30 dana broj 20

30 dana BESPLATNI PRIMJERAK

BROJ 20. 27. SVIBNJA

eVarazdin.hr

M J E S E Č N A K R O N I K A VA R A Ž D I N S K E I M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E

INSAJDERSKI IZVJEŠTAJ

OTKRIVAMO RAZMJERE DEVASTIRANOSTI OB VARAŽDIN

MARTI IZ PRELOGA

Od malog obrta do izvoznika NEPOZNATA PROŠLOST

Teodor Goričanec snimao i porniće

Miljenko Ratković

ČOVJEK KOJI JE POKORIO KRIZU

POSLUJE BEZ ZADUŽIVANJA

AKVIZIRA IZ DOBITI

IZ PEPELA DIŽE NOVOMAROFSKU LIPU

PRIJE KRIZE IMAO 20 RADNIKA

BIZNIS ĆE OSTAVITI DJECI

DANAS ZAPOŠLJAVA 150 LJUDI

PUTOVAT ĆE EUROPOM NA MOTORU

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.2

IMPRESSUM

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.3

30 dana

Sadržaj

30 dana Nakladnik: Conceptus Publica d.o.o.

42000 Varaždin, I. Kukuljevića 23 Redakcija tel/fax: 042/488-488 Predsjednik uprave: Zvonimir Brlenić

8

Glavni urednik: Alen Matušin alen.matusin@evarazdin.hr E-Mail: 30dana@conceptus-publica.hr Redakcija 30 dana: Sonja Ognjenović, Nikola Horvat Ivan Njegovec, Martin Lukavečki, Ivan Tomašković, Darija Rogina, Renato Lukavečki Grafika: Luka Šalamun Foto: Foto agencija Sjever

55

Marketing: Davor Mašić 042/488-605 sasa.golubic@conceptus-publica.hr Tisak: Tiskara Zagreb

4

ISSN 1849-5389

ISTAKNUTO: MILJENKO RATKOVIĆ O SVOJOJ NAJRIZIČNIJIOJ INVESTICIJI OBITELJ PETKOVIĆ OD MALOG OBRTA DO IZVOZNIKA ZNAKOVI VREMENA 13 GODINA OD PROSJEČNE PLAĆE INSAJDERSKI IZVJEŠTAJ DEVASTIRANOST OB VARAŽDIN PAPARAZZO NEPOZNATI ŽIVOT KRALJA MLIJEKA

4 8 13 18 46

49 38

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.4

gospodarsto inspiracija

Djecu učimo da uče ‘kaj ne budu morali delati’. Kamo to vodi?

Ja živim u kući s roditeljima, ne trošim na luksuz, nego ulažem u firmu

“

IZ PEPELA DIŽE ‘LIPU’ I ODLAZI NA MOTORU

Donosimo nikad ispričanu priču jednoga od najjačih poduzetnika u Varaždinskoj županiji, koji iz vlastite dobiti spašava novomarofsku Lipu, a privatno sanja o životu s vjetrom u kosi, na motoru Piše: Alen Matušin. Snima: Siniša Sović “Da je riječ samo o novcu, već odavno bih sjeo na motor i otišao u bolji život. Nije riječ ni o društvenom statusu, kao što možete vidjeti... (pokazuje na običnu pamučnu majicu s logotipom neke tvrtke). I dan danas živim u kući s roditeljima. Nikad nisam trošio na luksuz...“, kaže Miljenko Ratković,

KUPNJA LIPE RATKOVIĆU JE NAJRIZIČNIJA INVESTICIJA U ŽIVOTU, ALI RIJEČ ‘0SOBNI IZAZOV’ TEŠKO MU PRELAZI PREKO USANA vlasnik Stolarije i pilane Ratković, jedne od tvrtki s najvećom dobiti u Varaždinskoj županiji, a odnedavno i vlasnik novomarofske Lipe. „A pogledajte samo televiziju: mobiteli, kreme, putovanja – luksuz... Sapunice? – Nitko ništa ne radi i svatko sa svakim spava. Uostalom, tko bi gledao seriju u kojoj u šest sati ujutro svi idu na posao, zar ne? Djecu učimo da uče ‘kaj ne budu morali delati’ ili ‘kaj im bu lakše’. Kamo to vodi?“, pita se Ratković

dok oko 22.00 sata navečer radimo intervju u kafiću pored njegove pilane u Tuhovcu, te se požali da otkako je kupio Lipu spava još manje nego inače.

Razlozi njegove najrizičnije investicije u životu, pak, leže u činjenici da mu je nedostajalo prostora za širenje, odnosno u tome što je riječ o relativno dobroj poziciji s postojećom infrastrukturom, no riječ – „osobni izazov“ teško mu prelazi preko usana dok ispuhuje dim bijelog Marlbora...

Spasiti firmu Ipak, bude li sve išlo prema planu, u narednih nekoliko godina planira isplatiti naslijeđeni kredit za Lipu.

Posla ima. Otkriva da ima i razloga za pokretanje još jedne proizvodnje, a ako u svemu tome uspije tada će, kako ističe, moći reći: „Nešto sam u životu napravio, spasio sam jednu firmu!“, zaključuje ovaj samozatajni poduzetnik, poznat u novomarofskom i topličkom kraju; u svojoj branši, ali na toliko i u javnosti Varaždinske županije.

A upravo je to intencija novih 30 dana – afirmirati poduzetnike iz Varaždinske i Međimurske županije, čije životne priče istinski nadahnjuju. Afirmirati ljude koji imaju što za reći i od kojih živi ovaj glomazni i inertni sustav koji niti „proizvodi“ adekvatne kadrove, a kada mu se kojim slučajem i „omaknu“ – prisiljeni su napustiti svoj kraj i domovinu. I Ratković se suočava s nedostat-

kom radne snage. Prošle i ove godine mnogo je mladih dečki otišlo iz njegovog obrta u Toplicama.

Stolarija i pilana Ratković nastala

Kad je građevina doživjela ‘bum’ neki su počeli ulagati u apartmane na moru, a nisu ulagali u posao

“

je iz stolarskog obrta kojeg je osnovao Miljenkov otac 1963. (datume zna napamet). On ga je naslijedio početkom 2005. godine, kada cijela Hrvatska a naročito varaždinski kraj doživljava snažan gospodarski rast. „Tih godina je stvarno netko trebao biti loš poduzetnik da bi propao. Građevina je doživjela ‘bum’ i sve je bilo potrebno, međutim tada su neki počeli ulagati u nekretnine, gradilišta i apartmane u moru, a nisu ulagali u posao“, prisjeća se Ratković.

Zapošljavanja u krizi „No 2009. godine kao da je netko ‘odrezao’“, ističe. U to vrijeme on je

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.5

MILJENKO RATKOVIĆ

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.6

PREDSTEČAJNE NAGODBE RATKOVIĆ SMATRA NAJVEĆOM PLJAČKOM U SUVREMENOJ POVIJESTI ZEMLJE u predstečajnim nagodbama, koje smatra najvećom pljačkom u povijesti suvremene Hrvatske (većom i od privatizacije): „Tko u predstečajnoj nije nešto izgubio?! Nekome je u krvi da laže i vara kao što je lovačkom psu u krvi da markira fazana. To je urođena osobina“, kaže. Ova usporedba, pak, vuče korijene iz njegove ljubavi prema lovu – uz motore (kojih ima nekoliko), jedino što si priušti za gušt.

To je ujedno i njegov odgovor na pitanje: „Na što ipak troši, jer svi na nešto troše...?“. Želja mu je, priznaje, da „kad djeca preuzmu firmu“ može otići motorom na dva mjeseca i priuštiti si, kako se šali, malo „pravog klošarskog života“.

Putnik bez rezervacije Do sada je obišao gotovo cijelu Europu. Problem je što

Nekome je u krvi da laže i vara kao što je lovačkom psu u krvi da markira fazana.

To je urođena osobina

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.7

zapošljavao 20-ak ljudi, a do 2005. u pilani je radio zajedno s ocem i četvoricom radnika.

Međutim, upravo u sljedećim godinama – u vrijeme najžešće krize – do 2013. godine Ratković je zaposlio dodatnih 40 ljudi egzistirajući isključivo na domaćem tržištu: „Nikad nisam radio za državne firme, a u privatnom sektoru moraš biti kvalitetan, brz i povoljan.

Zarađeni novac naposlijetku moraš moći i naplatiti, a treba ga ostati dovoljno i za razvoj odnosno – ulaganja“, napominje.

Ratković naime smatra da se počinje propadati onoga trenutka kad se prestane – ulagati. Međutim, u međuvremenu je i on ostao oštećen

“

nema vremena puno izbivati, a otkako je kupio Lipu još manje. Kaže da je naša obala najljepša u cijeloj Europi, ali nerazvijena. Sa svojim prijateljima bajkerima više puta je odlazio u makedonski Ohrid, što je destinacija koju izdvaja, ali ističe da uvijek „bez rezervacija“. Ne voli, naime, da mu je sve „naštelano na vuru“.

Premda se njegova obitelj oduvijek bavila obrtništvom, veći kapital od postojećeg obrta nije naslijedio i u najvećoj krizi s 20 zaposlenih došao do ukupno 150 zaposlenika. Tajna uspjeha? „Broj jedan je vođenje financija, ali u glavi treba imati sve – znati posao od A do Ž.

Treba imati i puno sreće, ali i štedjeti te ulagati u posao kojega poznaješ, ne šarati!“, zaključuje ovaj uspješan poduzetnik koji se također, kao što smo već naveli suočava s kadrovskom krizom. No, navodi i neke od njezinih uzroka: “Iz Srednje strukovne škole u Varaždinu već deset godina nitko nije nazvao ni mene ni koga drugog iz industrije, da pita kakav profil ljudi trebamo i što se u poslu mijenja.

Oni žive u oblacima i čak djecu odgovaraju od prakse kod nas”, kaže Ratković.

Pitanje je samo koliko će još Bednje proteći uz Lipu dok riječi Miljenka Ratkovića, toliko slične riječima brojnih drugih poduzetnika, ne shvate oni koji bi sustav trebali voditi i izgrađivati... 30

“

UČIMO OD USPJEŠNIH Broj jedan je vođenje financija i treba ulagati u posao kojeg poznaješ, a ne šarati Smisao poduzetništva nije luksuz i društveni status Djecu ne treba učiti da uče ‘kaj ne budu morali delati’ ili ‘kaj im bu lakše’ Obrazovne institucije trebaju ljude iz industrije pitati kakav profil zaposlenika trebaju

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.8

gospodarsto inspiracija

Mi se ubrajamo u one poduzetnike koji dokazuju da u Hrvatskoj ima prostora za uspješnu priču

“

OD MALOG OBRTA DO PARTNERA MOĆNIH SVJETSKIH BRANDOVA Naziv tvrtke Marti d.o.o. iz Preloga objedinjuje imena djece Franje Petkovića, Maria i Tine (Valentine), koji su nastavili stopama roditelja te od obiteljskog obrta za proizvodnju betonske galanterije stvorili uspješnu tvrtku specijaliziranu za proizvodnju promotivnih proizvoda, a čak 80% svojih proizvoda plasiraju izvan granica Republike Hrvatske. Ovo je priča o njima... Piše: Ivan Njegovec. Snima: Siniša Sović

Prvog lipnja navršava se 32 godine od kako je „pionir“ preloškog poduzetništva Franjo Petković, zajedno sa suprugom Ivankom pokrenuo obrt za proizvodnju betonske galanterije.

- Bio je to težak početak danas uspješne priče našeg obiteljskog obrta, koji su godinama kasnije naslijedila

mostale i uspješne ljude, koji su roditeljima podarili šestero unuka, na kojima su im beskrajno zahvalni. Čak što više, deda Franjo kaže: - Da nemam unuke mene danas više ne bi bilo. Naime, ispričao nam je kako je zbog teške bolesti morao proći nekoliko teških operacija nakon kojih je bio na izmaku snaga. – Kad sam došao doma, onako nemoćnog, okružili su me unuci, uhvatili za ruke i rekli: - Deda, ve ti bumo mi pomagali – i svojim me ručicama podigli na noge i – dali snage za život. Ljubav djece je neprocjenjiva.

Naziv tvrtke „Marti“ objedinjuje imena brata i sestre, Maria i Tine (Valentine), koji su u poduzetništvu nastavili stopama roditelja te od obiteljskog obrta za proizvodnju betonske galanterije stvorili uspješnu tvrtku specijaliziranu za proizvodnju promotivnih i prenamijenila u obiteljsku proizvoda poput barskih tvrtku „Marti d.o.o.“, naša dje- stolova i stolica, metalnih ca Mario i Valentina – prisjeća stalaka namjenjenih izlase poduzetnik Franjo Petko- ganju roba u retail-u, LED vić svojih početaka. display-a, stalaka za bicikle, kao i metalnih komponenti Neprocjenjiva ljubav djece namjenjenih raznim stojevima. Tvrtka je izvozno orjenGodinama su teško radili, od- tirana te 80% proizvoda plagajali, školovali i „podigli na sira izvan granica Republike noge“ troje djece, danas sa- Hrvatske.

TVRTKA PROIZVODI BARSKE STOLOVE I STOLICE, METALNE STALKE, LED DISPLAYE, A POČELI SU KAO BETONSKA GALANTERIJA

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.9

JEDNA PRIČA O TOME KAKO SU KĆER I SIN NASLJEDILI OCA

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.10

U proteklih 17 godina dosegnuli smo razinu od 80 posto izvoza na zahtjevna tržišta: Austriju, Njemačku, Švicarsku i Italiju, te još dvadesetak zemalja Može se uspjeti

“

– Mi se svrstavamo u one poduzetnike koji dokazuju da se u Hrvatskoj usprkos brojnim preprekama može uspijeti. Naša tvrtka, tvrtka je vrijednih radnika sposobnih stvarati kvalitetne proizvode i dati im dodanu vrijednost. Dokaz smo da uz stalno ulaganje u naše zaposlene i nove tehnologije, kao i uz stalan rad na osobnom usavršavanju, poduzetnici od Hrvatske mogu stvoriti uspješnu zemlju dostojanstvenog življenja. Zbog tradicije i vrijednih ljudi sjeverozapadna Hrvatska je dobro područje za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, a pogoduje nam i dobra prometna povezanost te blizina europskog tržišta. U proteklih 17 godina dosegli smo razinu od 80 posto izvoza na zahtjevna tržišta Austrije, Njemačke, Švicar-

ske, Italije, te još dvadestak zemalja, čime dokazujemo da se predanim radom, poštenjem i naravno, kvalitetom može uspjeti. Mislim da smo na dobrom putu, pred nama je nova investicija od tri tisuće kvadrata novog proizvodnog pogona, na prijelazu smo od malog prema srednjem poduzetniku, a i prepoznati smo od velikih europskih kompanija s kojima surađujemo kao što su Coca Cola, Heineken, Molson Coors, Carlsberg i mnoge druge – kaže Mario.

PRED TVRTKOM JE NOVA INVESTICIJA OD 3.000 KVADRATA PROIZVODNOG POGONA I NA PRIJELAZU SU OD MALOG PREMA SREDNJEM PODUZETNIKU

što su kao djeca mogli. Tako im je svaki zarađeni novčić više značio i tako su stvaraA radne navike i poštenje, li radne navike – malim je kako pokazuje njihov pri- isječkom iz obiteljskog žimjer, može se steći samo u vota ilustrirao tata Franjo obitelji. – Mario, Valentina početak životnog puta svoje i najstarija kćerka Roberta djece. A njegova djeca istim su još kao mala djeca za sla- putem usmjeravaju i svoju doled, colu ili druge svoje djecu pa se može reći kako sitne prohtjeve sami zara- njihova tvrtka ima dobre đivali džeparac radeći ono preduvjete da osigura dugoMoć obitelji

vječnost niz generacija.

– Obitelj je jako važna za uspjeh čovjeka i posla kojim se bavi jer ako nema podrške najbližih, nema potpunog uspjeha. Kad ima razumijevanja i podrške u obitelji lakše se prebrode sve teškoće pa i one povezane s poslom, a bez te podrške ni poslovni uspjesi nisu potpuni – kaže mlada

ZAPOŠLJAVAJU 75 ZAPOSLENIKA I SMATRAJU DA JE DOBAR RADNIK SAMO ZADOVOLJAN RADNIK

ma u odnosu na primjerice Njemačku ili Austriju, gdje je prisutno generacijama. Ali vjerujem da će se tijekom vremena i kod nas poduzetništvo cijeniti te da će se afirmirati putem zajedničkih nastojanja državnih i obrazovnih institucija.

-Svakodnevna je borba u poduzetničkim vodama, ali smatram da smo mi doista uspjeli. Smatram da smo uspjeli zbog silnog truda na i padova, a imat ćemo ih koji svakodnevno ulažemo, vjerojatno i ubuduće, među- zbog naših obitelji koje su tim sigurno nećemo odusta- nam stalna podrška i u koti kad se pojave novi proble- načnici zbog postignutih mi. Valentina i ja se trudimo rezultata na europskom da dokažemo da hrvatsko i hrvatskom tržištu – zapoduzetništvo može uspjeti, ključila je mlada majka i iako je još uvijek u povoji- poduzetnica Valentina. 30

“

UČIMO OD USPJEŠNIH Stalno je potrebno ulagati u zaposlenike i nove tehnologije, te se osobno usavršavati Radne navike i poštenje mogu se steći samo u obitelji Ništa se ne postiže preko noći, postoji puno uspona i padova, ali važno je ne odustati

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.11

živimo svaki svoj život kako želimo. Zapošljavamo 75 zaposlenika i nastojimo se prema njima odnositi onako kako bi sami željeli da se drugi odnose prema nama.

Tako je bilo od samog početka i smatram da smo u tvrtci stvorili prijateljsko okruženje i uzajamno povjerenje i poštovanje.

Bratovu poslovnu „filozofiju“ dijeli i Valentina: - Samo zadovoljan radnik je dobar radnik – kaže. Međutim, zašto je onda u Hrvatskoj toliko nezadovoljnih, potplaćenih radnika, jesu li oni neradnici?, pitamo iskusnog poduzetnika Franju Petkovića. – Doista ima previše potplaćenih radnimajka i uspješna poduzet- ka koji teško žive, no treba nica Valentina. – Važan je i vidjeti koji su razlozi zašto balans između poslovnih i im se ne isplaćuje zaslužena obiteljskih obaveza, potreb- plaća. no je stvoriti tu uravnoteženost kako ne bi trpjeli ni Zazor od poduzetništva obitelj ni posao, a u tome nam uvelike pomažu i naši -No, isto tako treba reći da bračni partneri te roditelji. se danas u Hrvatskoj uspjeh poduzetnika ne cijeni te se Čovjek nije stroj previše često postavlja pitanje kako je taj poduzetnik Nadovezao se Mario, koji uspio, aludirajući pri tome također kaže: - Čovjek nije na njegovo poštenje. U Hrstroj, živo je biće i treba mu vatskoj se konačno mora odmora. Svake godine osim promijeniti takva klima, tauobičajenih neradnih dana kav stav i konačno se treba imamo kolektivne godišnje početi cijeniti pošten rad – odmore. kaže Franjo.

