0{)..,

771

Pauao VukouiC/ Dioba kuinih

zadr-uga

iseljavanja u Ameriku. Taj porast od 1869. do 1910. godine iznosi oko polovine stanovnistva u kotaru Dvor. Potrebna bi bila i komparacija na koji se naiin viSak stanovni5tva osamostaljuje i podizu nova gospodarstva. Komparirat 6emo diobe zadruga s iseljavanjem stanovnika iz kotara Dvor (tabela 8). Tabela 8. Broj zadruga i iseljavanja u Ameriku iz kotara Dvor17 Godina

Broj dioba zadntga

i897. 1898. 1899. r900. 1901. 1902. i903. i904. 1906. i907. 1908. r909. 1910. 1911.

234 234 290 1?1 186 181 172 272 206 19

Novih zadrugara god.

Odlazak u Aemriku

69 82 36 28

; t44 344 250 1832 477 694 318 66

26 t7 26

49 19 150

o4t

229

4150

Uknpno:

Kotar Dvor ima 1895. godire 3899 zad:ruga. Od 1897. do 1911. godine izdijelio se Besti dio posjeda, ili 639 zartrruga. Za !4 godtna, to je velik broj zadruga. .\ko za isto razdobije izraiunamo pr,osjek stanovni5tva (za 1897. godinu 22937 stanovnikals) i 1906. go'dine 26862 stanovnika) dobijemo ,prosjek od 24899 staaovnika, Sto iznosi, u odrnosu na br.oj i,seljenih stanovnika, Sesti dio stanowri$tva. Kulmarnicij a sesbe je 1906. godine, a ona traj e 8 godina, i to od 1901. do 1910. godine. Najviie i,seljavanja bil'o je 1906, 1907. i 1908. godine.le) Iako po ukupnorn broju zadruga Dvor nije pnvi po diobama, msZerno istaknuti slijedece godine: 1904. godina (drugi u Hrvatskoj), 1906. (detvrti) i 1908. (tetvrti), Sto ne znaii da je i,ntenzitet dioba u Dvor'u bio rnali. Potrebno bi bilo u;sporediti diobe zadruga u odnozu na bmj stanovnika i komparirati s Gtalim kotax,ima da bismo dobili toEni prikaz. Dvcr je po diobama kroz razmatrano vrij e{rne zadrZavao poziciju od 6-8 mjesta u Hrvatskoj. Period inte.nzivne krize smatramo od 1904. do 1908. godine. Odlazak ili iaeljava.nje stanovnika u Ameriku javlja se u periodu od 1905. do 1906. godine, kada je u kotaru Dvar vladala najZesda kriza. Iselilo se preJ<o 4200 stanormika, 3to je bilo katastnofalno za PoPuiaciju kotara. Za intenzivno izudavanje tog Pitania potrebno bi bito prouditi i porpisne liste iseljenika da bismo dokazali tla se iseljava stanovnistvo izdijeljenih zadruga.

Tabela 9. Pxikaz dioba zadruga (1897-1911. g.) u zagrebadkoj iupariji Godina

1897.

1899.

1907.

1909.

1901.

po redu 1910.

1911.

po rodu Tabela 10. Redoslijed kotara po broju nerije5errih zadruga Zelina, Dvor, Vrgirmlost, Samobor Vel'ika Gorica, Zeliua, Dvo'r Vrgirrmost, 1898. Gl'irI,a, Stubica, Petrinja, Kostajnica. Zelina, Vrginrnct, Dvor Velika Golica, Kostajnica, 1899. Glina, Stubica, Petrinja, Zelina, Dvor Kostajnica, Velika Gorica, Glina, 1900. Stubica, Petrinja, Dvor, Jaska, Karlovac Gorica, Vellka Pekinja, Glina, Stutrica, 1901. Kostajnica, Jaska Gorica, Dvcr, Velika Zelirra, Gli,na, Petrinja, Kcstajnica, 1902. Stu,bica, D\/or Sombo'r, Zelina, Glina, Kstajnica, Petrinja, Jaska, Stubica, 1903. 1904. Stubica, Dvor, Jaska, Kostajnica, Zetrina, Glirra, lfelika Gorica, Vrbovsko 1906. Kostajnica, Zeli'na, Stubica, Dvnr, Jaska, Petrinja, Gl,ina, Vetrika Gorica 1907. Kostajnica, Jaska, Zelina, Petrinja, Stubioa, Pisarovina, Velika Gorica, Glina 1908. Kostajnica, Jaska, Karlovac, Sisak, Glina, Pisar:ovina, Petrinja' Vel. Gorica 1909. Jaska. Zehna, Stubica, Glina, Zagrob, Pisarovina, Sa'rnobor, Karlovac 1910. Jaskâ&#x201A;Ź, Zagureb,Samobor. Glina, Stubica, Velika Gorica, Zelina, Pisarovina 189?. Glfuia, Petrinja,

Stubica, Kostajnica,

Samobor,s 172

1905.

1906

Pauao Vukovii /Diobo. kuinih

Dalje Zelirno prikazati strukturu di,oba zadruga u ukupnom broju dioba godiSnje u kotarima Hrvatske po intenzitetu diobe. U promatranom razdoblju Glina je bila tri puta prva od svih kotara po broju zadruZnih dibba, dok je jedino kotar Kostajnica bila detiri puta prva kao i kotar Karlovac, Stubica, Jaska dva puta, i Zagreb jedanput. Kotar Dvor je negdje u sredini tabele po ukupnoj koliiini dioba zidruga. Komparacijom dioba u kotaru Dvor i Kostajnica, Stubica, Glina i Petrinja u tom periodu, mogli bismo doii do pokazatelja o iseljavanju stanovnika, i dati kva.litetniju komparaciju ovog istog problema za taj dio Hrvatske. Za bolje izudavanje intenziteta dioba zadruga 4a bolje bitno je koliko je svak svake godine bilo novih dioba uz ved stare nerijesene neriie5ene diobe.. To je ie prikazano orikazalo u tabeli 11. I treii pokazatelj govori o odnosu broja stanovnika i broja zadruga, odnosno do-

zodr-ugq.

le osim 1907., 1909. i 1910. godine kada se nalazi na zadelju tabele. Dvor je 1900. petnaesti a 1910. deseti po redu. Kod ostalih kotara u Zagrebadkoj Zupaniji krajiSki dio se istide po dio. bama zadruga. Ko,rnpaxirat iemo dirobe u kotarirna Pisaxovina, Glina i Samobor, koji imaju slidnu strukturu posjeda kao i kotar Dvor. (Tabela 12) Tabela 12. ZadruZnediobe u kotarima Fisarovina, Glina i Samobor 189?-1911. Godina

Pisarovina

1897. 1898. 1899. i900. 1901. 1902. i903. 1904.

67 8 3 19

Samobor

80 49 28 29 40

18 8 7 7 10 8

;o r906. 36 20 1907. 25 r.t i908. 72 38 1909. 46 i 910. 8 36 r911. 68 111 t47 Komparacijom ova tri kotara s kotarom Dvor nismo do5li do zakljuika da je intenzitet dioba zadruga bio kao i u kotaru Dvor. Intenzitet se poklapa samo 1911. godine kada kod svih kotara dolazi do poveianja dioba zadruga. Kotar Pisarovina jedini ima isti intenzitet dioba kao i kotar Dvor-

udenog razdoblja i kotar Zagreb. Po ovoj tabeli intenzitet dioba znatno se razli-

u Dvoru gdje je intenzitet dioba uodljiviji nego u lrvoj tabeli. U ostalim godinama Dvor se pomakao u prosjeku sa Sestog i osmog mjesta iz

Tabela 11. Zadruine diobe u zagrebadkoj Zupaniji po novoprijavljenim diobama Redosljed kotara po broju

novopr,ijavtjenih

dioba

1897. Pe,trinja, Jaska, Glina, K'ctajnica, Dvor, Veli,ka G,orica, Stubica. Karlsvac 1898. Vrginmost, Pisafovina, Kctajnica, Dvror, Glina, Stubica, Jaska 1899. Vrgirunost, Petri,nja, Dvor, Karlovac, Kostajnica, Sisak, Glina, Zelina 1900. Kartrovac, Petrinja, Zelina, Kostajnica, Glinâ&#x201A;Ź, Srubica, Dyor, Veli&a Gorica 1901. Karlovac, Petrinja, Kostajnica, Dvor, Glina, Zeliua, Sisak, pisamv.ina 1902. Karlovac, Koâ&#x201A;Źtajnica, Pstrfuija, Zelha, Dvor, Glina, Stubica, Veli,ka Gorica 1903. Kocrtajnica, Glina, Dvor, Vrginmost, StuLbica, Zeuma, petrinja, Dugo Selo 1904. Petrinja, Zelina, Stubica, Karlovac, Dvor, Kstajnica, Zelirna, Velika Gorica 1906. K6tajnica, Petrinja, Zelina, Vrginmrct, Gli.na, Dvor, Samotlor, Silsak 1907. Petrinja, Pisarovina, Jaska, Kmtajnica, vrginmost, Glina, Kartrovac, sisak, velika 1908. Glina, Petrinja, Dvor, Sisak, Karlwac, Kostajnica, Stub,ica, pisarovina 1909. Zagreb, Samobor, Petrinja, Glina, Kosrtajnica, Karlovac, Vrginrnost, Stubica 1910. Jaska, ZaZEteb, Samobor, Glina Stubica, Velika Gorica, Zelina, pisarovjna IYI I. retrru a. Lrvor Samobor, Stubica

prve tabele na ietvrto i peto mjesto u drugoj tabeli. Dvor Sest puta zanzima prva detiri mjesta (od 2-4 mjesta po broju dioba). Uglavnom se po intenzitetu dioba nalazi u prvom dijelu tabetl.'

Gorica, Dvor

t?) z--a kgmparaciJu smo koristill podat*e tz InJettola ZasrebdcKe zupanrle od tEgT_Lgjt. goatLne I90i. godlne), u ) S t a u s u f k i C o d s n J a k , . . . S t r . 2 9 r . lbe, r') Isto, str. 360. :0) IstoJ--str. 360, (190't. godtne Dvor Je posuednji na tabeU, a 19118.(lvanaestl, 1909. Dvor Je tB. a 19t0. gddine je r2,):

Pavao

Vukoui' / Dioba

kuenih

z.tdnqa

2. U daljnjem prikazu razmatrat demo ostala pitanja gospodarstva i razvoja kotara Dvor. Prikazat demo, djelomidno, osnivanje podruZnica Gospodarskog druitva za Hrvatsku i Slavoniju, zatim kulture i njihov ploclored; naznaditi 6emo strukturu posjeda i regulaciju zemljiBnih zajednica, akcije Zemaljske vlade na podizanju cesta, 6kola, poslovnih zgrada, kao i napor na melioraciji potoka, zaititi od bolesti, Stetodinstva itd. U godi3njem izvjeitaju Zagrebadke Zupanije za 1897. godinu nailazimo na konstataciju da progresivni napredal< gospodarstva za kotar Dvor ometa i rascjepkanost posjeda. Godine 1900. nalazimo poku5aj uzgoja svilene bube koji je nakon dvije godine propao. Naime, 1900. godine 35 osoba uzgojilo je 186 kg daura u pet sela, a 1901. godine 12 osoba uzgojilo je 169 kg u dva sela, da bi se vei 1903. godine prestalo s uzgojem svilene bube. O osnivanju gospodarske podruZnice u Divu5i nemarno podataka, ali nalaaimo slijedede gospodarshe podruZnice u .Sisku, Petrinji, Kostajnici, Senju. Godine 1898. na zasjedanju Kulturnog vijeia tr Dvoru donosi se zakljudak da se ta podruZnica u Divu5i ukine 'i pripoji Dvoru, te da se u Dvoru osnuje Gospodarska podnuZnica. Isto vijeie konstatira da je narod pn! siljen na sadnju plemenitih vodaka a drusWo je zapodelo i s licenciranjem bikova. Nabavljen je jedan rasplodni bik za Zrin, iako se u licenciranju kasni za Slavonijom i ostalom Hrvatskom. Od poljoprivrednih kultura najviSe se uzgaja kukuruz, koji je glavna hrana stanovnika. U Dvoru je samo jedan trgovac, Pero Bekii (od 1906. do 1911). Broj obrtnika je mali, i kreie se izmedu 30 i 40, dok je sitnidara bilo ne5to viSe. Veoma je mali broj prijavljenih naudnika (Segrta). O intelektualnim i progresivnim snagama indikativan je podataka o dlanovima Zupljanske skupStine 1905-1910. godine. To su Pero Bekii, trgovac iz Dvora, Nikola Ga5ii, opiinski nadelnil< iz Zina, Savan Srnid, predsjednik Mjesnog suda iz Divuie, Jovo Obradovii, paroh iz Segestina, Mladen Ostojii, paroh iz Zirovca, Oskar Dreml, Sumar iz Dvora, Igrrjatije VujiSak, ratar iz Goridke. Godine 1911. otvorena je Hrvatska ditaonica u Dvoru i DivuSi, a u susjednoj Kostajnici osnovano iste godine dru5tvo za poljepsavanje grada. Od godine 1897. osjeia se napredak u uzgoju vo6a u susjednim kotarevima Glini, Kostajnici i Petrinji. PodiZu se rasadnici voia. Uzgaja se sljiva bistrica za rakiju koja se prodavala na sajmu i kao Sljiva za jelo. Vei 1897. godine nalazimo na lpodatke o navodnjavanju livada u Dvaru kao i o tama,njenjm zvijeri, viline kose i mrazovca. Godine 1897. nabavljen je bik Molthalske pasmine, a od 90 bikova moralo se u5tmjiti njih 81. Od 25 pastuha uStrojeno je

Tabela 13. Prinos Zita 1899. godine u kotaru Dvor Naziv kulture

Ozinna pieuica Jara psenica Ozimna raz Jara rar, Kukuruz

Met. cent. po jutru

5,75 4,83 5,51 5,35 6,51

Prosj eano na jutro u forintama ?,31 6,80 4,35 3,92 5,55

23. Nema govora o krmlj enju stoke u staji jo5 1897. godine. KrajiSnik nastoji da ima 5to vi6e stoke, pa i slabije kvalitete, Sto je karakteristika ovih krajeva sve do danas. Na zasjedanju Kulturnog vijeia u Dvoru zakljudeno je da se oplemene svinj e nabavkom sufolka i mongolice. O uzgoju vinograda nerna po.dataka,te se spominje da se sarnou Sisku uzgaja talija,nska graSevina. Konstatira se, da u Dvoru u isto vrij eme nema filoksere i peronospore na vinovoj lozi. Struktura 5uma i posjednika bila je drugadija 1897. nego danas. Na drZavne Sume otpadalo je 46.799 jutara, na kraji5ke imovne opiine 55.910 jutara, na zemljiSne zajednice 80.912 jutara, na opiinske Sume 179.946jutara, na crkvenu imovnu opiinu 10.381 jutro i na privatne hsme 72.772 jutara. Ukupno je Sumski fond iznosio 456.?20 jutara. O kvaliteti i starosti Sume nemamo podataka. Godine 1898. nailazimo na ogromne Bumske Stete. Ukupno je prij avljeno 4.202 Sumska prekriaja u kracli Sume Sto je ravno Stetama u dva susjedna kotara Kostajnici i Petrinji. Nismo naiili na podatke o eksploataciji i prodaji Sume, jer je prodaja iBla preko Bosanskog Novog. Veliki industrijski objekti bili su jedino u Beilincu i Trgovima: talionica Zeljezne rude Aloisa Frohma i Tvomica Zeljeza Ganza. Godine 1897. otkup za stoiarenje i pivarenje iznosio je 3.152 forinte. Od 14.788 forinti prihoda ubrano je u Dvoru 1897. godine 8.182 forinti poreza, u Divuii od 8.794 forinti prihoda, 3.792 forinte poreza, u Zirovcu 3.747 forinti prihoda i 3.298 fbrinte poreza i u Zrinu 2.249 IoAnte jpdhoda i 1.466 forinte poreza. Stanovni5tvo je bilo dosta zdravo i nije bilo bolesti i poboljevanja kao u drugim krajevima. Jedino je bilo dosta dizenterije i Zutice usljed upotrebe nediste vode. Od pet ,ruinih ljekarni 1898. godine u Hrvatskoj, jedna je radila u Dvoru. U izvje5taju 1898. godine, konstatira se, da u Dvoru ima niz bara i. moivara koje bi trebalo isuiiti. Iste godine kotar Dvor ima dva bika molthalske Dasmine (u Rujevcu i Zirovcu). Godine 1898. u Fetrinji (Hrastovici) otvorerr je vodarski vrt na povr5ini od Sest rali, da bi vec 1903. godine pokazao rezultate. Naime, posadeno je na 4 kvadratna km 1300 sadnica jabuka uz put Hrastovac-Jabukovac. kao i uz Dut Petrinia-Gli,na u duZini

t74

Paoao VukoDiC/Dioba

od 8 km, gdje je posarleno 1000 sadnica bistrice.

kuinih

Dvor od Zirovca, Une i Li5nice. Gocline 1911. oo' pravlja se klizi5te na cesti za Zirovac.

za tu je cestu utroseno 30.000 kruna. Ta cesta nijc dovrBena do 1908. godine. Vjeroj atno su to brle ceste iroje je vlala planirala za eksploataciju Sumskog bogatstva kotara Dvor. po5to kotir Dvor nije bio u moguinosti da sam odrZava svoje vicinalne i drZavne ceste. vlada 1906. godine otkupljuje 3/4 godiSnjeg odrZavanja cestal

n) IzvjeStal Zsgrebaake Zupanije 4) IzvJeStaJ 12 1906. godine.

I /l

zddr-uoa

oct 189?_$U.

goaline.

Dragutin Pavlidevid

Dvor i okolica u drugoj polovici 19. stoljeda

Uvod Podrudj e danainje dvorske opâ&#x201A;Źine bilo je sve do osamdesetih godina 19. stoljeia u sastavu Vojne krajine, odnosno njene Druge banske pu-

padao najprije banskom okruZju a zati'l] zagtebadkoj Zupaniji u sastal"u banske Hrvatske (sa Slavonijom).

Dvor leZi nasuprot Bosanskom Novom, na mj estu gdje se spaja vodena unska >meda< i "suha metla" izmetlu Bosne i Hrvaiske koja vodi vrhovirna Trgovske gore sve do gornj eg toka Gline i Gliniie. Sijemenom Zr,inske gore i51a je granica prema Prvoj banskoj pu'kovniji sa sje' aiStem u Gtird i uzean podrueju Petrinje. Unskom dolinom, cmtom i kasnije Zeljeznidkom prugom Dvor je prirodno Povezan s Kostajniiom. Dvorski kraj dini najizvudeniji, trokutasti dio sredi5nje Hrvatske koji se poput klina sa dva kraja usjekao u Bosansku krajinu. okolice gotovo NaZalost, o proslosti Dvora

za YriarteaT, prepridat Cemo ukratko u uvodnom dijelu zato 3to je o Dvoru ostavio vaZne, a slabo poznate, podatke. Iz zapisa Francuza Yriartea U rujrru 1875. doiao je amo preko Zagreba, Siska i Kostajnice poznati francuski novinar Charles Yriarte i nakon par dana krenuo otud u pobunjenu Bosnu odakle je masovno bjeZala kdianska raja u Vojnu krajinu i Hrvatsku. On pi5e: >Smjestio sam se na dva dana u Podovima ili Dvoru, sred,i3tu podrudja u Vojnoj krajini na obali Une, gradiiu koji je od Kostajnice udaljen detiri sata cestom prema Turskoj Hrvatskoj.E Moje ko'nadiStespada meclu naj primitivnij a; soba mi je, u stvari, Supa sa dva kreveta, a ima nas Sest putnika...< Put od Kostajnice prema Dvoru takoder je slikovito opi.sao: >Primoran sam da se pokretima sporazumijevam s djetetom koje vozi (seoska kola, D. P.) i ono mi govori imerna sela kroz koja prolazimo: Kuljani, Kozibrod, Divuia, Golubovac, Undani, Struga i ZamlaEa. Budtrii da nam se Zuri, kola idu jako brzo i dobro nas drmusaju (...) Po silovitosti i hitrini naSi konjidi podsjecaju na ruske kasade. U trenutku kad izlazimo iz sela Undana, zadujemo pucnje koji kao da dolaze s puta na suprotnoj obali; iz magle koja od nas skriva ravnicu uz rij eku izvire usplahifena gomila ljudi; raitrkana stada zapredavaju put, s obje strane ceste dopiru krici i buka, a na.3i konji prestra5eno uzmidu pred tom stokom koja nasrie na njih i zapetljava se u zapregu,<e !) Vojln 168â&#x201A;Ź-1?51, Zaqreb S. Dable, Banska krajina Beograd, r98{. 210. !)I'. Vanidek, speclalgeschichte der Militelgrcnze, I vojna krajina i pi rv, wlen t8?5, I Mllko valenti6, 1881, Za_ tanje njezina sjedinjenla s Errvatskom 1849 greb 1901, 360. t) Dmgutin Pavliaevi6, Narodnl lrckret 1883. u }IIvat1980. 394, skol- zasreb -E ,) Mil;rad k mecid, Bosanskl ustanak, saralevo 1960,360. Odiâ&#x201A;Źk bosanskog ustanka (1875 t Dlagutln Pavlidevi6, Radovi Instltuta za hr_ 1878) u sjevernoj Ervatskoi, 19?3, t21-196. vatlku povijest br. I, za$eb k r a j kroz G l l n a N p r . G l i n s k o m z b o r n l k u , u alinski ) stolie6a. Glina 1988. 622. "t'siednom u istom zbomiku obradio sam bune i nemire 1883 u sugdie ie lzbila tzv. klasnieka EUnskom kotaru buna 69-9?). ') Cbarles Yrlarte Pe(Iriarte), Bosrue et llerzegovine, ris 18?6. 3' ) S a r I I r l l a r t , Bosna i l{ercegovlna. Putopis iz vremena ustanka 18?5-18?6, prijevod V. Osipova, Sarajevo 1981. 199 49, 5r. Is!o, 1

176

D, PatliieuiC lDuor i okolica u drugoj polouici 19. stotjeCg

lll Ft.; 5.;^5gS^1".i:._br-o,^-gblato .ojiclIskr krub, lokal.

jl:;;ft .:-,'H i,:.*a*$tffif ,"giq_'g1+;,{;

