112 vjesnik - broj 13

Broj 13 Sadržaj Svjesnost građana o broju 112 Roaming u Europskoj uniji Poplave

1-3 3 4-5

112next aplikacija

6

e-Poziv u punoj primjeni od 1.10.2017.?

7

Tajni pozivatelj

7

Jedinstveni europski broj za hitne službe 112 u Republici Hrvatskoj uveden je u operativnu funkciju 11. veljače 2005. godine.

Na traženje Europske komisije potkraj siječnja ove godine provedeno je istraživanje pod nazivom „e-Communications Household Survey and Telecom Single Market Survey“ s ciljem prikupljanja podataka o dostupnosti i kvaliteti telekomunikacijskih usluga u Europskoj uniji.

Pitanje:

Navedite koji biste telefonski broj zvali (u vašoj zemlji) u slučaju da vam je potrebna pomoć u nesreći, na primjer, ako nekome treba hitna medicinska pomoć ili ako je potrebno da se obratite policiji ili vatrogascima?

U Hrvatskoj bi 80% ispitanika zvalo 112! (anketirano 1.010 ispitanika)

1 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 13 - travanj 2014.

Na traženje Europske komisije provedeno je sveobuhvatno istraživanje pod nazivom „e-Communications Household Survey and Telecom Single Market Survey“ s ciljem prikupljanja podataka o dostupnosti i kvaliteti telekomunikacijskih usluga u Europskoj uniji. Istraživanje je provedeno između 18. i 27. siječnja 2014. u 28 članica Europske unije, uključujući Republiku Hrvatsku kao punopravnu članicu Europske unije. Anketirano je, neposredno, ukupno 27.739 ispitanika starijih od 15 godina. U Republici Hrvatskoj, sukladno udjelu u stanovništvu Europske unije, anketirano 1.010 ispitanika. U Republici Hrvatskoj istraživanje je provela agencija „Hendal“ na 1.010 ispitanika.

Istraživanje

Europske

komisije

dostupno

je

na

poveznici:

http://ec.europa.eu/information_society/newsroom/cf/dae/document.cfm?action=display&doc_id=4514

Značajna usluga građanima Europske unije je pristup jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112. U sklopu ovog sveobuhvatnog istraživanja provedena je anketa o svjesnosti građana Europske unije o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112. Da bi ispravo protumačili rezultate provedenog istraživanja treba imati u vidu činjenicu da je broj 112 jedini broj za hitne službe u: Danskoj, Finskoj, Malti, Nizozemskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Švedskoj. Također treba napomenuti da rezultati nisu usporedivi sa sličnim istraživanjima provedenim prethodnih godina, premda je uzorak ispitanika gotovo isti, jer su one provođene telefonski.

Svjesnost građana o broju 112 u vlastitoj državi (QB26) Pitanje:

Navedite koji biste telefonski broj zvali (u vašoj zemlji) u slučaju da vam je potrebna pomoć u nesreći, na primjer, ako nekome treba hitna medicinska pomoć ili ako je potrebno da se obratite policiji ili vatrogascima? (ispitanici su se mogli izjasniti za više odgovora)

U Hrvatskoj bi 80% ispitanika zvalo 112! (anketirano 1.010 ispitanika)

U Republici Hrvatskoj 80% ispitanika (808 od 1.010) zvalo bi 112! Prosjek EU28 je 58%. Najveći postotak odgovora (97%) dali su Šveđani, Finci i Nizozemci, a najmanji postotak dali su Grci, svega 5%.

Republika Hrvatska je petnaesta po redu država u odnosu na svjesnost građana o dostupnosti broja 112 u vlastitoj državi. U sedam država članica Europske unije svjesnost građana je ispod 50%.

2 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 13 - travanj 2014.

Svjesnost građana o dostupnosti broja 112 u Europskoj uniji (QB27) Pitanje:

Navedite koji telefonski broj omogućuje pozivanje hitnih službi bilo gdje u Europskoj uniji? (ispitanici su se mogli izjasniti za više odgovora)

U Hrvatskoj 65% ispitanika zna za 112 u EU! (anketirano 1.010 ispitanika)

U Republici Hrvatskoj 65% (652 od 1.010) ispitanika zvalo bi 112! Prosjek EU28 je 41%.

Najveći postotak odgovora 80% dali su Luksemburžani, a najmanji postotak dali su Grci, svega 10%.

