Broj 20
Objavljeni propisi temeljem Zakona o sustavu civilne zaštite
Sadržaj 2 25 godina jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112 3
Novosti u regulativi Sustava 112
4 Pravilnik o izgledu, načinu i mjestu isticanja obavijesti o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112 5 Naputak o načinu postupanja u slučaju zlouporabe poziva na broj 112 6-7 Europsko istraživanje o broju 112 8
Meteoalarm
9
Turistička sezona
Jedinstveni europski broj za hitne službe 112 u Republici Hrvatskoj uveden je u operativnu funkciju 11. veljače 2005. godine.
Naputak o načinu postupanja u slučaju zlouporabe poziva na broj 112 Pravilnik o izgledu, načinu i mjestu isticanja obavijesti o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112 Pravilnik o standardnim operativnim postupcima za pružanje pomoći nižoj hijerarhijskoj razini od strane više razine sustava civilne zaštite u velikoj nesreći i katastrofi Pravilnik o sastavu stožera, načinu rada te uvjetima za imenovanje načelnika, zamjenika načelnika i članova stožera civilne zaštite Poslovnik o radu Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
1 Državna uprava za zaštitu i spašavanje
broj 20 - svibanj 2016.
25 godina od uvođenja broja 112 u Europi Vijeće Europskih zajednica je 29. srpnja 1991. godine donijelo Odluku o ustanovljenju jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112 (Council Decision 91/396/EEC) koji sve hitne službe integrira u jedinstveni sustav pružanja pomoći građanima Europske unije. Integracija hitnih službi u Europskoj uniji se provodi sporo, ali ipak u 8 država članica broj 112 je jedini broj za hitne službe na nacionalnoj razini: Danska, Estonija, Finska, Malta, Nizozemska, Portugal, Rumunjska i Švedska.
2 Državna uprava za zaštitu i spašavanje
broj 20 - svibanj 2016.
Novosti u regulativi Sustava 112 Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture je temeljem Zakona o elektroničkim komunikacijama donijelo Pravilnik o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112 (Narodne novine broj 138/15). Ciljevi Pravilnika su: implementacija suvremenih tehničko-tehnoloških rješenja koja se odnose na preciznije lociranje pozivatelja, uspostava e-poziva, dostupnost broja 112 osobama s invaliditetom i drugi zahtjevi za operatore javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih telefonskih usluga u ispunjavanju obveza prema središnjem tijelu nadležnom za zaprimanje poziva prema hitnim službama u skladu s posebnim zakonom, način, oblik i rokove dostave podataka o ostvarenim pozivima prema broju 112, mjerila kakvoće usluga poziva na broj 112 i e-poziva te način i uvjeti provedbe privremenog i trajnog isključenja iz elektroničke komunikacijske mreže pretplatničke ili korisničke terminalne opreme u slučaju utvrđene zlouporabe poziva na broj 112. Pravilnikom su također u pravni poredak RH preneseni propisi EU koji reguliraju područje elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga (Direktiva o univerzalnim uslugama). Iz navedenog Pravilnika (članak 8. stavak 5.) proizlazi obveza čelnika središnjeg tijela državne uprave nadležnog za sustav civilne zaštite za donošenje naputka o načinu postupanja u slučaju zlouporabe poziva na broj 112 uz prethodnu suglasnost Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti. Treba naglasiti da odredbe Pravilnika kojima se određuju obveze operatora u vezi s e-pozivom i SMS porukama na broj 112, kao i obveza dostave podataka o imenu i prezimenu ili nazivu pozivatelja stupaju na snagu 1. srpnja 2016. godine.
Stupanjem na snagu Zakona o sustavu civilne zaštite (Narodne novine broj 82/15) propisana je obveza donošenja novih podzakonskih propisa kao i usklađenje postojećih. U Narodnim novinama broj 37/16 objavljeni su: Pravilnik o izgledu, načinu i mjestu isticanja obavijesti o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112 Naputak o načinu postupanja u slučaju zlouporabe poziva na broj 112
Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva (otvoreno do 21. svibnja 2016.) Pravilnik o Zemljopisno obavijesnom sustavu Državne uprave za zaštitu i spašavanje (otvoreno do 21. svibnja 2016.)
