Plezir magazine #88

Page 1

Mart 2021. Broj 88

PleziR m a g

a

z

i

n


Uvod

Mart mesec je za nas bio slavljenički mesec. Uprkos svim izazovima (privatnim i opštim – koji u ovom momentu pogađaju najveći broj stanovnika planete), želeli smo da kreiramo optimističan sadržaj i pažnju usmerimo na primere žena koje nas uče lekcijama istrajnosti. Na njihovu snagu, autentičnost i hrabrost da budu šta god žele da budu, mimo tuđih očekivanja i ograda koje im društvo kroz istoriju nameće. Ovog meseca proslavljamo ženska prijateljstva, sestrinstva, ljubav, nežnost i zajedništvo, emocije koje nas povezuju, ujedinjuju i osnažuju da jedne drugima budemo podrška i onda kada o nekim stvarima razmišljamo drugačije. Tome nas uči feministički i svi drugi pokreti koji su iz te borbe proizašli, a bore se za jednakost, za uvažavanje različitosti, za zdravo i pravedno društvo. Srećan nam 8. mart i mesec ŽENA!

2

mart

Teodora Kovrlija, Plezir magazin


KOLUMNA

Sadržaj

Online špartanje

008

104

ZDRAVLJE

ŽIVOTNI STIL PlezirRitual

Ko je uspešna žena?

016

Inulin

ŽIVOTNI STIL

ŽIVOTNI STIL

Mariana Valtner

Tijana Popadić Život je pokret koji dolazi sam od sebe

028

KULTURA

ZDRAVLJE

Prolećne preporuke za čitanje, gledanje i slušanje

Ko su bile pionirke imunizacije?

034

108

114

122

MUZIKA Plezir polica

040

Girl power special

KNJIŽEVNOST

ŽIVOTNI STIL

Umetnice „post Norinog” doba

Žensko preduzetništvo: Ručni radovi ponovo žive

042

UMETNOST

MODA

Ana Simona Zelenović

Dellgardo: Probudi osećanja i probudićeš inspiraciju

048

KNJIŽEVNOST

MODA

Pseudonim: Gde su žene u književnosti?

Šabloni iz kojih se izlazi i šabloni koji se stvaraju

056

066

072

078

Ekofeminizam: Žena kao subjekat na marginama društva 082 EKOLOGIJA

162

Školica nevinosti: Šta bih volela da sam znala pre gubljenja nevinosti? 170

Bahove kapi: Nežno balansiranje 178 uma, tela i duha

Mjanmar za početnike

088

094

184

PUTOVANJA Humanitarna putovanja

DIZAJN Žene u skandinavskom dizajnu

Sa Miss Mon Cherry na kafi

PUTOVANJA

EKOLOGIJA

Prolećno čišćenje bez otpada

154

ZDRAVLJE

UMETNOST Naši su nervi novi, a želje stare

148

ZDRAVLJE

KNJIŽEVNOST Katarina Mitrović

140

MUZIKA

ŽIVOTNI STIL Japan: Kultura srama

130

194

KOLUMNA O ženama, majkama i ljubavi

200 3


redakcija

Teodora Kovrlija

Nina Simonović

Milena Goševski

Andrijana Kovrlija

Marko Vajović

Bojana Đuričić

Ljiljana Maletin Vojvodić

Merima Aranitović

Sofija Mirčetić

Vesna Belušević

DejanaVukadinović

Andrea Sigmund

Milica Antić

Sara Savčić

Ana Mandinić

Jelena Gvozden

PleziR 4

mart


Milica Bojović

Jovana Petković

Teodora Janković

Milica Desnica

Anamarija Prgomet Jelena Ranković

Jovana Janković

Katarina Đošan

Jelena Vukićević

Marina Lučić

Jelena Jović

5


Devojka sa naslovnice Maja Čampar

Ispričaj nam nešto o sebi?

Šta radiš kada ne radiš ništa?

Evo nečeg što se napokon obistinilo i to

Učim nešto novo.

u ovoj nedefinisanoj i konfuznoj 2020. - ja sam glumica.

Preporuka za čitanje/gledanje/slušanje?

Omiljeni dnevni plezir?

Bacite pogled na film Metro Manila. Slušajte radosnu Lido Pimienta. I mogu

Definitivno je to kad izađem u šetnju i

da preporučim romane i drame, ali u

budem na trenutak prisutna momen-

ovom trenutku želim da se ljudi vrate

tu dobročinstva i iskrenosti. Kad vidim

kvalitetnoj poeziji. Počnite od naših ve-

da neko nekom pomogne, neko nekog

likana, idite do Rusije, Nemačke, Fran-

iskreno zagrli, neko se iskreno smeje,

cuske, Španije, Italije, pa se preko mora

iskreno bude ljubazan i slično. Bilo da

pozdravite sa Vitom Nikolićem i opet

sam samo posmatrač ili učesnik, to me

polako peške do Srbije i svojih. Nemoj-

održava u životu.

te da se plašite ljubavi.

6

mart


by PleziR

Pletivo

7


ONLINE ŠPARTANJE

8


Pripremila: Teodora Kovrlija @teodora_kovrlija

Ovog meseca u fokusu online špartanja su žene, aktivistkinje koje društvene mreže koriste kao alatku za edukaciju svojih pratilaca i ne ustručavaju se da govore o klimatskim promenama, rasnoj nejednakosti, diskriminaciji, brzoj modi, migrantskoj krizi, mentalnom zdravlju i mnogim drugim problemima koji su sastavni deo naših života. Iako bi lista mogla da ide do u nedogled, ovog puta sam izdvojila šest Instagram profila žena koje se bave pomenutim temama na autentičan način.

9


@aditimayer

10

mart


@toritsui_

11


@korinaemmerich

12

mart


@aliceaedy

13


@venetialamanna

14

mart


@carrysomers

15


P LEZI R

Životni stil

rI TU AL Intervju: Teodora Kovrlija @teodora_kovrlija Fotografije: Taida Nazraić @taida_nazraic

Taida Nazraić


Poslednji put kada smo se družili u Pleziru (u martu 2016.) spremala si novi album sa svojim bendom, blogovala, uživala u modi i frilens šminkanju. Pet godina kasnije, prateći tvoj Instagram profil mogu da primetim jednaku strast, upornost i doslednost u negovanju individualizma kao i onda. To je verovatno ono što mogu da vidim spolja, a šta je Buđenje s prvim zracima sunca uz jogu, doručak uz tihu muziku, ispijanje omiljenog čaja uvek u isto vreme, priprema zdravih obroka, čitanje u određenom delu stana, opuštanje uz filmsko veče ili utakmicu s društvom, topla kupka, sve su ovo rituali koji boje naše dane i čine da se osećamo sigurno i prijatno. U trenucima povećanog stresa i kriza poput ove kojoj čovečanstvo danas svedoči, psiholozi nam kažu da ako već spoljašnji svet ne možemo kontrolisati, dobro je negovati svoje dnevne rutine i rituale koji dovode do toga da se dobro osećamo i izazivaju nam prijatna osećanja. O omiljenim ritualima, muzici, promenama, novim počecima i dugim šetnjama razgovarala sam sa Taidom Nazraić, svestranom umetnicom predivnog glasa.

ono iznutra što se za tebe promenilo? Da, tada smo bili u procesu snimanja našeg albuma prvenca koji smo napokon izbacili nakon višegodišnjeg truda i ulaganja, u junu 2018. godine. Za one koji su zainteresovani, album mogu potražiti na Spotify-u, pod nazivom „Aesthetic Illusion“, a naziv benda je The Loudest Silence. Tada sam bila na završnoj godini anglistike, na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. A modeling/MUA su mi nekako išli uz sve ono što sam radila već dugi niz godina, kao hobi, pa su kasnije prerasli u freelance posao. Ja sam kreativac u krvi, i ne mogu zamisliti dan da ne radim nešto kreativno. To je više od potrebe. Nakon

5 godina se mnogo toga promijenilo, ali ne i ta unutrašnja želja za stvaranjem. Preselila sam se u drugu državu, startala od nule, i ta odluka, ma koliko dobra za moju buduću karijeru, je imala ogro17


mnog uticaja na mene, a najviše u tom iz mozga, a kasnije se manifestuje u nekom fizičkom smislu. Kada se seliš u ostatku tijela. drugu državu, mjeseci, pa i godine, lete nenormalnom brzinom, i nekako dok Kako započinješ dan? se okreneš, proleti godina, u samom procesu privikavanja. Koliko god sam Dan započinjem čaimala tu poletnu energiju na početku, šom mlake vode, u i želju za borbom, koja se mora imati koju iscijedim pola kada se kreće od nule, u jednom trenut- limuna. Taj ‘ritual’ ku sam osjetila da nemam više energi- imam već godinaje, ma koliko sam ispunjena odlukom ma, i prija mi. da sam odlučila da se preselim. Nikad nisam prestala da budem dosledna Na šta pomisliš kad sebi i svom biću, ali moram priznati da čuješ reč plezir? sam se na početku 2020. godine počela osjećati užasno iscrpljeno, i onda sam Pomislim na ljubav shvatila da moram napraviti određene i mir. promijene kada je mentalno zdravlje u pitanju. Tada počinje moj put dubljeg Na koji način brispajanja sa prirodom, koji sam uvijek neš o svom zdravimala, još kao mala. Možda je činjenica lju? da sam odrasla u zelenilu, blizu divne prirode, u malom gradu, imala uticaja Dugi niz godina se da od malih nogu steknem neki osjećaj trudim da pazim na da je priroda dio nas i da smo mi dio ishranu. Mislim da je hrana ključ, a fizičnje, i da ima nešto dublje u toj vezi. I ka aktivnost samo pridodaje poboljšatako sam počela da provodim mnogo nju kvaliteta života. Kada je pandemija više vremena planirajući hiking-e, tru- krenula, a kasnije i lockdown teretane deći se da što više pazim na mentalno su se zatvorile, pa moram priznati da zdravlje, jer sam otkrila da moj zamor sam mnogo manje trenirala u 2020. go(kao nekoga ko je overthinker) dolazi dini, ali sam se trudila da održim kva18

mart


litetnu ishranu. Trudim se da unosim radim sa timom. Make up radim sama što više povrća i voća, i da spremam svakako, kao i koncept i sve pripreme zdrava jela. Duge hiking rute mi takođe pred photoshoot, dok muž ima ulogu pomognu kako psihički tako i fizički.

fotografa. Fotke editujem kući, tako da sa te strane, nije bila previše otežana

Kako je pandemi- situacija. Međutim, što se muzike tiče, ja uticala na tvoju svi koncerti i prilike za javne nastupe su svakodnevicu? Bu- stali, tako da je taj dio užasno propatio. dući da se baviš zanimanjima koja Jedna od reči koje stoje u opisu tvog su u direktnom Instagarm profila je reč Nemophilist. kontaktu s ljudi- Posmatrajući tvoje nadrealno lepe ma (pevačica, mo- fotografije iz nemačkih šuma imam del, k ak ve

šminkerk a), utisak kao da su one prirodno okrupromene ženje za tvoje biće. Da li su šume tvoje

su se u međuvre- srećno mesto? menu dogodile i kako si se prilago- Da, obzirom da postoji limit u opisu Indila ovoj krizi?

stagram profila, pažljivo sam birala riječi koje me najbolje opisuju, a jedna od

Uticala je mnogo njih je Nemophilist. Upravo. Nisi mogla više nego što sam bolje opisati. Da sam birala opis, ne bih mislila da će utica- ga bolje sastavila. Šume i sama priroda ti na početku, jer okolo su definitivno prirodno okružesam svakako radila dosta od kuće. Ali nje za moje biće. Sve što sam obišla u tek kada smo proveli skoro pola godine poslednjih 2-3 godine me upotpunilo pod lockdown-om sam shvatila koliko i shvatila sam koliko sam srećna kada je situacija imala negativnog uticaja na obilazim prirodu. Te šume i planine dio mog posla. Imam sreću da radim se ne mogu čak ni slikama predstaviti zajedno sa mužem, i da dosta toga onako kako ih moje oko doživi (ali se obavljamo sami, pa nemam potrebu da trudim da to približno uradim preko fo19



tografije). Međutim, pored tih pre- i inspiracijom. Kao neko ko voli poeziju divnih pejzaža, jako mi je bitno da i ko je studirao književnost, moje misli je ta priroda uređena i da se vodi uvijek dobiju taj neki poetski „touch“ računa o čistoći i zaštiti okoliša. Taj koji ja moram kasnije da zapišem ili dio me čini podjednako srećnom, prenesem kroz melodije pjevanja. Tako kao i sama ljepota prirode.

da mi „forest bath“ pomaže ne samo kod isceljivanja nekih rana, spajanja sa

Poslednjih godina sve češće mo- samom sobom već i kao najveća inspižemo čuti termin „forest bath“, racija za sve ono što radim i za šta se da li si imala priliku da praktiku- borim. ješ ovakvu vrstu rituala i imaš li inače svoj omiljeni dnevni ritual?

Na koji način se usklađuješ sa ciklusima prirode?

Baš sam nedavno pisala o tom terminu u jednom od mojih Instagram Smatram da su ciklusi prirode kao cipostova, i sama sam se upoznala klusi rađanja, spoznaje i smrti. Da taj sa njime praktikujući duge hiking tok u prirodi ima duboku povezanost šetnje u šumama. Zadala sam za- sa ljudskom prirodom, i moram spodatak sebi, da isključim zvono na menuti genijalnog Tuomasa Holopaitelefonu, da ne nosim kameru nena, glavnog kompozitora muzike u (iako uživam u fotografisanju pri- bendu Nightwish, koji je sastavio savrrode), i da se u potpunosti isključim šen naziv albuma koji je izašao 2020. od virtuelnog svijeta, i društvenih godine, a glasi: Human. :II: Nature, i ta mreža. Taj dio mi je jako bitan, da igra riječi upravo govori o toj povezanobih mogla u potpunosti da doživim sti prirode i ljudi. Gdje ljudska priroda, ono što pruža izolacija u prirodnim i priroda koja nas okružuje imaju mnozvukovima. Ono što me najviše in- go više sličnosti i povezanosti nego što spiriše je upravo taj „forest bath“ mislimo. Ali o tome nekom drugom primomenat, kada u jednom trenutku likom. Uglavnom, moja preporuka za moj mozak bude preliven idejama album. Ono što sam ja osjetila kod tog

21


usklađivanja, pogotovo kako starim, je smo svoji. Prija mi nekad i da budem u da dolazi prirodno. Kada počnem da potpunosti sama, i da nemam dodira osjećam nemir i zasićenje unutar sebe, sa ljudima, i da nekako sama prođem osjetim potrebu za promijenom, odba- te neke procese i razgovore sama sa civanjem „stare kože“ i nekim novom sobom, i onda kada dođem na svoje, „početku“. I upravo smjene koje do- nastavim sa funkcionisanjem. Ali običnose godišnja doba, se odražavaju i u no imam duge i duboke konverzacije meni i bez njih ne znam kako bi moj sa mojom drugom polovinom. organizam funkcionisao. Jako me umara statičnost, a posebno samo jedno Koja je tvoja omiljena „hrana“ za duh, godišnje doba. Prelasci budu teški, ali telo i um? se organizam brzo privikne i u mom slučaju, imam više energije, i poletna Muzika. Mislim da se ništa u mom živosam, pogotovo kada se završava zima tu ne može porediti sa osjećajem koji a počinje proleće. Ta transformacija u mi pruža muzika. To je definitivno moja prirodi tako utiče na mene, da se osje- omiljena „hrana“ za duh/tijelo/um. Bilo ćam kao nova osoba. I kada bih morala da slušam muziku ili da pjevam. Mada, da iskusim samo jedno godišnje doba, moram priznati da je osjećaj dok pjeosjećala bih se „stuck“ u mjestu, zako- vam „intenzivniji“. čena. Volim početak jeseni i taj neki tempo skoka sa ljeta na jesen, kada Na koji način nagrađuješ sebe? organizam lagano usporava, i kada se nekako prirodno pripremamo na zimu, Uh. Od svih pitanja, ovo mi je najteže. sporiji tempo.

Iako znam da je jako bitno nagrađivati sebe, uvijek sam imala taj problem. Ali

Kome se obraćaš kada nisi „sva svoja“?

radim na tome da naučim. Dosta sam samokritična i ne dajem sebi oduška,

Obraćam se svojoj drugoj polovini, i niti znam sebe potapšati po leđima. smatram da je komunikacija ključ kod Ali doćićemo i do toga. Proces koji za trenutaka kada se osjećamo kao da ni- mene nije nimalo lak.

22

mart


23


Šta radiš kada „ne radiš ništa“?

Podeli sa nama jedan svoj san kome ćeš u ovoj godini dati krila?

Rijetko kada „ne radim ništa“. I kada ležim na sofi, slušam podcast ili muziku. Dugo vremena imam san da otvorim Hm.. Možda momenat kada radim jogu, svoj studio. Ne samo fotografski studio i onaj zadnji dio kada ležim sklopljenih već i muzički studio i moj studio bi bio očiju. To je možda za mene kada uspijem zapravo spoj ova dva. Već radim puda kontrolišem misli, i malo „odlutam“, nom parom na tome, i nadam se da ću dok tijelo odmara. Najbitnija lekcija kojoj te je naučila 2020. godina? Da su ljudi jako krhka bića i da nismo moćni onoliko koliko mislimo. Da ništa ne treba uzimati zdravo za gotovo i da je zdravlje najbitnije. Preporuči nam dobru knjigu/pesmu/film/seriju/igricu/podkast/newsleter/blog? Knjiga: Diana Gabaldon-Outlander; Pesma: Myrkyr- House Carpenter; Film: What’s eating Gilbert Grape i Soul; Serija: Outlander; Igrica: The Witcher 3; Podcast: Agelast;

24

mart

taj san ostvariti.


25


F R E YA candles

100% prirodne masažne i aromatične sveće od sojinog voska. Freya masažne sveće su obogaćene ši buterom, bademovim i kokosovim uljem, a arome se dobijaju dodavanjem kvalitetnih eteričnih ulja.

26

mart


27


Životni stil

Intervju: Teodora Janković @bebi_dol1929 Fotografije: Hleb i Lale @hlebilale


Mariana Valtner O ritualima koji nas povezuju sa cikličnim tokom menstrualnog ciklusa

Mart je oduvek bio poseban mesec. Mesec koji donosi čak dve proslave, proslavu buđenja proleća i praznik

Predstavi nam se ukratko, ko je

žena. Prvi put kada sam naišla na pro-

Mariana Valtner?

fil Mariane Valtner na Instagramu, neki unutrašnji glas mi je došapnuo da je

Mariana Valtner je majka i supruga,

reč o izvanrednoj ženi. Čitajući njene

osoba koja uvek voli da podeli korisna

objave i gledajući snimke na pomenu-

znanja koja stekne dok prolazi kroz za-

toj mreži, pomislila sam da je osoba

nimljive faze u životu. Najviše me za-

koja zrači svežinom i radošću, osoba

nimaju teme dojenja, porođaja i men-

koja pokazuje blisku vezu s prirodom

struacije, te sam zbog toga došla na

i njenim ciklusima i poželela da je upo-

ideju da stvorim Veshta paket koji nas

znam. Razgovor koji je ubrzo potom

uči kako da pristupimo sa ljubavlju pre-

usledio, a koji je sada pred vama po-

ma sebi. Pored toga sam i instruktorka

tvrdio je moj predosećaj. Pričale smo

pilatesa gde kroz vežbe ženama pribli-

o menstruaciji, poveznici između žen-

žavam koliko je bitno negovati svoje

skog ciklusa i godišnjih doba, biljkama

telo i imati skladan odnos sa njim.

koje sama uzgaja u svojoj bašti i Veshti, specijalizovanoj kutiji namenjenoj ženama.


Možeš li nam približiti odnos cikličnog Kako si došla do ovih saznanja i požeperioda, ciklusa i 4 godišnja doba, kao lela da to podeliš sa svima nama? koncept Veshte? Sa upoređivanjem ženskog ciklusa sa Veshta paket je tu da nauči ženu da je godišnjim dobima sam se prvi put srela njena priroda ciklična. Najlakše to može u knjizi Dr Kristiane Nortrap, koja me da se shvati upoređivanjem menstrual- je oduševila. Kasnije su se ta znanja nog ciklusa sa četiri godišnja doba. Pro- samo nadovezivala. Kako sam svedok leće predstavlja folikularnu fazu ili prvu da u današnje vreme ima puno infornedelju posle krvarenja. Tada se žena macija i znanja o tome, htela sam da „budi” iz zimskog sna, postaje aktivnija osmislim nešto opipljivo da žene i praki otvorena prema spoljašnjem svetu. tično osveste te faze. Pošto se bavim Pravi planove da se rode nova dela. baštovanstvom, došla sam na ideju da Leto predstavlja period ovulacije, žena upravo preko biljaka žena može bolje tada realizuje svoje planove i najviše da se spoji sa svojom ženskom priroblista. Posle leta dolazi jesen ili lutealna dom, da nauči od njih i uz pomoć njih. faza, gde kao što drveće povlači svo- Takođe, svedok sam da sve više i više je sokove unutra tako bi i žena trebalo žena ima problema sa svojim ciklusom više da se posveti svojim emocijama i hormonima, od kojih velika većina doili da uradi retrospektivu dosadašnjih bija samo terapije, ali i dalje ne shvata planova i dela. Faza zime predstavlja zašto im se to dešava. Verujem da je fazu menstrualnog krvarenja. To je pe- moguće promeniti takvo stanje malim riod mirovanja i čišćenja. Kako fizičkog, koracima koji će nas povezati i sa svotako i psihičkog.

jom prirodom i jednu sa drugom.

Naravno svaka žena i svaki ciklus je Šta Veshta set nudi? različit, nekome je faza jeseni aktivna, nekome je proleće teško. Treba samo Veshta set nudi četiri karte koje predznati da se ciklusi odvijaju u našem telu stavljaju 4 godišnja doba i koja vode i da nam svaka faza donosi nešto novo. kroz četiri rituala za svaku fazu. Tu se

30

mart


nalazi čaj za vaginalno naparavanje, veza ruzmarina, čaj za uživanje i veza žalfije. U paketu se nalazi i platnena torba sa natpisom „Ja sam Veshta” sa nadom da će svaka žena koja dobije paket sa ponosom šetati i poistovetiti se sa natpisom, i mali rokovnik koji je tu da nam posluži da zapisujemo u njega svoje misli ili snove. Tu je i mali kalendar za 2021. godinu sa naznačenim mesečevim menama. Kako pripremaš Veshta set? Imam veliku sreću što u mom životu postoji osoba koja je u prvom trenutku shvatila suštinu Veshte i odradila mi celi posao što se tiče kutija, torbe, rokovnika i kartica. Sve ostalo što se nalazi u Veshti se bere u mojoj bašti, suši i pakuje. Svaku kutiju volim da spakujem tek kad je žena poruči da znam kome ide i da mislim na tu ženu dok spremam paket. Na taj način se povezujemo. Takođe volim da pevam dok to radim.

31


Zašto se prva faza naziva prolećnom sa Njom, kada je i fizički osećamo. To bi fazom?

trebalo da bude desetominutno samovanje sa svojom matericom.

Faza proleća se naziva zato što žena posle krvarenja počinje da pupi, da cve- Preporuči nam neki sadržaj uz koji bita i da se sprema za ovulaciju, tj. oplo- smo se mogle edukovati o ovoj temi, đivanje. Najlakše je da se ciklus, tačnije uz tvoj profil, naravno? žensko telo uporedi sa drvetom jabuke. U proleće krećemo sa cvetanjem, lista- Knjigu „Žensko telo ženska mudrost” od njem i stvaranjem plodnog tla. Otvore- Kristijane Nortrap bi trebalo da svaka ne smo za spoljni svet, ljude kao što je žena pročita i da prosledi dalje. U njoj jabuka otvorena da primi vredne pčele se nalazi detaljan opis ženskog tela od na svoje cvetove.

puberteta do post menopauze. Odlična je i „Fix your period” od Nikol Žardim.

Šta predlažeš kao pogodan ritual za Tu se daju konkretni saveti na koji način početak tog prvog kvartalnog ciklusa?

izbalansirati hormone da bi ciklus bio prijatan za svaku ženu. Takođe i „Crve-

U Veshti se za prvu fazu ciklusa predla- ni mesec’’ od Mirande Grej, ako želite že vaginalno naparavanje. To je drevna više da saznate o emotivnim i duhovtehnika koju se žene u raznim kultu- nim fazama i benefitima ciklusa. rama koristile kao vid negovanja svoje intimne regije, ali i materice jer su znale Uz koju pesmu dočekuješ dan? koliko je ona bitna za skladno funkcionisanje ciklusa. Naparavanje se vrši Najviše volim da slušam sina kad svira specijalnom negujućom kombinacij- pesmice na klaviru ujutru. U mojoj poom biljaka, koja dalje može da se pri- rodici dan je prošaran muzikom raznih lagodi posebno svakoj ženi u zavisno- žanrova. Rokenrol je naš temelj, ali jako sti od njene potrebe. Naparavanjem volim i duhovne melodije kad nešto rase osvešćava ženstvenost, jer je izuzet- dim. Pesma koja me trenutno podseti no prijatno i direktno nas mislima spaja da sam na dobrom putu jeste pesma 32

mart


„The bussines” od Tieste. Tu vrstu muzike retko kad slušam jer me „ne radi”, ali ova ubada u suštinu.

Moje telo je savršena i svesna alatka moga duha.

Ko je za tebe simbol 8. marta? Nikada o tome nisam razmišljala. Postoje mnoge žene kojima se divim, ali najviše volim kada vidim skladnu grupu žena koja raste zajedno. Mislim da smo vremenom zaboravile da se tu nalazi naša najveća snaga. Kada smo zajedno i podrška jedna drugoj. Za kraj, podeli sa nama jednu od afirmacija iz Veshta seta, kao poruku ljubavi i solidarnosti? Ne mogu da se odlučim između ove dve: Ja sam ljubav koja stvara na zemlji.

33


Umetnost

Piše: Katarina Đošan @eutanazija8

Prolećne preporuke za

čitanje, gledanje i slušanje


Dolazi još jedno rano, prevrtljivo pro- Ali ima nas i koji se na proljeće ulijeljeće, osjeti se u vazduhu i rasplamsa- nimo ili koji ćemo morati da se priva srca - ove godine će biti drugačije, mirimo, pa umjesto da beremo prvo svi se nadamo. Ali to je neizvjesno, lišće, listamo knjige pune sjećanja. I kao što je neizvjesno kada će krenuti da, umjesto da beskrajno šetamo voćonako baš da grije, da sija, svijetli, da njacima, ponekad radije čitamo o njibude zelen dan za danom, i tako je ma. Jer nismo sigurni, jer nas plaši ta ove godine proljeće još neizvjesnije silna neizvjesnost, jer mir sada moranego inače, još krhkije, zavodljivije, mo tražiti u proljećima djetinjstva, jer još nas više raduje i ljuti. Oni nemirni se spremamo da budemo nečije djese ipak zalete na livadu i šumu još u tinjstvo, jer skupljamo snagu, jer smo martu, pa malo pokisnu, promrznu, i dalje uplašeni i izgubljeni, jer smo ali energija je već krenula da struji i srećni, ali ne smijemo se puno nadati, svi se nadamo da je nećemo morati ali sve kreće da miriše pa... prepustizaustavljati. Od prvih ljubičica (krenule mo se svojim slabostima. U proljeće, su!) do prvih šumskih jagoda veliki je najslađe u proljeće. Preporuke za nakorak, i mi nismo sigurni da možemo redne mjesece dijelim sa onima koji i ponovo dozvoliti da sve prođe mimo dalje levitiraju, koji su na granici, koji nas. Ali biće ovo proljeće kada ćemo se zalete napolje pa još brže uđu u više nego inače brinuti o svakoj kiši i kuću, koji njeguju svoje slabosti i šablagom zahlađenju, o svakoj voćki i bi- raju oko svojih mana. Otvorite barem ljci koja prvi put cvjeta - a mi to ne vidi- prozor, proći će mart, pogledajte kako mo, kada ćemo više brinuti o kvalitetu nam brzo dolazi i prolazi. sna i prvoj cjelodnevnoj vožnji bajsom.

35


Portrait of a young girl at the end of the 1960s in Brussels (1994), rediteljke Akerman (Chantal

Gledajte

Akerman). Prelijep, emotivan ali bez ikakve patetike, lakoća i težina odrastanja, prve ljubavi, i moj prvi put da sam čula Koenovu (Cohen) Su-

Kopolin (Sofia Coppola) Lost in translation iz 2003. godine. Jedno veliko priznanje – nisam fan režije Sofije Kopole, ali ovaj film mi je jako drag, ima u njemu nešto naizgled spontano, pa od toga blistavo, a i Japan, Japan je nekako proljeće, zar ne? I meni omiljena uloga Skarlet ikada. Late spring, režisera Yasujiro Ozu, iz davne 1949. godine, tako jednostavan i jasan, blizak. Još jedan o odrastanju, još jedan o promjenama i ljubavi, o onome o čemu se prerijetko priča – o težini odvajanja od roditelja i stvaranju sopstvene porodice. Predivan film, životan, poučan i ozbiljno blag, a scene kao iz najjasnijeg jutra u kasno proljeće.

zanne. Jedan prelijep film koji vrijedi kopati dok ga ne iskopate i ne pogledate, ja sam ga tražila mjesecima.


Razigrane slike Ferdinanda Ležea (Leger), fran-

Uživajte

cuskog slikara koji je krenuo od kubizma, a onda se vratio boji, pa oslobodio kruti, voluminozni oblik, a potom i nagomilavao, lomio i davao slobodu – po svom nahođenju. Ležeov potez je ležeran, ali jasan, i uzbudljiv. Leže je početak proljeća! Litografije Oskara Kokoške (Kokoschka), austrijskog umjetnika ekscentrika. Premda je najpoznatiji po svojim slikama, meni su omiljeni njegovi rani radovi, ilustracije i litografija, koji su, poput onih od Kandinskog, razigrani, pokrenuti, simbolični i dekorativni, ali uprkos tome ili baš zbog toga, odlična umjetnička djela. Makintoševe crteže cvijeća (Charles Rennie Mackintosh). Čuveni arhitekta, dizajner i umjetnik, blizak pokretu Arts and Crafts, engleskoj „vrsti“ ar nuvoa, volio je krivulju biljke – i dosta je koristio u svojim radovima. Njegovi crteži cvijeća pokazuju kako se složeni organizmi u umjetničkom oblikovanju simbolista pročišćavaju, stilizuju, a ostaju prepoznatljivi. Malo šta je u istoriji umjetnosti toliko proljeće kao ar nuvo.