Republika Hrvatska je sedma po redu država u odnosu na svjesnost građana o dostupnosti broja 112 u Europskoj uniji. U sedamnaest država članica Europske unije svjesnost građana je ispod 50%.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje kontinuirano potiče svjesnost građana Republike Hrvatske o značaju jedinstvenog europskog broja 112 zbog čega je prigodom obilježavanja Dana jedinstvenog europskog broja 112 uz dnevne novine „Večernji list“ distribuirano 88.000 promotivnih letaka s osnovnim informacijama o broju 112. Važno je napomenuti da podizanju svjesnosti građana o broju 112 znatno doprinosi kontinuirana provedba Nacionalnog programa edukacije djece u području zaštite i spašavanja u dječjim vrtićima i osnovnim školama. Zahvaljujući edukaciji koju provode djelatnici Područnih ureda za zaštitu i spašavanje u suradnji s pripadnicima hitnih službi, ali i brojnim drugim aktivnostima, udio zlonamjernih poziva na broj 112 je s 16,6% iz 2006. smanjen na 0,8% u 2013. g.

Roaming u Europskoj uniji Na plenarnoj sjednici održanoj 3. travnja Europski parlament je u prvom čitanju usvojio stajalište o prijedlogu Uredbe o jedinstvenom tržištu elektroničkih komunikacija i ostvarenju „Povezanog kontinenta” koja, između ostalog, predviđa i ukidanje roaminga do 15. prosinca 2015. Da bi uredba bila donesena oba europska zakonodavca, a to su Parlament i Vijeće, te Europska komisija kao predlagač, moraju postići dogovor o zajedničkom tekstu u kojem se predlaže: 1. Izjednačavanje cijena roaming usluga s cijenama u domaćem prometu od 15.12.2015.

2. Korištenje roaming usluge uz uvjet razumne uporabe.

3. Naplaćivanje dolaznih poziva u roamingu po reguliranoj Eurotarifi do trenutka uvođenja domaćih cijena za roaming promet.

4. Sav promet u roamingu koji prelazi fer uporabu, naplaćivat će se po cijeni Eurotarifa.

5. BEREC je dužan izraditi Smjernice o fer uporabi do 31.12.2014., a Europska komisija će obvezati sve države članice do 30.6.2015.

Kao rezultat europskih mjera za ograničavanje troškova roaminga, potrošači danas plaćaju 80% jeftinije pozive i SMS poruke te 91% jeftiniji prijenos podataka, nego što su plaćali 2007. godine. Unatoč tome, danas 28% putnika unutar EU i dalje gasi telefone dok se nalazi u drugoj državi članici, svjedoči anketa Europske komisije.

3 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 13 - travanj 2014.

Unatoč sve češćih poplava i velikih vodnih valova na hrvatskim rijekama, javnost još uvijek ne zna dovoljno o tome kako je organiziran i kako funkcionira hrvatski sustav obrane od poplava. Valja napomenuti da sustav vodnog gospodarstva Hrvatske ima tradiciju staru 137 godina.

Sukladno Zakonu o vodama, obranom od poplava upravljaju Hrvatske vode, a poslovi obrane od poplava su hitna služba.

Neposrednu provedbu preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava, primjenom propisa o javnoj nabavi Hrvatske vode ustupaju pravnoj osobi koja posjeduje rješenje o ispunjenju posebnih uvjeta za obavljanje djelatnosti iz članka 220. točke 2. Zakona o vodama.

Operativno upravljanje rizicima od poplava i neposredna provedba mjera obrane od poplava utvrđena je Državnim planom obrane od poplava i Glavnim provedbenim planom obrane od poplava. Sukladno Državnom planu obrane od poplava, ustrojen je Glavni centar obrane od poplava (GCOP) kao središnja ustrojbena jedinica Hrvatskih voda za upravljanje redovnom i izvanrednom obranom od poplava. U GCOP-u osigurava se središnje upravljanje i glavna koordinacija, te se uspostavlja sustav veza i obavještavanja o stanjima u obrani od poplava. Ujedno, GCOP osigurava stručnu i tehničku potporu glavnom rukovoditelju obrane od poplava.

Za upravljanje obranom od poplava odgovorni su glavni rukovoditelj obrane od poplava, voditelj Glavnog centra obrane od poplava i rukovoditelji obrane od poplava teritorijalnih jedinica. Osnovna jedinica obrane od poplave je dionica vodotoka. Svaka ima svog rukovoditelja obrane od poplava i njegovog zamjenika. Zatim slijedi branjeno područe (svako ima svoj podcentar i njegovog voditelja, to su obično voditelji tamošnjih ispostava Hrvatskih voda), a najveća jedinica za obranu od poplava je sektor. Svaki sektor ima svoj centar obrane od poplava, a sve poslove koordinira Glavni centar obrane od poplava.

