Lovran, 17. – 19. travnja 2013.
XIV. državno Natjecanje iz povijesti
Povijest me (m)uči Karte, godine i bilješke u glavu trpam I znanje svoje stalno krpam. Znam na primjer da je Ludovik I. boj vodio Da bi našu Dalmaciju od Mlečana oslobodio. Usput se molio da bude Zadarskoga mira I dobrog paškog sira. Ta povijest zna mi zadati muke teške, Ali uz malo mašte od nje se mogu složiti priče bez greške. Iz serije o Sulejmanu Veličanstvenom sve brzo i lako naučim, A pritom se, vjerujte, ni najmanje ne mučim. Kad bi se tako ispričala lekcija svaka, Nijednom đaku povijest ne bi bila tlaka.
TEREZIJA KOPRIVNJAK, 6. a
POVIJESNI RAZVOJ LOVRANA Područje istočne obale istarskog poluotoka bilo je nastanjeno još u prethistoriji, o čemu nam svjedoče različiti pronađeni arheološki ostaci. Prve informacije o povijesnom nastanku i razvoju Lovrana daje nam anonimni geograf iz Ravene, koji je pisao najvjerojatnije krajem 7. stoljeća, a koji u svom djelu navodi jedno od najranijih naziva Lovrana – Lauriana. Najvjerojatnije je da je naselje ime dobilo po latinskom nazivu za lovor koji raste na cijelom području Lovrana i okolice. U vrijeme rimske vlasti prostor Lovranštine je pripadao rimskoj provinciji Dalmaciji. Stanovništvo koje je živjelo na tom području pripadalo je romaniziranim Liburnima. Uglednijim građanima Rima je na području Istre bilo dopušteno graditi svoje rezidencije i poljoprivredno-proizvodna dobra, tzv. villae rusticae. Tako je na trgovačkom putu između Pule i Trsata, a na mjestu današnjeg Lovrana, svoju vilu rustiku sagradio rimski patricij, državnik, vojskovođa i kartograf Marko Vipsanije Agripa (Marcus Vipsanius Agrippa još u 1. stoljeću prije Krista. Ova vila rustika smatra se začetkom Lovrana kao naselja, a pokoreni Liburni koji su kao robovi ovdje uzgajali vinovu lozu i masline, njegovim prvim stanovnicima. Rano srednjovjekovlje daje malo podataka o Lovranu, ali jedan od zanimljivijih vezan je za priču o vladavini Franaka na području Istre te njihovim vojnim pohodima protiv doseljenih Hrvata i Avara. Po nekim izvorima u okolici Lovrana se 799. godine odigrala bitka između Franaka i Hrvata u kojoj je poginuo franački vojskovođa i friulski markgrof Erik. O toj pogilji akvilejski je patrijarh Paulin (776. - 802.) spjevao Versus Paulini de Herico Duce (Paulinov spjev o knezu Eriku), u kojem kao mjesto Erikove pogibije spominje Mons Laurentus (Lovransko brdo). I danas se jedno brdo iznad Lovrana naziva Knezgrad i kod lokalnog stanovništva postoji vjerovanje da je upravo to brdo na kojem su Hrvati potukli Franke. Pisani podatak iz tog vremena u Vita Caroli Magni (Život Karla Velikog) koju je napisao povjesničar Einhard, kaže da se ova bitka odigrala kraj Trsata.
U vrijeme nastanka srednjovjekovne hrvatske države Lovran ostaje u njenim okvirima sve do 11. stoljeća.
U 12. stoljeću Lovran se spominje u opisu arapskog geografa El Idrissija koji ga opisuje kao velik i napredan grad s razvijenom brodogradnjom i velikim brojem lađa, koji teritorijalno pripada pod vlast Akvileje. U 15. st. Istra je podijeljena između dviju političkih sila: Mlečana (Venecije) koji su držali čitavu zapadnu obalu i dio istočne te Habsburgovaca koji su kontrolirali čitavu unutrašnjost poluotoka i preostalu obalu. Habsburška Istarska grofovija obuhvaćala je 20 općina, a Lovran je bio jedna od tih općina smještena između Općine Veprinac i Općine Mošćenice. U 16. i 17. stoljeću uslijed osmanlijskih provala u Hrvatsku i uskočkih ratova s Venecijom, oko Lovrana se grade obrambene zidine. Sve do smrti Petra Kružića, junačkog branitelja Klisa, 1537. godine, Lovran je bio glavna luka za brodove koji su ljudstvom i ratnim materijalom opskrbljivali klišku utvrdu.
Najteža stradanja Lovran je doživio za vrijeme uskočkih ratova, kada su ga 1599. i 1614. Mlečani dva puta spalili, a 1616. godine gotovo u potpunosti uništili. Godine 1689. I. W. Valvasor u svojem je djelu Slava Vojvodine Kranjske opisao Lovran kao važan pomorski i trgovački centar s okolicom bogatom vinogradima, maslinicima i kestenima.