Rilkeove Voćnjake valejske katrene i ruže. Rilkeova proza je jesen, poeziće svakako stvoreno za poeziju (sve po malo i istrzano, ko još u proljeće ima vremena za velike knjige), čitajte Rilkeove utiske, nećete se pokajati. „Jer voćnjak i put nisu izvan nas!“ Knjigu Devet kiša i druge priče, Milorada Pavića. Ja sam je jednog proljeća ostavila dedi na selu, a on me je iznenadio, jer je sve i jednu priču koju je pročitao znao, a ja se nisam sjećala nijedne. Ovo proljeće uzmite neku (možda baš ovu) knjigu kratkih priča i čitajte ih natenane, dok svaku ne ispijete sasvim. Deda je u decembru umro a ja sam knjigu vratila sebi da se, ovog proljeća, ponovo od njega učim čitanju. Besonovu (Patrick Besson) Lenjivicu. Ona se čita s kraja proljeća, lagano, uz prvi sladoled, krišom u pauzi na poslu ili u jednom dahu. Ja sam je čitala u jednom dahu – više puta. Jasna kao dan, prijateljska, ljubavna, tinejdžerska, odrasla, umiljata, majska, jedna iznutra sva roze knjiga, zavodna. Priprema za dugo ljeto. mart

Čitajte

ja mu je proljeće. A pošto je prolje-


Album benda The National, Trouble will find me, iz 2013. godine. Taj hladan glas i topli tekstovi pravi su melem za proljećnu svakodnevicu. Ja naročito volim pjesmu Humiliation, nekako budi snagu i nadu u bolje dane koji slijede, uprkos svemu. Utješna je, a album nekako svježe snažan, ali nimalo opterećujuć. Proljeće je kao nijedno drugo godišnje

Slušajte

doba, nekako nostalgično, budna sjeta. Bend Danilov doživljaj Beča čini mi se slušam oduvijek. Na Youtube-u postoji istoimena kompilacija pjesama benda, i kada god je pustim, krv mi snažno prostruji žilama na pjesmu „Beč“, zatim na „Proleće“, „Mi plačemo“... Zauvijek jedan od omiljenih domaćih bendova. Najljepše proljeće u pjesmi. Još jedan domaći bend, kog se često sjetim početkom godine, jesu Kristali. Njihov album Sve što dolazi iz 2001. godine podsjeća na onu euforiju s početka novog milenijuma koju smo svi živjeli, osjećali. Ali podsjeća i na neke stare sumnje, koje su se opravdale, i strahove koji su se obistinili. Sve što dolazi je svako proljeće: puno pitanja, strahova i sirove vjere. 39


ISUS MEĐU DOJKAMA Vladana Perlić

DANI PUNOG MESECA Vitomirka Trebovac

NEĆE BITI DJECE ZA RAT Dijala Hasanbegović 40

mart

#PLEZIRPOLICA

SRNEĆA LEĐA Ana Marija Grbić


JESMO LI TO BILI MI Luiza Buharova

POŠTOVANI KUKCI I DRUGE JEZIVE PRIČE Maša Kolanović

ISPOD MAJICE Marija Ratković

KROZ VISOKU TRAVU Maša Živković

41


Umetnice „post Norinog” doba

Tekst i foto: Ljiljana Maletin Vojvodić @lilydragwriter


„Naša kuća bila je samo soba u kojoj se deca igraju. Kod kuće je otac sa mnom postupao kao sa malom lutkom, ovde ti kao sa velikom. A deca su opet bila moje lutke. Uživala sam kada se igraš sa mnom kao što deca uživaju kada se ja sa njima igram. To je bio naš brak, Torvalde!”

Epitet kontroverznog pisca Ibzenu su Henrik Ibzen, „Nora ili Kuća lutaka”

donele njegove „dijagnoze društvenih bolesti”, kako je sam definisao svoje drame. Kritikujući građanski moral i problematizujući pojam građanskog

Zahvaljujući stipendiji Ministarstva ino- braka, Ibzenova literatura čini da se stranih poslova Austrije boravila sam u „gnušamo nad licemerjem onih koji umetničkom rezidencijalnom progra- imaju moć i da se ushićeno poistovećumu Kvarta muzeja u Beču koji podstiče jemo s onima koji imaju hrabrosti da se internacionalne umetnike da se bave usprotive moćnicima i da govore istinu vlastitom umetničkom praksom, razvi- – bez obzira na posledice koje trpe.” S ju nove kooperativne projekte i pred- druge strane, „Kuća lutaka”, čija je prastave sopstveni rad na kulturnoj sceni izvedba bila u Norveškoj 1880. godine, austrijske prestonice. Naziv mog umet- izazvala je osudu dela javnosti upravo ničkog istraživanja, „Post Nora art(ist)?”, zbog toga što glavna junakinja, Nora, koji je propitivao rodne i feminističke nakon osam godina provedenih u braideje u kontekstu savremene vizuelne ku, „živeći kao lutka”, odlučuje da napuumetničke scene Beča, a nakon kojeg sti dom. Interesantno je da se upravo ta sam prošle godine, objavila i istoime- Ibzenova drama, koja je pod naslovom nu e-knjigu, referiše na Noru, Ibzenovu „Nora” objavljena 1891. godine, najpre junakinju (Henrik Ibsen, 1828−1906) i u časopisu „Otadžbina”, potom u Beonorveško−kinesku izložbu žena umetni- gradu kao samostalno izdanje, smatra ca u Today Art muzeju u Pekingu 2006. najstarijom prevedenom norveškom godine.

dramom kod nas.

43


Moje propitivanje umetničkih koncepata žena višekulturnog, postkolonijalnog, „post Norinog” doba, fokus je sa jednakosti pomerilo ka razlikama, različitim individualnim poetikama i kreativnim strategijama. Reč je, zapravo o studiji zasnovanoj na aproprijaciji, kontekstualizaciji, reinterpretaciji, citatnosti, kolažu, anketi, intervjuima i dnevniku koji sam u Beču vodila tokom jula i avgusta 2018. godine. Sa namerom da se suprotstavim mehanizmima u kojima se žena konstruiše kao inferiorni drugi, želela sam da skrenem pažnju na položaj žena umetnica i njihovo stvaralaštvo i mada je jedno od mojih primarnih interesovanja bio koncept ženske, kvir i (post)feminističke umetnosti, zapravo je osnovna ideja bila podrška ženskoj emancipaciji u različitim formama. U bečkim galerijama i muzejima sam tragala za radovima žena umetnica, pronalazila sam njihove tekstove u knjižarama, čitala šta su o njima napisali drugi. Vreme sam provodila u feminističkoj knjižari Bookstore ChickLit, kao i u Walther Koenig knjižari u Kvartu muzeja, posmatrala umetničke performanse na ImPulsTanz festivalu, istraživala promotivne materijale, ka-

44

mart

NORA: Zar nije to istina, Torvalde? Kad sam bila još u očevoj kući, kazivao mi je svoje mišljenje o svemu i tako sam ja imala isto mišljenje kao i moj otac. Ako bih ja drukčije mislila, morala sam da krijem. Samo su mu njegova mišljenja prijala. Zvao me je svojom lutkicom i igrao se sa mnom, kao što se ja igram sa svojim lutkama. Onda sam došla tebi u kuću... HELMER: Kako se ti izražavaš o našem braku! Henrik Ibzen, „Nora ili Kuća lutaka”


taloge i posećivala izložbe u Kunstra- Iako su me u Beču najviše privlačili raumu-u, Albertini, Kunst Haus-u, u Leo- dovi umetnica koji destabilišu falocenpold muzeju, u kojem je baš tada prvi trične stereotipe i impliciraju feminističput bila javno izložena kolekcija jedne ka čitanja, nisam mogla da ne obratim žene – „Zbirka Hajdi Horten” koja slovi pažnju i na teme i ideje koje percipiraza jednu od najboljih privatnih kolekci- mo kao specifično ženske. Tako sam ja moderne umetnosti u Evropi. S po- u Leopold muzeju istraživala podtekst sebnom pažnjom sam analizirala izlož- Klimtove i Šileovoe „slike” žene, u omibu njujorške umetnice, Marte Vilson, ljenoj bečkoj kafani Tomasa BernharFranklin Furnace arhiv i njene video i da, njegov odnos prema majci i Hedvigi fotografske transformacije u kojima se Stavjanisek, a nakon posete Frojdovom poigrava sa različitim društvenim ulo- muzeju iznova iščitavala njegovu teorigama i identitetima; radove austrijske ju u kojoj je tvrdio da nedostatak penisa feministkinje VALI EKSPORT (koja je ime ženu čini filozofski, psihološki i socijalpromenila odbacujući svoj patrijarhal- no inferiornom. Čak me je zaintrigirala ni identitet) poznate po performansu i Sisi, Elizabeta od Bavarske, od koje su u kojem „šeta” muškarca na povocu Bečlije napravile turistički brend − njekao i po radu „Akcione Pantalone: Ge- na potreba da bude drugačija, njen nonitalna Panika” iz 1969, kada je hoda- madizam, specifičan odnos koji je gajila la bioskopskom salom u pantalonama prema Hajnrihu Hajneu. koje su otkrivale njenu obnaženu vaginu; snimak performansa u Mumok-u, Posebno zadovoljstvo činili su mi raz„Glasovni komad za sopran” Joko Ono, govori koje sam, kasnije u formi interumetnice koja je, uprkos tome što joj je vjua, publikovala u e-knjizi. O svom na 53. Bijenalu savremene umetnosti u radu i odnosu prema rodnoj probleVeneciji dodeljen Zlatni lav za životno matici govorile su mi: kustoskinja Vedelo, pored doprinosa feminističkom rena Kaspar-Ajsert, austrijske umetnice pokretu i pokretu za mir i dalje široj Ina Loicl i Kristina Pirker i umetnica iz javnosti poznata samo kao udovica Finske, Elina Broderus, koordinatorDžona Lenona.

ka rezidencijalnih aktivnosti Q21 Julia

45


Statin i moja dugogodišnja prijateljica, Bez namere da donosim konačne zakompozitorka sa Konzervartorijuma iz ključke pokušala sam da njihove raUtrehta, Karolin Ansink, koja me je tog zličite glasove dovedem u dijalog. Na leta posetila u bečkom studiju za pisce. pitanja: Da li u umetnosti postoje specifične „ženske” karakteristike?, U koIpak, segment istraživanja koji je uklju- joj su meri umetnički i rodni identitet u čio najviše različitih aktera bila je on- vezi? ili Da li je moguće govoriti o tipičlajn anketa u kojoj je učestvovalo 54 no „ženskom” stilu? dobila sam različite ispitanika (uglavnom žena) različitih odgovore, poput: „Prava umetnost preprofesija (vizuelne umetnice, književne vazilazi rod”, „Zašto bismo umetnost kritičarke, performans umetnice, knji- delili na feminističku i mačoističku?”, ževnice, balerine, kompozitorke, profe- „Umetnik je uvek u egizilu, bio on mušsorke književnosti i sl.) i nacionalnosti karac ili žena”, ali i: „Stvaralaštvo žena (srpske, austrijske, bosanske, hrvat- doprinos je emancipaciji” i „Feminizam ske, slovačke, islandske…) inspirisanih je pokazatelj razvitka samog društva.” umetnicama kao što su: Eni Lebovic, Simon de Bovoar, Isidora Dankan, Anica Godinu dana po povratku iz Beča, na Savić Rebac, Judita Šalgo, Draga Gavri- 58. Bijenalu umetnosti u Veneciji, polović, Virdžinija Vulf, Lu Salome, Frida novo ću pisati o savremenoj vizuelnoj Kalo, Koko Šanel, Marina Cvetajeva, Isi- umetnosti žena i o radovima austrijske dora Sekulić, Margaret Atvud, Dubrav- umetnice i feministkinje Renate Bertlka Ugrešić, Milena Pavlović Barili, Pina man. Bio je to prvi put, u dugoj istoriBauš, Sindi Šerman, Vivijan Majer, Trej- ji nacionalnog predstavljanja, da je u si Emin, Merilin Monro, Čiharu Šiota, Paviljonu Austrije samostalno izlagala Helena Almeida, Barbara Stroci, Klara jedna žena, uz to umetnica koja se još Šuman, Patricia Petibon, Pegi Gugen- od sedamdesetih godina prošlog veka, hajm, Marta Vilson, Luis Buržoa, Niki de poput VALIE EXPORT, bavi subverzijom Sen Fal, Peti Smit i mnoge druge.

46

mart

i provokacijom logocentričnog diskur-


sa i destabilizacijom nametnutih stereotipa. Na fasadi Paviljona se nalazio natpis Discordo Ergo Sum (Ne slažem se, dakle postojim) − parafraza izreke Cogito Ergo Sum − rad Renate Bertlman, koja je na Bijenalu izložila i instalaciju od 312 ručno izrađenih staklenih ruža sa Murana iz kojih su se nazirala oštra sečiva noža koja referišu na nepomirljive društvene strukture i odnose „post Norinog” doba u kojem i dalje, poslužiću se rečima Renate Bertlman, „ideju feminizma prati odbacivanje i muškaraca i žena”.

NORA: Mi smo osam godina u braku. Zar ti ne pada na pamet da nas dvoje, ti i ja, muž i žena, danas prvi put ozbiljno razgovaramo? HELMER: Kako ozbiljno!... Šta treba to da znači? NORA: Punih osam godina – još i više – od prvoga dana našega poznanstva, nikada nas dvoje nije izmenjalo neku ozbiljnu reč o ozbiljnim stvarima. HELMER: Zar je trebalo stalno da te posvećujem u svoje brige kad ionako ne bi mogla da mi pomogneš? NORA: O brigama ne govorim. Kažem samo još nikada nismo ozbiljno razgovarali o bilo čemu. HELMER: Ali, draga Noro, zar je to za tebe? Henrik Ibzen, „Nora ili Kuća lutaka”

47


Umetnost

Ana Simona Zelenović

Intervju: Jelena Vukićević @katjuncica.cita

Moja lepa glava, rad Olivere Parlić; fotografisao Vladimir Popović

Niko nam neće dati reč ako je same ne uzmemo


U slavu 8. marta i sjajnih žena koje su Pored toga, motiv spekuluma ili ogledasvuda oko nas, razgovarala sam sa isto- la je čest motiv u radovima Olivere Parričarkom umetnosti, feministkinjom, lić, tako da je asocijacija došla prirodgaleristkinjom Anom Simonom Zele- no. Radovi na izložbi obiluju ženskom nović. Srele smo se u galeriji Novem- ikonografijom, posebno skulpture čiji bar, koja je njeno radno mesto, i raz- materijali i forme evociraju slike žengovor je krenuo u smeru predstavljanja skih delova tela, dojke, vagine, grlića trenutne izložbe Spekulum drugog, Oli- materice i elemente ženskog telesnog vere Parlić.

iskustva poput menstrualne krvi, abortusa, posteljice.

Šta znači Spekulum drugog? Instalacija radova iz serije Mimikrije Spekulum drugog je fraza Lis Irigare, podseća istovremeno na laboratoriju, koju sam pozajmila od francuske fe- ginekološku ordinaciju, kuhinjski sto i minističke teoretičarke i odnosi se na kasapnicu. Ovakvi motivi i način na koji spekulum kao spravu za posmatranje, su predstavljeni skreću pažnju na, inau ovom slučaju žensko samoposmatra- če ne previše prisutne prizore ili teme u nje. Izložba funkcioniše kao ilustracija umetnosti, a deo su ženske svakodnefeminističkih teorija o ženskom telu, vice i kao takve treba da budu vidljive. ženskom iskustvu i ženskom jeziku.

49


Na tom tragu, kad smo već spomenuli žensku svakodnevicu, gde pitanje nije kako samo preživeti, nego dok preživljavaš, dok balansiraš u svemu što te menja, dok postaješ super sposobna platiti račune, odbraniti doktorat, nositi se sa problemima, shvatiti pravni i birokratski sistem, kako sačuvati i glasno komunicirati sve ono što nam je osporavano i zabranjeno? Kako sačuvati magiju iz koje stvaraš, ostati kreativna? Što se tiče komunikacije, iskreno jako često se nalazim na ivici strpljenja, iako

portret Ane Simone Zelenović fotografisala Dunja Đolović

u većini slučajeva svako prvo objašnjavanje pođe od smirenog tona i pokušaja razumevanja tuđe pozicije (i neupućenosti), pri prvom nerazumevanju, moj bes vrlo lako eskalira i svaki razgovor izgubi poentu jer postane konflikt. Trošeći se tako previše, naučila sam delimično da biram bitke, da komuniciram samo onda kada zapravo ima smisla, odnosno kad istinski verujem u nečiju dobru nameru i želju da razume. Lako je biti feministkinja kada si okružena drugim feministkinjama, ali

The heart has its reasons, rad Tracey Emin 50

mart


je pravi izazov kada si okružena strejt muškarcima, nasumičnim ljudima koji u tvoj život uđu preko posla ili nasleđenim odnosima iz detinjstva. Najteže mi je zapravo da iskomuniciram sa onima koji ne razumeju, a do kojih mi je dosta stalo. To je često demotivišući razgovor, iako se nekad i sama iznenadim tuđim razumevanjem, češće sam samo prinuđena da prihvatim nečiju rigidnost u stavovima. Baš zato je i kreativnost nešto što treba da se čuva od ovakvih konflikata, da se ne bi okrunila stalnim razočaranjima. Iako konflikti mogu da budu podsticaj za kreativno izražavanje, oni često bude i pojačavaju sumnju u sebe i svoje kreativne potencijale. Svakodnevica patrijarhalnog društva ženskom kreativnom izražavanju svakako ne ide u prilog, i mislim da je to nešto što je svaka žena koja ima potrebu da stvara iskusila – teret patrijarhalnog kanona umetnosti, muški racio kao univerzalno merilo kvaliteta, muškocentričnu istoriju, i praktične aspekte sputavanja kreativnosti žena u patrijarhalnom društvu.

51


Trenutno pohađaš doktorske studi- Kako uspevaš da uskladiš rad na dokje na Filozofskom fakultetu (Istorija torskoj tezi i rad u galeriji? umetnosti), a odbranila si takođe i master tezu na Fakultetu političkih Iskreno, teže. Iako jako volim i svoj ponauka. Možeš li nam reći malo više o sao u galeriji i doktorske studije, potome?

nekad je jako teško da oba radim sa podjednakom posvećenošću. Mislim

Posle master studija na istoriji umet- da veliki udeo u tom problemu igra činosti gde sam se bavila feminističkim njenica da doktorske studije nisu nikaaspektima umetnosti Katalin Ladik, kav posao, da one ne podrazumevaupisala sam master rodnih studija na ju angažman na fakultetu, da ja za to Fakultetu političkih nauka, baš zato što ne dobijam nikakvu naknadu, samim mi je trebalo još temeljnije uporište u tim je jedina satisfakcija od njih je, dufeminističkoj teoriji, da bih tumačila fe- hovna. Često se osetim zavidno prema minističku umetnost. Tako sam posle koleginicama i kolegama koji od svobavljenja teoretizacijom feminističke jih studija zarađuju ili barem vide neki i kvir umetnosti u Jugoslaviji odlučila benefit u profesionalnoj karijeri. Dokda se na doktorskim studijama bavim torske studije istorije umetnosti nisu istorijama performansa, od njegovog nešto posle čega će iko naći lakše zanastanka u Jugoslaviji do danas, kroz poslenje, bolju platu, pa čak ni posebno prizmu feminističke teorije umetnosti. poštovanje u društvu. To me stavlja u Bavljenje ovim temama je izazovno sa situaciju da u četvrtoj godini sa tezom metodološkog aspekta, jer se uvek rizi- kao jedinim ispitom često pitam sebe kuje učitavanje feminizma ili kvirta ana- čemu ovo. Što se tiče rada u galeriji, on hrono, ali je takođe veoma bitno da bi je potpuno drugačije prirode, omoguse rasvetlila jedna alternativna istorija ćava mi rad na sebi i na karijeri, i otvara koja je marginalizovanim subjektima mogućnosti za saradnju sa raznim sapotrebna.

vremenim umetnicima i umetnicama, iz čega iskreno češće vidim benefit od sedenja i čitanja. Najdraže mi je kad se zapravo, kao u slučaju trenutne izložbe,

52

mart


moja dva angažmana preklope, i tada đem kad je uopšte ne tražim, još češće osetim da oba imaju smisao. Iskreno od nje ne uradim ništa specijalno. se divim svim koleginicama koje su uspele da ostanu u struci, a da ne budu Iskreno, mislim da biram knjige prepotpuno demotivisane da nastave da ma onome kako se trenutno osećam. se obrazuju u sferi istorije umetnosti, Jako često završim čitajući nešto što i uprkos obeshrabrenju od strane druš- mene iznenadi, poput skorašnje protva. Moram da priznam da su mi oba čitanih knjiga: Srednjevekovno manihejangažmana draga, baš zato što je naša stvo, ili Jevrejski misticizam ili Islamska struka pretežno ženska, jer se vidi upliv umetnost. Najviše volim da spontano ženske empatije i solidarnosti u poslov- nabasam na neku super knjigu, kao što nu sferu koja je inače definisana muš- sam skoro na polici drugaricine mame kim rigidnim shvatanjem poslovne sa- uzela Pekićevu Atlantidu i oduševila se, radnje kao hladne.

ili da provedem vreme u knjižari po sat vremena pretražujući koje naslove ću

Gde pronalaziš inspiraciju, koje knjige da kupim. Dan ne mogu da zamislim te raduju, kao i šta je ono bez čega ne bez kafe i poruke od Rossi. možeš da zamisliš svoj dan? Inspiraciju pronalazim u spektru stvari – od osmeha mojih divnih prijatelja i njihove podrške, preko slučajno prepoznate dobre umetnosti, online ili fizički, muzike, dobrih knjiga, filmova do neočekivano pozitivnih reakcija nasumičnih ljudi, poput lepog obraćanja prodavačice ili finih posetilaca galerije. Često inspiraciju naInterior scroll, rad Carolee Schneemann


Koje umetnice sa naše scene su

Kirćanski mi baš ubadaju taj naš mile-

ostavile na tebe trag kao ženu i isto-

nijalski duh. Takođe, volim performans

ričarku umetnosti?

Selme Selman i njene radove na komadima otpadnog materijala.

Već pomenuta Olivera Parlić, čiji me radovi kad ih vidim iznova oduševe

Autorke i umetnice koje su obeležile

svojom formom, oblikovanjem i upo-

tvoje odrastanje i koje bi preporučila

trebom materijala. Slike bazena Mari-

mlađim generacijama?

je Avramović bih rado držala na zidu. Velike kolorističke intenzivne kompo-

Dok sama nisam počela da istražujem

zicije Lidije Delić i radovi od žice Nine

umetnost, do mene nisu dolazile autor-

Ivanović deluju na mene umirujuće i

ke. Umetnice koje su na mene ostavi-

meditativno. Sviđaju mi se super du-

le ogroman utisak su Luiz Buržoa i Eva

hoviti crteži Jelene Milićević. Mlade

Hese svojim razmišljanjima o psihič-

umetnice Jelena Pantelić i Nadežda

kom iskustvu žene u patrijarhalnom društvu, zatim, Helen Franken Teler i Agnes Martin i Džordžija O Kif svojom kombinacijom lirskog kolorita i apstraktnih formi. Trejsi Emin svojim instalacijama i neonskim radovima i crtežima, kojima se iz pozicije žene priča o iskustvu života, ljubavi, bola i telu. Avangardne umetnice Dade poput fantastičnih foto-kolaža Hane Heh, Emi Henings i Sofi Tojber Arp, i ruskih umetnica Olfe Rozanove, Barbare Stepanove i Ljubov Popove. Poseban uticaj na mene imale su feminističke umetnice, počevši od Džudi Čikago, preko Karoli Šniman, do Marte Rosler, kao i fotografkinja Nan

I can always tell when adults are about to cry, rad Marije Avramović 54

mart

Goldin, koja me je apsolutno oduševi-


la svojim sirovim i nežnim predstavlja- smo udružene, i da ono čime patrijarnjem ljudi i situacija. Iz sličnog razloga hat sputava muškarce da sve možemo volim i filmove Andree Arnolds. Narav- sami, baš zato je zajedništvo i solidarno, od naših performans umetnica iz- nost jedna od ključnih pouka feminizdvojila bih Katalin Ladik i Sanju Iveko- ma. Da bismo imali kapacitet za druge vić.

važno je sebe staviti na prvo mesto, ali ne na egocentričan, sebičan način, već

Što se tiče spisateljica, još u srednjoj zdravo postaviti svoje granice i jasno školi Silvija Plat je bila nezamenljiva. iskomunicirati svoje mogućnosti i želje. Zatim ruske pesnikinje Ana Ahmatov- Ono što nam je feminizam ostavio kao na i Marina Cvetajeva. Iskustvo čitanja nasleđe je pouka da o svom iskustvu Simon de Bovoar me je osnaživalo kao treba da govorimo naglas, i da time uzida sam i sama pisala te redove. Ame- mamo prostor koji nam je potreban, a rička pesnikinja En Sekston, rumunska nije nam dat, drugim rečima, niko nam spisateljica koju mi je nedavno prepo- neće dati prostor ni reč ako je same ne ručila prijateljica, Aglaja Veteranji, su uzmemo. Zato je za mene lično, a vedefinitivno autorke kojima ću se vra- rujem i za mnoge žene, bilo važno da ćati.

čujem druge glasove, da bih ohrabrila svoj, i zato je važno da ženska i femini-

Za kraj, pošto je svet skrojen po muš- stička umetnost, književnost, muzika ili koj meri, kako kaže jedna od junaki- bilo koji drugi oblik kreativnog stvaranja romana Sinovi, kćeri Ivane Bodro- laštva bude vidljiv u javnoj sferi, da se žić, jedino važno je da ti budeš dobro. mi međusobno prepoznamo, vrednuDobra sebi. Nitko drugi neće.

jemo i pišemo jedne o drugima.

Dobro, da, polazimo od toga da mora- Srećan nam 8. mart! Da ne prestanemo da budemo dobro za sebe, da bi- mo da budemo ljute dok za to imamo smo bile za druge, ali definitvno mislim razlog! da je oslanjanje na drugog jedna od dobrih pouka ženske solidarnosti. Mislim da mnogo toga ne bismo uspele da ni55


PSEUDONIM

Književnost

Tekst: Milica Antić @_spajdermen i Sofija Mirčetić @sofimircetic


„Žensko ogledalo“, pesma pisana delom u petnaestercu, delom kraćim stihovima, delo je anonimnog autora grčke književnosti u kome se peva o bludnosti žena, a kasnije o ženama, devojkama i udovicama. Pretpostavlja se da je autor sa jonskih ostrva i da je bio pod uticajem grčke i latinske književnosti, a nesumnjivo obrazovan. Pesma datira iz petnaestog veka. Možemo reći da su žene muze umetnika od postanka vremena, pre svega umetnika muškaraca i da je

Gde su žene u književnosti?

sadržaj posve sličan, iako visoko umetnički (toga ima i u našoj narodnoj književnosti). Žene nevernice,

kuje, žene teško opevane lepote, dobre i požrtvovane majke, neukrotive duše. Jasno, reč je o ženama kao književnim likovima. A šta je sa ženama koje su imale poriv da i one napišu nešto? Ovog puta vam u tandemu pripovedamo o književnicama.

57


Vekovna pasivnost i relativno kasno

je kasnije kod Sumeraca, Vavilonaca i

probuđen duh žena u borbi za vlastita

Asirijica nazvana boginjom Ištar, zna-

prava, društveno-politički poredak i tra-

te je iz Epa o Gilgamešu. Međutim, za

dicija diktirali su kome je mesto gde, ko

Enheduanu se veruje se da je autorka

čita poeziju i ljubavne romane, a ko ih

više od 40 himni ispisanih na pločicama

piše. Šta je žensko obrazovanje, a šta

u kojima je opevala hramove Sumera

muško.

i Akada, gde piše čak i o mukotrpnom noćnom stvaralaštvu, ono što bi mi da-

Šta ako vam kažemo da žene pišu i pre-

nas nazvali kreativnom blokadom. Kroz

vode od pre Hrista, i u Evropi i u Aziji?

njene himne provlače se i subjektivni

Nije bio lak zadatak pronaći te žene koje

elementi i brige. Enheduana je imala

su svoje misli i osećanja pretakale uglav-

i političku ulogu, pa je kasnije dostigla

nom u posvećene pesme. Svima vam

rang visoke sveštenice, tada boginje

je poznata Sapfo sa Lezbosa, i ovaj put

Inone i žene od velikog poverenja. Ako

ćemo je preskočiti, uz poštovanje nje-

vas do sada nije zadivila, reći ćemo vam

nom radu, jer je deo osnovnog obrazo-

i da je Enheduana opisivala kretanje

vanja, i ostaviti prostora za neke manje

zvezda i vršila astrološka merenja (ve-

poznate dame do kasnog osamnaestog

rovatno pisci oduvek zure u nebo ne

veka, a kasnije i savremene književnice

bi li tu pronašli nešto). Glinene tablice

koje ponosno stoje na temelju koji su

na kojima je pisala sačuvane su samo

sagradile njihove prethodnice.

u prepisima.

Enheduana se smatra prvom pozna-

Erina sa Rodosa, tačnije ostrva Telos, je

tom pesnikinjom, ali ćemo utrkivanje

grčka pesnikinja koja je sa samo 19 go-

oko toga koga su istoričari pečatira-

dina napisala elegični ep (kako je pisan

li kao prvog/u zanemariti. Živela je u

u heksametru, više odgovara epu nego

Mesopotamiji, u gradu Ur, u 23. veku

pesmi pa ćemo ga tako i tretirati). Vrete-

p.n.e. i najpoznatija dela su joj tri hi-

no je posvećeno preminuloj drugarici.

mne posvećene boginji Inoni (Uzviše-

Erina je bila jedna od učenica Sapfo sa

nje Inone se posebno ističe), najpre

Lezbosa, a neki smatraju da je učenica

boginji plodnosti a potom i raja, koja

nadmašila učiteljicu svojom poezijom i

58

mart


da je svakako druga najpoznatija grčka pesnikinja nakon Sapfo. Vreteno je napisano dorskim dijalektom, i sačuvano je malo fragmenata ovog dela. Erina je umrla prilično mlada. Hrotsvita je germanska pesnikinja i dramaturškinja (ako baš moramo da kažemo i prva germanska književnica) koja je živela sredinom desetog veka i poznata je po kratkim dramama. Veći deo života provela je kao monahinja u samostanu Gandershajm, tada kulturno-obrazovnom centru, ne samo religijskom, pišući drame, od kojih su šest komedije u kojima se provlače i hrišćanski motivi. Pesme su uglavnom bile posvećene svecima, a proza je za tematiku imala pobožnu ženu ili hrabrog čoveka koji spasava damu. Hrotsvita nije pisala samo drame i pesme, iza nje su ostale i dve hronike, jedna je od njih o Otu Velikom, zbog čega se u nekim tekstovima opisuje i kao istoričarka. Pisala je na latinskom, njeni radovi su otkriveni oko 1500. godine, ali mnogo toga je izgubljeno vremenom kako su se njena dela čitala u uskim krugovima pa nisu bila poznata dok nisu vaskrsla u 16. veku.

59


Evropocentričnost će nas jednog dana

Ono no Komači je u istoriji Japana uvr-

ugušiti. Znamo, imamo sjajnu kulturu,

štena u „Šest svetica pesme“. Priča se

pogledajte samo našu narodnu knji-

da je Ono no Komači bila izuzetna le-

ževnost, nošnju i lepotu ćirilice, ali sve

potica rođena u Hejan periodu, koji je

što imamo mi, i oni zapadnije od nas,

poznat i kao zlatno doba japanske po-

imaju i drugi kontinenti i narodi.

ezije. Ne samo lepa i prefinjena Komači je bila vrsna u kaligrafiji, plesu i peva-

Daleki istok, Kjoto, Japan, njeno ime je

nju. Njene pesme su uglavnom ljubav-

Murasaki Šikibu i autorka je prvog ce-

ne i melanholične, opevavaju ljubav,

lovitog romana na azijskom kontinentu

žudnju, traganje... Pre nego što pređe-

(evo opet upadosmo u trku ko je prvi

mo na savremene književnice izdvojili

napisao šta). Rođena u bogatoj porodici

smo dve pesme Ono no Komači u en-

Fudživara, imala je privilegiju pristupa

gleskom prevodu.

obrazovanju i učenju Kineskog koji je tada bio dostupan samo uskom krugu muškaraca. Tri najpoznatija dela koja je napisala su: Priča o Gendžiju, Dnevnik Murasaki Šikibu i Zbirka Murasaki Šikibu. Najznačajniji roman je Priča o Gendžiju u kome autorka opisuje život mla-

Now is the time You think to leave me, I am growing older Your promises too Are leaves of turning colors.

dih plemića, umetnika i naravno princa Gendžija i njegovih ljubavi. Ovaj roman je danas klasik u prevodu Artura Vejlija iz sredine 20. veka, dok je „Dnevnik“ uvršten u zbirku Žene starog Japana, koju potpisuje grupa autora. Šikibu je svoje delo pisala u kani, stilu pisanja karakterističnom za žene toga perioda (Hejan period japanske istorije) iz kog su se razvili hiragana i katakana stilovi pisanja. 60

mart

A life in vain. My looks, talents faded like these cherry blossoms paling in the endless rains that I gaze out upon, alone


Danas nam je teško da zamislimo da ženama nekada nije bilo dozvoljeno da pišu, ali nam svakako termin „ženska književnost“ nije stran. Koncept ženstvenosti počivao je na njihovoj osećajnosti i nemogućnosti da opstanu same. Žene su prvo svojina svojih očeva ili braće, a udajom postaju muževljev objekat. Postajući majka ili supruga žena je jedino tako mogla da „zasluži“ izvesnu dozu poštovanja, dok se svako skretanje s ovog puta ili nepoštovanje nepisanih pravila smatralo „bludom“. Međutim, pisanje pisama ili vođenje dnevnika jedini je literarni poduhvat koji su žene mogle da naprave i zahvaljujući njima može se utvrditi da su žene i te kako bile sposobne da misle i kritikuju društvo u kome su živele, a jedina je razlika u tome što nisu smele da ta svoja mišljenja obelodane. Zato postoji opravdana sumnja da su žene pisale pod pseudonimima i lukavo uspevale da ubede izdavače da ipak objavljuju njihove knjige. Dominacija muških pisaca ne prestaje sve do 19. veka, ali su i pre stupanja na scenu (zvanično) i preuzimanja mesta pod svetlošću reflektora spisateljice ostavile brojna dela koja su formirala budućnost književnosti.

