Plezir #89 april 2021.

Page 1

April 2021. Broj 89

PleziR m a g

a

z

i

n


Uvod

Inspirisana radom američke umetnice severnokorejskog porekla Lize Park Cvetanje (Blooming; 2018) želela sam da napravim svojevrstan igrokaz, kako među dopisnicima i autorima u Pleziru tako i među vama, našim čitaocima kako bih videla šta vama ova reč simbolizuje. Krenula sam od inputa koji umetnica daje, za nju je cvetanje metafora za važnost smislenih međuljudskih odnosa u našim životima, a naročito čula dodira. Liza tvrdi: „Ne možemo procvetati izolovani već samo u interakciji sa drugim ljudima.’’ Motiv cvetanja provlači se kroz ovo izdanje Plezir magazina i nadam se da će rezonovati s vama i da ćete u pričama koje smo vam pripremiti uživati, da će vas one motivisati, zabaviti, inspirisati za dalje traganje.

Teodora Kovrlija, Plezir magazin 2

april


Sadržaj

ZDRAVLJE Online špartanje

008

Ženska genitalna mutilacija

ŽIVOTNI STIL

KNJIŽEVNOST

PlezirRitual

Imati telo u onkološko doba

020

030

Ja sam to baš tako htela

ŽIVOTNI STIL

UMETNOST

Cveće u zemlji izlazećeg sunca

Orla Bird

036

ŽIVOTNI STIL Zeleno, volim te, zeleno

042

Nosimse u novom kutku

050

10 saveta za cvetanje duše PUTOVANJA

Maja Petrić: Budimo čuvari, a ne 058 samo korisnici zemlje

Kako nas putovanja navode na procvat

KNJIŽEVNOST

KOLUMNA 068

Cvetanje s godinama

KNJIŽEVNOST

KOLUMNA

Problem rodnog nasilja iz vizure 070 Ive Andrića

Ljubavno cvetanje

KNJIŽEVNOST

KOLUMNA

Šekspirovski karakteri iz vizure dve milenijalke

106

116

ŽIVOTNI STIL

ŽIVOTNI STIL

Šta ćemo za večeru?

096

MODA

EKOLOGIJA Odrast (realna)alternativa ili utopija

090

UMETNOST

KNJIŽEVNOST O Crnjanskom, proleću ili o knjigama

084

076

Umetnost razvoja

126

132

138

140

144

3


redakcija

Teodora Kovrlija

Nina Simonović

Milena Goševski

Andrijana Kovrlija

Marko Vajović

Bojana Đuričić

Ljiljana Maletin Vojvodić

Merima Aranitović

Sofija Mirčetić

Vesna Belušević

DejanaVukadinović

Andrea Sigmund

PleziR 4

april


Teodora Janković

Milica Antić

Jelena Jović

Aleksa Mitranić

Sara Savčić

Tanja Milenković

Jelena Gvozden

Ana Mandinić

Milica Bojović

5


Devojka Foto: Milena Goševski

sa naslovnice Sara Krajinović

Ispričaj nam nešto o sebi?

Preporuka za čitanje/gledanje/slušanje?

Imam 25 godina i po struci sam lekar

Film La Grande Bellezza, meni je prepo-

koji uživa u stvaranju muzike i pisanju

ručio moj prijatelj, filmofil, a ja ću vama.

poezije.

Osim kadrova koji su umetničko delo, film je o svemu onome šta je život sa

Omiljeni dnevni plezir?

svim odgovorima o njegovoj prolaznosti. Od muzike, live nastupi benda Ka-

Čokolada, kafa, zagrljaj sa mojom se-

leo, poslednji je održan na skorašnjoj

strom posle posla i razgovor sa dragim

erupciji vulkana na Islandu. Frontmen

ljudima.

grupe je i autor pesama, a glas mu je vrlo autentičan i moćan kao i pesme.

Šta radiš kada ne radiš ništa?

Ili šta god vam pomaže da se povežete sa sobom i budete ono što jeste, slo-

Verovatno pravim plan kako da napravim organizaciju koja će da pomogne nedužnim bićima u našoj zemlji ali i šire.

6

april

bodni i svoji.


by PleziR

Pletivo

7


ONLINE ŠPARTANJE U aprilski broj ušetavamo direktno iz bašte. Obilazimo najbolje od najboljih i nesputani odrednicama vremena i prostora oslanjamo se isključivo na mirisnu memoriju, udišemo sve te čarobne arome i uživamo u egzotičnim baštama, neobičnim buketima i impozantnim pejzažima. Ukoliko vam bude prijala ova cvetna tema iz ovomesečnog špartanja, predlažem vam da odmah zapratite pomenute profile baštovana i dizajnera hortikulture, jer će vas njihove objave svaki put obradovati i motivisati da ozelenite i zašarenite svoju svakodnevicu i životni prostor. Onima kojim nikad nije dosta biljaka i koji ljubav prema cveću shvataju ozbiljno, mogu preporučiti čitanje bloga i praćenje profila cvetne istoričarke Delorije ili ako vam je poznatija po nadimku sa društvenih mreža - Floradele, za upijanje lepote putem fotografija zapratite Maju Petrić i njenu varošku bašticu (sa kojom ćemo se između ostalog družiti u ovom broju), a od TV preporuka tu su legendarni Gardener’s world sa Monti Donom, kao i dva dokumentarca - Monty Don’s Italian Gardens i Monty Don’s American Gardens, Vrtlarica Kornelije Benyovsky Šoštarić, i film o sjajnoj Meri Rejnolds - Dare to be wild! Mogla bih ovako do u nedogled, ali ovde ću stati i pustiti vas da uživate u prelepim vrtovima.

8


Pripremila: Teodora Kovrlija @teodora_kovrlija

9


@butterwakefield

10

april


@charles_dowding

11


@grove.street.gardener

12

april


@mccormickcharlie

13


@racheldethame

14

april


@sarahravenperchhill

15


@sean_anthony_pritchard

16

april


@the_carol_klein

17


@thelandgardeners

18

april


@willowcrossleycreates

19


Životni stil

PLEZIR

rI TU AL Intervju: Teodora Kovrlija @teodora_kovrlija Fotografije: Privatna arhiva

Midheta Agić

Snovi će vas progoniti dok ih ne ostvarite


Poslednji put kada smo se družili u Pleziru (u novembru 2016.) nagovestila si nam da je enterijer ljubav kojoj želiš da se u budućnosti posvetiš. Pet godina kasnije, primećujemo kako se ta ljubav materijalizovala kroz GAZAR. Šta ti je donelo bavljenje dizajnom kroz jednu praktičnu formu, od ideje do realizacije kroz vlastiti brend? Buđenje s prvim zracima sunca uz jogu,

Uhh, pet godina zvuči kao jako dug

doručak uz tihu muziku, ispijanje omi-

period, ali kada pogledam iz ove

ljenog čaja uvek u isto vreme, priprema

perspektive, čini mi se da se sve

zdravih obroka, čitanje u određenom

desilo i prošlo/došlo mnogo brže. S

delu stana, opuštanje uz filmsko veče ili

druge strane gotovo da mi je smeš-

utakmicu s društvom, topla kupka, sve

no po ko zna koji put svedočiti ma-

su ovo rituali koji boje naše dane i čine

terijalizaciji mojih ideja/misli, ali

da se osećamo sigurno i prijatno. U tre-

eto, da, desilo se ponovo. Kada se

nucima povećanog stresa i kriza poput

Gazar „desio” u maju 2018. godine,

ove kojoj čovečanstvo danas svedoči,

nisam tačno znala u kojem sme-

psiholozi nam kažu da ako već spoljaš-

ru treba da idem, ali ono što sam

nji svet ne možemo kontrolisati, dobro

znala i u šta sam bila sigurna jeste

je negovati svoje dnevne rutine i rituale

da je trebao da se desi, da se rodi,

koji dovode do toga da se dobro oseća-

da će neki put napred sam da se

mo i izazivaju nam prijatna osećanja. O

otvori. Odgovor na pitanje šta mi

meditaciji, vajanju, osluškivanju sebe,

je doneo put od ideje do realizacije

kreativnosti, svesnom življenju i ple-

vlastitog brenda bi mogao da bude

sanju kroz svakodnevicu, razgovarala

jako opsežan, budući da me kom-

sam sa Midhetom Agić, osnivačicom

pletan razvoj (a koji još uvek nije za-

dizajn studia Gazar.

vršen, a poznajući sebe teško da će ikada i biti) nije učio samo praktič-

nim znanjima i veštinama, nego me uveliko naterao da promenim neke svoje poglede na život, poigravao se sa mojim strpljenjem, terao me da svaki dan nastavljam dalje neovisno od toga da li je dan pre bio ekstremno produktivan ili apsolutni fail. 21


22

april


Šta je ono iznutra što se za tebe pro- ste bili pre dve ili tri godine je za mene menilo što te je navelo i na karijerni apsolutni životni promašaj. Živeti, radizaokret, iz mode u dizajn enterijera?

ti, učiti, menjati sebe svesno i sa namerom je blagodet koja nam svima stoji

Sve se promenilo! Prvenstveno, prome- na raspolaganju, međutim vrlo retko nila sam se ja kao osoba i život koji sam svesno iskorišćena u današnjem sveživela pre 6-7 godina i život koji živim tu. Naravno, ne možete se samo jedno danas su dva apsolutno različita sveta. jutro probuditi i reći da ćete da pustite Naravno, postojao je splet okolnosti koji da se nešto u vašem životu promeni i je doprineo ogromnim promenama u očekivati da će se to zaista i promeniti smislu mog pogleda na života i neki ne u naredna 24h - sve je proces koji potako prijatni trenuci na kojima sam da- nekad traje čak i mnogo duže nego što nas beskrajno zahvalna što su se desili, ste to u početku mislili, ali sve dok traje jer u suprotnom sve životne promene proces, znate da se dešava i promena. koje su usledile bi bile izostavljene. Ako Neverovatno je koliko život može da pose osvrnemo na spomenuti „karijerni stane „živ” kada pustite da se stvari mezaokret”, odgovor koji imam može da njaju, da energija teče, da pustite da vas bude relativno neopipljiv budući da ja Univerzum vodi - bez da živite u grču i nikada nisam sama birala ono čime ću postavljate sebi pitanje „Šta ako?“. da se bavim - uvek je „to nešto” biralo mene. Jako mi je zanimljivo, s jed- Kako započinješ dan? ne strane privlačno, a s druge čudno i neshvatljivo kada ljudi kažu: „Ja ću da Sada će da zvuči kao ofucani kliše, ali budem doktor/učitelj/stolar” i to zaista hladnom vodom, naravno - posle toga budu ceo svoj život - želeti to sa 20 go- kafa (čaj je must uvečer) i obavezno od dina i onda ponovo isto sa 40, pa 50 je momenta kada otvorim oči - muzika, znak da u svoj život ne puštate nikakav obzirom da mi je mnogo lakše ući u vid promene, da ste zatvoreni za sve pretpostavljeni dnevni flow kada mi tu životne prilike koje možda kuckaju tik jutarnju energiju „pogura” neki dobar pred vama, a vi i dalje ostajete slepi. Ne beat u pozadini. Plešem, stalno i svuda, raditi na sebi i ostati ista osoba kakva ujutro, posle ručka, pred spavanje - pa 23



ako se nekad nađete tu u svojstvu mog Na koji način brineš o svom zdravlju? gosta, svakako se spremite za dancefloor. Tako što obraćam pažnju na njega - ovo Na šta pomisliš kad čuješ reč plezir?

je možda na prvu jako smešna rečenica, ali zaista, svakodnevno obraćam

Mir. Verovatno je to posljednja misao pažnju na to šta se dešava u meni, na koja bi nekom pala na pamet, ali u za- emocije, tjelesne i duševne potrebe. dnje vreme u svemu što radim pokušavam da pronađem mir. Mnogo sam se, Spomenula si mi u razgovoru da posvesno, udaljila od materijalnih stvari i slednje tri godine meditiraš. Kako si bilo koji odgovor koji bih dala, a koji bi se upoznala sa meditacijom i šta ti je imao bilo kakvu materijalnu osnovu, bi ona donela? bio pogrešan. Obožavam neke male, neprimetne rituale koji su, ništa drugo, True that, svaki dan, bez izuzetka! Da se do soul food - čaša vina pored Duna- nakratko vratim na ranije spomenutu va, zalazak sunca na bilo kojoj reci u misao da stvari u životu nekako same Beogradu, vožnja kasno uvečer, duge dolaze ka meni, ja ih uglavnom ne forsirazgovore sa ljudima koji imaju slične ram, niti naročito tražim - onda mogu da poglede na život, jutro na keju (imam kažem da se i taj svet meditacije desio sreću da živim na par minuta hoda od kao odgovor na neke životne promene Dunava, pa mi jutarnjih šetnji ne nedo- koje su bile jako velike i psihički veostaje), najzad - život u Beogradu mi je ma snažne, te su zahtevale ogromnu apsolutni plezir sam po sebi - nevero- životnu energiju kako bi se ishendlavatna količina energije koja vas tera da le do kraja. U nekom momentu života živite.

mi je preko potrebno bilo nešto što će srediti moj mozak i misli koje su divljale

25


na sve strane, jedan svet overthinkin- Long story short, desio se zaista ogroga koji više ni sama nisam mogla da man zaokret da sam od jednog overthinkontrolišem jer sam se bila pretvorila king-manijaka stigla do osobe koja dau overthinking-manijaka što je, a toga nas u 99% svakodnevnih situacija može sam tek nekad naknadno postala sve- da kontroliše svoje negativne misli ili sna, iz mene izvlačilo ogromne količine da ih sasvim makne iz glave, bez da se energije koja niti je imala smer, niti je i na trenutak osvrne na njih. mogla da postane stvaralačka - dakle bila je veoma destruktivna (i za mene i Kada govorimo o meditaciji ne mogu za ljude oko mene).

da ne spomenem vajanje, koje je takođe jedan od načina kako možemo

Negde u samom početku je to bio samo svoje misli i telo dovesti u sklad i umiobičan čas joge/meditacije jednom ili riti. Gazar je nedavno dobio svoju prvu dva puta nedeljno gdje sam laički po- kolekciju ručno izrađenog keramičkog kušavala da zaista meditiram, ali ta- posuđa i dekoracije koje ti izrađuješ. kvi početnički pokušaji su bili izrazito Kako si se susrela sa glinom, koliko ti smešni i vrlo često se nisam osećala ni- je vremena bilo potrebno da je „osešta mirnije nego sam bila i pre samog tiš“ i kako ovo taktilno iskustvo u radu časa, međutim vremenom sam počela sa zemljom utiče na tebe? da osećam šta zaista znači kada neko kaže da mu je meditacija promenila ži- Kad kreneš svesno da ideš kroz život, vot. Opet se vraćam na rečenicu da to jedna stvar te vodi drugoj, sve je prinije promena koja se može očekivati rodno i sve se pretvara u never-ending u 24h i zahteva zaista iskrenu veru u story. Budući da me meditacija uvelinapredak.

ko uzemljila u odnosu na moj površni život od ranije, verujem da je glina bila samo nastavak tog uzemljenja, vraćanje sebi i nekim osnovnim životnim principima.

26

april


Neverovatno mi je da kažem da sam na prvi čas grnčarstva otišla početkom januara ove godine, nakon toga još tri puta i već sam znala da je to-to. Već taj prvi čas mi je ruka sama krenula u pravom smeru, pa pretpostavljam da se samo čekao momenat da to iz mene izađe van. Da li ti je za rad potrebno da tvoje misli budu mirne kako bi i ruka bila mirna ili upravo kroz rad dolaziš do tog osećaja? Da, veoma je bitno da misli budu mirne, utišane, jer samo tako je moguće izoštriti čula i najzad umeti kontrolisati glinu pod rukama. Kada objašnjavam nekome kako da svojim rukama kontroliše glinu, a ne ona njega, obično im kažem da zatvore oči i pokušaju da je osete kroz dodir, budući da je rad sa glinom zasnovan isključivo na osećaju i ako se u bilo kojem momentu oslonite na oči, a zanemarite osećaj, glina će vam izmaći za tren.

27


Kako je pandemija uticala na tvoju svakod- Na koji način nagrađuješ sebe? nevicu? Život koji živim trenutno je već sam po Zapravo, mislim da uopšte nije ni utica- sebi ogromna nagrada, jednako kao i la. Živim izvan sveta loših informacija i osećaj zahvalnosti koji imam za isti. Sve negativne ljudske energije, uveliko fil- ostalo je relativno. triram sve što mi „ulazi” u život i nastojim da radim isključivo stvari koje me Šta radiš kada „ne radiš ništa“? usrećuju. Verovatno meditiram - i verovatno je Kome se obraćaš kada nisi „sva svo- ovo jedini logičan odgovor na jedno ovaja“?

kvo pitanje. Nastavno na pitanje, zanimljivo je, a istovremeno i jako smešno,

Ponovo - sebi.

koliko mi u posljednjih nekoliko nedelja

Pogrešno je shvatanje da treba da se na sve strane „štrči“ reklama za neki yoobratimo nekome kada nismo „svoji“ - ga-program/kurs sa jako upečatljivom jer zapravo baš u tim trenucima kada rečenicom: „Meditation is not a blank najjače nismo „svoji“, treba da se okre- space!” Well guys, sorry to disappoint nemo ka sebi. Sve dolazi iznutra - ljut- you, it literally is! - pa je razumljivo zanja, bes, stres - pa obzirom na to da ih što je ovo i najlogičniji odgovor na jedsami stvaramo u sebi, mi smo ujedno i no ovakvo pitanje. jedini koji možemo da ih procesuiramo na pravi način i najzad iskontrolišemo. Najbitnija lekcija kojoj te je naučila Jako retko se dešava da nisam „svoja“ 2020. godina? jer sam naučila da slušam sebe iznutra i svaka emocija u svakom momentu mi By slowing down everything speeds up. je jasan pokazatelj gde sam i dokle sam sa sobom.

28

april


Preporuči nam dobru knjigu/film/poPodeli sa nama jedan svoj san kome

dkast?

ćeš u ovoj godini dati krila? Knjige: Možemo li sada ovdje da uploadujemo neki pdf?

☺ Dispenza, Eckhart

Nije moj san, niti namera, niti bilo kakva

Tolle i Osho, sve što vam dođe pod dugoročna želja, ali ljudi oko mene me ruku.

već jako dugo nagovaraju da počnem

Filmovi: Seven years in Tibet, The best da pišem malo ozbiljnije, tako da je mooffer i naravno Ghost.

guće da će do kraja ove godine da se

Podcasts: The pineapple mind i The ne- desi jedan korak u tom smeru, budući uro generation.

da još uvek istražujem svoje granice u svim segmentima života.

29


Književnost

O Crnjanskom, proleću ili o knjigama

Tekst i foto: Ljiljana Maletin Vojvodić @lilydragwriter


Proleće nikada nije bilo moje omiljeno Karl Uve Knausgor nije „kriv” što sam pogodišnje doba, ali, istoimena esejistič- čela da odlazim na Sever. Ali jeste Miloš ko-autobiografska fikcija Karla Uvea Crnjanski, „sin Don Kihotov” te činjenica Knausgora, koja se iščitava i kao roman, da sam i sama rođena na severu, istina jeste jedan od mojih novijih knji- jedne balkanske zemlje. No, Knausgor ževnih „skandinavskih favorita”. je jedan od razloga koji me na tom SeU engleskoj verziji ove knjige, koju veru „drži”. Zapravo, svaki moj susret sa sam nabavila pre nekoliko godi- Hiperborejom je neka vrsta kreativnog na budući da nisam izdržala da buđenja – stvaralačke renesanse za šta „dočekam” prevod na srpski, Kna- razlog nije fascinantna skandinavska usgor svojoj tek rođenoj kćerki priroda, već kultura življenja, to što poopisuje život, sopstvene emocije, lice sa knjigama u njihovim domovima i porodičnu svakodnevicu, odnos dalje imaju privilegovano mesto. Razlog sa sada već bivšom suprugom, su i skandinavske knjižare i biblioteke spisateljicom, Lindom Bustrem. – te „intimne katedrale znanja”, kako A kako proleće sem buđenja i no- ih je nazvao vog života implicira prolaznost i Umberto Eko, senku, tekst korespondira sa me- u kojima sam, lanholičnim ilustracijama švedske zapravo, i poumetnice po imenu Anna Bjerger, čela da pišem. koje se nalaze i na koricama i integralni su deo engleskog izdanja knjige.