Odmor nam je svima po- A sin Mario dodaje: -Ništa treban da se rasteretimo od se ne postiže preko noći. zaokupljenosti poslom i da Imali smo dosad puno uspo-

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.12

Max Weber i Međimurci IVAN ČEHOK Komparativne razlike varaždinskoga i međimurskoga kraja uvijek su zanimljiva, ali i nezahvalna tema koja lako vodi do pojednostavljenja i prehitrih šablonskih zaključaka i, što je najvažnije, opterećena je lokalpatriotskim emocionalnim privrženostima. Međutim, činjenica jest da je nedavno objavljeno kako je u samostalnoj Hrvatskoj ipak Međimurska županija prema stopi rasta GDP-a (što je prevladavajući kriterij za procjenu stope rasta uopće) nadmašila Varaždinsku županiju i prema tome se može poredati uz bok najuspješnijima – Istri, Primorju i Kvarneru i Zagrebu.

Baš u tome i jest razlog, jer, ne računajući nasilnu političku i sociološku metropolizaciju Hrvatske, koja je dugoročno potpuno promašena i štetna, Međimurje, Istra i dio Primorja bili su tijekom hrvatske povijesti obilježeni jednom te istom povijesnom pojavom. Prvo ćete pomisliti kako im ide bolje jer su najduže bili izvan hrvatskoga teritorijalnoga i upravnoga korpusa, pa onda kako su geografski najsjeverniji pa ih tuga juga ne može uprosječiti, međutim, razlog je pomalo neobičan - upravo su Međimurje i Istra bili najviše zahvaćeni širenjem protestantizma početkom 17. stoljeća (Matija Vlačić Ilirik je Istrijan, a Zrinski su prigrlili protestantizam kada im je Čakovec bio sjedištem). A protestantizam je, za razliku od katoličanstva, smatrao da mukotrpan i marljiv rad s isticanjem osobnih sposobnosti, zasluga i moći nije nešto što čovjeka odvlači od božanskoga nego je jedan od putova spasenja te je promicao radnu etiku i vrijednost radišnosti i rada po sebi.

Danas se prevladavajuće u obrazovanju djeci nameću stavovi da je kapitalističko društvo nastalo s nekoliko tehnoloških izuma i otkrića, što je promijenilo strukturu i način proizvodnje, ali im se gotovo ne obrazlaže koji su svjetonazorski razlozi doveli do nagle promjene i znanstvene i tehnološke paradigme.

No, u svojem poznatom djelu, danas jednom od klasika sociološke misli, zaključio je to već odavno Max Weber. Naime, istražujući gore navedene oblike protestantske vjere, Weber je shvatio da je do pojave novoga društvenoga i ekonomskoga poretka došlo upravo zbog promjene vrijednosnih stavova i normativnoga poretka društva. Taj poredak nazvao je „duhom kapitalizma“ (samo djelo „Protestantska etika i duh kapitalizma“), te je njegovo buđenje vremenski i vrijednosno spojio s jačanjem protestantizma u Europi.

A dvije hrvatske regije geografski najbliže Europi, kao igla kompasa zalijepljena za sjever upravo su Istra i Međimurje. I

ISTRA I MEĐIMURJE DVIJE SU REGIJE POMALO IZDVOJENE OD KARIKATURALNIH LOKALNIH JUNAČKIH STRANAČKIH NADMETANJA politički gledano, kao da su pomalo izdvojene od karikaturalnih lokalnih junačkih stranačkih nadmetanja i podmetanja, pri čemu je Međimurje ipak zadržalo takt komunikacijskoga uvažavanja i vjerojatno je sredina u kojoj se do sada izmijenilo najviše stranaka na vlasti, ali bez prevelikih trenja, potresa ili nepogoda, kakvih smo se, na žalost, u našoj županiji nagledali i iskusili. Nove su se, pak, vlasti uvijek oslanjale na radišnost i sposobnost lokalne administracije, a u nas se, u pravilu, sa svakim novim gazdom zavrti i krug vodećih položaja. Dovoljno je samo pogledati smjene pročelnika i čelnika ustanova i tvrtki...

Također, u Istri i Međimurju političke su elite, osim što su složne, bile vođene ipak karizmatičnim osobama, kompetentnim, od kojih se većina regrutirala iz gospodarstva. U našoj županiji, na žalost, na vlasti su ljudi koji niti su karizmatični, niti su nacionalno prepoznatljivi, niti će ostati upamćeni po bilo kojoj političkoj inicijativi, nastupu, izražajnosti ili jednostavno figuri.

S time je povezana i poslovična odmjerenost i razboritost Međimuraca koji se nisu upustili u megalomanske i gospodarski, financijski a posebice obrazovno dvojbene projekte izgradnje škola. Premda se dugo najavljivalo, pa čak i pritiskalo, bivše međimurske župane da se pridruže tom entuzijastičkom valu glorificiranja JPP-a kao modela koji će zaobići bildanje javnoga duga a ipak omogućiti dugoročno vraćanje kreditnih obroka, oni su se tome složno i bez ostatka oduprli.

I tako, mogli bismo nizati još čitav lanac uzročno-posljedičnih političkih događaja, poput jasne činjenice da su Međimurci daleko uspješniji u privlačenju EU novaca, za razliku od naše županije koja se dugo hvalila kako je njihova agencija nešto najbolje što se uopće pojavilo u Hrvatskoj, dok su stvarni financijski efekti bili zanemarivi (da ne spominjemo tko se i kako zapošljavao u takvim ustanovama)... No, da netko krivo ne pomisli kako veličam susjednu županiju! I njih je danas također pogodio sindrom uživanja u samozadovoljstvu. Stanje nije tako sjajno kako se obično prikazuje...

No, i Međimurje je, baš kao i danas nešto slabija Varaždinska županija, također jako daleko od standarda građana prosječne europske regije: plaće su niske, industrija još uvijek prevladavajuće radnointenzivna, iseljavanje mladih je uzelo maha i još uvijek nema investicija u visokoprofitabilne industrijske grane. No, to je već druga tema. Netko je jednom rekao da su naši susjedi naša najbolja ogledala, ako ništa drugo stalno su nam pri ruci.

No, što to vrijedi ako na vlasti imamo ljude koji se ne pogledaju u zrcalu, a i kada se pogledaju, opet vide - iskrivljeno.

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.13

znakovi vremena

Kako se takav pad dogodio županiji i gradu Varaždinu kojega je Forbes 2010. godine proglasio najboljim gradom za život i biznis?

Piše: Darija Rogina.

Snima: Siniša Sović.

KRONOLOGIJA PROPADANJA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

13 GODINA ZAOSTAJEMO ZA IONAKO MIZERNOM PROSJEČNOM PLAĆOM U HRVATSKOJ Ne trebaju posebne ekonomske analize, statistički podaci i znanstvena istraživanja da bi se ustanovila trenutna gospodarska (i socijalna) kriza u Varaždinskoj županiji čije su posljedice, nažalost, i više nego poznate njezinim stanovnicima – pad kvalitete života, otežano zapošljavanje, odlazak mladih i perspektivnih ljudi, zatvaranje poduzeća, gomilanje dugova i drastično smanjenje ulaganja i projekata usmjerenih na infrastrukturu, obrazovanje i kulturu...

Međutim, problemi u kojima se našao Varaždin i naša županija, u posljednje vrijeme ne brinu samo žitelje već, zbog nedavnih afera oko proračuna i javnih poduzeća, plijene pažnju čitave Hrvatske te se svi opravdano pitaju: kako se to dogodilo gradu kojeg je 2010. svjetski poznati časopis Forbes

proglasio najpoželjnijim gradom za život i biznis? Uzroke treba potražiti u sada već davnoj 2008. godini...

Kada smo počeli tonuti?

Naime, te, 2008. godine, krahom tržišta nekretnina u SAD-u uzrokovanog „povoljnim“ kreditiranjem s niskm kamatama i koletarelima sa sumnjivim hipotekama, započela je globalna ekonomska i financijska kriza. Ubrzo se preslikala i na Europu, a u Hrvatskoj je, kako to obično biva, zakasnila nekoliko godina, pa je tako, čak i nakon što su se ostale zemlje počele oporavljati, 6 godina zaredom padao BDP što je najlošiji rezultat u EU nakon Grčke.

U Varaždinskoj županiji, još uvijek, vladao je mir i tišina.

Poduzetnička klima i duh,

radno intenzivne industrije, jačanje slobodne zone, ali i visoka kvaliteta života u odnosu na ostatak Hrvatske – sve su to bile značajke gospodarstva.

Mali obrtnici sa starim zanatima u tadašnjoj Dućanskoj ulici bili su svojevrsni simbol grada.

Mogli smo se također pohvaliti s BDP-om od 12.280 milijuna kuna ili 67.928 per capita, dok je susjedna Međimurska županija „kaskala“ za nama s BDP-om od 7.632 milijuna kuna, tj. 64.721 po glavi stanovnika. Više je to bilo, značajno, i od Krapinsko – zagorske, te Koprivničko – križevačke županije. Svake je godine, od cijele regije, upravo Varaždinska županija ostvarila najbolji rezultat.

Ipak, već iduće godine, u prvih 9 mjeseci, 43.2% poduzetnika u Hrvatskoj ostvarilo

je gubitak i premda nema dostupnih podataka za županije (osim zadnje dvije godine), dovoljno je pogledati podatke za najznačajnije industrije u nas, a to su prehrambena, prerađivačka i tekstilna, koje su sve zabilježile najlošije rezultate

Mogli smo se pohvaliti BDPom od 12,28 mil. kuna, dok je Međimurska županija kaskala sa 7,63 mil.

“

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.14

PLAĆE SU ZA 1700 KUNA NIŽE NEGO U OSTATKU HRVATSKE, DOK SU U JAVNIM PODUZEĆIMA ZA 2000 KUNA VEĆE NEGO U PRIVATNIM u desetak godina.

Tako je 2012. godine, prema BDP-u „po glavi stanovnika“, Međimurska županija prvi puta „prestigla“ Varaždinsku ostvarivši bolji BDP po glavi stanovnika. Premda je već to mogao biti signal za uzbunu, čini se da nitko o tome nije previše razmišljao sve dok konačna potvrda krize nije stigla u obliku rezultata poduzetni-

ka 2013. godine. Tada je neto dobit iznosila 397 milijuna kuna, dok je u Međimurskoj županiji dobit poduzetnika bila čak 518.371 kuna. Godine 2014. Međimurci su ponovno bili uspješniji za nevjerojatnih 175 milijuna kuna, a osim toga, analize koje smo objavljivali na portalu eVaraždin, gledano za 2014. godinu, pokazale su još zabrinjavajućih bi radnik tek za 13 godina, činjenica... ceteris paribus (pod ostalim istim uvjetima), mogao ostvaKonačni rasplet i crni riti prosječnu hrvatsku plaću! scenarij Šturi podaci HZZO-a prikazivali su poraste zaposlenosti Tako su plaće u Varaždinskoj na temelju fiktivne potražnje županiji, prema procjenama, za zanimanjima koja u raispale niže od ostatka Hrvat- zvijenim zemljama praktički ske za 1700 kuna, 3.824 kune. ni ne postoje, te visok broj Prema komentarima čitate- nezaposlenih (i visokoobraljima i u razgovoru s ljudima, zovanih). Najveće je gubitvećina odlučno tvrdi da je i ke zasigurno pretrpio grad taj iznos samo napuhana sta- Varaždin, čiji su poduzetnici, tistička brojka i da ljudi ovdje bez obzira na velika i poznata realno rade samo za minima- poduzeća, prosječno ostvarili lac bez ikakve nade da će „do- gubitak od 1586 eura, tj. najstići“ hrvatski prosjek. Štoviše, lošiji rezultat od 22 općine i 6 naša je analiza pokazala kako gradova.

eVaraždin.hr

Jedina stvar koja je rasla u gradu bile su plaće u javnim poduzećima, bilo u djelomičnom ili potpunom vlasništvu grada pa je, sasvim logično, prema podacima s portala poslovna.hr i ekonomskoj procjeni, ispalo da njihovi zaposlenici zarađuju 2000 kuna više od onih u privatnim poduzećima. I konačno, u svibnju ove godine stigli su rezultati kojih smo se svi pribojavali i koji su pokazali gdje se nalazi županija u odnosu na ostale županije ili sve popularniju regiju „Sjever“. Rezultati koji su nas, najblaže rečeno, iskreno šokirali... 30

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.15

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.16

Sebi i svojima kao kriterij RADIMIR ČAČIĆ

P

olitika po definiciji obuhvaća sve sfere života i njihove međuovisnosti. Ovih dana svjedočili smo prosvjedu pod nazivom „Hod za život“ koji je pod krinkom brige za nerođeni život prema eksplicitnom priznanju jednog od sudionika, predsjedničinog savjetnika Bratulice u suštini senzibiliziranje javnosti za realizaciju stvarnog cilja udara na slobodu pojedinca u ovom slučaju slobodu žene na pravo odabira. Nitko normalan nije niti može biti protiv života, ali po mom dubokom uvjerenju, nitko tko cijeni drugog čovjeka ne može si i ne smije dozvoliti propisivanje i ograničenje prava na odluku. Osobno vjerujem da je vrijeme takvih opasnih prisila ostalo daleko iza nas, ali očito policijski načini mišljenja i spremnost da se silom nameće svoje mišljenje i uvjerenje drugima još se uvijek kriju u glavama dijela naših građana.

Republika Hrvatska treba osigurati jednaku dostupnost pobačaja u sigurnim uvjetima u svim dijelovima zemlje te da on bude besplatan, odnosno na teret HZZO-a. Pritom naravno smatram da je smanjenje broja pobačaja poželjno i dobro je da je broj pobačaja je u zadnjih 20 godina smanjen za 11 puta, ali se ono ne smije zasnivati na konzervativnoj revoluciji i vjerskim shvaćanjima prava na život i zdravlje žena, već na zdravstvenom i građanskom odgoju uključujući edukaciju iz područja seksualnog i reproduktivnog zdravlja, na dostupnosti kontracepcijskih sredstava i poboljšanju uvjeta života uz pravo žena da same odlučuju o svom zdravlju.

Ljudi koji su organizirali prosvjed protiv pobačaja pod sloganom „Hod za život“ i pod krinkom zaštite života, podržavaju aktualnu desnu vladu, istu onu koja je odbacila saborsku inicijativu moje stranke da se riješi problem zloupotrebe rada na određeno vrijeme. Život i dostojanstvo čovjeka štite se pravom na rad na neodređeno vrijeme koji znači egzistencijalnu sigurnost i pretpostavka je za demografsku obnovu nacije.

Upravo egzistencijalna sigurnost, pravo na rad i sigurnost radnog mjesta ključne su pretpostavke za čije su osiguranje uloga Vlade RH i njezina odgovornost neizbježni. Nažalost i prošla i ova Vlada kontinuirano pokazuju nesposobnost da odgovore tim izazovima. Svjedoci smo najnovije afere kojom su stotine naših poljoprivrednih tvrtki i gospodarstava zakinute za isplatu EU potpora, jer je prema mišljenju Europske unije od 1 230 000 000 kuna, 358 000 000 kuna odobreno po sumnjivim kriterijima, u što se uključuje i DORH, povezanim

OČITO JE DA POSTOJI PUNO RAZLOGA ZA MASOVAN ODLAZAK MLADIH SA SJEVERA HRVATSKE, A ŠLAG NA TORTI JE ŠTO NE ZNAMO UZETI NOVAC EU ili novonastalim tvrtkama u 21 slučaju.

Sve što je utvrdila Europska komisija nije nepoznato našoj javnosti i osobno sam o tome govorio i na to upozoravao, a slične situacije imamo i s drugim natječajima u nekim drugim ministarstvima koji do danas nisu predmet ozbiljnog interesa javnosti, a možda ni DORH-a, jer nisu bili pod monitoringom Europske komisije.

Ovdje se radi o odgovornosti prošle Vlade, a istovremeno sadašnja Vlada 5 mjeseci nakon formiranja ne uspijeva raspisati ni najjednostavnije natječaje kroz koje bi milijarde kuna doprle do naših jedinica lokalne samouprave – općina i gradova, za financiranje vatrogasnih i društvenih domova, dječjih vrtića, sportskih sadržaja, grobnih kućica, vodovoda i kanalizacija, nerazvrstanih cesta itd.

Ponovno, po ne znam koji put odgađaju se natječaji, ne isporučuju se pravilnici koji su pretpostavka za te natječaje i mijenjaju se uvjeti, najčešće onemogućujući one koji su već spremni za natječaje da se na njih jave. U tome za sadašnju Vladu nema nikakve isprike i spektar nepotrebnih šteta koje nanosi hrvatskim građanima ovih dana prezentirat ću Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja i drugim resornim ministarstvima.

Uz činjenicu da je u 4 godine Varaždinska županija ukupno realizirala 1,1 milijun kuna europskih sredstava, dakle iznos koji je manji od troška službenih putovanja u Brisel i sl., reprezentacije i javne prezentacije, a grad Varaždin je realizirao apsolutnu nulu, očito je da postoji puno razloga za masovan odlazak mladih ljudi sa sjevera Hrvatske, a malo za povećanje broja djece u obitelji.

Na kraju, šlag na torti je da ni ova ni prošla Vlada nisu u stanju uzeti europski novac kao ni 85% općina, gradova i županija, jer za to treba pameti i sposobnosti, ali kad se govori o HDZ-ovoj Vladi, uvijek su u stanju dati svojima iz državnog proračuna koji pune svi građani Hrvatske.

Upravo ovih dana je iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije poslan novac samo i isključivo u 5 HDZovih općina u Varaždinskoj županiji i nikom drugom. U Međimurskoj županiji samo 20% novca otišlo je i jednoj SDP-ovoj i jednoj HNS-ovoj općini. Kriteriji su jasni – sebi i svojima, a hrvatski građani će platiti.

