Suvremena trgovina 3-2020

Suvremena trgovina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

www.suvremena.hr

UDK 339, ISSN 1330-0180, CODEN SUTREE, VOL. 45, BROJ 3

Sajmovi - platforme za oživljavanje poslovnih aktivnosti Kako biti učinkovit na sajmovima

l Kongresi i savjetovanja budućnosti l Što je to DIGITALNI SAJAM? l Subliminalna komunikacija l Kriza kao razvojna šansa l Franšiza i srebrna ekonomija l Kriptovalute, jesmo li spremni?! l Trendovi u razvoju i Gubitnici - industrija i izvoz

Regionalni sajmovi i glokalizacija

upravljanju privatnim markama

Tema broja:

Sajmovi

Što prije život vratiti u normalu

Savršena u svakom pogledu Trgovačka vaga UC Evo Line

Uspješan marketing na samom mjestu prodaje stvar je perspektive. Ergonomske vage linije UC Evo Line predstavljaju oblik i funkciju u savršenoj harmoniji. www.mt.com/retail-EvoLine

21. Obrtnički sajam 27. 27. OSJEČKI OSJEČKI PROLJETNI PROLJETNI SAJAM SAJAM Sajam poljoprivrede i prehrane Sajam poljoprivrede i prehrane 21. 21. Obrtnički Obrtnički sajam sajam

06.-08.03.2020. 06.-08.03.2020.

27. OSJEČKI PROLJETNI SAJAM Sajam poljoprivrede i prehrane 17. SALORI 17. 21. SALORI Obrtnički sajam Sajam Sajam lova, lova, ribolova ribolova ii turizma turizma

06.-08.03.2020.

Kalendar sajmova 2020.

24. 24. –– 26. 26. 04. 04. 2020. 2020.

17. 17. SALORI SALORI Sajam ii turizma Sajam lova, lova, ribolova ribolova turizma GLOBAL EXHIBITION DAY

24. 24. –– 26. 26. 04. 04. 2020. 2020.

17. SALORI Konferencija marketinških stručnjaka Sajam lova, ribolova i turizma 24. 24. MOTOMOBIL MOTOMOBILi organizatora sajamskih manifestaciSajam prateće ja o iiodrživosti, značaju, prednostima, Sajam automobila automobila prateće industrije industrije izazovima i utjecaju sajmova na gos24. 24. MOTOMOBIL MOTOMOBILpodarstvo regije u kojoj se organiziraju, kao i transformaciji i novim obliciSajam ii prateće industrije Sajam automobila automobila prateće industrije industrijei alatima u poma sajamske slovnom komuniciranju

24. – 26. 04. 2020.

24. MOTOMOBIL Sajam automobila i prateće industrije 23. 23. OSJEČKI OSJEČKI JESENSKI JESENSKI SAJAM SAJAM 7. Izložba ženskog poduzetništva 4. Izložba braniteljskogSAJAM poduzetništva 23. OSJEČKI 23. 25. Nacionalno OSJEČKI JESENSKI JESENSKI SAJAM ocjenjivanje kvalitetnih sorta meda 5. Grupni nastup mađarskih izlagača i bilateralni susreti s hrvatskim gospodarstvenicima 3. TEHNICOOLUM 3. TEHNICOOLUM 23.Sajam OSJEČKI JESENSKI SAJAM Sajam tehničke tehničke kulture kulture

24. – 26. 04. 2020.

7. KONFERENCIJA O SAJMOVIMA

3. 3. TEHNICOOLUM TEHNICOOLUM Sajam Sajam tehničke tehničke kulture kulture Radionice s tematikom tehničke kulture, ovladavanje vještina za bavljenje tehničkom kulturom i STEM poODE 333... TEHNICOOLUM dručjima, ponuda strukovnih srednjoškolskih prograODE Osijek Drone ma, visokoškolskih ustanova i ustanova za obrazovanje Sajam tehničke kulture Osijek Drone Expo Expo odraslih osoba u tehničkim znanostima i zanimanjima, prezentacija dostignuća učeničkog zadrugarstva, te pre3 . ODE 3. ODE zentacija obrtničkih zanimanja Osijek Osijek Drone Drone Expo Expo 3. ODE Osijek Drone Expo Predstavljanje i prezentacija izvedbe bespilotnih sustava, te primjena bespilotnih letjelica u gospodarstvu i svakodnevnom životu OSJEČKI SAJAM ANTIKVITETA Izložba i prodaja antikviteta te ponuda autohtonih proizvoda naše regije

www.os-sajam.hr/

09. 09. 2020.

24. 24. –– 26. 26. 04. 04. 2020. 2020. 24. 24. –– 26. 26. 04. 04. 2020. 2020.

02. 02. –– 04. 04. 10. 10. 2020. 2020. 02. 02. –– 04. 04. 10. 10. 2020. 2020. 27. 27. –– 28. 28. 11. 11. 2020. 2020. 02. – 04. 10. 2020. 27. 27. –– 28. 28. 11. 11. 2020. 2020.

27. 27. –– 28. 28. 11. 11. 2020. 2020. 27. 27. –– 28. 28. 11. 11. 2020. 2020.

27. – 28. 11. 2020.

svake prve subote u mjesecu kad se steknu uvjeti

UDK 339 CODEN SUTREE ISSN 1330-0180 Glavni i odgovorni urednik: Srećko SERTIĆ

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Uredništvo: izv.prof.dr.sc. Dario DUNKOVIĆ, izv.prof.dr.sc. Aleksandar ERCEG, Ante GAVRANOVIĆ, Željko JELIĆ, prof. dr.sc. Ljubo JURČIĆ, Ivana KOLAR, prof. Dubravka LIEBL, Ana MARUŠIĆ LISAC, Zvonko PAVLEK, mr. Branko PAVLOVIĆ, prof.dr.sc. Zdenko SEGETLIJA, Tihomir SERTIĆ, prof. Josip ŠINTIĆ Savjet časopisa: Doc.dr.sc. Rajko BUJKOVIĆ, direktor, Jadranski sajam, Budva, Crna gora • Ivica CEROVEČKI, predsjednik Nadzornog odbora, KOTKA, Krapina • Prof. Darko GRGURIĆ, ravnatelj, TRGOVAČKA ŠKOLA ZAGREB • Prof.dr.sc. Jugoslav JOVIČIĆ, Univerzitet u Travniku, BiH • Ivan KATAVIĆ, vlasnik, KTC, Križevci • Prof. dr.sc. Ivica KATAVIĆ, dekan, Europske poslovne škole, Zagreb • Dipl.inž. Darko KNEZ, predsjednik Uprave BADEL 1862, Zagreb • Dipl.inž. Zlatan LISICA, član Nadzornog odbora, KRAŠ, Zagreb • Mag. Franc PANGERL, predsjednik Upravnog odbora, CELJSKI SEJEM, Celje, Slovenija • Dipl.oec. Mijo ŠIMIĆ, predsjednik Nadzornog odbora, TEKSTILPROMET, Zagreb • Zlatica ŠTULIĆ, predsjednica, SINDIKAT TRGOVINE HRVATSKE • Dipl. oec. Josip ZAHER, potpredsjednik za trgovinu i financijske institucije HGK, Zagreb • Prof.dr.sc. Siniša ZARIĆ, Ekonomski fakultet Beograd, Srbija Časopis izlazi dvomjesečno Godišnja pretplata: 150,00 Kn, 70 €; 100 USD Uprava i Uredništvo: 10090 Zagreb, Nove Rašljice 2 tel./faks: 01 3499 034 mob.: 099 2136 540 Izdavač: SENIKO studio d.o.o. za trgovinu i usluge Za izdavača: Srećko SERTIĆ, direktor e-mail: direktor@suvremena.hr Web portal: www.suvremena.hr

Vol. 45 br. 3 str. 1-104 Zagreb, lipanj 2020.

Sadržaj Što prije život vratiti u normalu

Ante Gavranović

Tema broja: Sajmovi Platforme za oživljavanje poslovnih aktivnosti

A.G. 9

Kako biti učinkovit na sajmovima

Zvonko Pavlek 11

MICE industrija u postpandemijsko vrijeme

Vinko M. Ćuro

Gubitnici - industrija i izvoz

mag. Sonja Holocher-Ertl 18

Regionalni sajmovi i glokalizacija

Sajmovi su multiplikator regionalnih prihoda

Janez Erjavec

Raste potreba za prijenosom znanja

Praznik sajamske industrije Sajmovi kao kvalitetan alat za izlazak obrtnika na tržište

Dražen Horvat 30

Organizatori sajmova – marketinški partneri

Sajmovi – platforme znanja i iskustava

Što je to digitalni sajam?

Kako se nositi s novim izazovima? 39 Sajmovi su za mnoge mjesta prodaje

Petar Petrić

Ispod granice percepcije mit ili stvarnost

Željko Jelić

Jelo i mi (5) - Dobar dan počinje s kavom…

Zvonko Pavlek 49

Trendovi u razvoju i upravljanju privatnim markama doc.dr.sc. Sandra Horvat U gradskim se upravama budi svijest o digitalnoj transformaciji

Valentina Galijan 58

Promjene poslovnih modela i digitalna transformacija

Lejla Softić, dipl.oec. 62

Digitalna transformacija HGK mora biti primjer Prijelaz gospodarstva iz ego sustava u eko sustav

mr.sc. Branko Pavlović

Kriptovalute, jesmo li spremni?! dr.sc. Maja Vizjak, Dorijan Kadmen, bacc.ing.el.

Poljoprivreda u EU - Devet jasnih ciljeva

A.G.

Ivana Prezzi, dipl.oec.

Promjene transportnih klauzula u vanjskotrgovinskom poslovanju Franšiza i srebrna ekonomija

izv.prof.dr.sc. Aleksandar Erceg 80

Tisak: Tiskara Zelina d.d., Katarine Krizmanić 1, Sveti Ivan Zelina

Škola brzog čitanja i mudrog učenja dobila certifikat europske franšizne kvalitete dr.sc. Ljiljana Kukec 83

Uredništvo se ograđuje od osobnih stavova autora. Rukopisi, slike i crteži vraćaju se, samo na posebni zahtjev autora.

Drugi virtualni susreti o turizmu

EuroCommerce: Ojačati i učvrstiti lance opskrbe

Na naslovnoj stranici: Uloga sajmova u gospodarstvu

Poslodavci i kultura sigurnosti na radu

Vitomir Begović

Nove knjige: dr.sc. Drago Pupavac: Poduzetnička etika 96 prof. Stjepan Brzak : Transport, špedicija i osiguranje 98 Dramatičan utjecaj na globalnu modnu industriju

A.G. 100 www.suvremena.hr

Korona i novi izazovi

Što prije život vratiti u normalu piše: Ante Gavranović - gost urednik

Pojavom koronavirusa i pandemije kao da je odjednom cijeli svijet stao. Mjesta koja su nekad ključala od života i poslovnih aktivnosti postala su gradovi duhova sa strogim zabranama - od blokada gradova, preko zatvaranja škola, do ograničavanja putovanja i zabrana masovnih okupljanja. To je, u svakom slučaju, do sada neviđena globalna reakcija na neku bolest. Posljedice su porazne, posebno kad je riječ o ekonomiji. Traže se kratkoročne mjere i dugoročna rješenja kako bi se što prije prevladalo nepovoljne posljedice pandemije.

rlo je izgledno da ubuduće mnoge stvari više neće biti kao prije. Sve već sada upućuje da će se reorganizacija poslovanja odvijati pod jako promijenjenim okvirnim uvjetima. Temeljno je pitanje: Što prepoznati i očekivati u vrijeme nakon korone? Očigledno je da dosadašnja strategija zatvaranja velikih segmenata društva nije održiva na duže staze. Društvene i ekonomske štete – vidjelo se to u praksi – bile bi neodržive i katastrofalno bi se odra6

Suvremena trgovina 3(45)

zile na ukupna kretanja i poslovne aktivnosti. Pokazalo se da je svim zemljama potrebna jasna „izlazna strategija“ – način da se ukinu ograničenja i sve što prije vrati u (novu) normalu. Povratak u (novu) normalu Na kreatorima ekonomske i drugih politika, u razdoblju iza Korone, je da osmisle platforme za ispunjavanje osnovnih ciljeva svakog druš-

tva. U te ciljeve se svakako ubraja puno oživljavanje poslovnih i društvenih aktivnosti, novo sagledavanje važnih strateških odrednica u nacionalnom gospodarstvu, ali i samodostatnost u proizvodnji hrane te racionalnije poslovanje s energijom i vodom. Trenutno su svi proizvođači i trgovci u industriji robe široke potrošnje u cijelom svijetu u fazi suočavanja sa ciljem osiguranja opskrbe, u potrazi za zamjenom izgublje-

nih tržišta i osiguranja likvidnosti za naredno razdoblje. Mnogi ekonomski analitičari i institucije najavljuju ne samo recesiju, već su gotovo unisoni u najavama najveće ekonomske krize. Što to znači? Analitičari upozoravaju da će biti smanjen budući raspoloživi dohodak kod velikog dijela stanovništva. Kad je riječ o trgovini valja ozbiljno računati s promjenama u preferencijama kupnje od stacionarne maloprodaje na internetsku ponudu. Nepovoljna okolnost je što su skladišta puna neprodanih proizvoda, a to je praćeno izrazitom nevoljkošću kupaca da kupuju nove. To prisiljava trgovačke partnere da odgađaju ili djelomično odustaju od promocija i sigurno unosi paniku na tržištu. Tri ključne pretpostavke Prema podacima DZS-a, bruto domaći proizvod je u prvom tromjesečju 2020. godine realno bio 0,4 posto veći u odnosu na isto tromjesečje 2019. godine. Tim je rastom nastavljen uzlazni godišnji trend koji kontinuirano traje od trećeg tromjesečja 2014. godine, a dinamika rasta u ovogodišnjemu prvom tromjesečju najsporija je također od trećeg tromjesečja 2014. godine, kada je rast iznosio 0,2 posto.

dinama sučeljena s tri ključna problema: nesigurnost u zaposlenosti, stagnacija industrije uz njeno trajno tehnološko zaostajanje i nedovoljan izvoz. Sve dosadašnje Vlade, bez obzira na stranačku pripadnost, nisu uspjele pronaći ‘ključ’ za rješavanje tih gorućih pitanja. Oni su – vrijeme to najbolje dokazuje – pretežito posljedica pomanjkanja jasne strategije ukupne gospodarske (i drugih) politika. Evo i nekoliko natuknica koje potvrđuju osnovnu postavku: •

Početkom travnja 2020. broj nezaposlenih se ponovno opasno povećava. Uzrok je Korona. Prestankom poslova sezonskog karaktera postoji realna opasnost da se u narednim mjesecima (opet) približimo brojkama koje ne volimo gledati ni slušati. Očito gubitak radnih mjesta, izostanak sezonskog zapošljavanja i zaustavljanje poslovnih aktivnosti, predstavljaju izuzetno važan element ekonomsko-socijalnih previranja, pa prerastaju postupno u važan politički problem hrvatskog društva.

•

Uz demografski to je i strukturni problem. Činjenica je da Hrvatska ima otprilike 3,7 milijuna radno sposobnog stanovništva, a po aktivnoj uključenosti zauzimamo dno europske ljestvice. To sputava ostvarivanje socijalnih prava i ugrožava mirovinski sustav. Pokazalo se svih ovih godina da gubimo broj zaposlenih, a ne znamo stvarati nova radna mjesta!

•

Razdoblje od 1994. do 2020. karakterizira stalni raskorak u rastu uvoza i izvoza: razlika između uvoza i izvoza za to razdoblje obilato prelazi 200 milijardi USD. To je više od ukupne vrijednosti tri naša društvena bruto proizvoda!!! Posljedica takvog odnosa je stalna prisutnost znatne supstitucije domaće proizvodnje inozemnom (i nepotrebnog uvoza), nastavak procesa deindustrijalizacije, koja traje više od dva desetljeća, kao i sve manja količina i vrsta robe za izvoz. Hrvatska jednostavno nema dovoljno kvalitetnih proizvoda za izvoz, a tehničko-tehnološka struktura izvoza u stalnom

Prvi kvartal najava je, nažalost, drastičnoga pada koji se očekuje u drugome. Podaci za travanj i svibanj za promet u trgovini na malo, industrijsku proizvodnju, iznos fiskaliziranih računa i pouzdanje poduzetnika, upućuju na prvi pad BDP-a nakon višegodišnjeg uzlaznoga trenda. Svaki daljnji tjedan, bez jasne ideje o trajanju i opsegu ovog stanja, pokreće daljnje nepovoljne lančane reakcije kod dobavljača, pružatelja usluga i šire. Zato je sve važnije napraviti razuman raspored ponovnog pokretanja gospodarskih aktivnosti u uskoj suradnji između Vlade i gospodarstvenika. Složit ćemo se s ocjenom da je Hrvatska već gowww.suvremena.hr

uvodnik je opadanju. Ovih dana sam saznao da uvozimo čak i pijesak iz riječnih korita. •

•

Priča o uvozu hrane u Hrvatsku višeslojna je i zahtijeva stručnu dubinsku analizu, a koje u nas nikako nema. Moramo li baš sve to uvoziti? Činjenica je da, primjerice, uvozimo jabuke iz Južnoafričke Republike, Argentine, Kine, stolno grožđe iz Čilea, Brazila, dinje i lubenice iz Ekvadora, Guatemale i Hondurasa, grah iz Mijanmara, Kirgistana, Uzbekistana, šparoge iz Egipta, Maroka, ciklu iz Kameruna, lješnjake iz Gruzije, slatku papriku iz Ugande, Jordana i Izraela, mrkvu iz Makedonije, Italije, Slovenije, jagode i maline iz Tanzanije ili Meksika..., samo su dio neslavnog niza na uvoznoj listi poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Hrvatsku. A ima toga još. Zaokret prema snažnoj investicijskoj politici okrenutoj prema proizvodnji, jedina je realna poluga koja bi mogla promijeniti stanje u hrvatskom gospodarstvu. To na neki način postaje ona presudna razdjelnica koja će pročistiti naš pogled na realne mogućnosti i budućnost hrvatskog gospodarstva. Konačno, prevladava svijest da moramo mijenjati postojeći ekonomski model i da samo uz ozbiljne reforme i rezove u društvenoj potrošnji možemo tražiti manevarski prostor za oporavak i naznake napretka. Međutim, razina ulaganja opada iz godine u godinu. Novih proizvodnih ulaganja okrenutih izvozu gotovo da i nema. Obećani investicijski ciklus stalno se pomiče. Borba protiv korupcije i jačanje institucija pravne države ostaju trajan prioritet. Korupcijska hobotnica zahvatila je sve pore našeg života, ne samo u politici i gospodarstvu. Trebat će dugoročno otklanjati nepovoljne Suvremena trgovina 3(45)

posljedice takve politike, koja će svoju vjerodostojnost dobiti tek jasnim, transparentnim sudskim procesima i presudama. To ujedno pretpostavlja pročišćavanje političkog, gospodarskog i društvenog korpusa u kojem ne bi smjelo biti manevarskog prostora za sve one koji su se ogriješili o etička načela društvenog ponašanja. •

To traži i novu političku i gospodarsku elitu koju, nažalost, još ne naziremo. Hrvatskom društvu, više nego ikad ranije, nedostaju odgovornost političke elite za sudbinu i budućnost ove zemlje i vjerodostojnost u pravac kojim se Hrvatska kreće.

Potrebna jasna industrijska strategija Ozbiljni ekonomski analitičari uporno tvrde kako je Hrvatskoj potreban rast BDP od 2 posto da bi samo servisirala svoje dugove, 4 posto da bi mogla vraćati dugove, a najmanje 6-8 posto kako bi krenula u ozbiljniji ciklus razvoja i rasta. Sudeći prema činjenici da smo nakon šest godina jedva izašli iz ekonomske krize, a pandemija nas je vratila nekoliko koraka unazad, jasno je da nas očekuje nepovoljan scenarij za naredno razdoblje, pa rast po spomenutim stopama ostaje gotovo nedostižan cilj. Turbulencije na financijskim tržištima i uznapredovali svjetski globa-

lizacijski procesi doveli su pojedine zemlje EU u stanje da moraju, više no ranije, promišljati budućnost industrije i njene uloge u stvaranju BDP-a. Mnoge zemlje unutar Europske unije pokušavaju novim definiranjem industrijske politike osigurati i potaknuti ukupni privredni oporavak. Postavljeni ciljevi su gotovo jednoznačni: osiguranje novih radnih mjesta i povećanje produktivnosti. Pokušavaju to činiti prije svega inovativnim rješenjima, nastojeći na taj način povećavati ukupnu konkurentnost zemlje i pojedinih dijelova industrije. Izazovi unutar EU jednostavno su natjerali i našu Vladu da pristupi industrijskom razvoju na novi način. Naime, u mnogim elementima su nastojanja oko reindustrijalizacije ostala nepotpuna i nedorečena. Hrvatska, usprkos nastojanjima, još uvijek nije izgradila cjelovit društveni i ekonomski SUSTAV, već pokušava parcijalnim mjerama i strategijama otvoriti manevarski prostor za potrebni oporavak. Krug se zatvara na nepovoljan način. Gdje su onda izlazi? Na kineskom jeziku postoje dva znaka krize, jedan označava „priliku“,dok drugi ukazuje na „opasnost“! Vrijeme će pokazati kojim putem će se odvijati buduće poslovne aktivnosti i ukupna gospodarska kretanja. Naš je prijedlog jasan, kao i poruka: Hajde da zajedno iskoriST stimo prilike!

Sajmovi

SAJMOVI

Neizostavan alat poslovne komunikacije

SAJMOVI

Tema broja:

Platforme za oživljavanje poslovnih aktivnosti piše: Ante Gavranović

Sajmovi se smatraju neophodnim za mnoge tvrtke, bilo da su marketinški alat, platforma znanja ili pogodno mjesto za stvaranje potencijalnih klijenata. Pandemija korona virusa ozbiljno je poremetila ovo živo komunikacijsko sredstvo. Kao rezultat otkazanih sajmova u prvoj polovici 2020., izlagačima širom svijeta nedostaje obujam poslova za više od 134 milijarde eura, izračun je UFI-a, Udruge svjetskih sajmova. Nastojanja su stoga usmjerena na što brži povratak u normalne odnose u sajamskom biznisu, jer su sajmovi promotori i platforme za oživljavanje poslovnih aktivnosti te brzi oporavak svjetskoga gospodarstva. „Trenutno su širom svijeta zatvorena tržišta na kojima se industrija oslanja na trgovinu. Ovo je bez presedana. Masovna zatvaranja događaja u vezi s COVID-19 znači da je cjelokupna industrija izložbi i događanja zaustavljena“, ističe Kai Hattendorf, generalni direktor UFI-a.

Zatražena pomoć EU Okosnicu sajamske industrije čine mnoga mikro i mala poduzeća te ih nedostatak poslova stavlja u neposredni rizik bankrota. UFI surađuje s mnogim nacionalnim udruženjima kako bi osigurao podršku vlada i regija za tvrtke koje su time

posebno snažno pogođene. U tom smislu zatražena je pomoć i podrška od Europske komisije. U pismu upućenom čelnicima, predsjednici EK Ursuli von der Leyen i predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu, skrenuta je pozornost na utjecaj pandemije koronavirusa na europsku sajamsku industriju. www.suvremena.hr

sajmovi Sajmovi i poslovni događaji bili su prva pogođena industrija i situacija se razvijala brzim tempom - do potpunog zaustavljanja, što sa sobom nosi razorne učinke. „Tražimo potporu od obje vaše institucije: molimo vas da se borite za koordinirani pristup diljem Europe, kako biste ublažili katastrofalan utjecaj – kako biste izbjegli velike gubitke radnih mjesta i spasili tvrtke koje bankrotiraju. Sada nam treba pomoć, kako bi B2B sajmovi i izložbe mogli igrati svoju vitalnu ulogu za gospodarstvo kada započne oporavak. Broj neodržanih ili odgođenih sajmova u Europi prelazi brojku od 3.300. To stvara ogroman domino efekt u mnogim industrijama“ – piše, među ostalim. Globalno gledano, ukupni gubici od zaustavljanja sajamskih aktivnosti procjenjuju se u svjetskim okvirima na 134,2 milijarde eura do kraja drugog tromjesečja 2020. (UFI studija utjecaja). Samo u Europi bi moglo biti izgubljeno 257.000 radnih mjesta. To su poslovi izravno vezani za sajamski sektor, ali i u srodnim područjima poput prometa, putovanja i ugostiteljstva. Ekonomski gubici u Europi, uključujući efekte za sajamska odredišta, mnogo su veći: šteta se procjenjuje na 124,9 milijardi eura. Europska sajamska industrija globalni je lider: u pogledu kapaciteta, kvalitete i prometa izložbenih prostora. Predstavlja gotovo polovinu svjetskog tržišnog udjela sajamske industrije i domaćin je većine svih vodećih međunarodnih sajmova B2B i B2C. Europski sajmovi privlače tvrtke iz EU-a i cijelog svijeta. Ujedno, europski organizatori sajmova i izložbi održavaju sajmove širom svijeta. To podržava internacionalizaciju europskih poduzeća na globalnim tržištima rasta. Stoga dio gubitaka u Aziji i Americi utječe i na europske proizvođače. Upitna uloga u budućnosti? Vitalna je uloga sajmova u oporavku gospodarskih kretanja, što 10

Suvremena trgovina 3(45)

samo podvlači njihovu kritičnu važnost i sustavnu relevantnost. Oni će (od)igrati važnu ulogu za gospodarski oporavak brzim oživljavanjem tržišta s multiplikativnim učinkom za mnoge industrije. Pitanje je, međutim, u kojoj mjeri će sajmovi u Europi ispuniti tu ulogu u budućnosti. Gubitak kvalificiranih zaposlenika ili čitavih tvrtki, trenutno onemogućava brzo pokretanje sajamskih aktivnosti, a sve bi to moglo imati vrlo negativan utjecaj na razinu kvalitete koja je potrebna za podršku oporavku gospodarstva općenito. Prisutan je i rizik od gubitka tržišnih udjela na svjetskoj sajamskoj pozornici. Igrači u drugim regijama svijeta imaju priliku povećati svoj tržišni udio dok je Europa još uvijek u zastoju, što bi moglo imati vrlo dalekosežne nepovoljne posljedice. „Suočit ćemo se s ‘konkurencijom’ kroz ogromne državne potpore za privlačenje velikih događanja u ove regije, daleko od Europe. Neke zemlje u Aziji već su instalirale atraktivan program pomoći za organizatore i izlagače. Ako ne održimo europski ekosustav svih igrača koji zajedno stvaraju najbolja tržišta, najvažnije događaje i velike prigode koje ljudi mogu upoznati, izgubit ćemo puno više od samo nekoliko mjeseci poslovanja. Europska sajamska industrija obraća vam se za podršku sajamskoj industriji kao platformi i multiplikatoru mnogih drugih industrija i poziva Europsku komisiju i Vijeće da, bez daljnjeg odgađanja diljem EU, osiguraju koordiniranu provedbu snažnih i primjerenih mjera za naš sektor“ – naglašeno je u pismu što su ga uputili Maurits van der Sluis, predsjednik EMECA-e (European Major Exhibitions Centres Alliance), Barbara Weizsäcker, glavna tajnica EEIA-a, Europskog saveza za izložbenu industriju, Gerald Boese, predsjednik europskog dijela UFI-a i predsjednik Uprave Kölnmesse, te Kai Hattendorf, generalni direktor UFI-a, globalne asocijacije sajmova.

Očekuje se podrška industrije UFI je početkom svibnja objavila globalni okvir usmjeren na sigurno i kontrolirano otvaranje izložbi i B2B poslovnih događanja širom svijeta. Taj dokument trebao bi prerasti u stvarni standard u razmjeni s kreatorima politika i vlastima širom svijeta. Okvir je sastavila specijalizirana radna skupina partnera i industrijskih lidera, čije operativne preporuke odražavaju nastale regulatorne uvjete širom svijeta. Zagovornik je ideje zašto sajmovi i izložbe moraju imati prioritet pri ponovnom otvaranju, za što UFI računa da će ga podržati najvažniji dionici u industriji. „Sposobnost udruga da vode i pomažu potaknuti raspravu u cijelim industrijama čini nas središnjim za krizu poput izbijanja Covid-19“, kaže predsjednica UFI Mary Larkin. „UFI se ponosi mrežom članova i partnera koji stoje na čelu razvoja sajamske industrije. Nadamo se da će industrija podržati ovu inicijativu i pomoći da okvir postane sinonim za oporavak sajamskih aktivnosti“. Okvir uključuje oko 30 predmeta koji će osigurati pokretanje izložbi u sigurnom okruženju. Obuhvaća područja poput osobne sigurnosti, fizičko distanciranje, povećane zdravstvene i sigurnosne propise, provedbu kontrole gužve te pravila o poticanju i provođenju zakona – sve prije, za vrijeme i nakon događaja. Kontinuirani dijalog s industrijom u cjelini povećat će i učinkovitost okvira i vjerojatnost da se dionici pridržavaju izjavljenih zdravstvenih i sigurnosnih preporuka. Direktor UFI-a Kai Hattendorf kaže: „Sajmovi se razlikuju od ostalih velikih događanja. Ovaj će okvir ove godine biti na čelu globalnih sajamskih aktivnosti UFI-ja, a udruga će se zalagati za jačanje uloge sajmova u ponovnom pokretanju i oživljavanju nacionalnih i svjetST skoga gospodarstva“.

Kako biti učinkovit na sajmovima piše: Zvonko Pavlek

U Europi i svijetu sajmovi se stalno razvijaju. Praćenje tog razvoja predstavlja inspiraciju za novu šansu. Mnogo se toga promijenilo, a mijenja se i dalje. Sajmovi ipak opstaju i dalje se razvijaju. Zašto sajmovi i dalje dobivaju na značenju? A još važnije, zašto sajmovi u Hrvatskoj ne bilježe slične trendove?

ad se gledaju razvoj i posjete sajmovima u svijetu, jasno je da nikakva digitalizacija ili virtualni svijet ne može u potpunosti zamijeniti osobnost, neposredne susrete ili kako se to naziva – „personal touch“. Često to znači nešto doživjeti čak i sa svih pet čula. U tu neposrednost ulazi i doživljaj, što otvara područje emocionalnosti. Tim fenomenima se valja pozabaviti posebice. Suvremeni trendovi Arhitektura i interijeri. Što to karakterizira moderne sajmove koji privlače posjetitelje i poslovne ljude? Prvi dojam u prostoru sajma su arhitektura i interijeri, kao uostalom i odjeća kod ljudi… Prema osobnom dojmu na prvom mjestu bi bio Milanski sajam. Zaista, Talijani su ga sjajno i skladno dizajnirali, tako da čovjek pomisli da je stupio u neku dalju budućnost. Na jednom prospektu sajma stoji. „…izložbeni prostori su među najmodernijima i najfunkcionalnijima danas; usluge koje sajam

pruža mogu udovoljiti svim potrebama kupaca; naići ćete na ideje i alate za komuniciranje s tržištem na najučinkovitiji način, što potiče multipliciranje poslovnih odnosa.“ U tom priopćenju otkriva se sadržaj modernog sajmovanja. Milanski sajam pripada najvećima u svijetu, a osim izložbenih prostora obuhvaća i druge koji pružaju mogućnosti za konferencije ili razna izvođenja za publiku. U rješenjima interijera, kad se prođe suvremenim sajmovima, sve više dominiraju otvoreni prostori, bilo da se u njima komunicira stojeći ili da se sjedi. Tako se ostvaruje neposredna komunikacija, dodir i interakcija s klijentima i publikom. Rijetko se sreću zatvoreni izlozi, osim ako se radi o visokovrijednim eksponatima.

Rješenja moraju biti jednostavna, ne prenatrpana, tako da se posjetitelji ne izgube, već da im se pruža glavna nit, misao vodilja, tema. Nije na odmet spomenuti da posjetitelji dolaze već pomalo umorni, žedni, pa ako ima prilike dobro im dođe mali kutak da „ispruže noge“. Suvremena tehnologija. Nakon prvog dojma slijedi drugi – tehnologija. Suvremena tehnologija je bitna za suvremene prezentacije, pa to važi i za sajmove. Živimo u digitalnom svijetu, gdje su ozbiljnim posjetiteljima dostupne informacije o izlagaču, pa rješenja i prezentacije moraju biti u skladu s tom novom tehnikom. Ne radi se samo o prezentaciji na IT području, već sve branše moraju pronaći specifična rješenja koja pruža moderna tehnika. Kako bi se to postiglo, dobro je da se već tijekom pripreme služimo mailom, društvenim mrežama, a na samom štandu da bude što više toga digitalizirano u traženju informacija. Poželjna je primjena 3D howww.suvremena.hr

sajmovi lograma. Zidovi se pak mogu učiniti živopisnim s LED svjetlećom tehnologijom. Ta je tehnologija prikladna, jer se mogu pripremiti i pokretni panoi koji se lako sele na različita mjesta i sajmove. Rješenja trebaju biti jednostavna, dostupna, tako da se posjetitelji mogu brzo snaći u traženju informacija. U obilasku suvremenih štandova može se zapaziti da se teži biti drugačiji, pa da se izazove izraz koji označava sjajan potez („Oho!“, „Hej!“ „Vau!“).

U biranju jednostavnog i dostupnog rješenja dobar izbor je beacon tehnologija koja je jednostavna transmisija signala na okolne pametne uređaje. Beacon su odašiljači koji koriste jeftinu nisko-energetsku bluetooth tehnologiju, a uzeli su u zadnje vrijeme velikog maha, pa bi za suvremeni štand bilo poželjno da to ima. Ako ima mogućnosti, poželjno je uvesti i „gemizaciju“ koja sve više uzima maha, a koja danas više ne zanima samo najmlađe, već i one srednje generacije. Sve se više ljudi vole igrati preko kompjutora, traže partnere, a postoje i organizirana natjecanja. Gemifikacija u potpunosti angažira posjetitelja i može učiniti doživljaj nezaboravnim. (Osobno bih savjetovao one koji žele uvesti gemifikaciju na svoje štandove da pogledaju stranicu: Ideas for Trade Show Contests and Games). Emocionalni doživljaj. Emocionalni doživljaj je važan trend koji ne ostavlja posjetitelje ravnodušnim. Nisu dostatni samo suhopar12

Suvremena trgovina 3(45)

ni podaci o proizvodu. Malo čudno zvuči, ali proizvod ostaje u drugom planu i važno je kako se on doživi. Poželjno je da se upriliče takove prezentacije koje izazivaju emocionalne doživljaje što znači, primjerice, da se strojevi vide u pokretu i to je najbolja njihova prezentacija, pa recimo da se prehrana može vidjeti kako se priprema, da se kuša, da se s njom povežu neki događaji, priče. Kad nije više svrha izlaganja sam proizvod, onda mora biti fokus na osobnom kontaktu i emocionalnom pristupu posjetiteljima sajmova. Suvremenom digitalnom tehnikom sudionike se stavlja u središta interesa. Treba se prilagoditi potrebama sudionika tako da i u budućnosti ostanu zanimljivi. Važno je da posjetiteljima bude ponuđena dodana vrijednost kojom se jednostavno pristupanje informacijama kao i osobnim kontaktom klijent kao osoba individualizira. Posjetitelj mora osjetiti da je ON u središtu pozornosti. Podaci o proizvodu i tvrtki se danas brzo obrađuju, lako se dođe do njih, pa se u osobnom kontaktu razvija emotivnost i osobna bliskost s kupcem. Sajamski nastup mora potaknuti, pobuditi emocije i privući sva osjetila. Imamo ih pet, ali je teško potaknuti sva kod svih roba, osim kod prehrane. Doživljavajući proizvode i uopće korporativni svijet, sajmovi i dalje ostaju važan dio poslovnog svijeta i ne mogu ih lako zamijeniti internetske mogućnosti. Ključnu ulogu u tome igraju inovativna tehnička i digitalna sredstva koja stvaraju cjelokupni kompleks. Vrijedno je spomenuti s hrvatske strane i jedan dobar odabir načina prezentacije i izbora prehrambenih proizvoda na Grüne Woche Berlin 2020. Njemački tisak je o tome i pisao, znači da je ostalo zapaženo i doživljeno. Izbor proizvoda je bio optimalan za njemačke posjetitelje koji pokazuju zanimanje za Hrvat-

sku. Tako novine pišu o dalmatinskom pršutu, istarskim maslinovim uljima, paškom siru, kulenu, fužima, o čuvenim hrvatskim vinima. Kompletan doživljaj stvoren je u mogućnosti kušanja tih delicija, ali i pripremljenih jela kao što je pašticada, purica s mlincima, rižoto s plodovima jadranskog mora, janjeći specijaliteti. Specijalizacija unutra grupacije. Specijalizirani sajmovi imaju svoju ciljanu publiku, bilo to IT, prerađivačka industrija, poljoprivreda, farmaceutika ili nešto drugo. Ako se i unutar branše postave specifična mjesta koja mogu posebno privući ciljanu publiku, onda se postiže vrlo poželjna interakcija. Kao primjeri mogu se usporediti dva velika sajma prehrane koji su pri vrhu svijeta i Europe. To su Anuga Köln i Sial Paris. Oba sajma imaju štandove s temama kao što je meso, povrće, pića, smrznuta hrana itd. Također je prezentirana oprema i tehnologija. Sial je još specifičniji, pa su zaokružena i specifična područja po temama, kao što je gastronomija, organska hrana, zdrava hrana, inovacija i budućnost. To nije samo prezentacija proizvoda, već se proširuje s mišljenjima eksperata koji su umreženi u njihovo područje kojeg su nazvali „Sial Think Tank“. Sial ide na produbljivanje pojedinih područja tako da se, primjerice, hrana obuhvaća sa svih aspekata. Prehrambeni eksperti u njihovim napisima govore o suvremenoj hrani na vrlo kompleksan način. Naravno, Francuzi neće učiniti grešku i govoriti samo o funkcionalnoj prehrani, kao što je to bilo u početku u SAD-u i drugdje u tzv. organskoj prehrani, pa je onda ljudi konzumiraju pod nekim pritiskom kako se to mora, jer je čisto, prirodno, ali zaboravlja se jedna važna stvar koju Francuzi ne ispuštaju. To je okus, pa tako u sajamskoj brošuri stoji ovakav naslov: „Taste makes it big comeback“, a

u slobodnoj interpretaciji bi to bilo – povratak okusa na velika vrata. U sklopu toga pišu da jesti dobro i uživati u hrani znači – zdrava i balansirana prehrana dobre kvalitete, koja mora biti ukusna. Što izlaganju na sajmu daje dodatnu snagu? Osobni odnos, kontakt. Osobni kontakt je važan za emocionalni doživljaj. Ljudi koji su na štandovima moraju biti kompetentni, jer oni su sad predstavnici firme. Kad netko na štandu kaže, da mora pitati šefa ili treba pričekati kad šef dođe, gubi se ugled firme i zainteresiranost posjetitelja, a kamoli – emocionalni doživljaj koji se stvara u profesionalnom i prisnom osobnom kontaktu. Usmeni, živi kontakt je nezamjenjiv, a pogotovo kad je sve jako personalizirano čime se kod klijenta stvora osjećaj da je ON jedinstven. Kako se to stvara? Zato je u pripremama potreban trening, trening i trening… Nije dovoljno reći ono naše: „Ja to znam!“ Iskustvo nas uči da su ponavljanja i praksa jako važni. To je isto kao i u prodajnom procesu. Želimo li stvoriti doživljaj i zainteresiranost, onda nismo važni MI već ON. Taj ON se stavlja u centar pozornosti, a za tehnike valja posegnuti za priručnicima o prodaji. NJEGA se vodi tako da mu se postavljaju pitanja. Pričajte o njima a na o sebi. Može ih se pitati o njihovim osobnim inicijativama, a iz toga se može izvući ono što ljude najviše zanima. Treba poznavati i govor tijela kojim i vi sami pokazujete da pratite druge, a iz govora tijela mogu se pročitati reakcije su-

govornika. Pored toga valja ugraditi i zgodne primjere i priče koje su mnogo dojmljivije ako su vezane na specijalne teme kojima je posvećena izložba. Osobno iskustva u tome je ogromno, jer sam bio nositelj inicijativa kojima je, primjerice, Podravka prekinula klasična izlaganja na sajmovima, pa su se izložbe posvećivale Vegetinoj kuhinji sa živim akterima, Medvjediću Lini i dr. Na sajmu imate vrlo ograničeno vrijeme u kojem se mora koncentrirati na bitna pitanja i to bez skretanja pozornosti. To treba isto vježbati. I na kraju ne treba zaboraviti osmijeh – bez obzira na raspoloženje. Osmjeh mora biti prirodan a ne izvještačen. Paralelna događanja. Za stvaranje jačeg dojma nije dovoljan samo štand. Primjerice, društvene mreže se mogu jako koristiti za oglašavanje događaja na sajmu i poziv klijentima. Treba koristiti sve online mogućnosti pa i osobne pozive. Kod toga se mora stvoriti relevantnost, jer se klijent pita – „Što je tu za mene?“ Valja stvoriti pravu komunikacijsku aktivnost koja je usmjerena na zajedništvo. Za to je prikladna, pa i relevantna ona poznata pjesma Beatlesa – „Come Together“. Pored raspoloživih medija od kojih su poželjni noviji, učinak se može jako povećati ako se unutar ili izvan sajma organiziraju seminari, koncerti, prezentacije, kao i specijalna događanja. Primjerice, ako se želi usvojiti neka nova zemlja, novo tržište, onda se pogotovo za široku potrošnju može organizirati kompleksna igra u velikim gradovima što bi publiku moglo vrlo zainteresirati. I tu postoje osobna, relevantna iskustva s uspješnom praksom. Primjerice, Podravkaje u osvajanju Češke s Vegetom organizirala je vrlo kompleksnu višednevnu i dinamičnu prezentaciju s plakatima, lutkama i živim likovima u Pragu pred 25 godina pod naslovom – Zlatni prag u plavom. Sve je bilo u

plavoj boji Vegete. Na sličan način je uvedena i Dolcela u Hrvatskoj. Želite li ići na priopćenje za novinare (press realise), onda se moraju izbjeći fraze, a ako se želi da novine što više toga prenese, treba slijedili logiku novinskih članaka – od naslova do sadržaja. Čuveni guru tzv. gerila marketinga J.C. Levinson preporučuje pa najprije treba „patke posložiti u letu“, a tek kad je sve lijepo i ljupko, onda se može raditi s novinarima, kako bi im se slobodna interpretacija ograničila pod dojmom nečega što se već pozitivno odvija.

