dana
30 BROJ 4. 30. SIJEČNJA - BESPLATNI PRIMJERAK
eVarazdin.hr
VARAŽDIN VOLLEY
Ambiciozni planovi za talentirane varaždinske odbojkašice
Đolonga: Za dvije do četiri godine igrat ćemo u Prvoj ligi STR. 20.-21.
ZAVRZLAME OKO REIZBORA INTENDANTA
BOJAN KRIŽANEC
Stvorio biznis od izrade tradicijskih glazbala STR. 34.-35. EKSKLUZIVNO
Kada je zafućkao prvi cug u Varaždinu
Raritetne fotografije srušenog mosta kod Varaždina STR. 26.-29. NESEBIČNA LJUBAV
Ni varaždinski teatar nije svoga tela gospodar
Osmeročlana obitelj iz Biljevca ponos su Hrvatske
Mandat dosadašnje ravnateljice istekao je 25. siječnja, a s obzirom na to da natječaj nije proveden do kraja, Jasna Jakovljević će idućih šest mjeseci biti v.d. intendanta STR. 2.-3.
Osvojite
Anita i Stjepan Bahun brinu o troje posvojene i troje udomljene djece STR. 16.-17.
NOVA NAGRADNA IGRA
STR. 56.-57.
tablet i besplatne vožnje Taxi Cammeom
MARKETI
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.2
JAKOVLJEVIĆ ILI KOSEC-TORJANAC Zape
Kad se politika umij ni varaždinski teata svoga tela gospoda
Mandat dosadašnje ravnateljice istekao je 25. siječnja, a s obzirom na to da natječ kraja, Jasna Jakovljević će idućih šest mjeseci biti v.d. intendanta Piše: Valerija Mihalić valerija.mihalic@eVarazdin.hr
Taman kad čovjek pomisli da se u neke institucije ne dira, da u nju ne ulaze udarci ispod struka te da politika tamo nema što raditi, cijeli svijet se uroti da te razuvjeri u takvu besmislicu. Naravno da ne postoji institucija u koju se politika ne miješa. Jadan onaj tko se tomu nada...
Odluka Kazališnog vijeća navodno nije legalna jer je sporno članstvo jedne vijećnice koja je glasala za Vesnu Kosec-Torjanac Posljednjih tjedana, raljama političkih kadroviranja, uhljebljivanja i namještanja nije umaklo ni Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu. Nakon što nas je zabljesnuo sjaj nacionalnog statusa, što ga je varaždinsko kazalište dobilo u rujnu 2013. godine, čemu su se protivili mnogi
kulturnjaci van Varaždina, 2014. godina prošla je relativno mirno. Osim što se na sva zvona računalo koliko nas zapravo kazalište košta, tko od glumaca radi, a tko se „šverca“. Kraj godine neočekivano je uzburkao uljuljkanu kazališnu scenu i napravio pravi mali teatar koji puni retke lokalnih medija. Reizbor intendanta varaždinskog kazališta nije prošao tako glatko kako se to očekivalo. Naime, na mjesto intendantice kazališta, osim aktualne ravnateljice HNK u Varaždinu Jasne Jakovljević, javila se i dugogodišnja djelatnica varaždinskog teatra Vesna Kosec-Torjanac. Temeljem priloženog programa, Ka-
Jasna Jakovljević, dosadašnja ravnateljica HNK u Varaždinu
Dragi čitatelji, rubrika “Vi pitate, mi odgovaramo” omogućava vama, stanovnicima grada Varaždina i Varaždinske županije, da dobijete odgovor na pitanja i probleme koji vas muče, koje primjećujete u vašoj okolini i na ulicama grada odnosno vašeg naselja. Teme i priče koje komentirate u
zališno vijeće je većinom glasova (tri od pet) donijelo odluku kako će za intendanticu HNK u Varaždinu Gradskom vijeću predložiti upravo Vesnu Kosec-Torjanac. Trebalo je manje od tjedan dana, otkad je ta informacija isplivala na površnu javne sfere, da se krene osporavati odluka Kazališnog vijeća. Prema mišljenju nekih, Kazališno vijeće nema legitimitet, jer jedna
“
Mirjana Sinožić i članica Kulturnog vijeća Spomenka Dragović. Upravo je Dragović poslala priopćenje u kojem objašnjava kako njen staus uopće nije sporan. – U skladu s načelom zabrane retroaktivnosti propisa, kao jednim od temeljnih pravnih načela koje je garant pravne sigurnosti građana, novi Statut HNK u Varaždinu ne smije se primjenjivati retroaktiv-
Ne znam što bih rekla, doista nemam komentara. Znam ono što pročitam u medijima i jedino vam mogu priznati da sam šokirana. Predala sam svoj program, javili su mi da sam kadidirana, a onda u medijima pročitam da su nastali problemi članica nema prebivalište u Varaždinu, već u Bartolovcu. Glas Spomenke Dragović iz Bartolovca presudio je za Vesnu Kosec-Torjanac. A sada je upravo njen glas, odnosno članstvo u Kazališnom vijeću predmet o kojem će odlučivati Odbor za statutarno-pravna pitanja Grada Varaždina. Podršku Vesni Kosec-Torjanac javnim priopćenjem dale su glumica
no, nego se primjenjuje tek od dana stupanja na snagu, dakle, tek od 25. siječnja 2014. godine. Ja, Spomenka Dragović, imam prebivalište u Bartolovcu od 30. prosinca 2010. godine. U skladu s navedenim načelom nije dopustivo da se uvjeti za članstvo u Kazališnom vijeću primjenjuju na one članove Kazališnog vijeća koji su u vrijeme imenovanja ispunjavali
društvu, na kavama, a nisu vam jasne i nikako ne možete doći do njihova odgovora ili pojašnjenja, slobodno nam pošaljite na 30dana@conceptus-publica.hr, a mi ćemo za vas od Grada, gradskih i županijskih ureda i institucija zatražiti relevantne informacije te ih objaviti. Uredništvo
ješa, ar nije ar
čaj nije proveden do sve propisane uvjete koje je zahtijevao tada važeći Statut – smatra Spomenka Dragović. Na izjavu gradonačelnika Varaždina Gorana Habuša, koji je podržao dosadašnju ravnateljicu Jasnu Jakovljević, glumica Mirjana Sinožić postavila je pitanje je li Kazališno vijeće uopće potrebno, s obzirom na to da ionako ne odlučuje o onome što je od iznimne važnosti za samo kazalište. – Uvijek će u svemu biti onih “za”i onih “protiv” iz ideoloških, privatnih ili kakvih god drugih razloga. Kažu da će na kraju ionako politika odlučiti o svemu. Imam, dakle, kad je već tako, prijedlog za Vas kako biste bili još zadovoljniji. Ukinuti instituciju Kazališnog vijeća – bila je ironična u svom priopćenju glumica Sinožić. O svemu se oglasila i Vesna Kosec-Tor-
Novoj intendantici javno su dali podršku glumica Mirjana Sinožić i “sporna” članica Kulturnog vijeća Spomenka Dragović janac. Cijelu situaciju, koja se stvorila oko njene kandidature za intendanticu HNK u Varaždinu, kako kaže, prati preko medija. – Ne znam što bih rekla, doista nemam komenta-
Je li Kulturno vijeće donijelo legalnu odluku prosudit će Odbor za statutarno-pravna pitanja Grada Varaždina
ra. Kao i ostali, tako i ja znam ono što pročitam u medijima i jedino vam mogu priznati da sam šokirana. Ja sam predala svoj program, javili su mi da sam kadidirana, a onda u medijima pročitam da su nastali problemi – rekla nam je Kosec-Torjanac. Prema njenom mišljenju, natječaj i odluka Kulturnog vijeća su legalni. – Natječaj je legalan i na vrijeme je raspisan, a Kulturno vijeće je sasvim legalno donijelo svoju odluku. Ne želim se uopće upuštati u bilo kakve rasprave, jer je sve to skupa presmiješno. Pričekat ćemo da se sastane Odbor za statutarno-pravna pitanja. Ako oni odluče da je članstvo vijećnice Spomenke Dragovioć u redu, onda odluka ide na Gradsko vijeće. U suprotnom, poništit će se natječaj i raspisati novi – smatra Kosec-Torjanac. U svoju kandidaturu za intendanticu varaždinskog teatra je u potpunosti sigurna, jer smatra da kazalište ide u krivom smjeru. – Imam radno mjesto u kazalištu kojeg obožavam, ali smatram da godinama ne idemo u dobrom pravcu, ni umjetničkom, ni financijskom,
ni programskom. Trebamo temeljitu promjenu, jer iz iskustva mogu reći da su problemi u kazalištu veliki. U svom programu, temeljem analiza dosadašnjeg rada, predlažem aktivnosti za koje vjerujem da bi kazalište odvele u boljem pravcu. Sada mogu
Vesnu Kosec-Torjanac je Kulturno vijeće predložilo za intendanticu
samo čekati. Svoje sam napravila, prošla sam natječaj, Kulturno vijeće je odabralo moj program. Nažalost, umiješala se politika koja to želi srušiti – mišljenja je Kosec-Torjanac. Samo neki od problema koje je Kosec-Torjanac istaknula u svom programu su vanjski suradnici, ko-
jih je više nego zaposlenih glumaca. Primjerice, 2013. zaposlenih je bilo 20 glumaca, a vanjskih 34. Također, jedan glumac u varaždinskom teatru mjesečno odigra svega 2,6 predstava. Osim kadrovskih problema, Kosec-Torjanac je istaknula i lošu komunikaciju unutar teatra. Kakva će biti odluka Odbora za statutarno-pravna pitanja znat će se tek na sjednici Gradskog vijeća Grada Varaždina, koja bi se trebala održati u veljači. U međuvremenu, 25. siječnja dosadašnjoj ravnateljici istekao je mandat, a s obzirom na to da natječaj nije riješen, mandat na mjesto v.d. intendanta HNK u Varaždinu produljen joj je od 26. siječnja na idućih šest mjeseci. Kulturno vijeće svoju odluku predlaže Gradskom vijeću, koje ju u pravilu podržava, a potom šalje u Ministarstvi kulture koje donosi konačan sud o izboru intendantice varaždinskog kazališta. Posljednja blagoslov bit će onaj ministrice Andree Zlatar-Violić. Nažalost, kako stvari stoje, ni varaždinski teatar nije svoga tela gospodar.
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.3
eo reizbor intendantice HNK u Varaždinu
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.4
Vijesti
SUFINANCIRANJE
Obnova krovišta i pročelja u centru Grad Varaždin nastavlja s Programom sanacije i obnove pročelja i krovova građevina na području kulturno povijesne cjeline grada. Program je namijenjen vlasnicima ili suvlasnicima građevina koje su pojedinačno registrirane kao kulturno dobro, a nalaze se na području grada ili se nalaze u kulturno-povijesnoj jezgri grada.
Grad Varaždin 27. siječnja obilježio Međuna
Spomen ploča sv članovima židovs Na otkrivanju ploče bili su i sudionici Stručnog skupa „Poučavanje o holokaustu i sp Zajedno s predstavnicima Židovske općine Čakovec i malobrojne varaždinske židovske zajednice, gradonačelnik Goran Habuš, njegov zamjenik Vjeran Radelić te predsjednik Gradskog vijeća Josip Hehet na Židovskom groblju otkrili su memorijalnu ploču svim preminulim članovima židovske zajednice. – Varaždin se može podičiti mnogim
ZNAČAJNE UŠTEDE
Nove kotlovnice na sportskim objektima Na stadionu „Sloboda“ predstavljen je projekt podizanja energetske učinkovitosti na sportskim objektima u Varaždinu kojima upravlja Zajednica sportskih udruga grada Varaždina, a u vlasništvu su Grada. Riječ je o kotlovnicama koje su postavljene u sportskim dvoranama „Srednjoškolac“ i „Sloboda“, a zbog velike iskoristivosti i ušteda koje će donijeti, investicija od 678 tisuća kuna isplatit će se za 5 do 6 godina. Projekt donosi oko 30% uštede, pa će se taj novac moći usmjeriti u programe Zajednice.
HAZU U VARAŽDINU
Potpisan ugovor o daljnjem djelovanju U Gradskoj vijećnici potpisan je novi, desetogodišnji Ugovor o djelovanju Zavoda za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždin. Ugovor su potpisali predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić, gradonačelnik Goran Habuš i zamjenik župana Alen Kišić, a ugovorne strane su suglasne da Zavod nastavlja svoj rad sa sjedištem u Palači Keglević koja je u vlasništvu Zbornog Kaptola Varaždinsko-Čazmanskog.
Jedan od inicijatora i autor idejnog rješenja memorijalne ploče na Židovskom groblju u Varaždinu je umjetnik Ivan Mesek stvarima, ali ne može činjenicom da smo bili jedan od prvih gradova koji je, da tako velim ondašnjim žargonom, bio “Juden frei”. To je povijesna činjenica koju ne možemo ispraviti, ali zato možemo svake godine upozoravati na to što se dogodilo. Tolerancija i ljudska prava su nešto što ljudski rod poznaje već dugi niz godina pa ipak dolazi i danas do zločina protiv čovječnosti. Ako me pitate o sudbini dva spome-
Memorijalnu ploču otkrili su predstavnici Židovske općine Čakovec, varaždinske židovsk
nika židovske zajednice u Varaždinu - sinagogi i groblju - groblje uređuju Parkovi onoliko koliko mogu, danas smo postavili spomen ploču koja govori o nestanku dobrog dijela
Istaknuta je važnost sjećanja na žrtve holokausta
naših Varaždinaca; sinagogi smo dodijelili namjenu multikulturalnog centra koji će, nadam se, uskoro biti prepoznat od onih koji to moraju prepoznati na razini države da bi
Groblje je jedan od dva spomenika židovske zajednice u gradu
vim preminulim vske zajednice
rečavanju zločina protiv čovječnosti“ što se održavao u Varaždinu do 28. siječnja
Vijesti 75 TISUĆA KUNA
Prva solarna javna rasvjeta u Varaždinu Grad Varaždin financirao je postavljanje javne rasvjete na nekad zapuštenom prostoru između ulice grada Koblenza i istočne obilaznice koja se napaja bez troškova izvođenja podzemne infrastrukture i bez troškova električne energije, a riječ je o samoodrživom solarnom sistemu s eko LED rasvjetom.
SURADNJA
Veleposlanik SAD-a boravio u Varaždinu
“
Na Dan sjećanja na žrtve holokausta Židovsko groblje bilo je otvoreno za građane
Svake godine moramo upozoravati na to što se dogodilo u Varaždinu. Tolerancija i ljudska prava su nešto što ljudski rod poznaje već dugi niz godina pa ipak dolazi i danas do zločina protiv čovječnosti
ke zajednice i predstavnici grada Varaždina
dobili sufinanciranje. Nažalost, sinagoga je danas ruglo, zbog svih silnih intervencija u proteklih 70 godina, no vjerujem da ćemo joj vratiti stari sjaj - rekao je gradonačelnik Goran Habuš. Autor idejnog rješenja me-
morijalne ploče je Ivan Mesek, koji je s nekoliko potomaka varaždinskih Židova pokrenuo inicijativu za postavljanje spomen-ploče. Sam izgled ploče nastavak je osnovne koncepcije - ona je prazna, asocira na grobne spomen-ploče, bez uklesanih imena, dok su pri dnu naglašena dva datuma- 1941., godina
kada je većina Židova protjerana iz grada Varaždina, te 2015. godina kada je ploča postavljena. Na otkrivanju ploče bili su nazočni i sudionici Stručnog skupa „Poučavanje o holokaustu i sprečavanju zločina protiv čovječnosti“ koji se u Organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje održavao do 28.siječnja.
Film o holokaustu za varaždinske učenike Povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta u varaždinskom kinu Galerija upriličena je projekcija filma „Trči, dječače, trči“ koju je pratilo 230 učenika 7. i 8. razreda varaždinskih osnovnih škola. Besplatnu projekciju varaždinskim učenicima osigurali su Agencija za odgoji obrazovanje Republike
Hrvatske, Discovery film, Udruga VANIMA i Grad Varaždin. Film „Trči, dječače, trči“ redatelja Pepea Danquarta, ratna je drama koja se temelji na istinitoj priči Yorama Fridmana, koji je kao osmogodišnji židovski dječak pobjegao iz Varšavskog geta 1942. i preživio Drugi svjetski rat. Film je snažan i intiman
pogled na borbu za opstanak i očuvanje identiteta jednoga nevinog dječaka koji se našao u nečemu što nikad do kraja neće u potpunosti razumjeti. Film je istodobno i homage svim onim bezimenim ljudima koji su bili spremni pomoći ljudima u nevolji, skrivajući ih i pri tom riskirajući vlastite živote.
Mogućnost investiranja, funkcioniranje javne uprave, EU projekti – glavne su teme o kojima su s veleposlanikom SAD-a u Hrvatskoj Kennethom Mertenom razgovarali varaždinski gradonačelnik Goran Habuš i župan Varaždinske županije sa suradnicima. Veleposlanik je najavio da će se vrlo brzo konkretizirati interes američkih investitora, budući da Varaždin i Varaždinska županija slove kao investitorima najatraktivnija regija u kojoj su birokratske prepreke zanemarive.
UDOMLJENOJ DJECI
Gradski stan za samostalan život Članicama udruge „Zipka“, koja okuplja udomitelje iz Varaždinske županije, Grad Varaždin je poklonio ključeve gradskog stana u Kozarčevoj ulici. Stan od 60 m² namijenjen je djeci koja nakon završetka školovanja izlaze iz udomiteljskih obitelji, a ne mogu se vratiti u svoje obitelji. Socijalna zajednica uobičajeni je način postupnog privikavanja na samostalan život u zapadnoeuropskim zemljama, a mladima, uz nadzor, daje šansu za osamostaljenje i lakše traženje posla.
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.5
narodni dan sjećanja na žrtve holokausta
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.6
UDRUGA SLIJEPIH VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Predstavljen europski projekt vrijedan 746 tisuća kuna Projekt „Snagom znanja, da razlika bude manja“ vrijedan je 746 tisuća kuna i započeo je 29. prosinca prošle godine, a trajati će 14 mjeseci, odnosno do 28. veljače 2016. godine. Cilj projekta je osnažiti operativne i upravljačke sposobnosti udruga za davanje inovativnih socijalnih usluga u zajednici i povećati prepoznatljivost Udruge slijepih Varaždinske i Požeško-slavonske županije u zajednici, kroz razvijanje volonterizma i suradnju sa svim dionicima koji daju socijalne usluge u navedenim županijama. Aktivnosti na projektu podijeljene su u nekoliko skupina, a za jačanje operativnih struktura će se u svakoj udruzi zaposliti po jedna stručna osoba koja će biti educirana za pisanje i provođenje projekata na socijalnom području. Kako je naveo predsjednik Udruge slijepih Varaždinske županije Davor Janjušević, zanimljivost u
aktivnostima bit će trening četiri trenera, kao inovativna socijalna usluga u suradnji s udrugom iz Sjedinjenih Američkih Država, a dosad je neviđena u ovom dijelu Europe. Radi se o kretanju pomoću ekolokacija, koje će uvelike olakšati kretanje slijepim osobama, i povećati samostalnost pomoću slušanja odbijanja zvuka u prostoru. – Bez Varaždinske županije i Grada Varaždina Udruga slijepih Varaždinske županije ne bi bila ono što je sada, budući da su te institucije partneri varaždinskoj Udruzi na mnogim projektima – istaknuo je Janjušević. Preko 500 učenika Medicinske škole Varaždin i Srednje škole Pakrac, će kroz edukaciju na ovom projektu naučiti što je to sljepoća, kako pristupiti slijepoj osobi i kako ju voditi. Njih 20 bit će volonteri na projektu i pomagat će slijepim osobama.
Varaždinska županije konstantno pomaže Udrugu slijepih
Udruživanjem do bržeg i kvalitetnije
Na području t klizišta su nap
veću od 150 m
Zajedničkim snagama Varaždinska, Međimurska i Krap Župan Varaždinske županije Predrag Štromar, Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar i župan Međimurske županije Matija Posavec potpisali su u Krapini 22. siječnja 2015. godine Sporazum o partnerstvu na projektu “Sustavno upravljanje klizištima”. Osim Spo-
Župan Predrag Štromar izrazio je zadovoljstvo potpisivanjem Sporazuma te istaknuo kako računa na značajnu potporu iz fondova Europske unije razuma, trojica župana potpisali su i Dopise koji će biti upućeni Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja te Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture za financijsku pomoć spomenutom projektu i sanaciji klizišta. Naime,ovo je prvi korak sa kojim ove
Trojica župana potpisali su i Dopise koji će bit
tri Hrvatske županije zajednički kreću u rješavanje problema klizišta, koja su u posljednjih nekoliko godina na području tih županija uzrokovale štetu veću od 150 mi-
Potpisani Ugovori za korištenje stipendija Varaždinske županije
Odobreno ukupno 66 stipendija za akademsku godinu 2014./15. U Županijskoj palači održano je potpisivanje Ugovora za korištenje stipendija Varaždinske županije za školsku/akademsku godinu 2014./2015. Obraćajući se okupljenim učenicima, studentima, ali i njihovom roditeljima župan je čestitao svim stipendistima na dobivanju stipendija te naznačio kako Županija konstantno ulaže u obrazovanje. Prisutni učenici i studenti su bili vrlo zadovoljni dodjelom stipendija za koje vjeruju da će im znatno olakšati školovanje, a u ime stipendista zahvalio se Nikola Bede-
ković, student PMF-a iz Zagreba. Inače, u školskoj, odnosno akademskoj godini 2014./2015. odobrilo se ukupno 66 stipendija. Za nadarene studente i utvrđena zanimanja od posebnog interesa za Varazdinsku županiju dodjelila se 31 stipendija, za studente loših socio-ekonomskih prilika dodjelilo se 25 stipendija, a ucenici istog statusa dobili su ukupno 10 stipendija. Mjesečni iznos stipendija koje se dodjeljuju svih 12 mjeseci, za učenike u školskoj godini 2014./2015. iznosi tristo kuna, a za studente sedamsto kuna. Učenici će dobivati 300, a studenti 700 kuna stipendije
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.7
jeg rješenja
tri županije apravila štetu
milijuna kuna
pinsko-zagorska županija riješit će problem klizišta
ti upućeni Ministarstvu graditeljstva
lijuna kuna. Župan Varaždinske županije Predrag Štromar izrazio je zadovoljstvo potpisivanjem Sporazuma te istaknuo kako računa na značaj-
nu potporu iz fondova Europske unije. – Moram naznačiti da postoje dva modela rješavanja problema klizišta, od kojih je jedan kratkoročni i predviđa sanaciju svih postojećih klizišta na sjeveru Hrvatske za što je potrebno između 40 i 50 milijuna kuna. Drugi model je da se spomenutim Sporazumom počne problemom baviti sa stručne strane te da se osiguraju sredstva iz fondova EU – rekao je Štromar. Župan Željko Kolar izjavio je nakon potpisivanja da Sporazum predviđa pristup problematici klizišta sa znanstvene i stručne strane. – Odlučili smo se na sporazum kojim se počinjemo baviti klizištima na stručnoj i znanstvenoj bazi, da se neke stvari predvide i da se vidi što se može dogoditi. Da u to uključimo institute, fakultete i sredstva iz strukturnih i kohezijskih fondova – naglasio je Kolar. Župani su zaključili kako njihov zajednički nastup stvara pretpostavku bržeg i kvalitetnijeg rješavanja problema klizišta.