Operativnom suradnjom Hrvatskih voda, Stožera zaštite i spašavanja područnih jedinica i DUZS-a omogućava se bolja koordinacija i uspješno korištenje ukupnih snaga na terenu. Protokol o načinu komunikacije između centara 112 DUZS-a i centara za obranu od poplava se pokazao iznimno važnim i značajnim za ukupnu uspješnost provedbe mjera obrane od poplava.

Potrebno je istaknuti, da je upravo putem županijskih i lokalnih stožera za zaštitu i spašavanje, te centara 112 DUZS-a, omogućeno korištenje i koordinacija uporabe vatrogasnih i policijskih postrojbi, HGSS-a, Crvenog križa, te civilne zaštite i stanovnika, kao i komunalnih poduzeća i tvrtki na ugroženim područjima. Neprekidnim radom stožera i stalnom komunikacijom putem navedenih centara, omogućene su operativne aktivnosti na iznimno velikom području ugroženom poplavama.

4 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 13 - travanj 2014.

Vodna područja su teritorijalne jedinice za planiranje i izvješćivanje u upravljanju rizicima od poplava. Na razini vodnog područja procjenjuje se rizik od poplava, izrađuju karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava i donose planovi upravljanja rizicima od poplava.

Sektori su glavne operativne teritorijalne jedinice za provedbu obrane od poplava. Na razini sektora provodi se koordinacija i operativno upravljanje obranom od poplava na svim branjenim područjima u granicama sektora. Sektor A obuhvaća Muru i gornju Dravu, Sektor B Dunav i donju Dravu, Sektor C gornju Savu, Sektor D srednju i donju Savu, Sektor E sjeverni Jadran i Sektor F južni Jadran. Prva četiri sektora pripadaju u vodno područje rijeke Dunav, a preostala dva u Jadransko vodno područje.

Branjena područja su temeljne jedinice za provedbu obrane od poplava.

Dionice su najniže teritorijalne jedinice unutar branjenih područja, na kojima se prate stanja i izravno provodi obrana od poplava na zaštitnim vodnim građevinama. Državnim planom obrane od poplava utvrđena je nadležnost i koordinacija, odnosno dužnosti i ovlaštenja rukovoditelja obrane od poplava za potrebe provedbe mjera obrane od poplava na područu sektora i branjenih područja.

Izvor: Hrvatska vodoprivreda, listopad/prosinac 2013.

5 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 13 - travanj 2014.

112next je učinkovita web aplikacija koja omogućuje Centrima 112 lociranje pozivatelja koji posjeduju „pametne telefone“.

Postupak lociranja pokreće Centar 112 slanjem SMS poruke na broj pozivatelja. Otvaranjem poveznice iz SMS poruke pozivatelj daje suglasnost za lociranje, a potom uređaj šalje koordinate pozivatelja te je njegova lokacija odmah vidljiva na karti. Koordinate se osvježavaju sve dok pozivatelj ili Centar 112 ne prekinu lociranje.

Preciznost pozicioniranja ovisi o više čimbenika na koje nije moguće utjecati (npr. pozicija satelita). Važno je napomenuti da ova usluga nije besplatna za pozivatelja (podatkovni promet) i da troši resurse uređaja (baterija) pa stoga treba racionalno koristiti mogućnosti 112next aplikacije.

112next će sigurno potpomoći u traganju za unesrećenim pozivateljima u planinama, na autocestama i na moru, a također može omogućiti lociranje dojave požara.

Preduvjeti za lociranje pozivatelja:  Omogućene lokacijske usluge – uključen GPS  Pristup internetu  Suglasnost pozivatelja za lociranje.

Sučelje pozivatelja

Sučelje Centra 112

112next će sigurno imati sve veću primjenu jer su davatelji telekomunikacijskih usluga objavili povećanje broja korisnika pametnih telefona.

Hrvatski Telekom je objavio da je prodaja pametnih telefona na početku 2013. godine porasla na 58% ukupnog broja prodanih uređaja. Još 2012. godine 52% prodanih uređaja u Hrvatskom Telekomu pripadalo je kategoriji pametnih telefona, a u HT-u procjenjuju da je 23% pretplatnika krajem 2012. u pokretnoj mreži koristilo pametni telefon. Po korištenju pametnih telefona hrvatski građani prate globalne trendove u prihvaćanju ove tehnologije.

GfK institut je objavio rezultate istraživanja prema kojima je u prvoj polovici 2012. u svijetu prodano 650 milijuna pametnih telefona. Prema istom izvoru, 80% prodanih mobilnih telefona u tom razdoblju bili su upravo pametni telefoni. Prema tome, može se očekivati da će u narednom razdoblju broj korisnika pametnih telefona u Hrvatskoj i dalje rasti.