…a poslije sajma? Sajam nije završio kad se zatvara! Sam sajam ne traje dugo, pa valja više vremena potrošiti na pripreme. A poslije? Tek tad slijedi ono čemu je sajam bio namijenjen. Svrha sajma baš je u tome da se realiziraju ciljevi koji su zacrtani u pripremnoj koncepciji. Sva „tajna“ učinkovitosti leži u tome da se slijedi one koji su na sajmu prisustvovali direktno ili indirektno. Direktno sudjelovanje je jako važno, pa treba posebnu pozornost posvetiti osobnim kontaktima. Kako li se samo ljudi osjećaju počašćeno kad im se nakon sajma uputi zahvala na posjeti! Ne samo klijentima, već i novinarima koji prenose vijesti i poruke sa sajma koje su važne za javno mnijenje. Klijente valja podsjetiti na dogovore ili ih ohrabriti i to taktički, nenametljivo, ne dosađivanjem, naturavanjem. Zato je važna ona teza o emocionalnim doživljajima koji ostaju u duljem sjećanju nego u racionalST nim pristupima. www.suvremena.hr

sajmovi

MICE industrija u postpandemijsko vrijeme piše: Vinko M. Ćuro1, poduzetnik

Da li će MICE2 (kongresno – sajamska) industrija ostati ista kao što je bila prije pandemije Covid-19? Sve će, ipak, biti kao prije ! Svjesni da ni do sada na planeti Zemlji sve nije bilo dobro, da li ćemo se zadovoljiti „samo“ mogućnošću da nastavimo od tamo gdje smo stali prije pojave Covid-19?!? „Ništa više neće biti isto...“, „Život će se promijeniti...“, „Očekuje se ekonomska kriza veća i od one 2008. godine...“ ... i slične izjave mogli smo čuti ili pročitati već u prvim tjednima trajanja pandemije COVID-19. Na ovakve izjave, uzmemo li u obzir spoznaju da su ih javno komunicirale osobe koje se nalaze na odgovornim funkcijama, rijetko je tko mogao ostati ravnodušan. U najmanju ruku, svi smo, usljed nedostatka argumentacije od autora takvih izjava, za početak tragali za odgovorima na logički nametnuta pitanja: „Zaista, da li će biti tako...?“, „Ako se to zaista i dogodi, zašto će biti tako...?“, „Imaju li te izjave analitičko ili stručno utemeljenje...?“...i niz drugih pitanja kojima smo, s jedne

strane, tražili utemeljenu potvrdu ili negaciju takvih ozbiljnih najava a, s druge strane, prirodno iskazivali osobni (obrambeni) stav da se tako nešto neće i ne može, ili u najmanju ruku (utješno) – ne bi trebalo dogoditi!? Na temelju mnoštva komentara i (pr)ocjena o trenutačnoj situaciji, odaslanih i od stručnih/nadležnih osoba, ali i od onih koji su se osjećali p(r)ozvanima da javno komentiraju – pa sve do brojnih laičkih komentara i „viđenja“ situacije, teško je (bilo) zauzeti stav i biti siguran da će upravo taj stav biti ispravan. Od svih prezentiranih u različitim oblicima i na različitim platformama, poneke pojave i činjenice kao argumenti idu u prilog tezama (stavovima) s početka teksta, dok nas pojedine, pak, navode na potpuno drukčije zaključke. Suprotstavljajući potonje prvima, ipak se dolazi do zaključka da su izjave s početka teksta „o novom i drugačijem svijetu u budućnosti“ prije rezultat: početne zbunjenosti, neinformiranosti ili poluinformiranosti, nedo-

raslosti novoj i nepoznatoj situaciji, panike, pa čak, rekao bih, i želje (čitaj: neobjašnjive potrebe) pojedinih osoba na odgovornim pozicijama, da cijelu pandemijsku situaciju učine još ozbiljnijom i opasnijom nego što to ona zaista jeste i da – valjda – time, i sebi i svojoj poziciji (na žalost, prije svega sebi) daju na dodatnoj važnosti (a ujedno, unaprijed, opravdaju svoj potencijalno budući loš rad). Činjenica je da se čovječanstvo susrelo s nečim posve nepoznatim – i u pojavnom i u, znatnoj mjeri, obrambeno-zdravstvenom smislu. Činjenica je da je veliki broj ljudi širom svijeta (p)oboljevao. Činjenica je da mnogi od njih nisu dobili bitku sa nepoznatom bolešću (u trenutku pisanja ovoga teksta, od zaraze virusom COVID-19 u svijetu je umrlo 285.760, u Europi 148.623 a u Hrvatskoj 91 osoba3). Činjenica je, to će priznati i najhrabriji i najtvrdoglaviji, da smo živjeli (mnogi su u takvom stanju i danas) u neizvjesnosti, u (prikrivenom) strahu i, u pojedinim periodima i ge-

Vinko M. Ćuro je aktivan u marketing i MICE industriji više od 30 godina. Pored ostalih, autor je i knjige „Marketing u kongresno-sajamskoj industriji“ 2 MICE: M = Meetings (sastanci), I = Incentives (dodatni, motivirajući sadržaji), C = Conferences (konferencije / kongresi), E = Exhibitions / Events (izložbe / događanja) 3 Izvor: HZJZ – Hrvatski zavod za javno zdravstvo 1

Suvremena trgovina 3(45)

ografskim područjima, na granici panike... No, promislimo li tu situaciju staloženo, realno i objektivno, uvažavajući mnoštvo dostupnih zvaničnih i potvrđenih informacija, ČINJENICA JE da se svijet u svojoj povijesti, dugačkoj više od dva tisućljeća, nije susreo s ovakvim izazovima prvi put. Naprotiv. Podsjetimo se: KUGA se pojavila 1340. godine, a tek u 18. stoljeću dobila je naziv Crna smrt do kada je umrlo ukupno 75 milijuna ljudi. COLERA se pojavila davne 1820. godine ali je posljednja – sedma pandemija Colere, koje se sjećaju mnogi koji čitaju ovaj tekst, bila nedavno, od 1961. do 1970. godine. ŠPANJOLSKA GRIPA se pojavila 1918. godine, odmah po završetku 1. Svjetskog rata. Umrlo je ukupno 40 milijuna ljudi, a, usporedbe redi, u cijelom 1. Svjetskom ratu poginulo je „samo“ 8 milijuna ljudi. Veoma skoro, AIDS je u samo jednoj godini (2007.) odnio 2,1 milijun života. A tu su i brojne druge slične zarazne bolesti... „Povijest ima tendenciju da se ponavlja: prvi put kao tragedija, drugi put kao farsa“. Sokrat Svijet je, dakle, opstao, manje ili više uspješno rješavao svaku krizu s kojom se kroz povijest susretao – i nastavio se razvijati. Na svim poljima i u svim pravcima - i po horizontali i po vertikali. Brojni argumenti navode nas na zaključak da će i ovom prilikom biti tako. Sve će, ipak, biti kao prije ! A da li ćemo i da li time trebamo biti zadovoljni, to je drugo pitanje ?! Svjesni da ni do sada na planeti Zemlji sve nije bilo dobro, da li ćemo se zadovoljiti „samo“ mogućnošću da nastavimo od tamo gdje smo stali prije pojave Covid-19?!?

Odgovornost za univerzalne vrijednosti i svijest čovječanstva Da li ćemo nastaviti nekontrolirano eksploatirati prirodne resurse i tako ugrožavati opstojnost Planeta? Hoćemo li znati odgovoriti jednom od najvećih izazova 21. stoljeća – spašavanju planeta od globalnog zatopljenja i razornih klimatskih posljedica? Hoćemo li uspjeti „reorganizirati“ ljudske aktivnosti te smanjiti emisiju štetnih plinova kao glavnih krivaca za učinak staklenika i posljedično tome zagrijavanja planeta s katastrofalnim posljedicama poput: otapanja ledenjaka, porasta razine mora, poplava, suša, ugrožavanja sigurnosti hrane i dostupnosti vode? Da li ćemo kao ljudska bića i dalje dozvoljavati da – u 21. stoljeću – zastrašujuće veliki broj ljudi u svijetu umire od gladi, žeđi ili zbog nedovoljne zdravstvene skrbi? Nevjerojatno zvuči da gotovo 800 milijuna ljudi u svijetu nema dovoljno hrane. Oko 13,5% stanovništva svijeta u razvoju, ili jedan od osam ljudi, je pothranjen. Više od 6 milijuna djece umire od bolesti povezanih s glađu i neishranjenošću svake godine, dok je jedno od četvero djece u zemljama u razvoju pothranjeno. Više od 160 milijuna djece ispod 5 godina bilo je žrtvom gladi 2013. godine4. Istovremeno, zvuči i zastrašujuće i paradoksalno, da je samo 50 dolara dovoljno kako bi dijete imalo dovoljno hrane tijekom cijele školske godine. Da li ćemo i dalje samo mirno promatrati da milijuni ljudi, čak - ali i posebno – i u najrazvijenijim zemljama nemaju elementarne uvjete za život dostojan čovjeka (krov nad glavom, osnovne higijenske uvjete, minimalnu prehranu, najosnovnije obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, minimalnu sigurnosnu i pravnu zaštitu, konačno – da nemaju najtemeljitija LJUD-

SKA prava...)?!? Nije li apsurd čovječanstva da jedna od najrazvijenijih zemalja svijeta sa, prema riječima njezinog kontroverznog predsjednika, „najsnažnijom ekonomijom u povijesti“ – Sjedinjene Američke Države – ima tako veliki broj ljudi koji borave i spavaju na ulicama, u parkovima... Samo u SAD-u je u 2019. godini bilo oko 550.000 beskućnika. Da li ćemo i dalje sa divljenjem (!?!) primati informacije o tome da 26 najbogatijih ljudi u svijetu imaju više novca od 3,7 milijardi (50%) najsiromašnijih stanovnika svijeta, dok, istovremeno, imamo sve loše (čitaj: nečovječno) naprijed pobrojano?!? Rast bogatstva 0,1% najbogatijih bio je isti kao rast prihoda 50% najsiromašnijih5. „Ekonomska nejednakost je raširena i donekle neizbježna. Vjerujemo, ipak, da ako se nejednakost pravilno ne nadgleda i ako se na to ne odgovori, može dovesti do raznovrsnih političkih, ekonomskih i socijalnih katastrofa“, ocijenili su autori Izvještaja o svjetskoj nejednakosti 2018. Ili je COVID-19 upozorenje čovječanstvu? Da li ćemo nešto promijeniti?? Trenutna kriza podsjetila nas je još jednom na neraskidivu međuovisnost ekonomskih i gospodarskih aktivnosti od mnogih drugih sustava, kao što su zdravstveni, znanstveni, ekološki i mnogi drugi. Može li i kako MICE industrija imati ulogu u takovom pristupu, u promjenama čovječanstva nabolje?

Može li i kako mice industrija imati ulogu u promjenama čovječanstva nabolje? Ako ste u ovom tekstu očekivali odgovor na jednostavno pitanje:

Izvor: Ujedinjeni narodi Izvor: Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD)

4 5

www.suvremena.hr

sajmovi Ne navodi li i vas ova teza na zaključak da: Kako ih jedno vrijeme nije bilo, sajmovi i kongresi bi, u postpandemijsko vrijeme, mogli doživjeti svojevrsnu renesansu bude li ih se promišljalo, dizajniralo i organiziralo po mjeri onih koji ih čine (sudionika i publike). Krenimo u tome pravcu! Čemu mice industrija treba (više) biti posvećena u budućnosti?! Hoće li MICE industrija nastaviti poslovati kao i prije pojave pandemije Covid-19? – i odgovor je jednostavan: Hoće! Čak i nadahnutija, rekao bih. Hoće s organizacijskog i logističkog aspekta. Hoće s komunikacijskog aspekta. Hoće s financijskog aspekta. Hoće, uvjeren sam, i s koncepcijskog aspekta – u skladu sa svojom definicijom (ili se više neće tako zvati): sastanci, kongresi, susreti, forumi, razgovori, promocije, izložbe... ostat će to što i same riječi znače – susreti i razgovori više ljudi o zajedničkoj temi.

(li) će sajamska industrija zamrijeti usljed nagle ekspanzije računalnih i digitalnih tehnologija – sajamska i kongresna industrija neće zamrijeti!

Kontra tome nije (može biti samo paralelno i kao povremeni nadomjestak) i virtualni MICE. Ljudi se mogu, naravno: vidjeti, komunicirati, debatirati te donositi zajedničke zaključke i putem video konferencija i na druge slične načine. Ne moraju se, pri tome, fizički susretati. Ali tada to nije MICE. Tada to nisu sastanci, tada nemamo incentive sadržaje, tada to nisu kongresi, izložbe i događanja na kojima nerijetko i adrenalin odigra svoju ulogu. „Susret“ ili „Događanje“ ima svoju definiciju i ono ne može biti virtualno, ili, u tome slučaju, ono to nije.

Uz to, naravno, uprkos činjenici da danas veliki broj poslova možete završiti na platformi IK tehnologija, ljudi žele proizvod vidjeti i „u živo“, žele ga opipati, isprobati/testirati njegove perfomanse, omirisati, čuti, kušati... dakle, žele procijeniti njegovu kvalitetu, funkcionalnost i vrijednost putem svih čula koje je priroda čovjeku dala. Podsjetimo se: Nisu li sajmovi i kongresi svojevrsna događanja!? Dakako, događanja koja želimo neposredno doživjeti i u kojima želimo sudjelovati!

Još jednu značajnu spoznaju potvrdila nam je pandemija i dramatično smanjeno komuniciranje među ljudima. Spoznaju da – unatoč brojnim pitanjima, dilemama i prognozama unatrag dva desetljeća, da 16

Suvremena trgovina 3(45)

Otpor smanjenom obujmu kontakata i komunikacije među ljudima, samo je nedvojbeno potvrdio da je u ljudskoj prirodi i psihi da se ljudi žele, hoće i moraju susretati... da moraju komunicirati, da žele definirati sugovornika i temeljem izgleda te ponašanja i govora tijela. Ljudi se žele i družiti, ručati i popiti piće zajedno, kroz posao stvarati i prijateljstva...

Stoga, ponovit ću onu sintagmu tisuću puta napisanu i izgovorenu: Gdje ćete, kada je posao u pitanju, u tako kratkom vremenu susresti više sugovornika i (potencijalnih budućih) poslovnih partnera, kao i proizvoda, nego na sajmovima i kongresima?!

No, vratimo se važnijem dijelu pitanja. Onome dijelu pitanja kojemu bi MICE industrija u budućnosti trebala biti više posvećena. Ako će tvrtka i u budućnosti biti manje-više kakva je bila i do sada (naravno, što je dobro, iz perioda u period – uvijek dodatno unaprijeđena), vratimo se suštini. Čemu MICE industrija treba (više) biti posvećena u budućnosti?! Zašto i kako MICE industrija može i treba imati mnogo veću ulogu u kreiranju društvenih procesa i trendova? Naravno, ova pitanja postavljamo i odgovore dajemo s pozicije kreatora sadržaja MICE događanja (ne s pozicije agencijskih izvršitelja MICE događanja). Tragajući za odgovorima na ova pitanja, nije suvišno odmah u početku ustvrditi (!) da MICE industrija može i treba imati veći i snažniji utjecaj na kreiranje društvenih trendova nego što ga trenutačno ima. Da li kreatori sadržaja MICE događanja trebaju usko postavljati samo osnovne teme kao epicentar razvoja i realiziranja jednog MICE događanja, ili osnovnoj temi mogu pridodati i druge inicijative i aktivnosti od značaja za šire društvo?! Treba li i može li se MICE događanje, kao svojevrstan interaktivni i neposredni medij, iskoristiti za utjecaj (ili bar za promociju) na način razvoja zajednice, na unaprjeđenje (globalnih) moralnih normi,

za promociju pozitivnih razvojnih praksi... Odgovor na prethodna pitanja je: DA, MOŽE i TREBA! Mice događanja mogu i trebaju biti dobra platforma za zagovaranje i promociju pozitivnih društvenih normi! Što to znači? To prije svega znači da se MICE industrija može i treba izboriti za svoj veći autoritet i značaj u procesu razvoja društva i gospodarstva. Primjerice, kao što se – primjetno - izborila izvozna industrija. To znači da kreatori sadržaja u MICE industriji trebaju šire promišljati teme i inicijative koje MICE industrija uspješno može komunicirati i promovirati. Primjerice, treba li MICE industrija promovirati zdrav način života kao nešto što je korisno svakom društvu ili, globalno gledajući, cjelokupnom čovječanstvu – dakle, univerzalne vrijednosti? Pri tome ne mislim na promociju zdravlja organizirajući npr. Kongres zdravstvenih radnika. Mislim na sve prilike i na sva MICE događanja: i na godišnji susret računovođa, i na savjetovanje o zaštiti šuma, i na seminar o ljudskim resursima, i na Izložbu graditeljstva... Doslovce, sva MICE događanja mogu i trebaju biti dobra platforma za zagovaranje i promociju pozitivnih društvenih normi! Zašto ne na godišnjem susretu računovodja, uz glavnu temu, ne promovirati i koristi od zdravog načina života?! Zašto ne na savjetovanju o zaštiti šuma ne promovirati i zagovarati jednakopravnost u svijetu i ljudske slobode?! Zašto ne na seminaru o ljudskim resursima ne prezentirati potrebu o snažnijoj zaštiti planeta?! Dakle, zašto MICE industriji ne dati novu dimenziju i novu (dodatnu) vrijednost?! Dati joj novu snagu i autoritet zbog čega će ona sama postati privlačnija, važnija, višedi-

menzionalnija, sadržajno slojevitija... sa stvarnim utjecajem, ili bar doprinosom u utjecaju na globalne trendove i stvarne vrijednosti u daljnjem razvoju čovječanstva?? Stoga odgovor na naslov iz ovoga teksta, da li će MICE industrija ostati ista kao što je bila prije pandemijje Covid-19, ne ovisi od razornosti i dugotrajnosti pandemije. Ovisi, u svakom slučaju, od nas kreatora sadržaja u MICE industriji!

Usmjerimo reflektore na mice industriju Dakle, može se zaključiti da MICE industrija može manifestirati svoj (veći nego što to danas jeste) značaj kroz inicijative koje će pokretati (i realizirati); kroz sadržaje koje će tretirati; kroz zaključke, preporuke i poruke koje će odašiljati; kroz zagovaranje društvenih vrijednosti i normi kakve su potrebne čovječanstvu da bi se ono

razvijalo u ispravnom – samoodrživom - smjeru. Tu je šansa MICE industrije! Tu je stvarna, vrijedna pažnje, kreativnost: u kreiranju (i realiziranju) sadržaja koji će pobuditi pažnju javnosti i usmjeriti reflektore na MICE industriju! Onaj drugi dio, kojima su mnogi autori i organizatori u MICE industriji na žalost više posvećeni (ali to su uglavnom PCO agencije): način organizacije, komunikacija, marketing, PR, prodaja, optimizacija u korištenju društvenih mreža, način organizacije/postavljanja dvorane, način registracije te vrsta i način podjele akreditacija i drugo..., jeste važno, ali moramo prihvatiti da su to interni poslovni procesi koji zanimaju samo upravo njih autore i organizatore u MICE industriji. Interni poslovni procesi nisu važni široj zajednici. Oni su (samo) alat za realizaciju suštine održavanja sadržaja u MICE industriji: zamišljenih i razrađenih ideja i inicijativa koje promoviraju i zagovaraju univerzalne vriST jednosti! www.suvremena.hr

gospodarstvo

Važnost sajmova za austrijsko gospodarstvo

Gubitnici - industrija i izvoz piše: mag. Sonja Holocher-Ertl, direktorica Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu

Kao mala industrijska zemlja, Austrija je posebno ovisna o izvozu i također vrlo uspješna u pogledu izvoza. Austrija je na 7. mjestu u globalnom rangu izvoza po stanovniku, a izvoz u Austriju stvara više od polovice bruto domaćeg proizvoda. Samo je austrijski izvoz robe u 2019. iznosio 153,7 milijardi eura. Zajedno s izvozom usluga, Austrija je ostvarila gotovo 220 milijardi eura. Svaka milijarda izvoza osigurava 10.000 radnih mjesta.

V 18

ažan element uspješnog razvoja tržišta, posebno inozemnih tržišta, predstavljanje je na sajmovima.

Suvremena trgovina 3(45)

Više od 20.000 sajmova održava se svake godine širom svijeta. Na mnogim tržištima i industrijama, sudjelovanje na sajmu prilikom

ulaska na tržište, brz je i ekonomičan put ka uspjehu, a zatim kamen temeljac održivog razvoja tržišta. Nigdje drugdje na jednom

mjestu ne možete susresti sve svoje dionike. Podrška za inozemne sajmove kroz Advantage Austria Advantage Austria organizira grupne izložbe i grupne štandove na oko 100 međunarodnih sajmova za svoje članice i osigurava da se austrijski proizvodi predstave na reprezentativnim austrijskim štandovima. Prednost Austrija je također redovito zastupljena na sajmovima s austrijskim korporativnim grupama u Hrvatskoj. U posljednje vrijeme vrlo uspješno u Poreču u Promohotelu i na Sajmu obrazovanja u Zagrebu. Sajam kao ekonomski čimbenik u Austriji Sajmovi su važan gospodarski čimbenik u Austriji. Vodeći organizatori sajmova Austrije – članovi Udruženja austrijskih sajmova MESSEN AUSTRIA – organiziraju oko 120 sajmova i više od 1.000 manifestacija samo na 11 lokacija u Austriji: Dornbirn, Graz, Innsbruck, Ried, Salzburg, Wels, Wieselburg, Oberwart, Klagenfurt i obje Reedove izložbe u Salzburgu i Beču. Sveukupno, austrijski sajmovi ostvaruju godišnju prodaju od oko 150 milijuna eura. Bruto dodana vrijednost članova MESSEN AUSTRIA iznosi čak oko 1,5 milijardi eura.

prosjeku oko 105 eura tijekom boravka na sajmu. Izlagači ulažu oko 9.350 eura po događaju, a svi ukupno 302.584.700 milijuna eura za nastupe na sajmovima. Sajmovi su također vrlo važni za lokalne zajednice i lokacije u koje se ulaže u prosjeku 13 milijuna eura godišnje. Oni također igraju važnu ulogu na tržištu rada, jer izravno zapošljavaju oko 400 ljudi u Austriji, a posredno je oko 20.000 ljudi zaposleno u industriji sajmova. Učinci krize Covid-19 na sajmove u Austriji Učinci krize COVID-19 u prvoj polovici 2020. na industriju sajmova sve su gori. Kriza je uzrokovala totalni neuspjeh na 10 izložbenih lokacija i stopostotni gubitak prodaje. Ukupno 40 sajmova s više od 7.000 izlagača i više od 400 gostujućih događanja trebalo je otkazati. Industrija sebe vidi kao jednu od prvih koja je osjetila efekte corona krize i zabrinuta je zbog toga što će biti jedna od posljednjih koja bi mogla nastaviti s poslovanjem. Za industriju sajmova to znači pad prodaje i do 30% po lokaciji, što se uglavnom ne može nadoknaditi u drugoj polovici 2020. godine. Također, i sve tvrtke za opskrbu, poput zaštitarskih tvrtki, sajamskih ugostiteljskih usluga, tvrtki za čišćenje, tehničara, logističara, gra-

ditelja sajmova i agencija gube poslove zbog učinka COVID-19. U Austriji postoji oko 190 tvrtki uključenih u industriju sajmova. Iz današnje perspektive, nemoguće je procijeniti kako će se situacija razvijati. Sajmovi i događanja dijelom su odgođeni za jesen, sve dok kalendar termina ima slobodan kapacitet, ali još uvijek postoji velika neizvjesnost za drugu polovicu godine. Međutim, „planiranje putem viđenja“ teško je za ovu industriju, jer je organizatorima potrebno vrijeme za uspješnu pripremu sajma. Industrija se nada da će što prije moći održavati sajmove i velike događaje. Ubrzo nakon toga sajmovi će imati važnu ulogu u društvenom i ekonomskom životu. Ljudi se žele ponovno osobno sastati, mora se raditi i razmjenjivati iskustva. Austrijska savezna vlada 14. lipnja 2020. definirala je pravni okvir za organizaciju sajmova i kongresa s obzirom na pandemiju COVID-19, što će omogućiti ponovno održavanje sajmova. Time je ispunjena važna želja sajamske industrije u Austriji za pravnom sigurnošću. „Pretpostavljamo da ćemo održati sve sajmove planirane za jesen i zimu 2020. u izložbenom centru u Klagenfurtu. Naravno, može se očekivati da će se broj izlagača i posjetitelja smanjiti u odnosu na prethodna razdoblja. Po mom mišljenju, godina 2021. bit će i dalje

„Domaći sajmovi imaju status koji treba shvatiti ozbiljno. Novac koji sajmovi stavljaju u promet pozitivno utječe na regije i njihov gospodarski učinak“, kaže Armin Egger, predsjednik Messen-Austrije. Prema rezultatima studije koju je institut BMM Markt und Trendforschung proveo na temelju anketiranja članova Messen-Austrije i studija s dodanom vrijednošću, od 2012. do 2016. u ime MessenAustrije a objavljen u 2018. godini, svaki posjetitelj sajma daje u www.suvremena.hr

sajmovi sajmovi i nakon krize ostati atraktivna i uspješna gospodarska platforma. Pogledajmo opće trendove u industriji sajmova u Austriji: • Javni sajmovi moraju postati još specifičniji, obuhvatiti takozvane „zajednice“ i ponuditi kvalitetan spoj informacija i zabave – fokus je više na pozornici i stvaranju iskustava za sva osjetila pod motom „infotainment“.

vrlo teška, a onda očekujem da će se izložbena industrija konsolidirati u 2022. i 2023. godini. Krizu smo iskoristili za razvijanje novih tema sajmova, pa planiramo dvije premijere u 2020. godini“, kaže Bernhard Erler iz sajma u Klagenfurtu. Austrijski organizatori sajmova uvjereni su da će interes za sajmove – i izlagača i posjetitelja – i dalje postojati, jer za mnoge izlagačke tvrtke, posebno male i srednje tvrtke koje nisu toliko uključene u IT-u kao velike kompanije, sajmovi su vrlo važan prodajni kanal, a posjetitelji u velikoj mjeri koriste i sajmove za prikupljanje informacija. Reed Messe proveo je anketu među posjetiteljima sajmova, koja je dala vrlo ohrabrujuće rezultate u vezi s pitanjem „Hoćete li ponovno posjetiti sajmove nakon otvaranja?“, Kaže Paul Hammerl iz Reed Exhibitions Austria. Razvoj novih formata sajmova No, budući da je budućnost još uvijek prilično neizvjesna i koristi se sve više digitalnih komunikacijskih kanala, austrijski organizatori sajmova također sve više koriste digitalne i virtualne koncepte te stalno razvijaju nove. Razdoblje krize također je potaknulo ovaj razvoj. „Budućnost bez sumnje pripada dualnosti analognih i digitalnih poslovnih modela. To znači stvaranje digitalnih / virtualnih platformi s fizičkim / analognim sajmom kao vr20

Suvremena trgovina 3(45)

huncem“, smatra Paul Hammerl iz Reed Exhibitions Austria. Međutim, virtualni sajmovi ne mogu zamijeniti komunikaciju uživo i ljudske susrete, kaže Bernhard Erler: „Svatko tko ide na pravi sajam doživljava marketing uživo sa svih svojih pet osjetila. Proizvodi se ne mogu samo vidjeti, već su u mnogim slučajevima i opipljivi, a ponekad ih je čak moguće i isprobati. Na sajmovima s kulinarskom ponudom dodaje se miris i okus. Svatko tko ide na sajam želi se prošetati, dobiti informacije i također se zabaviti – vidjeti i biti viđen. Na sajmovima je sastanak s kolegama iz industrije i razgovor o problemima 'uz kavu' također vrlo važan aspekt. Virtualni sajmovi ne mogu sve to ponuditi, zbog čega, po mom mišljenju, nemaju potencijala kao solo instrument. U najboljem su slučaju pogodni kao dodatak stvarnim sajmovima.“ Ipak, kupci na nove virtualne formate reagiraju izuzetno pozitivno, a broj klikova i posjeta neprekidno raste. Trendovi u sajamskoj industriji u Austriji U svakom slučaju, korona-kriza privremeno je bacila na koljena industriju sajmovanja, a nakon što je pogodila i mnoge poslovne ljude, strahuje se da neće svi izlagači sudjelovati na jesenskim i zimskim sajmovima. Međutim, organizatori austrijskih sajmova većinom su uvjereni da će

• Sajmovi moraju postati mjesto umrežavanja i kongresni sajmovi. Uz prethodne osnovne funkcije, faktor „relevantni specijalistički sadržaji“ postaje sve važniji. Međutim, navedeno se odnosi na obje vrste izložbi. Dualnost tradicionalnog analognog formata izložbe i digitalne cjelogodišnje platforme pripada skoroj budućnosti. Međutim, ovaj se trend može promatrati širom svijeta i nije ograničen samo na Austriju. Kao najzanimljivije predstojeće sajmovi u Austriji za hrvatske izlagače i javnost, naši stručnjaci preporučuju: • Međunarodni sajam drva / Timber & Construction, 14. – 17. listopada 2020. u Klagenfurtu, postupno se razvija od izložbe do specijalističke platforme s kongresima, seminarima, specijalnim izložbama itd. • Ferien-Messe Wien, koji se svake godine održava u siječnju na sajmu u Beču. • Hohe Jagd & Fischerei, drugi najveći sajam lova u Europi, održava se svake godine u veljači u Salzburgu. • Pametna automatizacija – Sajam za tvrtke koje posluju u sektoru automatizacije održat će se u Linzu u svibnju 2021. godine. • Intertool – sajam strojarstva održava se svake dvije godine, sljedeći put vjerojatno u svibnju 2022. u Velsu (usred austrijskog najjačeg industrijskog područja). ST

VOLIŠ LI OKUS NAJFINIJE KVALITETE? dmBio kaša s čokoladom za doručak 500 g

2990 kn

1 kg / 59,80 kn

dmBio bijela hrskava čokolada 100 g

1390 kn

1 kg / 139,00 kn

dmBio proteinske grickalice 40 g

990 kn

1 kg / 247,50 kn dmBio jogurt od indijskih oraščića 160 g

790 kn

1 kg / 49,38 kn

� www.dm.hr � www.facebook.com/dm.Hrvatska.hr

Regionalni sajmovi i glokalizacija Riječ je o vrlo zahtjevnom, ali i vrlo prilagodljivom alatu za promicanje određenih vrijednosti na određenim područjima. Regionalni sajmovi su gotovo idealan instrument za postizanje upravo tih ciljeva.

zraz glokalizacija je udruživanje pojmova globalizacija i lokalizacija. Ova dva pojma imaju potpuno različita značenja. No, zajedno se koriste za upućivanje na marketinške strategije i poslovne metodologije stranih tvrtki na lokalnom tržištu. Kombinacija riječi „globalizacija“ i „lokalizacija“ koristi se za opisivanje proizvoda ili usluge koji se razvija i distribuira na globalnoj razini, ali je također prilagođena za promicanje gospodarskih i uslužnih djelatnosti na 22

Suvremena trgovina 3(45)

određenom (širem) području. U suštini to je sociologijski pojam integracije i interakcije globalnoga i lokalnoga s jedinstvenim ishodima u različitim geografskim područjima, odnosno proces modifikacije globalnih utjecaja u lokalnim kontekstima. Stoga je vrlo zahtjevan, ali i vrlo prilagodljiv alat za promicanje određenih vrijednosti na određenim područjima. Regionalni sajmovi su gotovo idealan instrument za postizanje upravo tih ciljeva.

Drugim riječima, glokalizacija je, u stvari, prilagodba globalnih i međunarodnih proizvoda u lokalne kontekste, koji se koriste i prodaju. Pojam je skovao u Harvard Business Review, 1980. sociolog Roland Robertson. Naziv je nastao spajanjem naziva globalno i lokalno, a podrazumijeva njihov međusobni utjecaj i lokalni otpor prema globalnome gospodarskom i kulturnom ujednačavanju. Glokalizacija se, naime, rađa iz želje da se iz inventara gospodarskih, kulturnih i

drugih elemenata koji čine određeni identitet, odaberu oni koji se smatraju izvornim ili originalnim obilježjima određene skupine i/ili prostora, te da se kombiniraju s onima koji se smatraju globalnima. Prilagodba lokalnim običajima i zakonima Glokalizacija se dogodila prije nekoliko desetljeća kada su tvrtke odlučile izaći na inozemna tržišta kako bi proširile svoje poslovanje. U početku je međunarodnim kompanijama bilo teško slijediti poslovna pravila i propise neke zemlje. To znači da kad tvrtka ulazi na novo tržište, mora modificirati svoje proizvode i usluge kako bi ispunila zahtjeve potrošača lokalnog tržišta i prilagodila se lokalnim običajima i zakonima. Time se proizvodi glokaliziraju kako bi ih prihvatili lokalni kupci. Stoga je s pravom reći da glokalizacija čini jedan proizvod globalnim proizvodom, univerzalnim proizvodom koji svi mogu koristi-

desnoj strani. Slično tome, različite zemlje imaju različita pravila i zakone kojih se moraju pridržavati strane zemlje ako žele uspostaviti svoje poslovanje na tržištima tih zemalja. Izraz glokalizacija nije novi pojam. Japanski ekonomisti su ga prvi put iskoristili za objašnjenje svojih globalnih marketinških strategija. Od 1990. globalni sociolozi i društveni znanstvenici ponavljaju pojam glokalizacija. Koncept glokalizacije ne koristi se samo u području marketinga i poslovanja, već se koristi i na područjima zabave, tehnologije, antropologije, sociologije i geografije.

ni’ po definiciji će biti od većeg interesa za krajnjeg korisnika, osobu koja na kraju koristi proizvod. To je zato što dok je to nešto što svatko može koristiti i za što se koristi, kao globalni proizvod, njegova lokalizacija čini ga specifičnijim za pojedinca, njegov kontekst i njegove potrebe. Poseban naglasak stavljen je na povezanosti glokalizacije i selektivnih oblika turizma uključivanjem eno-gastronomskih razlika, te bogate i raznolike kulturno povijesne baštine kao ključnog faktora prilikom odabira destinacije. Odgovor na ekonomsku homogenizaciju

ti, a njegova lokalizacija olakšava ispunjavanje potreba pojedinaca.

Glokalizacija i lokalizacija proizvoda

Na primjer, ako američka automobilska kompanija želi prodati svoje automobile na indijskom tržištu, tada je potrebna proizvodnja vozila prema zakonima i običajima lokalnog indijskog tržišta. Prije svega, potrebno je proizvesti automobile s upravljačem s desne strane, jer se u Indiji automobili voze lijevom stranom s upravljačem na

Što se tiče određenog proizvoda ili usluge, to znači prilagodbu globalno plasiranih proizvoda i usluga lokalnim tržištima. Globalni proizvod ili usluga, nešto što svatko treba i može se izvući iz upotrebe, mogu biti prilagođeni lokalnim zakonima, običajima ili preferencijama potrošača. Proizvodi koji su ‘globalizira-

Ako je globalizacija bila zadužena za ekonomsku, pa i kulturnu homogenizaciju, glokalizacija je odgovor na nju: potiče autentično, pruža mogućnost identifikacije područja i njegovih materijalnih i kulturnih vrijednosti. U tom pogledu regionalni sajmovi imaju trajnu vrijednost, jer potiču raznolikost i time obogaćuju ne samo svoju užu sredinu, već otvaraju i šire mogućnosti plasmana i utjecaja. Prednosti glokalizacije možemo jasno označiti. To je, u prvom redu, širenje na inozemna tržišta, zatim povećana prodaja, prepoznatljivost svjetske marke, pomaže u povezivanju s kupcima i povećava mogućnosti zapošljavanja lokalnog stanovništva. U tom smislu glokalizacija je praktični marketinški pristup za povezivanje s kupcima širom svijeta. ST www.suvremena.hr

Pomurski sajam u razvoju gospodarstva regije

Sajmovi su multiplikator regionalnih prihoda piše: Janez Erjavec, predsjednik Uprave Pomurskog sajma

Prema podacima međunarodne organizacije UFI, sajmovi značajno multipliciraju prihode u širem okruženju svog djelovanja. Za Europu su ti prihodi 4 do 7 puta veći od samog prihoda organizatora. Među sektorima koji imaju najviše koristi od sajmova možemo nabrojiti turizam, ugostiteljstvo, infrastrukturu, sigurnost, uslužne obrte i slične djelatnosti koje su uključene u pripremu i odvijanje sajmova u vrijeme njihova trajanja. Uz to, sajamska aktivnost, osim što direktno zapošljava u sajamskim tvrtkama, zapošljava i tisuće ljudi iz drugih tvrtki, poput planera i dizajnera sajamskih prostora, izvještajnih i marketinških odjela medija, raznih dobavljača robe i usluga, prevoditelja, tumača... Među njima je i mnogo kreativnih i umjetničkih djelatnosti kao što su na primjer glazbenici, moderatori, dizajneri, fotografi… 24

Suvremena trgovina 3(45)

ajmove uobičajeno prate profesionalna i kongresna događanja i B2B susreti. Za ilustraciju navodim nacionalne podatke slovenačke studije „Gosti Kongresa, njihove navike i potrošnja 2019.“, koja pokazuje da ukupna potrošnja gostiju kongresa predstavlja 3,3 puta veću potrošnju od prosječne potrošnje uobičajenih turista. Podaci također svjedoče o važnosti Pomurskog sajma i njegovih događanja na gospodarski i turistički puls grada Gornje Radgone i pomurskog kraja. Ukratko, sajamska aktivnost doprinosi uspjehu turističke ponude, značajnom povećanju prihoda, osigurava mnogo radnih mjesta i otvara prilike za rad, a neizravno povećava izvoz, jer stvara izvozni proizvod na domaćem tlu. Važnost sajmova u smislu međunarodne promocije također je neprocjenjiva, jer sajmovi promoviraju gospodarstvo, turizam, gradove i mjesta, regije i države u kojima se održavaju. Pomurski sajam i njegove priredbe izrasli su iz pomurske regije Pomurski sajam ima gotovo šest desetljeća dugu tradiciju u organiziranju sajmova koji su prilagođeni krajoliku uz Muru i pokrivaju područja koje se protežu i na Hrvatsku, Austriju i Mađarsku. U ovoj regiji najvažniji resurs su ljudi koji se bave poljoprivredom i proizvodnjom hrane, a koji su gostoljubivi i otvoreni za suradnju. Svojim događanjima, Pomurski sajam to svoje okruženje svrstava uz bok najrazvijenijih, jer kroz sajamske priredbe koje organizira, radi direktnu promociju regionalnog gospodarstva i promociju regije sa svim njenim pozitivnim značajkama.

tu tradiciju poljoprivrede, stočarstva, pčelarstva i ostalih djelatnosti na ruralnim područjima. Stoga nije neobično da je velika priča Pomurskog sajma započela s poljodjelstvom i proizvodnjom hrane. Ove godine pripremamo se za 58. međunarodni poljoprivredni i prehrambeni sajam AGRA. Krajem kolovoza 2019. sajam AGRA okupio je 1.850 izlagača iz 32 zemlje sudionice. Izlagači su se predstavili na ukupno 71.800 m2 izložbenih i prezentacijskih površina (24.500 m2 izložbenog prostora u dvoranama, 29.000 m2 izložbenog prostora na otvorenom, 3.000 m2 izložbi životinja, 15.300 m2 oglednih nasada, arena. Sajam je posjetilo 118.000 ljudi. Kao najvažniji takav sajam u ovom dijelu Europe, naravno da je i daleko najvažniji sajam za Gornju Radgonu, cijelu regiju Pomurje i još mnogo šire. Međunarodni sajam gradnje, energije, komunale i obrta Pomurje je regija gdje su stasali mnogi uspješni obrtnici i graditelji. Međunarodni sajam građevine, energetike, komunalnih usluga i obrta MEGRA, kojem se posljednjih godina pridružio Međunarodni sajam zelenih tehnologija i zelenog stila života GREEN, može se pohvaliti tridesetogodišnjom tradicijom. Na posljednjem održanom sajmu predstavilo se 220 izlagača

iz jedanaest zemalja na 9.000 četvornih metara, a zabilježili smo 8.000 posjetitelja. Sajam lova, ribolova i zelenog turizma Regija je bogata ljepotom prirodnog okoliša, ima dugu i bogatu lovačku, ribolovnu i turističku tradiciju i kvalitetnu ponudu. Zato se ideja o bijenalnom organiziranju Međunarodnog lovačkog i ribolovnog sajma LOV prije nešto više od deset godina pokazala izvrsnom. Ubrzo mu se pridružio Međunarodni sajam zelenog turizma i smještaja NATURO. Prošle godine na tom sajmu predstavilo se je 160 izlagača iz 12 zemalja, na više od 9.300 četvornih metara. Sajam je posjetilo 14.000 posjetitelja. Međunarodni sajam odbrane, sigurnosti, zaštite i spašavanja Većina slovenskih profesionalnih vojnika dolazi iz štajerske i pomurske regije. Uvođenjem profesionalne vojne službe prvi put smo organizirali Međunarodni sajam obrane, sigurnosti, zaštite i spašavanja, danas poznat kao sajam SOBRA. U nešto više od jednog desetljeća, izrastao je u važan međunarodni događaj, na kojem su održana dinamična predstavljanja vojske, policije, civilne zaštite i vatrogastva s više od 100 izlagača iz

Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrane Agra Pomurje ponosno nazivamo i žitnicom Slovenije. Regija ima bogawww.suvremena.hr

sajmovi • Otvoreno nacionalno ocjenjivanje vina - Vino Slovenija Gornja Radgona, • Ocjenjivanje Bio vina, • Ocjenjivanje vina sorte Traminac, • Međunarodno meda,

ocjenjivanje

• Međunarodno ocjenjivanje mednih pića, • Međunarodno ocjenjivanje poljoprivrednih strojeva i mehanizacije. više od 10 zemalja. Zajedno s unutarnjim i vanjskim izložbenim prostorima zauzima površine više od 50.000 metara kvadratnih, a posjetilo ga je 20.000 posjetitelja. Međunarodni sajam modernog zdravstva Regija Pomurje ima bogatu zdravstvenu tradiciju s bolnicom u Murskoj Soboti. Kao dio Panonske nizine, Pomurje se može pohvaliti brojnim termalnim izvorima i prirodnim lječilištima, koja profesionalno pokrivaju područje zdravlja i rehabilitacije, a ima i veći broj domova za starije osobe. Te su činjenice, kao i dobra suradnja s ključnim regionalnim i slovenačkim organizacijama na polju zdravstvene zaštite, utrle put Međunarodnom sajmu suvremene zdravstvene zaštite MEDICAL. Na svom trećem izdanju okupio je 160 izlagača iz osam zemalja, pokrio je 7.500 četvornih metara izložbenog prostora, a posjetilo ga je 20.000 posjetitelja. Ostali projekti u odnosu na regionalnu ekonomiju Proizvođači i korisnici, struka i posao, susreću se licem u lice na sajmovima u našoj organizaciji. Uspostavljaju se nove ekonomske, profesionalne i političke veze, sve češće međunarodne. Svi ti sajamski projekti donose za Gornju Radgonu, Pomurje i šire zaleđe konkret26

Suvremena trgovina 3(45)

ne i mjerljive financijske učinke u obliku prodaje proizvoda i podrške za ponuditelje turističkih usluga. Sve to doprinosi boljoj informiranosti izlagača i posjetitelja te, naravno, povećanju ekonomske i turističke vidljivosti na najširem međunarodnom području. Misija Pomurskog sajma, prije svega, je razvoj sajmova i drugih projekata koji imaju podršku i zaleđe u lokalnom i regionalnom okruženju. Mnogi od njih već su daleko premašili granice regije kao i Slovenije. Istovremeno, razvijamo i mnoge druge projekte koji se prilagođavaju trendovima i pravcima daljnjeg suvremenog razvoja. Profesionalna međunarodna ocjenjivanja kvalitete Važni projekti u programu aktivnosti Pomurskog sajma su i profesionalna međunarodna ocjenjivanja kvalitete koja s jedne strane nadopunjuju sajamske događaje, a s druge strane promoviraju lokalnu, regionalnu, državnu i međunarodnu kvalitetu proizvoda. Dopustite mi da ih nabrojim: • Otvoreni natječaj slovenski Oscar za ambalažu, ocjenjivanje • Međunarodno mesa i mesnih proizvoda, • Međunarodno ocjenjivanje mlijeka i mliječnih proizvoda, • Međunarodno ocjenjivanje voćnih sokova, bezalkoholnih pića i pakiranih voda,

Uz slovenske i austrijske, najvjerniji sudionici ocjene kvalitete su uglavnom proizvođači mesa, vina, mliječnih proizvoda i meda, izvrsni proizvođači iz Hrvatske. To također ukazuje na važnost naših projekata u prekograničnom povezivanju obližnjih regija. Sajmovi Pomurje, ocjenjivanja kvalitete i Grad Gornja Radgona Gornja Radgona nalazi se na mjestu gdje se dodiruju Slovenije s Austrijom, Hrvatskom i Mađarskom. Pristup autocestom lako je dostupan svim slovenskim mjestima i svjetskim glavnim gradovima, kao i zemljama Balkana. S druge strane, nešto manje razvijena infrastruktura znači priliku za uživanje u istinskom gostoprimstvu u netaknutoj prirodi Pomurja. Ovdje se nudi najkvalitetniji hotelski smještaj u prirodnim lječilištima, autentičan smještaj i izvrsna kuhinja u širokoj mreži seoskih turizama, kao i uživanje u odabranim vinima iz poznatih vinskih podruma. Gornja Radgona s pravom se može pohvaliti titulom „grada sajmova i pjenušaca“. Sajmovi u Gornjoj Radgoni zasigurno su pridonijeli uspostavi i razvoju pomurskog turizma i gospodarstva. Stoga i nadalje razvoj Pomurskog sajma treba ići ruku pod ruku, paralelno s razvojem regionalnog ST gospodarstva i općina.