Županija je donirala medicinska pomagala u vrijednosti 62 tisuće kuna
DONACIJA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Medicinska pomagala Udruzi za palijativnu pomoć SRCE Varaždinska županije donirala je novomarofskoj Udruzi za palijativnu pomoć „Srce“ medicinska pomagala u vrijednosti 62 tisuće kuna. Donaciju je Miljenki Šimec predao zamjenik varaždinskog župana Alen Kišić. Služba za produženo liječenje i palijativnu skrb u Novom Marofu trenutno raspolaže s 300 kreveta, od kojih je 85 opremljeno za palijativnu skrb, 37 ih je uvršteno u mrežu palijativne skrbi, a ostatak će biti tijekom narednih mjeseci. – Dodatnih 76 kreveta isključivo za palijativnu skrb dobit će se dovršetkom radova na spajanju dvaju objekata ove godine, tako da će Služba za produženo liječenje i palijativnu skrb u Novom Marofu imati kapacitete za brigu o palijativnim bolesnicima cijele Sjeverozapadne Hrvatske – rekao je sanacijski upravitelj Opće bolnice Varaždin Mladen Smoljanec. Stanovništvo Varaždinske županije ubrzano
stari, što pokazuje podatak da je 16,8 posto stanovništva starije od 65 godina, dok je 1991. godine ta brojka iznosila 11,9 posto. – S tim brojkama javljaju se potrebe i starijih stanovnika pa je palijativna skrb u novom Planu zdravlja Varaždinske županije šesto prioritetno područje. Iznimno nam je drago što je Specijalna bolnica za kronične bolesti Novi Marof centar izvrsnosti na području palijative za Republiku Hrvatsku, jer ćemo kroz partnerstvo s bolnicom i Udrugom za palijativnu pomoć SRCE svim ljudima sa šifrom palijativnog bolesnika moći pomoći kroz posudbu pomagala. Pomagala koja olakšavaju zadnje trenutke života nisu jeftina, pa smo kroz ovakvu posudionicu napravili hvalevrijedni dugoročni projekt – napomenuo je zamjenik Kišić te najavio još jednu donaciju Varaždinske županije, kako bi osigurali pomagala za sve građanke i građane.
Održana radionica o poticanju povećanja energetske učinkovitosti
1,1 milijun kuna za subvencioniranje obnove obiteljskih kuća U Županijskoj palači održana je radionica o provedbi Programa „Poticanje povećanja energetske učinkovitosti zgradarstvu obiteljskih kuća“ s ciljem kvalitetne provedbe Programa i edukacije prijavitelja koji su zadovoljili uvjete za subvenciju. Prisutne na radionici pozdravio je dožupan Alan Košić. Varaždinska županija je u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u srpnju 2014. raspisala Javni natječaj za prikupljanje ponuda fizičkih osoba za subvencioniranje projekata „Energetska učinkovitost obiteljskih kuća u
26 prijavitelja zadovoljilo je uvjete za sufinanciranje
Varaždinskoj županiji“. Uvjete za subvencioniranje povećanja energetske učinkovitosti obiteljskih kuća zadovoljava 26 prijavitelja. Ukupna raspoloživa sredstva za subvencioniranje projekata poticanja energetske učinkovitosti u obiteljskim kućama u okviru ovog Programa iznose 1,1 milijun kuna, pri čemu Fond sudjeluje s milijun kuna, a Varaždinska županija sa sto tisuća kuna. Ukupna potpora u vidu subvencije iznosi 65% vrijednosti troškova, a najviše do 49.500 kuna prihvatljivih troškova po obiteljskoj kući.
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.8
Poduzetnički uzlet prerađivača plastike Danijela Šanteka poč
Dok su jedni u Hrvatskoj “pretvarali”, mi drugi smo dugo i mukotrpno stvarali Danijel Šantek iz Novog Marofa jedan je od trenutno najuspješnijih privrednika u varaždinskom kraju, kojemu, premda je u mirovini, još nije prošao dan, da nije došao u prostore svojih tvrtki koje je prepustio na upravljanje dvojici sinova i kćeri Pišu: A. Matušin i J. Novak kontakt@eVarazdin.hr
Premda je tvrtka “Prerada plastike Šantek” iz Novog Marofa jedno od najuspješnijih poduzeća u varaždinskom kraju, njezin vlasnik Danijel Šantek spada u red onih poduzetnika koji se nerado eksponiraju i o kojima se tek ponešto zna u mjestima u kojima djeluju. No njegova poslovna priča, kao i kod svakog punokrvnog poduzetnika neodvojiva je od one životne i vrlo zanimljiva.
Kao i kod svakog punokrvnog poduzetnika, Šantekova poslovna priča neodvojiva je od one životne. Počeo je kao poljoprivrednik i prijevoznik - Prije ulaska u branšu bio sam poljoprivrednik i prijevoznik - kaže nam Šantek, čija tvrtka danas prema bonitetnoj ocijeni spada među deset najboljih u županiji, raspolaže strojevima milijunske vrijednosti i zapošljava dvadesetak ljudi. No, nije uvijek bilo tako... U vrijeme kada je Šantek počinjao, početkom 80-ih godina prošlog stoljeća, plastikom se nije bavio nitko u regiji. Njezina prerada tada je bila “nepoznat pojam”, a nabavka najprimitivijeg stroja gotovo nemo-
Ispred jednoga od svojih visokosofisticiranih strojeva s kojima danas raspolaže
guća misija. Žrtvujući se čitav život, supružnici Šantek posao su razvijali svojim sredstvima, ne štedeći ni najmilije. - Kretao sam polako, s jednom mašinom i sam. Moja supruga i
“
stroja bila je veći problem nego svih ovih koje imam danas. To je bio “ormar” velik poput zida, s 200 releja koji su svjetlili kao Betlehem - kaže Šantek koji je tih godina, zahvaljujući poznavanju drvne industrije i
Kretao sam polako, s jednom mašinom i sam. Moja supruga i djeca bili su spremni na odricanje i “robovanje” poslu. Djeca su iz škole odlazila na posao i naučila raditi sa strojevima, prisjeća se Šantek djeca bili su spremni na odricanje i “robovanje” poslu. Prije biznisa s plastikom bio sam prijevoznik i poljoprivrednik - prisjeća se Šantek koji je 1969. prodao farmu, kamion i traktore s priključnim strojevima te krenuo u novi posao. - Nabavka prvog namjenskog
nestašice koja je u njoj vladala, tržište osvojio s 50-ak milijuna komada nosača za police. - Sa svih strana potom su me salijetali da kupim stroj za izradu ukrasnih klasičnih lajsni, koje su bile vrlo popularne i mogao sam ih izrađivati do mile volje. Nitko drugi osim
mene nije imao mašinu. Međutim, unatoč velikom poslovnom uspjehu Šantek sa svojim poduzetničkim aktivnostima nikada nije iritirao javnosti i nikada mu nije padalo napamet da “spava na lovorikama”. - Čovjek nikad nije zadovoljan i uvijek misli “mogao sam još toliko”. Ako namjeravaš biti poduzetnik, poslu moraš biti žrtva 24 sata. Nema te tko zamijeniti i tvoje probleme nitko ne može preuzeti. Odlučio sam biti privrednik i sto puta sam riskirao u htijenju da razvijem i unaprijedim proizvodnju. Danas neki pokleknu iako prije izgradnje proizvodne hale imaju već pripremljenu infrastrukturu. Mene nije obeshrabrilo pokretanje proizvodnje u staroj kući, u štaglju - kaže Šantek kojemu su govorili “da je lud” i kada je 2004. godine gradio prvu od svoje dvije proizvodne hale. Na istom mjestu uskoro se sprema graditi i treću. - Deset tisuća kubika šljunka i zemlje dovezao sam da zapunim depresije kako bi se mogla urediti pristupna cesta, a morao sam kupiti i bezbroj parcela. Bila je to “umjetnost” s obzirom na to kakvi su to bili komadići zemlje, no ljudi iz Oštrica prodali su svoja zemljišta iako im to nije bila namjera. Učinili su to jer me poznaju i njihov “Danek” im nije ostao dužan - kaže Šantek koji je prvu radionu izgradio 1982. godine, drugu 1994., a deset godina kasnije i spomenutu halu. - Ne znam hoće li moji unuci gra-
Danijel Šantek (desno) i Velimir Šantek (lijevo)
diti četvrtu, petu i šestu , ako su tako “bedasti” da se uhvate posla kao što sam ja - kaže novomarofski privrednik kojemu je neprihvatljiv odnos države i lokalnih vlasti u Hrvatskoj prema onima koji investiraju novac u proizvodnju i zapošljavaju radnike. - To što se radi s privrednicima, pogotovo onim malim - to kako se s nama “igra nogomet”, to je nevjerojatno! Pogledamo li poreznu politiku ili predstečajne nagodbe, uočavamo čistu pljačku malog naroda. Mali obrtnici i proizvođači nemilice se uništavaju. Nauštrb jednoga, da ne kažem - lopova, probleme stvaraju stotinama - upozorava Danijel Šantek koji smatra da u Hrvatskoj postoje dvije vrste poduzetnika: jedna koja je “pretvarala” i druga koja je dugo i mukotrpno stvarala. No, iskustva s inozemnim partnerima zato su mu vrlo dobra! - Prodati plastiku vani, u čemu su oni od nas jači deset puta, nije nimalo jednostavno. No u ovoj fazi, kada već raspolažemo sa snažnim strojevima, ako idemo s niskim cijenama možemo se probiti i na stranim tržištima. Nastojimo biti konkuretni, ali
megalomaniji tu definitivno nema mjesta - pojašnjava Šantek koji za Bugarsku, Makedoniju i Sloveniju izrađuje stupiće, a većinu svojih proizvoda plasira na domaće tržište jer ima širok asortiman. - Dok je nekima najveći cilj osobna promocija, meni je prioritet stva-
“Moji zaposlenici nisu znali da ja nekada novac možda nisam imao za sebe, ali nikada ih nisam doveo u situaciju da ne dobe svoju zarađenu plaću” rati, nikome ne biti dužan i to, da moj radnik na vrijeme dobije plaću. Moji zaposlenici nisu znali da je nekada novac možda nisam imao za sebe, ali nikada ih nisam doveo u situaciju da ne dobe svoju zarađenu plaću. Moj radnik nikada nije ostao ni bez Božićnice, vuzmenke i šunke. Tako sam radio, nisam se napuhavao i gubio vrijeme na osobnu promociju - rezolutan je Šantek.
Svoju prvu halu Šanteki su izgradili 2004. godine
Nagledao se, kaže, onih koji se kočepere, a sve su dobili na dlanu, ništa stvorili i još “zarajtali. - Koliki su koristili razne oblike pomoći za razvoj ovoga ili onoga, to čovjek ne može vjerovati. Ja nisam imao vremena nizašto! Čitava obitelj je trpjela i radila za to što sada imamo. I danas je tako, svi imamo zasukane rukave! Ja još dolazim u poduzeće, kao da nisam u zasluženoj mirovini - veli taj neumorni “penzioner” od kojega doznajemo da su dvije proizvodne hale raspo-
ređene na tri firme. Jedna je od sina Velimira, druga od njegova brata Vlada, a treća od kćerke Mirjane. - Iz jedne tvrtke nastale su tri i sve dobro rade, ali odluke donosimo zajednički. Nikad ne znaš što mladima može doći, možda počnu prodavati imovinu - šali se pomalo Šantek kojemu su u u nekoliko navrata strani kupci kucali na vrata. Međutim, njega to ne zanima - kaže. - Želim samo kupovati, isključivo tako poduzetnička obitelj može pošteno napredovati - zaključuje.
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.9
čeo je još u Jugoslaviji, a kulminirao u slobodnoj Hrvatskoj
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.10
Ove godine namjerava se od grobne naknade prikupiti 34.000kn
U Ivancu održan sastanak oko održavanja groblja u Prigorcu Istaknuta je i potreba oko uklanjanja suhih i bolesnih stabala oko grobne kuće U Ivancu je održan sastanak između predstavnika Grada Ivanca, Ivkoma te predsjednika mjesnih odbora iz Prigorca i Ivanečke Željeznice. Glavna tema razgovora bilo je groblje u Prigorcu, a na sastanku je predložen i troškovnik kojim su obuhvaćeni redoviti radovi na održavanju te čišćenju grobne kuće i opreme. Ove se godine od
Od grobne naknade ove se godine planira prikupiti oko 34 tisuće kuna pa će se u tom iznosu izvesti i radovi na samom održavanju grobne naknade planira prikupiti oko 34.000 kuna, pa će se u tom iznosu izvesti i radovi na samom održavanju. U raspravi je bilo riječi i o problemima vezanim uz prigorečko groblje, a najveći jest taj da u grobnoj
“
Što prije potrebno je osigurati postavljanje cisterne s vodom na prigorečko groblje, jer u grobnoj kući nema vode, što je problem
Na sastanku je predložen i troškovnik kojim su obuhvaćeni redoviti radovi
kući nema vode. Budući da takva situacija nije održiva, jer se postavlja pitanje osnovne higijene i održavanja sanitarnog čvora, ukazano je na potrebu da se voda što prije osigura postavljanjem cisterne. Uz temu održavanja groblja, razgovaralo se i o nužnosti uklanjanja suhih i bolesnih stabala oko grobne kuće i uz cestu. Budući da je vlasnik tih površina Grad Ivanec, gradonačelniku će se sugerirati da s Upravnim odjelom za urbanizam, komunalne poslove i zaštitu okoliša utvrdi daljnje korake po tom pitanju, nakon čega bi se od Šumarije naručilo snimanje i obilježavanje stabala za sječu. ivanec.hr
Mlade je na proaktivno djelovanje pozvao gradonačelnik Batinić
Savjet mladih Grada Ivanca - Nikola Sedlar dobio novi mandat Savjet mladih Grada Ivanca u novom će mandatu voditi predsjednik Nikola Sedlar sa svojom zamjenicom Dunjom Belščak. To su jednoglasno odlučili članovi novoizabranog Savjeta mladih koji su se na svojoj osnivačkoj sjednici u petak, 23. siječnja, okupili na poziv predsjednika Gradskog vijeća Ede Rajha. Uz njega, mladima su na izboru čestitke uputili i gra-
donačelnik Milorad Batinić, članica Gradskog vijeća Katica Levanić i pročelnica za opće poslove i društvene djelatnosti Marina Držaić. Izražavajući nadu da će suradnja Savjeta s Gradom biti plodonosna, mladima se obratio i gradonačelnik Batinić te ih pozvao na proaktivno djelovanje u promišljanju sveukupnog razvoja grada. ivanec.hr
Gradonačelnik Ivanca Batinić pozvao je mlade na proaktivno djelovanje u razvoju grada
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEﾄ君JA STR.11
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.12
Novi zakonski propisi Mijenjaju se porezni razredi na način da se porezna stopa od 12 posto primjenjuje na poreznu osnovicu do 2.200,00 kuna mjesečno, porezna stopa od 25 posto na razliku porezne osnovice iznad 2.200,00 do 13.200,00 kuna mjesečno, a porezna stopa od 40 posto na razliku porezne osnovice iznad 13.200,00 kuna mjesečno. Građani koji imaju ušteđevinu u bankama, od 1. siječnja 2015. godine plaćat će porez na kamate na štednju po stopi od 12 posto. Od ukupnog broja štediša, prema podacima Ministarstva financija, 50 tisuća građana ima ukupno 10 milijardi eura štednje i oni godišnje zarade 2,3 milijarde kuna kamata, na koje do sada nisu plaćali nikakav porez. Prosječno bi porez na kamatu na štednju od 50 tisuća kuna bio približno 140 kuna, a na ušteđenih 100 tisuća kuna godišnje će se platiti oko 350 kuna poreza.
Zakonske promje
Naknada za str osposobljavan kuna, novi pore
Novima zakonskim propisima detaljnije se uređuje i ost naknade za vozila temeljene na principu tko više zagađ
Uvodi se postupak oporezivanja PDV-om prema naplaćenoj realizaciji za sve porezne obveznike čija vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini iznosi do 3.000.000,00 kuna. Visina minimalne plaće za 2015. godinu utvrđuje se u iznosu od bruto 3.029,55 kuna, što je uvećanje iznosa minimalne plaće za 2014. godinu od 11,94 kune, čime će udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj u kolovozu 2014. godine iznositi 38,1 posto. Oslobađaju se od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu (doprinosa za zdravstveno osiguranje, doprinosa za zaštitu zdravlja na radu i doprinosa za zapošljavanje) poslodavci koji s mladim osobama (do 30 godina života) sklope ugovor o radu na neodređeno vrijeme, i to u razdoblju do 5 godina od početka zaposlenja. Uvodi se varijabilni postotak državnih poticajnih sredstava na stambenu štednju kojeg će svake godine određivati Vlada RH na prijedlog Ministarstva financija prema formuli prema kojoj visina poticaja korelira sa tržišnim kretanjem kamata na štednju. Na taj način stvoren je stabilan zakonodavni okvir za daljnji rast sustava stambene štednje te se stambenim štedišama omogućava sigurna dugoročna štednja po prihvatljivim uvjetima i mogućnost korištenja kredita uz fiksnu kamatnu stopu za cijelo razdoblje otplate kredita. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu zaštitit će se sudionici prometnih nesreća u kojima štetu uzrokuje vlasnik/vozač osiguranog vozila vlasniku/vozaču neosiguranog vozila na način da vlasnici, odnosno korisnici vozila koji su uredno zaključili policu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti više neće ostati bez osigurateljne zaštite u slučaju kada sudjeluju u prometnoj nesreći u kojoj sudjeluje i neosigurano vozilo. Iz navedenoga proizlazi da će oštećena osoba koja je vlasnik/vozač neosiguranog vozila koje je sudjelovalo u prometnoj nesreći moći ostvariti pravo na naknadu štete po osnovi osiguranja od automobilske odgovornosti.
Piše: Valerija Mihalić valerija.mihalic@eVarazdin.hr
Kako svaka godina donosi nešto novo, tako je nova 2015. godina donijela niz novih zakonskih propisa,
Vlada smatra da će se ovim promjenama povećati plaće milijun građana, a obrtnicima i poduzetnicima bit će lakše poslovanje odredba, uredba, izmjena i dopuna u Republici Hrvatskoj. Najzanimljivije su zasigurno one koje se mogu
direktno osjetiti na našoj koži. Iako je već ustaljena hrvatska praksa da se za svaku promjenu, kakva god ona bila, slikovito voli reći da je većinom „kozmetička“, zakoni, propisi i akti što direktno, što indirektno utječu na naše živote. Kako je izvijestila Vlada Republike Hrvatske, navedenim zakonskim promjenama, između ostalog, povećat će se plaće za oko milijun građana, a poduzetnicima i obrtnicima omogućit će se lakše poslovanje. Možda jedna od najrazvikanijih zakonskih promjena koja je stupila na snagu ove godine jest Zakon o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak. Povećava se mjesečni osnovni osobni odbitak s 2.200,00 kuna na 2.600,00 kuna, a osobni odbitak za
tručno nje povećana na 2400 rezi na igre na sreću
tvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, a uvode se i đuje - više plaća
umirovljenike s 3.400,00 kuna na 3.800,00 kuna, uz primjenu za plaće i mirovine koje se isplaćuju od 1.
“
i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću. Propisuje se oporezivanje dosada neopo-
Povećava se naknada za stručno osposobljavanje s 1600 na 2400 kuna za 23 000 mladih trenutno uključenih u mjeru stručnog osposobljavanja. Povećanu naknadu dobit će i svi mladi koji će biti uključeni u mjeru
siječnja 2015. Promjene se događaju i kod poreznih stopa na štednju, kao i postupak oporezivanja PDV-a obrtnicima. Propisuje se snižena stopa za lijekove koji se izdaju na liječnički recept i koji imaju odobrenje nadležnog tijela za lijekove i medicinske proizvode. Mijenja se
rezivih dobitaka (do 750 kuna) od igara klađenja poreznom stopom od 10 posto. Zadovoljni mogu biti i svi volonteri, odnosno oni koji su na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa. Povećava se naknada za stručno osposobljavanje s 1600 na 2400 kuna za
23 000 mladih trenutno uključenih u mjeru stručnog osposobljavanja. Povećanu naknadu dobit će i svi mladi koji će biti uključeni u mjeru. Detaljnije se uređuje i ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, osigurava sve potrebne preduvjete za ustrojstvo i djelovanje regionalnih centara za profesionalnu rehabilitaciju, poslodavcima dodatno olakšava ispunjenje kvotne obveze na način da se proširuju oblici zamjenske kvote, te se pojednostavljuje postupak ostvarivanja prava na poticaje pri zapošljavanju osoba s invaliditetom koje osigurava Zavod. Što se još promijenilo, pročitajte u kratkom pregledu najvažnijih zakonskih promjena.
Uredbom o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje posebne naknada za okoliš na vozila na motorni pogon se nastoji ostvariti pravedniji način naplate naknade, poštujući princip tko više zagađuje, više plaća, temeljen i na emisiji CO2 i na emisijskoj razini vozila. Cilj je i kroz ovu mjeru usmjeriti potražnju kupaca prema ekološki prihvatljivijim i štedljivijim vozilima. Novi izračun odnosi se samo na osobna vozila - ostala vozila u pravilu se ubrajaju u vozila koja su namijenjene za gospodarske svrhe, pa ih se sukladno EU praksi ne želi opterećivati dodatnim troškovima prilikom obračuna naknade. Mijenja se i ovršni zakon. Uvodi se elektronička dražba prodaje nekretnina čime je osigurana učinkovitija provedba ovrhe na nekretninama i cijeli postupak je transparentan. Elektroničku dražbu vodit će FINA.
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.13
ene od 1. siječnja 2015.
Radi olakšavanja određenih postupaka fizičkim osobama koje obavljaju određenu samostalnu djelatnost (obrtnici) podiže se prag obveznog ulaska u sustav plaćanja poreza na dobit temeljem ostvarenih primitaka, sa 2 milijuna kuna na 3 milijuna kuna. Omogućava se izvršavanje promjene načina oporezivanja fizičkim osobama koje obavljaju određenu samostalnu djelatnosti (dobit ili dohodak) kao i poreznog razdoblja u roku od 3 godine.
