Suvremena Su emena tr S T R U Č N I
Č A S O P I
vatskoj na ništici, a fairness i čestitost na najnižim granama u odnosu na te zemlje. Ma, svašta!
Neutemeljene tvrdnje U osvrtu na najvažnije rezultate studije prvog ispitivanja ima, smatramo, niz proizvoljnih i neutemeljenih tvrdnji, koje idu na štetu hrvatskoga gospodarstva. Istina je da su hrvatske tvrtke trenutačno pesimistične. Međutim, kad je riječ o izvoznim rezultatima pokazatelji govore da je izvoz snažno porastao. Taj se odnos nastavlja i u prvom tromjesečju 2015. pa, prema Eurostatu, Hrvatska pripada u krug triju zemalja s najvišim stopama rasta izvoza unutar EU. „Realno gledajući, zbog niske industrijske proizvodnje, izvozne su mogućnosti Hrvata ograničene, jer su čak i glavna izvozna tržišta poput Italije oslabila. U četiri zemlje Jugoistočne Europe snažnije su izražene uvozne aktivnosti od izvoznih poslova. U Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji uvozi 60% tvrtki, a u Bosni i Hercegovini čak 70%. Hrvatska industrija većim dijelom počiva na brodogradnji, koja je posljednjih godina nažalost doživjela krah. Logične posljedice: mora se više uvoziti“, pojasnila je Gudrun Meierschitz.
I taj zaključak nije korektno izveden. Naime, hrvatski izvoz raste unatoč restrukturiranju brodogradnje. Najveći partneri su Italija, Njemačka, Slovenija, BiH i Austrija. U te zemlje nikad nismo izvozili brodove, osim manjih plovila, a upravo one čine glavninu naših izvoznih tržišta. No, i „velika“ brodogradnja se oporavlja i uskoro će opet biti stup hrvatske izvozne ekspanzije. To pokazuje da se struktura izvoza bitno izmijenila i da stvaramo nove proizvode koji pronalaze put do svjetskih tržišta. Po spomenutom izvješću ne stječe se takav utisak.
Model studije kao promašaj? Svakako je korisno da se analitički promatra tržište pojedinih zemalja jugoistočne Europe, pa time i Hrvatske. Kako smo saznali, Društvo Prisma u koncernu Euler Hermes, članici Allianz grupe, nije samo odgovorno za austrijske rizike, već i za rizike Jugoistočne Europe (SEE). S jedne strane, pod odgovornost spada provjera kreditne sposobnosti svih rizika u ovim zemljama. S druge strane, društvo Prisma u Sloveniji i Hrvatskoj (u suradnji s grupom Allianz) sastavlja i prodajne strukture. U Srbiji postoji vla-
stita tvrtka kćer kao organizacija za usluge. Ovaj će gospodarski indeks za Jugoistočnu Europu, zajedno s tvrtkom GfK, austrijskim izvoznicima pružati godišnje gospodarske podatke. Upravo stoga je važno da ti podaci budu korektni, posebno kad se radi o jednom od najvažnijih partnera. Istraživanje je provedeno u prosincu 2014. Ciljna grupa bili su male i srednje tvrtke te koncerni koji posluju po principu Business to Business. Metoda: CATÍ (Computer Assisted Telephone interviewing, računalno potpomognuto telefonsko intervjuiranje). U svakoj je zemlji ispitano 150 tvrtki. Zanimljivo, sva recentna istraživanja pokazuju da su upravo mala i srednja poduzeća u hrvatskom gospodarstvu nositelji povećanog izvoza, stvaranja dodane vrijednosti i izlaska iz recesije. Iz izvješća PRISMA-e takav se trend ne može iščitati. Postavlja se pitanje može li se na takvom uzorku i takvim načinom anketiranja dati realna (i ozbiljna) slika stanja u gospodarstvu jedne zemlje? Objektivno, to baš i nije uputno. Recimo, istraživanje koje (već godinama) provodi Njemačkohrvatska industrijska i trgovinska komora dalo je drukčije, puno realnije reST zultate. www.suvremena.hr
5