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.17

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.18

javne politike

Proračunska sredstva dodjeljuju se političkim odlukama, a ne prema rezultatima

“

Ako si želimo dobro zdravlje, a to je nesporno, sve najbolje želimo i varaždinskoj Općoj bolnici koja, kako kažu dobro upućeni u aktualno stanje u njoj, pati od mnogih „kroničnih bolesti“ te se već dugo nalazi „na infuziji“, kao uostalom i cjelokupno hrvatsko zdravstvo. U takvoj situaciji za v.d. ravnateljicu varaždinske bolnice imenovana je dr. Sanja Zember, specijalistica infektologije, među kolegama cijenjena medicinska stručnjakinja predana svom prozivu i dobrobiti pacijenata, koja si je postavila vrlo visoki cilj sređivanja stanja posebice glede problematike zdravstvenih djelatnika, medicinske opreme i bolničkih objekata kako bi Opća bolnica Varaždin opet mogla postati regionalna bolnica. Iako joj

INSAJDERSKI IZVJ Devastirana kadrovs žele sve najbolje, poznavatelji bolničkih (ne)prilika smatraju da će to biti vrlo teško ostvariti. Tvrde da je u nekoliko posljednjih godina bolnica znatno pala u kvaliteti, kadrovima, opremi i prostornim kapacitetima. - Jedina smo bolnica bez centralnog prijema što je sramotno i nezamislivo – kaže naš izvor podsjećajući da je varaždinska bolnica bila jedna od najboljih subregionalnih bolnica i uz zadarsku je bila uz bok kliničkih centara.

Poznavatelji bolničkih (ne)prilika, s kojima smo stupili u teško ostvariti cilj da Opća bolnica Varaždin ponovno p sve najblje, tvrde da je bolnica u posljednjih nekoliko g i prostornim kapacitetima. Nevjerojatno, s obzirom da subregionalnih bolnica, uz bok kliničkih centara Piše: Iva

Ništa od dogradnje kirurgije?

Danas je ona devastirana kadrovski, prostorno i opremom i biti će potrebno jako puno vremena i novaca da bi se postigla ona razina na kojoj se nalazila pred pet i više godina. U tim za bolnicu još uvijek dobrim vremenima već je bila dogovorena dogadnja kirurgije s predviđenim centralnim prijamom i projekt se mogao realizirati, međutim, građevinska dozvola se odgađala u čak četiri navrata bez opravdanih razloga. Politika je forsirala model JPP-a što je bila tri do četiri puta skuplja investicija, te tako od tog projekta nije bilo ništa – doznali smo iz pouzdanog izvora koji tvrdi da je za katastrofalno stanje u zdravstvu glavni krivac politika. Bolnice

U ZAGREB JE OTIŠAO VODEĆI NEUROKIRURG, A S RADIOLOGIJE JE NAVODNO OTJERAN VRHUNSKI STRUČNJAK ZA STENTOVE

LIJEČNICI ODLAZE ZBOG NEOBJEKTIVNE POTPLAĆENOSTI, A TRENUTAČNO JE NAJTEŽA SITUACIJA NA KARDIOLOGIJI ZADNJI KARDIOLOG OTIŠAO NA MLJET

u kontakt, smatraju da će dr. Sanji Zember biti vrlo postane regionalnom bolnicom. Iako joj iskreno žele godina znatno pala u kvaliteti, kadrovima, opremi je Opća bolnica Varaždin bila jedna od najboljih

van Njegovec. Snima: Siniša Sović

se financiraju putem proračuna iz kojeg se sredstva dodijeljuju političkim odlukama, a ne prema rezultatima rada. U hrvatskom zdravstvu se nikad nije dogodilo da bolnice posluju temeljem rezultata uspješnosti, uvijek su se proračunska sredstva dodjeljivala prema političkim vezama i opcijama koje su bile na vlasti. U takvom sustavu kad sudbina bolnica ovisi o politici, a ne o stručnim bolničkim kadrovima nije čudno što se događaju sve teži uvjeti rada, odliv liječnika, pad bolničkih standarda, zastarjevanje medicinske opreme, neuvjetnost bolničkih prostora.

Posrnulo gospodarstvo Varaždinske županije ne može podnijeti teret financiranja revitalizacije

“

Pokvario se muzejski CT uređaj

U KVARU JE CT UREĐAJ KUPLJEN PRIJE 14 GODINA, KOJI IONAKO SPADA U ‘MUZEJSKE PRIMJERKE’ U ODNOSU NA SUVREMENU TEHNOLOGIJU

U takvim se prilikama nažalost danas nalazi i varaždinska bolnica koja također trpi od nedostatka liječničkih kadrova.Primjerice u Zagreb je tako otišao vodeći neurokirurg, vrhunski urolog, ortoped, s radiologije je otišao (navodno je otjeran) vrhunski stručnjak koji je još pred deset godina ugrađivao stentove, što se

više ne radi u varaždinskoj bolnici. Ne samo da je teško nadomjestiti vrhunske liječnike koji odlaze, nego je sve veći problem i nedostatak liječnika svih profila koji odlaze zbog potplaćenosti tamo gdje se njihov rad objektivno vrednuje. Naš izvor kaže da je trenutačno najteža situacija na kardiologiji iz koje je zadnji kardiolog otišao raditi na otok Mljet, no nedostatak liječnika osjeća se na gotovo svakom odjelu. Bolnica vapi i za prostorom, interna je devastirana, zgrada kirurgije je građena davne 1972. godine, a posebni je problem medicinska oprema. Kako doznajemo, trenutno je u kvaru CT uređaj kupljen pred 14 godina. Tada je on bio zadnja riječ tehnike, a danas spada u muzejske primjerke u odnosu na suvremenu bolničku tehnologiju. U Europi radiološka oprema može biti stara maksimalno četiri godine. Glede medicinske opreme vratili smo se stoljeće unazad – tvrdi dobro obavješteni izvor.

Teško je vjerovati da će sve te probleme riješiti vraćanje bolnica u nadležnost županija jer se radi o financijskim izdvajanjima koje (osim možda dvije ili tri u državi ) ne može podnijeti ni jedna županija.

Teško to može učiniti i Varaždinska županija u kojoj više tvrtki jedva preživljava nego uspješno posluje (da ne spominjemo podužu listu propalih). Posrnulo gospodarstvo ne može podnijeti teret financiranja revitalizacije bolničkih kapaciteta jer se ne radi samo o varaždinskoj Općoj bolnici nego i bolnicama u Klenovniku, Novom Marofu i Varaždinskim Toplicama. 30

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.19

JEŠTAJ IZ OB VARAŽDIN ski, prostorno i opremom

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.20

MANIFESTACIJA Organizator Matica umirovljenika Međimurske županije

županije gradovi općine

U Nedelišću održani 30. sportski susreti umirovljenika Međimurske županije

Dječji forum Ivančica u Saboru

Predstavnici Dječjeg foruma Ivančica OŠ Ivanovec Iva Hančić i Lovro Horvat 18. svibnja sudjelovali su na 11. susretu forumaša sa saborskim zastupnicima.

Susretu su se odazvali forumaši iz 14 gradova Hrvatske. Teme su bile različite, ali ove godine prednjačile su one tužne – odlazak mladih obitelji s djecom na život, rad i školovanje u neke druge europske zemlje.

Naši forumaši predstavili su projekt “Mala baterija – velika opasnost”.

Dokazali su da i djeca mogu biti pokretači pozitivnih promjena u mjestima gdje žive.

Samo treba znati naći prave osobe koje mogu utjecati na to što djeca predlažu. Tako će mali forumaši jednoga dana postati aktivni i i odgovorni građani našega društva.

U četvrtak su u dvorani Mesapa u Nedelišću, održani jubilarni, 30. sportski susreti umirovljenika Međimurske županije. Organizator manifestacije bila je Matica umirovljenika Međimurske županije, a pokrovitelji Grad

Preko šest stotina umirovljenika okupilo se u Nedelišću na tradicionalnim sportskim susretima Čakovec i Općina Nedelišće.

Preko šest stotina umirovljenika, članova udruga okupljenih u Maticu umirovljenika Međimurske županije, okupilo su u Nedelišću kako bi sudjelovali na tradicionalnim sportskim susretima te se natjecali u brojnim sportskim disciplinama, ali se i družili.

Susrete su otvorili predsjednika Marite umirovljenika

Međimurske županije Nada Lovrec, načelnik Općine Nedelišće Darko Dania, zamjenik gradonačelnika Grada Čakovca Mario Medved, gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač te predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske Josip Kovačić.

Kako je prilikom otvaranja naglasio gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač, udruge koje okupljaju osobe 3. životne dobi kod nas su izuzetno aktivne, svojim programima i projektima pokazuju da odlazak u mirovinu ne mora

značiti i kraj društvenog života, već naprotiv. Dodao je i da Grad Čakovec financira brojne projekte udruga umirovljenika, jer one svojim aktivnostima znatno pridonose društvenom, sportskom i kulturnom životu naše grada i županije.

Inače, osim 3 desetljeća održavanja sportskih susreta, Matica umirovljenika Međimurske županije ove godine obilježava i 70 godina postojanja. Udruge koje Matica okuplja u našoj županiji imaju preko 12 tisuća članova.

Grad Čakovec donirao 25 karata za cirkus “Berlin

Sljedeći tjedan počinje obilježavanje Dana Grada Čakovca 29. svibnja 1579. godine Juraj IV. Zrinski dao je privilegije stanovnicima podgrađa svoje tvrđave. Taj dan već dvadesetak godina slavi se kao Dan Grada Čakovca, a povodom njega i ove nas godine čega bogat i raznolik program.

Program ovogodišnji Dana Grada Čakovca prigodnom konferencijom za novinare održanoj u subotu u prostorima Turističke zajednice Grada Čakovca, predstavili su gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač i voditeljica Turističkog ureda Turističke zajednice Grada Čakovca Boška Ban Vlahek.

Kako je tom prilikom rekao gradonačelnik Kovač, program započinje u srijedu 25. svibnja, a traje do nedjelje 29. svibnja. Koncipiran je tako da svatko može pronaći nešto za sebe, a mnoštvo događanja sigurno će mnoge privući na ulice grada. No, najvažniji događaj je Svečana sjednica čakovečkog Gradskog vijeća, koja će se održati u petak, 27. svibnja u podne u Centru za

“

Program povodom Dana Grada Čakovca koncpiran je tako a svatko može pronaći nešto za sebe, a mnoštvo događanja sigurno će mnoge privući na ulice grada. No, najvažniji događaj je Svečana sjednica čakovečkog Gradskog vijeća, koja će se održati u petak, 27. svibnja u podne u Centru za kulturu Čakovec.

Među ostalim, na njoj će se dodijeliti titula počasne građanke Čakovca

kulturu Čakovec. Među ostalim, na njoj će se dodijeliti titula počasne građanke Čakovca Lili Legenstein. Taj dan potpisat će se i Povelja o prijateljstvu s mađarskim gradom Szigetvarom, te se postaviti i obelisk u čast novom gradu prijatelju.

Također, zahvaljujući sponzorima, u 20 sati u Centru za kulturu održat će se predstava

Dimnjačar, a ulaz je besplatan za sve zainteresirane.

Subota je posvećena građanima, programi traju od ranog jutra do kasne večeri, a posebno je izdvojio roštiljadu u jezeru te večernji koncert grupe „Pavel“. Nedjelja na sam dan grada obiluje sportskim događajima, a program završava Izložbom mađarskih utvrda u 16. stoljeću, koja će biti postavljena u Muzeju Međimurja Čakovec.

Direktorica Turističkog ureda Boška Ban Blahek, najavila je novinu, Sajam cvijeća i Festival jagoda koji će se ove godine po prvi put održati u Čakovcu. U subotu pak će se u humanitarne svrhe prodavati slastice s jagodama, a sav prihod namijenjen je za projekt „I ja bih na more“. Kako je rekla, interesenata za sudjelovanje u manifestacijama koje se održavaju u gradu, iz godine u godinu ima sve više, što je dokaz prepoznatljivosti našeg grada na turističkoj karti Hrvatske.

Svi programi besplatni.

Povodom gostovanja cirkusa „Berlin“ u Čakovcu, vlasnici su odlučili donirati 25 karata za cirkus. Grad Čakovca karte je donirao Centru za odgoj i obrazovanje Čakovec koje ih je podijelilo svojim učenicima.

Naime, kao što je to praksa i tijekom drugih manifestacija koje se održavaju na području Čakovca, a gdje organizatori preko Grada Čakovca žele omogućiti dolazak na programe osobama slabijeg imovinskog stanja, odlučeno je da se karte doniraju Centru za odgoj i obrazovanje Čakovec. Donirane karte omogućit će djeci i njihovoj pratnji da besplatno uživaju u programu.

Karte je ravnateljici Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec Dragici Benčik, uručio gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač. Zahvaljujući se na donaciji, ravnateljica je istaknula da ovo nije prvi put da se u sličnim prilikama grad sjetio upravo njih. Njihovu školu polaze i učenici iz potrebitih obitelji, te će zahvaljujući gradu i oni moći pogledati program.

Cirkus „Berlin“ održavati će se u Čakovcu od 20. do 22. svibnja.

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.21

BOGAT PROGRAM Traje od 25. do 29 svibnja i svatko će moći pronaći nešto za sebe

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.22

29. svibnja Intervju s gradonačelnikom povodom Dana Grada Čakovca

županije gradovi općine

Aglomeracije Čakovec i Novo Selo na Dravi jedne su od najvećih investicija koje se trenutno provode u Hrvatskoj. Čakovec je pred njihovim završetkom. U kom pravcu idu daljnje razmišljanja u razvoju grada?

- Projektom Aglomeracija, rješava se problem odvodnje otpadnih voda s područja Čakovca za narednih, barem pola stoljeća. Kad bude završen, zajedno sa sanacijom prometnica kroz ta naselja gdje se trenutno izvode radovi, ujednačit će se komunalna infrastruktura u svim gradskim naseljima. Dostupnost infrastrukture bit će jednaka za svakog, bez obzira

Stjepan Kovač: Čakovec se ubrzano razvija i gradi

živite li u središtu Čakovca ili Žiškovcu, Ivanovcu ili Novom Selu na Dravi. Već sad se to održava na cijenu nekretnina, a bilježimo i pojačani interes za ulaganja. Naime, dostupnost komunalne infrastrukture izuzetno je važna kod planiranja investicije, a tu mi u Čakovcu imamo prednost pred ostalima.

Nakon što završe projekti Aglomeracija, okrenut ćemo se ponajprije kapitalnim projektima u obrazovanju, konačnoj izgradnji Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec, novoj, 4. osnovnoj školi, izgradnji školske športske dvorane u Kuršancu. Rekonstruirat ćemo Trg Republike i izgraditi novu gradsku tržnicu. Naravno, nastavit će se s

ulaganjima na cijelom gradskom području.

prihoda od prošlog studenog rastu, dana premašuju iznose iz 2014. godine (kad nije bilo Koliko su zbog mini po- tzv. mini porezne reforme). rezne reforme smanjeni To znači da raste broj zaposleizvorni prihodu Čakov- nih na području grada te da cu i koliko je to utjecalo poslodavci isplaćuju veće plana mogućnosti grada da će. I to je jedan od pokazatelja pokrene neke svoje pro- da smo u Čakovcu na dobrom jekte? putu.

- Porezni prihodi temeljem Poreza na dohodak i prireza u 2015. u odnosu na 2014. godinu manji su za gotovo 3 milijuna i 400 tisuća kuna.

Naravno da te to odrazilo na financiranje planiranog početkom godine, no ono najvažnije uspjeli smo realizirati. No kad već pitate, zanimljivo je da nam porezni prihodi temeljem navedenih

Tri godine prošlo je od kako ste sjeli u stolicu prvog čovjeka Čakovca.

Možete li usporediti sadašnji trenutak s počekom mandata?

- Prošli tjedan smo zbog Svečane sjednice krenuli rezimirati sve što je učinjeno za vrijeme mog mandata. Iako su ove tri godine vrlo brzo

Je li Čakovec siguran grad?

Realizirani su gotovo svi kapitalni projekti, Čakovec je zapravo jedno veliko gradilište jer se ulaže u svim gradskim naseljima prošle, uspjeli smo realizirati gotovo sve što smo najavljivali u predizbornoj kampanji. Želim naglasiti da smo zamjenici i ja preuzeli Grad na vrhuncu gospodarske krize te s velikim dugovanjima.

Unatoč takvom startu, uspjeli smo pokrenuti novi investicijski ciklus. Realizirali smo gotovo sve kapitalne projekte, Čakovec je svo to vrijeme veliko gradilište, ulaže se u svim naseljima na području grada.

Preostale su nam još neke investicije, no njih ćemo realizirati u 365 dana koji su pred nama. Sve u svemu, Čakovec je danas bolji i napredniji nego što je to bilo na početku mog mandata.

Dobro da ste to spomenuli, koliko Čakovec iz svog proračuna izdvaja za društvene potrebe?

Proračun UO za društvene djelatnosti je, ako oduzmemo decentralizirana sredstva, oko 45 milijuna kuna. To je veliki novac, no na našem području djeluje mnogo udruga, imamo brojne uspješne sportske klubove, velik nadstandard na gotovo svim područjima, te je normalno da toliko izdvajamo. Često se to zaboravlja, no odgovorno tvrdim da jedino Zagreb i Rijeka po stanovniku izdvajaju više.

No, nije mi žao, jer imamo velik broj udruga koje djeluju na našem području, velika većina njih izvanredno radi i tako promovira Čakovec.

“

Projektom Aglomeracija, rješava se problem odvodnje otpadnih voda s područja Čakovca za narednih, barem pola stoljeća. Kad bude završen, ujednačit će se komunalna infrastruktura u svim gradskim naseljima

ili županija neće rezultirati učinkovitijom upravom. Slikovito, mi u Čakovcu, Preložani u Prelogu, Varaždinici u Varaždinu najbolje znaju koje su potrebe i prioriteti. Sadašnji model po koje Zagreb odlučuje i sufinancira svaku malo veću investiciju je neodrživ.

Jeste li zadovoljni nači- Pogotovo za nas na sjeveru. nom financiranja lokalne Naši građani puno više uplasamouprave. Kako gle- ćuju u državnu blagajnu, a date na najavljen lokalni zbog visokog standarda do preustroj? kojeg smo došli uglavnom sami ili nerazumijevanja, što Ako reforma lokalne samo- se tiče državnog financiranja uprave ne rezultira većom ili sufinanciranja često smo decentralizacijom, onda sma- u drugom planu. Mi najbolje njenje broja općina, gradova znamo što nam treba, neka

Čakovec je siguran grad. Neki su mi zamjerili što sam sam to javno rekao, jer kao to nismo.