31


Bilo je to u gradskoj biblioteci u Rejk- ma, pisao budućem nobelovcu, Andrijaviku, nastavilo se u knjižarama–kafe- ću, koji je, kako navodi Kajoko Jamasaki, ima u Rejkjaviku i Oslu, modernim bi- „u Ex Pontu prvi u srpskoj književnosti bliotekama u Bergenu i Seinejokiju, ali i pomenuo reč Japan”: „Na jesen daću onim mnogo skromnijim i jednostavni- Vam jednu dramu, pa je prevedite, pa jim u finskoj provinciji, poput biblioteke da je daju u Rimu, pa da dobijemo lire, u Alajerviju koju je projektovao Alvar pa da idemo u Japan. Neću Vas zaboAlto. U skandinavskim knjižarama nije raviti.” neobično da ljudi sede i čitaju knjige; u većini njihovih biblioteka članarina se Nisam sigurna da je Crnjanski koji je, ne plaća i može se iznajmiti neograni- „našoj sredini otkrio japansku poezičen broj knjiga (u nekima čak i LP ploče ju”, stigao do Japana, ali pretpostavljam kao i umetnička dela); pozajmice se če- da bi mu se tokijske knjižare dopale. sto odvijaju bez asistencije zaposlenih, Bar one starinske, minijaturne, zatra funkcija bibliotekara svedena je na pane antikvarnim knjigama u kojima savetodavnu. Sem sala za predavanja i sam, budući da ne razumem japanski prezentacije, prostora za decu, u većim jezik, tragala za kopijama grafika drevbibliotekama postoje i zvučno izolovani nih ukijo majstora, papirnim lepezama, boksevi za individualni ili grupni rad ili pečatima i bukmarkerima. Nisam imaslušanje muzike, ponegde čak i tereta- la prilike da boravim u Manga i Book na, gotovo svuda kafei u kojem se može and Bed hotelima u kojima vam „umepopiti kafa i pojesti sendvič, smorrebrod sto udobnih dušeka, perjanih jastuka ili kolač od borovnice i brusnice.

i toplih pokrivača, nude čitanje knjiga i stripova”, ali sam uz kafu iz Starbaka

Činilo mi se poput oksimorona, što sam satima iščitavala turističke bedekere nakon skandinavskih knjižara zavolela o Japanu i knjige iz umetnosti i pisala one u – Japanu. No, ništa nije slučaj- u multifunkcionalnim Tsutaya knjižano jer sve je zapravo u sumatraističkoj rama, neobičnim i po non-stop otvovezi. Pa upravo je, Hiperborejac, Miloš renim Tsutaya Book apartmanima u Crnjanski, u svojim mladalačkim pismi- tokijskom kvartu Šinjuku, višespratnoj

32

april


knjižari sa „zajedničkom dnevnom so- Iako nisam pronašla podatak da je Crbom”, ali i privatnim boksovima, „žen- njanski stigao do Japana, poznato je skim spratom”, tuš kabinama, kućnim da je boravio u Parizu „u koji se uputio ogrtačima i tatami prostirkama ukoliko kako bi se bavio slobodnim stihom”. umornom čitaocu zatreba predah i od- Upravo su u jednoj pariskoj biblioteci, mor.

1920. godine, nastajali njegovi prepe33


vi tradicionalne japanske lirike. Nisam bedekeru o Parizu što joj je, zapravo, otkrila o kojoj je biblioteci reč, ali sa- i oduzelo starinski šmek. Uprkos nasvim sigurno to nije bila ona u Boburu jezdi turista, knjižara i dalje poseduje u kojoj sam, jednog leta, svakoga jutra dozu šarma. Knjige su naslagane od strpljivo stajala u redu za ulaz, zajed- poda do plafona, razasute su po pano sa imigrantima, beskućnicima, ali i tosu, u ćoškovima, na stolicama i na Francuzima s najnovijim modelima ta- kauču, a usko, drveno, klimavo stepebleta kako bih pisala o „onima koji jedu nište (takođe zakrčeno knjigama) vodi sirovo meso”. O sebi i Severu, vremenu na sprat na kojem je sobičak za čitanje. kada sam među grenlandskim Inuitima Sličnu atmosferu sam zatekla u još jedživela.

noj maloj knjižari, u estonskom gradu po imenu Tartu, gde sam prošlog leta

U povratku sam svraćala u Šekspirovu imala priliku da pišem. Antikvarna knjiknjižaru, smeštenu u Latinskom kvar- žara Farenhajt 451° je dobila ime po tu, nedaleko od Notr Dama koji tada distopijskom romanu Reja Bredberija još uvek nije stradao u požaru. Knji- iz 1953. godine. U njemu je opisano žaru koja slovi za jednu od najpozna- društvo u kojem država, iz straha od tijih „malih knjižara” na svetu, slavnu slobodne misli, spaljuje knjige. Ulogu po tome što su Hemingvej, Ficdžerald i vatrogasca Montaga iz pomenutog roDžojs u nju odlazili; poznatu i po tome mana u knjižari ima nekolicina zapošto je za vreme prethodnog vlasnika, slenih, kao i za razgovor o književnosti u njoj privremeni dom našlo nekoliko uvek raspoloženi studenti–volonteri, desetina mladih i neafirmisanih pisa- koji na skučenom prostoru, čuvaju stare ca. Neki su u knjižari ostajali jednu noć, knjige i skriveni kutak u kojem vam se, drugi nedeljama, a uslov je bio, sem što sklupčanim među tim starim knjigama su pomagali u knjižari – da svakodnevno i predmetima iz vremena SSSR-a, može čitaju knjige. Šekspirova knjižara se po- probuditi kreativni potencijal i potreba minje u svakom ozbiljnijem turističkim za pisanjem.

34

april


35


Životni stil

CVEĆE U ZEMLJI IZLAZEĆEG SUNCA


Tekst: Vesna Belušević


Po D.T. Suzukiju, japanskom učenjaku tak nove školske i fiskalne godine. prve polovine prošlog veka, osnovna razlika između čoveka Istoka, Zapada i Trešnjin cvet traje veoma kratko, kao i Južne Amerike je odnos prema prirodi i ljudski život i podseća Japance da uživaju okolini. Čovek Istoka živi u skladu sa pri- u životu što više. Svi Japanci na neki način rodom, živi sa njom i u njoj, čovek Zapa- obeležavaju cvetanje trešnje. HANAMI da pokušava da pokori prirodu i potčini (bukvalno prevedeno gledanje cveća) je svojoj volji, a čovek Južne Amerike je japanska tradicija da se ljudi okupljase plaši prirode i odnosi se prema njoj sa strahopoštovanjem. Japanci posmatraju i osluškuju prirodu i mnoga dešavanja i delanja su u skladu sa menjanjem godišnjih doba. Japan je dugačka zemlja čija se ostrva protežu od Ohotskog mora na severu do Istočnokineskog mora na jugu i samim tim je flora veoma raznolika i živa tokom cele godine. Od početka do kraja godine, barem u nekom delu Japana nešto cveta. Najpoznatije je svakako cvetanje trešnje koje počinje na jugu po- ju u društvu uz prikladnu hranu i piće četkom marta, a na severu tek u maju. (doduše, ponekad i neumereno) slave SAKURA, trešnjin cvet, je nacionalni cvet lepotu, nežnost i krhkost trešnjinog Japana koji stanovnicima ove ostrvske cveta. Sakura i ostalo cveće je opevano zemlje simbolizuje istovremeno i nadu bezbroj puta u japanskoj haiku poeziji: i kratkovečnost. Cvetanje trešnje simbolizuje početak, a april je, kad trešnje „Dugo je čekam, cvetaju u najvećem delu Japana, poče- Dušu cveta trešnje, a brzo prođe.” (Sogi) 38

april


Među prvim cvetovima u Japanu posle metra. Glicinije mogu biti i ružičaste, zime dolazi UME, cvet šljive. Kad šljive boje lavande, kremaste ili čisto bele. Uz počnu da cvetaju u februaru, to je znak efikasno osvetljenje, park Ašikaga u puda proleće kuca na vrata. U Japanu po- nom cvatu deluje kao nestvaran prizor stoji nekoliko tradicionalnih festivala nadrealistične lepote. gde mnogi turisti dolaze da se dive lepoti šljivinog cveta.

„Za mesečine k’o da je daleko boja i miris glicinije.” (Buson) Žuti cvet uljane repice, NANANOHANA, se koristi u proizvodnji ulja već desetine vekova. Repica cveta u isto vreme kad i trešnja, tako da se često mogu videti žuta, rascvetana polja u okolini reka i jezera gde je posađeno drveće trešnji. „Repice cvateMesec na istoku, Sunce na zapadu.” (Buson)

„U mirisu cveta šljive

HASU je cvet lotusa čiji se koren, REN-

granulo je Sunce

KON, koristi u japanskoj ishrani. Lotus

na brdskom puteljku” (Bašo)

je cvet koji simbolizuje čistoću, prosvetljenje i ponovo rađanje. Iako je koren

Glicinija, FUĐI, privlači posetioce iz Ja- lotusa u mulju, u najprljavijim vodama, pana i inostranstva u prefekturu Toći- cvetovi na površini vode su izuzetno gi, u park Ašikaga gde se posmatraju privlačni i mirisni u beloj, roza ili crvesvetlo plavi cvetovi dugački i do pola noj boji. Lotusi se najčešće nalaze u jezercima pored hramova i svetilišta. 39


„Jezero lotusa!

snežna ruža. Ulje od semena kameli-

Ne, odaberite ovo

je se koristi u Japanu duže od dve hi-

kao festival duhova”. (Bašo)

ljade godina, a sam cvet se koristi u ikebanama, uz čajnu ceremoniju. Po-

Hrizantema, KIKU, je simbol dugoveč- stoje na desetine vrsta kamelija koje nosti i plemenitosti u Japanu i istovre- se gaje u botaničkim baštama koja meno je simbol jeseni i žetve. Crvene su omiljena mesta ljubiteljima cveća. hrizanteme se poklanjaju voljenim osobama ili onima koji se posebno po- „Na tlo je pao štuju, a bele hrizanteme se koriste za i prosuo vodu sahrane i grobove. Ovaj cvet se koristi -cvet kamelije.” (Bašo) na ukrasima, a nalazi se i na novčiću od pedeset jena. Deveti septembar je Japanci vole sve što dolazi iz inostranu Japanu „Dan hrizantema” i to je fe- stva, pa ima mnogo botaničkih bašti, stival koji datira još iz 10. veka. Carska parkova i zasađenih površina cvećem porodica u Japanu se naziva „Presto iz drugih zemalja: lale, ruže, hortenzije, hrizantema” jer je ovaj cvet simbol ja- nemofilije, lavanda, dalije itd. Ne samo panskog cara koji koristi sliku hrizante- što se cveće gleda dok je sveže, postoje me na službenim pečatima.

razni načini za održavanje cveća: sušenje i zamrzavanje kako bi razno cveće

„Paljenje fenjera-

bilo dostupno svima u bilo kom godiš-

Žute hrizanteme

njem dobu. Kao i u svemu, tako i kad

izgube boju. (Buson)

se radi o cveću, Japanci se maksimalno trude da budu blizu savršenosti, što im

CUBAKI su japanske kamelije koje cve- često polazi za rukom, a iza toga stoji taju i duž obale gde je klima blaža i u strpljenje, rad i ljubav. snežnim predelima gde se nazivaju

40

april


41


Životni stil

Zeleno,

volim te,

Tekst: Dejana Vukadinović


zeleno 43


Protesti su postali svakodnevna pojava vrstama koje su se prilagodile životu u u našoj državi. Ne prođe dan, a da se urbanom zelenilu. One su i pluća naših na našim ulicama ne okupi neka grupa gradova i zelena brana zagađenju koje nezadovoljnih građana. Druga subota iz godine u godinu po svojoj ozbiljnosti u aprilu bila je rezervisana za ekološ- poprima oblike ekološke katastrofe. I ki ustanak. Protest aktivista, organiza- umesto da ih čuvamo kao dragocenosti cija i građana koji su se okupili ispred i vodimo računa o njima, mi ih uništaDoma Narodne skupštine Srbije odr- vamo i odustajemo od njih, ustupamo žan je kako bi se poslale jasne poruke mesto betonu i kockama koje menjaju da građani više neće nemo posmatrati prostor čineći ga jednoličnim i hladnim. uništavanje životne sredine.

Na mesto parkova dolaze višespratnice pretvorene u poslovne i tržne centre ili

Ovakvi problemi nisu karakteristični pak zgusnute stambene jedinice koje samo za naše podneblje, i globalno im menjaju dinamiku našeg života. Zato je se ne posvećuje dovoljno pažnje, od- sve više građanskih pokreta i organizanosno ne deluje se dovoljno brzo iako cija koji se bore za očuvanje zelenih pocrveni alarmi odavno svetle i upozora- vršina, ističući koliko je njihovo očuvavaju.

nje važno kako lokalno tako i globalno.

Jedna od vidljivih posledica nebrige o Ljubav i sklonost prema dizajniranju okruženju i bahati odnos vlasti, grad- zelenih površina i potreba za uređenim skih urbanista i investitora vidljiv je kroz prostorom izvan domaćinstva seže dasmanjivanje i gubitak zelenih površina leko u prošlost i može se pronaći još u urbanim sredinama.

kod starih Egipćana. Prvi termin koji je opisivao ljude koji se bave ovakvim

Zelene površine u urbanim sredinama uređenjem bio je baštovani, a ustoličuje nisu tu samo zbog njihove estetske se negde sredinom 17. veka, da bi se u funkcije. To su oaze mira, mesta gde se godinama koje su usledile ovo zanimaokupljamo sa prijateljima, delimo zajed- nje razvijalo sve dok se nije oformila i ničke trenutke i uživamo u prirodi. One posebna naučna disciplina – pejzažna su dom brojnim biljnim i životinjskim arhitektura. 44

april


Central park najposećeniji park na svetu Kada su njujorške vlasti sredinom de- Frederik Lo Olmsted je rođen je u Harvetnaestog veka kupile zemljište, u tom tfordu, glavnom gradu jedne od najmamomentu vrlo udaljeno od urbanog njih američkih država - Konektikatu, sejezgra grada, nisu ni mogle da pretpo- damdesetih godina devetnaestog veka. stave da će to postati jedan od najvećih U četrnaestoj godini oštećuje vid što je i najpoznatijih javnih gradskih parkova značajno uticalo na tok njegovog obrana svetu. Njegovo uređenje je trajalo zovanja. To ga nije sprečilo da radi, te se deceniju i po, a koštalo je oko 14 milio- zaposlio kao šegrt topografije. To mu je na dolara. Najzaslužniji za njegov izgled donelo iskustvo koje će potom primesu Frederik Lo Olmsted, pionir američke niti u svom budućem poslu. Pošto mu pejzažne arhitekture i Kalvert Vo, britan- se vid popravio, upisao je Jejl, odsek – ski arhitekta koji je učestvovao u uređi- nauka i inženjerstvo. Tokom putovanja vanju mnogih parkova širom Amerike po Evropi, pažnju mu sve više privlače i radio na podizanju svesti o značaju engleski pejzaži, što će se odraziti i na zelenih površina u gradovima.

njegove potonje radove.

45


Od novinara do pejzažnog arhitekte Frederik je bio otvoreni protivnik robovlasništva i pisao je o uticaju ropstva na ekonomiju Juga za Njujorktajms. Njegov izveštaj Carstvo pamuka se smatra izuzetno važnim dokumentom antiratnog Juga. Da se zanimao i za ljudska prava, i za životnu sredinu možemo videti iz njegovog usmerenja na pejzažnu arhitekturu. Zato kada je raspisan konkurs za uređivanje prostora koji danas znamo kao Central park, koji su objavile njujorške vlasti, Frederik nakon odabira kreće u višegodišnju avanturu sa kolegom Kalvertom Voom. Rad na ovom projektu je očekivano privukao veliku pažnju, a njemu doneo popularnost i prozor u novi svet. Uređivanje i ulepšavanje zelenih površina i javnih parkova tako postaje njegovo polje delovanja koje se nastavilo angažmanom i na drugim značajnim projektima. Prospect park u Brunklinu, Fairmont park u Filadelfiji, površina oko Kapitol Hila u Vašingtonu i Mount Rojal park u Montrealu njegovih su ruku delo.

46

april


Prvi školovani pejzažni arhitekta u Srbiji Mikro pejzaži na prostoru naše države bili su zapravo parkovi pri manastirima i smatraju se pravim pionirima pejzažne arhitekture. Kada govorimo o vrtovima uglavnom su to radovi čeških i francuskih vrtlara. Prvi plan, pak, sistema zelenila grada izrađen je 1867. kao deo prvog urbanističkog plana grada Beograda. Autorstvo se pripisuje prvom srpskom urbanisti Emilijanu Josimoviću. Prvi srpski školovani pejzažni arhitekta bio je Aleksandar Krstić koji je znanje sticao u Moskvi i na Kembridžu, a potom završio i poljoprivredno-šumarsko inženjerstvo, usmerivši se na Vrtnu arhitekturu. Delovi Kalemegdana, ZOO vrt (bio je prvi direktor Beogradskog ZOO vrta), rekonstrukcija Topčiderskog parka, Manjež, Akademski park, Hajd park, rekonstrukcija Vrnjačke banje, Spomen-groblje oslobodilaca Beograda, zelenilo Beogradskog sajma projekti su koji su upisani u njegovu biografiju.


Kako smo došli do toga da se danas moramo otimati sa gradskim vlastima, urbanistima i halapljivim investitorima za parkove i zelene površine? Šta bi na današnje planove i odluke urbanista rekli Aleksandar Krstić i njegove kolege? Veliko ime srpske poezije Desanka Maksimović govorila je da je imala tu sreću da upozna život na najlepšem mestu, u prirodi, gde se život najbolje i istinski saznaje, gde nema ničega lažnog i izuzetnog sve kao i kod drugih. Na izvorištu prirode. Hoće li potonje generacije imati uopšte priliku da spoznaju to izvorište prirode ili će umesto toga živeti na krutim, bezličnim betonima i stambenim blokovima bez života, ključno je pitanje, a odgovornost da ne budemo nemi posmatrači urušavanja životne sredine u našim gradovima i državama u rukama je svih nas.

48

april


XIX - XXV APRIL 2021.

FASHION REVOLUTION WEEK


Ekologija

a v i t

a rn

l ea

) a n

r ( t s

e t l a

O

a r d

Tekst: Ana Mandinić @_a.n.a.m.a._


a

? a j

t u i l i

i p o

April, mesec buđenja i rasta, i mesec u kome se slavi Međunarodni dan planete Zemlje U cilju povećanja svesti ljudi o ugroženosti planete, 22. aprila se navršava 51. godišnjica proslave ovog dana koji svoj koren ima u ekološkim pokretima koji su se razvili sedamdesetih godina prošlog veka. Kako je ova svest sve prisutnija, da se primetiti da poslednjih godina mnogi ekološki pokreti širom sveta zapravo posvećuju ceo mesec april slavljenju planete Zemlje (Earth month) i to kroz razne radionice, predavanja ali i preporuke akcija kako kao pojedinci možemo da učestvujemo u posvećivanju pažnje našoj planeti

51


U duhu edukacije i širenja dobrih ideja, mi ideologiju koja propagira da je ekoovaj mesec predstavljamo ideju odrasta, nomski rast neophodan za prosperitet kao jednu od bitnih tema kada preispi- i društveni progres. Ono što trenutno tujemo budućnost našeg društva. Da li vidimo jeste rapidan gubitak flore i faje odrast samo utopijska slika društva une, do te granice da su neke vrste u u kojoj imamo socijalnu i ekonomsku potpunosti izumrle. O ovome svedoči jednakost ili je realna i buduća alter- i izveštaj Svetske fondacije za prirodu nativa postojećem sistemu? Ili je pre (WWF) koji je objavljen prošle godine. tehnologija ta koja ima najveći potencijal u rešavanju problema sa kojima U njemu se navodi pet različitih kategose suočavamo danas kada je u pitanju rija (zagađenje, prekomerna eksploataživotna sredina? A možda je više i do cija prirode, klimatske promene, promesporazuma koji su napravljeni na glo- na namene zemljišta i mora i invazivne balnom nivou, poput Pariskog ili Ciljeva vrste i bolesti), što govori o tome koji održivog razvoja?

su faktori uticali na pomenuti gubitak. Svi ti faktori su zapravo prouzrokova-

Prečesto čujemo kako nam je rast, i to ni svetskom potražnjom za određenim prvenstveno ekonomski rast u društvu, resursima, propraćeni idejom potrebe neophodan za dalji razvitak društva i za ekonomskim rastom. Elem, do sada podizanje životnog standarda. Ali po je već opšte poznato da ako ovim temkoju cenu taj rast zapravo dostižemo? pom nastavimo, prirodne nepogode, Da li naša društva zaista moraju da de- epidemije i druge nepogodnosti će nas luju po principu individualizma i takmi- ubrzo sustići. čenja „vrednosti“ koje su proizašle iz neoliberalne ekonomije? Već duže od Kao što se to veoma često dešava, ideje pedeset godina govorimo o poveza- se javljaju na marginama određenih, nosti ekonomskog sistema sa uništa- već postojećih sistema ili novonastalih vanjem prirode, nastanku nejednako- kriza i jedna od takvih ideja je upravo sti kako između različitih delova sveta odrast (décroissance u svom originaltako i između ljudi. Međutim, čini se da nom francuskom terminu i degrowth u ta svest još uvek nije dovoljna da slo- engleskoj terminologiji). Ideja se prvi 52

april


put javlja 70-ih godina prošlog veka, do- u kom funkcionišemo? Prema rečima nekle kao reakcija i kritika na ideologiju jednog od vodećih akademika koji se rasta gde je postajalo sve jasnije da rast bavi ovom temom, Giorgos Kallis-a, ne obuhvata sve zemlje podjednako. društvo bi funkcionisalo na principu loDanas, ova ideja se pretežno diskutu- kalnih ekonomija, gde se resursi dele je među aktivistima i akademicima, ali jednako kroz drugačije, reformisane to samo implicira da, iako postoji po- demokratske institucije i gde se zavećana prisutnost među određenim pravo granice konzumacije prirodnih krugovima, odrast je još uvek daleko sredstava ne prelaze. Odrast ne može od generalne ili masovne diskusije u da funkcioniše u sklopu kapitalističkog društvu.

ekonomskog sistema, jer srž kapitalističkog sistema jeste eksploatacija i što

Kako u stvari izgleda slika društva u veća proizvodnja i konzumacija. kome bi odrast bio prisutan kao sistem

53


Dosta projekata koji se vode idejom

stavi u harmoniji sa prirodom i da se ta-

odrasta, funkcionisanju društva po

kođe spreči dalje uništavanje planete.

principima jednostavnosti, jednako-

Sa druge strane, priča se o dostizanju

sti i deljenja, se sve više pojavljuju na

razvoja, boljeg životnog standarda. Pot-

marginama trenutnog sistema. Prven-

puno smanjenje konzumacije resursa

stveno preovladava ta želja da se izađe

je zasigurno najbolji način da se dosti-

iz ekonomskog sustava kako bi se dao

gnu određeni ciljevi, ali imajući u vidu

primer da odrast zaista može da funkci-

da kapitalistički sistem to ne podržava,

oniše. Eko-sela, život u zajednici (co-ho-

pitanje je koliko su ovi ciljevi zapravo

using) ili naseljavanje napuštenih pra-

korisni. Pariski sporazum se u ovom

znih industrijskih i stambenih prostora

slučaju isto donekle može smatrati ne-

su samo neki od primera koji pokazuju

dovoljnim. Iako je stvoren sa idejom

uspešnost ideje odrasta u praksi. Kako

da se ublaže posledice klimatskih pro-

su ovo sve pojedinačni primeri koji su

mena, kroz prilagođavanje i smanjenje

zastupljeni u različitim delovima sve-

emisije štetnih gasova, taj cilj ne izgleda

ta, naravno da se postavlja pitanje da

dostižno u ovom momentu. Tehnolo-

li odrast može da se proširi i da bude

gija se sa druge strane brzo razvija, i u

održiv na celokupnom društvu. Mada,

mnogim oblastima je donela dosta do-

šta je sa alternativnim idejama u koje

brog. Međutim, sav taj napredak teh-

društvo već sada polaže nade, poput

nologije zahteva određene resurse, što

upotrebe nove tehnologije, Pariskog

znači da se samim tim suočavamo sa

sporazuma i Ciljeva održivog razvoja?

sve većom potražnjom i proizvodnjom.