Global Exhibitions Day

Praznik sajamske industrije Global Exhibitions Day svjetska je proslava sajamske industrije i događanja, kao i svih koji su uključeni u nju. Obilježavanje GED-a započelo je 2016. godine i sada je u svojoj petoj godini. Global Exhibition, uz ostalo, doprinosi ciljevima održivog razvoja, koje su prihvatili Ujedinjeni narodi. Podatci o globalnom ekonomskom utjecaju sajmova i izložbi, vrlo dojmljivo potvrđuju značenje sajamske industrije. Sajmovi i stručne izložbe, naime, na globalnoj razini generiraju 275 milijardi eura ukupnog prihoda, a doprinose globalnom bruto društvenom proizvodu (BDP) 167 milijardi eura odnosno 198 milijardi USD. Oni podržavaju 3,2 milijuna radnih mjesta širom svijeta. Cilj obilježavanja je naglašavanje snage samostalnih sajmova i izložbi za poticanje poslovanja, radnih mjesta, inovacija i lokalnih ulaganja. Kampanja je usredotočena na poruke koje promoviraju vrijednost sajmova i stručnih izložbi za tvrtke, njihovu ključnu potporu uloga za razvoj trgovine i internacionalizaciju, te poticajnu ulogu koju sajmovi igraju u pokretanju inovacija i konkurentnosti poduzeća. UFI, Globalno udruženje izložbene industrije, olakšava GED pozivom

svima koji rade na izložbama i sajmovima da sudjeluju u ovoj kampanji organiziranjem i dijeljenjem inicijativa koje promiču industriju. Uloga sajmova u oporavku gospodarstva Ove je godine naglasak GED-a stavljen na povećanje svijesti i zagovaranja sajamske industrije u najvažnijoj ulozi: vraćanju poslovanja i gospodarstava. Tema GED-a 2020 je „Sajmovi su ključni za obnovu gospodarstava.“ Prednost je GED-a što objedinjavanjem industrije, te fokusiranjem na važnu ulogu sajmova i stručnih izložbi u ponovnom povezivanju i obnovi zajednica i gospodarstava, ujedno promiče i optimizam u skori oporavak svjetskoga gospodarstva. Promiče, zapravo, ideju da su upravo sajmovi 'licem u lice' najbrži način da se proizvođači ponovno povežu s tržištem i da će veze uspostavljene na sajmovima dovesti do brže obnove gospodarstva. Naglašena uloga regionalnih sajmova Časopis SUVREMENA TRGOVINA se, kao i svih ovih godina, priključuje obilježavanju “praznika sajam-

ske industrije.“ Namjera je bila da se Svjetski dan sajmovanja i izložbi obilježi u Osijeku, ali smo zbog koronavirusa naš skup morali odgoditi za početak rujna. Posljednjih godina naročito dolaze do izražaja regionalni sajmovi, koji odražavaju snagu ukupnoga gospodarstva pojedinih područja. U tom pogledu regionalni sajmovi imaju trajnu vrijednost, jer potiču raznolikost i time obogaćuju, ne samo svoju užu sredinu, već otvaraju i šire mogućnosti plasmana i utjecaja. Na poslovnom susretu u Osijeku tako će se razmotriti ekonomska, socijalna i demografska funkcija sajmova i njihova uloga u privrednom životu određenoga područja. Poseban naglasak pri tome imat će teme: • Što predstavljaju sajmovi danas? • Novi oblici poslovne komunikacije • Sajamski trendovi i nova rješenja • Zašto su sajmovi (još uvijek) potrebni gospodarstvu? Uz to, organizirat će se i zanimljiva panel diskusija gdje će se govoriti o novom načinu ponašanja sajamskih posjetitelja te ulozi sajmoST va u marketing miksu. A.G. www.suvremena.hr

Kongresi i savjetovanja budućnosti

Raste potreba za prijenosom znanja Konferencije i kongresi razvili su se u važne ekonomske čimbenike s razmjerno dobrim izgledima za budućnost u narednim desetljećima. Njemačka trenutno zauzima prvo mjesto u Europi među svim konferencijskim i kongresnim destinacijama i drugo mjesto u svijetu, iza SAD.

ažan razlog neprikosnovene pozicije lidera na europskom tržištu je izvanredna infrastruktura Njemačke. Gusta mreža pružatelja usluga iz širokog spektra industrije, pruža idealne uvjete za uspješne konferencije i kongrese. Fokus je na širokom rasponu prvoklasnih konferencijskih hotela, kongresnih centara i mjesta događanja, kao i izvrstan omjer cijene i performansi. Prometna veza s više od 40 zračnih luka, gusta željeznička mreža i dobro razvijene autoceste jedinstvene su prednosti. Osim toga, njemačke organizatore karakterizira visoka razina inovativnosti i, na primjer, lider su u području „zelenih sastanaka“ i održivosti. 28

Suvremena trgovina 3(45)

Studija „Susret i kongres budućnosti“ doprinosi osiguravanju ove inovativne snage. Identificirani su, analizirani i ocijenjeni trendovi i tendencije u njihovom očekivanom razvoju do 2030. godine, te njihova važnost za kongresnu i konferencijsku industriju. Cilj je studije skrenuti pozornost na trendove koji su od značaja za industriju u ranoj fazi i omogućiti pravovremeno prilagođavanje, kako bi se osigurala i proširila uspješna pozicija zemalja (u prvom redu Njemačke) kao mjesta održavanja konferencija i kongresa. Današnji davatelji i planeri konferencija trebaju biti platforma i alat za sutrašnju konferencijsku i kongre-

snu industriju, što pretpostavlja da učinkovito prate razvoj događaja, a ponekad čak i utječu na njih. Događaji potiču inovacije i prijenos znanja Činjenica je da je internet komunikaciju i pristup know-how-u učinio neovisnim o lokaciji, a kongresi i konferencije i dalje će ovisiti o središnjim, prikladno smještenim lokacijama. Budućnost arhitekture na području organizacije kongresa i drugih skupova, uključuje različite važne aspekte. Konkretno, sustavi certificiranja poput njemačkog Vijeća za održivu izgradnju (DGNB) dobit će na važnosti. Recimo, važna je pristupačnost prostora

za priredbe, što svakako osigurava konkurentnost, a sve je veća želja sudionika za zdravom atmosferom prostora. Potrebno je dnevno svjetlo i prirodno prozračivanje. Obzirom na sve veću složenost životnog okruženja i socijalnih uvjeta, ubrzanjem brojnih razvojnih procesa i porastom znanja širom svijeta, raste potreba za odgovarajućim korisnim prostorima za prijenos znanja. Bitni aspekti prijenosa znanja odnose se na cjeloživotno učenje i stjecanje interkulturalnoga znanja te njegova stalna dostupnost. Studija predviđa da će novi formati dopuniti tradicionalne oblike stjecanja znanja: širok izbor tehnologija i alata, posebice novi razvoj virtualnih konferencija. Ovisno o formatu, funkciji i skupini sudionika događaja, sve se više zbližavaju segmenti scenske tehnologije, rasvjete, akustike, tehnologije prezentacija i prevođenja, kao i interaktivne mogućnosti i mogućnosti povratnih informacija. Do 2030. godine mobilne će se aplikacije sigurno integrirati u živote starijih ljudi nego što je to danas slučaj. Licem-u-lice ... fleksibilan, ažuriran Za razliku od današnjih zajedničkih konferencija, mogu se upotrijebiti formati specifični za sudionike - primjeri konferencija na otvore-

nom ili u barskim kampovima. To zahtijeva fleksibilnu tehnološku infrastrukturu. Uloga i bitni aspekti tehnologije U tim novim trendovima važnu ulogu ima tehnologija: Povećana uporaba novih tehnoloških alata i rješenja u organizaciji konferencija i kongresa i fleksibilne potrebe korisnika, dovest će do novih koncepata događaja. Kruta pravila i fiksna rješenja ustupaju mjesto u korist fleksibilnosti. U 2030. decentralizirani koncepti uglavnom će se koristiti za konferencije i kongrese koji prate stručne izložbe. Za to su dostupne različite tehnologije. Različita mjesta i virtualni prostori međusobno su umreženi, a iznad svega postoji koncept vodilja. Danas se nove tehnologije koriste za pripremu, provedbu i praćenje događaja. Virtualno i fizički: događaji licem u lice obično su obogaćeni virtualnim elementima i tako dominiraju vrlo različiti oblici „hibridnih događaja.“ Novi segmenti usluga pružaju daleko veće mogućnosti. Zbog visokih zahtjeva tehničke osposobljenosti organizatora, na konferencijama i kongresima uspostavljen je specijalizirani segment usluga za korištenje konvergentnih tehnologija.

Odabir društvenih megatrendova Konferencije, kongresi i slični događaji služe kao platforma za razmjenu iskustava i ideja. Zato njihova uspješna organizacija ovisi i o brojnim kontekstualnim uvjetima i zahtjevima - a to se neće promijeniti u narednih nekoliko desetljeća. Omogućujući razmjenu iskustava i prijenos znanja, podržavaju edukaciju kroz stalno, daljnje obrazovanje doprinose promicanju inovacija. Na taj način djeluju kao poticaj za političke, ekonomske, znanstvene i društvene procese i također služe međunarodnom razumijevanju. Zbog toga je važno da ključni igrači ove industrije rano prepoznaju relevantne buduće teme, komuniciraju ih i uključe u svoje strategije djelovanja. Buduća znanstvena istraživanja mogu dati važan doprinos i pružiti podršku i prijedloge u tom smjeru. Nastavljajući na ovom tragu, odabrani su i društveni megatrendovi koji su posebno važni za industriju: globalizacija, nedostatak resursa, urbanizacija, demografske promjene, feminizacija i raznolikost, mehanizacija i digitalizacija, održivi razvoj, mobilnost i sigurnost. Iako se o njima govori kao o prognozama, treba ih shvatiti kao poticaj za zamišljanje različitih razvoja koji također međusobno djeluju. Jedan od glavnih rezultata studije jest spoznaja da će se raznolikost mogućnosti u smislu prijenosa znanja, tehnologije i arhitekture za uporabu u industriji konferencija i kongresa i dalje znatno povećavati i nadopunjavat će postojeće formate i koncepte. To uključuje nove kombinacije komunikacijskih tehnologija koje će u budućnosti postati široko rasprostranjene. Megatrend unapređenja tehnologije oblikovat će i izazvati razvoj MICE industrije do 2030. na poseban način i povećati razinu kvalitete kako bi u većoj mjeri služili ST korisnicima. www.suvremena.hr

sajmovi

Sajmovi kao kvalitetan alat za izlazak obrtnika na tržište piše: Dražen Horvat, savjetnik za promociju i konkurentnost obrtništva, organizaciju poslovnih susreta u zemlji i inozemstvu, organizaciju sajamskih priredbi i nastupa - Hrvatska obrtnička komora

Od 1995. godine, HOK je s područnim obrtničkim komorama i udruženjima obrtnika organizirao i sufinancirao nastup na 304 međunarodna sajama u Hrvatskoj i inozemstvu, na kojima je nastupilo 14.850 izlagača, na 112.995 m2 izložbenog prostora. Na razini županija, gradova i općina, organizirano je još preko 300 manjih, lokalnih izložbi s više od 5.200 izlagača.

ajmovi i danas predstavljaju jedan od najvažnijih i najraširenijih oblika poslovne komunikacije, prezentacije i povezivanja na globalnoj, svjetskoj razini, unatoč modernim tehnologijama, internetu i suvremenim kanalima komunikacije. Sajam je po definiciji institucija trgovačkog karaktera, sastanak koji se periodički održava na određenom mjestu i na kojem se okupljaju trgovci i kupci s nekog šireg područja, bilo u svrhu izravnog trgovanja, bilo u svrhu zaključivanja trgovačkih poslova na temelju izloženih uzoraka. Početak sajmovanja veže se uz crkvene blagdane i njihove svjetovne proslave na kojima su obrtnici, iz raznih krajeva nudili svoje proizvode. Sajam je već tada bio mjesto susreta ponude i potražnje, prezentacije novih proizvoda i ponude usluga majstora obrtnika. U ranom srednjem vijeku sajmovi su se temeljili na prodaji, a u novijem vijeku gube isključivo prodajni karakter. Sajam u Leipzigu 1850. godine postavio je novi standard sajmovanja: sajam uzoraka koji ne služe neposrednoj prodaji, nego se na te30

Suvremena trgovina 3(45)

melju njih zaključuju trgovački ugovori. Tako sajam primarno postaje mjesto kontakata i povezivanja. Sajmovi imaju veliku ulogu u razvitku tržišta i značajan utjecaj na ekonomska kretanja, a naročito su utjecali na uspostavu mreže poslovnih kontakata, izvoz, kreditnu politiku i razmjenu valuta, razmjenu novih tehnologija i širenje znanja i novih tehnika u izradi pojedinih proizvoda. Važnost i globalni ekonomski utjecaj sajamske industrije ilustriraju procjene prema kojima sajmovi, stručne izložbe i skupovi na svjetskoj razini generiraju 275 milijardi eura prihoda, a doprinos globalnom bruto društvenom proizvodu (BDP) kreće se oko 167 milijardi eura. Organizacije pratećih sadržaja podržava oko 3,2 milijuna radnih mjesta širom svijeta. Obrtnicima, kao malim i mikro poduzetnicima, nastup i prezentacija na sajmu predstavlja jedan od glavnih alata i modela izlaska prvenstveno na domaće, ali i na inozemno tržište. Ankete, koje Hrvatska obrtnička komora redovito provodi među izlagačima, ukazuju kako svoj sajamski nastup planiraju kao trošak koji je dugoroč-

no isplativo ulaganje nužno za prezentaciju i za pristup većem opsegu tržišnih informacija. Koristi za obrtnika koje su ujedno i razlozi zbog kojeg se odlučuju nastupiti na sajmu mogu biti: • kontakt s novim dobavljačima/ kupcima • praćenje inovacija i trendova • pozicioniranje ponude, cijenom i kvalitetom, u odnosu na konkurenciju • potraga za novim poslovima i novim tržištima • razmjena poslovnih informacija i tehničkih znanja s poslovnim ljudima • ispitivanje preferencija i zahtjeva potrošača • sudjelovanje na kongresima i sličnim događanjima • stvaranja mreže poslovnih kontakata i upoznavanje poslovnih partnera • kontinuitet prisutnosti na tržištu. Kako bi sajam doista bio investicija te dugoročno omogućio unaprjeđenje poslovanja, svaki nastup potrebno je pomno i na vrijeme

ti radna mjesta. Iz tih razloga važno je osigurati im podršku. Hrvatska obrtnička komora organizacijom i sufinanciranjem zajedničkog nastupa na sajmovima stvara prilike za dodatni marketing. Sufinancira se izlaganje na inozemnim sajmovima i na regionalnim sajmovima u Hrvatskoj te organizacija regionalnih sajmova u Hrvatskoj na kojima svoju nišu pronalaze obrtnici orijentirani pretežito na domaće, lokalno i njima blisko tržište. planirati i pripremati. Planiranje je potrebno započeti 12 mjeseci prije sajma, a kod nekih specijaliziranih sajmova i više od 24 mjeseca. Priprema je potrebna kako bi se planirali resursi i osoblje, prezentacije i dežurstvo te pripremili izlošci. Ništa manje nije važno i nakon sajma napraviti evaluaciju svih kontakata te analizirati dobra i loša iskustva. Jedan kontakt može promijeniti daljnji tijek poslovanja. Svakom kontaktu treba pristupiti s pažnjom, poslati zainteresiranima tražene informacije i ponudu te zahvaliti na poslovnom interesu. Jako je bitan i kontinuitet nastupa na pojedinom sajmu, jer ponekad prođu dva-tri ili više nastupa dok obrtnik nađe svoje mjesto na tržištu, postigne kontinuitet prisutnosti i napravi kvalitetnu mrežu poslovnih kontakata kako bi unaprijedio svoje poslovanje i svoje proizvode ili usluge uspješno plasirao na planirano tržište. U vremenima krize i recesije, s kakvima se obrtnici upravo pokušavaju nositi uslijed epidemije koronavirusa, prvo se smanjuju troškovi marketinga i promidžbe. Međutim, stručnjaci upozoravaju na opasnost teškog povratka na tržište za slučaj nestanka tijekom krize. Kriza najbrže i najteže pogađa male obrtnike, ali upravo oni drže i ključeve izlaska iz krize, jer se mogu brzo prilagoditi te stvara-

Odbor za gospodarstvo, međunarodnu suradnju i sajmove, temeljem informacija o iskazanom interesu obrtnika za pojedine sajmove, područnih obrtničkih komora te udruženja obrtnika predlaže, a Upravni odbor Hrvatske obrtničke komore donosi Plan međunarodnih, regionalnih i lokalnih sajmova. Planom se za godinu unaprijed definiraju uvjeti pripreme i sufinanciranja. HOK priprema promotivni materijal i informacije o proizvodima izlagača, organizira popratne aktivnosti kao što su konferencije, seminari, okrugli stolovi, poslovni razgovori i marketinške aktivnosti. Ujedno, HOK-a osigurava dežurstvo na štandu u svrhu davanja kvalitetnih informacija posjetiteljima. Na pojedinim sajmovima HOK-a zajedno s partnerskim institucijama, organizira unaprijed dogovorene poslovne razgovore u svrhu povezivanja i neposrednih kontakata te razmjene iskustava i stjecanja novih poslovnih partnera. Sajmovi u inozemstvu koriste se i za dodatnu međunarodnu promociju hrvatskog obrtništva, te za daljnji razvoj međunarodne suradnje s inozemnim partnerskim organizacijama i institucijama. Sufinanciranje zajedničkog nastup članova HOK-a na inozemnim sajmovima iz Plana obuhvaća troškove standardno uređenog izložbenog prostora po principu „ključ u ruke“. Svaki izlagač uz izložbeni

prostor uređen sukladno njegovoj prijavi i potrebama dobiva i: dva natpisa na štandu, reprezentaciju na štandu, dežurnu osobu na štandu, transport eksponata na relaciji Zagreb-Sajam-Zagreb i postavu na štandu, najavu nastupa prema službama sajma, sve potrebne informacije, tehničke podatke, upute, te kompletnu logistiku potrebnu za kvalitetan sajamski nastup. Izlagačima se osigurava i kvalitetna medijska najava, kroz HOK-ove kanale i marketing sajmova, putem kataloga i e-kataloga te u medijima koji prate sajamske priredbe. Od 1995. godine, HOK je s područnim obrtničkim komorama i udruženjima obrtnika organizirao i sufinancirao nastupe na 304 međunarodna sajama u Hrvatskoj i inozemstvu, na kojima je nastupilo 14.850 izlagača, na 112.995 m2 izložbenog prostora. Na razini županija, gradova i općina, organizirano je još preko 300 manjih, lokalnih izložbi s više od 5.200 izlagača. Trend u modernom sajmovanju su regionalni sajmovi kojih je sve više, a koji okupljaju i povezuju izlagače i posjetitelje gospodarski povezanog regionalnog područja, od jednog grada ili općine i njima susjednih mjesta, preko županije ili šireg dijela države, do područja više država za koje je lokacija sajma mjesto međunarodnog poslovnog povezivanja izlagača i posjetitelja. Vrijeme pandemije Covid-19 pokazalo je koliku moć u poslovanju ima tehnologija koja omogućuje povezivanje i ponudu on-line. Međutim, dodatno je naglasila važnost tradicije, osobnog kontakta, predstavljanja proizvoda i usluga uživo, rukovanja nakon uspješnog sastanka ili sklopljenog posla. Pokazatelji interesa obrtnika potvrđuju važnost sajmova kao alata za obrtničku prezentaciju i izlazak na tržište koji će Hrvatska obrtnička komora nastaviti podupirati u cilju promocije obrtničkih proizvoda i obrtST ničkog načina poslovanja. www.suvremena.hr

Sajamsko tržište

Organizatori sajmova – marketinški partneri Sajmovi su ključni pokretač međunarodne trgovine robom i uslugama. Važni su marketinški instrumenti u B2B komunikaciji i pojačavaju konkurenciju i trgovinu u gotovo svim gospodarskim regijama širom svijeta, osiguravajući rast i radna mjesta. Ekonomska globalizacija i povećana orijentacija prema robnim markama, dodatni su čimbenici koji promiču važnost ovih tržišta na svjetskoj razini. U tom se procesu organizatori sajmova razvijaju u marketinške partnere za tvrtke na sveobuhvatnije načine. 32

Suvremena trgovina 3(45)

pektar sajmova obuhvaća sve – od posebnih izložbi za gotovo svaki sektor u visoko razvijenim zemljama do univerzalnih izložbi u zemljama u razvoju. Prema podacima Globalne udruge sajamske industrije (UFI), širom svijeta postoji oko 1.200 relevantnih izložbenih prostora i 31.000 izložbi svake godine. Oni nude 34,8 milijuna četvornih metara izložbenoga prostora - ili ekvivalent 460 nogometnih igrališta. Na više od 31.000 sajmova i stručnih izložbi, godišnje se okuplja oko 4,4 milijuna izlagača i više od 260 milijuna posjetitelja. Njemačka čini 10 posto svjetskog sajamskoga tržišta.

Sajamski kapaciteti širom svijeta

Funkcije sajmova Od svih marketinških instrumenata sajmovi imaju daleko najširi raspon funkcija. Oni izravno utječu na poslovnu administraciju, nacionalna gospodarstva i društvo u cjelini. • FUNKCIJE TRŽIŠTA. Sajmovi služe za uspostavljanje i održavanje odnosa s kupcima, pronalaženje poslovnih partnera i osoblja te pozicioniranje kompanija u cjelini. Kao testna tržišta za nove proizvode oni su također instrumenti istraživanja tržišta. Omogućuju tvrtkama da podignu razinu prepoznavanja imena, analiziraju konkurentno okruženje i pripreme za prodaju proizvoda i usluga. Samo posjećivanje sajmova može se isplatiti mladim tvrtkama, na primjer u ranim fazama ulaska na tržište. • OPĆE EKONOMSKE FUNKCIJE. Sajmovi koriste svoje izlagače i posjetitelje za snažne sekundarne učinke, posebno za hotelski, restoranski i prometni sektor. Također su vrlo korisne tvrtkama koje pružaju vrijedne usluge organizatorima sajmova i izlagačima, na područjima kao što su dizajn i konstrukcija štandova, logistika i prevođenje te hosting. Regionalni ekonomski

učinci mogu biti od pet do sedam puta veća od prodaje organizatora, pogotovo ako mjesta izložbe imaju snažno međunarodno usmjerenje. Sajmovi stoga osiguravaju brojna radna mjesta u svojim regijama, posebno za srednja poduzeća. • SOCIJALNE FUNKCIJE. Sajmovi su uvijek bili središta znanja – informacija koje se pripremaju i postavljaju u korisne okvire. Kako naše društvo postaje sve više temeljeno na znanju, informacije su postale presudni resurs. Proizvodnja, odabir, filtriranje i kanaliziranje postalo je tako jedna od najvažnijih aktivnosti nacio-

nalnih gospodarstava. Kao rezultat toga, sve više konferencija se održava zajedno sa sajmovima i stručnim izložbama, i obrnuto, kao živopisni i neposredni načini prenošenja znanja. Sajmovi kao središnji marketinški instrumenti Uspješne tvrtke imaju jasne ciljeve koje slijede s jednako jasnim strategijama. Na putu do uspjeha koriste mješavinu marketinških alata. Usred ove interakcije pogodnih alata, sajmovi pokrivaju daleko najširi spektar funkcija – od stjecanja novih kupaca do kontakata ST s novinarima. www.suvremena.hr

Sajmovi –

platforme znanja i iskustava Uspješne tvrtke imaju jasne ciljeve i slijede ih s jednako jasnom strategijom. Na putu do svog uspjeha koriste marketinški miks. U toj interakciji prikladnih marketinških instrumenata, sudjelovanje na sajmovima ima daleko najširi raspon funkcija - od osvajanja novih kupaca do uspostavljanja kontakata u tisku. Za tvrtke koje izlažu na sajmovima sudjelovanje na sajmovima najvažniji je instrument njihove komunikacije.

UMA, udruga njemačkih sajmova, vrlo precizno mjeri ta kretanja. Prema posljednjim istraživanjima, važnost sajmova u komunikaciji B2B za 24 posto izlagača to predstavlja središnji komunika34

Suvremena trgovina 3(45)

cijski alat, a za 51 posto jako važan instrument komunikacije. Ovo postavlja sajmove na drugo mjesto, nadmašuje ih samo njihova web stranica, što je sada standardni komunikacijski alat za gotovo sve tvrtke.

Poruke organizatorima sajmova Kroz stalnu raspravu istaknutih predstavnika sajamskoga života pokušava se odgovoriti na uvijek nove izazove pored sajamskom industrijom. Javlja se dosta novih ide-

na platforma za transfer novih tehnologija, znanja i iskustava. Unatoč eri digitalne ekonomije, sajmovi su zadržali svoje vodeće mjesto u marketing-miksu, jer nijedan drugi medij nije uspio nadomjestiti ono što oni pružaju: to je mogućnost da se doživi svih pet osjetila – dodir ili opip, osjet, okus, vid i sluh. Druga važna komponenta je da sajmovi omogućuju u najvećoj mjeri tzv. B2B susrete – upoznavanje partnera, pregled što radi konkurencija.

ja i prijedloga na koji se sajamska industrija pokušava održati kao jak marketinški alat u postojećoj poplavi novih medija i nažalost sve veće pojave smanjenja marketinških budžeta. Sve te ideje i prijedlozi mogli bi se sažeti u sljedeće poruke: • potrebno je stalno poboljšavati koncepte sajamske priredbe novim sadržajima (eventi, kongresi) prema sugestijama izlagača i posjetitelja; • integrirati druge medije u sajamsku priredbu (stručna literatura, elektronski mediji, virtualni sajmovi); • komunikacija s izlagačima i posjetiteljima postaje sve intenzivnija, ulaganja u marketing rastu kod većine sajamskih organizatora; • „face to face“ komunikacija još uvijek ima dosta prednosti u odnosu na Internet i slične medije; • potrebno je stalno poboljšavati kvalitetu usluge korisnicima sajamskih usluga i pretvarati ih u partnerske odnose.

Četiri oslonca za postizavanje tih ciljeva leže na tzv. «4i», što označava inovacije, informacijske tehnologije, internacionalizacija i infrastruktura. Upravo će ti elementi obilježiti sajamsko poslovanje u prvim dekadama 21. stoljeća. Sajmovi su , kao snažni impulsi tržištu, svojevrsni barometar svih gospodarskih kretanja i trendova. U uvjetima globalizacije imaju u tom pogledu dodatne obveze, odgovornost, ali i svoju novu šansu potvrđivanja kao najvažnijeg medija u poslovnom svijetu.

Treba ipak razlikovati sajmove, pa čak i međunarodne. Postoje mega sajmovi, koji su barometar određenih branši na kojima se ocrtavaju budući trendovi i kretanja. Njih ima u svakoj branši dva-tri. Međutim, najveći broj sajmova orijentiran je na uže, određene geografski zaokružene cjeline, gdje se prenose iskustva s tih mega sajmova, ali i ti sajmovi imaju svoje važno mjesto u razmjeni iskustava, dobara i za umrežavanje. Konačno, stalni rast broja sajmova i značajna ulaganja u sajamsku industriju to najbolje potvrđuju. Oni služe za predstavljanje vlastitih proizvoda i usluga, ali i mogućnost uspostavljanja kontakata s postojećim i, posebno, novim poslovnim partnerima.

Platforme znanja i komunikacije

65 posto svih relevantnih sajmova održava se još i danas u Europi, iako najbrži rast bilježe sajmovi u Aziji. Dok sajamska industrija u svijetu doživljava boom, unatoč eri digitalizacije, kod nas su sajmovi izgubili to značenje jer je gospodarstvo slabilo, napose industrija.

U svakom slučaju, sajmovi u uvjetima opće gospodarske globalizacije moraju pronalaziti nove ideje, davati odgovore na mnoga nova pitanja, jer jedino kvalitetnim pristupom mogu održati svoju poziciju u kompletnom marketing-miksu i podržavati izvozne orijentacije sve većeg broja zemalja koje se uključuju u međunarodnu razmjenu. Da bi ispunjavali tu važnu funkciju sajmovi moraju postati global-

Sajmovi danas traže suvremene izložbene prostore s potpuno drukčijom infrastrukturom, traže da organizatori sajmovi budu partneri u pronalaženju novih tržišta, a ne samo mjesto izlaganja. Uz sajmove se sve više vežu značajna događanja – kongresi, seminari, znanstveni skupovi. To su platforme znanja i komunikacije. Naši sajmovi se moraju prilagođavati tim novim ST trendovima. www.suvremena.hr

Što je to DIGITALNI SAJAM? U posljednje se vrijeme javljaju novi, tzv. digitalni sajmovi. Sve su prisutniji na području financija, nekretnina, start-up, obrazovanja i karijera te turizma. Jednostavna interakcija s određenom ciljnom skupinom omogućava dosad neslućenu i nepoznatu kvalitetu networkinga i analize podataka. Prednosti su višestruke: od štedljivoga postupanja s raspoloživim resursima do naglašavanja zaštite okoliša i pozicioniranja kao suvremene tvrtke. Činjenica je ujedno da se digitalni sajmovi mogu jednostavnije organizirati, jeftiniji su i predstavljaju novu kvalitetu u umrežavanju i komunikaciji. Višestruke prednosti Često se u novije vrijeme koristi pojam virtualni sajam, što međutim ne odgovara u cijelosti pojmu digitalnog sajma. Istina, digitalni sajmovi se ne odvijaju u prepunim sajamskim halama i nisu opterećeni stresnim posjetiteljima koji obilaze štandove. No, učinci takvih sajmova zaslužuju pozornost: nije riječ samo o proširenom broju korisnih kontakata s potencijalnom klijentelom. Jednostavna interak36

Suvremena trgovina 3(45)

cija s određenom ciljnom skupinom omogućava dosad neslućenu i nepoznatu kvalitetu networkinga i analize podataka. Za mnoge sajmove više nije dostatno da predstavljaju samo poslovnu platformu. Čak i kod priredbi na bazi B2B-a, organizatori ili najvažniji izlagači nastoje ojačati iskustvenu komponentu, iako dogovaranje poslovnih aktivnosti ostaje u središtu pozornosti. Prednosti su višestruke: od štedljivoga postupa-

nja s raspoloživim resursima do naglašavanja zaštite okoliša i pozicioniranja kao suvremene tvrtke. Činjenica je ujedno da se digitalni sajmovi mogu jednostavnije organizirati, jeftiniji su i predstavljaju novu kvalitetu u umrežavanju i komunikaciji. Prednosti digitalnog sajma su vidljivi: otpadaju putovanja i troškovi smještaja, jer posjetitelji mogu sudjelovati bez fizičkoga prisustva. Za izlagača otpadaju nepovoljni aspekti izgrad-

nje sajamskog prostora, priprema promotivnih materijala i uključivanje kadrovskih potencijala.

koja su digitalna rješenja korisna za izlagače i uskoro će postati dio standarda sajma.

Prednosti digitalnoga sajma proširuju krug interesenata, jer se pojedine ciljne skupine mogu dohvatiti isključivo online. Potrebni materijali mogu se brzo adaptirati i prilagođavati pojedinom klijentu. Važna je i interakcija – chat, video, telefoni, konferencije mogu se precizno usmjeriti prema potrebama potencijalne klijentele i partnera.

Mrežna ekspanzija: prijenos podataka najvećom brzinom. Stabilna, visoko učinkovita WLAN veza najbolji je preduvjet za uspješan nastup na sajmu. Danas na štandu sajma ništa ne funkcionira bez brzog prijenosa podataka - bilo da su digitalni informativni ekrani, virtualne prezentacije proizvoda ili snimanje digitalnim kontaktima putem aplikacije. No, izlagači mogu očekivati i više. Neke tvrtke za sajam sada slijede ambiciozne ciljeve u brzom prijenosu podataka. 5G je naziv novog mobilnog radio standarda, koji će izlagačima pružiti prezentacije proizvoda u potpuno novim dimenzijama. Pomoću 5G mogu se prikazati složene tehničke aplikacije poput autonomnih prometnih sustava ili strojeva utemeljenih na umjetnoj inteligenciji i nesmetane VR i AR aplikacije. To ide ruku pod ruku s još jednom pogodnošću za izlagače: Logistički napor za prijevoz velikih strojeva ili flota, ponekad oko polovice svijeta, može se uštedjeti - i to bez ugrožavanja posjetitelja sajmova.

Busines Intelligence podudara se s tim osobinama. Naime, iz stupnja angažmana potražnje i određenih informacija te općeg ponašanja digitalnih sajamskih posjetitelja, mogu se izvlačiti vrijedni zaključci za daljnje poslovanje. Kod posjetitelja klasičnih sajmova počesto se kontakt prema potencijalnom kupcu ne iskoristi. Kod digitalnih sajmova se to ne može dogoditi. „Lead-dobitak“ tu igra posebnu ulogu. Vi imate mogućnost voditi igru. Daljnji povoljan učinak je mogućnost da se na kvalitetniji način koriste relevantni podaci, a integracija s raspoloživim podacima je vrlo jednostavna. Transformacija – glavni prioritet Digitalizacija se ne zaustavlja na velikim izložbenim dvoranama. Mnoge tvrtke proglašavaju transformaciju glavnim prioritetom. Svaki relevantan sajam zapošljava službu za digitalizaciju, razvija vlastite aplikacije za određene događaje i potrebe klijenata, organizira kupnju karata bez papira i pregledava protoke posjetitelja na web stranici pomoću digitalnih zaslona. Ali, nemaju samo posjetitelji sajmova koristi od mogućnosti digitalizacije. Konkretno, izlagači imaju velika očekivanja od digitalnih usluga koje pružaju organizatori i sajmovi. Uostalom, kvaliteta i uspješnost nastupa na sajmu ovise o pruženoj infrastrukturi. Naš pregled pokazuje

Praćenje na tragu posjetitelja sajma. Izlagači obično spekuliraju zašto i koliko dugo posjetitelji ostaju na pojedinom izložbenom prostoru ili zašto uopće ne uđu na njega. Tehnologija kreira profile kretanja gostiju sajma na dobrovoljnoj osnovi i korištenjem čipa koji se aktivira prilikom ulaska na web mjesto. Iz toga se mogu izvući vrlo zanimljivi podatci: Tko je točno bio na štandu i koliko dugo? Je li obavljen detaljan razgovor s prodajnim osobljem? Koji su eksponati detaljno pregledani? Iz ovih se rezultata mogu izvesti važne strateške odluke za izlagače: Je li izložbeni prostor na pravom mjestu? Koji su izlošci relevantni za prezentaciju, a koji manje? Ima li dovoljno prostora i osoblja za rasprave? I posljednje, ali ne najmanje bitno: je li zaista vri-

jedno sudjelovati na sajmu? Neke su trgovačke tvrtke već započele pilot projekte za praćenje posjetitelja. Trenutno je još uvijek potrebno utvrditi osnovne standarde za prijenosnu tehnologiju. Bez sajma bez štanda. Planiranje i organizacija štanda zahtijeva mnogo vremena i planiranja, napora od izlagača prije održavanja sajma: potrebno je kontaktirati graditelje štanda, pribaviti ponude i na kraju naći pouzdanog servisnog partnera koji će upravljati svim aspektima izgradnje štanda od planiranja do opremanja i otvaranja - i provesti demontažu. Istovremeno, troškovi izložbenog štanda moraju se uklopiti u proračun izlagača. Zbog toga je trend prema rezervaciji digitalnih štandova pravo rješenje za izlagače. Korištenjem mrežnog konfiguratora - usluge koju nudi sve više organizatora sajmova - štand sajma u početku se može planirati bez ikakvih obveza. Izbor unaprijed konfiguriranih štandova nudi pregled mogućnosti konstrukcije i dizajna. Na temelju nekih pojedinačnih podataka (npr. veličina govornice, vrsta govornice) alat sastavlja nacrt željene govornice u samo nekoliko klikova, uključujući cijenu. Narudžba je brza i jednostavna, bez potrebe da prolazite preko prodajnog predstavnika. I najbolje: cijela logistika sajmova (prijevoz, montaža / demontaža, priključci) već je uključena u rezervaciju štanda. Umrežavanje i stvaranje generacije: to je podudarnost. U digitalnom dobu, kada se izlagači i posjetitelji sastanu na izložbenom štandu, ništa nije prepušteno slučajnosti. Napokon, vrijeme sajma je kratko i samo se prikladni kontakti mogu pretvoriti u obećavajuće potencijale. Alati za povezivanje digitalni su pomagači za pokretanje tako profitabilnih kontakata. Možete sudjelovati na sve više sajmova i događanja. www.suvremena.hr

sajmovi Sajmovi kao cjelogodišnji posao. Procesi kupnje u B2B poslovanju postaju sve digitalniji. Analize pokazuju da tvrtke žele obaviti 50 posto kupovine na mreži do 2050. godine. Jasna poruka sajmovima i događajima: Poslovanje se odavno ne odvija samo tijekom nekoliko dana sajma u godini. Trgovci na malo trebaju tijekom cijele godine pristup proizvodima i srodnim informacijama poput cijena, dostupnosti i rokova isporuke. Prvi organizatori odgovaraju ovom zahtjevu postavljanjem odgovarajuće mrežne infrastrukture. Na mrežnim trgovinskim portalima, trgovci i dobavljači međusobno se precizno pronalaze. Na ovaj način kupci štede dugotrajno ručno naručivanje od pojedinih pružatelja usluga tijekom sajma. A izlagači pomažu platformama za internetsko trgovanje u postizanju stabilnog poslovanja tijekom cijele godine. Održivost ključnih riječi. Sve više i više tvrtki koje izlažu na digitalnim sajmovima očekuju odgovarajuće napore od organizatora. Srećom, mnoge mjere digitalizacije podržavaju najmanji mogući ekološki trag. To se prije svega odnosi na niz bespapirnih informacija i pomagala za orijentaciju posjetitelja sajmova, koji su postali standard za većinu organizatora: informacije o paketima aplikacija za sajmove, direktorij izlagača, planovi mjesta kao i informacije o putovanjima, okruženju sajma i pratećem programu. To čini letke i brošure informacija zastarjelim. Planovi stranica na velikim LED ekranima nude i orijentaciju koja štedi resurse. Kako se sajmovi razvijaju u digitalna tržišta Digitalizacija industrije događaja je u punom jeku. Glavni je to prioritet za sve više sajamskih tvrtki. Pozitivna rezonanca industrije na takva kretanja djeluje kao ohrabrenje organizatorima sajmova u 38

Suvremena trgovina 3(45)

njihovom budućem planiranju događaja Zanimljiv je pristup toj transformaciji primjer ANUGE, najvećeg svjetskog sajma hrane. Koelnmesse je međunarodni lider u organizaciji sajmova hrane i događanja u vezi s preradom hrane i pića. Sajmovi poput Anuge, ISM i Anuga FoodTec etablirani su svjetski lideri. Kao i svi međunarodni sajmovi, i Anuga će odigrati svoju ulogu u postkoronskoj eri ukazujući industrijama koja rješenja i trendove uspješne poslovne budućnosti nudi. Proizvodnja, logistika, prodaja i komunikacije - sve će se mijenjati. Povezivanje dionika, ponovno aktiviranje komercijalnih odnosa i uspostavljanje novog poslovanja postat će važnije nego ikad prije. Sajmovi će ovdje imati posebnu ulogu, jer su važan element za ekonomski rast poduzeća. Stoga ANUGA već danas radi na odgovarajućim formatima za suočavanje s ovim izazovima. U ovakvim vremenima cilj je ponuditi svim sudionicima na tržištu nova rješenja u ranoj fazi koja predstavljaju šansu za brzi ekonomski oporavak i postavljaju temelj za daljnji budući uspjeh industrije. Važan oslonac i stup za takav iskorak za Koelnmesse je njegova globalna mreža sajmova u odjeljku Food & FoodTec. To nudi jedinstven pristup cjelokupnoj međunarodnoj prehrambenoj industriji, između ostalog i tržištima u razvoju poput Brazila, Kolumbije, Kine,

Tajlanda ili Ujedinjenih Arapskih Emirata. Mreža obuhvaća oko 19.000 izlagača i gotovo 600.000 p osje t i te lja , te je po veličini jedinstvena u industriji širom svijeta. Iskoristivši potencijal mreže, ANUGA nudi svojim izlagačima i poslovnim posjetiteljima dodatnu podršku putem brojnih komunikacijskih kanala kako bi bili u tijeku i dosegli vlastite kupce u ovim vremenima otkazanih sajmova. „Na ovaj način želimo podržati prehrambenu industriju u održavanju kontakta sa svojim kupcima, u dijeljenju znanja i, iznad svega, u jačem međusobnom umrežavanju. Za sve naše sajmove u sekciji Food & FoodTec, trenutno sudjelujemo u aktivnoj i vrlo konstruktivnoj razmjeni s našim kupcima. Mnogi izlagači već se raduju važnim događajima u svom segmentu, jer su oni ključni za njih kao način predstavljanja svojih proizvoda, pružajući industriji impulse i potičući njihov gospodarski rast. Radimo na osmišljavanju novih, kreativnih i digitalnih rješenja, kako bi naši kupci i dalje imali odgovarajuće platforme za svoje poslovanje i inovacije u vrijeme povećane neizvjesnosti. Vjerujemo da je posebno u ovom trenutku sve važnije dijeliti najbolje prakse kako se nositi s trenutnim izazovima, jer samo tako možemo kreirati rješenja koja se tiču industrije. Pozitivne povratne informacije i veliki interes naših kupaca obećavaju pozitivne izglede za nadolazeće sajmove i potiču nas da nastavimo raditi punom brzinom na novim formatima i poboljšanjima za naše kupce“, objašnjavaju svoju inicijativu ST iz uprave Kelnskoga sajma.