61


Afra Behn je prva žena u Engleskoj koja sirale na statusu Afre Behn kao prve se izjašnjavala kao pisac. Ona je pisala žene pisca, čija je profesija bila pisanje, za sebe, ali i za klijente, tako da se na a ona simbol ranog feminizma. neki način može nazvati freelance spisateljicom 17. veka. Afra nije pisala dnev- Meri Vulstonkraft bila je britanska nik niti je sakupljala bilo kakve beleške spisateljica koja je odlučila da svoje mio svom radu i životu, što je čini feno- šljenje o nejednakosti polova na knjimenom ovog doba. Osim što se bavila ževnoj sceni u Evropi u 18. veku iznese pisanjem i izjašnjavala kao pisac Afra u pamfletu pod imenom Odbrana praBehn je bila i špijun. Ono što istorija za- va žena. Ovo je delo vrlo značajno za sigurno zna je da je neko vreme špijuni- feministički pokret i odbranu ljudskih rala Čarlsa II. Nakon tog „angažmana“ prava. Knjiga je trebalo da sadrži dva ova se otresita žena vratila u London i dela, ali Meri nikada nije napisala drupisala poeziju, za koju se veruje da su gi deo. Ono u šta je lako poverovati je inspirisali njeni ljubavnici. Njeno naj- da je Meri u svom delu komentarisala poznatije delo je Oroonoko: ili, kraljev- sistem obrazovanja za žene o kome su ski rob. U pitanju je prozna fantastika i do tada pisali samo muškarci, ali je staprva je knjiga koja obrađuje život robo- vila akcenat na to da su žene ljudska va. Kratko nakon njene smrti objavljen bića, ni na koji način manje vredne od je anonimni spis, potpisan samo reče- muškaraca. nicom „a young lady of quality“ u kome se odaje počast njoj i njenom pisanju. Meri Šeli se sa svojim delom „FrankenBez obzira na ovo odavanje počasti pi- štajn“ danas smatra klasikom svetske sanje Afre Behn smatrano je proble- književnosti, ali je ova knjiga nastala kao matičnim i povezivano isključivo sa deo igre. Naime, dok je sa suprugom i njenom seksualnom aktivnošću. Iako prijateljima, među kojima je bio i Lord je 1696. Čarls Gildon napisao memoare Bajron, boravila u Švajcarskoj, Meri Šeli o Afri Behn sve do početka 20. veka i je otpočela pisanje tokom igre u kojoj je aktivacijom Vite Sakvil Vest i Virdžinije svako od gostiju trebao da napiše neku Vulf Afri njenim delima nije posvećeno strašnu priču. Doktor Frankenštajn koji dovoljno pažnje. One su svoj rad foku- sastavlja delove tela kako bi stvorio 62

mart


novog čoveka a doslovno stvara monstruma, plod je igre i mašte mlade žene koja je samo htela da bude deo pripovedanja horor priča oko vatre. Talenat za pisanje nasledila je od majke koja je bila niko drugi do Meri Vulstonkraft, a Frankenštajn je i dan danas deo pop kulture. Virdžinija Vulf je žena čiji su romani stub ženskog pisanja i ženske književnosti. Trebao bi nam poseban segment u magazinu kako bismo uspeli da joj odamo priznanje kakvo zaslužuje, ali ćemo ovde izdvojiti njen esej „Sopstvena soba“ u kome postavlja jedno od najvažnijih pitanja „zašto je jedan pol tako uspešan, a drugi tako siromašan?“ i svojim glasom postaje uticajna ličnost ženskog pisanja. Vulf počinje esej naglašavajući probleme u obrazovanju i nedostatku vremena za pisanje. Čak i kada bi žena nekim čudom uspela da se školuje, od obaveza koje su joj prepisane od strane patrijarhalnog društva ona ne bi mogla da se posveti pisanju. Pored obaveza u braku, odnosno svih kućnih poslova i podizanja dece, kojih je često bilo po troje, četvoro i više, ženama je ostavljeno vrlo malo slobodnog vremena i mogućnosti da 63


se posvete pisanju. Naglašavanjem po- nalaze na spiskovima knjiga koje su trebe za prostorijom za rad Vulf odvaja promenile svet. muškarce plemićkog porekla i žene nižeg socijalnog staleža, čime ukazuje na Zahvaljujući ovom pokretu i promenanemogućnost umetničkog iskazivanja. ma u društvu zasluženo mesto su doVulf takođe stvara karakter po imenu bile i žene drugih rasa. Džudit Šekspir, imaginarnu sestru Vilijama Šekspira, koja nije imala jednake Toni Morison je spisateljica koja se u mogućnosti školovanja kao njen brat i svojim delima bavila seksizmom i rasizapeluje na zabrinutost čitalaca: „Koliko mom. Iako je njeno pisanje puno ljutnje li smo spisateljica i kvalitetnih dela iz- zbog nepravde, manjka empatije i ljudgubili zbog ovakvih duplih standarda?“. skosti njene se knjige uvek završavaju Džudit je simbol svih žena koje su rođe- pozitivnim viđenjem budućnosti i nagone sa darom koji nisu mogle da iskažu. veštajem promena koje su na dohvat ruke. Toni je spisateljica koja je uzdrIspričala sam vam u ovom predavanju da je Šekspir imao sestru; ali ne tražite je u knjizi ser Sidnija Lija o pesnikovom životu. Umrla je mlada – na žalost, nikada ni reč nije napisala. Virdžinija Vulf

mala američku književnost romanom „Voljena“ i prva je žena iz afroameričke zajednice koja je dobila Nobelovu nagradu.

Neprijatelji nisu muškarci. Neprijatelj je koncept patrijarhata, koncept patrijarhata kao način na

U drugom talasu feminizma dolaze i novi, snažni ženski glasovi. Uz Gloriju Stajnem, Džil Rakelšaus i Beti Fridan dobijamo naslove koji se i dan danas

64

mart

koji se upravlja svetom ili načina na koji se deluje. Toni Morison


Danas žene dominiraju savremenom književnošću, međutim književne nagrade su i dalje u velikoj disproporciji u korist autora. Da završimo u optimističnom tonu: očekujemo da će naša generacija biti poslednja koja će voditi ovu bitku, te da će u budućnosti podela na muške i ženske autore biti deplasirana, a njihova dela jedino što se vrednuje i ocenjuje.

65


Životni stil

Japan KULTURA SRAMA


Tekst: Vesna Belušević

67


Knjiga „Hrizantema i mač” koja je objav- sa japanskim iseljenicima koji su živeli ljena davne 1946. godine dočekana je u SAD. Antropolozi su u Americi tokom u posleratnom Japanu bez imalo podr- Drugog svetskog rata koristili kulturni žavanja i simpatija, iako je bila veliki hit materijal za izradu studija. Pokušavali u svetu i ostavila dubok trag u antropo- su da razumeju ponašanje Japanaca, logiji istočnih kultura. Bez obzira na to njihovu kulturu, moralne i etičke noršto su Japanci bezuslovno priznali po- me kako bi shvatili šta ih tera ka agreraz i predali se Amerikancima, oni nisu siji, a isto tako su pronalazili slabosti mogli da prihvate viđenje svoje srži i i karakteristike određenih ponašanja kulture onako kako ih je Rut Benedikt koja su se ponavljala. Na taj način su videla i opisala.

pokušavali da predvide ponašanje neprijatelja. Rut Benedikt je shvatila važ-

Amerikanka, Rut Benedikt se bavila an- nost careve uloge u japanskoj kulturi i tropologijom, u ovom slučaju „antropo- savetovala je tadašnjem predsedniku, logijom na daljinu”. Zbog nemogućno- Ruzveltu, da dozvoli opstanak cara i sti da u ratnim uslovima ode u Japan, nastavak carske vladavine u američkoj proučavala je japansku kulturu kroz ponudi za predaju. literaturu, filmove, novine i razgovore 68

mart


Rut Benedikt je uvela koncept „kul- vreme, jer nedolično ponašanje može ture srama” koja je tipična za Daleki da ima negativne posledice na reputaistok, pogotovo za Kinu, Koreju i Ja- ciju kompanije. Po japanskim normapan, a u suprotnosti je od „kulture kri- ma zaposleni i sama kompanija dele vice” Zapada. I danas, osam decenija kolektivni društveni identitet pri čemu posle njenog istraživanja, a zapravo zaposleni moraju da svojim primernim posle dvadeset pet vekova od kako je ponašanjem održavaju reputaciju komKonfučije prvi govorio o tome, kultu- panije. Što je kompanija veća i uglednira srama je i dalje prisutna u Japanu. ja pod većom je lupom javnosti i svako Kultura srama utiče na mnoga područja nedolično ponašanje zaposlenih će se rada i života jer je izuzetno važno kako naći na naslovnicama ili u televizijskim vas kolege na poslu, klijenti, komšije, emisijama. Ako, na primer, neki od dipoznanici i rektora ili menadžera velike kompaniuopšte lju- je uradi nešto loše (vozi pod dejstvom di sa strane alkohola, koristi narkotike ili nije veran vide i doživ- supruzi i sl.) i to se obelodani, sasvim je ljavaju. Kon- izvesno da će morati da da otkaz, da se cept srama je izvini kompaniji i celokupnoj javnosti i prisutan i os- tu se njegova uspešna karijera završatavlja dubo- va. Veliki broj samoubistava su posleke tragove u dica srama. životima ljudi, jer su po- Kultura srama je zasnovana na koncepsledice sra- tima ponosa i časti. Oni koji su prošli mnog delanja duge i neizbrisive. Kon- kroz sram ostali su bez ponosa i časti i cept srama je posebno prisutan među takav život postaje mučenje. Japansko zaposlenima u velikim kompanijama.

društvo je zasnovano na pripadnosti grupi i ako je grupa određenu osobu

Zaposleni moraju da se ponašaju u obeležila kao lošu i nečasnu, takvom skladu sa svim normama i u slobodno pojedincu budućnost neće biti obeća69


vajuća. S druge strane, po Rut Benedikt, gativno uopšteni i crno-belo obeleu društvu gde je dominantna kultura ženi. Kultura se danas posmatra kao krivice, kontrola se održava stvaranjem izraz ljudskog razmišljanja i delovanja osećaja krivice i izlaz je kazna. Ova vrsta u svetu u kom živimo. Izdvojiti sram ili kulture naglašava individualnu svest i krivicu kao glavne karakteristike nacisuperiorna je u poređenju sa kulturom ja i naroda zastareo je princip koji je srama. Zbog toga mnogi savremeni an- sličan vertikalnoj klasifikaciji. Moderni tropolozi, kulturolozi, psiholozi i drugi antropolozi posmatraju sram i krivicu istraživači gledaju negativno na knjigu u horizontalnoj dimenziji koja ostavlja „Hrizantema i mač” i odbacuju koncep- prostor za bolje razumevanje ljudskih te kulture srama i krivice.

raznolikosti.

Ćie Nakane, čuvena japanska antropo- Bez obzira na sva učenja i tumačenja loškinja potpuno odbacuje ideje Rut ljudske psihe i zajedničke kulture, sram Benedikt i objašnjava japansku struk- je duboko ukorenjen na Dalekom istoturu društva koja se zasniva na strogoj ku, još od Konfučija pre dve i po hiljade vertikalnoj hijerarhiji. Moderna antro- godina. Nov pristup i nove klasifikacije pologija odbacuje pristup kulturi kroz neće uskoro promeniti ono što vekovipitanje časti, krivice, straha ili srama, ma živi u srži Japanca. jer objekti lako postaju tipizirani, ne-

70

mart


71


Katarina Mitrović

Književnost

Malecke su slike pa prilagoditi dizajn tome #plezirpolica

ISPOD MAJICE Marija Ratković

NEĆE BITI DJECE ZA RAT Dijala Hasanbegović JESMO LI TO BILI MI Luiza Buharova POŠTOVANI KUKCI I DRUGE JEZIVE PRIČE Maša Kolanović ISUS MEĐU DOJKAMA Vladana Perlić KROZ VISOKU TRAVU Maša Živković

Intervju: Milica Antić @_spajdermen Fotografije: Privatna arhiva


Ubedili su nas da je svet strašno mesto u kome moraš da budeš surov da bi preživeo

Ovomesečni broj magazina Plezir posvećen je ženama, onima koje nas inspirišu i pokreću važne razgovore. Jedna od autorki sa naših prostora koja se u svom romanu u stihu bavila traumama mladih života, begom od realnosti i suočavanju sa psihičkim problemima je mlada književnica Katarina Mitrović. Nakon čitanja njenog romana „Nemaju sve kuće dvorište“ poželela sam najpre da isti preporučim svojim prijateljima, a onda i porazgovaram sa autorkom o ovom delu, izazovima milenijalaca, ali i autorima i književnim delima koje ona preporučuje svojim prijateljima.

73


šlja razne (uglavnom pogrešne) načine kako bi zakamuflirala tugu. Knjiga je nastajala od leta 2018. godine kada sam se i sama osećala kao Milica. „Nemaju sve kuće dvorište” počinje predstavljanjem Milice, devojke od 23 godine koja misli da „nešto nije u redu sa njom, realnost joj je naporna i ljudi je umaraju” i kroz celu knjigu pratimo tok njenih misli osim na početku kada je upoznajemo kroz beleške njene psihoterapeutkinje. Zašto si odlučila da prekineš priču iz trećeg lica i dozvoliš čitaocu da čita Miličine hamletske monologe? Možeš li da nam, pre nego što se malo Činilo mi se da je bitno da vidimo šta dublje posvetimo tvojoj knjizi, u naj- sve Milica pomisli, a prećuti. To su oni kraćim crtama opišeš o čemu je i spro- trenuci kada zamišljamo šta sve nekovedeš nas od ideje do realizacije, kada me govorimo, ali to ne uradimo. Ili uraje nastala ova eksperimentalna proza dimo, a bolje da nismo. Zanimalo me u stihu?

je da pokušam da ispratim tok svesti karaktera kakav je Milica.

Ako bih morala da izdvojim jedan segment, rekla bih da je ovo knjiga koja Kakve su kuće bez dvorišta? govori o strepnji - zato što će da se umre, zato što će neko da te povredi, To su kuće u kojima je nešto ostalo nezato što nije lako suočiti se i razume- dorečeno zbog čega imamo stalnu poti sebe. To je uobličeno u životu jedne trebu da se u njih vraćamo. Povratak ne Milice kojoj umire otac. Ona kreće na mora da bude fizički, a kuća ne mora psihoterapiju, ali ne prestaje da izmi- stvarno da bude kuća. Za mene je kuća 74

mart


bez dvorišta grad u kome sam odrasla, đeno parče, i to samo srce, i to baš za moja porodica i svi ljudi sa kojima sam tebe, ti jedva čekaš da ga zagrizeš, a lutala.

onda ti ono ispadne u blato.

Milica je karakter koji ne ume da živi Tvoje delo se bavi problemima odrau sadašnjosti, ona se stalno bori sa stanja i pronalaženja sebe, malo kroz svojim anksioznim demonima proš- ljubav, zavisnost bilo od odnosa sa losti i nemirima, da li je Milica zapra- ljudima ili od supstanci, ali i kroz bol vo oličenje mladih danas koji beže od i patnju. Šta nas više menja, ono što odrastanja i skrivaju se na socijalnim nas voli i što volimo ili ono od čega mrežama, internetu…?

bežimo?

Jeste, ali je ona i oličenje svakog ank- Ono od čega bežimo će da nas promeni sioznog čoveka koji ima potrebu da se kada nas stigne. Da se ne zavaravamo sakrije kada pogleda vesti. Što se tiče - stići će nas sigurno, nismo mi toliko mladih koji ne žele da odrastu, razu- brzi. Ono što volimo moramo da razmem takva osećanja, ali mislim da je to dvojimo od onog od čega smo zavisni samo zato što su nas ubedili da je svet (mislim i na supstance i na ljude). strašno mesto u kome moraš da budeš surov da bi preživeo.

Milica se kroz priču susreće sa različitim profilima ljudi, u kojoj meri na nas

Jedno od poglavlja nosi naziv „Srce od utiču te tuđe životne priče? lubenice”. Da li aludiraš na težinu koju srce ima ispunjeno strahovima, tuga- Na kraju dana svi smo mi samo ljudi, ma i ljubavima i teško je koliko jedna imamo iste potrebe da budemo voljeprosečna zrela lubenica ili misliš na ni i prihvaćeni, nismo sami i jedini na srce lubenice koje je najslađi deo plo- svetu, zajedno smo tu u ovom haosu da?

koji se nekada čini vrlo nepravedan i kao takvi sigurno da mnogo utičemo

Mislim, na primer, na ovaj osećaj: leto jedni na druge. I zato treba da budemo je, sparno je, znojiš se, tvoje omiljeno pažljivi, jer ako menjamo sebe, mi mevoće je lubenica, neko ti donosi rashla- njamo i druge. 75


Stigma koja okružuje ljude koji se Zamolila bih te na kraju da našim čitanose sa psihičkim problemima pola- ocima preporučiš nekoliko dela koja ko se smanjuje, ali i dalje je prisutna su snažno uticala na tebe i dela kojiu našem društvu. Kako si se ti odluči- ma se vraćaš. la da govoriš o ovim poremećajima u svojoj knjizi?

Preporučujem Dnevnike Silvije Plat koji mislim da nisu prevedeni kod nas, ali

Tako što sam bila u fazi života kada mogu da se pronađu u originalu i vredsam počela da se pitam da li ja imam ni su potrage, ali samo za one koji vole neki psihički problem. Pokušala sam Stakleno zvono. Meni je ta knjiga mnoda napravim distinkciju između tuge i go značila. U ranim dvadesetim kada depresije, strepnje i anksioznog pore- mi je bilo potrebno veće uzbuđenje mećaja, normalne potrebe da ponekad Poslednje skretanje za Bruklin Hjuberta budeš sam i socijalne fobije. I u nekom Selbija bilo je dovoljno divlje, sirovo i trenutku mi je postalo inspirativno da ubedljivo. Knjiga koja me je podstakla se time bavim na umetničkom planu.

da preispitam svoje odrastanje - Čekaj do proleća, Bandini Džona Fantea. Freni

Da li misliš da bez stručne pomoći mo- i Zui Džeroma D. Selindžera, zato što mi žemo da zacelimo neke ožiljke?

je Freni jedan od omiljenih ženskih likova. Poezija Čarlsa Bukovskog zbog moći

Zavisi koliko je dubok ožiljak, da li je njegovih stihova da uteše baš onako rana morala da se ušiva ili je sama za- kako je meni u određenim trenucima rasla, ili je i dalje otvorena, a mi je zatr- to bilo potrebno. pavamo lekovima, alkoholom, hranom, strahom - postoji mnogo načina da se čovek otupi, ali i mnogo načina da sebi pomogne.


77


Umetnost

Naši su nervi novi, a želje stare Jednog 14. oktobra, daleke 1882, rodila se jedna devojčica za koju je život spremio velike zadatke. Radoznalost, upornost, darovitost i svakako Hrabrost. Da, sa velikim H. Život Mage Magazinović se ne može tek tako prepričati, ali dakako ne smemo dozvoliti da se zaboravi. Marija Maga Magazinović je bila i ostala sinonim za snagu koja drži uzde i bori se protiv nepravdi koje su neretko svakodnevica žena, kako tada, tako i danas. Maga je svojim stopalima i rečima odškrinula vrata u slobodu generacijama žena koje su došle uz nju, a i posle nje. Generacijama žena gladnih obrazovanja, glasa, i potrebe da se osavremeni patrijarhalno društvo u kome su bile ukalupljene. Zahvaljujući njenoj borbi i istrajnosti, žene u Srbiji danas imaju pravo na indeks i fakultetsku diplomu. 78

Tekst: Teodora Janković @bebi_dol1929


Naime, žene su početkom XX veka imale jedino mogućnost da budu vanredni studenti kako bi slušale predavanja. Besna i provocirana time, Maga osniva Klub studentkinja, kao vid borbe protiv takvog sistema školovanja. I, uspele su u svojoj nameri! Maga upisuje Pravni fakultet. Dobila je indeks i postala prva studentkinja prava. Ono što nam može posvedočiti o borbi koju su vodile je između ostalog i autobiografska knjiga Moj život, objavljena tek 2000. godine u izdanju CLIO izdavačke kuće, uz inicijativu Jelene Šantić, teoretičarke baleta. „Moja borbenost bunila se protiv takvog stanja. Ideš uredno na predavanja, radiš revnosno, često savesnije od mnogih redovnih slušalaca, a ovamo nikakva prava, kao kakvi pastorčići! …Zašto da nam ne daju indeks, pa neka na njemu piše ono vanredni slušalac! …To je bio prvi korak u mojoj borbi za ženska prava – za feminizam. Ali je većina vanrednih studentkinja, po navici i liniji najmanjeg otpora, i dalje polagala ispit u vidu kolokvijuma“ 79


Osim u borbi za pravo na školovanje, Posle završenih studija u Srbiji, Maga Maga se isticala i u naporima da se odlazi u Minhen gde počinje put usaostvari ravnopravnost prilikom zapo- vršavanja njenih plesačkih kompetenšljavanja žena, kao i u visini plate. Na- cija u školi velikog Maksa Rajharta na žalost, platni jaz i danas postoji. Prema časovima sestara Dankan. U dokumentekstu sa portala BBC iz 2019. godine, tarnom filmu Radio Televizije Srbije o Srbija je na 39. mestu od 153 zemlje Magi, Mirjana Zdravković, balerina i na listi Svetskog ekonomskog foruma. Magina učenica, govori nam o tome Ipak, ne bih volela da nastavimo u pe- koliko je Maga uticala na modernizacisimističnom duhu. Verujem da i vama ju plesa kroz izmenu pokreta klasičnog nekad deluje kao da smo zatočeni u baleta u pokrete koji su prirodni našem nekom začaranom krugu, zastarelog telu. Ovaj tridesetominutni dokumeni ograničavajućeg društva, ali nije nas tarni film bih preporučila svakome, kao Maga tome naučila, zar ne?

i celu mini seriju epizoda posvećenih velikim ženama koje su pomerale gra-

Maga je bila prva žena zaposlena u re- nice u prošlom veku. dakciji Politike, i to na poziciji urednice feljtona i rubrike Ženski svet. Mizogine Kroz pedagoški rad i naizgled jednokomentare i zadirkivanje kolega tokom stavne izmene u pristupu rada koreotih šest meseci opisala je u svojoj knjizi, grafa, Maga iz korena menja pogled na a jedna od opaski koju je često čula bila klasičan balet, iz kog izranja prirodnost je da će sva njena borba pasti u zabo- savremenog plesa. Ono što nam takorav kada bude kuvala mužu ručak, kao đe govori o tome koliko je Maga bila prava domaćica.

ispred svog vremena, jeste činjenica da je prva baletsko-glumačka škola u Sr-

Njena duša je uvek bila vezana za sce- biji bila otvorena 1921. godine, dok je nu i teatar, jer je još od malih nogu uz Maga otvorila svoju školu ritmike i plasvog oca koji je bio zaposlen u Narod- stike u kojoj se plesalo bosih stopala, nom pozorištu posmatrala i upijala ži- 11 godina pre toga. vot pozorišta.


Pojava Maginih igračica i njenih predstava izazivala je šokirana i zabezeknuta lica naroda i dospela i u tadašnju štampu. U novinama je pisalo: „Majke sklonite, čuvajte svoje kćeri od Sodome i Gomore”, iako su plesači bili obučeni i obuveni, kako tonski arhivski snimci baletana Milorada Jovanovića za Radio Beograd govore (1988). Maga je bila prva žena u mnogo čemu, od prve ženske službenice, praktikanta u Narodnoj biblioteci, do pozicije prve žene zapisničara u Skupštini. Bila je i profesorka filozofije u Prvoj ženskoj gimnaziji, za koju je insistirala da bude osnovana. Veliki pedagog i veliki revolucionar. Verovala je da se kroz borbu, kroz estetsko vaspitanje oblikujemo i intelektualno, a samim tim se bližimo skladu lepog i uzvišenog. Marija

„…Naši su nervi novi, a želje stare, i pre no što se ispune naše čežnje umrećemo na pragu nove zemlje i novog društvenog sveta kome smo večito težile. Mi nismo nove žene kako nas ljudi zovu, nismo ni stare, već stojimo na raskršću jednom, zamišljene, gledajući svuda unaokolo ne bi li mogle ugledati put koji nas vodi željenoj meti.” Esej o ženi, M. Magazinović, Politika, 1905. godina

Maga Magazinović nam je prokrčila put trnja i prepreka, a na nama je da taj put nastavimo čistiti za sve nas, i za sve devojčice koje dolaze.

81


Ekologija

Ekofeminizam

ŽENA KAO SUBJEKAT NA MARGINAMA DRUŠTVA

Tekst: Ana Mandinić @ _a.n.a.m.a._

82


Bilo da govorimo o socijalnom, ekonomskom ili političkom nivou, žene su sigurno prešle dug put i porušile mnoge barijere do danas. Uprkos tom uspehu, mnoge žene su još uvek na marginama društva. Kako ovaj mesec posvećujemo ženama, tako je i ovaj članak posvećen temama ekologije i feminizma. Šta je zapravo ekofeminizam i kako nam ovaj pogled na svet može pomoći u rešavanju ili bar razumevanju trenutne ekološke krize? Iako klimatske promene utiču na celokupnu populaciju planete, posledice tih promena ne osećaju svi jednako. U kojoj meri ćemo osetiti posledice klimatskih promena zavisi i od toga kog smo pola, rase, klase i nacionalnosti. Samim tim imamo političke, ekonomske i socijalno-kulturne sisteme koji su zapravo kreirali strukture koje kontinuirano daju legitimitet ovim podelama. Decenijama različiti društveni pokreti pokušavaju da slome ove strukture ili da bar daju drugačiju perspektivu što se tiče sistema. Kasnih sedamdesetih godina javlja se pojam ekofeminizam, koji ubrzo dobija profil akademske struje (ili teorije), aktivizma, kao i socijalno-političkog projekta. 83


Ekofeminizam pravi paralelu između ljudi, samim tim i intersekcionalnost. eksploatacije i degradacije prirode i Drugim rečima, u kontekstu ekofemiopresije žena, koja je blisko povezana nizma, ako nema te intersekcionalnosti sa razvojem kapitalizma i sistemom pa- to znači da su glasovi i iskustva žena trijarhata. Mada se ideja ili bolje rečeno koje su na marginama društva usled koreni ovog pojma pojavljuju još kod pripadništva određenim grupama zaSimon de Bovoar davne 1952, koja je pravo izgubljeni. u jednom od svojih tekstova vezanih za feminističku teoriju rekla kako su po Poveznica između feminizma i klimatlogici patrijarhata, i žene i priroda vi- skih promena je takva da se može reći đeni poput nečega što je drugog reda. da su klimatske promene feminističko U svojoj knjizi Nova žena/Nova Zemlja pitanje. Kada pogledamo statističke (1975), Rouzmeri Radford Ruter, jed- podatke primećujemo da žene čine čak na od poznatih feministkinja, napisala 70% populacije koja živi u siromaštvu. je da žene moraju da uvide da za njih Siromaštvo u nekim delovima sveta čeneće biti bilo kakvog oslobođenja kao sto je blisko povezano ili vodi do brani za ekološku krizu u društvu koje se kova u ranom uzrastu devojčica čime fundamentalno zasniva na odnosima dolazi do odustajanja od školovanja i dominacije. Da bi došlo do poželjne, samim tim gubljenja šanse da se iz siradikalne promene osnovnih socijal- romaštva izađe. Takođe, vidimo i da je no-ekonomskih veza, zahtevi pokreta polna nejednakost naglašena u slučaju žena moraju se ujediniti sa zahtevima ekoloških prirodnih katastrofa, gde su ekoloških pokreta.

žene i devojčice često podložne seksualnim napadima i eksploataciji. Zbog

Veoma važna filozofija koju treba pome- migracija koje se dešavaju usled loših nuti u sklopu svake akademske discipli- uslova za život prouzrokovanih klimatne, kao i prakse, jeste intersekcionalnost. skim promenama, one su prinuđene Kao što je ranije rečeno, naše iskustvo da se kreću u velikim grupama i često je uslovljeno određenim kategorijama, padaju u kandže prisilnog rada. Osim a akademske discipline i društveni po- toga, žene su najčešće viđene kao prikreti često izostave inkluziju svih grupa marni subjekti u održavanju porodice. 84

mart



U debatama gde se žene često ističu atacije i opresije. Kao filozofska ideja, kao glavni negovatelji dece, postoje ali i pokret, ekofeminizam poziva na argumenti da ako deca iskuse zdrav- borbu protiv patrijarhata, kapitalizma, stvene probleme kao posledicu zaga- kolonijalizma i imperijalizma. Veliki deo đenja vazduha i okoline, briga o tom te borbe zahteva osnaživanje devojčica detetu pada uglavnom na teret majke. i žena, najpre u pogledu školovanja, a Ovo takođe pokazuje da se posledice zatim i postizanja ravnopravnosti, kao i klimatskih promena snažnije osećaju uključenje žena u procese odlučivanja. kod pripadnica ženskog pola. Danas vidimo da mnoge žene vode ekoFeministički pokreti i organizacije pozi- loške pokrete – Greta Tunberg (Švedska vaju na razmišljanje o reproduktivnim - Petak za budućnost), Vanesa Nakate pravima, pogotovo zbog činjenice da (Uganda – Petak za budućnost, Million prenaseljenost planete predstavlja jed- activist stories), Lujza Nojbauer (Neno veliko ekološko i društveno pitanje. mačka), Nina Gualinga (Ekvador), Tori Veliki problem u mnogim delovima sve- Tsui (Hong Kong/Bristol). ta je taj što žene nemaju prava i pristup uslugama reproduktivnog zdravlja – U Ekvadoru, žene starosedelačkih kulnije im omogućen jednostavan pristup tura su prva linija otpora protiv vlade u sredstvima kontracepcije, abortus nije borbi za očuvanje Amazonije. U Indiji, legalan ili žene nemaju moć nad svo- na aktuelnim protestima farmera, žene jim telima. Ovakve situacije, nažalost, takođe imaju sve važniju ulogu. Ovo su dovode do neželjenih trudnoća, kao i samo neki od primera gde se može vioduzimanja potencijalnih prilika koje deti borba protiv opresivnog sistema, bi inače ekonomski osnažile žene.

ali gde se vide i podsticanje i podrška među ženama.