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.14
AKTIVNOST U PRIRODI Investicija vrijedna više od 150 tisuća kuna
Sve popularniji disc golf igra se i u Varaždinskim Toplicama
Disc golf teren s 18 koševa prostire se na 3,5 hektara park šume, a pošljunčano je tisuću metara staze. U proljeće će se u potpunosti završiti uređenje terena i otvoriti sezona disc golfa Grad Varaždinske Toplice u svoju turističku ponudu uvrstio je i Disc golf, sport koji je u posljednje vrijeme sve popularniji u Hrvatskoj. Čim je snijeg okopnio, diskgolferi iz Varaždina, Zagreba i Međimurja počeli su trenirati na novim disc golf terenima u park šumi u Varaždinskim Toplicama. Projekt disc golf terena novi je dio turističke ponude ne samo ovog grada, već i cijele Varaždinske županije. Naime, ovo je jedan od dva disc golf terena u Hrvatskoj, na samo pola sata od Zagreba. - Nakon što se vrijeme proljepšalo i snijeg okopnio, svake subote
Projekt je vrijedan 150 tisuća kuna i nova je turistička ponuda u Varaždinskim Toplicama dolaze nam sportaši iz Varaždina, Zagreba i Međimurja i treniraju disc golf. Mi smo jako zadovoljni što smo ušli u ovaj projekt jer je ovo jako dobar način da dodatno motiviramo turističke dolaske u naš kraj. Ujedno smo očistili i sredili park šumu, a sportaši koji dolaze ističu kako je teren jako lijep i odličan za igru - istaknula je toplička gradonačelnica Goranka Štefanić. Disc golf teren prostire se na 3,5 hektara park
Sezona disc golfa otvort će se na proljeće, kada će se vrijeme proljepšati i u potpunosti urediti cijeli teren
šume, a kroz park i disc golf teren pošljunčano je tisuću metara staze. Teren ima 18 koševa pri čemu ih 15 ima početničke i napredne polazne pozicije, dok su tri staze rezervirane samo za iskusnije igrače. U proljeće će se u potpunosti završiti uređenje terena i otvoriti sezona disc golfa. - Zasad nam sportaši dolaze na treninge. Međutim, na proljeće ćemo otvoriti sezonu i organizirati i iznajmljivanje diskova. Korištenje terena se neće naplaćivati, već samo najam diskova. Tako da će svatko
Fašnjačke špelancije u Toplicama Turistička zajednica Grada Varaždinskih Toplica ni ove godine neće iznevjeriti tradiciju održavanja Fašnjaka. Nakon Valentinovog, što će se 14. Veljače u hotelu Minerva obilježiti velikim maskenbalom uz glazbenu kulisu sastava Akordi, topličke maškare sljedećeg će se dana preseliti na gradske ulice. Topličke špelancije započet će
okupljanjem kod škole u 13 sati da bi pola sata kasnije maškare krenule prema glavnom gradskom trgu. Na Trgu će Fašnjačke špelancije preuzeti Zločesta Beba, a najbolje maske bit će bogato nagrađene. Svi posjetitelji moći će uživati u besplatnim krafnama, čaju i kuhanom vinu.
moći igrati, i profesionalci i amateri - objasnila je Štefanić. Vrijednost cjelokupne investicije je oko 150 tisuća kuna. Grad je uređenje disc
“
jednice Grada Varaždinskih Toplica dovode turisti koji bi ovdje proveli cijeli dan. Mogu razgledavati rimske iskopine, rekreirati se na našem
Ideja je da se preko Turističke zajednice Grada Varaždinskih Toplica dovode turisti koji bi ovdje proveli cijeli dan. Mogu razgledavati rimske iskopine, rekreirati se na našem disc golf terenu, a potom i relaksirati u kupanju te bogatoj i povoljnoj gastronomskoj ponudi
golf terena financirao s 95 tisuća kuna, a izgradnju terena sufinancirali su i Hrvatska turistička zajednica u iznosu od 55 tisuća kuna, Županijska turistička zajednica s pet tisuća kuna i Turistička zajednica grada Varaždinskih Toplica s pet tisuća kuna. Prednost topličkog disc golf terena je blizina hrvatske metropole, svega pola sata autocestom do Zagreba, ali i dodatni sadržaji, povoljna gastronomska ponuda i kupanje u hotelu “Minerva”. - Ideja je da se preko Turističke za-
disc golf terenu, a potom i relaksirati u kupanju te bogatoj i povoljnoj gastronomskoj ponudi - rekla je gradonačelnica Štefanić. Disc golf je jeftiniji od pravog golfa, a velika mu je prednost što ga mogu igrati baš svi, od umirovljenika do djece te se igra na svježem zraku. U Hrvatsku je disc golf došao iz Sjeverne Amerike. Riječ je o mješavini bacanja frizbija i golfa. Prva verzija tog sporta nastala je prije više od stoljeća, dok se moderni disc golf razvio prije 60-ak godina.
Za Tehnološki centar drvne industrije u Lepoglavi 1.147,500 kuna Ovaj projekt Grada Lepoglave nije samo lokalnog već i regionalnog karaktera pa se zahvaljujem Varaždinskoj županiji koja ga je također prepoznala i uvrstila na listu projekta kojima će pružiti potporu, rekao je Škvarić U novu godinu Grad Lepoglava ušao je potpisavši s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije ugovor vrijedan 1.147.500 kuna namijenjenih financiranju izrade projektne dokumentacije za projekt “Tehnološki centar drvne industrije”. Ugovor koji su potpisali ministar regionalnog razvoja Branko Grčić i lepoglavski gradonačelnik Marijan Škvarić još je jedan korak u realizaciji projekta vrijednog oko 50 milijuna kuna. Dobivena sredstva potpore omogućit će izradu projektne dokumentacije i stvaranje preduvjeta za prijavu projekta “Tehnološki centar drvne industrije” na europski Fond za regionalni razvoj.
Vrijednost projekta - Vrijednost projekta je 1.147.500 kuna s PDV-om. Od toga Grad Lepoglava sudjeluje s 15 posto svojih sredstava, a 85 posto sredstava osigurava Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. To je druga faza u izradi navedenog projekta, a obuhvaća izradu glavnog projekta s dobivanjem građevinske dozvole – pojasnio je gradonačelnik grada Lepoglave Marijan Škvarić potpisujući Ugovor o sufinanciranju u nazočnosti voditelja projekta Damjana Županića i voditelja gradskog Projektno razvojnog ureda Emila Tkaleca. Dakle, od ukupnih 1.147.500 kuna, Grad Lepoglava će osigurati
Novim centrom osigurat će se 500 novih radnih mjesta
172.125 kuna, a Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije 975.375 kuna za izradu projektne dokumentacije za što će natječaj biti raspisan tijekom siječnja.
Prepoznali projekt - Ovaj projekt Grada Lepoglave nije samo lokalnog već i regionalnog karaktera pa se zahvaljujem Varaždinskoj županiji koja ga je također prepoznala i uvrstila na listu projekta kojima će pružiti potporu. Projekt će imati i nacionalnu komponentu budući da u okviru projekta želimo za područje cijele Hrvatske definirati nove smjerove razvoja drvne industrije i to nove smjerove u tehnologiji, u dizajnu, u pristupu marketingu, dobivanju certifikata i u svemu onom što drvnoj industriji treba da bude konkurentnija na globalnom tržištu – istaknuo je gradonačelnik Škvarić
Gradonačelnik predstavio potpisani sporazum
zahvalivši se pri tom i Ministarstvu gospodarstva te Ministarstvu poljoprivrede koja su također dala potporu ovom projektu. Uz njih, potporu projektu dao je i Hrvatski klaster konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora, dok su na listi projektnih partnera, uz navedena ministarstva, Hrvatska gospodarska komora, Varaždinska županija, privatne tvrtke iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Austrije, Drvni klaster, Friuli inovazionne centar iz Udina, Agencija za ekonomski razvoj ZEDA iz Zenice te Fakultet organizacije i informatike i Šumarski fakultet.
Građevinska dozvola - Ono što želimo je da ova faza projekta u kojoj ćemo dobiti građevinsku dozvolu bude realizirana do sredine 2015. godine kako bismo se odmah mogli kandidirati prema EU fondovima. Nadamo se da ćemo za nekoliko godina moći reći da smo na području grada Lepoglave, zahvaljujući našem znanju i viziji, napravili objekt koji će itekako pomoći razvoju drvne industrije, ne samo na lepoglavskom i županijskom području, već cijeloj Hrvatskoj, budući da smo, kao i uvijek kod planiranja naših projekata, uz lokalnu u obzir uzeli regionalnu i nacionalnu komponentu – zaključio je gradonačelnik Škvarić ističući
U Udinama predstavljene sve mogućnosti i potencijali Centra Lepoglavski gradonačelnik Marijan Škvarić i voditelj projekta Tehnološki centara drvne industrije Lepoglava Damjan Županić s delagacijom Varaždinske županije posjetili su konferenciju o financiranju i izgledima za rast gospodarskih i trgovinskih odnosa. Predstavljen je gospodarski potencijall Varaždinske županije, a Županić je predstavio sve mogućnosti i potencijale koje nudi spomenuti centar.
još jednom snažnu potporu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Inače, dosad je u realizaciji projekta uspješno odrađeno nekoliko faza – od same pripreme projekta do izrade idejnog rješenja Centra površine 5.000 četvornih metara na kojima će se prostirati radionica, skladište i sušara, laboratoriji te uredski prostori. Važno je istaknuti da će objekt biti energetskog A+ razreda i koristiti obnovljive izvore energije. Centar će direktno zapošljavati sedmero ljudi koji će raditi u laboratorijima i tehnološkom parku, dok će indirektno, preko korisnika usluga, biti više od 500 zaposlenih.
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.15
EU PROJEKTI Ugovor potpisali ministar Branko Grčić i lepoglavski gradonačelnik
“Nama je svaki dan jedna Filip, Jan, Ana, Ivan i Ivan Nakon sedam godina čekanja, Anita i Stjepan posvojili su trojke. Danas brinu o šestero djece, jer su u svom domu, ali i srcu, udomili još troje djece Piše: Valerija Mihalić valerija.mihalic@eVarazdin.hr
– Ne možete si ne postaviti pitanje zašto se to događa baš meni? Zašto baš ja ne mogu imati djecu? Jesam li zbog nečeg kažnjena? A onda, kad se sve to izokrenulo i kad smo došli u situaciju u kojoj smo danas, vidite da niste kaženjeni. Osjetite da ste zapravo bili predodređeni za nešto drugo. Počnete razmišljati na drugačiji način, na način da ste zapravo nagrađeni. Jer Fran, Filip i Jan nama su najveća nagrada. A sada su tu i Ana, Ivan i Ivana što je još veća sreća – s
Do posvojenja Frana, Filipa i Jana, Anita i Stjepan su čekali punih sedam godina, a danas kažu kako se svaki sat čekanja isplatio osmijehom na licu i blagim pogledom koji zrači srećom i dobrotom objašnjava nam Anita Bahun, majka posvojenih trojki i udomiteljica još troje djece. Anita i njen suprug Stjepan prošlogodišnji su dobitnici priznanja Ponos Hrvatske. I doista, obitelj Bahun pravi je ponos Hrvatske. Anita i Stjepan brinu o šestero djece. Godinama su pokušavali imati vlastitu djecu, no bilo im je predodređeno nešto drugo. – Do posvojenja smo čekali sve zajedno sedam godina, a četiri smo godine bili aktivno na listi dok su klinci došli k nama. Napisali smo da bismo htjeli curicu, ali nije to bilo ništa striktno. I onda smo na veliko iznenađenje
ZORAN STANKO
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.16
PONOS HRVATSKE Anita i Stjepan Bahun iz Biljevca brinu o
O nagradi Ponos Hrvatske: „Jako smo počašćeni što smo dobili nagradu Ponos Hrvatske i jako smo iznenađeni. Jako nam je drago, ali mi velimo da nismo ništa tako hrabrog napravili. Samo smo otvorili vrata svoje kuće i vrata svojih srca. Jedanput kad uđete u tu priču i kad vidite kakva je sudbina te djece po domovima, ne možete ostati ravnodušni. Mi zapravo radimo ono što su nas roditelji naučili. Nema tu neke mudrosti, ni hrabrosti. Samo prenosimo ono što su nas naučili i otvorili smo svoje srce tim klincima koji nas trebaju.“
dobili tri dečka. Taj osjećaj i tu sreću ne bismo nikad mijenjali. Fran, Fran, Filip i Jan došli su u obitelj Bahun kada su bili stari 45 dana. Sada imaju već pet i p Filip i Jan bili su stari 45 dana kada su došli k nama, a sad su naši već Fran, Filip i Jan znaju da ja njih ni- kušaja medicinski potpomognutih pet i pol godina – govore nam Ani- sam rodila. Nikad nisi spreman tako oplodnji Anita nije mogla zatrudta i Stjepan dok se iz dječje sobe čuje nešto reći djetetu, no živimo u maloj njeti. Od tih 15 godina, sedam su smijeh, cika, vika i radost ne samo sredini i odlučili smo da je bolje da od čekali na posvojenje. - Možda je to troje posvojene djece, već njih še- nas saznaju, da im to prvi objasnimo već i ofucano jer je priča ispričana, stero. Obitelj Bahun prigrlila je i nego da kasnije u životu imaju neke ali ljudi uvijek to vole čuti. Osjećaji troje udomljene djece, Anu, Ivana neugodnosti i da živimo u laži. Oni su svakavi. Prvo ne vjerujete da ste i Ivanu. – Jednom kad vidite kako dobro znaju tko je posvojen, a tko doista došli do te faze da ćete dobiti ta djeca žive, kad otvorite svoje srce udomljen, ali vjerojatno ne znaju ra- dijete. Zvali su nas u srijedu iz Cendjeci koja trebaju udomitelje i kada zliku između tih pojmova. Prvo smo tra za socijalni rad i rekli nam da im otvorite vrata svoje kuće, više ni- udomili Anu, zatim je došao Ivica, imaju trojke, tri dečkića, bismo li ih šta nije isto. Ne možete ostati ravno- a potom i Ivana. Jako su se zbližili s htjeli. Bez razmišljanja rekli smo da. dušni – govori nam Anita. trojkama i sad su jedna prava ekipa Onda smo mi zvali u četvrtak i još Prava malonogometna momčad i pravi prijatelji – rekla nam je Anita. nije bilo sigurno hoćemo li ih dobiti svojim je smijehom ispunila obiteljA kako je sve počelo? Nakon što ili ne. Polako smo gubili nadu, da bi sku kuću. Svih šestero djece jako do- su se vjenčali 1996., Anita (45) i nas nazvali u petak i rekli da do 15 bro zajedno funkcioniraju. - Oni svi Stjepan (44) Bahun iz sela Biljevac sati moramo doći po njih. U petak znaju da su posvojeni, odnosno da kraj Ivanca pokušavali su 15 godina smo u pola 12 sati još sjedili ovdje u su kod nas udomljeni. Naše trojke, dobiti djecu. Nažalost, ni nakon po- kuhinji kad su nam donijeli rješenja.
a velika avantura, a Fran, na najveća su nam sreća” idemo na šišanje, idemo svi zajedno tako da se salon s nama zatvara jer popunimo sve termine – priča nam kroz smijeh Anita. Kako kaže, klince treba animirati, s njima raditi, igrati se, družiti. – Čitamo priče,
Volim reći da je svaka obitelj kao jedna vurica, bitan je svaki kotačić. Nama je naša obitelj taj kotačić koji sve pokreće, rekla je Anita slikamo slike, izrađujemo čestitke, razne likove, a kroz igru učimo ih koje su njihove obaveze. Svaki dan je živo, svaki dan su neke nove situacije, svaki dan neka nova pitanja.
Djeca su jako znatiželjna, sve ih zanima. Dovoljno je da nešto čuju i cijeli dan imamo ispunjen pitanjima i razgovorima – objašnjava Anita. Ipak, postoje situacije kada je teško, najčešće kada su klinci bolesni. – Najteže je kad su bolesni. Ja volim reći da je svaka obitelj kao jedna vurica, bitan je svaki kotačić u toj vurici da bi ona dobro radila. Nama je naša obitelj taj kotačić koji sve pokreće. Tu su nam jako važni baka i djed, teta, tetak i nećak koji nam puno pomažu i na koje su djeca jako vezana. Oni uskaču u svim situacijama kada nam je potrebna pomoć i slično – rekla je Anita Bahun. Ipak mijenjala ne bi ništa. – Iako nisu naša biološka djeca, oni su naši. Fran, Filip, Jan, a sada i Ana, Ivan i Ivana. Jedna velika sreća – rekli su nam zadovoljno Anita i Stjepan Bahun.
Udruga za udomljenu djecu “Nada” iz Ivanca puno nam je pomogla
pol godina, a njihovoj ekipi pridružili su se Ana, Ivan i Ivana
U tim trenucima osjećate se euforično, na trenutke ste u nevjerici, ne znate događa li se to doista – prisjetili su se tih najljepših trenutaka Anita i Stjepan. Kako kažu, njihovi
“
rili da idemo po klince. Toliko želje, čekanja, nadanja, isplatio se svaki sat. Svaki dan, svako čekanje, svako razočaranje, sve je vrijedilo ovog što imamo danas – zadovoljna je Anita.
Svi su očekivali da ćemo posvojiti jedno dijete i nisu uopće vjerovali kada smo im govorili da idemo po klince. Svaki dan, svaki sat, svako čekanje, svako razočaranje, sve je vrijedilo ovog što imamo danas
bližnji mislili su da idu po jedno dijete, a ne po njih troje. - Svi su mislili da mi od uzbuđenja govorimo “idemo po klince” jer su svi očekivali da ćemo posvojiti jedno dijete i nisu uopće vjerovali kada smo im govo-
A jedan dan obitelji Bahun izgleda kao prava avantrua. Od jutarnjeg buđenja, do pospremanja u krevet. – Sve što radimo, radimo zajedno, a to izgleda kao jedna velika avantura. Nas je sad osmero i primjerice kad
Veliku pomoć na svom putu do željene djece, Anita i Stjepan Bahun imali su kroz Udrugu udomitelja Nada iz Ivanca. - U cijelom putu do posvojenja trojki i potom udomljavanja još troje djece neizmjerno puno pomogla nam je Udruga udomitelja Nada iz Ivanca. Oni su bili uz nas u svakom trenutku, čekali s nama i nadali se. Udruga nam je jako važna jer zapravo zajedno prolazimo kroz sve situacije. Oni su tu da nam pomognu od pravnih savjeta pa do savjeta u svakodnevnim situacijama s kojima se suočavamo. Odličnu suradnju imamo i s Centrom za socijalnu skrb Ivanec. Svi su oni bili jako važni kotačići u cijeloj ovoj priči i dio zasluge što imamo ovu prekrasnu djecu
zasigurno ide i njima – istaknula je Anita Bahun. Udruga udomitelja „NADA“ Ivanec osnovana je 2005. godine na inicijativu nekoliko udomitelja. Udruga se sastoji od udomitelja za djecu te starih i nemoćnih koji nisu imali sreće da žive i odrastaju u vlastitoj obitelji. Udruga je osnovana s ciljem promicanja udomiteljstva kao primarnog oblika zaštite djece bez roditeljske skrbi, zastupanja interesa udomitelja radi ostvarivanja što kvalitetnije brige o udomljenim štićenicima, pružanje pravne i stručne pomoći udomiteljima, senzibiliziranja javnosti i podizanja odgovornosti za probleme djece i starijih štićenika, druženje sa srodnim udrugama i sve ostale aktivnosti vezane za udomiteljstvo.
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.17
o šestero djece, troje posvojenih, a troje udomljenih
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.18
ZANIMLJIVO Među pedeset najboljih strijelaca u povijesti 1
Ivanković: Imali smo i ima srce boli zbog stanja u va
Listu predvodi Davor Vugrinec, najbolji strijelac u povijesti 1.HNL, na četvrtom mjestu je Miljenko Mumlek Piše: Ivan Tomašković ivan.tomaskovic@eVarazdin.hr
-Varaždin i Varaždinska županija oduvijek su bili rasadnik nogometnih talenata. To je bio slučaj i kad je Varaždin bio nogometno „slijepo crijevo“, a Varteks je igrao Drugu jugoslavensku ligu. Za to je najzaslužniji trener Ante Oljica koji je svim
Varaždin i Varaždinska županija oduvijek su bili rasadnik nogometnih talenta, istaknuo je Ivanković nogometašima objasnio da jedino radom mogu nešto postići – prokomentirao je Branko Ivanković činjenicu da se među pedeset najboljih
“
lantu, Dinamo, Rijeku, ponovo u Varaždinu, a trenutno je u Slaven Belupu. Iako s 39 godine na leđima, Vuga i dalje predstavlja strah i trepet za protivničke vratare i stopere. -Vugrinec je istinska legenda hrvatskog nogometa i može se svrstati uz bok Davor Šukera iako nije napravio ni približno takvu inozemnu karijeru – rekao je Ivanković. Iako su ga godine stisle, Vugrinec ne namjerava prestati. Odigra li još koju sezonu te nastaviti li zabijati u tom tempu, dugo vremena ga nitko neće moći skinuti s mjesta najboljeg strijelca u povijesti 1.HNL.
Kraj karijere -Mislim da je će na kraju ove sezone završiti moja nogometna karijera iako sam imao cilj da karijeru završim na 150 pogodaka. U svojoj karijeri imao sam sreće što su me
Mislim da je će na kraju ove sezone završiti moja nogometna karijera iako sam imao cilj da karijeru završim na 150 pogodaka. U svojoj karijeri imao sam sreće što su me zaobišle ozbiljnije ozljede, a uvijek sam želio više i pomicao granice, rekao je Vugrinec strijelaca u povijesti 1.HNL našlo čak devet igrača koji su ili ponikli ili se afirmirali u Varteksu.
Vuga na vrhu Listu stijelaca predvodi Davor Vugrinec sa 144 pogodaka. Neuništivi Vuga svoju nogometnu karijeru započeo je u Varteksu, a 1992. godine debitirao je za varaždinski sastav. Godine 1998. uslijedio je transfer u turski Trabzonspor, a igrao je i za Lecce, Cataniju, Ata-
zaobišle ozbiljnije ozljede, a uvijek sam želio više i pomicao granice – rekao je Davor Vugrinec. Tri mjesta iza Vugrineca je Miljenko Mumlek sa 107 postignutih zgoditaka. Mumlek je manje od tri godine stariji od vodećeg strijelca 1.HNL, a da nije bilo Afere Offside, možda bi imali dvojicu najboljih strijelaca u povijesti 1.HNL iz Varteksa. -Imamo dva igrača koji su postigli preko 100 golova u 1.HNL pa srce
Zlatni dani varaždinskog nogometa danas se čine kao daleka prošlost
boli kada se Grad tako maćehinski odnosi prema varaždinskom nogometu – istaknuo je Ivanković. Osim Vugrinca i Mumleka koji su među deset najboljih, među 30 najboljih su dvojica igrača. Na 11. mjestu je igrač Dinama iz Apatije
Veldin Karić sa 78 pogodaka, a tri mjesta ispod je igrač Sarajeva Leon Benko sa 67 zgoditaka. U pedeset najboljih ušla su još petorica bivših igrača Varteksa. Na 37. mjestu je igrač Širokog Dino Kresinger s 51, pogotkom, 39. je igrač
amo odlične golgtere pa araždinskom nogometu PRIVATNA ARHIVA
ek, a među trideset najboljih su Leon Benko i Veldin Karić
Najstrijelci 1. HNL-a 1. Davor Vugrinec 144 (63) Slaven Belupo
4. Miljenko Mumlek 107(89) -
11. Veldin Karić 78 (53) Dinamo Apatija
14. Leon Benko 67 (18) FK Sarajevo
37. Dino Kresinger 51 (0) Široki
39. Saša Bjelanović 50 (27) Poredenone
42. Goran Mujanović 47 (31) Al Nasr
47. Bojan Vručina 46 (0) Shkëndija
50. Enes Novnić 44 (25) Slaven Belupo Igrač, broj golova u 1. HNL, broj golova za Varteks i klub Poredenonea Saša Bjelanović s 50 pogodaka, na 42. mjestu je Goran Mujanović s 47 golova, igrač Al Nasra, 47. na ljestvici s 46 golova je Bojan Vručina koji brani bolje makedonske Shkëndije, a 50. mjesto drži Enes Novinić s 44 zgoditka.