1,77

D. Pavliteui'/Duor

i akolicd a drugoi potouici 19. sto\eea

tok Une, i vidik je veliianlstven; dobija se todna predstava o poloZaju Novog, koji je smjeSten na sastavcima dvaju rukavacalo i povezan utvrdenim mostom s tlrugom obalom, gdje se nalazi Zeljeznidka stanica.<17

ia. Iako se Petar riz obliZnjih svojih logora ua >suhu metlu< spr.rstio u Jamnicu s poprilidnom ietom svojitr boraca, ipak su na skupStini prevladali prista5e Obrenoviria koji su zakljudili da se Karadordevii mora u roku od 8 dana povuCi iz ustanka. Za vojnidkog prvaka ustaniikiir eeta Yrijeme ustanka i okupacije 1875-1878. izabran je kao korrnrpromis Slovenac Miroslav Hubmajer koji je us,koro krenuo u prvu neusVec smo iz prethodnog odlomka vidjeli da je pj e5nu akciju.zo Usprkos zakljudku Skup5tine u uz unsku graniou prema turskoj Bosni nakon Jainnici koju izvori nazivaju i >bosanskom nasto je u kolovozu 1875. izbio ustanak raje posta- rodnom skupstinom<, Karadorilevii se nije polo vrlo Zivo. S jedne stra,ne navalile su brojne vukao iz us'tanka.zl Ostao je i dalje i iz toga doskupine bjegunaca sa stokom preko Une, a s ba ostavio nam Dnevnik koji je nedavno objavdruge, au,strougarska uprava je ojaeala pooade ljene2 i u njemu se desto spominju Podovi, Zii straZarnice, uputila svoje izvid,nice, uhode i rovac, Be6linac, Jamndca, Gvozdansko, Rujevac, dopisnike pojedinih listova. DoSli zu i brojni Brezovada, Cotkovada i druga sela iz dvorskog stranci kao dobrovoljci i nastojali se prebaciii kraj a. preko rijeke ili >suhe metleDecembar 16. Oko 11 ,sati odjedannovidi poslali svoje ljude da agitiraju za ustanak pui (...) dodu joit jedno 60 razni BoSnjaka: Ildi pnikljudenje Bosne Srbiji, sooijalisti Vase ,Pe- ja Guteia, Hubmajer, Vasa Pelagid, Tekii, Silagida i drugih njegovih pxista6a iz Kostajnice, ma Bilbija, Vasa Vidojevii (Vido]IiC)i jost mnogi Dubice, Gradi5ke nastojaii su na Sirenju soci- drugi poznati. Odjedanput vidim ja 5ta je to, i jalne revolucije, a druga srbijanska dinastija da ie sada biti kr5a. Otvorim sednicu oko dvaKaratlortle\,niii nSstojali su takoder nesto naest sati, gdi saorp5tim za5to smo se skupili u uliiariti izbijanjem iustanka. Zato je preko Sis- preiladnjoj skupstiniitd. ka, Dubice i Kostajnice amo stigao i princ Pe- Na to ustane Vasa Vidojevii i kaZe kako rnu tar Karadordevii i pod imenom Petra Mrkonji je milo da sam ja do6ao itd., i da bi ja doda skupljao dete i ustroj'io svoje logore uz samu bro udinio da sve dam Sto rimam Odboru, a ja >Suhu rnetlu< izmedu Javr:ioe i Zirovca. npr. da se uklonim i to u Bei. Gute5a: 'da de moje u Brezovadi i Corkovaii. U gotovo svim mjestiime zlatnim slovirna biti zapisano ako tako po6ma postojali su odbori za pornod ustanku kao tupim kao 5to Vidoj evii veli. Ja: ,A ko meni podruZnice zagrebaEkog ili gradiSkog odbora. garantuje za postenje odibora, i ko je taj Odbor?' Metlu njima su se isticali pojedini trgovci, npr. Gute5a: ,Ja (gondo). A posle oni isti ljudi, koj zagrebadkji veletrgovac Ilija Guteba; iz SriBka su do sada bili.'2r Nakon rasprave Gute5a je Kotur, Pavlica, Kunid; iz Dubice braia Hrvaiazakljudio: ,Brado, vama je poznato da nam Srbini; iz GradiSke (Bosanske, zvane Berbir) Stojan ja, Crna Gora i Hrvatska pomaZe2a,i da je to (Kosta) Ugrinid i drugi. za nagu stvar veli,ka pomoc, ali ako gospodin Vec u poietku ustanka izbila je nesloga iz- (pokaZe na mene) ostane med nama, to moie metlu pristaia Obrenoviia s jedne i socijalista, lako biti da demo biti liSeni sve te pomoii. Zato, odnos,no Karadordeviievaca s druge strane. Za- pre svega, moram vas pitati imate li negto prodto je odludeno da se u kasnu jeen '1875. sazwe vu gospodina?<2' jedna skup3tina svih ustanidkih struja i dogovori zajednidki nastup u ustanku. Skup5tina je u) Yriarte je pogresno i sanu kao prltok Une proglasio IuodrZana nedaleko Dvora, u selu Jamnici koja se rr) Yriarte, n. dj., 55. Bila je to prva iirokotraana turska Zeljeznica u Bosni aijom trasom I danas vodi pruga od danas naziva Javnicom. U seoskoj Skoli na5lo Kostajnice preko Novog do aanja Luke. tr) Usp. o to e M Ekmeai6, D. dj., 151-166. se 16. i 17. prosinca 1875. oko osamdesetakljudi r) O Gutesl usp. alanak Lj. Kuntid, Enciklopedija Jugoiz svih ustanidkih Zari5ta uzduZ Save i Une, zaslaviie 4, Zagreb 1986, 638-639. i moj rad naveden u b i l j . 4 . tim predstavnika svih grupa, pojedinih odbora i ) u s p . M . E k m e a i 6 , n . d j . , 1 6 3 . Bosanski ustanak za pomoC ustanku, lstanidkih vojvoda i dobro- , ) I s t o . U s p . i r a d V a s e C u b r i l o v i 6 a , Beograd 1930. voljaca.l8 Skupitinom je predsjedavao zagrebad- ' ! ) 18?5-18?8, Petar Mrtonjid {Petar Karatlor.Ievia), Dnevni zapisci jednog usta$a (tj. ustanika, D. P.) o bosansko-herceSoki trgovac, spomenuti Gute1a, po nacionalnosti MeSovaakom ustanku 18r-18?6. godine, Miscellanea Srbin, a medu ustanicima svih boja bio je vrlo Beograd, 19?9,1 Istodjski institut, vita graala, knj. vII, ugledan zbog aktivnosti oko Fkuplj anj a pomoci .) N. dj., 55_56. :r) U Jamnrct se medu ustaniCkim. uglavnom srpskim zastaza ustanak i osobnih priloga.le vama polavila i jedna hrvatska zastava. To ne treba iznenaditi ler je vedlnu pomodi dostavljao zaarcbaaki odbor Osirn odnosa prema ustanku, Tur:ikoj ,i njekoji je Cltava Avota za6tupac zajednidki hri I. GuSa nim reformama, ustanidki vode su trebali rijevatsko-srpsld. zapravo jugoslavâ&#x201A;Źnski program. pa i u dola vladsvlne Khuen Hedervalyja bio je jedan od rijetkilr Siti spor izmedu dinastije Obrenoviia i pretenpolileara u Hrvalskoj. srpskih opozicijskih denta za priiestolje u Beogradu Petra Mrhonji- :i) tsto. 56.

t78

"..

!y!t!Z'!1p:y::k"!-!

dt-usojpotooici ts. stotiecd

skolau ravnici.u, ,LGffi \ti:r"i; ,"fr"rrrue,r"-",irt"

!r) Isto. :,1 Isto,

179

5?. Sz.

D. Paolitedt/Door

i okolica 1t drugoj potouici 19. stotjefa

Pravoslavnacrkva sv. Petke u Gomjem Javornju, oko 1890.. maca da se s dvorske obale Une prebaci na novljansku, pa Hubmajer piBe cute5i da rnu vi5e ne nameie Pelagiia.ss U prolj eie 1876. bio je Pelagii uhvacen negdje u blizini Dvora i zatvoren u rnjesnom zatvoru u Fodovima.s6 Uskoro se oslobodio i krenuo opet metlu ustanike, ali je u podetku srpnj a uhvaden u selu Kozji Brcd kad je pokuSavao prijeci na bosansku stranu Une.37 Kao uhap5enik odveden je otuda u Zagreb, pa u interflaciju u Maalarsku otkud sâ&#x201A;Ź vratio u proljece 1878. kad je ustanak u Bosni i Hercegovini bio na izdisaju. Poseban problem za Vojnu krajinu, Hrvatsku i neito nanje za druge okolne zemlje bili su bosanski prebjezi, raja koja je s djec.om, kolima, stokom prebjegla preko Une i preplavila dvorsko i kostajnidko podruEje. U jesen 1875. i prolj ece 1876. bilo je u Dvoru.,i okol,ici blizu I tisuda izbjeglica. S obzirom da tu nije bilo dosta hrane i paie i za domaie stanovni5tvo, upudivala ih je krajiSka uprava dalje u unutrainjost Hrvatdke. Velik broj gladnih, slabo obudenih i polugladnih bosanskih prebj ega umirao je usput. U dubidkom kraju umrlo je tada preko 300, u gli,nskom oko 600 i u dvorskom 142 Bosanca.BBU brzojavu iz S,iska stoj,i: >Iz Rujevca dotjerani

kao marva juder do Petrinje, gdje su na polju po lci6i prenoCili.<Cuje se da su izmetlu tih nesretnirka ve6 n,a putu od Rujevca do Petrinje trtjica umrla. . .<3e Slidne su bile prilike za izbj eglice i za zime 1876/71. kad opet stiiu apeli za ,pomoi ugroZenoj bosanskoj raji. Iako su austrougarska i hrvatska vlada pomagale prebjege, pa su pomoi skupljali i spomenuti odbori u.kojima su a.ktivno radili rnnogi hwatski politidari, npr. Strosmayer, Mrazovii, Kukuljevii, Makanec, pa i spo,menuti Gute6a, sve to nije bilo dovoljno,a0 pa su zbog toga izbjeglice desto provaljrivale u 86nu radi pljadke. Tarko je ostalo sve do proijeca 1878. kad je ditav ovaj kraj osim izbjegllca preplavila austrouganska vojska za okupaciju Bosne u kojoj je b,ilo ponajvile slavenskih pukova kako bi Bo5nj aci vidjeli da ne dolaze Nijemci ili Matlar,i nego, toboZe, bra6a Hrvati, Srbi, Slovenci, Cesi i drugi.a1 S obzirom da se okupacija protegia sve do jeseni 1878. i da je bio najZedi i najduZi bad oko Kladu5e, Pe6igrada i Cazina, dakle naeuprot dvorskom knaju, prijetila je opasnost protunapada. Zato su se izbjeglice i vojska zadrZali u ovom iLijelu sve do kraja 1878. i prolj eia 1879. godine. U toku ditava 19. stolj eca bile su deste pojave nerodica, elementarnih nepogoda i gladi, a ni hajdudija nije bila rijetka.a2 Narod je preteZno Zivio u starim kuinim zadrugama, osobito u krajevima koji su pr,ipadal,i Vojnoj krajini. KrajriSka zadruga bila je temeljna iel,ija agrarno-vojnidkog dru5tva dija je najvaZnija funkcija bila davanje vojnika.a8 $) Isto, 16. $) Isto, 82. u) Isto, 83. U I'ijesti etoji: ,ovih ie dana c. kr. voJnigtvo uhvatilo vasu Pelaglda u Kozjem brdu (Brodu, D. P.) kad Je hteo sa svojih 100 momaka preko Une u Bosnu da prede. Juae je iz Siska dopraden ovamo (tj. u Zagreb), une u i poSto je nodas proveo u apsu, odveden preko Bosnu da prcde. Jude le iz slska doplaeen ovamo (tj. je je poito proveo noias u apsu, odveden u Zagreb), d jutros u PeStu!( s) Usp. o tome moj rad: Odbon za pomaganle I bossnslrl prebjezl u sjevemoj Hrvatskoj tijekom bosansEo-herceSoza hrvatsku vaakog ustanka 18?$-18?8, Radovi Instituta pordlest 7, 219-243. s) Isto, 242. O tome lnfe zagrebaakl list Obzor, 149. 3. ?. 18?6. 1 152, 6. ?. 1876. r') Usp. o tome mol rad naveden u bilj. 4. r) Vidi o tome vise: D. PavliCevid, Otpor austrougarskol okupaciJd, 1878. aotllne u Bo6ni i njegov odjek u grvatskol, otpor aust.ouga$toj badskoj Nauani skup: okupaciji 1878. godine u Bosd i Hercegovtni, ANUBIE, pos. lzd, knl. XLIII, Odj. druStv. nauka, knj. 8, SaEjevo tvtg, 25t-274, .,) u ladu Hajducija u Hrvatskoj 60. goauna 19. stoljeca, Rapovijest Sl, 129-158 dodao sam do!'l Zavoda za hNatsku kmjid, aU taj nekoliko podataka o hajdu6iji u Bsnstoj postoje problem nkam dalje razraAlvao iako o nlemu poseblce u Arhlvu Hrvatske u irodaol u naStm arhivima, zaarâ&#x201A;Źbu. rl Usp. o tome D. PavliEevie, O problemu kraiisklh historlografsko-krltitki osvrt, u knjizi: kucnih zadruga pregled-historioarafija-r3sprave, Povijesni vojna krajina zagreb, 1984. 141-160,

180

D. Paulideuie/Duor i okolica u drugoj polouici 19. stolieao

Dvorski kraj u narodnom pokretu 1883, Carskim manifestom 15. srpnj a 1881. nestalo je zauvijek Vojne krajine - najjeftinije i najveie kasarne u Evropi. Dotadabnj,i kraji5nioi postali su slobodnri seljaci, pa su umjesto cara, BeEa i Austrije, morali priznavati hrvatskog bana, zaj ednieku vladu u Budirnpe5ti i Ugarsku. Bio je to velik zaokret koga su >carski graniiari<' teiko shvaial,i i joi teUe prihvaiali. ' Nestalo je ofiicirskih >befela<, i >ijeskovade<, rasfiormirane su satnije ili kumpanije, a namjesto njih su ustrojene o,piine.ar Prestajala je postoj ati i Druga banska pukovnija ili regimenta i ditavo podruEje dana5nje Banije bilo pmgla5eno banskim okruZjem koja je kasnije ugla u sastav zagrebadke Zupa"nije. Nestankom Krajine i njene jeftine i jednostavne administracije, nestalo je i nelcih pwlastica, npr. na slobodr,o uZivanje 5uma, pedenje rakije, sadnju duhana. Nova, civilna uprava uvodila je nove proprise, prireze, takse, globe, veie poreze, a tih god,ina su se uvod:ile i nove, metridke mjere za tekuiinu, teZinu, duZinu. Litre su zamijenile oke, kilograrni funte, metri, decimetri su do5li umjesto lakta, stope, pedlja i slidno. Sve je to narod teSko prihvaiao i smatrao da su to izrnrisljotine Madara, da je to novost kao ri nj ihove zastave, grbovi, Zandari, financi kojri su se brinuli-za utjerivanje sve ve6ih poreza. Mijenjao se i nadin sualskog uredovanja, uvedeni su katastanslni.,gruntovni uredi, mjernidka sluZba ,i jo5 rnnogo ioga 5to je samo djelimice postoj alo i prije, alri krajiSka uprava nije rnnogo na to polagala. U narodu se zbog svega toga javljalo nezadovoljstvo koje se sve viie vezalo na novu, toboZe rnadarsku upr.avu. Sve je to kulminina o u proljeie 1883. kad su pr.ovodenriprvi graclanski izbori u bivSoj Krajini i birani prvi zastupnici za Hrvatski sabor u Zagrebu. Nezadovoljstvo naroda iimalo je ekonomske, ali i politiike razloge. Medu prve je i51o siroma5enje sela zbog nerodice, pojave agrarne krize u sedamdesetimi osarrrdesetim godinama, poveianje poreza i smanjenje cijene hrnane i stoke koju su proizvodili seljaci. Taj proces raslojavanja i proletarizacije sela jo6 sru poj adavale sve de5ie diobe i prav,i rasap kuinih zadruga.a5Posc.banproblern su bile tajno poilij elj ene zadruge koj,e su vlasti vodrile kao cjeline i tako naplaiivale poreze, pa se de,sto dogadalo da su s lorn otimali porez jednoj grani bivie zadruge za dug koji nije narnilrila druga.ao Porezi su skupljani nasilno, oduzimani su ljudirna stoka, oruda, pa je sve to prodavano na ovrhama u bescenje. Cesti su bil,i zbog toga ekscesi pa i sukobi uz prolijevanje krvi.a?

Na izbori.rna 1883. na ovom podrudju djelovatra je jaka rnj esna organizacija pravada u Kostajnici i srpskih samostalaca u Glini. Oni str ,iskoristi i we spomenute poteikoce probleme sela i za njih optuZilri Narodnu stranku, vladu, bana Pejadeviia i Madare. Uzbunili su,i. hrvatska d srpska sela u banskom okruZjuas dokazuju6i kako ih nova vlast iskoristava, osobito porezfuna i otl,uzimanjem sluZnosti Sumama koje su kao kraj,iEnici dotad mirno uiivali pa i prodavali drvo i gradu.ae Seljaci, bivii kraji5nic,i, iz banijskih sela pisali su dmto Zalbe i tuZbe, ali ih prije bune nije nitko h bio sluSati. Protestirali su Sto neredovito dobivaju sol koju su besplatno primali jo5 u doba Krajhre, Zalili su ito ne srniju viSe slobodno nositi oruZje koje je bilo gotovo sastavni dio nodnje i pomatro ukras. Prigovanali su Sto ne smiju slobod ro satliti duhan, 3to se zatezu rjeienja o provedenim diobama zadruga, 5to moraju pladati taksu za stoku, Zenidbe, prodaju i petenje rakije i jo5 mnogo toga. Na selu u Hrvatskoj uopie osjeialo se vrijenje, osobito u bivSoj Krajinri. I kad su u Zagrebu 15. kolovoza 1883. pobacani od naroda grbovi s matlarskim natpisrirna, nemiri su se pro$irili u Senju, Karlovcu, Novoj Gradi5ki, a bilo je odjeka i u Sisku. Uskoro se ,potkraj kolovoza diglo Hrvatsko zagorje, podeviii od Gupdeve Stubice i Bistrice pa sve do sela podno IvanSdice. Za njima su krenuli seljaci iz Prigorja, kraj oko Generalskog Stola, Lasinje na Kupi i drugi. Na Baniji se prvo 7. rujna diZu seljaci u Hrastovici, iduieg dana Gora i okolica; 9-11. rujna J abukovac, Kralj evdani, Medendanri,Graduoa; 12. rujna Kraji5ki Brdani, Maja, Klasnid; 13. rujna Mali Gradac itd. .i) s obzirom da je veeina oficira u Krajini b a s njâ&#x201A;ŹmaCkog pa Jezonog pogrudja i komandni jezik je bio njemafki, je i danas na podruaiu bivge Krajlne ostalo mnogo germanizma kao sto je npr. befel:zapovijed. Lieskovada je bila bauna kojom se kaznjavalo nepokorne krajisnike, a bto je i obilaj Sibanja. 1j. I rka kroz Sibe izmedu dvije vrsre vojnika koji su morali udaratl kaznjenosa. ,) O tome pigem u knjizi: HNatske kuaene zadruge koje sri upravo nalazi u tisku. ft) Porez je obilno morala snositi matldna zadruga koja je u potajnoj diobi ostala na kudnom broju ili numeru, u Krajini Dlumeru(. Ona je momla namiriti za sve tajno podijeljene srane jer vlastl nlsu pdznavale ainienicu taino, gruntovnim i u hnijagama neprovedene diobe. r) O tome pisem u .adu: Seljaake bude i nemili u sredisnjoj Hrvatskoj Sezdesetih Aodina 19. stoljeia, Hlstolljshi zbornlk, 1980-1981, Zagreb 1982, 13-50. 1 6 )U s p . o t o m e : R u d o u H o r v a t , Prije Kheuna bana. nerruri u Hrvatskoj god. 1833, Zaareb tS34. O toFre Je prvi rad rezan uz bunu na Barujl, todnije u Cltnskom krqju objavio Dorale n. Petrovii, Buna u aanovini u Klasnneu god. 1883, Sisak 1908.

181

D, Paulideuii/DuoT

i okolica u drugoj

polol.,ici 19, stoljeta

U dvorskom kotaru podeli su pobunu seljaci oko Dvora i Rujevoa, nastavila okolica Jat'ornja i Zrina i od 12. do 16. rujna ditav kraj je bio na nogama, Nemiri i bune na Baniji trajali su od 7. do 16. rujna, dakle samo deset dana, ali su po broju mrtvih i ranjenih bili najZeS6i u Hreatskoj. U njirxa su sudj elovali biv5l krajiSniici koji su ima]i oruZj e i bili vidni ru rsr/arlju s njim. Zato su ovarno bili upueeni odreali redovne vojske, osobito u kraj sko Klaaniia, Jabukovca i Medendana. U sukobu kod Kraljevi,ana poginulo je najedamput 23 pobunjena selj,aka.E0 Drigla su se gotovo istodobna sva detiri banska kotara: Petrinja, Glina, Iiostajnica i Dvor, a u sukohima su sudjelovala ne samo srpska nego i hrvatska pa i rnij eSana sela i zaseoci. U dvorskom kotaru bilo je tada 19.525 stanovnika, od toga pravoslavnih L7.049 i katolika 2.457. koji su stanovali uglarmom u Dvoru i Zninu, te poneSto oko rudnrika Zeljeza u Beilincu i Gvozdanskom.5l Oko podrizanja selj aka aktivirali su se i neki biv5,i sudionici 'ustanka iz 1875-?8, npr. Doko Urica iz Gline kome su odtrazili seliaoi i iz dvorskog kraja da se >upiSu u ustase<<.ij. ustanike smatnajudi d,a 6e tako neito zaraditi i lakie prehraniti svoje obitelji.5z Osnovna karaktenis,tika seljadhih nernira u dvorskom kotaru je ostar istup protiv madarskih zastava {i grbova jer su smatrali, sliino kao i u Zagorj'u, da ie nakon isticanja tih grbova na javnim i sluZbenim mjestirna biti uvedeni novi porezi i druge aie ,i da de svi >postati maclarski<. Protest pmtiv grbova i za,stavabio je ovdje najoStniji u ditavoj Baniji, ali su uz taj politiCki, postavili i neke disto ekonorn'ske zahtjeve. Nizu, npr. dal,i pedatiti svoje kotlove za pedenje rakije, a to znadi i plaiati taksu za ispedenu rakiju, zahtijevali su slobodnu sadnju duhana koga je drZava proglasila monopolom i uniStavala seljadke nasade. Nisu prihvaCali nove,metridke (decimalne) mjere koje su, karko rekosmo, grnatrali madargkim izumom, pa su zagli po gostiionricama i razbij ali da5e od decilitra, boce od litre, a i dnroo

rn iorp

vodno, podirniieni od Madara sa zadatkom da u dvorski kotar unesu spomenute madarske zastave i grbwe koji su tre ali stajati samo 24 sata, pa bi narod nakon toga postao madarskirn podanicirna.sa Nemiri seljaka u Dvoru i okolici izbili su na tri mjesta. NajZe5ii su b,ili oko Rujevca, zatim u okolioi Dvora i u predjelu od Javornja do Zrina. U Rujeucu, tada sjediStu istoimene opiine, skupi-li su se 12. rujna pobunjenici iz toga mjesta, Be5linca, Gvozdanskog i drugih sela. Najprije su zaprijetili da ie sa zgrade financijske postaje ski,nuti zajednidki u,garsko-hrvatski grb, a zatim su zahtijevali od nadelnika o,piine da im preda madarsku zastarxl, za koju je, navodno, dobio >tri kilograma banakaka<<uz obavezu da zastar,rr izvjesi na crkvu, a grb na opiinski ured. Uskoro su Zarxdari uspjefi ra,stjerati okupljene seljake, ali samo privremeno. Kad se spustio mrak, slcupilo se oko mjesne pravoslavne crkve oko 400 ljud,i koji su zvonili uzbunu na sva zvona, vj.kali, pnij etili i pucali u zrak. Zatim zu izvr5ili napad na oruZnidku i finanoijsku starxlcu. U tom je napadu jedan selj ak poginuo, a ietvorica su bila ranjena. Nakon napada polrrkli su se pobunjenici prema crkvi koju su duvali do zore kako ne bi na nju dinovnlci izvjesitri madarsku zastavu. I idudi dan (13. rujna) skupio se narod opet u Rujevcu kamo su stigli kotarski predstojnik iz Dvora Mraovid i kotarski sudac VavruSka. U pregovorima s njima seljaci su rekli da neie dopustti izvje5enje zastave i postavljanje grba, a oni zu odgovorili da i nemaju nikakvih zastava i grbova, pa se mogu u rniru razidi svoj im kuCama. Seljaci su to odbili, ostali i trazili da im vrate >carskog orla, to da je njihov stari i pravi grbu.55 Nakon toga su krenuli po rujevadkim gostionicama, razbili sve 6a5icâ&#x201A;Ź i boce koj e su imale metridke mjere, pa otud krenuli u ,susjedni Beilinac gdje je tada bilo rudansko 'postrojenje. Tu su nastavdli s razbijanjem boca i daSai s poitanskog ureda skirruli i razbili drveni hrvatsko-madarski (zajedni6ki) grb. Iz Beilinca prod,uZil,isu ,u Gvozdansko, unadili isto i opet se vratili u Rujevac. Tu su provalili u stan prote Dragi5ida i izvr5,ili premetadinu traZeii maalarsku zastavu. Kad je

