30 dana br17

BROJ 17. 26. VELJAČE

DAMIR HABIJAN

Varaždin - Međimurje

dana

30

eVarazdin.hr

SUFINANCIRANJE PRIJEVOZA

ČAKOVEC

STR. 2.-3.

Grad donirao odjeću za bebe i knjige odjelu pedijatrije STR. 4.

Štromar o prijevozu umirovljenika i srednjoškolaca

MEĐUNARODNA INICIJATIVA

Spreman STR. 10.-11. sam pruzeti gradonačelničku odgovornost

Prvi put objavljujemo dio fotografija iz obiteljskog albuma dr. Ivana Novaka, velikana zaslužnog za priključenje Međimurja domovini Hrvatskoj STR. 28.-29.

I u Čakovcu besplatnim zagrljajima podržali akciju “Zagrli za rijetke” Ovoj humanitarnoj akciji koja je prvi puta pokrenuta prošle godine, priključila se Međimurska županija sa zamjenicom župana Sandrom Herman, djelatnicima Policijske uprave međimurske, te učenicima 3. Osnovne škole Čakovec.

MEDJIMURSKA-ZUPANIJA.HR

STR. 36.-39.

NAJPOSTOLAR HRVATSKE

KK ŽELJEZNIČAR

Kako prepoznati kvalitetnu obuću

Najbolja momčad Čakovca u 2015. godini STR. 18.-19.

RUKOMETNA AKADEMIJA DABRIĆI

STR. 14.-17.

Stvaramo jaku bazu domaćih igrača

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.2

POZIV UDRUGAMA ZA POTPORE

Javni poziv za dodjelu jednokratnih potpora aktivnostima od interesa za opće dobro Jednokratne financijske potpore odobravaju se za programe javnih potreba koje provode udruge

SUFINANCIRANJE PRIJEVOZA

Župan o prijevo umirovljenika i s

Župan se osvrnuo i na najave ministra financija te mogućno u smislu uvođenja imovinskog cenzusa, te izrazio nadu da o znanja, ali ne ustraje na tome’ U okviru tradicionalnog druženja s predstavnicima medija župan Varaždinske županije Predrag Štromar predstavio je nastavak modela prijevoza umirovljenika s prebivalištem u Varaždinskoj županiji pritom naglasivši kako je pilot projekt izazvao velik interes te dokazao da je od iznimne važnosti za poboljšanje kvalitete života osobama starije

Na internetskim stranicama Varaždinske objavljen je Javni poziv u svrhu dodjele jednokratnih financijskih potpora za aktivnosti od interesa za opće dobro koje provode udruge na području Varaždinske županije, a koji se odnosi na nadležnosti Upravnog odjela za gospodarstvo, regionalni razvoj i europske integracije, za poslove župana te za poljoprivredu i zaštitu okoliša.

Jednokratne financijske potpore odobravaju se za programe javnih potreba koje provode udruge i koji su u pojedinim područjima propisani posebnim zakonima, a za koje nije objavljen javni natječaj, donacije i sponzorstva, obilježavanje značajnih datuma i važnih obljetnica, organiziranje susreta, natjecanja, priredbi, drugih manifestacija i slično te sufinanciranje provedbe EU projekata.

- Nastavljamo se brinuti za civilno društvo u financiranju i praćenju programa

udruga. Prošle smo godine na Skupštini donijeli Odluku o financiranju programa i projekata udruga po kojoj će se svi programi financirati putem javnog poziva ili natječaja, a trenutno je raspisan prvi. Tijekom godine slijedi raspis ostalih Javnih poziva i natječaja sukladno godišnjem kalendaru. Pozivam zainteresirane udruge da prouče Poziv i prijave se sa svojim projektima – kazao je župan Predrag Štromar.

Prijava na ovaj Javni poziv šalje se poštom, dostavljačem ili osobno u zatvorenoj omotnici na adresu: VARAŽDINSKA ŽUPANIJA, Povjerenstvo za dodjelu jednokratnih financijskih potpora udrugama, „Za Javni poziv – NE OTVARAJ“, Franjevački trg 7, 42 000 Varaždin. Sva pitanja vezana uz ovaj Javni poziv mogu se postaviti isključivo na e-mail: udruge@ vzz.hr Javni poziv je otvoren do iskorištenja predviđenih sredstava, a najkasnije do 1. prosinca 2016. godine.

dobi. Tako će Županija, počevši od 1. ožujka, osigurati umirovljenicima korištenje 12 (dvanaest) vožnji tj. 6 (šest) besplatnih povratnih karata od mjesta prebivališta do unaprijed preferirane željene destinacije, sukladno postojećem voznom redu autobusnog linijskog prijevoza.

-U pilot fazi projekta, mjesečno je ostvarivano oko 10.000 vožnji i ideja

2. TRAVNJA

6. Izložba bučinog ulja Sje

Manifestacija obuhvaća ocjenjivanje ulja, tematsko pred Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Međimurska i Zagrebačka županija 2. travnja u Općini Sveti Križ Začretje, Roses Designer Outlet Centru u 11.00 sati organiziraju 6. izložbu bučinog ulja Sjeverozapadne Hrvatske. S održavanjem se započelo prije šest godina, a manifestacija obuhvaća ocjenjivanje ulja, tematsko predavanje te prezentaciju i prodaju bučinog ulja i proizvoda s buči-

nim uljem. Izložba bučinog ulja poprimila je tradicionalni karakter, te sa svojim kontinuiranim održavanjem postaje regionalno prepoznatljiva i doprinosi razvoju poljoprivredne proizvodnje, poboljšanju kvalitete proizvodnje bučinog ulja i povećanju konzumacije ovog gastronomskog dragulja pozivaju se svi zainteresirani proizvođače bučinog ulja s područja Krapinsko-zagorske.

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.3

ozu srednjoškolaca

ost revidiranja subvencioniranja prijevoza srednjoškolcima, ovo ‘neće biti još jedna Vlada koja samo voli pričati o zemlji je da se tijekom ove godine, znači da imamo statistiku za svih 12 mjeseci, nastavi s praćenjem učestalosti korištenja najfrekventnijih linija i relacija.

Dakle, sad smo u drugoj fazi projekta te ćemo na tragu tih prikupljenih podataka kreirati model za 2017., planirajući adekvatno i proračunska

Prijevoz trenutno u Varaždinskoj županiji koristi 5410 učenika, a za udaljenija mjesta cijena mjesečne autobusne karte prelazi i 1.000 kuna sredstva – kazao je župan ističući da umirovljenici mogu i od 27. veljače ‘napuniti’ i postojeće elektronske kartice i nastaviti se voziti prema ovim limitima ili preuzeti nove na autobusnim kolodvorima, ako nisu. Župan je izvijestio i kako će na-

kon iskorištenja besplatnih vožnji, umirovljenici imati pravo koristiti popust od 40 posto za sve ostale vožnje te kako pravo na usluge prijevoza ostvaruju sve osobe starije od 65. godina starosti i umirovljenici čije je prebivalište na području Varaždinske županije (ne uključujući grad Varaždin), ako navedeno pravo ne ostvaruju po drugoj osnovi. Župan se osvrnuo i na najave ministra financija te mogućnost revidiranja subvencioniranja prijevoza srednjoškolcima, u smislu uvođenja imovinskog cenzusa, te izrazio nadu da ovo ‘neće biti još jedna Vlada koja samo voli pričati o zemlji znanja, ali ne ustraje na tome’.

-Priča se o demografskoj obnovi, zaustavljanju iseljavanja i obrazovanju, a najavljuje se ukidanje jedne od mjera koja najviše čuva obiteljski budžet i time izravno udara na standard i građana. Apeliramo da se nastavi s ovim projektom kako bi svi imaju jednake mogućnosti nastaviti sa srednjoškolskim obra-

zovanjem, neovisno gdje živjeli. Jer samo se dugoročnim ulaganjem u obrazovanje mogu stvarati konkurentske prednosti –rekao je župan podsjetivši da je upravo Vlada 2009. godine već bila ukinula sufinanciranje prijevoza učenika te su županije, gradovi i općine ostali prepušteni sami sebi.

Kazao je i kako Županija sama neće moći podnijeti teret financiranja srednjoškolskog prijevoza jer on proračunski nije ni planiran u ovoj godini te apelirao da se nastavi s dobro uhodanim modelom koji

je trenutno na snazi, a u kojem je učešće države 75% cijene mjesečne karte za autobus odnosno vlak, učešće roditelja za prijevoz autobusom u iznosu od 100,00 kuna, odnosno vlakom od 30,00 kuna, dok ostatak do pune cijene prijevoza podmiruje Županija.

Prijevoz trenutno u Varaždinskoj županiji koristi 5410 učenika, a za udaljenija mjesta cijena mjesečne autobusne karte prelazi i 1.000 kuna mjesečno što je za neke roditelje “nepodnošljiv trošak, pogotovo ako imaju dvoje ili troje školaraca“.

everozapadne hrvatske

davanje te prezentaciju i prodaju bučinog ulja Bučino ulje je danas prepoznatljiva sastavnica tradicionalne kuhinje Sjeverozapadne Hrvatske, a svestrana primjena i sam način njegove uporabe dio su bogatog srednjoeuropskog gastronomskog naslijeđa. Dugogodišnjim marljivim radom, prenošenjem znanja i vještina s generacije na generaciju, seljaci su iz sjemenki buča sa svojih polja nastojali pro-

izvesti što kvalitetnija i ukusnija ulja. Tek posljednjih desetljeća bučino ulje dobiva potvrdu povoljnih učinaka na zdravlje i vitalnost ljudskog organizma i zasluženo mjesto na stolovima ljubitelja dobre hrane, a s porastom potražnje za ovom vrijednom namirnicom sve više poljoprivrednika u njoj vidi šansu i za svoj gospodarski razvoj.

Izložba bučinog ulja poprimila je tradicionalni karakter

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.4

Vijesti “MIROSLAV MAGDALENIĆ”

Novi prostori Osnovne umjetničke škole Prigodnim programom obilježen je početak korištenja novih prostora Osnovne umjetničke škole „Miroslav Magdalenić“ iz Čakovca.

Naime, škola se proširila na 150 četvornih metara prostora koje je u istom objektu koristilo GP „Stanorad“.

Novi prostori, osim boljih uvjeta za odvijanje nastave, omogućit će i provođenje novih nastavnih programa. U 150 četvornih metara na koje se škola proširila, nalazi se 5 prostorija. U obnovu je uloženo oko 300 tisuća kuna, od čega 130 iz Proračuna Grada Čakovca. Sama škola osnovana je prije 2 0 godina, a osim prostora u Čakovcu ima i četiri područja odjela. Školu polazi 400 učenika, a u njoj je zaposleno 30 djelatnika.

Sufinanciranje provedbe projekta pomoćnika u nastavi

Grad Čakovec dobio preko 140 tisuća kuna Projekt ispunjava sve kriterije pravilnika te je odabran za sufinanciranje na temelju prijedloga stručne službe ministarstva.

Temeljem prijave na Javni poziv za dodjelu sredstava Fona za sufinanciranje projekata EU na regionalnoj i lokalnoj razini, na koji se Grad Čakovec javio s projektom „Osiguravanje pomoćnika učenicima s teškoćama u osnovnim školama Grada Čakovca II“, za potporu projektu dodijeljeno je 142.716,20 kuna.

Kako stoji u obrazloženju, projekt ispunjava sve kriterije pravilnika te je odabran za sufinanciranje na temelju prijedloga stručne službe ministarstva. Da podsjetimo, Grad Čakovec je prijavom na natječaj Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta na ljeto prošle godine, za projekt pomoćnika u nastavi dobio 2.378.570,00 kuna, od čega iz Europskog socijalnog fonda osigurano je 2.140.713,00 kuna. Ostatak, odnosno 10 posto vrijednosti projekta u svom Proračunu osigurao je Grad Čakovec.

Preko tog projekta su u školama u kojima je Grad Čakovec osnivač

Temeljem prijave na Javni poziv potporu projektu dodijeljeno je 142.716,20 kuna

zaposleni pomagači u nastavi za djecu koja sama ne mogu pratiti nastavu, i to 51 pomagač za 54 učenika.

Kako Čakovec spada u IV. skupinu jedinica lokalne samouprave prema indeksu razvijenosti, udio učešća u sufinanciranju Korisnika

iz sredstava Fonda iznosi 60 posto od ukupnog vlastitog učešća. Cjelokupan iznos koje je temeljem projekta osigurava Grad osiguran je u proračunu za ovu godinu, tako da sredstva „oslobođena“ ovom odlukom biti iskorištena za druge društvene programe i projekte.

ODJEL PEDIJATRIJE

Grad Čakovec donirao odjeću za bebe i knjige Donirano je 400 kombinezona za bebe te preko 300 knjiga Iako nema zakonske obveze, Grad Čakovec godinama svojim donacijama podiže pomaže Županijskoj bolnici Čakovec, te podiže standard koji korisnici usluga ove zdravstvene ustanove u njoj dobivaju.

Donacije su u ime grada uručili gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač sa zamjenikom Mariom Medvedom te ravnateljica Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec Ljiljana Križan. Kako je prilikom predstavljanja donacije rekao gradonačelnik Stjepan Kovač, Čakovec se ponosi statusom Grada – prijatelja djece, a tijekom ovih 11 godina

u više smo navrata pomagali prvenstveno Odjelu pedijatrije.

U ime Županijske bolnice Čakovec, na donaciji se zahvalio voditelj Odjela pedijatrije dr. med. Dejan Balažin, istaknuvši da je ovo samo jedna u nizu konkretnih pomoći koje je Grad namijenio ovom Odjelu, vodeći računa o najmlađima. Prim. Dr. med. Marija Jungvitrh, rekla je da Čakovec svake godine iznova potvrđuje svoj status Grada prijatelja djece te da za razliku od nekih drugih jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, ovu titulu iz godine u godinu potvrđuje.

Vijesti USPJEŠAN PROJEKT

Završava projekt „Romona“ Održane su dvije aktivnosti iz projekta „Romona“: zadnje predavanje na temu poduzetništva s posebnim naglaskom na društveno poduzetništvo te završna konferencija. Za predavanje je bio zadužen Teo Petričević, osnivač grupacije ACT. Petričević je istaknuo da

Radovi na dvorani idu prema planu Nova školska sportska dvorana Osnovne škole Ivanovec gradi se prema planu, a ukoliko sve bude u redu, radovi će završiti do početka nove školske godine. Gradilište ovog kapitalnog objekta, ne samo za naselje Ivanovec. Već i za cijeli Grad Čakovec, obišli su gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač, zamjenici gradonačelnika Mario Medved i Roman Bogdano, ravnateljica OŠ Ivanovec Palmina Novak te predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Ivanovec Tihomir Žbulj.

Prilikom obilaska gradilišta, gradonačelnik Stjepan Kovač rekao je da nova dvorana neće samo omogućiti normalno odvijanje nastave tjelesne i zdravstvene kulture, već i podići društveni standard u ovom najvećem naselju čakovečkog gradskog prstena. „Ivanovec sa svojih 2 i pol tisuće stanovnika sigurno treba ovu dvoranu, jer će se koristiti i za potrebe građana i udruga koje djeluju na ovom području. Ovo je samo jedna od velikih investicija koji provodimo na području mje-

snih odbora, dakle ne gradi se samo u Čakovcu, već u svakom dijelu grada. Želimo komunalni standard koji imaju stanovnici, ujednačiti na cijelom gradskom području., istaknuo je Kovač.

Ravnateljica OŠ Ivanovec Palmina Novak, naglasila je da su dosad učenici na nastavu tjelesnog odgoja odlazili u obližnji Društveni dom, često pri tome i kisnuli. Novom dvoranom ovaj problem bit će riješen, a škola će dobiti i nove prostore na nastavu.

najviše za razvoj svog mjesta mogu učiniti upravo njegovi mještani. Prikazao je primjere iz nekoliko europskih zemalja gdje su Romske udruge pokrenule projekte, osnovale zadruge i razvile gospodarske aktivnosti koje su poboljšale položaj romske nacionalne manjine. U završnoj prezentaciji voditelji projekta Slobodan Veinović i Vlatka Vincetić prikazali su izvedene aktivnosti koje su bile planirane te rezultate projekta a prisutnima su o svojim iskustvima govorile i sve četiri članice udruge.

SIGURNOST U PROMETU

Kreće izgradnja parkirališta za bicikle U prostorima čakovečke Gradske vijećnice održana je Sjednica Vijeća za prevenciju Grada Čakovca. Na dnevnom redu našlo se nekoliko točaka od čega je najzanimljivija bila Stanje sigurnosti na gradskom području.

Prema riječima predsjednika Vijeća za prevenciju Grada Čakovca Marija Medveda, cilj je i ove godine smanjivati evidentirani broj krađa, kaznenih i prekršajnih djela. Također, krenut će se i u realizaciju lani najavljenog

projekta, uređenja parkirališta za bicikle na prostoru parkirališta kod bivšeg MTČ-a. Ono će

biti će osvijetljeno, ograđeno i nadzirano, a osim smanjenja broja krađa bicikala, cilj je i po-

većati osjećaj sigurnosti kod građana, te ih potaknuti da biciklom dolaze u središte grada.

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.5

Sportska dvorana Osnovne škole Ivanovec

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.6

POSJET IZRAELU

Delegacija Međimurske županije posjetila Izrael Izaslanstvo Međimurske županije, Grada Varaždina, kao i predstavnici Međimurskog veleučilišta u Čakovcu, Tehnološko inovacijskog centra Međimurje i Tehnološkog parka Varaždin, boravili su u posjetu Izraelu Tom su prilikom odradili niz sastanaka vezanih uz obrazovanje, centre znanja i tehnološke inovacije te sudjelovali i na međunarodnoj konferenciji, vezanoj uz inovativni turizam. Naime kako je nedavnim posjetom konzulice Države Izrael u Hrvatskoj, ujedno zamjenice šefa Misije u Veleposlanstvu, Irit Shneor Međimurskoj županiji naglašeno, obrazovanje, kultura i međuregionalna povezivanja, samo su dio dodirnih točaka koje će u narednom razdoblju povezati upravo Hrvatsku i Izrael. S time se tada složio i njen domaćin, župan Matija Posavec te prihvatio poziv za uzvratni posjet i stvaranje suradnje između regija koje će bez sumnje spojiti i države.

Kako Izrael prednjači u razvoju Centara izvrsnosti i potiču njihov

rad, ne kao nadstandard već obavezu, župan je povezao gospodarstvo i znanje te pokrenuo suradnju s Veleposlanstvom i Tehnološko – inovacijskim centrom Međimurje.

Stoga je prilikom posjeta Izraelu posjećeno nekoliko start up kompa-

nija, nastavno na dobru suradnju s Hamag Bicrom, agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije koja nas je akreditirala u TIC-u. Međimursko – varaždinsku delegaciju pritom su činili uz župana, ujedno i njegovi zamjenici Zoran Vidović

i Sandra Herman, zamjenik varaždinskog gradonačelnika Vjeran Radelić, direktor Tehnološko inovacijskog centra Međimurje Ivan Plačko, direktor Tehnološkog parka Varaždin Josip Borak te iz Međimurskog veleučilišta Čakovec Ivana Bujan, koordinatorica za program Erasmus i lektorica Martina Sobočan. Kako Tehnološki centar i park planiraju nove investicije u Hi-tech parkove, Izrael je bez sumnje poslužio kao najbolji primjer takve tehnologije, a njihova je tajna u iznimno kvalificiranoj populaciji, koja uz obavezni vojni rok, za žene i muškarce, naglasak stavlja na edukaciji i obrazovanju. Time ujedno uz dobru suradnju industrije i sveučilišta te potporu države, stvaraju nove vrijednosti, tehnologije i razvoj.

SJEDNICA KOLEGIJA GRADONAČELNIKA I NAČELNIKA

O asistenatima u vrtićima i komasaciji Nastavlja se i provođenje DDD mjera (dezinfekcije, deratizacije i dezinsekcije) na području županije Nova, 14. sjednica kolegija gradonačelnika i načelnika općina Međimurske županije u Velikoj vijećnica bila je prilika da se referira na prvu fazu projekta koji se u Međimurju provodi kao jedinstven u zemlji, a radi se o asistentima u vrtićima. Prezentirana su postignuća i rezultati uključivanja 33 djece u predškolske ustanove pod ingerencijom Saveza udruga Prvi korak te uz pomoć Međimurske županije, od rujna do prosinca 2015. godine.

Branko Sušec, pročelnik UO za društvene djelatnosti objasnio je kako gradovi i općine u suradnji sa Županijom rade

mnogo projekata zajednički upravo za djecu, pa je bilo važno uz osigurane asistente za 84 učenika u školama, uvesti iste i u vrtiće, kako podaci govore u prilog tome da smo u vrhu po postotku djece s takvim potrebama.

Međimurska je ujedno prva županija u kojoj kreće pilot projekt komasacije, što znači da u tom segmentu želimo biti jedna uređena sredina, prema primjeru Austrije ili pak Slovenije, objasnio je župan. Pilot prostor sastoji se od katastarskih općina na području općina Vratišinec ili Podturen, obuhvaća 2200 hektara i na toj površini je preko 10 tisuća parcela.