Sva ta potencijalna rešenja donekle sa-

Nažalost, to opet dovodi do novih ne-

drže paradokse. Ciljevi održivog razvo-

jednakosti i nedostataka. Ko na kraju

ja kao podlogu svega imaju ekonomiju

ima pristup određenim, novim tehno-

što je upravo ono što bi trebalo kritički

logijama? Odakle dolazi materijal koji

posmatrati i promeniti. Propagira se

je potreban za kreiranje tehnoloških

ideja da naš dalji rast mora da se na-

instrumenata?

54

april


55


Imajući u vidu ove nedostatke, da li mo- koliko se planira za blisku budućnost. žemo da napravimo više prostora za Svi ti projekti se vode pod parolom dodebatu u kojoj je odrast prisutan kao stizanja ekonomskog rasta koji će vodipotencijalna realna alternativa naše ti boljem životnom standardu – ali kabudućnosti? Da li možemo da budemo kav je to životni standard u sredini koja je kreativni i zamislimo sredinu u kojoj re- u potpunosti uništena? Ekonomski rast surse delimo jedni sa drugima, uzima- zasnovan na eksploataciji prirode i ljumo i vraćamo zemlji u jednakom odno- di nikako neće dovesti do toga da naši su, gde se gledamo kroz holističku vezu, životi budu bolji. Zato, u duhu meseca a ne takmičarsku i individualističku? Ve- u kome slavimo prirodu, zavrni rukarujem da je ovo tema koja tek treba da ve, posadi drvo, očisti svoje naselje! I uhvati i svoj momentum na Balkanu, za kraj, razmišljaj o tome šta bi moglo pogotovo ako uzmemo u obzir koliko da se uradi kako bi se dostiglo društvo rudarskih projekata, inostranih kompa- u kome nema dominacije i u kome je nija zainteresovanih za proizvodnju ra- socijalna i ekološka transformacija dozličitih materijala ili mini hidroelektrana stignuta! je postavljeno u proteklih par godina i

56

april


Eko-sela, život u zajednici (co-housing) ili naseljavanje napuštenih praznih industrijskih i stambenih prostora su samo neki od primera koji pokazuju uspešnost ideje odrasta u praksi


Životni stil

Maja

Petrić

Budimo čuvari, a ne samo korisnici zemlje

Intervju: Teodora Kovrlija @teodora_kovrlija Fotofrafije: Maja Petrić @bashcha.majapetric 58


Ovog meseca u Pleziru govorimo o procvatu, a ko se bolje razume u mehanizme cvetanja od devojke čiji buketi cveća koje uzgaja izgledaju kao da su upravo fotografisani za Country Living magazin. O vrtlarenju, cveću i cvetanju pričala sam sa Majom Petrić, talentovanom fotografkinjom i baštovankom. Zdravo Majo, možeš li našim čitaocima, koji do sada nisu imali prilike da se susretnu sa tvojim blogom, da ispričaš nešto više o sebi, svojoj bašti i motivima za pokretanje bloga? Zdravo! Moja interesovanja su uvek bila usmerena ka stvaranju lepog - profesionalno se bavim web dizajnom, sa fotografijom plešem negde između, a bašta je hobi. Blog je nastao jer sam želela da zabeležim svoja zapažanja, uspehe i neuspehe u bašti (prvenstveno kao podsetnik sebi), nešto kao dnevnik iz bašte, a usput sam uživala i da fotografišem biljke.

59


Povedi nas u virtuelnu šetnju tvojom kama, da otkrivam nove i dodajem ih bašticom. Šta bi nam najpre pokaza- na svoju „must have” listu. la? Proleće nam je stiglo (kalendarski), Trenutno ne puno toga! Verovatno bi iako povremeno nismo sigurni da li oduševljeno pokazivala sejance nekih je jesen, zima ili leto, imajući u vidu biljaka koje sam prvi put sejala. Kombi- česte temperaturne oscilacije kojima naciju belih lala i belih narcisa, razlike u smo proteklih nedelja svedočili. Kako nijansama tri vrste fizokarpusa koji tek kod tebe napreduju pripreme za slelistaju, hajdučku travu koja me oduše- deću baštovansku sezonu, da li imaš vila svojom otpornošću… Fotografije na precizan plan sadnje i koncept kojim mom profilu stvaraju iluziju da imam ćeš se voditi ove godine? veliku i sređenu baštu, ali u stvari imam nekoliko cvetnih ostrva sa probranim Ove godine sam iz nekog razloga kasnibiljkama, i još više biljaka u saksijama, je počela sa mnogim baštenskim aktivkoje tek čekaju da im nađem mesto.

nostima, a inače se vodim nekim okvirnim datumima (prvi i poslednji mraz),

Sećaš li se kada si počela da se intere- koji su uvek fleksibilni usled vremensuješ za baštovanstvo? Prepoznaješ li skih uslova. Precizan plan sadnje kod odakle ta ljubav prema cveću i biljka- mene ne postoji, iako bih volela da sam ma dolazi?

taj tip osobe. Koncept kojim se vodim je „povrće voli cveće, i obrnuto” pa uvek

Priroda i biljke su bile datost dok sam sejem i sadim mešovite leje. odrastala i tek kada sam se preselila u zgradu, čije malo dvorište je bilo skroz Pomenula sam dramatične promeizbetonirano, osetila sam da mi nešto ne vremena koje su jedna od vidljivažno nedostaje. Ljubav je prerasla u vih posledica klimatskih promena. blagu opsesiju i kada sam se dočepala Baštovani i farmeri širom sveta sada prvog dvorišta, moja kolekcija biljaka imaju ogromne probleme sa usevije počela naglo da se povećava. Osim ma, a prateći nekadašnje baštovantoga, volim da čitam i istražujem o bilj- ske almanahe teško je biti uspešan. 60

april


Baštovani i farmeri su verovatno među prvima koji moraju da brzo reaguju, menjaju vreme setve i dodatno se brinu o biljkama koje se tek privikavaju na „novu” klimu. Kako se ti prilagođavaš, da li pratiš „svoj” kalendar, čime se vodiš? Nemam toliko sezona iza sebe, ali mi pomažu beleške koje sam vodila svake godine (pišem u baštenski dnevnik od 2013.), tako da se uvek konsultujem sa sobom iz prošlosti. Prošle godine je zima bila blaga, a proleće suvo, ove godine sve kasni 3 nedelje u odnosu na prethodnu. A pre par godina smo imali -20 u martu. Biljkama nije lako da se priviknu na takve promene. Dugoročno gledano, svi ćemo morati da se prilagodimo, da sejemo i sadimo otpornije sorte, biljke koje kreću kasnije sa vegetacijom. Ne vidim poentu da se bdi nad biljkama koje su osetljive i iz godine u godinu strepimo da li će preživeti. Isto tako, obzirom na to da je voda ograničen resurs, sve više cenim biljke koje su prilagodljive na sušu. Realistična sam i u skladu sa tim biram i planiram baštu, ali priznajem da mi se sa vremena na vreme desi da pokleknem pred nekom lepoticom koja zahteva posebnu negu. 61


Na tvom blogu smo imali prilike da vidimo fotografije iz bašta koje si obilazila. Koja je najlepša bašta ili vrt koji si posetila? Spisak bašti koje sam obišla je kratak, ali je svaka ostavila veliki utisak na mene. Od lokalnih bašti, moram da spomenem Lejlu Randovič i njen porodični vrt u Trešnjevcu i preporučim da je posetite ako ste u mogućnosti, jer će vam otvoriti vidike i apetit za baštovanstvom. Ne bih mogla da se odlučim koja mi je najlepša, jer sam iz svake ponela po neku ideju ili kombinaciju koja mi se dopala. Kako bi opisala tvoj stil, čime se vodiš prilikom odabira biljaka koje sadiš, na koji način ih raspoređuješ i kakav je tvoj stav o divljem, samoniklom cveću? Koliko prostora mu ostavljaš u svojoj bašti? Biljke koje me najviše privlače su lisno dekorativne i sa sitnijim cvetovima (iako su na mom profilu uglavnom dalije, jer su, priznaćete, vrlo fotogenične). Volim da povezujem i kombinujem boje, da koristim razne teksture, da ponavljam... da li to mogu da stavim pod neki stil,


ne znam, ali me najviše inspirišu ba- kompostiranje i malčiranje. Što više čište u prerijskom, naturalističkom stilu, tam i slušam, otkrivam da je svet ispod a nisam imuna ni na engleske bašte. zemlje toliko kompleksniji od prostog Puštam da se biljke samorasejavaju i NPK na kome se zasniva cela poljopribiram one u kojima pored mene mogu vreda (a to znam iz prve ruke jer mi je da uživaju i insekti.

tata poljoprivrednik). Profit je na prvom mestu. Savet bi bio da više budemo ču-

Koliko na tvoje odluke vezane za oda- vari nego korisnici, i da nakon nas zebir biljaka i njihovo tretiranje utiče bri- mlja ostane bogatija, a ne siromašnija. ga za životnu sredinu, odnosno koliko ti je važna održivost u bašti?

Osim cveća koje je najlepši i verovatno najprepoznatljiviji deo tvoje online

To je prvi uslov za sve, svake godine galerije, u tvojoj bašti rastu i druge, vršim selekciju onih koje su se poka- jestive biljke. Šta sve živi u tvojoj bazale odlično (uglavnom važi za povrće), štici? Imaš li nekog egzotičnog voća i najvažnije je da je biljka zdrava od star- povrća koje je uspelo da se prilagodi ta i vodim se načelom ‘prava biljka za klimi? pravo mesto’, a tu mislim na uslove koji su potrebni da bi biljka bila sretna. He- Posadili smo jedan mali „egzotični” mijske preparate ne koristim, po potre- voćnjak pre godinu i po dana, za sada bi pravim neke prirodne pripravke od još nismo okusili plodove, ali jednog biljaka koje rastu divlje ili iz moje bašte, dana se nadamo da ćemo probati asia sav biljni otpad kompostiramo i time minu-paw paw, kinesku urmu, nanking obogaćujem leje. Bude tu i neuspeha, višnju, CHE-drvo malina… a probali ali to je lekcija za sledeću sezonu.

smo japansku vinsku malinu i mongolske borovnice za sada. Sve su to biljke

Imaš li savet za brigu o zemlji i biljka- koje uspevaju u našim uslovima, samo ma koji bi želela da podeliš sa nama?

su nama nepoznate. Takođe, posebno mesto u mojoj bašti zauzimaju stare

To je tako obimna i zanimljiva tema. Par sorte paradajza. Moji omiljeni su žuti i osnovnih stvari koje bih spomenula je zeleni zebrasti.


Gde pronalaziš semena koja koristiš?

sve to kod nas tek u začetku, važno je da se interesovanje budi. Film Minari

Seme sam poručivala iz inostranstva, nisam imala prilike da pogledam, ali ću uglavnom iz Engleske. Nešto sam našla svakako nakon ovoga da ga stavim na i kod nas u oglasima, nešto razmenila spisak. sa drugim baštovanima. Koji su najveći izazovi sa kojima si se Korejski farming je poslednjih godina suočila baveći se baštom i biljkama i dostigao veliku popularnost, blogovi na koji način ih prevazilaziš? i žurnali redovno pišu o njihovim prirodnim metodama uzgoja, biljnim pri- Kao i sa svim što je živo, često se dešapravcima i savetima za negu biljaka i vaju nepredvidivosti, ali mi je trenutno tla poteklim iz ove istočnjačke zemlje. najveći izazov da pronađem mesto u Ušao je čak i u mejnstrim, evo nedav- bašti za sve biljke koje posejem, pa svano smo imali priliku da ispratimo film šta završi u drugim baštama, ali sharing Minari koji ima dobre šanse da osvo- is caring, kako kažu. Ima i većih izazova, ji i nekoliko zlatnih kipića. Koji je po ali sve se da rešiti uz pomoć prijatelja tvom mišljenju razlog za porast inte- ili interneta. resovanja za ovakav način uzgoja, da li si imala priliku da isprobaš u svojoj Koji bi bio tvoj savet za one koji imaju bašti neku od njihovih metoda?

malu terasu ili balkon i silno žele svoju cvetnu oazu. Koje biljke bi najpre

Za korejsku prirodnu poljoprivredu preporučila za uzgoj? sam se zainteresovala prošle godine, njihov odnos prema zemlji je rezono- U zavisnosti koliko sunca ima, hoste i vao sa mojim stavovima i nije mi treba- hojhere su idealne za uzgoj u saksijalo puno da me ubede. Cela premisa se ma ako vam je terasa/balkon u senci, zasniva na tome da pored biljke hrani- a lepe su i paprati i ukrasne deteline. mo i mikroorganizme u zemljištu koji Ako je balkon/terasa na sunčanoj strasu u simbiozi sa njima. Što više živog ni onda su idealni sedumi, hajdučka sveta u zemljištu je dobar znak. Iako je trava, perunike, i obavezno za proleće 64

april


puno krokusa, narcisa i lala. Važno je da liko u nekim drugim zemljama posu saksije adekvatne veličine i da ima- put Britanije, Francuske ili Holandiju dobru drenažu. Ja volim u saksiji da je, mada imam utisak da postaje sve nagomilam iste vrste, jer onda izgleda atraktivnije. Posledica tog manjka bujnije, ali lepe su i kombinacije sa dve kulture (stanovanja), lošeg odnosa ili tri različite biljke u jednoj saksiji gde prema prirodi i senzibiliteta za lepo svaka ima ulogu da bude thriller, filler ili je vidljiva i na našim balkonima i u spiller. Thriller je biljka koja je dramati- dvorištima koji su vrlo često pusti, nečna i ide u visinu, spiller je neka puzavi- uređeni ili su uređeni bez nekog naca, a filler popunjava ostatak prostora i ročitog estetskog kvaliteta po princičini celu kompoziciju bujnom.

pu važno da je šareno. Na koga se ti ugledaš, gde pronalaziš inspiraciju za

Čemu su te biljke naučile?

uređenje svoje bašte?

Strpljenju, posmatranju, i činjenici da Zemlje koje si spomenula imaju baštoje sve deo svega.

vanstvo u svojoj tradiciji, kod nas to nije slučaj. Delom je i do toga da je kod

Baštovanstvo čini mi se uopšte nije nas ponuda u rasadnicima dugo godipopularno na našim prostorima ko- na bila siromašna. Poslednjih nekoliko

65


godina se to menja na bolje, i mogu se naći nove i zanimljive biljke. Dugo sam kupovala jedini baštenski časopis koji je izlazio kod nas, i danas čuvam sve brojeve. Puno inspiracije nalazim i na Pinterestu, na Instagramu, i specijalizovanim baštenskim forumima. Prošla godina je bila izuzetno izazovna, a jedna od dobrih posledica pandemije je, čini mi se, nikad veće interesovanje za prirodu, kontakt s prirodom i baštovanstvo. Njujorktajms je nedavno pisao da je ono bilo jedna od nekoliko, ako ne i jedina aktivnost koja nam nije bila ograničena ili zabranjena prošle godine. Baštovanske emisije su se gledale netremice i doživljavale gotovo terapijski, istovetno kao rad sa zemljom. Emisija „Gardeners’ World” koju vodi čuveni Mr. Don dostigla je neverovatne rejtinge u celom svetu prošle godine. Kako je pandemija uticala na tebe i tvoju svakodnevicu? Da li si sadila više nego inače i kako ti je kontakt sa zemljom i biljkama pomagao? Prošla godina nije puno uticala na moj odnos sa prirodom/biljkama, ali bilo mi

66

april


je drago da vidim da mnogo ljudi otkriva lekovitost baštovanstva. U mom slučaju, bilo je i momenata kada mi je bilo teško da se bavim baštom. Podeli sa nama svoje omiljene baštovanske izvore – filmove, blogove, knjige, TV emisije i podkaste. Na prvom mestu mi je već pomenuti Gardeners World, koji godinama pratim. Monty Don je napravio nekoliko serijala o baštama u celom svetu koji su takođe zanimljivi i lepi za gledanje. Jedna od prvih inspiracija mi je bila Kornelija Benyovsky Šoštarić i njena emisija Vrtlarica kao i knjiga Zeleni kvadrat. Toplo preporučujem kratak BBC serijal The Edible Garden od Alys Fowler. Pre par godina sam otkrila Liziqi, njen You Tube kanal je čaroban, možda malo idealizovan, spoj prirode i kulinarstva. Od knjiga bih spomenula Planting in a post wild world od Tomasa Rajnera, a podcast koji u poslednje vreme slušam je Natchez Glen House Stories Poučan film o organizmima koji žive u zemlji, DIRT! Nadam se da će predlozi biti od koristi, javite mi utiske!


Književnost

ŠTA ĆEMO ZA VEČERU? Priručnik za kuvanje Ketrin Dikens

68


Po čemu pamtite Čarls Dikensa? Da li voda Priručnika za kuvanje Ketrin Dikens znate nešto o njegovom privatnom živo- na srpski jezik. Njen život je, kako Dušan tu i njegovoj ženi Ketrin (Hogart) Dikens, kaže, bio prilično prigušen, a priručnik je talentovanoj glumici i autorki kuvara Šta prestao da se izdaje nakon što je Čarls ćemo za ručak (pisala ga je pod pseudo- Dikens pokušao da je proglasi ludom i nimom)? Verovatno ne mnogo.

smesti u mentalnu instituciju. Nakon što ju je optužio da mu je rodila previše dece.