Naravno da sam kao svaki Čakovčanin zabrinut za sigurnosnu situaciju u gradu. Posao sigurnosti u domeni je policijskih službi, no smatrao sam i smatram da kao prvi čovjek Čakovca moram reagirati. Naime, činjenica je da statistički imamo najveći broj krađa, ali svi dobro znamo što je tomu razlog. Smatram da oružana pljačka banke i otuđivanje s polja nisu isto, iako je normativno i jedno i drugo krađa. To sam rekao jer volim ovaj grad i jer znam da se još uvijek sigurno kroz njega svaki građanin može prošetati.

Vjerujem da je svim stanovnicima ovog grada stalo do toga da se o našem gradu ne govori i piše kao o nesigurnoj sredini u kojoj se nitko ne osjeća sigurno i u kojoj se ljudi boje za svoj život, jer znamo da to nije tako.

I na kraju, poruka za Čakovčane povodom Dana Grada.

Svim stanovnicima Čakovca želim sretan Dan Grada Čakovca. Zahvaljujući svima njima Čakovec je danas grad koji prednjači na mnogim poljima, koji je uzor ostalim hrvatskim sredinama te koji se često ističe kao primjer dobre prakse. Želja mi je i kao gradonačelnika, ali i kao stanovnika ovog, nama najljepšeg grada na svijetu da tako i ostane.

Pozivam sve da i dalje svojim aktivnostima i prijedlozima pridonose razvoju Čakovca, njegovoj promociji i boljitku. Čakovec je grad po mjeri čovjeka, ali i grad svojih građana!

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.23

nam dopuste da odlučujemo sami. Primjerice, da mi određujemo kud ide novac za cestogradnju, ne samo čakovečka zaobilaznica, već i sve planirane ceste po Međimurju bile bi izgrađene. Za njih postoji opravdanje i studije.

Porast izvoza i investicija, ali i više radnih mjesta FOTO: SINIŠA SOVIĆ

županije gradovi općine Varaždinska županija prednjači po EU projektima 85 milijuna kuna EU projektata Varaždinska županija je samo preko obrazovnih institucija u razdoblju od 2011. do 2014. „povukla“ 48,5 mil. kuna iz EU fondova, dok je kao nositelj ili partner s ostalim institucijama ili udrugama provela projekte u vrijednosti 36,5 mil. kuna. Dakle, sveukupno se u tom razdoblju radi o preko 85 mil. kuna projekata, što u prosjeku iznosi 484 kune po stanovniku, a ne 8,6 kuna kako je navedeno u rezultatima rada IJF-a.

Posjet ministra graditeljstva Ministar graditeljstva i prostornog uređenja u Vladi RH Lovro Kuščević posjetio je Varaždinsku županiju te održao radni sastanak sa županom Predragom Štromarom i gradonačelnikom Grada Varaždina Goranom Habušom. Tom prilikom župan je upoznao ministra s aktualnim stanjem u legalizaciji bespravno izgrađenih objekata, a razgovarali su i o nekretninama koje su u vlasništvu lokalne samouprave te općenitim problemima i na koji način ih zajednički riješiti. Štromar je izrazio je zadovoljstvo posjetom i činjenicom da je ministar prije bio čelnik jedne općine te ga upoznao sa svime u čemu Županija prednjači pred ostalima.

U varaždinskoj županiji zabilježen je rast zaposlenih, ali i rast plaća Župan Varaždinske županije Predrag Štromar zadovoljan je ovakvim rezultatima uz naglasak kako je Varaždinska županija prije pet godina prestala brojati nezaposlene, već isključivo zaposlene osobe.

- Broj zaposlenih raste nam četiri godine zaredom, ali činjenica je da su kod nas plaće još uvijek znatno manje od državnog prosjeka i svi naši napori idu u smjeru da se ovaj trend promjeni. Već ove godine napravili smo pomak pa su plaće u našoj županiji u prosjeku rasle 5 posto, dok je to na razini države bili 2,2 posto – istaknuo je župan Štromar te dodao kako je važno da plaće povisimo na prosjek državne razine što bi u konačnici dodatno utjecalo na bolji životni standard.

FOTO: SINIŠA SOVIĆ

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.24

POZITIVNI POMACI Varaždinska županija u samom vrhu u generiranju zaposlenja

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na sto nezaposlenih u Varaždinskoj županiji njih 9,5 mjesečno će pronaći novo radno mjesto, što je drugi najbolji rezultat među 20 županija i Gradom Zagrebom. Na prvom mjestu je Istarska županija u kojoj će mjesečno na sto nezaposlenih posao pronaći u prosjeku 13 osoba. Izračun je napravljen na temelju HZZ-ovih podataka o prosječnoj godišnjoj nezaposlenosti po županijama te podacima o broju onih koji su burzu napustili zbog zaposlenja.

- Ovi podaci su zapravo logičan rezultat pametne gospodarske politike te rezultat proaktivnog pristupa prema potencijalnim ulagačima - rekao je župan Predrag Štromar i dodao kako je unazad nekoliko godina porastao interes investitora za Varaždinsku županiju upravo zbog otvorenosti, a što je još bitnije, transparentnosti. Bitno je, kaže župan Štromar, investitorima izaći maksimalno u susret.

“

Svi naši napori idu u smjeru da se promijeni trend niskih plaća - Prednost Varaždinske županije očita je i u dobroj opremljenosti poslovnih zona, a treba napomenuti kako je u razdoblju od 2010. do 2014. godine, vrijednost investicija u poslovnim zonama iznosi-

la je više od 155 milijuna eura kod čega prevladavaju greenfield strana ulaganja investitora iz Poljske, Norveške, Njemačke, Austrije, Italije i drugih zemalja - pojasnio je Štromar. Unatoč pozitivnim podacima o rastu zaposlenih, župan Varaždinske županije Predrag Štromar ističe kako je i dalje cilj da tim radnicima još dodatno rastu plaće. - Nije nam cilj samo da budemo izjednačeni sa državnim prosjekom po rastu plaća, već nam je cilj da budemo iznad tog prosjeka.

U svakom slučaju, Varaždinska županija ima potencijala, a svjesni smo i važnosti stvaranja pozitivnog investicijskog okruženja - istaknuo je župan Štromar.

Među zanimljivim podacima vezanim za pozitivne pomake u gospodarskom sektoru su i podaci FINA-e. Prema statističkim podacima FINA-e, a koji su vezani za rezultate poslovanja poduzetnika u 2015. godini po županijama, u Varaždinskoj županiji zabilježen je rast zaposlenih, ali i rast plaća zaposlenih.

Radna mjesta i Centri izvrsnosti 340 NOVIH RADNIH MJESTA

Rast plaća, ali i izvoza Na sto nezaposlenih u Varaždinskoj županiji njih 9,5 mjesečno će pronaći novo radno mjesto, što je drugi najbolji rezultat među 20 županija i Gradom Zagrebom Kako je objavila FINA, povećan je broj zaposlenih u Varaždinskoj županiji s 36.001 na 38.182 ili 6,1 posto, a neto plaće i nadnice uvećane su za 11 posto. Što se pak prosječne mjesečne plaće tiče, po zaposlenom je rasla gotovo pet posto.

Veseli i podatak kako je izvoz 702 varaždinska izvoznika porastao je za 17 posto i prešao je osam milijardi kuna, a u prošloj godini se u Varaždinskoj županiji i više investiralo.

Ono što nikako ne veseli je negativan trend po pitanju dobiti. Na razini Hrvatske zabilježen je rast dobiti, a u Varaždinskoj županiji pala je za 18 posto.

Od 3.202 poduzetnika iz Varaždinske županije, čiji su ukupni prihodi i rashodi lani porasli za nešto više od devet posto, 2.221 ostvario je dobit od 915 milijuna kuna, a 981 poslovao je sgubitkom od 690 milijuna, tako da ukupna dobit razdoblja iznosi 224 milijuna, što je gotovo 18 posto manje nego 2014. godine.

- S obzirom na ostale pozitivne trendove u gospodarstvu, nadam se da će u Varaždinskojžupaniji rasti i dobit poduzetnika. S druge pak strane, imamo vidljiv porast u investicijama, što daje naznake da se sve kreće u pozitivnom smjeru. Siguran sam da će svi ti pozitivni pomaci

Izvoz 702 varaždinska izvoznika porastao je za 17 posto i prešao je osam milijardi kuna, a u prošloj godini se u Varaždinskoj županiji i više investiralo rezultirati boljim uvjetima za zaposlene u privatnom sektoru - zaključuje župan Štromar.

“

S obzirom na ostale pozitivne trendove, nadam se da će u Varaždinskoj županiji rasti i dobit poduzetnika. Imamo vidljiv rast u investicijama, što daje naznake da sve kreće u pozitivnom smjeru.

Siguran sam da će svi ti pozitivni pomaci rezultirati boljim uvjetima za zaposlenje, zaključuje župan Predrag Šromar

Župan Varaždinske županije Predrag Štromar i domaćin, gradonačelnik Grada Ludbrega Dubravko Bilić primili su predsjednika uprave kompanije ACG Worldwide Ajita Singha koji je najavio veliku investiciju indijske tvrtke u iznosu od 35 milijuna eura.

Naime, tvrtka je kupila ludbrešku tvornicu Lukaps još 2007. godine, a sada će otvoriti 340 novih radnih mjesta u Ludbregu.

ŽUPAN I NADARENI UČENICI

U sportskoj Dvorani Gospodarske škole Varaždin 20.05. je otvoren 2. Festival matematike, na koji se prijavilo oko 1.100 učenika. Župan je svim učenicima zaželio puno sreće i uspjeha u natjecanju te je naznačio kako Centar izvrsnosti iz matematike od svog osnutka bilježi odlične rezultate.

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.25

TREND KOJI OBEĆAVA U Varaždinskoj županiji najbrže do posla nakon Istre

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.26

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA Još jedan iskorak na sjeveru Hrvatske

županije gradovi općine

Stiže 4 milijuna kuna vrijedan uređaj u Županijsku bolnicu Čakovec

Dječji forum

Bolnica dobiva najmoderniji uređaj, ujedno s najboljim performansama i najmanjim zračenjem, a namijenjen je za ozbiljne bolesti srca i krvi

Ivančica u Saboru Predstavnici Dječjeg foruma Ivančica OŠ Ivanovec Iva Hančić i Lovro Horvat 18. svibnja sudjelovali su na 11. susretu forumaša sa saborskim zastupnicima.

Susretu su se odazvali forumaši iz 14 gradova Hrvatske. Teme su bile različite, ali ove godine prednjačile su one tužne – odlazak mladih obitelji s djecom na život, rad i školovanje u neke druge europske zemlje.

Naši forumaši predstavili su projekt “Mala baterija – velika opasnost”.

Vatreni za Euro spremali se u Međimurju Kako je i najavljivano proteklih tjedana Vatreni na čelu s izbornikom hrvatske nogometne reprezentacije Antom Čačićem u Međimurje su u Svetom Martinu na Muri odradiili prvi dio priprema za predstojeće Europsko nogometno prvenstveno u Francuskoj od 10. lipnja do 10. srpnja. Repreznetativce je dočekao i pozdravio župan Međimurske županije Matija Posavec kao i predsjednik Zajednice sportova Međimurske županije Mato Kljajić, načelnik općine Sveti Martin na Muri Franjo Makovec te direktor LifeClass Termi Sveti Martin Branimir Blajić. Ovo je prvi put kako je izabrano mjesto u Hrvatskoj kao baza za pripreme za jedno veliko natjecanje.

Međimurska županija još je jednom napravila korak više kada je u pitanju briga i zbrinjavanje svojih pacijenata, pa su tako novi menadžment Županijske bolnice Čakovec i novo Upravno vijeće proveli i završili postupak javne nabave prema kojem je nabavljen vrijedan uređaj koji spašava živote. Točnije, do kraja ljeta u čakovečkoj će bolnici biti novi RTG angiosala za intervencijsku kardiologiju, a osnovna nit vodilja je da se pruži optimalna pomoć oboljelima od infarkta srca, unutar vremena koje mora biti što kraće. Kako bi se to i ostvarilo, potpisan je Ugovor o javnoj nabavi koji su potpisali v.d. ravnatelja Županijske bolnice Čakovec, Miroslav Horvat i odabrani ponuditelj Gordan Tomac, direktor tvrtke Shimadzu d.o.o., uz prisustvo župana Međimurske županije Matije Posavca te predsjednika Upravnog vijeća ŽB Čakovec Alena Kajmovića.

“

To je pohvalno i zaista izvrsna stvar, istakno je v.d. ravnatelj bolnice Miroslav Horvat

ujedno i s najboljim performansama i najmanjim zračenjem - objasnio je Horvat, a Tomac pohvalio bolnicu koja je već osposobila svoj djelatnike za početak rada s uređajem kojeg tek čekaju.

-To je pohvalno i zaista izvrsna stvar, jer bolesti srca i krvnih žila su ozbiljne bolesti, a što skorijim početkom korištenja uređaja zdravstvena skrb u ovom dijelu Hrvatske bit će puno bolja za sve pacijentice i pacijente. Dakako, ovo je prvi takav uređaj u regiji - naglasio je. I to ne samo za pacijente u našoj bolnici već one iz cijele regije, kako projekt intervenTemeljni uređaj tne kardiologije pokriva potrebe stanovništva triju županija, - Ovo je temeljni uređaj za Međimurske, Varaždinske i provođenje interventne kardi- Koprivničko – križevačke žuologije u našoj ustanovi, dobit panije, što je više od 400 tisuća ćemo najmoderniji uređaj, ali ljudi.

4 milijuna kuna -Godišnje oko tisuću ljudi na sjeveru zemlje treba ovakav oblik hitne pomoći, a ako pogledate da su to tri osobe na dnevnoj bazi, jasno je zašto treba imati što hitniju reakciju i što bolje uređaje. Uz činjenicu da je neophodan za održavanjem našeg standarda, ovim uređajem i status ŽB kao regionalnog centra za interventnu kardiologiju dobiva tim više na značaju - objasnio je međimurski župan, naglasivši kako je za uređaj u državnom proračunu osigurano 6 milijuna kuna, što mu je ujedno i procijenjena vrijednost, no postupkom javne nabave i pregovaranjem postignuta je cijena od 3.905.000,00 kuna s PDV-om.

-Dokaz je to racionalne i transparentne javne nabave i na taj se način štedi novac u državnom proračunu, a na ovaj način naš će aparat biti apsolutno najpovoljniji ovakvog tipa u zemlji. Velik je ovo dan za bolnicu, Županiju, ali i naše pacijente koji će morati koristiti usluge interventne kardiologiji - jasan je Posavec koji dodaje kako ŽB Čakovec ima za cilj smanjiti poražavajuću statistiku od 48 posto ljudi koji umiru od bolesti krvožilnog sustava.

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.27

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.28

PRELOG S visokim uzvanicima gradonačelnik razgovarao o mogućnostima suradnje

županije gradovi općine

Festival jagoda Turistička zajednica Grada Preloga organizira već tradicionalan Festival jagoda koji će se održati 28. svibnja 2016. godine na Trgu Slobode s početkom u 9,00 sati. Cilj spomenute manifestacije je prikazati bogatstvo plodova jagoda sa svim slasticama vezanima uz ovo voće. Kako jagode organizatori smatraju voćem ljubavi, sav program su posvetili upravo toj tematici.

12. Županijsko netjecanje u oranju 13. godinu za redom u organizaciji Udruge za natjecanje orača Međimurske županije i Savjetodavne službe Podružnice Međimurske županije, pod pokroviteljstvom Međimurske županije i Grada Preloga, u subotu 28. svibnja 2016. godine održati će se tradicionalno natjecanje orača „Orjemo Međimurski“ na području Grada Preloga na parceli kod industrijske zone Sjever s početkom u 10,00 sati. Svoju vještinu okušati će u dvije kategorije (plugovi ravnjaci i premetnjaci), dok će educirani suci pravedno ocijeniti njihovo znanje i prvoplasirani iz obje kategorije predstavljati će Međimursku županiju na Državnom natjecanju u oranju.

Posjet veleposlanika Kanade i Indije Prelogu U ponedjeljak, 9. svibnja, u Gradskoj vijećnici Grada Preloga, gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek primio je predstavnike Veleposlanstva Kanade u Republici Hrvatskoj. Tako su u Prelogu boravili veleposlanik Kanade u Republici Hrvatskoj, Njegova Ekselencija Daniel Maksymiuk, savjetnica za trgovinu Synthia Dodig, te kanadski gospodarstvenik Anthony Aleksic.

Veleposlaniku Danielu Maksymiuku i suradnicima, gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek, predstavio je glavne gospodarsko – turističke značajke razvoja Preloga.

Na prijemu se razgovaralo o mogućnostima suradnje između kanadskih poduzetnika te poduzetnika s područja Grada Preloga te je predstavljena mogućnost ulaganja na području Grada Preloga.

“

Naši proizvodi biti će konkurentniji u Kanadi i povoljnije će se izvoziti Veleposlanik je u društvu najbližih suradnika sa zanimanjem pratio prezentaciju te se osvrnuo na Sporazum o slobodnoj trgovini rekavši da će to za Hrvatsku i Prelog značiti prvenstveno smanjenje prepreka u izvozu.

Proizvodi koji se proizvode u Hrvatskoj bit će konkurentniji u Kanadi što znači da će tvrtke moći povoljnije izvoziti te će se otvoriti

Veleposlanik Kanade je u društvu suradnika sa zanimanjem pratio prezentaciju te se osvrnuo na Sporazum o slobodnoj trgovini rekavši da će to za Hrvatsku i Prelog značiti smanjenje prepreka u izvozu nove prilike na kanadskom tržištu.

Osim gospodarstva, razgovaralo se i o suradnji na kulturnom i obrazovnom području. Susret je završio posjetom tvrtki Šestan – Busch d.o.o. iz Preloga. Inače, predstavnici kanadskog veleposlanstva posjetili su Grad Prelog u sklopu posjeta Međimurskoj županiji. Naime, u organizaciji kanadskog veleposlanstva organiziran je seminar “Ceta – sporazum o slobodnoj trgovini”koji se održao u prostorima Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Čakovec.

Također u petak, 13. svibnja, Županijsku komoru Čakovec posjetio je veleposlanik Indije u Republici Hrvatskoj Nj.E. Sandeep Kumar.

Svoj posjet započeo je u tvrtki Šestan-Busch d. o. o. u Prelogu gdje se upoznao s proizvodnim asortima-

nom tvrtke kojim je bio impresioniran te je najavio mogućnost buduće suradnje.

Nakon posjeta tvrtki uslijedio je prijem kod gradonačelnika grada Preloga, Ljubomira Kolareka.