I ovdje su za poticanje nemira okrivljeni >nepoznati agitatoni< jer se nije htj.elo priznati da je temeljni uzrok nezadovoljstvo koje su spomenuti politidari iz Glirne i Kostajnice samo kanalizirali, a povod je b,ila pobuna i pravi narodni pokret u gotovo svim krajevima Hrvatske. eesta parola je bila, osobito u doba travanjskih izbora u Krajini, da su pristase vlade i Narodne stranke >Krajinu prodali Maalarirna<. Zato je narod veorna ostro istupao protiv svih izbornika Namdne stranke, osobito protlv opiinskih dinovnika, popova, ueiteljâ&#x201A;Ź i uo,pie seoske .inteligendije za koju se smatralo cla su >prodane duie<. Oni su, na-

t u )U s p , o t o m e D . P a v l i i e v i d . Buna u bivsoj Bansr(oj krajini 1883, Uistorltâ&#x201A;Źlil zDornlk 1912 - 73, 75 - 129. fl) Podscl prema statistlakom godisnJaku kr. Hrvatska i Slavonije I, Zagreb 1905, !F5. 4) girlle su se vijesti da de svaki onaj tko se upise u ustanlke dobit dnevno tri fodDte i oruzje. Arhir Hrvatske, Predsjedniitvo Zemaljske vlade, svezak 6, broj 3ti51 od (U $. I 31, kolovoza 1883 darjnjem tekstu skraieno: AH * P!. Zv, svezak, broj i datum). 5 r )T e k v i h J e p o l a v a t a d a b i l o p o s \ r i m k r a j e v i m a H r v s t s k c . 6r) Sve je poaelo u Zagrebu kada su 1s. kolovoza zbaaeni protunsgodbenl grbovi s natpisima na mada.skom jezikrr 6to je bilo nedopuSteno jer se sve morslo pisatl samo na hrvatskom jeziku. Seljaci su otama zbacivali sve srbovc, a krajifnici su zahtijevali stare austrijske grbove s ors) Narodne novine, 212, 1? rujna 1883.

t82

D. PauliteuiA/Duor i okolica u drugoj polouici 19. stolje'a

nisu na5li, pod,ijelili su se u dvije skupine. Jedna je i dalje duvala crkvu, da ne bi postavili spomâ&#x201A;Źnutu zasta\ru, a drt.ga je otiBla opet u Be5linac gdje su pokuiatri uni5titi rudnidku mosnu vagu. NaLon toga su sa trafike M. DragiSida sllinul{ jod jedan preostali zaj ednidki hrvatsko-ugarcki gnb, naslorrili ga na plot ,i izresetali pu5danim nabojima.ss Uskoro je stigao iz Dvora kotarski predstojnik s jednim vodorn vojnika i rastjâ&#x201A;Źrao pobunjenike kojii su se upravo sprernali napasti na radnju trgovca SaviCa. Oko osam sati navede ponorvno su se seljaci sku,pili oko rujevadke crkve, podeli zvoniti na uzbu,mr i pucati, ali ih je vojska orpet rastjeraia. VjEe se nisu vraia[ d ta noi je protekla rrnirno. Metlutim, ujutro (14. rujna) opet se uzbutleni narod okupi,o oko crkve strahujuii da ie postaviti rnadarsku zastavu. Na njih ovaj put ni6u poslali rojsku, nego je natpo,rudnik koji je vodio lovadlci vod otiEao do selj aka i u mtiru s njirna razgovarao. Uspio ih je nagovoniti da se razitlu, a oni zu mu povikali: iivi,o! Ipak, rekli zu da ie dodi popodne, da vide da Ii je sve u redu. On ih je upozorio da ne nose sobom oruZje, ali su oni opet doSli naoruZani. Usprkos je s njima jo5 j ednorn dugo tome natponrlnik razgo,varao nasto,jecri ih uvj eniti da nema opasnosti od zastave i grbova. Narod se bojao prevare, pa su i naveder opet do5li, njih oko 80, i tu nod opet puskarali. Na'l<on tri darna stanovniStvo n:jevadke opdine se pr,imirilo i nernarno podataka da je i dalje tuvalo crkvu i urede od nepoZeljnih matlarskih grbova d zastava. U Duoru je 13. nujna zavl,adao strah jer se pro6ulo da ie to vede pobunjeni seljaoi napasti na to kotarsko mjesto i sve popalid i pobiti. Govor:ilo se o rnogu6nosti sjed,i,njavanja pobunjenika iz rujevadhi i dvorske opdine i zajednidkim akcij.ama. S obzirom da je 24 vojnrika iz dvomke posade uredovalo u Rujevcu, morali zu hitno zarnoliti vojnidku pomod iz susjedrog Novog.57 Kad se prirniritro podrudj e rujevadke, diglo se idudi dan Ziteljstvo dvorske op6ine i 15. rujna udarilo na glad, opkolili su crkl'u sv. Dorda u namjeri da je za5tite od rnadanske zastave. Kad ih je vojska poku3ala rastj erati, psovali su Madare i zapucali na nju. Ovi rsu odgovorili vatrom i j,ed.anseljak je pao na mjestu, a j edan je ranjen. Nakon toga su se pobunjeni .seljaoi privremeno razbjeZali, ali su se uskoro opet oktrpi.li, ponovno napali i vikali da neie pod Matlare i da ne daju postavlj ati njrihovu zastarzu na svoju crkvu. Tom prilikom sru vojnici uhapsili 2? seljraka i odmah ,ih pritvorili. Ostal,i su se raziSli, ali su drugi dan do51i opet do crkve, nj ih tridesetak najborbenij,ih pod voclswom nokog Petra Horvatoviia. Tu su opet naiSli na detu vojnika koji su ih o5tro opomenuli da se razidu Sto su ovi i uradili.58

U Javorrrjru slruplj ali su se 'uznemriremi seljaci 13. i 14. rujna oko crkve,i parohova stana, zvonil,i su na uzbunu i zbacili hrvatsko-ugarski grb s trafike. Predvodil,i su ,ih MiloS Raii i Nikola Durma,n.se U Sarnar,idkim Brrlanirna istupitri su neSto Zeiie i sru5ili parohu Kosu kuiu jci se govorilo da je pri,likorn knaji$kih izbora u travnju iste godine kao izbornik Narcdne stranke svoi narod >'nrodao Madarir:na<.60 U prectjelu od Divu5e do Zrina di,gao se narod od 15. do 17. r.ujna. U Zrinu se takotler dulo da su do5le madarske zastave Da se stanovnistvo. uglavnom Hrvati. d-iglo da onenroguic njihovo isticanje. Sirile su se vijesti da se pobunjenici kupe po Zninskoj goni i ala ie otud doci i pobiti sve izborrlike koji su svoj glas dal,i madaronima. Isto tako se govoril,o da su pobunjenici potplaieni da to urade. U Znirr su doili ri naoruZani seljaci Srbi riz Vo ,inje, pa su zajednidki poslcid"al,ii uni6tilri grbove. PretraDili $r i crkv,u da nadu grbove ,i zastave i da iih ur.r,iste, a kad nisu na5li, opkoldlri su Zandarmenijsku $tanic'u u Zrinu kamo se skrio spomen'uti prota Kos. On se kleo da je nevin, ali mu selj aci. nisu vj erovald nego str se spremali da na juri5 zauzrnu postaju. Sprijedila ih je u toj namjeri vojska koja je trkom' stigtra'iz Kostajnice. Tom prilikom su pohvatali pedesetak pobunj enika i odvel,i ih u kotarski zatvor.or Zanimljivo je napomenuti cla su selj aci progonrili ,protu Kosa kao glasada >za vladu<, a ostaVi li su na rniru Zupniika u Zrinu iako je i on g asovao za listu Narodne stranlre. U Javrdci i Dobretinu, selima neposredno uz bosansku >s,uhu medu<<seljaei su se takoder uzneminili. U Javnici (tada se jo5 nazivala Jamnica) napali su kuill prote Joce Zivkovida, koji je 1875/76. pomagao akoije Petra Mrkonjrida Karatlortleviia. On je u tom kraju na travanjskim izbor,ima 1883. bio izabren za zastuprxi.ka dvorskog kotara u Hrvatskom saboru na listi vladitrc Narodne stranke. Nj egov rodak Jovan Zivkovii bio je taala podban i rninistar unutrainjih poslova kod ba,na Ladislava Pej adeviia koji je zbog nernira dao ostavku. Prota Zivkovii je odeldvao napad pa se na vrijeme sakrio, ali je usplahireni na,rod dernolirao njegov stan, zlostavljali su mu supruglr i ranil,i opoinskog pandura.62 U Dobren) O tome prema izvjegtajima u Narcdnim novinama pise i R. Horvat u n.dj., 42---43. PoneAdje se dogadalo da su na drugoj strani starog, austrijskog Arba, nacrtali novi je hrvatsko-ugarski uveden nakor ragodbe 1868. Bilo sludajeva da l:rajisnici samo o*renu drugu stmnu i po)calskoe novno istaknu orla<. eJ AI{-Pi, ZV, 6, 4t343, 3. X,1883. s) R. Horvat, n. dj.. nije nista pisao u svojoj lmjizi o nemirima u Dr.oru, nâ&#x201A;Źgo samo u Rujevcu, s) AH- P r . Z V , 6 , 4 ? 1 3 , 3 . X . 1 8 8 3 . d) rsto. d) tsto. o:) Isto.

183

D. PauliEelrit/Duor

i okolica u drugoi

polotici

19. stoljeCa

tirm je vojska uredovala i u listopadu 1883. i hvatala odbj egle seljake koji su se sknivali po Trgovskoj goni, po istim predjelima gdje su 1875/76. boravili bosanski ustanici i deta Petra Karadortleviia. Pozatvararxim selj acirna sudeno je u Petrinj i kamo je dovedeno u prosincu 38 selj aka iz dvorskeos ,i 24 iz ruj evadke opoine.64 Svi su bili optuzeni za zlodirnstvo bune, atri im je kasnije optuZba bi a neSto ublaZena i sutlerxi za izazivanje ja\Trog nereda i strke. Dvojica zu osutlena na 2 mjeseca zatvora, a dvadesetak ostalih na dva tj eilna zatvora.6s Tako je nemirima u dvorskom kotaru zavrSiia banovinska buna 1883. kao dio vedeg narodnog, protumadarskog pokreta u kome su sudjelovali masovno seljaci Hrvatskog zagorj a i banslog okruzja, d,akle zajednidki i Il,rvati i Srbi. U dvorskom kqtaru poginula su dva seljaka, a na ditavom banijskom podrudju

Rimski

srebrni

novdii

ulcupno 30. ViSe desetalra bilo je ranjenih, a neI<oliko stotina pohapienih i sutlenih. Za guSenje seljadkih nernira i buna na podruiju dana5nje Banije dana5nje Banije upuiena upuiena je osi,nr osi,rn oruZnidlcih i poltioijslcih snaga i redorma redovna vojska jer se zbog blizine Bosne srtrahovalo da se nemiri ne pro6ire Pro$ire preko Une i >suhe metle< gdje .se jos uvijek oejeialo vrijenje zbog gu5enj a hercegovaikog ustanha 1882. i protuokupacijslrog pokreta u jesen 1878. godine. Zanimljivo je napomenuti da zu se u toku ustarka 1941-1945. u ovom kraiu desto spominjali bosarnski ustanici i nj,ihovi votle poput Pelag,ida,Mrkonjiia, te buna seljalna, biv5ih krajriSnika 1883. godhe. Bilo je to pâ&#x201A;Źtdjesno sjedanje narcda ovog kraja koji se ponosio svojom proBlo5du i revoluslonarnim tradikraji5niikom oij ama svojih predaka. N) Narodne novine 245, 25. X.1883. e) Isto, 284, 12, XIr. 188it. 6) rsto, 294. 24. XIl. 188t.

iz 1. stoljeda pre n. e., OsjeEenice, avels i revers

184

r I I

Igor Karaman

Stanovni5tvoi privreda od razvojadenja

do prvog svjetskograta (1881-1914)

: i

I I

Podetkom osamdesetih godina XIX. st. zbivaju se na podruiju Dvora pdjelomne promjene u pogledu opiih dru5tveno-politidkih uvjeta za Zivot ovdaSnjeg stanovniStva. Rijed je, dakako, o postupnom razvojadenju dotada5njega sustava na ukupnom prostoru Hrvatsko-slavonske voine krajine i potom njezinom utvjelovijenju u civilni teritorij nagodbene sjeverne Hrvatske (pod upravom Zemaljske vlade u Zagrebu). Uslijed toga je i stanovni5tvo u naseljima dvorskog Pounja potkraj pro5loga stoljeCa bilo snaZnije zahvadeno raznovrsnim procesima modernizacijskog preobraZaja nasljednih tradicionalnih oblika Zivota, unatod dinjenici da je ovaj kraj - na granidnom poloZaju prema susjednoj Bosni sve do raspada Habsbur5ke monarhije potkraj prvog svj etskog rata ostao gospodarski vrlo nerazvijen (osobito zbog nedostatka suvremenih prometnih veza s ostalim prostorom nagodbene Hrvatske). Vrijedi ipak spomenuti kako je seljadki (dotad kraji5nidki) puk dvorskog Pounj a ve6 u doba provotlenja reinkorporacije bivse Vojne krajine podetkom 1880-ih godina na5ao se ukljuden u Sira socijalno-politidka zbivanja, narodito tokom narodnoga otpora madarizaciji u sjevernoj Hrvatskoj 1883. godine. O tome je dao dokumentarni i reljefni prikaz dr. Dragutin Pavlidevii u svojoj monografiji >Narodni pokret 1883. u Hrvatskoj<.1) Osnovne znadajke uzroka, povoda i ciljeva iih aktivnosti selj aitva u dvorskom Pounju uglarmom iskazuju bitne zajednidke crte. Ovdje iemo ih prema Pavliieviievom >Pregledu ilustrirati seljadkih nemira i buna u bivSoj Banskoj krajini (1883)< - saZetim opisom narodnoga pokreta u opiini Dvor: >Seljaci su istupali protiv Mailara, njihovih grbova i zastava kao simbola dolazeie maalarske vlasti... Pobunjeni seljaci iz okolnih sela krenuli su na Dvor da zaitite crkvu Sv. Dorda od isticanja maalarske zastave. Dva puta su se sukobili s vojskom koj a ih je rastjerala.<2) Seljadki nemiri i bune na podrudju tadainjega kotara Dvor spo.menute su godine najoitrije izbili sredinom mjeseca rujna (12-16. IX); istidu se pokreti u opiinama Dvor (sa selima Hrtidi, GrmuSani, Vojniii), Rujevac (sa selima Beilinac, Gvozdansko, Pedalj, Majdan), Zrin (sa selom Volinja), Javoranj (sa selima Brtlani, Samaridki, rd)

Segestin, Goridka) i Javnica (sa selima Dobretin, Ljubina). Organizacij a javne uprave Prelaskom iz vojnokrajiSkoga sustava pod nadleZnost civilnih vlasti nagodbene Hrvatske mijenja se osamdesetih-devedesetih godina XIX st. u Dvoru i dvorskom Pounju takoiler institucionalna organizacija javne uprave. U to prijelazno doba ukljudeno je bilo ovo podrudje u sklop tzv. Banskoga okruZja, o demu primjerice prema stanju za narodnoga pokreta 1883. godine Pavlidevid navodi: >Bivia Banska krajina, odnosno tada3nje bansko okruZje ili Banovina (danas i Banija) obuhvaiala je osarndesetih goglinski, dvorski, vrginmoski dina petrinjski, i dubiiki (poslije kostajnidki) kotar. . . Bansko okruZje imalo je tada 2.770 kmz povr5ine i 134.255stanovnika koji su Zivjeli u 279 naselja.<t) Metlutim, ubrzo nakon stabilizacije reZima bana grofa Khuen-H6derv6rya provedena je na ukupnom (sjedinjenom) teritoriju nagodbene Hrvatske nova organizacija javne uprave; tako je 1886. Zagrebadkoj biv5e bansko okruZj e prikljuieno Zupaniji i ostalo u njezinom sastavu sve do propasti Austro-Ugarske monarhije. Zupanjska uprava bila je duZna svake godine pripremiti i tiskom objaviti iscrpan izvjeBtaj o svome radu, te o stanju pudanstva na podruEju Zupanije i njegovim gospodarskim prilikama. Spomenute redovne gocliSnje publikacij e veoma su wijedan dokumentarni materijal takoder za osvjetljavanje povijesne sudbine stanovniStva Dvora i dvorskoga Pounja potkraj XIX st. - podetkom XX st.a) Valja wdje napomenuti, da jc u reorganizaciji j arme uprave 1886. privremeno bio ukinut dvorski kotar a njegov teritorij i Ziteljstvo uklopljmi u novi kotar Kostajnicu. Prema podacima Zupanij skih godiSnjih izvjeitaj a nalazimo tako od 1887. do 1894. tri opiine dvorskoga Pounja u sastavu kostajDvor, Rujevac i Dilrriu N a r o d n i p o k r e t 1 8 8 3 .u H l v a t s k o j , ) Dragutln Pavliaevl6, Zagreb, ,SN Liber((, 1980. t)D. Pavriaevr6, n di.,299. r)D. PavliaeviC, n . d J , ,2 5 5 . , ove su sluzbene publikactje od osamdesetih godina xIX. st. do prvog svjetskoe rata redovno Soclisnje obiavlJtvane pod naslovom: lzvje56e o stanju iavne uprave u zupaniti (u nastavku citirano kao: Izvje36e... 188f. zagebaakoj. itd.).

L Karaman/Stanouni-ltuo i priureda od razuojaEenja do pruog svjetskog rata (1A81-1914)

nidkoga kotara (uz opâ&#x201A;Źine Dubica, Majur i Staza).5) No, vec 1895. opet se uspostavlja samostalni kotar Dvor, koji potom djeluje do prvog svjetskog rata. Dvorski kotar obuhvaiao je tada stalno pet podrudnih opiina i to: Dvor, Divu5a, Rujevac, Zrinj (danas Zrin) i Zirovac. Prilikom uspostave opiinskih uprava 1895. konstatirano je, da se u njima nalaze za svaku opiinu po 24 zastupnika ili vijeinika (u Zrinju 18) i po 8 njihovih zamjenika (u Zrinju 6). U tada5njem sastavu opCinskih zastupnika nalazimo oko dvije trecine pismenih ljudi (u Dvoru ih je 13, DivuSi 19, Ruj evcu 17, Zirwcu 17 i Zrinju 12); od ukupno 114 tih vijednika posebno se navode 4 sveCenika, 3 umbovlj ena dinovnika ili oficira, 6 trgovaca i3 obrtnika - dok su svi ostali vjerojatno pripadali seljaitvu (vlastelina ovdje, dakako, nije bilo).0) Sudeci prema podacima Zupanijskih godiinjih izvje5taja, sve do prvog wjetskog rata ne zbivaju se znatnije promjene u'pravno-politidkog uredenja na tlu dvorskoga Pounja.T) Jedino se 1907. godine navodi, da je porezna opiina Svrakarica iz sklopa uprarme opiine Rujevac tada presla u sastav upravne o'pCine Zrinj; istovremeno je data napomena, kako nije prihvadmo traienje poreznih opiina Mudani, Struga i Zarnlada (iz sklorpa uprarme opdine Dlnor) da se osamostale u novu upravnu opiinu sa sjediStem u Mudanima.s) StanovniStvo kotara Dvor sudjelovalo je - nakon ukljudivanja ovoga kraja u sastav Zagrebadke Zupanije - na odgovarajuii naiin takoder kod rada Zupanijskih upravnih organa. U skladu s onovremenim propisima o biranjnr dlanova Zupanijskih skup3tina, iz svih naselja kotara Dvor ulazilo je u skup5tinu ukupno Sest zastupnika (od 1914. godine ukupno sedam zastupnika); pritom su svake treie godine provotleni izbori za polovicu toga bmja, a skupstinski mandat trajao im je Sest godina.e) Podaci Zupanijskih izvjestaja omogudavaju nam poimenidnu rekonstrukciju nizova zastupnika iz dvorskog Pounja biranih u razdoblju od 1902/1905.do 1916/1919. godin,b, uz navode o njihovom mjestu boravka i o zanimanju (odnosno socijalno-ekonomskom statusu): 1902-1907. Matija Brnica, Dvor, ovl. mjernik Mile Grubor, Dvor, paroh Emil Kundrat, Rujevac, drZ. nad$umar 1905-1910. Nikola casi6, Zrinj, op6. nadelnik Savan Srni6, Divuia, posjednik Jovo Kos, Brdani, paroh (u fun-kciji 1905-1907) Jovo Obradovi6, Segestin, paroh (u funkciji 1908-1910) 1908-1913. Oskar Dremil, Dvor, kot. Sumar (i potom naddumar II. ban. imov. op6-) Mladen Ostoji6, Zirovac, paroh

Ignjatije VuiSak, Goridka, ratar: (u funkciii do 1912) 1911-1916. Pero Bui6, DivuSa, ratar Janko Popovi6, Orahovica, ratar Stojan Pribitevic, Glavidani, ratar 1914-1919. BoZidar pl. Balog, Dvor, ljekarnik Jovan Milid, Ljubina. paroh Joco Milkovi6, Kuliani. trgovac Mladen ostoji6, Zirdvac, paioh Zanimljivo je konstatirati, da od ukupno 16 navedenih zastupnika (metlu kojima je Zirovadki paroh M. Ostojii jedini obnovio mandat) nalazimo prema mjestu boravka: detiri oscbe iz Dvora, dvije iz Dirmse, te po jednu iz Brtlana, Glavidana, coriike, Kuljana, Ljubine, Orahovice, Rujevca, Segestina, Zrinja i Zirovca. Po socijalno-ekonomskom statusu istide se skupina od pet pravoslavnih paroha, kao i jednako toliko pripadnika iinovnidkih ili slobodnih zvanj a (opi. nadelnik, dva Sumara ili nad5umara, ovl. mjernik i ljekarnik); detvorica zastupnika seljadkoga stali5a (ratari) birana su tek u godinama pred prvi svjetski rat trgovadki stroj dao je svega jednog predstavnika, a obrtnidki sloj u prilazanom razdoblju niti jednoga. Osim biranih zastupnika, dlanove Zupanijskih skupdtina tvorili su na prijelazu stoljeia u jednakom brojnom omjeru - takoder tzv. veleporeznici. No, medu takvima nalazimo do prvog wjetskog rata samo jedno ime s podrudja dvorskoga Pounja: bio je to Pero BekU, trgovac i posj ednik iz Dvora, koji prema svojim poreznim obvezama ulazi od 1907. do 1913. u skupStinsko dlanstvo Zagrebadke Zupanije (visina njegove porezne duZnosti kretala se je izmetlu 800 i 1400 K.).10) Kretanje

sastav liteljstva

dvorskog Pounja

podinje o,padati u apsolutnorn broju: ipak je jo5 1931. zabiljeZeno 26.579 Zitelja dakle 510/o viSe negoli sredinmn proSlog stoljeia.ll) !) Izvjesee. . . I88?., 6i 1888.. M0; 6 ) I z v j e a e e . . . 1 8 9 5 . ,1 3 .

