Plezir magazine #87

Page 1

Februar 2021. Broj 87

PleziR m a g

a

z

i

n


Uvod Usporimo. Možda ste proteklih meseci „pregoreli” od posla, briga oko zdravlja, finansija, halabuke oko praznika, sopstvenih očekivanja od „novog početka“ i silne želje da se ova situacija što pre završi. I to ništa nije iznenađujuće, a psiholozi nas uveravaju, sasvim je normalno, štaviše i očekivano. Šta jedino možemo uraditi kada svet postane nezaustavljivo brz? Možemo da zastanemo, razmislimo i usporimo. Da manje pričamo, a više slušamo. Da manje planiramo, a više vremena provedemo prisutni. U svetu „multitaskera i „overachivera” najveći luksuz i poklon sebi jeste da naučimo da usporimo, oslušnemo sebe i živimo u svom ritmu. Spora moda, spora hrana, spora putovanja, uživanje u ritualima, naš su izbor i najiskrenija preporuka, stoga ovakve teme možete očekivati kako u ovom, tako i u narednim mesecima! Koncept sporog života podrazumeva naglašavanje sporog pristupa svakom aspektu našeg života. Februar je mesec ljubavi. Neko kaže februar, neko drugi mesec, a neko veljača. Utisak kome i dalje, ni mesec dana kasnije ne mogu da se otrgnem i tema o kojoj često razmišljam jeste revolucija ženske hrabrosti koja se odvija pred našim očima, a predvođena je hrabrom glumicom Milenom Radulović. Niz hrabrih svedočanstava žena koje su doživele različite oblike seksualnog nasilja i uznemiravanja, koja su usledila, ulivaju mi nadu da nijedno od ovih zlodela i zločinaca ubuduće neće proći nekažnjeno. Ne treba zaboraviti ni hrvatsku glumicu Jelenu Veljaču koja je o sličnim iskustvima progovorila 2019. godine i time odškrinula vrata na ovim prostorima da se o ovim bolnim temama javno i hrabro progovori. I kad pogledam, događaj od pre mesec dana nam (uz događaje koji se smenjuju neverovatnom brzinom) deluje kao daleka prošlost, ali na nama je da ne dopustimo da važne teme i heroine poput pomenutih žena ikada ponovo budu stavljene u drugi plan. Usporimo. 2

februar

Teodora Kovrlija, Plezir magazin


Sadržaj

KOLUMNA Online špartanje

006

014

Pismo prijatelju

020

Čovek kao super-ekosistem

ŽIVOTNI STIL

ŽIVOTNI STIL

#SVESKE

Tatjana Obradović: Kada vas ljubav pozove krenite za njom

026

ŽIVOTNI STIL PlezirRitual

118

ZDRAVLJE

ŽIVOTNI STIL Japan: Prijatna vožnja

112

KOLUMNA

DIZAJN BINA 2021

Školica nevinosti: O jednakosti muške i ženske nevinosti

124

132

ŽIVOTNI STIL 032

U ime ljubavi

146

ZDRAVLJE

KOLUMNA

ZIMSKA DEPRESIJA U DOBA COVID KAPITALIZMA

MOŽDA SMO SAMO MALO DUŽE 152 GLEDALI IZA KAPAKA

040

KNJIŽEVNOST

KOLUMNA

Razlistavanje

Jaka kao...papir!

044

KOLUMNA

ŽIVOTNI STIL Da li koronavirus smanjuje naš socijalni kapital?

156

080

Alhemija duše

160

EKOLOGIJA

PUTOVANJA

Dnevnik eko aktivistkinje

Šta možemo da naučimo o životu dok smo na Zanzibaru? 164

084

EKOLOGIJA Nega bez otpada

094

MODA Sporo je dobro

102

3


redakcija

Teodora Kovrlija

Nina Simonović

Milena Goševski

Andrijana Kovrlija

Ljiljana Maletin Vojvodić

Sofija Mirčetić

Ana Stambolić

Bojana Đuričić

Merima Aranitović

Vesna Belušević

Marko Vajović

Jelena Jović

Ana Mandinić

Anđelija Popović

Andrea Sigmund

Jelena Gvozden

DejanaVukadinović

Milica Bojović

Jovana Petković

Milica Antić

PleziR 4

februar

Anamarija Prgomet


by PleziR

Pletivo

5


ONLINE ŠPARTANJE Osluškivanje ritma prirode i usklađivanje našeg unutrašnjeg sata s ciklusima prirodnih promena, potraga za balansom, smirenjem, ritualima koji donose radost, neke su od tema u fokusu ovomesečnog online špartanja. Sa vama kao i obično delim lične favorite, u ovom slučaju Instagram profile žena koje me svojim radom inspirišu da čuvam radoznao i otvoren um za drugačija iskustva i pristupe različitim temama. Predlažem vam da se ne zadržite samo na njihovim Instagram profilima već da sami istražite i upoznate se sa njihovim radom malo opsežnije putem njihovih knjiga, podcasta, njuzletera i blogova. Uživaćete, obećavam!

6


Pripremila: Teodora Kovrlija @teodora_kovrlija

7


@bethkempton

8

februar


@katherinemay_

9


@susannahconway

10

februar


@simpleandseason

11


@beckyocole

12

februar


@circleofpines

13


Dizajn

BINA 2021 Šetnja kroz istoriju beogradske i srpske arhitekture


Šesnaesto izdanje Beogradske internacionalne nedelje arhitekture biće održano od 22. aprila do 20. maja 2021. na nekoliko lokacija u Beogradu, u organizaciji Društva arhitekata Beograda i Kulturnog centra Beograda. Kao i ranijih godina, jedan od najatraktivnijih programa ove manifestacije biće mnogobrojne šetnje beogradskim lo-

Fotografije: BINA promo

kacijama od naročitog arhitektonskog značaja, ali i izleti u druge gradove koje odlikuje bogato i intrigantno arhitektonsko i istorijsko nasleđe.

15


Sa dolaskom proleća, naročito će biti Stručno vođenje pod nazivom „Arhitekatraktivne šetnje na otvorenom, koje tura i sećanje – jevrejsko nasleđe u Beopočinju vođenjem kroz Aleje Novog gradu” osvrnuće se na prisustvo Jevreja groblja. Danas, posle više od jednog u Beogradu još od 16. veka, otkada su veka postojanja, ovo groblje predstav- značajno učestvovali u kreiranju vizuellja istorijsko-spomenički memorijal od ne kulture samog grada. Krećući se uliposebnog značaja za nacionalnu isto- cama Jevrejskom, Solunskom i Visokog riju i kulturu. Šetnja će početi od ulaza Stevana, učesnici šetnje biće upoznati u Novo groblje i obuhvatiće obilazak sa prostorom na kojem su Jevreji neglavnih aleja, pojedinih skulptoralnih kada živeli, kao i sa specifičnostima njidela i grobova znamenitih ličnosti. Po- hovog života na Dorćolu. Iako na ovom sebna pažnja biće posvećena prostor- prostoru danas nije sačuvano jevrejsko nim celinama Arkadi, Aleji velikana, arhitektonsko nasleđe, biće razmotreAleji zaslužnih građana, Aleji streljanih no urbanističko jezgro grada, a potom i rodoljuba, kao i arhitekturi i istorijatu društveno-političke promene kroz koje Crkve svetog Nikole, Kapeli vojvode je jevrejska zajednica prolazila. Radomira Putnika, Srpskoj kosturnici branilaca Beograda 1914-1918. godine, Ruskoj kosturnici i Iverskoj kapeli.