Tvrtka “Kermek” širi poslovanje na nova tržišta Poznato međimursko poduzeće proširilo svoje poslovanje na grad Zagreb, te na preko 1000m2 izložila široki asortiman podova „Meni je danas zadovoljstvo biti župan Međimurske županije, ne samo zbog uspjeha tvrtke Kermek, već i zbog probijanja jedne međimurske tvrtke u iznimno konkurentno okruženje. Najteže se dokazati u svom dvorištu, što je obitelj Kermek itekako učinila, no još je teže uspjeti negdje drugdje, i zato im želim puno sreće i poslovnog uspjeha“, izjavio je međimurski župan Matija Posavec na otvorenju novog prodajnog centra tvrtke „Kermek“. Naime, ovo je poznato međimursko poduzeće proširilo svoje poslovanje na grad Zagreb čime su stvoreni preduvjeti za daljnji rast i razvoj, te na preko 1000m2 izložila široki asortiman podova, u kojem će prevladavati proizvodi relevantnih hrvatskih proizvođača.

Svim prisutnima obratio se i sam direktor poduzeća, Željko Kermek, koji je ovu prigodu iskoristio kako bi se zahvalio prije svega svim su-

radnicima i poslovnim partnerima, no najviše ocu Dragutinu koji je utkao put poduzeću, svojim sinovima Bojanu i Nikoli te naravno svojoj supruzi Rajki. Poduzeće “Kermek” djeluje na tržištu Republike Hrvatske još od 1994. godine, te je u tom razdoblju postalo jedno od najuspješ-

nijih i najvećih u svojoj djelatnosti.

Više od 40 godina tradicije, kao i brojni reprezentativni objekti diljem zemlje, garancija su njihove kvalitete i pouzdanosti. Osnovna je djelatnost poduzeća prodaja i ugradnja svih vrsta podova te izvođenje završnih radova u graditeljstvu.

80 GODINA ČAKOVEČKOG OGRANKA MATICE HRVATSKE

U planu osnivanje u Murskom Središću Godina od koje se na hrvatski jezik i kulturu u Međimurju počinje gledati drugim očima te im se počinje davati na važnosti koju zaslužuju, ističe se 1936. godina. Tada je upravo u sjedištu županije osnovana Matica hrvatska – ogranak Čakovec. Uz prvog predsjednika Josipa Jelačića, oformljen je jedan od uređenijih i uglednijih ogranaka u zemlji. Isti je u svojim prostorima uz svečanu sjednicu proslavio svojih 80 godina postojanja. Kako su napomenuli predsjednik Ivan Pranjić, potpredsjednik Đuro Ružić, tajnik Tomo Blažeka i predsjednik Nadzornog odbora Stjepan Blagus, danas okupljaju 120 visoko obrazovanih ljudi te uz okosnicu djelovanja, nakladničku djelatnosti, organi-

ziraju i mnogobrojne izložbe, predstavljanja knjiga, a u tijeku je izrada dokumentarnog filma te pripreme za modnu reviju.

Matica dosad izdala zavidnu zbirku od 50 knjiga uz 26 Hrvatskih kajkavskih kalendara, dok su posebno

ponosni na prvu kajkavsku knjigu Decretum, Sibilu kao knjigu koja je svijetlo dana prvi puta ugledala upravo u Međimurju, na Putni tovariš, uvršten među 100 najljepših knjiga Europe, ali i reprezentativno izdanje popijevki dr. Vinka Žganca.

Vijesti SREDNJE ŠKOLE

Upisne kvote prilagođavaju se potrebama tržišta Posljednjih se nekoliko godina posebno naglašava potreba za temeljitim reformama u obrazovnom sustavu RH, a kao jedna od najvećih boljki ističe se neusklađenost obrazovanja s potrebama tržišta. Upravo je zbog toga, na inicijativu župana Međimurske županije Matije Posavca, održan radni sastanak na temu upisnih kvota u srednjim školama i deficitarnim zanima-

njima u našoj županiji. Sastanku su prisustvovali ravnatelji svih srednjih škola na području županije, predstojnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Marina Kodba, predsjednik Županijske komore Čakovec Mladen Križaić i ravnateljica Dijana Krnjak, te pročelnik UO za društvene djelatnosti Branko Sušec sa suradnicom za prosvjetu i kulturu Blaženkom Novak.

Međimurska županija, kao osnivač škola, aktivno sudjeluje u usklađivanju upisnih kvota u srednje škole, osobito za deficitarna zanimanja za koja u suradnji s Obrtničkom komorom Međimurja već dugi niz godina stipendira učenike. „Obrazovni sustav mora se konstantno modificirati kako bi mogao lakše pratiti nove trendove i prilagoditi se novim uvjetima na tržištu rada. Iz tog su razloga potrebni ovakvi sastanci kako bismo zajedničkim uvidom mogli ocijeniti postojeće stanje, evidentirati probleme, te kasnije s konkretnim prijedlozima i argumentima ići prema ministarstvu“, na kraju je zaključio Posavec.

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.7

Stvoreni preduvjeti za daljnji rast i razvoj

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.8

GRAD PRELOG

Predstavnici Grada Malog Lošinja u radnom posjetu Gradu Prelogu Izlaslanstvo Grada Malog Lošinja prisustvovalo je na sastanku kod gradonačelnika, zatim su posjetili crkvu Sv. Jakoba i Muzej Croata insulanus Grada Preloga Proteklog vikenda Grad Prelog ugostio je rukovodstvo Grada Malog Lošinja, te njihov nogometni klub. Gradovi Prelog i Mali Lošinj, na dan Grada Preloga 06. prosinca 2015. godine potpisali su Povelju o prijateljstvu kojom su sklopili zajedničku suradnju u vidu razmjene iskustva i postavljanja temelja za nove zajedničke projekte.

Izaslanstvo Grada Malog Lošinja na čelu s pročelnicom komunalnog odjela Tanjom Jović sa suradnicom Jasminom Ibrišimović, direktorom Nevenom Kruljcem iz komunalnog društva Cres Lošinj, te voditeljima Antoniom Viskićom i Mariom Frankovićem, bilo je veoma zainteresirano za rješavanje problema komunalnog otpada. Temeljem toga održan je sastanak kod gradonačelnika, gdje ih je gradonačelnik Grada Preloga upoznao s radom i aktivnostima gradske uprave, dok je direktor GKP Pre-kom d.o.o. Siniša Radiković prezentirao novoizgrađenu sortirnicu i kompostanu u Gradu Prelogu nakon koje su iste

i posjetili. Uz to grad je predstavio poljoprivrednike i proizvođače po-

ljoprivrednih proizvoda u cilju plasmana proizvoda na njihovo po-

dručje tj. područje Malog Lošinja, uslijed interesa poduzeća „Jadranka“ koji su sa svojim trgovačkim lancem i hotelskim kompleksima zainteresirani za te proizvode.

Poslijepodne su posjetili crkvu Sv. Jakoba i Muzej Croata insulanus Grada Preloga, a u večernjim satima izaslanstvu se pridružio i nogometni klub koji je stigao na pripreme za nadolazeću sezonu, gdje su u dva dana odigrane dvije utakmice, i to u subotu s NK Mladost Komet Prelog, te u nedjelju s NK ČSK Čehovec.

U subotu 20. veljače 2016. godine nogometašima se pridružio i gradonačelnik Malog Lošinja – g.

Gari Cappelli, koji je tom prilikom s gradonačelnikom Grada Preloga Ljubomirom Kolarekom i njegovim zamjenikom Zdravkom Kvakanom, te direktorom LPT-a d.o.o.

Davorom Gečićem obišao tvrtku LPT d.o.o., te se zadržao i na utakmicama. Također, dogovoren je i uzvratni posjet u Malom Lošinju koji bi se trebao realizirati u mjesecu travnju ove godine.

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.9

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.10

NE MOŽEMO SI NASTOJANJA O Povjerenik Gradske oganizacije HDZ-a Damir Habijan, mladi perspektivni odvjetnik i rođeni Varaždinac, još uvijek „slobodnjak“ glede bračnog statusa, dobio je povjerenje vrha stranke u travnju prošle godine da konsolidira rad i djelovanje članstva nakon raspuštanja Gradskog odbora. U razgovoru je iznio svoja viđenja aktualne političke situacije u Hrvatskoj i Varaždinu, djelovanju aktualne gradske vlasti i rješavanju varaždinskih problema te svoje političke ambicije. „Teško zemlji i slobodi gdje nesloga kolo vodi“ – upozoravajuće su riječi jednog znamenitog Varaždinca, koje su posebice postale aktualne nakon parlamentarnih izbora zbog sve veće

U ovom trenutku možemo puno toga predlagati ali nismo u poziciji provedbe projekata ma kako oni bili dobri

INTERVJU

Damir Habijan povjerenik Gradske organizacije HDZ-a Varaždin

Spreman sam preuzeti gradonačelničku odgovornost Razgovarao: Ivan Njegovec Foto: Siniša Sović

idelološke i političke podvojenosti Hrvatske, usprkos stalnom pozivanju hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović na zajedništvo. Kako komentirate tu netrpeljivost imeđu najvećih stranaka?

Slažem se da u zadnje vrijeme u hrvatskom društvu prisutna podvojenost i netolerancija, no ne bih rekao da ima izvorište u proteklim predsjedničkim niti u parlamentarnim izborima. Uzrok je puno dublji, a u posljednje vrijeme posebno dolazi do izražaja zbog prečestog spominjanja prošlosti i podjela pogotovo iz 2. svjetskog rata koje su ishodište svih podjela u hrvatskom narodu. Naravno da to nije dobro i bojim se da ne idemo u dobrom smjeru. Povijest treba prepusti povjesničarima, a na političarima je da se okrenu budućnosti i rješavanju aktualnih društvenih problema što stalno naglašava predsjednica i premijer, a pritom

nam treba zajedništvo a ne podvojenost. Postulat „mi ili oni“ svakako ne ide u prilog tom zajedništvu, no treba reći da on nikada nije dolazio s naše strane. Osobno mogu reći da sam apsolutno protiv takvih isključivosti i podjela na „crvene“, „plave“ i „žute“. Treba se okrenuti rješavanju sadašnjih problema na dobrobit hrvatske budućnosti.

Kakvi su odnosi na varaždinskoj političkoj sceni, kako kao oporba ocjenjujete djelovanje vladajuće „garniture“?

Mi u varaždinskom HD-u nikad nećemo ići putem ideoloških podjela. S obzirom na probleme koje Varaždin ima ne možemo si dozvoliti „luksuz“ bavljenja s prošlošću, naša su nastojanja okrenuta prema iznalaženju rješenja i prioriteta za boljitak grada i njegovih stanovnika. Pritom se uvijek zalažem za postizanje koncenzusa među strankama. Nije nam prvenstveni cilj da samo kritiziramo nego da dođemo do najracionalnijih rješenja upozoravajući na ono što nije dobro i što treba promijeniti da bi se do njih došlo, uz istovremeno predlaganje vlastitih ideja.

Koji su najveći problemi u Varaždinu, što zamjerate gradskoj vlasti?

Prvenstveno to što ne uvažava dobronamjerne i konstruktivne kritike. Nije mi jasno ustrajavanje na nečemu što se pokazalo lošim kao što je to primjerice s problemom bala u Brezju koje su postale najveći gorući problem grada.

Zbog čega se ni nakon toliko godina nije odmaklo od njegovog rješavanja usprkos svih upozorenja čak i od strane Vlade da model na kojem inzistira gradonačelnik nije dobar , i zašto se na njemu i dalje inzistira doista mi nije jasno.

U krajnjem slučaju sve to ide na teret građana i na uštrb proračuna, kojemu prijeti blokada i zbog problema s poslovanjem Javne ustanove gradski stanovi kojoj je osnivač Grad Varaždin. Nije rješenje u prolongiranju tog problema na neko vrijeme jer će za godinu ili dvije doći na naplatu stvorene financijske dubioze i to s kamatama.

nizacije HDZ-a u kojoj ste mjeri zadovoljni sa stanjem i djelovanjem stranke?

U travnju prošle godine raspušten je Gradski odbor, imenovan sam povjerenikom u Povjerenstvu s još 12 osoba. Ne volim pričati o onom što je bilo, no mogu reći da je u posljednjih pet do deset godina nedostajao jasan stav o pojedinim bitnim pitanjima u djelovanju stranke. Dakle, ako ste oporba onda morate djelovati kao oporba, odnosno potrebno je bilo više vjerodostojnosti u provođenju stranačkih principa i načela. Inzi-

Sporazum postignut s bankom da se godinu dana plaćaju samo kamate na dug a glavnica „stoji“, nije rješenje jer se tako samo povećava ukupni dug. Zato bi odmah trebalo napraviti reviziju poslovanja, odnosno konsolidaciju.

Može li gradski proračun podnijeti sve svoje financijske obveze i dubioze u koje ga dodatno opterećuju?

Potrebno je donijeti sanacijski proračun, tzv. konzervativni proračun kojim će se predvidjeti sanacija svih dugova s vremenskom projekcijom izvršavanja njihovog podmirivanja. To znači prilagoditi se realnosti i jasno reći što je moguće učiniti, a što nije. Ne mogu se obećavati nove fontane, trgove i fasade ako se proračunski temelji urušavaju. Što HDZ predlaže za boljitak Varaždina i gospodarstva bez čijeg se oživljavanja ne može računati na napredak?

U ovom trenutku možemo puno toga predlagati ali nismo u poziciji provedbe projekata ma kako oni bili dobri. Ono što je trenutno najvažnije u financijskom smislu potrebno je napraviti financijsku reviziju radi zatvaranja financijskih dubioza uz donošenje preciznih planova sanacije rashoda koji su puno veći od prihoda. Primjerice, nije dobro što je gradska vlast za bale u Brezju predvidjela 120 milijuna kuna, ako i nadalje ne znamo da li će to

“

Ne mogu se obećavati nove fontane, trgove i fasade ako se proračunski temelji urušavaju

Povijest treba prepusti povjesničarima, a na političarima je da se okrenu budućnosti i rješavanju aktualnih društvenih problema što stalno naglašava predsjednica i premijer, a pritom nam treba zajedništvo a ne podvojenost i na koji način doista biti moguće isfinancirati. Što se tiče gospodarstva, s obzirom na postojeće stanje teško je očekivati neke kapitalne investicije. Dakle, zadatak je onih koji su na vlasti stvaranje preduvjeta za olakšanje uvjeta gospodarskog poslovanja uz poticanje gospodarskog razvoja i privlačenje investito-

ra. Ali ne samo riječima i iskazivanjem dobre volje, već konkretnim potezima. Pimjerice, sada je u cilju poticanja poduzetništva prijedlog za smanjenje komunalnog doprinosa od 10 do 30 posto, međutim, taj bi se doprinos mogao smanjiti i do 50 posto.

Kao povjerenik gradske orga-

stiram, a na tome ću inzistirati i ukoliko ću biti izabran za predsjednika gradske organizacije da nitko, ama baš nitko ne može koristiti stranku kao mehanizam za ostvarenje svojih osobnih interesa.

Tko želi biti član HDZ-a u prvom planu mu mora biti javni interes, interes grada i boljitak građana. Što se tiče konsolidacije mogu reći da je stranka posložena, radi se vrlo aktivno, radimo na izbornom programu za lokalne svibanjske izbore sljedeće godine. No, prvenstveno građanima želimo pokazati da postoje alternative za promjenu teškog stanja u mnogim segmentima, od kulture i sporta do gospodarstva i socijalnih problema.

Namjeravate li se kandidirati za varaždinskog gradonačelnika na sljedećim lokalnim izborima?

Treba ići korak po korak. Planiram se kandidirati na sljedećim unutarnjim stranačkim izborima za predsjednika Gradske organizacije HDZ-a, a ako tu pobijedim, ne znači da ću automatski biti kandidat za gradonačelnika. To ovisi o stranačkim tijelima, a ako stranačka tijela tako odluče, spreman sam prihvatiti tu odgovornost.

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.11

DOZVOLITI „LUKSUZ“ BAVLJENJA PROŠLOŠĆU, NAŠA SU OKRENUTA BUDUĆNOSTI I BOLJITKU GRADA

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.12

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.13

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.14

GRK Varaždin 1930 – Rukometna akademija Dabrići

Želimo stvoriti jaku ba

U GRK Varaždin 1930. postoji pet uzrasnih kategorija mladih rukometaša, a o svima njima brinu treneri Ivan Piše: Renato Lukavečki Foto: Siniša Sović/Foto agencija Sjever

Među najbolje i najuspješnije varaždinske sportske kolektive svakako spada Gradski rukometni klub Varaždin1930. Izrasli na temeljima RK Vidovec i RK Varteks, popularni Dabrovi egzistiraju tek dvije i pol godine i u tom kratkom periodu zaista su ostvarili sjajne rezultate.

Osvajali su „regularni“ dio Premijer lige dva puta, u play-offu Lige za prvaka dva puta su bili treći, igrali su u EHF Kupu, a SEHA liga prošle im je godine izmakla za dlaku. No nisu zbog toga previše očajavali. Znali su dobro da se pravi klub i pravi rezultat ne mogu stvoriti preko noći.

Po uzoru na mnoge europske klubove, poput Veszprema, Zagreba, Kiela i drugih, u GRK Varaždin od Nove su godine pošteno zasukali rukave i krenuli u jedan novi, veli-

ki projekt. Postojećoj rukometnoj školi pridodali su „Rukometnu akademiju Dabrići“ koja danas, u pet kategorija, okuplja čak 130 dječaka.

- Krenuli smo u ovaj projekt s namjerom da djeci ponudimo kompletan psiho-fizički razvoj. S njima rade treneri pedagozi, a želja nam

je da se u skoroj budućnosti u rad uključe svi rukometaši koji su dio bliže i dalje rukometne povijesti poput Alena Melnjaka, Zorana Jeftića,

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.15

azu domaćih igrača

n Štimac, Srećko Horenec, Saša Brkinjač, Ivica Matijašić i Marko Žganec

Nikole Goluba i drugih. Ovi dječaci su budućnost varaždinskog rukometa – rekao je jedan od osnivača ove akademije, poznati varaždinski sportski djelatnik i član izvršnog odbora kluba. Romano Puček Kako se sistematski i profesio-

nalan rad uvijek isplati, tako i rad u ovim mlađim kategorijama već daje prve rezultate. Primjerice mlađi kadeti, igrači rođeni 2000. godine, uvjerljivo su prvi u hrvatskoj kadetskoj ligi sjever i u svibnju ih očekuje završnica Prvenstva Hrvat-

ske u Umagu. Isti rezultat ostvaruju i igrači rođeni 2004. godine.

- Već sada se u ovim mladim uzrasnim kategorijama naziru veliki igrači. Međutim, treba biti strpljiv. Osnovni nam je cilj stvoriti jaku bazu domaćih igrača, na kojoj

ćemo graditi veliki i jaki klub koji bi kroz četiri godine trebao igrati SEHA ligu – riječi su sportskog direktora Alena Milaka.

Dugogodišnja recesija ostavila je duboke tragove u sportu, a naročito u nogometu za što je NK Varaždin

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.16

najbolji primjer. Gospodarstvenici se danas teško odlučuju za sponzoriranje sportskih kolektiva. No nekakvih pomaka za sada ima, barem što se rukometa tiče. Iako pomalo stidljivo i sa određenom dozom skepse, gospodarstvenici polako prepoznaju GRK Varaždin kao klub u kojeg se isplati ulagati.

- Bez obzira što je glavni cilj ove akademije još veća popularizacija rukometa i omasovljenje, cilj nam je privući i što više gospodarstvenika koji će kroz rukomet lakše ostvarivati svoje poslovne ambicije. Vidim da se u gradu, među

Po uzoru na mnoge europske klubove, poput Veszprema, Zagreba, Kiela i drugih, u GRK Varaždin od Nove su godine pošteno zasukali rukave i krenuli u jedan novi, veliki projekt gradskim gospodarstvenicima, prepoznaje ovaj projekt i da ih se sve više, prema svojim mogućnostima, uključuje u rad kluba – rekao je član Izvršnog odbora kluba Goran Hlevnjak.

Pet uzrasnih kategorija Rukometne akademije Dabrići

U GRK Varaždin 1930. postoji pet uzrasnih kategorija mladih rukometaša. Stariji kadeti, igrači rođeni 1998/99 godine, igraju u 3. ligi

Članovi Izvršnog odbora GRK Varaždin U rad kluba uključeni su mnogi mladi privrednici grada Varaždina, istinski zaljubljenici u rukomet poput Dražena Divjaka iz Ariva grupe, Gorana Hlevnjaka iz Univerzala, Alena Milaka iz Ekos grupe, Martina Dvorskog iz Allianza, Marjana Tačija iz AC Tacchi, Alena Fošnara iz Agra, Predraga Cara iz Vindije, Josipa Vojvode iz Ekosa, Romana Pučeka iz Automobila Lončar, a tu su još predsjednik kluba Vlado Vlašić iz Varkoma, Hrvoje Galić iz PBZ-a, Dario Bodulica iz Karlsberga, Martin Evačić iz NTL-a, Antun Presečki iz AP Varaždin i Damir Kirić iz Gumiimpexa.