1892, {:

t89A-189{., 6-?.

r) Izvjes6e... 1907..30. ') I?vJeEqg. . . 1906., 28; 190?., 24; 1908., B?; 1909., 15; 1910., 13; 1 9 1 1 . 1, 6 ; 1 9 1 2 . , 2 0 ; 1 9 1 3 .1, 7 i 1 9 1 1 11. 1, . ,0) Izvjelce .. 190?., 23; 1908., 36; 1909., 1{; 1910., 12; t911., 15; 1912,, 18; 1913., 15. tI) CeograJija S. R. Hrvatske... n. dj., 162-163

186

i. Karam@n/Stanooniltuo

pritred.d. od Tazuojqlenj.t

Osobito znatan bio je porast Ziteljstva dvorskog Pounja u desetljecima nakon razvoj adenja i pdkljuienja Banskoj Hrvatskoj. Na teritoriju tadaSnjega kotara Dvor popisano je 1880. ukupno 19.518 osoba, 1890. vei 22.937 osoba; to znati da je prosjedni godi$nji prirast iznosio 342 osobe (ili 1,750/0).r?)Na prijelazu stoljeia poveiarje stanovnistva teklo je nesto sporije, pa prilikom posljednjeg predratnog popisa 1910. ovdje Zivi ukupno 27.050 osoba; to znadi da je izmetlu 1890-1910. prosjedni godiSnji prirast iznosio 206 osoba (iii 0,90c/0),13) Stoga je tokom cjelokupnog razdoblja 1880-1910. koje razmatramo, opseg stanovniitva kotara Dvor porastao vi5e od jedne treiine (ili 38,60/o). Najveii dio plldanstva dvorskog Pounja tvorili su pripadnici srpskoga naroda, odnosno pravosla'i,ne vjeroispovjesti; tek malen dio tvorili su pripadnici hrvatskog naroda, odnosno katolidke vj eroispovjesti. Prema podacima koje donosi D. Pavlidevii, bilo je u kotaru Dvor 1880. ukupno 17.049 osoba (ili 87,4010)pravoslavne vjere i 2.457 osoba (ili 12,60/o) katolidke vjere iz dega zakljudujemo da udio Srba predstavlja oko 718, a udio Hrvata oko 1/8 u tada5njem sastavu stanovniStva.li) Reljefnu sliku narodnosnog i vjeroispovjednog rasporeda Ziteljstva po opiinama dvorskog Pounja do prvog svjetskog rata omoguiuju nam podaci o obavezama pladanj a tzv. parohijalnog nameta ili Zupskoga bira. Posto su spomenute obaveze utvrdivane na temelju evidentiranoga zemljisnoga posjeda svake porodice/domadinsWa (u katastralnim jutrima), podaci o njima suBtinski ukazuju na odgovarajuCu gospodarsku osnovu za Zivot i rad ovdainjega srpskog i hrvatskog selja5tva. Prema navodima iz Zupanijskih izvjeftaja podetkom naseg stoljeca, odretleno je bilo (reskriptom od 10. VIII. 1886)u tom pogledu slijedeie: >...duZan je svaki sljedbenik grdko-istodne vjeroispovjesti za uzdrZavanje svojega sveienstva plaiati paroh. namet, koji je ustanovljen sa 40 filira po katastralnom jutru posjeda<. Podto se na teritoriju kotara Dvor ukupni zemljiSni posjed Zitelja pravoslavne vjere kretao nesto iznad tridesetak tisuia kat. jutara, to je obaveza plaianja odgovarajuiega parohijalnog nameta dosizala ovdje godi5nje redovito oko 13.000 kruna (uz manji doprinos od obrtnika i trgovaca). No, za godi5nje plaie pravoslavnoga sve5tenstva neophodno je bilo 14.000 ft1s1a - pa je nedostajudu razliku podmirivao Srpsko-narodni saborski odbor u Karlovcu.15) Za utvrclivanje obaveze katolidkoga Ziteljstva o plaianju Zupskoga bira takoder je kriterij predstavljao evidentirani zemljiSni posjed. Zupanijska uprava navodi (po naputku Zemaljske vlade u Zagrebu, Odjel za bogostovlie i nastavu od 10.

d.o pruog

A) u kat. jutrima upaine: Dvor Divur,ia Rujevac Zi[ovac

'ljkupno B) u postotku opeine: Dvor DivuSa Rujevac Zrjl]i Lttovac

Ukupno

suietskog ruta

(1t81-1914)

pravoslavno katolidko Ziteljstvo Ziteljstvo 2a;s6nq (Hrvati) 10.367 4.381 9.882 2.197 6.063

1.095 895 96? I

11.462 5.216 10.555 3.164 6.0't2

3.639

90,45 83,04 93,62 65,44

16,96 6,38 30,56

100,00 100,00 100,00 100,00 100,00

q0p4

Lgg_

Iz prikazanih podataka moZemo uoditi kako se

i opiina Rujevac (sa jednon Sesnaestinom)r:) D. Pavliaevi6 rt) Izvjesde... 19u., n) D. Pavriievic, :.) lzvjeS6e . . . 1912., td) Izvjes6e .. 1912.. ') IzvJeSeâ&#x201A;Ź.. . 1914.,

187

n. dj., 256-2b?. 4. n. dj, 256-2b?. 6?: 1914.. 83,-,86_ 69. 83-86.

t. Karamdn/stanouni{tuo i priureda od rszuoiadenia do proog suietskog rata (:88t-1914)

dok takve prisutnosti gotovo posve nedostaje u opiini Zirovac. Poslije burnih zbivanja u 1883. godini - kad su u narodnom pokretu sudjelovali i seljaci/krajisuslijedio je dolazak nici dvorskoga Pounja grofa Khuena-H6derv6ryj a na bansku stolicu u Zagreblu, a njegov reZim odrZao se je do izbijanja novoga narodnog pokreta 1903-1904. godine. No, vei potkraj XIX. st. javljaju se snazni otpori Khuenovoj vladavini, osobito u 1897. godini; o tome se u redovnom izvjestaju Zagrebadke Zupanije osobito istide slijedede:l8) >U mnogih se je krajevih opaZala u pueanstvu neka uzrujanost i razdraZenost, koja se ima pripisati agitaciji, razvitoj prigodom pro5le godine obavljenih izbora... Nu vrhunac svega toga komesanja bio je dogaelaj, koji se je zbio u Lasinjskom Sjenidaku dne 21. rujna, kada su se pobunjeni i zavedeni ljudi, sabrani kod svoje crkve, zaboravili tako daleko, te su dvoj icu zemaljskih dinormika i ovla5tenog jednog zemljornjera, koji su redenog dana u isto mjesto u diobnom zadruZnom poslu dosli bili, bjesnim i okrutnim naeinom pogubili, i to navodno s razloga, jer da su ti dinovnici do31i, da magj arski barjaJ< koji su toboZe sa sobom donieli, izvjese na crkvi, uslied iesa da Ce cielo selo doii pod magjarsku vjent, te ie morati propasti.< Nemiri su 1897. bili narodito zapa'eni u krajevima nekada5nje Banske krajine Q>Banovine<), pa su ovamo upuieni vojnieki odredi da suzbiju pobunjeno selj aitvo. Tada su takoder uvedeni prijeki sudovi u pojedinim kotarevima, ukljudiv5i i podrudj e kotara Dvor. Migracijsko kretanje stanovnistva dvorskog Pounja sve do prijelaza stoljeda nije ostavilo znatnijeg traga u Zupanijskim izvjeitajima. Metlutim, nakon 1900. odituje se ovdje - uz privremeni odlazak veceg broja ljudi na rad u Ameriku (o stanovita tenCemu ie biti kasnije govora) deneija traj'nog iselj avanja dijela Zitelja u su-

sodine (1906)opet se kaZe: >Iz kotara su se Dvor Izselile u Slavoniiu na kupljeni posjed tri obi-

A) srpsko stanoDniituo 1910.

iz op6. DivuBa (5 osoba) u selo Luzane

op6.

iz op6. Rujevac (42 osobe) u op6. Rai6 i op6. Bebrina iz opt. Zftovac (12 osoba) u Kostajnicu 1911. iz op6. Zirovac (17 osoba) 1912. iz op6. Dvor (13 osoba) u Bosnu iz op6. Rujevac (11 osoba) u Slavoniju iz opt. Zirovac (31 osoba) u Slavoniju 1913. iz opâ&#x201A;Ź. Rujevac (4 osobe) u Bosnu iz op6. Zirovac (41 osoba) u Dvor, Utolicu, Majur i Agi6e, te u Bosnu B) hruatsko stenovni{tuo tgl1.. iz ope. Zrir\: (4 osobe) L912. iz op6. Divu6a (7 osoba) u Bosnu iz op6. zrinj (38 osoba) u Slavoniju 1913. iz opa. Dvor (5 osoba) u Ameriku 79L4. iz opâ&#x201A;Ź. Divula (5 osoba) u Ameriku Sveukupno je u gornjem Pregledu evidentirano 235 trajno iseljenih osoba sa teritorija kotara Dvor 1910-1914. Od toga je bilo 176 pripadnika srpske narodnosti (najviSe iz opi. Zirovac: 101 osoba) i 59 pripadnika hrvatske narodnosti (najvise iz opi. Zrir\: 42 osobe). Valja ovdje ukazati i. na strukturu iseljenog Ziteljstva po spolu, jer je ona karakteristidna za trajnu emigraciju: od ukupnog broja osobi bilo ih je 134 muikoga i 101 Zenskoga spola, sto govori da se pritom radilo o odlasku kompletnih obiteljskih zajednica.

ne hrvatske porodice (11 osoba) iz Okudana u Zrirj, a 7914. povratak u Divn5u 7 osoba hrvatske narodnosti 5to su bile iselile u Ameriku.'l) Medutim, neusporedivo veieg opsega i dubljega

Ameriku<< preko pet tisuia Zitelja; valja ipak istaii da se je dio tih osoba nakon nekoliko god! na vraiao i zatim ponovo odlazio preko mora, pa su stoga isti ljudi mogli biti ponovljeno obuhvaCeni u gornjem broiu. Proces odlaska stanovnika dvorskog Pounj a na rad u Ameriku oeituj e se jo3 prvih godina naSega stoljeia u relativno skromnog opsegu. Prve vcie skunine miqranata evidentirane su 1901. i 1902.iz bpiine Z\rovac, a potom se 1903.i 1904. njima pridmZuju sve brojnije grupe iz ofina

prioreds

I. l<ctraman/Stanouniit,o

od razuoidEenia

pruog

suietskog tatd (1881-1914)

Dvor ili Rujevac. Tada nastuPa nagla ekspa,nzija ovih kretanja od 1905. do 1908. (koja izvanredno kulminira 1906. godine) - da bi se potom nastaviia u umjerenijem opsegu, do poietka prvog crriotclrno

roiq

U skladu sa spomenutim razliditim obiljeZjima triju kronolo5kih faza toga procesa emigriranja, razmotrit iemo ovdje relevantne podatke po opdinama kotara Dvor u godinama 1901-1904, 1905-1908. i 1909-1914. Preglednu sliku pruZa nam slij edeia tablica:22) 'I

aDltca

Otllazak Zitelja dvorskog Pounja u Ameriku 1901-1914.

na rad

op6ine 9

g . . o d i n e r\d , 9 t . = * q y . i J . E . E * C O ; d A) u broju osoba 116 36 2rl 1901-1904. 1905-1908. 1327 20r 839 1909-1914. 273 157 534 Ukupno

17'16

394 1584

N 23 128 57

;

238 684 928 3423 224 1245

208 1390 5352

B) u poEtotku (po razdobljima) 1901-1904. 1905-190S.

9,91 9,14 18,32 11.06 1?.12 12.?8 I4:i2 1t:OL b2pt 6t"Si O-O;zOOi,s6

navrata mi5ljenje u-Prav\ajudih 1908. godine _navodii: >Selitba

faktora' Tako se radi u Ameriku

iS,Bi Bg,8Sia,rr Zz,+o tO,tz zS,z_qplrvrede imade se smatrati vremenitom, n_ui ta znatno ie jenjala u godini 1908' obzirom 100,00100,00100,00100,00100p0100,;0 selitbS na prijainje godine. Iz Amerike vratio se oveci broj Zitelja, gto je.otputo.vaozarade nadi u Amec) u postotku (po opeinama) ig09-i9ia. ukupno

3,36 1*,ll i's,,:"-ir6,rriTt:i 5,2630,85 ieol-1e04.25,73 fJi'l*: "t8?"h1",:#,"9f;t: zr,rr ruu,uu r--.r.. 38,77 5,87 24,5r a,r* 33,gg zaiadu narodito u Ameriku leie u ne_

1905-1908.

ns te0e-1e14. 21'es12,6142'89 4,qq lJ'99 lgg'gq il"aiii t :" je naroditopmsresodineveliki obseg 100,00 ukupno

33,18 ?,36 29,60 3,89 25,9?

zauzeia, ;atim siromastvo veClne Ziteljstva, slaba zarada u svom rodnom kraju, i u obde u ciIz prikazanih podataka moZemo uoiiti kako sre- jeloj domovini radi nesredenih gospodarskih i di5nje razdoblje 1905-1908. obuhvaia dak dvije politidkih prilika.<z3) treiine (ili 63,960/o) svih onih odlazaka Zitelja Slidni stavovi prisutni su i u izvje5taju za 1913. iz dvorskog Pounj a na rad u Ameriku, Sto su bili godinu: >Narod jo5 sveudilj vidi u Americi spas uredovno evidentirani od poietka XX. st. do od svoje, mnogo puta umilljene materijalne proprvog svj etskog rata- Pri tome je samo u 1906. pa6ti, jer ga sirenski glasovi bezdu$nih agenata, godini zabiljeZen odlazak 1.432 osobe (ili 26,760/o koji im obedavaju nevidene i nesluiene probitke, od ukupnog broja). zamamljuju na nidim nezagarartovano trazenje, Premda se je nesumnjivo dio onih >privremenih< ako ne bogatstyl a 9-19 nenadanog poboljbanj a emigranata'ipak trajno naselio u novoj preko- sv-ojih materijalnih prilika. - Istina da_su glavtome dosta slabe i 1o5e g-ospodarstvene mor;koj postojbini, glavnina odlazaka iriie Uita ni _p_ovod prilike kod kuie zbog nesta3iee o-biinije z_arade motivirini talivim ciljevima. Na to upuiuje df njenica, da je udio Z-enskih osoba bio izuzetno i prezaduZenost Ziteljstva. Osim toga zavladale nialen ipa se, prema tome, nije radilo o odla- su i lo5e godine, elementarne Stete, Sto sve izasku kompletnih obiteljskih zajednica): tako je ukupno evidentirano samo 134 odlazaka Zend !!) rzvre36e...reor.,23; regz.,23; re03.,2r; 1e04., 22; reob., reoe'81i te10'?8; lelr" - 5to u prosjeku dosiZe svega 2,50o/0.Pritom 33:irrfrt;;:',nti8l',#'*illt'rr.tn' je njihov udio isprva posve neznatan, a rela- .r iii;illi... rgoa.,r+r; rsro.,re. 189

I. Karaman/Stanoltnistuo i prioredn od razuojatenja do pr-oog

jetskog rato (1881*1914)

opcine Dvor DivuSa Rujevac 4in! Zirovac

u postotku 39,65 15,84 23,62 ?,65 t3,24 100,00

u krulama 264.091 105.484 15?.300 50.9?0 88.217

zasluZbe.<24)

zajedno

Porezna i druga javna davanja stanovniStva Poslije ukljudivanja razvojadenoga podrudja Hrvatsko-slavonske vojne krajile u sastav civilne nagodbene Hrvatske, postupno je ovdje uvedeno jednako ustrojstvo upramo-politidke vlasti koje odgovara gratlanskom poretku. Stoga je potkraj XIX. st. stanovni5tvo i u krajevima dvorskog Pounja (umjesto tradicionalnih oblika snodenja javnih dada) bilo podvrgnuto drugadijim obavezama prema drZavi. U tom novom sustavu javnih financija, iz Zupanijskih godiSnjih izvjeStaj-a moZemo rekostruirati visinu i kretanje drZavnog poreza - sto je bio rasporetlen na Zitelje pojedinih opCina kotara Dvor. Prema raspoloZivim podacima moZe se utvrditi, da je posljednjih godina pro5log stolje6a porezna obaveza na korist drZave dosizala u kotaru Dvor ukupno dvadesetak tisuia forinti. PoBto se je u Austro-ugarskoj monrhiji od 1900/1901. godine preSlo na nov monetarni sustav (po nadelu: jedna forinta: dvij e nove krune), to je ova obaveza podetkom XX. st. znadila detrdesâ&#x201A;Źtak tisuia kruna. Medutim, tokom prvog decenij a novog sto. ljeca dolazi ovdje privremeno do stanovitog smanjivanja visine drZavnog poreza, 5to se narodito zapaZa u razdoblju od 1903-1911; posljednjih godina uodi izbijanja ratnog sukoba u Evropi ponovo ta obaveza raste na prethodnu razinu.?5) Spomenuto kretanje visine drZarmog poreza na podrudju kotara Dvor od prijelaza stoljeia pa do prvog wjetskog rata prikazat iemo saZeto pomodu indeksa ukupnih godiSnjih iznosa ove obaveze 1897-19L4., uzimajuii pd tome kao indeks I00 orpsegu 1900. godini (kad je iznosio 19.560 for. ili 39.120 K.):

Metlutim, konkretni raspored drZamog poreza po pojedinim opiinama dvorskoga Pounja mij enjao se je u stanovitoj mjeri iz godi-neu godinu. Bitne znadajke takvih kretanj a owijetlit ie nam tablica sa pregledom relativnih udjela pet opiina kotara Dvor u ukupnoj svoti drZavnog porez,aza 7897., 1900., 1905., 1910. i 1914. godinu:

godina 1897. 1898. 1899. 1900. 1901. 1902.

indeks 111 104 101 100 101 101

godina

1903. 1904. 1905. 1906. 190?. 1908.

indeks

godina

indeks

89 86 82 83 91 89

1909. 1910. 1911. 1912 1913. 1914.

86 87 92 97 98 105

Detaljniji podaci iz godiSnjih izvje5taja Zagrebadke Zupanije pokazuju, da je u svih pet opdina kotara Dvor od 1897. do 1914. ukupna svota drZavne porezne obaveze stanovniStva iznosila 666.062 K.,6) Udio pojedinih opiina bio je u tome slijedeii:

opCine godha

r89?. 1900. 1905. 1910. 1914.

3?,80 39,86 38,79 39,8? 42,t1

{

g .FE 'd

i , i , ? S i 3 17,52 22,68 15,59 20,04 15,79 24,35 15,1? 25,93 t6,20 24,t5

6,77 8,69 8,58 6,60 6,92

15,23 15,81 12,49 12,44 10,62

100,00 100,00 100,00 100,00 100,00

Kretanje visine drZavnog poreza bilo je za stanovniStvo dvorskog Pounja vaZno takotler zbog toga, sto se je u odnosu na ovu obavezu odretlivao jos jedan javni teret: opdinski namet (ili prirez rz drtavni porez) za pokriie manjkova u redovnim godi5njim proradunima opcinskih uprava. Dakako, proradunski rashodi opiina u znatnoj su se mjeri podmirivali iz niza drugih prihoda koje je ubirala administracija tih osnormih upravno-politidkih jedinica; ali, potrebe javne vlasti u manje razvijenim podrudjima iesto su zahtijevale da se ubire i posebni izravni opdinski namet, zbog neusklailenosti godisnjih proradunskih raehoda sa raspoloZivim prihodima. Kao 5to je ranije navedeno, tokom prvih godina nakon razvoj adenja i ukljudenja dvorskog Pounja u sastav nagodbene Hrvatske djelovale su ovdje sarno td opiinske uprave (Dvor, DilrrBa, Rujevac) - i to u sklopu tada.dnjeg kotara Kostajnica. Kad je od 1895. ponovo uspostavljen samostalni kotar Dvor, u njegovom je sklopu djelovalo ukupno pet op6inskih uprava: Dvor, Divu5a, Rujevac, Zinj i Zftovac. Pregled stanja njihovih opcinskih proraduna za i888., 1892. i 1896. godinu (u forintama) pruZa nam slijedeia tabtrica:z?) , r ) I z v j e s c e . . . 1 9 1 3 . ,? ? . n ) I z v j e s d e . . 1 8 9 7 . ,l 4 ; 1 8 9 8 . ,1 4 ; 1 8 9 9 . ,1 0 ; 1 9 0 0 . , 1 0 ; 1 9 0 1 . ,1 0 ; 1902., l0; 1903., l0; 1904., l0; 1905., l0; 1906., 16; 190?., 12; 1908.,u; 1909.,36; 1910.,36: 19u., 38; 1912.,3{; r9f., 32; tgt4., 40. ,) Iznosi za godine 1897-1900. prcratunati su iz Jorintt u ! 7 )I z v j e s d e . . .

190

1 8 8 8 . ,M 0 ;

1 8 9 2 . ,4 ; 1 8 9 5 . ,1 8 - 1 9

I. Kafarrlan/

Stanouniit,o

i _priurl eda od. iazuojaEenja

da prvog

s'jetskog

rata (lgll_lgt4)

^n6ina

lu!'loo

prihod p nqod

roYo.

manjak

t t-tt,to

7,J57

g,gg9

9.144 9 .144 8 3.22L . 2 2 L 5.290 5.290 _1926 2.186 8.689

rr.L352.7252.s41 :T.199 11 91! g.?19'6.iii prihqq i&2e i.rtq_A6o ri5ii -*., lpl. manjak

86,40 40,57 ?1,213?,?9-;

H .. zaledno F

,:r- 100^00

1900. r4ee 155, il1;:li;ei+i,,# ii;!i i;ii i8;ltiBB;B

3.016 1.60? +.gtz 'ln

_ ifr:'il-$iT,*]!'_i?T:lilLiiTii'trTi"ff rpak,bez,obzira naprikazana

povremena korebaffi1"!1;1,"t;X1u;:i"*:i";i"-^;:l'"1"-=i't'# /rvur. sodrneznadilooko "rjfffJrt"riT,"."t3111 nja u relativnor"d;ilot;;,i"ui'"Lu o.o"on,,,,-

ranje izravnoe oDdinskos ";,--;;-

Detaljniji

podaci iz redovnih i"viari.i-

r^--

T:"^ J:^::.'

Zitelji dvorsk6ga Poirnja.

j3*#3H**'i: op.ine u krunamau poetorku ij;_:'#;il;q"i'i"?"',1"',il1i5l""",,'i il;';";#ili,.#Ti:#nTi",rrf.fiu:u?Hi: 553.421

3s,?5

3ri"G .i4iiii iii;6,ii ?;tt'*

24,52

Py..

Divu.Sa

21g.4OI

4{ovac-rq!.es,--

rZajedno u_

r.s+g225-

il.g|

,tr',?3 1oo.oo

Dakako' stvarni raspored prikazanih , sKrn rasnocla po pojedinim opdinama

prorafun-dvorskog

stracije.

"?^l?i" ,_" *; olli",jl!,",, ,1*I'.5_qI: _y."r"0nom nodruiiu -,kotara Dvor .,isi". .-aroi"trr.,og

iliffi";:#T"" r-'!:qrq u 5 us.5ff:'jl",,lt^fii-'*g-|iT," svjetskog rata. Ako d i n a m a u o d i i 'zDrJanJa prvog

!') ftema podaclma iz rzvJes6a . . . r8e?-ler4.,kao u bilj. ")*ffi:l * sodine r8s?_1e00. preradunatisu iz ,orinti u

191

pruog suietskog rata (1881-1914) Ksram4nlstanounistuo i priufeda od fazuoiadenia do

-oaiot" Kretanje -f"

postotka o'ptinskog nameta ili prfeza ^ pi"-a driarmom porezu) po opeinama

kotara Dvor 1897-1914' Godina

1897. 1898. r899. 1900. 1901. 1902. 1903. 1904. 1905. r 906. 1907. J908. 1909. 1910. 1911. 1912. i913. 1914.

Kostainica radovi na cesti Dvor i na cesti Dvor - Novi; 1898-1899. uredenje ceste od Dvora prema Zrinju (ui trGak od 14,5 tisuia forinti na teret KIZ); Segestin, uretlenje ceste DivuSa 1900. " a"Zi"tti od 6,2 km (uz tro5ak od 12 tisuia kruna na teret KIz); radeno je na prikijudku ceste Dvor 1907. - Zftovac sa tzv. Samariekom cestom (Prema Hrastovici), a iste je godine bilo predvideno investiranje 55 tisuda kruna u cestovni sPoj od Zirovca Prema bosansloj gr?lioi obustavljena; je giadnja tada ali odobrena su sredstva za uredenje 1911. oDcinske ceste od DivuSe do Zrinja' Et'o ie ostvareno tokom 1911-1912' (4 -tisuia kruna); zavr5eni su radovi na cesti Divusa 1914. -Zrinj (utrosak 10 tisuda kruna).

1892.

1'ablica:

35 35 45 ,to

40 110 65 60 60 60 15 72 109 67 105 -tto I lc

120 75 80 ?5 60 g7 80 95 75 ?0 82 75 110 100 108 r2o 136 98

'12 105 88 100 l2l 194 174 205 110 105 100 115 161 725 195 105 243 181

74 46 61 ?0 64 71 109 88 87 98 100 85 170 233 160 165 248 197

60 94 90 90 117 63 105 69 101 100 100 116 85 119 110 130 113 156

stanovnistva dvorskoga Pounja. Grailevinske investiciie za ureilenie cest6, vod6, te iavnih zdania

r;; t"' u'' 4 1T,,.:r6;*'.,y,i "ll'lii,..f i,,,,i.,'iti;,Ji{il, metnicama);

!r Izviesde . r9r2.' 220-222 " i I z v j e i d e . . . 1 9 1 3 . ,2 1 6 - 2 r ? .