U 18. stoljeću Lovran se spominje kao naselje pomoraca, kapetana i brodovlasnika, ojačavaju
trgovačke veze s Dalmacijom, otokom Pagom, Venecijom te Anconom. Razvoj gospodarstva uzrokuje povećanje broja stanovnika o čemu govore crkveni popisi stanovnika koji spominju da Lovran tad ima 2900 stanovnika. 19. stoljeće područje Lovranštine ponovno dolazi pod austrijsku vlast i uključeno je u austrijsku pokrajinu Istru. Procvat gospodarstva vezan je za razvoj brodarstva na jedra te se Lovran prometnuo u jedno od većih brodarskih središta na Kvarneru.
Kriza jedrenjaka nakon početka primjene parobroda koja je zahvatila cijeli svijet, odrazila se i na hrvatske krajeve koji su živjeli od brodarstva, pa je tako pogodila i Lovran. Iako je izgubio ulogu važne pomorske luke sjevernog Jadrana, blizina Opatije, novog turističko-lječilišnog središta, utjecala je i na razvoj Lovrana kao turističko-lječilišnog odredišta liburnijske rivijere. Tako se jako brzo stanovništvo Lovrana preorjentiralo na novu granu gospodarstva-turizam. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća na području Lovrana izgrađuju se mnogobrojni hoteli i privatne zgrade za odmor i oporavak, s uređenim parkovima i vrtovima. Tijekom tog razdoblja nastaju neki od najljepših primjera arhitekture koji i danas svjedoče o popularnosti liburnijske rivijere među tadašnjim europskim plemstvom, vladarskim kućama i bogatim građanstvom koji su za svoj odmor odabirali baš Lovranštinu zbog izuzetnih blagodati klime i podneblja.
KULTURNO-POVIJESNE ZNAMENITOSTI LOVRANA Prekrasna srednjevjekovna jezgra grada sama je po sebi spomenik na otvorenom, koji je sačuvao detalje iz povijesti mediteranske urbane arhitekture, freske, pročelja i zidine.
Među najznačajnije kulturno-povijesne znamenitosti Lovrana spada župna crkva Svetog Jurja, izgrađena u razdoblju romanike u 13. st. koja je u 15. st. dobila novo ruho, kasnogotičke freske, djelo domaćih umjetnika. Danas je vrijedno djelo spomeničke baštine i simbol grada. Nasuprot crkve smjestila se stara zgrada poglavarstva, koja potječe iz srednjeg vijeka, a koja na sebi čuva lik Svetoga Jurja, zaštitnika grada Lovrana i lovranske župe.
Značajna sakralna građevina je i crkvica Svetog Trojstva, jednostavna, mala gotička crkva, a nalazi se iznad lovranske lučice. U njoj se danas nalazi grob lovranskog župnika Gašpara Bekarića iz 16.st.
Još jedan prepoznatljiv simbol grada i ostatak fortifikacijskog sustava srednjovjekovnog Lovrana je masivna gradska kula. Kvadratnog je tlocrta, izvorno sačuvana do određene visine sa svojim pravilno isklesanim kamenim blokovima. Gornji dio kule je dozidan nakon ratnih razaranja u 17. stoljeću. Unutrašnjost kule je nakon nedavne rekonstrukcije prenamijenjena za muzejske postave i izložbe.
Jedna od zanimljivosti je i luneta portala zgrade na Trgu sv. Jurja okružena drvenim reljefom brkate i bradate figure zastrašujućeg pogleda – Mustaćona. Po legendi je čuvao kuću od svih mogućih neprijatelja i nevolja.
Još jedno vrijedno graditeljsko postignuće je izgradnja obalna šetnice (Strandweg – Lungomare) koja dužinom od 12 kilometara spaja Lovran s Voloskom i omogućuje šetnju i uživanju u blagodatima morske klime i pogledu koji nudi šetačima, prvenstveno na poznate lovranske vile i uređene perivoje i vrtove.
Glagoljska ostavština na zidovima crkve svetog Jurja u Lovranu Najveći istraživač hrvatskih glagoljskih grafita Branko Fučić (1920. – 1999.) odgonetnuo je 48 grafita otkrivenih na freskama u župnoj crkvi svetog Jurja u Lovranu. Među tim je grafitima 6 pisanih ustavnom glagoljicom, 38 kurzivnom te 4 miješanim oblicima ustavnoga i kurzivnoga pisma, a svi potječu iz 15. i 16. stoljeća.
Razgledali smo ih, „prevodili“ na latinicu, zamislili se i za vas izabrali sljedeća dva:
to govore mrtvi živomu: ča me gledaš ale ča se čudiš ale ne znaš da sam bil i jas včera kako si ti danas, a ti oćeš bit zutra kako sam jas danas .čfkz. to pisa žakan marko To govore mrtvi živomu: Ča me gledaš ale ča se čudiš? Ale ne znaš da sam bil i jas včera kako si ti danas, a ti oćeš bit zutra kako sam jas danas. 1549. to pisa žakan Marko.
va ime božje i devi marije, amen. .čfl . . miseca sektebra na dan 1g. ta dan se va lovrane javi nagla smert i umre do .l. ljudi. Va ime Božje i Devi marije, amen. 1558. miseca sektebra na dan 14. Ta dan se va Lovrane javi nagla smert i umre do 50 ljudi.