Sajmovi budućnosti

Kako se nositi s novim izazovima?

ako će izgledati sajam budućnosti možda za deset godina? To je pitanje koja sve više zanima korisnike sajamskih usluga. Tko je, recimo, mogao vjerovati da će do tada vodeći sajam za IT industriju Cebit biti otkazan? Možda i nepovratno. Ili, najveći proizvođači automobila osjetno smanjuju izložbene površine. Slična kretanja javljaju se u gotovo svim branšama. Ovdje se ne radi (samo) o uštedi troškova općenito, već i o korištenju drugih reklamnih platformi i formata. Ovo je najava novih odnosa i pristupa organizaciji sajmova. Što se događa Da bi se u budućnosti nastavili igrati u digitalnom i interaktivnijem svijetu, organizatori sajmova i operatori moraju ozbiljno preispitati kako se nositi s novim izazovima. Moraju, prije svega, optimizirati svoje interne procese i, uvijek iznova, dokazivati svoju atraktivnost drugim formatima događaja i mrežnim platformama. Ukratko, organizatori sajmova i operatori jednostavno moraju razmišljati o drukčijim rješenjima. To neće moći provesti sveopćim trendom digitalizacije, ali tehnologija mora ponuditi stvarne dodatne pogodnosti za izlagače i posjetitelje sajma te uzeti u obzir organizacijske procese. Tvrtke i organizatori

sajmova moraju vrlo pažljivo razmotriti poslovne i tehničke procese u svim odjelima. Upravo je to glavni izazov za donošenje odluka koji će oblikovati krajolike sajmova. Potrebna je dodana vrijednost. Personalizirane usluge zahvaljujući analizi podataka Ostanimo malo u mislima o sajmu budućnosti u trgovačkom centru u Singapuru. Zahvaljujući video nadzoru i procjeni podataka, moguće su potpuno različite usluge. Operatori trgovačkog centra znaju tko ulazi u tržni centar i kada. I kako se on ili ona obično ponašaju ovdje. U ovom scenariju svi imaju koristi: kupac koji uživa individualnu uslugu, kao i prodavač luksuznih proizvoda koji do bogatih kupaca dolazi bez dodatnih troškova. Operater trgovačkog centra može ponuditi uslugu na temelju naknade uz najam kvadratnih metara. Bezbroj monitora u kontrolnoj sobi automatski kontrolira građevinske usluge, čišćenje, sigurnost i još mnogo toga. To je dodana vrijednost zahvaljujući digitalnoj tehnologiji. Ovako izgleda sajam budućnosti. Zabave i novi formati događaja Svijet sajmova se promijenio. U prošlost ste, kao posjetitelj sajmo-

va, na štandu saznavali što pruža ABC u svom portfelju. Štoviše, najčešće ste novosti mogli vidjetii uživo samo na sajmu. Današnji posjetitelj sajmova, međutim, dolazi na sajam s više znanja. On traži ponešto drukčiji pristup. Dakle, više nije stvar u početnom znanju. Danas je sve u zabavi i emocijama bilo u obliku wellnessa, bilo prave zabave. A upravo to sve više i više izlagača seli iz izložbenog centra na alternativne lokacije. Pozivaju vas u njihov kampus ili u predviđeni salon. Svatko tko se želi tome suprotstaviti kao organizator sajmova treba imati atraktivne alternative. One moraju izlagaču pružiti opipljive prednosti. Ova alternativa ne znači jednostavno preslikavanje štanda u 3D. Lijepo je, ali to nema dodatnu korist. Zaključak za budući sajam Ako sajmovi, organizatori i operateri žele nastaviti igrati ulogu u marketinškom miksu svojih izlagača i u kalendaru događanja svojih posjetitelja u sljedećih 10 godina, potrebne su im nove usluge. Usluge s kojima ipak mogu doći do posjetitelja nakon sajma i usluge koje nadilaze najam kvadrata izložbenoga prostora. Svatko tko optimizira unutarnje procese u tom smislu, prilično je dobro naoružan za ST sve što pruža digitalni svijet. www.suvremena.hr

Pravni aspekti prodaje na sajmovima

Sajmovi su za mnoge mjesta prodaje piše: Petar Petrić, odvjetnik Petrić & Kajić odvjetničko društvo d.o.o

ajmovi su mjesta na kojima poslovni subjekti svojim nastupom potvrđuju vlastitu inventivnost, testiraju proizvode, marketinšku i komunikacijsku sposobnost i osiguravaju potencijalno tržište za uspješno poslovanje. Sajmovi gospodarskim subjektima predstavljaju važan alat prilikom predstavljanja proizvoda i usluga. Sve je značajniji utjecaj sajmova kao oblika predstavljanja proizvoda, prije svega na specijaliziranim sajmovima na kojima se okupljaju razni proizvođači i međusobno se uspoređuju njihovi proizvodi. Sajmovi ili izložbe čine više od 40% svih „business-to-business“ poslovnih sastanaka. Također, sajmovi omogućuju proizvođačima neposredan uvid u kretanja na tržištu, pomažu im u utvrđivanju i prepoznavanju trendova. 40

Suvremena trgovina 3(45)

Sajmovi su mjesta povezivanje industrije i trgovine uz sudjelovanje financijskog sektora.

• traženje poslovnih partnera za zajednička ulaganja i proizvodnju novih proizvoda

Iako su sajmovi mjesta izravnih susreta ponude i potražnje, neposrednih kontakata, ispitivanja vlastitih mogućnosti i kvalitete, ideja o novim proizvodima, upoznavanja konkurencije te prilika za poslovnim kontaktima, mnogima je najznačajnija mogućnost da na sajmovima i izložbama izlože i odmah direktno prodaju svoje proizvode što vrlo često ima vrlo povoljan financijski učinak. U tom slučaju radi se prema odredbi Zakona o trgovini, o prigodnoj prodaji.

• širenje prodaje kroz nastup na novim tržištima

Ciljevi izlaganja na sajmovima su: • izravna prodaja proizvoda posjetiteljima sajma • prodaja proizvoda s ciljem sklapanja ugovora te na taj način stjecanje kupaca

• upoznavanje tržišta s novim proizvodom • zadržavanje postojeće pozicije na tržištu • provođenje marketinškog istraživanja • utjecaj na potrošača kroz mijenjanje navika potrošača, • privikavanje na nove proizvode i omogućavanje neplanirane kupovine. Sudjelovanje na domaćim ili međunarodnim prodajnim i specijaliziranim sajmovima, prilika je brojnim izlagačima, ali i posjetiteljima, potencijalnim kupcima, da se upo-

znaju s brojnim novostima i kupe ih u direktnoj prodaji. Mogućnost izravnog predstavljanja vlastitog proizvoda ili usluge potencijalnim poslovnim partnerima, brojnim hrvatskim poslovnim subjektima otvorila je izlazak na sasvim nova tržišta. Izlaganje na sajmu predstavlja izlazak na tržište društva koje želi proširiti poslovanje, obuhvatiti tržište u većem opsegu. Sajam je za mnoge kanal prodaje. Izlagač koji na sajmu prodaje svoje proizvode ima priliku upoznati potencijalnog kupca, upoznati ga sa svojim proizvodom ili uslugom, te mu u konačnici prodati taj proizvod. Prodaja proizvoda ili usluga je najkomercijalniji tip izlaganja i zapravo se najčešće radi o proizvodu ili usluzi koja ima svoju potrošačku grupu. Najčešće su to štandovi otvorenog tipa sa skladišnim prostorom. Za prodaju robe na sajmu potrebno je osigurati neke osnove elemente: 1. Izlagač koji prodaje robu dužan je tijekom sajma osigurati osobu koja je zadužena za prodaju izložbenih eksponata. 2. Izlagač je obvezan za robu koju prodaje na sajmu osigurati potrebnu carinsku i drugu dokumentaciju potrebnu za realizaciju prodaje.

oblika trgovine na malo izvan prodavaonica, pa se, iako se prigodna prodaja može obavljati na mjestima koja svojom odlukom odredi predstavničko tijelo općine ili grada, ona se ne može odnositi na trgovinu na malo u prodavaonicama. Prigodna prodaja je vremenski ograničena prodaja organizirana u sklopu održavanja sajmova, priredbi i izložbi, a može se obavljati u zatvorenim prostorijama ili otvorenim prostorima, kako na javnim površinama tako i na privatnim površinama koje imaju pristup s javno prometne površine, a na kojoj se prodaja obavlja najčešće sa štanda i prodajnih klupa ili kioska. Prigodnom prodajom dopuštena je prodaja samo proizvoda i robe koji su predmet i svrha organiziranja spomenutih manifestacija – sajmova i izložbi, i može trajati najduže do 60 dana u tijeku jedne kalendarske godine, neovisno o vremenu održavanja manifestacije. Organizator sajmova dužan je izlagačima odnosno prodavateljima osigurati uporabu telefona i teleprintera, a za njihov boravak moraju se u sastavu sajamskog odnosno izložbenog prostora osigurati poslovne prostorije ili odgovarajući prostori, kao i pomoćne prostorije za njihove higijensko-sanitarne potrebe, te za potrebe posjetitelja sajma. Dakle, prigodna prodaja može se obavljati samo na mjestima koja

svojom odlukom odredi predstavničko tijelo grada ili općine. Ukoliko predstavničko tijelo grada/ općine nije donijelo odluku kojom se određuju mjesta na javno-prometnim površinama na kojima se dopušta prigodna prodaja, tada se takva prodaja na području tog grada/općine ne može obavljati. Prigodna prodaja na površinama koje imaju pristup s javno-prometne površine može se obavljati samo na mjestima za koja je predstavničko tijelo grada ili općine, na zahtjev trgovca odnosno prodavatelja, izdalo (lokacijsko) odobrenje. Druge površine na koje se može pristupiti s javno-prometne površine, uključuju sve ostale javne površine (površine pristupačne svima pod jednakim uvjetima) kao što su javne zelene površine (parkovi i uređeni travnjaci i dijelovi zelenih površina uz jezera, ribnjake i rijeke te šume), otvoreni prostori namijenjeni održavanju manifestacija, priredbi i sl. događanja, sportska i dječja igrališta, otvoreni prostori uz bazene, autobusne i željezničke kolodvore, riječne, pomorske i zračne luke, zatim privatne površine s javnim karakterom i sve druge površine čiji je vlasnik ili korisnik općina ili grad i čije je održavanje od javnog interesa), kao i privatne površine (obiteljska dvorišta i dijelovi privatnih površina uz javno-prometnu površinu, otvoreni prostori na mjestima proizvodnje

3. Izlagač koji prodaje robu snosi eventualne dodatne troškove skladištenja robe. 4. Izlagač koji prodaje robu na sajmu sam treba dopremiti robu na sajam ili dogovoriti s izvođačem štanda dopremu robe te snositi troškove dopreme. Prigodna prodaja na sajmovima i izložbama ne može se prema Zakonu o trgovini obavljati u prodavaonicama. Zakonom o trgovini jasno je definirano da je prigodna prodaja sajmovi, izložbe i slično, jedan od www.suvremena.hr

sajmovi Glavni akteri sajamskih manifestacija su: - organizatori sajma (koji ustupaju prostor prijavljenim sudionicima), - proizvođači – izlagači (koji promoviraju i prodaju svoje proizvode i usluge) - sajamski auditorij (koji čine brojni posrednici, klijenti, potencijalni kupci i dr.).

ili uz proizvodne objekte, otvorene površine unutar tvornice, pojedinih ustanova i sl.). Prema odredbama Zakona o trgovini, pod prodajom na malo izvan prodavaonica podrazumijeva se prodaja: - na štandovima i klupama izvan tržnica na malo, - unutar trgovačkih centara, ustanova, - putem kioska, - na sajmovima, izložbama (prigodna prodaja), - u prostorima kulturnih, sakralnih, obrazovno-pedagoških, znanstvenih i drugih javnih ustanova te, - u prostorima koji se smatraju zaštićenim područjem prirode. Za obavljanje trgovačke djelatnosti potrebno je zadovoljiti minimalne tehničke uvjete, osim za prigodnu prodaju. Prigodna prodaja se u Zakonu o trgovini definira kao prodaja organizirana u sklopu održavanja sajmova, priredaba i izložbi, gdje je dopuštena prodaja samo proizvoda i robe koji su predmet i svrha organiziranja spomenutih manifestacija. Porast ulaganja u aktivnosti unaprjeđenja prodaje ukazuje na širi spektar mehanizama koji koriste proizvođači na području pruža42

Suvremena trgovina 3(45)

nja podrške prodaji i stimuliranja kupnje. Među njima se po stupnju važnosti i obimu ostvarene prodaje izdvajaju sajamski nastupi, kao dominantno sredstvo prodajne promocije na industrijskom tržištu. Sajmovi i izložbe su zastupljeni na mnogim poslovnim tržištima, a posebno u velikim gospodarskim granama, s većom disperzijom potencijalnih kupaca, prodajnih posrednika i distributera, kao i širim asortimanima i kompleksnijim proizvodima. U mnogim industrijskim subjektima, nakon redovnih prodajnih aktivnosti, sajmovi prerastaju u najznačajniju promotivnu formu zbog mogućnosti okupljanja šireg auditorija na jednom mjestu, prezentiranja postojećih i lansiranja novih oblika ponude, sklapanja novih prodajnih ugovora i uspostavljanja i održavanja različitih oblika suradnje. Neki autori ističu i nesporne doprinose sajamskih skupova u raznim fazama procesa upravljanja ključnim kupcima, koji su od posebne važnosti za gospodarske subjekte. Također, sajmovi značajno utiču na minimiziranje prodajnih troškova. Tako se smatra da zaključivanje prodajnih ugovora na sajmu iziskuje i po nekoliko puta niže troškove nego putem redovnih prodajnih aktivnosti.

Za industrijske izlagače sajamski događaj predstavlja, prije svega, sredstvo promoviranja proizvoda i usluga koji treba, u krajnjoj instanci, doprinijeti poticanju njihove prodajne realizacije i stvaranju novih poslovnih veza. Sajmovi predstavljaju tržišne institucije koje omogućavaju povezivanje prodavača, s jedne strane, i kupaca, posrednika i zainteresiranih pojedinaca iz različitih industrija, s druge strane, a u svrhu njihovog upoznavanja sa izloženom ponudom i mogućeg sklapanja kupoprodajnih ugovora prihvaćanjem te ponude. Sajamske manifestacije, pored prodaje izloženih eksponata, omogućavaju i sklapanje novih komercijalnih ugovora, čemu se daje poseban naglasak na poslovnom tržištu u cilju postizanja punog efekta sajamskog nastupa. Navedene sajamske funkcije sublimiraju gotovo sve oblike tržišnog komuniciranja: - masovno dosezanje kupaca putem propagandnih aktivnosti, - preciznu ciljnu distribuciju direktnih promotivnih sredstava, - efikasne kanale komuniciranja s različitim segmentima javnosti i - neposredne prodajne kontakte i realizacije. Na taj način, sajmovi pružaju mogućnost za integriranje jasnih i preciznih komunikacijskih sadržaja usmjerenih prema ciljanim grupama kupaca radi njihovog poticaST nja na neposrednu kupnju.

ZA ČISTOĆU KOJA BESPRIJEKORNO ŠTITI!

� www.dm.hr � www.facebook.com/dm.Hrvatska.hr

marketing i pr

Kuharica za Odnose s javnošću u trgovini (23)

Subliminalna komunikacija

ISPOD GRANICE PERCEPCIJE mit ili stvarnost (ali tvrde da djeluje) piše: Željko Jelić, CSOJ

no što nazivamo subliminalnim porukama možemo pronaći u filmovima, oglasima, glazbenim spotovima, glazbi, novinama, časopisima, internetu, političkim kampanjama pa čak i u crtanim filmovima. Radi se o signalima ili porukama koje su umetnute u druge poruke kako bi se zaobišle normalne granice opažanja, zato ih definiraju da su ispod razine svijesti. Objasnimo osnovne pojmove (kasnije je zanimljivije) Pod pojmom subliminalno smatra se „ono što je ispod limena, dakle ispod granice osjetljivosti“ (sub + limen, liminis = ispod praga), ali utječe na mišljenje, osjećanje i/ili djelovanje. Subliminalni intenziteti podražaja tako su slabog intenziteta da ih se ne može osjetiti, odnosno prema definiciji limena – „osjeti ih se samo u malom postotku slučajeva“. U skladu s time, pod pojmom subliminalne percepcije smatra se „navodna percepcija podražaja koji nisu doživljeni“ (Furlan). Percepcija, (lat. Perceptio – primanje, opažanje) je izuzetno kompleksan proces, koji vodi od podraža44

Suvremena trgovina 3(45)

ja do opažaja, odnosno svjesnog poimanja okruženja. Percepcija je proces kojim mozak sređuje podatke prispjele iz raznih receptora i interpretira ih u smislenu i razumljivu cjelinu. Subliminalna percepcija jest zamisao da je moguće utjecati na ljudske misli, osjećaje i ponašanja putem raznih podražaja bez svjesnog znanja osobe na koju se utječe. Podražaje koje naš mozak svjesno zaprima nazivamo supraliminalnim

podražajima. Marketingaši i piarovci bacili su se na posao misleći da su našli Sveti gral preko kojeg će moći svojom komunikacijom podsvjesno utjecati na potrošače da kupuju upravo njihov proizvod, uslugu, ideju. Što je subliminalno komuniciranje? Subliminalno komuniciranje znači stvoriti poruku kroz sliku, video,

zvuk ili tekst koji će u svjesnom stanju uma proći potpuno nezapaženo, ali će nesvjesno procesuirati i pokušati navesti korisniku da, na primjer, kupi nešto. Drugim riječima, misija ove vrste komuniciranja je pokušati raditi s nesvjesnim umom korisnika, tako da će osjetiti potrebu da stekne proizvod ili uslugu koja se promovira. Međutim, ova vrsta oglašavanja generira dosta kontroverzi između marketinških stručnjaka, ali i psihologa. Dok neki snažno podržavaju subliminalno oglašavanje, drugi smatraju da to nije sigurna strategija i da nedostaju uvjerljivi podaci koji bi dokazali drukčije. Kako je započelo? Upotreba subliminalnih tehnika u tiskanim komunikacijskim medijima u SAD-u traje barem od razdoblja Prvog svjetskog rata. Primjerice, na prvu naslovnicu slikara Normana Rockwella u časopisu The Saturday Evening Post tijekom 1917. godine upisana je riječi sex na nekoliko mjesta naslovne stranice, sakriveno u crtežu. Pedesetih godina prošlog stoljeća eksperimentira se s televizijskim, radio i kino emitiranjima, šaljući preko tih medija razne subliminalne poruke. Najslavniji i najcitiraniji primjer je eksperimentiranje sa subliminalnim porukama koji seže u 1957. godinu kada istraživač tržišta James Vicary tijekom reprodukcije filma „Picnic“ u drive-in kinu u New Jerseyu na filmskom platnu uz pomoć mehaničkog projektora prikazuje poruke „Pij Coca-Colu“ i „Jedi kokice“ u trajanju 0.003 sekunde svakih 5 sekundi. Zbog navedenih poruka, prema tvrdnjama Vicarya, tijekom dvotjednog prikazivanja filma kupnja kokica je porasla za 58%, a Coca-Cole za 18%. Nedugo nakon

toga, u lipnju 1958. godine, očitovalo se i američko Nacionalno udruženje tv-kuća koje je svojim članicama zabranilo korištenje subliminalnog oglašavanja (zbog nedostataka o pojedinostima eksperimenta, nisu objavljene detaljnije informacije, nisu sudjelovali stručnjaci iz područja psihologije i marketinga…), a nije bilo ni ponovljeno istraživanje. Iz američkog Društva psihologa, 1962. godine Vicary je bio pozvan da ponovi svoj test. Za razliku od prethodnog, eksperiment nije pridonio većoj kupnji niti kokica niti Coca-Cole, a u intervjuu za časopis „Advertising Age“ Vicary je gotovo zagonetno priznao da je eksperiment bio trik – sve je izmislio. Mediji nisu obraćali mnogo pažnje na istinu, već su tumačili samo originalnu priču. Unatoč Vicaryevom priznanju, vjerovanje u moć subliminalnih poruka duboko je usađeno u um javnosti. Znanost ili još jedna od teorija zavjera? Mit ili stvarnost? Proučavajući tekstove o ovoj tematici postoji samo jedan zaključak. Znanstvenici se nisu složili u tome da li subliminalna komunikacija ima rezultata ili nema. Izraelski znanstvenik Ran Hassin, s odsjeka za psihologiju Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu, zaključuje da subliminalno predstavljanje nacionalnog simbola (poput državne zastave) utječe ne samo na političke stavove, nego i na glasačke namjere i stvarno glasanje na općim izborima. Wilson Bryan Key 1973. godine započinje proučavanje subliminalnih poruka, istražuje njihovu učinkovitost, te da li je to u suprotnosti javnom interesu. Zaključuje da subliminalno oglašavanje može direktno utjecati na potrošačev izbor

brenda i promjenu ponašanja. Takvi podražaji mogu izazvati promjene u osjećajima, ponašanju, vjerovanju, nagonima itd. Robert Heath navodi da su eksperimenti koje je proveo očito pokazali da se riječi pokazane podsvjesno (subliminalno), čak i ako se ne percipiraju, mogu konceptualizirati i mogu izazvati iste osjećaje kao što bi se stvorilo da su izloženi na normalnoj razini. Martin Haracz zaključuje da pojedine riječi mogu izazvati šokantni učinak, a da to oglašivači dobro znaju i pažljivo će odabrati određene riječi kako bi se gledatelj osjećao na određeni način. Svrha ovog osjećaja ili emocije stvorene u gledatelju je potaknuti ih na daljnje djelovanje (tj. kupnju proizvoda). Prema nekim istraživanjima koja je 1999. godine provelo Sveučilište Harvard, pokazalo se da subliminalno oglašavanje utječe na ponašanje korisnika, ali na ograničen način. Što još kažu stručnjaci? U istraživanjima provedenim u kontroliranim laboratorijskim uvjetima nije potvrđen utjecaj subliminalnih poruka na ponašanje ljudi u svakodnevnom životu. One mogu djelovati suptilno na preferencije ljudi, ali stvarni dokazi o djelovanju subliminalnih poruka na ljude još uvijek nisu potvrđeni (Haracz). Zaključno tome dolazimo do paradoksa: zašto najveći svjetski brendovi i tvrtke koriste tolike količine novca u objavljivanje subliminalnih poruka ako one nemaju stvarnog utjecaja na ljude? Odgovor je vrlo jednostavan: čak i ako ne djeluju, ljudi misle da djeluju. Također, teško je povjerovati u tajnu tehnologiju koja neprimjetno mijenja ponašanje potrošača, kanalizira osnovne vrijednosti sustava i upravlja ljudskim motivima u interesu sustava moći. www.suvremena.hr

marketing i pr Neke tehnike subliminalnog komuniciranja Subliminalnim umetanjem može se svaku poznatu osobu, model, automobil, prehrambeni proizvod ili bilo koju drugu robu učiniti atraktivnijom, uzbudljivijom, poželjnijom, ukusnijom i privlačnijom.

Objasnimo to na primjeru slike Augusta Bullocka koji je nacrtao zanimljivu sliku „Cvijeće u vrtu“ i u nju ubacio skrivenu riječ sex. Mozak riječ seks opaža na nesvjesnoj razini. Percepcija se odvija unutar mikrosekunde. Kad mozak „uhvati“ bilo koje slovo (S/E/X), dešifrirat će i ostala slova. Jednom kada se istakne sakriveno, postat će dramatično očigledno i uvijek ćete ga „vidjeti“ nakon toga. Ako ste to već otkrili, možda vam je teško vjerovati da je drugim ljudima to nevidljivo – ali stvarno je! Slika je doživjela uspjeh i reproduciranjem na majicama. Subliminalnim maskiranjem želi se pokazati dodatni (ugodni) sadržaj. Časopis SFX bavi se znanstvenom fantastikom. No, kada se na njemu nalaze privlačne žene, muškarci ili popularan par, naslov časopisa izgleda drugačije. Naime, preko slova F stavljena je slika osobe

Suvremena trgovina 3(45)

kako se slovo ne bi moglo razaznati i uzeti mogućnost kako piše slovo E, time aludirajući na sex. Vrlo se malo fotografija u medijima objavljuje bez retuširanja. S malo vježbe mogu se uočiti umetnute poruke (primjerice riječi seks, kill). To su umetci niskog intenziteta, a jednake se tehnike koriste na filmu ili video vrpci.

ti seksom, pa ga svuda vidimo, ili smo toliko bombardirani porukama da smo zbog toga postali opsjednuti, pitanje je za diskusiju. Nažalost, kao što ćete i sami vidjeti, ovaj je princip žestoko zloupotrijebljen, zlostavljan i pogrešno primijenjen. Oštru seksualnost na rubu pornografije lako je pronaći u javnom oglašavanju, obiteljskim

Farrah Fawcett i Gaddafi s umetnutim subliminalnim porukama

A zašto stalno sex (seks) u subliminalnim porukama? Seks je emocionalno nabijena riječ. Efekti povezani s ugodom i zabavom najčešće su pozitivni, a samim time i pojačavaju poželjnost marke i povezuju je s ugodom korištenja. Budući da gotovo svi ljudi imaju snažnu sklonost prema seksu, seksualna subliminalna poruka bila bi najučinkovitija. Ugrađen u proizvod trebao bi izazvati gledaočevu pažnju, emocije i pobuditi afinitet u njemu. S druge strane riječ seks, ali i one riječi koje obično pišemo sa zvijez**cama (a koje su isto tako učinkovite u privlačenju pažnje) imaju i šokantan učinak i mogu se upotrijebiti za uzbuđivanje osobe i za smanjenje njezine obrane, a sve pripremajući ih za pokušaj uvjeravanja. A jesmo li mi opsjednu-

filmovima, crtićima i dječjim proizvodima. Nekoliko primjera subliminalnih poruka u crtanim filmovima (naročito Disneyevi i Pixsarovi), pa čak i u Harry Poterovim filmovima.

Korištenje u politici Niti politika nije imuna na subliminalne poruke. Evo nekoliko primjera. Francuska, predsjednički izbori 1988. Uzvišena slika predsjednika Françoisa Mitterranda pojavila se nekoliko dana zaredom u nizu naslova dnevne informativne emi-

na ljudi neće trošiti puno vremena na gledanje tiskanih reklama. Stoga se skrivene (subliminalne) riječi, ideje i slike mogu smjestiti u tiskane oglase bez neposrednog otkrivanja. Važno je shvatiti da oglasi nisu dizajnirani za svjesni um, već su namjerno dizajnirani da dođu do podsvijesti.

sije francuske nacionalne televizije. Izbori 2000. u Španjolskoj. Kad se čelnik Narodne stranke pojavi na ekranu, logotip TV postaje zamjenjuje se natpisom „Màs PP“ (Pučka stranka), dok se u pozadini pojavljuju riječi „mirovina“, „zaposlenje“, „zdravlje“, „napredak“ , „Europa“, „obrazovanje“ itd. Prilično manipulativno.

Sublimirani marketing, tj. subliminalne poruke koriste najveće svjetske kompanije koje kontroliraju svijet i ekonomiju, među njima najpoznatije su Coca-cola i McDonalds. Svaki bi oglas zaslužio pomnu analizu.

Može i malo drugačiji pristup subliminalnoj poruci u oglašavanju. Kad pogledate oglase za ručne satove, na većini satova je 10 sati i 10 minuta. To je najvjerojatnije zato što položaj kazaljki kada je 10:10 izgleda ili kao „kvačica“ koja sugerira „odobrenje“ ili „osmijeh“ koji predstavlja „sreću“ koju ćete dobiti ako kupite taj sat. Ali to još nije sve: broj 10 (koji se pojavljuje dva puta u 10:10) također je najviši broj kada nešto ocjenjujemo. Kad se svi ti komadići sitnih subliminalnih poruka spoje, vjerojatno ćete kupiti baš taj sat.

Imamo i mi konja za trku. HTV prikazuje rezultate HR rejtinga stranaka. Pogledajte veličine kvadrata! HDZ-u je prikazan skoro duplo veći kvadrat, a razlika je samo 2 %.

Korištenje u oglasima Praksa stavljanja skrivenih (subliminalnih) riječi u odabrane tiskane oglase tehnika je koju oglašavači koriste. Oglašivači znaju da većiwww.suvremena.hr

marketing i pr Korištenje subliminalnih poruka u u logotipima Poznato je da brojni logotipi nisu samo logotipi, već da u sebi kriju poruke kojima se vizualnim putem izravno obraćaju našem subjektivnom umu iliti našoj podsvijesti. Mnoge su subliminalne poruke u logotipima međunarodno prisutnih brendova različite vrste.

FedEx ima u između slova E i X strelicu koja simbolizira brzinu i točnost kojima kompanija obavlja dostavu. Logo Sony Vaio na prvi pogled izgleda kao apstraktan znak, zapravo predstavlja integriranost analogne i digitalne tehnologije kod ovog brenda. Prvi dio je valni analogni znak, a drugi odnosno ‘IO’ binarni kod. Tour de France ima vrlo detaljno osmišljen logo koji u sebi krije biciklista. Logo Toblerone unutar brda, koje je dio loga, medvjed koji ple48

Suvremena trgovina 3(45)

še, koji predstavlja Bern u Švicarskoj odakle potječe poznati slatkiš. Logo Amazona ima strelicu koja ima dva značenja. Pokazuje od A do Z, što upućuje na to da je na Amazonu sve dostupno. Drugo značenje je zadovoljan osmijeh. Falusoidnih logotipa ima jako puno, kao i onih koji aludiraju na intimnu akciju.

Subliminalno u trgovini Svako je prodajno mjesto zapravo mali teatar, gdje izloženi predmeti, glazba, kostimi, osvjetljenje, mirisi, boje, slaganje na policama daju predstavu „Kupi me“. Sve je pomno izračunato, u kojem dijelu prodavaonice se što nalazi, na kojoj visini, kraj kojih konkurentskih proizvoda. Predstava čiji je scenarij pomno isplaniran i čiji glumci uvijek reagiraju točno onako kako bi njihov režiser želio. Subliminalnog koliko hoćeš. Cijela znanost.

Ima i neobičnih detalja. Kada u New Orleansu uđete u supermarket, osim namirnica, možete „kupiti“ i poštenje. Na pultu se nalazi mala, skrivena, crna kutija koja vam nudi baš to – poštenje. Iz nje se čuje neprestani šapat, koji je toliko tih da mnogi kupci ni ne primjećuju. „Ja sam pošten i neću krasti“, šapuće kutijica. Da li je zbog toga ili ne, u svakom slučaju, poslovođe tvrde da je poruka ostvarila cilj. Samo u jednom lancu prodavaonica, kupci i zaposleni su krali hrane za više od sto tisuća dolara godišnje. Sada to više nije slučaj, zahvaljujući nesvjesnoj percepciji. Čak ni djevojke koje pomažu na kasama više ne kradu po neki dolar od svakog računa.

Zakon o elektroničkim medijima koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 15. srpnja 2003. Članak 18. (1) U oglašavanju i teletrgovini nije dopušteno koristiti tehnike djelovanja na podsvijest. (2) Nije dopušteno prikriveno i prijevarno oglašavanje i teletrgovina. Za ovakvo oglašavanje i teletrgovinu odgovaraju naručitelj i nakladnik.

JELO I MI

(5)

Dobar dan počinje s kavom… piše: Zvonko Pavlek

Idemo na kavu! Od kad se bavim prehranom, ni u jednoj kategoriji (naravno, osim vina) nisam sreo toliko uzrečica, duhovitih izreki, emocionalnosti, inspirirajućih priča kao kod kave. Pa da počnemo time, umjesto uobičajenih uvoda. Evo nekih koje su mi zapele za oko:

• „Kava mora biti crna kao pakao, jaka kao smrt, slatka kao ljubav“ (turska izreka) • “Nikad se ne nasmijem prije nego što popijem svoju kavu“ (Clark Gable) • „Kako ćeš me učiniti sretnim – skuhaj mi kavu, donesi mi kavu, budi kava… kava…“

• „Svijet stane kad se pije kafa“, „Kafa je čejf“, „Popit ćemo je da je sto poslova“ (naravno – Bosna)…

• „Ljubav je u zraku – miriše kao kava“

• „Dobar dan počinje s kavom i tobom”

• „Tri stvari ne podnosim: hladnu kavu, topli šampanjac, preuzbuđenu ženu“ (Orson Walles)

• „Svatko vjeruje u nešto, a ja vjerujem da ću popiti još jednu kavu“

nje se Etiopija kao pradomovina te biljke, ali konzumacija kave potječe iz 15. vijeka u Jemenu, gdje je postavljena i prva plantaža. Možda će vas začuditi da je kava - voće slično trešnji. U svakoj voćki nalaze se dva zrna kave.

• „Iza svake uspješne žene stoji poprilična količina kave“

• „Kava ne postavlja glupa pitanja. Kava razumije.“

• „Netko ima problem s kofeinom, a ja imam problem kad mi manjka kofein“

I tako dalje – mogli bismo ispisati još mnogo stranica.

• „Život bez kave je prazan“

Čija je kava najbolja?

• „Volim te više nego kavu, ali ponekad ne i prije kave”

Ne može se točno utvrditi na kom području je nastala kava. Spomi-

Kava je u srednjem vijeku postala omiljeno piće na Orijentu (qahva) s glavnim centrom u Mekki. Kava se kod Arapa upotrebljavala kao stimulans „jer razveže jezik i pomaže ljudima da postaju bistri, te sprečava pospanost“. Iako se smatra da je u Meki otvorena i prva kavana, ali je zabilježeno da je, po nekima www.suvremena.hr

marketing i pr i najstarija, otvorena ona u Istambulu 1475. pod nazivom Kiva Han, pa je vjerojatno pojam turske kave došao otuda. To je bilo dvije godine nakon pada Konstantinopolisa. U svakom slučaju kava je dnevni napitak u mnogim zemljama, a osim one jutarnje, to je tipično društveno piće. Vjeruje se da je priprema kave prava vještina i naročito se cijeni žena ili domaćica kod koje se kuha dobra kava. Evo, pa da vidimo i neke specifičnosti u pojedinim sredinama. Starbucks Poziv na kavu je poziv u društvo, u intimnu atmosferu u kojoj će se ogovarati, pregovarati, smijati se jednostavno družiti se. Baš tu društvenu komponentu je izrazito naglasila američka kompanija Starbucks, koja je uspjela prodrijeti najprije na američko tržište, a onda i u svijet, postati i globalna marka. Danas u svijetu ima više od 5.000 njenih kafića. Došli su čak i u Beč, iako tamo prevladavaju tradicionalne, klasične kavane. Oni nisu krenuli putem manjih, već - većih cijena, ali su izabrali malo sofisticiraniju publiku i to onu mlađu koja se voli sastajati po kafićima. Međutim, Starbucksovi kafići nisu klasični, već su to u SAD profinjene kušaonice u kojima će vam „konobar“ pričati sve o kavi kao kakav dobro izvježban stručnjak, što oni u biti i jesu, ali će vam onu šalicu naplatiti 2,5$. Govorit će vam o provijensama pojedinih vrsta i kvaliteti zadnje berbe, o stupnju uprženosti, o tome kako za kratki espresso treba 25 sekundi i temperatura u aparatu 175 (pazite - američkih!) stupnjeva. Doznat ćete da oni ne drže staru kavu, a ako im se slučajno nađe, onda je poklanjaju caritasu. Daje vam na papir cijela zrna da ih vidite, jer njihov gazda (Schultze) kaže da je mljevena kava skrivanje loših zrna („bastardizacija“). Nemojte slučajno u njihovim kafićima zatražiti pepeljaru. Kažu 50

Suvremena trgovina 3(45)

Najveći Starbucks na svijetu - Chicago

da se cigaretama kvari atmosfera u kafiću, a taj loš miris može navući i kava. Starbucks kava je uspjela, jer je njen konceptualist i tvorac Schultz shvatio njenu emocionalnu stranu na koju je pridobio suvremenu generaciju ljudi koji se vraćaju kao lojalni potrošači. Taj, u početku mali u društvu velikih američkih i multinacionalnih, uspijeva na tržištu i to filozofijom i koncepcijom različitosti, posebnosti kojom je postigao jasnu distinkciju. Hrvatska U blizini Hrvatske već se u 16. stoljeću pila kava. U Beču je, prema legendi, kava zarobljena od Turaka prilikom njihovog poraza kod opsade tog grada 1683. U Beču su se nakon toga otvarale kavane, a prva potječe iz te iste godine. Kasnije je otvorena i u Grazu, odakle je taj običaj došao u 18. stoljeću u Zagreb, gdje je prva kavana otvorena 1748. Nekadašnje kavane su bile važno okupljalište Zagrepčana, a najpoznatija je dugo vremena bila kavana Korzo. Sada je zatvorena tridesetak godina. Tako su kavane postale važan dio društvenog živo-

ta Zagrepčana. No, one su s vremenom prestale biti toliko privlačne pogotovo za mlađe generacije, a zamijenili su ih popularni kafići. Navest ću jedan pokušaj agresivnog osvajanja hrvatskog tržišta. U Hrvatsku je 1999. došao gospodin Strauss iz Izraela, koji je vlasnik Elite. Zamolio me da obiđemo tržište, a nakon toga izrazio nadu da će oni osvojiti Hrvatsku jeftinijim cijenama… Tumačio sam mu da je skupa Franckova kava tradicionalna, da su joj potrošači vjerni i bit će tvrđi orah nego što su si Izraelci zamislili. Mislili su da će moći ići frontalno, pa su još na početku imali i istu cijenu. Kasnije su morali snižavati, ali ovaj puta su se oni borili za naše pojmove s velikim. Taj naš „veliki“ emocionalno je povezan s potrošačima koji su tradicionalni, pa je borba sasvim drugačija od klasičnog juriša. To je kao kad na paint-ballu vikneš svojoj ekipi „Juriš!“, pa ti protivnička strana sve igrače pošprica s rasprskavajućim lopticama. Ne ide to tako kod naših tradicionalnih potrošača i Elite je kod nas ostao kratkih rukava. Moram se osobno malo „posipat pepelom po glavi“. Meni su kao mladom marketingovcu nametnuli da preuzmem još krajem 60-

tih odgovornost za realizaciju kave po licenci Jacobsa na našem tržištu. Iako je to za njemačke pojmove vrhunska kava proizvedena od najboljih kolumbijskih sorti, uprženost je bila, koliko se sjećam oko 17%, dok se kod nas za tursku kavu pržio Minas (koja je po njihovom mišljenju, lošija sorta) oko dva-tri stupnja više. Na slijepom testu smo ustanovili da je Jacobs za naš način pijenja kave bio neprikladan, jer kad se upotrijebi za tzv. turski način, pojavljuje se kiselost i izgubi se aroma. Nama su, kao nositeljima licence, Nijemci utukli u glavu da mi ne znamo pripremati kavu, te da je uprženjem samo upropašćujemo. Naravno, nakon dvije godine pokušaja to nije išlo i licenca je prekinuta. Naime, u Njemačkoj se priprema uglavnom filter kava i pije se obično iz većih šalica, a nama je to čudno, isto kao i što Nijemcima ne odgovara naša. Zato strani turisti kod nas radije naručuju espresso, koji je prodro u niz zemalja. Italija Prva kavana je na tom području otvorena u Veneciji 1645. godine, a smatra se da je to i prva u Europi. Kasnije je otvorena čuvena Caffe Florian, koja radi još i danas. U Italiji nije lako naručiti kavu, jer će vam ponuditi barem desetak varijanti – dugu, kratku, duplu, hladnu, s mlijekom, capuccino… Nemojte tražiti mali ili veliki capuccino, jer postoji jedna mjera koja se pije obično za doručak. Nemojte slučajno tražiti kavu „to-go“, jer se kod njih kava ispija za stolom. Postoji doduše „caffe americano“, koja je malo rjeđa. To mi zovemo produžena, ali je ne treba miješati s pojmom caffe lungo, jer to je dupli espresso. Pored ovog, znalci u Italiji imaju na izboru još nekoliko vrsta i podvrsta. Espresso se kod njih smatra normalnom, ali ima mnogo nijan-

si. Primjerice corto je ta kratka kava, pa spomenuti lungo i americano, macchiato je s malo mlijeka, schiumato je s malo pjene od hladnog mlijeka, corretto su s raznim alkoholima, jamaican je s rumom, in ghiaccio sa sladoledom, pa caffe brasilliano služi se u staklenki s malo mlijeka i irskim likerom Baileys. Moglo bi se toga nabrojiti još podosta, a imaju i kavu za djecu: babyccino ukrašene s kakaom i bijelim slatkišem – marshmallow. Stvarno je u Italiji kava kult, dio svakodnevnice i kulture. Kava u Bosni Naš imidž Bosne je kava. To je točno, ali se danas pomalo i mijenjaju vrste kave. Prije su ulice mirisale po ispečenoj kavi (pjesma ide: „Kafu mi draga ispeci“), ali se to zadržalo samo još kod strogo tradicionalnih porodica. Stariji Bošnjaci još i danas govore kahva, od arapskog qahva (‫)ةوهق‬. Sve više prodire i espreso, ali uglavnom u kafićima, a vrlo rijetko u kućama. U jednoj fokus grupi u Sarajevu 2002. sam zabilježio: „U kući sjedimo da bismo pili kafu, a vani pijemo kafu da bismo sjedili. I neće espreso aparat u moju kuću dok sam ja živa!“. Rezultate te fokus grupe sam objavio već u nekoliko navrata, pa da još jednom spomenem neke izreke kao npr.: „Svijet stane kad se pije kafa“, „Popit ćemo je da je sto poslova“, „Kafa je ćejf.“ To je nekoliko najtipičnijih izraza koji govore o privrženosti kavi i tradiciji. Taj ćejf se ne može baš doslovno prevesti, ali može se razumjeti. Primjerice, na jednoj konferenciji u BiH, ljude se zamolilo da uđu u dvoranu, a jedan novinar kaže: „Kad popijem svoju kafu“. Na prijedlog da je može popiti i unutra, novinar kaže: „Ali to onda više nije ćejf!“. Čini mi se da bi najbliži izraz za to bio – gušt, ali čejf podrazumijeva i uživanje polako.