Alen Milak, sportski direktor i član izvršnog odbora:

Sa proračunom od 1,2 milijuna kuna treći smo u Hrvatskoj

U današnja teška vremena vrlo velika pažnja posvećuje se financijskom poslovanju. Troši se koliko se ima i prema unaprijed donesenom planu. Naknade

primaju samo igrači prve momčadi i treneri, dok su svi ostali volonteri koji svoj posao obavljaju iz čistog entuzijazma i ljubavi prema rukometu. Godišnji klupski

proračun iznosi 1,2 milijuna kuna za sve potrebe i s tim novcem smo u vrhu hrvatskog klupskog rukometa, odmah iza Nexea i Zagreba.

U rukometnoj akademiji, ali i klubu općenito, svi imaju samo riječi hvale za direktora i vlasnika AP-a Varaždin gospodina Antuna Presečkog.

Rijetko koji gospodarstvenik u današnje vrijeme ima toliko sluha i razumijevanja za sport poput njega. AP Varaždin uvijek je na raspolaganju sviim uzrasnim kategorijama u klubu i uvijek ih sigurno i ugodno vozi prema odredištima. Za svaku pohvalu.

sjever i Prvoj starijoj kadetskoj ligi.

Mlađi kadeti, igrači rođeni 2000. godine, natječu se u Prvoj mlađoj kadetskoj ligi, a dječaci „A“, 2002. godište, i dječaci „B“, 2004. godište, u odgovarajućoj hrvatskoj ligi sjever. Momčad igrača rođenih 2006. godine oformljena je ove godine i svoje natjecanje započet će na jesen.

O svima njima brinu treneri Ivan Štimac, Srećko Horenec, Saša Brkinjač, Ivica Matijašić i Marko Žganec.

Festival rukometa i posjet muzeju Dražena Petrovića Rukometna akademija Dabrići uz suradnju klupske Uprave planira i provodi razne akcije.

Tako je već dva puta u Varaždinu održan Festival rukometa a posljednji kada su, u predigri nedavnog susreta SEHA lige između Zagreba i mađarskog Veszprema, svoj prijateljski susret odigrali mlađi kadeti GRK Varaždin i Zagreba. Koncem prošle godine Akademija je za svoje mlade igrače organizirala posjet muzeju Dražena Petrovića u Zagrebu gdje ih je sa životom i radom ovog košarkaškog Mozarta upoznala njegova majka Biserka.

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.17

AP Varaždin sjajan sponzor

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.18

KUGLAČKI KLUB ŽELJEZNIČAR

Najbolja momčad Čakovca u 2015. godini Piše: Renato Lukavečki

Od kada je Hrvatska postala samostalna KK Željezničar počeo je postizati sve bolje rezultate.

Gotovo svake godine penjali su se stepenicu više, a trenutno drže 8. mjesto u Prvoj ligi Zanimljivi su počeci najbolje momčadi Grada Čakovca u prošloj godini - Kuglačkog kluba Željezničar. Nastao je na inicijativu radnika Željezničke stanice Čakovec i Radionice željezničkih vozila sada već davne 1978. godine. S natjecanjem su počeli u ondašnjem rangu općine Čakovec, a nakon toga i u Ligi Zajednice općina Varaždin.

Početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća u klubu su odlučili kako će osim samih djelatnika željezničara, omogućiti i ostalima da se uključe u rad i treninge pa je tako paralelno osnovana i ženska ekipa koja je djelovala punih osam godina. Od kada je Hrvatska postala samostalna KK Željezničar počeo je postizati sve bolje rezultate. Gotovo svake godine penjali su se stepenicu više, da bi konačno stigli i do Druge lige gdje su godinama bili pri samom vrhu.

U sezoni 2008./09. osvojili su prvo mjesto u Drugoj ligi i kroz kvalifi-

kacije izborili plasman u najviši kuglački rang u Hrvatskoj – Prvu ligu.

Prve sezone osvojili su 7. mjesto što je ujedno bio i najbolji klupski plasman u povijesti. Na žalost 2011. ispali su u Drugu ligu, ali ne zadugo.

Prošle sezone 2014./15. ponovno su se vratili u Prvu ligu gdje su trenutno na 8. mjestu.

Pojedinačni uspjesi Uz prvu momčad u klubu se velika pažnja posvećuje radu s mladima, a rezultat toga je i nekoliko pojedinačnih i parovnih naslova prvaka Hrvatske. Mlađe uzrasne kategorije uspješno se natječu u 3. HKL. Škola kuglanja iznjedrila je i dva juniorska reprezentativca Bojana Plevnjaka i

Nikolu Turka koji je sa Hrvatskom osvojio broncu na Svjetskom prvenstvu u Zadru.

U seniorskoj pojedinačnoj konkurenciji najveće uspjehe postigli su Predrag Turk i Bojan Košak. Obojica su bili viceprvaci države, dok je Bojan Košak upisao i nastup za reprezentaciju.

Dosadašnja priznanja U svojoj 38-godišnjoj povijesti ovaj vrijedni sportski kolektiv dobio je i mnogobrojna priznanja: - 2003. godine Zajednica sportova Međimurske županije dodijelia je KK Željezničar tradicionalnu športsku nagradu „Franjo Punčec“ za dugogodišnji kvalitetni rad - 2004. godine dodjeljena im je plaketa Grada Čakovca - 2007. godine Dragutin Ce-

linger, kao dugogodišnji veliki sportaš i sportski djelatnik, dobio je najvišu županijsku nagradu na području sporta „Franjo Punčec“ za životno djelo - 2009. godine od Zajednice sportskih udruga Grada Čakovca proglašeni su za momčad godine - 2015. godine drugi puta proglašeni najboljom momčadi godine

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.19

Uprava kluba Predsjednik KK Željezničar je Anđelko Crnčec, tajnik Zoran Jagić, blagajnik Dragutin Celinger. Članovi izvršnog odbora su: Franjo Levačić, Dragutin Celinger, Anđelko Crnčec, Zvonimir Žinić, Predrag Turk, Zoran Jagić, Bojan Košak, Mijo Vukušić i Luka Štrukelj.

Anđelko Crnčec, predsjednik KK Željezničar

Najvažnije je osigurati ostanak

Prva momčad - Predrag Turk (kapetan), Tomislav Tvarog, Stjepan Jagić, Franjo Gosarić, Zvonimir Žinić (trener), Zoran Jagić, Bojan Košak, Ninoslav Mikac

S obzirom na financijske mogućnosti klub za natjecanje u Prvoj ligi nije mogao računati na igračka pojačanja pa je ostao na kadru od prošle sezone, a glavni cilj nam je izboriti ostanak. U dosadašnjem dijelu prvenstva osvojili smo 10 bodova.

Na žalost na gostovanjima nismo bili baš uspješni, nismo osvojili niti jedan bod iako je za to bilo prilike.

Ipak vjerujemo kako ćemo uz tri domaće pobjede do kraja osvojiti 16 bodova što bi bilo dovoljno da se i sljedeće sezone natječemo u Prvoj ligi. Od ostalih aktivnosti mogu reći kako ćemo nastaviti raditi s mladima od kojih očekujemo da nam donesu i pokoju medalju sa državnih prvenstava.

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.20

50 GODINA NK PUŠĆINA

Proslavili pedest godina postoja

Piše: Renato Lukavečki Siniša Sović Foto agencija Sjever

Ako vas kojim slučajem put od Varaždina odvede prema Gornjem Hrašćanu nećete moći zaobići Pušćine i lijepo nogometno igralište koje se nalazi uz cestu, nekih stotinjak metara udaljeno od lokalne crkve. Uređen i održavan travnjak, sa prekrasnim popratnim objektom, nikako vam nebi smio promaknuti. To je dom NK Pušćina koje su prošle godine proslavile svoj pedeseti rođendan.

Nekih pisanih tragova o osnutku ovog kluba naši domaćini baš i nemaju, ali dobro znaju da se od 1965.

godine Pušćine konstantno natječu u međimurskim ligama i kako predsjednik Posavec

Prva lokacija igrališta bila je uz današnju crkvu, a na sadašnje mjesto došli su pet godina kasnije voli reći, „nikad niti iz jedne od tih liga nisu ispali“. Počeli su u nogometnom centru Nedelišće, što bi u današnje vrijeme bila Treća međimurska liga. Tamo su se natje-

cali sve do 1980. godine kada su se plasirali u Drugu Međimursku ligu gdje su proveli punih trideset godina. U Prvu ŽML ušli su u sezoni 2010./11., da bi osnivanjem Međužupanijske lige Varaždin – Čakovec njeni članovi postali 2014. godine.

Prva lokacija igrališta bila je uz današnju crkvu, a na sadašnje mjesto došli su pet godina kasnije. Nisu u početku imali niti svlačionica pa su se igrači presvlačili po, kako domaći vole reći, „škednjima“. Godinu za Božidar Gudlin, tajnik kluba

godinom klub je rastao, ljubav prema nogometu kod domaćih ljudi

Nekih pisanih tragova o osnutku ovog kluba naši domaćini baš i nemaju, ali dobr konstantno natječu u međimurskim ligama i kako predsjednik Posavec voli reći, “

bila je sve veća, a vlastitim sredstvima i volonterizmom uspjeli su napraviti prve svlačionice i ostale klupske prostorije: kuhinju, dvoranu, klupski kafić, ali i reflektore koji im

“

smo planirali to smo i ostvarili. Imamo potpuno nove svlačionice i tuševe koje smo obnovili uz pomoć HNS-a, a nakon poplave koja nas je zadesila prije tri godine. Posljednjih

Godinu za godinom klub je rastao, ljubav prema nogometu bila je sve veća, a vlastitim sredstvima i volonterizmom uspjeli su napraviti prve svlačionice i ostale klupske prostorije: kuhinju, dvoranu, klupski kafić i reflektore

služe uglavnom za noćne treninge.

Za jednog međužupanijskog ligaša taj je objekt zaista vrijedan divljenja - Punih 12 godina sam na čelu kluba i moram vam reći da sve što

osam godina puno smo napravili. U sklopu ovog objekta imamo veliku dvoranu koju koriste igrači kada je vani ružno vrijeme, a koriste je i razne udruge Pušćina, poput mažo-

ro znaju da se od 1965. godine Pušćine “nikad niti iz jedne od tih liga nisu ispali”

Varaždinac Dejan Car trener je seniora Nekadašnji igrač Varteksa Dejan Car već je treću sezonu trener NK Pušćina. Stigao je u ovo međimursko mjesto nakon razlaza sa onim navijačkim Varteksom kojeg je iz Druge uveo u Prvu Županijsku ligu Varaždin.

- Uživam ovdje raditi. Postoji veliki entuzijazam kod ovih ljudi, cijene me, a to je ono što mi daje snagu i motiv u radu. Iskreno se nadam kako će NK Pušćine još napredovati u natjecateljskom i organizacijskom smislu. Ove sezone cilj nam je osigurati ostanak, s tendencijom priključka sredini tablice u što sam gotovo uvjeren. Pojačali smo momčad u veznom redu i napadu i vjerujem kako će se novodošli igrači brzo uklopiti u momčad.

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.21

anja uz puno rada i volonterizma

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.22

retkinja i Udruga žena Pušćina.

Nemamo prevelikih ambicija, ova Međužupanijska liga za nas je „vrh vrhova“. Prošlu sezonu završili smo na 8. mjestu, a ove godine cilj nam je ostanak i sredina tablice. Jedino bismo željeli izgradi pomoćno igralište, a i to će biti uskoro – rekao nam je predsjednik kluba Damir Posavec

Većina igrača seniorske momčadi, njih dvije trećine, domaći su dečki iz Pušćina.

Nekolicina ih dolazi iz Varaždinske županije, a neki iz susjednih mjesta

“

Prošlu sezonu završili smo na 8. mjestu, a ove godine cilj nam je ostanak i sredina tablice. Jedino bismo željeli izgradi pomoćno igralište, a i to će biti uskoro – rekao je predsjednik kluba Damir Posavec nekadašnji centarfor Pušćina kojeg su suigrači zvali Pikač.

Među najstarije članove NK Pušćine spada i tajnik kluba Božidar Gudlin koji je u klubu već 27 godina i koji je praktički „Katica za sve“.

-U Pušćine sam došao iz Goričana, za zeta. Puno lijepih trenutaka proveo sam u ovom klubu. Nije mi ništa teško, vodi me čisti entuzijazam, uživam u radu, uvijek sam na raspolaganju predsjedniku, igračima i treneru, a nogomet mi je čista

Igrački kadar Većina igrača seniorske momčadi, njih dvije trećine, domaći su dečki iz Pušćina. Nekolicina ih dolazi iz Varaždinske županije, a neki iz susjednih mjesta.

Osim seniora tu su i juniori čiji je trener Kruno Fekonja, ujedno i klupski blagajnik, pa pioniri i mlađi pioniri o kojima brine prof. Nikola Katalenić.

Damir Posavec, predsjednik kluba

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.23

Proslava 50-godišnjice osnutka uz mnoge uglednike Na proslavu 50 rođendana stigli su i mnogi uglednici. Bili su tu potpredsjednik HNS-a Stjepan Merkaš, Nino Vrbanec iz NS Međimurje i mnogi lokalni političari. Uz predstavnike kluba, navijače, sponzore i druge prijatelje koji na razne načine pomažu klub, okupilo se oko tristo ljudi. Svečanost su uveličali mladi folkloraši iz Osnovne škole Pušćine, a i klupski sponzor, tvrtka Vectra, koja je za ovu priliku iz aviona bacila tri lopte na igralište.

Odigrana je i revijalna tekma između reprezentacije općine Nedelišće i Pušćina u kojoj su slavili domaćini rezultatom 3:2.

Osim seniora tu su i juniori čiji je trener Kruno Fekonja, pa pioniri i mlađi pioniri o kojima brine prof.

Nikola Katalenić strast – pohvalio nam se tajnik Božo čiji sin igra u juniorima.

Lokalni derbi s Nedelišćem prava je fešta

Pušćine spadaju u općinu Nedelišće, a ta općina ima čak pet nogometnih klubova u MŽNL: Slobodu, Centrometal, Međimurec, Nedelišće i Pušćine. Kada se ovih

pet momčadi međusobno sastaju to su onda utakmice posebnog naboja i prestiža. Kako tvrde u Pušćinama najveći im je „gušt“ derbi s Nedelišćem.

- Postoji dogovor između naša dva kluba da se uvijek, kada igramo međusobno, počastimo. To se ne odnosi samo na članove uprave i igrače već i na gledatelje kojih se

zna skupiti i četristotinjak. Udruga žene i Udruga sport za sve pripreme kotlovinu, čurke, gulaš, grah, obavezno klipiće i sve je to besplatno – s puno veselja priča nam član Izvršnog odbora kluba Josip Puklavec, inače predsjednik kluba Josip Puklavec, bivši predsjednik i u 70-im godinama. član izvršnog odbora

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.24

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.25

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.26

ARENA ZAGREB Rukometni spektakl između PPD Zagreb i Paris Saint G

S Peugeotom u glamouru

U impozantnoj zagrebačkoj Areni, pred 15.000 bučnih gledatelja, iz VIP lože samo za odabrane, doživjeli sm strane „mali“ Zagreb s mladim i perspektivnim sastavom, protiv PSG-a sa Hansenom, Omeyerom, Vorijem, Piše: Renato Lukavečki

Biti dio europskog, ili bolje reći svjetskog rukometnog glamoura nije mala stvar. Isto tako osjetiti dio te atmosfere ne može se baš svaki dan. No kad imate prijatelja koji je zaluđen sportom i koji u taj sport unosi cijelog sebe onda vam se i takve snovi mogu ostvariti.

Romano Puček, poznati Varaždinac čija malonogometna ekipa Automobil Lončar žari i pali hrvatskim dvoranama, poznat je i kao veliki ljubitelj rukometa. Upravo zahva-

Arena je proključala nakon što je Zagreb poveo 3:0 ljujući njemu, Peugeotu i njegovoj tvrtki Automobil Lončar, jedanaestorica „veličanstvenih“ Varaždinaca imala je priliku pogledati veliki rukometni spektakl Lige prvaka između PPD Zagreb i francuskog „space shutllea“ - Paris Saint Germaina.

U impozantnoj zagrebačkoj Areni, pred 15.000 bučnih gledatelja, iz VIP lože samo za odabrane, u udobnim plišanim foteljama i uz birano „iće i piće“, doživjeli smo pravu atmosferu Lige prvaka. Na samom terenu s jedne strane „mali“ Zagreb s mladim i perspektivnim sastavom, protiv PSG-a sa Hanse-

nom, Omeyerom, Abaloom, Vorijem, braćom Karabatić, Narcisseom i ostalim zvijezdama predvođenih našim Nokom Serdarušićem.

Arena je proključala nakon što je Zagreb poveo 3:0, a PSG se zapravo tek zagrijavao. Kad su uhvatili „radnu temperaturu“, zabili su četiri komada za redom, okrenuli vodu na svoj mlin i do kraja poluvremena napravili pet razlike. Kao da su bili s drugog planeta, kao da su igrali s pola gasa, onoliko koliko im je bilo potrebno. Kakva - takva neizvjesnost pojavila se tek šest minuta prije kraja kada je Stevanović obranio nekoliko zicera i penal Hansenu. Zagrebaši su tada došli na minus tri, imali su prilike čak tri puta doći na minus dva, ali brzopletost, neiskustvo i nerezonski šutevi iz vana ipak im nisu dozvolili da naprave dramu u samoj završnici. PSG je pobijedio 25:23.

- Kvaliteta je bila apsolutno na strani PSG-a i njihova pobjeda niti jednog trenutka nije dolazila u pitanje. Istina da je Zagreb imao 3:0, ali kad su se Parižani zagrijali rutinirano su kontrolirali utakmicu.

Golmani Zagreba, Ivić i Stevanović, bili su odlični, ali da bi se ugrozila ovakva momčad trebali su braniti „luđački“. Nema tu nikakve filozofije PSG je kategorija više – prokomentirao nam je utakmicu Vlado Vujović trener GRK Varaždin koji je

uz sportskog direktora Alena Milaka i dopredsjednika Josipa Vojvodu također gledao utakmicu.

Nitko zbog poraza nije bio previše tužan. Protiv jačeg se ne može, ali treba odati priznanje treneru Veselinu Vujoviću koji je danima prije,

kroz medije, pumpao atmosferu ne dozvoljavajući da se defetizam nastani u njegovoj svlačionicu. Njegovi igrači bili su hrabri, trudili su se ne previše respektirati jačeg od sebe i na koncu su pobrali velikih pljesak svojih navijača.

u rukometne Lige prvaka

mo pravu atmosferu Lige prvaka. Na terenu s jedne , braćom Karabatić, Narcisseom i ostalim zvijezdama

Romano Puček, direktor prodaje Automobila Lončar i član IO GRK Varaždin:

Suradnja RK Zagreba i GRK Varaždin na zavidnoj je razini Romano Puček svojski se trudio biti pravi domaćin. Uoći utakmice našim je reprezentativcima i izborniku Babiću uručio poklone Peugeota i Automobila Lončar. Nakon utakmice želio je dovesti pokojeg igrača i trenera Zagreba kako bi nam dali izjave, ali zbog drugih obaveza oni nisu mogli doći - Na žalost igrači nisu mogli doći, ali ako smijem prokomentirati utakmicu reći ću samo da je ovo jako dobar rezultat Zagreba jer igrali su protiv možda najjače momčadi na svijetu.

Drago mi je da ste bili naši gosti i nadam se da ovo nije posljednji puta. Isto tako drago mi je da je nas nekolicina iz izvršnog odbora GRK Varaždin, koji brinemo o rukometnoj akademiji, uspjela uspostaviti sjajne odnose sa RK Zagreb.

Osim što imaju odličnu suradnju, RK Zagreb i GRK Varaždin provode i određene akcije poput nedavne utakmica SEHA lige kada je u Varaždinu gostovao i Veszprem.

- Mogu vam već sada dati pravu ekskluzivu i reći kako će se Final-four SEHA lige ove go-

dine igrati u našoj, varaždinskoj Areni! Sudionici tog završnog turnira bit će Zagreb, Vardar, Veszprem i vjerojatno Meshkov

Brest. Znači, očekuje nas još jedan veliki rukometni spektakl! Želimo da Varaždin postane centar rukometa, uostalom djelomično već jesmo jer ne zaboravite da ćemo 2018. biti jedni od domaćina Europskog prvenstva koje će se održati u Hrvatskoj.

Velike zasluge u svemu ima Peugeot i tvrtka Automobil Lončar.

- Ova suradnja je na zaista vrhunskoj razini. Zadovoljstvo je obostrano i već sad razgovaramo o produženju ugovora – završio je Puček.

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.27

Germaina

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.28

Piše: Josip Novak josip.novak@eVarazdin.hr

Podsjećamo, ovaj varaždinski zanatlija svoju postolarsku radionicu “Nin“ otvorio je u našem gradu 21. listopada 1992. godine, nakon povratka iz Njemačke u kojoj je u gradu Offenburgu također izrađivao cipele, čizme, sandale... u obrtničkoj radionici koja je zapošljavala 12 stručnih radnika.