Mitologija našega kraja Slavenska mitologija uglavnom govori o vremenu nastanka svijeta i ljudi, upoznavanju bogova, nastajanja njihove djece i rođaka. U cijeloj mitologiji isprepliću se borbe između dobra i zla. To su bila vremena kada se često ratovalo i ljudski je život bio u opasnosti i od ljudi i od tada divljih i neukroćenih prirodnih elemenata. U ljetu su, plodonosnom i toplom, vidjeli dobre bogove (Perun, Svantevid, Danica, Lada, Svarog... ), a u hladnim i neplodnim vremenima zle (Crnobog, Črt, Morana, Bjesomir...). Slaveni su se borili protiv neprijatelja, a kada nije bilo rata, uzgajali su stoku, obrađivali zemlju, priređivali gozbe posvećene moćnim bogovima.
Perun je najmoćniji slavenski bog, bog grmljavine, donositelj plodnosti, ratničko je božanstvo kojem su prinašane biljne i životinjske žrtve i donošen ratni plijen. Stari Slaveni su vjerovali da grmljavina nastaje kada siloviti Perun izleti iz svojih dvora i upotrijebi svoje magično oružje, strijele (munje). Veles/Volos je bog pastira, svih rogatih životinja, bog zemljoradnje (zemlje i vode). Ima gustu bradu i prekriven je dlakom od snažnih nogu pa do uznosite glave koju su krasili veliki rogovi, zastrašujućeg obličja i kadkad divljeg ponašanja. Štuju ga ratari i pastiri kao pralik pastirskog boga. Veles se pretvara u razne životinje, kao što su zmaj ili zmija. U stalnom je sukobu s Perunom. Malo mjesto Volosko kod Opatije ima veze s bitkom Volosa i njegovih sinova protiv sile zla. Slavan završetak bitke Volosa i njegovih sinova protiv sila tame bio je popraćen silnim slavljem, uz gozbu, tustu veprovinu i potoke medovine. Naselje na mjestu pobjede prozvali su Volosko kao uspomenu na pobjedu.
Obronci Učke bili su od posebna značaja za prve slavenske doseljenike na Kvarner – najvažnije i najsvetije mjesto gdje su se klanjali i pridonosili žrtve svojim bogovima. Dpšavši u novu zemlju Slaveni su morali na odgovarajuća mjesta postaviti svoje bogove i božanstva. Većinom su to brda ili humovi, od kojih je jedan posvećen bogu svjetlosti i dobra, te stoji na lijevoj strani vode, dok je drugi posvećen bogu tame i zla, na desnoj strani. Pod Perunovom gorom mora biti voda, kao što pod Perunom nad Mošćenicama teče Potok. Time bi Potoška je vala, kako ju zovu njezini stanovnici ili Mošćenička Draga bila bitan dio svetišta kao i gora Perun. S gore se do Potoka spušta stjenovita strmina, upravo kako se očekuje u Perunovu svetištu. Pod Perunom na vodi je mlin koji je bitan kao mjesto gdje je Gromovnik kamenom ubio zmaja.
Bog gromovnik Perun, zamišljan je kao orao koji sjedi na suhoj ili zlatnoj grani na vrhu bora i gleda na sve četiri strane svijeta kako bi vidio što tko radi. Do njega sjedi kćerka, kukavica Mara i devet orlića koji su joj braća. Dolje ispod gore, na vodi gdje raste vrba, u njenom korijenu obitava Veles zamišljen kao pernata ili dlakava životinja (poput medvjeda) ili pak zmija. Nesreća nastaje onda kada se zmija počne penjati na goru gdje vlada Perun. Zmija želi oduzeti vodu koja ljudima, poljima i stoci znači život. Perun tada udara ognjenom munjom i tjera Velesa dolje u korijen, u vodu gdje mu je i mjesto. Priča kaže da tamo gdje zemlju pogodi Perunova munja nikne perunika.
Kada su se Hrvati pokrštavali, stara vjerovanja nije bilo lako potisnuti. Crkva je uspjela prenijeti Perunove karakteristike na novog kršćanskog sveca – svetog Iliju koji tako postaje gromovnik na osnovi starozavjetnih karakteristika (vozio je vatrenu kočiju nebom). Moguće je da je u nekim mjestima zamijenjen svetim Vidom, a ponegdje su značajke prenesene i na kršćanskog Boga. Perunova su obilježja prenesena i na svetog Jurja koji od negdašnje legende sveca mučenika postaje svetac vitez i zmajoubojica (povezanost zmaja i zmijskog Velesa). U brojnim se krajevima i do današnjih dana održao kult Zelenog Jurja. Jurju se pjevalo u sušnim vremenima da donese kišu ( kišu kao rezultat borbe Peruna i Velesa), a bio je i zaštitnik plodnosti općenito. Jurjevo označava početak proljeća, aktivnog dijela godine, početak prvih seljačkih radova izvan kuće. Toponimi našeg kraja, vrh Perun na 888 m. n. v. i zaseok Trebišća, osim ljepote prirodnog krajolika, pričaju jednu maštovitu priču drevnih stanovnika tog područja. Danas se tu nalazi mitsko-povijesna staza u sklopu Parka prirode „Učka“.