16

februar


Program „Savske obale i ono što ih spa- Na kraju ove programske celine biće orja” podrazumeva vožnju brodom i ra- ganizovan izlet do Pančeva, koji podrazgledanje arhitekture ovog dela grada zumeva obilazak centra grada, tri trga, sa vode. Modernistički Beograd, umno- građevine, spomenike i urbani dizajn, gome zasnovan na topologiji i vredno- jedan napušteni urbanistički projekat stima prostora koji svojim tokom obli- iz šezdesetih, Muzej Stari magistrat i kuje najveća reka Balkana, etalon je ra- novu opštinu, industrijske spomenike znovrsnih i najčešće raznorodnih praksi i priče o znamenitim građanima, Đorđu naših arhitekata, urbanista i političara. Vajfertu, Urošu Prediću, Mihajlu Pupinu i Nebojši Glogovcu. Biće organizovana i šetnja kroz naselje Cerak Vinogradi – koje je izgrađeno u Na otvorenom prostoru biće i šetnja periodu od 1978. do 1985. godine na Terazijama, program „Beogradska škoprostoru bez nasleđenih urbanističkih la stanovanja/Novi Beograd” i izlet „Seslojeva. Izvedeno je prema projektu cesija u Subotici”. Tokom Beogradske arh. prof. Darka Marušića, arh. Mileni- internacionalne nedelje arhitekture, je Marušić i dr Nedeljka Borovnice, iza- biće i nekoliko šetnji zatvorenog tipa: branom na jugoslovenskom pozivnom vođenje kroz Sava Centar i Hotel Crown konkursu 1977. godine. Pre dve godine Plaza (nekadašnji Interkontinental), je zbog očuvanosti originalne struktu- obilazak Instituta IMS, Astronomske re i arhitekture proglašeno za kultur- opservatorije, i Doma štampe. no dobro i time postalo prvi stambeni kompleks u Srbiji koji je u celosti stavljen pod zaštitu Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda.

17


Povodom predstojeće Beogradske sishodno definisanim funkcionalnim internacionalne nedelje arhitekture zonama. Na fakultetu su postojala prerazgovarali smo sa Ružicom Sarić, čla- davanja sa temom Higijena stanovanja. nicom autorskog tima

To je poštovano kako u projektovanju, tako i tokom realizacije.

U okviru programske celine šetnji, nekoliko lokacija je u dugogodišnjem fo- Ove godine ste se odlučili za dva izleta kusu manifestacije BINA. U današnje van Beograda – u Pančevo i Suboticu. vreme kada se sve više govori o eko- Zbog čega je arhitektura upravo ova loškom stanovanju, kao i načinu ukla- dva grada interesantna za program panja urbanističkih celina u (prirodni) BINE? ambijent grada, šta nam ove lokacije govore o nekadašnjem pristupu ar- BINA pored pešačkih šetnji Beogradom hitekata i urbanista o ovim gorućim organizuje i izlete u drugačije urbane temama?

ambijente. Ovaj put BINA predstavlja dva vojvođanska grada, Suboticu na

Možemo reći da je na neki način eko- severu i Pančevo na jugu. Spaja ih zaloški pristup stanovanju bio primenji- jednička urbana kultura. Nadamo se van. Veoma se vodilo računa o zelenilu, da ćemo ove godine ostvariti izlet Secevrstama sadnica, orijentaciji i poziciji na sija u Subotici. Subotica se u moderan parceli. Zeleni ambijenti su bili ozbiljno srednjoevropski grad razvijala krajem dizajnirani unutar centralnog gradskog XIX i početkom XX veka kada je grad jezgra, kao i u obodnim gradskim nase- doživeo izuzetan urbani, industrijski, ljima. Takođe, orijentacija u odnosu na graditeljski i kulturni procvat. Na ovom strane sveta, osunčanost, ružu vetrova, izletu ćemo videti i kako Subotica čuva saobraćajne tokove, parkove, vodne i neguje svoje nasleđe. Mnogi Beogratokove, bila je određujuća za funkcio- đani nikada nisu osetili atmosferu Pannalnu organizaciju stana sa jasno i svr- čeva, njegovi istoriju i arhitekturu iako

18

februar


je grad veoma blizu. Šetnju „Pančevo, priče o građevinama i građanima” iz 2019. su naši BINA pratioci tražili da ponovimo. Jedna od šetnji biće posvećena naselju Cerak-Vinogradi koje podseća na arhitektonski koncept gradnje u socijalizmu. Šta nam ovo naselje govori o nekadašnjoj kulturi stanovanja? Šetnja Cerak Vinogradi prikazuje urbanističku prefinjenost naselja sa jakim ekološkim akcentom zelenila. Ulice Kestena, Bresta, Breze, Lipe… meandri zelenila i parkovi, pružaju stanovnicima naselja visoku kulturu stanovanja. Promišljane su sa ljubavlju kroz profesionalnu i privatnu harmoniju arhitektonskog para Marušić i njihovog projektantskog tima, koji je tokom realizacije razrađivao projekat do najsitnijih detalja, u birou na samoj lokaciji naselja. Naselje Cerak Vinogradi je proglašeno za kulturno dobro kao prostorno kulturno-istorijska celina u januaru 2019. godine.


Životni stil

Japan P R I JAT NA VO Ž N JA


Tekst: Vesna Belušević

21


Ono što zapadne za oko svakom vozaču ni u istom smeru. Zapravo, najvažniji koji prvi put poseti Japan je drugačiji razlog je da će izlaz iz garaže ili velikih bonton vožnje i uopšte ponašanja u parkirališta biti daleko brži ako dođe saobraćaju. Japan je u mnogim aspek- do vanredne situacije kao što su zemltima života zemlja za uzor. Određene jotresi, tajfuni, požari i sl. kad je potrebnavike koje nisu deo propisanih pravi- no reagovati brzo i bez panike. la i zakona, a koje se svakodnevno primenjuju, mogu da učine svaku vožnju prijatnijom. U Japanu se svi parkiraju ,,unazad" tj. u ,,rikverc". U školi vožnje pri obuci budućih vozača izuzetna pažnja se poklanja takvom parkiranju. Danas je to daleko jednostavnije jer su automobili opremljeni senzorima i kamerama koji pomažu da se bezbedno, na idealnoj udaljenosti i pedantno parkirate. Stranci se pitaju zašto je to tako, a Japanci uvek nude iste odgovore. Prostor za parkiranje je u Japanu manji i uži nego u drugim zemljama i lakše se Za razliku od svojih azijskih komšija koji parkira unazad nego unapred. Na taj trube tokom vožnje da upozore ostale način se izbegava da se auto pored vas vozače ili da izraze frustraciju, Japanci izgrebe ili slučajno udari. Kad se auto trube drugim vozačima vrlo retko. Za parkira unapred, potrebno je dale- nih jedan izuzetno kratak dodir sirene ko više prostora. Japanci su izuzetno je obično znak zahvalnosti, a dva kratpedantni i parkinzi izgledaju urednije ka dodire sirene su znak upozorenja i čistije kad su svi automobili parkira- za eventualnu opasnost. Dugačko pri22

februar


tiskanje sirena je izraz nezadovoljstva da se uključe u saobraćaj, jer im je neko ili agresivne molbe da se auto pomeri dopustio da u gužvi promene traku itd. i da ne ometa ostale vozače. Retko kad Hvala je reč koja se pored izvini najčešće će se u Japanu čuti da neko koristi si- koristi u japanskom jeziku, pa blinkeri renu u negativne svrhe.

