Pavao
Vukoui' / Dioba
kuenih
z.tdnqa
2. U daljnjem prikazu razmatrat demo ostala pitanja gospodarstva i razvoja kotara Dvor. Prikazat demo, djelomidno, osnivanje podruZnica Gospodarskog druitva za Hrvatsku i Slavoniju, zatim kulture i njihov ploclored; naznaditi 6emo strukturu posjeda i regulaciju zemljiBnih zajednica, akcije Zemaljske vlade na podizanju cesta, 6kola, poslovnih zgrada, kao i napor na melioraciji potoka, zaititi od bolesti, Stetodinstva itd. U godi3njem izvjeitaju Zagrebadke Zupanije za 1897. godinu nailazimo na konstataciju da progresivni napredal< gospodarstva za kotar Dvor ometa i rascjepkanost posjeda. Godine 1900. nalazimo poku5aj uzgoja svilene bube koji je nakon dvije godine propao. Naime, 1900. godine 35 osoba uzgojilo je 186 kg daura u pet sela, a 1901. godine 12 osoba uzgojilo je 169 kg u dva sela, da bi se vei 1903. godine prestalo s uzgojem svilene bube. O osnivanju gospodarske podruZnice u Divu5i nemarno podataka, ali nalaaimo slijedede gospodarshe podruZnice u .Sisku, Petrinji, Kostajnici, Senju. Godine 1898. na zasjedanju Kulturnog vijeia tr Dvoru donosi se zakljudak da se ta podruZnica u Divu5i ukine 'i pripoji Dvoru, te da se u Dvoru osnuje Gospodarska podnuZnica. Isto vijeie konstatira da je narod pn! siljen na sadnju plemenitih vodaka a drusWo je zapodelo i s licenciranjem bikova. Nabavljen je jedan rasplodni bik za Zrin, iako se u licenciranju kasni za Slavonijom i ostalom Hrvatskom. Od poljoprivrednih kultura najviSe se uzgaja kukuruz, koji je glavna hrana stanovnika. U Dvoru je samo jedan trgovac, Pero Bekii (od 1906. do 1911). Broj obrtnika je mali, i kreie se izmedu 30 i 40, dok je sitnidara bilo ne5to viSe. Veoma je mali broj prijavljenih naudnika (Segrta). O intelektualnim i progresivnim snagama indikativan je podataka o dlanovima Zupljanske skupStine 1905-1910. godine. To su Pero Bekii, trgovac iz Dvora, Nikola Ga5ii, opiinski nadelnil< iz Zina, Savan Srnid, predsjednik Mjesnog suda iz Divuie, Jovo Obradovii, paroh iz Segestina, Mladen Ostojii, paroh iz Zirovca, Oskar Dreml, Sumar iz Dvora, Igrrjatije VujiSak, ratar iz Goridke. Godine 1911. otvorena je Hrvatska ditaonica u Dvoru i DivuSi, a u susjednoj Kostajnici osnovano iste godine dru5tvo za poljepsavanje grada. Od godine 1897. osjeia se napredak u uzgoju vo6a u susjednim kotarevima Glini, Kostajnici i Petrinji. PodiZu se rasadnici voia. Uzgaja se sljiva bistrica za rakiju koja se prodavala na sajmu i kao Sljiva za jelo. Vei 1897. godine nalazimo na lpodatke o navodnjavanju livada u Dvaru kao i o tama,njenjm zvijeri, viline kose i mrazovca. Godine 1897. nabavljen je bik Molthalske pasmine, a od 90 bikova moralo se u5tmjiti njih 81. Od 25 pastuha uStrojeno je
Tabela 13. Prinos Zita 1899. godine u kotaru Dvor Naziv kulture
Ozinna pieuica Jara psenica Ozimna raz Jara rar, Kukuruz
Met. cent. po jutru
5,75 4,83 5,51 5,35 6,51
Prosj eano na jutro u forintama ?,31 6,80 4,35 3,92 5,55
23. Nema govora o krmlj enju stoke u staji jo5 1897. godine. KrajiSnik nastoji da ima 5to vi6e stoke, pa i slabije kvalitete, Sto je karakteristika ovih krajeva sve do danas. Na zasjedanju Kulturnog vijeia u Dvoru zakljudeno je da se oplemene svinj e nabavkom sufolka i mongolice. O uzgoju vinograda nerna po.dataka,te se spominje da se sarnou Sisku uzgaja talija,nska graSevina. Konstatira se, da u Dvoru u isto vrij eme nema filoksere i peronospore na vinovoj lozi. Struktura 5uma i posjednika bila je drugadija 1897. nego danas. Na drZavne Sume otpadalo je 46.799 jutara, na kraji5ke imovne opiine 55.910 jutara, na zemljiSne zajednice 80.912 jutara, na opiinske Sume 179.946jutara, na crkvenu imovnu opiinu 10.381 jutro i na privatne hsme 72.772 jutara. Ukupno je Sumski fond iznosio 456.?20 jutara. O kvaliteti i starosti Sume nemamo podataka. Godine 1898. nailazimo na ogromne Bumske Stete. Ukupno je prij avljeno 4.202 Sumska prekriaja u kracli Sume Sto je ravno Stetama u dva susjedna kotara Kostajnici i Petrinji. Nismo naiili na podatke o eksploataciji i prodaji Sume, jer je prodaja iBla preko Bosanskog Novog. Veliki industrijski objekti bili su jedino u Beilincu i Trgovima: talionica Zeljezne rude Aloisa Frohma i Tvomica Zeljeza Ganza. Godine 1897. otkup za stoiarenje i pivarenje iznosio je 3.152 forinte. Od 14.788 forinti prihoda ubrano je u Dvoru 1897. godine 8.182 forinti poreza, u Divuii od 8.794 forinti prihoda, 3.792 forinte poreza, u Zirovcu 3.747 forinti prihoda i 3.298 fbrinte poreza i u Zrinu 2.249 IoAnte jpdhoda i 1.466 forinte poreza. Stanovni5tvo je bilo dosta zdravo i nije bilo bolesti i poboljevanja kao u drugim krajevima. Jedino je bilo dosta dizenterije i Zutice usljed upotrebe nediste vode. Od pet ,ruinih ljekarni 1898. godine u Hrvatskoj, jedna je radila u Dvoru. U izvje5taju 1898. godine, konstatira se, da u Dvoru ima niz bara i. moivara koje bi trebalo isuiiti. Iste godine kotar Dvor ima dva bika molthalske Dasmine (u Rujevcu i Zirovcu). Godine 1898. u Fetrinji (Hrastovici) otvorerr je vodarski vrt na povr5ini od Sest rali, da bi vec 1903. godine pokazao rezultate. Naime, posadeno je na 4 kvadratna km 1300 sadnica jabuka uz put Hrastovac-Jabukovac. kao i uz Dut Petrinia-Gli,na u duZini
t74