PROPISI U POSTUPKU DONOŠENJA: Izrađen je prijedlog Uredbe o jedinstvenim znakovima za uzbunjivanje. Uredbom se propisuju znakovi za uzbunjivanje stanovništva, vatrogasnih i drugih postrojbi civilne zaštite koji se emitiraju putem sirena, izdavanje priopćenja za stanovništvo i način upoznavanja stanovništva sa znakovima za uzbunjivanje. Prijedlogom Pravilnika o postupku uzbunjivanja stanovništva propisuju se subjekti i sredstva za uzbunjivanje stanovništva te postupak za uzbunjivanje i obavješćivanje stanovništva o nastanku opasnosti, postupcima za vrijeme trajanja opasnosti i prestanku opasnosti. Za uzbunjivanje i obavješćivanje stanovništva koriste se sirene, razglasni uređaji i elektronički mediji, te SMS uređaji (nakon što se za slanje SMS poruka ostvare organizacijski, tehnički i financijski preduvjeti za uspostavu takvog sustava). Prijedlogom Pravilnika o Zemljopisno obavijesnom sustavu DUZS utvrđeno je da Zemljopisno obavijesni sustav Državne uprave za zaštitu i spašavanje (ZeOS) označava sustav u kojem se prikupljaju, obrađuju i pohranjuju prostorni i alfanumerički podaci i dokumenti, kako bi sudionicima sustava civilne zaštite na svim razinama ustrojavanja bili dostupni, te kako bi se osigurali analitički podaci potrebni za izradu scenarija koji će se koristiti za potrebe predlaganja aktivnosti civilne zaštite, planiranja (izradu procjena rizika i planova djelovanja civilne zaštite), provođenje stožernih vježbi civilne zaštite, a osobito za potrebe rada koordinativnih i zapovjednih tijela civilne zaštite na svim razinama u procesima donošenja odluka o djelovanju operativnih snaga civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama u realnom vremenu. 3 Državna uprava za zaštitu i spašavanje
broj 20 - svibanj 2016.
IZGLED OBAVIJESTI O JEDINSTVENOM EUROPSKOM BROJU ZA HITNE SLUŽBE 112 Obavijest o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112 ističe se u obliku znaka, teksta, videouratka i govorne poruke. Obvezni dijelovi osnovnog znaka 112 su podloga u crvenoj, plavoj ili crnoj boji te broj 112. Osnovnom znaku 112 može se dodati dopunski znak ili tekst, koji mogu biti: znak telefonske slušalice, SOS, žute zvjezdice, riječi »u nuždi«, riječi: »tvoj život, tvoj broj«, riječi »jedinstven europski broj za hitne službe« ili drugi dodatni znak ili tekst. Preporučeni primjeri izgleda znaka 112 za službenu uporabu u prilogu su ovog Pravilnika i čine njegov sastavni dio. Izgled znaka 112 na vozilima civilne zaštite i hitnih službi može se prilagoditi boji i dimenzijama vozila tako da bude uočljiv. Grafičko rješenje izgleda znaka 112, kao promotivnog materijala, može biti i drugačije od naprijed navedenog a u cilju promidžbe jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112. Tekst o 112 slobodnog je oblika s time da se uz broj »112« dodaju sljedeće riječi »jedinstveni europski broj za hitne službe«. Video o 112 je kratak promotivni materijal s porukom o svrsi, načinu korištenja i vrijednostima broja 112. Slobodnog je oblika s tonskom i/ili govornom porukom ili bez toga. Govorna poruka namijenjena je slušateljima radija te služi kao kratko upozorenje stanovništvu o aktualnim događajima te ulozi broja 112 ili u svrhu promocije broja 112.
NAČIN I MJESTO ISTICANJA OBAVIJEST O JEDINSTVENOM EUROPSKOM BROJU ZA HITNE SLUŽBE 112 Obavijest o broju 112 ističe se na vidljivom mjestu kao znak 112 ili tekst o 112, oblikom i veličinom prilagođen mediju na kojem se ističe. Obavijest o broju 112 obavezno se ističe na plakatima s prikazom grafičkih znakova za uzbunjivanje sukladno odredbama Uredbe o jedinstvenim znakovima za uzbunjivanje. Znak o broju 112 ističe se na službenim odorama pripadnika sustava 112 te se može isticati u službenim aktima, na vozilima te tiskanim i drugim promidžbenim materijalima. Obavijest o broju 112 ističe se na otvorenom prostoru na način da primjerenom veličinom i dizajnom bude u skladu s medijem na kojem se objavljuje. Obavijest može sadržavati i druge informacije o broju 112. Obavijest o broju 112 može se istaknuti na mjestima na kojima se okuplja veći broj stranih turista, osim na hrvatskom i na engleskom ili drugom stranom jeziku. Obavijest o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112 u obliku znaka 112 ili teksta o 112 obavezno ističu na vidljivom mjestu: – operatori javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih telefonskih usluga u javnim telefonskim govornicama; – pravne osobe koje se bave djelatnošću koja svojom naravi može ugroziti život i zdravlje građana, materijalna i kulturna dobra i okoliš, a koje koriste velike količine opasnih tvari propisane posebnim propisima na području zaštite okoliša te su dužne izrađivati izvješća o sigurnosti; – pravne osobe koje su vlasnici ili upravljaju akumulacijama vode i vodnim kanalima za proizvodnju električne energije i opskrbu vodom; – pravne osobe koje se bave djelatnošću koja svojom naravi može ugroziti život i zdravlje građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša, a posluju unutar industrijske zone koja je prema aktima središnjeg tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša ugrožena domino efektom; – pravne osobe nadležne za infrastrukturu i objekte na području povećanog rizika od nastanka izvanredne situacije (autoceste, parkovi prirode, nacionalni parkovi, dječja igrališta, marine i sl.). 4 Državna uprava za zaštitu i spašavanje
broj 20 - svibanj 2016.