752

'I I. Kalananfstanovniituo

priured.a od. tazvoia.ienjd. d.o f)ruog

Druga industrijska ieljeznica prema istom izvoru - pripadala je Wrtci brade Kronfeld iz Zryreba (djelatnoj u Volinji, opCina Divu5a); na pruzi duzine 4,98 km i Sirine tradnica ?6 cm promel se o{v1lao rumocu Zivotinjskog pogona, a svrha je bila: >Izvoz gorivih drva- ii iume Medjeljak do kol,,odvorau Volinji<. Vodoprivredni gradevni zahvati hili su u razmat-

tluje -se od viSe godina potoke Berek-jarak r. cavlovica, te je u tu svrhu iz Krajiske inves_ ticione zaklade izdano preko 100.000 K. Cim se ove bujice urede nastati Ce preka potreba. da se podne regulirati potok Zirovaco. Idude godinc (1908) utroieno je jo5 22,? tizuda kruna na uredenje Berek-jarka i Cavlovice, te Vukorepovog potoka u Gvozdanskom. Metlu-tim, u to se vrijeme iznenada javila potreba za vodogratlermim zahvatima i na' toku

suietskog

rata (lgg1_1g14)

90 tisuia krurra). U 1914.spominje se popravak ^oa oruZaiE'kevojarne u Zirovcl (uz- t"oSai. Z,+ tisuia kruna). Potkraj, XIX- st. i podetkom XX st. brojnije sq gratl_evinskeinvesticije u prosvjetne zavode (5kole):37)

1898. novogradnja Skole i uditeljskog stana u Zirovcu (5.263 for.): 1900-1901. popravak Skole u Gvozdanskom (1.335 K.) i novogradnj a Bkole u Divu5i ( 1 1 . 0 0 0K . ) : i99!.pop"a""X Skole u Zrinju (2.260 K.); 1910. novogradnja uditeljskog stana u Goridkoj (5.120 K.); 1911. adaptacija stare i podignuie nove zgrade za Skolu u Javornju gornjem (22.000 K.).

gornj em. Mnogo gradevnih investicijskih zahvata bilo je usmjereno na popravak ili podignuce vjerskih/ lclt{veru! obJekata, namijenjenih pravoslavnom i katolidkom bogosluZenju:s8.1 1887-1888. novogradnja parohijalne crkve u Rujevcu (iz kamena i opeke); . 1895. po,pravak crkve u Gvozdanskom (2.6?0 for.); 1899. novogradnja parohijainog stana u Dvoru (4.710 for.); 1901. p_opravak crkve i Zupskog stana u Zrinju (9.500 for.); 1902. popravak kat. kapelice Sv. Magdalene u Zrinju (7.380 K.); 1903. ggpravak parohijalnog doma u Ruj evcu ( 2 . 0 1 0K . ) : 1904. po'pravak Zupne crkve i stana u Divuii ( 1 2 . 4 0 0K . ) : i 908-1909. dovr5ena novogradnja parohijalne crkve u Javornju (33.137 K.); 1911-1913. popravak Zupne crkve i stana u Zrinju (3.300 K.).

193

Katamdnfstanotniltuo

pritteda

od rozuojatenitr

do prt.)g

suietskog

rata (1881-1914)

B) u slami (MC)

Poljoprivredna i stoEarstvo

djelatnost: zemljoradnja

vrsta Zitarice: po jutru (MC) pdenica ozilrlrla 2,8r pienica jara 2,65 2,64 kukuruz zob 3,6? ostalo 77,77

ukupno (MC)

7.832 3.440 18.230 11.286 8.163 48.951

e^)

16,00 ?,03 37,24 23,05 16,68 100,00

Od ostalih produkata zemljoradnje veieg udjela imao je kod sodivica grah (ukupno 2.596 hI ili po jutru 5,59 hl), kod okopavina zelje (ukupno 7.184 MC ili po jutru 46,97 MC) i krumPir (ukupno 5.950 MC ili po jutru 23,96 MC), kod trgovadkoga/industrijskoga bilja lan (ukupno ?12 MC ili po jutru 8,15 MC) i konoplja (ukupno 232 MC ili po jutru 9,39 MC). Prirod vidogradarstva iznosio je iste 1885. godine ukupno 2.212 hl ili 8,44 hl po jutru; kod voiarstva kolidine trZnih viSkova. daleko prednjadi udio Sljiva s ukupno 2,827 N'IC, je su5tinski Spomenuti sastav zemljiSta Podjedno nesto jabuka, kruiaka i ostaloga voda. Prirod uz piisutan i na dana3njem podrudju opcine Dvor, a pasnjaka livada obuhvada 23.258 MC, kako nam pokazuju npr. podaci za 1969. go33.681 MC.4r) dinu:ao) Prema navodima zagrebadke Komore, kretala se je 1885. prosjedna godisnja cijena nekih vaZnijih poototku u u hektarima vrsta zemlji$ta agrarnih proizvoda u kotaru Dvor uglavnom 13.918 oranrce ispod razine koju tada biljeZe ostali kotarevi 4,45 biv5eg vojnokraji3koga podrudja. Tako npr. 2.245 iivade prosjedna godi5nja cijena od 4,00 for. za hekto13,50 pa3nj aci 6.814 litar psenice u kotaru Dvor predstavlja samo 1,00 509 \.oenj aci 63,5$io u odnosu na zajednidku razinu cij ene (u kotarevima Dvor, Dubica, Glina, Ogulin, 0,05 25 vinogradi Petrinja, Rakovac, Slunj i Vrginmost), a pro49,10 24.783 iume sjeina godiSnja cijena od 4,00 for. za hekto4,33 2.185 ostalo litar kukuruza u kotaru Dvor predstavljala je 100,00 81,630/o u odnosu na zajednidku razinu cijen6 50.4?9 Ukupno (u navedenim kotarevima); metlutim, prosjedna godiSnja cijena od 2,50 fo!. za hektolitar krumZemljoradnia pira u kotaru Dvor predstavljala je 106,8110lo u odnoeu na zajednidku razinu cijeni (u istim kotarevima).at) Pitanjima unapreclivanja poljoprivredne aktivnosti seljaitva u dvorskom Pounju bavilo se je od 1890-tih godina do prvog svjetskog rata tzv. Kulturno vijeie za kotar Dvor, koje se povremeno sastaje i iznosi nadleZnim vlastima raznovrsne prijedloge. No, takva su zasjedanja ipak (A) u zrnju (hl) dosta neredovita - ponekad se odrZavaju jedan ili dva puta u godini, a ponekad ih nema i kroz jutrl (o/o) (h1) po (hl) ukupno vrsta Zitarice: duZa razdoblja. 14,96 10.518 pienica ozimna 3,77 Na prijelazu â&#x201A;Źtoljeia bilo je ovdje takotler inijara 5,33 cijativa za pokretanje djelatnosti podruZnic6 psenica 3.748 2,89 40,80 r t ) 4,16 28.693 kukuruz I z v j e s e e .. . 1 9 0 6 , , 9 ; 1 9 1 1 . ,1 ? 5 . I) Geograffa S. n. Hrvatske... n. dJ-, 1?0. 26,67 n) 18.?59 6,11 zoh komore u zagreStatlsttdko izvjesce Trgovaako-obltniake zagreb, 188?., 58-59. (u nastavku cittrano br.., 188r-1885., 12,24 8.606 ostalo kao: Statistiako lzvjesde TOKZ). r!) 58-59 izvjesee ToKz. 100,00 4) statistiako 16,_9! 70-324 Statisti6ko izvjesde TOI<Z. 75. lyqca 194

Karaman/Stanovftistuo

i ptiured".t oaL razuojaienjo

Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga dru5tva (sa sjediStem u Zagrebu). Prva gospodarska podruZnica javlja se od 1894. u Divu5i, te uskoro broji izmedu osamdeset i stotinu dlanova. U 1896. i

do proog

sojetshog rata (lggl-1g14)

seljaci >zaziru od regeneracije<<zbog bojazni od troskova oko takvih zahvata.a8) Stoiarstvo Neito povoljnije prilike nalazimo tokom razma-

Ranije spomnuti izvjeStaj zagrebadke Komore za 1881-1885. osvj etlj ava narn stanje stoiarstva na podrudju dvorskog Pounja u tim godinama. Tako je na polju govedarstva evidcntirino ne5to preko Sest tisuCa grla, od dega: 1? bikova, 2.1?3 krave, 2.256 komada junadi i 1.824 komada tegleie marve. Svih vrsta goveda bilo je prosjedio na 1000 Zitelja 375 grla, a na l detvr. kilometar povrsine 14, 15 grla (Sto je npr. gotovo upola manj e od tada5njih relacija u kotarevima Giina, Petrinja ili Vrginmost).ae)

Stanje agrotehniike opreme kod selj adkih gazdinstava dvorskog Pounj a ostalo je u razdoblju sto ga ovdje razmatramo uglavnom veoma nepovoljno. Tako npr. job 1912. godine opominje Zupanijski izvje3taj: >U kotaru Dvor dominiia iskljudivo stari nepraktidni, gotovo posve drveni plug.< Prilikom opieg osvrta na ovdaSnju zemljoradnju iskazuju se u istom izvje5taju slijedeia zapaZanja s obzirom na plodored u ratarstvu: 21 pastuh; kobila je svega bilo 39b komada, "Gospodarska obhodnj a u polju je divlja, travnidka (kukuruz, Zitarica, pasa 2-3 god.), Sto a paripa 751 komad. Takoder doznajemo da je tropoljna 5to dvopoljna (kukuruz, Zitarica)... popisano kod konjske zaprege 327 putniikih ko. Zemlja, zlo obradena nevaljanim posve drvenim iija ili kola i 25 tovarnih kola, uz 313 kola sa plugom, samo za silu izrovana i slabo giubrena, volovskom zapregom. Raspored konj,skih grla i prijevoznih sredstava po opiinama Dvor, Dislabo rodi.<45) vu5a i Rujevac u 1884. godini prikazuje slijedeia pounju Vinogradarska privreda nije u dvorskom imala vede znadenje. Potkraj XIX st. prisutna tablica: je ovdje peronospora, koju seljaci suzbijaju poK o t a rD v o r opcine moiu Strcanja loze rastvorom modre galice. S tim i884. Dvor Oivusa nuFvac--zajedno u vezi istal<nuto je u izvjestaju Zupanijske uprakonjskih grla: pastuha 1 6 L 2 7 kobila 188 149 58 395 parlpa 306 178 267 ?51 Ukupno:

unje bilo zahvaieno tom poiasti.aT) Stoga ovda5nje kotarsko tzv. Kulturno viieie - za gospodarskapitanja - na sjednici 3.- XI 1902. podnosi zahtjev nadleZnim vlastima >da bi se izaslao vjeltak u kotar Dvor, koji bi Ziteljstvo podudio u satlenju i ciepljenju ameridke loze<. Jednako trazenje ponavlja se potkraj idu6e godine, na sjednici 28. XI 1903. Medutim i nekoliko Bodina kasnije (1907) konstatirano je u Zupa.nijskom izvjeStaju, da na podrudju dvorskoga pounja jos nije zapoieto sa regeneracijom uni5tenih vinograda; a 1910. navodi se, da ovdainji

498

prijevoznih sredstava: putnidkih kola sa konjskom zapregom 142 l ovarnih kola sa konjskorn zapregom kola sa volovskom zapregom 102

ukupno

195

116?

100

111

2t7

32'1

813

L Kararnan/Stanouniltlto i piured.a od. r.Lzooiatenja do pruog sujetskog rata (1881-1914)

Godine 1895, proveden je bio na cjelokupnom O tome govori, primjerice, vrlo konkretno izteritoriju nagodbene llrvatske opci statistidki po- vje5taj za 1907. godinu: >U pograniinim kotaripis poljoprivrednih objekata, pa je tako eviden- ma spram Bosne Cini se nasemu konjogojstvu tirano i brojno stanje raznih vrsta stoke. Kod mnogo Stete time, sto se onamo prodaje sva kotara Dvor zabiljeZena je tada prisutnost 9.25? boija Zdrijebad, koju Bosanci po selima traZe grla rogate marve, 4.781 ovce i gg5 koza, te i dim za sto boljeg saznadu, kupuju, pa tako ne rnoZe naB gospodar dodi ni do valj ane oplemenjene kobile, a jos manje do Zdrijebca za rasplod. Ta se nedada osobito opaza u kotaru dvorskom, gdje je vei od vise godina zemaljska pripustna postaja sa piemenitim pastusima arabske krvi, ali poZeljnog uspjeha nema, jer se Zdriebad od tih pastuha odmah procl,aje u Bosnu<<. Jednake prituZbe ponovo se iznose u izvjeStaju za 7912. godinu: >U kotaru Dvoru nije napredak mnogo vedi, premda se pridinja, kano da se ipak konj ogojstvo neito popravilo, a vidi se po tom, 5to iz Dvora prodavaju bolje Zdrijebce u Bosnu. Za zemljtt to doduSe nije utj elljivo, ali je ipak dokaz, da imadu Sto prodavati, dok bosanski bezi i age rado kupuju njihovu Zdrjebad. Na Zalost demo tu te5ko doCi do solidnijeg napretka, dok najbolja Zdrjebad odlazi u Bosnu. Time bi U isto doba broj raspoldnih krava ili junica se dalo jedino tako na put stati, kad bi se dobra varira iz godine u godinu, kreiudi se u prosj eku 'Zdrjebad obilno nagradivala uz obvezu, da ie oko detiri tisude grla; ovdje prevladava domaia gojitelj Zdrijebe za sebe pddrZati<.54) bu5a, jednobojne ili Sarene dlake.52) Prema podacirna iz redovnih izvjebtaja ZagreRadi poticanja naprednijega govedarstva, orga- baike Zupanije moZe se utvrditi, da je broj nizirana je bila 25. IX 1912. u Dvoru specijalna licenciranih pastuha kod domaiega seljastva u izloZba goveda.53)Tim povodom iznesena su na kotaru Dvor bio konstantno minimalan. Podizastranicama Zupanijskoga izvjeitaj a slijedeia za- nju razine ovdaSnjega konjogoj,stva imala je siupaZanja: >Niski stupanj stodarstva posve je u Ziti drZavna pastuharska postaja u Dvoru, kod skladu sa niskim stupnjem poljodj elstva i cjeto- koje potkraj XIX st. nalazimo jednog ili dva kupne gospodarskeorganizacije u tom kotaru... pastuha a potom se nj ihov broj pred prvi svjetOvoj zaostalnosti ne treba se u ostalom nimalo ski rat povecava do Cetiri-pet; to su risprva duditi. Ona je na Zalost posljedica opie gospo- polukrvni arapski l<onji, kasnije lipicanci. U isto darske i kulturne zaostalosti tamo3njeg naroda, vrij eme broj,rasplodnih kobila ili Zdrijebca kod i ovaj narod ne ie da doprinala irtve za nabavu seljadkih gazdinstava u dvorskom Pounju varira rasplodnjaka, niti goveda racionalno uzgaja niti uglavnom izmedu Sest i o6am stotina grla (pretimari.< A na drugom mjestu daju se ovi podaci: tezno posavske >pasmine<).5ir >Inade je govedarstvo barem brojem .posljednjih Poteskoie pri postizanju boljeg uspjeha na polju godina priliEno napredovalo baS u kotaru Dvor. uzgoja konja u kotaru Dvor i drugim okolnim Prirast marve od godine 1895. do godine 1911. krajevima imale su, ipak, znatnim dij elom svoje najveci je u cijeloj Zupaniji bas u dvorskom izvori5te i u nedovoljnoj brizi seljaStva oko kotaru, te iznosi 500/0. Usprkos ovog brojevnog kvalitetnoga konjogojstva. Na to Zupanijska napretka broj je stoke na detv. klrn. u tom uprava posebno upozorava u izvjeitaju za 1906. kotaru jo5 uvijek u cijeloj Zupaniji najmanji godinu: >Uz velike Zrtve, Sto ih zemaljska vlada (28)<. i obiine u tim kotarima za promicanje konjarNaroiitu paZnju obraiale su javne vlasti raz- stva godimice dieljenjem zemaljskih pastuha u vitku konjogojstva, ali je zbog niza okolnosti privatnu njegu te za uzdrZavanje pripustnih pouspjeh tih nastojanja na tlu kotara Dvor ostao tek djelimiian. Uz nedovoljnu tradiciju vrsnoga s') rzvjel6e. . . 1895., 7?. uzgoja konja na ovom podrudju, Zupanijska r ) I z v j e i e e . . 1 8 9 2 . ,3 ? ; 1 8 9 5 . ,? 4 ; 1 8 9 6 . ,6 9 ; 1 8 9 ? . ,? 7 ; 1 8 9 8 . ,? r : 1 8 9 9 , , ? 8 i 1 9 0 0 . , ? ? ; 1 9 0 1 , , ? 6 ; 1 9 0 2 . , 8 3 ; 1 9 0 3 . , ? 3 ; 1 9 { i 4 . ,? 0 ; uprava osobito istide iinjenicu da privatnici (bo1905.,6?; 1906., 123; 190?., 120; 1908..116; 1909., 141; 1910, 1 4 2 ; 1 9 U . , r 5 0 ; 1 9 1 2 . ,1 5 3 ; 1 9 1 3 . ,1 5 0 ; 1 9 1 { . , 1 9 0 . gatiji zemljoposj ednici) iz susjedne Bosne stalno 9 I z v i e S e e . . . 1 9 1 2 . ,1 5 3 * 1 5 5 . !) Izvjesae . . . 190?., 11?; 19t2., 181. kupuju ovdje i u okolnim kotarevima najbolju sr) Izvjeste . . . 188?., 42; 1888., II/41; 1895, ??; 1896., ?3; 189?.. Zdrijebad - pa time nanose Stetu kontinuiranom 8 1 : 1 8 C 8 . ,? ? : 1 8 9 9 , ,8 0 : 1 9 0 0 . ,? 9 ; 1 9 0 1 . ,? 8 ; 1 9 0 2 . ,8 5 ; 1 9 0 3 . ,? 5 ; 1 9 0 4 . ,? 2 ; 1 ! 0 5 . . 6 9 ; 1 9 0 6 . , 1 1 8 ; 1 9 0 ? . ,1 1 6 i 1 0 0 8 , ,1 3 2 - 1 3 3 ; 1 9 0 9 . , unaprerlivanjn kvalitete konjskih grla takoder 135; 1910., 141i 1911., 149; 1912., l81j r913, 16!-163; 1914, u krajevima dvorskog Pounja. 19!-193. 196

Kardman/Stanoonistto

i pritredo

staja, doprina5aju, jesu malo ne bezplodne, jer se narod nikako ne moZe uputiti, da kobile pripuita pod zemaljske pastuhe, da svoju Zdriebad barem srednje ruke timari i da ne preZe u kola ved jednogodisnju Zdriebad. U govoru stojeiem neuspjehu jedan je od glanih uzroka i to, Sto se joi uviek za razplod rabe svakojaki nevoljom zatajivani pastusi, koji s kobilama po Sumama i pabnjacima pasu te ih oplotluju<.56) Uzgoj svinj a bio je opienito viSe razvijen u pogranidnim krajevima prema susjednoj Bmni, a kao >>pasmina<navodi se tzv. 5i5ka.57) No, od pr.ij elaza stoljeda postignuto je na tom poliu stanovito poboljSanje pa tako Zupanijski izvjestaj za 1906. godinu govori, da su ovdasnji poljoprivrednici >podeli svoje svinje kriZati englezkiur pasminama, od kojih se pak najbolje udomljuje srednja biela englezka pasmina, koju narod u krajevima, gdje je nauden na biele svinje, najradije ima<. Pritom je ipak upozoreno kako vanjsko trZiSte (zbog ameridke konkurencije) viSe traii me6a negoli masti, pa se stoga >preporuda svakako gojitba naSe stare turopoljske pasmine< (kojoj inade odgovara ekstenzirma paSa). Sto se tiCe ovdarstva, spominje se da prevladava tzv. ugarska i vla5ka pramenka.5s) Ipak, po o.psegu je ova grana stodarske privrede bila u dvorskom Pounju skromno zastupljena - napose pri usporedbi sa stanjem u Lici i Gorskom kotaru ili sa slavonsko-srij emskom regijom. Razvojni tokovi postupnog (premda uglavnom vrlo sporog i ogranidenog) unapredivanja poljoprivredne djelatnosti kod seljadkih gazdinstava na podrudju kotara Dvor potkraj XIX st. i na podetku XX st., naglo su bili prekinuti 1914. godine r:rslijed ratnoga sukoba u Evropi. S tim u vezi napominje se u Zupanijskom izvje5taju za istu godinu: >Sve je ipak sreia, Sto su rat i

od. razpojaienid

do pruog

svjetskog

rata. (1881-1914)

gospodarskoga Zivota nesumnjivo je oteZavala znatna prometna izoliranost ovih krajeva - osobito nedostatak suvremenih Zeljeznidkih komunikacij a sa drugim podrudjima nagodbene Hwatske i ukupne Habsburike monarhije. Trgovinsko poslovanje sustinski je ovisilo o moguinostima seoskih gazdinstava da proizvedu stanovite trZne viSkove razliditih poljoprivretlnih (ratarskih, stodarskih i tsl.) artikatra, te da tako sebi osiguraju neophodnu gotovinu za plaCanje javnih dada i za kupovanje poneke obrtniiko-industrijske robe. Najveâ&#x201A;Źi dio trgovadkih poduzetnika na podruEju kotara Dvor iskazuje sve do prvog svjetskog rata uglavnom znadajke tzv. sitnidara; trlidnoj razmjeni dobara sluiili su ovdje takoder tjedni ili godilnji sajmovi.

I pfu"S godinamanakon razvojadenjabiv$e Banskekrajine, izvje5taj zagrebadkeTrgovadke i obrtnidke kunore za 1881-1885. biljeZi u kotaru Dvor dvadesetak osoba sto su se bavile

Dvoru i to svake subote; zanimljivo je, medutim, da se pritom ujedno naglaSava kako na ovom podrudju nema godiSnjih sajmova.6r) Prema podacima iz redormih iupanijskih izvje5taja broj trgovinskih pothvata nije se bitnije mijenj ao sve do poietka XX st. No, od 1906/1907. gi:dine razlikuje spomenuta publika-

! sprege, sto se napose te5ko osj edalo u onim krajevima, gdje narod sa konjima radi.<5e) Izvanagrarna privreda: trgovina, obrt, rudarstvo i noviarstvo

pothvata, dok se prema navodima iz izvje5taj a Zagrebaike Zupanije od 1895. do 1914. broj zanatlija uglavnom kretao u ditavorn kstaru

Razvitak izvanagrarne privrede bio je na tlu dvorskoga Pounj a sve do prvog svj etskog rata podjedno vrlo spor, pa je i udio raznovrsnih

797

I. Kdrdmanfstanounistuo

i priul'eda

od rozuoiatenia

do proog

Dvor izmedu tridesetak i detrdesetak osoba.s) Pomanjkanje dugotrajnije i znatnije tradicije obrtnieke preradivadke dj elatnosti (izvan oJ<vira uZe kuine radinosti sAmih seljaikih domaiinstava ili gazdinstava) svakako je - uz izostanak pogodnih prometnica - uzrokovalo, da se u dvorskom Pounju do prvog svj etskog rata ne mogu uoditi dak niti inicijalni pokufaji osnutka suvremenijih industrijskih (tvornidkih) poduzeia. Jedini veii kapitalistidki pothvat u ovim krajevima predstavljala je tada eksploatacija zeljezne rude i njezina primarna obrada u BeSlincu i Trgovima, koja se temeljila na tradiciji iz vremena kasnoga feudalizma (odnosno iz epohe vojnokraji5ke uprave). O sirovinskoj osnovi takvoga poduzetnistva dana5nja struena ocjena glasi: >LeiiSta Zeljezne rude u Zrinskoj gori oko Be5linaca i Trgovske gore procjenjuju se na 6 milijuna t.<U podrudju (... ) Trgovske gore, postoje pouzdani znaci prisutnosti bakrenih, Zeljeznih, cindanih i olovnih ruda, pa dak I srebra.<64) O stanju rudnickih ili topionidkoljevaoniikih pogona u Beilincu i Trgovima potkraj vojnokrajiSke uprave (sedamdesetih godina XIX st.) donose vrlo instruktivne informacije pojedina onovremena djela privredne publicistike. Takav prikaz daje npr. Milan Makanec u >Izvje5iu sisadke trgovadko-obrt. komore...< (Sisak 1872). ili Petar Matkovii u spisu >Hrvatska i Slavonija u svoj ih fizidkih i du5evnih odno5ajih< (Zagreb 1873).05) Na stranicama izvje5taja zagrebadke Komore za 1881-1885. veoma su iscrpno i dokumentirano osvijetljene prilike u ovoj djelatnosti tokom prvih godina nakon razvojadenja dvorskoga pounja.00) Iz tog spisa vrijedi citirati slijededa zapaZanja: >Zeljeznica Sisak-Novi djelovala je uzprkos svoga slaboga tarifalnoga razpoloienja ipak nje5to na oZivljavanje rudara u Trgovih i Beslincu a rudari Petrove gore traZe i dekaju spas svoj u izgratlenju pruge Sisak-Karlovac, o kojoj je zadnje doba prilidno govora. Ova tri rudarska poduzeda zastupaju do danas cielu hrvatsku industriju Zeljeza. Proizvod im je odlidan i moze se lako takmiti sa proizvodi drugih rudara, treba mu jedino otvoriti shodnimi sredstvi svj etsko trziste.< (str.330). Ne5to kasnije, godi5nji izvj e5taj Zagrebadke Zupanije za 1892.(tj. u vrijeme kad je ovo podrudje bilo ukljudeno u sastav kotara Kostajnica) donosi slijedeie podatke: >... talionica i rudokopja Zeljeza u Beslincu i u Trgovima, vlasnidtvo (su) Aloisa Frohm-a iz Maribora. U tih talionicah i rudokopjih radi 50 radnika. Podjedno je s tim poduzeiem skopdana tvornica za proizvadanje octa, u koj oj radi 32 radnika.<$7) Meallrtim, u daljnijm godinama daje Zupar:ijska

suietskog

rata (1881-1914)

r-prava tek vrlo saiete informacije o pothvatima u BeSlincu i Trgovima. Tako je npr. 1896-1899. navedeno: >...talionica i rudokopje ileljeza t BeSlincu i Trgovih, vl.asniSWo (su) nasljednika Aloisa Frohma<<;zatim se od 1900. kratko oznadava: >... talionica i rudare dioniikog druztva u Be$Iincu<,a od 1906.samo: >.., talionica Zeljeza u Be5lincu<, te najzad u 1914. godini: "Taliona Zeljeza u Beilincu obusrtavila je rad<.68) Uslijed sporog i ogranidenog razvitka suvremenijega kapitalistidkoga (napose industrijskoga) poduzetni5tva na tlu dvorskoga Pounj a do pwog svjetskog rata, podjedno su ostali skrornni i napori oko osnutka neophodnih novdarskih zavoda razliditih kategorija. Tako kod Stedionica nalazimo u izvjeitajima Zupanijske uprave zabiljezenu samo djelatnost >Srpske Stedionice kao zadruge<< u Dvoru, koja se spominje od 1907. do 1914. godine.6e) Veiega zamaha dobili su, medutim, ovdje od podetka na5ega stoljeia nastojanja oko utemeljivanja raznovrsnih vjeresijskih zadruga - namijenjenih prvenstveno zadovoljavanju kreditnih potreba seljaekoga Zlteljstva. Na podrudju kotara Dvor susreiemo stoga od 1901. do 1914. godine pojedine takve zavode koji pripadaju trima skuCPnCkA IUTEAI4OHIy'qAlroHrqapcxoapyurrBoy ABOPy.