RAZVOJ ŠKOLSTVA Razvoj pismenosti na području Lovrana može se povijesno pratiti sve do antičkih vremena, ali pravi razvoj hrvatske pismenosti veže se za djelovanje Konstantina i Metoda te širenje glagoljske pismenosti na hrvatske krajeve. Na područje Liburnije glagoljica se širila s prostora Krka, centra glagoljičke pismenosti, te se održala i očuvala u raznim glagoljičkim natpisima. Tijekom srednjovjekovlja pismenost je uglavnom bila pod utjecajem stranih vlasti odnosno Austrijanaca i Mlečana. U razdoblju do 19. st. bilo je jako malo pismenih ljudi jer je prevladavalo mišljenje da je škola potrebna jedino budućim svećenicima koji su nerijetko bili jedini pismeni ljudi. S razvojem gradskih naselja pojavila se potreba za obrazovanim ljudima tako da u 19. st. započinje pravi razvoj školstva na ovim prostorima. 1819. godine, u većim istarskim naseljima niču tzv. glavne škole, a iste godine se otvara i dvorazredna škola u Lovranu u kojoj se nastava održavala na talijanskom jeziku. U razdoblju istarskog narodnog preporoda, 11. studenog 1877. otvorena je nova školska zgrada u Lovranu. Škola je imala dva kata. Na prvom katu bio je prvi razred i stan za upravitelja, a na drugom katu drugi razred i stan za učiteljicu. Pored talijanskog jezika „naučni“ jezik u školi bio je i hrvatski. Godine 1884. Ministarstvo za bogoštovlje i nastavu Austro-Ugarske Monarhije na zahtjev Talijana odobrilo je podjelu škole na hrvatsku i talijansku paralelku. Tada zapravo počinje teško razdoblje za hrvatsku školu u Lovranu. Školske godine 1904./05. u hrvatskoj paralelki bilo je 160 učenika, a samo jedan učitelj. Od 1909. do 1914. godine škola je dvorazredna, a dalje trorazredna, što znači da se povećavao broj djece. Godine 1945. opet se u staroj školi održavala nastava na hrvatskom jeziku. 1961. godine na prijedlog Školskog odbora ove škole Savjet za prosvjetu Narodnog odbora Općine Opatija predlaže Općinskom vijeću novo ime škole te je na kraju i odlučeno da škola u Lovranu dobije ime Viktora Cara Emina, jednog od najpoznatijih književnika, publicista i preporoditelja te boraca za hrvatski jezik, koji je bio bivši učenik lovranske škole. 1967. g. završena je nova, moderna školska zgrada u kojoj i danas učimo.
Opći podaci o školi
Osnovnu školu Viktora Cara Emina, Lovran u školskoj godini 2012./2013. čine matična škola i četiri područne škole PŠ „Eugen Kumičić“ u Mošćeničkoj Dragi (osmogodišnja) PŠ Mošćenice (trogodišnja) PŠ Brseč (trogodišnja) PŠ Dobreć (trogodišnja) U matičnoj školi učenici su raspoređeni u 16 razrednih odjela od prvog do osmog. Ukupan broj učenika Osnovne škole Viktora Cara Emina u školskoj godina 2012./13. je 371.
MOJA ŠKOLA
U mom mjestu postoji jedna zgrada, u kojoj pamet ne dolazi bez rada. U njoj se piše i šara I tako se pamet stvara.
To je mjesto gdje djeca vrijedno uče, da bi se roditeljima pohvalila kod kuće.
Ta zgrada koja nas čini tako sretnima, Je Osnovna škola Viktora Cara Emina. Mia Stojšić, 5. b
Naše misli o životu potaknute glagoljskim grafitima Život je najšarenija livada na svijetu. Irena Petković (Život je najšarenija livada na svijetu. Irena Petković)
Svaki život može biti lijep, ili barem ljepši. Leo Prenc (Svaki život može biti lijep, ili barem ljepši. Leo Prenc)
Pogreške su dio ljudskog života, životne lekcije iz kojih se uč i, samo na teži nač in. Sara Puharić (Pogreške su dio ljudskog života, životne lekcije iz kojih se uči, samo na teži način. Sara Puharić)
Darujemo li ljubav, možemo promijeniti svijet. Sara Puharić (Darujemo li ljubav, možemo promijeniti svijet. Sara Puharić)
Život je kao more, ovisi o vjetru. David Smolč ić (Život je kao more, ovisi o vjetru. David Smolčić)
Živi život punim pluć ima jer je dragocjen
i
kratak. Alen Grubić (Živi život punim plućima jer je dragocjen i kratak. Alen Grubić)
Uvijek gledaj vedru stranu života. Laura Sam (Uvijek gledaj vedru stranu života. Laura Sam)
Ljudski je vijek kratak, ali neka č ovjekova djela su trajna. Njegujmo baštinu koja nas definira. Robert Zuljani (Ljudski je vijek kratak, ali neka čovjekova djela su trajna. Njegujmo baštinu koja nas definira. Robert Zuljani)
U životu ima uspona i padova, ne odustaj! Daniel Rubinić (U životu ima uspona i padova, ne odustaj! Daniel Rubinić)
Život je samo jedan, proživi ga pametno. Lucia Žagar (Život je samo jedan, proživi ga pametno. Lucia Žagar)
Vjeruj u svoje snove i oni ć e se ostvariti. Damian Žagar (Vjeruj u svoje snove i oni će se ostvariti. Damian Žagar)
Potrudi se svaki trenutak života uč initi
što
boljim, veselijim ljepšim. Lucija Barunč ić (Potrudi se svaki trenutak života učiniti što boljim, veselijim ljepšim. Lucija Barunčić)
NAVIGAT BIN OTEL Navigat bin otel, videt celi svet. Mat mi govori da nij to za me, ma ča moren, mene more zove i vuče...