Samo rad
-Stvarno me iznenadilo koliko Varaždin ima golgetera. Dokaz je to da se odlično radilo u Varteksovoj školi negometa – objasnio je Vuga, a s njim se složio i Ivanković. -Svi ti vrhunski nogometaši plod
Varteksova škola nogometa i dalje dobro radi, a to svjedoče dobre igre Marka Roga i Lovre Cveka, istaknuo je popularni Tanac
su odličnog rada u Varteksovoj školi nogometa. Sve je započeo Ante Oljica, nastavili su Švarc, Manola i Zlatko Ivanković te Besek, Dalić, Kastel, Solomun i Mumlek. Da i dalje dobro rade svjedoče dobre igre Marka Roga i Lovra Cveka – zaključio je popularni Tanac.
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.19
1.HNL čak je devet krojača
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.20
VARAŽDIN VOLLEY Ambiciozni planovi za jedan od n
Đolonga: Za dvije do četiri go
Najjača generacija je ona kadetska koja se natječe u 2.A Odbojkaškoj ligi Centar te drži treće mjesto lige u k Piše: Ivan Tomašković ivan.tomaskovic@eVarazdin.hr
- Varaždinska ženska odbojka razvija se u odličnom smjeru i za dvije do četiri godine, igrat ćemo u 1.A Hrvatskoj odbojkaškoj ligi – ambiciozno je najavio Ivica Đolonga, jedan od četvorice trenera u ženskom Odbojkaškom klub Varaždin Volley.
Imamo masovnost, a broj djevojaka će se za koju godinu dvostruko povećati, rekao je Đolonga Svoj optimizam Đolonga temelji na odličnoj generaciji kadetkinja koje se natječu 2.A Odbojkaškoj ligi Centar skupine Istok. Šesnaestogodišnjakinje bore se tako sa seniorkama i drže odlično treće mjesto lige, a kvalitetu su pokazale i na Otvorenom prvenstvu Zagreba za juniorke gdje su osvojile treće mjesto iza pr-
voligaških ekipa zagrebačke Mladosti i velikogoričke Azene.
Odlična generacija
-Imamo sjajnu i talentiranu generaciju koja će se sljedeće sezone priključiti seniorkama – dodao je Đolonga. Seniorke se pak natječu 1.B Hrvatskoj odbojkaškoj ligi i drže šesto mjesto. -Jako sam zadovoljan tim plasmanom jer nam ovo prva sezone u tom rangu natjecanja - istaknuo je Đolonga koji je uvjeren da će za koju godinu varaždinska ženska odbojka doseći uspjehe varaždinskih odbojkaša, koji su žarili i palili u prošlom desetljeću. -Imamo masovnost, a broj djevojaka će se za koju godinu dvostruko povećati i kad dodamo kvalitetan rad, jednostavno moramo uspjeti. Sigurno će nam za nešto ozbiljnije trebati podrška Grada jer trenutno sve funkcionira na volonterskoj bazi – objasnio je trener u ženskom Odbojkaškom klubu Varaždin Volley koji u pet kategorija okuplja stotinjak odbojkašica. One najmlađe od Svjetla je budućnost varaždinske ženske odbojke uz kvalitetne i zapažene rezultate mlađ
Seniorke Varaždin Volleya drže šesto mjesto 1.B Hrvatske odbojkaške lige
Najmlađe članice kluba natječu se u mini
odine igrat ćemo u Prvoj ligi
đih kadetkinja i kadetkinja
i odbojci
ZORAN STANKO/NIKOLA KOKOTEC
konkurenciji sa seniorkama koje su mnogo iskusnije od njih
100
prvog do četvrtog i od petog do šestog razreda osnovne škole trenira Željko Stipanović.
Budućnost - Jako smo zadovoljni interesom za žensku odbojku. Moram naglasiti da ni jednu od djevojka nismo posebno vrbovali – rekao je Stipanović i objasnio razloge zašto ženska odbojka u prošlosti nije bila dostupna za djevojčice od najranije dobi. - Zbog mase odbojkaške lopte, koja je bila dosta teška za njihov
djevojaka nastupa za ženski Odbojkaški klub Varaždin Volley
uzrast, djevojčice nisu mogle rano ući u odbojku. Sada se to promijenilo i lopte su prilagođene njihovom uzrastu – rekao je Stipanović dodavši da je vrlo zadovoljan rezultatima svojih djevojaka rezultatima. - Imamo nekoliko vrlo talentiranih djevojaka i postižemo vrlo zapažene rezultate na mnogim turnirima. S pravom mogu reći da su te djevojke budućnost varaždinske ženske odbojke – zaključio je Stipanović.
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.21
najmasovnijih varaždinskih klubova
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.22
3.HNL ISTOK Varaždinska nogometna legenda, Miljen
Početnik u treners nogometnog znan U svojoj nogometnoj karijeri imao sam mnoge trenere i ne mogu ih rangirati koji su mi najbolji ili najlošiji, no svakako njih par obilježilo je moju karijeru, rekao je Mumlek Piše: Ivan Tomašković ivan.tomaskovic@eVarazdin.hr
Ako bi nogometnim fanovima u Hrvatskoj postavili pitanje ‘koji je najbolji nogometaš u povijesti varaždinskog nogometa’ vjerujem da bi se većina nečkala između Mumleka i Vugrinca. No, upitate li Varaždince oni će vjerojatnije odlučiti za Mumleka koji je sve najbolje nogometne godine proveo u varaždinskom prvoligašu. Igrao Mumlek i za tadašnju Croatiju, Slaven Belupo, Standard Liege, a već u poznim
Od svakog trenera ću nešto primijeniti i svojim igračima usaditi kako se moraju ponašati prema suigračima i nogom, rekao je Mumlek nogometnim vratio se u Varteks i ponovo bio nezamjenjiva karika. Profesionalnu karijeru završio je neslavno budući da je pravomoćno osuđen na sedam mjeseci zatvora zbog namještanja utakmica.
Afera Offside -Ta stigma će me pratiti cijelog života, no oni koji me poznaju i znaju što je ustvari bilo. Vjerujem da se mnogo ljudi s tim ni ne opterećuju i da znaju da postoji presuda koja je možda i pogrešna – rekao je Miljenko Mumlek koji na leđima ima 42 godina te je krenuo u trenerski
posao. Dirigentsku palicu imat će u Nogometnom klub Varaždin, gdje je i započeo svoju igračku karijeru. - Ipak su već određene godine na leđima i nisam više mogao igrati nogomet na razini na kojoj sam želio pa sam se odlučio na trenerski poziv. Dugo sam to odgađao, no sad je pravo vrijeme za mene kao trenera – istaknuo je Mumlek kojeg kroz karijeru vodilo tridesetak trenera. - U svojoj nogometnoj karijeri imao sam mnoge trenere i ne mogu ih rangirati, koji su mi najbolji ili najlošiji, no svaki je obilježilo je moju karijeru. Svakako, moram istaknuti Želimira Orehovca, Branka Ivankovića, Đalmu Markovića, Dražena Beseka, Luku Bonačića te Elvisa Scoriju. Moram reći da ono što me u onom trenutku kod trenera najviše smetalo, na kraju se pokaže kao vrlo korisno – dodao je Mumlek te rekao kako će od svakog svojeg trenera nešto primijeniti.
89
pogodaka postigao je Miljenko Mumlek u dresu krojača Početnik
-Kao što su i moji igrači mladi i neiskusni u seniorskom nogometu tako sam i ja pionir u trenerskom poslu. Od svakog trenera ću nešto primijeniti i svojim igračima usaditi kako se moraju ponašati prema suigračima i nogometu – rekao je Mumlek koji je u ruke dobio desetoplasiranu ekipu 3.HNL Istok. - Jako malo golova smo primili i zabili. Sigurno treba poraditi na efikasnosti pa ćemo raditi na uklju-
Bogata nogometna karijera Miljenko Mumlek svoju seniorsku karijeru započeo je u Varteksu 1992. godine, a 1999. godine uslijedio je transfer u tadašnju zagrebačku Croatiju. Suočio se tada s teškim trenucima karijere jer je slomio nogu pa se nakon jedne sezone vratio u Varteks. U varaždinskom prvoligašu ponovo je igrao značajnu ulogu do 2003. godine kada je prešao u belgijski Standard Liege.
U dvije sezone koliko branio bojeg belgijskog prvoligaša skupio je 33 nastupa uz dva pogotka, a 2005. godine otišao je u redove Slaven Belupa čije je boje branio dvije sezone. Kao 35-godišnjak ponovo je stigao u matični klub i igrao sve do pritvaranje zbog Afere Offside. Nakon toga igrao je futsal za MNK Novi Marof, a do prošle sezone branio je boje Podravine. (it)
čivanju više igrača u završnicu. Važno nam je da u drugom dijelu sezone osiguramo posjed lopte da nam protivnici ne bi ugrožavali mrežu. Ekipa sigurno ima sigurno kvalitetu za sredinu ljestvice, a neki potajni cilj je ući među prvih pet momčad lige – ispričao je Mumlek koji trenutno završava za trenersku B licencu, a ima ambicije za nešto više.
Teži višem -Mislim da je dobra stvar za moju trenersku karijeru da vodim momčad u Trećoj ligi. Nastavit ću svoje trenersko školovanje prema Pro licenci kako bi jednog dana dobio priliku za nešto više. Trenutno ne sanjam da ću imati trenersku karijeru kao Pep Guardiola, no nadam se da ću dobiti priliku biti trener
NK Varaždin drži deseto mjesto 3.HNL Istok pa Mumleka čeka mnogo posla na profesionalnoj razini – rekao je Mumlek koji je razočaran stanjem u varaždinskom nogometu. - Nisam se vraćao u Varaždin prije jer je stanje u klubu bilo kaotično. Tako je i danas te se nadam da će se naći neko rješenje, iako ne vjerujem da će uspješno provesti proces privatizaciji i pretvorbe. Vjerujem da to neće imati kataklizmične posljedice za klub – zaključio je Mumlek.
ZORAN STANKO
skom poslu, ali pun nja
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.23
nko Mumlek zasjeo na klupu svojeg matičnog kluba
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.24
Sportska subota u Lumini Centru
Glavni adut za ispunjavanje novogodišnjih odluka
Donošenje novogodišnjih odluka nikada nije bilo lakše uz Sportsku subotu u Lumini centru – Mnogobrojni građani odlučili se za „zdravi“ početak Nove godine uz idealnu formulu sporta i zabave Sportska subota u Lumini centru pokazala se za mnoge građane kao pravo mjesto za odbacivanje starih navika i donošenje zdravih novogodišnjih odluka. „Zdravim koktelom“ raznih sportskih disciplina, savjeta stručnjaka nutricionista i degustaciju zdravih zalogaja Lumini je privukao mnogobrojne posjetitelje i potaknuo ih na prvi korak prema zdravom načinu života. Iz prve ruke mogle su se doživjeti sportske discipline poput zumbe i trbuh-guza-noge ili popularno zvani TGN program koji su predstavile trenerice TTS centra Varaždin Irena Ivanković i Ivana Šumečki, nakon čega je uslijedio trbušni ples za čije se originalno predstavljanje pobrinula Lidija Jambriško, voditeljica Udruge za ples i kreativnost IZIS. Mnogobrojni posjetitelji Luminija mogli su saznati i sve o pilatesu uz trenericu Snježanu Solar koja je predstavila i svoje
inovativne sprave za vježbanje, a koliko je bitno ostvariti uravnoteženost organizma uvjerila je sve prisutne Želimira Bengeri iz Centra za zdravlje i dobrobit čovjeka Namaste svojom prezentacijom joge. Za sve roditelje koji su još uvijek dvojili na koji sport usmjeriti djecu, nastup Gimnastičkog kluba Vindija Varaždin i trenera Emila Šanjeka i Ivana Oskoruša, zasigurno su otklonili svaku sumnju, a za bombastičan
kraj sportske priče u Luminiju pobrinuli su se članovi Omega Gym Gornji Kneginec uz svog voditelja Predraga Šimuneca predstavljanjem savate sportske tehnike. Tijekom subotnjeg poslijepodneva moglo se saznati i sve o zdravoj prehrani uz stručnjake profesore nutricioniste iz Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole Varaždin, dipl. ing. Anitu Car i dipl. ing. Davora Hostića. Da zdravi zalogaji mogu biti itekako ukusni uvjerili su sve prisutne članovi udruge Medenjak koji su u ovoj prilici pripremali zdrave zalogaje s hipermarketom Victus Lumini, koji povodom tjedna zdrave prehrane održava raznorazne degustacije i promotivne prodaje. Tako se Sportska subota pokazala kao prava novogodišnja odluka za mnogobrojne građane, a Lumini centar kao pravi izbor za shopping i zabavu za cijelu obitelj.
Osnovali klub jer su stariji bili slabi
Sadašnja ekipa je vrlo perspektivna, no brinem se za budućnost kluba s obzirom na teško financijsku situaciju u Hrvatskoj, rekao je Belaj Piše: Ivan Tomašković ivan.tomaskovic@eVarazdin.hr
Stolnoteniski klub Varaždin proslavio je svoj 45 rođendan. Riječ je o klubu osnovanom 1969. godine, upravo pod današnjim nazivom. -Sami počeci nisu bili nimalo laki. Nismo imali stolova, reketa, a uvidjeli smo da nema mladih stolnotenisača pa osnovali klub kako bi radili s djecom jer su stariji bili slabi – rekao je Mirko Belaj, jedan od osnivača Stolnoteniskog kluba Varaždin.
Temelji stolnog tenisa Klub je tako postavio temelje razvoja stolnoteniskog sporta, profiliravši se kao institucija zaslužna za životni i sportski razvoj broj Varaždinki i Varaždinaca. Uzmu li se u obzir
Danas se STK Varaždin natječe u Superligi za žene te drži treće mjesto samo najveća stolnoteniska natjecanja, poput prvenstava Hrvatske, bivše Jugoslavije, Europe, Balkana, kao i pozivni turnir za najbolje igrače te druga domaća i međunarodna natjecanja, u kojem su igračice i igrači STK Varaždina sudjelovali pojedinačno ili kao članovi nacionalnih reprezentacija, klub se danas može pohvaliti s više od 600 medalja. To je tek mali dio svih odličja, pehara, priznanja i nagrada koje je STK Varaždin zaslužio tijekom svojeg 45-godišnjeg rada. Teško da se mogu nabrojati svi najveći uspjesi, ali svakako postoje oni koji zaslužuju posebno mjesto u klupskoj povijesti.
Uspjesi Nakon svega pet godina od osnutka kluba, 1973. godine, seniorke Varaždina Mirjana Vodopija, Anđelka Kozlek, Ljubica Štampfer i Snježana Namjesnik, postale su prvakinje Hrvatske. Već 1981. godine ženska seniorska ekipa je osvajanjem 1. mjesta u Hrvatskoj ligi, zaslužila plasman u 2. saveznu ligu Jugoslavije. Isti uspjeh ostvarila je i muška seniorska momčad 1988. godine. Tu godinu u klubu pamte i po uspjehu Anite Tomašić, koja je u paru s Lidijom Jang postala juniorska prvakinja Jugoslavije u igri parova. Iznimno talentirana Varaždinaka, Anita Tomašić samo godinu dana kasnije nastavlja s nizanjem rezultata u igri parova, pa osvaja broncu na Europskom prvenstvu za pionire, naslov prvakinje Jugoslavije, te biva proglašena Sportašicom godine. Nizanje sjajnih rezultata nastavljeno je i nakon osamostaljenja Hrvatske. Pobjede, medalje i pehari osvajani su na raznim domaćim i stranim natjecanjima. U bogatoj povijesti klub je dao i 30 reprezentativaca s više od 1200 nastupa za nacionalne selekcije, dok je u čak 34 navrata, upravo neki od članova ovog varaždinskog kluba, godinu zaključivao na 1. mjestu na završnoj rang listi Hrvatskog stolnoteniskog saveza. Klub se može pohvaliti i kao odličan organizator domaćih natjecanja. Pune 44 godine STK Varaždin je domaćin Međunarodnog otvorenog prvenstva Varaždina, koji se posljednjih deset godina održava pod nazivom “Memorijal Mirka Abramovića”. To je prepoznato i na svjetskoj razini pa klub posljednje dvije godine organizira i ITTF Junior i Kadet Open tur-
600 medalja osvojili su stolnotenisači i stolnotenisačice Varaždinu u 45 godina klupskog postojanja
Ekipa Varaždina trenutno drži treće mjesto Superlige
nir za najbolje igrače iz cijelog svijeta.
STK Varaždin danas Ništa manje sjajna nisu ni predviđanja za buduće uspjehe kluba. U svim selekcijama STK Varaždin ima natjecatelja koji spadaju u sam vrh hrvatskog stolnog tenisa. Cijeli niz sjajnih igračica i igrača predvodi sjajna Petra Petek. Uspjesi ove
višestruke prvakinje Hrvatske, stalne seniorske reprezentativke i osvajačice brojnih odličja, putokaz su i garancija stvaranju sjajnih stolnotenisača, uspješnih sportaša, a prije svega, zdravih mladih ljudi. -Sadašnja ekipa je vrlo perspektivna, no brinem se za budućnost kluba s obzirom na teško financijsku situaciju u Hrvatskoj – zaključio je Belaj.
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.25
STOLNI TENIS Članovi i igrači STK Varaždin proslavili 45. rođendan kluba
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.26
EKSKLUZIVNO Objavljujemo raritetne fotografije srušenog mos
Zahvaljujemo na ustupljenim podacima i fotografskoj građi Nedi Staklarević, muzejskoj savjetnici zagrebačkog Tehničkog muzeja i Tamari Štefanac, ravnateljici Hrvatskog željezničkog muzeja.
Prvi “zagorski cug” zafućkao u rujnu 188
Piše: Josip Novak Fotografije iz fundusa HŽM-a
Uoči obilježavanja 155. obljetnice željeznica u Hrvatskoj, zagrebački Tehnički muzej i Hrvatski željeznički muzej, zajednički su postavili studijsko-tematsku izložbu „Željeznički kolodvori u Hrvatskoj – priča o ljudima, zgradama i vlakovima“. Izložbom je između ostalih predstavljen i varaždinski kolodvor, a svi
zainteresirani mogu je razgledati do 22. veljače. Taj prvi veliki zajednički projekt spomenutih muzeja, sjajna je prilika da se prisjetimo da je prvi “zagorski cug” zafućkao 4. rujna 1886., i to smjerom od Zaprešića preko Zaboka i Novog Marofa do Varaždina, a odmah zatim i do Čakovca. U doba “željezničke groznice” naselja uz prugu, poglavito na njezinim križištima, počela su se brže razvijati, a stanovništvo im se umnogostručilo. Pruga je posebno
imala velik utjecaj na demografski rast Zagreba i našeg Varaždina. Izgradnjom željezničke pruge grad
Izgradnjom željezničke pruge grad Varaždin se nakon 1886. počeo širiti na nova područja Varaždin se nakon 1886. počeo širiti na nova područja. Tako je na-
stala i Nova ulica odnosno današnja Kolodvorska ulica, koju je sve više nastanjivalo bogato građanstvo. U to se vrijeme od Varaždina do Zagreba putovalo dulje od pet sati. Lokacija varaždinskoga kolodvora bila je određena već nakon prve ophodnje pruge 8. svibnja 1885. godine, doznajemo od Nede Staklarević, muzejske savjetnice Tehničkog muzeja. - Uz kolodvor se namjeravala graditi i prilazna široka cesta o
u Varaždinu 86.
Most preko Drave kod Varaždina, 29. rujna 1941. godine
ZF 796-7 4-2
Lokacija varaždinskog željezničkog kolodvora određena je prije 130 godina Kolodvor Varaždin, 1929,
kojoj kroničari tih vremena pišu: „Između Koprivničke i Anine ulice podignuti će se krasna zgrada s natpisom Varaždin. To je taj kolodvor kamo ćemo zalaziti“. Zgrada varaždinskoga kolodvora trebala je biti u funkciji željezničke pruge Zaprešić – Varaždin – Čakovec duge 103 km i pobočne priključne pruge Zabok – Krapina duge 17 km. Prvotna kolodvorska zgrada nije imala bočna krila. Zgrada je bila zamišljena kao jednokatno zdanje.
ZR 8035 7-1
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.27
sta kod Varaždina iz 1941. i njegove obnove iz zbirke HŽM-a
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.28
S porastom ukupnoga opsega prijevoza (robe i putnika) kapaciteti kolodvorske zgrade postali su pretijesni te se uskoro ukazala potreba za njezinim proširenjem. „Politički ophod za razširenje kolodvora u Varaždinu“ zakazan je 18. listopada 1904. Ophodnju je vodilo izaslanstvo Kraljevskoga ugarskog vrhovnog nadzorništva za željeznicu koje se sastojalo od predstavnika Poglavarstva slobodnog kraljevskog
“
grada Varaždina te gradskoga političko-pravnog odbora – podsjeća Staklarević.