Veleposlanik se tom prilikom posebno zainteresirao za poslovne zone i mogućnosti ulaganja u Međimursku županiju. Svoj posjet završio je posjetom manifestaciji vina Urbanovo 2016. u Štrigovi gdje je nazočio svečanom otvorenju sajma.

Veleposlanik Kumar izrazio je zadovoljstvo posjetom te spremnost i interes za doprinos razvoju gospodarskih odnosa između Međimurske županije i Indije koja je jedno od najbrže rastućih svjetskih tržišta.

Veleposlanik Daniel Maksymiuk posebno se zainteresirao za poslovne zone i mogućnosti ulaganja u Međimursku županiju.

Izrazio je zadovoljstvo posjetom te spremnost na razvoj gospodarskih odnosa između Međimurske županije i Indije

U Općinu Vinica slilo se oko milijun kuna državnog novca

“

Odlukom Ministarstva odobreno je financiranje 170 projekata, a za nastavak programa sanacije nerazvrstanih cesta odobreno je 300.000 kuna.

Tražili smo 600.000 kuna, tako da ćemo dodatno morati uložiti i svoja sredstva, kaže načelnik Kostanjevac

U Općinu Vinica slilo se oko milijun kuna državnog novca Nakon proslave Dana općine u Vinicu se slilo gotovo milijun kuna državnog novca. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije početkom godine objavilo je u sklopu programa održivog razvoja lokalne zajednice javni poziv za prijavu projekta na koji je Općina Vinica prijavila projekt sanacije nerazvrstaniih cesta . Odlukom Ministarstva odobreno je financiranje za 170 projekata, među kojima i za projekt Općine Vinica, za koje se očekuje da će poboljšati standard i kvalitetu života lokalnog stanovništva, pridonijeti razvoju pojedinih područja i stvoriti preduvjete za održivi gospodarski i društveni razvoj.

Općini Vinica za nastavak programa sanacije nerazvrstanih cesta odobreno je 300.000 kuna, a održano je i svečano potpisivanje ugovora o sufinanciranju po Programu održivog razvoja lokalne zajednice.

Tražili 600.000 -Svaka kuna u našu općinu je dobrodošla. Tražili smo 600.000 tisuća, odobreno nam je 300.000 pa ćemo morati još dodatno uložiti svoja sredstva – rekao je načelnik Marijan Kostanjevac, načelnik Općine Vinica.

Novac u općinski proračun stići će i od Ministarstva kulture. Naime, na javni poziv Ministarstva kulture za

predlaganje javnih potreba u kulturi u 2016. godini Općina Vinica prijavila je više projekta za realizaciju kojih je Ministarstvo osiguralo 620.000 kuna . Ministarstvo je odobrilo sredstva u iznosu od 300.000 kuna za nastavak izrade projektne dokumentacije za dvorac Opeka koju će izrađivati Hrvatski restauratorski zavod, za nastavak radova sanacije i rekonstrukcije kurije Patačić osigurano je u ovoj godini 250.000 kuna, dok je za nastavak sanacije najugroženijih dijelova ziđa Starog grada (Burga) Vinica osigurano 70.000 kuna.

“

Dobrodošla je svaka kuna u našu Općinu, a Ministarstvo je prepoznalo jedno kulturno mjesto i kraj koji odiše poviješću i bogatom kulturnom baštinom Kulturna baština i povijest - U cijelom projektu nisu nažalost odobrena sredstva za nastavak sanacije krovišta crkve Sv. Marka ev. , a što ćemo dodatno pokušati dogovoriti s resornim ministrom Zlatan Hasanbegovićem -izjavio je načel-

620.000 kuna osigurano je za javne potrebe u kulturi, 300.000 kuna za nastavak izrade dokumentacije za dvorac Opeka nik Općine Marijan Kostanjevac i dodao kako ne čudi potpora Ministarstva kulture.

- Vinica je staro, povijesno – kulturno mjesto. Taj kraj jednostavno odiše poviješću i bogatnom kulturnom baštinom. To je ministarstvo i prepoznalo – dodao je načelnik općine Vinica.

Općinski proračun je oko šest milijuna kuna, a Kostanjevac je pohvalio sadašnju vladu.

- Općina ima mnogo projekata i zahvalni smo ovoj Vladi koja nije zaobišla općinu Vinica za razliku od one prethodne. Ne znam zašto je to tako bilo i tko nas je u cijeloj priči opstuirao – zaključio je Kostanjevac.

Inače u sklopu održavanja naših nerazvrstanih cesta te odvodnih izvršeni su radovi u naselju Gornje Ladanje. Spomenuti radovi obuhvaćali su čišćenje, produbljivanje i profiliranje kanala, porezivanje bankina i njihovo ponovo uređenje.

Održane Šaranske noći

Općina Vinica bila je domaćin natjecanju u šaranskom ribolovu koje se održavalo u ukupnom trajanju od 72 sata. Sudjelovalo je 11 ekipa od čega su četiri bile iz Međimurske županije, a ostale iz Sračinca, Petrijanca i Vinice.

Svaki natjecatelj morao je imati propisanu opremu za taj oblik ribolova (šaranski štapovi i sistemi, minimalno tri mreže za čuvanje ribe, umjetni mamac-boila,...), nakon ulovljene ribe ili maksimalno šest. Sudac je vagao svaku ribu posebno, a koja se nakon vaganja puštala. Konačan zbroj mase svih ulovljenih riba na kraju donio je pobjednika . Također se birala i najveća i najmanja riba.

Obilježena 25. godišnjica “Tigrova” Na samu 25. godišnjicu osnivanja 5. bojne 1. A brigade “Tigrovi”, članovi URV 1.GBR “Tigrovi” podružnice Varaždinske Županije okupili su u Vinici kako bi dostojno obilježili taj datum i prisjetili se svih poginulih i nestalih pripadnika 5. bojne Tigrova. Položili su vijenac i zapalili svijeće kod spomenika na Vinici. Ispred URV 1.GBR “Tigrovi” Podružnice Varaždinske županije vijenac su položili predsjednik udruge Damir Štefulj, dopredsjednik Danijel Kadi i član udruge Tomislav Kranjčec, načelnik Općine Vinica Marijan Kostanjevec, članovi UDVDR klub Vinica , te predsjednik URV 1.GBR “Tigrovi” iz Zagreba Ilija Vučemilović s članovima predsjedništva.

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.29

OPĆINA VINICA Načelnik pohvalio aktualnu Vladu i najavio nova ulaganja

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.30

RADOVI U PUNOM JEKU Napravljena i pješačka staza dužine 388 metara

županije gradovi općine

U Cestici u tijeku komunalni radovi vrijedni 612.500 kuna, a vatrogasci uvijek na oprezu Vatrogasna vježba

Priredba „male škole“ 30-ak djece s područja Cestice završilo je obvezni program predškole pa je tim povodom u Dječjem vrtiću Zeko organizirana završna priredba koju su s radošću došli pogledati roditelji i braća polaznika.

Polaznici su recitacijama, pjesmom i plesom oduševili prisutnu publiku. Završnoj priredbi polaznika male škole prisustvovao je i zamjenik načelnika Žarko Rodeš, a tu je bilo i kompletno rukovodstvo Dječjeg vrtića Zeko, direktorica Anka Tomasović, ravnateljica Brankica Vidrač i voditeljica cestičke podružnice Tanja Vuzem.

Cestičani obilježili Dan škole Na katolički blagdan Spasovo kada se u župi Križovljan pod nazivom „Križovu“ slavi župsko proštenje, odlukom OŠ Cestica slavi se Dan škole pa je taklo održana proslava 170. obljetnice školstva na području općine Cestica. Uz četiristo učenika proslavi su u holu školi prisustvovali i brojni gosti i roditelji, braća, djedovi i bake učenika škole, a sama priredba započela je hrvatskom himnom koju je uz pratnju tamburaškog orkestra, pod vodstvom učiteljice Slavice Požgajec.

Kasnije je uslijedio bogat program.

Nastavlja se i s radovima na uređenju pješačke staze i izgradnje sustava oborinskih voda južno od raskršća Gubčevom ulicom. Trasa zahvata proteže se s istočne strane Trga Ivana Pavla do raskršća sa Šenoinom

U općini Cestica u tijeku su komunalni radovi vrijedni 612,500 kuna. U skladu s planom i programom održavanja cesta Županijske uprave za ceste Varaždin, planom uređenja prometnica Općine Cestica, kao i planom komunalnog uređenja naselja načinjenog od strane rukovodstva Mjesnog odbora, započeli su radovi na zacjevljenju potoka u ulici Antuna Mihanovića u Radovcu. Na trasi radova s istočne strana ulice potok je usmjeren u betonske cijevi koje će primiti i oborinske vode s prometnice, a u prvoj fazi cijevi su položene od raskršća s ulicom Matije Gupca do ulaza na parkiralište zubne ambulante smještene kod državne ceste D-2. Iznad zacijevljenog potoka napravljena je pješačka staza u dužini od 338 metara, širine 1,5 metara, a osim uređenje kompletne odvodnje uređeni su prilazi dvorištima i parcelama kao i zelene površine.

Sigurnost - Staza će osigurati bolji protok vozila, a pješaci će ujedno biti sigurni. Promet je vrlo frekventan na toj trasi pa će mnogo napraviti po pitanju sigurnosti – rekao je načelnik Općine Cestica, Mirko Korotaj.

Nastavlja se s radovima na uređenju pješačke staze i izgradnje sustava oborinskih voda južno od raskršća s ulicom Matije Gupca. Trasa zahvata proteže se s istočne strane Trga Ivana Pavla Drugog, uz ugostiteljski objekt te se nastavlja s istočne strane ulice Miroslava Krleže do raskršća s ulicom Augusta Šenoe. U drugoj fazi napravit će se i pješačke staze, s lijeve i desne strane ulice Antuna Mihanovića, kod spoja na državnu cestu D-2. Većinu sredstava, za investiciju od 612.500 kuna pokrit će ŽUC Varaždin, a u toj cijeni s iznosom od 25 posto sudjeluje i Općina Cestica.

-Radovi bi trebali završiti u srpnju – zaključio je načelnik Korotaj.

Osim što se u općini Cestica radi punom parom, aktivna je i Vatrogasna zajednica općine Cestica. U njezinoj organizaciji održana je javna pokazna vježba na kojoj su sudjelovala sva vatrogasna društva s područja Općine Cestica, a realizaciji iste nazočili su i mnogobrojni mještani i gosti.

Vježba je planirana pod pretpostavkom izlijetanja osobnog vozila s ceste kod čega je od siline udara otkinut hidrant te je potom vozilo udarilo u električni stup i palo na parkiralište ispred društvenog doma. Usli-

Započeli i radovi na zacjevljenju potoka u ulici Antuna Mihanovića u Radovci, a vatrogasci održali pokaznu vježbu internevcije uslijed izlijetanja osobnog vozila jed loma stupa i elektro-ormara došlo je do kratkog spoja u kotlovnici doma, a na mjestu gdje se nalazio hidrant dolazi do ispuštanja vode pa je vodovod zatvoren. . Darko Majhen, predsjednik Zajednica naglasio je da se vježba odvijala u sklopu tradicionalne manifestacije ‘’Svibanj - mjesec zaštite od požara’’, a cilj vježbe je bila provjera sustava uzbunjivanja, provjera spremnosti postrojbi DVD-a, ispravnosti vatrogasnih sprava i opreme te provjera osposobljenosti članova vatrogasnih postrojbi.

Dani Europe u Srednjoj školi Čakovec Međimurski srednjoškolci iskazali su svoje znanje u edukativnom EU kvizu kao i spretnost u specijalnim kategorijama. štenoj atmosferi natjecatelji su pokazali zavidno znanje o zeFakultativna grupa Europ- je francuski ministar vanjskih mljama Europske unije, a snasko građansko društvo Sred- poslova još 1950. predložio ge su iskušali u natjecateljskim nje škole Čakovec koju vodi stvaranje Europske zajednice kategorijama neobičnoga naprof. Mladen Tota i ove je za ugljen i čelik. ziva, primjerice, Dubioza u godine, može se reći već tradi- Međimurski su srednjoškol- proračunu ili Europski selfie, cionalno, obilježila 9. svibnja, ci na Dan Europe sudjelovali te u poznavanju nacionalnih Dan Europe. To je dan koji u edukativnom i zabavnom zastava, nošnji, građevina, ali i je 1985. na Milanskom sum- EU kvizu osmišljenom i odr- popularnih nogometaša. mitu proglašen Danom Eu- žanom prema modelu trenut- Osim u znanju, srednjoškolrope u znak sjećanja na Schu- no vrlo popularnih britanskih ci su pokazali i svoju spretnost mannovu deklaraciju kojom pub-kvizova. U veseloj i opu- u specijalnim kategorijama

- brzom ispijanju Coca-Cole, hrabrom podnošenju ljutih feferona i plesu.

Kviz je okupio 68 učenika iz četiriju međimurskih srednjih škola i nekoliko njihovih nastavnika, raspoređenih u 13 ekipa koje su se borile za vrijedne nagrade: jednodnevno kupanje na moru, poklon bonove za poznati čakovečki restoran Rustica, ulaznice za kazališnu i filmsku tribinu Čakovec četvrtkom, cjelodnevne karte za Toplice sv. Martin te majice, kape i ruksake. Nagrade su osigurali Srednja škola Čakovec i EDIC Centar Čakovec kao organizatori kviza te turistička agencija Jakopić travel.

Odlična je zabava završila proglašenjem pobjednika – najbolja, najspretnija i najsretnija bila je ekipa Muraken Gym Srednje škole Čakovec.

DANI MATURANATA Završila ovogodišnja ‘Coolijada’

Najoriginalniji u Međimurju Najveću ocjenu na ovogodišnjoj ‘Coolijadi’ ostvario je 4.D razred kao najoriginalniji, a pritom i jedini razred primalja u Međimurskoj županiji.

I ovogodišnja je Coolijada završila velikim mimohodom međimurskih maturanata ulicama grada Čakovca gdje su ih, osim okupljenih građana, pažljivo promatrali i članovi komisije koja je ocjenjivala njihove odore,

ali i ponašanje kako bi, kao i svake godine, izabrali najoriginalniji razred.

Najveću je ocjenu kao najoriginalniji razred ostvario 4.

D iz Srednje škole Čakovec, a riječ je o prvom i zasad jedinom razredu primalja u Međimurskoj županiji. Glasove i srca komisije i brojnih glasača

primalje su osvojile vrlo lijepim odorama – 24 djevojke iz razreda tih su se ludih dana Coolijade preobrazile u privlačne stjuardese, a jedina dva mladića u privlačne pilote.

Da su svojim avionom vješto pilotirali, pokazala je još jedna nagrada koju su osvojili. U izboru najmaturantskog razreda Međimurske županije koji je provodilo eMeđimurje najveći je broj glasova opet osvojio 4. D, dok je 3. mjesto prema broju glasova osvojio 4. A razred, vozači i vozačice formule 1, također iz Srednje škole Čakovec. Pobjednici su proglašeni u disko-klubu Šampion na velikoj završnoj maturantskoj fešti.

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.31

EU KVIZ Znakovi sjećanja na Schumannovu deklaraciju

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.32

DAMIR HABIJAN

V

ećina nas sjeća se simpatične serije „Život na sjeveru“ u kojoj se okosnica radnje vrti oko doktora Fleischmana koji, vezan ugovorom o financiranju studija, biva primoran odraditi praksu od nekoliko godina u malom planinskom naselju – imaginarnom Cicelyju.

Gotovo stotinu godina prije nastanka navedene serije, Čehov je napisao (po meni najbolju) dramu „Tri sestre“. Sestre Prozorov doselile su se u ruski provincijski grad iz Moskve zbog prekomande njihova oca.

Možda se na prvu čini da ova dva nepovezana djela, stoljećem razdijeljena, nemaju ništa zajedničko, međutim njihovi tvorci prilikom kreiranja likova imali su jednu zajedničku premisu - perspektivu.

I dr. Fleischman i sestre Prozorov živjele su u provinciji, s konstantnom čežnjom da svoju budućnost nastave u glavnom gradu (Moskvi) odnosno u većoj sredini, a imajući u vidu besperspektivnost mjesta u kojima su „zaglavili“.

Ta vječita težnja za Moskvom danas je aktualnija nego ikada prije. Međutim s jednom velikom razlikom u odnosu na uvodno navedene likove – oni doista i odlaze. Naime, mnogi naši sugrađani na sjeveru Republike Hrvatske u želji za boljom perspektivom, čeznu za svojom Moskvom pa tako odlaze u Zagreb, ili izvan granica naše domovine.

Političari, bilo s lokalne ili državne razine često Sjever Republike Hrvatske ističu kao primjer uspješne sredine, kao regiju u koju poduzetnici najviše investiraju i ulažu, nazivaju ju „lokomotivom razvoja“ i drugim ponekad neukusnim hiperbolama.

Doista, ukoliko uzmemo u obzir službene podatke FINA-e, Državnog zavoda za statistiku, Porezne uprave, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Sjever Hrvatske (Varaždinska županija i Međimurska županija) u gospodarskom smislu ostvaruju najbolje rezultate. Primjerice, većina poduzetnika s područja Varaždinske županije ostvarila je dobit veću od 900 milijuna HRK, dok je manji dio poduzetnika poslovao s gubitkom u iznosu od 690 milijuna HRK, te je ukupna dobit razdoblja iznosila 224 milijuna HRK. U isto vrijeme poduzetnici u Međimurskoj županiji ostvarili su dobit veću od 400 milijuna HRK čime su preoteli primat Varaždinskoj županiji.

Unatoč navedenim podacima za Sjever Hrvatske, prosječna plaća u Varaždinskoj županiji 22% je manja od prosječne mjesečne plaće na razini Republike Hrvatske, i ako se navedenim

UKOLIKO ŽELIMO BITI REGIONALNI CENTAR SJEVERA HRVATSKE, ONDA JE SRAMOTNO DA PO CIPELE MORATE U ZAGREB DEPRESIJU KOJU JE PROIZVELA BESPERSPEKTIVNOST NEKAD JE MOGLA RAZVODNITI BOGATA KULTURNA SCENA tempom nastavi rast plaća, radnik u Varaždinskoj županiji za 13 godina zarađivat će prosječnu hrvatsku plaću.

Sjever Hrvatske, poglavito Varaždin temelji se na radno-intenzivnoj industriji odnosno prehrambenoj, tekstilnoj, industriji kože i obuće, industriji koja ne zahtijeva velika novčana ulaganja, traži puno radnika, međutim ne omogućava veće plaće od prosječnih plaća na nivou Republike Hrvatske.