Inače je BiH podijeljena u tri „zone“ u preferenciji kave. Kod bošnjačkog stanovništva je na prvom mjestu bez premca Zlatna džezva (ušla je pred 17 godina u Guinissovu knjigu rekorda s najvećom džezvom na svijetu u kojoj se može odjednom pripremiti 13 000 malih šalica kave, zapravo fildžana), u RS je najviše zastupljena Grand kafa koja se proizvodi u Srbiji, a u Hercegovini je na prvom mjestu zagrebački Franck. Ipak, čini mi se da je Zlatna džezva najviše povezana s vremenom koje se ne mjeri, nostalgijom i ugodom. U Bosni se rijetko upotrebljava izraz turska kava, već više - bosanska kava. Ona se tradicionalno pije s kockom šećera koja se umače u fildžan. Pravi kafedžije srču kavu, ne dodiruju gornjim usnicom fildžan i to je dio ćejfa. Dok je kod nas uobičajeno da je za tursku kavu uprženost jača, za bosansku je koji stupanj niža, a razlike su i u pripremi. Za bosansku se najprije zagrije džezva, doda se najprije malo upržene kave, a zatim ostatak i prelije se vrućom vodom. U fildžane se razdjeli malo pjene, a potom kava. Domaćin će je sipati dok ne okrenete fildžan… Bosanska kava i kocke šećera su islamsko nasljeđe, a i danas ćete u Turskoj naći u kavanama slatke zalogaje kao što je ratluk (rahat lokum). Stare kavane i običaji uživanja su u Turskoj ostali, a u samom Istambulu su i podignute najstarije kavane, od kojih neke rade još uvijek. Doduše, danas je tamo čaj već nadmašio kavu. It’s coffee time!

www.suvremena.hr

marketing i pr

Trendovi u razvoju i upravljanju privatnim markama piše: doc. dr. sc. Sandra Horvat Katedra za marketing, Ekonomski fakultet Zagreb

Privatne marke postaju sve značajniji element uspjeha trgovaca i to ne isključivo u vrijeme recesije. Međutim, recesija je prilika za rast njihovog tržišnog udjela, kojeg nerijetko zadržavaju i nakon oporavka gospodarstva.

rivatne marke nisu više novost na tržištu. Upravo suprotno, potrošači su ih prihvatili te se stoga njihov asortiman širi na sve veći broj različitih kategorija proizvoda. Kategorije u kojima je prije desetak godina bilo nezamislivo da privatne marke mogu biti uspješne, kao što su alkoholna pića, proizvodi za djecu ili kozmetika, bilježe njihov kontinuirani rast. Za očekivati je da će predstojeća gospodarska kriza dodatno učvrstiti njihovu poziciju. Naime, znanstveno je dokazano da se udio privatnih maraka kreće suprotno do faza gospodarskog ciklusa što znači da tijekom recesije raste dok se u vrijeme ekspanzije taj udio smanjuje no nikad u istom obujmu. Dio potrošača koji 52

Suvremena trgovina 3(45)

tijekom krize počnu kupovati privatne marke, nastavi ih kupovati i nakon završetka krize jer smatraju da im pružaju optimalnu vrijednost gledanu kroz omjer cijene i kvalitete. Razvoj više razina privatnih maraka U današnjem, rekla bih neobičnom vremenu, trgovci su usmjereni na prilagodbu načina poslovanja novim uvjetima. Iako je izgradnja odnosa uvijek važna u marketingu, sada je pravo vrijeme da se između potrošača i trgovaca ostvari snažniji odnos temeljen na povjerenju koji trgovcima donosi dugoročne koristi. Pri upravljanju privatnim

markama cilj više nije kopirati vodeće marke proizvođača već razviti marke koje će uz njih ravnopravno stajati na policama. Kako bi to ostvarili, trgovci trebaju osluškivati želje potrošača s kojima su u svakodnevnom direktnom kontaktu i razvijati privatne marke kakve potrošači žele, a to više nije samo jeftiniji proizvod. Cijena je i dalje iznimno važna u upravljanju privatnim markama no veći se naglasak treba staviti na vrijednost, a ne na nisku cijenu. Stoga trgovci razvijaju nekoliko razina privatnih maraka da bi proširili bazu kupaca. Za one cjenovno najosjetljivije u ponudi su generičke privatne marke koje imaju najnižu cijenu na tržištu dok je kvaliteta na nižoj razini u odnosu na vodeće marke

proizvođača. Najveći udio privatnih maraka je u kategoriji klasičnih privatnih maraka koje kvalitetom pariraju markama proizvođača uz nižu cijenu čime se ostvaruje dobra vrijednost za novac. Treću razinu privatnih maraka čine premijske privatne marke čija zastupljenost sve više raste i prisutne su u većini trgovačkih lanaca u Hrvatskoj. Njihov cilj je da potrošačima pruže posebne proizvode po cijenama koje su konkurentne. S premijskim privatnim markama trgovci pokazuju da imaju znanja i vještine za razvoj kvalitetnih i inovativnih proizvoda čime se diferenciraju od konkurencije. Pod premijskim privatnim markama se često razvijaju proizvodi koji nisu nužno za svakodnevnu potrošnju već nešto čime će se potrošači nagraditi u posebnim prilikama kao što su tartufi, škampi, belgijska čokolada i slično. Tako se na stranim tržištima u asortimanu marke Lidl Deluxe mogu naći odresci od klokana ili soba. Fokus privatnih maraka na zdravlje i wellness Od trgovaca se sve više očekuje da osluškuju želje potrošača s kojima su u izravnom kontaktu te da brzo odgovaraju na nove trendove. Jedan takav trend, vidljiv posljednjih godina je širenje asortimana proizvoda usmjerenih na zdravlje i wellness, često upravo pod privatnom markom. Navedeni trend uključuje proizvode koji doprinose zdravlju organizma, funkcionalnu hranu te proizvode bez šećera, glutena, aditiva i slično. Trgovci razvojem privatnih maraka u tim kategorijama proizvoda izravno odgovaraju na promjene u ponašanju potrošača dok istovremeno učvršćuju percepciju kvalitete privatnih maraka. Tako se razvijaju proizvodi koji u sebi ne sadrže GMO sastojke, proizvedeni su u skladu s načelima održivosti i zdravog života. Primjer je Tesco koji je u Ujedinjenom Kraljevstvu na tržište lan-

sirao gljive koje rastu na prirodnom svjetlu pa samim time imaju veći udio vitamina D. Pritom trgovci ne bi trebali zanemariti logističke prednosti koje imaju pred proizvođačima zbog izravnog kontakta s potrošačima što im omogućuje prodaju svježih i gotovih proizvoda kao što su cijeđeni sokovi, salate i razni gotovi obroci. Potrošači žele živjeti zdravije, ali zbog užurbanog stila života to im često ne polazi za rukom pa su zdravi gotovi proizvodi idealna kombinacija. Tako je trgovački lanac Delhaize lansirao liniju zdravih proizvoda za doručak koji se mogu jesti u hodu kao što su kombinacija jogurta, voća, žitarica i sjemenki u praktičnoj čaši. Pekara Dubravica u svom asortimanu ima različite salate, a asortiman je dopunjen i kombinacijom jogurta, muslia i voća u čašici što potrošačima koji se vole zdravije hraniti nudi alternativu pekarskih proizvodima. Rewe u Njemačkoj nudi cijelu liniju zdravih gotovih proizvoda za ručak koji uključuju juhu, sendviče, salate, tjesteninu, meso i zdrave sokove. Trgovački lanac Albert Heijn je otišao korak dalje pa su za svoje potrošače pripremili pakiranja svježeg povrća i začina koji čine idealnu kombinaciju za zdravu

juhu. Na taj način, ukoliko potrošači nemaju vremena, ipak mogu pojesti juhu koja je napravljena od svježih sastojaka, a ne zahtijeva nikakvu pripremu osim da se sastojci ubace u vruću vodu i prokuhaju te eventualno dodatno začine. Privatne marke i etična potrošnja Drugi trend koji je usko povezan s trendom zdravije prehrane je i etična potrošnja pa se tako u asortimanu trgovaca sve više nalaze organski i bio proizvodi te proizvodi s certifikatima koji odražavaju etičnost u procesu proizvodnje kao što su na primjer proizvodi s oznakom Fairtrade. Tako Spar u Austriji u svom asortimanu ima Spar Premium bio čokoladu koja je proizvedena u suradnji s domaćim proizvođačem Zotterom te ima oznaku Fairtrade. Kako je oznaka Fairtrade sve učestalija, Lidl je u svrhu diferencijacije u Belgiji 2019. godine predstavio „Super fair“ čokoladu u čijoj se proizvodnji koristi kakao za koji je farmerima u Gani plaćena viša cijena od one koja je definirana Fairtrade principima. U kontekstu trenda etične potrošnje ne smije se zanemariti ni odnos

www.suvremena.hr

marketing i pr menu, postati učestali u prehrani, ali je indikativno da su upravo trgovci prvi na većoj razini promovirali navedenu kategoriju proizvoda u Hrvatskoj. Sve veći naglasak na suradnji s lokalnim proizvođačima

prema životinjama. Tako je Carrefour još 2017. godine pokrenuo inicijativu da će do 2025. godine sva jaja dostupna u njihovim prodavaonicama neće biti iz uzgoja u kavezima. Rewe u Njemačkoj nudi jaja pod markom RespEGGt kojom garantira da u proizvodnji tih jaja nisu korištene invazivne metode identifikacije spola pileta (op. prema dostupnim podacima u Njemačkoj se svake godine, odmah nakon što se izlegu, ubije oko 45 milijuna muških pilića). Aldi Sud na svojim privatnim markama ima oznaku Fair&Gut kojom potvrđuju da se pri proizvodnji mesa, jaja i mlijeka vodilo računa o dobrobiti životinja. Dodatno, potrošači iskazuju zabrinutost za zaštitu okoliša i kod odabira proizvoda sve više razmišljaju o utjecaju koji njihova kupnja ima na okoliš. Stoga trgovci podižu standarde prilikom razvoja i proizvodnje privatnih maraka, ali i općenito prilikom sklapanja suradnje s različitim proizvođačima čije proizvode imaju u asortimanu. Tako je privatna marka Anglamark početkom ove godine proglašena „najzelenijom“ markom u Švedskoj. Coop u Švicarskoj prodaje kišobrane pod privatnom markom koji su ekološki na način da ne sadrže štetne kemikalije, a Spar je u Austriji u svoj 54

Suvremena trgovina 3(45)

asortiman privatnih maraka, između ostalog, uveo organske četkice za zube. Asortiman proizvoda pod markom dmBio se često širi, a trend ekoloških i bio proizvoda je vidljiv i u ostalim trgovačkim lancima u Hrvatskoj. Takvi proizvodi nisu više marginalizirani već se sve više ističu i šire svoj udio u asortimanu. Carrefour je u Poljskoj otišao korak dalje i predstavio liniju organske hrane za kućne ljubimce pod privatnom markom. Privatne marke kao inovatori U skladu s trendom održivosti, ali i sve većom željom trgovaca da budu inovativni u asortimanu privatnih maraka počeli su se pojavljivati proizvodi koji se tradicionalno ne konzumiraju u našem podneblju kao što su kukci. Migros je u Švicarskoj 2018. godine predstavio liniju jestivih insekata uz koje je moguće kupiti kuharicu ili upisati tečaj kuhanja s insektima. U travnju ove godine je Kaufland predstavio navedenu kategoriju proizvoda u obliku burgera, falafela ili bolonjeza s brašnom od kukaca, proteinskih snackova, krekera ili proteinskih kolačića u Hrvatskoj. Teško je za povjerovati da će takvi proizvodi, u nekom kratkom vre-

Sljedeći trend koji može biti iznimno značajan za privatne marke, a i za razvoj lokalnog gospodarstvo je prilagodba lokalnom okruženju i suradnja s lokalnim proizvođačima. Spar je još 2011. godine prilikom lansiranja Spar Premium marke dio asortimana razvijao s lokalnim proizvođačima kako bi se približio domaćim potrošačima. Tako su se na plakatu sa svjetski poznatim glumcem Pierceom Brosnanom, kao ambasadorom marke, mogli vidjeti slavonski kulen, samoborska salama, bračko maslinovo ulje i slično. Lidl je napravio korak dalje te je u razvio marku Okusi zavičaja sa sloganom „Iz hrvatskog svakog kraja“. U Sparu je prisutna marka „Vrtovi Hrvatske“, a u Kauflandu „Naše mi najbolje paše“ iz čega vidimo da je navedeni trend sve prisutniji u Hrvatskoj. Rast ulaganja u oglašavanje privatnih maraka i suradnju s poznatim osobama Privatne marke su prisutne u velikom broju različitih kategorija proizvoda i bilo bi vrlo teško promocijom pokriti sve njih. Dobar pristup koji se stoga često koristi je suradnja s poznatim kuharima. Takva suradnja je u početku bila primarno usmjerena na razvoj ohlađenih ili smrznutih jela koja su se mogla kupiti isključivo u trgovačkim lancima vlasnika privatne marke. Jedna od zanimljivih suradnji je bila ona poznatog kuhara Hestona Blumenthala koji je za trgovački lanac Waitrose osmislio složenac s bananom i slaninom. U Hrvatskoj ovaj pristup komunikaciji dominantno koristi Lidl koji je u posljednjih

nekoliko godina imao dvije zanimljive kampanje. U prvoj su kampanji glavni akteri bili Mate Janković iz Hrvatske te Tomaž Kavčič iz Slovenije koji su svaki tjedan imali „dvoboj“ receptima temeljenim na istim namirnicama. Finale njihove suradnje je bilo izdavanje kuharice s tim receptima u kojima se naravno koriste privatne marke Lidla. Recentnija suradnja je ostvarena s poznatim kuharom Davidom Skokom koji također s privatnim markama Lidla priprema tradicionalna domaća jela. Osim suradnje s poznatim kuharima Lidl je pokrenuo i YouTube kanal na kojem su prikazani video recepti za „svako kućanstvo i svakog kuhara“. U početku svog razvoja se privatne marke nisu oglašavale ili je to oglašavanje bilo minimalno. Nakon toga je došlo do povećanja broja oglasa i korištenja poznatih osoba u promociji privatnih maraka. U Hrvatskoj je Lidl u promociji koristio Olivera Dragojevića i Blanku Vlašić, a kasnije glumice Nadu Abrus, Milu Elegović i Vandu Winter te nacionalnog baletnog prvaka Tomislava Petranovića. Spar je posebno na međunarodnim tržištima koristio velik broj poznatih osoba u promociji privatnih maraka. Uz već spomenutog Piercea Brosnana kao zaštitno lice marke Spar Premium, Gwyneth Paltrow je promovirala Spar Veggie, Sarah Jessica Parker Spar enyoj, Marcia Cross marku Splendid i slično. U promociji marke Spar Naturpur je vidljiva i prilagodba domaćim tržištima budući je promotorica za tržište Austrije bila Mirjam Weichselbraun, a u Hrvatskoj Ana Jelušić. Pri suradnji s trgovačkim lancem Lidl Heidi Klum nije bila sam promotor već je sudjelovala i u razvoju proizvoda pod markom Esmara. Američki trgovački lanac godinama ima suradnju s NBA klubom San Antonio Spurs na način da se igrači pojavljuju u šaljivim video spotovima i prezentiraju njihove proizvode, a u Hrvatskoj se Lidl povezao

s hrvatskom rukometnom reprezentacijom nakon suradnje s hokejaškim klubom Medvešćak. Razvojem digitalnih kanala komunikacije sve su učestalije suradnje trgovačkih lanaca s utjecajnim osobama ili influencerima, a u Italiji je Lidl sponzorirao snimanje filma u kojem se dio radnje odvija upravo u njihovim prodavaonicama. Sigurna sam kako nas u budućnosti čeka još više promocije od strane privatnih maraka kao i zanimljivih promotivnih kampanja. Što u ovom trenutku mogu učiniti trgovci i upravitelji privatnim markama? Temeljem brojnih znanstvenih istraživanja i primjera dosadašnje poslovne prakse, opisanih i u ovom članku, moguće je zaključiti s nekoliko konkretnih smjernica za trgovce u nadolazećem razdoblju. Privatne marke su postale prava prijetnjama markama proizvođača no trgovci moraju i dalje nastavi ulagati u njihov razvoj kako bi održali sve povoljniju tržišnu poziciju. Upravo nadolazeća gospodarska kriza može biti prava prilika da razviju dublje odnose s potencijalnim potrošačima, ali još više da privuku potrošače koji su do sada bili skeptični kada su privatne marke u pitanju. Veliki trud koji su trgovci uložili da, kroz poboljšanje kvalitete, ulaganje u am-

balažu i razvoj proizvoda, a sve više i u različite oblike marketinške komunikacije, komuniciraju pravu vrijednost privatnih maraka tijekom gospodarske krize mogu okruniti velikim rastom koji neće biti privremenog karaktera. To je posebno izgledan scenarij ukoliko se s potrošačima izgradi odnos povjerenja koji će utjecati na odluke u kupnji i nakon krize kada će utjecaj cijene biti manje izražen. Privatne marke mogu uspješno konkurirati markama proizvođača koje imaju tradiciju i često bolju percepciju u očima potrošača korištenjem sličnih marketinških principa. Ukoliko se trgovci ne odnose prema privatnim markama kao markama u pravom smislu te riječi ne mogu ni očekivati da će se potrošači prema njima odnositi na taj način. U narednom razdoblju je ključno da kvaliteta privatnih maraka bude na razini koju potrošači očekuju, da se kroz trendove opisane u tekstu razvija njihov asortiman, ulaže u marketinšku komunikaciju koja će naglašavati vrijednost privatnih maraka te da se prilagodbom potrošačima pokuša osigurati kontinuirana lojalnost marki. Unatoč dosta mračnim prognozama za budućnost, uz pravilno upravljanje privatnim markama, trgovcima budućnost može biti puno vedrija od ST sadašnjih prognoza. www.suvremena.hr

marketing i pr

Vodeća imena digitalnog i iskustvenog marketinga u Zagrebu Ekonomski fakultet Zagreb domaćin je prestižne međunarodne konferencije European Marketing Academy pod nazivom 11th EMAC regional conference koja će se održati od 16. do 19. rujna 2020. u Zagrebu.

vogodišnja tema konferencije “Challenging the status quo in marketing research” poseban fokus stavlja na teme vezane uz digitalni marketing i MarTech te mogućnost primjene novih metoda neuromarketinških i biometrijskih istraživanja. Bit će predstavljeni rezultati recentnih istraživanja iz područja poput strateškog marketinga, upravljanja markama, ponašanja potrošača, digitalnog i interaktivnog marketinga, B2B marketinga, etike i društvene odgovornosti. „Vjerujemo da ćemo potaknuti niz konstruktivnih rasprava od interesa ne samo za akademsku zajednicu, već i za stručnjake u praksi“ – istaknula je docentica Morana Fudurić, predsjednica organizacijskog odbora konferencije. Sigurno je da će Zagreb u rujnu biti središnje mjesto znanstvene mar56

Suvremena trgovina 3(45)

ketinške zajednice. U četiri dana kroz predavanja i radionice konferencija će okupiti velik broj znanstvenika i govornika iz svih dijelova svijeta, a tome u prilog svjedoči i do sada rekordan broj prijavljenih radova i istraživanja, te izrazito veliki interes za konferenciju, usprkos COVID-19 pandemiji. Digitalni marketing kao odgovor na COVID-19 pandemiju i krizu COVID-19 kriza koja je pogodila cijeli svijet ukazala je na važnost i ulogu digitalnog marketinga u poslovanju poduzeća, bez obzira na njihovu veličinu ili industriju. Bilo da se radi o otvaranju novog kanala distribucije putem webshopa, krizne komunikacije putem društvenih medija, izgradnje odnosa s potrošačima ili ponude novih proi-

zvoda ili usluga u online okruženju - digitalni marketing je postao „slamka spasa“ za mnoge, stoga ne čudi činjenica da su poduzeća ovu situaciju prepoznala kao priliku za dodatnu „digitalizaciju“. Međutim, vrlo brzo je postalo jasno da dobre namjere nisu dovoljne, već da je za uspješnu implementaciju digitalnog marketinga, kao i njegovu integraciju u cjelokupno poslovanje potrebna kvalitetna strategija, ali i odgovarajuća znanja, vještine i – način razmišljanja. Upravo je cilj konferencije dodatno potaknuti rasprave o primjeni istraživanja iz područja digitalnog marketinga u praksi, te motivirati znanstvenike i marketinške stručnjake na pomicanje granica i primjenu novih modela i metoda istraživanja, s krajnjim ciljem boljeg razumijevanja potrošača i njihovih potreba te unapređenja poslovanja poduzeća.

Digitalna transformacija i Martech u fokusu konferencije Obzirom da je digitalna transformacija postala neizbježna promjena o čijoj se implementaciji sve češće intenzivno raspravlja, ovogodišnju listu istaknutih govornika predvodi Jonathan Copulsky (Northwestern University), autor knjige “The Technology fallacy How People Are the Real Key to Digital Transformation”, u izdanju MIT Press-a. Sebe opisuje kao inovativnog marketinškog lidera i stratega s više od 35 godina iskustva u praksi gdje je radio na razvoju marketinških strategija, marketingu sadržaja i ulozi tehnologije u marketingu na najvišim razinama upravljanja. Osim digitalne transformacije, bavi se i istraživanjem uloge glasovnih asistenata poput Siri ili Alexe u kupovnim odlukama potrošača. Tema njegovog predavanja upravo je digitalna transformacija, te presudna uloga čovjeka – a ne tehnologije – u toj tranziciji. Kroz niz primjera i konkretnih istraživanja na uzorku kompanija, Copulsky će prikazati koji čimbenici najviše doprinose uspješnoj digitalnoj transformaciji te koje su odlike dobrih lidera za digitalno transformirane organizacije. Angažiranost potrošača u digitalnom okruženju Edward C. Malthouse (Northwestern University), jedan je od vodećih znanstvenika u području digitalnog marketinga. Bavi se istraživanjem u području upravljanja medijima, oglašavanja, novih medija i integrirane marketinške komunikacije. Jedan je od prvih autora koji je razvio metode mjerenja i istraživanja koncepta angažiranosti potrošača (eng. customer engagement) koji danas čini okosnicu mjerenja učinkovitosti strategije

digitalnog marketinga, te utjecaja iste na cjelokupno poslovanje poduzeća. Kao konzultant, radio je za neke od vodećih američkih poduzeća poput Accenture, AT&T, Motorola, i mnogi drugi. Tijekom predavanja, predstavit će strategije koje dovode do sve većeg angažmana potrošača u digitalnom okruženju, te kako navedeno doprinosi većoj vrijednosti angažiranog potrošača za poduzeće. Iskustveni marketing Joško Brakus (Leeds University Business School), jedan je od vodećih znanstvenika u području iskustvenog marketinga i ponašanja potrošača koji objavljuje u najprestižnijim znanstvenim časopisima u području marketinga, kao što su Journal of Consumer Research i Journal of Marketing. U svojim istraživanjima analizira kako razlike u obilježjima potrošača utječu na njihovo prihvaćanje novih proizvoda te reakcije na različite marketinške stimulanse, a tijekom svojeg govora na konferenciji otkrit će neke od svojih recentnih spoznaja u kontekstu marketinga u digitalnom dobu u kojem je iskustvo potrošača sve značajnije za uspjeh poduzeća. Upravo iskustveni marketing omogućava poduzećima da ostave pozitivan dojam na potrošače koji će oni željeti prenijeti drugima, a s vremenom će takav pristup dovesti do bolje povezanosti potrošača i poduzeća kao i do izgradnje lojalnosti što je cilj kojem poduzeća uvijek teže. Biometrijska istraživanja za unapređenje strategije marketinga Josipa Majić (ID Guardian), osnivačica je i direktorica poduzeća ID Guardian i Tacit tech koji

se bave biometrijskim istraživanjima i razvojem efektivnih računalnih sistema. S uredima u Zagrebu, Londonu i Palo Altou, te klijentima iz 44 različite zemlje i različitih industrija, Majić je jedan od vodećih stručnjaka u regiji i šire u primjeni biometrijskih istraživanja za unaprjeđenje poslovanja. Biometrijska istraživanja pomažu marketinškim stručnjacima u boljem razumijevanju afektivnih reakcija potrošača na određene marketinške stimulanse kroz praćenje pokreta očima, izraza lica, pulsa, krvnog tlaka i niza drugih biometrijskih pokazatelja. Primjenom ove metode, marketinški stručnjaci mogu bolje procijeniti reakcije potrošača na webshop, personalizirani chatbot ili primjerice novi proizvod, te sukladno tome prilagođavati svoje strategije. Majić će tijekom svog predavanja na konkretnim primjerima iz prakse prikazati korištenje biometrijskih istraživanja za neke od svojih klijenata. S impresivnom listom govornika te rastućim interesom akademske zajednice, EMAC regional konferencija tijekom godina se nametnula kao jedna od vodećih međunarodnih marketinških konferencija, a ove godine cilj je proširiti njen utjecaj i na stručnu zajednicu u Hrvatskoj i regiji. „Sama konferencija ima i značajnu ulogu u pozicioniranju hrvatskih i regionalnih znanstvenika na svjetskoj razini jer nudi velike mogućnosti povezivanja i razvoja novih oblika suradnje. Takve suradnje posljedično dovode do novih i zanimljivih projekata i saznanja koja uz znanstveni doprinos, nerijetko imaju i vrlo visok stupanj primjenjivosti u praksi.“ – zaključuje docentica Sandra Horvat, predsjednica organizacijskog odbora konferencije. Više informacija o 11. EMAC regional konferenciji dostupno je na: http://www.efzg.unizg.hr/emaST cregional2020 www.suvremena.hr

digitalna ekonomija

U gradskim se upravama budi svijest o digitalnoj transformaciji i postepeno prilagođavaju usluge građanima piše: Valentina Galijan, savjetnica za pametnu upravu u Apsolonu

Analiza digitalne spremnosti hrvatskih gradova 2020. Konzultantska kuća Aposlon već drugu godinu analizira digitalnu spremnost 20 najvećih hrvatskih gradova. Istražili smo razinu digitalne spremnosti gradskih uprava, transformiraju li gradske uprave svoje poslovanje, dostupnost podataka na službenim gradskim internetskim stranicama, otvorenost uprave prema građanima, mogućnost njihova uključivanja te kompleksnost obavljanja različitih administrativnih postupaka. Proces digitalne transformacije gradskih uprava predstavlja temeljne promjene u organizaciji i načinu tradicionalnog poslovanja korištenjem digitalnih tehnologija i primjenom novih poslovnih modela s ciljem poboljšanja performansi i brže prilagodbe u okruženju koje se neprestano mijenja. Izniman tehnološki napredak kojem svjedočimo, a kojem se naslućuje daljnje ubrzavanje, iz korijena mijenja sve segmente društva: gospodarstvo, politi-

ku, kulturu, ali i navike samih građana. U vrijeme COVID-19 krize svjedočimo ubrzanoj digitalnoj transformaciji na svim razinama. Mnogi postupci koji su do danas izgledali nemogući za provođenje u digitalnoj formi doživjeli su digitalni preokret u svega nekoliko tjedana. Zaposlenici mogu brže obavljati brojne administrativne procese, strukturirati i filtrirati podatke u različitim oblicima, a građani štede svoje vrijeme i procese obavljaju iz udobnosti vlastitog doma u svega nekoliko klikova. Kada zaposlenici i građani prihvate takav oblik poslovanja, postaju svjesni svih prednosti koje im ono donosi. Prošle smo godine u Apsolonu započeli s istraživanjem digitalne spremnosti hrvatskih gradova razvivši metodologiju koja daje najrelevantnije rezultate te omogućuje da ih međusobno uspoređujemo, ali i da u vremenskoj perspektivi pratimo njihov napredak. Svjesni prednosti koje digitalna transformacija donosi gradovima, ponovo smo analizirali 20 odabranih gradova s ciljem utvrđivanja kompozitnog indeksa kao pokazatelja digitalne spremnosti gradova. 20 najvećih hrvatskih gradova

20 najvećih hrvatskih gradova

Suvremena trgovina 3(45)

Istraživanje je i ove godine obuhvatilo 20 najvećih hrvatskih gradova, koje smo podijelili u tri kategorije (veliki, srednji i mali) prema broju stanovnika koji žive u njima: Zagreb, Split, Rijeku, Osijek, Zadar, Veliku Goricu, Slavonski Brod, Pulu, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar, Kaštelu, Samobor, Vinkovce, Koprivnicu, Đakovo i Vukovar. U navedenim gradovima živi ukupno 1.937.497 stanovnika što čini 45,2% svih građana RH. Nakon tromjesečnog istraživanja, izrađena je studija o stupnju digitaliziranosti gradskih uprava s primjerima dobre prakse, istaknutim nedostacima u trenutnom radu gradskih uprava kao i smjernicama za ostvarivanje napretka u bliskoj budućnosti. Indeks digitalne spremnosti gradova osmišljen je kao složeni indeks sastavljen od

pet pojedinačnih indeksa koji su dobiveni ponderiranjem 12 različitih kriterija čiji su nalazi evidentirani detaljnim istraživanjem javno dostupnih izvora podataka i službenih kanala komunikacije (tablica 1). Što se promijenilo u odnosu na prošlu godinu? Dostupnost i razvijenost e-usluga promatrana je kroz broj i stupanj digitaliziranosti administrativnih postupaka te način identifikacije i autentifikacije. Od ukupno obuhvaćenih 1.950 postupaka, obrazaca i zahtjeva na internetskim stranicama svih promatranih gradova, 91,5% su usluge koje rezultiraju dolaskom u gradsku upravu s ispisanim obrascem, 3,7% čine usluge i postupci koje je moguće pokrenuti online putem, te na koncu svega 4,8% otpada na potpuno digitalne usluge. Ukupno 16 od 20 gradova, povećanjem broja administrativnih postupaka dostupnih građanima, napravilo je iskorak u odnosu na prošlu godinu, a Rijeka i Zagreb ostali su apsolutni predvodnici u broju dostupnih zahtjeva, obrazaca i drugih usluga za građane (grafikon 1). Kod autentifikacijskog i identifikacijskog sustava zabilježen je pomak u povećanju naprednosti i uvođenju novih sustava, a posebno je potrebno istaknuti Grad Zadar koji je ostvario poveznicu s NIAS sustavom za potrebe uvida u stanje predmeta u Gradskoj pisarnici (grafikon 2). Kvaliteta servisnih informacija i uključivanje u druge digitalne platforme promatrana je kroz dostupnost servisnih informacija na stranicama grada i sudjelovanje gradske uprave u objedinjenim servisima za plaćanje. Ukupno stanje digitalizacije dostupnosti informacija prema građanima i integriranih sustava plaćanja nije se značajno promijenilo u odnosu na prošlu godinu. Gradovi Rijeka, Dubrovnik, Zagreb i Pula ističu se kvalitetom i kvantitetom servisnih informacija namijenjenih građanima, a posjeduju i City Card kartice kojima se korisnicima omogućuju razne pogodnosti (grafikon 3).

Grafikon 1.

Grafikon 2.

Grafikon 3.

Tablica 1. INDEKS 1

Dostupnost i kvaliteta e-Usluga građanima

30%

1.1. Broj administrativnih postupaka i stupanj digitaliziranosti postupaka: 80 % 1.2.Način identifikacije i autentifikacije: 20%

INDEKS 2

Servisne informacije i objedinjeni sustavi plaćanja (City Card)

10%

2.1. Dostupnost servisnih informacija na internetskim stranicama grada: 80 % 2.2. Objedinjeni servisi za plaćanje u gradu (City Card): 20%

INDEKS 3

Dostupnost gradskih podataka

20%

3.1. Otvoreni podaci: 60% 3.2. GIS: 40%

INDEKS 4

Participacija građana u odlučivanju

20%

4.1. Uključivanje građana u odlučivanje kroz digitalne platforme: 50% 4.2. Otvorenost proračunskog planiranja: 50%

INDEKS 5

Komunikacijski kanali između gradske uprave i građana

20%

5.1. Platforme za dostavu podataka, stavova i ideja građana: 30% 5.2. Brzina odgovaranja na upite građana: 40% 5.3. Zastupljenost na društvenim mrežama: 30%

www.suvremena.hr

digitalna ekonomija Kompozitni indeks i rezultati istraživanja prema kategorijama gradova U nastavku je dan pregled indeksa digitalne spremnosti gradova u kategorijama velikih, srednjih i malih gradova. Uspoređujući ukupno rezultate po grupama gradova, oni su vrlo jasni u kategoriji velikih i srednjih gradova gdje se lako prepoznaju gradovi prvaci, dok se za male gradove ne može govoriti o tako prepoznatljivom uzorku i uglavnom su rezultati ujednačeniji (grafikon 4).

Dostupnost gradskih podataka, odnosno otvorenost i transparentnost gradske uprave prema građanima manifestira se u čitljivom i preglednom formatu podataka, stoga su promatrani portali otvorenih podataka te sadržajnost geografskih informacijskih sustava. Kao i prošle godine Rijeka, Zagreb, Pula i Osijek imaju jasno označene otvorene setove podataka te konstantno ažuriraju i nadograđuju sadržaj za građane. GIS platforme, iako široko dostupne, na različitim su stupnjevima složenosti dostupnih podataka, pri čemu se posebno ističe Grad Zagreb koji je u odnosu na prošlu godinu značajno unaprijedio ZG Geoportal, a ove godine WebGIS portale uveli su i Osijek i Samobor. Participacija građana u odlučivanju promatrana je kroz uvid u proračun i proces proračunskog planiranja. U odnosu na participaciju građana u odlučivanju, posebno su se istaknuli Rijeka i Bjelovar s visokom razinom spremnosti integracije participativnih procesa u upravljanje javnim resursima. Grad Rijeka ima razvijen sustav za interaktivno provođenje javnog savjetovanja (e-Konzultacije), a Grad Bjelovar je upotrebom digitalnih tehnologija podigao razinu transparentnosti trošenja proračunskih sredstava i napravio značajan iskorak kao jedini grad koji je građanima sve gradske račune učinio vidljivima online. Komunikacijski kanali između gradske uprave i građana promatrani su kroz broj i kvalitetu platformi putem kojih građani mogu dostavljati prijedloge gradskoj upravi, zatim zastupljenost uprave na društvenim mrežama te brzinu reakcije uprave na upite građana. Ukupno stanje digitalizacije dostupnosti komunikacijskih kanala između gradske uprave i građana je prilično razvijeno. Gradovi koriste profile na društvenim mrežama pri čemu se najviše ističu Facebook profili (71% svih objava), a ove godine je primjećeno značajno povećanje broja YouTube kanala. Provjeravana je i brzina odgovaranja gradskih uprava na upite građana pri čemu je vrlo pozitivna činjenica da više od 60% uprava građanima na upite odgovara u roku kraćem od četiri sata. 60

Suvremena trgovina 3(45)

Grafikon 4.

U kategoriji velikih gradova i ove godine su se Rijeka i Zagreb posebno istaknuli. Rijeka kao najistaknutiji grad prema analizi digitalne spremnosti, ističe se u odnosu na sustavno strateško planiranje u aspektu pametnih gradova i digitalne transformacije s dva strateška dokumenta Strateški plan - Rijeka Pametan grad za razdoblje 2019. - 2020. godine te dokument digitalne transformacije gradske uprave Digital Transformation Strategy for the city of Rijeka - Digital Ri Wave s ciljem sustavne provedbe zadanih ciljeva. Iz navedenog primjera vidljivo je kako Grad Rijeka sustavno i strateški promišlja o nadogradnji svojih rješenja i daljnjoj digitalizaciji. Pritom Grad Rijeka ima iznimno user friendly službenu internetsku stranicu i open data portal. Uz navedeno, Grad Rijeku karakterizira velika otvorenost, proaktivna komunikacija s građanima te participativnost upravljanja i uključivanja građana. Grad Zagreb i ove se godine ističe u kategorijama koje se odnose na kvalitetna tehnološka rješenja i integraciju s naprednim državnim sustavima kao što je NIAS, koji je obogatio novim uslugama. Zagreb je također osobito dobar primjer u pronalaženju funkcionalnih modela online interakcije o servisnim pitanjima (npr. mobilne aplikacije, chatovi i sl. za brzu interakciju u rješavanju servisnih pitanja u stvarnom vremenu) i iznimno bogatog i funkcionalnog GIS sustava koji se konstantno nadograđuje novim podacima. U kategoriji srednjih gradova ističe se Pula kao digitalno najnapredniji grad zahvaljujući izrazito kvalitet-

noj, pregledno strukturiranoj i informacijama bogatoj internetskoj stranici i dobroj primjeni aplikativnih rješenja. U odnosu na kriterije koji se odnose na specifična funkcionalna i tehnološka rješenja slijede ju Karlovac, Velika Gorica i Zadar. Grad Karlovac istaknuo se velikim brojem dostupnih administrativnih postupaka na svojoj internetskoj stranici, bogatim WebGIS preglednikom te iznimno brzim reagiranjem uprave na upite građana. Grad Zadar najveći odmak učinio je usustavljivanjem platforme e-Zadrani i njezinim povezivanjem s NIAS sustavom. Ove godine istaknuo se i Varaždin s vrlo preglednom i pristupačnom internetskom stranicom, značajnim povećanjem broja digitalno dostupnih obrazaca i zahtjeva te zanimljivim uključivim sadržajem za građane (pr. aktualni program događanja). Gradovi Dubrovnik, Bjelovar i Sisak ističu se u odnosu na rješenja vezana uz gradski proračun. Dubrovnik je osim sudjelovanja u kreiranju proračuna predvidio i glasovanje građana za prijedloge proračuna što je zanimljiv primjer participativnog odlučivanja u gradu. Uz navedeno, Dubrovnik ima vrlo kvalitetne usluge za posjetitelje (City Card, platforma Dubrovnik Visitors), aktivan je na društvenim mrežama te razvija inovativna aplikativna rješenja. Grad Bjelovar uveo je mogućnost uvida u potrošnju, odnosno sve račune Grada online, i mogućnost pretraživanja istih po ključnim riječima, što je svakako prvi takav primjer u RH. Bjelovar je ukupno ostvario velik napredak svojim cjelovitim pristupom digitalizaciji uprave i razvojem novih usluga za građane.

Zaključno Iako hrvatski gradovi nisu postigli značajan odmak u digitalnoj spremnosti u odnosu na prošlu godinu, primjećeni su vrlo pozitivni trendovi što dokazuje da se gradovi polako bude i dio njih digitalno transformira svoje poslovanje te usluge prilagođava građanima. Jedna od ključnih preporuka jest da je za uspješnu digitalnu transformaciju javne uprave od presudnog značaja sistematičan, strateški pristup u njezinu provođenju, stoga je osnovna preporuka gradskim upravama da preuzmu strateški pristup digitalizaciji, osobito u uvjetima COVID - 19 krize i novog ciklusa strateškog planiranja za razdoblje 2021. - 2027., zatim da je potrebno predano vodstvo organizacije bez kojeg nema uspješne digitalne transformacije kao i nužnost poticanja suradnje među gradovima koja će smanjiti troškove i proširiti mogućnosti digitalizacije kako bi razvijali kvalitetne digitalne usluge za svoje građane. Digitalna transformacija je svakako nužan smjer razvoja za sve gradove bez obzira na njihovu veličinu, s velikim potencijalom za unaprjeđenje kvalitete javne uprave i uopće dinamizaciju odnosa između građana kao korisnika i uprave kao pružatelja usluga koji ujedno treba biti generator pomaka ka većoj efikasnosti, transparentnosti i uključivanju ST građana u donošenju odluka. www.suvremena.hr

digitalna ekonomija

Kriza kao razvojna šansa:

Promjene poslovnih modela i digitalna transformacija piše: Lejla Softić, dipl. oec.1

Uvod Iako se kriza doživljava prvenstveno kao prijetnja, ista se može promatrati i kao razvojna šansa za poslovanje. Nespremnost pojedinaca i društva da proaktivno upravljaju promjenama u okruženju utjecalo je da se riječ kriza promatra prvenstveno kao opasnost, iako se prvobitno grčka riječ krísis (κρίσις) koristila za: mišljenje, procjenu, odluku, a tek kasnije se počela koristiti za označavanje problematične i prijelomne točke koja je povezana s potrebom donošenja odluke. U aktualnim uvjetima krize, koja je uvjetovana pandemijom, veći naglasak treba biti na razvojnim šansama. U tom smislu, aktualnu krizu potrebno je promatrati kao ‘prijelomnu točku’ za donošenje potrebnih odluka o promjeni trenutnih poslovnih modela i nastavku digitalne transformacije poslovanja. Na žalost, razvojni procesi nedovoljno se brzo odvijaju na domicilnom i reginalanom tržištu u odnosu na globalne tržišne trendove. Primjeri dobre prakse iz Japana i SAD-a, prezentirani su u nastavku teksta kao ideje koje poduzetnici i strateški menadžeri, na domicilnom i regionalnom tržištu, mogu razmotriti pri kreiranju vlastite vizije poslovne budućnosti.

