u a k i n š a f a j i c i Trad u j a r k m o k s n i varažd Prvotno značenje ovog običaja, danas se potpuno izgubilo, a zadržao se isključivo zabavni karakter, istaknula je muzejska savjetnica Etnografskog odjela Gradskog muzeja Varaždin Ljerka Albus Piše: Ivan Tomašković ivan.tomaskovic@eVarazdin.hr
Fašnik, fašnjak ili karneval jedan je od najzanimljivih običaja koji se obilježava na čitavom području Hrvatske. To je vrijeme ophoda
Koristi se napjev “debela repa” ili “debelo zelje”pri tome simbolično štapom kruže po zemlji označavajući veličinu željenog ploda maskiranih pojedinaca ili čitavih grupa u razdoblju od mesopustne nedjelje do čiste srijede (Pepelnice), vremenu koje prethodi posnim i suzdržanim korizmenim danima. Na varaždinskom su se području nekada maskirali isključivo muškarci, dok se danas u pokladne povorke uključuju i žene, s tim da i jedni i drugi najčešće tumače likove suprotnog spola.
Motivi -Za pokladna veselja, na ovim se prostorima najčešće susreće naziv fašfasing, fašnik, fašnjak, a za maskiranu grupu mačkare. Među motivima maskiranih likova razabiru se kombinacije “snehe” “dede” i trećega koji redovito tumači životinjski lik, kao i razne varijante svatovskih povorki koje se selom kreću pješke ili se voze u oki-
ćenim kolima – objasnila je Ljerka Albus , muzejska savjetnica Etnografskog odjela Gradskog muzeja Varaždin. Poneki likovi ovih grupa osim maske imaju lica obojena crvenom bojom. U nekim se selima javlja i likovi Pepeljuga obučeni u crno, od kojih svaka nosi korpu s pepelom. -Od animalnih likova javlja se stilizirani životinjski lik tzv.gomila, drvena maska na štapu s pokretnom donjom čeljusti, presvučena krznom, čije tijelo čine dva muškarca prekrita plahtom. Ova maska najčešće predstavlja lik deve, koze ždrijebeta ili konja, a gotovo je redovito u pratnji ci-
gana i ciganke – dodala je Albus.
Povorke Među pokladnim povorkama neizostavne su i manje grupe maskirane djece koja najčešće nastupaju samostalno.Osnovne tipove likova koji čine pokladnu povorku poput djeda, babe, gomile i svatova, nalazimo na gotovo čitavom prostoru Hrvatske, Slovenije pa i kod drugih slavenskih naroda s razlikama u njihovim nazivima, što upućuje na njihovu staru tradiciju i zajedničko porijeklo. Od magijskih čina kojima se maskirane grupe služe, je da uz dobre želje za sreću, zdravlje i plodnost u kući i oko nje, koriste i napjev “debela repa” ili “debelo zelje”pri tome simbolično štapom kruže po zemlji označavajući veličinu željenogploda. -U nekim su selima na fašnik bila uobičajena i obredna ljuljanja u kojima su učestvovali i ukućani i mačkare, dok bi ovisno o tome koliko se visoko ljulja, gazdari-
ce “čarale” o visini rasta konoplje – objašnjava Albus. Uz pokladne dane vezano je i konzumiranje obrednih jela poput kiselog zelja, kuhane svinjske glave, kokoši i neizostavnih pokladnica, s vjerom u bolju plodnost.
Spaljivanje Završetak pokladnih veselja, koji pada na pokladni utorak, redovito se obilježava suđenjem pokladnom liku fašniku ili pustu, kojega uz određeni ceremonijal spaljuju, utapljaju ili vješaju. -U selima varaždinskog područja “slažu babu” koja se kolima odvozi do potoka gdje se utaplja. Time je označen kraj razuzdanih pokladnih dana i početak korizmenog razdoblja.Krajnji značaj pokladnih običaja simbolizira odnos čovjeka prema nadmoćnoj prirodi i njenim silama. Čovjek kao nemoćna jedinka magijskim činima pokušava odagnati zlo, a prizvati plodnost i očišćenje grijeha. Prvotno značenje ovog običaja, danas se potpuno izgubilo, a zadržao se isključivo zabavni karakter. No kako ovaj običaj poput mnogih drugih pada u zaborav, vrijedno je prisjetiti se ove drevne tradicije naših predaka – zaključila je Albus.
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.39
K A J N Š A F
Ove godine održava se od 15. do 18. veljače