- Nažalost, ni Njemačka nije uspjela zadržati kvalitetu proizvodnje obuće jer je i kod njih “kinezija“ napravila svoje, potisnuvši s tržišta gotovo sve što vrijedi. No, baš kao i u Hrvatskoj, uvijek se može pronaći koliko – toliko kvalitetna industrijski proizvedena obuća – naglasio je Slavko Pijaca s kojim smo zajedno zavirili na prodajne pultove varaždinskih prodavaonica obuće.

NAJPOSTOLAR HRVATSKE

Kvaliteta još jedino kod zanatlija Dok je u rukama držao cipele, promatrao ih je okom vrhunskog zanatlije, a povremeno ih je čak i – pomirisao.

- Činjenica je da jedino još zanatske radionice mogu osigurati vrhunsku kvalitetu obuće koja se izrađuje po mjeri. Nema tu nikakvog ‘muljanja’. Ja si to nikada nisam dozvolio kao obrtnik jer vam je najgora reklama ako pokušate mušteriji podvaliti bofl proizvod kakvim je današnje tržište preplavljeno - veli barba Slavko koji je koji je rođen 28. rujna 1947. godine u Ninu.

U svom rodnom kraju završio je osnovnu školu, a za postolara je izučio u Zagrebu.

- Kao vrijedan naučnik nakon naukovanja i završnog ispita dobio sam Nagradu Grada Zagreba za vrhunski izrađen model. Godine 1969. upoznao sam svoju buduću suprugu Biserku, koja je rodom iz Varaždina. Nakon vjenčanja, otišli smo zajedno na rad u Njemačku u kojoj smo proveli 23 godine – prisjeća se Pijaca.

Vrativši se u domovinu, osnovao je obrt koji je djelovao pod nazivom Slavko Pijaca – izrada i popravak obuće, izrada ključeva, graviranje natpisnih pločica „Nin“.

- Nazivom svoje butige u Ulici Braće Radić 27 zapravo sam trajno obilježio doba svoje najranije

‘Kinezija’ je napra ali evo kako ćete p kvalitetnu obuću

Ljudi dobro kažu da “čizma glavu čuva“, ali kada danas vidim od k nekvalitetan, doslovno mi suza krene na oko, rekao nam je Slavko 2015. godine otišao u zasluženu mirovinu...

kuda se sve obuća uvozi i kako je dio nje o Pijaca, najpostolar Hrvatske koji je 1. svibnja

JOSIP NOVAK

Mnogi ga, kaže, pitaju kako prepoznati kvalitetnu obuću u prodavaonicama. - Takvima uvijek kažem neka prvo pogledaju cijenu. naime, sve što košta manje od 300 kuna, nema veze s kvalitetom. Potom dobro pogledajte na deklaraciji je li obuća izrađena od kože, a pogledajte i đon. On bi trebao biti izrađen od kože, a ne od plastike, baš kao futer i tabanice – naglasio je Pijaca.

Napomenuo je da svaka kvali-

mladosti. Srećom, poslovni prostor je bio u mojem privatnom vlasništvu. Da sam plaćao najamninu, jedva bih spajao kraj s krajem – ističe Pijaca te dodaje kako mu nedostaje miris ljepila i kože.

Napomenuo je da ga Varaždinci i danas mogu osjetiti ako uđu u

“

tetna cipela može dugo služiti vlasniku ukoliko se pravilno njeguje, čisti i maže kremom.

- Tragedija je da u prodavaonicama ima sve više obuće na koju se uopće ne stavlja krema. zato su stigla teška vremena za postolare i mladi bježe od ove struke.

Svi bi samo prodavali obuću i dugoročno, u ovoj branši “nema kruha“ – smatra Pijaca koji svoje umirovljeničke dane provodi čuvajući unuku.

sam ga ostvariti – kaže ovaj zanatlija u čijim su ručno izrađenim cipelama hodale tisuće zadovoljnih mušterija.

Kazao je i da sada napokon “nakon 56 godina rada mirno spava“.

Rado se prisjeća 2001. godine kada je izabran za najboljeg hrvatskog

Činjenica je da jedino još zanatske radionice mogu osigurati vrhunsku kvalitetu obuće koja se izrađuje po mjeri. Nema tu nikakvog ‘muljanja’. Ja si to nikada nisam dozvolio kao obrtnik jer vam je najgora reklama ako pokušate mušteriji podvaliti bofl proizvod kakvim je današnje tržište preplavljeno “Nin“ jer su njegovu radionicu naslijedili sinovi Daniel i Mario.

- Uspio sam obojici prenijeti svoje znanje i imanje jer danas koriste strojeve i alate koje im je ostavio otac – barba Slavek. Sinovi su mi 40-godišnjaci i najviše posla imaju s različitim popravcima cipela. Jedino mi je žao što ne izrađuju obuću po mjeri. Meni je to bio san i uspio

postolara, prema mišljenju gledatelja emisije “Svakodnevnica“ HRT-a.

- Dobio sam 2.000 glasova više od svog protukandidata, a točka na „i“ bila je nagrada Grada Varaždina koja mi je uručena 2014. godine kao dugovječnom obrtniku – zaključio je naš sugovornik koji će u rujnu 2016. napuniti 69 godina života.

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.29

avila svoje, prepoznati u

Treba čitati deklaracije

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.30

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.31

Ostali bez najamnine i m besplatno predati vojn Piše: Ivan Njegovec

Prvi put u svojoj burnoj povijesti Varaždin je demilitariziran grad bez vojske koja je u nizu proteklih stoljeća, zbog njegovog značajnog geostrateškog položaja ovdje imala ne samo snažno uporište nego je u velikoj mjeri utjecala na sveukupni život grada i njegovih stanovnika. Posebice je to dolazilo do izražaja u razdoblju između dva svjetska rata, nakon raspada Austro-Ugarske monarhije i uspostave države SHS, odnosno Kraljevine Jugoslavije, kada je politički život bio u znaku veličanja „kralja i otadžbine“, a vojna sila glavna poluga očuvanja nametnute diktature. Taj segment široj javnosti malo poznate varaždinske povijesti istražio je dr. sci. Vadimir Huzjan iz Zavoda za znanstveni rad HAZU-a Varaždin koji priprema i monografiju o djelovanju vojske na građanski život i varaždinske gradske vlasti između dva svjetska rata.

Pobuna je zataškana U Varaždinu se u tom međuratnom razdoblju nalazila vojska SHS-a, a potom Kraljevine Jugoslavije sa zapovjednim kadrom pretežito srpske nacionalnosti, a većina prijašnjih hrvatskih časnika je bila de-

HAZU/RADOVI/GMV, FOTOTEKA 1078

Nakon varaždinske vojne pobune majke i supruge zatvorenih vojnika u Beogradu molile kralja za pomilovan HAZU/RADOVI/GMV 57294

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.32

NEPOZNATO O POZNATOM Zbog vojske Kraljevine Jugoslavije izm

Obavijest da kraljev rođendan više nije praznik

mobilizirana i umirovljena nakon 1918. godine. To je prema riječima dr. Huzjana bio jedan od razloga vojne pobune do koje je došlo u ljeti već sljedeće godine jer su se ovdašnji lokalni časnici pobunili protiv srpskih časnika zbog neravnopravnog položaja, tretmana i napredovanja, a navode se i drugi razlozi kao što su primjerice utjecaji ruske i mađarske socijalističke revolucije. Pobuna je trajala jedan dan, pobunjeni vojnici su izašli na ulice, bilo je i pucnjave, ubijeno je nekoliko pobunjenika te dva srpska vojnika. Intervenirali su žandari i vojska iz Čakovca te je pobuna „riješena“ u popodnevnim satima. Taj je događaj zataškan, o njemu se nije javno pričalo, a pobunjenici su završili u niškom zatvoru i predani vojnom

Trenutak prije rušenja spomenika lancem

moravskom divizijskom sudu. Majke i supruge uhićenika iz Varaždina odlazile su u Beograd kralja Aleksandra moliti za oprost, koji im je dozvolio da idu u Niš i razgovaraju sa svojim sinovima i muževima, a prema predanju stanovništo Niša je za njih organiziralo sakupljanje pomoći koja im je bila potrebna dok su tamo boravili. Uglavnom, nitko nije bio osuđen i svi su vraćeni u Varaždin. Zbog vojne pobune bilo je uhićeno je nekoliko stotina ljudi, među njima i djeca od 15-ak godina koja su rasparčavala proglase s pozivima građanstvu na obranu grada i protjerivanje jugoslavenske vojske.

Vojska Kraljevine Jugoslavije očito nije usrećivala Varaždince. – U tom međuratnom razdoblju u gradu je vladala velika financijska kri-

za. Glavni izvori prihoda za gradsku blagajnu bili su rentanje gradskog zemljišta, te najam vojarni od kojih je trebao dobivati značajnu rentu od vojske. Međutim, sredstva od vojske su uvijek kasnila, a s druge strane od Grada su vojne vlasti stalno tražile nova ulaganja u popravke i održavanje vojnih objekata. Na veliku štetu Varaždina 1935. godine donijet je zakon prema kojem su svi vojni objekti morali biti ustupljeni Jugoslavenskoj vojsci bez naknade te je Grad izgubio veliki dio prihoda za funkcioniranje gradskih potreba i vraćenje kredita kojeg je podigao upravo za izgradnju tih vojnih objekata. Treba znati da su svi vojni objekti u Varaždinu sagrađeni kreditnim sredstvima krajem 19. stoljeća kojima se Grad Varaždin zadužio.

nje

Kad je u njima bila Austro-ugarska vojska Grad je redovito dobivao rentu u zlatnim krunama, međutim dolaskom Jugoslavenske vojske novčano je puno izgubio najprije pretvorbom krune u dinar, potom neredovitim plaćanjem najamnine i konačno – prisilnim ustupanjem tih objekata Jugoslavenskoj vojsci – kaže dr. Vladimir Huzjan.

i kuće bile namijenjene stanovanju vojnih dužnosnika i njihovih obitelji koje su Varaždinci također zvali vojarnama, a najpoznatija je bila tzv.“ Perkova kasarna“ u Vrazovoj ulici na broju 27. Nema pouzdanih podataka o broju vojske u Varaždinu između dva svjetska rata, pretpostavlja se da se radilo o nekoliko tisuća pripadnika vojnog kadra.

Vojnički grad

Ukinute stranke i izbori

A vojnih objekata zbog kojih se Varaždin našao na „suhom“ tj. gotovo pred bankrotom bilo je na pretek.

Velika je vojarna bila u današnjem POS-ovom naselju (nakon 2. svjetskog rata poznata kao „Jalkovečke žrtve“), koja se u vrijeme Kraljevine Jugoslavije nosila ime „Aleksandra kraja Ujedinitelja“, pa u Optujskoj ulici koja je prozvana po srpskom Vojvodi Mišiću, u čijem je sastavu bila i vojarna u Hrašćici, a blizu Drave je bila barutana tj. veliko skladište

Kako doznajemo od dr. sci. Vladimira Huzjana, vojska Kraljevine Jugoslavije u velikoj je mjeri utjecala i na politički život Varaždina. - Poslije spomenute vojne pobune 1919. godine, Gradsko poglavarstvo je moralo redovito javljati vojnim vlastima svako zamijećeno antidržavno djelovanje. Vojni zapovjednik Varaždina je bio najistaknutiji među visoko rangiranim osobama u gradu. S vojnim vlastima je tijesno surađivao okružni ispektor u Varaždinu koji je redovno

“

Vojska Kraljevine Jugoslavije u velikoj je mjeri utjecala i na politički život Varaždina.

Poslije vojne pobune 1919. godine, Gradsko poglavarstvo je moralo redovito javljati vojnim vlastima svako zamijećeno antidržavno djelovanje municije. Kod željezničkog kolodvora, na prostoru širem od današnjem Studentskog doma bila je vojarna „Kralja Petra I. Oslobodioca“, a između Zagrebačke i Ulice Zrinskih i Frankopana (na prostoru današnje benzinske stanice) također je postojala vojarna koja je kasnije srušena.

Postojala je i pukovska okružna komanda gdje je danas Centar za socijalnu skrb, komanda mjesta u današnjoj Glazbenoj školi na Kapucinskom trgu te obližnja Jašionica na prostoru današnjeg HEP-a, koja je također srušena. Osim vojnih objekata u Varaždinu su pojedine zgrade

dostavljao izvještaje o pojedincima.

Detaljne karakteriste kao što su primjerice, da li vara ženu, puši, pije, s kim se druži, kakvog je karaktera, bile su presudne pri izboru ljudi na neku od javnih funkcija ili njihovu smjenu. Nakon proglašenja diktature kralja Aleksandra 6. siječnja 1929. godine, više nema gradskih izbora za sastav gradskog vijeća koje imenuje gradonačelnika, već gradske zastupnike u gradskog načelnika dektretom imenuje ban koji je odgovoran kralju. Ako je situacija iziskivala imenovani su i komesari i povjerenici za upravljenje gradom. Sve su to bili

Spomenik zavadio Krležu i Augustinčića U skladu ondašnjim zahtjevima režima u Varaždinu su se slavile sve kraljeve obljetnice, rođendan kralja Aleksandra proglašen je državnim praznikom koji se slavio svake godine, nakon atentata na kralja koji se dogodio 9. listopada 1934., ispred Gradske vijećnice održana je velika komemoracija.

Već 24. listopada varaždinsko Gradsko poglavarstvo odlučilo je podići spomenik kralju Aleksandru, a šest metara visoki spomenik čiji je autor Antun Augustinčić, otkriven je na Trgu kralja Tomislava 6. rujna 1935. godine, na rođendan prijestolonasljednika kralja Petra II. Bila je to velika ceremonija u svečano ukrašenom ambijentu, a kako navodi dr. sc. Vladimir Huzjan pozivajući se na pisanje Enesa Čengića u knjizi „S Krležom iz dana u dan“, otkrivanje spomenika zavadilo je Miroslava Krležu i autora spomenika Antuna Augustinčića. „Nakon što je svečano maknuta jugoslavenska zastava sa spomenika, uočeno je da je netko kralju na ruku kojom drži ustav navodno zakačio košaru sa smećem. „To je skandal! Zamislite Vi, okačiti košaru sa smećem (priča Augustinčić Krleži op. a.). „To nije skandal, to je dobro, jer okačiti košaru sa smećem kralju o ruku

kojom drži povelju o diktaturi, to je napredan čin, a osim toga, sam spomenik ne vrijedi naročite pažnje . Augustinčić me grdnim riječima ispsovao i više se nismo vidjeli do ratnih dana“ – (završio je Krleža op.a.)

- Taj spomenik kralju Aleksandru na glavnom varaždinskom trgu postojao je sve do 11. Travnja 1941. godine. Dan nakon proglašenja Nezavisne Države Hrvatske građani Varaždina lancima su srušili kip te do kraja dana na Trgu više nije bilo nikakvih obilježja koja bi sugerirala da je na tom mjestu postojao ikakav spomenik. Njegovi ostaci do danas se nisu sačuvali – navodi dr. Huzjan.

„provjereni“ režimski kadrovi. Nakon diktature zabranjene su i političke stranke, bilo je zabranjeno isticati nacionalne interese, sve je bilo podređeno centralizmu i jugoslavenstvu, koje se naročito nametnulo nakon donošenja tzv. nametnutog ili oktroiranog ustava 1931. kojim je Kraljevina Jugoslavija postala ustavna monarhija a Srbi, Hrvati i Slovenci proglašeni jednim, jugoslavenskim narodom. Varaždinska projugoslaveska politička elita ubrzo je osnovala Jugoslavensku republikansku zajednicu, u Varaždinu je osnovana četnička organizacija, Jugoslavenska matica itd. To je izazvalo i reakcije, građanstvo je putem

proglasa i na druge načine pozivano da ne pristupaju takvim jugoslavenskim zajednicama i organizacijama.

Neke od njih u Varaždinu nisu dugo potrajale, kao primjerice, četnička organizacija koja je ukinuta nakon godinu dana zbog lošeg ugleda među Varaždincima i bojazni vlasti od loših posljedica reakcija građana. Zabilježeni su i brojni slučajevi isticanja nacionalne svijesti, među kojima i slučaj Antuna Lazara iz Sračinca koji se prilikom blagoslova vatrogasne zastave usprotivio sviranju jugoslavenske himne tražeći izvođenje Lijepe naše. Zbog toga je izgubio čast gradskog zastupnika i kažnjen s 500 dinara globe.

HAZU/RADOVI/GMV 61552

morali ne objekte

Kako je podignut spomenik kralju Aleksandru na varaždinskom korzu

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.33

među dva svjetska rata Grad Varaždin je skoro bankrotirao

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.34

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.35

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.36

Prvi put objavljujemo dio fotografija iz obiteljskog albuma dr. Ivana Nova

Protiv krvavog korbača mađarskog režima borio se perom i riječju U zbirci ostavština čakovečke Knjižnice “Nikola Zrinski“ s 2.207 dokumenata najbogatija je upravo ostavština ovog nacionalnog preporoditelja međimurskog kraja

Zahvaljujemo Knjižnici “Nikola Zrinski“ Čakovec na ustupljenoj građi i pomoći u pripremi članka

Piše: Josip Novak

Značaj, publicista, književnika i političara dr. Ivana Novaka, organizatora oslobođenja Međimurja i nacionalnog preporoditelja ovoga kraja, općenito je slabo znan čak i u njegovom zavičaju, premda je riječ o organizatoru vojnog oslobađanja Međimurja i Prekomurja na Badnjak 1918. godine.

Slobodarske težnje Novak je, podsjećamo, bio aktivni sudionik Narodne skupštine održane 9. siječnja 1919. na trgu ispred franjevačke crkve u Čakovcu. Na toj javnoj općoj skupštini s macinečkim pjevačkim zborom i Vinkom Žgancem uz harmonij, deset tisuća oduševljenih domoljubnih Me-

tu su Beč i Pešta imali svoju moć i žbire, čak i medu gimnazijskim profesorima. Stoga će inteligentni siromah, nakon što se pridružio protumonarhijskom i socijalnom đačkom buntu, ubrzo biti istjeran – da se vrati u Macinec kao “propali đak”. Nažalost, na gornjogradskoj zagrebačkoj gimnaziji zadesila ga je još gora sudbina, odlukom Ministarstva onemogućeno mu je školovanje u svim hrvatskim školama. No, žalba mu je ipak uvažena, pa polaže maturu u bjelovarskoj gimnaziji. Iako je živio u potpunoj neimaštini Ivan Novak upisuje studij prava na zagrebačkom sveučilištu 1907. godine, da bi se već 1908.

Našao među pobunjenim i protjeranim zagrebačkim studentima u

Organizirao je cjelokupni javni, gospodarski i politički život u Međimurju, te mu dao snažni hrvatski pečat đimurca donosi Rezoluciju u kojoj se između ostalog navodi:“Hrvati iz cijelog Međimurja, pred cielim svietom otvoreno, odlučno, jednodušno i samasviesno izjavljuju - za uvek se odcjepljujemo od mađarske države, kojoj smo do sada pripadali samo pod utjecajem sile i protiv svoje volje“. Dr. Ivan Novak rođen je 22. svibnja 1884. u Macincu, selu blizu slovenske granice, kao treće dijete skromnog zemljoposjednika Nikole. Već u macinečkoj osnovnoj školi u kojoj je mađarski jezik bio obavezan predmet, suočava se s nacionalnom tragikom svojega kraja. Tu će tek u potpunosti shvatiti zbog čega obiteljski očenaš u njegovom domu uvijek završava sa poluglasno izgovorenim zavjetom – ja sem pak Hrvat. Čvrsto usađeno hrvatstvo kasnije mu zamjeraju učitelji mađarske građanske škole u Čakovcu.

U Varaždin na Hrvátstvo Stoga je krenuo na školovanje na ‘Hrvátstvo’ u Varaždin, ali i

Ivan Novak i supruga Milana u Zagrebu 1918

Pragu. U ovom gradu proširio je svoje političke vidike, te će ovaj Međimurac zastupati hrvatske studente na pariškom kongresu slavenskih studenata. Studirajući i polažući ispite usporedno na zagrebačkom i na fakultetu u Budimpešti, Ivan Novak 1910. godine diplomirao je na oba i postaje doktor pravnih nauka. Radi zatim u odvjetničkim kancelarijama u Titelu i Novom Sadu, pa u Prelogu. Tu ga zatiče prvi svjetski rat, no nije mobiliziran radi zdravstvenih problema s tinjajućom sušicom. Baš u to vrijeme, Međimurje je upravo njega najviše trebalo. Naime, tada se, kako navode povjesničari ovog kraja, mađarski režim nad ispaćenim i od rata izranjenim Međimurskim pukom razmahao krvavim korbačem. Novak je tada bio 30-godišnjak, vjeran svojim mladenačkim

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.37

aka, velikana zaslužnog za priključenje Međimurja domovini Hrvatskoj

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.38

idealima – nacionalne slobode, demokracije i socijalne pravde, koji ostaje u svojem Međimurju da mu bude svjedokom i braniteljem. Stoga, kad su novine usred Zagreba, bivšega središta tuđinske državne moći, velikim slovima objavile A – U NEMA VIŠE! – taj 28. listopad 1918.

Jugoslavenstvo, koje je dr. Novaku bilo mladenačkim idealom, ubrzo mu u novoj državi postaje teret godine dr. Ivan Novak s pravom je nazvao “najsretnijim danom u svojem životu“.