Uzimajući argumente ekofeminizma na razmatranje kada pristupamo raz- Za kraj, za one koji bi voleli da saznaju mišljanju o klimatskim promenama i više o ekofeminizmu, preporučila bih rešenju ekološke krize, dobijamo kritič- Ostati u životu: žene, ekologija i razvoj ki pogled na trenutne sisteme eksplo- (Vandana Shiva, 1988), Ekofeminizam


(Vandana Shiva i Maria Miles, 1993), Filozofija ekofeminzma: Zapadna perspektiva o tome šta je i zašto je važna (Karen Warren, 2000). U sklopu intersekcionalnosti, takođe bih pomenula par inicijativa i mreža žena koje se bore za prava i poboljšanja položaja žena kao i za odbranu ekosistema i zajednica – WECAN (Women’s Earth & Climate Action Network), Mujeres Amazonicas, Global Gender and Climate Alliance (telo kreirano u sklopu Ujedinjenih Nacija), Development alternatives with Women for a New Era.

87


Ekologija

Prolećno čišćenje bez otpada

Tekst i fotografije: Anamarija Prgomet @zerowastecroatia1


Polako se približava moje omiljeno go-

Osobno bih, najpre fokus stavila na

dišnje doba - proljeće. Zima polako po-

zajedničke prostorije koje koristi cijela

vlači svoju sivu koprenu, a toplina budi

obitelj, a to su dnevni boravak, kuhi-

uspavano tlo iz kojeg se sramežljivo

nja i kupaonica. U dnevnom boravku

probijaju prvi vjesnici proljeća – visiba-

trebamo dubinski očistiti namještaj,

be, ljubičice i jaglaci.

jastučiće, tepihe, podove, oprati prozore, rolete i zavjese, prebrisati lustere

Priroda polako budi i nas, a nakon zim-

i teško dostupne police, te presaditi i

ske hibernacije slijedi akcija zvana pro-

prehraniti sobne biljke.

ljetno čišćenje. Ono nam ne treba biti obavezna gnjavaža nego zabavna obi-

U kuhinji vjerojatno imamo najviše po-

teljska aktivnost zbog koje ćemo se svi

sla. Ovdje je potrebno pregledati što

osjećati bolje i ispunjenije. Stoga si slo-

se krije u kuhinjskim ormarićima i je li

žimo veselu i poticajnu glazbenu plejli-

se nastanio poneki neželjeni stanovnik.

stu, napravimo opaki plan i krenimo u

Ukoliko su nam se u neke namirnice

avanturu. Predlažem da se raspodije-

uselili crvići, najbolje je prikladnim na-

lite po prostorijama ili težini zadataka.

mirnicama nahraniti ptice (sjemenke,

Bitno je da ne izostavite niti jedan dio

žitarice i sl.) a ostalo kompostirati. Na-

kuće, jer je proljetno čišćenje izvrsna

kon što smo očistili kuhinjske ormariće,

prilika da očistite sva teško dostupna i

možemo se prebaciti na čišćenje hlad-

zanemarena mjesta.

njaka.

89


Postoje dvije vrste hladnjaka: bez za-

a potom prelijemo vrućim octom iz ku-

mrzivača i hladnjak kombiniran sa za-

hala. Nakon 10 minuta odvode ispere-

mrzivačem. Ako imamo kombinaciju sa

mo mlazom vode. Nakon odvoda, oči-

zamrzivačem u kojem se nakupio led,

stimo temeljito podove i završavamo s

ugasimo hladnjak i pustimo da se otopi

kuhinjom.

led iz zamrzivača. Bilo bi dobro staviti ručnike i neku posudu u koju će se skupljati voda. Kada je hladnjak spreman, izvadite police iz hladnjaka i operite ih. Stijenke očistite otopinom alkoholnog octa i vode, a zatim prebrišite mokrom krpom. Provjerite brtve hladnjaka i promijenite ih ako su oštećene. Optimalna temperatura hladnjaka je 3 stupnja po Celzijusu i u takvim uvjetima se najbolje čuvaju namirnice. Posložimo ih tako da one koje trebamo prvo potrošiti stavimo sprijeda na vidljivo mjesto. Nadalje čistimo kuhinjske kućanske aparate. Osobno ih nemam puno, ali ću objasniti kako ih čistim. Odlična sredstva za čišćenje koja možemo naći u

U kupaonici također imamo dosta po-

svakom kućanstvu su alkoholni ocat,

sla. Osim što temeljito očistimo tuš,

soda bikarbona i limun. Pastom od

kadu, toalet i umivaonik alkoholnim

mješavine octa i sode bikarbone čisti-

octom, trebamo jednako temeljito oči-

mo pećnicu i gornju ploču štednjaka.

stiti pločice na zidu te teško dostupne

U kuhalu za vodu prokuhamo ocat s

površine. I u kupaonici čistimo odvod-

vodom i tako ga očistimo od kamenca.

ne cijevi i perilicu rublja u čijem se fil-

U odvode nasipamo sodu bikarbonu,

teru skupljaju dlake kućnih ljubimaca

90

mart


ukoliko u njoj peremo njihove dekice.

svojih stvari. Moj proces ka minimaliz-

Proljetno čišćenje je idealna prilika da

mu još uvijek traje, no ide mi sve bolje.

se odvojimo od svih predmeta koje

Jedna od mojih tehnika je da se izdi-

čuvamo, a više nam ne koriste. Takvi

gnem iznad odnosa tj. veze s tim pred-

predmeti se kriju u svakoj prostoriji na-

metima te ju, kao promatrač, mentalno prerežem. Tada si stvaram mogućnost poklanjanja predmeta za koji nisam emotivno vezana. Kada imamo manje stvari, lakše dišemo, ali i brže čistimo. Kada smo odlučili koje predmete ćemo pokloniti na platformi za cirkularnu ekonomiju Sharing is caring, stavimo ih u posebnu kutiju u hodniku. Zimsku odjeću pospremimo u za to predviđeno mjesto, zatim prebrišimo ormare i u njih posložimo proljetnu odjeću. Svu posteljinu operimo, a madrac iznesimo na osunčano mjesto kako bi se osvježio pod sunčevim svjetlom. Temeljito usisajmo podove i prašinu, a zatim operimo zavjese, prozore i rolete. Prebrišimo sve površine vlažnom krpicom i poslo-

šeg kućanstva. Najviše ih je u spavaćim

žimo ostatak predmeta na adekvatno

i dječjim sobama, te podrumima/osta-

mjesto. Sav višak odvojimo zajedno s

vama. Često je ljudima teško emotivno

odjećom u kutiju u hodniku. Ova meto-

se odvojiti od pojedinih predmeta. I ja

da se može primijeniti i na dječje sobe.

sam jedna od takvih – bivša skuplja-

Ovaj savjet je vrlo koristan ako uzme-

čica antikviteta i vintage odjeće. Život

mo u obzir da djeca brzo prerastaju

bez otpada mi je uvelike pomogao da

svoju odjeću i igračke. Ostaju nam ma-

osvijestim činjenicu da ne želim biti rob

nje prostorije poput hodnika, smočni-


ca, podruma ili tavana. Ovisno o vrsti ljudi ne zna je to da su trulex prostorije, primijenimo ona pravila či- krpe većinom napravljene od šćenja koja nama osobno odgovaraju. celuloze, te kao takve mogu Kada živimo bez otpada, koristimo vrlo završiti u kompostu. Za brisamalo proizvoda za čišćenje koji ne šte- nje prašine i podova možemo te prirodi. Ranije spomenuti alkoholni iskoristiti krpe od stare odjeće ocat, soda bikarbona i limun su savršeni i ručnika. i osim njih ne trebamo nikakve kupovne deterdžente. Ukoliko ste osjetljivi na Osim ovakvog fizičkog čišćenja miris octa, preporučujem da u bocu s prostora, možemo ga očistiti i octom na mjesec dana stavite omiljeno energetski. Zapalimo mirisni bilje: koru agruma, lavandu ili bor, te štapić, tamjan ili drvo Palo sannakon mjesec dana imate univerzalno to, te krenimo od vrata lijevom sredstvo za čišćenje s omiljenim miri- stranom kuće te kružnim posom. Ako se ipak odlučite na kupovni kretima rukom očistimo prodeterdžent, moja topla preporuka su stor hodajući uz zid. Nakon što Pero proizvodi.

napravimo čitav krug unutar kuće, polako završimo s čišće-

Vjerojatno se pitate što koristim umje- njem. sto spužvica? Lufu! Lufa je biljka koju obožavam jer je vrlo praktična. S njom Na kraju ove ranoproljetne perem posuđe i čistim kupaonicu. Za ri- avanture, počastimo se nečim banje volim koristiti staru četku za pra- što volimo: finom hranom, izlanje tepiha, a za manje dostupna mje- skom, druženjem ili omiljenim sta staru četkicu za zube. Ono što puno filmom.

92

mart



Dizajn

Tekst: Nina Simonović @nina.simonn

Foto: Bartels

94


Žene u skandinavskom dizajnu

Vraćamo se rubrici „Šta se kuva na skandinavskoj dizajn sceni” s tim što ovog meseca slavimo jake žene koje stoje iza svojih brendova. Bilo da je reč o re-lansiranju porodičnog nasleđa dugog skoro ceo vek, preplitanju klasične umetnosti sa modnim dizajnom ili nezi kože, ove dame definišu svoje brendove autentičnošću i jasnom vizijom dok se istovremeno bore za održivost i inkluzivnost.

95


Inabo Švedski Inabo se specijalizovao za proizvodnju kućnih papuča, tačnije, oni ostajanje kod kuće pretvaraju u novu umetničku formu. Šveđani, kao i ostatak Skandinavije, imaju običaj da odmah po ulasku u kuću izuvaju cipele i obuvaju kućne papuče (to je ono što je i nama svojstveno na Balkanu). Sofia je poželela da stvori papuče koje podjednako dobro izgledaju i udobne su, i tako je ovaj brend osnovan 2018. godine u Stokholmu. Inabo svoje materijale nabavlja iz Španije, đonove iz Italije, a cela produkcija je bazirana u Portugalu. Posebnu pažnju posvećuju dizajnu unutrašnjeg i spoljašnjeg đona, jer kućne papuče moraju biti udobne, a plan za bližu budućnost im je da eksperimentišu sa veganskom kožom.

96

mart


ArtFusion Copenhagen Kako i samo ime kaže, ovaj danski brend je fuzija umetnosti i mode. Svaka kolekcija se bazira na originalnom umetničkom delu ko-osnivačice Luise. Bilo ono akvarel, klasično ulje na platnu, grafički dizajn ili tehnika kombinovanih medija, digitalno se prenosi na tekstil koji se kasnije koristi za izradu odeće. Ključan aspekt njihovog poslovanja je „order on demand” odnosno koliko komada se unapred naruči, toliko se i proizvede. Ovim pristupom se bore protiv brze mode, prekomerne produkcije, masovnog konzumerizma i otpada koji prati sve to. Luisa smatra da „order on demand” način proizvodnje može vratiti nazad ono uzbuđenje iščekivanja novog komada odeće.

97


Usee Usee dizajn studio nam dolazi sa magičnog Islanda u formi kolaboracije Hale i Helge, dve najbolje drugarice: jedne sa pozadinom u grafičkom dizajnu i arhitekturi i druge sa diplomom iz oblasti modnog dizajna. Zajedno ih pokreće želja za održivošću i zero waste dizajnom, tako da za svu odeću koju proizvode koriste odbačene materijale (tzv. „mrtve zalihe”) od drugog dizajn studija iz Atine sa kojim sarađuju. Osim odeće, stvaraju nakit, kućni pribor i dekoraciju rukovodeći se istim principom.

98

mart


Bartels Iza ovog brenda obuće stoji divna porodična priča o dizajnerskom nasleđu. Bartels je osnovan tokom dvadesetih godina prošlog veka i više decenija je uspešno poslovao u Kopenhagenu, dok se prenosio s kolena na koleno. Krajem osamdesetih biva zatvoren, jer mala porodična proizvodnja više nije mogla da se nosi sa mas-produkcijom i industrijskim cenama obuće. Praunuka osnivača, Eva Bartels, odlučuje da ponovo lansira brend 2017. godine. Eva je zadržala fokus brenda na maloj, ručnoj produkciji i kvalitetu i igra na kartu moderne nostalgije kada je reč o dizajnu i materijalima. Voli da koristi materijale sa pričom, na primer otpatke materijala koji se koristio u Italiji za suncobrane, jer tako doprinosi održivosti, ali i nastavlja priču dugu skoro ceo vek.

99


RDP Skincare Broj jedan na listi prioriteta ovog švedskog brenda za negu kože je održivost. Sastav kreme je potpuno plant-based i prirodan, bez dodatih hemikalija i cruelty-free. Pakovanje je 100% biorazgradivo, pravi se od odbačenih komadića drveća iz nordijskih šuma koji bi inače završili na deponiji, kao i veziva na biljnoj bazi. Druga karakteristika brenda je minimalizam u pogledu nege kože i inkluzivnost. Krema je napravljena kao uniseks proizvod za sve tipove kože i oba pola. Rebeka, osnivačica brenda, pronašla je inspiraciju za pakovanje u japanskom minimalističkom dizajnu, a pri dizajniranju kreme vodila se laganijom i uprošćenijom rutinom nege iz šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka kada tržište nije bilo toliko zasićeno. U toku ove godine planira lansiranje i drugog proizvoda, losiona za čišćenje lica.

100 mart


The Brown Paper Movement Ovaj dizajn studio je osnovala Olivija Čilinski, a specijalizovan je za male serije kalendara i čestitki izrađenih u kućnom studiju na, iako recikliranom, estetski privlačnom papiru prepoznatljive teksture. The Brown Paper Movement simboliše promene koje su nama, kao i našoj planeti preko potrebne – oni se ponose time što ostaju mali proizvođači, ne bave se masovnom proizvodnjom već se fokusiraju na to da čuju potrebe svoje zajednice i izađu im u susret svojim dizajnom. Ono što mi se najviše dopada kod TBPM-a, osim njihove estetike, jeste to što svakodnevni predmeti postaju sredstva koja vam pomažu da zastanete, usporite i reflektujete nad sobom i svojim vremenom.

101


102 mart


Pletivo by Plezir etika

estetika

ekologija


Kolumna

Ko je uspešna žena?

Tekst: Sara Savčić @sara_savcic


Uvek nasmejana, puna energije, bor- za duševnim mirom? Od silnog truda bena, nežna, brižna, svoja, zadovoljna, da podmirimo sujetu prikazivanjem sasenzualna, spontana, poslovna, spret- vršenog imidža u javnosti, zaboravile na, zavodljiva, kulturna, obrazovana, smo da divljenje i priznanje uputimo jednostavna, neumorna... Da li ona po- sebi svakog jutra kada se pogledamo stoji i ko je zapravo uspešna žena?

u ogledalo. Da sebi kažemo bravo zato što smo to što jesmo. Da se potapšemo

Da li je to ona sa blistavom karijerom, po ramenu i pružimo sebi utehu, umivisokim akademskim dostignućima, rimo se i prigrlimo emocije i ranjivost savršenim brakom, lepo vaspitanom koje veći deo vremena želimo da sadecom, uvek doterana, ona koja kuva, krijemo. Zaboravljamo i da se suočimo pere, pegla, sve postiže sama, bez ičije sa svojim strahovima, nesigurnostima, pomoći...? Da li su ovo parametri uspe- anksioznošću. Da se oslobodimo svaha?

kodnevnog pritiska i osećaja koji nas nagoni da jurimo kao da nas jure besni

Da li se uspešnost žene meri savrše- psi, svaki put kada pomislimo da zastanom slikom u očima drugih? Kako se nemo, odahnemo, odmorimo i uputipercipira umor, zasićenost, preopte- mo sebi pitanje: Šta od svega ovoga rećenost, bezvoljnost, suze i potreba meni zaista treba?


Iscrpljujemo sebe do iznemoglosti, ne Da bude bez pritiska, bez očekivanja, stajemo, ne prestajemo i ono što je naj- prvenstveno od sebe same. Bez snestrašnije, potpadamo pod uticaj drugih bivanja, bez straha, bez onog mučnog i njihovog unošenja u lice degutantnim osećaja konstantne ustreptalosti, jer su pitanjima na koja se ježimo, koja nam sve oči uprte u nju i jedva čekaju mone daju da dišemo, a sva počinju sa: menat kada će da se umori, da pokleDa li si, hoćeš li, pa kada ćeš, a zašto nisi, kne, napravi grešku, samo da bi rekli: dokle tako misliš i tome slične varijacije Ha, pa nije ona savršena! na poznate teme. Istina je da zaista i nije, jer niko nije saUspešna žena treba da voli sebe i bude vršen i ne treba da bude. Za to pravo zadovoljna sobom. Sa svim onim što je treba da se borimo! Za ravnopravnost postigla i nije postigla, sa svim njenim u tome da ne treba da budemo savršeizborima, sa svim onim što jeste i sa ni i da je u redu živeti život bez pritiska onim čime raspolaže. Da ujutru kada da nešto nećemo uraditi ili da nekome otvori oči prvo pomisli na sebe i na ono moramo da doprinesemo, jer smo na što je njoj potrebno.

ovom svetu ipak samo ograničeno vreme.

Da li je to da se protegne, da udahne vazduha, da se istušira i pojede nešto Merna jedinica za sreću ne postoji. Važslatko, do toga da li želi da radi i dalje no je samo da je osećamo. isti posao, da li želi odmah dete, da li ga uopšte želi, da li želi da se doškoluje, prekvalifikuje, preseli u drugi grad, državu, promeni partnera ili jednostavno bude sama.

106 mart


107


za dobro raspoloženje creva, vrelo imunog sistema

Zdravlje

Inulin

Tekst: Milica Desnica

108


Pojam koji u poslednjih godinu dana Odgovor je crevni sistem, jer se u njemu često izgovaramo, slušamo o njemu i nalazi 80% svih imunih ćelija i zato se „radimo na njemu“ svakog dana je imu- očuvanje zdrave i uravnotežene crevne nitet. Svedoci smo pandemije koja je mikroflore smatra ključnim za dobar zahvatila celu planetu, situacije u kojoj imunitet. Crevna mikroflora je ekosije svaki novi dan test za naš imunitet, stem čija se ravnoteža, pored navedete sve češće možemo da čujemo save- nih opasnosti može kompromitovati te o načinu „podizanja“ imuniteta, a i psihofizičkim stresom svakodnevnog sami tragamo za saznanjima kako ga života, ishranom i uzimanjem pojedinih poboljšati.

lekova. Kada se naruši balans crevne flore koji dovodi do smanjenja funkcije

Pod imunitetom (lat. Immunitas - oslo- imunih ćelija, počinje negativno da se bođen od službe, poreza) se podra- odražava na naše zdravlje, kako preko zumeva sposobnost organizma da se gastrointestinalnih tegoba, tako i upalodupre i odbrani od infekcija, bolesti ili nih, autoimunih, metaboličkih oboljeneke druge biološke ili hemijske opa- nja, pojedinih oblika kancera. Kako na snosti.

fizičko, tako i na mentalno zdravlje.

Njegova uloga je uspostavljanje bari- Balans crevne mikroflore održava prejera protiv virusa, bakterija, parazita, ko 100 milijardi bakterija koje imaju funkancerogenih ćelija, štetnih molekula i damentalnu ulogu u zdravlju gastroinotrova. Sveukupni mehanizam odbra- testinalnog trakta, a koji je odraz opne organizma zovemo imuni sistem. Ali, šteg zdravlja organizma. Ove bakterije gde je taj mehanizam smešten u ljud- nazivamo dobrim bakterijama, jer imaskom telu, da li ga možemo nacrtati kao ju korisne efekte po zdravlje domaćina. organe za koje znamo da se nalaze u određenom delu tela i obavljaju određenu funkciju?

109


Šta rade dobre bakterije i kako uticati Najčešći simptomi poremećaja crevne na smanjenje mogućnosti poremećaja mikroflore su: balansa bakterijske mikroflore?

• Problemi sa varenjem • Anksioznost

Uzimajući u obzir šta sve može da na- • Depresija ruši balans u crevima, mala je verovat- • Alergije noća da će se organizam odupreti svim • Neobjašnjivo dobijanje ili gubljenje opasnostima, te je za rebalansiranje

kilaže

neophodno u organizam uneti žive mi- • Nadimnje i gorušica kroorganizme koji će održati optimalno • Bolovi u zglobovima okruženje crevne mikroflore kroz su- • Autoimune bolesti plemente svima poznate kao probiotik. • Ekcemi, psorijaza, akne Ono što je nama lako da zapamtimo i • Nizak nivo energije u toku dana razumemo je da probiotici sadrže mi- • Problemi sa kandidom kroorganizme (koji se prirodno mogu pronaći u crevima) koji su dobri za naša creva i povoljno utiču na jačanje imunog sistema. Njihova uloga je da stignu do creva, kolonizuju i rebalansiraju floru, zamene patogene bakterije i blokiraju njihovo razmnožavanje kroz „otimanje“ nutrijenata. Izazov za probiotike je da prežive kiselo okruženje u crevima iako su tolerantni na kiselu sredinu (nisku pH vrednost).

110 mart


Činjenica je da sve što jedemo prolazi rodni prebiotik i prirodno, dijetalno kroz creva i utiče na ravnotežu crevne biljno vlakno koje služi kao rezervni mikroflore, pa nam naučnici preporu- ugljenohidrat koji otklanja neravnotečuju ishranu bogatu vlaknima, a nauka žu u organizmu, i čak i male količine je, da bi objasnila važnost uloge vlaka- inulina značajno povećavaju nivo dona na zdravlje creva, posvetila poseb- brih bakterija u crevima. On se nalazi u nu pažnju izučavanju zdrave hrane za sledećim biljkama u većim količinama: creva i takvu hranu nazvala prEbiotik.

artičoka, luk, beli luk, cikorija, maslačak, u voću, povrću, žitaricama.

Prebiotici su neprobavljive suspstance, nerastvorljiva vlakna, generalno ozna- I sada, kada povežemo ulogu vlakana u čavani kao voćni oligosaharidi i galak- ishrani kroz pozitivan uticaj na balans to-oligosaharidi.

dobrih bakterija u crevima, jasno nam je da se pod savetima da se jedu ovse-

Prirodno su prisutni u pojedinim vrsta- ne pahuljice (i derivati), banane, jabuma voća i povrća, i utvrđeno je da hrane ke, kivi, podrazumeva da se jede hrana i promovišu rast bakterija crevne mi- bogata vlaknima. kroflore, deluju sinergetički sa probioticima i podržavaju metabolizam i imuni Smatra se da inulin nema negativne sistem. Jednostavno rečeno, prebiotici efekte, te je zbog povoljnog delovanja su hrana (đubrivo) za dobre bakterije u bezbedno dodavati ga u hranu. Međucrevima odnosno probiotike, te ukoliko tim, unos inulina se preporučuje zajedpravilno hranimo naša creva direktno no sa dobrim bakterijama, jer mogu sa utičemo na naše opšte zdravlje.

njim da se hrane i pojedine loše bakterije koje takođe imamo u crevima,

Koji je najznačajniji prebiotik i gde se te bi jedna od najboljih primena bila nalazi?

putem jogurta ili kefira, da pod „kontrolom drže“ one loše bakterije. Iako

Jedan od najznačajnijih prebiotika je istraživanja navode da je inulin dobar poznat pod imenom inulin. To je pri- u održavanju zdravlja digestivnog trak-

111


ta, osobe koje imaju gastrointestinalne i pruža osećaj sitosti. Može se konzutegobe i alergije, bi trebale da se kon- mirati dodavanjem u tople ili hladne sultuju sa lekarom oko količine unosa napitke, i jela. inulina, jer je na primer inulin iz cikorije srodan po vrsti sa ambrozijom.

Naše telo ne može da svari ili apsorbuje inulin već ga bakterije koje žive u

Balkanska i mediternska ishrana pogo- crevima koriste za vlastiti rast i razvoj, duju unosu inulina, a istraživanja poka- čime se ističe uloga inulina kao prebizuju da je 5-10g inulina dnevno dovolj- otika, i zbog prebiotske uloge je često no da stimuliše rast dobrih bakterija. dodatak raznim probiotskim jogurtima. Da li ipak možemo uneti previše inulina Inulin prolazi kroz usta, želudac i tanko i stvoriti kontraefekte kod kompromi- crevo, ne bude metabolisan (zbog ovotovanog imunog sistema?

ga je pogodan za dijabetičare), nepromenjen dospeva u debelo crevo gde

Možemo. Može doći do nadimanja, ga- podleže fermentaciji od strane baksova, grčeva, kijavice kod osoba sa na- terija. Hraneći se prebioticima, dobre rušenim imunitetom.

bakterije se održavaju u neophodnom broju, te mogu da se „nadmeću“ sa pa-

U proizvode namenjene očuvanju togenim bakterijama i blokiraju njihovo zdravlja digestivnog sistema dodaje se razmnožavanje. od 3-8g sa isticanjem njegovog delovanja. Ukoliko bismo kroz ishranu želeli Pozitivna dejstva inulina: da unosimo inulin, trebali bismo uzeti • poboljšava mineralni sadržaj kostiu obzir konzumiranje navedenih na- ju i gustinu koštane mase boljom apmirnica bogatih inulinom, a na tržištu sorpcijom kalcijuma i magnezijuma se mogu naći preparati čistog inulina. • kod dece i odojčadi smanjuje rizik Kod nas je najzastupljeniji inulin iz ciko- od ekcema, povećava toleranciju na rije. Konzumiranjem ćete se uveriti da mleko i mlečne proizvode (primenom je ugljeni hidrat, jer daje slatkast ukus inulina kao prebiotika u hrani za decu)

112 mart


• pogodan za dijabetičare, jer je ugljeni hidrat koji ima manju kalorijsku vrednost od ostalih ugljenih hidrata • utvrđeno da dovodi do smanjenja apetita i doprinosi održavanju nivoa šećera u krvi jer se u organizmu pretvara u fruktozu • doze od 5 do 10g dnevno deluju stimulativmo na rast bakterija • bio proizvod koji sadrži inulin rešava probleme oštećene kose • pomaže apsorpciju određenih jona i sintezu vitamina Prema istraživanjima idealni prebiotici su: koren cikorije, artičoka, čičoka, beli luk, luk, praziluk, špargla. Činjenica je da u crevima žive mikrorganizmi koji su organizmi kojima treba hrana da bi živeli i razmnožavali se. U zavisnosti od hrane koju unosimo utičemo na razmnožavanje kako dobrih tako i loših mikrorganizama. Zbog jasnog zaključka, očigledno je da zdravlje na usta ulazi.

113


Zdravlje

Tijana Popadić Život je pokret koji dolazi sam od sebe

Intervju: Marina Lučić @makimaxi Fotografije: privatna arhiva


O svom putu ka trčanju, izazovima i ot- potrebu da tom svetu dam sebe do kraporima, navikama koje nas čine sreć- ja i tu životnost koju sam osetila prenenim, poziciji žene u muškom sportskom sem i na druge ljude. Ali prava lekcija okruženju, i koje to patike da stavimo je da je život pokret koji dolazi sam od u svoju torbu govorila sebe. Možemo da mirujemo neko vreje za Plezir magazin Ti- me, ali kada stanemo - život staje. Tako jana Popadić, dugogo- da se trudim da uvek osluškujem koji dišnja urednica sajta tr- je pokret sada u meni i gde me zove? čanje.rs, danas marketing direktorka SportIT Kako je izgledao tvoj prvi trening, šta agencije, sociološkinja i te je inspirisalo da počneš da trčiš? Da važna članica Beograd- li si dugo odlagala tu odluku? skog trkačkog kluba. Moj prvi trening je bio u tadašnjem Hodanje i trčanje su omalenom Beogradskom trkačkom aktivnosti koje uglav- klubu davne 2012. Inspirisala me je nom podrazumevamo. najbolja drugarica, ali naravno da je ta Kažu da je kretanje ži- odluka bila spora i uz mnogo otpora. vot. Na koji način je Uvek počinje isto: vidiš da trčanje metrčanje uticalo na tvoj nja život nekim ljudima u tvom okružeprofesionalni i lični ži- nju, malo te to nervira („prestanite da vot?

se usavršavate”), ali vremenom otpor popusti i budeš spremna da se baciš

Volim da kažem da ga je promenilo iz u taj izazov. Nisam istraživala previše, korena, ali to je samo deo istine. Kada verovala sam da sam u pravim rukama. sam počela da trčim upoznala sam ne- I zaista jesam bila. :) verovatne ljude, zaljubila se, doživela

115


Šta za tebe znači biti žena 21. veka? tradicionalno merili i odmeravali sebe Sa kakvim izazovima se susrećeš kao u odnosu na druge muškarce i ženski žena u tipično muškom (sportskom) pristup njemu jeste više kroz učestvookruženju? Na koji način savladavaš vanje, manje kroz takmičenje i poređeotpore i izazove svog posla?

nje. Trčanje i trkački klubovi su u tome prelepi, jer je ideja da se trči zajedno,

Pre svega žena, onda 21. veka. U biti a ne trka protiv drugih. Ja sam jedina ženstvenosti stoji snaga u ranjivosti. žena među osnivačima naše firme i u Ovo je teško naučena lekcija, koja nam bordu direktora i moja uloga je često u 21. veku stiže nakon veka borbe za nezahvalna, jer je oprezna u moru ishiravnopravnost, gde se simbolično klat- trenih i prodornih odluka. Oba pola ali i no prenelo na muško područje - pa smo polariteta su važna da biznis napreduučene da budemo snažne, samostalne, je. I hrabrost, i opreznost. Pored toga, da „možemo sve”. Mislim da se u 21. važno mi je da stalno ističem specifičveku klatno vraća gde mu je i mesto, nost ženskog treniranja, otpora koji se da smo sada spremne da dozvolimo u ženi javljaju, strahova i emocija koje da budemo i krhke, ranjive, slabe, i da savladava, za koje verujem da nisu dosvoju snagu crpimo iz tog mesta. Tek onda i muškarci dolaze u svoju prirodnu snagu i onda taj ples zaista ima smisla. To se sve prenosi i na izazove. Sport je tipično muško područje, od toga da su žene sportistkinje manje vidljive, do saveza i odbora u kojima sede samo muškarci, do toga da se žene manje i rekreiraju. Sve ovo mene duboko nervira i želim da se promeni. Sport jeste malo više pravljen za muškarce, koji su 116 mart


voljno vidljivi i koje zaista planiram da kologa, sređuju stan pre nego što im osvetlim u godini koja dolazi.

dođe neko da ga zaista i sredi. To je jedan od gore pomenutih strahova.

Body Positivity je pokret koji ima sve Da ću biti najdeblja, najsporija, ovaviše pristalica među ženama. Žene kva onakva. Sport zvuči kao tvrda reč, često govore kako ne mogu da kre- nešto što nije do kraja za njih, tako da nu da se bave fizičkom aktivnošću jer uvek predlažem da se u jeziku koristi ne izgledaju dovoljno dobro, nemaju reč aktivnost umesto trening. Izuzetno lepu opremu za vežbanje. Šta misliš o dobar primer nam dolazi iz Velike Briovakvim pokretima, da li postoji žena tanije koja je mapirala ove probleme i koju pratiš na tom putu, i šta bi po- rešila ih veoma efikasnom kampanjom ručila ženama koje imaju problem sa koja se obraćala pravim ženama kroz svojim fizičkim izgledom?

prave slike. Vidim i dalje da su magazini i društvene mreže prepuni nekih na-

Postoji potreba u ženama da budu do- vodno inspirativnih žena koje izgledaju voljno dobre u prezentaciji pred dru- savršeno i koje bi valjda trebalo da nas gima. Sređuju se i kada idu kod gine- motivišu. Meni je to iskreno, smešno. Kako i zašto ja mogu da se poredim sa fitnes modelom kojoj je to posao? Petnaest sati dnevno ona vežba, pazi šta jede i naravno da će dovesti to telo do nekog, vizuelnog savršenstva po današnjim standardima. Ne zanima me to. Uspeh i izazov je uskladiti posao, koji većini oduzima 10 sati dnevno, spavanje, društveni život, obaveze oko stana, porodice, dece i uklopiti potrebu da budemo aktivni u taj proces. Te žene su heroji, a one, verujte mi, imaju stomačić koji podrhtava kada skaču, mekane ruke, opuštene guze, strije i celulit, ali 117


one rade na svom zdravlju i mentalnoj njih je da moraju da se kreću. TO nije snazi, one se kreću i usklađuju svetove uvek trčanje, ali naša tela su stvorena obaveza. Ovo su role modeli, njih treba za pokret. To nas balansira i mentalno i slaviti, one treba da budu na posterima fizički. Drugi savet je da ništa nije glupo i to je telo koje je pravo, stvarno, realno na treningu. Ni da budu u trenerci, ni telo koje je živo ovde i sada u pravom dlakave, ni da im se vidi stomak, ni da svetu. Ne žene koje imaju 15% masti i odu sa šminkom, ni da odu bez nje. Neveštačke grudi, jer - verovali ili ne, to- bitno je. Trening je između tebe i tvog liko lean žena ne može i dalje da ima tela. Ako te motiviše da se šminkaš - go bujne grudi.

for it. Ako te to smara, nemoj.