Ketrin je sa Čarlsom imala desetoro dece i tokom njihovog braka koji je trajao 22 Oko knjige se spontano okupilo 5 prevogodine trpela je psihičko nasilje. O sve- diteljki i više od 30 ilustratorki i dizajnerki mu tome se vrlo malo zna, ona je gotovo koje su prevele i ilustrovale svaku stranipotpuno nestala iz javnosti, njeno delo cu ovog kuvara. Izdavačka kuća DIBIDUS je povučeno iz prodaje, a jedino svedo- koja izdaje neobične knjige i stripove se čanstvo o njenoj priči dokumentovano pridružila projektu i dogovoreno je da se je u usmenim iskazima susedu, novinaru zarada od prodaje knjige donira ženama kome se poverila pre nego što će napu- koje su žrtve porodičnog nasilja. stiti muža. Plezir vas poziva da se pridružite ovom O Čarlsovoj „pravoj“ prirodi se dugo ništa projektu i pomognete u prikupljanju finije znalo i taj zid ćutanja će prva porušiti nansijskih sredstava za izdavanje priručknjiževnica i profesorka engleskog jezika nika i/ili proširite vest o ovoj i književnosti Lilijan Najder portretišući inicijativi na društvenim lik Ketrin Hogart u biografiji objavljenoj mrežama. Za više informa2010. godine The Other Dickens: A Life of cija o tome kako možete Catherine Hogarth.

pomoći javite se Dušanu Juriću putem njegove

Dušan Jurić, psiholog i astrolog, je u že- Instagram stranice lji da ispravi nepravdu i skrene pažnju @feelmypisces. na različite oblike nasilja nad ženama nedavno pokrenuo projekat prvog pre-


Književnost

Problem rodnog nasilja iz vizure Ive Andrića

Tekst: Tanja Milenković


Ivo Andrić nam je poznat po realistič- ima mnogo pojavnih oblika, a često nije kim i psihološkim mahinacijama u svo- prepoznato niti mu se u javnosti pridajim romanima i pripovetkama. U priči je dovoljan značaj. „Zlostavljanje” ove mahinacije dostižu vrhunac opisujući život psihički zlostav- „Jedan čovek, pogotovu jedna žena, ljane žene.

mora u odbrani svojih prava i svoje ličnosti da se osloni na druge ljude i

Nasilje koje trpi glavna junakinja priče na svoje pravo onako kakvo je formunije fizičko, već – psihološko ili mental- lisano u zakonima, ili bar u shvatanjino.

ma i navikama društva. A na šta ona može da se požali u ovom prividno

Jedna od gorućih tema u poslednje vre- savršenom braku?“ me je svakako problem femicida ili ubistvo žene. Ubistvo žene je dobilo „Ona se oseća kao stvorenje koje zlorečničku odrednicu baš zato što se ne upotrebljavaju i zlostavljaju na bezduradi o bilo kakvom ubistvu, već precizno šan, podmukao, a prividno bezazlen i ubistvu žene kao najslabije kategorije dopušten način.“ u patrijarhalnom društvu. Utisak je da se o ovoj temi govori više u poslednje Priča „Zlostavlјanje“ prati sudbinu Anivreme, isključivo zbog toga što su žene ce, skromne, siromašne devojke, koja ohrabrene od strane brojnih ženskih je odgojila svoju braću i sestre nakon organizacija da govore o najstrašnijim majčine smrti, koja je nastupila priliproblemima u društvu. Analiza ove pri- kom njenog pokušaja da izađe iz bračče jedan je od načina podrške u bor- ne zajednice gde je svakodnevno psibi za bolji položaj žena kroz skretanje hički zlostavljana. pažnje na psihološko zlostavljanje koje

71


„Svi su se izjasnili protiv Anice.“

Andrić, izvanredan poznavalac čovekovih mogućnosti da sklizne u greh, pri-

Brak Anice i Andrije Zerekovića je bio kazao je ljubaznog gospodina Andriju „savršen“, jedan od onih brakova koji kako se polako pretvara u gospodina podsećaju na bajku „Pepeljuga“. Le- Hajda. Аndrija počinje da posmatra potica iz siromašne kuće se udaje za svoju mladu ženu na nezdrav način, dvostruko starijeg čoveka iz više sred- kao svoje posedstvo: nje klase, koji je vodi u novi, bolji život. Anica kod njega počinje da cveta i nje- „Mogao je u tami da položi obe ruke na lepota koja je i ranije bila izuzetna na čvrsto telo zaspale žene, da ih poi prepričavana, postaje još raskošnija loži ma gde, tamo gde slučajno padi zanosnija. Iako Andrija primećuje da nu, i da kaže sebi: „Sve ovo je moje, mu je svih prethodnih godina nedosta- od kose pa do nožnih prstiju, moje i jala žena, saputnica, kod njega se jav- ničije više!“ ljaju potisnute želje za uvažavanjem, validacijom i nadmoćnošću koju nije Dijaboličnu prirodu gospodina Andrije uspeo da ostvari kao trgovac. Prema je otkrila misao o posedstvu, da je njetome, brak sa Anicom mu je omogućio gova žena potpuno njegova, da mora iluziju ostvarenja želje da bude nadmo- da mu se povinuje i da služi kao – kuććan i surov samom pričom o sebi kao no čeljade ili slušalac. Anica je lako motakvoj osobi.

gla da posmatra svoj položaj i način na koji je tretirana kao prokletstvo, ali je

„U ovakvom potpunom ostvarenju njen duh ostao zdrav i dobrodušnost jedne želje kriju se velike opasnosti, neukaljana. Svojstva stabilne i zdrave a najveća je u onoj novoj želji koja se osobe su je sprečila da do kraja klone namesto nje javlja. Ko zna kakva je duhom. ta i kuda nas može odvesti? I ko zna od čega nas je branilo postojanje one Zlostavljanje koje Anica trpi, kako je reprve, dok je bila u nama i mučila nas, čeno, nije fizičko već psihološko i menživa i neostvarena?“

72

april

talno. Nakon promene misli o ženi,


sledstveno, Andrija počinje da menja i i ogorčena supruga Omer-paše, ona ponašanje prema njoj. Počinje da priča daje oduška svojoj ogorčenosti u razpriče u kojima sebe uzdiže kao ličnost i govorima sa mladim slikarom, Vjekoto ne u smislu nekog postignuća, nego slavom Karasom. Karas je umetnik koji govori o sebi kao o silnijem i okrutni- slika Omer-pašu i veruje da je posebjem čoveku nego što ga vide ljudi oko no privilegovan time što prelepa pašinjega. Gospodin Andrija je proizvođač na supruga baš njemu ispoveda svoje četki koji je poznat po svojoj ljubazno- najtananije tajne. Pripovedač pažljivo sti i načinu koji ima u opštenju sa ljudi- otkriva da je Saida ta koja iskorišćava ma. Kako se nije ostvario kao neko ko umetnika, jer može da mu kaže najužaje žestok i uticajan u stvarnom životu, snije priče iz intimnog života, a one će stvara nezdrave priče o sebi, kojima ostati neotkrivene od strane naivnog muči svoju mladu ženu.

slikara. Fenomen govornika i slušaoca je privilegovan u Andrićevnim deli-

„Od tog osećanja sreće šire se dimen- ma, dok je Šeherezada centralna figura zije sopstvene ličnosti u beskraj.“

njegova poetike, jer njegovi junaci pričom traže način da produže svoj život.

Glorifikovanjem sopstvene ličnosti Andrija podseća na dva junaka iz Andri- Nakon pojašnjavanja odnosa govorćevog opusa. Jedna je Margita zvana nik-slušalac u Andrićevom opusu, može Kobra iz priče „Zeko“. Margita, okrutna se bolje razumeti zašto je za ovog pisca i izopačena vlasnica pansiona koja svo- važno da ispita i odnos zlostavljanja jim načinom govora zamišlja sebe kao (nezdravom) pričom. Veliko povereveoma važnu figuru u donošenju odlu- nje u priču je odlika poetike ovog pisca, ka važnih za čovečanstvo, ali, na njenu te je ispitivanje različitih značaja i utižalost, njena okrutnost ne može da ima caja priče na svet ljudi i junaka logičan ni približno velik zamah koji ona želi i postupak Andrića kao pripovedača. zamišlja. Drugo poređenje pravimo sa Saidom hanumom, glavnom žen- Kao vid psihičkog zlostavljanja se preskom junakinjom Andrićevog romana poznaje i verbalno zlostavljanje. U njega „Omer-paša Latas“. Saida je nesrećna spadaju omalovažavanje ličnosti žrtve 73


Te nade umiru svako veče iznova, kada gospodin Andrija nastavi da priča istim kritikom, poređenjima, sumnjom u spo- žarom: sobnosti i vređanje inteligencije. Upravo vređanje inteligencije ponavljanjem „A sutra naveče ponavlja se ista igra reči „razumeš“, kao da nije dovoljno sa drugom sadržinom.“ pametna da razume njegove bolesne samohvale, su Anicu najviše mučile u Jedina sloboda koja je ostala Anici je ponavljanoj dijaboličnoj predstavi nje- bio prostor njenih misli, kada Andrija nog poremećenog supruga.

zaspi „odjednom, kao životinja“. Malo vremena pred spavanje, i odmah po

„Vređalo ju je što on misli da pred ustajanju, mogla je da bude sama i da njom kao pred mrtvom stvari ili stvo- ga ne sluša. Onda kad Andrijina nasilna renjem bez pameti može da pusti predstava krene da oduzima i to malo maha svojoj uobrazilji i ne smatra za neukaljanog vremena, Anica mašta o potrebno ni da obuzda svoj jezik, ni odlasku od njega, pakovanju kofera sa da umeri svoje laži i maštarije.“

malo devojačke odeće i odlasku zauvek.

Kao i svaka žrtva narcisoidnog partnera, Anica se samozavarava da u stvari „Bekstvo bi značilo nelogičan i strane trpi nasilje, da se sa njom ne postu- šan korak, isto što i samoubistvo.“ pa nemoralno i neodgovorno, da je sve samo ružan san:

Povoljan sled događaja u kojima dolazi momak iz radnje nekim poslom i de-

„Sama sebi govori da treba da se samo vojka-sluškinja odlazi preko puta kuće malo strpi i za trenutak smiri, pa će dali su Anici prostor da brzo uzme kovideti da je sve to varka.“

fer i napuni ga devojačkom odećom i pobegne iz muževljevog doma dok on nije bio tu.

74

april


Anica je otišla u očevu kuću, ali kako je patrijarhat na strani supruga, a ne Danas je stanje dosta drugačije, ali nije zlostavljane žene, u očevoj kući nema ni približno kako bi trebalo da bude. mesta „besnulje –pobegulje koje ’traže Anica je uspela da pobegne, ali mnoge hleba nad pogače’“. Vidimo Anicu kako žene ne uspeju. Zbog toga bi trebalo da živi životom „usamljenih i odbačenih se priča više o različitim oblicima nasižena“, i ne samo odbačene od rođene lja, i ne samo oblicima, nego i njihovim porodice, već od komšija i prijatelja koji potkategorijama. Ovaj tekst je podstrek je vide kao „raspuštenicu“. Žene koje na razgovor o svemu što nije dobro, i bi ostavile muža, a to je bilo jako ret- mogućnosti da zajedničkim snagama ko, nosile su stigmu, bile su obeležene postane bolje. kao žene koje su uradile nešto sramno i nedozvoljeno.


Književnost

Šekspirovski karakteri iz vizure dve milenijalke

Tekst: Sofija Mirčetić Milica Antić @sofimircetic @_spajdermen


(Na sceni se nalaze sto, stolica i otvoreni drugove i da voliš bez rezerve. Možda laptop. Ušetala je Milica i seda za sto)

je to zato što Vilijam Šekspir nije umeo da ti predstavi ženski lik onako kako

MILICA: Kad god bi neko spomenuo Šek- si ti želeo o njemu da čitaš, možda su spira mala buntovna srednjoškolska ja žene njegovih drama i komedija bile bi samo okrenula očima i smislila nešto tako predstavljene da nisi uspeo da se sarkastično da doda vezano za Veronu, sa njima povežeš, da ih razumeš ili da Juliju ili Romea. Ako sagledamo priču se u baš te književne likove zaljubiš too Juliji i Romeu onako kako su nam je liko da želiš da istu takvu jednu Juliju predstavili u srednjoj, mi koji se ne ba- pronađeš. Uperimo zato svetla u neke vimo književnošću i dublja analiza dela od inteligentnih, jakih i hrabrih ženskih nam nije bliska, prepoznaćemo u nama likova Šekspirovih drama. ili romantičare ili realiste. Onaj ko se nalazi između ove dve kategorije laže I počnimo od Julije. Iako je statistički da ga ljubav Romea i Julije ne zanima, gledano, Šekspir više teksta pisao za jer, ako te ne zanima, zašto na tvom muške uloge, ono što je neoboriva čiFacebook profilu možemo da pronađe- njenica je da je Julija jednako važna u mo sliku sa ekskurzije na kojoj je tvoja tragičnoj priči o ljubavi dvoje tinejdžeruka na dojci statue u Veroni. Ako si se ra, bitna koliko je bitan i Romeo. Ona dojke dohvatio, nemoguće je da se ne je senzualna, puna strasti, i ne može da nadaš takvoj strastvenoj, iskrenoj, na- dočeka da se spoji sa Romeom, što joj ivnoj i nevinoj ljubavi.

daje jednu posebnu ženstvenu dimenziju, onu koja se veoma retko sreće u

(Uzima gutljaj vode) Ali, nijedna tvoja elizabetanskom periodu. Ako dozvolibivša devojka nije bila kao Julija, zar ne? mo sebi slobodu u tumačenju, primetiNi zbog jedne nisi rešio da uradiš nešto ćemo da je dosta zrelija od svog partneblesavo, a daleko bilo dramatično. Da ra, ona je ta koja stoji obema nogama se suprotstaviš tvojima, da zanemariš na zemlji. Julija je svesna sebe i svog

77


društvenog položaja kao i Romeovog, Sad dolazimo do nečega što se sudara ali nju taj položaj ne definiše, ona zato sa mojom idejom o tome da je Šekspir imena njihovih porodica, Monteki i Ka- zapravo bio protofeminista, jer je veopuleti, upoređuje sa ružom, koja i da ma temeljno i s pažnjom gradio svoje se ne zove ruža – mirisala bi isto. Ovim ženske karaktere. Dolazimo do komeJulija dokazuje da je jako zrela, i za svo- dije koja se zove „Ukroćena goropad“, je godine i za mesto u kome živi.

za koju se mnogi uhvate kada žele da pričaju o tome da je Vilijam, zapravo,

Ako pričamo o hrabrosti i ženama koje ženskim ulogama nije pridavao na znagovore ono što im je na umu, želim da čaju. Dakle, imamo Katarinu i Petručija, se osvrnemo na, meni, omiljenog lika koji je arhetip belog, konvencionalnog Šekspirovih dela, Kordeliju.

muškarca dobrog društvenog položaja, i protagonista priče koja je, u najmanju

(Sa osmehom na licu nastavlja još ubrza- ruku, jako neprijatna za čitanje, iako joj nije da kucka po tastaturi) Motiv ludila je cilj da zasmeje. Katarina je svojeglaje Šekspirovo drugo ime, a kada se radi va žena, ona koja ne mari mnogo za o ludilu, Kordelija koja je jako lojalna društvene norme i samim tim je treba svom ocu, već na samom početku dra- ukrotiti, sve te njene ludorije i nepome oštro govori da ne želi da laže za- štovanja joj treba izbiti iz glave. (Uzdiše rad ljubavi i otvoreno negoduje na to i odmahuje glavom) što su njene sestre na to spremne. Da je u 1605. Šekspir među svim rečima Žene se, naravno, krote za njihovo doizmislio i „queen of sass“ na umu bi de- bro, što je Petručiju jasno, jer on kaže: finitivno imao Kordeliju. Nju ne zanima „Koliko je ohola ja sam toliko rešen“. šta će da nasledi, ona trezveno prihva- On koristi različite metode kako bi Kata to da će je otac odbaciti iako zna da, tarinin duh samleo i kako bi postala potajno, nju zapravo najviše voli. Zato, nekakva poslušna, istrenirana, mirna ako se ja pitam, nakon što je ocu rekla životinja. da prestane sa cmizdrenjem, odnosno „stop being whiny man-baby“ Kordelija apsolutno uživa sve moje simpatije. 78

april


Ovo Šekspirovo delo prvo je snimljeno kao ton film i predstavlja veštački skrojen svet stvarnih mizoginih mišljenja i ponašanja. Poslednji „hamletski monolog“ koji izgovara Katarina, pokazuje nam da je sam Šekspir bio svestan dvostrukih standarda i želeo da o njima piše. Katarina se pita, zašto su ženska mekana tela nespremna za okrutan svet, svet ispunjen bezosećajnim ljudima, ali Katarina, čiji su duh i volju zgnječili u potpunosti, zna da ta mekana tela nisu sinhronizovana sa ženskim dušama, srcima i umovima koji umeju da budu mnogo grublji i oštriji od ženske spoljašnjosti. Ovim rečima svaka glumica koja ikada bude glumila Katarinu moći će da „ošamari“ gledaoce. Nakon opisa ovog dela možda se pitate zašto ja i dalje mislim da je Vilijam Šekspir ipak bio protofeminista? Ukoliko ne delimo mišljenje, a moje je sledeće: komedijom se borio protiv ukorenjenih društvenih problema, neće se svako zamisliti i promisliti kada zna da sluša nekog ko „zbija šale“, ali čvrsto verujem u to da komedije suptilno koriste šalu za pokretanje ozbiljnih tema. Pa zar nisu posle stendapa Danijela Slosa partneri

79


raskidali jer bi im probudio razna pi- baš kao i oni. Ali zašto teže tanja, među kojima i ono da li možda za promenom? Je l to zbog zabave? gube vreme sa svojim partnerom, i jesu Ja mislim, jest. Il strah ih na to tera? li zaista toliko nezadovoljni sobom da Ja mislim, da. Ili greše od slabosti? žele da ih bilo ko voli.

I to će biti – al zar nema želje Za zabavom i u nas – slabiće?

Ukoliko ne verujete u ove moje teorije o Šekspiru, evo jednog dela iz Otela Dvostruke standarde u jednom dahu kada Emilija staje u odbranu žene koja potcrtava Emilija, Dezmond se krsti i je okrivljena za prevaru:

čudi, a ona se pridružuje Katarini, Juliji i Volumniji i postaje heroina Rima,

„Nek znaju muževi, da i žene njihove

na pijedestalu kompleksnih, osećajnih,

imaju, ko i oni, čula

jednom rečju, ljudskih, ženskih karak-

Te gledaju, mirišu i ukus

tera Šekspirovih drama.

imaju i za slatko i za gorko

80

april


(Milica ustaje, sklanja kosu iza ušiju i od- pasje veran prijateljstvu. Šekspir je bio lazi sa scene. Na scenu ulazi Sofija, svezu- najstarije muško dete u porodici, da je kosu u punđu, cokne i počinje da piše) dodam jedan zanimljiv podatak. Jedna jako heterogena grupa prijatelja u ŠekSOFIJA: Zamišljam da sedim i gledam spirovim dramama, Romeo, Mekucio i Šekspirovu predstavu, u njegovo vre- Benvolio bi danas, u stvarnosti bili neme, znate ono dramsko pravilo o jedin- mogući spoj temperamenata, na prvi stvu mesta, radnje i vremena. Uživeti se pogled ili čitanje, oni tipovi koji nikako u Šekspirove muške likove i pokušati, ne mogu da se slože, a kamoli druže. na tenane da ih shvatim kao žive ljude. Nešto kao spoj tinejdžerskog gubitniKako to da uradim? Ako je Šekspir u ka, fudbalskog kapitena i njegovog komediji Zimska bajka mogao, ni manje dobrog prijatelja koji usvaja tog ranjini više, nego Vreme, da izvede na sce- vog štrebera i biva posrednik između nu, mogu i ja da razumem muškarce u njih. To naravno ako priču protumačidramama i komedijama, ma koliko to mo kao američki tinejdž film. Imamo u savremenosti više nije pitanje, od te ljubavno ranjenog Romea, Merkucija hermeneutike odustajem.

koji je šaljivdžija burnog karaktera i Benvolija, najracionalnijeg u grupi. On

(Nasmeje se, gleda u tastaturu sa rukama je onaj drug koji pazi da neko ne popije stisnutim u pesnice) Dečaci, verovatno previše, dok Merkucio savetuje Romea androgenog izgleda, igrali su ženske da tugu izleči žurkom (bal Kapuletijeuloge u predstavama Vilijema Šekspira, vih). Šekspir je uzimao dosta slobode u tako da ne čudi zašto ima toliko teorija o svojim delima, rekoh vam da je od Vrerodu i seksualnosti u delima jednog od mena napravio lika koji priča za sebe, najvećih dramskih pisaca ikada, i priča tako da dozvoljavam sebi da i ja upoo tome kako je Horacio bio zaljubljen ređujem likove u njihovom vremenu sa u Hamleta, iako ih ja na primer vidim sadašnjim trenutkom, tumačenje dela kao samo jako dobre prijatelje, gde je je samo po sebi teško, ali ima sve čari Horacio onaj tiši, senka, manje „drama- slobode interpretacije kako dela tako i tičan“ i racionalniji drugar, obrazovan i književnih likova. Da citiram Horacija:

81


„Šta biste voleli da vidite, jad ili čudo? me malo podseća, evo jedne referenSve je tu.“ Pogledajte samo Rozenkran- ce iz pop kulture, na Kola iz serije Čari, ca i Gildensterna, dvorjane i po mom zgodni demon koji zavodi vešticu. Ako mišljenju pomalo satirične likove, one se pitate gde je on u školskom društvu? koji se šlepaju uz ostale, bez mnogo U senci, ćošku, potpuno antisocijalan svog u njihovom karakteru, da nasta- ali poželjan lik zbog svog stava i vela vim u narativu tinejdž drame, oni su u misterije koji ga obavija, i pomalo preseni poznatih, ali dovoljno bliski da ne ke naravi koja privlači dobre devojke. budu žrtve vršnjačkog nasilja. Tibalta Otpadnik. Na kraju, to je samo moje zamišljam kao antiheroja, sačekajte se- slobodno tumačenje. Ovo već postaje kund, da vam objasnim u kom smilu, kao neka vrsta fan fikcije, ali ipak imam znamo da je podmuklo ubio Merkucija, dve tačke ispred imena. ali njegovi motivi su, sa njegovog stanovišta ispravni. Da biram glumce za (Ustaje da protegne leđa, brlja po polipredstavu, na audiciji bi prošao neki ci sa knjigama, traži teoriju književnosti) visok i crnomanjast glumac, jake bra- Sad se treba prihvatiti velikog posla, de i kose prebačene na jednu stranu, Magbet. obučen isključivo u tamne boje.Tibalt