Sad dolazimo na pitanje perspektive na našem sjeveru... Manje plaće - manje pune i lokalne proračune. Posljedično, stanovnici manje troše, odnosno njihova kupovna moć za četvrtinu je manja od prosječnog stanovnika naše domovine, što u konačnici rezultira nezainteresiranošću određenih poduzetnika koji pružaju usluge ili prodaju robu na tržištu Republike Hrvatske da se šire na Sjever Hrvatske. Ponuda robe ili usluga u Varaždinu manja je nego primjerice u Zagrebu. Međutim, ukoliko želimo biti regionalni centar Sjevera Hrvatske što se konstantno povlači kroz usta većine identičnih lokalnih političara koji s vremena na vrijeme zamijene mjesta, onda je najblaže rečeno sramotno, da po cipele morate u Zagreb.

Apatiju odnosno depresiju koju je proizvela besperspektivnost, ponekad je mogla razvodniti bogata kulturna scena u Varaždinu ali i u drugim dijelovima Sjevera Hrvatske. Međutim, i u toj sferi osjeća se svojevrsni zamor. Festivali koji su sami sebi svrha (s ciljem samopromocije glavnih aktera) nisu i ne mogu više biti dostatna zabava u smislu „kruha i igara“.

Stranačke iskaznice nisu bile na većoj cijeni nego zadnjih godina. Stručnost i kvalificiranost postaje utopija odnosno kriterij radi zadovoljavanja zakonom propisane forme javnih natječaja.

Rezultat = frustracija mladih obrazovanih ljudi koji su svjesni da sreću nažalost treba potražiti drugdje.

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.33

Vječita težnja za Moskvom

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.34

KAKO FINANCIRATI SPORT ZA VRIJEME KRIZE?

javne politike

KOLIKO ZA SPORT ISKEŠIRAJU VARAŽDINCI, A KOLIKO MEĐIMURCI

Jeste li se ikada zapitali koliko u današnje vrijeme teške gospodarske krize lokalna uprava izdvaja za sport i svoje sportaše? Donosimo podatke za sve gradove u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji Piše: Renato Lukavečki. Snima: Ivan Tomašković/Arhiva

Ispitali smo gradonačelnike i ljude vezane uz financiranje sporta koliko koji grad u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji izdvaja za sport.

Podaci su različiti, ali vrlo interesantni pa je tako primjerice uočljivo da Čakovec više izdvaja za održavanje sportskih objekata od Varaždina.

No, pročitajte...

Grad Varaždin Kao najveći grad u obje županije Varaždin za sport i sportaše odvaja, prema prikupljenim podacima, čak 31.250.000 kuna. Zajednica sportskih udruga Grada Varaždina dobiva 6.590.000 kuna od čega ona izdvaja 3.100.000 kuna za objekte koje klubovi koriste, a

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.35

to su: Srednjoškolac, dvorana Graberje, stadion Varteksa, stadion Slobode i igralište u Hrašćici. Ostalih 3.490.000 Zajednica raspoređuje za realizaciju sportskih programa, odnosno za vrhunske sportaše, sportaše s invaliditetom, studente sportaše itd.

Nadalje, 300.000 kuna Grad godišnje izdvaja za legalizaciju sportskih objekata, 360.000 kuna za projekte energetske učinkovitosti tih objekata, 6 milijuna kuna za Javnu ustanovu Gradski bazeni i čak 18 milijuna kuna godišnje za otplatu kredita dvorane na Dravi, popularne Arene, prema programu Javnog privatnog partnerstva.

Jenkač otvoreno nam je priznao kako se lokalna samouPrecizne podatke o izdva- prava u to ne može i ne smije janju za sport Grada Ivanca miješati te da je raspodjela dao nam je sam gradonačel- spomenutog iznosa isključivo nik Milorad Batinić. Ivančani na Zajednici. ukupno izdvajaju 1.068,500 kuna za sportaše. Od tog izno- Ludbreg sa 683.500 kuna dobiva Zajednica sportskih udruga koja taj Ludbrežani u posljednje vrijenovac raspodjeljuje prema za- me imaju pravu „ekspanziju“ konu o sportu . Za održavanje ženskog sporta za što su najobjekata sportskih dvorana tri bolji primjer hrvačice, ali i odosnovne i jedne srednje škole bojkašice. Zajednica sportskih Ivanec

Novi Marof Marofčani za sport izdvajaju 550.000 kuna i to samo Zajednici sportskih udruga koja taj novac, naravno, raspodjeljuje opet prema postojećim kriterijima. Gradonačelnik Siniša

Lepoglava

Prema riječima dogradonačelnika Hrvoja Kovača u Lepoglavi su sport potpuno odvojili od politike. Grad će za sport izdvojiti 450.000 kuna i to isključivo preko Zajednice sportskih udruga koja će novac raspodjeliti prema postojećim kriterijima za djelatnost sportskih udruga i klubova, održavanje sportskih objekata, za liječničke preglede sportaša, stručnu službu i materijalne troškove. Za održavanje malonogometnog turnira iz proračuna Grada Lepoglave za 2016. godinu izdvojen je iznos udruga Grada Ludbrega dobi- od 20.000 kuna koji je opet va 450.000 kuna. Za energente doznačen Zajednici sportskih NK Podravine grad dodatno udruga u trenutku početka izdvaja 100.000 kuna, a za sve turnira i prema dostavljenom klubove koji besplatno koriste zahtjevu. ludbrešku sportsku dvoranu još 300.000 kuna. Čakovec

VARAŽDIN ZA SPORT IZDVAJA 31, 2 MILIJUNA KUNA, OD ČEGA SAMO ZA ARENU GODIŠNJE IDE 18 MILIJUNA. ČAKOVAC IZDVAJA 9,5 MILIJUNA grad izdvaja 240.000 kuna, 50.000 za Zonu sporta i rekreacije Jezera, 15.000 kuna za Zonu sporta i rekreacije Margečan i na koncu oko 60.000 kuna za izgradnju i održavanje sportskih igrališta u naseljima Ivanca.

izdvaja se za tradicionalnu atletsku utrku Grada Varaždinskih Toplica koja se održava u lipnju svake godine.

vozila 150.000 kuna. Uz to Grad Čakovec za sportske aktivnosti mladih daje 100.000 kuna, za rekreaciju i sport 312.000, za održavanje rekreacijsko-sportskih objekata grada 5.423.000, za sufinanciranje sportskih manifestacija 300.000, za sufinanciranje vrhunskih sportaša 71.000, za dodatno sufinanciranje priprema za OI 220.000 i za korištenje sportskih objekata 1.500.000 kuna.

Mursko Središće Mursko Središće nema Zajednicu sportskih udruga. Ove godine iz proračuna za potrebe gradskog sporta izdvojit će se 552.000 kuna. Korisnici su Odbojkaški klub, rekreacijske udruge, teniski klub, atletski klub, košarkaški klub i pet nogometnih klubova sa šireg gradskog područja.

Prelog

Preložani su prošle godine iz proračuna grada izdvojili čak Varaždinske Toplice Čakovčani će ove godine 1.200.000 kuna za sport. Od u sport „uložiti“ 9.576.000 tog iznosa Zajednica sportVaraždinske Toplice za sport kuna. Zajednica sportskih skih udruga dobila je 485.000, izdvajaju dva posto od uku- udruga dobit će 1.650.000 dok je 635.000 kuna grad ulopnog proračuna grada što od čega na redovne djelat- žio u izgradnju i održavanje iznosi oko 380.000 kuna. Za- nosti odlazi 400.000 kuna, sportskih objekata. Ostatak od jednica sportskih udruga do- na stručni rad 600.000, na 80.000 kuna utrošeno je na rabiva 350.000, ostale sportske troškove korištenja dvorana zne sportske manifestacije koje udruge 15.000, a 15.000 kuna 500.000 i za kupnju kombi organizira grad. 30

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.36

ALEN KIŠIĆ

S

velikim sam veseljem primio poziv urednika da budem kolumnist. I danas, punih 15 godina otkako je završila moja novinarska karijera, tijekom koje sam i diplomirao novinarstvo kao jedan od fakulteta koje sam završio, najljepše se opustim kad moram napisati članak. Slično kao kad igram nogomet ili rukomet. Upravo to prisjećanje na dane kada sam kao novinar dopisnik lijepo zarađivao i uz zaradu od rukometa imao tadašnju prosječnu plaću mi je dalo ideju teme za prvu kolumnu. Studentski džeparac, studiranje, zaposlenost, prosječna plaća, kada to kao u igri asocijacija stavim u jednu rečenicu, tema se nameće sama od sebe – koji je izlaz iz situacije u kojoj zaposleni u Varaždinskoj županiji imaju jedan od najnižih prosjeka plaća u Hrvatskoj?

Taj prosjek plaća je i inače dosta specifičan podatak kojim se zapravo penaliziraju županije u kojima je niža nezaposlenost.

Zvuči paradoksalno? I nije baš, jer u prosjek ulaze samo oni ljudi koji rade. I zato u, primjerice, Ličko-senjskoj županiji je prosjek plaća viši nego u Varaždinskoj. Jer, tamo nema industrije kao kod nas, ljudi su uglavnom zaposleni u državnom sektoru gdje su plaće ipak veće i bliže državnom prosjeku koji je 5652 kn u veljači. To što je nezaposlenost znatno viša nego u Varaždinskoj županiji je podatak za drugu statistiku u kojoj smo mi u vrhu, a to je po stopi nezaposlenosti.

I kada spojimo pitanje iz prvog odlomka s paradoksom iz drugom, opet je pitanje, kako se popraviti na toj ljestvici i kako se približiti tom famoznom državnom prosjeku barem na deset posto zaostatka? Odgovor leži u obrazovanju! Kao što je napisao Nelson Mandela: „Obrazovanje je najjače oružje koje možete imati da biste promijenili svijet“. Iz obrazovanja se mijenja obrazovna struktura, samim time struktura zaposlenosti, pa i struktura gospodarstva na području županije! Je li to lak proces? Nije. Je li to brz proces? Svakako ne. Međutim, dugoročno, a sada već i srednjoročno (od 3 – 5 godina), to je jedini siguran način kojim ćemo mijenjati strukturu i popravljati taj prosjek. Imamo jednu ipak dobru poziciju, preduvjeti su (uglavnom) stvoreni.

Naime, nije ovo nešto što smo izmislili zadnjih dana, prije desetak godina se krenulo s intenzivnim ulaganjima u obrazovanje, uglavnom u osnovnoškolsku i srednjoškolsku infrastrukturu, a visoko školstvo samo kao nadogradnja. Rezultat se vidi, u popisu stanovništva 2001.imali smo 12 tisuća visokoobrazovanih osoba, a 2011. već 18 tisuća, uz istodobno smanjenje

S ULAGANJIMA U OBRAZOVANJE NE SMIJEMO STATI, A NOVA NADA I NOVA MOGUĆNOST ZAMAHA JE SVEUČILIŠTE SJEVER DRUGI IZAZOV JE KAKO ZADRŽATI SVE TE OBRAZOVANE LJUDE KOJE ĆEMO IMATI. JEDAN OD KLJUČNIH ODGOVORA TEHNOLOŠKI PARK 2 broja ljudi u županiji za gotovo 10 tisuća! Danas vjerujem da je to negdje oko 20 tisuća, međutim to je tek oko 11 posto, a hrvatski je prosjek 18 posto, a recimo Zagreb već blizu 30 posto. Drugim riječima, s ulaganjima u obrazovanje ne smijemo stati, a nova nada i nova mogućnost zamaha je Sveučilište Sjever. Njegov razvoj, kao i razvoj ostalih visokoobrazovnih ustanova, prije svega FOI-ja, garantira poboljšanje obrazovne strukture zbog sve dostupnijeg studiranja, ali i zbog lakozapošljivih i traženih STEM zanimanja u kojima već danas ima 86 posto studenata. Znači, polako ali sigurno mijenjamo obrazovnu strukturu. I, što ostaje, nakon toga?

Mijenjanje strukture zaposlenosti, jer drugi izazov je kako zadržati sve te mlade obrazovane ljude koje ćemo nedvojbeno imati. Jedan od ključnih odgovora na to jest Tehnološki park 2 u Brezju. Mjesto je to koje, ako se razvije sukladno planovima, će promijeniti kompletnu vizuru Varaždina iz industrijskog (iako ćemo to uvijek dijelom imati i trebamo imati) u pravi grad tehnologija. A onaj tko tamo radi sigurno neće imati plaću koja je 20 ili više posto ispod državnog. No, isto tako, budimo realni, tamo se u punom profilu predviđa zapošljavanje 800 do 1000 takvih ljudi što danas ne možemo ni izbliza naći. Zato je pravi odgovor obrazovanje, sada imamo i sve preduvjete i vertikalu od vrtićke do akademske dobi, i bit ćemo uspješni onoga dana kada ćemo i po prosjeku plaća biti tamo gdje smo i po nezaposlenosti – među prva 3 ili 4 mjesta u Republici Hrvatskoj. Ali to je proces, proces koji teče i koji dominantno ovisi samo o nama.

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.37

Oružje protiv najnižeg prosjeka plaća

ARHIVSKA FOTOGRAFIJA: SLUŽBENE STRANICE GRADA IVANCA

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.38

znakovi vremena

ŠESTSTO DVADESETA OBLJETNICA GRADA IVANCA

OD ‘IVANEČKIH UGLJENOKOPA’ DO ‘JEDINSTVA’ U PODUZEĆU NEMA SUDSKIH REPOVA, SINDIKALNIH POBUNA, OBEĆANJA “DA BU PLAĆA” , OGOVARANJA IZA “VUGLA”

V meglenom ivanečkom jutru svjetlucaju karabitarice poput ivanjskih krijesnica. Žure se rudari na smjenu. V žepu komadić kuruznoga kruha, malo špeka. Pa, SRETNO. Duboko pod zemljom odjeća natopljena znojem, garava lica.

Početak ivanečkog rudarstva seže u polovicu 19. stoljeća kad Wiener-Kohlen Industrie Verein iz Beča dobiva dozvolu za istraživanje i iskorištavanje ugljena. Otvaraju se jame, ugljen je tražena roba. U sklopu ivanečkih rudnika vadio se ugljen i u jamama u Ladanju

“Ivanečki ugljenokopi” pokrivali su površinu od oko 32 četvorna kilometra i procjenjuje se da je do kraja eksploatacije 1975. izvađeno dvanaest milijuna tona ugljena.

U vrijeme zatvaranja “Ivanečki ugljenokopi” zapošljavali su oko 1700 radnika. Rudno bogatstvo potaknulo je i gradnju željezničke pruge Varaždin-Očura. Piše: Martin Lukavečki. Snima: Siniša Sović

Donjem, Brodarevecu, koja je s proizvodnjom od dvjesto tisuća tona na godinu bila najveća. 31. prosinca 1975. prestaje raditi i posljednja jama u Brodarevcu.

“Ivanečki ugljenokopi” pokrivali su površinu od oko 32 četvorna kilometra i procjenjuje se da je do kraja eksploatacije 1975. izvađeno dvanaest milijuna tona ugljena.

U vrijeme zatvaranja “Ivanečki ugljenokopi” zapošljavali su oko 1700 radnika. Osnivaju se poduzeća “MEGA”, “ITAS”, “TMS”, “AMABA-

LAŽA”, “IVAMIT”, najprije u sklopu “Ivanečkih ugljenokopa”, a od godine 1976. djeluju kao samostalna poduzeća.

Sljednik „Ivanečkih ugljenokopa“ jest poduzeće “JEDINSTVO”. Njegove tvornice u Ivancu i Brodarevcu počele su još u rudničkim halama, a danas u novim pogonima proizvode kartonsku ambalažu te dijelove za automobilsku i alatnu industriju te tako nastavljaju sto tridesetogodišnje djelovanje.

Danas „Jedinstvo“ proizvodi 5000 tona kartonske ambala-

že te znatne količine proizvoda za automobilsku i alatnu industriju te strojarski inženjering.

-Redovito investiramo u nove tehnologije i strojeve, a upravo je u tijeku gradnja objekta većeg od 3000 m2.

Bio je to početak razgovora s šezdeset dvogodišnjim direktorom poduzeća Martinom Bunićem. U poduzeću se zaposlio 1976. godine kao inženjer strojarstva. - Nakon pripravničkog staža i referentskih poslova počeo sam upravljati tehničkim službama, razvojem. 1979. imenovan sam rukovoditeljem tehničkih poslova u Tvornici magnetskih stega, a 1991. postao sam direktor Kartonaže.

Godine 2002. imenovan sam generalnim direktorom. Sjeća se dobro zatvaranja i zadnjega rudnika u ivanečkome kraju, u Brodarevcu. -Brodarovec se službeno zatvorio 31. prosinca 1975. godine, ali je sanacija jame -vađenje opreme pa i

Prvi smo u Jugoslaviji slavili Božić pa je Komitet tražio moj otkaz, no ondašnji direktor Zdunić me zaštitio, a ja nisam poklekuno

“

nešto ugljena, trajala do 30. svibnja 1976. godine. Većina rudara je bila zbrinuta po Zakonu o supstituciji rudarstva, a oni mlađi već su počeli raditi u novootvorenim firmama (ITAS, TMS, MEGA, IVAMIT, AMBALAŽA).

Jamski rudari sa sjetom su govorili o teškome rudarskom poslu, mračnim jamama, vlazi, velikoj nesigurnosti, čestim nesrećama. Poginulima.

Vanjski rudari nisu imali beneficirani staž pa su osjećaji bili podijeljeni - od sjete do ljutnje.

U ono doba, politika je odre-

BUNIĆ: STRES POSTOJI AKO GA ŽELIMO STVORITI U SVOJOJ GLAVI; NEMA BEZIZLANE SITUACIJE I TREBAMO RAZMIŠLJATI POZITIVNO

đivala mnogo toga, ili gotovo sve. Osnovna organizacija SK-a redovito bi na sastancima raspravljala o proizvodnji, a ja kao tehnički direktor, morao sam davati izvješća. Sekretar osnovne organizacije SK-a otvarao je sastanak riječima: “Pozdravljam članove SK-a i druga Bunića”. To je bio svojevrsni politički pritisak, ali nisam pokleknuo. Zbog toga što smo prvi u Jugoslaviji slavi-

li Božić, Komitet je tražio moj otkaz, ali ondašnji direktor Zdunić me zaštitio, prisjeća se. Što se današnje funkcije tiče, poduzeće je uvijek smatrao velikom obitelji pa i sadašnji model radničkog dioničarstva to potvrđuje. Cilj nam je zajednički, a odluke donosimo dogovorno. Sve je to posao, djeluje vrlo kompleksno, ali, ako su namjere poštene, dobro završi svaka ideja. Na mnoge događaje ne možete utjecati, ali zbog toga se ne trebamo brinuti tjeskobno i razmišljati stresno. Stres postoji ako ga želimo stvoriti u svojoj glavi; nema bezizlazne situacije i trebamo razmišljati pozitivno. U mojih 40 godina rada bilo je mnogo zakonskih promjena i sve smo poštovali uz naglasak na radnička prava koja nikad nisu bila zakinuta.