Kako motivišeš i savetuješ svoje prija- Šta smatraš svojom najvećom investiteljice u pogledu aktivnosti? Da li sve cijom u životu? trče? Vreme koje odvajam za sebe i svoj Na teži način sam naučila da ne tre- mentalni mir. To je trening, meditaciba ljude siliti na promene na koje nisu ja, šetnja psa, učenje novih stvari, upospremni. Meni je bilo kristalno jasno da znavanje novih ljudi, druženja i radost. je za mene trčanje bila najbolja odlu- Bilo mi je izuzetno važno da ovo vreme ka koju sam ikada donela. Ali sećam se uvek postoji u mom kalendaru. koliko je meni vremena bilo potrebno da se pokrenem. Tako da sam bila „do- Postoji li neki motiv koji te vodi kroz sadna” sa super primerima iz tog sveta, život? i stalno ostavljala otvoren poziv. U nekom trenutku su sve potrčale i isproba- Više je potreba nego motiv - da budem le ovaj svet. Nisu sve ostale u njemu, ali uvek autentična verzija sebe. Menjam svaka je upoznala neki deo sebe kroz se kroz godine, važno mi je da se i moj proces. Najvažniji savet koji imam za svet menja u skladu sa tim.

118 mart


Da li imaš svoj „omiljeni životni neu- Da li je to obavezno uzročno-posledičspeh“ i ako da, šta si iz njega naučila?

na veza kod prelaska na zdraviji način života, i da li bi mogla da podeliš sa

Moj skorašnji rastanak od partnera. :) nama recept za neko jelo koje voliš Nije još uvek omiljen, ali je dovoljno ve- da spremaš? lika lekcija da verujem da će brzo da se ustoliči na toj listi. Naučila sam da ne- Ne direktno, ali posredno - jer su u to kada i sitna odstupanja od sebe i svo- vreme u timu mahom bili vegetarijanci je istine vremenom naprave ogromne i vegani te mi je možda bilo lakše da jazove u odnosima. Da je mnogo lepše dobijem podstrek. Za mene je to pitarastati se na vreme i u istini nego držati nje uvek bilo pitanje morala, osećaj da partnera taocem svog straha.

mi je tužno i grozno da gledam kako kolju svinju, a onda ipak papam pršu-

Da li je tvoja odluka o trčanju uticala i ticu mi je vremenom postao neodrživ i na odluku da postaneš vegetarijanka? izbacivala sam iz svog jelovnika jednu

119


po jednu životinju. I dalje povremeno Kažu da patike za trčanje treba držati jedem ribu, tako da sam tehnički pe- na najvidljivijem mestu u kući. Gde ti skatarijanac. :)

držiš svoje i da li možeš da našim čitateljkama preporučiš patike za trča-

Super vegansko jelo je gulaš od sejta- nje? Da li možeš da nam daš prosečnu na. Sirovi sejtan se isecka na kockice, računicu opreme za trčanje? Koliko je proprži na crnom i belom luku uz ren- novca potrebno izdvojiti? danu šargarepu, celer, tikvice. Doda se malo soja sosa, i crveno vino, kad ispari Možda u početku, moje sada stoje na paradajz pire ili pelat. Dinsta se dok sve polici ispred vrata. Imam više pari jer ne omekša. Ako se lepo zaljuti može sam silom prilika dobijala na test doposle da se „iseče” kokosovim mlekom sta dugo sve i svašta. :) Moja preporuka ili neutralnom pavlakom. Izuzetno lepo je da testiraju svoju pronaciju, tj. način imitira običan gulaš, sejtan je jako do- doskoka pre odabira modela. Na osnobra zamena za meso, za one koji ne vu njega, prodavci će vam preporučiti mogu bez tog osećaja pod zubima. 120 mart

dalje modele. Ovih mašina ima sve više,


trenutno u Beogradu u par specijalizovanih prodavnica. Kada saznaju da li su pronatori ili gaze normalno mogu na internetu da vide koji sve modeli dolaze u obzir, pa da onda dalje biraju na osnovu cene, boje, modela, brenda, nije svakom sve podjednako važno. Patike nisu jeftin proizvod, računajte da ćete izdvojiti između 50 i 100€, ali ako tek počinjete one mogu da vam traju i do dve godine. Pored dobrih patika, devojkama je neophodan i sportski brushalter, njih zaista ima već od 5€. Sve drugo vam ne treba. Možete trčati u čemu god vam je udobno, preporuka je da odeća za trčanje bude od veštačkih materijala, jer ne upijaju znoj. Tekstova na ovu temu ima dovoljno na sajtu Trčanje.rs, te ne bih previše širila temu

Uspeh i izazov je uskladiti posao, koji većini oduzima 10 sati dnevno, spavanje, društveni život, obaveze oko stana, porodice, dece i uklopiti potrebu da budemo aktivni u taj proces. Te žene su heroji, a one, verujte mi, imaju stomačić koji podrhtava kada skaču, mekane ruke, opuštene guze, strije i celulit, ali one rade na svom zdravlju i mentalnoj snazi, one se kreću i usklađuju

ovde.

svetove obaveza. Ovo su role mo-

Dakle, novac nije presudan faktor, vre-

deli, njih treba slaviti, one treba

me i emotivni otpori su nešto što svako mora da reši za sebe, ali verujete mi, vredeće. Promeniće vam život nabolje, iz korena i zauvek.

da budu na posterima i to je telo koje je pravo, stvarno, realno telo koje je živo ovde i sada u pravom svetu. 121


Zdravlje

Ko su bile pionirke imunizacije

Tekst: Jovana Janković @gordzijovanida


Protagonistkinjama ove naše priče nikada nije bilo lako niti su polazile iz istih Biti žena nikada nije bio lak „posao“, ali osnova, ali su one uspele i pored nebiti žena uspešna na polju nauke i me- povoljnog položaja da se izbore za ono dicine naročito je veliki izazov. Uprkos što im je važno i u šta veruju. emancipaciji, od žena se i dalje stalno nešto očekuje. Očekuje se da budu do- Nije nimalo neobično što žene u nauci bre majke, domaćice, ali i da briljiraju često odlučuju da žrtvuju privatan život u svojim karijerama (ako im za to pre- (zbog nedovoljne podrške i nerazumetekne snage od prve dve uloge). Me- vanja okoline) kako bi se posvetile viđutim, kada je samo jedan pol domi- šim ciljevima - ljubavi prema nauci. Taj nantno zastupljen u nekoj oblasti, onda njihov trud će ih možda odvesti do otčitava ta grana nauke gubi na genijal- krića, možda i neće. Staza je neizvesna nim idejama i pogledu iz neke druge i iako skepsa pokreće nauku, ovde vera perspektive. Samo udruženi, muškarci igra veliku ulogu. Vera u sebe i istrai žene mogu doprineti razvoju jer nji- javanje do kraja. Ovde tim povodom hova komplementarnost i različitost su pravimo kratak omaž ženama koje su ključ progresa.

svojim radom postavile temelje moderne medicine.

123


Lejdi Meri Vortli Montegju

cije na Zapadu. I to sve 13 godina pre

(Lady Mary Wortley Montagu

zvaničnog i tvorca prve vakcine - Edvar-

(1689-1762), Britanija)

da Dženera (Edward Jenner). Bezbednost vakcine Edvarda Dženera je bila

Iako je mnogi pamte kao spisateljicu, utoliko veća što je on koristio kravlje ona je pre svega bila istraživačica i svet- boginje umesto malih (do koje je došao ska putnica. Kao devoj-

isto tako posmatrajući svet oko

čica preležala je male

sebe i uočivši da mlekarice obo-

boginje koje su ostavile

ljevaju od blažeg oblika malih

ožiljke na licu, ali i duši,

boginja). Lejdi Mari iz straha da

jer je zbog njih izgubila

njena deca ne dožive sudbinu

brata. Prihvatanje sebe

njenog brata, daje ih na imu-

kao takve, ranjive i ne

nizaciju. Tu je još jedna spona

nužno lepe žene, bila je

sa Edvardom Dženerom koji je

njena najveća snaga, vetar u leđa za svog sina prvog izložio vakcinaciji. Tolimnoge kasnije postupke. Njen položaj ko su bili sigurni u svoja opažanja i spas i udaja za ambasadora Engleske, od- od ove bolesti putem imunizacije da su vode je u Tursku. Boravak u Istanbulu, kao test subjekte koristili one koji su im pružio joj je šansu da se upo-

najvažniji, svoju decu.

zna sa lokalnom kulturom, ali i postavilo u ulogu svedoka pri-

Dr Ana Vesels Viliams

likom procesa lečenja, obolelih

(Anna Wessels Wiliams

baš od malih boginja. O tome

(1863-1954), SAD)

ona piše u svojim pismima kako se utrljavanjem gnoja sa

U njenoj 24 godini, Anina

obolele osobe na ogrebotinu

sestra se zbog nestruč-

zdrave osobe može izvršiti imunizacija, nog vođenja porođaja zarazila, izgubite ako se ta osoba i razboli, bolest će la bebu i zamalo umrla. Tada je mlada biti lakšeg tipa. To svoje znanje donosi Ana prepoznala svoj put i zavetovala se nazad u rodnu grudu, Englesku, čime sebi da će biti lekar kako bi uticala na udara temelje prvim vidovima imuniza- to da se takve situacije ređe dešavaju. 124 mart


Već sa 30 godina ona uspeva da izo- Dr Perl Kendrik i dr Grejs Eldering luje soj bakterije koja izaziva difteriju, (Pearl Kendrick (1890-1980), Corynebacterium diphteriae. Kada zna- Grace Eldering (1900-1988), SAD) mo uzrok, znamo i šta nam je meta. To njeno otkriće je bilo prekretnica za bu- Ovaj dvojac je zaslužan za istraživanje duće pravljenje antitoksina protiv difte- velikog ili magarećeg kašlja - pertusisa, rije, a potom i za spravljanje kombino- izazvanog bakterijom Bordatellae pervane vakcine protiv difterije, tetanusa tussis. Najbolje leči onaj ko razume, a i pertusisa, poznate kao Di-Te-Per. Za- još bolje onaj ko je to preživeo. Obe jedno sa italijanskim doktorom Adelči doktorke su kao male preležale veliki Negrijem, 1904. godine je otkrila spe- kašalj i to iskustvo je uticalo na njihovo cifične pokazatelje - zrnca tzv. Negrije- životno opredeljenje. Poražene činjeva telašca, u nervnim

nicom da ova bolest

ćelijama mozga, kod

ubija i da deca čine

osoba obolelih od be-

95% umrlih, one kao

snila. Time su otkrili

preživele – osećaju

dobar marker u ovoj

veliku odgovornost i

bolesti i primenili

dužnost pred sobom.

metodu dijagnoze

Vakcinu koju su na-

besnila u Americi. Kasnije se u svom pravile su prvo testirale na sebi, a zatim radu Ana zalaže za lečenje-veneričnih završile uspešno i njeno kliničko istrabolesti i infekcija oka koje su bile česte živanje. Kada su rezultati bili povoljni, među siromašnom decom, kao i za izu- nakon desetak godina one počinju da čavanje uticaja virusa gripa među voj- prave vakcinu. Na tom putu su se suoskom u doba Prvog svetskog rata. Ona čile sa problemima u finansiranju zbog je svojim radom uticala na mnoge svoje Velike depresije, napornim radom i koleginice i vešto se borila za poziciju „posle radnog vremena“, kao i sa nežena u nauci.

godovanjem koje je dolazilo od strane kolega koji su bili uvereni da vakcina nije dovoljno testirana.

125


Dr Margaret Pitmen

Dr Rejčel Šnirson

(Margaret Pittman (1901-1995), SAD)

(Rachel Schneerson (1932- ), Poljska)

Iako kćerka doktora uve-

Rejčel i njene kolege stvorile

dena u svet medicine i

su vakcinu protiv bakterije Ha-

pre doba zrelosti, ona

emophilus influenzae tip b. To

biva naročito motivisana

je prva konjugovana vakcina

očevom smrću usled ne-

- ona koja sadrži polisaharid

uspešne operacije sle-

(šećer sa bakterije) povezan sa

pog creva. Doktorka Ma-

proteinom koji će da omogući

rgaret se bavila izučava-

da takvo strano telo prepozna

njem bakterije Haemop-

i neiskusni imuni sistem novo-

hilus influenzae i identi-

rođenčeta, a deo je standardne

fikovanjem njenih 6 so-

imunizacije novorođenčadi od

jeva (od a-f), od kojih je

1987. godine.

soj b najopasniji i uzročnik je meningitisa i upale

Dr Izabel Morgan

pluća. Upravo demisti-

(Isabel Morgan (1911-1996),

fikovanje ove bakterije dove-

SAD)

šće do nastanka vakcine protiv nje. Osim toga Margaret je

Jedina žena u timu viru-

bila uključena u istraživanje i

sologa koji su izučavali

spravljanje vakcina protiv tifu-

poliovirus i dokazali da

sa, kolere i pertusisa. Sa svo-

mrtav ili „neaktivan“ vi-

jim kolegama ona je napravi-

rus može da stvori imu-

la jednokratnu vakcinu protiv

nitet kod majmuna.

tetanusa za trudnice ruralnih

Upravo njen rad je do-

oblasti Nove Gvineje kako bi

veo do identifikacije tri

zaštitili novorođenčad.

soja virusa, od kojih svi moraju biti ugrađeni u vakcinu kako bi se obez-

126 mart


bedio potpun imunitet

sana vakcina) i Albert Sabin

od poliomijelitisa - dečije

(Sabinova živa vakcina).

paralize. Do tada se verovalo da samo živi virus

Dr En Sarevski

može stvoriti imunitet, a

(Anne Szarevski

Izabela je uspela da de-

(1959 2014), Britanija)

aktivira virus iz nervnog tkiva formaldehidom.

Mnogima od nas se nekad pojavila bradavica na licu ili

Dr Doroti Horcman

telu. Izazivač Humani papilo-

(Dorothy Horstmann

ma virus (HPV) ima više soje-

(1911-2001), SAD)

va, a neki od njih (tip 16 i 18) imaju onkogeni potencijal

Nadovezujući se na

- sposobnost da transfor-

saznanje svojih pret-

mišu ćeliju u tumorsku. Dr

hodnika, o ponašanju

Ana je prva posumnjala da

poliovirusa, ova dok-

isti virus koji uzrokuje bra-

torka je otkrila važnu činjeni-

davice može da

cu, da pre nego što dospe do

izazove i rak grlića

mozga, virus ulazi prvo u krvo-

materice. Njeno

tok i tu je se zadržava kratak

istraživanje je tra-

period. Baš u tom periodu se

jalo 20 godina dok

može uništiti virus, dok je još u

se nije došlo do ci-

krvi i dok ne dopre do mozga. Virus da- lja - protokola HPV testiranja u rutinkle postoji u krvi pre paralize, a nakon skom ginekološkom pregledu. Na ovaj paralize ga nema zato što su ga antitela način se otkrivaju svi oni slučajevi koji uklonila. Baš na tom otkriću se zasniva mogu promaći sa Papanikolau testom. pravljenje vakcine protiv dečije paralize - poliomijelitisa koje su uspešno priveli Ana je svoja saznanja, kao i značaj kraju, nezavisno jedan od drugog, Džo- kontracepcije nesebično delila kako nas Solk (Jonas Salk, Solkova inaktivi- studentima medicine, tako i običnom 127


svetu, kroz ženske časopise, jezikom antibioticima (lekovima koji ubijaju ili koji prosečan čitalac može da razume sprečavaju rast i razmnožavanje baktei time doprinela širenju svesti o zaštiti rija) ne mogu delovati na virus - odlučuzdravlja kod žena. Zbog svog humora i ju se za kreiranje vakcine, koje je trajalo jasnog izražavanja bila je rado intervju- 30 godina. Dr Rut i sama kaže: „To je isana od strane novinara.

dug put. Morate da znate dosta o prirodi virusa da bi vakcina bila uspešna.“

Dr Rut Bišop

I dan danas se ova vakcina unapređuje.

(Ruth Bishop (1933-), Australija)

Rut i danas pomaže svojim učenicima, a pozdravlja ih rečima: „Rotavirus će

Vođa tima istraživača koji su otkrili ro- uvek biti oko nas, ali možemo ga spretavirus - vodeći uzrok teškog oblika dija- čiti da bude ubitačan.“ (“Rotavirus will reje (akutni gastroenteritis) kod dece. Do always be around, but we can stop it svoje treće godine, gotovo svako dete from being a killer.“) ima infekciju njime, ali su bebe koje doje

Kad se osvrnemo vide-

zaštićene antitelima

ćemo koliki je uticaj na

majke, putem mleka.

savremenu imunizaciju

Glavni problem kod

imao ženski kadar i koli-

ove bolesti je što iza-

ko je emotivna kompo-

ziva dehidrataciju, što

nenta, njihov majčinski

napada ćelije koje oblažu tanko crevo i instinkt, lične nesreće i život doprinetako voda i elektroliti završe u stolici, a la u njihovoj motivaciji da se pronađu ne u organizmu. Dugo se verovalo da je rešenja. Uprkos svim neprijatnostima bakterija uzročnik, ali otkrićem mikro- kojima jedna žena, kao pionir u nekoj organizma koji je i do 1000 puta manji oblasti biva izvrgnuta - rodna neravod bakterije, utvrdili su da se radi o vi- nopravnost, odsustvo podrške i zavist, rusu, koji podseća na drveni točak - pa one odolevaju i istrajavaju. mu otuda i ime – rotavirus. Shvativši da

128 mart


Primetićete i da je većina žena o ko- likom koliku zahvalnost dugujemo jima govorimo bila ili ostala dugog vrednom rada, strpljenju i ličnim žrživotnog veka, a to je jasan pokaza- tvama naučnica i naučnika. Za razvoj telj da su one dobar primer svoga vakcina potrebno je mnogo vremena, učenja - kako ostati zdrav i pokretan vakcine se konstantno unapređuju, što duže. Primećujemo i da su Sjedi- njihova sigurnost nikad nije 100%, ali njene Američke Države lideri razvo- bez njih mnoge opasne bolesti danas ja moderne medicine i podrške žena ne bi bile iskorenjene. na tom polju. Podsećamo ovom pri-

129


G

Muzika

o p w l e r r i Veliki

Viktor Igo je smatrao da je rečima ne može opisati, kao i ono o čemu se ne sme ćutati. Magija muzike sposobna je da nas opusti, da nam podigne raspoloženje, uz nju se slavi i tuguje. Mart mesec je bio idealan trenutak da se osvrne-

mo na umetnice koje uz pomoć ovog medijuma navode na razmišljanje, ali nas takođe i podučavaju i skreću pažnju na probleme i situacije sa kojima se, nažalost, i dalje borimo u 21. veku. Iako potiču iz raznih delova sveta, zajedničko im je to što neustrašivo govore o različitim (tabu) temama koje često uveliko prevazilaze granice regija u kojima stvaraju. Ove žene osim našeg aplauza zaslužuju i da se nađu na našim plejlistama!

special

muzika u stanju da izrazi ono što se


Tekst: Andrea Sigmund @lemurescu 131


The In te r Za po-

četak se vraćamo u proš-

rata. „Sweetheartsice“ su predstavljale prvi

al Sw e e ion t h at n

lost, tačnije u period Drugog svetskog

bend iz SAD-a u kome su sve članice bile žene i to ra-

zličite boje kože, a bile su aktivne od kraja 1930. do 1949.

godine. Nastupale su širom zemlje (tokom 1945. čak i u Fran-

cuskoj i Nemačkoj), svirajući džez i sving, uglavnom na mestima

gde je publiku činila crnačka manjina. S obzirom na to da je rasna

segregacija bila u punom mahu, bend je imao razne, najblaže rečeno, neprijatne situacije. Primera radi, saksofonistkinja Roz Kron je

jednom prilikom prenoćila u zatvoru jer je slagala šerifa u El Pasu da joj je majka crnkinja, a otac belac, a kad joj je pomenuti šerif ispreturao novčanik, naišao je na sliku njenih roditelja i bilo mu je jasno da su oboje belci. Bend je tokom godina stalno menjao članice, ali poruka koju su ove devojke slale u svet bila je više nego jasna: žene (znaju da) sviraju jednako do-

s rt ea

bro kao i muškarci, a vrednovanje nekog na

of Rhy t h m

osnovu boje kože je žešća glupost.

Dream Wife

Ovaj londonski bend fokusiran na pop, pank i indi-rok osnovan je u Brajtonu, a čine ga 3 devojke, Rakel Mjöll, Alice Go i Bella Podpadec. Bend su osnovale 2014. godine kao školski umetnički projekat dok su pohađale brajtonski univerzitet. Obrađuju teme kao što su seksizam, feminizam i objektivizacija žena, a svoju grupu su pronicljivo nazvale po istoimenoj romantičnoj komediji iz 1953. godine, u kojoj glavne 132 mart

uloge tumače Keri Grant i Debora Ker.


ga 12 mladih Romkinja, 6 iz Beograda i 6 iz Niša, uzrasta između 15 i 27 godina. Njihove pesme predstavljaju spoj repa, popa i tradicionalne romske muzike, a među temama koje obrađuju nalaze se, između ostalog, i dečji brakovi, te tako uvodni stih jedne od pesama (koja govori o iskustvu izvesne Samante) glasi: „Ne teraj me, tata, premlada sam za brak“. Svojim velikim uspehom smatraju nastup u Londonu na festivalu Women of the World, a ističu da svojim radom ne podržavaju samo žene romskog porekla, nego prava svih žena, kao i to da aktivno rade na poboljšanju pozicije Roma u društvu. Pevaju na romskom, srpskom i engleskom jeziku. Predstavljaju pravo osveženje na sceni i za muziku ovih devojaka imate našu toplu preporuku.

Ho le

Pretty Loud

Pretty Loud je srpski bend osnovan 2014. godine, a čini

Ovaj alternativni rok bend osnovali su Kortni Lav i gitarista Erik Erlandson 1989. godine u

Los Anđelesu. Bili su izrazito vokalni što se

tiče tema koje uključuju seksualno iskorišća-

vanje, nasilje i prihvatanje (sopstvenog) fizičkog izgleda, te je tako i nastala pesma Asking for It koja govori o silovanju, a inspirisana je jednim nastupom na kome je Kortni odradila „stage diving“ u publiku, koja joj je tom prilikom potrgala odeću, u isto vreme joj uporno ispipavajući sve moguće delove tela. 133


m i n e F i n r e a B t A S Ovaj sed-

do 17 godina osnovan je na inicijativu Andrea Bala-

d

dela Benina čije su članice uzrasta od 10

n

močlani sastav iz severnog

gemona, muzičara koji i sam svira nekoliko instrumenata, a koji je došao na ideju da osnuje muzičku radionicu za lokalne devojčice. Na radionicu se prijavilo 18 devojčica, a neke od njih su tada prvi put imale priliku da uopšte vide muzičke instrumente. Andre je kao dečak bio svedok prebijanja jedne žene od strane muža i nakon tog događaja čvrsto je odlučio da se zalaže za prava žena u regiji, za koje kaže da „nisu dovoljno cenjene, da su ponižavane i da imaju ograničena prava, te da su ograničene i u očima muškaraca”. Tekstovi ovog benda, u kom sviraju i Andreove dve ćerke, ukazuju na važnost obrazovanja (mnoga deca napuste školu kako bi pomogla u prehranjivanju porodice), a dotiču se i dečjih brakova i stravičnog običaja genitalne mutilacije koja se još uvek sprovodi u određenim delovima sveta. „Možeš postati predsednica republike, možeš postati premijerka države”, poručuju devojčice iz Star Feminine Band-a.

134 mart


Endegna je bend

Endegna

iz Etiopije osnovan 2013. godine, a prethodno je bio poznat pod nazivom Yegna. U pitanju je petočlana grupa poreklom iz Adis Abebe. U svojim tekstovima obrađuju problematiku rodno zasnovanog nasilja, ugovorenih brakova i tinejdžerske trudnoće, ali i osnaživanje žena i rodnu ravnopravnost. Vodile su i radio-emisiju namenjenu edukaciji pre svega mladih žena, fokusirajući se na pomenute teme. Svaka od članica ima svoj nadimak i scenski lik prilikom nastupa - od „žestoke devojke iz kvarta” do „brižne majke”. Osim u sklopu benda, devojke rade i na svojim solo ka-

Pillow Queens

rijerama.

Ovaj sastav iz Dablina okuplja 4 queer devojke koje sviraju indi-rok sa pop i pank uticajima, mada one same preferiraju da ne definišu posebno svoj stil i time ga „ukalupe” u određen muzički pravac. Njihova pesma Gay Girls našla se u irskom filmu Dating Amber koji je izašao prošle godine. Imale su priliku da nastupaju sa ruskim koleginicama iz Pussy Riot-a, a učestvovale su i u projektu organizacije SafeIreland koja se bavi problemom porodičnog nasilja, s obzirom da je tokom COVID-19 karantina zabeležen povećan broj prijavljenih slučajeva porodičnog nasilja (na taj način što su, zajedno sa drugim irskim pevačicama i muzičarkama snimile verziju pesme Dreams). 135


B Samir i Esraa Saleh čine ovaj egibazirani na ispovestima žena sa kojima su se susretale i razgovarale na radionicama koje su organizovale po selima gornjeg Egipta. Za tekstove, koji su prilično šokantni, kažu da predstavljaju „ublaženu” verziju užasnih iskustava kojih su se naslušale. Da bi izdale album, organizovale su akciju prikupljanja sredstava, mahom preko interneta. Koliko su revoltirane položajem žena i ženskih prava u državi, kao i glorifikacijom nevinosti, slikovito opisuje stih iz pesme Reci njenom ocu, koji glasi: „Reci njenom ocu da se njena čast ne nalazi među njenim nogama”.

136 mart

Masar w Al a

patski feministički sastav čiji su tekstovi

t en

Marina Samir, Mariam


Big Joanie

A W -

Ovaj britanski trio iz Londona svira pank, a njegove članice su Stefani Filips, Estela Adejeri i Šardin Tejlor-Stoun. Grupa je nastala na inicijativu Stefani koja je preko „oglasa” na internetu tražila devojke zainteresovane da joj se pridruže u osnivanju feminističkog pank benda koji bi činile žene crne boje kože, nakon frustracije činjenicom koliko muzičkoj sceni nedostaje intersekcionalnosti u ovom pogledu. Njihov singl iz 2016. godine pod nazivom Crooked Room, inspirisan je jednim predavanjem spisateljice Melise Haris-Peri koja je uporedila život crne žene u belačkom patrijarhatu sa „pronalaženjem vertikale u sobi u kojoj je sve iskrivljeno”.

A

Bend A-WA dolazi iz Izraela,

a čine ga tri sestre jemenskog porekla

Tair, Liron i Tagel Haim. Roditelji njihovog oca živeli su u Sani, glavnom gradu Jemena, a emigrirali su

u Izrael tokom operacije „Magični tepih” (široko prihvaćen nadimak za operaciju zvaničnog naziva „Na krilima orlova”), koja se odvijala između juna 1949. i septembra 1950. godine, a rezultirala je preseljavanjem oko 50 000 jemenskih Jevreja u državu Izrael. Ovaj događaj je imao veliki uticaj na njihovo stvaralaštvo, te pored tema kao što su ljubav, brak i nalaženje mesta u društvu i finansijske nezavisnosti ako ste žena, pevaju i o teskobi koja prati napuštanje doma i prilagođavanje na novu sredinu i običaje, što su odlično prikazale kroz svoju pesmu Ovo ovde nije Jemen. Njihova muzika predstavlja spoj jemenske tradicionalne muzike i uticaja velike Ofre Haze koju navode kao svoju najveću inspiraciju, te elektronske muzike, regea i hip hopa.

137


Meri Zindagi (u prevo-

bend čiji se tekstovi fokusiraju na probleme i

dagi Zin ri

du Moj život) prvi je indijski ženski rok

M e

prepreke s kojima se žene u Indiji svakodnevno susre-

ću. Osnovala ga je Džaja Tivari (koja ima muzički doktorat)

2010. godine u državi Utar Pradeš. Džaja je ideju za ženski bend

dobila kad je primetila da se iz sirotišta koje se nalazilo blizu njene

kuće usvajaju samo dečaci, a devojčice niko ne želi. U svojim pesma-

ma devojke skreću pažnju javnosti na važnost školovanja devojčica i

rodnu ravnopravnost, kao i na problem dečjih brakova, porodičnog nasilja i praksu ženskog feticida, odnosno abortusa izvedenog u cilju odabira pola deteta. Na početku su imale poteškoća da pridobiju publiku, te im je nedostajalo sredstava da nabave instrumente, ali su se snalazile tako što su muziku pravile svime što bi im palo pod ruku - udarajući u tanjire, čaše, kašike. Danas se mogu pohvaliti rasprodatim nastupima, a devojke iz publike redovno traže „selfije” sa članicama benda.


Pus sy

Ova lista ne bi

bila kompletna bez Ruski nja

R

nastupi, protesti i video klipovi) ovog feminističkog pank-rok benda iz Moskve sažimaju problematiku

t io

iz Pussy Riot-a! Tekstovi (kao i upečatljivi

slobode govora i korupcije, ljudskih prava i feminizma, ob-

razovanja i zdravstvene zaštite, kao i prava LGBT populacije, a jasne su i po pitanju toga kako se osećaju prema vladajućem režimu. Pažnju svetske javnosti pridobile su kada su 2012. godine izvele nastup u moskovskom Hramu Hrista Spasitelja, nakon koga su pojedine članice odležale i zatvorske kazne. Nakon njihovog hapšenja i zatvaranja organizovani su protesti širom sveta. U jednom intervjuu za BBC, bend je izjavio da su samo ilegalni postupci u stanju da skrenu pažnju medija na određen problem društva. Njihovi stavovi i performansi poznati po fantomkama deluju bolje prihvaćeno van nego u samoj Rusiji, te su ove devojke podržale i ličnosti kao što su Björk, Madonna i Yoko Ono. O aktivizmu ove grupe snimljena su i dva dokumentarca.