More parat i navigat, to mi ni sada neda spat. Judi moji ča da storin!? Ni san neznan. Ma ja MORAN navigat!
ALEN MATAJIĆ, 7. b
Popis pozvanih učenika na Državno natjecanje iz povijesti za osnovne i srednje škole 2012./2013.
7. razred
Prezime i ime učenika
Škola
Prezime i ime mentora
Lesničar, Ivana
OŠ Rikard Katalinić Jeretov, Opatija
Host, Ljiljana
Vrvilo, Petar
OŠ Jurja Dalmatinca, Šibenik
Marinović, Miranda
Peček, Teodora
OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec
Poljak, Sonja
Šego, Branko
OŠ Ivana Mažuranića, Vinkovci
Velić, Ivana
Mabić, Valentin
OŠ Luka, Sesvete
Ćavar, Zrinka
Vizinger, Zoja
OŠ Nedelišće, Nedelišće
Špiranec, Sanja
Arelić, Josip
OŠ Brestje, Brestje
Ćavar, Zrinka
Grozdanić, Ruben
OŠ Hugo Badalić, Slavonski Brod
Tomičić, Marija
Jakobušić, Petar
OŠ Marina Držića, Dubrovnik
Šilje-Capor, Jelena
Jurišić, Antonija
OŠ Popovača, Popovača
Kujundžić, Manuela
Kolovrat, Ana Lucija
OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića, Zagreb
Gambiraža, Knez Anita
Maruna, Paula
OŠ Šimuna Kožičića Benje, Zadar
Pepić, Nenad
Šram, Marko
OŠ Ivana Filipovića, Osijek
Vračević, Ksenija
Vlaše, Tea
OŠ Petra Zoranića, Stankovci
Delić Žepina, Božena
Erstić, Lorena
OŠ Luka, Sesvete
Ćavar, Zrinka
8. razred
Prezime i ime učenika
Škola
Prezime i ime mentora
Sorić, Ivan
OŠ Majstora Radovana, Trogir
Šimić, Marijana
Šošo, Liana
OŠ Eugena Kumičića, Rijeka
Lusina, Marina
Zadro, Lucija
OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb
Pervan, Slavica
Sušanj, Sven
OŠ Podmurvice, Rijeka
Baraba, Iva
Vrkić, Karla
OŠ Strožanac, Podstrana
Jujnović, Ivan
Siročić, Jan
I. osnovna škola, Čakovec
Matotek, Višnja
Končar, Ilija
OŠ Grgura Karlovčana, Đurđevac
Tomrlin, Katica
Petravić, Veronika
OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića, Zagreb
Gambiža Knez, Anita
Medančić, Lea
OŠ Veruda, Pula
Kalender Anić, Sabina
Blagojević, Jakov
OŠ Ljudevita Gaja, Osijek
Lukić, Marijana
Topkin, Valerija
OŠ Martijanec, Martijanec
Pirc, Sanja
Kovačević, Korina
OŠ Jurja Habdelića, Velika Gorica
Crnkoci, Goranka
Komazec, Katja
OŠ Ivana Filipovića, Zagreb
Babić, Ana
Strmota, Lucija
OŠ Turanj, Karlovac
Perković, Ilija
Škrlec, Borna
OŠ Ksavera Šandora Đalskog, Donja Zelina
Stanković Belić, Mirjana
Prva skupina
Prezime i ime učenika
Ime škole
Prezime i ime mentora
Vereš, Matej
I. gimnazija, Osijek
Sokol, Anđa
Justament, Jasmina
SŠ Ivanec
Bolčević, Milena
Leš, Borna
V. gimnazija , Zagreb
Rendulić, Vlatka
Orlić, Petar
XV. gimnazija, Zagreb
Naletilić, Zdravko
Sršić, Petra
Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti, Osijek
Pandžić, Marija
Kušec, Iva
SŠ Dragutina Stražimira, Sveti Ivan Zelina
Crneković, Jasna
Slivar, Luka
SŠ August Šenoa , Garešnica
Prodanić, Milka
Milas, Jakov
SŠ Ivanec
Bolčević, Milena
Petrović, Ante
I. gimnazija, Zagreb
Mandušić, Ivica
Perkov, Gabrijela
Gimnazija Antuna Vrančića, Šibenik
Paić, Jasminka
Martinić, Lorena
Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Zabok
Pevec, Daniel
Rukavina, Luka
V. gimnazija, Zagreb
Rendulić, Vlatka
Druga skupina
Prezime i ime učenika
Ime škole
Prezime i ime mentora
Babok, Edita
Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Zabok
Petrač, Božica
Ninčević, Ivan Borna
Gimnazija – Karlovac
Jadrić, Natalija
Njegovan, Juraj
IV. gimnazija, Zagreb
Dumančić, Lidija
Pelin, Dunja
SŠ Tina Ujevića, Kutina