pomažu da se izrazi zahvalnost. U Japanu nema uslovnog skretanja. Takva vrsta pogodnosti za nestrpljive vozače koji uvek negde žure je zabranjena od pre tridesetak godina zato što je broj saobraćajnih nesreća, pogotovo fatalnih, na takvim raskrsnicama sa uslovnim skretanjem bio daleko veći nego na raskrsnicama gde uslovnog skretanja nije bilo. Skoro je nemoguće naći automobil sa manuelnim menjačem. Samo nekolicina vrlo skupih super sportskih automobila ima manuelne menjače. U školama vožnje postoje kursevi za buduće vozače koji žele da imaju vozačke dozvole sa

U mnogim zemljama se upale sva četiri manuelnim ili automatskim menjačižmigavca (blinkeri) da bi se signaliziralo ma. Skoro svi imaju dozvole samo za ostalim vozačima da se drže na odsto- vozila sa automatskim menjačem koji janju pri vožnji ili da se uspori na au- imaju samo tri brzine: D za vožnju, P za to-putu zbog dugačkih kolona. Među- parkiranje i R za vožnju unazad. tim, Japanci koriste sva četiri žmigavca mnogo češće, svakodnevno da bi izra- Jedan od najvećih problema u vožzili zahvalnost jer im je neko dozvolio nji u Japanu je parkiranje. Pri kupovini 23


i registraciji vozila je neophodno ima- Kao i u ostalim aktivnostima, tako je i ti potvrdu o obezbeđenom mestu za u vožnji prihvaćen princip poštovanja parkiranje. Strogo je zabranjeno par- drugog; propustiti druge vozače, pokiranje na ulicama, ivičnjacima, pe- kazati pažnju i zahvalnost su deo jašačkim i biciklističkim stazama i priva- panskog bontona u vožnji. Najvažnije, tnim parkiralištima. Novčane kazne za ne treba zaboraviti da se u Japanu, kao nepropisno parkiranje su astronomske. i u Engleskoj i nekim bivšim engleskim Parkiranje na javnim parkiralištima ili kolonijama vozi levom stranom puta. mestima sa parking-metrom je veoma skupo, u velikim gradovima oko hiljadu dinara za sat vremena.

24

februar


25


#SVESKE

Tekst i foto: Ljiljana Maletin Vojvodić @lilydragwriter


„Budući da sam slomila svoju mastionicu, morala sam ponovo da pribegnem rezervnim ćasama & ljubičastom mastilu, koje se nalazi u istim; ali mi je prigušeno dostojanstvo naliv-pera načisto van doživljaja.” Iz Dnevnika Virdžinije Vulf

Ne znam da li je tačan podatak da je nastala u 17. veku presavijanjem papira na pola, ali znam da je uvek nosim sa sobom. Jer, sveska je, za mene, mnogo više od praznih svežnjeva papira. Da li ste, nekada, vodili dnevnik? Poželeli da zavirite u beležnice, nekog slavnog poput Nika Kejva, Kita Haringa, Merilin Monro, Kurta Kobejna ili Fride Kalo, jer se mogu pronaći na Internetu. Da li vas je privlačila ideja da sve što vam se učini vredno pamćenja zapišete u svesku, da u nju kao na „široki sto, ili u prostranu torbu” „ubacite hrpu drangulija”, naoko bez reda i smisla?

27


Uprkos tome što pišem na laptopu, a za pisanje, svim onim što se uslovno obaveze sve češće memorišem u mo- može nazvati „kancelarijskim materijabilnom telefonu, moja je svakodnevica lom”, „papirnom galanterijom” ili „gift zabeležena u raznoraznim notesima, programom” konstantna i deluje neutaplanerima, rokovnicima koji su, vreme- živa, izgled tih „omiljenih” predmeta je nom, postali i moj omiljeni i najčešće vremenom poprimao različitu estetiku. jedini, suvenir s putovanja. Zbog njih U poslednje vreme me najviše privlasu, u mojoj putnoj agendi, obavezne (i če minimalističke, jednobojne ili ručno visoko „pozicionirane”) posete knjižara- rađene sveske u prirodnoj boji papira, ma, muzejskim prodavnicama ili kon- rokovnici od recicept radnjama.

kliranog papira. Ranije su to bili

U tim se beležnicama, na prvi pogled, notesi s Vorhonalazi potpuni haos: fragmenti dana, lovom Merilinmisli, sećanja, teze, manifesti, stejtmenti, kom, pin-up ikokoncepti, podsetnici, posetnice, računi, nama, koricama citati, parole, crteži, reklame, obaveze, koje su me semotivacione rečenice, naslovi knjiga, ćale na različite nazivi hotela, veb sajtova, ono što bi zemlje, gradove, trebalo pročitati, mesta koja bi vredelo muzeje, umetniposetiti, novac koji treba zaraditi, onaj ke i njihova dela. koji se mora potrošiti, planirane rezi- No, oduvek mi je dencije, aplikacije, susreti, podaci koje bio važan matenikako ne bih smela smetnuti s uma: rijal od kog je ta rođendani, rokovi, šifre, najvažniji bro- sveska izrađena, jevi telefona, rezervisani avio-letovi...

njen format, debljina korica, kao i

Mada je moja potraga za notesima, papira, boja listosveskama, blokčićima, olovkama, sti- va, da li su ti listokerima, pismima, pečatima, papirom vi „na kvadratiće,

28

februar


linije ili prazni”, kakav trag olovka ostav- pljeni su u Marimekko radnji u Helsinkilja na njima, da li je sveska lepljena ili ju, pariskom Tašenu, amsterdamskom povezana u spiralu.

muzeju Stedejlik ili u MUJI prodavnici u tokijskom kvartu Šibuja. Ali, ne ma-

Zato kao dragocenost čuvam nekoliko nje vredne su i najobičnije sveske iz lokartonskih kutija ispunjenih ispisanim kalnog supermarketa čije sam korice notesima, rokovnicima, planerima, blo- uvila u stranice časopisa ili u komad kčićima – poklonima koje rado darujem tkanine. Jer, oduvek sam volela da lesebi i drugima. Neki od omiljenih ku- pim, sečem, kolažiram, prepravljam i