Nadogradnja kolodvora
Nadogradnja je podrazumijevala dogradnju lijevoga i desnoga krila na postojeću prizemnu zgradu. Time je dobiven prostor za kolodvorski trg (vestibul) s dva blagajnička otvora, prostrani hodnik dužine
Zagrebački Tehnički muzej i Hrvatski željeznički muzej, zajednički su postavili studijsko-tematsku izložbu „Željeznički kolodvori u Hrvatskoj – priča o ljudima, zgradama i vlakovima“
S otvorenja izložbe „Željeznički kolodvori u Hrvatskoj“ gđa. Neda Staklarević drži govor, u pozadini Tamara Štefanac (ravnateljica HŽM-a) i Markita Franulić (ravnateljica Tehničkog muzeja)
te prostor za tri putničke čekaonice. Lijeva strana vestibula bila je namijenjena „prostorijama za pisarne“, te stanovima za „glavara postaje“ i dva činovnika. - Kolodvorska zgrada s prostranim i natkrivenim peronom dograđena je 1908. Radovi su počeli tijekom 1907. godine, a nacrte za dogradnju kolodvorske zgrade izradio je varaždinski arhitekt Valent Morandini. Dogradnjom je kolodvorska zgrada poprimila impozantan izgled neoklasicističke građevine. U ljeto 1908. dozidana je desna strana nove kolodvorske zgrade, a ubrzo je dovršena i lijeva. Osim proširenju zgrade, pristupilo se gradnji kolodvorskog spremišta za loženje lokomotiva. Istodobno su se vodili intenzivni pregovori o elektrifikaciji kolodvora. Nasuprot željezničkomu kolodvoru sagrađena je kolodvorska restauracija i prenoćište „K Grošaniću“. Također je uređena Kolodvorska ulica kao veza s povijesnim središtem grada. U samoj ulici sagrađen je niz reprezentativnih, historicističkih i secesijskih vila. Na taj je način, uz prometni i industrijski razvoj, željeznica snažno potaknula i urbanistički razvoj grada odnosno njegovo širenje na početku 19. stoljeća – naglasila je Staklarević dodavši da je 1914. godine podružnica Crvenoga križa na temelju naredbe Visoke kraljevske
Željeznička tehnička baština varaždinskog kraja u fundusu HŽM-a Hrvatski željeznički muzej osnovan je 1991.godine u Zagrebu, s namjerom prikupljanja, čuvanja i prezentacije predmeta željezničke provenijencije s cijelog sustava hrvatskih željeznica. Dio Zbirke željezničkih vozila i dijelova, koja ima status zaštićenog kulturnog dobra, je i parna lokomotiva JŽ 51-145 izložena od 12. lipnja 1991. ispred Doma željezničara u Varaždinu, doznajemo od Tamare Štefanac, ravnateljice Hrvatskog željezničkog muzeja (dalje HŽM).
Bogata zbirka
- Od ostalih predmeta korištenih u varaždinskom čvorištu
u HŽM-u čuvaju se žig šefa kolodvora Varaždin te svjetiljke različitih vrsta i namjena korištene na varaždinskom kolodvoru. U zbirci tehničke dokumentacije vode se uzdužni profili pruga varaždinskog čvorišta, dokumentacija o izgradnji i proširenju kolodvora, a djelomično su sačuvani i troškovnici gradnje pojedinih pruga – rekla je Štefanac. Serija fotografija srušenog Mosta preko Drave kod Varaždina i njegove obnove (1941.) dio su Zbirke fotografija HŽM-a, a varaždinski kolodvor zabilježen je i na starim
razglednicama. - Fotografsko i drugo arhivsko gradivo u postupku je digitalizacije kojoj je cilj objava na internetskim stranicama HŽM-a http://muzej.hzinfra. hr/ kako bi na taj način građa bila dostupnija istraživačima svih profila. Posebno se to odnosi na istraživače lokalne povijesti Varaždina i okolice, u kojem je željeznica nesumnjivo odigrala veliku ulogu u razvoju – istaknula je Tamara Štefanac, zahvaljujući čijoj susretljivosti na stranicama mjesečnika “30 dana“ objavljujemo nekoliko raritetnih fotografija iz fundusa HŽM-a.
Varaždinski željeznički kolodvor kakvim ga p
zemaljske vlade (12. prosinca 1914.) u kolodvoru otvorila tzv. „okrijepnu stanicu“. Ona je bila na usluzi zatečenim ranjenicima i vojnicima na povratku s ratišta.
Gradnja ložionice
- Tek 1940. godine pristupilo se proširenju kolodvora te gradnji ložionice. U tu svrhu otkupljeno je 17 jutara zemljišta. Zamjeni gornjega pružnog ustroja na trasi Budinšćina – Varaždin pristupilo se 1959. godine i radovi su trajali
Lokacija varaždinskoga kolodvora bila je određena već nakon prve ophodnje pruge 8. svibnja 1885. godine do 1980. Svrha tih radova bila je osposobiti prugu za osovinske pritiske od 18 tona, čime je povećana brzina vlakova (s nekadašnjih 60 km/h na 80 km/h nakon remonta 1981.). Nakon 1981. povećan je broj lokomotiva veće snage, čime je povećana prijevozna moć pruge a djelomice i njezina propusna moć. Prijamna kolodvorska zgrada djelomično je obnovljena 1965. godine, a veći zahvat u interijeru izveden je tijekom uređenja putničkih blagajni – ističe Neda
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.29
ZVR 05 1902 01
Parna lokomotiva JŽ 51-145 izložena je od 12.6.1991. ispred Doma željezničara
ZR 8036 7-1
prikazuje razglednica koja je putovala 1909. godine
Der Conducteur, Fahr-pläne der österreichisch-ungarischen u.bosnisch-hercegovinischen eisenbahnen, dampfeschiffe und post-course, od 2. svibnja 1902. godine
Pročelje kolodvora Varaždin s ulične strane, razglednica je putovala 1925. godine
Hrvatskoj – priča o ljudima, zgradama i vlakovima“. Inače, nakon Domovinskog rata kolodvor Varaždin imao je prvi
u Republici Hrvatskoj uređene blagajne. Krovište je zamijenjeno 2003. odnosno 2004.godine. PriZF 929-3 4-4
Staklarević, koja je uz Tamaru Štefanac, ravnateljicu Hrvatskoga željezničkog muzeja, koautorica izložbe „Željeznički kolodvori u
“
U ljeto 1908. dozidana je desna strana nove kolodvorske zgrade, a nasuprot željezničkomu kolodvoru sagrađena je kolodvorska restauracija „K Grošaniću“ koja je služila i kao prenoćište
Izgradnja potpornog zida na pruzi Varaždin – Golubovec, 1971.
jamna zgrada kolodvora Varaždin posljednji je put obnovljena 2009. te je nakon toga zasjala u punome sjaju, uklapajući se pritom u općepoznati imidž uređenoga grada Varaždina. - Obnovu je vodila Ljiljana Malinar Ivanković, predstavnica Željezničkog projektnog društva iz Zagreba, a radove je izvela tvrtka „Zagorje Tehnobeton“ iz Varaždina pod nadzorom glavne inženjerke Jasne Čop Nuić, predstavnice Razvoja i građenja HŽ-Infrastrukture d.o.o. Zagreb. Tom prilikom uređeni su pročelje zgrade, prilaz i pješački prostor oko kolodvora, sanitarni čvor te putnička čekaonica. Kako bi se u što većoj mjeri sačuvala izvornost zgrade, tom su prigodom angažirani zaposlenici Konzervatorskog odjela iz Varaždina – zaključila je Staklarević.
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.30
Posjetili smo Dakar, glavni grad Senegala
Ugodna oaza u zapad najsiromašnijoj regiji
Dakar je glavni grad države Senegal, ali i najjači centar cijele regije. Tu su veleposlanstva svih važnijih svijeta. Dakar je i kulturno središte sa živom i globalno prepoznatom glazbenom scenom Pišu: Krešimir i Davorka Kovač
Iako je blizu Europe, velika većina država zapadne Afrike nalazi se ispod 150. mjesta po bogatstvu. Ako uzmemo da se Hrvatska nalazi oko 50. mjesta i da na svijetu ukupno ima dvjestotinjak zemalja, onda je jasno koliko je zapad Afrike silno siromašan. Međutim, čak i kad su takve regije u pitanju, ništa nije crno-bijelo. Stotine milijuna ljudi koji tamo žive ipak akumuliraju kakvo-takvo bogatstvo. A nema, naravno, očekivanijeg mjesta gdje će se to skupiti i vidjeti od glavnog grada.
Grad je smješten na prekrasnom mjestu malom trokutastom poluotoku unutar Atlantskog oceana koji je samo jednim uskim dijelom povezan s kopnom Dakar je tromilijunska metropola. To je glavni grad države Senegal, ali i najjači centar cijele regije. Dakar ima veleposlanstva svih važnijih zemalja svijeta, predstavništva svih važnijih tvrtki u regiji, kulturno je središte sa živom i globalno prepoznatom glazbenom scenom. Zbog bogatijeg domaćeg stanovništva i mnogo stranaca pojavili su se odlični restorani, hoteli i klubovi. U centru grada nalaze se visoki neboderi, grad ispresijecaju široke, moderne prometnice. Gotovo ništa od toga nije moguće vidjeti u osta-
lim dijelovima zapadne Afrike, pa se Dakar čini kao oaza bogatstva u tom tužnom dijelu svijeta. Grad je smješten na prekrasnom mjestu - malom trokutastom poluotoku unutar Atlantskog oceana koji je samo jednim uskim dijelom povezan s kopnom. To znači da cijeli taj ogroman grad okružuju plaže i prekrasno plavetnilo oceana. U svakom trenutku u blizini ste obale i možete lako pobjeći od gužve i buke. Arhitektura centra grada je neobična mješavina ugodnog kolonijalnog stila i novijih hladnih betonskih grdosija. Kao i u Zagrebu, neobičan stil gradnje 60-ih godina prošlog stoljeća agresivno je nametnut trgovima iz nekog prijašnjeg, barem iz perspektive arhitekture, mirnijeg vremena. Senegal ima kakvu-takvu demokraciju. Za razliku od susjednih zemalja, ovdje nema državnih udara, nije bilo građanskih ratova pa je, uz manje iznimke na jugu zemlje, Senegal stabilan i miran. Bogata predsjednička palača nalazi se na prekrasnom mjestu iznad oceana. Promet nije tako strašan kao primjerice u Kairu, ali ipak morate jako, Frizerski salon na otvorenom podsjeća da se Dakar ipak nalazi u Africi jako paziti na svaki korak da vas netko ne pregazi i imati debele živce za trube, smog i opasnu vožnju. Javni prijevoz je toliko anarhičan, opasan i neugodan, da nije preporučljiv za strance. Ipak, odlično je što cijelo vrijeme na svakom mjestu možete uloviti taksi koji će vas, uz obavezno cjenkanje, za desetak kuna prevesti gdje god trebate. Dakar je bio ugodno iznenađenje našeg puta po zapadnoj Africi. U ovom gradu život se čini pristojan i Stražar ispred bogate predsjedničke palače ugodan. Eto, nije sve tako sivo, čak ni u najsiromašnijoj regiji na svijetu.
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.31
dnoj Africi, ji na svijetu
h zemalja i predstavništva važnijih tvrtki tog dijela
Glazba i ritam svuda
Zabavni i otkačeni klubovi nalaze se na plažama
Dakar je sa svih strana okružen oceanom i prekrasnim plažama
Kolonijalne građevine nalaze se u sjeni nebodera
Ljudi su opušteni, a život se velikim dijelom odvija na otvorenom
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.32
LAST MINUTE SHOPPING Od 1. siječnja 2015.
Još malo pa nestalo – s sniženja do 60, a akcije Piše: Valerija Mihalić valerija.mihalic@eVarazdin.hr
S obzirom na lošu gospodarsku situaciju, recesiju koja nas prati već sedmu godinu zaredom te smanjenu kupovnu moć, ukoliko nešto i kupujemo, u pravilu je to kupovanje robe na rasprodajama, sezonskim sniženjima ili po akcijskim cijenama. Sniženja počinju već u predbožićno vrijeme, no najveći popusti na robu redovito se ostvaruju krajem siječnja ili početkom veljače. Međutim, čekanje većih sniženja otvara mogućnost da ćete ostati bez željenog komada robe. U pravilu, u trgovinama ostaju posljednji komadi, ili jako velikih ili jako malih veličina i brojeva. Često možemo čuti kako sniženja
Sniženja će trajati još koji tjedan, a kreću se od 30 do 50 posto. Ipak, trgovci kažu da prodaja ide puno slabije od očekivanog kod nas nisu istovjetna onima u inozemstvu, da se kreću od nekih 30 do maksimalnih 50 posto, dok je vani situacija drugačija, jer se sezonska sniženja penju i do 70 posto. Većina nas će se složiti, pametnije je i povoljnije kupovati na sniženjima. – Kupujem redovito na sniženjima jer se isplati. Međutim, treba stalno pratiti kako se cijene mijenjaju. Prije uvijek pogledam kakve su
cijene pa kasnije uspoređujem na sniženjima. Zadovoljna sam sniženjima, jer nema neke veće razlike ovdje i vani. Bila sam baš neki dan u Mariboru i mogu reći da su sniženja tamo ista kao i kod nas. Nema neke veće razlike – rekla nam je u jednom varaždinskom šoping centru gospođica Danijela. Kako sama kaže, kvalitetnija roba je uvijek skuplja pa čak i na sniženjima. Međutim, isplativije je kupiti kvalitetniji komad robe, nego nešto jeftino, ali izrazito loše kvalitete. Da kvalitetne stvari drže svoju cijenu i na sniženjima, uvjerili smo se u trgovina koja prodaje odjeću domaće proizvodnje. Kako nam je rekla vlasnica Sanja Letner, kvaliteta se kupuje bez obzira na cijenu. – Cijena u našoj trgovini ne utječe na samu kupnju s obzirom na to da imamo robu višeg cjenovnog razreda. Sniženja ne utječu na samu kupnju jer imamo više-manje redovite klijente koji traže novu kolekciju. Ovo je hrvatska proizvodnja i kvalitetniji su brendovi što kupci prepoznaju i kupuju redovito – doznali smo od gospođe Letner. Ipak, u drugim trgovinama doznajemo da je kupaca manje nego što je to bilo prijašnjih godina u isto vrijeme. – Mnogo nas je nade polagalo u prvi mjesec, jer su tada najveća sniženja, no ne možemo ne primijetiti da kupaca nema.
Promjenom Zakona o zaštiti potrošača, odnosno član je, strogo je definiran vremenski period sezonskih sniž Još uvijek se osjeti financijska kriza. Oni koji imaju, kupuju bez obzira na sniženja, ali oni koji nemaju ne kupuju uopće, a takvih je nažalost više – doznajemo od prodavačice u trgovini s obućom. Kako bi se što više zaštitilo kupce,
odnosno potrošače, osobito što se tiče manipuliranja cijenama vezano za sezonska i akcijska sniženja, pobrinuo se zakonodavac. Senzonsko sniženje može se održavati tri puta godišnje u trajanju od maksimalno 60 dana, a trgovac ima obvezu
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.33
sezonska do 30 dana
ZORAN STANKO
nova pravila za trgovce
nja do 15. travnja i od 10. kolovoza do 25. Kolovoza. Zakonodavac je propisao maksimalno trajanje sniženja do 60 dana, a rasprodaja je prodaja proizvoda po nižoj cijeni u slučaju prestanka poslovanja trgovca, prestanka poslovanja u dosadašnjim poslovnim prostorijama, prestanka prodaje određenog proizvoda iz predmeta poslovanja trgovca, kada je poslovanje trgovca ozbiljno ugroženo, obavljanja složenijih građevinskih radova unutar ili na poslovnim prostorijama.
“
ske nude potrošačima moraju na ambalaži, privjesku, naljepnici ili na samom proizvodu sadržavati osnovna obilježja proizvoda. Neizostavni podaci su naziv proizvoda, tip i model proizvoda, naziv pod kojim se proizvod prodaje, sastav proizvoda, svojstva i tehnička obilježja proizvoda te naziv i sjedište proizvođača ili uvoznika. Oni moraju biti jasni, vidljivi i čitljivi te napisani hrvatskim jezikom i latiničnim pismom. Ukoliko se
Mnogo nas je nade polagalo u prvi mjesec, jer su tada najveća sniženja, no ne možemo ne primijetiti da kupaca nema. Oni koji imaju, kupuju bez obzira na sniženja, ali oni koji nemaju ne kupuju uopće, a takvih je nažalost više
naka 18 i 23, kojima se uređuju posebni oblici prodaiženja, kao i termini akcijska prodaja i rasprodaja istaknuti cijenu u redovnoj prodaji i cijenu za vrijeme trajanja sezonskog sniženja. Akcijska je prodaja ona koja podrazumijeva prodaju određenih proizvoda u razdoblju ne duljem od 30 dana po cijeni koja je niža od cijene proizvoda u redovnoj
prodaji, a rasprodaja je prodaja proizvoda po nižoj cijeni u posebnim slučajevima. Sezonsko sniženje je prodaja proizvoda po sniženoj cijeni nakon proteka sezone i to najviše tri puta godišnje, a ono traje od 27. prosinca do 10. siječnja, od 1. trav-
Terminom akcijska prodaja podrazumijeva se prodaja određenih proizvoda u razdoblju ne duljem od 30 dana po cijeni koja je niža od cijene proizvoda u redovnoj prodaji. Proizvodi na akciji moraju biti jasno, vidljivo i čitljivo označeni riječima “akcija” ili “akcijska prodaja”. Pri oglašavanju akcijske prodaje trgovac je dužan navesti njezino trajanje te je dužan istaknuti cijene u redovnoj prodaji i cijene tijekom trajanja akcije. Ukoliko je cijena proizvoda umanjena više puta, trgovac može označiti sve izmjene cijena tijekom sezonskog sniženja, a također ima obvezu isticanja cijena prije i poslije sezonskog sniženja. Podaci o proizvodima koji se na području Republike Hrvat-
prodaje roba s greškom, to se mora jasno, vidljivo i čitljivo označiti na proizvodu ili na prodajnom mjestu. Za usluge popravaka i održavanja proizvoda čija je vrijednost veća od 500 kuna trgovac je pak dužan potrošaču ispostaviti ponudu s opisom radova te upotrijebljenog materijala i dijelova za popravak. Osim toga, trgovac je dužan omogućiti potrošaču podnošenje pisanog prigovora u svojim poslovnim prostorijama i bez odgađanja pisanim putem potvrditi njegov primitak, kao i podnošenje pisanog prigovora putem pošte, telefaksa ili elektroničke pošte te na isti odgovoriti u roku do 15 dana od dana zaprimljenog prigovora.
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.34
VELIKI USPJEH Mladi inženjer drvne tehnologije iz Sračinca unatoč gosp
Bojan Križanec od izrade glazbala stvorio respekta
Počeo je radeći za tamburaške sastave i KUD-ove s područja Varaždinske županije, polako se širio na ostale njegove proizvode zainteresirani kupci iz Slovenije, Austrije, Njemačke, SAD-a i Kanade Piše: Alen Matušin alen.matusin@eVarazdin.hr
Loši trendovi u domaćoj drvno-prerađivačkoj industriji, kao i posvemašnja gospodarska kriza, nisu obeshrabrili mladog Bojana Križanca iz Sračinca da 2013. godine pokrene vlastito poduzeće za
Budući da je i sam glazbenik, Križanec točno zna što glazbenicima treba, a to su oni u velikom broju i prepoznali proizvodnju tamburaških instrumenata, u kojem je ubrzo zaposlio i jednog čovjeka. Radeći ispočetka za tamburaške sastave i KUD-ove s područja Varaždinske županije, zahvaljujući stalnoj aktivnosti na društvenim mrežama i specijaliziranim web portalima svoju mrežu kupaca Križanec je isprva proširio na ostale županije, a za njegove proizvode sada
već postoji interes kupaca iz Slovenije, Austrije, Njemačke, SAD-a i Kanade, gdje ga je prepoznala hrvatska dijaspora. Naime, ovaj mladi inženjer drvne tehnologije uz izradu novih glazbala obavlja popravke i restauracije postojećih glazbala, a sve je počelo još za vrijeme studija na Šumarskom fakuletu u Zagrebu 2010. godine kada se, znajući što u budućnosti želi, usavršavao kod renomiranih majstora glazbalara. Ideju je, pak, dobio još za vrijeme svojeg školovanja prije studija, dok je poduzetničke sposobnosti te osnovna znanja i vještine u obradi drva stekao od svojeg oca.
Probiti se nije lako... Uz renomirane stare majstore na tom specifićnom tržišitu nije se lako probiti, međutim Križancu je, kako nam je rekao, u svemu tome umnogome pridonijelo petnaestogodišnje iskustvo u sviranju trzalačkih insturmenata, zbog čega je u mogućnosti prepoznati stvarne potrebe različitih glazbenika. Zbog svega toga ove godine od-
Uz pomoć varaždinske Fine´sa Grupe Križanec je uspješno realizirao projekt nabavke
lučio je višestruko povećati svoj proizvodni kapacitet te dodatno unaprijediti kvalitetu glazbala, jer s postojećim kapacitetom više nije bilo moguće zadovoljiti cjelokupnu
potražnju. Naime, izradu svog prvog instrumenta za američko tržište Križanec je već ugovorio, a nakon toga očekuje još značajniji rast narudžbi.
e tradicijskih abilan biznis ZORAN STANKO
le županije u Hrvatskoj, a sada su za
novih strojeva bez kojih više nije išlo...
Novi strojevi Uz pomoć varaždinske Fine’sa Grupe, koja poduzetnicima pruža poslovnu podršku s ciljem održavanja snažnog i kontinuiranog
rasta, Križanec je kroz Hamag-ov pro g r am mikrokreditiranja uspješno realizirao projekt nabavke novih strojeva, a prilikom njihove instalacije izrazio je zadovoljstvo što je time ostvario pretpostavke za budući rast i razvoj poslovanja. - Ovakve mjere dobre su za nas poduzetnike i drago mi je da je izrada tracionalnih glazbala prepoznata od strane Hamag Bicor-a kao djelatnost koja ima potencijala ne samo na našem tržištu već i šire. No, sve to ne bi bilo moguće bez sveobuhvatne pomoći i podrške Finesa Grupe koja mi je izradila poslovni plan, podnijela projektnu prijavu i pomogla u komunikaciji s Hamag-om i dobavljačima - rekao je Križanec.