82

april


(Uzdiše, napušta scenu i vraća se nakon uloga, bolje da se tako izrazim. Lejdi nekoliko minuta) Da li se ovde treba uo- Magbet kao zla žena, tri veštice s pozbiljiti ili da nastavim istim narativom? četka dela... Ne slažem se da je delo, Možda da konsultujem velikog Miloša kako neki tvrde, mizogeno, gde se od Crnjanskog? Hmm... Magbet je trage- žene traži poslušnost ili su one prikazadija inspirisana istorijom, a glavni ju- ne kao mitska bića, kao i mnogo puta nak čije ime nosi je gladan moći. Homo pre, duh vremena objašnjava surovost homini lupus est. Svet je pun Magbe- likova iz Magbeta, ko će biti kralj, ali ne ta, ambicioznih ljudi koji ne prezaju ni i sin kraljeva, okršaj Magbeta i Benka. od „nečovještva“ da bi dobili ono što žele. Magbet kao delo je Igra prestola ili MILICA I SOFIJA: Svet Šekspirovih dela Kuća od karta, a Magbet kao savreme- je ogroman i odabrale smo samo neke ni lik podseća na jednog od kandidata od likova da ih sagledamo iz dva ugla i za predsednika Amerike koji prljavim malo oživimo u savremenosti. U susret radnjama dolazi na vlast, viđate to u Prazniku, čestitamo vam naredni dan mnogobrojnim serijama i filmovima knjige! te tematike. Ovde se vodi jedna druga borba, ženskih i muških likova i rodnih

ZAVESA

83


Zdravlje

Ženska genitalna mutilacija

Tekst: Andrea Sigmund @lemurescu Fotografije: Friedrich Stark/ Alamy Stock Photo; Georgina Goodwill/ UNICEF

Martovski broj Plezira bio je fokusiran Po definiciji, ženska genitalna mutilacija, na žene i žensku solidarnost, te sam odnosno sakaćenje (drugi nazivi ukljupisala o našim „saborkinjama” koje čuju žensku genitalnu cirkumciziju, to kroz svoju muziku obrađuju teme od jest obrezivanje) prema SZO (Svetska značaja za ženski (i uopšte ljudski) rod. zdravstvena organizacija) predstavlja Neki od pomenutih bendova bave se i delimično ili potpuno uklanjanje ženproblematikom ženske genitalne muti- skih spoljnih genitalija ili nanošenje lacije, pa mi je to poslužilo kao inspira- drugih povreda na genitalnom područcija za ovaj tekst. Iako je mart iza nas, ju, izvedeno u nemedicinske svrhe. Iako ovaj problem nastavlja da se odigrava su razlozi za ovu praksu raznovrsni i u određenim delovima sveta i povlači razlikuju se od područja do područja, za sobom brojne i katastrofalne posle- bitno je istaći da ne postoje zdravstveni dice, i samim tim zaslužuje zaseban čla- benefiti koji se ovim činom postižu. nak u novom, aprilskom broju. 84


Prema podacima kojima raspolažemo, skim stanovništvom koje je poreklom smatra se da trenutno preko 200 mi- iz ovih delova sveta. liona žena živi sa posledicama izvršenog zahvata, a da je na godišnjem ni- Genitalno sakaćenje češće se sprovovou ovoj praksi izloženo njih 3 miliona di u ruralnim predelima, a najčešće ga ili više. Navedeni podaci odnose se na izvodi „tradicionalni obrezivač” uz popodručje 27 afričkih zemalja, zatim In- moć oštrog objekta - noža, žileta, makadoneziju, irački deo Kurdistana i Jemen. za, stakla, zašiljenog kamena ili noktiju, U polovini ovih država (u kojima je evi- uz primenu lokalne anestezije ili bez. dencija i statistika uopšte dostupna), Obično je u pitanju starija žena iz kovećina devojčica u trenutku izvođenja lektiva, mada se u društvima gde muški zahvata ima manje od 5 godina. Obre- berberi još uvek imaju funkciju „iscezivanje je uobičajeno i među migrant- litelja” ovaj postupak nekad prepušta 85


njima. Zanimljiva (i, pre svega, poraža- su šanse za predbračne seksualne odvajuća činjenica) jeste da su inicijatori nose i vanbračne veze smanjene. Izveovog postupka obično ženski članovi sna društva smatraju da je obrezana familije.

devojčica „čedna i ženstvena”, i da postaje „čista” i „lepa” nakon odstranjiva-

Među razloge za mutilaciju (koji se me- nja delova tela koji se smatraju nečistim njaju i vremenom, a i prostorno), spa- i manje ženstvenim. Kao primeri koji daju poštovanje tradicije i socijalnih ilustruju ovo mogu da posluže nazivi normi, te pritisak da se ispoštuju lokal- koji se koriste u određenim društvima ni običaji, ali često čitava problematika - u Bambara jeziku koji se uglavnom koseže mnogo dublje od toga. Neretko se risti u Maliju postupak nazivaju bolokoli, razlozi svode na to da je u pitanju ne- što u prevodu znači „pranje ruku”, dok ophodan postupak u podizanju devoj- se u Igbo jeziku istočne Nigerije naziva čica i njihove pripreme za odraslo doba isa aru ili iwu aru, što znači „kupanje”. i brak. U pojedinim regijama, obrezane devojčice imaju veće šanse za udaju, Iako se često pretpostavljaju ili „nude” što proizlazi iz poznatog „veličanja kul- religijski aspekti kada je u pitanju ova ta nevinosti”, s obzirom da se smatra praksa, nijedan religijski spis je zapravo (a neke studije ovo i potvrđuju), da ove ne pominje ili preporučuje. devojke i žene imaju smanjen libido, te

86

april


Opisuju se 4 glavna tipa ženske geni- načini zatvaranja rane, kao što je trnje talne mutilacije.

određenih biljaka. Nekad se u cilju „bržeg zarastanja” rana prekriva smesom

Tip 1 podrazumeva delimično ili potpu- od rovitih jaja, bilja i šećera. Noge se no uklanjanje glansa klitorisa (njegovog vezuju, najčešće od kukova do članaka, spoljašnjeg, vidljivog dela) i/ili prepuci- a povez se skida nakon 2 do 6 nedelja. juma (kožnog nabora koji prekriva kli- Ukoliko porodica proceni da je zarasli toris).

otvor prevelikih dimenzija, procedura se ponavlja.

Tip 2 podrazumeva uklanjanje glansa i malih usmina (unutrašnje stidne usne), Kod tipa 3 nemoguće je ne pomenuti i sa ili bez uklanjanja velikih usmina stid- deinfibulaciju, koja predstavlja otvaranice (spoljašnje stidne usne).

nje zašivenog vaginalnog otvora, a koji je neophodan u slučaju da postoji pro-

Tip 3 poznat je i kao infibulacija i pred- blem sa oticanjem menstrualne krvi, te stavlja sužavanje vaginalnog otvora ili pre početka aktivnog seksualnog života uopšte rekonfiguraciju vulve zašiva- i pred porođaj. Reinfibulacija je postunjem, uz prethodno rasecanje i repo- pak ponovnog ušivanja kod žene koja ziciju usmina. Ovaj postupak može biti je prošla infibulaciju, a radi se nakon udružen sa tipom 1.

porođaja, razvoda ili smrti supruga.

Odsečeni delovi ponekad se stavljaju u Tip 4 obuhvata sve druge procedure vrećicu koju devojčica nosi sa sobom. koje se izvode na genitalijama, a u nePri izvršenoj mutilaciji ostavlja se otvor medicinske svrhe, kao što su ubadaod 2-3 milimetra kako bi devojčica mo- nje, probadanje, zasecanje, struganje gla da mokri i kako bi menstrualna krv i kauterizacija genitalne regije. U ovaj mogla da otiče. Za zatvaranje se koriste tip spada i rastezanje usmina, koje se hirurški konac ili drugi, „tradicionalniji” praktikuje u pojedinim državama.

87


Rizici po zdravlje rastu sa količinom od- problem pri zarastanju rane, a u najgostranjenog tkiva i dodatno zavise od rim slučajevima i nastanak stanja šoka faktora kao što su upotreba sterilnog i smrt. Kasnije komplikacije obuhvataju ili nesterilnog materijala pri izvođenju takođe urinarne i menstrualne proble(noževi se nekad koriste i na 30 devoj- me, zatim probleme sa ožiljnim tkivom čica), od toga da li osoba koja izvodi i stvaranje priraslica, komplikacije priliproceduru ima medicinsku pozadinu, kom seksualnih odnosa i porođaja (izda li su administrirani antibiotici, a u među ostalog, čak je i neonatalna smrttipu 3 i od veličine otvora i potrebe za nost veća kod ovih žena, verovatno kao ponavljanjem procedure, broja ponav- posledica produženog porođaja). S obljanja procedura, te korišćenja hirur- zirom na upotrebu oruđa na više osoškog konca ili trnja prilikom zatvaranja ba, može se pretpostaviti da je rizik od rane. U nekim državama obrezivanje infekcija kao što su hepatitis B i C, te vrši medicinsko osoblje jer se smatra HIV-a takođe povećan. Često su neopda se tako smanjuju rizici od kompli- hodne kasnije hirurške korekcije, a trekacija (što ima smisla kod prevencije ba pomenuti i psihičke posledice u vidu pojedinih komplikacija), ali SZO apso- depresije, anksioznosti, nezainteresolutno urgira da medicinsko osoblje ne vanosti za seks i strah od odnosa, kao i učestvuje u sprovođenju ove prakse.

posttraumatski sindrom. Stravičnu posledicu predstavlja nastanak fistula u

Posledice i komplikacije su brojne i pojedinim formama obrezivanja, koje uključuju, pre svega, neverovatnu tra- u ovom slučaju podrazumeva stvaranje umu i bol, krvarenje, oticanje tkiva, in- komunikacije urinarnog trakta sa vagifekciju (nesterilni uslovi pri izvođenju nom ili crevima, te samim tim i oticanje „tradicionalnih” sečenja tkiva predstav- mokraće koje se ne može kontrolisati. ljaju više nego povoljne uslove za te- Ovo sa sobom povlači nastanak neutanus), groznicu, oštećenje tkiva koje godnog mirisa i osećaj sramote, i ove okružuje genitalnu regiju, probleme sa žene često postaju izopštene iz drušmokrenjem i menstrualnim ciklusom, tva.

88

april


Poslednjih dvadesetak godina inten- (ako, nažalost, ništa drugo) može pozivirali su se napori da se ova praksa moći u njenom iskorenjivanju. Iskustva iskoreni. Ženska genitalna mutilacija pokazuju da se praksa relativno brzo i širom sveta prihvaćena je kao naru- lako napušta ukoliko zajednice koje je šavanje ljudskog prava na zdravlje, si- praktikuju same odluče da prestanu sa gurnost i fizički i psihički integritet, a u njenim sprovođenjem. slučajevima koji rezultiraju smrću, ona postaje narušavanje prava na život. Do tada, glavni napori ulažu se u eduZakoni koji zabranjuju praksu postoje kaciju stanovništva o posledicama i i u državama u kojima se ona još uvek opasnostima, edukaciju zdravstvenih sprovodi, ali se neretko prilično labavo radnika o optimalnim načinima i poprimenjuju. Svetska zdravstvena orga- stupcima lečenja ovih žena, kao i štamnizacija sprovela je studiju koja je poka- panje i distribuciju vodiča koji se fokusizala da je u 27 zemalja u kojima su po- raju na rešavanje zdravstvenih probledaci bili dostupni, žensko obrezivanje ma koji nastaju kao komplikacija žensa svojim komplikacijama koštalo oko skog genitalnog sakaćenja. 1.4 milijarde američkih dolara (podaci za 2018. godinu). Ukoliko se ovakva praksa nastavi dosadašnjim tempom, očekuje se da troškovi narastu do 2.3 milijarde dolara do 2047. godine. Sa druge strane, njeno napuštanje smanjilo bi troškove za 60% u narednih 30 godina, te finansijski aspekt

89


Književnost

Imati telo u onkološko doba Tekst i fotografije: Jelena Gvozden @3oklagijice


Čini mi se da sam pročitala sve knjige na Knjiga je nagrađena 2020. godine Putemu borbe sa kancerom, prevedene ili licerovom nagradom u kategoriji nenapisane na srpskom jeziku. Maničnost fikcije a njen potpuni naziv, preveden potrage za ovakvim štivom pripisujem sa originala, glasi: Ne umirem: Bol, Ratome što sama nisam uspela da arti- njivost, Smrtnost, Medicina, Umetnost, kulišem lično iskustvo i žarko želim da Vreme, Snovi, Podaci, Umor, Rak, Nega, i nađem nekoga ko ume da krikne sve te autorka zaista obrađuje sve ove životne istine, jer i pored svega doživljenog - ja segmente iz svog onkološkog iskustva. sam i dalje zbunjena da li su to istine ili moj hipersenzibilni osećaj realnosti? Kako i sam domaći izdavač navodi, u Kroz pročitana dela sam se sita ispla- pitanju je memoarska proza i filozofski kala zbog tuđe patnje, ali i pored pre- esej o iskustvu samohrane majke koja poznatih situacija i registrovanog očaja, se leči od karcinoma u prilično kancenisam uspela da iskomuniciram svoju rogenom svetu. Ono što stoji iskazano bol. Nakon zatvaranja korica dirljivih na svakoj stranici teksta jeste činjeničispovesti, naša iskustva su ostala her- no stanje da čak i kad se bolest porazi metična - jedno ispisano, drugo neis- ostaje porazan osećaj da i dalje živimo pisano.

u svetu od kog smo se razbolele.

Čitajući knjigu En Bojer, Ne umirem Ovom knjigom autorka, nakon zavr(RedBox knjige, 2020), stekla sam uti- šene intenzivne borbe sa invazivnim sak da pričam sa nekim ko razume ono kancerom dojki, pristupa novoj bitki sa čim sam imala najveći problem - ne za koju nije imala snage kao onkološka sa bolešću, već sa bolesnim sistemom. pacijentkinja - ulazi u bitku sa nehumaKako i sama autorka navodi - mi neka- nim sistemom i licemernim društvom, ko uvek verujemo u to da će se naš or- ukazujući direktno na sve stigme i neganizam izboriti ali sistem je taj u šta ne pravde koje obeležavaju borbu za život verujemo, jer susret sa njim strašniji je pacijentkinja sa kancerom. „A najstarija od svih tegoba bolesti.

stigma od svih je reći da je neko izgubio

91


bitku. Umiranje od raka dojki nije dokaz jezika za iskazivanje bola jer jezik koji slabosti ili moralnog neuspeha mrtvih. nam nudi medicina je šifrovan i stran, Moralni neuspeh raka dojke ne leži u a širina palete bola obolelih od raka ljudima koji umiru: on leži u svetu od prevelika. Pokušaj odgonetanja šta se kojeg se oni razboljevaju, u svetu koji ih dešava sa organizmom je kao pokušaj potom krivi za to što su umrli.” En Bojer tumačenja košmarnog sna - smisao izshvata da je svako onkološko iskustvo miče a telo se ne percipira u celovitosti. autentična patnja, no ona se trudi da Kancer je kao neki spam sistema koji izmesti borbu iz individualnog iskustva stvara nered u organizmu - nevidljiv dajući mu socijalni okvir i podižući ga obolelima ali vidljiv mašinskim prograna nivo univerzalnog. U feminističkom mima koji ga prevode u skup brojeva duhu „privatno je javno”, ne dozvoljava kao podataka o organizmu, pri čemu da joj delo postane hagiografija - što sam osećaj pacijentkinja o tome kako je poprimilo kanon u iskustvima onko- se osećaju nije relevantan za stručnjaloških bolesnika. Očigledno je da spi- ke medicine. U potrazi za nečim ili nesateljica ne želi dodatno sebe da izo- kim ko bi im mogao objasniti realnost, luje kroz preživljeno iskustvo već da se obolele se okreću knjigama ili Internepostavi u koordinatnom sistemu sveta tu. U knjigama se nalaze identične slei pokaže koje mesto taj svet dodeljuje pe ulice a ređe pojedinke koje su uspele pacijentkinjama sa rakom dojki.

da se vrate putem kojim su došle. Na Internetu, pak, pored raznih laičkih sa-

Tokom stvaranja ovih zapisa En Bojer veta iz „dobre namere”, postoje i sajtovi se, kao i većina onkoloških pacijentki- na kojima ubacivanjem ličnih paramenja, susrela sa težinom pokušaja pri- tara razvitka bolesti može da se vidi, čanja o patnji i traumi. Osim prvobitne u formi grafikona ili piktografa, koliko zapljusnutosti saznanjem o postojanju dana života je još ostalo. Činjenično bolesti, potom - osećaja postojanja u stanje je da komunikacije o kanceru vakuumu dok pokušava da iskomunici- nema - postoje samo ulazne i izlazne ra svoje stanje drugima, ona osvešćava informacije, a pacijentkinje su u poloi nemogućnost iznalaženja adekvatnog žaju konstantnog izmicanja istine dok

92

april


grozničavo kopaju za definicijom ko su sada i kako što duže da budu. Nakljukanošću (dez)informacijama sa Interneta samo se dodatno produbljuje otuđenost od sopstvenog tela. Pošto je i En Bojer tokom svoje bolesti bila u potrazi za sagovornicama od kojih može da stekne uvide, u delo je utkala segmente iskustava drugih žena koje su svoja svedočanstva ostavile u vidu knjiga ili pak blogova i vlogova na Internetu. Na taj način su se iskristalisale neke činjenice: da su danas obolele od kancera dojki vidljivije samo zbog mogućnosti personalnog prostora na Internetu, a ne kampanjama s ružičastom vrpcom - koju arče velike korporacije zarad sopstvene zarade, i da je danas lečenje dehumanizovano - nekad je bolest bila tretirana kao bolest i obolele su imale pravo na bolnički krevet i negu, kao i na odsustvo iz sfere rada. Danas se dupla mastektomija radi u dnevnoj bolnici nakon čega se pacijentkinja doslovno nasilno budi iz narkoze i šalje kući, polusvesna sa sve drenovima, da bi samo dve nedelje nakon morala da se vrati na posao - inače ga gubi. Pravo na bolest ne po-

Kancer je kao neki spam sistema koji stvara nered u organizmu - nevidljiv obolelima ali vidljiv mašinskim programima koji ga prevode u skup brojeva kao podataka o organizmu, pri čemu sam osećaj pacijentkinja o tome kako se osećaju nije relevantan za stručnjake medicine


stoji ali, ironično, postoji zagarantova- likih kompanija i medicinskih radnika. no pravo na rekonstrukciju dojki i time Postoji dosta paralela koje En Bojer poestetika kapitalizma biva potvrđena u vlači između bolesti nekad i sad, i na svom najsurovijem segmentu.

neki način zavidi obolelima iz prošlosti. U poglavljima u kojima opisuje odnos

Industrija kancera je postala lokacija na društva prema leproznim bolesnicima kojoj se vidi perverzna migracija novca. ili pak inkubante u Asklepijevom svetiliPopularno smeštanje raka u domen lič- štu koji su beležili svoje snove za vreme ne krivice dodatno omogućava eksplo- bolesti pa ih slobodno tumačili i delaataciju obolelih. Za „izlečenje” se kori- li na osnovu njih u svrhu ozdravljenja, ste najagresivnije materije po živa bića i ukazuje na to koliko se danas oboleli okoliš, nakon kojih tumor često ostane percipiraju kao senke, a njihovo iskunetaknut, a organizam nepovratno uni- stvo nihiliše i negira, tražeći od njih da šten. Sve učestalije preterano lečenje slušaju kako su a ne da pričaju o tome. motivisano je profitom a ne naučnim Ironija je da ljudi sada toliko loše percidostignućima. „Pitala sam se kako je piraju okolinu da ni ne znaju ko je bomoguće da su svi ti dolari prošli kroz lestan dok im se ne saopšti. Bolest damoje telo, a ja sam opet ostala u tako nas predstavlja prelazak života u nešto lošem stanju.” Razni programi potpo- plastično: veštačke materijale, veštačke re onkološkim pacijentkinjama koriste materije, veštačke odnose. Sistem je toksične produkte čiji sadržaj prouzro- toliko trom da tera obolele da odustakuje obolevanje od raka. Preminule pa- ju sami od sebe, a svako ko odluči da cijentkinje su uglavnom u programu do- se ne podvrgne terapiji biva žigosan od nacije, te njihova koža biva iskorišćena strane društva kao neko ko je zaslužio zarad rekonstruktivne ekspanize grud- svoju predstojeću patnju. nog koša kod preživelih pacijentkinja, s tim da korporacije od toga zarađuju Čak i u ovakvim trenucima, bolest i ozvelike sume novca dok porodica pre- dravljenje su najveće breme ženama: minulih donorki ne vidi ni cent. Priče o „Supruge popunjavaju formulare muraku su postale priče o tužbama protiv ževima, majke popunjavaju formulare lažnih pacijenata, lažnih dijagnoza, ve- svoje dece, bolesne žene svoje formula94

april


re popunjavaju same.” Sav skriven i ne- Knjiga En Bojer je kao ronjenje na dah vidljiv rad nege čine žene, u institucija- dok se ne naviknemo na pritisak morama ili van njih a on se percipira kao rad mo da zastanemo posle svakog pasusa tek kada izostane. Ženama nije omo- i stranice, pa se postepeno osposobljagućeno da budu bolesne, ni od strane vamo za dublje ronjenje u kontinuitetu. društva, ni od strane porodice, ni od Čita se najmanje dva puta - prvi put da sebe samih. Nerealna očekivanja okoli- bi se razumelo sve o čemu se u knjizi ne očitavaju se u zahtevu da pacijentki- govori, drugi put da bismo sebi dozvonje, koje boluju od raka dojki, svoju ne- lili da pročitano i osetimo. Rečnik se sreću zadrže za sebe a svoju hrabrost ne prilagođava publici već ostaje veropoklanjaju svima. Licemernost društva dostojan temi i sentimentu a odličan je najočitija u zahtevu da žene budu prevod Tanje Brkljače je pomogao da svedoci tužnih priča drugih ljudi ali da uvidimo erudiciju i prevoditeljke i spiih društvo koriguje kada tuga izlazi iz sateljice, koja i pored izuzetno toksične njihovih usta. Nad obolelom ženom se hemoterapije i gubitka dela kognitivmože lamentovati ali se njen lament ne nih kapaciteta - zasenjuje svojom lucidtrpi. Od žena se očekuje da apsorbuju nošću. višak tuđih osećanja i ne ometaju svojim prisustvom odnosno odsustvom.