Naputkom se uređuje postupak utvrđivanja zlouporabe poziva na broj 112 i način postupanja nadležnog centra 112 u slučaju utvrđene zlouporabe poziva na broj 112 prema operatorima javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih telefonskih usluga.
Postupak utvrđivanja zlouporabe poziva na broj 112 Zlouporaba poziva na broj 112 je ostvarivanje zlonamjernog poziva na broj 112 kojim se lažno dojavljuje o nepostojećem hitnom slučaju ili prijetnji te ostvarivanje uznemiravajućeg poziva na broj 112 koji nije povezan s hitnim slučaj u kojemu je ugrožen ljudski život, zdravlje ljudi, imovina ili okoliš, a koji pozivatelj uporno nastavlja unatoč opetovanim upozorenjima operatera da poziv nije u nadležnosti centra 112. Zlouporabu poziva na broj 112 utvrđuje operater centra 112. CTI sustav u centru 112 evidentira u elektroničkom obliku sljedeće potrebne podatke: broj pozivatelja, nadnevak poziva, vrijeme poziva, trajanje poziva i tonski zapis sadržaja poziva kojim je počinjena zlouporaba broja 112.
Način postupanja centra 112 u slučaju utvrđene zloupotrebe poziva na broj 112 Županijski centar 112 u kojem je utvrđena zlouporaba poziva na broj 112 dostavlja Državnom centru zaštite i spašavanja na obrascu »Zahtjev za isključenje pretplatničke ili korisničke terminalne opreme iz elektroničke komunikacijske mreže zbog zlouporabe broja 112«. Na temelju zahtjeva Županijskog centra 112, Državni centar zaštite i spašavanja dostavlja operatoru na obrascu »Zahtjev za isključenje pretplatničke ili korisničke terminalne opreme iz elektroničke komunikacijske mreže zbog zlouporabe broja 112«. Županijski centri 112 vode evidenciju o zahtjevima kojima je priložen ispis iz CTI sustava s relevantnim podacima (broj pozivatelja, nadnevak poziva, vrijeme poziva, trajanje poziva) dok se tonski zapis čuva zajedno s drugim tonskim zapisima u za to predviđenoj bazi CTI sustava. Državni centar zaštite i spašavanja vodi evidenciju o postupcima pokrenutim u slučaju zlouporabe poziva na broj 112.
Način postupanja operatora u slučaju utvrđene zlouporabe poziva na broj 112
U slučaju utvrđene zlouporabe poziva na broj 112 operatori su obvezni postupiti sukladno članku 8. Pravilnika o jedinstvenom europskom broju za hitne službe, a prema Zahtjevu za isključenje pretplatničke ili korisničke terminalne opreme iz elektroničke komunikacijske mreže zbog zlouporabe broja 112 koji im je dostavio Državni centar zaštite i spašavanja. Operatori su dužni zahtjev provesti najkasnije u roku od osam sati od trenutka zaprimanja zahtjeva te o provedbi povratno izvijestiti Državni centar zaštite i spašavanja. 5
Državna uprava za zaštitu i spašavanje
broj 20 - svibanj 2016.
Europsko istraživanje o broju 112 Značajna usluga građanima Europske unije pristup je jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112. Europska komisija je zatražila provedbu ankete o svjesnosti građana Europske unije o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112 u 2014. i potkraj 2015. Da bi ispravo protumačili rezultate provedenog istraživanja treba imati u vidu činjenicu da je broj 112 jedini broj za hitne službe u: Danskoj, Estoniji, Finskoj, Malti, Nizozemskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Švedskoj.