„Najzad, posle pet meseci moga života tokom kojih nisam mogao da napišem ništa čime bih bio zadovoljan, i koje mi neće nadoknaditi nijedna sila, iako bi sve bile dužne da to učine, dolazim na ideju da se opet obratim sebi.” Iz Dnevnika Franca Kafke

29


docrtavam. Valjda se onda i nije slučaj- moj sebi, tragovi dnevnika, no dogodila moja prošlogodišnja rezi- potreba da se „zadrži nepodencija u estonskom Muzeju papira i mičnim” ono što sam rekla i štampe po imenu Typa, u kojem su me učinila ja ili neko drugi jedučili ne samo da pravim papir nego da nako kao i nebitni, banalni i sama sebi napravim svesku.

podaci, raznorazne „moralije i marginalije” koje kasni-

U mojim se beležnicama, zaista, nala- je neću stići, niti poželeti da zi toliko toga. Različiti jezici, „unutraš- pročitam, ali i traženje izlanja trovanja”, odlaganja, opraštanja, za – skice za neku buduću (ne)izgovorene reči, nadahnuća, pro- knjigu. mašaji, (ne)pročitani romani, putovanja, padovi, uspesi, (ne)razumevanja, (ne)poverljivosti, ideogrami, šifre, fragmenti opisa, rasprava, obraćanje sa-

„Niko od nas ne zna šta je od onog što doživljajemo i zapažamo stvarno i stalno, a šta sporedno i prolazno.” Ivo Andrić, Znakovi pored puta 30

februar


31


Životni stil Intervju: Teodora Kovrlija @teodora_kovrlija Fotografije: Ivana Karmišević @cupoftea.mama

IVANA KARMIŠEVIĆ


Kako započinješ dan? Kada san počne blijediti, ja krenem s osnovnim istezanjima već pod prekrivačem. Kažem tijelu „dobro jutro“, a posebno vratu, leđima i desnom stopalu koji traže posebnu pažnju. Otvorim oba vrata balkona da udahnem svježi zrak i pošaljem tijelu i mozgu signal da je jutro, novi dan Buđenje s prvim zracima sunca uz jogu, do-

pred nama. Volim se malo

ručak uz tihu muziku, ispijanje omiljenog čaja

smrznuti jer nakon toga

uvek u isto vreme, priprema zdravih obroka,

idem u kupaonicu gdje se

čitanje u određenom delu stana, opuštanje

umivam termalnom vo-

uz filmsko veče ili utakmicu s društvom, to-

dom, a onda hladnim ru-

pla kupka, sve su ovo rituali koji boje naše

kama nanosim kremu za

dane i čine da se osećamo sigurno i prijatno.

lice i oko očiju. Ako se i je-

U trenucima povećanog stresa i kriza poput

sam probudila malo nao-

ove kojoj čovečanstvo danas svedoči, psi-

tečena, na ovaj način sve

holozi nam kažu da ako već spoljašnji svet

nestaje. Pristavim vodu za

ne možemo kontrolisati, dobro je negovati

čaj i kreće priprema doruč-

svoje dnevne rutine i rituale koji dovode do

ka za mene i kćer koja će se

toga da se dobro osećamo i izazivaju nam

uskoro probuditi. Doručak

prijatna osećanja. O ritualima, usporavanju,

mi se sastoji najčešće od

zadovoljstvu i tuzi, pričala sam sa Ivanom

šalice tople povrtne juhe

Karmišević, autorkom bloga posvećenog

ili temeljca, paštete koju

svesnom življenju u skladu sa prirodom

sama radim od iznutrica,

Cup of Tea koju, verujem, ne treba posebno

povrća i recimo batata ili

predstavljati ako nas redovno pratite

nekih popečki. Reći ću vam odmah da je ova kombinacija bolja od bilo kakve

kave. Lijepo me podigne, uvede u dan i ne spušta naglo. Nema promjena raspoloženja, želje za slatkim i hungry situacija. Nakon doručka i spremanja kćeri u vrtić kreće posao koji uvijek započnem sa šalicom čaja. 33


Iza tebe je izazo-

Na šta pomisliš kad čuješ reč plezir?

van period (panPrvo dobijem specifičan osjećaj pun nade jer

demija, zemljotres,

tako se osjećam kada listam magazin. Tako sam

vreme kada si se

se osjećala i u razgovoru u Beogradu s Teodo-

starala o članovima

rom. Pomislim na uživanje, dokolicu, promišlja-

porodice koji su bili

nje, zajednicu, razumijevanje, a moram priznati

bolesni usput zavr-

i da mi odmah jazz zasvira u glavi.

šavajući poslednji rad na magistarskim studijama). Na koji način si u

Na koji način brineš o svom zdravlju?

teškim momentima pronalazila samopouzdanje, ene-

Vjerujem i osjećam da imam, da svi ima- rgiju i motivaciju? mo, tri faktora na koja moramo obratiti pažnju – tijelo, um i duh. O tijelu se Bilo je vrlo, vrlo izazovno brinem prehranom, dugim šetnjama, i još uvijek se oporavljam. istezanjem, njegom iznutra i izvana i re- Energiju mi daje moja kćer. dovitim pregledima. O umu, a i o duhu Ona je ta mala, ali najsnažse brinem redovitim razgovorima s psi- nija zraka koja me diže i hologom. O duhu se brinem kroz pro- kada mislim da ne mogu mišljanja, molitvu, meditaciju, iskrene ustati. U svom još relativrazgovore. Primjetila sam da sam naj- no kratkom životu naučimirnija kada mi je sve što je na umu la sam da kada se nešto (duši) i na drumu. Imam nevjerojatnu mora, nema mjesta izgovosposobnost gomilati razmišljanja i ni- rima, kukanju i samosažakada izgovorene želje i osjećaje dok se ljevanju jer gubim vrijeme ne prevrnu i zatrpaju me. Zato – ostani i odugovlačim. Motiviraju otvoren/a.

me snovi i planovi za budućnost. Kada mi je bilo najteže razmišljala sam kako će ovo jednog dana biti iza mene dok budem stajala u svojoj kući, rezala voć-

34

februar


ke i gledala Juliju kroz pronađeš snagu da se suočiš sa traumom prozor kako se igra iznenadnog gubitka voljene osobe? s psom i mačkom. Znaš što? Jedino mi Sjedim već neko vrijeme uz ovo pitanje možemo napraviti i razmišljam. Kod mene su i tata i sestra promjenu i jednom otišli nenadano i činilo se kao da mi je kada to prihvatiš, netko iščupao srce iz grudi. Odjednom postane lakše. Isto je postalo teško izvoditi osnovne radtako svaki izazovan nje kao što je disanje, gledanje, razgoperiod donosi mnoš- varanje, hranjenje, razmišljanje... Natvo lekcija, zato sam kon toliko gubitaka i sprovoda možda zahvalna, ostajem bi čovjek pomislio da ću biti spremna otvorena i učim.