Činjenično stanje je da komunikacije o kanceru nema - postoje samo ulazne i izlazne informacije, a pacijentkinje su u položaju konstantnog izmicanja istine dok grozničavo kopaju za definicijom ko su sada i kako što duže da budu 95


Umetnost

Ja sam to baš tako htela

96


Intervju: Jelena Gvozden @3oklagijice Fotografije: Aleksandar Dancu

Šta je potrebno da bi se neko otisnuo u svet umetnosti? Da potiče iz umetničke porodice? Da pohađa neki umetnički kurs? Da stalno bude okružen umetnošću ili da se jednom sretne sa njom i zaljubi na prvi pogled? Danica Radojković ispunjava svaki od navedenih uslova, pa ipak - njeno opredeljenje da joj umetnost bude životni poziv desilo se tek kada je nezadovoljstvo životnim izborima postalo jedna ogromna vatrena kugla u stomaku zbog koje nije mogla više da diše. Od agentice za nekretnine, preko maserke na prekookeanskom kruzeru do keramičarke i vlasnice umetničke radionice Grnčarin - ovo je Danicina saga o letenju i prizemnosti.

97


Potičeš iz umetničke porodice: otac - Zavirila si u razne branše - bavila si se freskopisac, majka - slikarka, a i sama prodajom nekretnina, bila si asistentsi završila fotografski smer u srednjoj kinja filmske režije, završila si kurs školi. Međutim, nisi nastavila školova- masaže i radila kao maserka na prekonje u umetničkom pravcu. Zašto?

okeanskom kruzeru - sva ova iskustva su te zasigurno obogatila, naročito u

Da, više stvari je uticalo na to. Prvo, domenu socijalnih odnosa. Koliko su ceo život sam posmatrala kako se živi u te odvodila od umetničkih poriva ili umetničkoj porodici, pa nisam ni sama naprotiv - koliko su te porive pojačanaišla na neko forsiranje s njihove stra- vala u tebi? ne da krenem u tom pravcu. Sa potpunim razumevanjem. To me je poteralo Ne mogu reći da su me odvodila, jer taj u ekonomske vode, misleći da baš ja poriv sam oduvek imala u sebi i nikamoram da prekinem taj tok. Naravno da nisam prestala da gajim nadu. Svaki sa velikom greškom. Pokušaš da pobe- posao sam radila onoliko koliko je moje gneš od umetnosti, ali umetnost neće biće moglo da istraje u tome do same da ode od tebe.

granice kada više za sebe ne vidim da to ima svrhu. Svaki posao mi je doneo

98

april


nešto korisno, nešto što mi je pomoglo Miris vlažne gline, zvuk šuštanja gline da razumem kako da funkcionišem i da pod prstima dok je na točku, smenjivodim radionice grnčarije. Od odnosa vanje njene boje i oblika dok se vrti prema obavezama do odnosa sa ljudi- šta te je prvo privuklo glini? ma koji ulaze u moj atelje. Prvo su me privukle forme a kasnije, Put do otvaranja škole grnčarstva bio je radom, privučena sam najviše samim postepen i zahtevao je prikupljanje od- procesom. Na točku me privlači osećaj ređenih mudrosti i materijalnih sred- da više ništa - što se dešava oko mene stava. Kojeg iskustva se nikad ne bi - nije bitno, a taj osećaj preporođenosti odrekla, ma koliko da je koštalo, a koje je neprocenjiv. Što se ostalog procesa bi rado preskočila i/ili zamenila? Šta bi tiče, tu je uvek uzbuđenje dok se traži još volela da probaš?

inspiracija za glaziranje i pečenje, kako li će to sve ispasti.

Definitivno se ne bih odrekla rada na brodu, jer mi je on doneo kapital da Šta bi bio najprepoznatljiviji segment mogu sebi da priuštim kompletna sred- koji odvaja grnčarstvo u odnosu na stva za rad. To je bio dobar start, ulazite druge umetnosti i zbog kojeg si ga izau posao, a nikome niste odgovorni ako brala? posao propadne, ne dugujete nikome ništa. Rizik nosite sami i to mi je davalo Ono što me je privuklo jeste taj movetar u leđa da se razmašem. Nijedno menat stopostotne prepuštenosti glini. iskustvo ne bih preskočila, jer je svako Glina vam ne dozvoljava da mislite ni iskustvo doprinelo da sada ovo bude na šta drugo dok radite sa njom. Osećaj kako jeste i da mene čini takvu kakva totalnog smirenja u jednom momentu, jesam. Ono što bih volela da probam pa potom uzbuđenje do završetka protiče se uglavnom tehnika u keramici, cesa i finalnog keramičkog komada. Ko ali oko toga se ne opterećujem, jer me se jednom zaljubi u keramiku istinski, čeka ceo život da se družimo.

postaje sigurno zavisan od njenih beskrajnih mogućnosti.

99


Možeš li da nam dočaraš postupak izrade nekog keramičkog predmeta? Proces izrade je takav da kada se posle oblikovanja predmeta (koji može biti urađen na točku, može biti od glistica gline, ručnim tehnikama, od ploča ili kalupa) on osuši ravnomerno, peče se prvi put na 900 stepeni u peći za keramiku. Kada se predmet, koji smo napravili, ispeče na toj temperaturi, njega nazivamo biskvit. Taj biskvit je idealan da se glazira i upije određenu količinu glazure. Tako glazirani biskvit ponovo pečemo na visokim temperaturama, iznad 1200 stepeni (prilikom čega se nanesena glazura pretvara u staklasti mat ili sjajni sloj) i tada konačno dobijamo gotov rad koji možemo upotrebljavati. Tada nam je ushićenje najveće, kada vidimo rezultat svog rada. Koliko može da se utiče na postupak pravljenja, a koliko mu se prepustiš? U kojoj meri točak uspe da obrne ideju? Može da se utiče dosta, naravno, važna je samo istrajnost i vežbanje. Bitno je ne vezivati se za rad i čuvati ga ako niste zadovoljni njime. Ponavljanjem postupka tj. vežbom, može se sve postići. Naj-


veći izazov za mene nije edukacija na točku (koja jeste zahtevna), već zapravo da smirim um i telo polaznika kada sedne za točak. Ako oboje imamo fokus, onda sve ide kako treba i nema puno iznenađenja, sem onog pozitivnog. Točak ume da obrne ideju, a kad vidimo rađanje neke nove inspiracije u tome, skroz je u redu da nastavimo u tom smeru. Na radionicama se početnicama često desi da odu u drugi smer od onog koji smo zamislile, pa im se to novo dopadne; mi onda kažemo „da, to si ti baš tako htela”. Odatle i naziv za naše DIY radionice — Ja Sam To Baš Tako Htela. Osmislila si kolekciju suvenira i kolekciju nakita Burnaty jewelry. Da li je teško napraviti dve iste minđuše i da li je naporno imati više različitih kolekcija koje zahtevaju autentičnost? Sama sebi uvek zadajem neke zadatke, pa sam se zato, pored edukacije drugih, dala i na tu stranu. Problem u keramici je što ne možete da radite baš sve. Prezahtevno je da želite da radite i upotrebnu keramiku, i nakit, i suvenire, i skulpture itd. Morate se fokusirati ipak na konkretnu stvar. Ja to učim i dalje i 101


nikako da se fokusiram. Previše sve vo- litet. Svaki izgled keramičkog predmeta lim i sve želim, i najbolje se osećam ipak ima svoj tok izrade, koji nije ponovljiv u u koži edukatora nego u izradi ili proi- baš svakoj zamisli onoga ko poručuje zvodnji. Cilj mi je zapravo da uvek nešto predmet. pored radionica raduckam, da budem u formi i da istražujem, a da radovi za Ono što je bitno nama koji se bavimo prodaju budu onda kada imam dovolj- ručnim radom, ali mogu reći i svih kerano vremena da se njima posvetim.

mičara, mi uvek volimo kad neko zatraži porudžbinu - da nam ostavi malo slo-

Dve iste minđuše ili bilo koja dva ista bode u izražavanju. Time nam pokazuju predmeta skoro je nemoguće postići da zaista cene naš trud, a nama bude u izradi. Pošto se slobodnom rukom neizmerno zadovoljstvo kada namenizrađuje svaki predmet, oni će biti jako ski pravimo rad i crpimo inspiraciju za slični, ali nikada isti. Opet, ni ne treba njega. Tako da to autentično znači da da budu isti jer to onda poprima indu- deo sebe dajemo u izradi i zato je ručni strijsku notu koju želimo da izbegne- rad na visokoj ceni. mo. Baš kao takvi- blago zaneseni, sa sitnim nepravilnostima - radovi daju tu Vodiš radionice u svom umetničkom čar ručnog rada.

ateljeu Grnčarin, za odrasle i za decu. Šta prepoznaješ tokom procesa stva-

Izrada upotrebne keramike, suvenira ili ranja kao izrazite razlike između ove nakita, svaka izrada će tražiti neke svoje dve grupe, počevši od razloga dolaska uslove. Različiti materijali (gline, glazu- pa do samog umetničkog izražavanja? re, itd.) ponašaju se različito na različitim površinama i različitim temperatu- Dečja mašta je nešto što mislim da rama. Tako da je sve veoma raznoliko, niko ne može da prevaziđe. U odnosu i ne mora da znači - ako ste videli neku na odrasle, imaju više slobode i rado šolju kod mene u ateljeu, a želite od tog isprobavaju ideje i istrajni su u njima. materijala da napravimo npr. minđuše - Na radionicama za odrasle je jako rada to može tako, a da zadrži izgled i kva- znovrsno: neko dođe da odmori mozak

102 april


i uposli ruke, dok drugi dođu da izbace godina nisam samo držala radionice svoju zarobljenu kreativnost.

već i jačala duh polaznika da se ne slome kada naiđu na neizbežne prepreke

Dešava li se da se neko od učenika ili u izradi keramike, već da nađu rešenje učenica toliko zaljubi u glinu da poželi i izvuku najbolje iz njih. time predanije da se bavi? Šta u tom slučaju savetuješ?

Kakve ideje sada vrtiš i pečeš?

Naravno, ja sam tu da im prenesem ke- Non-stop se nešto vrti i peče, ali jedramičku „zarazu“ i da im podstaknem na želja koja mi se vrti u glavi je da se maštu. Njima uvek savetujem da na- ostvarim kao slobodna umetnica. Tako prave što više proba i da nađu ono što da će se dosta još vrteti i peći, i proći će ih najviše ispunjava da rade — a da to dosta vremena dok se skroz ne zapeče bude nešto što može da nađe mesto ta želja. na tržištu. Već četiri i po godine si u svetu grnčarije. U čemu vidiš lični napredak u odnosu na prve godine karijere? Moj lični napredak je zaista lični što se mene tiče i polaznika radionica. Najveći izazov mi je bio da prenesem smirenje i strpljenje na njih. Da ih dovedem u fokusiranost kada krećemo da radimo. Da ih „nateram“ da zaborave na ceo svet kada ulaze u atelje na radionicu. Iz razloga što keramika od vas traži strpljenje i predanost, jača vaš karakter i duh. Mogu slobodno reći da tokom ovih


Pletivo by Plezir •

104 april

etika

estetika

ekologija


105


Umetnost Slojevitost njenih radova na kojima svako može pronaći vlastite priče i simbole koji sa njim rezoniraju jedan je od razloga zbog kog sam poželela da u ovom „rascvetanom“ broju ugostim umetnicu Doru Stipaničić. Ako tome dodamo da je njeno umetničko ime Orla Bird, i da proleće ne možemo da zamislimo bez ptica koje simbolizuju slobodu i donose optimizam i stvaralačku energiju, sasvim je jasno zašto je Dora bila prava sagovornica za aprilski broj Plezira.

Zdravo Dora. Kada i kako se rodila Kako je došlo do toga da napraviš kaOrla Bird?

rijerni zaokret od arhitekture do ilustracije?

Bok ekipa iz Plezira. :) Mislim da ne postoji točan trenutak niti godina kada Radila sam kao arhitektica skoro 6 gose Orla Bird rodila. Imala sam to ime dina, a poslednje 3 sam se bavila i iludugo u glavi kao potencijalno umjetnič- stracijom. U tom razdoblju polako mi ko ime, između ostalog i zato jer sam se počelo kristalizirati da sam kroz iluse zvala Orla prvih nekoliko mjeseci ži- straciju puno više u dodiru sa sobom vota, sve dok se roditelji nisu predo- na dnevnoj bazi. U toj profesiji privatni mislili i preimenovali me u Dora. Kao i poslovni život ne moraju mi biti toliko dijete sam puno crtala, no nakon toga odvojeni i kroz svoj rad mogu proživje uslijedila pauza od skoro 20 godina. ljavati vlastita emocionalna stanja, pa Zima 2017. je bila značajno razdoblje za tako na puno neopterećeniji i direktniji mene jer tada sam počela opet inten- način istražujem svoju kreativnost. zivnije crtati, bez neke jasne ideje kuda će me to odvesti. 106


Orla Bird

„Ljudi u mojim ilustracijama pronalaze nešto što se naizgled obraća izravno i upravo njima"

Intervju: Teodora Kovrlija @teodora_kovrlija Fotografije: Privatna arhiva


Likovni umetnici su kroz istoriju često produktivna, kada mnogo sanjaš ili ilustrovali svoje snove, a oni su čest kada mnogo crtaš? motiv ili polazna osnova u tvom radu. Možeš li da nam dočaraš kako izgleda Bez obzira na to što se bavim kreativnim proces tvog rada, da li pored kreveta radom, zapravo sam obična štreberica držiš sveščicu u koju zapisuješ svoje s beskrajnim to-do listama. Produktivsnove?

na sam kad puno crtam, obrađujem ilustracije digitalno i pripremam ih za

Imam bilježnicu u kojoj s jedne strane društvene mreže, radim cijanotipije radim skice za ilustracije, a kada ju okre- pod UV lampom, fotografiram proizvonem naopako zapisujem snove. Pone- de ili ambijent u kojem radim, izdajem kad ilustriram svoj ili tuđi san, ali ideje račune, komuniciram s klijentima, raza crteže dolaze mi i na razne druge dim na projektima, pakiram narudžbe načine. U nekim trenucima mi se gotovi i šaljem ih poštom, nabavljam materivizual prikaže u meditaciji ili u najneo- jale za rad, proučavam pravne aspekte čekivanijem momentu svakodnevnog poslovanja... Možda moj posao izvana života i dovoljno ga je samo zabilježiti zvuči jako poetično, ali zapravo se sada bih ga kasnije mogla nacrtati, dok stoji od puno elemenata s kojima se ponekad polazim od neke apstraktne suočavaju svi ostali poduzetnici. ideje i pronalazim način kako da ju ilustriram. Dok ovo pišem zapravo shva- Kako se sadržaj i učestalost tvojih snoćam da inspiraciju dobivam iz širokog va menja u odnosu na spoljne dogaspektra od intuitivnog do posve racio- đaje? nalnog. Snovi su mi odraz onoga što proživljaŠta znači produktivnost za nekoga vam u realnosti, ali na izvrnuti način. kome inspiracija dolazi iz snova i ne- Često mi san pokušava ukazati na nesvesnog? Kada za sebe kažeš da si što u mom životu čime bi se trebala

108 april


pozabaviti, prikazujući situaciju na nadrealan i duhovit način. Podsvijest mi definitivno ima smisla za humor. Osim u snoviđenjima gde još pronalaziš motive koje oslikavaš? Kada počnete obraćati pažnju, sve postaje inspiracija. Zanimljiva misao koju netko podijeli s vama, način na koji raste određena biljka, uzorak na keramičkim pločicama. Kakve su reakcije posetilaca tvoje virtuelne galerije upakovane u Instagram feed u kojoj predstavljaš svoje maštovite kreacije? U kojoj meri prepoznaju ono što je „pisac hteo da kaže“? Zapravo mi se jako sviđa što najčešće ne prepoznaju ono što je „pisac htio reći“. :D Kako često koristim univerzalne simbole, različiti ljudi u njima prepoznaju drugačije poruke i upravo te višeznačne interpretacije su mi interesantne. Kao i činjenica da, bez obzira na širok spektar interpretacija, ljudi u mojim ilustracijama pronalaze nešto što se naizgled obraća izravno i upravo njima. 109


Na tvom profilu si u nekoliko navrata predstavljala ilustracije koje će biti deo tvog ilustrovanog špila tarot karata. Kako napreduje proces izrade špila, kako si ga zamislila i da li se u svom radu ugledaš na nekog umetnika čiji ti je senzibilitet blizak? Proces izrade napreduje dobro, ali nevjerojatno sporo. Ideja je nastala još 2018. godine, no onda nisam bila sposobna za njegovu realizaciju jer moj stil još nije bio dovoljno koherentan. U tom trenutku nije mi bilo jasno o kojoj vrsti blokade se radi, ali je bilo očito da je zapelo. Prošlog ljeta dok sam bila na godišnjem odmoru ponovo sam otvorila tu temu sa samom sobom, radila sam detaljne skice, vraćajući se nekoliko puta na svaku kartu i usklađujući njen vizual s pretežitom estetikom špila. Kada sam se vratila u Zagreb počela sam raditi finalne crno/bijele ilustracije. Kada sve ilustracije za sve karte budu gotove, na red dolazi odabir boja i priprema za tisak. Simbolika karata nastavlja se na tradiciju Rider-Waite tarot špila (koji vam je sigurno poznat ako vas


tarot interesira), no ne prati ga nimalo Šta se zatim događa, kakve materijakroz vizuale, samo kroz interpretacije le koristiš u svojim projektima? Da li značenja karata. Tako da se zapravo ne naginješ ekološki prihvatljivim mateugledam na niti jednog drugog umjet- rijalima? nika što se tiče vizuala, ali preuzimam simboliku, što će sigurno olakšavati či- Volim materijale koristiti na način da tanje mojih karata onima koji su upo- ne stvaram nikakav otpad. Ako papir znati sa tarotom.

na kojem ću raditi ilustraciju odrežem u manji format, ostatak ću iskoristiti za

Tvoje ilustracije najpre nastaju na pa- popis za dućan. Možda zvuči kao bepiru. Šta ti papir omogućava što digi- značajni detalj, ali volim na taj način talu nedostaje?

pristupati i svemu ostalome u životu – iskoristiti resurse koje imam i ne troši-

Jedan od glavnih razloga promjene pro- ti ih nepotrebno. Jedini aspekt koji me fesije je bio taj što sam se htjela ma- muči je plastična košuljica u koju pakiknuti od ekrana i vratiti se analognim ram svoje printeve kada ih šaljem poprocesima stvaranja. Često me ljudi štom. Više puta se dogodilo da je pošiljpitaju zašto ne nabavim tablet za crta- ka pokisnula, tako da ne mogu poslati nje, ali nezamislivo mi je odreći se fine- samo print i kartonsku tubu, no morat linera, markera u boji, olovki i njihovog ću pronaći neku ekološki prihvatljiviju kontakta s različitim vrstama papira. alternativu. Crtanje rukom je za mene oblik meditacije, ali isto nosi sa sobom određeni Koje sve proizvode možemo pronaći pritisak. Moram biti jako koncentrirana u tvom kreativnom studiju? i paziti na svaki potez jer u analognim procesima ne postoji ta famozna ’undo’ Dijelim svoje područje rada na proinaredba.

zvode i kreativne usluge. Od proizvoda nudim printeve ilustracija, originalne

111


ilustracije, cijanotipije (tamnoplave gra- Kako je čitava zdravstvena kriza zatim fike koje nastaju analognom fotograf- i stresan period nakon potresa u Hrskom tehnikom pomoću fotosenzibil- vatskoj uticao na tvoju produktivnost ne tekućine eksponiranjem na suncu ili i inspiraciju? pod UV lampom) i second-hand odjeću ručno oslikanu bojama za tkaninu. Od Iskreno, nije utjecao previše negativusluga nudim logo dizajn (tipografski ili no. Zapravo je neka sreća u nesreći ciilustrirani), dizajn tetovaža, dizajn am- jele ove situacije ta što sam prisiljena balaže itd. Svake godine nudim i jedan puno biti sama doma/u studiu, pa mi besplatni proizvod – godišnji kalendar je u ovim stresnim počecima poslovas mojim ilustracijama, koji možete pre- nja bilo na raspolaganju jako puno vreuzeti u pdf-u i sami isprintati ako ste na mena koje sam produktivno iskoristila. mojoj mailing listi. Za preuzimanje mi S druge strane, iako mi kreativnost ne se javite mejlom ili preko Instagrama. pati, osjećam da ova preduga izolacija prilično šteti mom psihičkom zdravlju. Čitaocima će verovatno biti zanimlji- Nadam se nekim boljim vremenima i vo da kažemo da si u toku pandemije intenzivnijim bliskim kontaktima koji otvorila svoj studio, šta je bio okidač nam svima trebaju. za tebe i razlog zbog kog više nisi želela da čekaš na neko stabilnije vreme Koja je najvažnija lekcija kojoj te je i bolje uslove za poslovanje?