Svjesnost građana o broju 112 u vlastitoj državi (QB26) - 2015 - 2014 „Navedite koji biste telefonski broj zvali za pomoć u nesreći (u vašoj državi), na primjer, ako nekome treba hitna medicinska pomoć ili ako je potrebna pomoć policije ili vatrogasaca?" (ispitanici su se mogli izjasniti za više odgovora) Republika Hrvatska je sa 74% (2014. je bilo 80%) šesnaesta po redu država u odnosu na svjesnost građana o dostupnosti broja 112 u vlastitoj državi. Prosjek Europske unije se povećao sa 58% na 61%. U pet država članica Europske unije svjesnost građana je ispod 50%.
6 Državna uprava za zaštitu i spašavanje
broj 20 - svibanj 2016.
Svjesnost građana o dostupnosti broja 112 u Europskoj uniji (QB27) - 2015 - 2014 „Navedite koji telefonski broj omogućuje pozivanje hitnih službi bilo gdje u Europskoj uniji?" (ispitanici su se mogli izjasniti za više odgovora)
Prema podatcima iz 2015. Republika Hrvatska je sa 64% (2014. je bilo 65%) šesta po redu država u odnosu na svjesnost građana o dostupnosti broja 112 u Europskoj uniji. Prosjek Europske unije se povećao sa 41% na 48%. U deset država članica Europske unije svjesnost građana je ispod 50%.
Izvori: Istraživanje Europske komisije „e-Communications Household Survey and Telecom Single Market Survey": http://ec.europa.eu/digitalagenda/en/news/e-communications-household-survey-and-telecom-single-market-survey-roaming-results-special Izvješće Europske Komisije, Odbor za komunikacije (COCOM) „Implementation of the European emergency number 112 - Results of the ninth datagathering round" : http://ec.europa.eu/newsroom/dae/document.cfm?doc_id=13903 7 Državna uprava za zaštitu i spašavanje
broj 20 - svibanj 2016.
METEOALARM
MeteoAlarm je jedinstveni servis u Europi koji objedinjuje službene prognoze i upozorenja nacionalnih meteoroloških službi, u Hrvatskoj je to Državni hidrometeorološki zavod. MeteoAlarm je dostupan javnosti, jednostavan i razumljiv. Jednim je pogledom moguće vidjeti gdje sve u Europi vrijeme može biti opasno. Stranica www.meteoalarm.eu je jedan od rezultata projekta EUMETNET-a - mreže europskih nacionalnih meteoroloških službi. Simbolima i bojom kodiranim kartama daju se najsvježija upozorenja na vjerojatne ekstremne vremenske prilike za sljedećih 48 sati i to za: obilne kiše s mogućnošću poplava, grmljavinske oluje, olujni vjetar, ekstremnu vrućinu i hladnoću, šumske požare, maglu, obilan snijeg i lavine te velike obalne plime. Boja kojom je označeno pojedino područje pojedine zemlje predstavlja najveće od četiri razine izdanog upozorenja: crvena boja - naznačuje najveću opasnost od ekstremnih vremenskih prilika koje su vjerojatne i koje u mnogo slučajeva mogu ugrožavati život; narančasta boja - znači manju opasnost od nevremena koje može uzrokovati oštećenja i nesreće; žuta boja - potencijalnu opasnost na vrijeme koje vjerojatno neće biti ekstremno, ali je nužna pozornost; zelena boja - znači da se opasno vrijeme ne očekuje. Za daltoniste postoji karta u sivim nijansama. Razine upozorenja dane su kao jedinstven sustav s jasnim odnosom između meteoroloških pojava, moguće štete i opasnosti te predloženo ponašanja u cilju ublažavanja i izbjegavanja šteta. Granice razina razlikuju se od regije do regije. Na primjer, snijeg u području Alpa uzrokuje manje poremećaje i štete nego u Lisabonu ili Dubrovniku. Upozorenja se izrađuju za osam hrvatskih regija koje se razlikuju po svojim klimatološkim obilježjima i dio su cjelokupnog sustava METEOALARM-a za Europu. Putem glavne internetske stranice za cijelu Europu, klikom na pojedinu zemlju može se doći na stranice s regionalnim upozorenjima, a klikom na regiju pronaći će se podrobnije informacije o mogućoj opasnosti, s naznakama intenziteta i trajanja. Upozorenja su dostupna svima, na mnogobrojnim jezicima, pa koristi mogu imati mnogi, počevši od onih koji putuju radi posla ili odmora pa do svih ostalih društvenih subjekata u cilju efikasnijeg planiranja poslova i aktivnosti na koje opasne vremenske prilike mogu utjecati. Posebnu važnost ove informacije imaju za službe civilne zaštite. Hrvatska je putem Državnog hidrometeorološkog zavoda postala članicom EUMETNET-a u 2007. godini, nakon čega je pristupila i većini programa koji se odvijaju u okviru ove inicijative, pa tako i METEOALARM-u od sredine srpnja 2009. godine. UPOZORENJA ZA ZRAKOPLOVSTVO Osim gore spomenutih upozorenja na opasne vremenske pojave dobro je znati da meteorolozi koji rade u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe redovito objavljuju meteorološka upozorenja za zrakoplovstvo, u skladu s propisima Organizacije za međunarodno civilno zrakoplovstvo (ICAO) i Svjetske meteorološke organizacije (WMO). 8 Državna uprava za zaštitu i spašavanje
broj 20 - svibanj 2016.