Vješanje i streljanje Jer u slomu Austro-Ugarske vidio je i slom mađarske vlasti nad Međimurjem. No, nažalost, nije se to dogodilo odmah. “Stara granica” Hrvatske prema sjeveru, Drava, i sada je, kao i mnogo puta i prije i poslije u povijesti, za Međimurje bila kobnom.

Ostaci u ratu razbijene mađarske vojske razmiljeli su se pljačkajući po

“

Ostavština dr. Novaka brižno se čuva

Kad su novine usred Zagreba, velikim slovima objavile A - U NEMA VIŠE! - taj 28. listopad 1918. godine dr. Ivan Novak s pravom je nazvao najsretnijim danom u svojem životu... ovom kraju, već poharanom ratnim gubicima i španjolskom groznicom.

Opljačkan rekvizicijom, ispaćen glađu, Međimurski puk uzvratio je napadom na imovinu poklonika mađarske vlasti i ratnih profitera. Ovu pobunu mađari su lukavo proglasili – boljševičkom revolucijom. Nakon proglasa prijekog suda, Štatariuma,

Novak sa suprugom i prijateljima u Rogaskoj Slatini

započeo je organizirani mađarski teror nad Međimurcima, vješanje i strijeljanje. U ovakvim uvjetima, za Međimurje je presudna bila moć, građena kroz dugogodišnji slobodarsko-politički javni rad, utjecaj najuglednijega tada u Hrvatskoj Međimurca – dr. Ivana Novaka. Novakova prethodna borba za Međimurje,

Dr. Novak s bliskim prijateljima

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.39

“

Nadgrobni spomenik Dr. Ivanu Novaku na Čakovečkom groblju, rad Frane Kršinića, uništen od strane mađarskih okupatora 1941., pronađen je i djelomično rekonstruiran 1998. godine...

Današnji izgled nadgrobnog spomenika supružnika Novak

vak će nakon oslobođenja sa svojim suradnicima samo nastaviti gradnju međimurskog kulturnog identiteta, sačuvanog do danas.

Gubitak utjecaja

perom i riječju u svakoj prilici, nije mogla biti zaboravljenom. Stoga, premda u Državi SHS Međimurja nema, Novak je izabran u Narodno vijeće kao povjerenik za Međimurje.

Zahvaljujući upravo snazi Novakove osobe i njegovom utjecaju kao člana Narodnog vijeća, organizirane su hrvatske dobrovoljačke jedinice, koje su na Badnjak, 24. prosinca 1918. ušle u Međimurje i konačno ga oslobodile. Međimurje je napokon u materinskom mu krilu, vraćeno je Hrvatskoj. Uspostavljena je u njemu hrvatska vlast, a dr. Ivan Novak ime-

novan Kraljevskim povjerenikom za Međimurje. Ali, Međimurje je i puno bogalja i siromaha, bolesnih i

Razočaran i slomljen, doživjevši naličje svojih ideala, dr. Ivan Novak umire 20. veljače 1934. godine u Čakovcu

Jugoslavenstvo, koje je dr. Novaku bilo mladenačkim idealom, ubrzo mu, međutim, postaje teret. Sve manje podrške ima i iz hrvatskog središta, Zagreba, koji je preplavljen stranačkim borbama za vlast. U Kraljevini SHS počinje kraljevati i međunacionalni sukob. Hrvatski stranački pak prvaci, ili zaboravljaju na Međimurje, ili ga koriste tek kao propagandu za vlastitu korist. Kraljevo odlikovanje dodijeljeno mu 1919., Red Sv. Save III. reda kao i odlazak Novakov tom prilikom u Beograd postaje deset godina kasnije njegovim političkim protivnicima dovoljnim dokazom

– da nije hrvatski rodoljub. Vjerojatno je i to pridonijelo gubitku njegova utjecaja čak i u Međimurju. Razočaran i slomljen, doživjevši naličje svojih ideala, dr. Ivan Novak umire 20. veljače 1934. godine. Veličanstven sprovod što su ga priredili njegovi štovatelji odavao je po brojnosti puka kako nikakva politička sjena ne može ocrniti svjetlost koju je svojom misijom za Međimurje upalio.

Devastiran spomenik Za međimurskim povijesnim velikanom ubrzo umire i njegova supruga, dr. Milana Novak Gavrančić.

Mir u kojeg su utonuli oboje na groblju već 1941. ponovo su poremetili okupatori Mađari. Dio nadgrobnog spomenika, lava, djelo hrvatskog kipara Frana Kršinića raskomadali su pijucima.

gladnih. Na podlozi probuđenog hrvatstva, koje pod budnim okom mađarskih vlasti nije bilo lako gajiti, No-

Novak s lovcima Krizmanom i Franetovićem

Detalj s otkrivanja spomen ploče Ivanu Novaku na obiteljskoj kući

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.40

PLEMENŠČINA Mjesto nedaleko od Klenovnika - dvadesetak kuća stotinjak stanovnika

Plemenitaši Plemenščine

Martin Lukavečki

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.41

Kad od Klenovnika krenete prema Vukovoju pa na raskrižju slijedite smjerokaz prema Grešnoj pilnici, na najboljem ste putu da posjetite Plemenščinu. U dolini, okruženoj bregima Verh, Vodeli i Bijeli brieg, eto mjestašca s dvadesetak kuća.

Malo je naselja poput Plemenščine: na tako malo prostoru toliko starinskih hižica. Naherene, zapuštene, obrasle trnjem. No, unatoč tomu vidi se umijeće seoskih majstora. Plemenščina je mjesto suprotnosti – od raskoših seoskih

Hrabri i lukavi mještani spasili grofa i njegovu svitu od razbojnika pa dobili titulu plemeniti zdanja, do hižica zarobljenih u vremenu. I baš zbog tih razlika lijepo se u miru prošetati mjestom. A ono je svijet za sebe. Pa nisu stanovnici bez razloga do četrdesetih godina prošlog stoljeća imali uz prezime Bunić, koje je tu najčešće, i titulu - plemeniti. Udijelio ju im je grof Janko Drašković, a imao je dobar razlog. Grofa i njegovu družinu u lovu su napali mađarski razbojnici pa su ih seljaci sklonili u selo. Tu su prenoćili i drugog ih jutra otpratili u dvorac u Klenovniku. U doba feudalizma vrijedilo je nepisano pravilo: prenoći li grof iz potrebe u nekome mjestu izvan dvorca, izdaje se bula prema kojoj svi muški

“

Napuštena i zapuštena ruralna arhitektura otkriva bogatstvo negdašnjeg življenja

dobivaju pravo na časnu titulu plemeniti. Zaslužno plemstvo vrijedilo je sve do 1939., a zašto je ukinuto Bunićima, ostalo je nepoznato do današnjih dana. –Ha čujte, s titulom plemeniti ili bez nje, mi se i dalje osjećamo plemenitaški, kažu.

A plemenitašima ih nazivaju i mještani okolnih naselja.

Bunići su u ove krajeve došli nakon Mohačke bitke u ratnim migracijama. Bilo je pet obitelji bez krvnog srodstva. Potječu s juga Hrvatske, iz Dubrovačkog primorja, no tu u našem kraju ima najviše Bunića, pripovijeda Martin Bunić.

Stanku Buniću osamdeseta je na plećima. Živi u ugodnom obiteljskom okružju i zahvalan je sugovornik. Ima Stanko što reći o rudarenju u Brodarevcu, o životu na selu u mlađim poletnijim godinama. – Ha, zime su bile hude, veliki snieg. Najlepše je bio božično vrijeme. Saka hiža imala je betlehema za Božić. I to je posebnost naselja. I onda se išlo od hiže do hiže pa se gledalo čiji je betlehem vekši, ljepši. A na novo leto zigravali su mužikaši. Bile su v selu dvije drvene grupe (drvena možika – violina, bajs, Martin Bunić

Prema popisu Zagrebačke nadbiskupije iz 1786. godine u Plemenščini je u devet kuća živjelo devedeset četiri duše tamburice) „Temeki“ i „Jendreki“.

To su bila veselja. Ljudi su bili doma, jedva se čekalo da je došla možika.

Pa onda pesma, ples! A to je trajalo.

Su nie više mogli od par hiž prejti na dien. A ve toga nie. Ljudi se razišli.

Nas je ve malo, stari umiradu i lijepi život i veselja su se zagubila. Kraj je bil bogat. Bilo je volova, konja. Saka hiža imela je po dvije ili četiri krave.

O bilo je blaga. I sve obrađeno, a ve?

Stanko Bunić: Betlehemi su moja veselja

Nas Bunića je bilu najviše, a ve se i to preminilu. Neka su se prezimena i dokmerala...

Vrijeme radnje - sedamdesete godine prošlog stoljeća, mjesto događanja - Plemenščina – Ovdje radio Plemenščina, počinjem s emitiranjem programa. A onda vudri po željama. Bile su popularne meksikanske pjesme, posebice „Aj čavela“, pa „Trubaduri“, „Bijelo

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.42

Ljepota seoske arhitekture

dugme“, „Abba“, „Bony M“... Izbor šarolik; pa bilo je tristotinjak gramofonskih ploča. Antena razapeta od lipe do susedove ‘ruške. 18W pojačalo bilo je dometa do dvadesetak kilometara. A kako je ilegalno djelovala, mijenjala je ime - od Plemenščine postala je Bijeli jorgovan, pa Smrdljiva riba i na kraju Ro-

Zaslužno plemstvo vrijedilo je do kraja tridesetih godina prošlog stoljeća

Od radio stanice Plemenšćine postala je Bijeli jorgovan, pa Smrdljiva riba i na kraju Ro-alfa alfa. A onda, 2. ožujka 1972. - kraj priče. Milicija, oduzimanje stanice, pa Martin Bunić pred suca za prekršaje. A dok su shvatili da je prijestupnik sin Martin, srednjoškolac, a ne otac Martin? Maloljetniku se nije moglo suditi, ali se moglo oduzeti. A priča ima sretan završetak – Martinu Buniću, danas uglednom ivanečkom poduzetniku, u ono je vrijeme potpis za nastavak školovanja dao predsjednik općine Ivanec prof. Josip Bogožalec i sudac za prekršaje Dragutin Turčin koji je i vodio sudski postupak i to baš zahvaljujući umješnosti i zanimanju za elektrotehniku. Radijska postaja je ugašena, a odašiljač „prek lipe i

Elvis Husnjak i Danijel Flis: mi smo plemenitaši

OPG Grešna Pilnica

hruške“ i nešto elektronike, Martin čuva za uspomenu.

Seoski turizam „Grešna pilnica“ nije u Plemenščini, no kako je usput, jednostavno ga ne možete zaobići. Stara hižica škopom pokrita, seosko gospodarstvo. Raskošno imanje, bogato starinama. Bio bi grijeh biti u ovom kraju, a ne otkriti sve tajne „Grešne pilnice“. Izidor Gladović – Žiga stare predmete skuplja od djetinjstva, pa kad se toga skupilo, odlučio je i pokazati. Prije petnaestak godina kupio je seosko

Devedesetogodišnji Blaž Bunić najstariji je plemenitaš

Bogata etno zbirka na imanju Grešna pilnica

govor nastavite za bogatim stolom.

Naziv „Grešna pilnica“ nija samo od heca, šale. Ima tu istinitih priča o događajima na lagvima (brenkama) i oko njih. O detaljima pitajte Žigu.

E da je naše radio stanice. Imala bi puno slušatelja. Naših je ljudi

imanje i počeo ga uređivati. Danas se ima čime pohvaliti. Od nebrige i zaborava spasio je petstotinjak uporabnih predmeta, pravo bogatstvo klenovničkoga kraja. Stoga, prije nego se dobro okrijepite (posjet OPG-u „Grešna pilnica“ treba najaviti), imate u čemu uživati. Ima tu i predmeta čiju namjenu teško dokuče i strariji. No, bez brige. Žiga kao pravi domaćin začas je u ulozi kustosa pa svaki predmet postane jedna zanimljiva priča. -Najviše truda uložili smo u uređenje hižice. Ni-

smo imali novca pa smo posijali raž, žene su mi pomogle s ovoga kraja ručno žeti, mlatili smo slamu, delali škopove, pokrili, tak da je sve onako kako je bilo već u 19. stoljeću kada je i prvi spomen na zemljovidima austrougarske vojske. Žiga će vas provesti od predmeta do predmeta, od glazbala do glazbala.

Zanimljiva je priča o tri stoljeća starom kipu, oltaru. A dođe na red i „černa kuhinja“, mjesto gdje se suše domači klobasi, špek. E kad ste sve lijepo razgledali i nauživali se, raz-

Milica Pokrivka rođena Šarko: jedva čekam da dojdem u svoju Plemenščinu

“

Naziv Grešna pilnica nije samo od heca, šale. Ima tu istinitih priča i dogodovština na lagvima ili brenkama i oko njih. I nije baš sve za javno pripovijedanje. Najbolje je to doživjeti na licu mjesta kod koj po svijetu, jadaju se stariji.

I točno. Iz Plemenščine se iselilo mnogo ljudi, no svi rado navrate u rodni kraj. Milica Pokrivka, rođena Šarko, na rodnom je ognjištu sa suprugom podigla modernu kuću, lijepo uredili okoliš. Žive u Grazu, a uživaju u Plemenščini. -Pa čujte, bilo je tu i bijede, ali kad malo bolje pogledam kak žive u velikom gradu, mi smo tu živjeli i kad je bilo najteže, jako dobro. I zdravo, to ne

o gosponu Iveku i njegovu lijepo uređenom gruntu (čitaj ranču od 22 tisuće četvornih metara) - nekom drugom prigodom. A zašto?

Pa čovjek napustio velegrad i sve što on nudi te se vratio u svoju Plemenščinu.

-A kaj nam tu ve fali! Samo da nam Bog da zdravja, reći će gospon Stanko. I napišite da nam titula plemeniti i ne treba; pa mi smo i bez toga plemenitaši!

Izvor Bertola pod Verhom nikad ne presuši

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.43

Izidor Gladović - Žiga

zaboravite napisati, kaže...

U Plemenščini nema trgovine, gostionice, ni kapelice. Nema niti igrališta. A ni oznake mjesta. Na raskrižju, kod raspela, uvijek se nađe pokoja živa duša. Doznat ćete i imena zaselaka od Toki, Golaki, Đurini, Đurki, Temeki, Valoki, Tinaći, Jendreki, Basi, Košaki, Jurmuni, Fili, Škarci. Bunići... Doznat ćete i zašto je Bezekov brijeg nekad bio velik problem foringašima, pogrebnim povorkama...

Cijeli se kraj lijepo vidi s okolnih bregova, posebice Verha. Tu ima lijepo sačuvanih i uređenih starina.

Barica Bunić stari je grunt vratila ponovno u život. To vrijedi vidjeti!

A kad ste već na Verhu, protegnite korak do šumskog izvora Bertola. Na brijegu, a nikad ne presuši.

I dandanas mještani Plemenščine rado dolaze po vodu.

O Plemenščini i plemenitašima ima puno lijepih priča. Onu

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.44

ČOVJEK IZVAN OKVIRA

Upoznajte hrabrog Varažd dao otkaz i odlučio proputo

Koliko često vam padne na pamet da bi jednostavno pustili sve i počeli raditi nešto o čemu sanjate cijeli život? Upra reći da živi svoj san. Njegovo ime je Ivan Bengeri, kojeg smo odlučili uhvatiti u trenucima kada se vratio iz Malezije i Razgovarao: Nenad Kocijan nenad.kocijan@eVarazdin.hr

Kako to da si se odlučio na putovanja u nama daleke nepoznate krajeve?

Od malena sam obožavao listati atlase i proučavati zemljopisne karte te mi je geografija u školi bila najdraži predmet. Tijekom godina skupilo se nešto putovanja, ali s obzirom na vezanost uz posao i isključivo godišnje odmore to je uvijek bilo maksimalno dva putovanja godišnje. Na tim putovanjima rodila se još veća ljubav prema novim krajevima i jednostavno sam htio ispuniti dječački san.

Znači, znao si od malena što želiš, što je bio pokretač svega, poput davanja otkaza na poslu?

Prije nekoliko godina sam iz hobija pokrenuo par web stranica na kojima sam dosta radio i koje su postale popularne. S vremenom sam se još više posvetio tome pa sam odlučio maksimalno iskoristiti po-

nuđeno i dati otkaz na tadašnjem poslu. Kako od tada većinu posla mogu odraditi online, napokon je došlo vrijeme da još više vremena posvetim putovanjima. Budući da često na putu budem mjesec i više dana, uvijek pokušavam pronaći neko mjesto sa stabilnim internetom kako bi mogao odraditi posao.

Na temu putovanja imaš i popularnu stranicu na Facebooku, kako je došlo do toga?

Kada bi se vratio s nekog putovanja, uvijek bi me prijatelji ispitivali da im pokazujem slike i pričam dogodovštine, pa me to potaknulo da noć prije prvog odlaska na Filipine pokrenem Facebook stranicu “Idemo putovati, piti i jesti”. Na toj stranici objavljujem fotografije i neke zanimljivosti kako bi prijatelji mogli vidjeti što radim i gdje sam. Ubrzo je stranica prerasla krug mojih prijatelja i već sada ima blizu 25 tisuća fanova. Često mi se javljaju i domaći avanturisti te se s njima nalazim na svojim putovanjima, naravno ako nam se putevi sretnu.

Koje bilo tvoje prvo veće putovanje i kako si se odlučio baš za

tu zemlju?

Moje prvo duže putovanje bio je Vijetnam na koji sam se odlučio zato što je avionska karta bila izuzetno povoljna. Tamo sam planirao ostati tri tjedna, no već nakon par dana u Ho Chi Minh-u uviđam da mi to ni približno neće biti dovoljno da doživim tu veliku i prekrasnu zemlju. Propuštam povratni let te cijelo to ljeto (2014. godine) provodim u Jugoistočnoj Aziji, proputovavši još Laos, Kambodžu i Tajland.

Osim Jugoistočne Azije, koje destinacije si posjetio?

Kada god bi ulovio dovoljno godišnjeg odmora i uštedio nešto novaca, volio sam otputovati negdje izvan Hrvatske. Tako sam posjetio daleku Kubu, Tunis, Egipat, Tursku, Portugal, SAD, Englesku, Irsku, Škotsku, Tanzaniju, Zanzibar, Šri Lanku, Filipine, Maleziju, Kinu, Rusiju uz naravno okolne zemlje.

Od svih zemalja koje si posjetio, koja ti je ostala u najljepšem sjećanju?

Svaka zemlja je posebna na svoj način, treba samo putovati otvorenih očiju, bez predrasuda i teško

da ćete naići na neku koja vas neće oduševiti. Ali ako baš moram izdvojiti - Filipini!

Najupečatljivije iskustvo?

Bilo je mnogo zanimljivih dogodovština i ljudi, no možda najupečatljivije je jedno couchsurfing iskustvo (besplatno spavanje na kauču).

Početkom prošle godine nekoliko sam dana spavao kod mlade afričke obitelji u Tanzaniji. Iako se radilo o dobrostojećoj obitelji u Moshiju, gradu podno Kilimanjara, sve je bilo vrlo skromno. Spavao sam na tek nekoliko centimetara debelom madracu, spužvi na podu, no cijelo iskustvo boravka bilo je prekrasno i nešto što ti promijeni poglede na život, a posebno na hranu. Tamo uvidiš kako kod nas na Zapadu megalomanski i pomalo bolesno pristupamo, kako životu tako i prehrani.

Iako si ta obitelj može priuštiti više, jedu isključivo onoliko koliko im je potrebno. Jedna stvar posebno mi se urezala u pamćenje; kako je običaj kod couchsurfinga, ako imaš mogućnost svojem domaćinu doneseš neku sitnicu iz svoga kraja kao znak zahvalnosti, pa sam ja Johnu od-

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.45

dinca koji je ovati svijet

ravo to je napravio jedan Varaždinac i sada pravom može i nekoliko dana prije nego krene prema novoj avanturi

lučio odnijeti bocu pelina, supruzi medicu, a djeci nekoliko vrećica kiki bombona i bajadere. Kada su prvog dana klinci stigli iz vrtića otac im je rekao da sam im donio slatkiše, a on je iz frižidera izvadio tek jednu bajaderu te nju nožem razrezao na četiri jednaka dijela koju su tada podijelili on, supruga i djeca. I to je bilo to ništa do idućeg dana. Znamo koliko traje čokolada ili bombonijera u našim kućama.

Tvoja stranica se zove “Idemo putovati, piti i jesti”, da li isprobavaš neku hranu koja baš i nije “normalna” za nas?

Da, iako sam doma dosta izbirljiv što se tiče prehrane, na putu isprobam gotovo sve što se nudi. Bilo je tu krokodila, škorpiona, skakavaca i sličnih “delicija”, a možda najneobičnije što sam probao nedavno su pileća crijeva na žaru, lokalni specijalitet s Filipina.

Da li si na putovanjima stekao nova prijateljstva?

Kako često putujem sam, najčešće odsjedam u hostelima i preko couchsurfinga, a to su idealni načini za upoznavanje drugih ljudi i kultura.