2020. godina naučila?

To se jednostavno moralo dogoditi, više Naučila me lekciju koja nema toliko nisam htjela raditi ništa drugo. Nisam veze s globalnom situacijom trenutno, na otvaranje studia gledala iz perspek- koliko s mojim osobnim iskustvom, a tive isplativosti, nego uzimajući u obzir to je da ne moram ići utabanim putečinjenicu da se želim baviti ilustracijom vima, nego mogu stvarati vlastitu realod sada na dalje u životu i najbolji tre- nost u kojoj ja sama odlučujem što je u nutak da to počnem raditi je odmah!

112 april

njoj moguće. Svima nam se konstantno


prodaje priča na koji način bi trebalo živjeti, raditi i zarađivati, koja se ne poklapa nužno sa stvarnim mogućnostima. Kako se uzemljuješ i pronalaziš unutrašnji mir? Provodim jako puno vremena sama i to mi je osnovni način regeneracije. Pričam sama sa sobom, pišem dnevnik, meditiram, radim planove. Pomaže mi izgovaranje stvari na glas i zapisivanje na papir – imam osjećaj da ih na taj način izbacujem iz sebe, odlažem i stvaram mjesta za nešto novo. Koji su za tebe neizostavni elementi prostora u kome se odmaraš i radiš i kako na njih utiču spoljni faktori poput promene godišnjih doba? Doma/u studiu u kojem radim napravila sam si malu zelenu oazu. Osim biljaka važan mi je prazan prostor. Pokušavam se riješiti svih stvari koje su mi nepotrebne i svesti materijalno na minimum, no bez odricanja osnovne tehnologije koja nam čini moderan ži-


vot lakšim. Ljeti mi je prostor još pra- rađeni dnevnici u koje većinom ne pizniji jer biljke iznesem na terasu, one se šem što mi se događa u životu trenutrazrastu, pa je u kasnu jesen popriličan no, nego zapisujem ideje i razmišljanja problem opet ih sve smjestiti unutra.

koje kombiniram s ilustracijama i kolažima. Takav pristup mi omogućava bo-

Po kom principu biraš biljke koje te lje snalaženje, jer kad ponovno čitam okružuju?

neke dijelove, vizualno su mi interesantniji i bolje mogu neke misli smjestiti u

One biraju mene! Imam trenutno oko vremensko razdoblje u kojem je zapis 80 biljaka, od kojih sam kupila 3. Veći- nastao ako je kombiniran s crtežima. nu sam razmnožila reznicama, posadi- Drugi predmet koji priča priču (iako nila sjemenke, uzela iz prirode, dobila na sam potpuno sigurna koju) je odlomljepoklon ili se mijenjala s nekim za neku ni komad keramičkog tanjura koji sam drugu biljku. One biljke kojima se najvi- pronašla na praznoj plaži, koji prikazuje še sviđa u mojem društvu najbolje na- pticu u letu. To je bila jedina krhotina preduju, druge krepaju. Ne radim ništa koju sam tamo našla i nevjerojatna mi posebno, ne dohranjujem ih s nikakvim je bila slučajnost pronalaska upravo tog gnojivima, samo ih zalijevam kad mi se djelića. Nekoliko mjeseci kasnije počela čini da trebaju vode, presađujem ih u sam raditi ilustracije pod imenom Orla veće tegle ako previše narastu i posve- Bird. Treći predmet su alati koje definićujem im pažnju. Ne pričam s njima, tivno najviše koristim – finelineri (fajnali definitnivno usmjeravam energiju i lajneri – tanki crni flomići pomoću kojih sigurna sam da ju osjete.

nastaju apsolutno sve moje ilustracije).

Odaberi 3 predmeta koji nam pričaju Na kakvim projektima sada radiš, šta priču o tebi?

novo možemo da očekujemo iz tvog kreativnog studija?

Vjerojatno najiskreniji predmet, odnosno skup predmeta koji doslovno pri- Uvijek pokušavam naći balans između čaju o meni su velike bilježnice, ručno narudžbi i ilustracija koje radim samoi-


nicijativno pa često paralelno radim na Poruka čitaocima Plezira koji trenutno nekoliko projekata. Upravo sam završila pokušavaju da izađu na kraj sa svojim ilustriranje etikete za maslinovo ulje za osećanjima i kreativnim blokadama i jedan talijanski brand i ilustrirani logo pronađu put do svoje kreativnosti? dizajn za biljni sprej za poduzetnicu iz Amerike. Od osobnih projekata radim Znam da je lakše reći nego napraviti, ali na ilustracijama svih znakova zodijaka, potrebno je samo otpustiti očekivanja ručnom oslikavanju second-hand odje- i osude, prvenstveno svoje ali i one za će bojama za tkaninu i na tarot špilu. koje mislimo da drugi od nas imaju (a Također, zajedno s web dizajnericom često nemaju). Pomiriti se s time da u dovršavam website sa webshopom koji kreativnom radu vjerojatno nećete biti bi trebao biti gotov kroz tjedan dana. jako zadovoljni na početku, ali nemojte Imam ogromnu količinu ideja, a prema- to iskoristiti kao razlog za odustajanje. lo vremena da ih sve provedem u djelo. U današnjem razdoblju hiperprodukcije svi smo previše fokusirani na brze rezultate. I u konstantnoj smo potrazi za gotovim produktima, umjesto da se samo fokusiramo na stvaranje, bez kritičkog stava. Kreativnosti treba vremena da poprimi formu onoga što ste htjeli pronaći u sebi.


Moda

Intervju: Fotografije: Aleksa Mitranić Teodora Janković @bebi_dol1929 @_mitranic 116


nosim se u novom kutku

U aprilskom izdanju Plezira govorimo o velikim koracima jedne hrabre žene. Neki od vas se možda sećaju intervjua sa Sanjom o njenim eko navikama, ali ovog puta ćete imati priliku da Sanju Nikolić upoznate iz drugog kutka, njenog novootvorenog Nosimse kutka u Belgrade Design District-u u kome smo je posetili. Sanju sam imala priliku da upoznam neposredno po stvaranju svog online second-hand šopa, (PetitRegal.o) i mogu reći da je to bila ljubav na prvu poruku. Sanja mi je pružila vetar u leđa i podršku uz poziv da učestvujem u drugom po redu Nosimse Pop up-u koji je organizovala, i to je verovatno najbolji način da vam približim ko je Sanja, jedan vetar u leđa pun inspiracije. U razgovoru za Plezir ispričala nam je kako je izgledala izgradnja brenda Nosimse, odnosno kako su joj prethodna radna iskustva pomogla u odluci da iskorači iz zone komfora, iskreno i neposredno, kako smo od nje i navikli.

117


Na Nosimse Instagram profilu nam

mentu potrebu da objasnim svoje pet-

od samog početka pružaš iskren i

naestogodišnje radno iskustvo koje je

transparentan sadržaj, kako o odev-

zadobilo veliku pažnju na IG-u. Spre-

nim komadima, tako i o tvom privat-

mna sam da se borim proziv mobinga

nom životu. Imali smo priliku da ču-

u malim i velikim firmama. Potrebno

jemo i o poslodavcima sa kojima si se

je da se ljudi edukuju šta mobing zai-

susrela tokom radnog veka. Kakav je

sta znači i da se ne dozvoli da bilo ko

osećaj sada, posle toliko godina nega-

narušava elementarno ljudsko dosto-

tivnih iskustava, biti sam svoj gazda?

janstvo. Skoro svako iskustvo može da bude dobro iskustvo, a posebno ono

Na Nosimse profilu često pričam o te-

negativno, ako mu ne dozvolimo da se

mama koje ne uključuju samo mod-

ponavlja. Sva ta iskustva su me dove-

ne teme ili odevne komade, jer No-

la do Nosimse brenda i do toga da se

simse profil jeste lifestyle profil. Da je

ostvarim kao osoba koja sama stoji iza

drugačije, ja ne bih imala inspiracije

svega što radi. Osećaj je zaista odličan

da vodim taj profil godinu dana, jer

(sa momentima straha) i žao mi je što

smatram da smo svi mi mnogo više

se nisam ranije usudila da napravim

od jedne teme koju biramo da pred-

tako veliki korak.

stavljamo. Imala sam u jednom mo-


119



Kako bi nam ukratko objasnila razvoj- Za Plezir si pre nekog vremena pričala ni put od biznis Instagram profila do o eko navikama, da li se u međuvreotvaranja svoje radnje, da kažemo od menu nešto promenilo, u skladu sa tog neopipljivog dela posla do ključa putem na koji te je život naveo u ovih u rukama?

godinu dana?

Kada sam, na Međunarodni dan rada, Volim taj intervjuu i bitan mi je kao jedzapočela IG profil znala sam da se neću no ogledalo. Trudim se da budem konzadržati samo na društvenoj mreži. stantna u donetim odlukama, kao i to Ubrzo sam krenula da organizujem da budem što korisnija planeti. Pop-Up markete i imala sam veliku želju da imam fizički prostor koji je bitan, Koje su prednosti, a koje mane pokrepre svega, kako bi se dodatno srušili tanja sopstvenog posla? tabui da second-hand i vintage odeća loše miriše i loše izgleda. Da se razume Prednost i mana je što sam sama u da kupovinom te odeće ne spašavamo tome (bar u početku), što znači da sve samo planetu, već dobijamo na auten- zavisi od mene. Prednosti su što mogu tičnosti. O radnji sam glasno pričala i da budem svoja i donosim odluke u mesecima tragala za prostorom. Deša- toku rada; mogu da slušam muziku valo mi se da na pitanja svojih prijatelja koju volim i da razgovaram sa ljudima „Gde ću sa svom tom robom?” odgova- bez gledanja na sat; nema više cenzure ram da je nosim u kutak koji je tada po- u pogledu toga kako se oblačim, kao i stojao samo u mojoj glavi. (smeh) Kada na glasan smeh; mogu da popijem piće sam uzela ključ od lokala osetila sam se ispred radnje i da imam pauzu kada poanksiozno, i uplašeno i uzbuđeno. Pita- želim, ako stignem da je imam. :) Mana la sam se gde je granica između ludosti je ta što ako se razbolim sve staje i dok i hrabrosti i posle tri dana sam shvatila ne ozdravim mogu da ostanem bez prida je nema.

hoda, a samim tim bez egzistencije.

121


Šta bi rekla Sanji od pre 10 godina? Da se ne plaši i da bude još hrabrija. Da pazi na sebe i sluša svoje instinkte. Omiljeni Nosimse kutak? Teško mi je da se odlučim, jer sam svaki kutak uredila po sebi i svojoj estetici. Ako bih morala da izdvojim neka to bude zid na kome je goblen „Japanka” koji je izvezla moja prabaka Cveta, žena puna ljubavi sa kulinarskim i šnajderskim talentima. Da li planiraš saradnju sa drugim brendovima? Ukoliko da, možeš li nam otkriti ko su oni? Sve je moguće, jer mene Nosimse kutak malo podseća i na concept store. Od odeće i nakita preko predmeta za kuću do klompi švedskog brenda Maguba sa kojim već sarađujem.

122 april


Kako bi opisala svoj stil oblačenja: pesmom, filmom ili epohom? Ovo mi je teško pitanje! (smeh) Nazvaću ga eklektičan. Zavisi od inspiracije koju dobijam u toku dana. Za mene više ne postoje ograničenja u oblačenju. Često mi žene kažu da imam spontani francuski šik. Na mene je svakako uticao ex-Yu period, kao i crno-beli filmovi u kojima je glumio Hemfri Bogart (recimo film Casablanca) jer sam tako odrastala, a onda sam na faksu bila okrenuta francuskim i italijanskim filmovima. Šta te je privuklo ovom poslu? Bitno mi je to kako se nosim sa odećom kao i sa životom. Terala sam sebe, ali sam često i morala da izlazim iz zona komfora. Shvatila sam da mi nije potrebno puno odeće i da su mi najdraži komadi u ormaru od moje porodice, kao i sa pijaca. Čula sam i videla da planeta više ne može da podnese naše loše navike. Znala sam da imam dobro oko i da imam osećaj za lepo, pa sam sve to spojila i sada se nosim sa svim tim i to u realnom životu. Zaključak je da konačno radim ono što volim.


Završila si istoriju umetnosti, koliko je to imalo udela u izgradnji tvog stila? Lični stil se gradi od trenutka kada sami krenemo za onim što bismo nosile, bez toga da se gleda i prati šta je must have. Lični stil je nešto što je samo naše, nešto što nas razlikuje u masi. U ranom detinjstvu sam znala šta želim da nosim, bez uticaja mojih roditelja šta bi trebalo da nosim. Sada vidim moju sestričinu Unu koja ima tri i po godine kako isto tako zna šta želi da nosi, a šta neće ni pod razno. Ona sama bira i detalje, kao što su kačketi, ogrlice, naočare za sunce. Sloboda. Fakultet tj. istorija umetnosti je sigurno uticala dodatno na moju estetiku, jer je to pre svega vizuelna umetnost. Ona mi je dala širinu u posmatranju, izvežbano oko i poznavanje epoha.

124 april


125


Životni stil

10 saveta za cvetanje duše

Tekst: Merima Aranitović @soul.blooming


Prolećna ravnodnevica je prošla, ali u život, pomirišite cveće, hodajte bosi nikad nije kasno da pričamo o prole- po zemlji, negujte ono što nikne. Sluću kao idealnom trenutku da zasadi- šajte poj ptica. Zapisujte svoje snove. mo seme želja koje bismo voleli da se Negujte svoje telo zdravom hranom i ostvare u narednom periodu. Baš kao oslobađajte se ograničenja, loših uvešto su biljke jednogodišnje ili višegodiš- renja. Ovo je pravo vreme da kroz menje, tako će i naše želje da se ostvaruju ditaciju i lagano vežbanje uspostavite sukcesivno, neke za mesec, a neke će vezu kako sa svojim duhom tako i tesvoj plod da nam podare tek za koju lom. Vreme za nove početke, obilje i godinu. Ovo je pravo vreme da sadimo kreativnost. Da bismo mogli da dobii metaforički i praktično.

jemo lep i zdrav cvet, moramo da se oslobodimo starih priča, da se oslobo-

Spremanje za setvu

dimo svega onog što smo taložili na plodno tle da bi seme moglo nesmeta-

Proleće je donelo svetlost, duže dane, no da raste. Kao što se zemlja ore, čisti, toplotu, energiju – sve ono što je ne- vodi računa da se sade kulture koje su ophodno za procvat. Svaki deo godine komplementarne i koje jedna drugoj ima svoju ulogu u našim životima pa pomažu da u toj simbiozi jedna drugu je tako uloga ovog godišnjeg doba ra- podrže u rastu i razvitku, tako i Bahođanje, plodnost, kreativnost, ravnote- ve kapi – pomešane u upotrebnoj bočiža uma, tela i duha. Ritam prirode nas ci, pomažu jedna drugoj da na najbolji zove da se stopimo s njim, da negujemo način pripreme, očiste i podstaknu da kako zemlju oko nas tako i naše unu- naše najbolje seme procveta. Važno je trašnje tlo, da jasno manifestujemo šta da se pročistimo i ostanemo na visokoj želimo u svom životu i da onda sadimo vibraciji. i gledamo kako raste. Unesite radost

127


Zašto je važno da budemo na visokoj Meditirajte vibraciji? Ona nam pomaže da svesno Meditacija nam pomaže da ublažimo i smisleno budemo deo sveta oko nas. anksioznost i stres. Smiruje nam um i Na visokoj vibraciji mi smo empatič- pruža bolji uvid u naše misli i osećanja. ni, puni entuzijazma, radoznali i spremni da svaki dan bude nova avantura i Vežbajte jogu izazov. S druge strane, dosada, osećaj Poze u jogi podstiču da oslobodite enerzaglavljenosti, letargija čine da se na- giju zarobljenu u telu i da na taj način ša energija spušta i naša misija gaje- podignete vibraciju. nja sopstvenog vrta odlazi u neki drugi plan. Zato ću vam predložiti 10 načina Držite čakre u balansu kako da vašu energiju držite na odgo- Sedam čakri, sedam duhovnih i enervarajućem nivou da biste bili uspešan getskih centara tela, kada su u balansu gradinar.

drže nas u optimalnom stanju i pozitivnoj vibraciji. Poravnate i balansirane


čakre omogućuju da energija teče kroz i činija olakšavaju promenu u našem nas bez prepreka, a to nam omogućuje mozgu i time nas čine opuštenijim. veću kreativnost, sreću i zdravlje. Držite mentalnu dijetu Šetajte u prirodi

Ne hranimo svoj duh i dušu lošim misli-

Pokrenimo telo i uživajmo u blagode- ma i negativnim emocijama. Držimo se tima sunca i svežeg vazduha. Isključi- podalje od negativnih ljudi, loših vesti te telefon, povežite se sa majkom ze- i aktivnosti koje nam ne prijaju. Nekad mljom. Dobro je ako možemo barem je dovoljna mentalna dijeta da bi nam deo puta šetati bosi.

se i telo pročistilo.

Uronite u zvučnu kupku

Budimo dobri prema ljudima

Određeni zvukovi, na određenoj fre- Ljubaznost i saosećajnost su neophodkvenciji dovode nas na pravu vibraciju. ni za visoku vibraciju. Divno je pomagaZvuci koji se stvaraju pomoću gongova ti drugim ljudima. Pozovimo prijatelje bez povoda da čujemo kako su. Pomozimo strancu da dohvati robu sa visoke police, nasmejmo dete u autobusu... Negujmo dobre odnose sa ljudima oko sebe. Budite zahvalni Zahvalnost naš um dovodi u veoma visoku vibraciju. Fokusirajmo se na ono što imamo, na dobre stvari koje su ljudi uradili, na sunčan dan, na dobro prospavanu noć, na zdravlje, prijatelje, drvo pred zgradom, cvet koji raste uz stazu i zahvalimo im što nam ulepšavaju život.

129


I kakve ovo veze ima sa prolećem i

Plešite

Ples nam pomaže da izrazimo emoci- cvetanjem? je i odvraća nam misli od negativnosti. Ako rešimo da plešemo u nekoj školi Ima, i te kako. Tek kada stvorimo idealplesa sigurno je da ćemo biti u društvu ne uslove tada smo i mi spremni da bupozitivnih ljudi. A ples nam pomaže i demo idealni. Priroda nam daje sunce, da dišemo pravilno i duboko i da na taj toplotu, vlagu, plodnu zemlju, a naše je način otklonimo anksioznost.

da budemo spremni da uložimo svoj maksimum da iz jednog malog zrna

Koristite Bahove kapi

stvorimo biljku koja će nam doneti ra-

Dobar i siguran način da emocije vratite dost i blagodet. Ti isti uslovi koje prirou balans, očistite svoje energetsko telo, da daje zemlji, dati su i nama, kao nepodržite sve gore navedene aktivnosti odvojivom delu te prirode. Da i u sebi i time sebe dovedete u optimalno sta- pronađemo to zrnce dobre emocije i nje. Bahove kapi pokrivaju čitav spektar iz njega stvorimo srećnu i zadovoljnu emocija i mentalnih stanja i time nas na osobu. Sve nabrojane aktivnosti su poprirodan način vraćaju u naše najbolje magači u misiji da nam emocije proizdanje.

cvetaju u najlepši cvet naše duše. Ako naiđemo na prepreku u rastu i cvetanju duše, tu su Bahove kapi da zaliju i stvore uslove koji su nam potrebni.

Rastimo i cvetajmo – budimo srećni i zadovoljni. Sve je u nama, samo se treba pokrenuti!

130 april


131


Putovanja

Kako nas putovanja navode na procvat

Tekst i fotografije: Jelena Jović @jjtravelblog


Kao svoju Novogodišnju čestitku za ke, rađanje, novi život. Ta ogromna ko2021. godinu, snimila sam sledeću po- ličina kreativne energije se sublimira u ruku: „Živi bili vi meni svi i da u novoj osobi koja život udiše punim plućima, godini ponovo PROCVETAMO… da po- širi se, i na neki način pokreće, motiviše novo počnemo da putujemo.’’ Ni sama i druge ljude da zavire u sebe i otkriju ne znam zašto, ali spontano sam pu- lepotu svog bića. I onda to cvetanje potovanja povezala sa cvetanjem. Često staje „zarazno’’, širi se poput latica bepodsvest progovori i pokaže nam srž hara na laganom prolećnom povetarcu. onoga što nam je sve vreme pred nosom, ali nekako to propuštamo da spo- „Ako se osećaš izgubljeno, razočarano, znamo. Proputovati svet za mene znači nesigurno ili nemoćno, vrati se sebi, procvetati.

onome što jesi, ovde i sada i kada tamo stigneš, otkrićeš sebe, kao cvet lotosa u

„Procvetaj kao da hoćeš ceo svet da svom punom cvatu, čak i u vodi punoj učiniš lepim.’’ Debasish Mridha

mulja, spoznaćeš svoju lepotu i snagu.’’ Masaru Emoto

Razmišljala sam o ovoj poruci svoje podsvesti jer možda to i jeste moja misija Sigurna sam da (pro)putovati, osim koje da sada nisam bila svesna. Svako za mene i za mnoge druge ljude znači od nas kroz življenje sa svrhom zapravo - procvetati. Najbolje se to uočava na cveta. I zato, kada sretnete osobu koja fotografijama sa putovanja na kojima je na svom pravom putu (opet to puto- svi gotovo sijamo, nasmejani, srećni i vanje nekako „iskače’’) ona vam izgleda zadovoljni. Često nam putovanja budu kao da je drvo, odnosno biljka u svom okidači za pronalaženje tog koda skripunom cvatu. Cvetanje najčešće vezu- venog u nama, razloga i suštine našeg jemo za proleće, buđenje, nove počet- postojanja.