Putem Centara 112 u 2015. pokrenute su 232 akcije traganja i spašavanja te je organiziran 461 hitni zračni medicinski prijevoz.
U 2015. godini na broj 112 zaprimljeno je 1.922.186 poziva od kojih je 55% bilo namjensko. 7.104 poziva je bilo na stranim jezicima.
Centri 112 su koordinirali aktivnosti u 443.742 događaja od kojih je 64% bilo medicinskih, 27% sigurnosnih, 5% složenih i 4% vatrogasnih.
U turističkoj sezoni 2015., na državnim cestama i autocestama dežurali su dodatni prometni timovi HMS-a. Prema podacima Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, od 19. lipnja do 28. rujna 2015. dodatni prometni timovi HMS-a imali su 591 intervenciju i zbrinuli 823 ozlijeđena i oboljela pacijenta.
Ljeto je vrijeme bavljenja brojnim sportsko-rekreacijskim aktivnostima u i na vodi. Utapanje je značajan uzrok smrtnosti koji se može spriječiti. U svijetu godišnje od utapanja umre oko 359.000 osoba, a u Hrvatskoj oko 100 osoba.
U Republici Hrvatskoj je više od 400 automatskih vanjskih defibrilatora raspoređeno na mjesta na kojima se okuplja veći broj ljudi (kolodvori, luke, trgovački centri itd.) Svako mjesto gdje se nalazi uređaj označeno je prepoznatljivim zelenim znakom. Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine posjeduju 35 automatska vanjska defibrilatora koji su smješteni u ophodarskim vozilima po tehničkim jedinicama kao i na naplatnim postajama Bregana, Zagreb istok, Lipovac i Sveta Helena. Dovoljno je nazvati broj 112 i javiti na kojem dijelu autoceste se nalazite.
Podloga: Hrvatska turistička zajednica 9
Državna uprava za zaštitu i spašavanje
broj 20 - svibanj 2016.
Impressum
Državna uprava za zaštitu i spašavanje 112 Vjesnik Izlazi povremeno Adresa: Nehajska 5, Zagreb E-mail: 112vjesnik@duzs.hr
Tekstovi i slike: Marijan Bajt Željko Glavina Mladen Tadić Internet stranice DUZS
Objavljeni brojevi: Broj 10 – srpanj 2013. Broj 19 – veljača 2016. Broj 9 – travanj 2013. Broj 18 –listopad 2015. Broj 8 – veljača 2013. Broj 17 – srpanj 2015. Broj 7 – prosinac 2012. Broj 16 – veljača 2015. Broj 6 – srpanj 2012. Broj 15 – listopad 2014. Broj 5 – travanj 2012. Broj 14 – srpanj 2014. Broj 4 – veljača 2012. Broj 13 – travanj 2014. Broj 3 – prosinac 2011. Broj 12 – veljača 2014. Broj 2 – studeni 2011. Broj 11 – studeni 2013. Broj 1 - listopad 2011. Svi objavljeni brojevi su dostupni na poveznici: http://www.duzs.hr/page.aspx?PageID=698 Izdanje: svibanj 2016.g. 112 Vjesnik je internog karaktera i namijenjen je prvenstveno djelatnicima centara 112. Autorski tekstovi ne izražavaju nužno službene stavove Državne uprave za zaštitu i spašavanje.
10 Državna uprava za zaštitu i spašavanje
broj 20 - svibanj 2016.