drugi put, ali nikada nisi spreman. Ono što sam naučila su nekakvi psihološki i

Na svom profilu i blo- emotivni momenti i obrasci koji se pogu govoriš otvoreno o navljaju i kojih sam postala svjesna s teškim temama, o bolu, godinama. Dozvolim si apsolutno svaki strahovima, nesigurno- moment da se dogodi spontano i kada stima, prevazilaženju god želi da se dogodi i možda je baš u gubitka voljene oso- tome moja snaga. Plačem i slomim se be sa kojim si se suo- kada to trebam, a isto tako kada zavrčila u prošlosti. Godina šim s tim ne ostajem u tom momentu, iza nas je vreme kada nego idem dalje. Uvijek se podsjetim se mnogo razmišlja- da vrijeme ne liječi rane ako se ne krelo i govorilo o smrti, a ćem s njim. Boljelo me kada sam bila mnogi ljudi su izgubili dijete to što moja sestra propušta rasvoje bližnje usled di- zne događaje ili što nikada neću vidjeti rektnih ili indirektnih posledica pandemije, kako stari, kako ima možda svoju djecu, međutim vrlo malo se priča o tome kako se svoje najobičnije svakodnevne brige, ali suočiti sa svim emocijama koje ostaju na- potrebno je tu puno rada na sebi da prikon ovakvih trauma. Šta je tebi pomoglo da hvatiš da možda u svemu tome najviše 35


žališ – sebe. Mislim da bi puno ranije drugo. Odlazak na takve razgovore naučila i došla do određenih alata da nije znak slabosti, upravo suprotno. sam krenula kod psihologa još kao dijete. Ovako sam učila na teži način i ne bi Događaji oko nas često mogu biti okito nikada mijenjala, jer mislim da dač za razne bolne uspomene i neprosve ima svoj razlog, svaka lekcija do- rađene situacije, na koji način ti uspenijela je jed- vaš da očuvaš svoj mir? no zrno mudrosti. Vo- Mislim da je ključ ovog pitanja u „bolljela bi da ne uspomene i neprorađene situaciljudi odlaze je“. Upravo bavljenje s njima održava p s i h o l o g u taj mir, čistoču i balans u umu i duhu. kao što od- Dok to ne prokopamo, ne možemo biti laze na fri- u miru. Buđenje u rano jutro, topli čaj, zuru, nok- dobar doručak, istezanje, udah svježeg te ili nešto zraka, zagrljaji i poljupci, vođenje ljubavi, prihvaćanje, razgovor, mali dnevni ciljevi, prisutnost, držanje elektroničkih uređaja izvan spavaće sobe, meditacija, zahvalnost, spavanje u hladnoj sobi i u mraku... Svi ti elementi malo po malo stvaraju kao jednu zaštitu koja će me dočekati ako krenem padati.

36

februar


Kome se obraćaš kada nisi „sva svoja“?

Omiljeni dnevni ritual?

Obratim se svom mužu, mami, najbli- Kuhanje čaja, priprema obroka, umivažim prijateljicama, ali i psihologu. Vrlo nje hladnom vodom, oblačenje u 100% često kada izgovorim nekome na glas second hand outfit, fotografiranje, pisaono što me muči, odjednom to nešto nje, planiranje svega, odlazak po kćer u vrtić, šetnja, igranje s njom, vrijeme za

postane vrlo malo ili nestane.

mamu i tatu i večernje slušanje glazbe. Koja je tvoja omiljena „hrana“ za duh/ telo/um?

Na koji način nagrađuješ sebe?

Prvo mi je palo na pamet plesanje u mraku s mužem kada nam kćer zaspi. Ima nešto u tom miru, tihoj glazbi, toplini tijela i pucketanju parketa pod našim

Nagrađujem se svakodnevno svakom pozitivnom odlukom koju donesem – kuham zdravo, odlazim u šetnju, usta-

nogama. Volim duge šetnje

Ima li razlike u tvojim rutinama kada si na selu

prirodom jer mi one raspet-

ili u stanu u gradu?

ljaju sve zapetljane misli. U šetnjama volim fotografi-

Moji zahtjevi su jednaki pa se trudim da nema

rati jer na taj način živim u

razlike u rutini, ali svakako je ljepše kada sam na

momentu koji pokušavam

selu jer tamo su jutra i večeri svakako drugači-

zabilježiti. Igranje s kćeri,

je. Postoji taj jedan mir i tišina koji se teško pro-

šetnje s njom i razgovori.

nalaze u gradovima. Voljela bi kada se odselimo

Kuhanje, sporo, dugo ku-

na selo uvesti u rutinu recimo jutarnje hranjenje

hanje, a onda i svjesno uži-

psa, mačke, koza i kokoši, eh, to bi onda bio život.

vanje u svakom zalogaju. Istezanja raznih vrsta kako bi postala svjesna svakog djelića svog divnog tijela. Zahvalnost u rano jutro i prije nego idem leći. Sve što je „slow“ jako dobro djeluje na mene, ali i na moju okolinu.

jem rano, opraštam, dajem si vremena, volim se baš kakva jesam, nježna sam prema sebi, nježna sma prema drugima, svjesna sam kada moje misli dolaze iz ega... 37


Šta radiš kada „ne radiš ništa“?

Preporuči nam dobru knjigu/pesmu/film/ seriju/igricu/podkast/newsleter/blog?

Možda je do mene kao osobe ili možda do horoskopskog znaka (blizanac), ali „Autoimuni nutrivor – kuharica bez ja i kada ne radim ništa, radim nešto. alergena“, autorica Ivane Zovak i PeZapravo najbolje ideje i najbolji projekti tre Krolo kao odličan vodič ka boljem, proizašli su iz mog dokoličarenja. Ležim zdravijem životu. Prepuna je konkretna ljuljaški u dvorištu dok kćer spava, nih informacija, savjeta i recepata. grickam grožđe i čovjek bi svakako zaključio da ne radim ništa, ali moj mozak „Umijeće dokolice“, autora Hermana stvara. Zato često volim „ne raditi ništa“ Hesse-a je knjiga kojoj se vratim svakih jer si u tim trenucima dopustim da lu- nekoliko godina i uvijek u njoj pronatam i maštam, bez brige i ograničenja. đem nešto novo o njoj i o sebi. Pročitala sam je prvi put s 12 godina i toliko Najbitnija lekcija kojoj te je naučila mi je tada imala smisla na svoj način. 2020. godina? Richard Swift: „Broken Finger Blues“ Naučila me da živim iz dana u dan, iz Obožavam pjesme koje su kao kazalište s trenutka u trenutak i budem zahvalna. raznim kulisama i ovo je jedna od njih. ToNe mogu predvidjeti potres niti neči- liko puna, toliko ljudska, toliko predivna! ju smrt, apsolutno ništa od toga nije u mojim, a ni u ničijim rukama. Jedino što Brent Cobb: „Keep ’Em on They Toes“ mogu je svjesno živjeti svaki dan, svaki Slatka pjesma, slatkog izvođatrenutak i pamtiti ih dok god me glava ča. Muž i ja obožavamo country i služi i zahvaljivati na tome. Život je toli- ovo je jedna od pjesama koju si čeko čarobniji kada ne letimo kroz njega. sto pustimo i ljuljuškamo uz nju. Nisam baš od serija, a ni od filmova, ali pogledala sam jedan divan film nedavno, a zove se Wild Mountain Thyme. Jako sladak, životan i polagan film. Ako 38