133


Čovek nije stvoren da bude pasivan, da boravi dugo na jednom mestu i zato sve ovo sa čime se suočavamo poslednjih godinu dana uz ograničenje kretanja i izolaciju utiče na to da se zaustavi cvetanje u nama i vodi u drugu krajnost – da se sušimo i venemo. Ipak, proleće koje se bez obzira na okolnosti uvek javlja u svoje vreme, podseća nas zašto smo ovde, ima tu snagu da nas razdrma i pokrene da ipak ne odustanemo od sebe i svoje misije. Onda kada sam osvestila paralelu između putovanja i cvetanja, lako sam je prepoznala u svojim iskustvima sa putovanja. Svako od tih putovanja je dodalo bar još jedan pupoljak ili cvet koji su se rascvetavali i cvetali u meni i kroz mene, podstičući da stvaram i kreiram, činim svoj svet i okruženje, ali i okruženje i svet drugih ljudi, mojih saputnika, lepšim i vedrijim. Sve to, ponovo, kao da mi je otvorilo oči da postoji još mnogo toga što kroz putovanja mogu da spoznam, o drugim kulturama, drugim ljudima, i o sebi. To unutrašnje putovanje koje se događa paralelno sa spoljašnjim, u stvari rezultira „cvetovima’’ kojima sve više bivate prekriveni.

134 april


Mnoga moja putovanja su imala snagu da pokrenu duboke procese u meni. Jedno od njih je bilo putovanje u Indiju. Višeslojna, čarobna, transformišuća zemlja kojoj, ako se prepustite, može uticati na to da uklonite različite prepreke unutar sebe koje su vas do tada sprečavale da budete ono što zaista jeste. Ona će vas suočavati sa sobom i u tom procesu će isplivati na površinu sva vaša ograničenja, i kada ih osvestite, prihvatite, prigrlite i sa zahvalnošću otpustite, procvetaće onaj istinski, pravi deo tebe. Dok sam boravila u Indiji, svi moji zdravstveni izazovi sa kojima sam se „borila’’ tokom života su se tada pojavili. Bilo mi je veoma čudno i veoma bolno, ali sam se svakodnevno zahvaljivala na blagoslovu što se to dešava baš tada i baš u Indiji. Spoznala sam da svoje telo doživljavam kao ograničenje i da je to jedna od zabluda koja me je sputavala na mom daljem putu razvoja. Kada je učenik spreman, učitelj se pojavi. U Indiji sam susretala i upoznavala ljude, prolazila kroz iskustva koja su me usmerila da sama shvatim gde sam i na koji način sam do tada grešila. Kada postanemo svesni svojih ograničenja i oprostimo ih sebi ona prestaju da nam stoje na putu. 135


Drugo značajno i transformišuće isku- Dok su prethodna dva putovanja bila stvo za mene je bilo hodočašće na Ti- osvešćivanja na fizičkom i duhovnom betu, takozvana parikrama oko svete nivou, treće putovanje koje me je poplanine Kailash. Često ne razumemo krenulo na emocionalnom nivou, bilo je uputstva za meditaciju kada nas pod- putovanje u Maroko. To je zemlja u čiju sećaju da se fokusiramo na svoj dah i sam se energiju odmah zaljubila. Iako disanje i oslobodimo misli. Kada hoda- toliko različita po mnogim aspektima te na preko 5000m nadmorske visine od sredine u kojoj sam odrasla, eneru vazduhu toliko razređenom da ima gija Maroka je potpuno rezonirala sa samo 30 odsto kiseonika u odnosu na mojim senzibilitetom. Intenzivne boje, ovaj koji inače udišemo, nepogrešivo kontrasti, složenost i višeslojnost, iskrevam postaju jasna ona prethodno po- nost i neposrednost koju sam tamo domenuta uputstva sa meditacije. I prak- živela toliko su mi bile bliske i poznate tično jedina misao koja postoji i koja da sam u nekom trenutku poželela da dominira vašom svešću je da dišete i se preselim da tamo živim (nisam i dahodate, inače nećete uspeti da preživi- lje u potpunosti odustala od te ideje). te. Tada shvatite koliko su nebitne sve Toliko me je sve što sam doživljavala brige i problemi kojima ste kinjili sebe tamo duboko emotivno pokretalo da do tada. Shvatite šta je život zaista. sam se iznova vraćala u Maroko po još. Može se reći da sam tih važnih 53km Ovo proleće je idealna prilika da prokruženja oko planine Kailash u 3 dana nađemo svoj put kroz koji cvetamo. Šta bila konstantno u meditaciji, a koliko će to da bude i u kojoj meri, zavisi od je to uticalo na moj um i pročišćenje, toga koliko smo spremni da dozvolimo shvatala sam godinama kasnije, jer se da ti pupoljci začeti duboko u nama izamnogo toga promenilo u meni i oslo- đu na površinu i pokrenu nas na akcije bodilo moju pravu prirodu. „Svaki cvet cveta na drugačiji način’’ Suzi Kasem

136 april

kojima ćemo oplemeniti svet oko nas.


137


Kolumna

Cvetanje s godinama

Piše: Sara Savčić @sara_savcic


Imam drugaricu sa fakulteta koja je je- Kao mlađa, kada bih srela takvu ženu, dnom prilikom izjavila da joj je drago pomislila bih koliko je divna u toj svojoj što kao mlađa nije bila jedna od naj- smirenosti i neopterećenosti okolinom lepših i najuspešnijih devojaka, ona za i onim što drugi misle. Poželela bih da kojom su svi okretali glavu i sa kojom budem kao ona, rasterećena od očesu svi želeli da budu u društvu. Imala kivanja, sopstvenih koliko i tuđih, bezje svoj svet, u njemu svoje ljude i nikad brižna, zadovoljna, i što je najvažnije, u nije žalila što nije bila ta devojka. Rekla miru sa sobom. Istinski srećna. je kako je ona zapravo rešila da cveta s godinama i da ne bude ona koju će Divim se onima koje su uspele da sebi pamtiti po mladalačkoj lepoti i uspesi- postanu najbolje društvo, koje su uvek ma iz škole, nego ona koja će u svakoj vrednovale i osluškivale sebe. One koje novoj životnoj dobi biti sve bolja.

su u tom procesu zaista procvetale i postale najbolja moguća verzija sebe

Ta izjava mi je tokom godina postajala i nisu živele od stare slave iz školskih sve bliža i sve češće je se setim.

dana, već su kontinuirano radile na svojoj budućnosti i sreći. Jedna takva

Taj procvat koji se događa kod ljudi, žena je shvatila da njena sreća isključiposebno žena, a koji se postiže uče- vo zavisi od puta koji bude odabrala da njem, radom na sebi, iskustvom, koliko njime korača, stava koji bude zauzela dobrim, toliko i lošim - stvara izvesnu i izbora koje bude pravila. Shvatila je zrelost, sigurnost, samouverenost, za- da je srećna i zadovoljna žena najlepša dovoljstvo i spokoj koji se ogledaju u žena i da su prepreke na koje nailazi neopisivoj energiji kojom one zrače.

samo usputne stanice ka tom, najvažnijem cilju.

139


Kolumna

Pise: Milica Antić @_spajdermen


Ljubavno cvetanje Prelećem preko svojih uspomena zato tila, da je uviju u metafore i presvuku u što me je strah da se u svaku zagledam rime. Uvek sam verovala kako nemam nešto duže. Ono što je od uspomena dovoljno iskustva da bih pisala o ljubaostalo. Negde sam pročitala da naš um vi. Kako sada da nastavim, a da se ne ima tendenciju da obriše događaje koji osvrnem na ono „a zašto sada pišeš?” nisu otvorili duboke rane, već su samo zagrebali površinu. Takvih je, kažu, više Pišem jer sam shvatila da je ljubav cinego onih zbog kojih se noćima prevr- klična, kao proleće, kao cvetanje. I ne, ćemo po krevetu ili onih koje ne dozvo- ne mislim da ona doživljava nekakvu ljavaju kapcima da se odmore.

hibernaciju pa da se onda probudi ili doseti. Ona se stalno kreće, aktivna je,

Želim da gledam široke osmehe i ose- samo je spora, i vešto ume da se šunja. ćam leptiriće u stomaku. Kad su oni prestali da se bude i jure po unutrašnjosti Razmišljajući o tome šta je cvetanje za utroba, udarajući o zidine trbuha ili se mene, pomislila sam odmah na to da ja penjući do grla? Gde su nestali ti lepti- najčešće procvetam zbog nečijeg dela, ri? Da li se leptiri prerastu? Ili preleže, neko učini nešto što me natera da se kao grip?

jednostavno ozarim. I shvatila, da upravo taj osećaj nisam doživela odavno.

Ljubav je oduvek bila tema od koje sam bežala, jer smatram da je rezervisana Ne znam da li je ovo primereno reći za one koji umeju da je opišu, da joj do- tako javno, možda bi ipak trebalo da se daju epitete kojih se ja nikad ne bih se- nalazi na stranicama nekog dnevnika


ili da se poveri drugaricama. Bilo kako zdravu ljubav, jednaku i ogromnu. Ali bilo, ljubavna pisma se ne pišu, poruke smo na greškama naučili i počeli smo se ne kuckaju jer su osećanja konfuzna na ljubav da gledamo malo drugačije, i bezbolnije ih je prećutati. Veoma stra- barem na malim ekranima. Nova „verhujem od toga da se nekome poverim, zija“ ljubavi je nežna i rovita. Kakva se a da me ne ismeje, čak i ako znam da to razlika napravila za samo nekoliko do ismevanja ne bi došlo.

decenija i zašto su „Normalni ljudi“ privukli novu publiku? U odnosu Marien i

Često vidim nove poglede na ljubav. Konela ne postoji ili-ili, njihova ljubav je Kako mnogi danas tvrde, lagali su kada privrženost izvan romanse. Oni jedan su nam pričali o ljubavi, koristili su našu drugom pomažu da sazru kao osobe, naivnost i pustili nas da mislimo da će jedinke za sebe, dok istovremeno meona da nas obuzme i da ćemo se zbog đusobna povezanost ne slabi. nje seliti, napuštati porodice ili menjati religiju.

Internet nam u potrazi za ljubavlju ne pomaže mnogo. Ekspanzijom samolju-

Zaljubljivali smo se u likove sa ekrana blja na društvenim mrežama zaključukada smo širokih očiju gledali „Prijate- je se da je „prava ljubav”, kakvu smo lje“ i u njima Rosa i Rejčel. Njihova je mislili da poznajemo ili da nam je poljubav neizbežna, neminovna, njima je trebna, zapravo neki mit i da su ljudi „suđeno“ da budu zajedno, a mi smo koji su u ljubavi samo oni u deficitu sa samo čekali kada će se to najzad desiti, samopoštovanjem. „Ili ovako ili nikako” jer, ipak je on njen jastog! Igrajući se sa je nešto što nikako ne želim da kažem njima raskida i veze, obraćali smo pa- kada je u pitanju ljubav, jer kad ovako žnju na to ko je u pravu? Da li su zaista nešto pročitam pomislim da su ti interraskinuli ili su ipak bili u vezi? I tada smo net stručnjaci za, u ovom slučaju ljubav, zaboravili da gledamo u drugi par, u lju- i sami zaboravili na znojenje dlanova i bav koja se rodila iz jednog prijateljstva, klecanje kolena.

142 april


Šunjajući se u ovaj tekst došla je da me podseti na onaj treperavi osećaj u stomaku koji izaziva neko u vama. Zar nije baš taj osećaj ono što povezujemo sa srećom? Kada otklonimo svakodnevne stresove i brige i kada kažemo da želimo od života sreću nisu li leptirići u stomaku i subjektivni osećaj cvetanja sastavni deo tog osećaja? Neću da tetoviram ljubav na grčkom da bih u nju verovala. Ne želim ništa manje od parčeta neba, ali isto toliko želim da pružim. I ne, neću da čekam na neko savršeno ljudsko biće, jer znam da takvo ne postoji. Hoću da se zaljubim i da me „povrede“, da ja nekog „povredim“ i da se isplačem i prebolim. Da procvetam svaki put kada pomislim na nekog, da leptirići ne budu „bilo nekad” već da su sastavni deo odnosa sa partnerom. Čak i ako je toj ljubavi suđeno da bude ona iz filma „La la Land“ i postane samo uspomena koja uglove usana izvije u osmeh, prihvatam je takvu, raširenih ruku.

143


Kolumna

UMETNOST RAa ZVOJA

Piše: Milica Bojović @devojka__od_papira


Pre nego što ću početi sa pisanjem jim pokazujem da osluškujem pažljivo. ovog teksta, a neposredno posle proš- Kod mene je tako, prvo napravim mali log broja, imala sam izvesne teme na uvod pre pitanja i obavezno naglasim umu koje su, spletom nekih neobičnih da se na ono što ću pitati mora dati brz okolnosti nestale. Ne čudi me. Život odgovor, bez previše razmišljanja, jer nikada sporiji, a obaveze se gomilaju samo ono što nam prvo padne na um kao spratovi kineskih nebodera. Sneg smatram iskrenim. provejava u aprilu i prkosi odloženim zimskim jaknama. Mnogi su požuri- Mladost, zaljubljenost, umetnička sloli sa prolećnim (ra)spremanjem. Ono boda, energičnost... ona misli na prirošto me uvek iznova zadivi jeste, kako du, na lepotu cvetanja, na boje i mirise. različiti ljudi reaguju na istu stvar, po- Ali i zrelost, dušu, spokoj, unutrašnji mir javu. Kako doživljavaju neku ličnost na i odmor. Na sve ono za čim vapi i što potpuno različite načine ili kako na istu je decenijama učila. On je pomislio na temu imaju sasvim suprotna mišljenja baštu. Na vrtove okupane raznobojnim i teorije. Kao što je naša predstava o cvećem i njihovu živahnost. Na mene, nama jedno, a nešto sasvim drugo u kao element koji sve to zaokružuje i očima koje nas posmatraju.

daje potpuni smisao.

Raspitujem se i beležim sve ono što Moja prva asocijacija na cvetanje je bami u tom kontekstu privuče pažnju. let. Ni manje ni više nego onaj čuveni, Razmišljajući o cvetanju, potražila sam najčuveniji, koji se izvodi već 144 godimalu pomoć od dvoje ljudi do čijeg mi- ne – Labudovo jezero. šljenja mi je najviše stalo. Kao dete sam mnogo volela gužvu, sceNa šta te prvo asocira reč procvat? – upi- nu i pažnju. Volela sam igru i pesmu, i tala sam mamu i svog partnera.

svaku suknju od tila koja je glumila bujnu i dugu kosu. Sve sam volela naopa-

Mamu „preko žice“ na video pozivu, jer ko i sve je bilo drugačije. Kada počinju volim da posmatram govor tela i svo- da se događaju promene? 145


Prvi čin:

i rđava srca. Lako je upustiti se u igru

Punoletstvo princa Zigfrida. Sve podse- zavođenja. Jednostavno, čista i otvoreća na ulazak u novu fazu – svet odraslih. na duša nikada ne pomišlja da nešto Princ, kao i većina mladih ljudi, nije do- tako veličanstveno, kao ljubav, može rastao mnogim zadacima koji se pred biti nemoguće. Tuga mi obavija grudi. njega stavljaju. Pronalazim se u tome. Zašto ne znamo više u tim godinama? Veoma mi je teško zamisliti kako je to Zašto se neke lekcije stalno ponavljaju kada te nekom obećaju ili te prisile da i zar ima smisla više puta biti slomljen? izabereš nešto od ponuđenog. Tradicija i verovanja prošlih vremena. Roditelji Treći čin: su vazda od dece očekivali da nastave Sva pitanja kulminiraju. Emocije su uznjihov put, ali nisu razmišljali o tome da burkane i ja padam u nesvest. Eto, to su oni sasvim druge ličnosti, bez obzira se dogodi kada poletite. Očarani živona to što je to ista krv. Svakom živom tom i poneseni svim onim što nemate. biću je predodređen neki put, jedin- Udarac u zube je bolan i to je trenutak stveni. Osećam lakoću nemirnog duha u kom se sve mora rešiti. Koje su to mladog princa koji hrli svojoj slobodi. istinske vrednosti? Koje su moje želje i Mladost-ludost, stvarno ima nešto u ciljevi? Šta će biti sa princem? Da li još tim rečima.

uvek verujem u bajke?

Drugi čin:

Nije poenta ni u kome drugom, osim

Otkriće! Šuma uvek krije tajne, kao što u nama. Tu leži sve što nam je neopse između redova uvek pročita nešto hodno za odrastanje, učenje i život. Ni više. Kako je lepo zaljubiti se! Duša do- jedna škola nema predmet koji uči, ne bije neki sasvim novi oblik, a telo kao šta, već ko ćemo postati sutra. I ne, ne da se svakodnevno regeneriše. Na licu postoje neke godine u koje kada dosija zadovoljstvo. Preporodimo se, ali đemo tada sazrimo. Svakodnevno to tada još uvek ne znamo da se sve to činimo. Ono što je suštinski važno jedogađa pod uticajem nečeg moćni- ste da se osluškujemo. Svaki pokret i jeg od nas. Ljubav može biti slepa, a osećaj u stomaku. Rastemo onda kada mladost ne poznaje skrivene namere smo spremni. Kada savladamo najtežu 146 april


lekciju dođe još deset novih i sa njima nove borbe, suočavanja i iskustva. Posle porastemo još malo. Ne u visinu. Ovaj razvitak se meri u snazi ličnosti. Koliko smo čvrsti govori to kako reagujemo na neugodne situacije. Lako je govoriti o cveću, mada ja nisam neko ko je merodavan, jer znam da negujem samo kaktuse. Hajde da govorimo o tome koliko je snage potrebno da prevaziđemo sebe i postanemo bolji nego juče. Četvrti čin: Srećan kraj! Radosna sam kada su ljudi srećni. Mada, nešto se ipak mora naučiti i od te bele boje koja simbolizuje nevinost. Ona nema lepotu samo u obliku perja. Ona procveta i pre listanja. Ona je druga najpoznatija boja trešnjinog cveta, koji u japanskoj kulturi označava prolaznost života. A život šta je drugo do jedan proces koji se beskrajno ponavlja. I sve je to prirodno i potrebno – sam proći kroz sve faze. Najlepši cvetovi nikli su sporo i bolno. Vredi pasti, slomiti se, učiti, grešiti, jer svaki pokušaj podizanja je novo rođenje. I svaki dan je proleće ukoliko mi to želimo! Cvetajte!

147


treba da uradite kada razmišljate o

gradite se. Želim da skrenem pažnju

preprekama jeste da utvrdite da li su

da pozitivno razmišljanje mnogo više

one fizičke, spoljašnje ili psihičke – da

služi da utiša glavne ometajuće fak-

li će prepreka biti nešto što fizički ne

tore u motivaciji, a to su negativne i

možete, da li će vam se nešto spolja

kritične misli. Prepoznajte taj glas u

isprečiti na putu ili prepreka leži u

svojoj glavi i slušajte ga, možete i za-

vama? Kada to utvrdite, razvrstajte

pisivati šta vam kaže: „Nećeš uspeti!

te prepreke u one koje možete da

Ti ovo ne umeš! Nesposoban si! Spor

kontrolišete, one na koje možete da

si! Preskočio si danas planiranu ak-

utičete i na one koje ne možete ni da

tivnost!“ Kada naučite da prepoznate

kontrolišete ni da na njih utičete.

ovaj glas unutrašnjeg kritičara mo-

Jedan od načina na koji možete da obnovite svoju motivaciju svakodnevno jeste da svoj cilj zapišete i zalepite ga na nekom vidljivom mestu. Ne podcenjujte moć zapisanog cilja, tako postavljena namera je izuzetno jak pokretač. Prilikom postavljanja ciljeva vodite računa da budu adekvatni. U periodu pandemije izuzetno je važ-

ćićete i da prestanete da ga slušate. Prosto prepoznajte koliko njegove rečenice utiču na vašu motivaciju i birajte da ga ne čujete. Nagradite se za svaki postignut cilj, na svakoj etapi puta. Nagrada služi da vam jasno stavi do znanja da ste nešto postigli, i to će utišati vašeg kritičara i pokrenuti vašu motivaciju za narednu etapu puta.

pratite nas

no da postavljate kratkoročne ciljeve. Dugoročni ciljevi su trenutno mnogo

Da sumiram, prepoznajte odakle do-

teže ostvarivi zbog velike neizvesno-

lazi vaša motivacija (unutra ili spolja)

sti. To ne znači da ne možete imati

na osnovu toga predvidite moguće

dugoročne ciljeve, važno je samo da

prepreke na putu do cilja, grupišite ih

ih razbijete na manje kratkoročne ci-

u one na koje imate uticaj i na one na

ljeve. Ispunjenje manjeg, dostižnijeg

koje nemate, znajte šta ćete uraditi

cilja je još jedan faktor koji će hraniti

kada dođe do prepreke. Jasno defini-

vašu motivaciju.

šite cilj, razbijte ga na manje, kratko-

plezirmagazin.com plezirmagazin.net

I na kraju, pozitivno razmišljajte i na-

ročne ciljeve, zapišite ga sebi na vidljivo mesto, zamolite svog kritičara da


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.