Tako sam na primjer u Vijetnamu upoznao Gary-a iz Engleske s kojim sam iduća tri tjedna putovao Azijom.

Na Filipinima sam sasvim slučajno bio u istom smještaju kao i Varaždinka Maja s dečkom iz Engleske, što sam tek saznao nakon upoznavanja.

Nevjerojatno je bilo to što se nikada prije nismo susreli, a živimo tek dvije ulice dalje jedan od drugog.

Takva prijateljstva ostanu za cijeli život.

Kakvi su tvoji planovi što se tiče putovanja?

Pretprošlog Špancirfesta ugostio sam Paula iz Brazila koji se zaljubio u Varaždin i Varaždinke, te me od tada poziva k sebi u posjetu. Budući da u je on cijeli ožujak na godišnjem odmoru, pruža mi se prilika da s njim proputujem i doživim dobar dio Brazila. Nisam dugo razmišljao o toj ponudi te sam neki dan kupio avionsku kartu za Sao Paolo. Na put krećem za desetak dana.

Već dugo nisam bio toliko uzbuđen prije puta, a posebno me veseli da Paulu nosim na poklon bocu pelinkovca koji mu se osim Varaždina i Špancirfesta jako dopao.

Pileća crijeva na žaru je najčudnije jelo koje sam probao

JAKOBOVA KAPICA SA PJENOM OD ŠAFRANA Sastojci za 4 osobe:

• jakobove kapice 8kom • paprika 0,10kg • tikvice 0,10kg • komorač 0,10kg • pori luk 0,05kg • batat 0,20kg • jaja 1 kom

• šafran • sol • papar • sojin umak • maslinovo ulje • vino 0,05l

KREM JUHA OD KOMORAČA I ČIČOKE Sastojci za 4 osobe:

Priprema:

• • • • • • • •

luk crveni 0,05kg komorač 0,20kg čičoka 0,15kg peršin korijen 0,10kg đumbir 0,02kg maslac 0,05kg vrhnje za kuhanje 0,30l sol, bijeli papar

Komorač očistite od vlakna, a peršin i čičoke ogulite. Na maslacu uvenite luk, dodajte krupno narezani komorač i čičoku, začinte, dodajte đumbir i podlijte vodom te pirjajte dok povrće ne omekša. Dodajte vrhne za kuhanje i još kratko prokuhajte. Dobro sve izblendirajte štapnim mikserom i poslužite.

KUPON

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.46

GASTRO

Večera za dvoje u restoranu Bedem

Ime i prezime Adresa Broj mobitela Kupon izrežite i pošaljite u kuverti ili na dopisnici na adresu: Conceptus Publica d.o.o., Kukuljevićeva 23, 42000 Varaždin s naznakom “Za večeru u Bedemu”.

Ime sretnog dobitnika objavljujemo u sljedećem broju koji izlazi 26.02.2016. godine.

KUPON NE VRIJEDI ZA KONZUMACIJU PIĆA

Dobitnica iz prošlog broja: Marija Kociper, Koprivnička 4B, Varaždin

Priprema: Iz jakobovih kapica izvadimo meso operemo ga u slučaju da ima ostataka pjeska, te ga mariniramo maslinovim uljem. Povrće očistimo te narežemo na tanke trakice. Batat operemo ogulimo i narežemo na kockice te stavimo kuhati u slanu vodu. Kad je batat kuhan ocjedimo ga te pjenjačom razradimo da dobimo pire kojeg začinimo sa soli i malo papra. U metalnu posudu stavimo jaje,šafran,sol,papar i vino te tučemo na pari sve dok ne dobijemo čvrstu pjenu. Marinirane jakobove kapice pečemo na malo ulja u tavi sa svake strane 2 minute na jakoj vatri,povrće nakratko propržimo u tavi na jakoj vatri te začinimo sa sojinim umakom maslinovim uljem soli i paprom. Jakobove kapice poslužimo na povrću uz to stavimo žličnjak od pirea od batata.

Na kraju na jednu jakobovu kapicu stavimo pjenu od šafrana.

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.47

Mjesto gdje obiteljske svečanosti postaju bajkovite

Rižoto od piletine i vrganja Sastojci • • • • •

nasjeckan Bijelo vino Timijan Peršin svježi Kockica hladnog maslaca, Parmezan, naribani

- Namačite vrganje u mlakoj vodi minimalno 20 minuta i ostavite po strani, sačuvajte tekućinu.

- Piletinu začiniti po želji, dodati timijan - Na vrućem ulju lagano popržiti luk i piletinu, pred sam kraj dodati češanj češnjaka - Nakon toga dodati rižu i tostirati je sve dok ne bude izgledala staklasto, zaliti s malo bijelog vina i pustiti da alkohol nakratko ispari - Zaliti povrtnim temeljcem, koji obavezno mora biti vruć tijekom podlijevanja - Rižoto kuhati lagano na točki vrijenja i paziti kako se tekućina reducira, cijelo vrijeme po potrebi dodavati temeljac, no ne pretjerati da na kraju ne dobijemo vodenasti rižoto - Kuhati oko 15 min - Pred kraj dodati nasjeckan svježi peršin, rižu maknuti s vatre i ostaviti je minutu da odmori - Dodati kockicu maslaca i ribani parmezan, dobro izmješati tako da dobijemo lijepu kremastu teksturu, a na kraju začiniti po vlastitoj želji

Mousse od šumskog voća Sastojci • 1 šalica smrznutog šumskog voća • Šećer po vlastitom ukusu • Svježi bjelanjak

Postupak U blenderu dobro izmiksajte šumsko voće, dodajte šećer po želji i 1 svježi bjelanjak.

Miksajte dok ne dobijete mousse. Prelijte u čaše, stavite u hladnjak i konzumirajte najbolje istoga dana. Na vrh po želji možete staviti sladoled od čokolade ili neki drugi okus s par listića svježe mente.

KUPON

• 10 gr sušenih vrganja • 120 gr Arborio riže za rižoto • 100 gr pilećeg filea, narezanog na komade ili trakice • Luk, sitno nasjeckan • Češanj češnjaka, sitno

Lijepe uspomene rađaju se na lijepim mjestima, u okruženju dragih ljudi. Međimurski dvori upravo su jedno od mjesta specijaliziranih za stvaranje lijepih doživljaja. Onih koji trenutke pretvaraju u vječnost, a sjećanja na njih, uvijek iznova, izmamljuju smiješak.

Restoran okružen brižno njegovanim cvjetnim aranžmanima i zelenilom koji čine idiličan i ugodan ambijent neće vas ostaviti ravnodušnima. Brojni sadržaji poput njihaljki, klackalica, penjalica, trampolina, pješčanika i drugih rekvizita za zabavu, mladima jamče nezaboravna druženja i igru. Za to vrijeme odrasli mogu uživati u brojnim detaljima, velikoj etno i umjetničkoj zbirci ili jednostavno opustiti se uz šetnju, razgovor, kavicu na jednoj od terasa ili zaplesati uz naše vrhunske glazbenike.

Ono što je zapravo najvažnije su naši kuhari, sanjari i zaljubljenici u kulinarstvo, koji brinu da boravak u Međimurskim dvorima bude oplemenjen vrhunskim delicijama, čiji fini okusi sa svakim sjećanjem na njih još godinama golicaju nepce. Tradicionalne recepture, brižno njegovane u kuhinjama naših baka i prabaka, ovdje ćete doživjeti uz izvorne okuse, koji će kod mnogih starijih gostiju potaknuti nostalgiju i lijepa sjećanja na djetinjstvo, dok će mladima otkriti novu dimenziju brojnih zaboravljenih jela.

Posluživat će vas tim profesionalnih i srdačnih konobara, čije ćete se ljubaznost i osmjeha uvijek rado prisjetiti.

Za obiteljske svečanosti pripremljeni su brižno kreirani meniji, sadržajno bogati, ali cjenovno primjereni trenutku, kako ne bi pretjerano opteretili kućni budžet.. Želite li u vlastitom domu ili na nekom drugom mjestu prirediti banket ili svečanost svakako se možete osloniti na našu catering uslugu. Naš maštovit tim pripremit će vam hladni, topli ili kombinirani garni, ovisno o vašoj želji.

Više o cjelokupnoj ponudi možete saznati na web ili Facebook stranicama Međimurskih dvora, a za sve dodatne informacije i rezervacije možete nazvati 040 856 333.

APARTMAN U sklopu izletišta Međimurski dvori nalazi se komforno opremljen apartman za 2-5 osoba, pogodan za ljetovanje i zimovanje.

Sastoji se od kuhinje, blagovaone, spavaće sobe, prostrane sobe za boravak, kupaonice i saune.

Večera za dvoje u restoranu Međimurski dvori

Ime i prezime Adresa Broj mobitela Kupon izrežite i pošaljite u kuverti ili na dopisnici na adresu: Conceptus Publica d.o.o., Kukuljevićeva 23, 42000 Varaždin s naznakom “Za večeru u Međimurskim dvorima”.

Ime sretnog dobitnika objavljujemo u sljedećem broju koji izlazi 26.02.2016. godine.

KUPON NE VRIJEDI ZA KONZUMACIJU PIĆA

Dobitnica iz prošlog broja: Mirjana Šoltić, Travnik 20, Čakovec

Najnoviji trendovi u

DADA

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.48

Dom i interijeri

HEIMTEXTIL 2016

I ove je godine sajam Heimtextil u Frankfurtu ponudio najnovije tre Piše: Izabela Galović Ninić, dipl. ing.arh.

MODERNA KUHINJA

Bogatstvo jednostavnosti!

Retro stil dominira u dnevnom boravku, ali je kuhinja još uvijek prostor koji svojim stilom balnsira između najnovijih trendova boravka i minimalizma koji je u zalasku. Upravo ovo omogućuje da kuhinja poveže eleganciju minimalizma sa finim retro detaljima. Kada jednostavne linije začinimo modenim materijalima i bojama te u sve uvedemo elemente prirode, uspjeh je zagarantiran!

Osim zadovoljavanja funkcionalnosti, uz jednostavne, čiste linije, važno je poigrati se materijalima. Drvo, iveral ili mdf u kombinaciji sa metalom, staklom, kamenom ili kompozitnim materijalima koji imitiraju beton i cement su trendovske kombinacije.

Od metala je osobito popularan bakar. Možete ga primjeniti u detaljima poput ručkica ili cijelih fronti, ali dovoljno je i ubaciti pokoji bakreni dekorativni predmet.

Toplobijele fronte kuhinje kombiniratjte sa tamnim nijansama strukture drveta kako biste dobili jasne kontraste, a zidove obojite dekorativnim bojama koji će dodatno naglasiti prostor.

Imitacije betona i cementa se također odlično kombiniraju sa drvetom.

Ukoliko imate prostora za smještaj otoka ili šanka, odlučite se za jednostavan, ali atraktivan izgled.

Kuhinjske uređaje grupirajte u skladnu cjelinu sa ostatkom kuhinje.

Uvođenje elemenata prirodeu kuhinju je neizostavno.

Dekorativna polica ispunjena zelenilom će dati snažan pečat svakoj kuhinji, ali je u većini slučajeva teško izvedivo zbog manjka prostora.

Uključite maštu kako bi vaša kuhinja postigla vizualno bogastsvo koristeći jednostavne elemente!

Izabela Galović Ninić, dipl. ing.arh. www.interijeNET.hr

Danas je više nego ikad prije izražena potreba za mirom, tišinom, ravnotežom i autentičnošću. Reakcija je to na gužvu, stres i globalizaciju. Naš dom sve više postaje oaza koja nam je toliko potrebna, okružujemo se stvarima koje nas opuštaju. Osjećaj dobrobiti i ugode su ključne za stil života u skoroj budućnosti.

U skladu s tim potrebama, slogan ovogodišnjeg sajma je bio „welness 4.0“ kojim se identificiraju četiri ključna trenda u svijetu tekstila. Sve je usmjereno prema boljolj kvaliteti života, većem osjećaju ugode i opuštanja. Znanost i tehnologija značajno utječu na realizaciju ovih zahtjeva, kako u svijetu namještaja, tako i tekstila.

Zaštita Jednostavan dizajn, neopterećen detaljima. Mogao bi se definirati kao domaći stil koji nudi fizičku i mentanu zaštitu, opuštanje i ugodu. Paleta boja za ovu smjernicu odražava koncepciju čistoće i lakoće.

Dizajn zaštite možemo povezati sa pojmovima poput čistoće, lakoće, mekoće i udobnosti. To su zavjese ili zidne obloge u prirodnim predivima te svijetlim bojama prirode. Od materijala su prisutni vuna, flanel, pamuk, lan. Primjer ovog trenda su i drvene rolete, rolete s cvjetnim uzorcima ili geometrijskog dizajna sa različitim stupnjevima transparentnosti koje osiguravaju fleksibilne razine osvjetljenja u prostoriji i kontroliraju učinke svjetlosti i sjene.

Energiziranje Vrlo energična smjernica koja povezuje ljude i tehnologiju. U ovom trendu svjetlost ima veliku ulogu, jer se koristi kao materijal za izradu nematerijalnih oblika.

Paleta boja varira između slabih i jakih kontrasta.

Ovaj trend obuhvaća inovativne materijale, fluorescentne tonove, blještavilo i kaleidoskopske uzorke. On pretvara domove u laboratorije budućnosti. Zavjese i tkanine pružaju dojmljive naglaske sa svojim teksturama i zasićenim bojama. 3d zidne obloge sa metalnim odsjajem su također dio ovog trenda. On koristi i simbole digitalnog svijeta, kombinira ručni rad, estetiku i tehnološke inovacije.

Njega

Ovo je održiva i ekološka vizija dobrobiti, gdje se povezuju prirodni materijali

Sve je usmjereno prema boljo opuštanja. Znanost i tehnolog kako u svijetu namještaja, tako

HEIMTEXTIL

endove u svijetu tkanina, boja i dizajna Ovaj trend je usmjeren na zaštitu i očuvanje prirode. Koristi eko materijale. Posteljine u prirodnim bojama i uzorcima, kukičane tkanine sa retro motivima i intenzivnim bojama, bijeli i prirodni tonovi sastavni su dio ovog trenda. Zidne obloge su od kamena, drveta ili sa biljnim motivima.

Obogaćenje

s dalekovidnim dizajnom. Dominantne boje su zelena i zemljani tonovi.

Trend koji unosi modu u dizajn interijera i gdje bogatstvo i dekorativni elementi odražavaju našu kulturnu prošlost, a u isto vrijeme nas usmjeravaju prema budućnosti. Zasićene boje, metalik naglasci i kultni uzorci utjelovljuju ovu fuziju utjecaja s Istoka i Zapada. Obogaćenje je trend za one koji vole dramatičan postavke, luksuz, dramu i bogatstvo u svojim domovima.

Pune, zasićene boje, kao što su boja šljive i grimizna se kombiniraju sa metalnim naglascima zlata, mjedi i bronce. Tu ćemo naći elegantne, luksuzne tkanine i klasične ukrase od baršuna, svile i lana. Baršun se pojavljuje u dubokim, zasićenim bojama poput crvene, ljubičaste i azurno plave. „Jacquard“ tkanje sa sjajnim, svjetlucavim akcentima, uzbudljiv na dodir i impresivan za pogledati, ručni vez, klasične tkanine poput pamuka, lana, svile, izrađeni po najvišim standardima... Sve je dio ovog trenda.

Uronite i vi u novi svijet tkanina i učinite dom svojom oazom mira.

olj kvaliteti života, većem osjećaju ugode i gija značajno utječu na realizaciju ovih zahtjeva, o i tekstila

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.49

svijetu tkanina

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.50

AUTO zona

Tesla Model S se prodaje odlično u SAD-u Tesla je službeno objavila kako se u prošloj godini njihov model S postao najprodavaniji luksuzni model u SAD-u. Puno je dilema oko toga jeli riječ o punokrvnom luksuznom modelu po svim ostalim parametrima osim cijene. U svakom slučaju, tržište luksuznih automobila doživjelo je laganu stagnaciju u prošloj godini (pad od 0,8 posto). Model S prodan je u 25.303 primjerka, dok je primjerice, drugoplasirana na ovoj listi S-klasa koje je prodano 21.934 primjerka, dok je na trećem mjestu Serija 7. (ap)

Tokić u ELITE programu koji organizira LSE Group

Tokić je zajedno s još 3 hrvatske tvrtke odabran za ovogodišnje sudjelovanje u ELITE programu koji organizira LSEG (London Stock Exchange Group) u suradnji s UniCredit bankom. ELITE program tvrtkama pruža kompletan program koji će im pomoći u daljnjem rastu na tržištima na kojima posluju. Cilj je da tvrtke koje sudjeluju u programu brzo prate razvoj kapitala, te sukladno tome unaprjeđuju procese, kako bi najprikladnije prikupili kapital za vlastite potrebe, bilo da se radi o privatnom kapitalu, poduzetničkom kapitalu, obveznicama ili tržištima kapitala. (ap)

MOBILNE APLIKACIJE

CHECK EN

Aplikacija CheckEngine ispod haube skriva brojne mogućnosti. Premda je nazivno riječ o aplikaciji koja u svojoj bazi podataka sadrži slike i opis većine kontrolnih lampica koje se mogu

VW prodaje Ducati, Scaniu i Man?

Prikupljanje sredstava za Dieselgate Volkswagen se ozbiljno priprema za nadolazeće troškove koji će biti posljedica Dieselgate skandala, a prvenstveno se tu misli na nadoknade šteta i kaznu koju će mu odrapiti američki regulator. Predviđa se da će ukupni troškovi saniranja štete iznosi oko 55 milijardi dolara, od čega je 7 osigurao Volkswagen kroz uštede, a 20 je osigurao od strane europskih banaka. Jasno je da će novca tu nedostajati, a jedna od mjera mogla bi biti i prodaja brandova. Navodno se sve priprema za prodaju Ducatia, Scanie i Mana, čija je vrijednost procijenjena na 13 milijardi dolara. (ap)

Nova generacije tek za dvije godine

Osvježeni Volvo V40 spreman za Ženevu Do službene objave vjerovalo se da će Volvo na ženevski salon doći s potpuno novim V40, no to se neće dogoditi. Švedski proizvođač predstavit će osvježeni V40, koji je debitirao u Ženevi

prije četiri godine. Osvježeni kompakt na tržištu će biti dvije godine, pa tek potom slijedi iduća generacija.

Aktualni V40 nudi se i u Cross Country izvedbi, te će zasigurno i taj model uskoro zategnuti bore.

Nije nevažno spomenuti da je Volvo imao rekordnu prošlu sezonu. Švedski proizvođač isporučio je više od 500.000 automobila. (ap)

upaliti u automobilu, sadrži i definiciju i pojašnjenja brojnih tehničkih pojmova koji su vezani za automobile. Ako vam se na kontrolnoj ploči upali neka nepozna-

ta lampica, ova aplikacija pomoći će vam u objašnjenju kvara, a sve nepoznate pojmove koji se u tom objašnjenju pojavljuju, možete pronaći u priloženom rječni-

ku. Aplikacija sadrži i podsjetnik za redovite cikluse servisiranja, kao i mogućnost unosa bilješki.

Aplikacija je dostupna za uređaje s Windows Phone OS-om. (ap)

PEUGEOT TRAVELLER I-LAB

Luksuzni minibus 3.0 Peugeot Traveller i-Lab je studija luksuznog minibusa za putovanje potpuno umreženo sa svijetom. Zato se taj koncept temelji na novom kombiju Marke, modelu Traveller. Kao što mu samo ime govori, njegove usluge i visoka razina sigurnosti pozivaju na bezbrižna putovanja.

Zbog vanjskih dimenzija savršeno se prilagođava gradskom

Automatska klizna bočna vrata aktiviraju se jednostavnim pokretom noge. Automatski se otključavaju i otvaraju. Za putnike vožnja postaje putovanje koje nadahnjuje ili pogoduje radnom ozračju: mogući su prijave i odjave iz hotela na daljinu, plaćanja, virtualni posjeti itd. Putnici se smještaju u četiri zasebna sjedala postavljena oko golemog dodirnog zaslona od

uređaji uklapaju se u iskustvo povezanog putovanja razvijenog u suradnji sa Samsungom. Akustička udobnost putnika optimirana je posebnom zvučnom izolacijom i opremom FOCAL koja se sastoji od 17 zvučnika spojena s trima pojačalima, a svime upravlja Digital Signal Processor.

Vozaču je na raspolaganju sredstvo za rad koje mu omogućuje da svojim putnicima pruži kvalitetne usluge: navigacijski sustav povezan s internetom, Visio Park, sustav praćenja pozornosti, automatsko kočenje u nuždi, aplikaciju za praćenje upotrebe vozila itd.

Prepoznatljivost automobila

okruženju: dug je 4,96 m, a širok 1,92 m bez osvrtnih zrcala. Povrh toga, zahvaljujući visini od 1,90 m otvorena su mu vrata podzemnih i gradskih parkirališta. Traveller i-Lab platforma je za vrlo učinkovit pristup sadržajima svih putnika: automatski se povezuje na hotspot WiFi, Cloud itd.

autoportal.hr 32’’ koji se može pomicati po želji na nosaču u obliku luka.

Na raspolaganju su indukcijski punjači za pametne uređaje.