februar


volite spore filmove, uvijek preporučim bilo koji film Adreja Tarkovskog. Vjerujte mi da vrijedi pogledati. Od podcasta slušam samo The Joe Rogan Experience na Spotify-u i uvijek se iznenadim nevjerojatnim gostima. Podeli sa nama jedan svoj san kome ćeš u ovoj godini dati krila? Ove godine ću se odvažiti i potpuno posvetiti fotografiji. Fotografiji na moj način. Prošle godine sam se našla u blokadi zbog mnoštva sadržaja koji mi svakodnevno iskače posvuda i zapala sam u nekakvo stanje u kojem sam mislila da to o čemu sanjam nema smisla jer svijet je prepun fotografa, ali kada maknem sve te sumnje i pitam samu sebe „Ivana, što TI želiš?“, uvijek je odgovor fotografija. Držite mi fige.

39


Zdravlje

Zimska depresija U DOBA COVID KAPITALIZMA

Tekst: Andrea Sigmund @lemurescu


Postoje li dani kada čestitate sebi na apetit, tako i na socijalne odnose, a kapukoj činjenici što ste ustali iz kreveta? rakterišu je, između ostalog, intenzivOtvorili frižider, skuvali supu iz kesice, na tuga i strepnja, pesimizam, osećanje oprali kosu ili zube? Dešava li vam se beznađa i gubitak motivacije, a neretko ovo češće zimi? Možda u zimama pro- i smanjena volja za životom. Može biti šaranim pandemijom virusa i vakcina- unipolarna ili „samostalna”, kada kod ma protiv istog, za koje još uvek čeka- osobe preovladavaju negativne emocimo da vidimo koliko će biti efikasne?

je, ili u sklopu bipolarnog poremećaja, kada se depresivne faze smenjuju sa

Zimska depresija (seasonal depression, maničnim epizodama, odnosno epizoseasonal affective disorder- SAD ili „the dama bezrazložne euforije. Sa deprewinter blues”) je termin koji je prvi uveo sijom se osoba ne može sama izboriti, i opisao tim istraživača na čelu sa psihi- te je imperativ što ranije postaviti dijajatrom Normanom E. Rozentalom, koji gnozu i potražiti pomoć stručnjaka. u ovom delu godine bacakamo levo i desno, a slično je i sa samom rečju de- Od zimske depresije, odnosno sezonpresija. Međutim, treba znati da depre- skog afektivnog poremećaja ili sezonsija ne označava prolaznu bezvoljnost skog poremećaja raspoloženja, po ili kraću tugu (koje spadaju u normalne procenama i izvesnim statističkim anapojave), iako se u svakodnevnom go- lizama, pati svaki deseti stanovnik Stavoru vrlo često koristi upravo u ovom rog kontinenta. Ako uzmemo u obzir smislu. Ona je mnogo više od toga i Skandinaviju, ove procene iznose čak predstavlja ozbiljno stanje koje naru- oko 40 posto populacije. Istraživanja šava kvalitet i funkcionisanje pojedinca, ukazuju na to da su žene sklonije „zimali i njegove okoline, s obzirom na to skoj depresiji“. da utiče kako na koncentraciju, san i

41


„Formula” je jasna - što je veća udalje- Covid-19 je uticao na to da nam ova nost od toplih, osunčanih krajeva, to je 2020/2021 zima bude još tugaljivija veća šansa za „zimsku depresiju“ i uče- nego inače, a uvek se nađe neko ko nađe stalost iste, koju karakterišu bezvolj- način da profitira na, u ovom slučaju, nost, umor, ravnodušnost i utučenost. tuđem nedostatku dnevnog svetla. Ili Iz ovoga se može zaključiti, a kako i sam masovne histerije zbog pandemije. Ili Norman Rozental navodi, da sezonski neizvesnosti i očaja usled nejenjavanja afektivni poremećaj izazivaju kraći dani broja novootkrivenih slučajeva i nemii smanjena izloženost sunčevoj svetlo- novnog produžetka antiepidemijskih sti, narušen cirkadijalni ritam, odno- mera, uz propratni klaustrofobični osesno ciklus budnost-spavanje i deficit ćaj bezizlaznosti i priteranosti u ćošak. neurotransmitera serotonina, a svemu Brojni spa/wellness centri, kao i vlasniovome treba dodati i smanjenu fizičku ci raznih „kućica za odmor” i hotela, u aktivnost tokom hladnijeg perioda.

„dosluhu” sa turističkim agencijama, ove sezone imaju naročito plodno tle za

Rešenje ovog stanja naizgled bi bilo jed- dodatnu zaradu, kako kod nas, tako i u nostavno - što više vremena provoditi na otvorenom, na svetlosti i u prirodi, a idealno rešenje bilo bi, ukoliko prilike to dopuštaju - putovanje u topl(ij)e krajeve. S obzirom na restrikcije kretanja i socijalnih kontakata koje smo imali u prethodnih godinu i nešto dana, jasno je da produženi vikendi i odmori u inostranstvu otpadaju u najvećem broju slučajeva, a uz „zimsku depru”, većina nas će se za „psihičko trošenje” na obavezna testiranja zarad prelaska granice odlučiti tek ukoliko zaista i neodložno mora da je pređe.


svetu, iskorišćavajući upravo nemoguć- koliko cenimo svoje mentalno zdravlje, nost internacionalnog „minglovanja”, i koliku želju i potrebu imamo da pobeusled zatvorenih granica i postepenog gnemo od onog što nam se trenutno „pucanja po šavovima” prosečnog čo- dešava („mogućnosti”, što vremenske veka, mameći (uglavnom) svoje, doma- što finansijske, namerno sam izostaće turiste. Uz izgovor da su nam svima vila, jer sam montirala svoje ružičaste odmor i opuštanje trenutno neophod- naočare za kuckanje ovog teksta). Dok niji nego ikad, neki su izveli promene u se situacija ne smiri, ne smemo da zacenovniku svojih usluga, podižući cene boravimo na fizičku aktivnost, što zdraistih i po nekoliko puta. Osim toga što viju ishranu i provođenje vremena sa ne možemo da budemo previše izbirljivi dragim osobama na odgovoran način, po pitanju izbora gde ćemo za odmor, jer jedni drugima (trenutno) moramo razumljivo je da i ovi ljudi nalaze način biti najveća podrška i spas. da nadoknade ono što im je pandemija zakinula, iako sam princip (možda) A do tada… Sunce, ne zajdi. i nije fer. Na kraju, sve se svodi na to