Životni stil

Žensko preduzetništvo

ručni radovi ponovo žive

Intervju: Dejana Vukadinović Fotografije: Privatna arhiva


Mesec u kome obeležavamo Dan žena ja koja je mnogima dala vetar u leđa je poput nekog spomenara koji nas da svoje hobije pretvore u posao. Bilo podseća na sve heroine koje su zadu- kako bilo, duh ženskog preduzetništva žile potonje generacije svojim hrabrim zahvatio je i naše krajeve, i moglo bi se potezima i izvojevale velike i male po- reći da će biti sve snažniji. bede nad patrijarhatom, mada bi na to trebalo podsećati svakog dana u godini. Da li naša sredina podstiče preduzetniIstina je, žene su kroz istoriju često bile ce, kako izgleda vođenje malog biznisa na margini, ali veliki koraci, posebno u uslovima pandemije i odakle dolaze oni u domenu školovanja, rada i zapo- ideje samo su neka od pitanja na koje šljavanja su načinjeni, što ne znači da je su odgovarale moje kreativne sagovorpoložaj žena sada odličan, ali je napre- nice – Katarina, Valentina i Kristina. Kridak neosporan. Uz to, sve je više žena stina je rukotvorka, autorka koja slike koje se upuštaju u sferu preduzetništva dovršava ekserima i koncima. Kako ona koja je do skoro bila gotovo isključivo spaja ove materijale i stvara kreativna rezervisana za muškarce. Srbija, mož- čuda videćete u njenoj maloj radionida ima mnogo nedostataka (to je tema ci Ekser i konac. Heklanje je Katarinino za sebe), ali jedno sigurno ima – rizni- umeće i ona pravi igračke za decu, Njen cu kreativnih žena koje od malih stvari brend simbolično nosi naziv Hekluška. čine čuda. Ono što me posebno raduje Valentina vraća singericu u prvi plan i u ovom momentu jeste činjenica da je šije. U njenoj maloj manufakturi nastasve više mladih devojaka koje se odlu- ju ručno rađeni setovi za spavanje, a čuju na iskorak u preduzetništvo. Valja možete je pronaći na društvenim mrereći i da su društvene mreže odigrale žama pod imenom Radionica Bella. značajnu ulogu u tome, a i pandemi-

141


Kada si odlučila da se upustiš u ovaj ljubav. Često ideje dolaze i kroz druge posao? Ispričaj nam kako je sve poče- ljude, koji mi ih prenesu, pa nastane lo, koliko dugo si u kreativnim voda- novo delo! ma i odakle dolazi inspiracija? Katarina: Nakon završenih studija na Kristina: Ideja da se bavim ovom vr- Filološkom fakultetu u Beogradu imala stom umetnosti je došla nakon što sam sam problem sama sa sobom zato što prvo delo napravila za mog dragog i ne znam ništa da napravim svojim runašu godišnjicu. Svideo mi se sam pro- kama. Osećala sam veliku potrebu za ces stvaranja, materijali, način izrade i tim, i bio mi je potreban način na koji poželela sam da to podelim sa drugim mogu da ispoljim svoju kreativnost. ljudima. Prošlo je par meseci između Neko vreme sam provela u svom rodprvog i drugog dela, istraživala sam i nom selu Krepoljin u Homolju i tamo nalazila rešenja za sve što je bilo po- sasvim spontano tražila od bake da trebno da bih mogla da se prepustim me nauči da štrikam. Nakon toga sam stvaranju. Nakon dve godine, koliko se vratila u Beograd, počela da radim sam u ovoj čaroliji, i dalje mi je sve ne- i neko vreme nisam imala vremena da verovatno, kako se uopšte desilo, kako se posvetim hobiju. Kada sam izgubila se razvija, kako neprestano raste i ra- baku ponovo sam se vratila tome, jer zvija se. Moj ples sa kreativnom ener- sam tako našla utehu. Čvrsto sam odgijom nema kraja. Ovo je jedno večno, lučila da negujem najveći dar koji sam životno putovanje. Kroz rast u tehnici od nje nasledila. Internet mi je pružio i stvaranju celo moje biće raste. Ose- priliku da učim i otkrivam neke nove ćam se mnogo bogatijom nego pre dve tehnike, a tako sam saznala i za heklagodine. Bogatijom u ljudima, iskustvu, ne igračke od pamučnog konca. Neka stvaranju, lepoti i radosti. Najdraža dela viša sila je htela da se sve to poklopi i ideje su mi one koje dođu spontano, sa mojim preseljenjem iz Beograda u onako iz srca, bez mnogo razmišljanja. Kuršumliju nakon udaje, gde sam imala Samo se stvore, kao da one same oda- dosta slobodnog vremena i sve svoje beru mene. Inspiriše me božanstvena kapacitete usmerila na usavršavanje priroda i sva njena čuda, geometrija i ovog zanata. Jednog dana mi je samo 142 mart


sinula ideja da pokrenem Heklušku i budem istrajna u tome da hobi pretvorim u posao. Hekluška u junu puni dve godine. Što se tiče ideja i inspiracije, sada skoro sve ideje za nove modele dolaze od kupaca. Ohrabrujem ih da mi prilaze sa novim idejama i svojim zamislima. Pored toga, često konsultujem svoje sestriće za mišljenje o novim modelima koje želim da radim, ispitujem i drugarice sa malom decom šta je to što njima treba i kako im ja mogu rešiti problem. Inspiracija je svuda oko nas, a drago mi je kad znam da sam pomogla u tome da se bebama i deci približi bar jedna igračka koja nije napravljena od plastike, već su prirodni materijali u pitanju. Valentina: Sa šivenjem sam krenula maja 2020. godine. Kao mala sam obožavala da šijem. Kući smo imali staru Bagat mašinu i često sam sedela za njom, šijući haljine za lutke. Prethodnih godina sam imala želju da kupim mašinu, ali se uvek nešto važnije isprečilo. No, kad je virus pokucao na vrata, fizički nisam uspevala da sašijem broj zaštitnih maski koji sam želela, stoga sam shvatila da je možda došlo vreme da kupim mašinu i tako olakšam sebi.


Vremenom sam shvatila da u meni čuči Katarina: Iako profesionalno bavljenje talenat za šivenje iako nisam neko ko ručnim radom ne zahteva neka ogrobi na sav glas to isticao. Zato sam od- mna ulaganja na početku, ipak je bio lučila da usmerim taj talenat na neke izazov dostići dovoljan broj porudžbina lepe stvari.

na početku kako bih sve to „izgubljeno“ vreme na izradu opravdala i sebi,

Kako je sve izgledalo na početku, a a i svima oko mene. S obzirom na to kako je sada u uslovima pandemije? da ja svoju delatnost svakako obavŠta se sve promenilo u tvom načinu ljam od kuće, a proizvode šaljem kurada?

rirskim službama, mogu reći da pandemija uopšte nije negativno uticala na

Kristina: Kada sam počinjala sa stva- moj posao. Čak je bilo i dobrih stvari u ranjem još uvek sam bila aktivna na svemu tome. Prva je svakako to što su fakultetu, te nisam imala mnogo slo- se ljudi masovno okrenuli kupovini na bodnog vremena. Na početku je sve internetu i tako otkrili mnoštvo malih išlo sporije, teže, dok se nije pronašao proizvođača. Druga dobra stvar je ta da pravi ritam i uskladile frekvencije. Sada zbog smanjenja kontakata i izlazaka iz sve teče, kao reka, samo prolazi i izlazi kuće imam još više vremena da se pokroz mene. Kada radimo ono što vo- svetim radu, kako na igračkama tako limo to ne vidimo kao posao, već kao i na sebi kroz razne vidove edukacija i uživanje. Ja bih ovo izabrala da radim kurseva o poslovanju, digitalnom mari da ne prodajem i zarađujem od toga. ketingu, prodaji i svim ostalim segmenSituacija takva kakva jeste me nije po- tima preduzetništva. Nisam dozvolila remetila niti donela nešto loše. Zapra- sebi da imam prazan hod ni u jednom vo mi je donela mnogo dobrog. Donela trenutku, i mislim da je to glavni recept mi je više vremena za stvaranje i tišinu za uspeh čime god da se bavimo. za rađanje ideja. Pošto radim od kuće, radno vreme i mere za mene ne posto- Valentina: Kada govorimo o prvim koje. Imam slobodu i uživam u njoj.

racima, mislim da je generalno hendmejderima ponekad teško da prona-

144 mart


đu put do prvih kupaca. Jedna dobra stvar jeste što oni najpre stvaraju emociju koju ljudi prepoznaju i tačno je kad kažu da nama nije cilj isključivo korist, već stvaranje. Ono što mene pokreće jeste lavina pozitivnih komentara i oduševljenje kod ljudi u trenutku kada otvore paket. To je glavni kreator svega. Sada je, naravno, dosta lakše nego ranije. Ljudi prepoznaju trud i rad, stoga se lakše dolazi do novih kupaca. Na koji način dolaziš do svojih mušterija i na koji način promovišeš svoj brend? Da li si vezana samo za Srbiju, ima li prostora da to pređe i naše granice? Kristina: Najviše mušterija dolazi od preporuke drugih ljudi, što mi jako drago. Živa reč je najbolja reklama. Pored toga sam i svakodnevno aktivna na društvenim mrežama i osećam povezanost sa ljudima koji su tu. Dajem svoje srce i iskrenost u svemu što radim i delim, veće promocije od toga nema. Najdraži način za promovisanje su mi darivanja. Volim da dajem i onda iskoristim priliku da to bude i korisno i lepo. Umesto plaćene reklame poklanjam radove i ljudi


sami to dele na svojim nalozima. Moja Valentina: Trenutno se oglašavam na Indela putuju svuda po svetu, ne zadr- stragramu i Fejsbuku. Ove dve platforme žavaju se samo u našoj državi. Često zaista pružaju mnogo i dosta olakšavaju šaljem za Bosnu, Crnu Goru. Nekoliko kad je u pitanju online prodaja. Za sada puta su radovi išli za Italiju, a neki kupci sam početnik, ali ne prestajem da radim, su mi rekli da radovi koje su naručili idu učim i nadograđujem ono što sam na stuu druge, daleke zemlje.

dijama ekonomije učila. Bila sam i ranije upoznata sa konceptom preduzetništva

Katarina: Svoj brend gradim i promo- i to znanje mi je znatno olakšalo upuštavišem kroz postojeće kanale na druš- nje u ovu vrstu delatnosti. tvenim mrežama, prvenstveno na Instagramu. Bilo je vrlo izazovno na početku Kako bi okarakterisala žensko preduzadobiti poverenje kupaca, jer se ne- zetništvo kod nas? dostatak fizičkog kontakta sa proizvodom mora nadomestiti na druge načine Kristina: Poznajem mnogo divnih žena kako bi došlo do kupovine. Vremenom koje se uspešno bave rukotvorinama! sam shvatila da je iskrenost na društve- Sve nas je više! Imam utisak i da je trenim mrežama jedan od presudnih fak- nutna situacija uticala na to. Stari zanati tora, te sam tada prestala da se krijem i ručni rad su ponovo zaživeli! iza svojih igračaka i lično istupila ispred brenda, mislim da je to dosta doprine- Smatram da je najveća svrha i poklon lo u građenju jednog zdravog odnosa ženi mogućnost da stvara i rađa. Dela, poverenja između mene i potencijalnih umetnost i decu. Ako se pronađe način i kupaca. Interesovanje za moje igračke prostor da se to pretvori u posao, način postoji i van granica Srbije, i za sada ih zarade, zašto da ne! Kad je po sredi velika često šaljem našim ljudima koji žive u želja i strast, zaživeće. inostranstvu. Nepouzdanost pojedinačnog slanja i dostave paketa za inostran- Katarina: Žensko preduzetništvo je nestvo je, za sada, jedna od većih prepreka što što svakog dana sve više raste i popriza ozbiljniju prodaju strancima.

ma sve ozbiljnije oblike. Drago mi je što postoji dosta žena na Instagramu koje se

146 mart


bave savetovanjem preduzetnica i pod- Valentina: Žene se podstiču i osnažuju sticanjem na osamostaljivanje i izgradnju na ovaj korak kroz dodelu bespovratnih sopstvenih biznisa. Predrasude postoje i sredstava u iznosu do 400.000 din, što sa njima se borimo svakodnevno, zato je zaista može da da vetar u leđa. Danas je veoma važno imati jasan cilj ispred sebe problem što se žene često odlučuju na i ne obazirati se na komentare i mišljenja ovaj korak iz nužde, a ne jer su prepoznaokoline. Najveću podršku dobila sam od le poslovne prilike i to zapravo otežava žena koje ne poznajem, a našle smo se razvoj poslovanja. Da ne pominjemo disna Instagramu i u istom smo sosu. Sistem kriminaciju, nedostatak samopouzdanja, podrške među ženama preduzetnicama kao i činjenicu da žene imaju manje vreje ogroman, veoma je važno okružiti se mena da se posvete svom biznisu zbog ljudima koji će biti vetar u leđa. Starije obaveza koje imaju oko kuće i porodice. generacije često imaju stav da je jedino Stoga smatram da je podrška države vebitno imati „ugovor za stalno u državnoj oma bitna. Kad je u pitanju networking, firmi“, s druge strane, mlađe generacije moram reći da sam naišla na mrežu divu prvi plan ističu sreću i zadovoljstvo na nih ljudi. To je jedna posebna zajednica radnom mestu, kao i rizik da bismo do gde se međusobno bodrimo i pružamo toga stigli. Zato imam hrabrosti da kažem bezuslovnu podršku. Razmenjujemo da žensko preduzetništvo ima buduć- iskustva, stavove. Moram priznati da nost u Srbiji, jer verujem da će sve više sam bila skeptična na početku, ali sam žena shvatati da mogu sebi omogućiti brzo uvidela da su to zapravo kvalitetne da budu zadovoljne onim čime se bave. žene koje su uspele da se izbore za sebe! Zadovoljstvo je utoliko veće ako ste to nešto same pokrenule i izgradile od nule. Uslovi za žensko preduzetništvo postoje, ali smatram da država može i mora mnogo više, da je potrebno da podstiče i podržava mlade na svakom polju. Treba održavati edukacije i približiti aspekte

EKSER RADIONICA HEKLUŠKA I KONAC BELLA

poslovanja svima koji žele da se upuste u preduzetništvo. 147


Moda Intervju: Milica Antić @_spajdermen Fotografije: Privatna arhiva

Dellgardo

Probudi osećanja i probudićeš i inspiraciju


Društvena mreža Instagram i mali, kre- dan od popularnijih domaćih brendoativni preduzetnici danas su jedan tim. va koji svoje proizvode plasira putem Platforma kao što je Instagram toliko pomenute društvene mreže je i brend se često koristi za deljenje kreativnog Dellgardo, čije majice i zabavni printosadržaja i podsticanje kupovine i po- vi privlače pažnju poslednjih nekoliko drške lokalnim proizvođačima da je godina. Imajući u vidu da u poslednje nedavno dodata i alatka na storijima vreme dosta govorimo o intelektualkako biste u samo jednim klikom imali noj svojini, originalima i kopijama na priliku da podržite i promovišete neki društvenim mrežama, a da je Dellgardo lokalni brend i proizvod koji vam se do- nedavno bio „na meti“ jednog novonapada. Stvaranjem ovakvog prostora za stalog brenda koji je preuzeo njihovu stvaraoce, omogućena je veća vidljivost kreaciju „Ja sam žena svog života”, odmalim brendovima i dolazi do izražaja lučila sam da o tome porazgovaram sloboda kreativnog izražavanja, što je sa Milicom, devojkom koja je osmislila dovelo do boljeg umrežavanja kupaca ovaj slogan. i kreativaca, ali i čestih zloupotreba. JeDa li možete da nam kažete nešto više o vašem brendu, kako je nastala ideja o majicama sa umetničkim motivima i kako je prerasla u ono što danas nazivamo Dellgardo stilom na Instagramu? Dellgardo je nastao pre svega kao želja za samostalnošću jednog mladog para za vreme studija. Naravno, pored toga tu je bila i želja da iskažemo svoju kreativnost, ali i hir da uspemo da realizujemo dobru ideju sa 19 i 20 godina. Krenuo je bez presinga, sa uglom gledanja da je to hobi, a vrlo brzo je postao ozbiljan posao kome se treba detaljno posvetiti. Prvobitna inspiracija jesu bila umetnička dela, jer je to moje interesovanje i želela sam da ga podelim sa drugima. Međutim, kako je brend vremenom sazrevao, sazrevali smo i mi sa njim i tako smo uspeli da formiramo karakter koji oslikava i nas kao ličnosti, ali i Dellgardo kao brend. Upravo taj karakter nas je doveo do ovoga gde smo danas. Ne želimo da budemo 149


samo klasičan brend odeće, želimo da Ko je vas inspirisao ili motivisao da otbudemo mnogo više od toga. Kod nas počnete da se bavite kreiranjem odenema formalnosti, ni šablona, već se će, prvenstveno basic komada? samo i isključivo oslanjamo na intuiciju i pratimo taj unutrašnji osećaj. Ljudi Inspiracija i motivacija su jednostavno to uvek prepoznaju i to je nešto na šta oduvek deo naše svakodnevnice. Mismo neizmerno ponosni. Naša misija slim da ne prođe jedan dan, a da na jeste da pravimo kvalitetnu i unikatnu tom polju nismo napredovali bar za odeću, ali pored toga uvek stremimo 0,01% i to je naša svetiljka na ovom neka tome da prenesemo bar deo naše poznatom putu. Pa hajde da krenemo energije i da učinimo da se neko pre redom. Upisala sam fakultet za modni svega oseća dobro, sad da li je to zbog dizajn, a želela sam da upišem smer za majice koju nosi ili zbog „Dellgardo grafički dizajn. Prelomila sam da zavrsong of the day” pesme, svejedno je. šim prvu godinu na modnom, pa onda Zadovoljstvo je isto, nekome smo ulep- da se prebacim na drugi smer. Međušali dan i nabacili osmeh na lice. Baš to tim, baš na prvoj godini studija mi se je i naš slogan: „Dellgardo makes you rodila ogromna ljubav prema modi kao feel good” i tako će zauvek ostati.

stvaralaštvu, a još veća prema modi kao biznisu. Shvatila sam da je to moj poziv i u kreativnom, a i u poslovnom smislu. Pored toga, nisam odustala od grafičkog dizajna i paralelno sa fakultetom sam završila kurseve za isti. Iz tog razloga sam želela da krenemo sa belim basic majicama, jer je to bilo moje prazno platno za vežbu i usavršavanje u sferi grafičkog dizajna. U to vreme, moj tadašnji momak (a sada suprug) je studirao marketing i menadžment, pa je za naše ideje uvek pronalazio sjajne načine kako da ih realizujemo. Pored svega toga tu je i možda najbitniji sa-


stojak - konstantan rad na sebi, u sva- živimo, jer nam omogućava da plasirakom smislu. Sati i sati guglanja, gleda- mo svoje ideje širokoj javnosti. Tamo nja, slušanja, vežbanja i istraživanja. nas neko gleda, čuje i prati. Kada kaStranice i stranice knjiga koje su nam žem „prati” ne mislim na „follow”, već baš u tom trenutku bile preko potreb- na nešto mnogo više. Mnogi ne razune. Zatim, naša težnja da imamo mir, meju tu razliku, a ona je od krucijalne a da smo stalno u pokretu dovela je važnosti. Nekada su ljudi svoje vreme do toga da naučimo šta je balans, da ispijanja prve jutarnje kafe provodili prepoznamo strah i da se usudimo na uz listanje omiljenih novina, danas je sledeći korak. Činjenica da je svako od to skrolovanje feed-a. Razlika je u tome nas krojač svoje sudbine je nešto čega što novine imaju ograničen broj strana, smo i te kako svesni. Kada se svi ti sa- dok je feed beskonačan. Neophodno stojci pomešaju dobijamo dve ambicio- je iskoristiti dati prostor na kvalitetan zne osobe koje su spremne da se bore način, a to je već naša uža specijalnost za svoju zamisao do kraja, jer drugu i znali smo da će nam ići od ruke. opciju jednostavno ne prihvataju.

Nedavno se imali neprijatnu situaciju,

Zašto ste odlučili da Dellgardo plasi- naime došlo je do preuzimanja vaše rate na Instagramu?

kreacije od strane drugog brenda, možete li da nam ispričate kako ste

Jer nam je tako bilo najbrže i najjed- reagovali kada ste videli vaš natpis u nostavnije. S obzirom na to da je od drugoj interpretaciji? nastanka ideje za brend do pravljenja profila prošlo svega par dana, jasno Iskreno, ne obazirem se previše na vam je koliko smo nestrpljivi. Ne voli- ovakve stvari. Mislim da je ovo pedemo da čekamo „pravo vreme” za nešto, seti put za ove skoro četiri godine da je jer će naš entuzijazam za određenom neko preuzeo neki moj dizajn. Uvek se idejom vremenom oslabiti, a onda i ne- vodim parolom da guram svoju priču i stati. Sve što je polovično za nas nema ako radim to što volim i verujem u svoju poente i to se uvek pokazalo kao ispra- zamisao-ništa me neće osporiti na tom van pogled na datu situaciju. Instagram putu, jer sam (ako ništa drugo) znala je jednostavno zlato vremena u kom da sam ja autor tih dela. Kreacija, kon151


kretnije „vizual” koji je spomenut sam se ideje poklope, jer ako je moguće da videla prvi put četiri dana pre nego što se dešavalo toliko puta da ljudi dobiju sam odreagovala. Obratila sam se oso- istu ideju na skroz suprotnim delovima bi koja stoji iza brenda i predložila da sveta, a da pritom ni ne znaju za postojednostavno rešimo tu situaciju. Nije mi janje ovog drugog, onda su šanse da se uspelo, ali sam opet rekla „nema veze”. to dogodi u jednoj zemlji još veće. Ali u Međutim, trenutak kada sam rešila da svakom slučaju, ako je slučajnost u reodreagujem jeste kada sam videla me- čima, nemoguće je da bude i u samom dijsku pažnju koju je baš taj proizvod vizualu. U suprotnom, ako neko svesno dobio. Nije mi se dopalo to što su lju- preuzme natpis, red je da se promeni di mislili da je to delo nekog drugog, a sam dizajn. Takve stvari mi ne smetaju, nije. Mislim da je jedan od velikih pro- čak naprotiv, nekad mi i laskaju. Preblema medija u našoj zemlji upravo taj uzeti komplet dizajn već nije okej, jer što se ne daje prostor za nove i mlade je onda jako kontradiktorno da osoba ljude koji nisu tu zbog neke konekcije, koja preuzima sebe naziva dizajnerom. već su tu zbog svog dela koje, morate Mislim da se zaboravila malo definicija priznati, nije baš beznačajno i malo u i suština reči dizajner. našem slučaju. I zato ti hvala za ovaj intervju!

Da li se vama nekada desilo da je neko uticao na vas pa ste nehotice stvorili

Da li mislite da je problem upravo to nešto slično nečijem radu? što je bleda razlika između toga kada nas neko, možda i podsvesno, inspi- Da! Desilo se dva puta i oba puta sasvim riše i kompletnog preuzimanja nečije slučajno. I prvi i drugi put smo povukli intelektualne svojine?

proizvode iz prodaje, napravili drugi artikal, opet fotkali i objavili. Jeste ružan ose-

Razlika je jako mala, ali jako bitna. Mi- ćaj, plus je finansijski gubitak, ali takve slim da je biti inspirisan skroz okej, pa stvari se mogu desiti u svakom privatčak i da se preuzme neki natpis. Sma- nom poslu, samo je tematika drugačija. tram da svi imamo pravo na sve reči po- Poenta je da znaš na ispravan način da djednako. Nekad je i situacija takva da rešiš problem koji imaš ispred sebe. 152 mart


Ukoliko ste nekoga inspirisali da stvori nešto nalik vašem radu, da li bi „mention” bio dovoljno dobro rešenje? Bilo bi krajnje korektno, fer i drugarski. I za kraj, možete li da date savet gde pronaći inspiraciju i kako se fokusirati na to da stvaramo autentičan sadržaj? U sebi. Da, tako je jednostavno. Svako vidi svet kroz svoju percepciju i ako ne vidimo inspiraciju, znači da je potrebno da neke stvari rešimo sami sa sobom. Ljudi imaju blokade, a da njih nisu ni svesni. Nisam ih bila svesna ni ja. Milica od pre osam ili devet godina je bila skroz drugačija osoba. Zadržala sam samo vedrinu koju sam posedovala oduvek, jednostavno sam takvog duha. Sve ostalo sam nadogradila, umanjila, promenila i spoznala. Smatram da je način na koji razumemo, volimo i negujemo sebe od velike važnosti. Treba više da istražujemo, putujemo, čitamo, gledamo i slušamo. I više da volimo. Da se prepustimo i uživamo. Mnogo više! Tu leži inspiracija, jer se oslobodi duh i stvari počinješ drugačije da posmatraš i osećaš. Probudi osećanja i probudićeš i inspiraciju.


Moda

Šabloni iz kojih se izlazi i šabloni koji se stvaraju

Intervju: Jelena Gvozden @3oklagijice Fotografije: Pavo style


Mame uvek imaju pune ruke posla, čak Šta vas je privuklo da se opredelite i onda kada ostanu nezaposlene. Od- baš za modne detalje koji se nose na važne i neumorne, Vanja Dončevski i glavi? Martina Ladocki, pored toga što stvaraju mala i velika čuda za sopstvene po- To je nešto što me zanima već dugo. rodice, odlučile su da stvaraju čuda sa Istražujući o tom modnom dodatku, kojima će izaći u javnost i podeliti ih sa pre jedno šest godina, prvi put sam se drugima. Vanja, inženjerka pejzažne ar- susrela sa nazivom „fascinator”. Sam hitekture i hortikulture, i Martina, eko- naziv nam može reći mnogo. Potpunomistkinja, udružile su kreativnost i no fascinira. Detalj koji daje posebnu smelost te su, usred 2020. godine i pan- čar, čak i od neke jednostavne odevne demije koronavirusa, pokrenule brend kombinacije može da stvori fenomePavo style u okviru kojeg nude široku nalan utisak. Na svom venčanju, pre lepezu unikatnih modnih detalja: fabu- šest godina, nosila sam fascinator koji lozne fascinatore, šnale, toke, broševe, sam uradila sa prijateljicom. Željno sam kokoshnike, rajfove i šik šešire. Prave- iščekivala sledeću priliku da opet nosim ći nove oblike, suptilno poručuju da je neki novi model. Prilika se stvorila, ali poželjno izaći iz svih poznatih kalupa. nažalost nisam uspela da nađem neNjihova ideja vodilja je da okuraže žene što što bi mi u potpunosti odgovaralo. u isticanju sopstvenog stila, navedu ih I tako je spontano nastao Pavo Style. da spoznaju šta žele i to glasno zatra- Martini se svidela ideja. Prvo smo naže. Svesne da — kada se pokrene sop- pravile venac za buduću mladu, moju stveni posao, nije dovoljno samo umeti prijateljicu, nakon toga je njena kuma stvarati već to mora biti nešto jedinstve- poželela da nosi fascinator, a onda sam no. U mesecu rođenja Roze Luksem- na red došla i ja. Tri stvari u roku od neburg i obeležavanja Međunarodnog delju dana su bile napravljene za jedan dana žena, pričamo sa Vanjom Don- događaj. Shvatile smo da nam to ide od čevski o njihovom modnom brendu. ruke, da nam se dopada i da prvenstveno uživamo u radu.

155


Odakle crpite inspiraciju i kako ste se le, ali ne moramo reći da smo strepile edukovale za ovaj zanat?

za svaki komad.

Vrlo smo ponosne na to što na samom Koje materijale koristite u izradi i kako početku, a i sada, svi naši modeli nasta- se proizvodi kasnije održavaju? ju potpuno spontano, u procesu rada. Za osnove fascinatora smo istraživale Materijali koje koristimo su razni. S obrazne tutorijale, a deo ukrašavanja i zirom na to da ni jedna ni druga nemagije je samo naša zasluga. Nadamo mamo iskustva sa materijalima, i dalje se da ćemo u budućnosti imati priliku nam dosta vremena oduzima traženje da se usavršavamo, ako ne kod nas, najadekvatnijih. Za šešire smo koristionda definitivno negde u inostranstvu. le filc i materijale koji su slični njemu, samo veštačkog porekla. Za fascinatoŠta vam je za sada najzahtevnije u re koristimo svilu, likru, saten, čipku, procesu izrade?

štof. Preporuka za sve proizvode jeste da se čuvaju u kutijama, pa im je na taj

Kada govorimo o fascinatorima i to- način trajnost zagarantovana. kicama, najzahtevniji je sam početak. Neki kalupi stoje i po 24 časa. Baza je Koga targetirate vašom ponudom? vrlo važna, osnova od koje se kreće. Nakon toga, onaj momenat koji je pre- Sve dame koje žele da budu jedinstveloman jeste samo pričvršćivanje za rajf. ne, posebne i svoje. Naš cilj jeste da Ukoliko se to ne uradi kako treba, vrlo osnažimo sve mlade dame da budu je moguće da će morati da se radi sve svoje, drugačije, da zadrže ono što ispočetka. Nažalost i to nam se desilo. žene krasi i izdvaja, ženstvenost koja Kada je reč o šeširima, radimo ih po ne sme da zamre. Vrlo je interesantno merama kupaca, po njihovom obimu. to što naše proizvode većinski kupuju To je vrlo nezgodno kada je u pitanju dame preko 40 godina. Shvatile smo i online prodaja, odnosno kada dame zašto. To su godine kada čvrsto stojiš nemaju priliku da probaju model. Do na zemlji, sigurna u sebe i ne mariš za sada smo imale sreću da nismo omaši- mišljenje okoline. Mlađe generacije još 156 mart


uvek imaju problem sa tim što misle da je najbolje nositi ono što plasiraju svi veliki modni brendovi. Želimo da se to promeni, moda je zabavna, menja se svake sezone, a sopstveni stil je najbolji način da kažeš ko si ti zapravo. Da li su češće porudžbine po želji klijentkinja ili vašeg dizajna? Dame se uglavnom odlučuju za naše modele. Desi se da zatraže neku drugu boju materijala, a onda to dâ potpuno novu dimenziju modelu. Bilo je i izazova. Neke porudžbine nismo mogle da prihvatimo pošto u tom trenutku nismo znale kako da izvedemo, a neke smo prihvatile i sa njima spoznaje nove tehnike pravljenja. Šešir je, ukoliko nije onaj za plažu, gotovo zapostavljen detalj; u kojoj meri uspevate da ga promovišete kao neizostavan? Mislimo da nije zapostavljen, naprotiv, smatramo da se taj modni detalj vraća na velika vrata. Međutim, naši modeli šešira su vrlo specifični. Ili će vam se dopasti ili ne. Sredina kod njih ne postoji. Imale smo dame koje generalno


ne nose šešire, ali su im se naši mode- će ga nositi. Što se nas tiče, šešir treba li vrlo dopali i uspele su odlično da ih da vam se dopada i da vam mere od„iznesu”.

govaraju. Ne postoje stege niti pravila, bitno je da ste vi očarani modelom i da

Uz kakvu odeću najbolje pristaju še- uživate noseći ga. širi, a u kojoj situaciji se nose fascinatori? Šta treba imati na umu kada Za estetsku privlačnost modela koliko biramo šešir?

je bitna boja, a koliko forma?

Šeširi su svakodnevni detalj koji ople- U našem radu bitno je jedno i drugo, menjuje odevne kombinacije. Pored vrlo su povezani. Mirnije boje, po natoga što su dekorativni, često imaju i šem mišljenju, zahtevaju komplikovapraktičnu namenu. Mi smo u decem- niju formu, a intenzivnije — suprotno. bru imale odličan odaziv. Košava je uči- Ukoliko ipak izabermo neku nenametnila svoje. Fascinatori su ukras koji ima ljivu boju i jednostavnu osnovu, ukras jedinu namenu da baci malo vilinskog je taj koji će dati poseban pečat. praha na svaku odevnu kombinaciju. Generalno su namenjeni za svečanije Da li se trudite da budete prepoznate prilike, ali mi to želimo da promenimo. kao umetnice ili kao modistkinje? Imamo dosta modela koje rado svakodnevno nosimo. Pravila nalažu da se Za sada nam je teško da se etiketiramo. šešir bira u odnosu na to kada i gde će Želimo da nas dame prepoznaju kao se nositi, kao i na oblik lica osobe koja nekog ko radi ovaj posao posvećeno,


strpljivo, sa velikim uživanjem i ljubav- Koja je najupečatljivija lekcija koju ste lju. Želimo da rastemo, da maštamo, naučile iz sopstvenog biznisa? da se usavršavamo. I da budemo sve bolje. A kako će nas prepoznati, to nam Svaki dan učimo i stalno imamo neke i nije toliko važno.

nove lekcije koje nisu direktno povezane sa samom izradom proizvoda. Da

Šta je po vašem mišljenju najvažnije počnemo od onih, može se reći najbada bi se neko izdvojio u moru ponude?

nalnijih: istražujemo nove načine šminkanja, fotografisanja, pisanja tekstova,

Ima dosta faktora koji utiču na to da slanja paketa, dizajna nalepnica.... Ono se izdvojiš, a i da opstaneš. Kako bi se što nam od početka najteže ide jeste izdvojio treba da budeš unikatan, je- upravljanje stranicama na društvenim dinstven, inovativan i kvalitetan. A da mrežama. Ni jedna ni druga nemamo opstaneš, to je još teže i komplikova- preteranog iskustva u tome, a ono što nije. Izdvojila bih istrajnost kao osnovu ne znaš — najviše te i plaši. Imale smo svega. U svakom radu postoje usponi i dosta nezgoda, ali smo na sreću uspele padovi, ne može sve da ide lako. Greš- da rešimo sve i sada se nadamo neke se dešavaju i poželjno je da ih ima. smetanom radu sa uživanjem. Opstaju samo oni koji ne odustaju i koji sve prepreke pokušaju da savladaju.