PATIYHCKI4'{3B.IEruTA.I

198

3A nOCnOBHyfOAt4Hyr9r2.

Flogua II. PEAOBHY|NABHY CKYfIIUTI4HY cpflcr([ Il|IElroflrullx0lxqrpcr0Ip'|trTE0 I tr8opy rojd ie ce .rpaarr

20 +e6!yapa

I9l3

n H r

y 2 cara rocfljc

noaHe

A H e B H xF e ! : I or3oD(ar .rririrp ' olj.po ? lk6op !t.lr :xuNd'aE fl orj. yrpirron r {&op 3, ||l3nn.j ,1,Oro6D.6. ..x^rh,r Dl{y{: r ^:us. p.i.p*tnir{. 5, 'r.16op ,r.jy cD'oi: ripador 6. nD.tsor yiDrBKo! or6opr o n(irj.r* r{s. p6ir, d.#^:

Ratunski

a4s{.N,

rcl| i,r

izvjestaj

Eu3op o$opi

Srpske Stedionice u Dvoru sodine.

1913.

L KaramanfstanouniitDo

l.{.l

lhroj.i

c I

Croiar nlr6rrd|t

. p.

( ,,

&rjr nMr$

Ca .rdbhnt

do pruog sDietskog rcta lt881-1914)

"iix;J; l

,"dr'Itudt* t

pl.iDreda od. razuojaten.ja

lurt

rr.j,c

! n

. D

u .aopedtun

Cn.n roFltttc

quu6.do

twow

t ] p.A!

Xrr.ri

c n

lk|. 5!rrt r |]

r.rrt

c. I

fuo r|||i

c I

ntururyao.

HAA3OP8r.t OA$OP:

Upravni

odbof Srpske Etedionice u Dvoru

pinama_vjeresijskih zadruZnih organizacija Eto se u- to doba opienito razvijaju u nagodbenoj Hrvat-

1912. goaline.

spominje ona Sto,je bila prva osnovanau Dvoru); od hrvatskih zadruga lrajno posluje ona u ZriJ nJu, a od tzv. vladinih udruga samo ona u Dvoru.?o)

SKOJ:

- >srpske zemljoradnidke zadruge< (povezane u Savez srpskih zemljoradnidkih zadrugi;, od kojib le prva osnovana vei 1901. u Dvoru. a Dotorn ' r,) Izvjelce. 1895-1914., kao u bilj. 02. slijede u Rujevcu, Javornju, Zirovcu, itd.; e) Geogralija S. R. ttivatske... n. dj., 1t9. - >hrvatske seljadke zadrugs" (pd okriljem ,1 sisarketrsova.ko_obrt. komo_ *t::1 s;,I"rffi.i,ufl*iuo. Hrvatske poljodjelske banke u Zagrbbu), osn&aPetar Matkov16, HNatska i Slavontja u svojih fizii_ neuDvoruiZrinju; nih i duJevnih odnosaJih, Zaereb. $?8.. 92. -_lzv. vladine >vjeresijske udruge< (po zak. dl. !,) Statishcko izvjesae TOKZ, 3BG_85r. ') XXIII/lB98, povezane ia Zemaljikom' sredi5nji- "' Izvjesce. . . 1892., 49 t31i.' r00;18e8 ' r01I18ee.r02-r03: com vjeresijskih udruga u Budimpe5ti), osnovane iffiitor8, toll,nultri'rir'i, trl) Izvjesee. . . 1907., 236; u Dvofl.r, Dil'uii i Ruj wcu. 19U., t20. ') t'r!';-rlrof Do prvog svjetskog rata ostala je djelatna veiiffii.",;;;,, iff; ig:,'r'ri"',,il:,'i3i1r,11, iiff.: tll?, ,t*rttt rsrl., 2,iN_224;rerz., no_ztz; rsit., zaii na srpskih zadruga (ali se poslij e 1905. zafudo ne ?;li..

LITERATURA: Milal Makanec, Izvjesie sisaeke trgovaiko-obrt. ko_ more. Sisak. 1872. Peta. Mat_kovii, Hrvatska i Slavonija u svojih f! zidnih i du5evnih odnogaja, Zagreb, l8?j. Dragutin Pavliievii. Nal.odni pokret 1883.u Hr_ vatskoj. Zagreb, 'SN Liber(, 1980.

'*t, Geogralija S.R. Hrvatske, sv. 2. Sredisnia Hr_ vatska, regionalni prikaz. Zagreb, ,,Skq1sk6 lielig.*, 1974. **, Slatistiiko izvjeiic Trgovadko-obrtnickc komore u zagrebu 1881-1885.. Zagreb, t88?. javne uprave u 2upaniji :']:,IzvjeSie ^ o_ stanju baekoj ... l88z_1914., zagreb, 1888_1915.

199

zagrc-

CrenaH C. Canaapulrja

lropanu y Bereur,qajn[qroM npouecy

1909. roaune

Ka3HeHa napHr4qa nporue 53 aycrpoympcKa 6r,r1Jr0 no B9JEr }lr4 cpncKoM sapoAy y Aycrpo(xpBaTcKaJ Ap)KaBJLaHZHaCPrrCKeHaqr4OHaJrHO--yrapcKoj MoHapxr4j r{. crr,r onry)KeHr,rx 3a rerrrKo Ajero ,,Bere',r3Aaje" Mely4px<annz ognocz rsrvrely noMenyrr4x Ap>KaeoSena je xo4 Cyg6enor crorra y Sarpe6y 1908/ na noce6so cy ce 3aorrrrpr4JrrrKaAa je, 6es nperxoArre carJlacHocryr Berrrrr.tlx craa, Aycrpo-yrap1909. rogzue r4 saro y Jrr{reparypr4 je noenarrja rroA Ha3r4BoM,,3arpe6auru ne;rezsgajnuvx;r npo- cxa, ys npehyrHy carJracuocr Typcre8) oAJrytrr4Jra Aa ca flpr.{BpeMeHe oKynaqqje flpebe rra AHeKAO lpoqeca Je AoruJro Kao nocJbeAl4qaHeKoJrr{- ct{jy r. j. na npr.rnajarre Eocrle r,r Xepqeroer,ffre Aycrpo-yrapcKoj MoHapxrrjr4.Aner<$rony xpuey xo ue$yco6rio rroBe3asr4xoKoJrHocrr. Moh rypcre r{apeBrHe, yc,I],rjeA ydyraprbrx HeMnpa n 6ytra, [paTnJre cy ]4 Apyre aKTrrBHocT\'t ca IseHe cTpaHe. yBeJrrdKoje 6r.na ona.na. flpo6y4uJra ce y Be3r4 TaKo, Aa 6u ctnoptuta urro gebl4 pasgop lrsnrely ca rr{M KoA Cpba u Xpeara lrgeja o oc.no6olerry XpBara 14 Cp6a, ycnj eumo je y xpBarcKoj raHreEocue ,,r XeptleroBr{He ,{crroA TypcKe Blracam t1 rrrenqujy nporypa;ra re3y KaKo je Anexo,rja rroBesrBalsa jyxcrrax C;roneua y jegny sace6ny EUX y znrepecy xpBarcKor HapoAa r{ ,,xpBarcKe ,qp)KaBy. Beh oA ,noqerra Apyre no.noar,tre 4b- Apt<aBHe lrr.rc.rra".Vcnj e,ra je, ys ro, Aa npeKo BerHaecror eujexa na roMe cy paAttJre ,,r roMe cBojrlx areHara, y npBoM peAy npeKo zsnjccror cy rex(r{Jre jyrocroBeHcKl,r opjenurcanc cnare tsopfa Hartrha, 190?. r,rHcqeHl4pa noxyrxaj Xpnarcxe u Cp6uje (Xpeatcra HapoAHa crpaHKa areaTara Ha rlpHoropcKor xrr,asa Huxony flerposfiha'rrtMe je npzapeueno 3axJaAr{JraAoraAarbe Ha qery ca 6zcrynou Jocunou J. Illrpocuajepov u aAMar{ttcrpaqraja xxex<eeune Cp6zje ua ve.ny go6pe cpncxo-qpHoropcKe ogaoce. Hacrzh je o ca I4. Iapalranr4uoM rd KHe3oM Muxaj.nom O6pe- ToMe Harrr4cao6pourypy rroA Easi{BoM ,,(Duqare". Honrhev).t) Tone qn.ry re>xrzo je u Eocar:cro- y rboj je flperryrro cBojy yrory y roj rse. ,,Eou-xepqeroBatrKr,r ycraHaK sarro'{er 1875. y KoMe 6aruxoj a$epu xa I{erney" a 3a ro orrryrrr4o ce, y3 caMy rpaHr{quy nawvjy [ropa, TaAa o ra- 6eorpagcro ApyrrrrBo ,,Cloneacxu jyr" (vrjv je cuo vr roiBoAa flerap Mpxor*,uh, xaclaje xpa.n HeKo Bpr4jeMe 6ro v.nan) 14 cpncKy KpaJbeBcKy Cp6r4je flerap I Kapalop$errh, rlJreraJrHono- xyhy Kapaloplee ha. V naBeAeuoj 6poruypr je ca ABopcKor flpo- rBpAtro r.r ro KaKo Cp6r4ja, npeKo ApyrrrrBa ,,Cro,qpx<aBaH,t cnpcKrrM ]Kr.IBJr,eM caopa. nencxra jyr" noAcrr{qe na reprroplrjr,r Aycrpo-Vrapcr<e He3aAoBoJbcreorrenr.rx rpa$ana r.r oprapyKoBoAcrBa cy ce HanpeAHa Xpeara u Cp6a ,{ox y rr,ru nacroj aBr,rMa cnornqaJra oKo npecrrtKa uusyje gzrepsanrcxe axqrj e ca qr,rJbeMAa y rboj 3a ,,xpBaTcKy", oAHocHo 3a ,,cpnCKy" Ap>KaBHy noAI4rHe peBoryryajy. uzcao2) a 6ocaucxo-xepqeronavrr,r ycraHax Huje Y ry, najnehuM Ar4jeJroM,r43Mr4ruJbeHyaHTt46uo y crarry, cav uo ce6n, Aa J{gBprxr43a,qaraK aycrpoyrapcKy Ajerarnocr Hacurh je ynJreo r xojn je npeg ce6e nocrasrlo, y cBe ro yruujeurana Cp6e y XpearcKoj, Meby Kojetua v leBer yrce Aycrpo-yrapcxa mouapxraja. Iboj je uenotr J'IeAHtx rrojeArlHarlaxs ABopa (sa Vwr).4) Typcxe npyx<a.ra npr,tJrr{KyAa 3anoqne ocrBapr,r- .{aojua uouapx ja Kao Aa je caMo Ha raKoe Barre cBora nJIaHa ,,npoAopa na zctox" a xpos onrytx6e qexa;ra. Vg BeJIr4Kr{eKonoMcr^u ti r7oJru'tttliIjru npr4rr,rcaK ua Cp6rjy (p,a 6u je npucuTO Aa OTK,ToHI4 I,I O[acHoCTOA CBe nprcyTHr{jel xpBarcKo-cpncKof clopa3yMjeBarba oKo cTBaparba 1) rtBaH Eotrcuh sajegnzvxe Ap)KaBe jylrurax Crosena. Saro je r{ Ap. ,,I4cropr{ra JyrocnaBrje,, 1I rsAarse, EeorpaA 19?3, crpasa 28{1. ,qoroBop BeJr Krrx cr{Jla, Ha Eepr]4EcKoM KoHrpe- r) Ilpocaera, BaneprlaE rIpt{6rhearrh, ,,Vo'rr 20. roAr-rllltl r{e Benecy 1878. ,qa y qr{iBy sanolema peAa ,.r Mr,lpa y tasAajrJ r.rKo! Epoqeca y Sarpe6y 1908-1910. roA. t) TypcRa te xao oArrrreTy sa rseEa r,rHaect[qnosa Ao6pa y Bocttvt u Xepqeroeznra, oBe AycrpoyrapcKa [pr.rEocII t XepqeroBt'Itl4 Ao6rda oEo 60,000,000Arrsapa y 3naTy. flofi.r{rrRRRRRa 14. II. 1909, tr oA 6pot 18%, oF. 2. III. 6poj 1841. BpeMeHooK),ntq)a. Ona ro l,rcre roAr,tHenpoBeAe r) yxanlllesr,l (6rno Aa cy ry xr{Bjenrr ca reprropr{Je Iaopa y Ajero. tlr oAarne 6nnr hoprleRnoM): AnaM B. [pr6rdeBrh 27 r., xorapcxr llepeBoaHr{ BJex6eHr{K y llperpear,r, Banepr{jall Oxynauzja Bocne r,r Xepqeronranc nar.rur.naje y l(aproBqr-lMa, B. fipr.r6rheBr.rh 38 r., npoabecop 6oroctoBrre nepo Eiertrh 2? r. lproBaq y AEopy, Joqo OperuaHrfir 2? r,, Ha nporr{BJber+expaJEeBI4HeCp6vje u KHexteBnyerrerE y c. JaBHrr{a, ABop, CxMo tt(rBKoBrh 27 r. qpaBrrrK, Cr,rMo tKraKoBlrh 37 r. rocTrosrqap, ne I-{pue lope. Ilporrze oBor qr4Ha 6zo je r.r cpno6a rs ABopa, 6opbe Syprh 49 r. neH3roHrcaHt4 rsyMap q AHroHrJe CpcKI4 Hapog y Eocnr tt Xepqeronznu a ro ulrje r {h 23 r. yqfirerB y Krpr{riy po4oM rs c. OpaoBrqe, ABop.

200

C. C. C(l,iapVuja/AoopaHu

A Beneu3dajiull<o

. npo4ec!

1909. z.

Ollry>'<eHn Cp6t ,l3 ABopa y BeJretz3,qajHlaqKoMnpor{ecy 1909. roArHe y 3arpe6y. C rr4jeBa sa AecHo: rrpaBrjrK CzMo XftlBKoBtth, TproBarl Ilepo BeKr{h, cBeuaeHr{K BaJrepnjaH flpu6raheBrh, noJrnrr4qap AAaM llpu6theBrzh r yqrreJb Joqo Opeu.raHr{H.

JU4IraAa ce oApeKHe npaBa Ha nporecT 360r J43- craHr{qy y Eocancxra Honn. a oAarr're >r(er'be3HrdBprxeHe aHeKcr4jeEr.rX), oHa je 6e3 [paBr4x pa3- qou, yaujex Besaur.ry 3arpe6.7) nora u .rpruhrx ,qoKa3a opraHu3oBaJrar,r jcgau Cen onry>xeuz, rrzx 53,8) cnjerureuz cy y raMBeJ 4Kr\ cyAcKr{ lpoqec npoa\tB Cp6a y XpearHrarly CyA6eHor cro;ra, flerprzrrcxa y;ruqa, y 3acKoj. flpoqecoM je re;xrna Aa npeA eBpolcKoM rpe6y. I4aKo rronnrv'*Kr4 Kpr,rBqr4craBJbeHr,rcy y jannourhy onpanAa anexcujy ,,r AoKDKe KaKo r4cre co6e y Koj ,{Ma cy Jre>r(ar'ri{pa3Hr4 Kpr{Mr\Cp6nja eeojom cy6repsr.rnnolr gj elarnourhy yrpo- HaJrqr4: KorioKpaA rle, Kecapour (qenapollrr) n )KaBa Mtlp, He cat{o na Ea;rxany, reh z y Eepo- Br4rxecrpyxe y6 \e. tr43caqyBaHr4xr,rsjaea Hexux rz. flpoqec je ys ro 6no uarrljerren u pa36ujae,y oA 3arBopeHr4Ka.BuAv ce ga je y aehttuu sareopxpaarcKo-cpncKc Koarrrqyje xoja je y noc.ne4- cKr4x rrpocropr{ja a;ragao cMpa& npJbaBrrrrr,rHa, rr,uM yl:6opr4ua (1906. z y Se6pyapy 1908.) nore Aa je y r{rrMa 6vno crjeutt4a, eaurxra n 6yna. crraura 3Ha.rajHe no6jeAe, Kao t4 Aa KoMnpoMI4- Izlcrpaxrnr,r nocrynaK 3a HeKe oA onrylr(eHr{x Tyje, Kpo3 npoqec, u tLeHo pyKoBoAcrBo. rpajao je x flpeKo fier Mjecerlr4..[a 6u no>r<ypN.nz Xanure*a Cp6a y Xpaarcxoj ornovela cy no- cyAcKrr nocrynaK qecro cy ce 6yanttu na vt rrerKor,r aBrycra I908. Kao npnu yxanuren je rurpajronarr.r r;ra$y. AAaM a oHAa Ba,.repnjaH llpu6uveer.lh (vujn je Onry>r<eurlra orrry>KHzr{aje npo'rraraHa 72. :anorarl Baco ysizre;s poleu y c. LraellvaHn), a sa yapa 1909. rogrne. Er.r.naje ,qyra.{Ka, onIIInpIIa, rbr{Ma ocraJrr{. Kaxo o roue nta e je.qaH oA ofl- yoflrrrTeHa a y AeTaJBr{MaI{ KoMnJrr4KOBaHO CpOry)KeHrx nepo EeKnh, rproBarl r43 ,(aopa, xou- .reHa. Taxo, je,qua pevcnlrqs, ua gzje.na onry>xqeM jyra ocBaHyo je y ,{eopy cygarl Koruyrzh. Hl,rrle Kojra rlttlav rbeHy cp)K Ayraqxa je nyua 53 Ilpecnyurao je HeKe Qpanxoeqe,5) 3artM HeKe cpucKe rrorroBeo) z o6aezo npeMeraqr{Hy .KoA 5) O,qHocr4 ce ra [punaAHrKe r3a. ,,!tr4cre crpaExe npaBa,. Roir cy 6r{JIl1 BerxKn npornBHr.rqr lyrocnoBeAcrBa a no,,Cpncxor coxona". ,,CKopo rp\l He,qeJbe noce6Ho Cp6a Koje sBarr{ cy BracrMa. Boba rM le 6r.10 cr je KouyrraheBot nocjera", Kax<e EeKrah, 13. Jocrr @paHR, saTyparr3oBasr XpBaT. 0) PaAr,r ce o cnp. [paBocnaBHoM cBerrrreHrKy Marrjr IIayaarycra 1908. na je y ABopy ocBaHyo cyAarl Ap. je rcrparo{oM LoBvhy y c. JaBoparb, ABop xotr cyArj,r Ec.no6px r.,r sanajeunr< Ap)KaBHor oABjerHr4Ka HaBoAHo r3JaBr{o Aa ce, oA cKopa, y HaItoA yBoAe hrpnnn{a r cp[cKo rMe, KacHrJe je ro npeKo uraMne 7IeCro>xzp ca 18 x<an4apa, og xojrax je 8 6u;ro ras MaHroBao r{sjaBr{Burti,,Aa ce y EeroaoM Kpajy hrprnrfqorf oaBaJKaaa nncaro, Eoc. Hosor. ,{a cy nosna;r.r y KorapcKr4 cyA lep raMo )KuEe arncro npaBocraBHx cpor{, Kojr cy ce yBleK Cp6rMa Ha3rBanr{',. ([onxrr{Ea, peAoM rbera Eexuha, )Krasroe ha npaBHrrKa ,{ EeorpaA, 13.I. 1909. 6p. l?93. ?) Jocxr JIaKaroxr ,,Meby Bener3AajHnqxMa', ,r3Aarse 1909. )I(zexoeraha rproBr{a r4 noA cyMr+oM Aa cy y crp, l0l. caBe3y ca ,,C;ronencxzu jyroM" yxanuegt4. yBe.{e :) Ileaecer r rpehtr, [epo ByjaRnrda, yMpo Je y rol<y ttcrpare y 3arBopy 21. 12. 1908. J. JlaKarolu ,,Meby Bener8Aajcy Be3aHl,ry JraHqe, oABeAeHr{Ha x<eJr,e3Hrrr{Ky rlxqxMa crp, 1t9,

207

C. C. Ca.nap4uja/Aeopafuu A Beaeusdaj{urKoJt.

npo4ecq 1909. z.