Ne živimo vrhunski jer nam to položaj na tržištu ne dopu šta, ali ispunjavamo sve obveze i svake godine dosta ulažemo.

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.39

U LAMELAMA U BRODAREVCU IZVOZI SE 85% U EU, NAJVIŠE U NJEMAČKU, A U KARTONAŽI JE MANJE IZRAVNOG IZVOZA

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.40

kako bismo hvatali korak ili bili ispred konkurencije.

Kad je riječ o poslovnim rezultatima, neki su vrlo dojmljivi. U Lamelama u Brodarevcu izvozi se 85% proizvodnje u EU, najviše u Njemačku, a u Kartonaži je manje izravnog izvoza jer se kutije radi transportnih troškova ne isplati daleko voziti. U posljednjih smo dvadeset godina utrostručili proizvodnju ambalaže.

Radni ritam prvoga među jednakima, kako voli reći gospodin Martin, počinje ranojutarnjim buđenjem uz radijske vijesti, “Duhovnu misao”. -U 7.45 kratak brifing sa suradncima, pa obilazak radnika u jutarnjoj smjeni. Isti je ritual i popodne, a često i u noćnoj smjeni kada je ima. -To pozitivno utječe na radnike jer to ne doživljavaju kao kontrolu nego stvara osjećaj zajedništva što podiže radnu klimu. Treba se veseliti svakom radnom uspjehu, ali teško mi padaju obiteljske tragedije kao što su

rastave, bolesti, a osobito kada pate djeca. Čovjek u nekim trenucima lako postaje broj ili poput stroja, bez duše, i to bi želio da se promijeni kod ljudi.

Djelatnike zove imenima – svih sto dvadeset zna kolika je plaća direktora, svojim značajnim udjelom nije poduzeće pretvorio u obiteljsko poslovno carstvo. Minulo je mnogo godina od zatvaranja posljednjega rudarskog ivanečkog okna, a u „Jedinstvu“ se i danas pozdravljaju sa SRETNO! Znaju i zašto! 30

U “Jedinstvu” se i danas pozdravljaju sa SRETNO! Znaju i zašto

“

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.41

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.42

Ni HNS ni SDP ni HDZ izbore u Varaždinskoj županiji ne mogu dobiti sami, a svi inzistiraju na svojim kandidatima, naročito u Varaždinu Piše: Alen Matušin. Snima: Siniša Sović

U posljednje dvije godine puno toga se promijenilo na političkoj sceni Varaždinske županije. O koaliciji HNSHDZ lokalno se govorilo davno prije nego su o tome počeli pisati nacionalni mediji povezujući Ivana Vrdoljaka i Tomislava Karamarka. Od toga, prema svemu sudeći, na kraju neće biti ništa. Međutim, u svjetlu zaoštravanja odnosa između SDP-a i HNS-a, poglavito na razini grada Varaždina, zanimljivo je barem hipotetski ustanoviti na koji način bi u koaliciju (za neke napokon) mogli ući lokalni HNS i lokalni HDZ. Činjenica je da ni HNS ni HDZ ni SDP izbore ne mogu dobiti sami, a svaki inzistira na svojim kandidatima – naročito za gradonačelnika grada Varaždina. Netko će, naravno, u nečemu morati popustitit...

1. Štromar kandidat za župana Neki od najviše pozicioniranih HDZ-ovaca u Varaždinskoj županiji u neformalnim razgovorima uopće ne skrivaju da bi kao „svojeg kandidata“ za župana rado vidjeli upravo aktualnog župana Predraga Štromara, šefa županijskog HNS-a. A Štromar se

NEKI HDZ-OVCI BI RADO ŠTROMARA ZA ŽUPANA, ON IH NAZIVA “DOBRIM DEČKIMA”

upravo neke njih u neformalnim razgovorima ne libi nazvati „dobrim dečkima“. Ništa to, naravno ne mora značiti.

Kuloari govore da Anđelko Stričak na toj poziciji vidi aktualnog saborskog zastupnika Josipa Križanića, što on javno opovrgava. Kako bilo, tko god će se odlučiti na „brak“ s HNS-om (SDP ili manje vjerojatno HDZ) morat će prihvatiti Predraga Štromara kao kandidata za župana. Neće biti tako teško...

2. Habijan kandidat za gradonačelnika S druge strane, HNS-u će bilo koju stranku biti – jako teško uvjeriti da zajednički kandidat koalicije bude aktualno varaždinski gradonačelnik Goran Habuš. Međutim, prema svemu sudeći Habuš ostaje kan-

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.43

politika

SCENARIJ LOKALNOG PAKTA HNS-HDZ

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.44

VISOKO POZICONIRANI HNS-OVCI OTKRILI SU DA SI JE ŠTROMAR U KUKURIRKU VLADI ‘MALO MOGAO POMOĆI’, HOĆE LI USPJETI S HDZ-OM? didat za gradonačelnika samo u slučaju da HNS na izbore (barem u gradu Varaždinu) odluči ići samostalno, što Štormaru nije naročito strana ideja. O tome je govorio još kao kandidat za šefa HNS-a na nacionalnoj razini, a nakon što se Alen Kišić počeo otvoreno politički diferencirati u svrhu vlastite kandidature, Štromar je mogućnost samostalnog izlaska ponovno istaknuo, ali i eksplicitno naglasio da je siguran u Habuša kao HNSovog kandidata. HNS je već navodno proveo i anketu, no što je ona pokazala trenutno

nije poznato. Kuloari govore da bi se više moglo znati u lipnju.

3. Zajedno protiv Bilića HNS nema kandidata u Novom Marofu, HDZ u Varaždinskim Toplicama. Tako barem govore kuloari. U Ludbregu kandidata za gradonačelnika nema ni jedna ni druga stranka. Otvara li se time HNS-u i HDZ-u prostor za profiliranje zajedničkog kandidata koji bi nastupio protiv SDP-ovog Dubravka Bilića? SDP s druge strane ima potencijalnog kandidata u Lepoglavi, aktualnog zamjenika Marijana Škvarića Hrvoja Kovača, a HNS u Ivancu Milorada Batinića. Premda u Ivancu koalicija HNS-SDP već neko vrijeme „ne štima“, kandidat koji bi suvereno mogao parirati Batiniću ni izbliza nije na vidiku...

HNS je proveo anketu kako stoje kandidati za gradonačelnika 4. Dovršiti nedovršene Varaždina, projekte rezultati (još) Primjer „lakoće mogućnosti između HNS-a i nisu ‘procurili’ dogovora“ HDZ-a nedavna su imeno-

“

vanja u varaždinskoj bolnici: „Čelna osoba neka bude nes-

tranačka, nama predsjednik upravnog vijeća, vama istaknuti član vijeće ili – obrnuto!“.

Kako bilo, za „mir u kući“ jednog člana dobio je i SDP, i bog te veselio. Stričak bi, svjestan da vlast ne može osvojiti bez jakog koalicijskog partnera, „kod svojih“ možda mogao progurati dogradnju kirurgije, aglomeraciju, vojarnu, bale smeća, Gospodarsku zonu sjever..., a onda svi na kraju zaključiti: „Vidiš kako zajedno možemo!“.

Lakoća dogovora HNS-a i HDZ-a najbolje se vidi na primjeru kadroviranja u OB Varaždin

5. Za sve optužiti SDP i Milanovićevu vladu

Milanović – Pusić prema njemu i Varaždinskoj županiji. „Siromak se u Zagrebu htel rastrgati, a ništ ili malo toga je mogel rešiti!“, komentirali su tada lijevi kuloari. Međutim, sada, dovrši li s HDZom barem neke od započetih projekata (a ima ih...), HNS će vrlo lako moći reći: „Za sve je kriv SDP i Milanovićeva vlada.

Htjeli smo, nije se moglo. Sada očito s HDZ-om možemo...“.

Uoči unutarstranačkih izbora u HNS-u objavili smo ekskluzivan insajderski izvještaj u kojem su nam najviše pozicionirani izvori u HNS-u otkrili da je Predrag Štromar bio vrlo nezadovoljan Kukuriku vladom, konkretno – odnosom tadašnje koalicijske osovine

“

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.45

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.46

pikant

Nepoznati život kralja mlijeka

Vindija, sport i priroda, ali ipak najviše – Vindija. Otprilike tako bi se mogao opisati život jednoga od najbogatijih Hrvata i definitivno najbogatijeg Varaždinca, 78-godišnjeg vlasnika Vindije, Dragutina Drka kojemu se prošle godine navršilo točno 50 godina otkako je toj tvrtci kao direktor na čelu. Naš fotoreporter “ulovio” ga je na igralištu “Sloboda” za vrijeme treninga, a kako doznajemo riječ je o Drkovoj dugogodišnjoj tjednoj rutini. Piše: Alen Matušin. Snima: Siniša Sović

Dva puta tjedno “Sloboda”, dva puta tjedno tenis u društvu dvojice bliskih suradnika, otkrivaju nam njegovi poznanici kojih, vjerujte nam, izvan sustava Vindije i Koke nema mnogo te je zaista bilo teško u relativno kratkom vremenu doznati potankosti iz Drkova privatnog života.

Potrudili smo se...

Međutim, na pitanje s kime se vlasnik Vindije najviše druži, odgovor njegovih poznanika glasi: “Ni s kim posebno. Dođe u Vindiju ujutro, na radnom mjestu provede osmosatno radno vrijeme, a onda ili nastavi raditi do kraja dana ili ode kući na ručak pa se vrati...”

Obiteljski ručak svetinja Naime, kako nam neki od njegovih poznanika prepričavaju, u Drkovoj kući “svetinja” je navodno obiteljski ručak kojega njegova supruga spravlja uvijek u isto

vrijeme, a kojemu, isto tako navodno, moraju nazočiti svi članovi obitelji koji se u to doba zateknu u gradu.

No, prema riječima poznanika, Drkova supruga voljela bi da joj je muž više kod kuće, naročito sada kada su već oboje u godinama.

- Drk općenito voli točnost i nikada ne kasni. Primjerice, trening tenisa propusti tek ako je u pitanju neka “viša sila”, no istina je, znao se povjeriti da ga supruga često pita kada će napokon nakon toliko godina što ih je proveo u firmi više i češće biti kod kuće – otkrivaju nam osobe koji su s prilično samozatajnim varaždinskim poduzetnikom imale priliku provesti određeno vrijeme.

Odmor od nekoliko dana Premda je poznato da Drk ljetuje na Krku, nije to odmor, otkrivaju nam, kakvog bi poželjeli ljudi koji si ljetovanje ne mogu

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.47

OTKRIVAMO S KIME SE DRUŽI, NJEGOVE NAVIKE, DNEVNU RUTINU I POIMANJE ODMORA...

DOZNAJEMO DA JE SKLON HUMORU, TE DA O POLITICI GOTOVO I NE RAZGOVARA priuštiti. Riječ je o kakva četiri do najviše sedam dana, a i to je uglavnom najviše bilo zbog unuka koji su sada već porasli pa manje vremena provode s djedom, kažu

Drkovi poznanici.

- Pazi na kontroliranu prehranu, svinjsko meso kupuje kod svojeg mesara u gradu, a nedjeljom ga se zna vidjeti u Vindijinoj pekari kod POS-ovih zgrada u Jalkovcu. Zdrav život i priroda važne su komponente u njegovom životu, zato u društvu voli pričati o uređenju eksterijera, to ga jako zanima – kažu poznanici, ističući kao primjer park kojega je Drk uredio oko svojeg dvorca u Jalkovcu.

Cigareta ‘zbog mode’ Premda ga se znalo vidjeti s cigaretom te je svojedobno završio čak u novinama “jer je zapalio u vlastitoj pekari, što je zasmetalo jednu gospođu”, doznajemo da je ovom poroku Drk “podlegao” onako, “iz mode”.

Nikad zapravo nije uvlačio

dim u sebe, zaista drži do zdravoga života, zbog čega u svojim godinama i jest tako vitalan, tvrde njegovi poznanici.

Koliko god se priča o njegovim donacijama čas HDZ-u čas SDP-u (ili objema strankama odjednom), a ni on se s vremena na vrijeme ne libi pojaviti na političkom skupu poput onog nedavnog HDZ-ovog u varaždinskoj Areni, bliski Drkovi poznanici kažu da o politici gotovo nikad i ne govori, odnosno govori u onoj mjeri koliko ga se ona tiče kao gospodarstvenika.

Smisao za humor - Malo poznata njegova karakterna crta je smisao za humor. Viceve voli pričati i slušati. Vrlo je uporan, voli žar borbe, ali ga smeta, a to se najviše vidi na tenisu, kad netko nije fer u igri.

Tada inače smireni karakter naglo plane – doznajemo od osoba koje s varaždinskim gospodarstvenikom provode vrijeme.

Nakon što je dugo godina bio poznat po Renaultu 5, iako je navodno imao ne jednog nego čak dva Bentleya, i to prvi u Hrvatskoj, već ima dosta vremena otkako je Renaultov „šerajzlin“ zamjenio automatskim mjenjačem Mini Coopera od 170 konja.

Prema prošlogodišnjim podacima, Drkovo poslovno carstvo generira gotovo trećinu prihoda industrijskog središta sjeverozapadne Hrvatske. Lani je njegova grupacija koja obuhvaća 14 poduzeća te zapošljava 4000 radnika ostvarila prihod veći od četiri milijarde kuna, odnosno dobit od 20 milijuna kuna. Dragutin Drk, kako pak svi kažu, i dalje ne razmišlja o mirovini... 30

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.48

Donosimo intervju i fotosession s djevojkom koja će vas naprosto trenutno osvojiti Piše: Nikola Horvat. Snima: Siniša Sović

Svoj prvi fotosession i intervju nakon pobjede na izboru za Miss Varaždinske županije lijepa i karizmatična Iva Breški, za koju kažu da ima “ono nešto”, dala je ekskluzivno za eVaraždin. Kemija između nje i fotografskog objektiva, neopterećenost i strpljivost prilikom poziranja, jednostavnost i iskren osmjeh kakvim se često ne mogu pohvaliti različite ‘profesionalke’, već sada daju naslutiti da je pred ovom djevojkom budućnost. Možda baš zato što joj to, kako nam je rekla, nije isključivi prioritet. No, pročitajte cijeli intervju, fotografijama ćete ionako teško odoljeti...

Osamnaestogodišnja Iva Breški kaže da je jednostavna osoba. Najbolje se osjeća u trenirci, a odmah nakon toga u majici i trapericama. Na natjecanje za Miss Varaždinske županije prijavila se, kako sama kaže, iz znatiželje.

Očekivala je mnogo novih po-

znanstava, iskustva i zabave, ne razmišljajući pritom o pobjedi.

No na pobjedi su joj, kaže, čestitali mnogi – od poznanika do obitelji.

Mnogi su je pritom i lijepo iznenadili: „Svaka mi je čestitka značila vrlo mnogo.“ Uhvatit će priliku Zanima je karijera u modelingu ili manekenstvu, no to joj, kaže, nije prioritet: „Ali da dobijem priliku, uhvatila bih je.

Manekenstvo, odnosno modeling, radila bih da mi se ukaže prilika.“ Ivi je najprije, čini se, u cilju obrazovanje: „Završavam 4. razred. Planiram upisati filozofski fakultet.“ Između karijere i obitelji ne može izabrati pa tako bira kombinaciju jednoga i drugoga. Ipak, ističe da bi najprije željela ostvariti karijeru, a onda osnovati obitelj.

U slobodno se vrijeme druži s prijateljima na kavi u gradu ili kod kuće. Često je u prirodi, pogotovo kad je lijepo vrijeme. Kad ne može biti vani, kod kuće čita dobru knjigu. 30

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.49

pikant

Fotosession: Miss Varaždinske županije

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.50

O ljepoti i ljubo Ljepota ženama,mori Iva, pomaže u je vjeruje mjeri kao što i o dnakoj Tako smatra da dmaže. tivne žene morase atrakzivati više upravoju dokapredrasuda. Ljep zbog otvara mnoga vr ota, kaže, sobom nosi odreata, no sa „Ljubomora i pre đeni teret: su najveći. No, n drasude što nosiš u glavi ajbitnije je !”

Inteligancija, muškarci!

Muškarac koji može osvojiti Ivu, aktualnu Miss Varaždinske županije, mora je, kako kaže, fizički privući da bi je uopće zaintrigirao. Međutim, kaže Iva: „Ono što me privlači više od samog izgleda jest inteligencija. Bez toga ne dolazi ni u obzir. Mora biti pametan, jednostavan, karizmatičan, znati što želi i, naravno, znati me osvojiti. Obavezan je i dobar smisao za humor!“ *za styling Ive Breški na ovom fotosessionu pobrinula Ratka Marković i butik Bianco Nero

“

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.51

Idealna kombinacija?

Lijepa i pametna žena koja ima kućni odgoj i lijepo se ponaša

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.52

S U Z U K I

Tako udobna da bis Nova Suzuki Vitara sazdana je upravo na nevedenim propustima S-Crossa, a prvi rezultati govore da je riječ o punom pogotku.

Sve raspoložive količine do kraja godine su rasprodane! Vjerovali ili ne, ali i hrvatsko tržište je progutalo ovaj primamljiv mamac.

Snima: Siniša Sović

Ni najveći optimisti nisu vjerovali kako će u ova teška vremena biti izazvana pomama za nekim modelom automobila.

Neovisno o vrsti podloge i terena, nova Vitara uvijek osigurava besprijekorno prianjanje. Zasluga je to upravo te napredne konstrukcije i nove ALL GRIPP 4WD tehnologije, čiji sofisticirani mehanizmi svaku vožnju čine istinskim zadovoljstvom. Bez obzira kakva cesta bila u pitanju, Vitara će jesavladati besprijekornom lakoćom, a da vam pri tome nisu potrebne nikakve posebne tehnike vožnje.

I tako upravljiva i vozna ne kompromitira udobnost. Štoviše, hodovi ovjesa dugi su, a neravnine upijaju meko i glatko.