Omiljena stvar koju ste napravile sebi? Imamo jedan fascinator koji se našao u prvih pet napravljenih. Obe smo vrlo

159


vezane za njega, i moramo da najavimo Da li ćete imati i neke modne detalje unapred kada će koja da ga nosi. Ne za muškarce u budućnosti? planiramo da ga prodamo, niti da uradimo isti. Nosimo ga da nas podseća na Skoro smo imale jedan poziv u emisiju početak i to koliko smo uživale radeći gde je voditelj bio muškarac, a želele ga. On se nalazi i na profilnoj slici na smo da u znak zahvalnosti napravimo Instagram-u i Facebook-u.

neki poklončić. Uradile smo vrlo interesantnu leptir mašnu, i eto, možda je

Čiji stil biste izdvojile kao zanimljiv?

to početak muške linije u Pavo Style-u.

Ukoliko se držimo naših prostora, defi- Kakve korake imate u planu u narednitivno jedna i jedinstvena Isidora Bjeli- nom periodu? ca je uspevala savršeno da iznese svaki svoj aksesoar. U njenoj kolekciji bilo je Velike. Prvenstveno želimo da se edumnogo različitih modela, a njoj je svaki kujemo i budemo još bolje u procesu baš pristajao. To je ono što hoćemo da izrade. Volele bismo da otvorimo galeporučimo. Ukoliko vam se dopada ovaj riju gde bismo, pored izložbenog i provid aksesoara, ne postoji mogućnost dajnog dela, imale prostor za rad. To da vam neće stajati. Zato dame, samo nam je za sada najpotrebnije. Nadamo napred, osmelite se i probajte.

se da će nam se ukazati mogućnost da u tome uspemo.

160 mart


161


Muzika

SA

MISS MON CHERRY NA KAFI

Intervju: Andrea Sigmund @lemurescu Fotografije: Privatna arhiva


leba; smejemo se obe (ja od muke) i počinjemo ispočetka. Isto se može reći i za Višnju, i ona kada nešto zamisli, slabo šta je može zaustaviti; ona gura dok ne istera svoje. Za početak, šta kažeš za moj duks? (Na njemu je Frida Kalo, za koju još od pre znam da je Višnja obožava; zapravo, ova devojka mi padne na pamet svaki put kad ugledam Fridu u bilo kojoj formi.) Uf, odličan je! I da nemam ovu Fridu ovde (pokazuje mi tetovažu na ruci), sasvim sigurno bih imala jednu takvu kao sa tvog duksa preko celih leđa! Podseća Četvrtak je. Prijatno martovsko popod- me na istrajnost, snagu, nepokolebljine. Sedim sa Višnjom Ranđić (aka Miss vost, borbu. Da mi služi kao podsetnik Mon Cherry) u ušuškanoj atmosferi da sve žene imaju ove stvari u sebi, iako jednog kafića u centru Subotice. Našle to ponekad zaboravimo... i da možemo smo se da porazgovaramo o počecima biti sve što poželimo. njene muzičke karijere i didžejingu, o vodama u kojima plovi već (neko će re- Kako i kada si počela da se baviš mući-tek) dve godine, o ljubavi prema ri- zikom? tmu i plesu, kao i preprekama na koje (se) usput nailazi.

Muzikom sam počela da se bavim pre dve godine i to sasvim slučajno. Prija-

Nakon 20 minuta razgovora, primeću- telj i ja smo (isto neplanski) počeli da jemo da telefon ništa nije uspeo da za- organizujemo tematske večeri i žurke beleži. Ne dopuštamo da nas to poko- u klubu Mladost (u Subotici): 80-e, 90-e, 163


Kajla parties, Halloween… Jednom pri- prijatelj sedeo sa mnom i pitao me: „Pa likom jedan moj drugi prijatelj, koji je što baš Cherry DeVill, mala si, slatka inače DJ i trebalo je da pušta muziku si, ne pristaje ti… zašto ne Miss Mon na tom događaju se nije pojavio. Rekla Cherry?” I sama sam zaključila da mi, sam mu: „Ako se opet bude desilo da u suštini, više leži. „Miss” je nekad tu, zbog nečeg ne dođeš, moraćeš da me nekad ga izbacim. „Cherry” deo je jasan naučiš da puštam muziku!” Ja sam se (smeh). šalila, ali je on to shvatio ozbiljno. Sledeći put kad sam se pojavila kod nje- Kakvu muziku obično puštaš? Imaš li ga, samo me je postavio ispred svoje svoje go-to umetnike ili trake? opreme i rekao: „Hajde da radimo!”. Prva pomisao koja mi je prošla kroz Počela sam sa house-om i deep houglavu bila je: „OK, ovde ima jako puno se-om, ali u suštini puštam onu muzisvetlećih dugmića, a ja ne znam ništa o ku uz koju volim da plešem. Ako mene muzici!” Nemam nikakvu muzičku po- nešto „ne vozi” i ako ne mogu da plezadinu, nisam išla u muzičku školu, ne šem uz to, to neću ni da puštam. Ono sviram nijedan instrument, ali jako vo- što inače radim je takozvani crossover, lim da igram! Uglavnom, to je bio sam dakle ne koncentrišem se striktno na početak, i tada sam rekla da ako meni jedan stil, ne mogu da kažem: „E ja sam to ne bude išlo, ako ne budem videla sad isključivo techno DJ ili sam isključismisao, neću nastaviti, ali se ispostavi- vo tech house DJ”. Pošto radim tek dve lo da posle dve godine i dalje radim, i godine, još uvek pronalazim svoj stil. dalje puštam muziku, i dalje učim.

Ono što mene najviše „vozi” jeste techno. Od nedavno sam počela da ga

Kako si odabrala svoje umetničko puštam i najviše uživam u njemu, ali ime?

generalno mešam tech house, progressive house i techno. Pošto sam veliki

Moje prvobitno ime, koje sam koristila tremaroš i tresla sam se na svojih prvih jedno kratko vreme, bilo je Cherry DeVi- deset nastupa (ali verovatno i narednih ll, zbog mog povremenog prgavog ka- deset) pre nego što bih izašla na binu, raktera. Jednom prilikom je jedan moj imala sam traku koja me najviše smiri164 mart


vala, u smislu: „OK, puštam ovu traku i Kako stoji DJ scena u Srbiji, ima li meposle će sve da bude u redu.” U pitanju sta za umetnike ovog tipa? je German Brigante - Marimba. Što se umetnica tiče, izuzetno cenim Charlotte Smatram da definitivno ima mesta. de Witte.

Imamo jako kvalitetne DJ-eve i producente. Ima i klubova, ima i festivala,

Gde si do sada imala prilike za nastu- samo da nam prođe ova korona, pa da pe i „javna pojavljivanja”? Moji nastupi su se do sada svodili na Suboticu, uglavnom u klubu „Mladost” koji je trenutno jedini klub ove vrste u Subotici. Za svoje nastupe uvek volim da uradim nešto posebno, malo drugačije, da ne bude dosadno. Pred jedan nastup sam u konsultaciji sa svojim prijateljem (DJ-em i mentorom) odlučila da za uvodnu traku odradim soundtrack iz Alise u zemlji čuda, što je oduševilo ljude i po ovoj traci me neki i prepoznaju, kao i po još jednoj traci, sa kojom mi neki čak i čestitaju rođendan, a to je Hosh-Midnight. Što se drugih stvari tiče, odradila sam mixeve za dva podkasta, jedan za Solidified iz Beograda, koji vodi beogradski DJ Derek West, dok sam drugi nedavno radila za Dark Matters, i bio je čak i uvodni podkast za ovu godinu.

možemo dalje!


Kada si već pomenula koronu, kako i DJ-eva. Na prošlogodišnjem Let’s Mix It koliko je uticala na tvoju priču?

takmičenju, koje predstavlja takmičenje neafirmisanih DJ-eva, pobedila je

Što se mene tiče, prošle godine sam žena, Katalina. imala prilike da puštam na par mesta, ali se na kraju sve to otkazalo zbog vi- Koji su izazovi bavljenja ovim poslom rusa, tako da se definitivno vidi prilično kada se nalaziš u manjoj sredini? negativan uticaj na industriju. Međutim, stvorilo se „mesto i vreme” za neke Što se konkretno našeg grada tiče, vedruge stvari. S obzirom na to da sam DJ lika mana je to što mi trenutno imamo na početku, više pažnje sam posvetila samo jedan klub u kojem možeš nasvom radu i tehnici, radila sam na usa- stupati kao DJ, i male su šanse da te vršavanju, tako da bi se u suštini moglo vide ljudi iz veće sredine, iz Beograda. reći da je trenutna situacija imala i po- Moraš se oslanjati na poznanstva i na zitivnog i negativnog uticaja.

marketing (na tome sam moraš da radiš). Nama iz manjih sredina je malo

Ima li razlike u prihvatanju i uopšte teže da se „probijemo” u veće. Takođe, građenju karijere između muških i moraš da balansiraš između toga da ženskih DJ-eva?

budeš prepoznatljiv i da istovremeno donosiš nešto novo, da ne dosadiš pu-

Iz mog iskustva, nema neke velike ra- blici - u klub gde puštam muziku dozlike. Podršku sam uglavnom dobija- laze ljudi koje ovaj tip muzike zanima la od svojih kolega, a ne od koleginica. i to manje-više bude ista ekipa. Volim Podkaste za koje sam imala prilike da da izgledam drugačije svaki put kada radim vode muškarci, zatim tu je i DJ nastupam. Jednom prilikom sam obukoji me je naučio svemu, moj mentor. kla frak i stavila leptir-mašnu, u drugoj Imam podršku svojih prijatelja koji su prilici bi mi autfit bio inspirisan nekim stariji DJ-evi, to su isto sve muškarci. Mi- Diznijevim likom, ali gledam da ne preslim da ni sama publika (više) ne obra- teram, da to ipak ne bude klasičan cosća toliko pažnju na to da li si muško ili play. žensko. Osim toga, sve je više ženskih 166 mart


Možeš li da nam ispričaš neku zani- nakon mog nastupa, tačnije niz njegomljivu anegdotu sa nastupa? Možda vih „neprijatnih ponuda”. Po prirodi neko manje prijatno iskustvo?

znam da budem dosta prgava tako da sam ga krajnje odlučno odbila, bila sam

Za svoj prvi nastup imala sam ogromnu, čvrsta i ozbiljna, međutim, kad sam stiali ogromnu tremu. Radila sam zajedno gla kući, slomila sam se. Bilo je tu i plasa svojim prijateljem, DJ Peepolly-jem i kanja i svega i svačega. Zapitala sam prva sam puštala. Bila sam zadovoljna se da li me ljudi angažuju zbog moje kako sam odradila svoj deo, ali me tre- muzike ili zbog toga što sam žena. U ma izgleda i dalje neverovatno radila, i jednom momentu mi je čak proletelo kada je čovek preuzeo drugi deo seta, kroz glavu da odustanem od DJ-inga, ja sam pokupila svoje stvari i pobegla! ali sam odlučila da apsolutno treba da Bukvalno sam se išunjala iz kluba, da nastavim jer volim to što radim, ljudi me niko ne primeti. Otišla sam u Beer vole to što radim, da je to bio samo je& Caffe gde sam naletela na svog ta- dan loš primer, da će se ovakve stvari dašnjeg momka i njegovog prijatelja, verovatno (nažalost) dešavati i ubudukoji su inače nameravali da dođu na će, ali da je na meni kako ću na to da moj nastup i koji su me vratili nazad u reagujem. Mladost. Sve to nije trajalo duže od 10 minuta. Ušunjala sam se nazad, opet Šta je najbolji savet koji si dobila? pazeći da me niko ne primeti. Još uvek pod utiskom „svog bekstva” i adrena- Budi svoja! Više ljudi mi je reklo da tolina, rekla sam svom kolegi u jednom kom nastupa na sceni imam karaktetrenutku: „E znaš šta, nastaviću ja” i ristične pokrete, čak je vlasnik Mladopreuzela mu set. Nakon žurke mi je pri- sti jednom prilikom upalio reflektore jatelj rekao da sam verovatno jedini DJ i uperio ih prema meni, jer ja moram koji je pobegao sa svoje žurke.

da đuskam i dok puštam muziku. Prvo mi nije bilo jasno zašto, žurka se još ne

Neprijatnost je vezana za jedan priva- završava, zašto svetla, pa mi je posle tan događaj gde sam puštala muziku i nastupa objasnio. Vremenom sam poodnos jedne muške osobe prema meni čela više pažnje da obraćam na tehni167


ku miksanja, ali ja ne mogu da ne đu- Šta Mon Cherry obično peva pod tuskam! Ljudi na osnovu mojih pokreta šem? sada već znaju kada mogu da očekuju prelaz, brejk-čim ja raširim ruke, to je Kantri (glasno se smejem, jer takav odgovrištanje! To je ono što ti daje energiju, vor nisam očekivala, a smeje se i Višnja)! publika koja reaguje na ono što radiš. Jedna od mojih tetovaža glasi: „Sunshine Da bi meni bilo lepo, mora i publici da mixed with a little hurricane” i deo je tekbude lepo! Drugačije ne može.

sta iz jedne kantri pesme.

Koji savet bi ti dala nekome ko počinje Šta je sledeće za tebe? Koji su ti kratda se bavi ovim poslom?

koročni, a koji dugoročni planovi?

Upornost, samo upornost! Ljudima Konstantno usavršavanje, jer sve uvek je danas dostupno svašta, mi bismo i napreduje! Što se konkurencije tiče, gleovo i ono, pogotovo kad pogledaš nečiji dam da se ne upoređujem ni sa kim i ne život preko društvenih mreža. Svačiji opterećujem time od koga sam bolja ili izgleda savršen, svi se bave svim i sva- gora, to me ne interesuje, ali smatram da čim, ali ti nikad ne znaš pravu pozadinu uvek moram da radim na sebi i usavršatoga. Znači, samo upornost, rad, red i vam svoj rad. Čim prođe korona, najpre disciplina. I naravno-da budeš svoj, kao bih volela da izađem (makar) van Subošto su i meni rekli. Naravno da treba tice, da nastupam na nekom festivalu, a da imaš uzore, pratiš druge umetnike onda i van granica. Takođe, da ovo što koji su uspeli, ali nikako da kopiraš. Je- sad radim ne bude samo hobi, nego da dan od najvećih komplimenata koji mi preraste u veći deo mog života. je ikad upućen bio je „Višnja? Srpski Dennis Cruz!” Cruz mi je inače jedan od omiljenih DJ-eva.


169


Školica nevinosti:

Zdravlje

Šta bih volela da sam znala pre gubljenja nevinosti?

Tekst: Jovana Petković @logicavka


Dobrodošli na drugi čas školice nevi- Šta uopšte znači biti spreman? Ni dan nosti, čas koji je verovatno trebalo da danas nemam tačan odgovor na ovo pohađate pre mnogo godina. Ako ste pitanje. No, ono što hoću da kažem nekad gledali bilo koji tinejdžerski film i je da gubljenje nevinosti zaista menja ako ne živite u pećini ili ispod kamena, neke stvari. verovatno ste svesni toga da je jedno od najvažnijih pitanja u adolescenciji Nevinost sam izgubila kasnije u odnopitanje kada ćete izgubiti nevinost. I to su na moje drugarice, imala sam skone prestaje ni kada odrastete, samo ro devetnaest godina. Srećom, moje što se umesto gubljenja nevinosti fo- iskustvo nije bilo traumatično, bila sam kus premešta na pitanja kvaliteta sek- opuštena, jer sam smatrala da sam već sa. Vratimo se na temu.

dobro teorijski potkovana, znajući priče mojih drugarica. Gledano iz današnje

Reklo bi se da je pravo vreme da izgu- perspektive, smatram da nisam bila bite nevinost onda kada se osećate spre- ni izbliza dobro informisana kao što bi mnim. No, stvari bi bile jednostavne da trebalo da bude osoba koja se upušta je sve tako crno-belo. Ukoliko ste, kao u seksualnu aktivnost. Najpre hoću da i ja, skloni tome da previše razmišljate, kažem sledeće: da, seksualna aktivnost na pamet će vam doći razna pitanja. će te promeniti. I to neće biti u nekom Kako da znam da li sam spremna (spe- smislu iz tih tinejdžerskih filmova koji man)? Kako da znam da li hoću da iz- postavljaju nerealno visoke ili besmigubim nevinost zato što svi oko mene slene standarde za adolescente. Poto rade? Kako da znam da li će on (ona) sle gubljenja nevinosti ćeš imati jedno hteti da bude sa mnom i posle? Hoću iskustvo više, a pre svega imaćeš jednu li biti drugačija (drugačiji) nakon toga, odgovornost više. Prema sebi i prema hoću li se drugačije osećati? Da li će me seksualnom partneru. boleti?

171


Seks je lep, ali seks sa sobom nosi i po- alne odnose. Drugi deo, o kome ćemo sledice. Znate film „Lajanje na zvezde”, danas pričati, ima veze sa psihom. Spobar se nadam da mlađe generacije za menula sam da seksualna aktivnost sa njega znaju, s obzirom na to da je film sobom nosi jedan vid odgovornosti. stariji od dvadeset godina. Sve u svemu, Pored toga što iziskuje odgovornost u ima scena gde Milić Gavranić kaže: „Je pogledu kontraceptiva, seks je pre sveli vidiš, Piki, sa kojim se predznanjem ga osluškivanje sebe, sopstvenog tela, ide u kafanu?”, aludirajući na Filozofa i osećaja, emocija, ali isto tako i osećanje njegovo znanje o poreklu alkohola. Čemu ovo? Da se ja pitam, svako bi morao da ima predznanje o seksu, pre nego što u njega stupi. Bitno je kada ćeš izgubiti nevinost, ali je bitnije da znaš koje ćeš kontraceptivno sredstvo koristiti, kako se ono pravilno koristi, da znaš dovoljno o polno prenosivim bolestima. Pre svega o hu- tog drugog u intimnom odnosu. Tremanom papiloma virusu (HPV-u), za ba obraćati pažnju na svoje granice i koji devojke mlađe od 26 godina mogu granice koje nam postavlja seksualni da dobiju vakcinu i koji je glavni uzrok partner. Jeste bitno kada ćeš izgubiti raka grlića materice, opake bolesti koja nevinost i to treba da uradiš kada se je ubila mnoge žene. Kontracepciji i pol- osećaš spremnim, ali je daleko bitnije nim bolestima treba da se posveti „je- da to uradiš sa pravom osobom i iz pradan ceo čas”, te neću više o tome danas vih razloga. Dakle, ne treba stupati u dužiti. To je bitan, teorijski deo, koji ne prvi seksualni odnos zato što su svi oko treba preskočiti pre stupanja u seksu- tebe seksualno aktivni ili ako ne veruješ


toj osobi i sa njom ne osećaš bliskost.

Ono o čemu se ne priča dovoljno jeste

Ne treba stupati ni u jedan seksualni

da je uvek u redu reći NE. U bilo kom

odnos iz bilo kakvih uslova, jer su onda

trenutku, nebitno da li ste već goli, da li

mnogo veće šanse da se takav doga-

je on navukao kondom i želi da počne

đaj pretvori u traumu. Dalje, ne oče-

sa penetracijom, nebitno koliko stra-

kuj da će prvi seks biti magičan. Neće

sno da te ljubi... Apsolutno uvek mo-

izgledati kao što je to predstavljeno u

žeš da se predomisliš i prekineš odnos.

tinejdžerskim filmovima. Ti filmovi su

Ukoliko kažeš ne ili ako tebi seksualni partner/partnerka kažu ne, to se uvek mora poštovati i mora se obustaviti svaka akcija istog trenutka. Na to mislim kad kažem da je seks odgovornost prema drugom. Na još nešto želim da skrenem pažnju. Penis + vagina nisu jedini vid seksa. Da je tako, muškarci homoseksualnog opredeljenja bi

dobrim delom i odgovorni za pogrešna

večito bili device. Dakle, postoji analni,

uverenja koja imamo o seksu i ljubavi.

oralni i razni drugi vidovi seksa koji, ta-

Tvoj prvi seks neće biti nalik onom što

kođe, podrazumevaju gubljenje nevino-

ti je ispričala najbolja drugarica, drug

sti. Dolazimo do zaključka da seks nije

ili bilo ko drugi. Tvoje prvo seksualno

samo ono što se tradicionalno smatra,

iskustvo je tvoje i samim tim jedinstve-

niti se treba oslanjati na stara shvata-

no. Ukoliko se dogodi da bude magično

nja o pojmu nevinosti. I u jednom i u

- super, a ako ne, to ne znači da si loš,

drugom slučaju tradicija pokušava da

odnosno loša u seksu. Seks je veština

uokviri i ograniči nešto što je fluidno.

koja se uči i unapređuje vremenom.

Nešto što nije jednostavno definisati, 173


baš zato što je individualna stvar, živ tobom, u redu je da seks nije ispunio odnos koji se stvara u trenutku.

tvoja očekivanja, u redu je i da si aseksualna, odnosno aseksualan.

Smatra se da seks treba da bude nešto lepo, zato je čitav svet opsednut njime. Verujte, volela bih da je meni neko sve Seks je prva asocijacija na uživanje. Ali ovo rekao pre nego što sam stupila u znaš šta, seks uopšte ne mora biti uži- seksualne odnose. Seksualnost jeste vanje. I to je OK. Možda ćeš prilikom bitan deo ličnosti i bitan deo odnosa svog prvog seksualnog iskustva po- sa partnerom, ali ne čini srž ličnosti, niti misliti: „I, to je to? Oko ovoga se pra- srž odnosa. Ako to važi za sam seks, vi čitava frka?” Primetićeš da su mnogi onda važi i za prvi seks, to jest gubljenje opterećeni seksom, a da ti niko ni ne nevinosti. Tvoja ličnost nije definisana spomene da može biti pravo s**nje time da li si devica ili ne. Zaboga, seks i daleko ispod svih tvojih očekivanja. bi trebalo da bude nešto lepo, blisko Ovo naglašavam, zato što postoji veli- i intimno, nema potrebe da mu se to ka verovatnoća da ćeš pomisliti da ne- oduzima i zašto komplikujemo tamo što nije u redu sa tobom. Znam o čemu gde ne treba, dok istovremeno upropričam, jer sam i ja kroz to prošla kad šćavamo i gledamo crno-belo tamo gde sam izgubila nevinost. Sve je u redu sa treba razmišljati u raznim nijansama?

174 mart


O svim ovim dilemama i pitanjem nevinosti imala sam zadovoljstvo da popričam psihoterapeutkinjom Mirelom Pavlović (@psihoterapija.i.savetovanje). Kada je pravo vreme za gubljenje ne- Da li gubitak nevinosti utiče na psihu vinosti?

i ako utiče kakav je taj uticaj?

Pravo vreme za gubljenje nevinosti je Gubitak nevinosti, u svakom slučaju, ono, koje sama osoba proceni kao pra- za mlado biće predstavlja svojevrstan vo, obzirom na svoju psiho-fizičku spre- stres. To je promena kojom, na izvestan mnost, odnosno zrelost. Samo društvo način, stupate u svet odraslih. Ako ste se, takođe, potrudilo, kroz zakonsku za to spremni – dovoljno informisani, regulativu, da postavi nekakvu grani- zreli i u pitanju je osoba sa kojom ste cu (bar kada je u pitanju odnos izme- već neko vreme bliski, kojoj verujete, i đu punoletnih i maloletnih lica). Ono sa kojom se osećate voljeno i prihvašto je izvesno je da ne treba žuriti, niti ćeno... biće to jedno lepo, ako ne i neu seksualne odnose stupati iz pogreš- zaboravno iskustvo. Na dobar način će nih razloga, što je doduše prilično čest vas uvesti u svet seksualnosti, koji je slučaj – strah da nećemo moći da se često zbunjujuć i za već odrasle ljude. adekvatno uklopimo u društvo onih za A ako ne, ostaje mogućnost traume za koje verujemo da su to već učinili, bo- ceo život. Nekada se ona uspešno prejazan da će nas dečko ostaviti zbog ne- vlada, ali nekada i ne. kog ko će biti opušteniji po tom pitanju, radoznalost, želja da se bude prvi ili u trendu, i tome slično.

175


Da li gubljenje nevinosti u kasnijem Postoje li posledice ako se nevinost uzrastu ima posledice po psihu?

izgubi u ranoj adolescenciji? Da li je rano gubljenje nevinosti povezano sa

Sve što nije uvremenjeno, što nismo promiskuitetom ili je to predrasuda? odabrali svesni sebe, drugih, trenutka, i eventualnih posledica – može ostaviti Do osamnaeste godine (pa i kasnije), manja ili veća oštećenja na biće i kasniji deca i mlada bića prolaze kroz različite život te osobe. Zavisi od sklopa same razvojne faze, od kojih su neke i veoma ličnosti, životnih iskustava koja su obe- komplikovane, pa i burne. Adolescenležila ili će tek obeležiti njen život, po- cija, na primer – razvojna faza u okvidrške koja se ima od strane porodice, ru koje se formira identitet, koji će biti pa i porodične istorije (nekada se tra- određena vrsta temelja našeg kasnijeg ume prenose sa generacije na genera- života. Da li na lošem temelju može niciju, čega i ne moramo biti svesni). Sve knuti kuća? Naravno. Koliko će ta kuća u svemu, treba pratiti sebe, i ne činiti biti stabilna i kvalitetna? Zavisi od temeništa što nas užasava ili sa čim nismo lja. Promiskuitet je, opet, priča za sebe, u skladu. Ono što je dobro za nas, ne i generalizacije tog tipa nisu zahvalan mora biti dobro za druge, i obratno. U zadatak, jer uzroci mogu biti različiti, od svakom slučaju, uvek postoji moguć- slučaja, do slučaja. A da društvo nalazi nost konsultovanja sa onima kojima načina da tabuizuje određene stvari, u verujemo ili stručnjakom.

cilju njihovog sprečavanja – da, naravno. To mu je i uloga.

176 mart


177


Zdravlje

BAHOVE KAPI nežno balansiranje uma, tela i duha

Tekst: Merima Aranitović @soul.blooming


Iz ugla Bahovog praktičara I ovaj mart biće posvećen ovoj temi, posmatran očima Bahovog praktičara, holističkog savetnika. Ovog puta sam Mart me je uvek asocirao na žene – ćer- izabrala da pišem iz ugla praktičara neke, majke, prijateljice. Možda je Dan kako bih podsetila čitateljke na nežnost žena bio taj inicijalni dan koji je u moju i efikasnost cvetnih kapi. podsvest urezao to da ovaj mesec pripada ženskom rodu – ali, mislim da je Cvetne esencije, nastale u prvoj polovini asocijacija sasvim ispravna. U martu prošlog veka kao organizovani sistem kreće da se budi priroda, da zemlja iz nazvan Bahove kapi, po svom tvorcu, semena stvara nov život, a ono što je nastavile su da se razvijaju i šire polje mirovalo tokom zime se budi i raduje svog delovanja, a kroz praksu ih sve bosuncu koje unosi život i živost u naše lje upoznajemo i dokazujemo njihovu živote. Svakog marta na svom blogu i korisnost. društvenim mrežama posebno se posvetim temama koje pomažu ženama Danas je već u nekoliko slučajeva i emda osveste sebe, svoje vrednosti, da pirijski pokazano da cvetne esencije ojačaju, ako treba promene uverenja i mogu rezultirati fiziološkim promenaosete koliko su moćne i važne.

ma – tj. promenama na fizičkom nivou. Još je doktor Bah govorio da ako dovedemo u red naše emocionalne izazove i naše fizičko telo je spremno ili spremnije za blagostanje.

179


Cvetne esencije kao vrsta vibracione majka, supruga, kada pati za ljubavlju terapije

svojih bližnjih, vuče traumatska iskustva vezana za ljubav (ovo je iskustvo

Cvetne esencije su vrsta vibracione te- kojem ja mogu da svedočim, ali nije rapije i koriste se kao holistički pristup jedini uzrok). Ukoliko samo ove fizičke za postizanje blagostanja i samoisce- izazove sagledamo, shvatamo koliko je ljenja. Njihovo dejstvo je sveobuhvat- važno da smirimo um, podignemo duh no – one balansiraju um, telo i duh. Na da bi telo moglo da se posveti izlečenju. suptilan način one rade na energetskim Bahova terapija, kao i terapije drugim poljima tela i imaju sposobnost da sti- cvetnim kapima su divna komplemenmulišu njegovu urođenu sposobnost tarna terapija koja pomaže bilo kojoj samoizlečenja.

drugoj holističkoj terapiji ili konvencionalnoj medicini.