6 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 13 - travanj 2014.

Premda je u Europskom parlamentu provedeno prvo čitanje Prijedloga Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zahtjevima za homologaciju za uvođenje sustava e-Poziva u vozila i izmjeni Direktive 2007/46/EZ, predstavnici Europskog palamenta i Vijeća usuglasili su se da države članice EU moraju najkasnije do 1. listopada 2017. uspostaviti sustav prijema e-Poziva sukladno odredbama Uredbe (EU) broj 305/2013. Rok za ugradnju sustava e-Poziva u osobna vozila i laka gospodarska vozila je 1. travanj 2018.g.

Iako su potrebna neka dodatna istraživanja, prema procjeni učinka koju je obavila Europska komisija, obvezno opremanje sustavom e-Poziv u vozilima može se bliskoj budućnost proširiti na motocikle. Primjena usluge e-Poziv u Europi bila bi korisna i za kamione i autobuse.

Pogledajte video (odaberite prijevod na hrvatski jezik): http://europarltv.europa.eu/en/player.aspx?pid=cdbc3ed0-1b64-4ab5a377-a306010017d4

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 15. travnja 2014. radi donošenja Odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uvođenju interoperabilne usluge e-poziva (eCall) na području cijele Europske unije između ostaloga utvrđuje: Države članice najmanje šest mjeseci prije dana početka primjene Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o homologacijskim zahtjevima za uvođenje sustava e-poziva u vozila i izmjeni Uredbe 2007/46/EZ, a u svakom slučaju najkasnije do 1. listopada 2017., na svom području uvode infrastrukturu za e-poziv koja je nužna za ispravno primanje i obradu svih e-poziva, ako je to potrebno uz pročišćavanje od poziva koji nisu hitni, u skladu sa specifikacijama utvrđenima u Delegiranoj uredbi (EU) br. 305/2013, kako bi se osigurali potpuna funkcionalnost, kompatibilnost, interoperabilnost, kontinuitet i sukladnost interoperabilne usluge e-poziva na području cijele Europske unije.

Države članice osiguravaju da obrada e-poziva bude besplatna za sve korisnike usluge e-poziva na cijelom području Europske unije.

Države članice osiguravaju da e-pozivi mogu biti upućeni iz bilo kojeg dijela njihovog državnog područja, ako je dostupna barem jedna javna pokretna bežična komunikacijska mreža.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje će i ove godine, sukladno Planu vježbi, primijeniti metodu tajnog pozivanja (mystery calling) za prikupljanje podataka o kvaliteti prijema poziva u županijskim centrima 112. Primjenom metode tajnog pozivanja želji se saznati na koji se način operateri obraćaju pozivatelju i time ostavljaju „posjetnicu“ o sustavu 112 te o Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje. Važno je napomenuti da se na osnovi jednog poziva ne može vrednovati rad pojedinog operatera ili županijskog centra 112, ali se mogu prepoznati obrasci ponašanja kao i poteškoće u radu.

Primjenom metode tajnog pozivanja prikupit će se podaci o kvaliteti prijema poziva u županijskim centrima 112 te osvijestiti operateri i voditelji županijskih centara 112 o potrebi stalnog nadzora i provođenja supervizije poziva u slučajevima: šutnje pozivatelja, nenamjenskog poziva i poziva na stranom jeziku.

7 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 13 - travanj 2014.

Impressum

Državna uprava za zaštitu i spašavanje 112 Vjesnik Izlazi povremeno Adresa: Nehajska 5, Zagreb E-mail: 112vjesnik@duzs.hr

Tekstovi: Internet stranice DUZS Marijan Bajt Mladen Tadić

Objavljeni brojevi: Broj 12 – veljača 2014.

Broj 11 – studeni 2013.

Broj 10 – srpanj 2013.

Broj 9 – travanj 2013.

Broj 8 – veljača 2013.

Broj 7 – prosinac 2012.

Broj 6 – srpanj 2012.

Broj 5 – travanj 2012.

Broj 4 – veljača 2012.

Broj 3 – prosinac 2011.

Broj 2 – studeni 2011.

Broj 1 - listopad 2011.

Izdanje: travanj 2014.g.

Ovaj Vjesnik je internog karaktera i namijenjen je prvenstveno djelatnicima centara 112.

Autorski tekstovi ne izražavaju nužno službene stavove Državne uprave za zaštitu i spašavanje.

8 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 13 - travanj 2014.