43


Književnost

RAZLI STAV ANJE Pripremila: Jelena Gvozden @3oklagijice 44


45


J

anuar je poznat kao mesec u

na – u formi video zapisa, dinamično.

kome se u Srbiji najviše čita i pri- U zaista obimnom intervjuu, želim da ča o knjigama. Ili makar izgleda

vam predstavim četiri zanimljive oso-

tako. Razlog tome je dodela NIN- be koje se bave književnošću iz lične

ove nagrade za roman godine, a sve

potrebe i ljubavi, a ne da bi ispunili

veći broj prijavljenih knjiga u ovoj trci

kvote za grantove, zadovoljili sponzo-

za lepu novčanu svotu, govori u pri-

re i nalagodavce ili popunili portfolio.

log izdavačke hiperprodukcije, koja

Njihovo divergentno razmišljanje i

se očigledno nastavlja i nakon tradi-

eklektičnost im, nažalost, nije donela

cionalnog oktobarskog beogradskog

nikakve nagrade i profit, ali im je po-

pazarenja knjiga na kilo, znanog kao

moglo da oko sebe okupe širok krug

Sajam knjiga.

knjigoljubaca sa kojima dele svoju pasiju i utiske o pročitanim knjigama.

Osim eksponencionalnog rasta prijavljenih romana za ovu nagradu, za-

Ukoliko ste i sami ljubitelj/ka čitanja i

čuđujuće je i da pojedini autori svake

pričanja, pridružite se Vesni Maričić i

godine konkurišu sa novim delom,

njenom čitalačkom klubu Čitanja i od-

pa se umesto Da li androidi sanjaju

govori, koji se okuplja jednom meseč-

električne ovce, možemo zapitati ,,Da no u zemunskoj biblioteci Sveti Sava, li pisci čitaju druge pisce?"

ili pak preko zoom platforme; zapratite književni blog i instagram nalog

No, postoje ljudi koji čitaju stvaralaš-

Slavke Vlalukin, odgovarajućeg na-

tvo drugih, a neretko o tome i pričaju. ziva Nemam ime imam komentar; Te priče mogu da se odvijaju u formi

gledajte književni podkast Miloša Živ-

dijaloga, uživo, ili pak u formi zapisa

kovića i Ivana Isailovića, poznatijih

na blogu, intimno, a od pre par godi-

kao dvojac Bookvalisti. Ušuškajte se i uživajte!


VESNA MARIČIĆ

večito traje. [smeh] Ono što mi prvo pada na pamet od mladalačkih književnih interesovanja jesu: Agata Kristi u petom-šestom osnovne – to je verovatno prva autorka čijih knjiga nisam mogla

da se zasitim i zahvaljujući kojoj sam Kada si naučila da čitaš i koja ti je omi- postavila standard koji i danas očekuljena knjiga iz detinjstva?

jem od dobre priče – da zaplet mora biti pažljivo i logično osmišljen i da sva-

Naučila sam ćirilicu sa četiri-pet godina, ki detalj mora imati smislen razlog i svrdok sam latinicu kompletno savladala hu zašto je tu. Početkom srednje škole tek u drugom osnovne. Kao omiljenu omiljena mi je bila Džejn Ostin čiji je roknjigu iz detinjstva pamtim 365 priča. man Gordost i predrasude, zaslužan za To je predivna zbirka priča iz najrazli- deromantizaciju mog shvatanja ljubavi čitijih mogućih tradicija: od bajki braće i razumevanje raznih porodičnih, drušGrim, preko basni, do grčkih mitova.

tvenih, materijalnih i drugih okolnosti koje ruše mit o romantičnim i sudbin-

Kroz isčitavanje kojih spisateljica i pi- skim ljubavnim pričama. Inteligentna i saca si kreirala svoj književni ukus?

autentična junakinja koja odstupa od standarda okoline takođe je uticala

Nisam sigurna da je moj književni ukus na moja očekivanja kada su književne konačno kreiran, mislim da taj proces heroine u pitanju. I naravno, Tvrđava

47


Meše Selimovića koju sam prvi put čita- vlađujućih istina, u tom smislu volim la u srednjoj školi, a zatim ponovo više literaturu koja je „nelagodna” i otvara puta različitim povodima, na fakultetu, vidike za neobičnu ili drugačiju perspekpa između ostalog i za čitalački klub, a tivu od one na koju sam navikla. Nekakoja će mi verovatno zauvek biti jedna da mi je potrebna zabava, opuštanje i od najdražih knjiga.

inteligentan humor, a nekada prosto da zadovoljim radoznalost. A nekada

Koje uslove mora da ispuni knjiga da knjigu zavolim prosto intuitivno uprkos bi je okarakterisala kao dobru? Šta je mnogim manama koje bih joj pronašla ono što tražiš u knjizi?

analitičkim i kritičkim pristupom. Nema pravila. Ali ono što sigurno znam je šta

Zanimljivo je da mi je ovo jedno od te- u knjizi ne volim – to su pretencioznost žih pitanja da odgovorim, a trebalo bi i nametljivost autora koji, u želji da se da je tako lako i logično da znamo za- pokažu što pametnijim i učenijim, znašto nam se nešto dopada, zar ne? Izgle- ju da pretrpaju knjigu nepotrebnim i da da pored sveg obrazovanja nismo zagušujućim elementima. podsticani baš da prosuđujemo kritički o knjigama i postavljamo kriterijume, Najveći čitalački strah? nego nam je uglavnom zadavana literatura za koju je neko već u naše ime od- Zar postoji tako nešto kao što su strahovi lučio da je dobra. Uglavnom, zavisi od u vezi sa čitanjem? Osim kod srednjošvrste literature i razloga zašto je čitam. kolaca koji se brinu da ih profesori ne Ako tragam za znanjem i informacija- uhvate da nisu pročitali lektiru? [smeh] ma, onda očekujem od knjige da bude Jedino slično strahu što mogu kod sebe jasna i pristupačna. Kada se radi o fik- ponekad da prepoznam u naznakama ciji, naročito o prozi, volim autentične, jeste neka vrsta čitalačkog FOMO fenopromišljeno okarakterisane junake i mena, u smislu brige da ću propustiti priču koja logično teče. Bitno mi je da da ispratim nešto bitno i vredno čitame knjiga podstakne na promišljanje nja i da neću postići da pročitam sve nekih vrednosti i preispitivanje preo- što me interesuje. Ponekad se uhva-


tim u tom osećaju, ali se brzo utešim i nerviranja... (ili sam ja jedina koja se porasteretim tako što se podsetim da su nekad posvađa sa knjigama koje čita? književne senzacije uglavnom kratkog [smeh] ) Komplikovan odnos, u svakom daha – npr. ko se seća afera u vezi sa slučaju. Ljubav se ne gradi samo tokom književnom nagradom od pre nekoli- čitanja, već se naročito učvršćuje nakon ko godina ili nekog književnog hita koji čitanja, u razgovorima o književnosti sa je prošle godine u ovo vreme možda drugim ljudima i razmeni mišljenja i utiosvojio instagram, a sada ga se ljudi go- saka kada čitanje dobija novu dimentovo i ne sećaju?