Orešković, Anita
Stanić, Matej
Klasična gimnazija fra M. Lanosović, Slavonski Brod
Jonjić, Drago
Vuković, Saša
Gimnazija – Čakovec
Mutvar, Verica
Havliček, Petar
SŠ August Šenoa, Garešnica
Prodanić, Milka
Kuprešak, Katarina
Gimnazija – Županja
Marković, Ana
Kolar, Klara
Gimnazija Dr. Ivana Kranjčeva, Đurđevac
Leščan, Zdravko
Fel, Leo
Katolička klasična gimnazija s pravom javnosti, Virovitica
Drvenak, Hrvoje
Curić, Marin
Gimnazija – Metković
Vidović, Zoran
Todić, Jasna
SŠ Vela Luka
Prižmić, Ivana
Šaško, Tea
Druga gimnazija – Varaždin
Slunjski, Nikola
Perčinlić, Tomislav
SŠ Vrbovec
Radić, Stjepan
Sušak, Marijana
Gimnazija Velika Gorica
Vondra, Ivan
Ivanković, Blaž
XVI. gimnazija, Zagreb
Kantolić, Zoran
Treća skupina
Prezime i ime učenika
Ime škole
Prezime i ime mentora
Pleić, Tvrtko
SŠ Donji Miholjac
Falamić, Zvonimir
Percan, Matej
Pazinski kolegij – Klasična gimnazija Pazin s pravom javnosti
Bogešić, Daniel
Malešić, Lucija
SŠ Hrvatski kralj Zvonimir, Krk
Gordija, Marijan
Ivanković, Tinka
I. gimnazija, Zagreb
Lovrić, Andrija
Cirkvenčić, Filip
Prva gimnazija, Varaždin
Burek, Višnja
Kranjčec, Dominik
XV. gimnazija, Zagreb
Naletilić, Zdravko
Pale, Tonka
XV. gimnazija, Zagreb
Naletilić, Zdravko
Tkalec, Anamarija
Prva gimnazija, Varaždin
Barulek, Jurica
Bajkovec, Lucija
Gimnazija – Čakovec
Mutvar, Verica
Janković, Marta
Gimnazija – Čakovec
Mutvar, Verica
Karlić, Tomislav
Gimnazija A.G.Matoša, Đakovo
Damjanović, Nikola
Crnković, Ana
Gimnazija – Bjelovar
Štimac, Melita
Krce-Ivančić, Ana
Dubrovačka privatna gimnazija, Dubrovnik
Capor, Katarina
Jurić, Ivan
Gimnazija – Županja
Kegalj, Danijela
Sušilović, Lucija
Gimnazija Fran Galović, Koprivnica
Ač, Irenka
Četvrta skupina
Prezime i ime učenika
Ime škole
Prezime i ime mentora
Škegro, Albert
V. gimnazija – Zagreb
Rendulić, Vlatka
Fiala, Hana
SŠ August Šenoa, Garešnica
Prodanić, Milka
Darabuš, Elena
Druga gimnazija, Varaždin
Slunjski, Nikola
Matijaščić, Marko
Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb
Pavlović, Jadranka
Asanović, Frane
Privatna srednja škola Marko Antun de Dominis, Split
Lozančić, Ivana
Smiljanić, Ivan
Gimnazija Petra Preradovića, Virovitica
Novosel, Ana
Matijević, Mislav
Gimnazija Antuna Vrančića, Šibenik
Paić, Jasminka
Bohač, Bruno
Gimnazija Matija Mesić, Slavonski Brod
Katušić, Tihomir
Gržetić, Ivan
Gimnazija Pula
Šek, Željko
Boić, Hrvoje
XV. gimnazija, Zagreb
Gogić, Petar
Odorčić, Iva
Gimnazija Matija Mesić, Slavonski Brod
Ramšak, Ana
Pejić, Igor
Salezijanska klasična gimnazija – s pravom javnosti, Rijeka
Maraš Krapić, Linda
Vladić, Marko
Gimnazija – Karlovac
Štranjgar, Snježana
Volarić, Kristian
Prva riječka hrvatska gimnazija, Rijeka
Caput, Mirela
Trutanić, Jure
SŠ Bol
Škrbić, Milan
Samostalni istraživački rad
Ime i prezime učenika
Naslov rada
Mentor
Škola
Marin Mićunović
Pustinjski Split od 1944. do 1945.
Radoslav Jurković
V. gimnazija “Vladimir Nazor”, Split
Rukometna bajka
Miroslav Novosel
Gimnazija Petra Preradovića, Virovitica
Juraj Hus Rasinjanin
Gordana Trnski
Gimnazija “Fran Galović”, Koprivnica
Lidija Kosmos
Srednja škola Ambroza Haračića, Mali Lošinj
Urbarijalna regulacija u sučijama Majerje, Nova Ves i Sračinec u Donjopoljskom kotaru Varaždinske županije (1773.–1783. godine)
Višnja Burek
Prva gimnazija Varaždin, Varaždin
Razvitak tvornice Badel 1945.–1960.