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.35
podarskoj krizi nije očajavao
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.36
Kulturno-umjetničko društvo “Klaruš” iz Maru
Uvijek rado viđeni na Hrvatske odradili viš KUD Klaruš iz Maruševca organiziran je u nekoliko sekcija, a u protekloj godini s radom je započela i pjevačka sekcija koja je imala nekoliko zapaženih nastupa, a redoviti su sudionici županijskih smotri
Kroz proteklih petnaestak godina Klaruši su postali nezaobilazni dio kulturnih događanja u svom maruševečkom kraju, a dragi su gosti i diljem naše zemlje
Nastavljajući tradiciju započetu 1998. godine, članovi KUD-a“Klaruš“ Maruševec, u protekloj su godini također bili veoma uspješni i zapaženi. Kroz proteklih petnaestak godina Klaruši su postali nezaobilazni dio kulturnih događanja u svojem maruševečkom kraju. Također su redoviti sudionici županijskih smotri dramskih amatera, folkloraša i tamburaša. Na županijskim smotrama bilježe vrlo zapažene nastupe. Društvo koje trenutno broji više od stotinu članova svoj rad je organiziralo u nekoliko sekcija. Folklorna sekcija djeluje u četiri uzrasta: mlađa dječja folklorna sekcija, starija dječja folklorna sekcija, starija folklorna sekcija i sekcija izvornog folklora. Tamburaška sekcija djeluje ujedno kao i škola tambure s mlađim i starijim uzrastom tamburaša. U tamburaškoj sekciji djeluje i tamburaški sastav „20 do asa“. Dramsko- recitatorska sekcija svojim predstavama i programima redovito nastupa na županijskim smotrama kazališnih amatera, a
Tamburaška sekcija djeluje kao i škola tambure s mlađim i starijim uzrastom tamburaša
nezaobilazni su sudionici manifestacija u maruševečkom kraju. U etnografsku sekciju su uključeni svi članovi KUD-a kroz edukaciju o maruševečkoj nošnji, etnografskim predmetima, običajima i sl. U prostorijama KUD-a (u Domu kulture) postavljena je etnografska zbirka koja je donacija jednog od osnivača KUD-a. U protekloj godini je s radom počela i pjevačka sekcija koja je imala nekoliko zapaženih nastupa. Sudjelovala je na misnim slavljima, Jeseni u Maruševcu, te na tradicionalnom Božićnom koncertu. Većina članova KUD-a su učenici
Rad u sekcijama osmišljen je kao obrazovanje kojem je osnovni zadatak očuvanje materijalne i nematerijalne baštine maruševečkog kraja osnovnih i srednjih škola te je rad u sekcijama osmišljen kao obrazovanje kojem je osnovni zadatak očuvanje materijalne i nematerijalne baštine maruševečkog kraja. Da
Klaruši svoje zadatke odlično obavljaju, dokaz je i više od tristo nastupa koje su odradili tijekom svojeg postojanja. Nastupajući diljem Hrvatske ponosno su predstavljali svoj maruševečki kraj i svoju varaždinsku županiju. Stekli su mnoga prijateljstva te su rado viđeni gosti na folklornim pozornicama diljem Lijepe naše. Osim domaćih nastupa Klaruši ponosno predstavljaju svoju Domovinu i u inozemstvu. Kada bi pitali članove KUD-a „Klaruš“ Maruševec, što u radu KUD-a treba izdvojiti, svaki član bi vam odmah počeo pričati o pozna-
na pozornici, a diljem še od 300 nastupa
Rad KUD-a Klaruš organiziran je kroz folklornu, tamburašku, etnografsku i pjevačku sekciju, a svojim nastupima ponosno predstavljaju svoj maruševečki kraj
toj i bogato vezenoj maruševečkoj nošnji, o Juri Zelenom, o Danima folklora u Maruševcu, o Valentinovskim iskricama, o Božićnim koncertima u crkvi sv. Jurja u Maruševcu. Putovanja na nastupe, druženja sa folklorašima diljem Hrvatske, upoznavanje folklorne baštine drugih krajeva, samo je nagrada za marljiv rad u Društvu. Prošlogodišnji uspjeh tamburaške sekcije KUD-a „Klaruš“ Maruševec, koja je osvojila 2. mjesto na državnoj smotri tamburaša u kategoriji koncertnih sastava održanoj u Dugom Selu, nagrada je za dugogodišnji marljiv rad sa mladim tamburašima.
Obnovljeni običaj kićenja Jure Zelenog i povorke sastavni su dio Dana folklora
Tradicija koju je također važno spomenuti su i Dani folklora u Maruševcu. Ta folklorna manifestacija krajem travnja svake godine okuplja
mnoštvo folkloraša iz različitih krajeva Hrvatske kao i iz inozemstva. Tako je u proteklih trinaest godina maruševečka publika imala prilike
vidjeti folklorno blago iz svih krajeva Hrvatske. Pripreme za ovogodišnje 15. Dane folklora u Maruševcu su u tijeku. Kada govorimo o Klarušima, nezaobilazna je tema Jura Zeleni. Obnovljeni običaj kićenja Jure Zelenog i povorke sastavni je dio Dana folklora. Proteklih petnaestak godina, povorka Jure Zelenog postala je zaštitnim znakom cijelog maruševečkog kraja. Kada se spoji brojno i marljivo članstvo, bogata kulturna baština, dobra suradnja sa lokalnim vlastima, dobra prihvaćenost u društvu i maruševečko podneblje nastane – KUD“Klaruš“ Maruševec.
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.37
uševca broji više od stotinu članova
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.38
MEĐUNARODNI KLUB PRIJATELJA
Aktivno razvijanje prijateljstva između Hrvata i drugih naroda cijelog svijeta Klub broji stotinjak članova, a cijele godine provode razne aktivnosti, od onih kulturnih do gospodarskih Poštivanje različitosti, povezivanje kulturnih institucija i pojedinaca, partnerstva gradova u Hrvatskoj drugim zemljama na kulturnom, znanstvenom i gospodarskom području samo su neki dijelovi programa koje provodi Međunarodni klub prijatelja. Ovaj Klub je udruženje građana, društava prijateljstva, kulturnih društava, Udruga nacionalnih manjina te je osnovan radi njegovanja svestrane suradnje te prijateljstava između hrvatskog naroda i drugih naroda iz cijeloga svijeta. Osnovan je 9. prosinca 2011. godine sa sjedištem u Donjoj Višnjici 19a, u Lepoglavi. Osnivači Kluba su Marjan Kombol, Saša Madžarević, Tvrtko Grabarić, Milka Knežević, Emil Tkalec, Dejan Bjelivuk, a od stranaca Marjan Pungartnik, Rade Bakračević i Neva Kovačič. Klub broji 100 članova, 52 suradnika (od akademika do “malih ljudi”) i 11 partnerstava u Hrvatskoj i drugim zemljama. Klub se uz spomenuto bavi i predstavljanjem kulturne baštine i dostignuća u Hrvatskoj i u drugim zemljama, multilateralnim proširivanjem informacija o kulturnom, znanstvenom, društvenom i drugim područjima života te poticanjem suradnje sa zemljama svijeta preko svojih institucija u koje su uključeni kao ravnopravni partneri. Međunarodni klub prijatelja provodi mnoge aktivnosti. Neke od najznačajnijih aktivnosti bile su predstavljanje nagrađenih pjesnika Fadile Alić i Muhidina Šarića u Gradskoj knjižnici Zagreb, kao i
Sudionici 30 jubilarne međunarodne osnovnoškolske kiparske kolonije FORMA VIVA, Malečnik 2014.
Sergej Kerkez i OŠ Danilo Borković Bos dobili su priznanje
hrvatskog pjesnika Jure Drljepana koji živi i radi u Domžalama. Zatim izložbe slika četiri austrijske slikarice u Galeriji Stančić Varaždin, u Dvoru Trakošćan te u Zagrebu, u Gradskoj knjižnici. Održana je i izložba fotografije”Kad sunček zalazi” Ivana Vinovrškog, hrvatskog fotografa koji živi i radi u Mariboru. U Literarnoj hiži predstavljene su nagrađivane hrvatske pjesnikinje Jadran-
Nagrađeni su i priznanjem povodom Dana općine Donja Voća
Balet folkloriko St.Anita iz Vera Cruza koji je nastupio u Muzeju krapinskog čovjeka u Krapini
ka Klabučar Gros i Fadila Alić. Na Tjednu kulture Slavenskih zemalja u Mariboru predstavljeni su Hrvatska tradicijska kulturna baština, Udruga žena centra svijeta Ludbreg i Lepoglavska čipka. U Mariboru je također predstavljena dječja folklorna udruga, a Klub je sudjelovao i na Zlatnoj žlici u Ludbregu. Od značajnijih aktivnosti održalo se i predstavljanje Akademkinje Natalije Vorjobovne Hržić, Katje kozjek Varl, Marjana Pungartnika uz programe i nastup mladih nagrađivanih učenika na gitari Magdalene Banfić, Lane Srednjoselec, Sergeja Kerkeza, Vokalni sastav Kaliope, Prešernov dan. Klub je u programu u Europskom gradu kulture Maribor 2012 predstavio 70 hrvatskih književnika, hrvatskog književnika iz Pečuha, 2 izložbe 20 hrvatskih slikara, Forma Viva, Malečnik i izložbe Maribor,
Održao se humanitarni koncert Prijatelji za prijatelje, orkestar Kantorei St.Jacobi iz Hamburga, za glazbeno nadarenu djecu s poplavljenih područja Hrvatske, BiH i Srbije, u Katedrali Varaždin uz veliku pomoć Preuzvišenog biskupa Josipa Mrzljaka i njegovih suradnika.
Trakošćan Zagreb, Acin Memorijal međunarodna osnovnoškolska slikarska kolonija (10 škola iz RH), izložbe Maribor, Graz, 2 izložbe Milke Knežević i mnoge druge aktivnosti. Aktivno je započela i nova godina. Tako je Međunarodni klub prijatelja 13. siječnja ove godine predao OŠ Danilo Borković Bos u Gradiškoj priznanje školi i učeniku Sergeju Kerkezu.
u a k i n š a f a j i c i Trad u j a r k m o k s n i varažd Prvotno značenje ovog običaja, danas se potpuno izgubilo, a zadržao se isključivo zabavni karakter, istaknula je muzejska savjetnica Etnografskog odjela Gradskog muzeja Varaždin Ljerka Albus Piše: Ivan Tomašković ivan.tomaskovic@eVarazdin.hr
Fašnik, fašnjak ili karneval jedan je od najzanimljivih običaja koji se obilježava na čitavom području Hrvatske. To je vrijeme ophoda
Koristi se napjev “debela repa” ili “debelo zelje”pri tome simbolično štapom kruže po zemlji označavajući veličinu željenog ploda maskiranih pojedinaca ili čitavih grupa u razdoblju od mesopustne nedjelje do čiste srijede (Pepelnice), vremenu koje prethodi posnim i suzdržanim korizmenim danima. Na varaždinskom su se području nekada maskirali isključivo muškarci, dok se danas u pokladne povorke uključuju i žene, s tim da i jedni i drugi najčešće tumače likove suprotnog spola.
Motivi -Za pokladna veselja, na ovim se prostorima najčešće susreće naziv fašfasing, fašnik, fašnjak, a za maskiranu grupu mačkare. Među motivima maskiranih likova razabiru se kombinacije “snehe” “dede” i trećega koji redovito tumači životinjski lik, kao i razne varijante svatovskih povorki koje se selom kreću pješke ili se voze u oki-
ćenim kolima – objasnila je Ljerka Albus , muzejska savjetnica Etnografskog odjela Gradskog muzeja Varaždin. Poneki likovi ovih grupa osim maske imaju lica obojena crvenom bojom. U nekim se selima javlja i likovi Pepeljuga obučeni u crno, od kojih svaka nosi korpu s pepelom. -Od animalnih likova javlja se stilizirani životinjski lik tzv.gomila, drvena maska na štapu s pokretnom donjom čeljusti, presvučena krznom, čije tijelo čine dva muškarca prekrita plahtom. Ova maska najčešće predstavlja lik deve, koze ždrijebeta ili konja, a gotovo je redovito u pratnji ci-
gana i ciganke – dodala je Albus.
Povorke Među pokladnim povorkama neizostavne su i manje grupe maskirane djece koja najčešće nastupaju samostalno.Osnovne tipove likova koji čine pokladnu povorku poput djeda, babe, gomile i svatova, nalazimo na gotovo čitavom prostoru Hrvatske, Slovenije pa i kod drugih slavenskih naroda s razlikama u njihovim nazivima, što upućuje na njihovu staru tradiciju i zajedničko porijeklo. Od magijskih čina kojima se maskirane grupe služe, je da uz dobre želje za sreću, zdravlje i plodnost u kući i oko nje, koriste i napjev “debela repa” ili “debelo zelje”pri tome simbolično štapom kruže po zemlji označavajući veličinu željenogploda. -U nekim su selima na fašnik bila uobičajena i obredna ljuljanja u kojima su učestvovali i ukućani i mačkare, dok bi ovisno o tome koliko se visoko ljulja, gazdari-
ce “čarale” o visini rasta konoplje – objašnjava Albus. Uz pokladne dane vezano je i konzumiranje obrednih jela poput kiselog zelja, kuhane svinjske glave, kokoši i neizostavnih pokladnica, s vjerom u bolju plodnost.
Spaljivanje Završetak pokladnih veselja, koji pada na pokladni utorak, redovito se obilježava suđenjem pokladnom liku fašniku ili pustu, kojega uz određeni ceremonijal spaljuju, utapljaju ili vješaju. -U selima varaždinskog područja “slažu babu” koja se kolima odvozi do potoka gdje se utaplja. Time je označen kraj razuzdanih pokladnih dana i početak korizmenog razdoblja.Krajnji značaj pokladnih običaja simbolizira odnos čovjeka prema nadmoćnoj prirodi i njenim silama. Čovjek kao nemoćna jedinka magijskim činima pokušava odagnati zlo, a prizvati plodnost i očišćenje grijeha. Prvotno značenje ovog običaja, danas se potpuno izgubilo, a zadržao se isključivo zabavni karakter. No kako ovaj običaj poput mnogih drugih pada u zaborav, vrijedno je prisjetiti se ove drevne tradicije naših predaka – zaključila je Albus.
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.39
K A J N Š A F
Ove godine održava se od 15. do 18. veljače
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.40
PRAVILA NAGRADNE IGRE “Nagradna anketa” Temeljem odredaba čl. 69 Zakona o igrama na sreću (NN br. 87/09), te Pravilnika o priređivanju nagradnih igara (NN br. 8/10), Predsjednik Uprave Conceptus publica d.o.o., Kukuljevićeva 23, Varaždin, donosi sljedeća
PRAVILA NAGRADNE IGRE “NAGRADNA ANKETA” I. Organizator nagradne igre je CONCEPTUS PUBLICA d.o.o. Varaždin OIB 27496296991, KUKULJEVIĆEVA 23, Varaždin . II. Nagradna igra se priređuje u svrhu promidžbe internetskog portala e-varazdin.hr i vodi se pod imenom „NAGRADNA ANKETA”. III. Trajanje nagradne igre: od 2.veljače.2015. do 4. svibnja 2015. godine. IV. Fond nagrada u nagradnoj igri I - kolo (izvlačenje dobitnika 2. ožujka 2015.godine) 1.nagrada - poklon bon TP Varaždin u vrijednosti 500,00 kuna. 2.nagrada - poklon bon TP Varaždin u vrijednosti 400,00 kuna. 3.nagrada - poklon bon TP Varaždin u vrijednosti 300,00 kuna. 4.nagrada - poklon bon TP Varaždin u vrijednosti 200,00 kuna. 5.nagrada - poklon bon TP Varaždin u vrijednosti 100,00 kuna. II - kolo (izvlačenje dobitnika 2. travnja 2015.godine) 1.nagrada - poklon bon TP Varaždin u vrijednosti 500,00 kuna. 2.nagrada - poklon bon TP Varaždin u vrijednosti 400,00 kuna. 3.nagrada - poklon bon TP Varaždin u vrijednosti 300,00 kuna. 4.nagrada - poklon bon TP Varaždin u vrijednosti 200,00 kuna.
5.nagrada - poklon bon TP Varaždin u vrijednosti 100,00 kuna. III - kolo (izvlačenje dobitnika 4. svibnja 2015.godine) 1.nagrada - poklon bon TP Varaždin u vrijednosti 500,00 kuna. 2.nagrada - poklon bon TP Varaždin u vrijednosti 400,00 kuna. 3.nagrada - poklon bon TP Varaždin u vrijednosti 300,00 kuna. 4.nagrada - poklon bon TP Varaždin u vrijednosti 200,00 kuna. 5.nagrada - poklon bon TP Varaždin u vrijednosti 100,00 kuna. Ukupna vrijednost fonda nagrada iznosi 4.500,00 kuna koji će tvrtka U skladu s člankom 69. Zakona o igrama na sreću 5 % vrijednosti nagradnog fonda u iznosu od 225,00 kuna priređivač nagradne igre uplatio je u korist Hrvatskog Crvenog križa. V. Uvjeti za sudjelovanje u nagradnoj igri U nagradnoj igri mogu sudjelovati svi građani Republike Hrvatske čitatelji internet portala e-varazdin. hr, osim radnika tvrtke Conceptus publica d.o.o. i članova njihovih užih obitelji. VI. Način igranja Čitatelji mogu sudjelovati u nagradnoj igri glasovanjem na bilo koju ponuđenu opciju u anketnom upitniku označenim slovom a, b, c ili d, te slanjem SMS-a na broj 60060 sa ključnom riječi IGRA2(razmak)
(opcija a, b, c ili d). Cijena SMS iznosi 2,40 s uključenim pdv-om. VII. Izvlačenje dobitnika U izvlačenjima sudjeluju sve SMS poruke koje pristignu za zadanu anketu tijekom njezina trajanja kroz mjesec. Izvlačenja nagrada u održat će se u prostorijama tvrtke Conceptus Publica d.o.o., Kukuljevićeva 23, Varaždin prema sljedećem rasporedu i to: za I - kolo - ponedjeljak, 2.3.2015. godine za II - kolo - četvrtak, 2.4.2015. godine za III - kolo -ponedjeljak 4.5.2015. godine. Nagrade će se dodijeljivati slučajnim odabirom kroz aplikaciju za nagradne igre koju omogućuje pružatelj usluga SMS servisa (Interactiv Telecom One) i to u prisustvu tročlane komisije koju imenuje direktor Conceptus Publice d.o.o.. Nakon završnog izvlačenja komisija vodi zapisnik kojeg potpisuju, te se isti dostavlja Ministarstvu financija u roku 8 dana od dana zadnjeg izvlačenja. VIII. Ime dobitnika nagrade bit će objavljena na internetskom portalu e-varazdin.hr i odmah nakon izvlačenja za svako pojedino kolo., a dobitnici će biti pismeno obavješteni o dobitku u roku 8 dana od izvlačenja. IX. Nagrada se može podići u roku od 30 dana od dana primitka pisane
obavijesti o dobitku nagrade u prostorijama marketinga Conceptus Publice d.o.o., Kukuljevićeva 23, Varaždin. Ako nagrade ne budu podignute u tom roku dobitnik će dobiti dodatni rok od 8 dana za podizanje nagrade. U slučaju nepodizanja nagrade ukupni nagradni fond će biti uplaćen u korist državnog proračuna. X. Nagradna igra, odnosno promidžbena akcija može se prekinuti u slučaju nastupanja više sile ili iz drugih nepredviđenih i objektivnih razloga. Sudionici će o eventualnom prekidu nagradne igre biti obaviješteni na internetskom portalu e-varazdin.hr i u dnevnom tisku. XI. Conceptus publica izjavljuje da će vezano uz nagradnu igru „Nagradna anketa” postupiti prema Pravilniku o priređivanju nagradnih igara točka.6,St.11.. XII. U slučaju spora između priređivača i sudionika ove nagradne igre nadležan je Trgovački sud u Varaždinu. Na ova pravila svoju je suglasnost, Klasa: UP/I-460-02/15-01/10, UR.broj 513-07-21-01/15-2, u Zagrebu 15.siječnja 2015.godine izdalo Ministarstvo financija Republike Hrvatske. Za “Conceptus publica” d.o.o. Zvonimir Brlenić, Predsjednik Uprave
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEﾄ君JA STR.41
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.42
U mjesečniku 30 dana možete objaviti male oglase, zahvale i sjećanja po vrlo popularnim cijenama...
...i plaćajte ih u roku 30 dana!
Za više informacija nazovite 042-500-651, pošaljite upit na 30dana@conceptus-publica.hr ili dođite osobno na adresu Ivana Kukuljevića 23, Varaždin.
Kreirajte vijesti zajedno s nama Javite nam se na 042/488-488 ili na kontakt@evarazdin.hr
Cargovec, Varaždinska 49/a www.radiomegaton.hr
Uredništvo 042/209-006 Marketing 042/209-004
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEﾄ君JA STR.43
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.44
NAŠI MALIŠANI
Miškov kutak
Djeca uživala u snijegu, crtanju i radionicama DV Pinkoio
Erik Kovačić
Mališani dječjeg vrtića Pinokio jedva su dočekali snijeg. Unatoč niskim temperaturama početkom mjeseca, odvažili su se na boravak na snijegu. Veselju, grudanju i pravljenju snjego-
DV Zeko
Zita Lukač
Petra Tržec
Hana Zrinski
Nika, 4 godine
vića nije bilo kraja. Ponosno su se fotografirali pored svoje Snješke za uspomenu. Odrasli će se možda sjetiti prohujalog djetinjstva i nekih davnih, odavno zaboravljenih snjegovića! Svake godine Dječji vrtić Zeko organizira druženje djece, roditelja i odgojitelja na Božićnoj radionici. Tema ovogodišnje radionice bila je izrada grada Betlehema i betlehemske štalice i izrada kuglica od sirove vune. Zahvaljujući vrijednim roditeljima uspjeli smo se vratiti 2 tisućljeća unatrag imitirajući stil gradnje i zorno prikazati grad Betlehem u kojem se rodio Isus rekle su tete o radionici.
Anela Frntić
Lucia Skupnjak
Leona Dragičević
Početak obilježavanja tog blagdana potječe još iz starog Rima
Nekad su se “ftičeki” ženili, a danas Dan zaljubljenih
Uglavnom to su bili tadašnji običaji, a Dan zaljubljenosti došao je sa zapada te se i danas ustalio, rekla je Marija Korotaj Piše: Ivan Tomašković ivan.tomaskovic@eVarazdin.hr
Valentinovo ili Dan zaljubljenih obilježava se 14. veljače. Početak obilježavanja tog dana potječe daleko u povijest u vrijeme staroga Rima. Kršćanstvo je tada bila mlada religija, a vladao je car Klaudije II. On je zabranio ženidbu i zaruke vojnicima kako bi spriječio njihovu želju za ostankom kod kuće umjesto odlaska u rat. U to vrijeme živio je i svećenik Valentin, a svećenstvo je moralo poštivati odluku. Valentin je ipak ostao dosljedan i potajno vjenčavao vojnike koji su se htjeli ženiti. Careva ruka ga je naravno sustigla, strpavši ga
u tamnicu i 14. veljače po carevoj kazni odrubili su mu glavu. Nedugo nakon smrti, narod je Valentina proglasio svecem.
Različite proslave Što se pak tiče tradicije, proslave Valentinovo ona su različita. U Engleskoj su prije sto godina na Valentinovo oblačili malu djecu u odrasle. Djeca su išla od vrata do vrata i pjevala Valentinovo pjesmu. U Walesu se pak darivale drvene izrezbarene žlice. Simboli su najčešće bili srca, ključevi a nosile su poruku “ti imaš ključ mog srca”. U nekim zemljama je običaj da dje-
vojka od mladića dobije odjeću kao poklon, a ako ona zadrži dar znači da se želi udati za njega. Prije 50 godina u varaždinskom kraju Valentinovo se nije slavilo kao danas ističe Marija Korotaj. - Ne k a d to nije bio dan zaljubljenih, već su nam roditelji govorili da se „fičeki žene“. Oni su nam tako na grane drveća objesili poklončiće i kazali nam da su nam to „ftičeki“ ostavili. Uglavnom to su bili tadaš-
nji običaji, a Dan zaljubljenosti došao je sa zapada te se i danas ustalio - rekla je Marija Korotaj.
Valentinovo danas Danas je tako Valentinovo dan posvećen izražavanju ljubavi, bilo voljenoj osobi ili dragom prijatelju, djetetu ili majci. Na taj dan ne smije se zaboraviti važnost darivanja, a nije potrebno trošiti ogromne svote novca. - Na Valentinovo gledam kao i svaki drugi dan, no ipak se osjećam posebno kad mi moja bolja polovica pokloni mali znak pažnje. Ipak najvažnije da u dobrim odnosima tokom cijele godine – zaključila je Nikolina iz Varaždina.