rrrTaMrraHapeAa, cBaKI,roA rrpeKo 60 crogHr,rx sHa- u a n c x y". .{p:xaaru ry)r{r{Jrar{ y3 To y onry)Kxoaa. Hzje 3aro Hr,rqyAo turo je y roxy cygcre HrrrJtt IlaBoAv Aa: paclpaBe nehrana onry:reu {x ro J,rcKoprlcrr{JraAa ,6es o63r,rpa Ha nopvjeKno cBera rora rprrKo t4cror{ra3janr{ KaKo cy oflry)KHrrrly .ry;rr a.nz ga je Hora lKnBJba, crojr4 r4 To, Aa ce je cae raj napog Hr,{cy pa3yMjeJra. y [jefir.rH].r oHa ce cBoAr{JraHa l, oBoj cBojoi AoMoB,lHr,r nocBe ar{Jrr{Marr{3upao u ro Aa cy onTy:Kerrr{, HeKr4 ArrpeKrHo a Apy$.r a c 14M14Jr rlp ao gouaheu ayroxroHoM r${BJby(lt r{HAr/rpeKTHo,6nsu y seztt ca noJr4Tr,rr{Kr{MApy- TaKo cy onry)r(Hr4rra, a KaKo heMo xacl$,rje aragunaolr ,,C.noneucKr4jyr" y Eeorpa.qy. .{a je ro jerr{, r4 cyAcKa pacnpaBa, He caMo oc[opaBaJrr4 (ceu y gnj e.ny HeKr{x Martrrx noApyqja), nocroApyrrrTBor4MaJIo3a,qaTaKAa: XpBarcKoj, Cna- jarLe cpncKor HapoAa y Xpnarcxoj, ,{a.nuaqzjn l,r ,,y3roju u llpoBeAey KpaJbeBr4Ha]ra Bo]l,ujvr t4 AarMaqrir re y Eoclur 14 XepqeroBrHra, Craeounjn, Hero cy Ha orrryx(eHrrarKy KJryny r\rr4caoBeJrr,rKocplcKe,qpxraBe, a oHAa Aa ce noAI{r- craBvlrer cBe rrrro je raj cprrcKor HapoAa ,qro ayheu caeouhe peaolyquje y oBt4M3eMJhaMa r,t yg cBe ruro je roMe HapoAy o3Haaojsy cHary KpaJbeBuHe Cp6uje n KHerKeBr4He IIpHe KapaKTepr{caJro; qaBaJro lieroBy npoluJlocT, ycMeHa rrpeAarsa o fope, oBe KpaJbeB\4r{e ,{ geMJbeorprHy oA Aycrpo-yrapcKe MoHapx je u npncajeAaHe KpaJbeBr,rHttrberoBoM noprrj eKry, KyJrrypy ,( rberoBy rpa,qrdrlr{Cp6uju vr raKo crBopu jeAHa cpncKa Apx(aBa rro,q jy. Vnpaao cBe oHo ruro ra je, oA flponacrrl cpn)ne3tou KpaJ6aKpaJbeBr4ne Cp6trje flerpa I Kapa- cKe a 3arr{M lr 6ocancxe Apx{aBe ogp}xaJro Aa r4 aKo r,r3Jro)r{eHo MHorocrpyKr4M He,qahaMa, ceoloplear,rha"o ,{a cy orny:rentl ,,Kao 3ar{erHr,r4u u nanyrnw4v" 6a*ra u npuruerryMa lre noKreKHe (na npnmjep Henocpe,qHr4M eygje.nona*eu crBap:urrd HeJreraJrue npeA ,,rcJraMr,r3arljoM) ,{ He oABojr4 ce oA cBora opranusaqraje npeKo Kojr{x cy rnr4prlrrn B e Jr x K o cprlcKor Hallroua;rnor 6raha, og ceoje uarr,rqe cprrcKy nponaraHAy K o j o Mc y c e , , r r o r x B a - cprrcKe. ra:ru gje;ronarra cMjepajyher na orprnyhe rpa,'aetr{cxoncrpyrzcanraM rr npeaarJrarueHr,rM Tex<EaMa nuna Xpnarcxe, CraBoarje ra ,{a.nrvraqraje, re Eoc- u namjepaua Cp6a y Xpnarcroj (o6jerrl.reno r ue z Xepqerou4He r43 y3aKobexor jegl,rrrcrae- HeocrBapJbr,rBtrM), np)KaBHu rylKnJrarl je cpa.ryHor. . . Ap)KaBHoroflcera Aycrpo-yrapcKe Mouap- Haro rrllrao Ha cy36r,rjaBe I4 noApr{Barbe r4crroJbexxje"lo) sor Mebyco6Hor yBa>KaBarsa n c.nore rasuely ,{a cy, uapovzro o,q 1906. ro,q}.rne,y HapoA rptrKo xpBarcKor 14 cpncxor HapoAa Ha repxropl4jl4 ,{crot{He ejepe (raxo orrry)KHxrla Kpcrr4 cpncKu Aycrpo-Vrapcxe, Kojr4 cy y ro aprj eme 6u.nz y npaBoctaBr 4 aapog) ruraplr;rracpncxo uue ra hzycnony.lz) Ha Apyroj crpaHr4 onry>r(Hrqa je gapr{Jrr{r{Honzclro. ,{a cy y ry cBpxy ocHl4Bart cpn- BaJra noAcrpeK rd noAprxKy oHoMe Arajery xpBarcKe rrrKojre, cpncKe IuTeAr4oHr,rqe, cpncKa,,coKoJI- cKe na 14 cpncKe r.rHTeJrr{reHqrje, xoja je ruro cKa ApyrxrBa", Kao 14 cpncKo gpyurrro ,,flpanHenpaBI4JrHr4MnopoAr,rrjHt4M o.qrojeM, lxro yrrruapegurx" rojc je claao cpncxy gjeqy y 3aHare. jeM IIpKBe, 6z;ra rrax;rorsena njepcxoj rncKrby':.tl.{a cy ua6aersaJlv 14 pacrypaJrr4 y HapoA cJrtrxe Bocrtt u Har{toHaJrHoj nero.nepanqtrjlr. flogrlrehyxpana flerpa I Kapalop$eerha, cprcKe 3acraEe En Cp6rnta BJrarrrKy uaqujyls) Ap)KaEHn ry)Kr{nau ,{ cpncKe rp6one. ,{a cy ce no.q yrjeqajem rsr.rxo- je naBao 3a npaBo cBr,rM oHr4M flojeAraHrrM [pBaBe rrpofiaraHAe rr4 cpncKr4 rp6onr,r nove.nu jaa- rlt{Ma xpBarcKor HapoAa, Kojrr cy cpncKoM r{apofi,arr{ Ha ;KeFIcKojHapoAHoj Horxrbl4,Ha MyuKr,rM ,qy, oI }beroBor HaceJLaBarba Ha oBe reprlTopr4je KanaMa, tryrypanra sa paxzjy, tla hn::vttl:lra u rrepMaHeHTI{o ocnopaBaJrr4 rrpaBo Ha rseroBo rropa3HzM ApyD{M Hapo.qHrlMpyroreopranaua. ,{a cy cTolarse, AaBao 3a npaBo or{I4Ma KoJrr cy cBr,fM yujecro rpvxo rzc'ro.*roj, nponoeje4anr nprrrra,q- cz,rarrra lnacroj a.nra ga oeaj Auo cplcKor Hapo.qa Hocr cpncKo npanoclanuoj ajepu u y..{u yr cBo: lpeBeAy y yH]rjare, 3arrM J4 KarloJrrtlraHcrBo r HapoA Aa cy oHu rro roj njepu Cp6u, unetruv:l..tr acuntrfina:.Jxjy, Kojy je Apx(aBHr4 ry)Kr{Jrarl npeoHr{Ma y KpaJ6eBr4Hr4Cp6vrju. [,a cy HapoA ,qr,r- paHo nporracro neh ocreapenorrl. jeJroM TaKo 3alry4r4JrnAa cy oBtr KpaJba Ilerpa I Kapafopleezha Beh flo.rerrl cuarparr.r cnojzv ') CplcKo Korro, [pznor, JaHyap 1909. KpaJ6eMa 3a rlapa @pamy Jocuna roBopr,rJrv,,Aa tr) I4cro. Hr{je BpxjeAaH Aa ra qpHa 3eMJ6aHocr{" r4 TaKo r:) [poTxB onryx{eE {x Cp6a cBJeAo.rxnr{ cy yrnaEFoM caMo y HapoA yEocr4JrvraHTr4Ar4HaCTr,rtrKa <DpaHKoBqr, 3arrM pa3r{4 cyAcr.u Beh r€x{EaBaHr rrojepacloJro)Kersa u.tL TBpA[,To ce 3arr4M y offty>r<Hu\tr KaKo ce cp[cKo r,rMe, nucl,'f.o htlptlru\a tI Ha3vB cprrcKo IIpaBocJIaBHa ajepa, yxocr y HapoA fprrKo ffcrr{rrHe Bjepe reK oA fipuje r]eKoJrr{Ko ro.qzHa. ,4a npxje Tora cprrcKo rue oegje nuje cnouznauo ,lHttTrr ce Taj HapoA KaKoBr,rM gace6nralr r{MeHoM 3Bao ceM znrenou B lacu", xoju*r je HapoA KaKo y onryx<Frr{r{rf crojr4 o3HaqaBao HapoAHocr ,,P o-

Aullryn tn IIoIleKu Cp6r.rH a l{rjeAa'{ xpBar 1r3 xpEarc'<o-cpncKe Roanr.rqnje. '43 ABopa cy Ha crpar orny)x6e <ao csje. 6unv: Marrrja ltopaaruxb, JEyaeErfr I.pnaII, AaaM ao\r MpKo6paAa, Aparan KopAr{h, IparaH Bapr{h, Ilerap Kocrennh, Maro Crryp, Ena)n EaurreK, Jocrn MeABeA, Maro Berr.{h, Jype Mr{xanrh, EorAaIl JyroBr{h r }IeKu Cp rh. 6) O63LtpoM Ko ce cBe xpos xcropxjy rxM MeHoM Ha3rBAo (KenTn, <Dpar ly3rr, T'anr{jaHr, a TyprM cBe Ay6poB.raHr, xprurnaHe rr{M rMenoM Ha3r{Banr r ra.) Bennxo je IIrral6e aa nr{ Je BrauIl<a IIaqrJa rroKao Tar.oBa yomrre crojana. KoA CI)6a oe noA rr{ir rMesoM [oApasyMjeBana oApebeHa Kareroptjs cerbaql.or craroEEr4srTBa. IIeurTo o roMe,,t4cropr{Ja HapoAa JyrocnaBr{je.., 'rr5rlra II, [pocBera, Eeorpa,q 1958. capaHa 116 r 382 r{ ,,EH4irRroneAr.{ja" neRcr.rxorpa@cxx 3aBoa, 3arpe6, Krlr4ra ?. crpaEa 6?8.

202

C C. Ca"iapvuj(t/A7opaHu

Be3eI!

Be,xeusdaiuur.r.o,q.

:ll:1:-xPBarcKe

npo4eca

1g0g. z.

opHaMeHr'{Ker4 MorI4Ba

jJ"#y"Tlfi !"Jli,tJ,l" ,o""nt_u"p"#il, "?i; HecpncKornoprrjeKla, Ogcalrxanane,,[praveuha *"""*'I

u.".'"P:L:5oM-n'crv

,,rf"n"T',n;"r;li"i" #1li?ii,ff.

203

ruraMna (oa 20.2.1e0e. 6p. 5r)

t?"-,#

xpBarcxe }raqrorranHoc',.

C. C- Ca.raapuuja/Lqopatu ! Beneusdairlultro.rrnpo4eca 1909.z.

oMJraAr,rHa cJraJIaJe onTyt(eHr4MarropyKe [oAprrlxe. Xpnarcxo cpncKo npvjareJr,crBo r,lcrroJBaBaJro ce r4y caMoj cygcxoj ca;rra. Onryx<enr Ba,repujan Ilpu6rhenr.rh 14 rbemB 6paur,r.naq Ap. EAo JIyKr{Er{h cy ce pyKoBaJrr4a npeAcjeAn{K cyga Tapa6onrja ynosopuo Jlyxuauha Aa ro Mory qr{Hr4Tr4 caMo HalroJby. .[eaeror jyna 1909. npeA cyAcKoM noporou nojaBI o ce tr rJaBnr4 cBjeAoK onry:x6e SopSe (xprrreHo r4MePucro) Hacrrzh crap 25 roArHa, cBpuenr $uaosoS, rro Haqr,rouaJruocrttCp6rir r,rg EocHe, tHTeJrr4reHTaHr,I o6pa3oBaH,ayrop 6pouypa ,,Je3yrrru y Eocuu", ,,Moje acpepe" u ,,@nna e". flpeg cy4orrr je noaoB o orny>x6e nporr,re 6eorpaAcKor ApyurBa,,CroBeHcKt[ jyr", xpa;reacxe xyhe Kapafopleerha, Cp6r,rjera ornyx<eutrx Cp6a r.,r3XpBarcKe. tr{3Hraoje Aa je 360r Heror yueuha y urpajx_y 1906. y Capajery rpeuao y Cp6r{jy. Aa ce BuDao ca HeKr{M cplrcKr{M noJrr{Tr4qapr,IMa, ruely rojrna HaBoAHott ca Hr4KoJoM llaurrzheM-. ,{a je xolrqem janyapa 1907. yruao y 6eorpa4cxo ApyxrrEo ,,C;ronencxrajyr", ga ro ApyrxrBo oKynra jyroc.norencxn opujeurrcane peBoJryr{rdoHape raBII,4 6paHttraq A,[BoKar XrtrrKo Xt{HBoBnh, Kojra Majy 3a r{r{Jb oHo [rro je naee4eno y oITo[Ty>KeHt4x Cp6a y 3arpe6a-{KoM Berer3AajnrtKoM Ty>l<Hrt\r. ,(a ce y roM ApyrrrrBy cacrajao ca npoqecy 1909. roAvHe. AAaMoM, Ba;repzjanom rr M,lJaHoM flpz6rhenzh. cprrcKe BojcKe na Kocoey" y npan. qpx.nn y,{eoAa je roM ApyrrrrBy 3a rberoBo peBoJryr{rronapr{o py ypaAr4o je creno cynauonr.rh r43 cPeMcKe AjeroBarbe r ycujepasane Hegocrajao caMo ,,Craryr" vujy repa,qy je na ce6e rrpeyseo Mr4raH MurpoBr{r{e, rrA. Be;rure nenpujarnocrr{,qptKaBHoM Ty>Kr{oqy la flpr6rheerh, y ro npujene seh axrrsnr o+r4rlup cyAcKoj Iloporr AoHr{jeJrr{ cy: HeKoHrpoJ'u'rcaHay Bojcqr{ KpaJheB},rueCpO ie. m cBe raKo y roM rasjaaa jegnor 04 ,rcrpa>KHr,{x cyAuja, Koja je afly- crr{Jry roBopfio je nyurax ner AaHa. Texcr rreroAlrpaJraHa HeKaKBo,,rralapcxo-cpncKorlypoBa- Bor ,.r3Jrararba,o6jaBJheH y AoAarKy sarpe6avnx rbe", urro je lrsasea;ro orrrpo peafoBarie 6yAr,rM- ,,Hapo4rux sonrsa" v3Hoc,,roje oxo 150 crpaHr4rrerrrraHcKerrrraMrre I{ jaeHo rasezrraearse Ap)r(aB- rla HoBt4HcKorQopuara, 6es rercta t{g npBor AaHa j a 3acrynHr,rKa EeroBor cajegovema. Ys sMr4uur,orr4He Hor ry)Krdorla r<ao n tr4nrepneJrarlr4 oH je I43Illypuuua y yrapcKoM ca6opy o np6oearsy z nor- Htaor4 noHeurro racruHe, (Kao ua nplrujep ga ce y IrynJbt{BarbyoA crpaHe ory:x6e aaxuux cBjeAoKa x;ry6y pasronapa.no o 4je;rorarby qraHoBa 3a nporr.rB o[Ty>KeHux Cp6a. llzuujera cy rlMeHa crf{aj r36laj arra para zsuely Cp6uje u AycrpoKargra, Kyrrha, IIIMr4ra Kao r4 HoBqaHr{r43uocr4 yrapcKe, Aa je Mr{raH flpu6r,rhenr,rh3ar{cra rpexojr cy r{M Ha r4Me rora ncn;rahegu._to)CyA je ygeo Ha ce6e gaAarar Aa HarrpaBrl KoHqenr nopaAr4 oAp)KaBarsaayTopr4TeTacBe rre[ne noTe3ao MeHyror ,,Craryra" u cl,) antt ce on nra jegnolvr 3a KagHaMaura;syhz orrry)KeHe y caMr{r{y gBaHy prrje'l',r Hxje AoraKao cnoje y,rore y cBeMy roMe, lrspra.ryhrzuon- na Hr rr4 To Aa je on 6rzo saronopHr,rKAa ce Ha ,,AyHKr" ca nocrou a 6paur,roqr,rua .rane r,ro6e. pobeHAaHqapa <ppame Jocyfla 18. anrycra 190?. flprj e uero npefeuo Ha Apyrr4 cra4zj npoqcca ga r4sBeAeHeKa ,qr{Eep3r4jay )Capajeny [rro je y Ka)KeM 14 ono: flpe4 caMo orBapane npoqeca rlocreArieM rpeHyrKy ocyjerrao Ba.neprjaH flpuaycrpoyrapcKo-cpflcKr,r MebyAp:KaBHr4oAHocr{ cy 6rhenuh r4 To oHAa 6uo noqerax pas;rasa r,reue$y ce 6r4JrnroJrJ4Kogaorxrpgrru Aa ce npervJro rro- Hacrl4ha v Jby4r oro rury6a ,,C;ronencxz jyr". xoAoM Ha Cp6r4jy paAu ,,xarurr.rronana". Cpncxa 3anpurerax Hacr heeor ',r3Jralarba 6panuoq gp. rrrraMna (llonrruxa) oAroBapa Ha ro I,r3a3oBHo Maqypa nponparrlo je xoMerrrapoM: ,,OBo je npopuvyhu r,rv nopae. Ysneur,rpene rra r4 naHr,rKy ry>r<6a", a oKprlBJbeur4Mojo Xpeahannn prljeKoA rpabaHa Ee.{a r3asBaJa je 9. rpe6pyapa 1909. .ruua: ,,Ou roBopr sa jegHor renepanrrra6nor (uo crapom xareugapy) nrajecr ga je par eeh oQr4r{4pa aycrpujcxora. Jluxe." oTrloqeo. O46parra npegnoleHa Ap. XTHKoM Xr.cxoeraheu, Be;rzrz 6poj tcraKHyrr4x tMeHa r,r3 rroJrtruqKor suajyhr KaKoBor onacHor cBjeAoxa rrporr,rBonry14 KyJrrypHor >ruoora Espone ocylzeao je onaj >r<enr,rxHacrr,rh npeAcraB!'ba,[pt{[peMr4Jra ce rxro je 6oJbe Morna 3a no6zjau,e rberoBrlx HaBoAa. npoqec a ca repr.rropr.rje aycrpo-yrapcxe (Ipaq, jyrocloaencxr Ilpar,,{y6ponuux) opr.rjcnrucaHa t) llonrfrr.rKa oA 24. IL 1909, 6p. 1835.

204

t i

,i I

C. C, CaAapVuia/Aqopa&u

V goagecer AseBHoMguj a;rory raenaely 6pannoqa r cnjegoxa Hacruha cBecrpaHo cy ocBjerJbeHe 14 npeTxoAHe r4 TaAarbe lbetoBe JrarKI4 x noAMeTarba. flpr4Tr4cHyr osr4T,.rMAoKasr4MaHacrtrh je MaJrono MaJro 6140nprny$eH 4a nprasna xaro je npeBapoM rz xpalou Aorrrao Ao naareprzj a;ra sa 6pouypy ,,Je3yr4rr.r y Eocru", ga je noctzje pa3Jrasa ca ,,C.noaencrzM jyroM" or,.ruao KoA HvKe JoBr.rheBraha y 3elryH, xojn je 6uo gonucHr4K I{eKoJrr4Kora;ruj aucxlrx JrvcroBa r rbeMy ,,cano na6aqzo", ne rzrrrenyjyhr r^r^ Jrwfa,,r;'trru (npr.rje rora ro uzje npr4sHaBao)Aa ce cyv*y" y Cp6vjn opraHtl3yje repopr4cr qKa aKrlraja flpor,,rB BJraAapa IIpHe lope. 3arzu ocj ehajytrn ga og6paua o roMe 3Ha MHoro Br4rrre,npra3HaoAa je rora Joezher:I4ha ,,3anaollro" Aa iaBtt, aKo tMa HaqttHa o ToMe ,,Ha MjepoAaBHo rr.rj ecro na I{eTr4tbe", Ha KoHKperHo rrl4Tarse Ap. Xzr{rosl4ha ga .nn je oH ca cBoje crpaHe o roMe caM Helrro rrr{cao rlpuoropcKoj BraAr{, Hacrth je oAroBoprlo HerarrBHo. Xranxoerahje onga cygcxoj noporr4 flpeAottflo rlnrepnjy npegcje4Hlrxa qpnoropcKe BraAe .{p. Touanonnha gar.nzcry,,EpaHr{K" y KoM je zsnzo ga je Hacruh o roue Hrr4MarrocJrao fitlcMo :r43 3euyHa rz HajaBfio Aa he 6ou6e 3a aresrar ,,crr4hr,rnpeKo Honor llasapa 11MOpa..."

To je yxa:Naaao na Hacrrzha Kao opraHr43aropa cralha 6oM6r4ua I]erzrse na cy,qp)naBHr{ Tyxrr{raq r npegcjegrrr4t( cyAa oMeJrr{ AaBarbe oAroaopa. y6aqyjyhz ce y oeaj Arajaror cBojrdu norn],rrarbr4Ma.Taxo Hacruh uvje uu oAroBopr4oHa oBo rrr,rTalbe.Arr4 je 3aTtM npr43HaoAa ce floHyAr4oAa Aobe Ha I{crz*e tr cBjeAo.{x o cBeMy ToMe, Aa je TaMo r4nJ.aoqe\uprl fiyra ,{ TaMo cBjeno.r[o. [a je npnr nyr r4rxao o rporr]Ky HraKe JoBr{heBr4ha..{a je oA rlpHoropcKe BJraAe Ao6raoHajnpnje 1000 xpyua a 3arr4M cyotreH ca AoKa3rrManp 3r{ao Aa je A06140jour 3.000 AtHapa r.r Ha Kpajy Aa je qpnoropcxoj BJra,qJ4 rrocJrar npeAparryH 3a AaJGttx 20.000 KpyHa. ,{a ra je, Kao Harpa,qy 3a rseroBa o6aajeurre*a upHoropcKa n.naga o6ehara AaJrre[rKoJroBarrdo cBoM TpoIxKy. Ha flrrarie !,a Nt cy uy ra o6ehaea t4cnyeerra Hacrzh je o,qroBopr{oAa H},rcy. Uo cy4cKux AoKyMeHara ce Bv4rl ga je Hacurh paAr{o 3a aycrlpoyrapoKor rroEr4r{apaSteirnhaFda y 3eMyHy ca KojtrM je paluo sa Bp6oBarby HeKrrx JbyAr,r 3a cBjeAoKe nporyB orrry)KeHrlx Cp6a. flouNey ce uMeHa v rrcjaBe o roMe Cpereua flporuha z .{parour.rpa Mrxaj;lonrha xoju cy 360r HelptlxBararia raKBe yJrore npororteHrl oA aycrpoyrapcKr4x BJracrr4. 3arpe6avxr ;rr.rcr ,,Cp6o6pau" o6jaBr,ro je ga Hacrr.rh flpr,{Ma A peKrrrBe 3a paA oA aycrpujcKe o6aBjeurajHe cJyx6e npeKo KarreraHa Michaela Vojnera.lT) Cne y cneuy Hacrzh je se.nrxe 6pzre rz nocJra 3aAao oA6paHu aJrr4 HeyroAHocrr.r s6or gaaan a noAprxxe rreMy Hr4cy Mr4Mor4rrrrealr nopory.18)

npoqecv A Be,xeu3dajflul1/..,o,in

1909, z.