Golemi dodirni od 32’’ i pametni

Peugeot Traveller i-Lab potvrđuje svoj karakter luksuznog minibusa za i već je na prvi pogled jasno da pripada gami osobnih vozila PEUGEOT. Njegov izražajni prednji kraj stoga krasi novi vizualni identitet Marke. Nova okomita prednja maska postavljena je vrlo visoko i u njezinoj sredini nalazi se znak lava.

Prednji kraj mu je snažan i nagoviješta njegova vozna svojstva.

Boja Dark Copper s intenzivnim odsjajem krasi vozilo, uključujući klizna bočna vrata. Peugeot Traveler i-Lab inovativna je studija u segmentu minibusa za poslovnu klijentelu.

Dobro je znati Štednja je često skupa! Štednja’ na ulju i filtru štetna je za motor, posebno za dijelove u gornjem dijelu, iz kojih se ulje, dok je ugašen, iscijedi. A nakon pokretanja motora treba određeno vrijeme za uspostavu potrebnog tlaka ulja. Problem povećava dotrajalost i manjak ulja. Najugroženiji su lanac i lančanici razvodnog mehanizma te sustav za podešavanje faze ventila, sa zakretnom komorom i teflonskim brtvama u kućištu lančanika.

Dolazi do trošenja lanca i lančanika, a zaprljano ulje stvara talog koji otežava cirkulaciju ulja te oštećuje i blokira zakretni mehanizam varijatora faze ventila. Pomaže korištenje 100-postotnog sintetičnog ulja, njegova redovita izmjena, zajedno s filtrom, po mogućnosti i nešto prije propisanog roka, nikako kasnije!

Važna je i redovita kontrola razine. (ap)

Vozači Nissanovih auta su najljubazniji Ako vam se na cesti pokvari automobil budite sigurni da će vam u pomoć priskočiti vozači Nissanovih vozila. Prema istraživanju znanstvenika sa sveučilišta Cambridge, najljubazniji i najprijateljskiji raspoloženi vozači u Europi su baš oni s Nissanovim automobilima. Važniji su im osjećaji drugih ljudi te su osjetljiviji na socijalnu pravdu, ili nepravdu. (ap)

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.51

NGINE - Mala enciklopedija za svaku priliku

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.52

Sustavi navodnjavanja Postoji nekoliko načina navodnjavanja koji su se razvili tijekom vremena: navodnjavanje kišenjem, kapanjem, površinsko navodnjavanje i podzem no navodnjavanje.

Navodnjavanje kišenjem

Metoda koja se počela uvoditi s razvojem učinkovitih strojeva i crpki, te rasprskivača. Tehnička oprema omogućuje dovođenje vode na navodnjavanu površinu simulirajući prirodnu kišu. Voda je u sustavu kišenja pod tlakom te izlazeći kroz mlaznicu prska tlo. Najčešće se koristi i kod navodnjavanja većih vrtova i parkova.

30

Kontakt: 091/6396-962 e-mail: 30dana@conceptus-publica.hr

dana

Tražimo honorarne suradnike s područja Međimurske županije

eVarazdin.hr

Površinsko navodnjavanje Voda u tankom sloju stagnira ili teće po površini tla infiltrirajući se u tlo do dubine razvoja korjenovog sistema nije uobičajeno za navodnjavanje vrtova i parkova.

Podzemno navodnjavanje Voda se dovodi otvorenim kanalima ili podzemnim cijevima, infiltrirajući se u tlo i dižući se uslijed kapilarnih sila do zone korijena-također nije uobičajeno za navodnjavanje vrtova i parkova.

Lokalizirano navodnjavanje

Metoda kojom se voda pod manjim tlakom dovodi na parcelu gdje vlaži samo jedan dio ukupne površine. Vlaži se samo mjesto gdje se razvija glavna masa korijena. Najviše se koristi u područjima gdje su zalihe vode za navodnjavanje ograničene-također se koristi za navodnjavanje vrtova i parkova.

Formalne živice najčešće predstavljaju ogradu nekog prostora.

Ovi su lijepi zeleni zidovi zamijenili mnoge ružne betonsko-čelične pregrade između susjeda. Nije da smo posvađani, ali nek se zna gdje je čije.

Kod izbora biljke za živicu prvenstveno uzimamo u obzir oblik živice (važna visina) koju želimo i karakteristike mjesta sadnje. Dva su osnovna oblika živica : formalne (šišane) i neformalne (najčešće cvjetne).

Najviše živosti u prostor vrta unose cvjetne živice.

Te neformalne živice vesele nas cvatnjom i/ili plodovima u određenom dijelu godine Definitivno najčešća formalna živica kod nas je živica od kaline (Ligustrum ovalifolium i Ligustrum vulgare). Nju često jednostavno i zovemo samo ‘živica’. Tome je vjerojatno najviše doprinio vrlo jednostavan način razmnožavanja ove biljke. Razmnožava se reznicamo i to gotovo u toku cijele godine. Održavanje im je vrlo jednostavno i nisu zahtjevne na plodnost tla. Najčešća visina ovih živica je 1-2m. Sadi se

5-10 sadnica po metru dužnom.

Najčešće su to 1-2 godišnje sadnice golog korijena. Bila je tu popularna tzv. cik.cak sadnja u dva reda. Sad ju se više ne preporuča jer je čišćenje od korova, dok je živica mlada, malo otežano. Kod takve dvostruke sadnje mora se dosta pljeviti, motika teško ulazi između redova. Sad se mogu nabaviti i kontejnirane sadnice kaline koje se razvijaju brzo već u prvoj godini nakon sadnje. Bitno je samo da redovito već u mladosti podrezujete ligustrum, da vam se živica zgusne od samog dna.

Do nedugo su američke zapadne tuje (Thuja occidentalis) ozbiljno prijetile da će preuzeti taj primat ligu-

strumu. Ali su sad nešto posustale, jer ih napada jedan kukac pa se razbolijevaju. Od njih se mogu raditi i visoke živice (3-4 m) koje su zimzelene i vrlo dopadljive boje. Pogotovo prirodno stupaste kultivare (‘Smaragd’ i ‘Columna’) ne treba puno šišati da bi izgledale uredno. Tuje se najčešće sade na 60 – 80 cm, tako da je trošak sadnice po metru dužnom, iako je sama biljka skuplja, prihvatljiv.

Grab se sadi u novije vrijeme u elitnom vrtovima. Njegov robustan izgled kvrgavog stabla, nježni pupovi u proljeće i dugo ostajanje na stablu šuškavih suhih listova u jesen i zimu, omogućili su mu da se ponovo vine među nekoliko najtraženijih vrsta,

pogotovo za visoke živice. Na mjestima gdje prirodno uspijeva bukva (kiselo ocjedito tlo, povišeni tereni) njegovu funkciju preuzima bukva.

Pušpan je najtraženiji za niže, strogo formalne živice. Pogotovo je bio u modi u baroknim vrtovima.

Sad ima malih problema s gusjenicama , pa se manje sadi.

Berberis ima dvije upečatljive karakteristike: bodljikav je i ima crveno lišće. Pravi je izbor kad želimo da se nekome apsolutno zamjeri preskakanje plota ili ako tražimo malo živosti u bojama. Njegova crvena boja dobar je kontrast živoj zelenoj boji travnjaka.

Najviše živosti u prostor vrta unose cvjetne živice. Te neformalne (nepravilne, manje šišane) živice vesele nas cvatnjom i/ili plodovima u određenom dijelu godine. Njih ne orezujemo u pravilne oblike i ne orezujemo često. Najčešće su to relativno visoke i široke živice. Njih sadimo tamo gdje ima nešto više mjesta i gdje ne mora baš svaka grana biti na točno određenom mjestu. Dojam živahnosti ovih živica pojačava se miješanjem vrsta, tako da dobijemo različite boje u isto vrijeme ili da u svakom dijelu godine nešto cvate. Kod tog miješanja treba voditi računa o tome da se ne miješaju agresivne visoko rastuče biljke s patuljastim i spororastučim vrstama.

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.53

Živice

Najčešća formalna živica kod nas je živica od kaline. Visina im je 1-2m, sadi se 5-10 sadnica po metru dužnom. Najčešće su to 1-2 godišnje sadnice golog korijena

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.54

Game & Solidan uređaj s tech world nekoliko sitnih mana LG predstavio novi G5 s SAMSUNG GALAXY A5 (2016.)

zanimljivim dodacima

LG je na CES-u predstavio svoj flagship G5. Uređaj je upakiran u elegantno metalno kućište s 5,3 inčnim zaslonom. Novost su dodatci koje LG naziva Friends, a pretvaraju uređaj u digitalni fotoaparat ili Hi-Fi player. Sa stražnje strane nalaze se dvije kamere, jedna standardna i jedna širokokutna koja može snimiti do 135 stupnjeva širinie. Tu je još dodatak u vidu kamere koja može snimati 360 stupnjeva, naočale za virtualnu stvarnost te Rolling Bot - prateći uređaj koji se kotralja poput lopte snimajući fotografije i video. Uređaj kreće u prodaju tijekom ožujka po još uvijek nepoznatoj cijeni.

Samasung je novi Galaxy S7 opremio jačom baterijom, vraća se utor za memorijske kartice, a tu je i osvježeni hardver. Dizajn se ne razlikuje od prethodnika S6

Lumia 650 mami kupce dizajnom i niskom cijenom Microsoft je i službeno predstavio nasljednika popularne Lumie 640. Korak naprijed svakako je dizajn koji napokon prati trendove koji su već odavno postavili ostali proizvođači. Lumia 650 je lijepo dizajniran mobitel s okvirom od aluminija te izmjenjivim zadnjim poklopcem i baterijom. Sprijeda i boka izgledom vuče na iPhone 4 što samo po sebi i nije loše ako se uzme u obzir da se radi po mnogima o najelegantije dizajniranim mobitelima. Na žalost s hardverske strane ne impresionira. 5 inčni AMOLED zaslon ima HD rezoluciju, za solidne performanse zadužen je četverojezgreni Snapdragon 202 s 1 GB RAM-a, te 16 GB interne memorije. Ipak, cijena od dvjetotinjak eura trebala bi joj osigurati solidan uspjeh natržištu.

Godinu dana nakon predstavljanja Galaxy A serije, Samsung je izdao osvježeni model s nekoliko poboljšanja Samsungova serija A najavila je novi smjer u dizajnu ovog proizvođača. A3, A5 i A7 su prvi smartphonei s kojima se korejski proizvođač odlučio odmaknuti od upotrebe plastike te se napokon prikloniti trendu koji je ranije postavio Apple i HTC. Godinu dana nakon prve generacije testiramo nasljednika Galaxy A5.

Novi model dodatno je dorađen te je sada ugodniji za držanje u ruci, stražnji dio sada je stakleni i cijeli uređaj djeluje vrlo elegantno i kvalitetno. Novost je i tipka s čitačem otisaka prstiju, ekran je narastao na 5,2 inča i dobio Full HD rezoluciju s gustoćom prikaza od 424 piksela po inču. Treba napomenuti da se radi o zaslonu koji koristi Super AMOLED tehnologiju i spada među najbolje na tržištu.

Za pogon je zadužen kućni Exynos 7580 procesor (postoje i verzije sa Snapdragon 615 SoC-om) uparen s 2 gigabajta RAM-a i 16 gigabajta interne memorije (od toga je korisniku dostupno 10 GB) koja je proširiva MicroSD karicama do 128 GB. Ovako opremljen Galaxy A5 osigurava fluidan rad, a zaštucat će tek pri pokretanju zahtjevnijih igara, no on ionako nije namijenjen skupini koja igra igrice na mobitelu. Kao i ostatak Galaxy obitelji i A5 dolazi s poznatim TouchWiz sučeljem koje je Samsung u po-

sljednjoj verziji maksimalno ispeglao. Iako je već duže vrijeme u opticaju Android Marshmallow 6.0 Samsung se odlučio prodavati A5 sa starijom inačicom Androida Lollipop. Nadogradnja na novi sustav se uskoro očekuje, no točan datum još nije poznat. Što se tiče kamera, Galaxy je opremljen sa 13 megapikselnom (straga) i 5 megapikselnom (selfie) kamerama. Kvaliteta snimljenih fotografija je vrlo dobra, no ipak nije na razini skupljih modela poput S6 ili LG G4. Baterija kapaciteta 2900 mAh tebala bi izdržati do dva dana bez posezanja za punjačem, a tek će oni koji stalno drže mobitel u rukama puniti mobitel svaki dan. Cijena od od 3300 kuna zasigurno nije nešto zbog čega će se

PREDNOSTI + Elegantan dizajn + Zaslon + Izmjenjiva baterija + Fluidno sučelje

NEDOSTATCI - Prosječan hardver - Cijena

velik broj korisnika odlučiti za ovaj model posebno ako se uzme činjenica da je na tržištu puno po specifikacijama jačih i jeftinijih uređaja (posebno onih kineskih), no ako preferirate uređaje ovog proizvođača, a preksup vam je Galaxy S6 s ovim uređajem zasigurno nećete pogriješiti.

U odnosu na prošlogodišnji model Samsung je novi A5 opremio čitaćem otisaka prstiju koji je smješten u home tipku ispod zaslona

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.55

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.56

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.57

Vicevi Medvjed Utrčava Haso Muji u kuću i dere se: ‘Mujo!

Mujo! Fatu ti napao medvjed!’

A Mujo mirno odgovara: ‘Nije moj problem.

Sam ju je napao - sam nek’ se brani.’ Škola Dolazi Ivica iz škole neraspoložen. ‘Što je Ivice? Koji ti je predmet u školi danas

Poklon križaljka

bio najteži?’

‘Klupa! Pala mi je na nogu.’.’

Pecanje Pita žena muža: ‘Sjećaš se ono kad si išao na pecanje prije šest mjeseci?’

‘Kako da ne, bio je odličan ulov!’

‘E, pa zvala te je riba koju si ulovio - očekuje ribice!’

Rješenje (novi album dvojca sa slike)

Ime i prezime Adresa Broj mobitela POKLON KRIŽALJKA Rješenje skandinavke, koje se nalazi u posebno označenim poljima, pošaljite dopisnicom na adresu: Conceptus Publica d.o.o. - mjesečnik 30 dana, Kukuljevićeva 23, 42000 Varaždin s naznakom “Za poklon križaljku”.

Dobitnica poklon križaljke iz prošlog broja: Marija Zvošec, Lj. Gaja, Donji Vidovec

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.58

Znanost, psihologija i zdravlje BANANA JE RJEŠENJE ZA MNOGE PROBLEME Autor: atma.hr/namirnice.ba

21 razlog

da se redovno sladite ovom voćkom!

Bogate su vlaknima i nude tri prirodna šećera – glukozu, saharozu i fruktozu – dakle ogroman energetski poticaj. Banane su dobre u borbi protiv depresije, čine vas pametnijima, opuštaju, liječe mamurluk, ublažavaju jutarnje mučnine, štite od raka bubrega, dijabetesa, osteoporoze i sljepoće. Mogu umiriti kožu nakon ugriza komarca i ostaviti veliki sjaj na vašim cipelama. Cijela lista je tu!

1. pomažu u prevladavanju depresije zbog visokog nivoa triptofana, koji se pretvara u serotonin, neurotransmiter sreće 2. pojedite dvije banane prije napornog vježbanja za energiju te protiv grčeva mišića tokom vježbanja i noćnih grčeva 3. gubitak kalcija putem mokrenja, potrebnog za izgradnju jakih kostiju, može se nadoknaditi ako jedete banane 4. poboljšavaju raspoloženje i smanjuju simptome PMS-a 5. smanjuju otekline, štite od dijabetesa tipa II, pomažu prilikom gubitka težine i pomažu u proizvodnji bijelih krvnih stanica

NEŠTO VAS PRITIŠĆE, NE DA VAM NAPRIJED?

Ovako se očistite od taloga Autor: Atma.hr/ sensaklub.hr

Pretpostavimo da je svatko od vas barem jednom u životu ušao u proces detoksikacije tijela, što je ne samo preporučljivo za ljudski organizam već i nužno s obzirom na današnji ritam života. Međutim, ono što zovemo detoksikacija ne odnosi se samo na fizičko tijelo. Za tijelo i um jednako je važna i detoksikacija naših misli, vezanosti, detoksikacija srca, odnosno svih pohranjenih starih emocija, koja obuhvaća zaista važno unutarnje čišćenje…

Kako se misli i osjećaji talože u tijelu Stanice tijela ne samo da spremaju hranu, nego i sve informacije naših misli i emocija na razini staničnog sjećanja. Ako su nam misli negativne, a samim time i emocije, one će se u skladu s vibracijom koju nose akumulirati u određenim dijelovima tijela tj. organima. Tako se, primjerice, ljutnja i bijes najvećim dijelom pohranjuju unutar jetara, a tuga u područjima srca, pluća pa čak i debelog crijeva.

Takvo pohranjivanje emocija niskih vibracija dovodi do presjeka protoka energije i stvara psihičku i emocionalnu neravnote-

žu u kojoj naposljetku tijelo ulazi u bolest.

Svjesno oslobađanje akumulirane negativne energije i emocija niskih vibracija u tijelu nazivamo energetska detoksikacija. To je veoma blag meditativni proces koji donosi fizičko, psihološko i emocionalno iscjeljenje.

Tko napola diše, napola živi Kako to u praksi izgleda? U trenucima kada postajemo svjesni svojih emocija, započinjemo proces otpuštanja, kroz taj proces oslobađamo se i otpora koji drži te emocije, zato se često kaže kako smo samim osvještavanjem učinili već pola posla. Tako, primjerice, otpuštajući sram, postajemo sigurniji u sebe i samopouzdanje nam raste.

Oslobađajući se boli i tuge, otvaramo prostor za sreću i radost. Energetska detoksikacija ne samo da nas uči uskladiti se sa svojim emocijama i mislima, već kroz nju učimo postati svjesni i svog disanja.

Pravilno disanje sastoji se od tri ritmična pokreta koji se nježno prelijevaju jedan u drugi. Izvodi se tako da pri udisaju izvlačimo trbuh puneći ga zrakom, zatim ulazimo u drugu fazu disanja širenjem donjih rebara i srednjeg dijela prsnog koša. Treća faza se sastoji od gornjeg dijela pluća i širenja prsnog koša, uključujući ramena, i pritom

6. jačaju krv i smanjuju anemiju jer nude željezo 7. štite od srčanog i moždanog udara 8. bogate su vlaknima, tj. pektinom pa pomažu probavu.

9. djeluju kao probiotik, potiču rast korisnih bakterija u crijevima 10. bogatstvo vlakana pomaže u normalizaciji motiliteta crijeva 11. djeluju umirujuće na probavni trakt 12. pružanju olakšanje od refluksa kiseline i žgaravice 13. pomaže kod drhtanja ruku, znojenja dlanova i glavobolja pomažu spriječiti rak bubrega, štite oči od makularne degeneracije 14. učinit će pametnijima i pomoći pri učenju 15. bogate su antioksidansima, pružaju otpor slobodnim radikalima i štite od kroničnih bolesti 16. jedete li banane između obroka pomažete stabilizirati nivo šećera u krvi i smanjiti jutarnju mučninu 17. nakon ugriza kukca ili pojave osipa utrljajte unutrašnju stranu kore banane i ublažite svrbež i iritacije 18. konzumacija banana između obroka uravnotežuje nivo šećera u krvi pa možete izbjeći prejedanje 19. podižu energiju i popravljaju raspoloženje 20. sadrže vitamine B, kao i kalij i magnezij 21. utrljajte unutrašnjost kore banane na svoje kožne cipele ili torbu pa ispolirajte suhom krpom za brzi sjaj

Kada osjetite duboki mir u svome srcu, možete krenuti s idućim organom, dopustite svojem unutarnjem osjećaju da vas vodi. Spustite svijest u svoja jetra, bubrege ili područje trbuha, otpuštajte bijes, ljutnju, ogorčenost, zamjeranje, strahove. Da biste uravnotežili tijelo, važno je raditi i na gornjem i na donjem perifernom dijelu

a teških misli i emocija! R uvlačimo trbuh. Izdišemo istim redoslijedom kojim smo udisali, trbuh, srednji dio prsnog koša te pluća i ramena.

Energetsku detoksikaciju možete prakticirati i kod kuće tako što ćete najmanje 10 minuta svjesno disati opuštajući dio po dio tijela. Počevši od glave, mišića lica, vilice, vrata, ramena i tako redom do stopala.

Udišete dok vas osjećaj mira i opuštenosti preplavljuje a izdišete napetost, stres, nemirne misli. Nastojimo umiriti um tako što smo fokusirani na disanje.

Kada ste dovoljno opušteni, spustite svoju svijest u centralni dio tijela, srce. Potpuno se povežete sa srcem. Udišete srcem, izdišete srcem, pritom otpuštajući tugu, razočaranja, bol, sve stare potisnute emocije.

Kada osjetite duboki mir u svome srcu, možete krenuti s idućim organom, dopustite svojem unutarnjem osjećaju da vas vodi. Spustite svijest u svoja jetra, bubrege ili područje trbuha, otpuštajte bijes, ljutnju, ogorčenost, zamjeranje, strahove.