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.45
Valentinovo
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.46
GASTRO
Krem juha od mrkve SASTOJCI: • 2 mrkve • 2 dcl kiselog vrhnja • 1 grančica kopra • 1 žlica brašna • sol, ulje PRIPREMA: Na ulju popržite brašno tako da bude svijetlo žute boje, zalijte sa 8 dcl vode, pa dodajte očišćenu i naribanu mrkvu. Začinite solju. Kada juha zakipi, kuhajte još 10 minuta, a zatim dodajte kiselo vrhnje i sjeckani kopar. Poslužite uz pržene kockice kruha.
Pureći zabatak s višnjama Sastojci za tortice: • 0,65 kg purećih zabatka, može i bilo koje drugo meso • 0,15 kg pršuta • 0,1 l maslinovog ulja • 0,05 kg maslaca • 0,2 l crvenog vina • 0,15 kg višanja iz rakije • ružmarin • 0,05 kg grožđica
PRIPREMA: Izvadimo kosti purećim zabatcima. Raširimo ih na radnu površinu i na meso stavimo tanko rezanog pršuta, začinimo majčinom dušicom i dodamo umućeno jaje. Začinimo solju i paprom, smotamo u tlačenicu i podvežemo koncem za kuhanje. Tako pripremljeno meso prepržimo na maslinovom ulju u kojem rastopimo maslac, dok tlačenica ne dobije boju. Podlijemo sa crvenim vinom i ubacimo višanje iz rakije, grančicu ružmarina i grožđica. Pirjamo dok umak ne iskuha (reducira), a tlačenice ne budu gotove. Izvadimo ih iz umaka, na dasci razrežemo u ploške pa vratimo u lonac. Poslužimo sa prilogom prema želji.
Valentinovski menu za zaljubljene
Ljubav ide kro
Ako želite spremiti voljenoj osobi večeru za pamćenje, a još ne zna vršen menu za zaljubljene. Na večeru nećete potrošiti bogatstvo, a vog MasterChefa jer pratite li jednostavne recepte u nastavku ne m vašeg partnera/partnericu, glavno jelo zavesti svojim okusima, a čo mu dovoljno snage za igre pod plahtama.
PREDJELO Za predjelo napravite ovo jednostavno i zabavno jelo na koje ćete stvarno biti ponosni. Aromatični topljeni sir u kombinaciji s al dente kuhanim povrćem ili krutonima oduševit će i najistančanije nepce. Nema ništa uzbudljivije od fonduea koji u sebi ima afrodizijake poput češnjaka, papra i muškatnog oraščića!
RECEPT – Fondue od sira Sastojci:
• 150 g Brie sira, bez kore, narezanog na komadiće • 250 g Emmentalera, naribanog, bez kore • 2 dcl bijelog vina • 1 češanj češnjaka • Češnjak u prahu • 3 i pol žličice kukuruznog škroba • 1 žlica cherryja (po želji) • Papar i muškatni oraščić
Priprema:
Istrljajte češnjak po unutrašnjosti posude u kojoj ćete otopiti sir, a zatim u posudu ulijte vino i višnjevac te lagano zagrijte. U posebnoj posudi pomiješajte naribane sireve i kukuruzni škrob, pa na vruće vino počnite dodavati postepeno sir uz neprestano miješanje. Sljedeću turu sira dodajte tek kada se prva rastopila. Sve miješajte na laganoj vatri dok se sir u potpunosti rastopi. Kušajte, te prema
želji dodajte češnjaka u prahu, malo muškatnog oraščića i papra. Pazite da sir ne počne kipjeti jer bi mogao zagorjeti na dnu posude što će pokvariti okus fonduea. Na kraju možete prebaciti sve u posudu za fondue s plamenikom, koji ste unaprijed pripremili. Plamen ne treba biti jaki kako bi održavao toplinu sira. Ako ga pak nemate tu posebnu posudu stavite ga u keramičku zdjelicu i poslužite odmah uz kuhano ili sirovo povrće, krutone ili voće poput jabuka ili krušaka.
DESERT I slatko za kraj! Ova torta oduševit će sve ljubitelje čokolade, a vrlo je jednostavna i gotova u trenu. Savršen je izbor za one koji se drže bezglutenske prehrane, čak i kalup za torte umjesto brašna možete ‘pobrašniti’ s kakaom u prahu. Ovu prefinu tortu poslužite uz sladoled od vanilije ili je jednostavno posipajte šećerom u prahu.
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.47
oz želudac
ate što će te skuhati – ne očajavajte. Donosimo vam saa namirnice i priprema ovih jela od vas će napraviti pramožete pogriješiti. Zanimljivo i seksi predjelo zadivit će okoladni toplo-hladni desert oboriti s nogu, ostavljajući
GLAVNO JELO Kozice u umaku od vina i vrhnja sa zelenim rezancima idealno je jelo za ovaj dan – lako se priprema, gotovo je u svega 15 do 20 minuta, a dovoljno lagano da vas ne ‘zakuca’ na kauč.
RECEPT – Zeleni rezanci u umaku od kozica i vrhnja Sastojci:
• 2 žlice maslinovog ulja • 1 manji crveni luk • 250 g odleđenih gambera ili svježih očišćenih kozica • 200 g vrhnja za kuhanje • 1,5 dl bijelog vina • 1 režanj češnjaka • sol, papar • 2 žličice usitnjenog peršina • zeleni široki rezanci ili bilo koja tjestenina po želji
Priprema:
Na maslinovom ulju pirjajte luk dok se ne zacakli, a zatim mu dodajte kozice. Dobro promiješajte i kuhajte na laganoj vatri oko 5 minuta, a zatim ih zalijte s vinom. Pojačajte vatru i pustite neka alkohol malo ispari, a zatim dodajte
PRIPREMA:
vrhnje usitnjeni češnjak, posolite, popaprite, smanjite vatru i kuhajte dok se umak ne počne zgušnjavati. Potom dodajte usitnjeni peršin, kuhajte oko minutu pa umaku dodajte skuhane zelene rezance ili tjesteninu po želji te poslužite odmah.
Sastojci:
• 40 grama čokolade za kuhanje • 1/2 šalice maslaca • 3/4 šalice bijelog šećera • pola šalice kakao praha • 3 jaja • 1 žličica ekstrakta vanilije
Zagrijte pećnicu na 150 stupnjeva Celzijusa. Kalup za torte zamastite maslacem i pospite ga kakaovim prahom. Na pari otopite čokoladu i maslac. Maknite sa strane pa u mješavinu dodajte šećer, kakaov prah, jaja i ekstrakt vanilije. Smje-
Sastojci za tortice: • 200 g maslaca • 100 g šećera • 240 g tamne čokolade • 1 jaje • 4 žumanjka • 150 g brašna Sastojci za preljev od višanja: • 1 kompot od višanja • pola žlice škrobnog brašna • šećer po potrebi
RECEPT – Čokoladna torta bez brašna
Priprema:
Čokoladne souffle tortice s višnjama
su ulijte u pripremljeni kalup za torte i stavite peći na 30 minuta. Pustite neka se ohladi u kalupu oko 10 minuta pa je možete poslužiti ili pričekati da se potpuno ohladi. Topla kriška ove torte uz sladoled topi se u ustima, pa je možete i ugrijati u mikrovalnoj ako ste je radili dan prije.
Zagrijati pećnicu na 160˚C. Rastopiti maslac i čokoladu na pari i ostaviti da se ohladi. Mikserom istući jaje, žumanjke i šećer dok smjesa ne pobijeli te u tu smjesu umiješati otopljenu čokoladu i brašno. Vatrostalne zdjelice (ili kalup za muffine) premazati maslacem, u njih raspodijeliti smjesu (do pola zdjelice), staviti na lim i peći 12 minuta dok vrhovi ne budu tvrdi, a sredina pjenasta. Poslužiti s preljevom
od višanja i višnjama, sladoledom, slatkim vrhnjem ili kombinacijom navedenih sastojaka.
PRIPREMA PRELJEVA
Višnje ocijediti. Sok od kompota uliti u posudu, po potrebi dodati šećera i vode. Kad tekućina prokuha, dodati gustin razmućen s malo vode. Kuhati dok se ne zgusne. Tako skuhan i ohlađen umak preliti preko tortica. Dekorirati višnjama iz kompota.
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.48
Dom i interijeri
BARŠUN JE OPET U TRENDU
Tkanina koja odražav
Ovogodišnji trendovi uvode baršun kao jednu od najvažnijih tkan Piše: Izabela Galović Ninić, dipl. ing. arh. kontakt@interijernet.hr
SAVJETUJEMO
Novi sjaj starog pokućstva Rado biste napravili izmjene u svom domu? Vaše pokućstvo može dobiti novi sjaj, a prostor novi šarm uz jednostavne izmjene koje vas financijski neće previše opteretiti. Mali zahvati i veliki rezultati su ono što očekujete. Ukoliko je ulazni prostor popločan već pohabanim pločicama, koje niste u mogućnosti mijenjati, jednostavno rješenje za njihovo skrivanje je upotreba tepiha, staza ili postavljanje laminata preko njih. Laminat je dostupan po povoljnim cijenama i jednostavan za postavljenje po sistemu – uradi sam. Muči vas kuhinja, koja i nije toliko loša, ali joj je dizajn zastario. Predlažemo izmjenu kuhinjskih fronti. Sama konstrukcija s policama i la-
dicama ostat će nevidljiva iza nove kuhinjske fasade, koja može biti u skladu s najnovijim trendovima. Izmjena ovakvog tipa, stvorit će sasvim novi ugođaj kuhinjskog prostora te dati dojam da je u potpunosti novi. Sličnu izmjenu možete napraviti i na svim ormarima . Bitno je da je konstrukcija očuvana. Nova vrata ormara dat će mu novi izgled, a postavljanje ogledala na pojedina krila može korigirati i dimenziju prostora u kome se nalazi. Stare stolice osvježite bojanjem i postavljanjem novih jastučića u boji. Drugi je način da promijenite okvire slika, koji će i samim slikama dati novi izgled. Treći je da sve zadržite po starom, ali pozadinu zida obojite novom, izražajnijom bojom. Imate biljke u stanu, ali lončanice su neugledne. Kupite nove dekorativne ili postojeće obojite te ukrasite lijepljenjem ukrasnih kamenčića, suhog cvijeća ili nekih drugih predmeta. Monika Galović Dumendžić, dipl.ing.arh.
Tkanine su oduvjek imale značajnu ulogu u uređenju prostora. Razlika u teksturi i strukturi stvara različite vizualne i dodirne efekte koji utječu na naše raspoloženje. Ovo se osobito odnosi na odabir tkanine na sjedećoj garnituri na kojoj provodimo puno vremena i gdje smo u direktnom kontaktu sa tkaninom.
Za ugodu u domu Ovogodišnji trendovi uvode baršun kao jednu od najvažnijih tkanina za uređenje interijera. Baršun je tkanina vrlo meka i ugodna na dodir, prije svega zbog svoje čupkaste strukture. Može biti izrađen od svile ili pamuka, umjetnih vlakana ili mješavine prirodnih i umjetnih vlakana. Najcjenjeniji je svileni baršun. Potječe iz Indije iz 14.
stoljeća. Nosili su ga plemići i bogati trgovci, bio je odraz bogatstva i luksuza,
ali je, na žalost u zadnje vrijeme bio zanemaren. Vezao se sa dječjom odjećom ili odjećom za starije osobe.
Baršun je vizualno dinamična tkanina pa se može koristiti kao obloga cijele garniture ili samo u dodacima- dijelovi sjedeće garniture, dekorativni jastučići ili foteljica obučena u baršun
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.49
ava bogatstvo i luksuz
nina za uređenje interijera, vrlo meka i ugodna na dodir
Baršun je vizualno dinamična tkanina jer stvara dojam svjetla i sjene ili metalizirani efekt pa se može koristiti kao obloga cijele garniture ili samo u dodacima- dijelovi sjede-
će garniture, dekorativni jastučići ili foteljica obučena u baršun. Vrlo moderan patchwork uzorak stvara mogućnost kombiniranja baršuna i ostalih tkanina u zanimljive cjeline dok će Chesterfield uzorak dodatno naglasiti igru sjetla i sjene na površini tkanine. Krevet u spavaćoj sobi također može biti presvučen u baršun. Uvođenjem ovog materijala u spavaću sobu, prostor će postati vrlo elegantan. Obogatite ga jastučićima u istoj ili sličnoj tkanini. Radni kutak također može biti obogaćen baršunastom presvlakom radne foteljice. Crvena, plava, siva, žuta- sve su ovo trendovske boje koje će izgledati odlično u baršunastoj verziji.
Elegancija u prostoru Ova tkanina daje vrlo elegantan i bogat dojam u prostoru, pa je poželjno kombinirati ga sa veli-
kim dekorativnim predmetima, dekorima koji prate temu jastučića ili osnovne tkanine te većim klub stolićem. Ova tkanina odlično pristaje i ekstravagantnim komadima namještaja pa je put u igru stilovima potpuno otvoren. Budući da je kao materijal vrlo dinamičan i naglašen, preporučuje se primjena nemetaliziranih boja i predmeta u blizini ovakvih elemenata namještaja. Igra mat i svijetlećeg efekta će stvoriti puno zanimljivije prostorne odnose od pretjeranog naglašavanja sjaja u prostoru. Svima onima koji nisu
skloni baršunu, ali žele trendovski uređen prostor preporučujemo postavu barem dva dekorativna jastučića na sjedeću garnituru, u boji i dezenu koji će odgovarati prostoru. Vrijeme je da i ova tkanina dobije novu priliku za iskazivanje sve svoje ljepote!
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.50
Ambijentalna rasvjeta vaše spavaće sobe
Utonite u san u ugodnom ozračju
Najnoviji trendovi nalažu ugradnju led rasvjete u namještaj Piše: Izabela Galović Ninić, dipl. ing. arh. kontakt@interijernet.hr
Spavaća soba je prije svega prostor za odmor, opuštanje i uživanje. Puno je faktora koji su važni za ostvarivanje ovakvog ugođaja, ali je rasvjeta sigurno jedan od najvažnijih.
Od poda do stropa Poželjno je omogućiti više načina paljenja ambijentalne rasvjete te tako stvoriti različite ugođaje, ovisno o raspoloženju. Vrlo je važno da je ovakva rasvjeta raspoređena na način da ne blješti te da ima mogućnost reguliranja jačine rasvjete. Ambientalna atmosfera se može postići korištenjem stolnih ili samostojećih lampi na noćnim ormarićima ili u prostoru, ugradbenom rasvjetom u dijelu stropa ili ugradnjom led rasvjete u elemente namještaja. Ukoliko već imate postojeću sobu i ne planirate ju mijenjati, a strop ne dozvoljava ugradnju rasvjetnih tijela, ambijentalnu rasvjetu i ugodnu atmosferu ćete postići stolnim lampama na noćnim ormarićima. Postava lampi na pod, iza samog kreveta tako-
a edifiCon d.o.o. Varaždin - Nadzor nad izgradnjom - Vođenje građevinskih projekata - Energetsko certificiranje i energetski izvještaji stanova, kuća, stambenih zgrada javnih i poslovnih objekata - Glavni projekt energetske obnove Mob: 091/211-5529 Tel./Fax: 042/213-903
Obrt G&N vrši usluge: - čišćenje (kuća,stanova, poslovnih prostora i stubišta zgrada) - glačanje - uređenje interijera (popravak i sklapanje namještaja; namještaj po mjeri; idejna rješenja prostora). Informacije na mobitel: 098/903 07 14
đer će pridonijeti ugodnoj atmosferi u sobi. Postava zidne rasvjete iza uzglavlja kreveta također može stvoriti lijepu igru svjetla i sjene i na taj način dekorirati zid. Ukoliko je postojeći krevet na nogicama, ambientalnu rasvjetu možete ostvariti i lijepljenjem led trake po unutrašnjem rubu kreveta i stvaranjem indirektne rasvjete ispod kreveta. Ukoliko se radi o uređenju spavaće sobe, moguće je u dijelu prostora spustiti strop te ugraditi rasvjetu, direktnu
Nekretnine Croatia d.o.o. VAŠA agencija za poslovanje nekretninama. www.nekretninecroatia.com.hr mob. 095/19 80 635 e-mail: realestatecroatia@mail.com Frana Supila 48, 42000 Varaždin
ili indirektnu, ali svakako uz regulaciju jačine. Ugradnja jednobojne ili višbojne RGB led rasvjete će dodatno obogatiti prostor. Stvaranje ambijentalne
rasvjete je moguće i u postojećim i novim prostorima, stoga obogatite svoju spavaću sobu na jednostavan, ali vrlo efektan način.
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEﾄ君JA STR.51
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.52
Game & tech world Četvrta generacija Samsung Galaxy Note 4
HTC One M9 premijerno na sajmu u Barceloni HTC će na Mobile World Congress sajmu koji se održava u ožujku ove godine u Barceloni predstaviti nasljednika svog najjačeg i najpopularnijeg modela One. Prema neslužbeno dostupnim informacijama novi će One dolaziti u dvije verzije, s Androidom i Windows Phoneom. Od hardvera se spominje Snapdragon 810 procesor s 3 GB RAM memorije, zaslon rezolucije 1.440 x 2.560 piksela i baterija od 2.840 mAh. Spominje se i 20,7 megapikselna kamera straga, te 13 megapikselna s prednje strane uređaja.
Microsoft će svim korisnicima Windowsa 7, 8.1 i Windows Phonea 8.1 omogućiti besplatnu nadogradnju na Windows 10
Facebook radi na novoj društvenoj mreži LinkedIn je zasigurno najpopularnija društvena mreža koja okuplja poslovne korisnike. Toga su svjesni i u Facebooku pa već neko vrijeme rade na novoj društvenoj mreži Facebook at Work, a prije nekoliko dana u javnosti se pojavila i testna inačica. Facebook at Work dostupan je na App Storeu i putem weba, a pristupiti mu mogu samo testni korisnici iz manjeg broja odabranih kompanija. Nova društvena mreža zamišljena je kao interna komunikacijska platforma za kompanije, koja bi omogućila zaposlenicima da se umreže na dobro poznati način i komuniciraju putem aplikacije ili weba, pišu jedni drugima po zidu, postavljaju albume, i slično. Korisnički profili na poslovnom bit će strogo odvojeni od onih na “običnom” Facebooku, a Facebook at Work neće prikazivati oglase.
phableta i dalje be
Kada je prije nekoliko godina Samsung predstavio prvu generaciju Note su vjerovali u njegov uspjeh. Danas je pred nama četvrta generacija najp Samsung Galaxy Note 4 je jedan od prvih Samsungovih modela koji stižu s metalnim okvirom kao osnovom, ali ipak zadržavaju odvojivi stražnji poklopac i izmjenjivu bateriju. Novi Samsungov premium dizajn je vidljiv na svakom koraku. Čak su i fizičke tipke bolje izvedene. Bolje izgledaju i ugodnije su na dodir. Super AMOLED zasloni su na neki način postali zaštitni znak Samsungovih smartfona, a svaka nova generacija dolazi poboljšana. 5,7 inčni zaslon Notea 4 ima QHD rezoluciju (2560 x 1440) s odličnim kontrastom, oštrinom i prikazom boja. Kupci na izbor imaju dvije varijante procesora. Qualcommov Snapdragon 805 procesor na taktu od 2,7 GHz, i Exynos Octa 7 (model 5433), tj. novu generaciju Sam-
sungovih osmerojezgrenih procesora. Galaxy Note 4 stiže s An-
PREDNOSTI + Kvaliteta izrade + Zaslon + S Pen olovka i prateći softver + Kamera
NEDOSTATCI - Malo veći, deblji i teži od prethodnika
droidom 4.4.4 KitKat, a uskoro se očekuje nadogradnja na 5.0 Lollipop. TouchWiz je također nadograđen te izgleda modernije i radi fluidnije. S Pen olovka je ono po čemu je Note serija prepoznatljiva, a u četvrtoj generaciji dolazi dodatno poboljšana. 16 megapikselna kamera spada među najbolje u kategoriji i većina fotografija
GTA V za PC ponovno odgođen Grand Theft Auto V zasigurno spada među najiščekivanije igre koja nikako da napokon stigne na najpopulraniju gamersku platformu - PC. Nakon što je izlazak pomaknut na siječanj ove godine, iz Rockstara su objavili da igra još nije spremna i da ćemo ju zaigrati tek 24. ožujka. Kao razlog odgode navodi se dodatno poliranje i optimizacija koja je nešto zahtjevnija s obzirom da bi PC verzija trebala imati bolju grafiku u odnosu na one s konzola. Rocktar je objavio i minimalne hardverske zahtjeve koji su potrebni da bi se igra mogla pokrenuti, pa će vam tako za pokretanje biti potreban čeverojezgreni procesor, 4 GB RAM memorije, NVidia 9800 GT 1GB ili AMD HD 4870 1GB grafička kartica i 65 GB prostora na disku.
ea s tada nezamislivo velikim ekranom malo je bilo onih koju populrnijeg phableta koji i dalje nema pravog konkurenta
Novi Samsungov premium dizajn je vidljiv na svakom koraku. Čak su i fizičke tipke bolje izvedene. Bolje izgledaju i ugodnije su na dodir snimljena je iznad prosjeka. Samsung Galaxy Note 4 dolazi s baterijom kapaciteta 3200 mAh, dakle s otprilike istom kao i prethodnik. Autonomija koju možete očekivati je jedan cijeli dan intezivnijeg ili dan i pol do dva manje intezivnog korištenja. U usporedbi s Noteom 3, baterija će možda potrajati do 10%
kraće zbog veće rezolucije zaslona Svaka generacija Samsungovog Galaxy Notea dolazi kao model koji ne nudi kompromise. Isti ili sličan hardver se može naći i na manjim uređajima, no ne i u kombinaciji s izvrsno optimiziranom olovkom i pratećim softverom koji je svake godine sve bolji.
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.53
a popularnog ez konkurencije
GLAZBA RECENZIJA ALBUMA
OASIS
(What’s the Story) Morning Glory? (Deluxe Edition) S albumom “Definitely Maybe” odmah su se upisali u glazbenu povijest, ali sljedeće izdanje je bilo ono po čemu će svi pamtiti Oasis - “(What’s The Story) Morning Glory?”. Za dvadesetu godišnjicu prvijenca Oasisa, bilo je logično očekivati da ćemo dobiti bogato reizdanje, kakvo i dolikuje jednom takvom albumu. Kada je stiglo, bilo je jasno da će slijediti i reizdanje u obliku albuma “(What’s The Story) Morning Glory?”. Zašto se s njime nije čekalo još godinu dana (da bude također 20. obljetnica), ne znam, ali bolje da je izdano, nego ne, posebno ako gledamo sa strane diskografa koji će na fanovima ponovno poprilično zaraditi.