Petar Tadić
Srednja škola Sesvete, Sesvete
Marica Vrdoljak
Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Zagreb
Banka i štedionica d.d. Krapinske Toplice
Marija Kantoci
Srednja škola Pregrada, Pregrada
Branko Križan
Klara Špančić
“Pakračka groblja” Spomenici davna vremena
Srednja škola Pakrac, Pakrac
Ante Lucin
Stakleni izvori
Igor Artić
Gimnazija Vladimira Nazora,
Toni Žunić Dorijan Lesić Borna Lovrić Lucija Kerovec Klaudija Molnar
Antonia Kovač Marin Softić
Gabrijela Perhaj Valentina Pongračić
Antonela Aračić Maja Reštegorac Agata Lučić Mia Matijević
Marko Buovac David Plečko Dora Kufner
Pošumljavanje i poljepšavanje Maloga Lošinja
Gliptoteka HAZU Od privatne zbirke do muzejskog kompleksa
Lujo Stanišić
Ana Marušić Lana Mišić
Zadar “Savršena domaćica” – ideal žene i rodna stereotipija u Daruvaru tridesetih godina 20. Stoljeća
Valerija Turk-Presečki
Gimnazija Daruvar, Daruvar
Raša – grad rudara
Dijana Muškardin
Srednja škola Mate Blažine, Labin
Vukovarska bolnica 1991. g.
Dubravko Žuvić
Gimnazija Vukovar, Vukovar
Vječna glazba moga grada
Irena Sačić
Gimnazija Antuna Vrančića, Šibenik
Krešimir Škuljević
Srednja škola Matije Antuna Reljkovića, Slavonski Brod
Tea Načinović Lucian Mrzlić Josipa Kolar Iva Horvatić Petra Kasap Iris Perica Marta Bilandžija Dražena Ćušković
Barun Franjo Filipović i oriovački kotar (1878.-1880.)
Mentori
Prezime i ime mentora
Ime škole
Host Ljiljana
OŠ Rikard Katalinić Jeretov
Marinović Miranda
OŠ Jurja Dalmatinca
Poljak Sonja
OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog
Velić Ivana
OŠ Ivana Mažuranića
Ćavar Zrinka
OŠ Luka i OŠ Brestje
Špiranec Sanja
OŠ Nedelišće
Tomičić Marija
OŠ Hugo Badalić
Šilje-Capor Jelena
OŠ Marina Držića
Kujundžić Manuela
OŠ Popovača
Gambiraža Knez Anita
OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića
Pepić Nenad
OŠ Šimuna Kožičića Benje
Vračević Ksenija
OŠ Ivana Filipovića
Delić Žepina Božena
OŠ Petra Zoranića
Šimić Marijana
OŠ Majstora Radovana Trogir
Lusina Marina
OŠ Eugen Kumičić Rijeka
Pervan Slavica
OŠ Tituša Brezovačkog Zagreb
Baraba Iva
OŠ Podmurvice Rijeka
Jujnović Ivan
OŠ Strožanac Podstrana
Matotek Višnja
I. osnovna škola Čakovec
Tomrlin Katica
OŠ Grgura Karlovčanina Đurđevac
Kalender Anić Sabina
OŠ Veruda Pula
Lukić Marijana
OŠ Ljudevita Gaja Osijek
Pirc Sanja
OŠ Martijanec Martijanec
Crnkoci Goranka
OŠ Jurja Habdelića Velika Gorica
Babić Ana
OŠ Ivana Filipovića Zagreb
Perković Ilija
OŠ Turanj Karlovac
Stanković Belić Mirjana
OŠ Ksavera Šandora Đalskog Donja Zelina
Sokol Anđa
I. gimnazija Osijek
Bolčević Milena
SŠ Ivanec Ivanec
Rendulić Vlatka
V. gimnazija Zagreb
Naletilić Zdravko
XV. gimnazija Zagreb
Pandžić Marija
Isusovačka klasična gimnazija Osijek
Crneković Jasna
SŠ Dragutina Stražimira Sveti Ivan Zelina
Prodanić Milka
SŠ August Šenoa Garešnica
Mandušić Ivica
I. gimnazija Zagreb
Paić Jasminka
Gimnazija Antuna Vrančića Šibenik
Pevec Daniel
Gimnazija Antuna Gustava Matoša Zabok
Petrač Božica
Gimnazija Antuna Gustava Matoša Zabok
Jadrić Natalija
Gimnazija Karlovac Karlovac
Dumančić Lidija
IV. gimnazija Zagreb
Orešković Anita
SŠ Tina Ujevića Kutina
Jonjić Drago
Klasična gimnazija fra.M.L. Slavonski Brod
Mutvar Verica
Gimnazija Čakovec Čakovec
Marković Ana
Gimnazija Županja Županja
Leščan Zdravko
Gimnazija Dr. Ivana Kranjčeva Đurđevac
Drvenak Hrvoje
Katolička klasična gimnazija Virovitica
Vidović Zoran
Gimnazija Metković Metković
Prižmić Ivana
SŠ Vela Luka Vela Luka
Slunjski Nikola
Druga gimnazija Varaždin
Radić Stjepan
SŠ Vrbovec Vrbovec
Vondra Ivan
Gimnazija Velika Gorica
Kantolić Zoran
XVI. gimnazija Zagreb