Značaj digitalne transformacije poslovanja Iako je u proteklih par mjeseci aktualna kriza tretirana prvenstveno kao prijetnja za zdravlje i poslovanje, svjedoci smo da su novonastale okolnosti, u vrlo kratkom roku, pozitivno utjecale na razvoj digitalne pismenosti i primjenu digitalnih alata za virtualno poslovanje. Mnoga poduzeća i institucije (npr. obrazovne institucije) ‘izmjestili’ su svoje poslovne aktivnosti ‘u oblak’ i primjenile model rada na daljinu (eng. remote work), kako bi smanjili broj socijalnih kontakata i spriječili širenje pandemije. Tako je koncept virtualnog poslovanja (virtualne organizacije, virtualni timovi), zahvaljujući pandemiji, kod značajnog broja profesionalaca koji

takav način poslovanja nisu ranije primjenjivali, osvješten kao jedan od mogućih načina obavljanja poslovnih aktivnosti, pri čemu su se isticale prvenstveno prednosti primjene ovog poslovnog modela. Pandemija je ubrzala procese transformacije poslovanja iz konvencionalnog u virtualno okruženje i to je jedan od najvećih pozitivinih efekata aktualne krize. Saznanje da djelatnici ne moraju biti u konvencionalnom uredu da bi se posao kvalitetno i na vrijeme mogao obaviti, a da poslovni timovi koji djeluju s udaljenih lokacija mogu za komunikaciju koristiti odgovarajuće softvere (video konferencija, računovodstvo ‘u oblaku’ itd.), praktično je pokazalo da su poduzeća koja su u proteklom periodu ula-

SoftConsulting s.p. Tuzla, Trg slobode 16 (BIT Centar), 750000 Tuzla, e-mail: lejla.softic@savjetnik.ba

Suvremena trgovina 3(45)

tivne pomake u načinu trenutnog promišljanja i djelovanja, aktualna kriza će biti i dalje samo još jedna u nizu šansi koje su propustili, predugo gledajući neželjeno stanje uvjetovano pandemijom, umjesto da naprave potrebne promjene u vlastitom načinu poslovnog promišljanja i tržišnog djelovanja. Zaokret u poslovanju i promjene poslovnih modela

gala u ICT infrastrukturu, u odnosu na ona koja to nisu učinila, spremnije dočekala i odgovorila izazovima s kojima su se susrela tokom pandemije. Na žalost, tokom aktualne krize, maloprodaja se nije najbolje snašla u upravljanju odnosima s kupcima primjenom digitalnih tehnologija. Aktualna kriza pokazala je da brojni maloprodavači, u proteklom desetljeću, nisu značajnije investirali u razvoj vlastitog poslovanja kroz npr. ulaganje u internet trgovinu i digitalnu komunikaciju s kupcima. Maloprodavači koji su imali npr. internet trgovinu, na žalost, nisu imali potrošače, s adekvatnim digitalnim korisničkim iskustvom i navikama, kako bi relativno brzo iskoristili prednosti internet trgovine. Izostanak ulaganja u promotivne aktivnosti, pri digitalnoj transformaciji poslovanja iz konvencionalne u internet trgovinu, jedan su od pokazatelja koji su se između ostalih očitovali i u padu prihoda u maloprodaji, uslijed zatvaranja konvencionalnih maloprodajnih objekata.

softver, kako se obično tretira npr. nabavka softvera i opreme za potrebe računovodstveno-financijske funkcije u poduzeću. Ako se bilo što treba naučiti u aktualnim uvjetima krize koja je uvjetovana pandemijom, to je da već danas poduzetnici i strateški menadžeri trebaju donijeti odluke, koje će omogućiti takve organizacijske promjene, da će poduzeća svaku narednu krizu dočekati spremnija i otpornija za nove tržišne izazove i eventualne buduće krize. Pri tome je neophodno prvo promjeniti trenutni način promišljanja i djelovanja iz reaktivnog u proaktivno, iz pesimističnog u optimistično, iz regresivnog u progresivno. U suprotnom, ukoliko poduzetnici i strateški menadžeri ne naprave nikakve pozi-

Trenutno su u medijima aktualne informacije da nakon krize ‘ništa više neće biti kao prije’ jer je nastupilo ‘novo normalno’ stanje u društvu. Ovo ujedno treba biti i povod da poduzeća, koja još uvijek nisu dostigla potreban stupanj digitalne transformacije vlastitog poslovanja, pristupe modernizaciji poslovanja i inoviraju trenutne poslovne modele koje primjenjuju u vlastitom poslovanju. Konvencionalni način poslovanja i dalje će biti dominantan za većinu poduzeća. Uvođenje virtualnog načina poslovanja i/ili primjenu koncepta digitalnog poslovanja treba promatrati kao mogućnost za kreiranje alternativnih načina upravljanja poslovanjem u narednom periodu, ali i u slučaju nastanka neke ‘nove krize’ u godinama koje su pred nama. Zašto onda donositelji strateških odluka čekaju neku ‘novu krizu’ koja će njihovo poduzeće dočekati nespremno umjesto da adekvatnim,

Poduzetnici i strateški menadžeri koji još uvijek nisu osvjestili značaj ulaganja u ICT infrastrukturu, konačno bi trebali shvatiti da je digitalna transformacija poslovanja prije svega oblik kapitalnog ulaganja, a ne jednokratni trošak u www.suvremena.hr

digitalna ekonomija u pravilu preventivnim mjerama, odgovore na istu i već danas započnu s planiranjem budućeg načina alternativnog djelovanja u sličnim kriznim situacijama. Šanse za unaprjeđenje poslovanja ( i u uvjetima krize) svuda su oko nas. Ukoliko poduzetnici i strateški menadžeri ne prepoznaju na vrijeme pozitivne promjene koje su prisutne na globalnom tržištu, izostati će primjena razvojnih trendova na domicilnom i regionalnom tržištu. Način na koji se digitalna transformacija poslovanja koristi za promjene poslovnih modela na globalnom tržištu i primjeri dobre prakse su brojni. Tako su se prednosti primjene robota pokazale veoma uspješnim i tijekom akutalne krize. U Japanu su se roboti koristili u hotelima u kojima su bili smješteni ljudi zaraženi korona virusom s blagim simptomima. S ciljem smanjenja rizika od infekcije korišteni su i roboti zaduženi za čišćenje u lobijima hotela, gdje su pacijenti dolazili po obroke. Ovakav način digitalne transformacije poslovanja, kao odgovor na nedostajuće djelatnike u pojedinim djelatnostima, može se primjeniti i u stabilnim uvjetima poslovanja. Trendovi iz Azije polako dolaze i u Europu, a najbolji primjer je kafić iz Budimpešte, gdje cijela ekipa robota pomaže da se javnost zbliži s tehnološkim dostignućima u automatizaciji i umjetnoj inteligen-

zijom budućnosti koja je najavljena 2012. godine. To nikako ne znači da treba odustati od primjene globalnih digitalnih trendova na domicilnom i regionalnom tržištu. Promjene poslovnih modela u maloprodaji kontinuirano napreduju, a jedan od primjera trgovine budućnosti koje posluju bez blagajne je koncept kojeg primjenjuje Amazon tzv. Amazon Go Grocery. Zaključak ciji. Iako navedeni primjeri dobre prakse izgledaju optimistično, digitalnoj transformaciji poslovanja i većoj primjeni robota u različitim (uslužnim) djelatnostima na domicilnom i regionalnom tržištu treba pristupati s posebnom pažnjom, jer je tržište potrebno pripremiti za promjene poslovnih modela. Pri digitalnoj transformaciji poslovanja potrebno je kontinuirano ulagati i u podizanje razine svijesti potrošača, kako bi ulaganja u robotiziranu infrastrukturu istovremeno pratila i promjena potrošačkih navika. Kako digitalna transformacija poslovanja nije tek puka instalacija suvremenih tehnologija, najbolje svjedoči u medijima optimistično najavljena informacija: ‘Za pet godina polovica blagajni bit će samoposlužna’, za koju smo svjedoci da se nije odvijala u skladu s vi-

Digitalna transformacija poslovanja za ‘prosječne’ poznavaoce suvremenih trendova, može izgledati kao ‘čarobni štapić’ koji će riješiti sve probleme i krize, ali to nije realno za očekivati. I dalje će postojati djelatnosti i poduzeća koja neće moći u cijelosti primijeniti koncept virtualnog poslovanja odnosno cjelokupno poslovanje izmjestiti ‘u oblak’. Ali to ne znači da takve djelatnosti i poduzeća ne trebaju kreirati alternativni način poslovanja, inovirati proizvode i usluge kako bi unaprijedili vlastito poslovanje. Konačna odluka je na svakom poduzetniku i strateškom menadžeru, kao donositeljima strateških odluka, kako će promatrati aktualnu krizu: kao prijetnju ili kao razvojnu šansu. Pesimistični scenario i ne tako racionalna izlazna strategija je čekati da ‘kriza’ prođe i nastaviti raditi ‘po starom’. Optimistični scenario i racionalnija izlazna strategija je napraviti promjenu trenutnih poslovnih modela i izvršiti potrebna ulaganja u digitalnu transformaciju poslovanja. Umjesto zaključka, kako bi potaknuli donositelje strateških odluka da naprave potrebne promjene i iskoriste aktualnu krizu kao razvojnu šansu za digitalnu transformaciju vlastitog poslovanja, izabran je citat Charlesa Darwina: “Ne opstaju najjači pripadnici jedne vrste, niti najinteligentniji, nego oni koji se najbolje prilagođavaju proST mjenama.“

Suvremena trgovina 3(45)

Predstavljen projekt Digitalna komora

Digitalna transformacija HGK mora biti primjer drugim institucijama

ko je itko prije ove krize bio skeptičan o tome koliko je važna digitalizacija, ovi posljednji mjeseci sigurno su odagnali sve sumnje. HGK je to prepoznala na vrijeme pa smo prije tri godine krenuli s digitalnom transformacijom i tako postali prva digitalizirana institucija u Hrvatskoj. Kroz realizaciju projekta Digitalna komora promijenili smo vlastite poslovne procese, educirali zaposlenike i stekli vrijedna nova znanja koja namjeravamo dijeliti s drugima. Cilj nam je potaknuti članice i druge institucije da se digitalno transformiraju, jer je to jedini put do globalne konkurentnosti, - istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović na predstavljanju projekta Digitalna komora, informacijsko-komunikacijske platforme koja korisnicima u samo par klikova mišem nudi osam e-usluga (e-financiranje, e-javne ovlasti, e-članice, e-zakonodavstvo, e-sajmovi i promocije, e-pokreni poslovanje, e-gospodarske informacije i e-edukacije). Potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš naglasio je da se komercijalna vrijednost svih funkcionalnosti koje se pružaju članicama kreće oko vrijednosti od 10.000 kuna po jednom korisniku. „Vjerujem da smo kroz ovaj projekt uspjeli dati jasnu i kvalitetnu dodanu vrijednost svakoj našoj članici. Zato ćemo se ubuduće posvetiti tome da ih što više uključimo u sam projekt. Ključni motiv i ideja vodilja bila nam je individualizi-

rani pristup svakoj članici, tako je platforma i koncipirana, da možete koristiti baš ono što vama treba“, pojasnio je Radoš, najavivši da će do kraja godine kroz Digitalnu komoru biti dostupne još dvije nove funkcionalnosti: e-ured i platforma za organizaciju online sajmova i konferencija namijenjena i građanima i znanstvenoj zajednici. Mirjana Samardžić Novoselec, članica Uprave u tvrtki Apsolon koja je radila na projektu naglasila je kako digitalna transformacija više nije izbor nego nužnost, naročito za javni sektor. „Bilo nam je izazovno, a najdragocjenije što smo napravili je edukacija zaposlenika Komore koji su sad spremni nastaviti raditi, jer ovaj posao zapravo nikad ne završava. Sad treba vidjeti kako reagiraju članice i što im još treba, baš zato je edukacija ljudi važni, jer će oni voditi taj proces“, smatra Samardžić Novosel. Sanja Šimić, direktorica

Centra za digitalnu transformaciju i strateški razvoj HGK, detaljnije je predstavila osam e-usluga koje Digitalna komora nudi i poručila da projekt nosi još mnogo izazova. „Jedan od glavnih ciljeva nam je bila brža i efikasnija komunikacija s našim članicama, u čemu smo i uspjeli. Sad su im sve naše usluge dostupne online, mogu se uključiti, odnosno pratiti rad naših Udruženja i Zajednica, povezati se s izvorima financiranja za različite sektore, izraditi cjelokupni poslovni plan i dobiti savjete naših zaposlenika o svim temama koje ih zanimaju“, rekla je Šimić, uz napomenu kako želi da Digitalna komora postane jezgra jednog ekosustava koji će okupljati poslovnu i akademsku zajednicu, ali i novinare. Ukupna vrijednost projekta je 28.7 milijuna kuna od čega 85 posto, odnosno 24.4 milijuna sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a preostalih 15 posto HGK kao korisnik projekta. ST www.suvremena.hr

Nove uloge liderstva u digitalnoj transformaciji (9. dio)

Prijelaz gospodarstva iz ego sustava u eko sustav (open mind; open heart; open will) piše: mr. sc. Branko Pavlović

istinu živimo u neobičnom vremenu. Naše putovanje kroz tisućljeća obilježeno je nebrojenim pokušajima, usponima i padovima. Otkako se na svjetskoj pozornici pojavio Homo sapines, taj beskrupulozni osvajač modelirao je svijet prema svojim potrebama. Inovativnost ga je učinila uspješnijim od drugih vrsta oblikujući ga u stvarnog gospodara svijeta. Svijesni smo da se svijet radikalno mijenja, da era digitalizacije, svijeta tehnike i tehnologije duboko mje66

Suvremena trgovina 3(45)

nja naše ponašanje, kako u privatnom tako i u cjelokupnom životu, a da recentna kriza uzrokovana pandemijom govori da nakon izlaska iz krize puno toga više neće biti isto, bez obzira na uzroke svega ovoga kroz što prolazimo. Jedni će poručivati da nam priroda, koju desetljećima bezobzirno uništavamo, šalje poruku, drugi će reći da je ovo Božje upozorenje, treći da je ovo rezultat ljudske pohlepe, a četvrti će tražiti razloge u eksperimentima močnika i teorijama zavjere. No, bez obzira na sve kritike, upo-

zorenja, razmišljanja, moramo biti svjesni da MORAMO nešto promjeniti u načinu vlastitog funkcioniranja i funkcioniranja svijeta, od privatnog života do poslovnog života, života pojedinca, do života tvrtki, do života naroda i država. Može se reči da nam nakon ovakve krize – opomene – predstoji ozbiljan RE-START u svakom pogledu. Mi danas, bez obzira na sve turbulencije, živimo tek u osvitu ljudske veličine. Možemo li sumnjati da ćemo uskoro više nego ostvarivati naše najsmionije snove, da

ćemo ostvariti jedinstvo i mir, da ćemo živjeti... u svijetu sjajnijem i ljepšem od ijednog poznatog nam dvorca i vrta jačajući se sve više u širim krugovima avanture i postignuća? Ne, nemožemo i nesmijemo! Duboke promjene su nužne, a za učinkovitije provođenje istih, traže se drukčiji lideri. „Iako je to bogohulno reći, osobno mislim da glavni problem današnjice nije virus, nego KRIZA VODSTVA“ poručuje prof.dr. Velimir Srića, i ističe: Na posljednjem Globalnom ekonomskom forumu istaknuto je da se vođama ne vjeruje. Posebno pada povjerenje u političare (16%), medije (18%) i poslovne ljude (19%). To je nepoverenje rezultat dugoročnog nezadovoljstva ljudi stanjem stvari. Unatoč brojnim tehnološkim inovacijama globalni se vođe slabo nose s goručim pitanjima zdravstvenih kriza, političke nestabilnosti, usporenim gospodarskim rastom, siromaštvom, nepravdom, izazovima međunarodnog terorizma, ekološkim katastrofama, globalnim zatopljenjem ili sveopćom depresijom. Glavni je izvor problema postojeći način mišljenja. Oko nas ima previše stvari, činjenica koje nitko ne dovodi u pitanje jer smo i kao pojedinci i kao tvrtke i institucije zarobljenici starih ekonomskih, društvenih i političkih vrijednosti, utemeljenih na istinama koje smatramo očitima, a koje već odavno ne vrijede. Dakle, moramo se zapitati jesu li današnje norme ponašanja na našu korist ili na opću štetu. Također moramo propitati osobne prioritete, smisao života rada i djelovanja. Moramo bolje razumjeti rizke globalne povezanosti i složenost svih njenih posljedica. Moramo bolje sagledati potrebu ravnoteže između osobnih sloboda i ograničenja koje nameće opći interes, poručuje Srića. U tom svjetlu traži se od nas kao pojedinaca i kao članova zajednice da izvućemo poruke i preporu-

ke za brže i temeljite reforme cjelokupnog društva. Ili kako to poručuju O. Scharmer i Katrin Kaufer, otvorenog razuma, otvorenog srca i otvorene želje, pristupimo sustavnom prijelazu ekonomije iz EGO sustava u EKO sustav. Stoga se čini, u ovim turbulentim vremenima, opravdanim i nužnim detaljnije proučavati SUSTAVSKO LIDERSTVO (P. Senge, H. Hamilton i J. Kania), kao jedno od mogućih pravaca traženja rješenja današnjice. U cijelom svijetu danas se, više nego ikada ranije, osjeća potreba za sustavskim liderima, jer je svijet suočen sa sustavskim problemima koji se ne mogu riješiti pomoću tradicionalnih institucija autoritarne hijerarhijske strukture. Problemi poput klimatskih promjena, degradacije prirodnog okoliša, nezaposlenosti mladih, siromaštva ili nejadnakosti zahtjevaju nove oblike suradnje brojnih pojedinaca, tvrtki, organizacija, sektora ili država. Na temeljima navedene potrebe, a ona se danas više nego ikada očituje (uzmimo za primjer samo grad Zagreb - Covid 19 i potres) stvaraju se brojne inicijative za suradnju na mikro, tvrtkinoj, lokalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. No, većina inicijativa ne uspijeva, uglavnom što nisu uspjele razviti kolektivno liderstvo unutar ili između suradničkih organizacija. Sustavsko liderstvo, složena je sposobnost, a oni koji se njome uspješno koriste redovito i evidentno iskazuju veliku posvećenost učenju i osobnom razvoju. Stoga, boljim razumijevanjem strukture kroz koje oni prolaze, bolje razumijemo njihovu posvećenost, što nas na kraju vodi do spoznaje kako se sustavsko liderstvo ipak ne bi trebalo povezivati s misterioznim sposobnostima. Unatoč tome što nam je širi kulturalni kontekst i dalje čvrsto povezan s mitom o herojskom liderstvu pojedinaca, u današnje vrijeme se od nas kao pojedinaca i pripadnika kolektiva - od porodice do tvrt-

ke, od lokalne uprave do države do cijelog svijeta, traži da njegujemo kolektivno liderstvo - sustavsko liderstvo, jer MORAMO mijenjati način vlastitiog funkcioniranja - poručuje prof.dr. Božo Skoko i kaže: „Nadam se da ćemo konačno shvatiti koliko smo krhki i ranjivi, kako čovjek ne može biti gospodar ni svoga ni tuđih života.“ U toj potrazi za novim vodstvom otvaraju se realne prilike i mogučnosti da brže i učinkovitije zajednički učimo i stvaramo. Sustavsko liderstvo i sustavski lideri pažljivim i dubokim slušanjem izgrađuju kvalitetne odnose stvarajući mrežu povjerenja, pa suradnja među dionicima redovito procvjeta. Uprkos razlikama u osobnosti i stilu, utjecaj sustavskih lidera vrlo je sličan. Tokom vremena, njihova duboka posvećenost zdravlju (reklo bi se uspijehu cjeline – proučimo samo index sreće) cjeline 'zarazno' djeluje na djelove sustava, pa se svi dionici polako počinju poistovječivati s njima i njegovati slično ponašanje. Njihova sposobnost sagledavanja realnosti očima drugih koji se od njih razlikuju, ohrabruje ljude - dionike na otvorenost i učenje. Osim toga, često su toliko uvjereni da se nešto može odmah učiniti, da jednostavno ne mogu sačekati detaljno planiranje, pa odmah djeluju pomažući vjerom i entuzijazmom podređenima da uče djelujući. Iako zvuči paradoksalno, njihov najveći doprinos prozlazi iz snage neznanja koja im dozvoljava da neopterečeno propituju, iz otovrenog uma te posvećenosti učenju i razvoju (O. Scharmer i K. Kaufer: Prijelaz ekonomije...) kvaliteta koju prenose na druge stvarajući osnovne pretpostavke za duboke i značajne promjene. Kaže se kako dolaskom sustavskih lidera situacije opterećene polarizacijom i inercijom iznenada postaju otvorenije, naizgled nepremostivi problemi pretavaraju se u prilike, a kratkoročno reaktivno rješavanje problema redovito se uravwww.suvremena.hr

digitalna ekonomija notežuje s dugoročnim stvaranjem vrijednosti. Osim toga, posebno se ističe da dolaskom sustavskih lidera ljudi – dionici otkrivaju kako njihov osobni uspjeh i uspjeh organizacije u mnogome ovise o stanju i dobroti šireg sustava kojeg su dio, pa stoga vremenom neizostavno dolazi do rekontekstualizacije sebičnih organizacijskih interesa i njihove transformacije u sferi boljitka cjeline. Tri su ključne sposobnosti kolektivnog liderstva neobično važne za razvoj sustavnog liderstva. Prva sposobnost ogleda se u sagledavanju šireg sustava. U kompleksnom okruženju, ljudi obično usmjeravaju pažnju na dijelove sustava koji su im vidljivi iz njihove perspektive, što potom rezultira brojnim nesporazumima oko toga čija je perspektiva – odnosno naćin sagledavanja problema – „ispravna“. Prema tome, pomoći ljudima da sagledaju širi sustav, bitan je preduvjet izgradnje zajedničkog razumijevanja kompleksnih problema, kako bi potom razumijevanje šireg konteksta omogućilo partnerima (pojedincima, organizacijama) da osmisle zajednička rješenja koja nikome od njih iz njihove individualne perspektive nisu vidljiva. To predstavlja jedini način da se napuste simptomatska rješenja parcijalnih problema, te da se zamjene cjelovitim rješenjima na boljitak cijelog sustava. Druga ključna sposobnost ogleda se u reflektiranju i poticanju produktivne komunikacije. Reflektiranje se odnosi na tzv. „meta percepciju“ odnosno „razmišljanje o vlastitim misaonim procesima“ - gledanju u ogledalo kako bismo osvjestili koliko se često vodimo uvaženim stavovima i pretpostavkama koje smo nekada davno prihvatili, a da ih nismo pažljivo preispitali. Dakle, reflektirati znači uvidjeti koliko nas vlastiti mentalni modeli ograničavaju. Duboko zajedničko reflektiranje kritični je korak koji određenoj grupi ili pojedincu 68

Suvremena trgovina 3(45)

omogućuje da doista „čuje“ i „vidi“ stavove koji se razlikuju od njegovih, te da emocionalno i kognitivno prepozna i prihvati realnost onako kako je vide drugi. Riječ je, dakle, o metodi unaprjeđenja kolektivne kreativnosti i suštinskom iskoraku neophodnom za izgradnju istinskog poverenja u sredinama koje su opterećene lošim odnosima i nepovjerenjem. Treća sposobnost prebacivanje je kolektivne pozornosti s reaktivnog rješavanja problema na sukreiranje zajedničke budućnosti. Promjene često počinju s nepoželjnim okolnostima. Pa ipak, sustavno liderstvo pomaže ljudima da se ne „ulove“ na prvu reakciju te da se okrenu stvaranju pozitivne vizije budućnosti. Navedeni proces postupno se odvija: lider postupno inspirira članove da artikuliraju vlastite aspiracije, te osnažuje samopouzdanje grupe koje utemeljuje u zajednički ostavrenim opipljivim i konkretnim rezultatima. Opisani zaokret od reaktivnog prema kreativnom pristupu ne obuhvaća samo inspirativno vizionarstvo, već i suočavanje s „teškim“ istinama o trenutačnoj realnosti, kao i učenje kako na najbolji način iskoristiti tenziju između vizije i realnosti koja nerijetko posta-

je okidač u iznalaženju kreativnih rješenja. Literatura o organizacijskom učenju opsežno izučava navedene sposobnosti sustavnog liderstva i alate za njihov razvoj. No, treba potencirati kako sam proces razvoja sustavnog liderstva uvođenjem kolaborativnih sustavnih promjena još nije dovoljno jasan. Polazeći od trenutačne slike, svjesni da više ništa neće biti kao prije, moramo i kao pojedinici, kao obitelj, tvrtke - organizacije, lokalne zajednice itd. propitati svoje vrijednosti i pokušati se riješiti lažnih mitova i zabluda o svijetu u kojem živimo i o nama samima. Moramo se zapitati jesu li sebičnost, konzumerizam, otuđenost i sukobljavanje s drugim i različitim na našu korist ili opću štetu. Moramo propitati osobne prioritete, smisao života, rada i djelovanja. Moramo bolje shvatiti rizike globalne povezanosti i složenosti svih njezinih posljedica. Moramo bolje sagledati potrebnu ravnotežu između osobnih sloboda i ograničenja koji nameće opći interes itd. Iz svega toga moramo izvuči pouke za brže i temeljne reforme, te iste prihvatiti otvorenog razuma, otvorenog srca i otvorene želje. Samo tako ćemo uspjeti prijeći iz ekonomije EGO sustava ST u EKO sustav.

Organizatori:

Pokrovitelji:

Transformacija sajamske industrije

SAJMOVI

– UČINKOVIT POSLOVNI ALAT Osijek 9. rujna 2020. u 11 sati dvorana Vikarijata

J. J. Strossmayera 58

Zlatni sponzori:

Više o svemu na www.suvremena.hr

Kriptovalute, jesmo li spremni?! pišu: dr. sc. Maja Vizjak, Europska poslovna škola Zagreb Dorijan Kadmen, bacc. ing. el., DopraLabs, obrt za FinTech podršku, Rijeka

riptovaluta je digitalni ekvivalent novca i realno sredstvo plaćanja sa stvarnim posljedicama. Bilježi se veliki interes i razvoj ovoga područja djelovanja. Trenutačno na svijetu postoji više od 5.000 kriptovaluta. Nepostojanje središnje institucije koja ih nadzire ili njima upravlja, to što su isključivo softverski samoregulirane te dionicima koji sudjeluju svojim učešćima koja se često povezuju s ilegalnim aktivnostima, dovelo je do toga da je u nekim zemljama zabranjeno njihovo korištenje. Za razliku od kreditnih kartica, kao najčešćim načinom plaćanja, cijena jedne kripto transakcije relativno je niska, jer se ne odvija uz posredovanje faktoring kuća ili banaka. Kod kriptovaluta transakcija je izravna. Standardni platni sustav procesuira po 2.000 transakcija po sekundi dok Bitcoin može 70

Suvremena trgovina 3(45)

samo 7. Neke druge kriptovalute su razvijene na drukčijoj tehnologiji pa mogu imati više od 1.000 transakcija u sekundi. Primjerice XRP podržava sve do 1.500 transakcija u sekundi. Kupci ne mogu povući Bitcoin transakciju kao što to mogu kod obične transakcije koja ide preko kreditne kartice. Motiviranost dionika za ovo tržište često je težnja, kao i na drugim tržištima kapitala, a to je brza zarada. Brojni su razlozi zašto je ovo tržište kapitala stalnorastuće. Ovo je danas 275 milijardi dolara vrijedno tržište pri čemu Bitcoin drži 65% ukupnoga tržišta kao najreprezentativniji obzirom na udio. Uz Bitcoin (BTC) tu su i Ethereum (ETH), XRP (XRP), Bitcoin Cash (BCH), Litecoin (LTC), Binance Coin (BNB), EOS (EOS), Cardano (ADA), Stellar (XLM) i mnoge druge kriptovalute. Zajedničko svim kriptovaluta-

ma jest što se transakcije odobravaju u decentraliziranome okruženju, nema kompanije regulatora koji sve provjerava nego se temelji na izgrađenoj decentraliziranoj mreži sačinjenoj od svakog dionika koji se želi priključiti. Kako su cijene pojedinih kriptovaluta ubrzano rasle krajem 2017. godine mnogi su uvidjeli stvaranje vlastite kriptovalute kao odličan način za financiranje početka poslovanja. Tako je u 2018. godini završeno 2517 javnih ponuda kriptovaluta, poznato i pod kraticom ICO (eng. Initial Coin Offering) te je prikupljeno 11,6 milijardi američkih dolara (preuzeto s https://icobench.com/). Novonastale kriptovalute često su modificirane i poboljšane verzije starijih kriptovaluta. Mnogi su 2017. godinu proglasili godinom Bitcoina pošto je kroz tu godinu porastao za 2.400% no do kraja 2018. godine

nemaju pristup bankarskim uslugama iz nekih razloga. Za mešetarenje se potrebno učestalo informirati i paziti na sigurnost od hakerskih napada koji nisu rijetkost. Hakeri ciljaju na kripto mjenjačnice, jer se na njima nalaze velike količine sredstava korisnika. S jedne od najvećih japanskih mjenjačnica, Coincheck, početkom 2018. godine, otuđeno je 534 milijuna američkih dolara (BBC, 2018). Tržište kriptovaluta danas je već jako razvijeno te samim time jača njegov utjecaj na tradicionalna tržišta i na stabilnost samoga financijskog sustava. Tržište kriptovaluta sigurno je utočište naspram tržišta kapitala i to samo kratkoročno, a u vremenima njegove povećane volatilnosti može pridonijeti diversifikaciji rizika. Iako postoji tendencija da različita tržišta postaju integriranija, kada se promatra duži period, tržište kriptovaluta i tržište kapitala to nisu (Arnerić i Mateljan, 2019). Na temelju podataka o kretanju vrijednosti i njegovu razvoju, moguće je zaključiti da će njegova cijena nadalje biti jako promjenjiva, stoga se može ustvrditi da ono ne predstavlja dobru investicijsku priliku, niti ima budućnost kao sigurno sredstvo čuva-

Broj Bitcoina u opticaju i iznos nagrade za izrudareni blok

Iznos nagrade za izrudareni blok u BTC-u

Trgovina kriptovalutama odvija se putem virtualnih mrežnih mjenjačnica na kojima trguju pojedinci i mali investitori. Sudionici na tržištu kriptovaluta su prodavači kriptovaluta i njihovi kupci, a motivirani su jednakim ciljevima kao i investitori tržišta kapitala na burzama. Dileri zbog kupovne i prodajne razlike u tečajevima zarađuju na razlici u cijeni te preuzimaju rizik, jer se po kotiranim tečajevima uvijek obvezuju trgovati, ali u ovoj trgovini ne postoje vlasnička prava. Licenciranje nije potrebno, pa je ovakav vid mešetarenja dostupan svima. Djeluje više od 250 kripto mjenjačnica s prijavljeno gotovo više od 80 milijardi američkih dolara dnevnog prometa (na dan 11.6.2020.) prema najpopularnijoj stranici za prikaz podataka iz kripto svijeta, CoinMarketCap. Većina tog volumena dolazi s mjenjačni-

ca za koje je dokazano da prijavljuju lažni volumen radi boljeg rangiranja. Na temelju istraživanja kojeg je provelo Bitwise investicijsko društvo, detaljnom analizom kripto mjenjačnica i vrstama transakcija na njima, napravljena je lista mjenjačnica koje zadovoljavaju uvjete da se njihov prijavljeni volumen smatra stvaranim. Taj provjereni dnevni volumen (na dan 11.6.2020.) je za više od 90% manji od prijavljenog te iznosi 6,2 milijarde američkih dolara (preuzeto s https://messari.io/). Uz virtualne mjenjačnice postoje i fizičke mjenjačnice koje vrše razmjenu kriptovaluta za gotovinu. To mogu bili poslovnice pojedinih mjenjačnica ili postavljeni bankomati. Ti bankomati ne povezuju se s bankovnim računom. Digitalni novac osigurava anonimnost osobe koja njime plaća i nije ga moguće jednostavno povezati sa stvarnom osobom. Osoba koja prima kriptovalute ne može saznati identitet osobe koja ju je upotrijebila, što omogućava visoku razinu privatnosti. U ovaj financijski sustav se može ući bez povezivanja svojih osobnih dokumenata, a transakcije se odvijaju brzo, 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Takav pristup financijama veliki je plus za osobe koje inače

Broj Bitcoina u opticaju

je prošao kroz korekciju od 84%. Prednosti trgovine kriptovalutama su: manji troškovi, jednostavan pristup i isporuka financijskih usluga, stvaranje novih inovativnih financijskih proizvoda. Nedostaci se očituju još uvijek u nerazvijenom regulatornom okviru, problem potencijalnog pranja novca, pitanje virtualne sigurnosti i zaštite potrošača te velika volatilnost. Radi se o visoko rizičnom tržištu s velikim dnevnim intervalima promjena cijena tj. volatilnosti, te je slabo regulirano i bez nadzora centralnih banaka, institucija ili država, stoga ne postoji pravna zaštita nego se prati kroz online zapis blockchaina. Nepostojanje regulatornog sustava i anonimnost čini ovu trgovinu pogodnom za financiranje različitog spektra kriminalnih djelatnosti, uključujući pranje novca i financiranje terorizma, trgovanje drogom i oružjem ili plaćanje dječje pornografije (Arnold i Thompson, 2014). Kako su države prepoznale probleme kriptovaluta, ali i njezine potencijale, sve se više okreću istraživanju te stvaranju okvira za njihovu regulaciju.

Izvor: Bitcoin: The halving and why it matters

Slika 1. Broj Bitcoina u opticaju i iznos nagrade za izrudareni blok www.suvremena.hr

digitalna ekonomija nja vrijednosti. Unatoč tomu, moguće je da se nametne kao pouzdan i jeftin način transfera novca (Butrein, Ribarić, Savić, 2015). Unatoč svemu, sve veći broj investitora okreće se kriptovalutama te se njima izlažu u manjem postotku kao zaštita od inflacije državnih valuta, jer kriptovalute imaju konačan broj koliko će ih postojati. Trenutno je u cirkulaciji 18.401.500 BTC od ukupno 21 milijun BTC-a koliko ih može postojati. Novi Bitcoini nastaju prilikom rudarenja blokova. Transakcije su validirane tako da je veći broj njih spremljen u jedan blok te on mora biti izrudaren od strane nekog nasumičnog rudara koji je potom nagrađen određenim brojem BTC-a. Najisčekivaniji event 2020. godine u kripto svijetu bilo je treće prepolavljanje nagrade pri izrudarenome bloku. 2009. godine kada je BTC nastao nagrada je iznosila 50 BTC-a, dok je 11. svibnja 2020. godine pala na 6,25 BTCa. Trenutno sada inflacija Bitcoina je u rangu inflacije zlata. Nagrada će se prepolavljati u prosjeku svakih 4 godine sve do 2140. godine kada će iznositi 1 satoshia tj. najmanju jedinicu Bitcoina vrijednosti 0,00000001 BTC. Europska unija nema zakonski regulirano kriptotržište. U rezoluciji Europskog parlamenta područje blockchain tehnologije opisuje se s puno potencijala te da ono ne

Izvor: localbitcoins.com

Slika 2. Promet BTCa na localbitcoins.com

Suvremena trgovina 3(45)

ugrožava postojeći monetarni sustav. Na području Europske unije kriptovalute su, pravno gledano, novac koji nije zakonsko sredstvo plaćanja. To trgovanje smatra se financijskom transakcijom te pravni status proizlazi iz presude Suda Europske unije C-264/14 iz 2015. godine, kojom je tada još neotvorena bitcoin mjenjačnica oslobođena plaćanja PDV-a, a između ostalog, presudom je definirano: da kriptovalute nisu ni transakcijski računi, čekovi, štedni ulozi, dug, dionice ili udjeli, obveznice ili drugi vrijednosni papiri, tj. općenito financijski instrumenti; da su kriptovalute novac i da je zamjena zakonskog sredstva plaćanja za kriptovalutu u suštinski obična mjenjačka usluga; da su kriptovalute, barem u smislu PDV-a, u jednakom pravnom statusu sa zakonskim sredstvima plaćanja te su stoga mjenjačke usluge oslobođene PDV-a (Novosel, 2020). U Americi je pristup stroži. U Hrvatskoj trgovinu regulira Zakon o sprječavanju pranja novca i financi-

ranja terorizma te provodi nadzor primjenom Zakona o porezu na dohodak dok Hanfa nije nadležna za nadzor. Kriptovaluta nije elektronički novac u skladu s definicijom iz Zakona o elektroničkom novcu niti je platna usluga prema Zakonu o platnom prometu. Oporeziv je cjelokupni dohodak, uz poreznu stopu od 12% koji se potom uvećava za prirez koji propišu općine i gradovi (preuzeto s https://www. rrif.hr/). Poslovne subjekte koji izdaju tu vrstu proizvoda i njome trguju nije licencirala Hrvatska narodna banka niti je njihovo poslovanje pod nadzorom HNB-a. Mjerljivo trgovanje kriptovalutama u Hrvatskoj počelo je sredinom 2013. godine. Lokalna trgovina kriptovalutama odvijala se kontaktiranjem prodavača i razmjenom novca za robu na dogovorenom mjestu, pri čemu su se prodavači nalazili na internetskoj stranici localbitcoins.com. Kroz godine se razvila infrastruktura i to mjenjačnice (Bitcoin mjenjačnica, Bitcoin Store, FimaExchange), trgovinske platforme, bankomati, praćenje tržišta (Forebit), savjetovanja, udruge (UBIK). To se može primjetiti na volumenu trgovanja preko platforme localbitcoins.com, jer kod Hanfe je prijavljeno 6 tvrtki koje se u Hrvatskoj bave kriptovalutama odnosno pružaju usluge razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta, a one su Electrocoin, DigitalAssets, In Kapital, Fima Plus, Tikomar, Blokidea te je upravo osnovan prvi fond za ulaganje u kriptoimovinu Passive Digital Asset (Grgas, 2020). Njihove kupoprodajne naknade su oko 2-6%. Tablice 1., 2. i 3. daju prikaz financijskih izvješća Electroncoina,

Tablica 1. Poslovanje Electroncoin od 2014. do 2018.

Izvor: infobiz.fina.hr

Tablica 2. Poslovanje Digital Asseta od 2014. do 2018.

Izvor: infobiz.fina.hr

Tablica 3. Poslovanje Fima Plusa od 2014. do 2018.

Izvor: infobiz.fina.hr

DigitalAssets i Fima Plus od 2014. do 2018. Svim trima tvrtkama glavno poslovanje je povezano s kripto mjenjačnicama odnosno Bitcoin mjenjačnica, Bitcoin Store i FimaExchange.

Krajem 2019. godine na eventu „Gospodarstvenik i gospodarstveni događaj 2019. godine“, u organizaciji Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika, Electrocoin je proglašen najboljim malim i srednjim

poduzetnikom u kategoriji rasta prihoda (Poslovni.hr, 2019). Osnivač Electrocoina, Nikola Škorić je već u počecima 2014. godina počeo trgovati na localbitcoins.com platformi te počeo graditi brand www.suvremena.hr

digitalna ekonomija

Bitcoin mjenjačnice. Danas je Bitcoin mjenjačnica najveća hrvatska kripto mjenjačnica. Hrvatska pošta nakon pilot projekta s Electrocoinom, 9.12.2019. godine ponudila je stalnu uslugu otkupa kriptovaluta dostupnu u 55 poštanskih ureda diljem zemlje. Za Hrvatsku to je jedan veliki korak za popularizaciju kriptovaluta. Iz priloženih tablica možemo vidjeti da druge dvije mjenjačnice prihodima nisu niti blizu Bitcoin mjenjačnici, tvrtke Electrocoin. Iznosi poslovnih prihoda tih tvrtki nam mogu reći o kojem se redu veličine volumena trgovanja radi. Kroz mjenjačnice klijenti mogu pokrenuti dvije vrste transakcija. Mogu započeti kupnju ili otkup kriptovalute. U slučaju kupnje iznos koji je klijent uplatio na račun mjenjačnice ulazi u poslovni prihod dok tvrtka za taj iznos mora kupiti određene kriptovalute koje će preprodati klijentu. Razlika koja ostane je njihova naknada. Iznos koji mjenjačnica potroši na kupnju kriptovalute ili da bi preprodala klijentu ili kada otkupi od klijenta da bi prodala na drugoj mjenjačnici, spada u njihove poslovne rashode. Onaj iznos koji mjenjačnica dobije na drugoj mjenjačnicu nakon prodaje za njih spada u poslovni prihod. Plaćanje kriptovalutom kod nas još nije zaživjelo. To siguran način plaćanja no tek je u procesu izgradnje infrastrukture i navika klijenata. U Hrvatskoj se kriptovalutama može platiti samo manji broj robe 74

Suvremena trgovina 3(45)

i usluga i tu dominiraju ugostiteljski objekti. Trenutno se u Hrvatskoj kriptovalutama može platiti na otprilike 200 lokacija. Većina tih lokacija, točnije 141 lokacija, koristi uslugu slovenske tvrtke Enigma Ltd. koja nudi uslugu procesora plaćanja kriptovalutama kroz svoj brand GoCrypto. Sve hrvatske mjenjačnice imaju u ponudi također uslugu za poslovne subjekte da prihvaćaju kriptovalute kao sredstvo plaćanja. Iz razloga što kriptovalute kao sredstvo plaćanja nisu u potpunosti izregulirane, poslovni subjekti na svoje račune ne smiju primati kriptovalute, stoga procesori plaćanja zaprimljene kriptovalute zamjene za kune te isplate poslovnim subjektima na bankovne račune. Na taj način klijentima se mogućilo plaćanje kriptovalutama, a za poslovne subjekte zadovoljili su se uvjeti da ne primaju kriptovalute na svoje račune. Kriptovalute su nova globalnog valuta na tržištu kapitala koja je pokrenula značajne promjene na svjetskom financijskom tržištu. Kao i svi financijski sustavi počiva na povjerenju. Ovo povjerenje zasnovano je na kriptografiji matematičkoga sustava. Povjerenje se teško stječe, a lako gubi, pa je tako i kod stalnorastućih kriptovaluta. One nisu podložne inflaciji niti utjecaju centralnih banaka, već je decentralizirana i neregulirana što se smatra njezinom prednošću, dok je velika volatilnosti cijena kriptovaluta posljedica ponude i potražnje. Dok se povjerenje u institucije gubi ova zona postaje novo 'sigurnije' utočište kapitala. Kriptovalute brzo nastaju, ali i nestaju dok ih mnogi kupuju nesvjesni rizika da time u cijelosti snose rizik gubitka uloženog. Danas imamo svijest o riziku od pandemija i zaraza kada je papirnati novac postao manje poželjno sredsvo plaćanja. Prosječni građanin ne razumije što su virtualne valute, ali unatoč tomu interes za kriptovalutama raste te počiva na vjerovanju u mogućnost brze zarade.

Literatura 1.

Arnetić, J. I Mateljan, M. (2019) Analiza međunvisnosti tržišta kapitala i tržišta kriptovaluta, Ekonomska misao i praksa Br 2.

Arnold, L., Thompson, C. (2014) Child Porn Seals Bitcoin’s Virtually Amoral Status: Opening Line preuzeto s https://www.bloomberg. com/news/articles/2014-10-10/ child-porn-seals-bitcoin-s-virtually-amoral-status-opening-line Acheson N., Moore G., Kim C., (2020) Bitcoin: The halving and why it matters preuzeto s https:// www.coindesk.com/crypto-investment-research/bitcoin-halving2020-research-report

Buterin, D., Ribarić E. I Savić, S. (2015) Bitcoin – nova globalna valuta, investicijska prilika ili nešto treće?, Zbornik Veleučilišta u Rijeci, Vol, 3

Grgas, G. (2020) Kripto imovina, Jutranji list 18.svidnja 2020.

Novosel, T (2020) Kako se obračunava i plaća porez na kriptovalute, preuzeto s https://www.bug. hr/propisi/kada-se-i-kako-obracunava-i-placa-porez-na-kriptovalute-13753

Vranković, L. (2018) Deset novih mamaca za sve one željne (digitalnog) instant bogatstva. Jutranji list 6. siječnja 2018. BBC (2018) Coincheck: World’s biggest ever digital currency ‘theft’, https://www.bbc.com/ news/world-asia-42845505

Poslovni.hr (2019) FOTO: Mate Rimac je gospodarstvenik godine, dodijeljene i ostale nagrade, https://www.poslovni.hr/hrvatska/foto-mate-rimac-je-gospodarstvenik-godine-dodijeljene-iostale-nagrade-360251

ht tps: //coinmarketcap.com / currencies/bitcoin/markets/

https://electrocoin.hr/

10. https://messari.io/ 11. https://www.posta.hr/hrvatskaposta-otkupljuje-kriptovalute-usvim-zupanijama-8130/8130 12. https://www.rrif.hr/Porezni_tretman_kapitalnih_dobitaka_po_ osnovi_trgo-3543-misljenje.html https://icobench.com/ 13. infobiz.fina.hr 14. localbitcoins.com

ZA PLAĆANJE PREMIUM VISA K ARTICOM DVOSTRUK A ŠANSA ZA DOBITAK

16.03.2020.- 15.07.2020.

nagrađuju MERCEDES A 180 d limuzina (cosmos black metallic)

VIŠE NA:

www.ktc.hr

U 4 KRUGA DO AUTOMOBILA! sudjeluju računi iz svih krugova

BOGATE NAGRADE SVAKOG KRUGA Prvi krug traje od 16.03. do 15.04.2020. Drugi krug traje od 16.04. do 15.05.2020. Treći krug traje od 16.05. do 15.06.2020. Četvrti krug traje od 16.06. do 15.07.2020. Za sudjelovanje na poleđini kopije računa ispišite svoje ime, prezime, adresu i broj telefona te ispunjenu kopiju računa ubacite u za to predviđenu kutiju. Izvlačenje nagrada: 1. krug 27.04.2020., 2. krug 27.05.2020., 3. krug 01.07.2020., 4. krug 25.07.2020. U nagradnoj igri nemaju pravo sudjelovanja zaposlenici KTC-a te članovi njihovih obitelji. Fotografija automobila služi samo kao ilustracija.