Moja praksa i rad sa ženama Bahove kapi i druge metode isceljenja Od početka praktikovanja cvetnih kapi, one su me podsećale na nežnu majčinu Kombinovanjem Bahove terapije i konruku. I ona je nežna i blaga, ali upor- vencionalnih načina isceljenja omoguna i neizbežna kad reši da nas dovede ćavamo ne samo mentalno i duhovno u red i ravnotežu. Moja praksa je većinom posvećena ženama. Život žene od rođenja do samog kraja je izuzetno slojevit. Stresogeni faktori utiču na hormonalni status, na rad žlezda sa unutrašnjim lučenjem, posebno na štitnu žlezdu. Rastanci, nedostajanja, gubitak dragih ljudi žene osete kroz jajnike. Bešika često boli kad treba da pustimo ili otpustimo nešto. Dojke su, barem iz primera prakse, ranjive kada žena tuguje jer nije poštovana i cenjena kao


lečenje, već često i lečenje tela u smi- nije važna bolest već kako se mi u vezi slu ublažavanja tegoba, bolesti i stresa. sa njom osećamo. Jer, bolesti koje se Cvetne esencije su savršeno pogodne jave nisu nešto van našeg načina života za svakoga ko želi da poboljša svoje i osećanja. Bolest nije samo iskakanje emocionalno blagostanje, poveća svo- jednog organa iz stroja, to je iskakanje ju vezu sa sobom ili drugima, produbi iz onog trojnog jedinstva i stoga je bitsvoju praksu meditacije, očisti negativ- no zastati, pokušati da se nađe uzrok nost ili postigne celokupno isceljenje zašto naše telo pati, koje su to blokade na dubljem nivou.

koje onemogućavaju normalnu vibraciju i čistiti uzroke dok ne dovedemo naš

Kada radim s ženama, uvek se obradu- um u mir i spokoj, a time i telu pružamo jem kada kažu da ih je lekar poslao kod mogućnost da se isceli, a ne samo da Bahovog praktičara. Čak sam i sama u otkloni posledice disharmonije. poslednje vreme imala sreću da naiđem na lekare koji lekove ostavljaju kao kraj- Šifrovane poruke našeg tela nju nuždu, a savetuju dovođenje linije um-telo-duh u jedinstvo. Divno je kada Kada emocionalni i mentalni simptomi sa različitih strana idemo ka istom cilju stignu do tela, to su znaci za uzbunu. – upravo onom što je dr Bah i govorio – To su poruke, šifrovane, koje naše telo šalje i traži pomoć. Ako se udubimo i mirno sagledamo šta se dešava, moguće je da otkrijemo uzroke i pomognemo sebi da budemo dobro i dobri. Zato je uloga savetnika izuzetno važna. Mi moramo da znamo da slušamo, ali i da čujemo šta nam to govori žena preko puta nas. Žene koje sednu preko puta mene sve češće govore o tome kako su zapustile sebe u duhovnom i emocionalnom 181


smislu, kako su se žrtvovale za nekog, da učini nešto dobro za sebe, dovodeći a sada se osećaju usamljeno, tužno, iz- um-telo-duh u dobro stanje, blagostadano. Sve češće su prisutni disbalansi nje i mir. između posla i ženstvenosti, seksualnosti, materinstva. Visoki zahtevi koje Samosagledavanje i upoznavanje nameću mediji i velike korporacije, dovode do anoreksije, bulimije, osećaja Kada su žene koje su preko puta mene, neadekvatnosti u sopstvenoj koži. Do- kroz priču otvore i same polako uspevode do straha od neuspeha, straha da vaju da uvide šta je njihov izazov i na ne budu skrajnute, straha od starenja, čemu to treba da rade. Nije uvek od od samoće, neispunjenosti.

početka jasno gde leži uzrok – nekad je potreban put da se do njega dođe, ali

Zašto je uloga praktičara važna? Kada to i jeste princip Bahove terapije – ljunešto nije u redu, u balansu, čovek sam štiti traumatska iskustva, izazove, sloj sebi često teško može da pomogne – po sloj. Samo tako dolazimo do istinjer promena ne može da se desi u istim skih rezultata i promena koje su duuslovima u kojima je nastao disbalans. goročne. Treba životnu, emocionalnu, Osoba treba da se izmakne i bude spre- radnu, porodičnu, socijalnu, religijsku mna za promenu, a uloga terapeuta je potporu pronaći u njima samima. Ako tu izuzetna – jer on je taj jezičak na vagi je neki od ovih segmenata oslabljen ili koji pomaže i slušanjem, ali još više sa- žena ne može da nađe snagu u sebi da vetovanjem i preporukom određenih određeni uslov poboljša, tada u terapikapi da onaj ko se obratio ne uradi ne- ju uključujemo i terapiju rezilijentnosti. što ishitreno ili da ne odustane pred preprekama, već da nastavi svoj put – Vreme da prodišemo punim plućima jer na kraju je zadovoljstvo izuzetno. Žene su dugo učene da svoj bol, patBahova terapija, razgovor sa Bahovim nju, nesreću kriju iza maske, da uvek terapeutom može biti izuzetno korisna moraju da budu spremne za ono što i blagodatna za svakog ko želi istinski drugi od njih očekuju i često odlaze u

182 mart


bolest, jer se nesvesno to čini lakšim glas bez uslovljavanja i prilagođavanja. putem nego priznati da ih boli duša, Bahove kapi nam pomažu da vratimo da su emocionalno povređene i razoča- kontrolu nad sopstvenim životom, da rane. Lakše im je da o sebi pričaju kao budemo aktivni i odgovorni za naše o fizičkom bolesniku – jer je to druš- promene, balans i isceljenje sebe i u tveno prihvatljivo, dok se sve drugo i fizičkom i u psihičkom smislu. dalje često stigmatizuje. Anksioznost, depresija, tuga, malodušnost, težnja za drugačijim, smislenijim, ispunjenijim životom i dalje se podvode pod nešto što je izmišljeno, što je znak slabosti, pa čak nekad i kao izbegavanja da se ispune očekivanja onih sa kojima žive. Kad duša boli to je znak da smo je dugo zanemarivali, da je početno zrno naraslo u lavinu, koju smo, umesto da smo počistili čim se pojavila, gurali u stranu, zatvarali se u sebe i gurali je sve dublje i dublje, a ona je kupila sve one mrvice koje su u nama godinama nastajale i na kraju se ta lavina spustila u telo i prerasla u fizički bol.

„Svako od nas ima božansku misiju na ovome svetu, a naše duše koriste naše

Radost hodanja ličnom životnom umove i tela, kao instrumente da odrastazom

de svoj posao, tako da kada sve troje rade u glas, rezultat je savršen, i savr-

Ono što svi treba da naučimo jeste kolika šeno zdravlje i sreća.“ je sreća i privilegija slediti svoj put, osećati se ispunjeno, slušati svoj unutrašnji

Doktor Edvard Bah, „Oslobodi sebe“, 1932. godina 183


Putovanja

Mjanmar za početnike

Tekst i fotografije: Jelena Ranković @desiderata_traveller



Trenutno u Mjanmaru nakon vojnog

Tihi glasovi običnih ljudi, to je ono što

puča kojim su generali počistili demo-

me zanima na mojim putovanjima, jer

kratski izabranu vlast, na hiljade ljudi

na prvi pogled svaka zemlja pokazuje

protestvuje širom zemlje. Usled nasil-

različito lice od svega onoga što nam je

nog suzbijanja demonstracija na stoti-

poznato i to često može da nas zbuni,

ne demonstranata je izgubilo život. Ova

rastuži, uplaši. Međutim, ono što odu-

priča je naša mala podrška ljudima koji

ševljava jeste da kada istražimo slojeve

se bore za bolji život.

kulture, religije, hrane, običaje, umetnost...dođemo do onoga što nam je

Kako izgleda zemlja za koju se veruje da

slično. Samo ljubav pomaže da dose-

nema dobru karmu, koja je dugo bila

gnemo do onoga što nas sve kao ljud-

izolovana, gde se po preporuci astrolo-

ski rod spaja. Gde god da smo rođeni

ga vozi desnom stranom iako je volan

na ovom svetu, pod uslovom da smo

na istoj, zemlja u kojoj su živeli Kipling,

ljudi. Na početku da razjasnimo neke

Džorž Orvel, a dobitnica Nobelove na-

dileme.

grade za mir posle decenija kućnog pritvora postala premijerka? Idemo, u laganom ritmu...


BURMA ILI MJANMAR?

će to bolje razumeti od nas sa Balkana?

Nekadašnja Burma 1989. godine pro-

Do skora kada je bilo moguće putovati

menila je ime u Mjanmar. Zvaničan na-

ipak kao turisti niste mogli otići baš u

ziv države je Republika Unije Mjanmar

sve delove zemlje.

(Republic of the Union of Myanmar). Novo ime, kažu bolje odražava etnič-

Kada putujem ljudi me najviše zanima-

ke različitosti u državi (vlada priznaje

ju. Ljubazni, gostoljubivi, duhoviti, pa-

135 etničkih grupa, a Burmaci su samo

žljivi i radoznali. Ljudi o kojima nisam

jedni od njih). U tom zamahu promena

znala ništa. A ljudi u Mjanmaru su kao

nekadašnji glavni grad Rangun je sada

draga familija koju nisi video dugo. Oni

Jangon, promenjen je glavni grad, za-

su ujedno i moj najjači utisak.

stava, himna… ŠTA IM JE TO NA LICU? IĆI ILI NE?

Tanaka je nacionalno obeležje, prirod-

Svaka priča o odlasku u ovu zemlju za-

na tradicionalna kozmetika koju kori-

počinje pitanjem da li je etički putovati

ste duže od 2000 godina. U pitanju je

tamo. Najčešći razlozi koje spominju

puder od istoimenog drveta koji se po-

zagovornici bojkota su nizak stepen po-

mešan sa vodom nanese na lice. Koristi

štovanja ljudskih prava, etničko čišće-

se kao kozmetika za negu kože, protiv

nje, diktatorski režim, sumrak huma-

bubuljica, ali nanose je i kao zaštitu od

nosti…Imali su različite faze u istoriji.

sunca, jer hladi. Takođe se koristi i pro-

Izolovanost duže od pedeset godina,

tiv zlih očiju, protiv uroka, jer se veru-

otvaranje granica za turiste, opozicione

je da donosi sreću onome ko je nosi.

pozive da turisti ne treba da dolaze jer

Najviše je koriste žene, ali nije čudno

time podržavaju režim… Sve u svemu,

videti i muškarce sa tanakom. Neki su

komplikovano je veoma. Međutim, ko

posebno maštoviti i vešti u iscrtavanju.

187


188 mart


GDE SE NALAZI?

Promenjeno je ime države, himna, za-

U jugoistočnoj Aziji, na obalama Ben- stava, imena reka... Sastoji se od sedam galskog zaliva i Andamanskog mora. država: Rakajn (Rakhine), Čin (Chin), KaGraniči se: na zapadu s Bangladešom, čin (Kachin), Šan (Shan), Kaja (Kayah), na severozapadu s Indijom, na severo- Kajin (Kayin), Mon (Mon) i sedam regiistoku s Kinom, na istoku s Laosom, a ona: Sagaing (Sagaing), Tanintarji (Tana jugoistoku s Tajlandom.

nintharyi), Iravadi (Irrawaddy), Jangon (Yangon), Bago (Bago), Magvej (Ma-

Površina:

gway), Mandalej (Mandalay). Dalje se

676.578 km².

dele na distrikte i opštine.

Stanovništvo:

Glavni grad:

55.622.506 (iz 2018.) od toga Burmanci od 2005. Nejpjido. (Bamar) 68%, Shan 9%, Karen 7%, Rakhine 4%, Kinezi 3%, Indusi 2%, Mon 2%, Valuta: drugi 5%

Kyat (izgovara se čat) ali se koriste i dolari. Ono što je posebno zanimljivo

Zvanični jezik:

jeste da isključivo primaju nove novča-

Burmanski, ali postoji preko 80 dijale- nice dolara, pa vodite računa. kata. Zastava: Religija:

Zastava je promenjena 2010. godine

Budisti 87.9%, Hrišćani 6.2%, Muslimani umesto stare korišćene od 1974. go4.3%, Animisti 0.8%, Hindu 0.5%, ostali dine. Ima tri horizontalne štrafte žutu, 0.2% (podatak iz 2014. godine)

zelenu i crvenu, sa belom zvezdom u sredini. Boje predstavljaju solidarnost, mir, spokoj, hrabrost i odlučnost.

189


BURNA PROŠLOST I KOMPLIKOVANA SADAŠNJOST Britanci su u tri rata od 1824. do 1885. osvojili zemlju i uključili je u sastav Britanske Indije. Tokom Drugog svetskog rata japanska vojska je 1942. godine za samo nekoliko meseci izbacila Britance iz Mjanmara. Britanci su 1945. godine povratili zemlju. Burma je stekla nezavisnost 4. januara 1948. godine, a 1989. godine država je promenila ime u Mjanmar. Vojska je pučem od 1. februara sa vlasti svrgla demokratski izabranu vladu i izvela državni udar. Pravi razlozi puča nisu do kraja jasni. Novine pišu da dobar deo motiva leži u ličnim ambicijama načelnika generalštaba Min Aunga Hlainga, kao i poniženju armije ubedljivom pobedom San Su Ći na izborima. Od nezavisnosti politička nestabilnost

formiranje demokratske vlade nakon

je kulminirala 1958. godine kada je voj-

izbora na kojima je pobedila stranka

ni vrh preuzeo vlast, a zatim ponovno

predvođena Aung San Su Ći, ćerka oca

1962. godine kada je vojska svrgnula

mjanmarske nezavisnosti Aung Sana.

demokratski izabranu vladu. Nakon

Ova dobitnica Nobelove nagrade za

povlačenja generala Ne Vina, 1988.

mir provela je više decenija u kućnom

godine vlast je preuzela grupa njemu

pritvoru, do skoro je bila državna savet-

bliskih oficira na čelu s generalom Sau

nica i predsednica vlade. Sa državnim

Maungom koja je nakon 1990. godine

udarom ona je uhapšena, i njeno oslo-

pojačala izolaciju zemlje, nedopustivši

bađanje je prvi zahtev demonstranata.

190 mart


ZANIMLJIVOSTI

VEROVANJE U BROJEVE I HOROSKOP

Vozi se desnom stranom puta, iako au- NA DRŽAVNOM NIVOU - NUMEROLOtomobili imaju volan s desne strane. GIJA I HOROSKOP Državni vrač je 1970. godine socijalistič- Pred kraj britanske vladavine, vlada je kom vođi rekao da će se takvom pro- podnela ostavku jer im je astrolog namenom odbraniti od opasnog napada knadno otkrio da je 20. jul, dan kada su s desnice. Ta odluka i danas važi, s tim podneli zakletvu, bio veoma loš. Najšto sam viđala i novije, retke automo- pogodniji termin da nova-stara vlada bile sa volanom na levoj strani.

položi zakletvu bio je petak 1. avgust između 18.20 i 18.25 časova, što su ovi i 191


uradili. Zemlja je proglasila nezavisnost davnih dana. Šetnja sa plastičnim če4. januara 1948. godine u 4.20 ujutru. šljem nije nimalo čudna, možda samo Preseljenje prestonice iz Jangona u Nej- nama turistima. pjido počelo je u trenutku koji su odredili astrolozi – 6. novembra 2005. godi- DLAKE DONOSE SREĆU ne u 6.37 časova. Velike demonstracije I još nešto, nokat na malom prstu se opozicije su počele 8.8.1988. godine pušta zbog čačkanja ušiju i dokaza da si (poznate kao ustanak 8888). General bogat i ne radiš u polju, pa ti se može. Ne Vin, je poslušao svog astrologa koji Mladeži imaju značenje u odnosu gde je tvrdio da mu je srećan broj 9 koji je se nalaze na licu. Ako su blizu očiju, postao simbol tadašnjeg režima. Čak osoba plače često. Dlake koje rastu iz su i ubačene novčanice u apoenima de- mladeža donose sreću i ne čupaju se. ljivim sa devet, 45-čat i 90-čat koje su Onaj ko ima tri dlake baš je srećković. kasnije povučene iz upotrebe.

Tako tvrde!

Zemlja obiluje istorijom, znamenitim FRIZURE ZA MUŠKARCE hramovima, a stanovništvo se izdvaja Osim monaha koji moraju da imaju ludim frizurama. Prošlost i sadašnjost obrijane glave, sretala sam baš origise konstantno prepliću. Sve vreme bo- nalne fanki dase koji svojom ekstravaravka će me pratiti osećaj da sam vide- gancijom i kreativnošću privlače pažnju. la mnogo toga, a da zapravo još nisam Od davnina datiraju posebni stilovi koji videla ništa. Dakle, red mode, red isto- su i danas aktuelni uz malo modernirije, čisto da nam se ne zavrti u glavi

zacije. Na vrhu ostavljaju dužu kosu i prave repiće ili punđice. Kreativni su

FRIZURE ZA ŽENE

i kada su boje u pitanju. Blanš je već

Pre nego što krenemo u obilazak lepota, standard, momci se hrabro farbaju u prvo da se počešljamo na mjanmarski najluđe boje. Takođe, nije retko videti način. Nije teško, dovoljno je da imaš i lak za nokte na muškim rukama i sjaj dugu kosu da bi mogao da je obmotaš na usnama. oko češlja. Veoma praktična moda iz

192 mart


Za Mjanmar, engleski književnik Kipling davno je napisao da on ne liči ni na jedno poznato mesto. Džordž Orvel je nakon života u ovoj zemlji postao pisac. I ja sam otišla po nova iskustva, dozu nadrealizma, autentični deo Azije, inspiraciju za pisanje. Radoznala i otvorena za upoznavanje jedne nove zemlje, novih ljudi. Jer kako to obično biva, kada misliš da si sve video…

193


Putovanja

Humanitarni turizam

o ženskoj solidarnosti i „nevidljivoj“ strani egzotičnih destinacija

Tekst i fotografije: Jelena Jović @jjtravelblog


,,Putovanje vam nije samo uživanje.

Propustimo tada, zaokupljeni sobom

Nije uvek udobno. Ponekad boli, ne-

i svojim mislima, da primetimo gde se

kada vam čak slomi srce. Ali, to je OK.

nalazimo, ali stvarno. U kakvom smo

Putovanje vas menja - treba da vas

okruženju i ko su zaista ljudi – muškar-

promeni. Ostavlja tragove u vašem

ci, žene i deca sa kojima se susrećemo.

sećanju, u vašoj svesti, u srcu i telu.

Više nam skrene pažnju smeće i prljav-

Nešto ponesete sa sobom...a nadamo

ština nad kojima se zgražavamo, mirisi

se, nešto dobro ostavite iza sebe.’’

koji nam ne prijaju, buka jezika koji ne

Entoni Burdejn

razumemo, nego što smo svesni ljubavi i radosti koji isijavaju iz svakog osmeha,

Kada biramo destinaciju za odmor,

pogleda i reči ovih ljudi.

naročito ako je ona veoma daleko, vodimo se time da izaberemo najlepše

Na Zanzibar sam nedavno otišla sa

plaže, najtoplije i najčistije more, najbo-

željom i namerom da naučim poneku

lje hotele, najukusniju hranu, čarobne

važnu lekciju o životu. Po pravilu, kada

izlaske i zalaske sunca, šarene i vesele

nešto odlučimo i poželimo svim svojim

suvenire koji će nas i po povratku pod-

bićem, kao i onda kada nam je neko

sećati na taj ,,beg’’ od uglavnom (a sada

iskustvo potrebno za naš dalji razvoj,

naročito) mračne svakodnevice. Kada

to i dobijemo. Tako su i moj boravak

dospemo u te krajeve iz svojih snova i

na Zanzibaru obeležili događaji koji su

mašte, prepustimo se uživanju, upija-

pokrenuli važna razmišljanja i podstakli

nju svim čulima svega onoga čega smo

ideje koje će, nadam se, uskoro dobiti

željni, mada nam često u početku, to

i svoju materijalizaciju.

otpuštanje briga i stresa nagomilanih vremenom, malo teže ide.

195


Obilazeći ostrvo sa ciljem da što potpu-

namestilo se tako da mi je postalo ja-

nije upoznam život na Zanzibaru, su-

sno da nešto treba da preduzmem.

sretala sam se sa lokalnim stanovništvom koje raštrkano stanuje u selima

„Davanje ne znači samo donaciju, radi

ili zaseocima, a pošto je izuzetno visok

se o tome da svojim delovanjem na-

natalitet i porodice broje i po desetoro

pravite promenu.’’

dece, opšti utisak je takav da na sva-

Keti Kalvin

kom mestu koje sam obišla sve vrvi od dečje graje i smeha. Kako su mene lo-

U Stoun Taunu, glavnom i jedinom gra-

kalni vodiči kao nekoga ko brine o grupi

du na Zanzibaru, upoznala sam Šeron,

putnika sa kojima sam putovala zvali

menadžerku hotela u kome sam od-

mama, bilo mi je simpatično, pa sam

sedala u danima između putovanja sa

se na to i odazivala. Na jednoj farmi začina, nakon temeljnih objašnjenja o začinskim biljkama i stablima, naučivši mnogo o ukusima koje volimo, ali i o tome kako pojedine začine možemo da koristimo za lečenje na način kako to lokalno stanovništvo uglavnom radi, iz gomile razigrane dece izdvojio se jedan dečačić od oko tri godine i stao ispred mene. Gledao me je svojim krupnim, pomalo tužnim okicama, podigao ručice u vazduh tražeći da ga uzmem u naručje i oslovio me sa - Mama. Dok sam ga podizala, jedva sam uspela da zadržim suze. Kasnije su mi objasnili da su sva deca na Zanzibaru neposredna i da sve žene čiju toplinu osete tako zovu i smatraju ih mamama. Unutar mog grudnog koša je nešto kliknulo i 196 mart


turističkim grupama koje sam vodila.

ženje „Zanzibarske majke’’ je definisalo

Ova energična, hrabra i odlučna, viso-

osnovne pravce svog delovanja. Poziv

ko svesna žena, osnovala je udruženje

koji sam dobila nakon prepoznavanja

koje se zove Zanzibar mamas.

sa dečkićem koji me nazvao mamom, pretvorio se u akciju koja se realizovala

Prepoznavši ozbiljne izazove sa kojima

kada sam sa Šeron i drugim mamama

se suočavaju samohrane majke, ra-

krenula u obilazak ovih „okrnjenih’’, ne-

zvedene žene koje je sistem odbacio,

srećnih porodica sa nezaposlenim maj-

a čiji su se muževi ponovo oženili bez

kama. Te žene na svojim leđima nose

obaveze da izdržavaju porodicu koju

breme odgovornosti za te mlade živote

su napustili (najčešće jer se stide dece

dok istovremeno nemaju ni osnovna

koja su rođena hendikepirana), udru-

sredstva za život, niti zdravstveno osiguranje koje bi bolesnoj deci omogućilo bolji i lakši život. Udaljene od glavnih puteva, skrivene od očiju turista koji dolaze na ostrvo po zabavu i razbibrigu, ostavljene su bez opcija. Dan proveden sa njima ostavio je na mene dubok trag i kreirao osećaj urgentnosti da sve što je u okviru mojih mogućnosti učinim kako bih podržala „Zanzibarske majke“. „Nije bitno koliko dajemo, već koliko ljubavi unesemo u to davanje.’’ Majka Tereza Zanzibarske majke čini grupa udruženih žena okupljenih oko ideje za prikupljanje neophodne pomoći i podrške ženama u nevolji, jer i same znaju šta je njima u jednoj takvoj zajednici potreb197


no, ali i deci koju gaje kod kuće. Među- autentično, originalno i egzotično. Butim, saosećanje sa njima mogu da osete dući da ćemo u torbe sa kojima se vrai druge žene, koje nisu nužno biološke ćamo kući upakovati najlepše darove majke, a koje dolaze na ovo ostrvo za- zemlje koju smo posetili, možemo deo čina sa najlepšim plažama, najsočnijim svoje odeće, obuće, kozmetiku i peškii najukusnijim voćem, najatraktivnijim re ostaviti onima kojima su potrebniji i najkreativnijim nakitom koji će ovde nego nama. Možemo da ih ostavimo pred povratak Zanzibarskim mamama

pronaći.

na primer. Takođe, sve one sitnice koje „Stanje sreće ne proizvodi ono što

želimo da ponesemo kući i darujemo

dobijemo ili uzmemo, već proizlazi iz

svojim prijateljima možemo svesno ku-

onoga što dajemo.’’

povati u prodavnicama ispred ženskih

Ben Karson kooperativa i na taj način iznova podržati žene zaposlene u istim. Tih dana rodila mi se ideja koja možda nije suštinsko rešenje izazova sa U savremenom svetu u kome je otukojima se suočavaju Zanzibarske maj- đenje poprimilo oblike epidemije, moke, ali može da postane inicijativa koja žemo same da napravimo korake koji će osvestiti žene i pružiti novu, važnu će humanost, solidarnost i saosećanje dimenziju putovanjima. Mogla bih da vratiti na scenu. Naše malo može nekoga nazovem humanitarnim turizmom. me značajno da olakša život. To je neMnoge od nas kada se odluče na puto- što čega moramo da budemo svesne i vanje planiraju kupovinu interesantnih da putovanja koristimo kao priliku ne ,,krpica’’, nakita, ulja, kozmetike i slično samo da upijamo lepotu i radost, već i uvek se oduševimo onim što ne može da na gostoprimstvo uzvratimo ljubavda se pronađe kod nas, jer želimo nešto lju i dobrim delima.

198 mart


199


s

Kolumna

Tekst i fotografije: Milica Bojović @devojka__od_papira

O ženama, majkama i ljubavi


s

slikovit način pokazuju koliko je lepota promenljiva kategorija, subjektivan doživljaj i proizvod društvenih očekivanja koja mogu biti tek odlika jednog vremena.

Svaki mesec ima svoju kraljicu dana, Sigurno svako od vas zna barem jednu kao što svaki dragi kamen ima jedin- ženu koja nešto proslavlja ovog mesestvenu lepotu. Mart i jedan dan u nje- ca. Ja znam za jedan jubilarni rođendan, mu posvećen damama, međutim kod kojim mi je počeo mart. Jedan sestrinski nas taj dan se pretvara u čitav mesec. sredinom meseca, koji će se poklopiti Ovaj broj magazina će ostati kao sve- sa izlaskom ovog broja. Znam i da će dočanstvo toj misli. Vekovima tražena jedna Ana koja je na hemoterapiji dobipravda, dobija svoj oblik i formu.

ti čestitku ispunjenu glasovima ljubavi brojnih žena koje je i ne poznaju.

Verovatno niste znali da neke države

imaju veći broj žena nego muškaraca. Proleće približava sunce i dobre vesti. Rusija, na primer, ima oko 9 miliona Nisu nam potrebna istraživanja da biviše žena. Nikada ne bih pretpostavila smo shvatili da sa lepšim vremenom i tako nešto. Zanimljivo je i da samo 2% mi bolje funkcionišemo. žena opisuje sebe kao „lepe“. To mi je

već sasvim jasno, ali mi se ni malo ne Duša nalikuje slikarskom platnu. Upijadopada. Pune smo samokritičnosti, a mo boje i ispunjavamo život snagom i sve iz potrebe da se dopadnemo druš- hrabrošću, što me u isti mah podseti na tvu koje nam kroz istoriju nameće ideal jedno od najznačajnijih imena iz naše lepote. Sigurna sam da je svako od nas istorije umetnosti. Nadeždu. Sasvim je u jednom trenutku na društvenim mre- logično da je i ona pronašla put do ove žama naišao na vest o „brkatoj princezi“ priče, jer delimo mesto rođenja, sa jaEsmet, zbog koje se navodno ubilo 13 zom od nešto više od jednog veka. prosaca. Volim takve priče koje nam na 201


Sestra Milica, bila je književnica, a brat seca takođe dobijaju priznanja, stihove Rastko takođe. „Umetnik se sam u sebi i zagrljaje. Često razmišljamo, čitamo i traži, a kad će doći njegov cajt i da se pišemo o nekim znamenitim ličnostinađe, drugo je pitanje“ – govorila je Na- ma, a sve što nam je istinski važno i dežda, a ja verujem u plodno podneblje potrebno, i tu je uz nas, retko biva javno i to da svako ime sa sobom nosi odre- vrednovano i pohvaljeno. đenu misiju. Nadežda Petrović, žena kojoj su posvećene knjige, ulice, Memo- Svako ima svoju priču. I svaka je vredna rijalni muzej, galerija, novčanica od 200 pomena. Ipak, pitam se da li je previše dinara, dve osnovne škole, spomenici lična? - u Čačku (ispred Gimnazije), Novom Sadu (kod zadužbine Pavla Beljanskog), I moja mama je slikala. Davno. DeveBeogradu, Nišu i bista u klivlendskom deset i neke, čekajući dolazak ćerke na Rokfelerovom parku. To je druga po svet. Veruje se da ono što trudnice rade redu ženska bista u Srpskoj kulturnoj tokom „drugog stanja“ prenose na svoje baštini, pored one sa likom Mileve Ma- dete. U mom slučaju se isprva nije činilo rić (Ajnštajn), a kompanija Google za tako. Osim po liku, što su mnogi zapanjen 142. rođendan odala joj je počast žali, ničim nisam ličila na svoju majku. specijalno dizajniranim logotipom na Svojom blagom naravi nije uspevala da početnoj stranici. Nadežda je spoj tra- me drži za ruku, a zbog čega je to tako dicionalnog i savremenog, ona je žena ni danas ne znam. Tražila sam izgovor ispred svog vremena.

u tome da ćerke liče na ujake. Tu je već bilo logike, ali sve sličnosti, uključujući i

Mnogo je takvih jedinstvenih žena, iako gestikulaciju, do izražaja dolaze tek daje ona govorila da ne želi biti žena, već nas. Ono što pokušavam da prenesem samo slikar, a ovom prilikom bih sa u većini svojih priča jeste, da ne smenjom uporedila samo jednu grupu žena mo čekati „specijalan“ dan i datum da takve hrabrosti. Majke. One ovog me- se nekome posvetimo, da pokažemo

202 mart


ljubav, da kupimo poklon. To možda Ljubaznost i brižnost nikada ne zastana vreme znaju majke, jer one se brinu revaju, zato najmanje što možete učio svemu, od početka ili u mom sluča- niti za drage osobe jeste napisati im ju, ćerke, koje sa trideset odu od kuće. pismo. Svaka majka, baka, sestra i druStres kao posledica mnogih briga, može garica, biće veoma zahvalne na tom dovesti do veoma ozbiljnih zdravstve- gestu. Postoji jedna kutija u trećoj fioci nih problema, zbog toga se i obraćam u i dobro poznati osećaj, razlog zašto se ovom maniru. Da osvestim način na sva ta hartija zauvek čuva... koji se ophodimo prema svakodnevnom, jer uspomene su jedina stvar koju S ljubavlju, nam niko ne može oduzeti.

M.

Oživljavam onu kada sam zagrlila ženu svog života ispred Karlovačke gimnazije, zamišljajući da je Nadežda ovekovečila taj trenutak, velelepno poput same građevine i živopisno, poput „Kosovskih božura“, pa se hitro vraćam na pisanje, ponešena idejom za zahvalnicu svim ženama, bez izuzetaka. Veliki smo onoliko koliko na sebi radimo. Na roditeljima je da nam pruže pravilan odgoj, a na nama da se iz te osnove razvijamo. Sve ostalo je pitanje afiniteta i naravno, ljubavi.

203


treba da uradite kada razmišljate o

gradite se. Želim da skrenem pažnju

preprekama jeste da utvrdite da li su

da pozitivno razmišljanje mnogo više

one fizičke, spoljašnje ili psihičke – da

služi da utiša glavne ometajuće fak-

li će prepreka biti nešto što fizički ne

tore u motivaciji, a to su negativne i

možete, da li će vam se nešto spolja

kritične misli. Prepoznajte taj glas u

isprečiti na putu ili prepreka leži u

svojoj glavi i slušajte ga, možete i za-

vama? Kada to utvrdite, razvrstajte

pisivati šta vam kaže: „Nećeš uspeti!

te prepreke u one koje možete da

Ti ovo ne umeš! Nesposoban si! Spor

kontrolišete, one na koje možete da

si! Preskočio si danas planiranu ak-

utičete i na one koje ne možete ni da

tivnost!“ Kada naučite da prepoznate

kontrolišete ni da na njih utičete.

ovaj glas unutrašnjeg kritičara mo-

Jedan od načina na koji možete da obnovite svoju motivaciju svakodnevno jeste da svoj cilj zapišete i zalepite ga na nekom vidljivom mestu. Ne podcenjujte moć zapisanog cilja, tako postavljena namera je izuzetno jak pokretač. Prilikom postavljanja ciljeva vodite računa da budu adekvatni. U periodu pandemije izuzetno je važ-

ćićete i da prestanete da ga slušate. Prosto prepoznajte koliko njegove rečenice utiču na vašu motivaciju i birajte da ga ne čujete. Nagradite se za svaki postignut cilj, na svakoj etapi puta. Nagrada služi da vam jasno stavi do znanja da ste nešto postigli, i to će utišati vašeg kritičara i pokrenuti vašu motivaciju za narednu etapu puta.

pratite nas

no da postavljate kratkoročne ciljeve. Dugoročni ciljevi su trenutno mnogo

Da sumiram, prepoznajte odakle do-

teže ostvarivi zbog velike neizvesno-

lazi vaša motivacija (unutra ili spolja)

sti. To ne znači da ne možete imati

na osnovu toga predvidite moguće

dugoročne ciljeve, važno je samo da

prepreke na putu do cilja, grupišite ih

ih razbijete na manje kratkoročne ci-

u one na koje imate uticaj i na one na

ljeve. Ispunjenje manjeg, dostižnijeg

koje nemate, znajte šta ćete uraditi

cilja je još jedan faktor koji će hraniti

kada dođe do prepreke. Jasno defini-

vašu motivaciju.

šite cilj, razbijte ga na manje, kratko-

plezirmagazin.com plezirmagazin.net

I na kraju, pozitivno razmišljajte i na204 mart

ročne ciljeve, zapišite ga sebi na vidljivo mesto, zamolite svog kritičara da


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.