Falamić Zvonimir
SŠ Donji Miholjac Donji Miholjac
Bogešić Daniel
Pazinski kolegij Pazin
Gordija Marijan
SŠ Hrvatski kralj Zvonimir Krk
Lovrić Andrija
I. gimnazija Zagreb
Burek Višnja
Prva gimnazija Varaždin Varaždin
Barulek Jurica
Prva gimnazija Varaždin Varaždin
Damjanović Nikola
Gimnazija Antuna Gustava Matoša Đakovo
Štimac Melita
Gimnazija Bjelovar
Capor Katarina
Dubrovačka privatna gimnazija Dubrovnik
Kegalj Danijela
Gimnazija Županja Županja
Ač Irenka
Gimnazija Fran Galović Koprivnica
Pavlović Jadranka
Gimnazija Lucijana Vranjanina Zagreb
Lozančić Ivana
Privatna srednja škola Split
Novosel Ana
Gimnazija Petra Preradovića Virovitica
Katušić Tihomir
Gimnazija Matija Mesić Slavonski Brod
Šek Željko
Gimnazija Pula
Gogić Petar
XV. gimnazija Zagreb
Ramšak Ana
Gimnazija Matija Mesić Slavonski Brod
Maraš Krapić Linda
Salezijanska klasična gimnazija Rijeka
Štanjgar Snježana
Gimnazija Karlovac
Caput Mirela
Prva riječka hrvatska gimnazija Rijeka
Škrbić Milan
SŠ Bol
Jurković Radoslav
V. gimnazija V. Nazor Split
Novosel Miroslav
Gimnazija Petra Preradovića Virovitica
Trnski Gordana
Gimnazija Fran Galović Koprivnica
Kosmos Lidija
SŠ Ambroza Haračića Mali Lošinj
Tadić Petar
SŠ Sesvete
Vrdoljak Marica
Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Zagreb
Kantoci Marija
SŠ Pregrada Pregrada
Križan Branko
SŠ Pakrac Pakrac
Artić Igor
Gimnazija Vladimira Nazora Zadar
Turk-Presečki Valerija
Gimnazija Daruvar
Muškardin Dijana
SŠ Mate Blažine Labin
Žuvić Dubravko
Gimnazija Vukovar
Sačić Irena
Gimnazija Antuna Vrančića Šibenik
Škuljević Krešimir
SŠ Matije Antuna Reljkovića Slavonski Brod
Članovi državnog povjerenstva Natjecanja iz povijesti
Ime i prezime člana Sonja Bančić, prof.
Osnovna škola Stoja, Pula
Franjo Čičak, prof.
Agencija za odgoj i obrazovanje, podružnica Osijek
dr. sc. Ljiljana Dobrovšak
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar , Zagreb
Katarina Domljanović, prof.
V. gimnazija "Vladimir Nazor", Split
dr. sc. Hrvoje Gračanin
Filozofski fakultet, Zagreb
dr. sc. Zlatko Hasanbegović
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zafreb
dr. sc. Željko Holjevac
Filozofski fakultet, Zagreb
Nera Malbaša Kovačić, prof.
OŠ "Drago Gervais“, Brešca"
Mara Krznarić, prof
Srednja škola Otočac, Otočac
Smiljana Lazić Marinković, prof. Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Zagreb mr. sc. Marijana Marinović
Željka Matijević, prof.
Agencija za odgoj i obrazovanje Ženska opća gimnazija Družbe sestara milosrdnica s pravom javnosti, Zagreb Osnovna škola Viktora Cara Emina, Lovran
Loranda Miletić, prof.
Agencija za odgoj i obrazovanje, podružnica Split
Helena Miljević, mr. sc.
Osnovna škola dr. Andrija Mohorovičić, Matulji
Suzana Pešorda, prof.
Srednja škola Sesvete, Sesvete
Boris Petković, prof.
Gimnazija Gospić, Gospić
Mario Racić, prof.
OŠ Josipa Antuna Ćolnića, Đakovo
dr. sc. Gordan Ravančić
Hrvatski institut za povijest
Vesna Slaviček, prof.
prof.
Alen Šimičić, prof.
prof.
dr. sc. Jasna Turkalj
Hrvatski institut za povijest, Zagreb
Svjetlana Vorel, prof.
V. gimnazija, Zagreb
Melita Jesih Matić, prof.
SPONZORI NATJECANJA
Primorsko-goranska županija Upravni odjel za kulturu, obrazovanje i sport
Katedra čakavskog sabora Lovran
Turistička zajednica općine Lovran
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka
Izdavačka kuća Adamić
Jami d.o.o.
Muzej grada Rijeke
Kroasana d.o.o.
IMPRESUM Iva Erceg, dipl. uč. Nastja Srok, prof. Sandra Salopek, dipl. knjiž. Željka Matijević, prof. Ingrid Baljak, prof. Sanja Kapović, prof. Senka Strgar, prof. Tonči Peranić, prof. Damir Ožbolt, prof.