Poljoprivreda u EU

praksa i očekivanja

Devet jasnih ciljeva piše: Ante Gavranović

uropska unija oblikuje svoj proračun za pragmatično, moderno i dugoročno planiranje za razdoblje 2021.-2027. Na temelju devet postavljenih ciljeva, budući ZPP ili CAP (Zajednička poljoprivredna politika) u EU nastavit će osiguravati pristup visokokvalitetnoj hrani i snažnu podršku jedinstvenom europskom poljoprivrednom modelu. ZPP Komisija Ursule von der Leyen poseban naglasak stavlja na ulogu koju poljoprivrednici imaju u borbi protiv klimatskih promjena i emisije štetnih plinova. Vodeću ulogu u reformi poljoprivrede na razini EU imat će inovacije, a putem programa Horizon Europe osigurat će se sredstva malim i srednjim poljoprivrednicima kako bi im se pomoglo da unaprijede svoje poslovanje. Devet ciljeva buduće ZPP su: osigurati poljoprivrednicima pravičan dohodak; povećati konkurentnost; uravnotežiti snage u prehrambenom lancu; klimatske promjene; briga za okoliš; očuvati krajolike i bioraznolikost; podržati generacijsku obnovu; živopisna ruralna područja; zaštititi hranu i zdravstvenu kvalitetu. 76

Suvremena trgovina 3(45)

Kako bi se osigurala stabilnost i predvidivost, potpora za prihod ostat će ključni dio ZPP-a. Dio toga, osnovna plaćanja i dalje će se temeljiti na veličini farme u hektarima. Međutim, budući ZPP želi dati prednost malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima i potaknuti mlade poljoprivrednike da se pridruže struci. Prosvjedi europskih farmera Novi ZPP dočekan je na nož u najrazvijenijim agrarnim zemljama čiji su poljoprivrednici nezadovoljni. Predložena rješenja ne zadovoljavaju velike farmere koji su u utrci za profitom puno uložili u proizvodnju hrane na jedan drugi način, pa iako im sve češći ekstremni vremenski uvjeti oduzimaju čak 30 posto godišnjih prihoda, spremni su se i s tim rizikom nositi umjesto da odmaraju zemlju i „spašavaju planet“. „Europski farmeri prosvjeduju zbog novog ZPP, a za razliku od njih, proces hrvatske rasprave vodi se netransparentno, daleko od očiju javnosti i bez jasnih strateških

smjernica o kojima bi poljoprivrednici već sada trebali sve znati i raspravljati“ - navode iz konzultantske tvrtke Smarter. U korist svojih navoda ističu da smo mi zemlja čija se poljoprivreda u najvećoj mjeri razlikuje od one u zapadnim visoko razvijenim zemljama. Također, zbog ulaska u EU tek u 2013. godini, trebali bismo imati pravo na dodatni period prilagodbe uvjetima u poljoprivredi zapadnoeuropskih zemalja. Ovdje se posebno misli na podizanje konkurentnosti, proizvodnosti, tehnološke opremljenosti i razine znanja bar na razinu prosjeka ostalih zemalja Europske unije. Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju, međutim, kako je još prije godinu dana pokrenut proces izrade sveobuhvatne strategije poljoprivrede, s ciljem stvaranja podloge za preokretanje negativnih trendova u hrvatskoj poljoprivredi. Strategija u razradi U proces su od samog početka ugrađena dva osnovna postulata na kojima se bazira izrada Strategi-

je, a to su provedba dubinske analize dostupnih podataka i procjena uspješnosti dosadašnje politike, koristeći najsuvremenije dijagnostičke metode te uključenost svih relevantnih predstavnika sektora i zainteresirane javnosti u apsolutno svaku od faza projekta. Provedena je dijagnostika stanja u našoj poljoprivredi – analizirani su sektorski podatci i ključni vanjski čimbenici koji izravno ili neizravno utječu na poljoprivredu i ruralni prostor. U izradi su sudjelovali poljoprivrednici, ribari, sektorska udruženja, institucije, stručnjaci i predstavnici akademske zajednice, navode iz Ministarstva. „Želimo strategiju koja će odgovoriti na ključne potrebe hrvatskih proizvođača hrane. Usredotočeni smo na generacijsku obnovu, potporu mladim poljoprivrednicima i održavanje vitalnih ruralnih zajednica. Pozdravljamo zalaganja svih koji su zainteresirani za bolju budućnost hrvatske poljoprivrede i spremni smo razgovarati sa svima koji žele podijeliti svoje ideje, kako bi u konačnici donijeli kvalitetnu i dugoročnu poljoprivrednu strategiju“ - kaže ministrica poljoprivrede Marija Vučković. Strategija će u konačnici poslužiti i kao podloga za programiranje Nacionalnog strateškog plana za Zajedničku poljoprivrednu politiku 2021. – 2027., koji će Ministarstvo poljoprivrede samostalno izraditi po završetku pregovora o sljedećem programskom razdoblju na razini EU. „Moram jasno reći da Hrvatska ne podržava smanjenje poljoprivrednog proračuna. Hrvatska se bori za to da svaka članica EU ima veću fleksibilnost, odnosno mogućnost izbora između mehanizama za preraspodjelu potpora. Trebamo gledati specifične potrebe naših poljoprivrednika, orijentirati se na rezultate i pojednostavljenje pravila. Pritom naglašavam da dodatni okolišni zahtjevi ne bi smjeli rezultirati većim teretom za naše poljo-

Devet osnovnih ciljeva Zajedničke poljoprivredne politike EU:

privrednike i narušavanjem njihove konkurentnosti“ - naglašava ministrica Vučković. Prema prijedlogu EK, u sustav potpora bile bi unesene znatne izmjene, koje će prije svega zahtijevati dodatni angažman nacionalnih tijela, ali i poljoprivrednika. Primjerice, u budućoj politici poljoprivrede još bi se veći naglasak nego dosad stavio na aspekte zaštite okoliša i klime, što za poljoprivrednike znači dodatne zahtjeve. Stoga se Hrvatska zalaže za zadržavanje financiranja poljoprivrede barem na postojećoj razini, te za takva pravila u korištenju potpore koja neće iziskivati veće troškove i posljedično smanjenje konkurentnosti poljoprivrednika. Odgoda primjene do 2022. U prijedlogu postoji i niz drugih odredbi za koje su države članice, pa tako i Hrvatska, ocijenile da će rezultirati dodatnim kompliciranjem pravila, a ne njihovim pojednostavljenjem, primjerice, one o programiranju i praćenju provedbe mjera na nacionalnoj razini. O konačnom prijedlogu se raspravlja već podulje, ali kraj pregovora se još ne nazire. Stoga je izgledno

da se nova poljoprivredna politika neće provoditi od 2021. godine, već će njezina primjena biti odgođena za barem godinu dana. Iz tog razloga donijet će se prijelazna uredba kojom će se osigurati neometano ugovaranje projekata i isplata potpora poljoprivrednicima. Veće ambicije u pogledu zaštite okoliša i klime Poljoprivrednici imaju ključnu ulogu u rješavanju klimatskih promjena, zaštiti okoliša i očuvanju krajolika i biološke raznolikosti. Europska komisija u svom prijedlogu postavlja velike ambicije u pogledu zaštite okoliša i klimatskih promjena. Obvezni zahtjevi uključuju: •

očuvanje tla bogatih ugljikom, zaštitom močvarnih područja i tresetišta;

•

obvezni alat za upravljanje hranjivim tvarima za poboljšanje kvalitete vode, smanjenje amonijaka i dušikovog oksida;

•

rotacija usjeva umjesto raznolikosti usjeva.

Budući ZPP predlaže da se u većoj mjeri potakne razvoj ruralnih područja. Posebno se to očekuje pomaganjem novim generacijama ST poljoprivrednika. www.suvremena.hr

incoterms 2020

Promjene transportnih klauzula

u vanjskotrgovinskom poslovanju piše: Ivana Prezzi, dipl. oec.

vi trgovci koji uvoze ili izvoze robu iz/na inozemna tržišta već su se suočili s određenim promjenama Incoterms klauzula u 2020. godini. Svima onima koji su novi u poslovima međunarodne trgovine možda neće izgledati kao da je došlo do velikih promjena, međutim svaka promjena mora biti evidentirana jer direktno utječe na cijenu robe, a neznanje može dovesti do nepredviđenih troškova koji su jasno bili definirani kupoprodajnim ugovorom na samom početku ugovoranja vanjskotrgovinskog posla. Na snazi je još uvijek većina Incoterms 2010. Dakle, EXW, FCA, FAS, FOB, CFR, CPT, CIF, CIP, DAP i DDP i dalje su u uporabi, dok se 78

Suvremena trgovina 3(45)

klauzula DAT promijenila u klauzulu DPU (Delivered at Place Unloaded), a klauzule CIP i CIF su doživjele određene promjene. Krenimo od početka. Transpotne su klauzule sastavni dio svakog kupoprodajnog ugovora u međunarodnom poslovanju, a sugeriraju sve obveze na teret prodavatelja. EXW (eng. ex works) klauzula sugerira da su sve obveze na teret kupca, dok potpuno oprečna klauzula DDP (duty deliverd paid) ugovara sve obveze na teret prodavatelja uključujući i trošak carine. Redom slijedi klauzula FCA (free carrier) kojom je ugovoren prvi utovar na prijevozno sredstvo na teret prodavatelja, FAS ( free alonside ship) obvezuje prodavatelja da snosi sve troš-

kove do boka broda dok FOB ( free on board) sugerira obvezu prodavatelja za plaćanje troškova ukrcaja na brod. Slijede klauzule CFR (cost&freight) i CPT (carriage paid to) koje u pomorskom odnosno u kopnenom prijevozu terete prodavatelja za trošak vozarine odnosno prijevoznine. Klauzula CIF (cost, insurance and freight) koja se koristi isključivo za prijevoz morem, i klauzula CIP (carriage insurance paid to), koja se koristi za bilo koji način prijevoza, također uključuju trošak vozarine, ali i osiguranja na teret prodavatelja. Upravo je kod tih klauzula uslijedila promjena. Radi lakšeg shvaćanja nastalih promjena kod klauzula CIF i CIP potrebno je pojasniti rizike koje osi-

guranik prenosi na osiguravajuću kuću plaćanjem premije osiguranja. Transportni rizici podrazumijevaju rizik od oštećenja ili gubitka robe tijekom transporta bilo kojim prijevoznim sredstvom u domaćem i međunarodnom prijevozu. Ugrubo ih možemo podijeliti na osnovne i dopunske. Osnovni rizici mogu nastati uslijed prometne nezgode, požara, elementarne nepogode ili krađe robe ili prijevoznog sredstva i robe i sl. Ako se posebno ugovore, dopunski rizici su rizici koji ovise o prirodnim svojstvima robe (npr. rizik od kvara robe, samozapaljenja..), rizik od rata, terorizma, piratstva ili pak rizik pri prijevoza novca, umjetnina sl. Pomorsko je osiguranje uređeno Pomorskim zakonikom dok su ostale vrste osiguranja uređene Zakonom o obveznim odnosima, kod nas i Zakonom o osiguranju. Međutim, zbog specifičnosti međunarodnog transporta, kada govorimo o integralnom i multimodalnom transportu, Pomorski se zakonik primjenjuje i na ostale grane transporta. Možemo zaključiti da je Pomorski zakonik kamen temeljac transpotnom osiguranju. Engleska pomorska polica proizašla je iz Lloydove S.G. (Ship and Goods) police i nosi naziv „Marine Police“, te je tako koncipirana da se može koristiti i za tzv. nepomorske grane transporta: unutarnju plovidbu, kopneni ili zračni transport. Tom policom mogu se utvrditi tri opće klauzule za osiguranje transportnih rizika koje nose oznaku A, B ili C ovisno o širini pokrivenih rizika (eng. Institute Cargo Clauses-ICC A, B, C). Ugovaranjem klauzule A, osiguraniku se pruža pokriće od svih rizika s izuzećem od ratnog rizika i rizika štrajka (eng. war, strikes), a uključuje osiguranje od: požara ili eksplozije (eng. fire, explosion), sudara (eng. collision), potonuća (eng. vessel sinking) ili namjernog rješavanja tereta ili dijelova broda zbog spašavanja broda (tzv. eng. Jettison), loma i kra-

Tablica 1. Raspodjela rizika osiguranja na CIF i CIP ugovorene klauzule CIF i CIP (2010)

Incoterms 2010 Incoterms 2020 rizik/klauzule osiguranja

CIP (2020) A

CIF (2020) B

požar, eksplozija

potonuće, sudar

Jettison

lom, krađa

otplavljenje robe s palube

ratni rizik, rizik štrajka

đe (eng. breakage, theft) te otplavljenja robe s palube (eng. washing overboard). Ugovaranjem klauzule B, osiguranik ima pokriće od svih gore navedenih rizika osim od rizika loma i krađe dok mu ugovaranje klauzule C ne pruža ni osiguranje od otplavljenja robe s palube. Prema Incoterms 2010, ugovaranjem transportne klauzule CIP ili CIF, prodavatelj je pokrivao troškove vozarine i minimalnog osiguranja do naznačenog mjesta što znači da je prodavatelj bio u obvezi ugovaranja osiguranja s klauzulom C. Uvođenjem Incoterms 2020, obveza prodavatelja se mijenja na način da se pri ugovaranju klauzule CIP obveza prodavatelja širi na sklapanje ugovora o osiguranju s klauzulom A koja pokriva i rizik od loma i krađe kao i rizik od otplavljenja robe s palube. Pri ugovaranju kaluzule CIF prodavatelj je i dalje dužan ugovoriti samo minimalno osiguranje robe u transportu, što znači osiguranje s klauzulom C. (tabliva 1.) Klauzula DAT (delivered at terminal) isporučeno na terminalu preimenovana je u DPU (delivered at place unloaded) isporučeno na mjestu iskrcaja. Ovo mijenjanje imena podvlači činjenicu da se isporuka može dogoditi bilo gdje, a ne samo na transportnom „terminalu“. Osim DAT, DPU je jedina klauzula koja zahtijeva od prodavatelja da snosi trošak istovara robe na odredištu.

Kod klauzula DAP (delivered at place) i DDP (deliverd duty, paid) nije bilo promjena. Spomenula bih još da su manje promjene zabilježene kod FCA klauzule kada se koristi u kombinaciji s akreditivom. Stranke se mogu složiti da pri ugovaranju FCA klauzule, kupac naručuje prijevozniku da prodavatelju izda tzv. „on board“ teretnicu već pri ukrcaju na prvo prijevozno sredstvo (do luke) kojom se potvrđuje ukrcaj tereta. Poznato je da kod akreditivnog posla banke kao dokaz ukrcaja tereta na plovilo zahtjevaju predočenje tetetnice (eng. bill of lading) za isplatu akreditiva. Dosad je prodavatelj mogao imati teretnicu tek pri ukrcaju robe na brod, a ne već pri ukrcaju na prvi prijevoz. Prema Incoterms 2020, ugovaranjem FCA klauzule, prijevoznik izdaje tzv. „on board“ dokument pri ukrcaju na prvo prijevozno sredstvo (prijevozno sredstvo do luke/broda), a što je zaustavilo inzistiranje banaka da traže „priručne“ dokumente poput „received for shipment“ („primljeno za otpremu“). Pravila Incoterms 2020 sada pokrivaju i situaciju u kojoj kupac ili prodavatelj robu prevoze vlastitim vozilima, bez angažiranja usluga treće strane. Uz navedeno, nove transportne klauzule nose i još neke promjene pri raspodjeli troškova između kupca i prodavatelja, ali za što je potrebno detaljnije ulaziti u konkretST ne kupoprodajne situacije. www.suvremena.hr

Franšiza i srebrna ekonomija piše: izv.prof.dr.sc. Aleksandar Erceg Katedra za menadžment, organizaciju i poduzetništvo Ekonomski fakultet u Osijeku Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

konomski potencijal starijih ljudi trebao bi pružiti podršku za promjenu tipičnog imidža starenja. Iako je starenje obično povezano s gubitkom sposobnosti, to donosi dobitke u iskustvu, znanju i velikodušnosti. Stariji ljudi mogu ostati aktivni i korisni u društvu – plaćaju porez na svoje prihode; oni troše novac i mogu biti volonteri, a time štede i vladin novac. Njihovo iskustvo u poslovanju i potrošnji mogu pomoći gospodarskom razvoju i rastu. Franšiza može odigrati značajnu ulogu u njihovoj upotrebi kao „gorivu“ za rast, jer starije ljudi ne bi trebali gledati samo kao teret, već i kao priliku. Da bismo saznali više o franšizi u srebrnoj ekonomiji (ekonomija „sijedih glava“), upotrijebili smo u Googleu frazu pretraživanja „franšiza za starije stanovništvo“ i dobiveni 80

Suvremena trgovina 3(45)

su brojni rezultati koji su povezani bilo s tvrtkama koje nude franšizne usluge za starenje stanovništva ili s ponudom različitih trgovačkih lanaca koji nude usluge za starenje stanovništva. U svim rezultatima pretraživanja postoji jedna važna veza – posao raste posljednjih godina. Ako za frazu pretraživanja upotrijebimo „franšizu srebrne ekonomije“, dobit ćemo slične rezultate zajedno s informacijama da u Francuskoj postoji sajam koji se zove sajam „Srebrna ekonomija“, a koji povezuje ljude koji nude usluge i proizvode za srebrne članove, ekonomiju i potencijalne korisnike. Oba pretraživanja pokazala su da se franšizno poslovanje u srebrnoj ekonomiji može promatrati s dva stajališta – kao usluga i / ili dobavljač proizvoda za „članove“ srebrne ekonomije i kao potencijal za pokretanje novih pothvata u starijoj dobi kao primatelj franšize.

Franšiza za srebrnu ekonomiju Danas postoje razne mogućnosti franšize u kućnoj zdravstvenoj skrbi koje nude ne-medicinsku i medicinsku njegu Tržište franšize za njegu starijih podijeljeno je između najvećeg tržišta Sjeverne Amerike, Europske unije, a slijedi Azija. Glavni razlog je velika dobna populacija, različiti tehnološki razvoj i vladina naknada za zdravstvenu zaštitu. Uskoro se očekuje da će Azija (Japan, Kina i Koreja) nadvladati Europu zbog svoje ekonomske težine i većeg naglaska na nacionalnoj zdravstvenoj zaštiti. Starije stanovništvo sve više primjećuje franšize u prostoru za njegu starijih. Potreba za poboljšanom ravnotežom posla i života potiče razvoj razvojne obuke i tržišta kućnih usluga (npr. čišćenje kuće, briga o automobilima, itd.). Franšize

nude značajan raspon usluga kao što su (i) druženje, (ii) briga o kućanstvu, (iii) briga o kućnim ljubimcima i biljkama, (iv) usluge terapije, (v) njegovateljska intervencija, (vi) podsjećanja na lijekove, itd. Budući da stariji žele ostati kod kuće, postoji inicijativa za promjenu asortimana usluga i proizvoda koji nude franšize za njegu starijih osoba. Franšize nekoliko industrijskih sektora, zajedno s kućnom njegom, stvaraju nove pakete koji će boravak kod kuće učiniti jednostavnijim. Pored ove incijative, franšize će kreirati i ponuditi specifična rješenja za starije građane. Zajedno s mogućnostima koje nove tehnologije nude, proizvodi i / ili usluge u budućnosti će nuditi (i) telecare resurse koji pomažu ljudima da žive duže samostalno, (ii) telefone s „ikonama“ i zvukovima prilagođenima kako bi pomogli korisnicima koji imaju slabiji sluh i (iii) biometrijski bankomati koji koriste otiske prstiju umjesto pin koda kako bi zaštitili korisnike od krađe i gubitka memorije. To može dovesti do rasta ekonomije (npr. stvaranje novih usluga i / ili proizvoda, novih radnih mjesta itd.) te će dovesti do stvaranja novih franšiznih sustava. Rast potencijala i tržište utjecali su na franšize koje nude usluge i proizvode starijim osobama, kako bi proširili svoje sustave na različita područja poput prijelaznih usluga. Tvrtke usmjerene na starije osobe rastu iz jednostavnog razloga – ljudima

su potrebna rješenja za probleme s kojima se nikada prije nisu suočili. Bez obzira na to da li je to čišćenje nekretnine ili pomoć i kući, potreba za uslugama nikada nije bila veća i neprestano raste. Druga važna karakteristika franšiznih usluga za starije ljude je tehnologija koja utječe na svaki dio našeg života, uključujući i starenje. Budući da je monitoring značajan dio upotrebe tehnologije za starije ljude, razvoj tehnologije pomaže u monitoringu i daje točan opis njihova ponašanja u odnosu na njihovo osobno mišljenje. Te se informacije mogu koristiti za sprečavanje potencijalnih kriza. Osim kupaca, davatelji franšize mogu imati koristi od poboljšanja tehnologije u smanjenju operativnih troškova i samim time mogu osigurati bolji povrat svojim klijentima.

Franšizni sustavi na tržištu Na tržištu trenutno postoje brojni franšizni sustavi koji nude različite usluge za stariju populaciju. Ako biste pretražili različite web stranice koje nude franšizne sustave (npr. www.franchisedirect.com, www. franchisegator.com, www.entrepreneur.com/franchise, itd.) u kućnoj njezi, dobili bi brojne rezultate tvrtki koje nude usluge za stariju populaciju. Te se usluge kreću u rasponu od druženja, intervencija njegovatelja i izvođenja raznih poslova do pripreme obroka i hranjenja te održavanja kućanstva i pranja rublja. U sljedećem dijelu bit će predstavljeno nekoliko odabranih franšiznih sustava koji nude usluge kućne njege. Podaci iz Tablice 1 prikazuju osnovne podatke o nekoliko odabranih

Tablica 1. Franšizni sustavi u srebrnoj ekonomiji Karakteristike

BrightStar Care

Caring Transitions

Visiting Angels

Nurse Next Door

Godina osnivanja

2002

2006

1992

2001

Početaka davanja franšize

2005

2006

1998

2006

Ukupan broj lokacija

334

223

594

172

Ukupan broj franšiznih lokacija

322

223

594

163

Franšizna pristojba

50.000 USD

44.900 USD

48.950 USD

58.000 USD

Ukupna investicija

93.048-154.047 USD

58.112-80.812 USD

84.085-125.885 USD

99.700 – 188.200 USD

Mjesečni tantijemi

5,25% / 6,25%

5%; minimum 300 USD/ mjesečno

3,5%

Izvor: prilagođeno prema podacima www.entrepreneur.com, 2020 www.suvremena.hr

franšiza ki od osoba između 20 i 34 godine. U SAD-u osobe starije životne dobi postaju brzo rastući dio onih koji ulaze u franšizu kao primatelji franšize. Njihov udio porastao je s 20% u 2007. na 28% u 2014. U Velikoj Britaniji osobe iznad 50 godina najveća su grupa koja započinje nove pothvate, a broj samozaposlenih osoba starijih od 65 godina udvostručio se u posljednjih pet godina. Osobe starije od 50 godina čine najveće grupe primatelja franšize u Velikoj Britaniji. To ne bi trebalo biti iznenađenje obzirom na mnoštvo znanja i pristup mrežama i kapitalu koje ovi iskusni radnici donose u tvrtku. franšiznih sustava koji nude usluge za „članove“ srebrne ekonomije. Časopis Entrepreneur (2020.) te franšize dodatno predstavlja na sljedeći način: •

•

BrightStar Care – pruža stručnu i nekvalificiranu njegu u kući namijenjenu poboljšanju zdravlja, kvalitete života i pomaganju brige za svoje starije. Davatelj franšize pruža sustav i edukaciju primatelju franšize kako bi pomogao svojim kupcima (tj. starijim osobama) i pružio najviši standard skrbi. Caring Transitions – olakšava stres starijim osobama i njihovim obiteljima tijekom pružanja usluga premještanja (preseljenja) i prodaje nekretnina.

•

Visiting angels – pružaju usluge pomoći koje uključuju pripremu obroka, izvršavanje raznih zadataka, lagano održavanje kuće, kupovinu, higijensku pomoć i usluge druženja.

•

Nurses Next Door – nude usluge njege starijih osoba, od jednostavne skrbi, druženja i vođenja kućanstva, do kvalificiranih medicinskih usluga kao što su upravljanje lijekovima, skrb o dementnima, itd.

Predstavljeni sustavi franšize najpoznatiji su u SAD-u i Velikoj Bri82

Suvremena trgovina 3(45)

taniji. U ostalim zemljama postoje drugi sustavi, dok u zemljama gdje franšize za starije stanovništvo ne postoje, možemo samo ustvrditi da će se to uskoro promijeniti zbog svjetskih promjena u dobi stanovništva. Primatelji franšize u srebrno doba U većini industrijskih sektora postoje brojni znakovi diskriminacije starijih osoba, ali na osnovu istraživanja koje je proveo PRIME postoji samo nekoliko znakova slične diskriminacije u franšiznoj industriji. To pokazuje da je franšiza jedan od rijetkih „sektora rješenja“ gdje „članovi“ srebrne ekonomije nisu diskriminirani na temelju njihove dobi. Pri traženju novih potencijalnih primatelja franšize, davatelji franšize traže kandidate s povjerenjem, osobnim vještinama, životnim iskustvom i sposobnostima planiranja i to su obilježja kojih većina članova srebrne ekonomije ima u izobilju. Imaju svijest o sebi i radnom svijetu, kao i vrlo personalizirane ideje. Nedavno istraživanje fondacije Kaufmann i Legal Zoom (2014.) otkrilo je da su gotovo 35% novih tvrtki pokrenule osobe starije od 50 godina. Studija je također otkrila da su osobe starije od 50 godina otvorili više tvrt-

Franšizni poslovi mogu se usporediti s brakom u kojem davatelj franšize donosi poslovni sustav, brend, marketing, obuku, smjernice i savjete, a primatelji franšize donose svoje poslovne vještine, želju, ambiciju i spremnost za rad u sustavu. Stoga neki franšizni sustavi ne gledaju na dob potencijalnih primatelja franšize već njihove vještine (npr. strast, snažna komunikacija, organizacijske vještine) i kažu da se te karakteristike češće pronalaze kod starijih primatelja franšize nego kod mladih. Takvi pothvati ispunjavaju želju za pokretanjem posla, ali daju i podršku franšizne zajednice, čineći ih jednostavnijim nego prilikom samostalnog pokretanja poslovanja. Ova grupa želi kontrolirati svoju sudbinu i pokrenuti posao za sebe, ali ne sami i tu se franšiza savršeno uklapa. Franšizno poslovanje nudi izvanrednu metodu za zadržavanje stabilnog dohotka, a da pritom ne morate trpjeti nefleksibilnost i duge sate punog posla. Uz to, mnogi franšizni sustavi agresivno traže starije primatelje franšize koji imaju velike upravljačke vještine i znanje u jednom ili više sektora. Dakle, sljedeći put kad budemo ulazili u Papa John’s Pizza ili tražili neke usluge, možda će nas dočekati bivši umirovljenik umjesto ST svježeg mladića.

Škola brzog čitanja i mudrog učenja dobila certifikat europske franšizne kvalitete piše: dr. sc. Ljiljana Kukec, franšizni konzultant Hrvatska udruga za franšizno poslovanje, www.fip.com.hr, lkukec@inet.hr

ranšizno poslovanje je dijeljenje uspjeha, ali ono je isto tako i dijeljenje rizika. Ulazak u poduzetništvo kupnjom nečije franšize je sigurnije, poslovanje dokazano održivije i to sve radi činjenice da se dva poduzetnika brinu oko uspjeha istog poslovanja. Franšizno poslovanje je B2B odnos i takve aktivnosti nisu se zaustavile unatoč Coroni ili krizi. I kod nas poduzetnici pripremaju strategiju za daljnje širenje obzirom da će dosta ljudi ostati bez posla, a uz potpore za samozapošljavanje ili otpremnine htjeti će uložiti novac u neko poslovanje gdje im je šansa za uspjeh veća. To je sigurno franšizno poslovanje, jer ulaze u već uhodan posao s poznatim imenom i mentorom. Da bi franšizno poslovanje bilo stvarno kloniranje uspjeha, potrebno je da je franšiza kreirana na kvalitetnim odnosima kako bi bila win-win opcija za obje strane. Hrvatska udruga za franšizno poslovanje zajedno s Europskim franšiznim institutom zato je pokrenula Certificiranje franšizne kvalitete po europskim standardima. Certifikat europske franšizne kvalitete potvrda je stručnog tijela kojom se jamči da franšiza udovoljava zahtjevima propisanim određenim europskim normama i standardima kako bi se osigurala kvaliteta i održivost poslovanja i primatelja i davatelja

franšize. Važnost certifikata je velika jer označava usklađenje s europskim franšiznim standardima. Europska komisija i Europska franšizna federacija zastupaju stajalište da je edukacija i usklađenje s europskim normama jedini način da franšizno poslovanje bude stvarno ravnopravni odnos dvaju partnera i da generira zapošljavanje i održive poduzetničke pothvate. Kvalitetna franšiza osnova je života puno poduzeća i zato je njezina održivost vrlo važna i za davatelja i za primatelje franšize. Kako u Hrvatskoj, tako i u regiji, nema zakona koji reguliraju franšizno poslovanje, nema niti dovoljno znanja od strane poduzetnika što to zapravo čini franšizno poslovanje. Upravo radi toga potrebna je ozbiljna procedura slijedom koje će poduzetnici verificirati svoje franšizne poslovne modele i uskladiti ih s EU standardima, te time steći pravo na Certifikat europske franšizne kvalitete. To je važno kako bi poduzetnik potvrdio kvalitetu svojeg poslovnog koncepta koje nudi tržištu, a u isto vrijeme da bi potencijalni kupci dobili određenu sigurnost u koji poslovni koncept ulažu novac. Zato je Certifikat europske ranšizne kvalitete jako marketinško oruđe za širenje u regiji, ali i za internacionalizaciju poslovanja. U našoj regiji

posluje već nekoliko godina Škola brzog čitanja i mudrog učenja. Vrlo kvalitetna franšiza s kojom su oduševljeni ne samo kupci franšize nego svaki roditelj i dijete koji su prošli ovu školu, ali i svaka tvrtka koja je ovaj sustav iskoristila za edukaciju svojih djelatnika. Škola brzog čitanja i mudrog učenja stekla je Certifikat europske franšizne kvalitete nakon ozbiljnog procesa verifikacije svih procesa i procedura po kojima ova Škola nudi svoju franšizu, provodi program i prenosi know-how. Kvalitetu rada Škole brzog čitanja i mudrog učenja, ali i njihovog franšiznog poslovnog modela u regiji, prepoznali su mnogi poduzetnici koji su im se pridružili kao kupci franšize te su svojom kvalitetom i standardima zadovoljili uvjete da dobiju Certifikat europske franšizne kvalitete kao garanciju vlastite kvalitete, ali i kao garancija primateljima franšize da ista zadovoljava sve stroge europske standarde u franšiznom sektoru poslovanja. Certifikat u ime Škole brzog čitanja i mudrog učenja, preuzeli su Master franšizeri za Hrvatsku Helena i Hrvoje Tkalčić, a uručila ga je dr.sc. Ljiljana Kukec, predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje, članica UO Europske franšizne federacije te članica Svjetskog ST franšiznog veća. www.suvremena.hr

zaštita na radu

Foto: EU OSHA

Poslodavci i kultura sigurnosti na radu piše: Vitomir Begović, konzultant/savjetnik

vrsto, učinkovito i vidljivo vodstvo poduzeća ključno je za dobru sigurnost i zdravlje na radnom mjestu, a time i za uspjeh poduzeća. Zaštita zaposlenika od nesreća i oboljenja nije samo pravna i moralna dužnost. Predanost poslodavca, razvoj sustava za upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu, praćenje učinkovitosti tih sustava, zainteresiranost i pružanje pozitivnog primjera u svakom trenutku, te motiviranje tima i svih zaposlenih da sudjeluju u osiguravanju dobre sigurnosti i zdravlja, presudni su za uspjeh. Neučinkovito ili nepostojeće vodstvo u području sigurnosti i zdravlja na radu može imati za posljedicu nesreće ili čak smrtne slučajeve, kao i loše psihičko i fizičko zdravlje radnika. Može ugroziti ugled poduzeća. Loše vodstvo može, zapravo, dovesti do znatnih financijskih troškova kao posljedica nečinjenja i propusta. 84

Suvremena trgovina 3(45)

Zakonom o zaštiti na radu propisano je da je poslodavac odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu, u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima, neovisno o tome je li u tu svrhu zaposlio jednog ili više stručnjaka zaštite na radu ili je obavljanje poslova zaštite na radu ugovorio s osobom ovlaštenom za obavljanje tih poslova. Prenošenje ovlaštenja za provođenje zaštite na radu ne oslobađa poslodavca odgovornosti. Poslodavac je obvezan utvrditi i obavljati poslove zaštite na radu u skladu s procjenom rizika, stanjem zaštite na radu i brojem radnika. Dakle, razvidno je i potpuno razumljivo da uz sve druge poslove u fokusu djelovanja poslodavca redovito mora biti zdravlje i sigurnost radnika. Angažiranost svakog poslodavca za osiguranje zaštite zdravlja i sigurnosti radnika korak je u pravom smjeru. Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključiva-

nje Europske komisije u praktičnim smjernicama namijenjenima poslodavcima, između ostalog, naglašava nezaobilaznu ulogu vodstva u uspostavi i razvoju kulture sigurnosti na radu. Neovisno da li poslodavac vodi veliko, srednje ili mikropoduzeće, smanjenjem nezgoda i bolesti na radu izravno se poboljšavaju poslovni rezultati. U zdravom i sigurnom radnom okruženju raste motivacija i predanost radnika. Pozitivni rezultati u pogledu zaštite zdravlja i sigurnosti, također su odlična preporuka koja može poduzećima pomoći da privuku nove talente, kupce i ulagače. Zaštita sigurnosti i zdravlja na radu ne znači samo poštovanje prava i mnogo je više od administrativne zadaće. To je naprosto ključan dio dobrog poslovnog upravljanja, društvene odgovornosti i potvrda Hrvatske kao socijalne države. Uspjeh poduzeća ponajprije je uspjeh zaposlenika: njihovih vješti-

na, talenata, predanosti i napornog rada. Ulaganje u njihovo osposobljavanje, razvijanje njihovih karijera i skrb o njihovom zdravlju i sigurnosti na radu dio su istog ulaganja. Kultura sigurnosti i zdravlja na radu jedan je od ključnih čimbenika za određivanje učinkovitosti sustava sigurnosti. Navedeno znači smatrati načela i ciljeve zaštite zdravlja i sigurnosti temeljnim vrijednostima poduzeća, te ih uključiti u svakodnevne radnje i odluke. Pozitivna kultura sigurnosti podrazumijeva da poslodavac i cjelokupni rukovodeći kadar pruža vjerodostojan primjer ponašanja i vrijednosti koje promiče. Svakodnevni proaktivni nadzor isto je toliko važan koliko i vidljivo opredjeljenje za davanje visokog prioriteta sigurnosti unutar organizacije. Samo po sebi se razumije da poslodavac i njegovi suradnici sami moraju poštovati sigurnosna pravila. Radnici će promatrati ono što vodstvo radi te će na temelju toga prosuditi koja su ponašanja prihvatljiva, a koja nisu. Osobni utjecaj može biti posebno jak u malom poduzeću: ako vlasnik/rukovoditelj i ponekad radi zajedno s radnicima, odluka primjerice o tome hoće li voditelj nositi zaštitnu opremu, jer će to snažno utjecati na stavove radnika. Slično tomu, srednji rukovodeći kadar ili voditelj tima koji ima bliske osobne kontakte s radnicima i uključen je u njihov svakodnevni rad, ima velike mogućnosti predvoditi vlastitim primjerom te poticati ispravno ponašanje.

kovoditelji mogu lako i vidljivo pokazati svoju opredjeljenost za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu unutar svojeg poduzeća: • Posjetite proizvodni pogon i pohvalite dobre pristupe zdravlju i sigurnosti na radu, a problem neopreznog ponašanja riješite tako što ćete potaknuti promjene i razmotriti uzroke nepoštovanja pravila o zdravlju i sigurnosti na radu. Ti posjeti mogu biti korisni, jer prilikom njih zaposlenici imaju mogućnost pokrenuti bilo koje pitanje zdravlja i sigurnosti. • Redovito prisustvujte sastancima Odbora za zaštitu na radu. • Tijekom sastanaka timova pokrenite temu zdravlja i sigurnosti na radu. • Aktivno sudjelujte u istraživanjima nesreća, izbjegnutih nesreća, incidenata i oboljenja. • O važnosti zdravlja i sigurnosti govorite što češće i kad god je moguće. • U jednakoj se mjeri usredotočite i na loše i na dobre vijesti o zdravlju i sigurnosti te pritom pohvalite dobro ponaša-

nje i vijesti, a loše vijesti iskoristite kao mogućnost za poboljšanje stanja. • Potičite radnike da proaktivno sudjeluju u uspostavljanju strategija, politika i mjera u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu. • Postavite dugoročne ciljeve u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu, mjerite uspješnost vašeg poduzeća u području sigurnosti i zdravlja na radu i odredite stimulativne mjere i nagrade za ostvarene pozitivne rezultate. • Neka rukovoditelji, ovlaštenici i izravno nadređeno osoblje budu odgovorni za sigurnost i zdravlje na radu. Vodstvo u području sigurnosti i zdravlja na radu može se učiniti vidljivijim u internim kodeksima ponašanja ili aktima o upravljanju, koji su donijeti u suradnji s radnicima odnosno njihovim predstavnicima. U svakoj radnoj sredini preporučljivo je pristupiti analizi stanja i donošenju akcijskih planova poboljšanja i unapređivanja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.

Međutim, od ključne je važnosti i uloga glavnih izvršnih direktora i članova uprave. Radnici će poštovati standarde koje je odredila uprava ovisno o tome koji prioritet poduzeće i viši rukovoditelji daju zdravlju i sigurnosti na radu te u kojoj se mjeri rukovoditelji koriste svojim ovlastima da bi promicali poštovanje politike i pravila o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu. Nekoliko je primjera kako ruwww.suvremena.hr

zaštita na radu

U smjernicama EU o zdravlju i sigurnosti na radu ističu se i određena pravila za bolje upravljanje: 1. Prema radnicima postupati s dostojanstvom i poštovanjem. 2. Slušati i razgovarati s radnicima, biti uključiv, činiti to često, kod rukovoditelja cijeniti i razvijati sigurnosne i vještine rada s ljudima. 3. Svako pitanje rješavati žurno, ne dopustiti da se problemi pogoršaju, obavještavati zaposlene o napretku. 4. Propisati odgovarajuća interna pravila i redovno ih ažurirati. 5. Kontinuirano poboljšavati i unaprjeđivati kompetencije u području sigurnosti i zdravlja na radu, posebno na rukovodećoj razini. 6. Poticati radnike na otvoreni razgovor o svim sigurnosnim pitanjima. 7. Svako mjesto rada mora biti zdravo i sigurno. 8. Redovito pratiti i mjeriti rizike kojima su radnici izloženi, ne reagirati samo na inciden86

Suvremena trgovina 3(45)

te, već preventivno riješavati problem prije nego što se dogodi nezgoda, suzbijajući rizike na njihovu izvoru. 9. Svakodnevno provjeravati je li ono što se radi u radnoj sredini na području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu djelotvorno, tj. postižu li se ciljevi. 10. Osigurati i primijeniti odgovarajuće vremenske i novčane resurse. U stvaranju i provedbi učinkovite kulture sigurnosti i zdravlja na radu sudjeluju ne samo poslodavac i rukovoditelji, nego i radnici i njihovi predstavnici jer svojim znanjem, iskustvom i zalaganjem mogu pridonijeti zdravlju i sigurnosti. Brojne studije pokazale su da su najisplativije one intervencije u području zdravlja i sigurnosti na radu u koje su uključeni i radnici. Sudjelovanje radnika u zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu jednostavan je dvosmjerni proces u kojemu poslodavci i radnici, odnosno predstavnici radnika: •

obostrano razgovaraju o svim sigurnosnim pitanjima,

•

obavještavaju se o potencijalnim problemima,

•

traže i razmjenjuju stajališta i informacije,

•

pravodobno raspravljaju o problemima,

•

uzimaju u obzir mišljenja svih,

•

zajednički donose odluke,

•

imaju povjerenja jedni u druge i uzajamno se poštuju.