“Definitely Maybe” jest bio album s kojim su se probili, ali “(What’s The Story) Morning Glory?” ih je upisao u glazbenu povijest iz koje ih nitko ne može maknuti jer je to pravo remek-djelo brit popa koje ima vrlo zavidne brojke iza sebe, a iste se jedino mogu oš popraviti. Trenutno su s ovim izdanjem na otprilike 22 milijuna prodanih primjeraka albuma, album je platinast u mnogim državama (14 puta samo u Britaniji), bio je najprodavaniji album u Britaniji dvije godine za redom (1995. i 1996.), mnogi časopisi i portali su ga svrstali među najbolje albume svih vremena, neki singlovi su također dobili muzika.hr isti epitet...
Bukal elektronika
99 kn/mj Samsung Galaxy Core 2 (crni i bijeli)
250+250 min 250+250 SMS 500+500 MB
Varaždin Zagrebačka 53 Gajeva 4
tel: 042 321 843 tel: 042 200 944
Ivanec
M. Maleza 37
tel: 042 652 006
Čakovec
N. Pavića 4 K. Tomislava 22
tel: 040 363 396 tel: 040 385 054
99 kn/mj LG L70 DS (crni i bijeli)
250+250 min 250+250 SMS 500+500 MB
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.54
AUTO zona Preniski okreta
Pravovremeno mijenjanje b
Duster naprodavaniji automobil grupacije Prošle godine Renault grupacija isporučila je gotovo tri milijuna automobila, točnije 2.712.432 vozila, što je rast prodaje od 3,2 posto u odnosu na 2013. Za odlične brojke najzaslužniji je model Duster, jer bez njegovih kupaca, odnosno brenda Dacia, Renault grupacija ne bi bila u plusu. U 2014. Duster je prodan u 395.000 primjeraka. Prošle godine Dacia je povećala prodaju za 19,1 posto, ukupno je isporučila 511.465 automobila. U Francuskoj je Dacia peta na listi najprodavanijih brendova. (ap)
Goodyear radi na tehnologiji koja će automatski kontrolirati tlak u gumama. U slučaju da guma izgubi tlak ugrađena pumpa će ga automatski podesiti na odgovarajući nivo
Hyundai izbacuje CD playere
Novi automobili na instrumentnoj ploči imaju pokazivač, koji preporučuje šaltanje na više, ponekad i pri samo 1600-1800 okretaja. To nije dobro poslušati ako vozite uzbrdo, auto je potpuno opterećen, ili motor nije dobro zagrijan
Mnogi iz neznanja i štednje voze s preniskim okretajima, premda se time otežava podmazivanje i hlađenje, povećavaju trešnje i skraćuje vijek motora. Posebice je to štetno kod velikog opterećenja (na usponu i kod ubrzavanja), odnosno ‘nakrcanog’ auta, kad je bolje da motor ima više okretaja. Kod benzinca je najpovoljnije područje između 2000 i 4000/min, a kod dizelaša između 1700 i 3000/min. Motor tada najbolje vuče i najmanje troši, opterećenje je najmanje te se osigurava dobro podmazivanje i hlađenje. Novi automobili na instrumentnoj ploči imaju pokazivač, koji preporučuje šaltanje na više, ponekad i pri samo 1600-1800 okretaja. To nije dobro poslušati ako vozite uzbrdo, auto je potpuno opterećen, ili motor nije dobro
autoportal.hr zagrijan. A u svakom slučaju nije dobro naglo ubrzavati iz niskih okretaja. Naime, u klipnom se motoru razvijaju inercijske sile i sile plinova. Prve su posljedica vrtnje radilice, djelomice i klipnjača, te oscilatornog kretanja klipova i klipnjača, a druge nastaju uslijed izgaranja u cilindrima. Jedne, više ili manje, poništavaju druge, odnosno balansiraju rad motora. Ako kod niskih okretaja naglo nagazite ‘gas’, inercijske sile ostaju iste, odnosno blago se povećavaju, a sile plinova naglo porastu. Nastaje debalans te se povećava opterećenje na rukavac u ležaju, koji se tada pomiče iz središnjeg (simetričnog) položaja i nalegne na do-
Možete voziti pri niskim okretajima motora, ali samo ako auto ‘krstari’ na ravnoj cesti i nizbrdo, odnosno nije potpuno opterećen. Ali, ako želite naglo ubrzati ili dođete do uzbrdice, šaltajte niže
Nissan Qashqai najsigurniji kompaktni obiteljski automobil 2014. Hyundai će izbaciti CD player iz modela koji sljedeće godine trebaju stići u Europu i SAD. Svi novo modeli doći će s novim infotainment sustavom koji omogućava povezivanje na internet, odnosno pametne telefone. Za one željne glazbe na fizičkom mediju, bit će dostupan utor za USB. Studije su pokazale da korisnici više ne slušaju CD-ove, tako da su otišli u ropotarnicu povijesti, gdje su se pridružili audio kazetama. (ap)
Prema neovisnoj organizaciji za testiranje Euro NCAP, Nissan Qashqai najsigurniji je kompaktni obiteljski automobil na tržištu. Zahvaljujući nizu novih i inovativnih sigurnosnih obilježja, uključujući Nissanov Safety Shield, nagrađeni crossover tijekom 2014.
dobio je bolje ocjene za sigurnost od bilo kojeg drugog automobila u svojoj klasi. To posljednje dostignuće dio je Nissanova hat tricka Euro NCAP-ovih nagrada 2014. – nakon maksimalnih pet zvjezdica za novi X-Trail i novi Pulsar. (ap)
aji ‘ubijaju’ motor
nji dio ležaja. A zbog nedovoljnog hidrodinamičkog tlaka uljni film puca, dolazi do ‘suhog trenja’ i povećava se habanje. Stanje pogorša-
!
vaju povećane vibracije. Dakle, možete voziti pri niskim okretajima motora, ali samo ako auto ‘krstari’ na rav-
noj cesti i nizbrdo, odnosno nije potpuno opterećen. Ali, ako želite naglo ubrzati ili dođete do uzbrdice, šaltajte niže. (žm)
Redovno mijenjajte tekućinu za kočnice
Nakon tri godine ili 50.000 km izmijenite tekućinu za kočnice, koja osigurava funkcioniranje kočnog mehanizma, a s vremenom gubi svojstva. Problem je higroskopnost - upijanje vlage - oko 0,5 posto godišnje, što kod snažnijeg kočenja i pregrijavanja može dovesti do opasnog parnog čepa i zatajenja (‘propadanja’) kočnica. Vlaga ubrzava i koroziju unutrašnjosti
kočnog mehanizma te izmjena tekućine za kočnice produžava vijek i povećava pouzdanost kočnica.
Oprezno preko “ležećih policajaca” Mnogi griješe i koče kad kotači prelaze preko rupe, neravnine ili ‘ležećeg policajca’. I što se tada događa? Uslijed preraspodjele opterećenja, pod djelovanjem inercijske sile, dolazi do sabijanja prednjih opruga i amortizera te prednji
ovjes postaje znatno tvrđi. Gubi mogućnost amortiziranja te stoga na rupi, neravnini ili ležećem policajcu nastaje pojačan udar, štetan za sve dijelove podvoja - ležajeve, spone, zglobove, amortizere, opruge. Dakle, kad ugledate rupu,
neravninu ili ‘ležećeg policajca’, kočite prije, po potrebi i snažnije, a prije nego naiđete na njih, kočnicu popustite. Tako se prednji ovjes u pravom trenutku rastegne i omekša te se poboljšava amortiziranje udarca. Željko Marušić
Akcijska ponuda financiranja za modele Peugeot 208 i 2008 Peugeot Hrvatska i mreža ovlaštenih koncesionara pripremili su u siječnju akcijsku ponudu za kupce modela Peugeot 208 i 2008. Prilikom kupnje modela Peugeot 208 i 2008 na kredit, uz Peugeot Financi-
ranje, pogodnost za kupca je fiksna kamatna stopa za period financiranja do 7 godina. U mjesečno financiranje moguće je uključiti i produženo jamstvo Optiway. Ukoliko se kupac odluči za kraći period financiranja uz minimalne dodatne troškove, Peugeot Financiranje nudi financijski leasing na godinu dana. Ovaj tip financiranja pruža kupcu mogućnost plaćanja pola kupoprodajne vrijednosti vozila odmah, a pola nakon godinu dana i to bez kamate, a plaća se samo jednokratna naknada prilikom zaključenja leasing ugovora.
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.55
brzina produžuje vijek automobila
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.56
ENIGMATIKA
NAGRADNA IGRA
IGRAJ I OSVOJI Nagradno pitanje:
tablet i 90 besplatnih vožnji Taxi Cammeom
SMS s ključnom riječi, sa slovom ispred točnog odgovora i imenom i prezimenom šaljite na broj
U Varaždinskoj županiji se nalazi:
a) Ivanec b) Čakovec c) Zabok d) Krapina
60060 ( Primjer: IGRA1 C ime i prezime)
Cijena SMS-a iznosi 2,40 kuna s uključenim pdv-om
Dobitnica mobitela iz 3.kola “Igraj i osvoji” - Marta Piskač, Varaždin
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.57
Alcatel One Touch Pop 7 Osnovne karakteristike
Dimenzije: 192 x 113 x 9 mm Zaslon: 7” WSVGA 1024x600 piksela Procesor: Quad core 1.2GHz, 4GB ROM + 1GB RAM Operativni sustav: Android 4.3 (nadogradiv na 4.4) Utor za micro SD kartice Baterija: 3240 mAh
Fotografija je ilustrativnog karaktera
Nagradna igra traje do 22.04.2015. u 12 sati Imena dobitnika prvog kola objavljujemo u sljedećem broju koji izlazi 27.02.2015.godine. Operator usluga s dodanom vrijednosti: IT JEDAN d.o.o.,062/700700/odjava=STOP
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.58
POKLON KRIŽALJKA Rješenje skandinavke, koje se nalazi u posebno označenim poljima, pošaljite dopisnicom na adresu: Conceptus Publica d.o.o. - mjesečnik 30 dana, Kukuljevićeva 23, 42000 Varaždin s naznakom “Za poklon križaljku”. Dobitnik nagradne križaljke iz prošlog broja: MARIO PAPEC, Varaždinska 25, Cargovec
Poklon križaljka Ime i prezime Adresa Broj mobitela
Rješenje
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.59
KAKURO
SUDOKU
U prazna polja treba upisati brojeve od 1 do 9. Zbroj brojeva svakoga reda i stupca mora biti jednak iznosu koji se nalazi sa strane ili iznad. Broj može biti upisan jedanput u svakom nizu.
U svakom manjem kvadratu moraju biti brojevi od 1 do devet bez ponavljanja (matematika nema veze s igrom - nema nikakvih zbrajanja, oduzimanja, množenja...). Također u svakom vodoravnom i okomitom redu moraju biti brojevi od 1 do 9, također bez ponavljanja.
RJEŠENJE:
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEﾄ君JA STR.60
OVAN
21.3.-19.4.
BIK
rania.udruga@gmail.com
BLIZANCI
20.4.-20.5.
21.5.-20.6.
POSAO - Poslovna situacija će se naglo rasplamsati. Možete očekivati dobre ponude i velike i lijepe poslovne rezultate koji će u potpunosti odgovarati vašim željama. LJUBAV - Partner pokazuje ljubomoru, što kod vas izaziva revolt ali sve kreće na bolje. Vi ste u ovom periodu u velikoj prednosti. Izgladiti ćete moguće sukobe. Slobodnima velika ljubav na pomolu. SAVJET MJESECA - Poslovne okolnosti će se promijeniti u pozitivnom smjeru i mnogi problemi će biti rešeni u ovom periodu. Igrajte igre na sreću. Iskoristite sretan period ovog mjeseca.
POSAO - Konačno ćete sebi i drugima pokazati koliko vrijedite. Sve će ovo rezultirati i poboljšanjem financija pa ćete biti zadovoljni. Slijedi vrlo dobar poslovni period. LJUBAV - Slobodnim Bikovima nova ljubav je na dohvat ruke, ali prvenstveno trebaju povesti računa da svojim nestrpljenjem ne ugroze povoljnu priliku. SAVJET MJESECA - Polovinom perioda veliku pomoć očekujte od strane ženskog srodnika. Veoma je važno da ne zaboravite na obećanja koja ste dali poslovnim partnerima.
POSAO - U ovom periodu ste prilično nesigurni u sebe i najvažnije je da se dobro organizirate. Također je bitno da štedite novac jer neće biti nekih zadovoljavajućih dobitaka. LJUBAV - Mogući problemi u obiteljskom životu. Partner očekuje malo više pažnje i ljubavi, a vi flertujete sa drugom osobom. Dajte ono što želite dobiti. SAVJET MJESECA - Ne dozvolite sebi da budete agresivni i neugodni jer to može biti uzrok problema na radnom mjestu, što vam trenutno može donijeti još više problema.
POSAO 5 LJUBAV 4
POSAO 5 LJUBAV 5
POSAO 3 LJUBAV 3
RAK
LAV
DJEVICA
21.6.-22.7.
23.7.-22.8.
23.8.-22.9.
POSAO - Očekuje vas bolja financijska situacija. Uspjeti ćete pokriti neke neophodne troškove. Neki od vas bi mogli u toku ovog perioda sklopiti veliki posao. LJUBAV - Na ljubavnom planu će se stanje znatno popraviti. Slobodni imaju velike šanse da sretnu nekog vrlo interesantnog i šarmantnog, a to može prerasti u ozbiljnu vezu. SAVJET MJESECA - Potrudite se završiti sve ono što ste dugo odlagali. Neki rokovi koji su vam nametnuti mogu vas frustrirati. Sad je period kad bi se trebalo osloboditi mnogih okova.
POSAO - Ako ste nekom bili dužni ili su vama dužni, tokom ovog perioda ćete ili vratiti dug ili će vam biti vraćen. Ulažite u dugoročne poslove. LJUBAV - Moguće su značajne promjene u vašem ljubavnom životu jer imate priliku da sretnete osobu sličnu sebi. Opustite se jer nešto što dugo želite moglo bi da vam se ispuni. SAVJET MJESECA - Uspostavljate dobre kontakte sa ljudima koji vam mogu donesti neke nove i dobre poslove i osigurati dobar profit od druge polovine mjeseca.
POSAO - Nemojte raditi ništa na brzinu i čuvajte se krađe i obmane. Neko vas ometa u ostvarenju planova i budite spremni na promjene plana i sasvim neočekivane obrte. LJUBAV - Dolazi do napetosti. Partner pokazuje svađalačke sklonosti. Suzdržite se od reakcije. Moguća tajna veza sa osobom iz znaka Ovna ili Riba. Budite oprezni. SAVJET MJESECA - Jedna povoljna ponuda i dobitak će uslijediti tokom prve polovine perioda i ne smijete se mnogo dvoumiti. Slušajte svoju intuiciju.
POSAO 4 LJUBAV 3
POSAO 4 LJUBAV 5
POSAO 3 LJUBAV 2
VAGA
ŠKORPION
STRIJELAC
23.9.-23.10.
24.10.-21.11.
22.11.-21.12.
POSAO - Povoljan poslovni period. Točno znate što hoćete. Očekujte, ako ste bez posla, dobitak željenog radnog mjesta. Pozabavite se naplatom starih potraživanja. LJUBAV - Tokom ovog perioda možete se osigurati ili učvrstiti, popraviti ljubavni život. Jedan iznenadni susret bi mogao da vam mogao donijeti stabilan ljubavni život. SAVJET MJESECA - Vrijeme je pozitivnog pomaka prema naprijed. Prolistajte imenik, obnovite stare kontakte, popijte koju kavu sa ljudima koji vam mogu pomoći ostvariti ciljeve.
POSAO - Jednim novim poslovnim kontaktom tokom početka mjeseca bi se na neki način mogli osigurati za budućnost. Zapamtite da lijepa riječ mnoga vrata otvara. LJUBAV - Ako ste u vezi ili braku sa sigurnošću ćete sve držati pod kontrolom. Ako ste slobodni druga polovina perioda vjerojatno mijenja vaš status u ‘u vezi’. SAVJET MJESECA - Ako ste čekali neke dozvole ili papire, zakonske odluke itd, očekujte pozitivan ishod. Sve povezano sa državnim institucijama vam ide ovaj mjesec.
POSAO - Imati ćete sreće u pravnim, pregovaračkim ili trgovačkim poslovima te onima koji su vezani za javnost, ali previše se trošite na poslove koji ne donose dobre rezultate. LJUBAV - Ako ste u braku ili vezi biti ćete dosta nestabilni i skloni svađama i raspravama kao i paralelnim vezama. Slobodni se dvoume između dvije podjednako zanimljive osobe. Izaberite mlađu. SAVJET MJESECA - Čuvajte se kritike zbog tuđih grešaka. Budite umjereni u svemu i pazite što izjavljujete. Vrijeme će dokazati I pokazati tko je kriv, a tko nevin. Za sada pustite stvari da budu kakve jesu.
POSAO 5 LJUBAV 4
POSAO 4 LJUBAV 4
POSAO 3 LJUBAV 3
JARAC
VODENJAK
RIBE
22.12.-19.1.
21.3.-19.4.
19.2.-20.3.
POSAO - Čeka vas dinamičan period. Ulazite u nešto što će vam značajno popraviti financijsku situaciju. Moguće nasljedstvo. Financijska situacija se popravlja. LJUBAV - Zauzeti bi mogli shvatiti da su bezrazložno zabrinuti i da su njihovi strahovi bili posljedica napetosti. Veoma plodan ljubavni period je pred vama. Slobodni će biti vrlo popularni. SAVJET MJESECA - Trebalo bi da udvostručite svoju poslovnu aktivnost u partnerskom ili timskom radu. Ono što odlučite sada će vas pratiti cijele godine, zato si uzmite vremena za promišljanje prije djelovanja.
POSAO - Pred vama su nove okolnosti i veoma veliki zaokret u poslovnoj politici. Riješiti ćete neke poslovne sukobe i probleme, te situacije koje imaju korijen u prošlosti. LJUBAV - Biti ćete zaokupljeni stvarima koje nemaju veze sa emocijama ali partner ili neko tko to želi postati će vas ugodno iznenaditi, što vas sigurno neće ostaviti ravnodušnim. SAVJET MJESECA - Vrijeme je selidbe, putovanja i novih početaka. Budite hrabri i dozvolite da se potrebne promjene dogode. Govorite malo i promišljeno.
POSAO - Očekuju vas nove ponude i važno je da ne odustajete. Morate biti direktni, izdržite do kraja ali pazite što prihvaćate i ne ulazite u neprovjerene poslove. LJUBAV - Bogati društveni život vas može dovesti u situaciju da pronađete i emotivno se povežete sa jednom veoma zanimljivom i vatrenom osobom. Moguća ljubav preko posla. SAVJET MJESECA - Moguće putovanje ili selidba. Pokret će vam potaknuti uspavane životne sokove i na neki način vas oživjeti. Moguće useljenje sa voljenom osobom i započinjanje zajedničkog života.
POSAO 5 LJUBAV 4
POSAO 3 LJUBAV 3
POSAO 4 LJUBAV 4
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.61
NAJBOLJI MJESEČNI HOROSKOP
Za 30 dana piše Blanka Mikuš Rania centar
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.62
10. Noć muzeja
Lupino u
www.kostjuk.net
Lions klub Varaždin poziva
U petak 30. siječnja na 10. Noć muzeja, u Velikom Taboru sprema se otvorenje izložbe Stephana Lupina, na koju će ovaj osebujni umjetnik stići ravno iz Tajlanda gdje je trenutno na odmoru kojega koristi za izradu skica novih djela. - U Zagrebu se ne odmaram, taj grad više mi dođe kao radionica ili logistika. Radim 10 do 15 sati dnevno i to je ono što me najviše veseli, ali morao sam otići na Tajland odmoriti se jer će ova godina biti jako burna za mene – rekao nam je Lupino najavljujući svoju izložbu u Velikom Taboru. Osim u Velikom Taboru ove godine, između ostaloga, sprema izložbu u Makedoniji, Bosni i Hercegovini te fotografsku retrospektivu u Ljubljani. Kako kaže, važno mu je da njegova djela budu u muzejima i zasada ih ne namjerava prodavati. - Ne zanima me prodaja, pogotovo ne našim tajkunima bez ukusa i stila – kaže, kao i uvijek, bez dlake na jeziku.
Valentinovo porovedite na “Humanitarnom maskenbalu” Lions klub New Century Lions Club Varaždin Millennium za Valentinovo, 14. veljače organizira “Humanitarni maskenbal”. “Humanitarni maskenbal” već je tradicionalna humanitarna akcija Lions kluba, a ove se godine održava osmi puta zaredom. Cilj ove humanitarne akci-
dana
30
eVarazdin.hr
IMPRESSUM 30 dana Nakladnik: Conceptus Publica d.o.o. 42000 Varaždin, I. Kukuljevića 23 Redakcija tel/fax: 042/488-488 ISSN 1849-5389 Predsjednik Uprave: Zvonimir Brlenić
je je prikupljanje sredstava za informatičko osposobljavanje slabovidnih osoba. Maskenbal se održava u podrumskoj sceni Zvonimir Rogoz, A. Cesarca 1 Varaždin. Sudeći prema već održanim maskenbalima, organizatori poručuju odličnu zabavu, a najvažnije od svega je pomoć onima kojima je to potrebno.
Glavni urednik: Davor Mašić e-mail: 30dana@conceptus-publica.hr Redakcija 30 dana: Valerija Mihalić, Josip Novak, Ivan Tomašković, Alen Matušin Fotografi: Zoran Stanko, Nikola Kokotec Grafika: Domagoj Sigur
Marketing Saša Golubić - 042/488-605 sasa.golubic@conceptus-publica.hr Marija Herceg - 042/488-602 marija.herceg@conceptus-publica.hr Tisak: Tiskara Zagreb
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEČNJA STR.63
NAJAVA
u Velikom Taboru
CineStar preporuke Jupiter Jones rođena je pod zvjezdanim noćnim nebom i sa znacima koji su predskazivali da je predodređena za velika djela. No, u stvarnosti, sada odrasla Jupiter obična je čistačica. Stvari se mijenjaju kada genetski modificirani bivši vojnik Cain dođe na Zemlju s namjerom da je pronađe. Jer, njen genetski zapis govori da se radi o osobi koja može poremetiti ravnotežu u svemiru...
U mjesečniku 30 dana možete objaviti male oglase, zahvale i sjećanja po vrlo popularnim cijenama...
...i plaćajte ih u roku 30 dana! Za više informacija nazovite 042-500-651, pošaljite upit na 30dana@conceptus-publica.hr ili dođite osobno na adresu Ivana Kukuljevića 23, Varaždin.
12 NAJBRŽIH ČITATELJA ovaj kupon mogu zamijeniti za kinoulaznicu na blagajnama multipleksa Cinestar Varaždin (Lumini centar) u ponedjeljak 09.02.2015. Kupon vrijedi isključivo za jednu osobu, za sve filmove po izboru na navedeni datum (kupon ne vrijedi za 3D i extreme formate).
30 DANA BROJ 4. 30. SIJEﾄ君JA STR.64