Za tako dobre vozne odlike zaslužni su i 17 colni aluminijski naplaci s niskoprofilnim gumama. One su dakako primjere-

SUZUKI VITARA – SVAKI DETALJ OVOG MODELA ZRAČI DINAMIKOM, NAGLAŠAVAJUĆI AKTIVNI ŽIVOTNI STIL SVAKOG NJEGOVOG VOZAČA.

ne jedino asfaltu, a ne terenskoj vožnji. Uostalom, u odnosu na prethodnu, drugu generaciju, nova Vitara više nema pretenzije biti terenski auto, već moderni SUV/crossover za vožnju u urbanim sredinama.

Ni izgledom novi model sa starim nema nikakvih dodirnih točaka. Nije ni to ništa loše, jer nova Suzukijeva perjanica izgleda skladno, proporcionalno, a atraktivnosti pridonose atraktivne boje i mogućnosti personalizacije modela s dvobojnim izvedbama karoserije. Svakako treba istaknuti nizak koeficijent otpora zraka (0,33) što je za SUV modele sasvim solidan rezultat. Posebice ako se u obzir uzmu dimenzije, 4175 mm duljine, 1775 mm širine i 1610 mm visine. Uz takve dimenzije, ali i racionalno korištenje prostora, unutrašnjost je iznenađujuće prostrana. I sprijeda i straga ima dovoljno mjesta. Prtljažni prostor naoko je impresivan, no u biti on je Vitari jedna od rijetkih mana. Kapacitet od 375 litara ne impresionira, ali je zato iskoristiv zbog ravnih površina. Tko želi prevesti više stvari, ne treba brinuti, jer preklapanjem stražnjih sjedala može se povećati na više od 1000 l.

Interijer bi mogao biti sazdan od oku ugodnijih materijala.

Sve je prepuno plastičnih dijelova. Nema tu posebnih tkanina u boji, meko obloženih vrata, no poput klasičnog japanskog automobila, sve je na svom mjestu, racionalizirano, funkcionalno i pregledno. Upravo zato je pogled na cjenik najbolji je odgovor na pitanje - zašto je sve to tako? Zapravo, novoj Vitari sve navedeno se mora oprostiti, jer nerealno je očekivati premium kvalitetu i izradu za svega 111.000 kn.

ste je vozili zauvijek MOTOR: benzinski, 4 cilindra, 2191 ccm SNAGA: 88kW / 120KS pri 6000 / min MOMENT: 156 Nm pri 4000 / min MJENJAČ: ručni, 5 stupnjeva MAKS. BRZINA: 180 km/h POTROŠNJA: 6,3 / 4,8 / 5,3

DIMENZIJE: 4175 / 1775 / 1610 CIJENA osnovnog modela: 111.247 kn CIJENA testiranog modela: 132.258 kn JAMSTVO: 3+2 godine

AC Baumgartner d.o.o. Čakovec

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.53

V I TA R A

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.54

Goričanec snimao i porniće Teodor Goričanec, naš sugrađanin rodom iz Čakovca, profesionalni snimatelj koji je godinama radio za HRT, davne je ‘98. boravio u Mađarskoj, gdje je kao snimatelj sudjelovao u projektima koji su izrodili trima porno filmovima, u ono doba A produkcije koji su se mogli nabaviti i u videotekama diljem Hrvatske. Piše: Sonja Ognjenović. Snima: Siniša Sović/Privatna arhiva

Zašto ne?

Budimo realni, iako se ljudi zgražaju, svatko voli pogledati pornić

“

Teodor Goričanec, naš sugrađanin, rodom iz Čakovca, profesionalni je snimatelj koji je godinama radio za HRT, kao vanjski suradnik.

Radio je i za druge medijske kuće zvučnih imena, pa nije ni čudno da je svojom kamerom snimio mnoge materijale za emisije različitih formata. Proputovao je, kako kaže, pola svijeta, a posao mu je omogućio da upozna mnogo različitih ljudi. Iako sve to zvuči vrlo jasno, s obzirom

na prirodu njegova posla, ipak nije uobičajeno kad uz mozaične emisije snimate i porno filmove. Ono što smo prvo htjeli doznati je, kako je uopće Teodor ušao u porno industriju i gdje se stvaraju takve prilike, što nam je Teodor rado objasnio.

Ističe da je porno industrija došla do njega, a ne on do nje.

Tadašnje kolege iz sportske redakcije pitali su ga želi li raditi neke „ljubavne“ filmove, a Teodor je, nakon kratkog raz-

mišljanja rekao: „Zašto ne?“ Svaki novac je isplativ, pomislio je. „Budimo realni, iako se ljudi zgražaju, svatko doma voli s vremena na vrijeme pogledati pornić.“ Ovaj, najblaže rečeno, zanimljiv posao, Teodor je obavljao ‘98. godine. Radio je na tri filma: „Satan“ 1 i 2 i „Nečista krv“, a svi su snimani na području Mađarske. Zanimljiv je detalj da je režiser „Nečiste krvi“ Nikša Siminiati iz Splita.

Glavni glumac u filmu Satan

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.55

pikant

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.56

dio, imala je 13 kilograma.

Scene u porno filmovima izrazito su dinamične te se ne mogu snimati kamerom na stativu. Glumci su, kako kaže, izrazito aktivni u seksu, stalno mijenjaju poze. Često se događalo da mora izbjegavati ruke i noge glumica i glumaca kako bi kadar bio što bolji. Uz težinu kamere, kao još jedan od nedostataka ovog posla ističe manjak sna.

S obzirom da su ponekad radili po 16 sati dnevno, jasno je da su hvatali rijetke trenutke da malo odrijemaju. Ipak, ne poriče zabavni dio posla, a u posebno dobrom sjećanju mu je ostao odnos s kolegama. Radeći na ovim filmovima, osim s ekipom iza kamere, družio se i s glumicama i glumcima: „Kad sam pitao Lenku, glavnu glumicu, kako se našla tamo, odgovorila mi je kako je tu isključivo zbog novca, odnosno brze zarade.

Taj je posao radila zajedno sa svojim dečkom, oboje su bili glumci, a vidio sam kasnije

da se to pretvorilo i u neki njen biznis. Ima svoju web stranicu, prezentacije… Što se mene tiče, za Lenku je šteta što se nije aktivirala negdje u filmskoj industriji, jer je bila toliko glumački nadarena, a govorila je i četiri jezika.“ I nakon ovog angažmana, Teodor je krenuo u novi projekt. Našao se jedan investitor, kojeg nije htio imenovati, a koji je na kraju odustao, i to nakon što su dogovorili termine snimanja, obavili casting glumaca i sve organizirali… „Moram priznati da je kod mene postojala želja i volja za tim, ali ispalo je da su neki drugi imali malo prevelike želje, a nisu imali potreban novac da ih ostvare.

U porno industriji se okreću veliki novci i kad s nekim dogovorite termine i glumce, a potom odustanete, to ispadne jako neozbiljno. Čak sam se jedno vrijeme bojao ići u Budimpeštu.“ – priznaje nam Teodor.

I dan danas, Teodor se susreće s osudama ljudi u privatnom životu. Govore mu kako je to nemoralno. „Ljudi od pornografije rade najgo-

GORIČANEC ISTIČE DA JE RIJEČ O ISPLATIVOM, ALI TEŠKOM POSLU. SNIMALO SE I PO 20 SATI DNEVNO KAMEROM TEŠKOM 13 KILOGRAMA ru stvar, a malo prelistajte novine i vidjet ćete tisuću nemoralnijih stvari u životu, od politike pa nadalje.“ – komentira Teodor.

Danas je u mirovini. Invalid je Domovinskog rata. Ipak, još je uvijek aktivan, a vraća se i letenju, koje je uz video produkciju, njegova prava ljubav. Čak je imao svoju školu letenja u Čakovcu. Vratio bi se snimanju porno filmova, ali isključivo zbog novca. „Čuda se uvijek događaju, ali baš da to toliko želim ili da sanjam o tome – ne.“ – odgovara Teodor za kraj. 30

Glumice su daleko plaćenije od glumaca. Sjećam se jedne Mađarice koja je zaradila 4,5 tisuće eura u jednom danu, no radilo se o sceni s četiri muškarca odjednom

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.57

bio je bosanski glumac Ibrahim Backey Jakić. Zaradom je bio zadovoljan, a kako i ne bi bio s unaprijed isplaćenih 7000 tadašnjih maraka (današnji ekvivalent od 7000 eura). „To je primamljiv novac, dobijete ga na ruke, a plaćeni su vam i stan i hrana.

Radilo se beskrajno puno, 16, 20 sati dnevno. To nije lako zarađen novac, no usporedim li to s novcem koji sam zarađivao radeći za televiziju, svakako se isplatilo. Za 8 sati rada na televiziji dobivao sam tada oko 500 eura.“ Teodor nam je potvrdio da su porno glumice daleko više plaćene od glumaca, ali da to ovisi i od toga što se u sceni traži: „Na setovima na kojima sam ja radio, sjećam se jedne Mađarice, koja je zaradila 4 i pol tisuće eura i to samo u jednom danu. Radilo se o sceni s četiri muškarca odjednom, tako da je morala dosta raditi.“ – zaključuje Teodor kroz šalu.

Kamera s kojom je tada ra-

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.58

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.59

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.60

gdje tko s kim Habuš uhvaćen kako fućka na biciklu

Miss Varaždinske županije na Korzu plesala quadrillu

Maturanti proslavili svoj dan ‘kak bog zapoveda’

‘ko bi reko: Kišić i Čehok uhvaćeni na ćakuli uz kavu

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.61

Žestoki HNS-ovac i pomirljivi Reformist u Trakošćanu

Ludbrežani u prvim redovima na Mladenu Grdoviću

Massimo razgalio vjernu varaždinsku publiku

Mirko Sokolić u Luminiju osvojio Hyundai i20

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.62

OGLASI

Zemljište u Kučanu Marofu (blizina aerodroma) ni, popravljivi, 400 kn. Mob. 091/8817-077 cca 10.000 m2. 091/6396-962 Prodaje se novi, moderan stan u S. Vukovića Stari radio, antikvitet, 100 kn. Mob. 091/8817-077 8, 71m2, potpuno namješten, kuhinja i kupaona po mjeri, ugradbeni ormari, mogućnost kupnje i garaže u zgradi od 22m2. 091/07899-411 Passat, 1,8 96. godište. Na novo registriran.

Puno dodatne opreme. Povoljno. 098/9397742 Prodajem vikend zemljište na atraktivnom dijelu Varaždinbrega I Ivanečkog Vrhovca.

091/2541-773 Iznajmljujem kuću 4 km od Varaždina.

Namještena sa svim priključcima, veliko dvorište.Povoljno. 091/6396-962 Prodaje se kuća i vrt u Guščerovcu,54čhv.

091/9196-123 Prodajem u Varaždinu ručno tesano tisovo krovište, dimenzije 15x7m. Kompletno ili pojedinačno (građa, crijep star 7 god., limarija). 098/267-901 Prodaje se 4-sobni dvoetažni stan u novogradnji,111 m2 + 25m2 terasa na vrhu zgrade s prekrasnim i jedinstvenim pogledom u ulici Braće radića 24, stan ima 2 ulaza, 3 kupaone, 2 kuhinje, novi prozori, novo etažno plinsko grijanje, nova izolacijska fasada, garažno mjesto uz ulaz u zgradu, blizina bolnice i suda i svih ostalih važnih sadržaja. Cijena 100000 eura. 091/07899411 Starija kuća , Čakovec i Savska Ves, sa svim priključcima, dvorište i vrt 2400 m2.

091/725-4082 Prodajem sobni bicikl, masažer, kvalitetne “Bawaria” deke. Sve potpuno novo.

042/241-475

Zemljište pogodno za voćnjak, vrt, pčelarstvo – Koradovica (Varaždinbreg) i Topolje (Ivanečki vrhovec).042/310-187, 091/724-2654 Motorna pila STIHL (original) MS-260 u odličnom stanju, u pola cijene od nove. 098/9862-668 Prodajem japanske sablje Vakizaši (50cm) i Tanto (30 cm).Cijena 500 kuna. 098/9262-191 Alu felge , 4 komada – Toyota Avensis 16”. 098/290-106 Iznajmljujem kuću potpuno opremljenu (4 km od centra Vžd).

Povoljna cijena, male režije. Upitati 091/639-6962 (poslije 16 sati) Prodajem vino Sauvignon/Graševina po 9 kuna i miješano po 6 kuna.

099/8020- 658 Opel Senator 3.0 automatik, plin, u voznom stanju te strižnu kosilicu (75cm,5.5ks) ispravnu. 098/562-787 Na atraktivnim mjestima prodajem zemljišta za razne namjene. Područje Varaždinbreg -Ivanečki vrhovec.

Upitati 042/310-187, 091/254-1773 1-sobni stan 47m2 u centru Varaždina (preko puta Turista) iznajmljujem ili prodajem (ECG). Upitati 091/6396962 Spavaća soba “Gordana” masiv, bez kreveta, kao nova.Povoljno.

098/937-742

Kupujem dvosobni stan u Varaždinu, Gradilište u jako tihom dijelu Sračinca, etažno grijanje, moguća zamjena 2 2 veličine 500m . Cijena 25eura/m . 095/520- za manji uz doplatu. 042/310-178, 2466 091/724-2654 Gradilište u Čakovcu (novootvorena ulica Prodajem kuću s 3500 m2 zemljišta kod bolnice) i industrijsko gradilište na (4km od Varaždina).Svi priključci zaobilaznici Čakovec-jug. 091/2424-143 (ECF). Upitati 091/6396-962 Iznajmljujem lijepoređeni dvosobni stan u strogom centru Čakovca. 091/2424-143

Kompletan namještaj za prodavaonicu odjeće(police visoki sjaj, pult, moderne vješalice,profesionalna ogledala), 2 lutke.

Cijena nije fiksna, može i na rate. 097/7716749 Skijaška oprema (skije,štapovi i pancerice 43).Jedanput korišteno. 091/6396-962 Motocikl Virago 535 u odličnom stanju s prijeđenih 45.000 km. 098/819-419 Prodajem APN crvene boje, 87.godište.

098/373-428 Prodajem ulazna vrata , prozor + balkonska vrata, dva kupaonska prozora i trajnožareću peć. 091/765-8067 Hrastove drvene bačve 2 komada po 300 litara. Cijena 300 kuna komad. 098/852905 Prodaje se Fićo Zastava 850, 1985.godište, 91.000 km. 091/7290-797 Ulazna vrata, prozor + balkonska vrata, dva kupaonska prozora i trajnožareća peć.

042/240-879 Ormar 2,3x2,0 x 6. 091/8817-077 Kuća, cca 170m2, nedovršena, cijena na upit. 091/8817-077 Gramofon Tosca 20 sa zvučnicima, očuva-

Prodajem dvosjed,veš mašinu i hidrofor s motorom. Upitati 098/9689777 +Kupujem garažu u Varaždinu.

Prednost POS naselje, Jalkovečka.

042/310-187, 091/724-2654 Zapakirani madrac “Prima” 200x90x20. Sobni bicikl za slabopokretne Dual bike. 099/3530310 Hitno! Prodajem ploču za kuhanje “Gorenje”. Super cijena! 091/7315360 Prodajem hladnjaču Volvo FL 615, 2003 godište, 450000 km, spavaća kabina, drugi vlasnik u odličnom stanju. 15.000,00 eur + PDV. 099/3570-588 Atraktivno zemljište od 900m2 u Čakovcu (novootvorena ulica); gradilište 1100 m2 u Šenkovcu, A. Šenoe 41 te stan za adaptaciju od 60 m2 u strogom centru Čakovca.

Povoljno. 099/505-1351 Osobni automobil Mercedes 200 D-123, 1979 godište, nije registriran i terenski auto Mercedes kombi zatvoreni typ: 208/308, povišeni, dizel, 1991. godište, nije registriran.

099/505-1351 Simpa dečko, sportski tip želi upoznati djevojku od 35 do 45 godina za vezu. 095/8173-212 Tražim slobodnu žensku osobu za ozbiljnu vezu (35-46)godina iz Varaždina i okolice. 095/5977-593

Obavijest

!

Zakonom o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti donesenog 20. svibnja 2011. godine, propisuje se da se sudionikom u obavljanju neregistrirane djelatnosti smatra i fizička i pravna osoba koja naručuje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija Prilikom predaje oglasa, prema tom Zakonu, potrebno je priložiti sljedeće podatke: - pravne osobe: ime tvrtke, sjedište, OIB, ime i prezime odgovorne osobe - fizičke osobe: ime i prezime naručitelja oglasa, OIB, njegovo prebivalište, adresa.

Podaci su potrebni za objavu oglasa u sljedećim rubrikama: STANOVI/iznajmljivanje, KUĆE/iznajmljivanje, POSLOVNI PROSTOR/iznajmljivanje, APARTMANI/ iznajmljivanje, USLUGE i ZAPOSLENJA, te oglašavanje ORUŽJA. Molimo Vas da prilikom predaje oglasa navedete tražene podatke, u protivnom Vaš oglas neće biti objavljen.

Osobni podaci (davatelja oglasa) se ne objavljuju u oglasu. Mjesečnik 30 dana ne odgovara za istinitost oglasa.

Simpatičan dečko želi upoznati ozbiljnu djevojku od 37 do 46 godina za vezu. 095/8069-376 Udovac dobro situiran, dobroćudan, obiteljski čovjek (56), emocionalan, susretljiv. Kuća, auto, stan, živi sam. Za dobru vezu i dobar brak traži dobru ženu nebitnih godina i statusa. Tel: 01/2013-113

ZA BESPLATNI KUPON MALi OGLAS 30 dana Kategorija: Oglas:

Ime i prezime: Adresa prebivališta: Tel./mob.: OIB: Oglas može sadržavati maksimalno petnaest riječi uključujući i broj mobitela.

MOLIMO TEKST OGLASA ISPISATI ČITKO, ŠTAMPANIM SLOVIMA

CineStar preporuke X-MEN: APOCALYPSE Deveti po redu film iz Marvelovog mutantskog svijeta. Glavni negativac u novom nastavku je Apocalypse, kojega je utjelovio Oscar Isaac. Nakon tisućljetnog sna budi se i formira tim snažnih mutanata, uključujući i Magneta kojeg tumači Michael Fassbende . Oni žele pročistiti čovječanstvo i stvoriti novi svjetski poredak, u kojem će vladati Apocalypse.

30 dana 5 NAJBRŽIH ČITATELJA ovaj kupon mogu zamijeniti za kinoulaznicu na blagajnama multipleksa CineStar Varaždin (Lumini centar) u ponedjeljak 06.06.2016. Kupon vrijedi isključivo za jednu osobu, za sve filmove po izboru na navedeni datum (kupon ne vrijedi za 3D i extreme formate).

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.63

BESPLATNI MALI OGLASI

30 DANA BROJ 20. 27. SVIBNJA STR.64