Spoznaja da radnici provode pola ili više vremena od ukupnog vremena provedenog u budnom stanju radeći, svatko se treba zapitati što je potrebno učiniti da se poboljšaju uvjeti na mjestima rada. Odgovornim odnosom prema zaštiti na radu cilj produljenja radnog vijeka i očuvanja radne sposobnosti kroz cijeli radni vijek radnika postaje dostižan. Propisima iz područja rada i zaštite na radu utvrđeno je da radnici i njihovi predstavnici moraju aktivno sudjelovati s poslodavcem kroz proces informiranja, savjetovanja i suodlučivanja u provedbi svih pitanja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Učinkovita organizacija i provedba mjera zaštite na radu, osiguranje odgovarajućih radnih uvjeta za rad na siguran način, te primjeren odnos i ponašanje svih dionika u radnoj sredini prema zaštiti života, imaju izravan pozitivan učinak na poslovne rezultate. Dugoročno kultura zaštite zdravlja i sigurnosti na radu upućuje na potrebu cjeloživotnog učenja, od najranije životne dobi do završetka radne karijere. U okviru kurikuluma obrazovnih programa u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju nužno je osigurati da budući radnici steknu potrebna znanja, vještine i kompetencije koje će im omogućiti siguran rad i očuvanje radne sposobnosti tijekom cijelog radnog vijeka, a od najranije životne dobi razvijaST ti kulturu sigurnosti.

zaštita na radu

Nacionalna konferencija

Zajedništvo i dijalog za nova znanja, bolje vještine i sigurnost na radu provedenog istraživanja o zdravlju kože ruku, dobiveni su alarmantni rezultati o zdravlju hrvatskih učenika frizera kao buduće radne snage. Podaci ukazuju na najveću stopu profesionalnog obolijevanja u Europi (19 posto učenika zadobije profesionalni dermatitis šaka radi kojeg se ne mogu baviti poslom za koji su se školovali, dok njih 17 posto dobije alergiju na profesionalne alergene s tendencijom razvoja dermatitisa zbog učestalosti izlaganja kože ruku alergenima na koje su reagirali).

acionalnom konferencijom „U zajedništvu i dijalogu“ održanom 13 i 14. lipnja u Crikvenici uspješno je završen projekt pod nazivom „Zajedništvo i dijalog za nova znanja i bolje vještine“, kojeg je nositelj bio Hrvatski sindikat male privrede, obrtništva, uslužnih djelatnosti i stranih predstavništva (HSMP), u suradnji sa Zavodom za unapređivanje zaštite na radu (ZUZNR), Udrugom poslodavaca u obrtništvu, zadrugarstvu i malom poduzetništvu (UPOZMP), Savezom udruga za zaštitu potrošača Hrvatske (SUZPH) i stručnjacima iz područja zašte zdravlja i sigurnosti na radu. Projekt je trajao ukupno 18 mjeseci, a u potpunosti je financiran iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 874.159,27 HRK. Cilj je ovog projekta stjecanje relevantnih znanja i poboljšanje vještina dionika u Sektoru osobnih usluga Podsektor frizeri i kozmetičari, radi prilagodbe na promjene koje proizlaze iz zakonodavstva o kozmetici Europske unije, upravljanja promjenama radi ostvarivanja kvalitetnijeg tržišta rada, kao i unaprjeđivanja sektorskih radnih standarda u svrhu povećanja konkurentnosti hrvatskih malih i srednjih poduzeća koja prevladavaju u ovom Sektoru. Prema podacima 88

Suvremena trgovina 3(45)

U okviru projekta održano je pet jednodnevnih radionica o ulozi Europske unije u zakonodavstvu o kozmetici i obvezama zemalja članica (Zagreb, Osijek, Rovinj, Opatija i Zadar). Na Međunarodnoj konferenciji u Dubrovniku, koja je okupila sudionike i socijalne partnere iz Hrvatske i Europske unije iz Sektora za osobne usluge, organizirana je kampanja pod nazivom „Zdrave ruke za zdrava djela. Zdrava djela za zdrav okoliš“, kojoj je cilj podizanje svijesti o položaju frizera kao profesionalnih potrošača i njihovih klijenata kao potrošača, kao i društvene odgovornosti kozmetičke industrije i frizerstva.Organizirano je i studijsko putovanje u Beč (Austrija) s ciljem razmjene iskustava i dobre prakse iz Sektora za osobne usluge. Sudionicima konferencije obratili su se Blagica Kramar, predsjednica Hrvatskog sindikata male privrede, obrtništva, uslužnih djelatnosti i stranih predstavništva, Jadranka Pezo, predsjednica Udruge poslodavaca u obrtništvu, zadrugarstvu i malom poduzetništvu, i Ana Knežević, predsjednica Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske. Prim.dr.sc. Jelena Macan, dr. med., spec. med. rada i sporta i Zrinka Franić, dr. med., predstavile su rezultate znanstvenog istraživanja (TEWL) - Medicinski referentni dokument o zdravlju kože ruku frizerskih učenika za istočnu Hrvatsku - Smjernice za zaštitu zdravlja buduće radne snage u Sektoru. Navedeno

zajedno s istraživanjem iz ranijih projekata, predstavlja proširenje znanstvene baze dokaza o stanju zdravlja kože ruku frizerskih učenika, kako bi se učinkovito upravljalo kvalitetom obuke radne snage u sektoru i adekvatnom zaštitom njihova zdravlja. Istraživanje je pokazalo značajne promjene kože kod učenika između faze probira i faze praćenja, a zamjetno je da polovina učenika ne njeguje kožu i ne koristi zaštitna sredstva. Nošenje rukavica kod bojenja kose prakticira 89 posto učenika, a njih 43 posto kod ispiranja kose, dok kod dezinficiranja alata, čišćenja radnog prostora i pranja kose rukavice koristi izuzetno mali postotak učenika. Na završetku druge godine školovanja kožni simptomi bolesti evidentirani su kod oko 50 posto učenika, a uočene su i manjkavosti u primjeni mjera zaštite na radu i edukaciji učenika. Značajan je udio frizerskih učenika sa simptomima na početku, tijekom i na kraju školovanja. Kod učenika za frizere veći je postotak ekcema 83 posto, a kod kozmetičara 38 posto. Zato se ocjenjuje potrebitim poslove frizera utvrditi kao poslove s posebnim uvjetima rada i s velikim rizikom. U tijeku je i proces standardizacije rukavica na razini EU. Potrebno je zaštitu na radu uključiti u obrazovne kurikulume u strukovne škole i trajno usavršavanje frizera i kozmetičara. Pored toga, školska medicina trebala bi provoditi zdravstveni pregled učenika prije upisa u škole, te zdravstveni nadzor frizerskih učenika tijekom školovanja kao radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada. Nužno je podizati svijest o značaju pravilne procjene rizika i upotrebe osobne zaštine opreme. Praktičan Vodič za rad na siguran način u Sektoru osobnih usluga – Podsektoru frizeri i kozmetičari predstavio je Vitomir Begović. Vodič će omogućiti poslodavcima i radnicima, kao i učenicima u uvjetima brojnih specifičnosti i rizika u navedenim zanimanjima, neposredno upoznavanje s njihovim pravima i obvezama te dosljednu primjenu i poštivanje mjera prevencije i zaštite. Pored pokazatelja prethodnog istraživanja, poznato je da su najčešći propusti poslodavaca u području zaštite na radu: obveza izrade procjene rizika, osposobljavanje radnika za rad na siguran način, obveze poslodavca na ispitivanje radnog okoliša, sredstava rada, obveze koje se odnose na poslove s posebnim uvjetima rada, obveze poslodavca u svezi sa sigurnosnim znakovima, pisanim obavjestima i uputama, planiranje, priprema i provedba radnih postupaka i tehnologije rada na način da se ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, neispravnost sredstava rada ili osobne zaštitne opreme, obveze poslodavca u vezi organizacije pružanja prve pomoći i dr. Nove izazove i rizike predstavljaju promjene u svjetu rada u EU i RH: digitalizacija, autiomatizacija, robotizaci-

ja; fizički rizici (tjelesna neaktivnost, sinergijski učinci kemijskih, fizikalnih rizika); nove tehnologije i materijali (nanomaterijali, zelene tehologije, biološki rizici, umjetna mineralna vlakna); psihosocijalni rizici (nesigurni i fleksibilni oblici rada, visoki radni zahtjevi, rad pod pritiskom rokova, duži rad, neravnoteža poslovnog i privatnog života, nadogradnja znanja i vještina), i dr. Dodatni izazov je i COVID 19, što zahtjeva aktivnosti na zaustavljanju širenja bolesti, osiguranju sigurnog i zdravog radnog okruženja za rad, te znanje i osvještenost uz poduzimanje preventivnih mjera.Potrebno je mijenjati odnos i percepciju prema zaštiti zdravlja i zaštiti na radu, prihvaćajući da je to potvrda društvene odgovornosti svakog poslodaca, doprinos produktivnosti i konkurentnosti, način ostvarivanja zadovoljstva radnika uvjetima rada i poslom, doprinos motivaciji radnika i smanjenju izostanaka s rada, doprinos očuvanju radne sposobnosti radnika i dužem radnom vijeku, te zdravijem i kvalitetnijem životu u „trećoj“ životnoj dobi. U zaključnom dijelu naglašena je potreba žurnog donošenja Nacionalnog program zaštite na radu 2021.– 2027. i pravilnika iz nadležnosti ministra zdravstva; promicanje zdravlja i prevencije bolesti povezanih s radom (psihosocijalni i ergonomski rizici), kao dio obvezne procjene rizika i edukacije na svakom mjestu rada; suradnja poslodavaca i zdravstvenih stručnjaka s ciljem smanjenja broja bolesti i nesreća povezanih s radom, pri čemu posebnu pažnju treba posvetiti psihosocijalnim i mišićno-koštanim poremećajima. Istaknuta je i nužnost primjene financijskih poticaja; poreznih olakšica za uvođenje suvremene tehnologije, radne opreme, alata, strojeva i uređaja s višom razinom zaštite te implementaciju norme ISO 45001 : 2018, zatim, uvođenje transparentnog i stimulativnog modela obračuna doprinosa za zaštitu zdravlja na radu (bonus/malus), te usmjeravanje sredstava u prevenciju, edukaciju, kampanje. U odgojno-obrazovne kurikulume na svim razinama predlaže se uvesti odgovarajuće sadržaje iz zaštite na radu, te osigurati kontinuirano stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu, poslodavaca, ovlaštenika, povjerenika radnika za ZNR, inspektora ZNR i sudaca u okviru programa Akademije sigurnosti. Osobito je značajano jačati socijalni dijalog i suradnju poslodavca, sindikata i radnika. Predstavljanje sadržaja priručnika uz širi obuhvat probletike, bila je i prilika za prezentaciju stanja te nacionalnih i globalnih trendova u području zaštite zdravlja i zaštite na radu, te motivaciju poslodavaca, sindikata i radnika na suradnju i učinkovito djelovanje. Pripremio S.S. www.suvremena.hr

turizam

Drugi virtualni susreti o turizmu okupili brojne stručnjake iz Regije i 24 zemlje svijeta koji su predstavili poslovanje u „Novom Normalnom“ nata Conventa iz Slovenije i konferencija Apriori turizam iz BiH.

ruga stručna virtualna konferencija o turizmu u Regiji, Meet up: Smart tourism 5.0. još je jednom okupila vrhunske stručnjake iz regije i svijeta kako bi potaknula promišljanja i rasprave o aktualnim turističkim trendovima i novim modelima poslovanja nakon višemjesečnog perioda bez putovanja. „Ono što sigurno znamo je da turisti žele putovati i znamo što je njihovo najveće očekivanje - mogućnost da pouzdano planiraju i sigurno provedu svoj odmor, nedaleko od doma. Ključno pitanje konferencije bilo je može li čitava Regija u ovom trenutku postati idealna destinacija za ovogodišnji odmor u Europi, barem za tržišta u krugu od 500-tinjak km? Izjave i iskustva današnji sugovornika, ali i strani mediji, upravo to i potvrđuju.“ - istaknula je organizatorica konferencije Ivana Kolar. „Premda je event industrija najviše pogođena ovom krizom i čini se da će još dugo biti na koljenima, neosporna je činjenica da su se organizatori događanja prvi pokrenuli i prilagodili „Novom Normalnom“. I ovi turistički susreti samo potvrđuju da će upravo eventi rapidno uvesti sektor turizma u moderno, novo društvo 5.0. No, bez obzira na to, svi željno i nostalgično prizivaju povratak 'face to face' susreta.“ – zaključila je Kolar. Ovi susreti inicijalno su zamišljeni kao konferencija za okupljanje event brendova i turističkih profesionalaca iz Hrvatske, ali zbog odličnog odaziva na prvu konferenciju, koja je ostvarila gotovo 1.300 prijava, a 15% od toga bilo je iz drugih država, drugo izdanje je preraslo u regionalno. Ovog su se puta sudionicima, uz hrvatske organizatore, predstavili i vrhunski brendovi te njihovi partneri iz EU – ESPA/Europsko udruženje toplica, inovativni sajam poslovnih eve90

Suvremena trgovina 3(45)

Najnovije turističke informacije predstavio je direktor Hrvatske turističke zajednice, Kristjan Staničić, istaknuvši da je Hrvatska spremna za turizam. „Odlična epidemiološka situacija, usvojeni protokoli i upute za odvijanje turizma te fokusirana promocija na ključnim emitivnim tržištima, omogućili su nam postupno otvaranje granica još u svibnju, odnosno ranije pokretanje turističkih procesa u odnosu na nama konkurentne zemlje čime smo Hrvatsku na brojnim tržištima pozicionirali kao sigurnu i poželjnu turističku destinaciju. Također, unatoč globalnoj pandemiji i zahtjevnim tržišnim okolnostima, uspješno smo ojačali snagu nacionalnog turističkog brenda pa se tako Hrvatska sada u svjetskim okvirima nalazi među top 20 turističkih destinacija, dok smo na europskoj razini ušli među top 10 turističkih destinacija. U tom ćemo smjeru nastaviti djelovati i u sklopu novog Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma, koji će sadržavati strateški okvir i smjer promocije hrvatskog turizma“. Naglasio je kako će ključnu ulogu u daljnjem razvoju imati održivi turizam, dok je turističkim djelatnicima poručio kako je u ovim okolnostima ključno zadržavanje kvalitete usluge. Svoje viđenje trenutnog stanja u turizmu i predviđanja o budućnosti ovog sektora, predstavila je Maja Pak, direktorica Slovenske turističke organizacije: „Situacija u turizmu je izuzetno teška, obzirom da smo suočeni s drastičnim ograničenjima putovanja, kao nikada do sada, no postepeno ublažavanje restrikcija ovih dana daje nam određeni optimizam. Vjerujem da će mjere potpore, prilagodba ponude i marketing pomoći industriji da se oporavi i da će turizam iz ove krize izaći još održiviji i otporniji. Sada je vrijeme za daljnju nadogradnju održivosti i kvalitete. Vezano uz to, sretna sam što je Slovenija ovih dana dobila prve restorane s Michelinovim zvjezdicama, što je velika motivacija na putu oporavka turizma.“ „Kriza je pomogla da se o BiH turizmu misli na duge staze kao i planira unapređenje i digitalizacija poslovanja kako bi se spremno dočekala naredna turistička sezona.“, zaključak je voditeljice panel diskusije Josipe Terzić – Rezić, osnivačice konferencije Apriori turizam BH. Partner i suorganizator događanja bio je SLO-CRO ST Poslovni klub.

32. tradicionalna

najveća

konferencija za trgovce i proizvođače

2020

Povratak u budućnost

Organizatori:

- nova maloprodajna revolucija Zagreb, srijeda 7.10.2020. Kraš, Ravnice 48 u 9 sati

Više o tome na: http://suvremena.hr/

konferencije

S faksa na posao – kako se snaći u doba korone? studenti druge godine diplomskog studija Poduzetnički menadžment i poduzentištvo, Iva Gelenčir i Matej Markan. Na taj način istaknuta je važnost suradnje između studenata, profesora i poslovnog sektora, koja se na ovom studiju gradi od samih početaka.

rije no što je Nacionalni stožer za civilnu zaštitu donio odluku o popuštanju mjera za zaustavljanje epidemije korona virusa, počela su razmišljanja i predviđanja o „životu nakon pandemije“. Kriza uzrokovana korona virusom promijenila je način poslovanja, ali i ostavila velik utjecaj na tržište radne snage. Proaktivno se ponašati, pokazati samoinicijativu i samopouzdanje, angažirati se u zajednici, oduvijek su bili savjeti kojima su se, oni koji tek izlaze na tržište radne snage, mogli istaknuti i dobiti željeno radno mjesto. No, pitanje je hoće li isti savjeti biti primjenjivi i nakon što se vratimo ustaljenim tokovima života i rada. Na ovo pitanje, kao i brojna druga pitanja koja su pripremili studenti Ekonomskog fakulteta u Osijeku, pokušali su odgovore dati panelisti konferencije koja je održana 21. svibnja 2020. godine. Bila je ovo druga on-line konferencija u organizaciji Ekonomskog fakulteta u Osijeku i Međunarodnog centra za poduzetničke studije (ICES). Konferenciju je otvorio Aleksandar Zemunić, direktor poduzeća Selectio d.o.o., uvodnim izlaganjem na temu Tržište rada i 92

Suvremena trgovina 3(45)

„novo normalno“. U panelu, koji je uslijedio, sudjelovali su Vjekoslav Golubović – Hrvatski telekom d.d – direktor Odjela za upravljanje uslugama ljudskih resursa; Bruna Kostelac Košir – Infobip d.o.o. –

voditeljica HR-a za biznis i podršku; Zvonko Popović – Kanaan d.o.o. – osnivač i direktor; Jasenka Crnković – KentBank d.d. – direktorica poslovnice Osijek; Zorin Radovančević – Escape d.o.o. – osnivač i direktor. Obzirom da je konferencija bila primarno namijenjena studentima, konferenciju i panel vodili su

Studente je zanimalo kako se pripremiti za tržište rada, što mogu i trebaju napraviti kako bi bili zapošljiviji i konkurentniji, koliko poslodavci gledaju ocjene, a koliko druge aktivnosti u kojima su sudjelovali, te koliko će kriza uzrokovana epidemijom korona virusom promijeniti okruženje oko nas. Osnovni zaključak konferencije je da se, bez obzira na krizu, ulaganje u sebe i svoje znanje isplati. Proak-

tivni studenti, spremni na učenje, otvoreni na promjene, brzi u prilagodbi na nove situacije, lakše će se snaći u neizvjesnom i nesigurnom okruženju. Snimku konferencije možete pogledati na sljedećem linku: https:// youtu.be/O3xt6-8qyqs Pripremile: Anamarija Delić, Sunčica Oberman Peterka

gospodarstvo

Ojačati i učvrstiti lance opskrbe Očekuje se da će strategija “Od farme do vilice” (koju potiče projekt Europske komisije u okviru nove poljoprivredne politike EU) pružiti usklađeniji i na znanju zasnovan pristup koji trenutno nedostaje na područjima kao što su označavanje proizvoda prije početka pakiranja, označavanje porijekla, upravljanje otpadom ili donacije hrane, da napomenemo njih samo nekoliko. Europa će tako biti u mogućnosti međunarodno podupirati standarde održivosti u prehrambenom lancu.

ijekom mjeseci krize COVID-a, trgovci i veletrgovci hranom dokazali su svoju ključnu ulogu u isporuci dnevnih potrepština za više od 500 milijuna Europljana. Kriza je također pokazala koliko je važna suradnja svih aktera lanca. EuroCommerce, kao krovna organizacija trgovine, naglašava stoga potrebu nastavka ove suradnje u provođenju ove ambiciozne strategije. Pritom polaze od činjenica da Europa ima najbogatiji i najraznovrsniji poljoprivredno-prehrambeni sektor na svijetu. Svi akteri na tome trebaju nadograditi, uz podršku jedinstvenog, ali oscilirajućeg tržišta, kako bi potrošačima osigurali izbor hrane koju žele proizvesti na održiv način. Sektor maloprodaje i veleprodaje dugi niz godina traži suradnju u lancu opskrbe kako bi stvorio održiviji prehrambeni sustav i kako bi potrošači mogli pronaći prave proizvode u trgovinama, a poljoprivrednici imati koristi od prodaje održivih, visokokvalitetnih proizvoda. Trenutna zdravstvena kriza ubrzala je potražnju za zdravom i održivom hranom i s pravom se očekuje da će se to nastaviti i u budućnosti.

„Kako bismo ojačali jedinstveno tržište EU-a i omogućili jasnoću i jednostavnost svim sudionicima u poslovanju s hranom, očekujemo da će strategija pružiti usklađeniji i na znanju zasnovan pristup koji trenutno nedostaje na područjima kao što su označavanje proizvoda prije početka pakiranja, označavanje porijekla, upravljanje otpadom, donacije hrane, da napomenem samo nekoliko. Učinjeno ispravno, i u dijalogu s glavnim dionicima EU-a u radu na zakonodavnim inicijativama, Europa će biti u mogućnosti međunarodno podupirati standarde održivosti u prehrambenom lancu“ – naglašava Christian Verschueren, čelni čovjek EuroCommerce-a. Kako bi se olakšalo preuzimanje obveza u pogledu održivosti, radi se na daljnjim i preciznijim smjernicama o pravu tržišnog natjecanja i suradnji. U revidiranju sadašnjih pravila nastoji se osigurati bolju suradnju između poljoprivrednika i ojačati njihov položaja u lancu opskrbe. Komentirajući Izvješće Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije o savezima maloprodaje i njihovom utjecaju na lanac opskr-

be hranom, generalni direktor EuroCommercea Christian Verschueren rekao je: „Temeljito i na dokazima utemeljeno izvješće JRC pomaže razjasniti stvarnost saveza maloprodaje i potvrđuje da je malo dokaza o nepovoljnom utjecaju na poljoprivrednike te smatra da je postojeća regulativa dovoljna. Trgovci na malo rade s niskim maržama. Udruživanje im omogućava da malo uravnoteže jaču pregovaračku moć velikih dobavljača, pa se time potrošačima pruža šansa da konzumiraju proizvode koje žele po razumnoj cijeni. Veliki multinacionalni dobavljači djeluju na globalnoj razini, postižu značajne marže i imaju moć postavljanja uvjeta u lancu opskrbe. Većina malih trgovaca prisutna je samo u ograničenom broju zemalja u Europi i udružuju se u saveze kako bi stvorili razumnu osnovu za pregovore s tim velikim proizvođačima i ostvarilim u konačnici korist potrošačima.“ Izvješće je odgovar na poziv Europskog parlamenta nakon usvajanja direktive EU o nepoštenim trgovačkim praksama u lancu opST skrbe hranom iz 2019. www.suvremena.hr

franck - promo

Franck Ready to Drink Cappuccino i Macchiato – idealno rješenje za kavoljupce u pokretu Novi osvježavajući napitci ne sadrže konzervanse te dolaze u ekološki prihvatljivom pakiranju, praktičnom za konzumaciju u pokretu. Kao lider na domaćem tržištu, Franck ima ulogu postavljati trendove te osluškivati potrebe i navike, kao i preferencije svojih potrošača. Upravo iz tog razloga Franck je, odlučio ponuditi nešto potpuno drugačije - Franck Ready to Drink osvježavajući napitak s kavom i alpskim mlijekom! Ovi napitci najbolji su rashlađeni, a idealan su izbor za sve koji su u pokretu. Dostupan je u Cappuccino i Macchiato varijanti, a krasi ga neodoljiv kremasti okus i fina aroma probranih zrna 100% Arabica kave. Franck Ready to Drink osvježavajući napitci ne sadrže konzervanse, dolaze u ekološki prihvatljivom pakiranju te su dostupni po preporučenoj neobvezujućoj maloprodajnoj cijeni od 9,99 kuna.

Uz Franck Ready to Drink Cappuccino i Macchiato, svi ljubitelji kave mogu se prepustiti užitku otkrivanja novih, osvježavajućih okusa u svakom trenutku.

gospodarstvo

www.suvremena.hr

nove knjige

Poduzetnička etika Autor: dr.sc. Drago Pupavac Pripremio: Ratko Zelenika1

izdanju Veleučilišta u Rijeci u lipnju 2020. godine objavljena je knjiga Poduzetnička etika autora dr.sc. Drage Pupavca. Osim Uvoda, pozamašne bibliografije i bilješke o autoru, knjiga sadrži šest poglavlja u kojima autor elaborira rezultate znanstvenog istraživanja o primjeni etike u poduzetničkoj i gospodarskoj praksi. Poduzetničko društvo iskazuje se porastom proizvodnje, porastom ukupnih prihoda i dobiti, porastom broja zaposlenih, brzoj i radikalnoj promjeni strukture poslovanja, potražnje, ponude i porastu životnog standarda. Za razvoj poduzetničkog društva i poduzetničke kulture malo je toga važno kao što je to poduzetnička etika. Ako je poduzetnik bijednik, prevarant, uvijek spreman dati i primiti mito, sustav koji mu pruža „poslovni dom“, kontaminiran je. Generacije poduzetnika zanemarivale su važnost primjene etike u poslovanju i za to su platile ogromnu cijenu, koja se mjeri ne samo gubitkom ugleda i povjerenja javnosti, već i gubitkom milijardi eura. Percepcija javnosti o niskoj razini etike u poslovanju, odnosno mit o amoralnom businessu postao je zaprekom razvoju poduzetništva. Tako je poduzetnička, odnosno poslovna etika ili etika u gospodarstvu postala sastavnim dijelom modernog poduzetničkog društva. Nastala suradnjom etike i ekonomije, grana je etike u istom rangu kao što su to etika životne sredi-

ne, medicinska etika, etika znanstveno-istraživačkog rada ili bilo koja druga grana etike koja nastaje u procesu uspostavljanja etike kao filozofske discipline. Poduzetnička etika istražuje vrijednosne sudove koji određuju odlučivanje u gospodarstvu, njihove veze i odnose s društvenim okružjem i daje prijedloge za etički racionalno djelovanje. Sukladno tome, autora definira poduzetničku etiku kao sustav interdisciplinarnih znanja, vještina i profesionalnih kompetencija kojima se proučavaju i primjenjuju ekonomski zakoni i teorije, u suglasju s univerzalnim, specifičnim i specijalističkim etičkim načelima i pravilima s ciljem moralnog, društveno prihvatljivog i odgovornog iskorištavanja ograničenih resursa u procesu društvene reprodukcije, ostvarujući pri tom višak (dobit, zadovoljstvo, društvenu korist) te pretpostavke za trajni održivi rast i razvoj. Njezino osnovno pitanje jest pitanje kriterija ispravnoga izbora u realizaciji poduzetničkih ciljeva između mnoštva ekonomskih mogućnosti. Zadaća poduzetničke etike mogla bi se pojednostavljeno svesti na kritičko preispitivanje postojećega morala, normi i ciljeva u gospodarstvu i pronalaženje normi dobroga gospodarenja. Poduzetnička etika polazi od pretpostavke da u gospodarstvu ne smije biti prioritetno djelovanje isključivo po načelu ekonomske racionalnosti (profit da, ali ne po svaku

cijenu), nego treba brinuti i o posljedicama gospodarskih aktivnosti i poslovnih odluka za društvo, okružje i ključne sudionike. Sukladno Kantovu kategoričkom imperativu, maksima poduzetničke etike glasi: Radi tako da učinci tvojega rada budu prihvatljivi za trajan i kvalitetan ljudski život na Zemlji. To znači da se etička pitanja ne smiju postavljati samo u kontekstu raspodjele profita (dobiti), potrebno je da se odnose na cjelokupnu poduzetničku aktivnost. Namjera je ove knjige pomoći studentima da bolje razumiju važnost etike u poduzetničkoj i poslovnoj praksi, ponuditi na etici utemeljen okvir za primjereno ponašanje aktivnih sudionika gospodarskog sustava, te pridonijeti da se u što većoj mjeri smanji broj mogućih konfliktnih situacija u poslovnoj praksi. Da bi se namjera i ostvarila, nametnula se potreba da se problematika poduzetničke etike istraži

Ratko Zelenika, dr. sc. znanstveni savjetnik i redoviti profesor u trajnom zvanju (u mirovini), Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka. 1

Suvremena trgovina 3(45)

i elaborira u šest zaokruženih, logično rapodijeljenih i tematski povezanih dijelova. U prvom dijelu, Uvodu, ističe se važnost suradnje etike i ekonomije, zadaća poduzetničke etike, kao i razlozi zašto poduzetnička etika dobiva na važnosti u poslovanju malih, srednjih i velikih poduzeća. Nakon isticanja važnosti uključivanja ekonomista, odnosno menadžera i lidera, u diskusiji o problematici poduzetničke etike obrazlaže se struktura knjige. Drugi dio naslova Dobra ekonomija i ekonomika – temelj stabilnog i prosperitetnog društva, sastoji se od osam poddijelova: 1) semantički odnos: ekonomija i ekonomika, 2) moralna strana ekonomske znanosti, 3) ekonomsko ponašanje, 4) jaz između bogatih i siromašnih, 5) resursi u fokusu dobre ekonomije, 6) odrednice dobre ekonomije, 7) dvojbene odrednice dobre ekonomije i 8) čimbenici koji ugrožavaju dobru ekonomiju. Osobe od posebne važnosti za proučavanje poduzetničke etike naslov je trećeg dijela. Počinje se ocem etike, nakon čega slijede teme otac poduzetničke etike, otac ekonomije, glavni predstavnik protivnika etike u gospodarstvu, tajkuni, filantropi i zviždači. Četvrti dio naslovljen, Teorijska obilježja poduzetništva, poduzetnika i poduzetničke etike, sastoji se od četiri poddijela. U prvom poddijelu Teorijska obilježja etike elaboriraju se pojam i vrste etike te poduzetnička etika kao grana etike. U drugom poddijelu razmatra se Međuodnos etike i poduzetništva. Predmet analize u trećem poddijelu jest Etika u fokusu poduzetničkog djelovanja, dok se u četvrtom poddijelu, Poduzetništvom protiv siromaštva, izdvajaju poduzetničke ideje i pothvati koji zorno predočavaju onu ljepšu stranu poduzetništva. Upravljanje poduzetničkom etikom naslov je petog dijela. Ovaj

dio sastoji se od dva poddijela, u kojima se traži odgovor na pitanje kako donijeti etički ispravne odluke (Donošenje etičkih odluka) te kako omogućiti da etika postane sastavni dio svjesnog djelovanja poduzeća u poslovnoj praksi (Etički menadžment). Šesti dio nosi naslov Etički problemi globalnog biznisa. Nakon što se u prvom poddijelu istakne činjenica širenja poduzetništva, Od nacionalnog i regionalnog do globalnog poduzetništva i globalnih etičkih problema, predmet istraživanja preostala su tri poddijela Dječji rad, Pravedna trgovina i Moderno ropstvo. Zašto poduzetnička etika dobiva na važnosti u svijetu? Odgovor na to pitanje nije jednoznačan, te se čini primjerenim potražiti ga u sljedećim činjenicama. Prvo, evidentno je povećanje samosvijesti javnosti i značenja javnoga mnijenja za poslovne aktivnosti, drugo, razvija se svijest o ograničenosti prirodnih resursa i ugroženosti prirodnoga okružja, treće, razvoj poslovnih organizacija, napose multinacionalnih kompanija, rezultirao je povećanjem njihove moći u društvu nagovještavajući vladavinu ekonomije nad politikom, četvrto, ne smiju se smetnuti s uma ni brojni skandali u gospodarstvu vezani uz korupciju i, peto, razvoj znanosti i tehnologije. U svezi s poslovnom etikom često se spominje anegdota vezana za satiričara Karla Krausa, koji na retoričko pitanje: „Želite studirati poslovnu etiku?“ odgovara: „Tada se odlučite za jedno ili drugo“. Takvo promišljanje fenomena poduzetničke etike ne zadovoljava suvremene teoretičare, nego ih upućuje da iznesu brojne argumente za pristup „i-i“, odnosno da potvrde svoje uvjerenje kako samo etički pristup poslovanju može zajamčiti dugoročni uspjeh u gospodarskoj areni. Uključivanje etike u nastavne programe stručnih studija poduzetništva i menadžmenta ukazuje na či-

njenicu da je etika postala ne samo neizostavni dio suvremenog curriculuma, već i jamstvom intelektualne raznolikosti te, kroz rasprave i debate, vraćanja stvarnog poslovnog svijeta u predavaonice. Dok ekonomija kao znanost proučava kako ljudi koriste oskudne ili ograničene resurse da bi proizveli različite robe i raspodijelili ih za potrošnju, parafrazirajući Sokrata, može se ustvrditi da je poslovna etika postavljena uz bok ekonomiji, kao obad velikom i plemenitom konju, da zbog svoje moći ne bi postala neosjetljiva na potrebe onih radi kojih se gospodarske aktivnosti i odvijaju. Nemogućnost ekonomije da znanstveno utemeljeno riješi pitanja poput onih koliko visoka treba biti inflacija, treba li društvo pomagati siromašne ljude ili koliko država treba trošiti za obranu, dovelo je do mišljenja da je poslovna etika disciplina isključivo u domeni filozofa i teologa. Isključivanje ekonomista, odnosno menadžera i lidera iz diskusije o problematici poduzetničke etike, rezultiralo je činjenicom da su neki gospodarstvenici ustvrdili da bi okretanje poslovnih ljudi kršćanskoj etici proizvelo najveće ekonomske poremećaje u povijesti. Ne bavimo se mi poslovanjem da bismo promovirali etiku, kažu oni, već potragom za profitom gdje god to zakon izričito ne zabranjuje. Etika se ne bavi stvarima kakve one jesu, već kakve trebaju biti te je temeljna zadaća etičara stalno preispitivati postojeću praksu. Brojni sudionici gospodarskoga sustava doživljavaju poslovnu etiku kao opterećenje slobodi poduzetničkog djelovanja, zaboravljajući pri tom da se poduzetnička etika bavi i zaradom. Da je tome tako, potvrđuje i činjenica da se sve veći broj poduzeća odlučuje angažirati vanjske suradnike (neku vrst etičkih gurua) kako bi svoje etičke vrijednosti prenijeli zaposlenicima. Ovim udžbenikom želi se skrenuti pozornost na važnost poduzetničke etike u www.suvremena.hr

nove knjige suvremenoj gospodarskoj praksi. Naime, imidž poduzeća koja se ne ponašaju sukladno etičkim načelima (varaju svoje kupce, zaposlenike, dioničare) često je narušen do te mjere da ugrožava ne samo rast i razvoj poduzeća već i njegov opstanak u tržišnoj areni. Polazište i svrhovitost daljnjeg proučavanja poslovne etike kao kolegija na stručnim studijima poduzetništva i menadžmenta, povezana je i s promjenama poduzetničkog obrasca koje su započete stvara-

njem jedinstvenog europskog tržišta, a nastavljaju se daljnjim proširenjem Europske unije. Navedene se promjene očituju u reorganizaciji i širenju poduzetničkih pothvata, koji od nacionalnih prerastaju u regionalne, internacionalne, odnosno globalne. Iako je knjiga Poduzetnička etika, ponajprije namijenjena kao obvezna literatura studentima preddiplomskog stručnog studija Poduzetništva Veleučilišta u Rijeci, može

poslužiti i studentima drugih veleučilišnih i sveučilišnih prijediplomskih i diplomskih studija na kojima se proučavaju etički problemi u gospodarstvu. Jednako tako ova knjiga može biti od koristi poduzetnicima i menadžerima koji se gotovo svakodnevno nalaze pred brojnim poslovnim izazovima i etičkim dvojbama. Recenzija knjiga odgovorna je i zahtjevna obveza koju su obavili i dali svoje pozitivno mišljenje prof.dr.sc. Ratko Zelenika i ST prof. emeritus Vidoje Vujić.

Transport, špedicija i osiguranje Autor: prof. Stjepan Brzak Pripremilo: Uredništvo ST

učko otvoreno učilište Zagreb izdalo je novo i prošireno izdanje udžbenika Transport, špedicija i osiguranje autora Stjepana Brzaka, koji je ujedno i autor istoimenog udžbenika izdanog 2002. godine. Autor i izdavač odlučili su se na novo i prošireno izdanje ovog udžbenika zbog velikih promjena koje su se u proteklom vremenskom razdoblju dogodile u područjima koje ovaj udžbenik obrađuje. Namjera je bila, unoseći potrebne izmjene i dopune u novom udžbeniku, odgovoriti na potrebe s kojima se susreću svi kojima su znanja iz područja transporta, špedicije i osiguranja iz nekog razloga bitna te izdati udžbenik koji će biti suvremen i relevantan. Udžbenik se sastoji od 12 poglavlja od kojih svako poglavlje obrađuje neku od tema vezanih za transport, špediciju ili osiguranje. Poglavlja 98

Suvremena trgovina 3(45)

zastupljena u udžbeniku su Općenito o prometu, Transportne tehnologije, Cestovni promet, Željeznički promet, Pomorski promet, Riječni promet, Zračni promet, Poštanski i telekomunikacijski promet, Transport cjevovodima, Međunarodni i multimodalni transport, Špedicija ili otpremništvo i Osiguranje. Svako poglavlje ima kratki sadržaj, sažetak i pitanja za ponavljanje. Transport, špedicija i osiguranje je udžbenik prvenstveno namijenjen učenicima 4. razreda komercijalnog smjera, za zanimanje komercijalist. No, udžbenik može poslužiti kao relevantan izvor informacija i djelatnicima zaposlenima u gospodarskim granama koje se bave transportom robe, špedicijom i osiguranjem. Vjerujemo da će svima njima, a ponajviše učenicima i nastavnicima, ovaj izvrstan udžbenik biti korisno sredstvo za ostvarivanje nastavnim planom i

programom predviđenih ishoda učenja. Kvalitetu udžbenika potvrđuje i činjenica da je uvršten u Katalog odobrenih udžbenika za školsku godinu 2020./2021. za srednje strukovne škole Ministarstva znanosti i obrazovanja te vjerujemo da će udžbenik Transport, špedicija i osiguranje brzo pronaći put do ST svojih zadovoljnih korisnika.

Pandemija korone

Dramatičan utjecaj na globalnu modnu industriju piše: Ante Gavranović

Izvještaj o stanju modne industrije za 2020. pod utjecajem koronavirusa ukazuje na vrlo ozbiljno stanje odjevne industrije i teške posljedice u narednim mjesecima. Dvomjesečno zatvaranje dovodi 80 posto europskih modnih kompanija u teške financijske poteškoće. Internetska prodaja također opada 5-20 posto u Europi. 38 posto potrošača planira smanjiti potrošnju kućanstava.

odnu industriju, koja generira 2,5 trilijuna globalnih godišnjih prihoda, očekuju zaista teški dani. Pandemija corone ima dramatične posljedice za modnu industriju. Osim turizma i gastronomije, industriju odjeće najteže je pogodila ova pandemijska kriza. U industriji u kojoj 80 posto prodaje ovisi o maloprodaji, zatvaranje ima ozbiljne posljedice. Već 100

Suvremena trgovina 3(45)

dvomjesečno zatvaranje prodavaonica dovodi 80 posto europskih i sjevernoameričkih modnih kompanija u ozbiljne financijske potrebe. Kriza nepovoljno utječe i na internetsko trgovanje. Zabilježen je pad prodaje između pet i 20 posto u Europi, čak 43 posto u SADu i 18 posto u Kini. Glavni razlog za takvo nepovoljno raspoloženje među potrošačima iz svih regija leži u velikoj mje-

ri u pesimizmu prema gospodarstvu i očekivanim kretanjima. Četiri od pet potrošača (80 posto) u Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji vjeruju da će na njihovo financijsko stanje kriza ozbiljno utjecati više od dva mjeseca, njih 38 posto planira smanjiti ukupnu potrošnju kućanstava. Ovo su nalazi ažuriranoga izvješća „Stanje mode 2020“.(State of Fashion 2020 Corona Update) koje su zajednički

izradili McKinsey & Company i medijska platforma Business of Fashion (BoF). „Kriza utječe na naš svakodnevni život i plaši mnoge ljude. Poslovna klima nije naklonjena potrošačima zbog visoke razine nezaposlenosti i ograničenja u svakodnevnom životu“, kaže Achim Berg, stručnjak za modnu i luksuznu industriju iz McKinseyja. Osim toga, ormari potrošača dobro su ispunjeni i nema većih potreba za novim kupovinama. To ima posljedice: 21 posto ispitanih u Njemačkoj, Španjolskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji izjavilo je da bi htjelo kupiti manje odjeće čak i nakon što se trgovine ponovo otvore. „Kriza korone iznimno je ubrzala val konsolidacije u modnoj industriji“, kaže Berg. „Svi formati i segmenti imaju problema s financiranjem. Zbog međusobne povezanosti industrije i ozbiljnosti krize, očekujemo da će utjecaj na tvrtke u modnoj industriji biti dugoročne prirode“. Analiza pokazuje da industrija kao direktni rezultat krize bilježi velike šokove u potražnji, prihodima i procjeni vrijednosti na burzama. Globalni prihodi od mode (odjeće i obuće) mogli bi se smanjiti za 27 do 30 posto u odnosu na prethodnu godinu. Za industriju luksuzne robe (luksuzni modni, luksuzni dodaci, luksuzni satovi, fini nakit i visokokvalitetni kozmetički proizvodi) očekuje se globalni pad prodaje od 35 do 39 posto u 2020. u odnosu na prethodnu godinu. Prosječna tržišna kapitalizacija poduzeća u industriji odjeće, mode i luksuza smanjila se za gotovo 40 posto od 1. siječnja 2020. i time bilježi puno jači pad od općega stanja na burzama.

dustrija funkcionira. „Jednom kada se prašina trenutne krize ukloni, moda će se suočiti s recesivnim tržištem i industrijskim krajolikom koji je još uvijek u fazi dramatičnih promjena. To će zahtijevati povećanu i drukčiju suradnju unutar industrije - čak i između konkurentskih poduzeća. Nijedna tvrtka neće preživjeti pandemiju samostalno, a akteri modne industrije trebaju dijeliti podatke, strategije i uvide o tome kako se nositi s olujom“, rekao je Imran Amed, osnivač i izvršni direktor tvrtke Business of Fashion. „Kriza je katalizator koji će uzrokovati promjenu industrije sada je vrijeme za pripremu za svijet nakon virusa corone“. Berg dodaje: „Očekujemo fazu oporavka, ali McKinsey vjeruje da bi ‘karantena potrošača’ koja je posljedica krize, mogla ubrzati neke promjene u modnoj industriji, uključujući rastuću antipatiju prema poslovnim modelima koji stvaraju otpad, ali i zbog povećanih očekivanja u pogledu održivoga razvoja“. Prema spomenutom izvješću, kriza nudi priliku za redizajn industrijskog lanca vrijednosti u modnoj industriji. Teme kao što su digitalizacija, diskont, konsolidacija industrije i korporativne inovacije, zadobivaju puno važnije mjesto. Oporavak od pandemije prisiljava modne igrače da prilagode svoje operativne poslovne modele. Tvrtke koje su preživjele neposrednu krizu morat će napraviti hrabre i brze intervencije za stabilizaciju osnovnog poslovanja, prije svega u potrazi za novim tržištima, novim strateškim mogućnostima i budućim područjima rasta u globalnoj modnoj industriji, prolazeći pritom dramatičnu transformaciju.

„Karantena za potrošače“ ubrzava promjene u modnoj industriji Posljedice krize u koroni označit će presudan trenutak za modnu industriju i redizajnirati način na koji in-

Domaći tekstilci upozoravaju – najgore dolazi tek na jesen Najgore tek dolazi na jesen, poručeno je sa sjednice Udruženja tekstilne i odjevne industrije HGK. Stoga članice Udruženja traže, između

ostalog, produženje državnih mjera pomoći za plaće radnicima, nastavak naplate PDV po naplati računa i snažnije uključivanje domaćih proizvođača u javne nabave. „Vlada je prihvatila neke sugestije tekstilnog sektora, ali naš interes nije bio samo partikularni, već na razini cjelokupnog realnog sektora, jer smo, de facto, svi u problemu ili ćemo tek biti. Nismo uspjeli provesti snažnije poticanje domaće proizvodnje naše branše, pa stoga tražimo da nas se u novom paketu mjera tretira na sličan način kao i poljoprivredno-prehrambeni sektor gdje je donesena odluka da se 60 posto javnih nabava iz sektora nabavlja iz domaće proizvodnje. Mi želimo i da se uvozni tekstil u javnim nabavama supstituira s domaćim tamo gdje je to moguće“, istaknuo je Davor Sabolić, direktor Čateksa i predsjednik Udruženja tekstilne i odjevne industrije HGK. Jedan od većih problema branše je naplata potraživanja. Iz Udruženja traže samo da se poštuju zakonski rokovi plaćanja. „Svi moraju plaćati svoje račune, a država u tome šteka i još nam naplaćuje PDV, kamate i blokira nas. Mi se moramo okrenuti hrvatskoj proizvodnji, osvijestiti to u institucijama i prestati se skrivati iza propisa EU-a“. Član Uprave Kotke Krunoslav Cerovečki kazao je kako su oni pretežno izvoznici i ne mogu to supstituirati na domaćem tržištu. „Zato trebamo i dalje gurati mjere pomoći države u nekakvom obliku. Prema prognozama ekonomista najgore nas tek čeka na jesen, zato bi trebali zakonski osigurati rad na skraćeno radno vrijeme i maksimalno pomoći zadržavanje radnika“, smatra Cerovečki. „Moramo biti realni sa zahtjevima, ali i biti glasni. Konkretno, trebamo se fokusirati na PDV i oslobađanje doprinosa, te ponovo otvoriti razgovore o bolovanju na teret držaST ve“, jedan je od zaključaka. www.suvremena.hr

101

Šivanje po mjeri

ZAGREB NAMA, Ilica 4 NAMA Kvatrić, Kvaternikov trg ORLJAVA, Gundulićeva 11 KRAPINA KOTKA, prodavaonica, Krambergerova 2 PULA RT - STIL, Flanatička 3 RIJEKA TEKSTILPROMET, Koblerov trg 1 DUBROVNIK TEKSTILPROMET, Nikole Tesle 2 OSIJEK TEKSTILPROMET, Trg slobode 3 ZADAR SMOKVICA, Fashion Square, Franka Lisice 6 ŠIBENIK M – club, Trg kralja Držislava 4 POŽEGA Orljava – prod. 7, Florjanova 5

KAKO DOBITI SAMO NAJBOLJE OD SUNCA? Smanjen udio teško razgradivih sastojaka i upotreba visokoučinkovitih zaštitnih filtera (UVA+UVB zaštita)

� www.dm.hr � www.facebook.com/dm.Hrvatska.hr

Vaše rješenje za sigurno poslovanje!

najveća i najažurnija baza poslovnih informacija podaci iz više od 30 izvora za više od 808.000 poslovnih subjekata prikaz podataka u stvarnom vremenu neizostavan alat u analizi poslovnih informacija Prvi saznajte što se događa s vašim poslovnim partnerima i konkurencijom. Pratite iz dana u dan stanje na tržištu. Isprobajte nove funkcionalnosti i pronađite najbolje poslovne prilike.

0800 0080

info@fina.hr