Budite svjesni disanja, tako bivamo u sadašnjem trenutku, a bivanjem u sadašnjem trenutku ulazimo u sada i ovdje. To je trenutak duboke tišine u kojem više ništa ne trebamo raditi, a sve se savršeno slaže

ameni zglob je najgino je imati na umu da bolovi bljiviji zglob u tijelu. u ramenu nisu uvijek vezani Zadaća mu je omogućiti samo uz oštećenje ramena. najrazličitije položaje šake ol u području ramena tijekom svakodnevnih životnih može se prenositi iz oštei sportskih aktivnosti. Da bi ćenih struktura u područto bilo moguće evolucija je u ju vratne kralježnice, prsnog području ramena žrtvovala koša, srca, pluća ili organa stabilnost u korist pokretljivoabdomena. Različite sistemske sti. Pri pokretu ramena sudjebolesti uključujući upalne luje 5 artikulacija, a stabilnost artropatije i tumore mogu ramena uveliko ovisi o brojnim zahvatiti rame. U početku nije ligamentima i mišićima koji ga potrebno odmah ići liječniku okružuju i daju mu dinamičku jer veliki dio tegoba vezanih stabilnost (stabilnost uz bolno rame prilikom izvođenja prolazi samostalno pokreta). Upravo uz analgetike zbog toga i najmai rasterećenje. nje oštećenje tih Bolost ramena ligamenata i mišića koja ne posustaje, može uzrokovati bol značajnija trauma u području ramena. ramena, sistemske Rijetki su ljudi, osotegobe u smislu Piše: bito nakon tridesete povišene tjelesne Eduard dr. Rod, godine, koji barem temperature, izljev jednom u životu u području ramespecijalist ortoped nisu osjetili bolove u na, lokalizirano ramenu. povišena temepartura i crvenilo kože indrom bolnog O. Price 34, tel. 042/490-858 u području ramena ramena treći je te značajni gubitak po učestalosti tjelesne težine neki su od znaproblem vezan uz lokomotorni kova koji signaliziraju da bi se sustav. U ordinaciji liječnika trebalo javiti liječniku. opće prakse od 1000 bolesnika čak do 25 dolazi zbog bolnog iječenje je neoperacijsko u ramena. U liječničkim krugosmislu različitih modaliteta vima pod bolnim ramenom fizikalne terapije, vježbi i se podrazumjeva periartritis analgezije. Kad bolesnik nauči humeroscapularis (PHS). vježbe može ih samostalno Stručni naziv “Periarthritis provoditi kod kuće. Redovihumeroscapularis” zapravo i tim vježbanjem ujedno se i nije najprecizniji, budući da sprječava ponovno nastajanje obuhvaća više različitih bolnih bolnog ramena. Operacijsko sindroma u području ramena. liječenje ukoliko je neophodno Iako se klinički slično očituju, danas se vrši artroskopski bez oni se međusobno razlikuju potrebe za „otvaranjem“ rameuzrokom i mjestom nastanka. na čime se značajno smanjuje Radi što uspješnijeg liječenja poslije operacijska bolnost te potrebno ih je razlikovati. Važskraćuje brzina oporavka.

B

S

L

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.59

Zašto boli rame?

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.60

KREATIVNE IDEJE OD KOJIH ZABOLI GLAVA

Dani tehničke ispravnosti vozila

Kriza uvijek pogađa sve slojeve društva, ali najviše one najsiromašnije. Ljudi se protiv toga bore i snalaze na razne načine. No da će posegnuti za zaista bizarnim i opasnim „inovacijama“ kada su u pitanju njihovi limeni ljubimci tome se rijetko tko može nadati. Iako je većina naših sličica ruskog „porijekla“ i djeluju vrlo simpatično, pa čak i duhovito, pitamo se da li je ljudski život vrijedan ovakvih vozačkih ekshibicija koje sasvim sigurno ne doprinose sigurnosti u prometu.

OGLASI Iznajmljujem, prodajem ili mijenjam kuću sa svim priključcima i okućnicom od 2500m2. Kuća je opremljena i nalazi se 4 km od Varaždina.(ECF).

091/639-6962 Zemljište u Kučanu Marofu (blizina aerodroma) cca 10.000 m2.

091/6396-962 Prodaje se novi, moderan stan u S. Vukovića 8, 71m2, potpuno namješten, kuhinja i kupaona po mjeri, ugradbeni ormari, mogućnost kupnje i garaže u zgradi od 22m2. 091/07899-411 Prodaje se 4-sobni dvoetažni stan u novogradnji,111 m2 + 25m2 terasa na vrhu zgrade s prekrasnim i jedinstvenim pogledom u ulici Braće radića 24, stan ima 2 ulaza, 3 kupaone, 2 kuhinje, novi prozori, novo etažno plinsko grijanje, nova izolacijska fasada, garažno mjesto uz ulaz u zgradu, blizina bolnice i suda i svih ostalih važnih sadržaja. Cijena 100000 eura. 091/07899-411 Starija kuća , Čakovec i Savska Ves, sa svim priključcima, dvorište i vrt 2400 m2. 091/725-4082 Gradilište u jako tihom dijelu Sračinca, veličine 500m2. Cijena 25eura/m2.

095/520-2466 Traži se slobodna ženska osoba 35-45 godina. 095/5977-593

Prodaje se Fićo Zastava 850, 1985. godište, 91.000 km. 091/7290-797

za manji uz doplatu. 042/310-178, 091/724-2654

Ulazna vrata, prozor + balkonska vrata, dva kupaonska prozora i trajnožareća peć. 042/240-879

Stol, šank, dvosjed, plinski štednjak – prodajem. 098/942-0015

Ormar 2,3x2,0 x 6. 091/8817-077 Kuća, cca 170m2, nedovršena, cijena na upit. 091/8817-077 Gramofon Tosca 20 sa zvučnicima, očuvani, popravljivi, 400 kn. Mob. 091/8817-077 Stari radio, antikvitet, 100 kn. Mob. 091/8817-077 Zemljište pogodno za voćnjak, vrt, pčelarstvo – Koradovica (Varaždinbreg) i Topolje (Ivanečki vrhovec).042/310-187, 091/724-2654 Motorna pila STIHL (original) MS-260 u odličnom stanju, u pola cijene od nove.

098/9862-668 Prodajem japanske sablje Vakizaši (50cm) i Tanto (30 cm).Cijena 500 kuna. 098/9262-191 Tražim posao čišćenja, pomoć u kući ili čuvanja djece u Varaždinu. 091/7960504 Kamera Panasonic vrlo malo korištena.

091/6396-962 Vino sorte šipon (moslavac,graševina,rizling) miješao, oko 100 litara. Povoljno.

091/521-5350, 040/584-088

Kompletan namještaj za prodavaonicu odjeće(police visoki sjaj, pult, moderne vješalice,profesionalna ogledala), 2 lutke. Cijena nije fiksna, može i na rate. 097/771-6749

Prodajem vino cijepljeno, gitara nova Vestern sa futrolom, klasična. Cirkular sa jednom fazom, motorom od 1,5 konja. 042/722-789

Skijaška oprema (skije,štapovi i pancerice 43).Jedanput korišteno.

091/6396-962

Drveni luster u obliku kotača s 6 rasvjetnih tijela. Cijena 700 kuna.

098/852-905

Prodajem APN crvene boje, 87.godište. 098/373-428

Plinska peć “Iskra” na bocu.Cijena 250 kuna. 098/852-905

Prodajem ulazna vrata , prozor + balkonska vrata, dva kupaonska prozora i trajnožareću peć.

091/765-8067

Prodajem plinski bojler 10 litara na bocu. Cijena 300 kuna. 098/852-905

Hrastove drvene bačve 2 komada po 300 litara. Cijena 300 kuna komad.

098/852-905

Alu felge , 4 komada – Toyota Avensis 16”. 098/290-106

Spavaća soba “Gordana” masiv, bez kreveta, kao nova.Povoljno. 098/937742 Kupujem dvosobni stan u Varaždinu, etažno grijanje, moguća zamjena

BESPLATNI KUPON ZA MALi OGLAS Kategorija: Oglas:

Ime i prezime: Adresa prebivališta: Tel./mob.: OIB: Oglas može sadržavati maksimalno petnaest riječi uključujući i broj mobitela.

MOLIMO TEKST OGLASA ISPISATI ČITKO, ŠTAMPANIM SLOVIMA

Kupujem garažu u Varaždinu. Prednost POS naselje, Jalkovečka. 042/310-187, 091/724-2654 Skuter “Kimco” 125 kao nov. Spavaća soba super. 098/939-7742 Zapakirani madrac “Prima” 200x90x20. Sobni bicikl za slabopokretne Dual bike. 099/3530310 “Resivere” za TV programe zemaljske i kombinirane satelit+zemlja MPG-4 i MPG-2. 095/520-2466 Prodajem stari kredenc - renoviran.

El. štednjak - 3 ploče i pećnica neupotrebljavan hladnjak poklanjam.

042/634-031 Hitno! Prodajem ploču za kuhanje “Gorenje”. Super cijena! 091/731-5360 Prodajem očišćene orahe. Cijena po dogovoru. 092/3044-192 Prodajem hladnjaču Volvo FL 615, 2003 godište, 450000 km, spavaća kabina, drugi vlasnik u odličnom stanju.

15.000,00 eur + PDV. 099/3570-588 Atraktivno zemljište od 900m2 u Čakovcu (novootvorena ulica); gradilište 1100 m2 u Šenkovcu, A. Šenoe 41 te stan za adaptaciju od 60 m2 u strogom centru Čakovca. Povoljno.

099/505-1351 Osobni automobil Mercedes 200 D-123, 1979 godište, nije registriran i terenski auto Mercedes kombi zatvoreni typ: 208/308, povišeni, dizel, 1991. godište, nije registriran. 099/505-1351 Čakovec, iznajmljujem lijepo uređeni polunamješteni ulični poslovni prostor

!

u strogom centru grada, cca 75 m2.

091/2424-143 Gradilište u Čakovcu (novootvorena ulica kod bolnice) i industrijsko gradilište na zaobilaznici Čakovec-jug.

091/2424-143 Iznajmljujem lijepoređeni dvosobni stan u strogom centru Čakovca. 091/2424143 Zgodan dečko nudi zgodnim damama, gospođama do 60 godina masažu cijelog tijela. Dolazim po dogovoru.

091/513-5942 Dobro situiran obiteljski čovjek, 56, kuća, auto, stan, a sam za dobru vezu ili dobar brak traži dobru ženu. Godine nebitno: E,F,G+ 01/2013-113 Simpatičan dečko želi upoznati ozbiljnu djevojku od 37 do 46 godina za vezu.

095/8069-376

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.61

Obavijest

Zakonom o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti donesenog 20. svibnja 2011. godine, propisuje se da se sudionikom u obavljanju neregistrirane djelatnosti smatra i fizička i pravna osoba koja naručuje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija Prilikom predaje oglasa, prema tom Zakonu, potrebno je priložiti sljedeće podatke: - pravne osobe: ime tvrtke, sjedište, OIB, ime i prezime odgovorne osobe - fizičke osobe: ime i prezime naručitelja oglasa, OIB, njegovo prebivalište, adresa.

Podaci su potrebni za objavu oglasa u sljedećim rubrikama: STANOVI/iznajmljivanje, KUĆE/iznajmljivanje, POSLOVNI PROSTOR/iznajmljivanje, APARTMANI/ iznajmljivanje, USLUGE i ZAPOSLENJA, te oglašavanje ORUŽJA. Molimo Vas da prilikom predaje oglasa navedete tražene podatke, u protivnom Vaš oglas neće biti objavljen.

Osobni podaci (davatelja oglasa) se ne objavljuju u oglasu. Mjesečnik 30 dana ne odgovara za istinitost oglasa.

Novi teritorijalni ustroj? Fotelje u Varaždinu, moć u Čakovcu Nema ništa jalovije od besplodne rasprave, ali ni ništa bedastije od sofističkih mudrolija kojima se zabavlja građane kako se ne bi svi zajedno morali suočiti s temeljnim pitanjima našega političkoga i društvenoga opstanka.

Takva se jedna dubokoumna raspra zapodjenula oko pitanja gdje bi se to smjestila nova regija – u Varaždinu ili Čakovcu - kada bi se kojim slučajem nepoznatoga nekoga dana u još neutvrđenim uvjetima uz sasvim neočekivano političko suglasje s još nesagledivim društvenim posljedicama ipak dogodilo da nekome nekim čudom uspije promijeniti teritorijalno ustrojstvo Hrvatske te tako utječe na ono što je sam Svevišnji zamislio prije postanka svijeta jer je, što i priliči, naklonjen Hrvatima čak više nego i izabranom narodu.

Probudile su se tako dugo zapretene strasti naših uskih i plitkih duša, sav taj povijesno nataloženi mulj koji je najmutniji upravo u plićinama. Ispod tih slojeva ključaju duboki kolektivni nagoni, pa su tako Međimurci provjetrili malo svoje secesionističke težnje (župan Posavec je odmah rekao da će predložiti odcjepljenje bude li regija sjeverozapadna Hrvatska sa sjedištem u Varaždinu). S druge strane, naši lokalni indolentni mužeki odjednom su postali svjetskopolitički igrači koji obitavaju u metropoli Varaždinu.

Nikome nije palo na pamet učiniti ono što je po legendi učinio običan konjušar kada su srednjovjekovni skolastici umovali koliko zubi ima konj – čovjek je jednostavno otvorio konju usta i prebrojao. O sanctasimplicitas, obično su odgovori na složena i zamršena pitanja više nego prosti, naime, stvar je u tome da ni pitanja nisu zamršena nego su spletene moždane vijuge.

Jednostavno, u današnjem poslovnom, financijskom i društvenom okružju uopće nije bitno gdje je sjedište nego gdje je središte, uopće nije bitno gdje kraljevi sjede nego kuda se kreću, nije bitno gdje su fotelje nego gdje je moć , uopće nije bitno gdje su guzice nego gdje je mozak. Ako se tako postave

30

stvari onda je posve promašeno i pitanje koji će grad postati sjedište sjeverne regije, odnosno takvo će se pitanje samo pretvoriti u razmišljanje o pravome središtu sjevernoga dijela Hrvatske, o onome što se kolokvijalno zove centrima moći. Često se čulo posljednjih godina da, nakon snažnoga i u našim prilikama zamjetnoga i pomalo čudnovatoga razvitka Varaždina od 2000.-2010., kada su susjedi s neskrivenom zavišću gledali „prekmeje“, Čakovec i Međimurje ponovno hvata zamaha i da se fenomenološki to može iščitati na nizu pojavnih znakova, od preseljenja nekih važnih institucija (primjerice, opće ogledalo ovoga društva, HTV,

sve o Varaždinu emitira iz Čakovca) preko statističkih podataka o gospodarskim kretanjima sve do činjenica o standardu i prosječnim plaćama, koje pokazuju da je varaždinska županija uvjerljivo na onome dnu za kojega su Međimurci bili dugo prikovani kao za svoju sudbinu. Ne treba zaboraviti da se posljednjih godina naši susjedi snažno razvijaju i zahvaljujući mnogo učinkovitijem privlačenju EU novaca jer su imali jasnu sliku o tome što će financirati, dobre projekte i administrativni kapacitet za provedbu, za razliku od Varaždina i županije koji do sada nisu privukli, kamoli ostvarili, nijedan veći europski projekt. Baš se ovih dana čuje kako će Varaždin biti domaćin rukometnim silama Europe 2018., ali da je prava sramota što će te ekipe boraviti u sv. Martinu jer mi hotelskih i smještajnih mjesta nemamo, da ne govorimo o ostaloj turističkoj ponudi.

dana

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.62

HOMO DEMOCROATICUS

eVarazdin.hr

Poslovično samozadovoljna varaždinska vlast, budite uvjereni, na sve će ovo odmahnuti rukom i navoditi samoproglašene zasluge kao demantij onoga što se narodski procjenjuje kao sociološke danosti, još se čvršće uvaljujući u fotelje. Međutim, upravo objavljeni podaci o lokalnom BDP-u, izraženom po županijama, na žalost, pokazuju da je pučka metoda registriranja pojava na vlastitoj koži, još uvijek najbolji socijalni indikator jer je Međimurska županija pretekla Varaždinsku po BDP-u. No, još je važniji podatak, o kojem se do sada moglo samo nagađati, da su naši susjedi u hrvatskim okvirima rasli mnogo brže po novostvorenoj vrijednosti i standardu od nas, pa su tako u nepunih 15 godina, Međimurci povećali svoj lokalni BDP za 85%, po čemu su u hrvatskome vrhu, dok u našem kraju isti indikator iznosi 62%. Suprotno glasnim i već dosadnim mantrama naših lokalnih vlasti o nekakvoj oglednoj, uzornoj, svima drugima primjerenoj, najrazvijenijoj županiji, goli i suhi statistički podaci neumoljivo su razočaravajući – varaždinska županija po rastu lokalnoga BDP-a uvjerljivo je slabija čak i od Vukovarske županije, da ne govorimo o, primjerice, Zadarskoj ili Dubrovačko-neretvanskoj.

Stoga je jasno da najavljene, pa više puta odgođene, izmijenjene ili jednostavno napuštene, ideje o teritorijalnom preustrojstvu, često i glupavo površne (primjerice, doista nije jasno kakvoga bi smisla imalo ukinuti županije na taj način da ih se tek nekoliko poveže ili kakvoga će smisla imati bilo kakvo preustrojstvo ako se već unaprijed zna koje se županije ne smije nikako taknuti), neće u bitnome smislu ništa promijeniti jer se u današnjem svijetu moć koncentrično širi i mnogo je važnije gdje je epicentar tih kružnih zbivanja nego kako će se to mjesto nazivati. Po svemu sudeći, naša će lokalna javnost ipak biti zabavljana pitanjem za koju će se fotelju zalijepiti „riti“ nego u kojem će smjeru gledati glava.

IMPRESSUM

Glavni urednik: Davor Mašić

e-mail: 30dana@conceptus-publica.hr 30 dana Nakladnik: Conceptus Publica d.o.o.

Redakcija 30 dana: Josip Novak, Ivan 42000 Varaždin, I. Kukuljevića 23 Tomašković, Alen Matušin, Darija Rogina, Martin Lukavečki, Ivan Njegovec, Renato Lukavečki Redakcija tel/fax: 042/488-488

Predsjednik Uprave: Zvonimir Brlenić

Grafika: Domagoj Sigur Foto: Foto agencija Sjever

SPEKTAKL NAKON

Dino Merli okupio rek

Obožavatelji Dine Merlina, njih oko 7.000 u predvečerje Valentinova u varaždinskoj Areni mogli su uživati u koncertu legendarnog bosanskohercegovačkog kantautora.

- Ne mogu vjerovati da je već prošlo šest godina otkako sam bio ovdje. Vrijeme je zaista neminov-

Marketing Saša Golubić - 042/488-605 sasa.golubic@conceptus-publica.hr Gordan Žamić - 042/488-602 gordan.zamic@finesa-grupa.hr Tisak: Tiskara Zagreb

ISSN 1849-5389

SINIŠA SOVIĆ / FOTO AGENCIJA SJEVER

in u Varaždinu kordnih 7.000 ljudi

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.63

ŠEST GODINA

Najava

CineStar preporuke Bogovi Egipta

no i ne možemo ga ni kupiti ni vratiti. Da nema vas ne bi bilo ni mene, proveo sam divno poslijepodne u Varaždinu - pozdravio je Merlin dupkom ispunjenu dvoranu, izgovorivši ‘Varaždin’ naglaskom pravog Varaždinca, što je publika pozdravila velikim pljeskom. Redao se hit do hita, a Sarajlija je na pozornici doista pokazao zbog čega ga tisuće ljudi već godinama obožava kako u cijeloj regiji tako i dijaspori. Prema organi-

zatorima, riječ je o najbrže rasprodanom i najvećem koncertu otkako je izgrađena dvorana na Dravi. Koncert je počeo hitom ‘Školjka’ s novog albuma ‘Hotel Nacional’ kojeg na ovoj turneji promovira, a nastavljen je također pjesmama novijeg datuma. Vrhunac koncerta uslijedio je kasnije kada su na red stigli njegovi evergreenovi poput ‘Kad si rekla da me voliš’, ‘Je l’ Sarajevo gdje je nekad bilo’, ‘ Hajde noćas mi dođi’... (it)

Opstanak čovječanstva je u rukama običnog smrtnika, heroja Beka, kojeg glumi Brenton Thwaites. Bek se udružio sa egipatskim bogom Horusom (Nikolaj Coster-Waldau) kako bi spasio svijet koji je u rukama Seta (Gerard Butler), nemilosrdnog boga tame. Otkako je Set preuzeo vlast, nekada mirno i prosperitetno egipatsko carstvo postalo je poprište kaosa i sukoba. Bek i Horus kreću u konačan obračun sa Setom i njegovim pristalicama.

5 NAJBRŽIH ČITATELJA ovaj kupon mogu zamijeniti za kinoulaznicu na blagajnama multipleksa CineStar Varaždin (Lumini centar) u ponedjeljak 07.03.2016. Kupon vrijedi isključivo za jednu osobu, za sve filmove po izboru na navedeni datum (kupon ne vrijedi za 3D i extreme formate).

30 DANA BROJ 17. 26. VELJAČE STR.64