Haron nerasaecrax AaHa, rro gaBprxerKy cacJryrxaBarba cBjeAoKa,KoJr,IKoje cyA ocraBr4oAprKaBHoM Ty)rMoqy u o46pa}ln Aa ce npr4npeMe 3a 3aBpruHy pr4je'r, npoqec je nacran.reu. Apx<aBHn ry)n {J'raq 14 nopeA Tora ruro cyAcKa pacrrpaBa araje norepgu;ra HaBoAe orrryrGr{qe y saaplruoj pnjevl.r 4ao je npzjeglor: ga ce Agau ra Ba.nepnjau flpn6zherzh, flepo Eexuh, Joqo OpenrvaHutt u Cu:lr.o )Kranxowrh u.na$a (npanurx) cBr4 ca repeHa .{eopa rasue cMpruor\! xasnolr ajeurarreM a ocraJrr{x qerpAecer ceAaM, BpeMeHcKr4M Ka3HaMao4 10 go 20 rograua reurxe TaMgr{qe. OA6paHa,xoja je y qzjelou roxy npoqeca gjenoyCaUrarXeHO BaJraAoK)'MeHTOBaHO, " BeOMaaHra>KoBulHo, xoja je uauely ocralor no6l.lla n ouaJroBa)rtura cBe rBpArle 5op!a Hacrnha xao r.rraBuor cBjeAoKa onryx<6e, norpyAr,rJla ce Aa raKoBy cyA6r{Hy npvpe4n yr olJtt:ll yonrrrreHrM Hr4.rKuM"TBpArsaMa,panr{,aMav Ajerv,.Be"'rer43Aaj Ma HaBeAeHt{My orrTy)KHr,fl-lr,f . Hajca>xerzjy KapaKreprrcr14Ky r.ltrjclor npoqeca Aao je Ap. Jocran Heuq. ,,TyMa.runace onryx(Hr4rlaKaKo My Aparo - Ka>i<e oH cTojr{ jacHo, .qa je no[ura ca craHoBr,rrura nornyHe Hcrarlr4jeCp6a. V uraje.loj ce onry)r(Hr4rlrr cficreMarcKr{ roBopr4 o HapoAy rpLlKo-l4cro'rne ajepe, rptrKo I4crorrHor >t< s,'ba."19

gq. Sgou llf.azz;ra Hr{je y o4iena oury)r<-

Hr{IIe 0I4O OJIa>XI{. ,.trI TaKo cJraBHr{ cyAe, ja ueuory nahr,r upaeora cuoja lrauefy ogroja napoga tt upenaparoprrr{x r{r4Ha sa aereus4ajy. Mopau yrapAlcz ga ce hzprzruqorrr, ra[r{uaMa 14 TA. Her{orarre HapoA oAroJrTI4 3a BeJlezsgajy... MopaM ona3r4Tr4cJraBHr4cyAe, rne,qe oAroja EapoAa, Aa cBe oHo, urro Cp6rMa cnaBHa cnrylKba y rprjex ynucyje o6r,ube)Kyje r6croB HapoAHr4 >rs4Bor. MorKe ce oaaxo pehrz, Aa oArojxrr,r Cp6uua 4a 6y4e Cp6rnou, oArajarr{ ra Aa r,y6r cBe ruro je cpncKo, Aa ro y3r-rMJbec,raena onry>x6a Aa 3Haqu oArajarr.{ HapoA cpncKrr 3a Berer43Aajy. On4a, craanu cyAe, cpncKa je cBaKa Iwaru polen eelerasgajnrx, neua joj cnaca, rpe6a je nporar+,arr", 3atJhy'ryje Mazzura.to AABoKarr Ap. AyuaH flonoBr.rh, gp. CpfaH EygrrcaBJreBr,rh 14 Ap, AJreKcaHAap PoKHr4h, rrocBerr4Jrr4 ,1 ,,Cp6o6paE" opraH CpncKe AeMoKparcke crpaEKe, 3arpe6. 2.7. $oa. Itcru nxcr Je 25.8.1908. AoAro râ&#x201A;ŹjaBy yperHr4Ka Monxcra PaAynoBr{ha, y Kojoj c1apc(or oq 3a ,,qapoA" rnaB}Ior cBJeAoKa o[1yr{6e llacrnha x {{e Aa cy My BprMJyHrparle HacrBearro rrflre: Bapa6a x Kpabe a aa My Je urrr'{ryHrj. [a Je y3 ro 6unv rypcKf Jep cy My tr llpe\u roTanHo rlepBep3alr. y cyacKrM AoEyMeHr'Ma ,rMa noaarar< Aa ra Je r3BlecHr Kocra MaEAr.rh ryxs.ro cyAy paArt noKyruaja 3aBobeEa Ha aerrEr reaepacrrje, n) TaKo na nprMjep xaAa je npeAcieAFzx cyAa Tapa6oK.rja, pleqr.rMai ,,Jecr. KoHcraryjeM,,." onexo noApt(ao jeAny [po6neMeTr,r'rHy r3raBy cBlenoka Hecrrha opaHnraq XrHKoBrh Je ro npoRoMeHrapxcao prje'lr{Ma ,,Ja xa)xeM Aa ro Hrle y creHorpaabcKoM sanrcHrry raKo l<aRo " creMo)rcere r( Btt 6rrrta y 6ryAlsr(, sxjecre Br rana.. Horpaatlcxe 6r4Geurxe ca cybeEa, HaponHe HoBrore, fiprllor 3a nepr,roA oa 10, cpnBa 1909. ao RoHqa cybeEa crp. 4546---4565. 1') IoBopr rpo?r'!B AaaMa opalrxnaqa y r<a3EeHoJ rapHvqx r neAecer,qBoinle lptl6rheBxha Apy.oBa". IlaKnara 6paHxrerEa, axoHuqKa rrcKapa 3arpe6 1909. crp. 5{. :J ucro crp. 31?-318.

205

C. C. Ca^aptLujd/ AeopaEu A Beneu3dajiull{.o,tr

npo4ecA 1909. ?.

cy Ao6ap Arao cBojrax oojarxriaBalLy .r43J'raraBa 'ycJroBr4Ma KaKo, KaAa r4 rroA Kojr4M cy Cp6u npeJra3ttJrr4 Ha aycrpzjcKy crpaay. ,{a cy neh o.q rroiroBtlHe 16. BnjeKa ro -frrllyrlru nog TypqrMa I4Jrr{ naK y AoroBopy ca aycTpr,rJcKr4M florpaHr{.rHuM 3anoBjeAHr{ur4Ma. [,a cy ux aycrpt'LjcKu qapeBr{ paAo npr4MaJrr4 Kao Ao6pe parHuxe. ,{a no ,qoceJbaBarsy Cp6u uucy nocraj a;rr,r noAJro)KHr4rIJ4 BJraCTeJre yr Aa Cy J4M y TOM CMt4CJty tr3gaaare (floee*.e), o4pelene flpranz;reurje na HaBeJrrdcBe raKoBe rmAare floqeB oA @epAuuan4a I r,rs ro4une 1564. lo oHe r,r3Aare oA r{apttqe Maprje Tepesnje 18.5. 1743. rogrue. ,{p. Poxnuh je r,rcraxao Aa cplcKff HapoA y Xpnancxy: pyJr,a Jr,yAr{, ,,HrajeAouao Kao jeAHa HeopraHr,rsoBaHa Hcro Kao je4aH opraHx3xpaHra .[rao HapoAa, Kojra je .{ouao y oBy ApxaBy caMo noA cranoenrwu yajerrr:a . . . AorrJrtr cMo ,rIaKJrey oBy Ap)KaBy .per modum pacti' Kao HapoA, KoMe je no3Haro rberoBo ,,rMe, lberoBa rIpKBa, nerona ajepa, I$eroBa HapoAHa 06rae>Kja, 14 KoMe cy [pr,r3Hare rr{Me rseloBa npaBa Ha c,'ro6oAaHpa3Br4TaK... 14 cpncKa HapoAHa r4HAr4ll.r4ya.nnoct.":1

3aKoHa, KaKo je ,,MHr4M Aa je oA uKorcKora y oBoj ocHoBr4 oBAje IloIIyI5en, a y cBe3r{ ca oHrrM ralbcKtrM cpncKr4M saKoHoM, Cp6arraa y oBoj xpBaTcroj selr"'ar,r Hauroj, HajcBerrzje :ajavvena caaxa noryhtrocr, Aa ce no Hajur,rpoj BoJbra cBojoj cpncKra Kpcre, cPncKI4 ru(oJryly, cprrcK4 x{rrBe 14 cprrcKr4 !Mupy"22

caBJLeBr4h [oMeHyo je r roguuy 1887. xa4a je y xpBarcKoM Ca6opy golu.rj er saKoH o huprztttrgu v y Be3r4 ca 'ru:[{ t4 roBop l43BjecrnreJba rocu. AMuHa flas ha rojl.r je pexao xaxo je hnpr.nzqa jeAHa )KeJba 14 cBerr4lba cpncKa 14 llltrxpao }6eroBe pr.rje.{r{:

Isaql4 3OBy I,I np naIHI4III,tMa: 3aKOHa cTapOCTaBI^JIrr caMo Hora 3arr,rM 3aKoHa HecjeAvtieHor

M gpyrv 6paHr.roqr.r, uosnnajyhr ce Ha Ao raAa urraMnaHe rvrarepnja,relr nocrojeha AoKyMeHTr no6ujanu cy HaBoAeonry)KHrqe Aa cy onry)KeHr Cp6vr, y peBoJryrlrdoHapHoM rlr4Jby, y HapoA yBocpncKo npaBo4vtatz;hupvnngy, cpncKo ,{Me cJraBHy BJepy. Bpauranaq 4p. N,ikola Gjurgjevii (6yp!eeuh) usnuo je uefy xpearcxnlr HapoAHr4M njecuaua rrrro lx je u3Aara Marrqa xpBarcKa, oArlraMnana u njcclra ra3 fop*e ixpearcxe KpajraHe o ,,Haxogy Cl,rueyny" xoja ce eanplraBa crrtxoBvrMa ,,rleAo ono 6jeure uyurxa r;rana; Myurxa raaaa 6jelre cserr4 Caea". ,[a je Hauurao r ua njecmy .,Eoj Ha Kocoey" xoja ne"rlrsa 14 clraBr4 cpncKora qapa .Ila3apa. Hapo.rvro cy 6z.rc yneuar;r,zee u noyvHc pr.rjc'lr 6panr,roqanp. EAe JIyKnHr4bav np. Xr.rrrr<aXunroalrha. Jlyxznuh je qurupao cBr4xoBeBeJrr,rKora xpBarcKora njecuura Maruje Aatyna Pe.rsxonuha, rgje y ,,Carupy" F,eroB CraBoHarl njeBa: ,,Barlz crapu jecy rn zre euanu; Cpncxv rrrr,rlr EyAr,rcaBJ6eBI4h. r cpncKr,r nucaJtn". HaBco je z 4zo njecue y cBojrM 3aBprnsrM prjevzua oet't 6pauuol{.u norra.{}4qKoraKpmornha xoju je, 1788. nparzo cy usHr jelrvr Aa y ABopy uua 25.000 craHoBHI4Ka aycrpujcxora Karreraua @lr.nzna Byraconuha y ra ga je o4 rora B50/o Cp6a, ,qa je Cpncrn coxo I{puy lopy, r<auo je oaaj }rlrao ca 200 Jlnrana. . . y ABopy Hocl4o rpaHr{qapcKo oAr4leJIo, Aa Ha cBe caMr4xflaee;rzha, MapojeBl,rha,Koeaqeer{ha , . . y nocroj e Eparrrraq llyxuuuh xrr,ro je cyAcKoj noport 32 Mjecra repwtopujtr XpBarcKe Aa cprrcKa coKoJrcKa ApyltrrBa, ga je y Inrnra ractonpoqxra Mauz$ecr aycrpoyrapcKor xpa;sa @para AaHa ocHoBaHo r{ cprrcKo I4 xPBaTcKo coKoJICKO r6e Joclrna I ra3Aar njepnou ra xpa6ponr uapogy cy cprrcKe ApyrurBo 3a ttcrr{M cro;rou. floueny"e cpncKor\{ 1848. ro,qnse arn my npegcjegHlrK cyla rrrreAr4oHr{qe y Yg6uuu, Ipavaqy, ,{o*eu "Ilanqy, ro urje AogBoJruo. JIyt<uuwh 3arI4M HaBoAI4Aa ceJy 14 Oro'{qy tr Aa cy KopeHraqn, flerponou je rlapzqa Maprja Tepe3r..rja,narp japlll jy Aorr,o OHe IIoqeJIe }lv\ATfi y JIlIqI4 ceAaMgeCeTI/X IoAI'lKaproBaary 3BaJla,,CpncKo [paBocJraBHa[arp]4Mace cpncKor Ha 19. nrtjexa. ,[a rounar<rue japrrrrja". On noportt npeAoqaBa r llpor;rac HapoAa >rc{Be y JbrW, KopgyHy, Eaxr'Iju, ga je 6;raronoxojnora . . . BeJrrzKora6ana Je;ravzha y rpaHI4IIa (eojna rpajtcra) BI4 e BojHI4- KoM oH rroMr,rrtejy>xne xpajene XpBarcKe Bojnuvra ,,rAje Ka AaBaJra voHapxujlr Hcro 14 je.4Ha Apyra ayccKopo caMr4Cp6,ut o6rranajy" t1 ryje nx Je.naTv nojnr'rqu rpanl4trapl TpoyrapcKa selr.r,a. ,[a cy .{r,rh ucrnqe Kao .,3a orag6zny BeJIe3acJly>xutl flpycxoj a .qa 9eurxoj, rr4rlyJtu y }{rarr,riu, HapoA". IoKa3ao je 3arr4M rroporr4 HeKoJrr4Ko 3anpaBo Hvjecy }jvr 3HarI4 3alura fi'Ixy, 4a je opvrfl4lJartltlx JreraKa Kojrr cy 1848. ,,o,qrlraMnacpncKx HapoA ca uajnehr,ru flox<prBoBar$eM Kpeuu u F\upulexuu nrcuou". Ocnopanao je u naTao y Te paToBe tr TaMo tl4Hyo Aa ,,ToMe rlaBOAe orrry>KHr{qe flo Kojoj cPncKo npaBocraBHa qpKBa Ha floApyqjy KpaJbeBI{HeXprarcxe nr,rje je n ro Aa cy Ha c.rrer cpncKI{x coIoMeuyro rzua.na caoj rrpKBeHn 6apjax u caoj qpxaenr,t xo,ra y Paeanl,rqtt Aot::Jrr4 tr xpBarcKI'I coKolru r'rs rp6. Jlyxtruuh je novohy oplrrI4HaJIHI,Ix cyAcKr'IX MrarpoBr{qc u Byxoeapa, ga je cpncxa oMJIaAI4Ha AOKyMeHaTarroKa3ao KaKo BJracTt' HapoA cprrcKo ABopa flocjehraBara Eeorpag. ,{p. CplaH EygrrrpaBocJraBHeBjepe flope,q Hast Ba rPqKo r.rcTotr-

IIDABOCJIABUI,IMA. :t) trtcro crpaHa 2?9. ') l4cro crp. 120,

206

C. C. Ce,iap\ujL /AaopaHu A BenetBdaiHuw.o.M npo\ecA

1g0g. z.

OcEjeheq,e 6apjal<a CpncKo! coKola y JaBopFy 1907. roArHe.

Jlyxtrutth je gerrlauroaao, Ha cy,qy r43peqeHy XzHr<ogr{h je na xpajy }.r3pa3I4oyBjeper5e Aa rBpArby Ap)KaBHor ry)Krdor{a, Aa ce KoMopcKe he cy4cra nopora og6aqurlt sa6,ryge r.r HeMopaettqe Htrcy r:u:<aq saa.ne Cpncxr,rrra MopaonpaBAaHeoury:x6e r4 oKpJ4BJbeHe Cp6e nporaaeuqarra jep Aa je oH raMo ,{rrao y rxKoJry ,r Aa cu\n IleBv}IuMa. rauo urje qyo 3a r.rMeCp6raH.AoKa3ao je la je flotrro cy pe3yJrrarx cyfel+a nnanzpaun jour Ao 1875. y roM Mjccry nocroja,ra cpncKa KoH- npr4Je noqerKa npoqeca. oHaKo KaKo je ro ,rHBeHr{r,roHaJrrra rxKoJra, Aa je Ap)KaBut4 Ty)Kr,rJrau repecvMa Aycrpoyrapcxe r,r $panxoeqnua rr.roTaMo r4Mao rpno go6pc oqjeue ua cpncxor MeHTaJTHO OArOBapaJrO, TO Ce Hanopr4r4 3aJrarar6a KpacHonvca ,{ cpncKor o6.nuxoea}ba 14 Aa ce 6paHu.naqa Aa orrry>Kene Cp6e oc;ro6oge onMjecro 3Baro Cpncxe Mopaazqe. O46ar1no je r cBjeAoqerle JbyAeBrara Kpnaua xp. cygcKor o$nqzjana, (sa xojuna ce, KaKo peqe KaA ce noKa)Ke Ha ynrqrr rryJy uoBr4rlrd,,eBouge $pan, KoBaq", KaKo HaBoAHoy ABopy nocrojr.r rvrpxrra HacfipaM Xpeara. Al4ria reurKe raMHrUe, Joqo Opeurvanr,rHyqr{TeJ}, Aq. Xrnxo Xranxoer{h, sa rora Baaeprjau llpr.r- y c. JaBHr4rIr4I{a 7, Iepo Eexuh, rpronaq na 8, 6ut-rer:llh K {<e, Aa je BaHpenHoM npeganourhy a 6paha Agau n Ba.neprjaF flpr{6 heBr.rh na no 14Heobr4'rHoMuHre;rurenqzjolr 6pauuo onry:rene, 12 ro,urana. y cBojoj 3aBpuHoj pnjevu pexao je 4a Ha Kasne uspevene Cp6rua na sarpe6a.rxou (z aro rJaBHoj pacflpann nraje za6r.no xuurra, urro 6ra cy oHe ,,qapcKov rvrranoruhy" 1910. yxnnyre) a ce MorJro ,,nacayhr,rnarraHa KaKoBy nponarauAy 3art{M ,r Ha EarralyqKoM Berer43.qajHrr.tKoM flpooA crpaHe Cp6a". .{a je ,,A6cypgHa rnpgrsa Uecy. Kojr.r je yclrjegzo xacurjc. o3Hat+.rre cy Ap)r(aBHor ry)rs4orla .qa je jegHa ruaxa Cp6a olxrpr{ 3aoKper Kypca rlpHo-)Kyre MoHapx},rje xrleJra r4 Morura pacnapqarr lronapxrjy,,. ,,Cp6N- npena Cp6ulra ua rsznoj repuropzju alru u .rr4x ja jc c,'raBHJ{cy.qe, HacraBrro je ox, lr,rnoroon.ne- Cp6a npeua noj. BeraHa 3eMJba,o H,oj ce Mgoro 3Jra roBopt4, ona 14 Ma MHoro renprajare;la" ,t AoAao: JI'ITEPATYPA:

,.Typqr{ (po3 BjeKoBe Hxcy Morurr{ orrrreM t! MageM yEtrttTyLTr4cpncKora HapoAa gtTr4 cpncKo 4Me, IIaK r.lx nehe yr:lzrnrrrrtr srrr.r neruohtto uepo je4uora Apx<aBHor oABjerHrKa"zs

Aa rrporyraMo Cp6e nr oHr! Hac, ra je raAeja, a6cypAHa, rla AoJra3tMo AO CaCMarrpttpoAHor saKJhyqxa Aa MopaMo sajegno y cro3r. nplrjareJbcray ra o p aT r.rM cTB y )KrrBleT[," :r) t{cro

crpafia

?8.

I4cropr{ja JyrocJraBrrje (I4BaH Bot{<,rh Ap. II r,I3Aat5e, IlpocBeta, BeorpaA 1973.) ilcroprja Eapo,qa JyrocnaBraje (Ap. l,fBaE Eax 14 Ap.) Knr{ra II, npocBera, BeorpaA 1958. r, r43Aa6e ,,Meby Bere[3AajHnur,rMa" (Jocr4n JIaKarour, r.t3 1909.) ,,IIo,!t{r/Ka" BeorpaA,4. 1. Ao 25.6. 1909. ,,IIIraMna" EeorpaA,6.2. Ao 20. 11. 1909. Cp[cKo KoJro; npr4ror 3a jaHyap 1909. CTeForpaQcKe 6r4JT,eurKeca cyber6a ,,HapoAHe HoBr4rle", 3a,rpe6; Ilpknor 3a rrepr{oA oA 10. cpnrba Ao KoHrla cyDer!a. IoBopt opaHr{raqa y Ka3EeHoj napHrrqr{ npor,lB AAaMa npt6rheB!4ha 14 rreAecer r ABojrtqe ApyroBa (HaKraAa 6paHurej6a, Ar{oHr{qKa .rncKapa, 3arpe6, 1909. roArHe). yorlu 20. roA[uGr4rle BeneBaneptjaE llpl46theBrh, r3,qajEn.rKor npoqeca y 3arpe6y 1908/1910. roAriHe. paAocraB M. f pyjr4h, Anororrja cprrcKora sapoAa y XpBarcKoj u CJtaBo{l^itr, IpocBera, BeorpaA, 1989.

207

Muae Ejerajau

Ha 6ojmrrnMa rpBor cBiercKor para

narua. ,{ouo6paHu cy yJragtrJrt'lty cacraB 42. xorrBeAcKelwausuie, rsn.,,Bpa:xrje", je4nne

grfiy na ce crarie y 1914. Mo)KAa MaJ'Io pa3JIJ4roaa;ro.;) 3a 1914. BatKrl npaBt{Jlo Aa je EaI{I4oiraJrrtr cacraB je4unuqa oAroBapao HaIII4oHaJIHoM cacTaBy cTaIIOBHt'IrrrTBa, l{oniro6panu cy y cacraBy XIII Kopflyca (3arpe6avxor) xao lr jelan 6ara.ron 96. nyxonuuje y ynyhenlt Ha cprrcKl4 6wtw 5. apvrje cKro[y

uo4ehn go 20. ayrycra KpBaBe 6op6e ca cplra oxaj gzo 96. [yKoBHI'rje cxou 3. apvrjov, rperao je nper<o Jlosnnrle AoJrI4HoMJaAPa (jy)IrrroM IIaAr,rHoM I{epa). Ko4 Jlosnraqe je cpflcKrt ogpeg (Jlosxrzvxra) r'rMao 800 /e6ac46pau6enr

HeKr4 Apyrr{ KpaieBr{ MHoro Brarrre ,4onPlHr'IleJL'I ,resux us crpoja, a nueusuja y rojoj je 6ro ,,npocjexy" o4 20 uprnux na 1000 craHoBHlKa 6ara;ron 96. - 600 us6aqelowx 6opaqa.6) iieio .qndp"or xorap rgje 6r nspavynaut 6poj npelralrro rope flPopaqysaru 6poj uo6r'rnNcarr*x I,ar Kojr je sanoveo rrvje 6vo cauo eojnravrr cyro6 4ea flporr,IBHl,rKa.Aycrpo-Vrapcxa je noBeJra par npmr.rn qr.rje.nor jegaor Hapoga. Axo

Parnr nyr 27. AoMo6Palcre r 96q- x x. tryKoBHxje flpeua,,nonyHu.q6eHoj pasgr'Io6u" Aycrpo'VrapcKe MoHapxl4je BojHI4 ooBe3HJ4IIr{ca ABopcKor Korapa nonylbaBa;rr cy 96. qapcKy ,t KPaJbeBcry pevrrrenry ca cjegnurrelr y Kap.noeqy v 27.,Aoiao6paucxy njeua.rKy nyxonnzjy y Cucxy.(Cnone ocHoBHe nogje;re noje4reavry).)'flopeg je y tt uaqa 6nlo ApyrerMjeAI4E{IIaMa I4 ycralro-

r) Ilonr{rr,rtrKo r cyA6eno pasAieJ6etle rlpe6x,{ pene"rrl9pui Ban{rrlra Kpan eBrrne XpBatcxe j' CnaBostje, IIo cra6y oA 1. crj€qll,a 1913, 3arpe6, 1913, crp. Vu; Bojra erqr{rnore_ arja apyro r3aarse, cB, l, cap. 334-336; ParH,,K, cB. U/r930, crp. 25, t) Parsr.rx, cB. Itl930, crp. 25-26. tr cya6eHo pa3aier'eEe. . . crp. vn. ) nonrElrrKo i) BE, cE. I, crp. 335, 3) Richard Geolg Plaschka, Ilolst Etaselsteiner, Arnold Suppan, Innere Front, Mtltsrassistenz, und umwlderst€nd iturz in der Donaumonarchle, Wien, l9?4, II Bancl, str' ?8' 339, 349. .) BE, cB. 1-l0i MunaH PaAeHKoBrh, IIepCKA olepaqt{ia, Beorpa! 1953: CaBo CKoKo-Ierap Onaqrh, BoJBoAa Crena CrenaHoBxh y paroEuMa Cp6 Je 18?6-1918, Eeorpa4, 19?4: BenrKr par Cp6vje 3a ocno6obeBe r' yjeAtrEerse Cp6a, Xp' SeorpaA, l9Z+-1930; y Bara t CnoBesaqa, Kr5. I-VU, y3 ocTano rope aaJLeM TeKCry Ta(Obep cy Kopl,trlTella HaBeAega tt3aar6a TaI{o aa nx HeheMo nol]oBo 'laBoat lt Y

208

M. EjeaajaV/Ha

cp[cKr4

]4 r1pHoropcKx

6opqlr

uor,ru

ue_

^oiulaTuiro

npaoz caiercKoz

para

xropaJryrpyna: ,,36or ae;ruxor rurpanaqa na xoje Ilncy 6uJru IraBrrJrrd, a xapovzio s6or plaie r4cxpaHe,,BojHJ.rqzue xprjy p,a 6u ce pa,qo Bpa_ rlarh KyhaMa".e) Mefyrznr, ra rlraBr{,'rn3ar{r{jcxa6rajega Hraje cue_ raJra cpp:lHKoBaqxoj,,XpBarcKoj,,ga l.r naron

r{ylrrKapaq cTapt[ oKo neAeceT roArHa JIe]KaJI],t cy y JroKBr,r BJracrr4Te KpBrr . , . Je.qan o&yulln pe'Ie BojHtdlxMa 4a aaxonajy upraaqc. MeSy'_ TtrM ouvr cy ,rx 6a\r4Jrn )l BaTpy sanaJ;eHbr cBtrrsr{a Aa y rseMy r,rsrope. Taxo cy BprxeHr srorrr,tHrr y fioKpery, r.r ro je 6No yx<at . . . CpOr cy ce noBJraqr4Jrr4npeA HaMa npeva Kpynray, aall cy Hac craJrto ryxlr jaxorrl BarpoM, na cMo

MeFry ocrarra cy r bpojna $ororpaScxa ttella.

cnjego-

'!) IUITO npxqajy HsIIr{ per6esr,tr{n?.,, xpBaTcKa, 6p. 8{1, 22. xonoEo3 1914 (HoBrHap Je pa3rdr ca parseH''r'Ma v 3arpebaqru{M 6on' rqaMa r. i3l"t

209