ziju. Tako je ljubav prema književ-

Pitanje za milion

nosti neodvojiva

dinara: kako na-

od ljubavi prema

staje ljubav pre-

ljudima i životu

ma književnosti?

generalno, nasuprot mišljenju da

Ljubav prema

je čitanje neka-

književnosti ni-

kav eskapizam od

je uvek ljubav na

stvarnosti.

prvi pogled ili susret. Ona mo-

U 2018. godini osno-

že da se gradi go-

vala si čitalački klub

dinama, kao i

„Čitanja i odgovori”

ljubav prema

kroz koji si želela da

dragim ljudima – kroz upoznavanje omogućiš zaljubljenicima/ama u književsebe i drugog, prihvatanje, negovanje nost okupljanja na kojima bi mogli uživo tog odnosa, strpljenje, pružanje prili- da razmene svoja čitalačka iskustva. Iako ka ali i postavljanje granica. Tu ljubav smo trenutno u vremenu ekspanzije knjičini čitav spektar emocija – od čistog ževnih blogova i vlogova, ipak si se opreuživanja, uzbuđenja u avanturističkim delila za tradicionalnu interakciju. Zašto? iskustvima, do bola, tuge, napetosti,


Nadovezaću se na svoj odgovor na Da li su ti se čitalačke navike promenile od prethodno pitanje – upravo je razgo- kada si u zajednici knjigoljubaca i na koji vor o književnosti ono što mi se čini da način? u tom digitalnom prostoru nedostaje. Komentari na blogovima ili društve- Ako pod zajednicom knjigoljubaca nim mrežama samo delimično mogu podrazumevamo i ljude okupljene u da zadovolje tu potrebu za razmenom čitalačkom klubu, ali i sve one ljude na iskustava, ali uvek postoji neka blaga internetu koji putem blogova, vlogova distanca i svest o javnosti i izloženosti i drugih kanala dele utiske o knjigama, prosuđivanju, čime se gubi na iskreno- onda me je postojanje zajednice svasti i autentičnosti. Za razliku od toga, kako podstaklo da budem otvorenija i razgovori uživo su mnogo slobodniji, zainteresovanija za neke žanrove, auživlji, spontaniji, neposredniji. Važno mi tore i naslove koje možda nisam ranije je da komunikacija o književnosti bude uzimala u obzir+. Radoznalija sam da što direktnija i otvorenija, a digitalne ispratim sve što se dešava na književmetode, koliko god napredne, ne mogu noj sceni. Međutim, istovremeno sam da zamene neposredan kontakt.

izložena mnogo većoj količini dostupnih informacija o svemu, pa samim tim nekako više „filtriram” sadržaje i pažljivije biram čijim preporukama verujem i šta čitam, što je u mom slučaju značajno smanjilo udeo loših knjiga među pročitanima. Završila si studije književnosti na Filološkom fakultetu, pišeš s vremena na vreme književne kritike i prikaze. Koliko poznavanje teorije književnosti produbljuje uživanje u nekom delu? Postoji li razlika u

50

februar


čitanju dela prilikom namenskog spremanja Čini li ti se da u današnjem vremenu, bez za njegovu interpretaciju i čitanja dela u ča- slobodnog vremena, čitanje predstavlja prisovima dokolice, za svoju dušu?

vilegiju?

Poznavanje teorije i istorije književnosti S obzirom na to da i dalje postoje delovi može i te kako da produbi razumevanje sveta u kojima je obrazovanje nedostui samim tim uživanje u književnosti, ali pno, a ni naše društvo se ne može pohvasamo pod uslovom da nas to znanje ne liti kada je u pitanju procenat pismenih, optereti, već da dopustimo sebi da se ne mogu da se ne složim da je čitanje malo prepustimo i onom intuitivnom i dalje neka vrsta privilegije. Međutim, impresinističkom pristupu i uživamo u tvoje pitanje se odnosilo na nedostatak uzbuđenju priče ili zadovoljavanju rado- slobodnog vremena. Tačno je da mnogo znalosti. Ta dva „načina” se teško mogu ljudi teško nalazi slobodno vreme, pogorazdvojiti i uvek se na podsvesnom ni- tovo oni koji danas moraju da rade više vou prožimaju. To nije uvek lako postići poslova da bi opstali i još sve to usklade ako npr. studirate književnost i morate sa privatnim životom. Ono što ipak preda savladate ogromne spiskove litera- poznajem kod sebe, a i kod ljudi u svom ture u kratkom roku i onda zanemarite okruženju, nije samo manjak slobodnog luksuz uživanja u čitanju i fokusirate se vremena, već izazov da i ono slobodno na činjenice i analizu. Zato je moje uži- vreme koje imamo posvetimo upravo čivanje u čitanju najpotpunije sada kada tanju, a ne nekim drugim aktivnostima je prošlo već nekoliko godina od studija koje nam to vreme „jedu”. Za to je poi kada sam se malo se distancirala od trebna odlučnost i čak napor volje da se akademskog pristupa. U tom smislu, ne povinujemo za skrolovanjem mreža namensko spremanje za interpretaciju ili bilo čime drugim što nam okupira padela ne razlikuje se preterano od onog žnju, već da se posvetimo knjizi. Danas „za svoju dušu”, jer i tokom ovog dru- smo okruženi mnoštvom brzih informagog svesno ili nesvesno integrišem ono cija, a čitanje je spor proces koji traži mir, prvo, interpretiram i analiziram.

istrajnost i fokusiranost, i mislim da je to glavni razlog zašto nekad čitamo manje nego što bismo mogli i želeli. 51


Šta bi rekla ZA, a šta PROTIV štampanog, nekoliko knjiga čitaš paralelno? elektroničnog i audio izdanja knjiga? Naravno da prekidam! S obzirom na sve Što se tiče audio izdanja, nemam naviku što sam rekla o slobodnom vremenu i da ih slušam, možda jer imam predra- današnjim izazovima, ne vidim razlog sudu da je u glasno čitanje ipak prodrla zašto bih se mučila i posvećivala vreme neka vrsta interpretacije onoga ko tekst knjizi za koju ne nalazim dovoljno razloizgovara i ko je, namerno ili ne, naglaša- ga da je završim. Ne osećam dužnost vanjem određenih delova ili pauzama, da započeto uneo neka dodatna značenja, a ja ipak po svaku cenu želim da je moj susret sa tekstom što završim i užineposredniji. A kada su u pitanju ra- vam u privilezlike između štampanih i elektronskih giji da „ne moizdanja, zaista nisam romantik koji se ram ja ništa” opija mirisom stare knjige i tome slično. [smeh] već da Iako i dalje volim da kupujem i čitam slobodno bištampana izdanja, elektronske knjige ram čemu ću su mi svojom dostupnošću i praktič- posvetiti svoje nošću u velikoj meri olakšale život, na- vreme. U tom ročito dok sam studirala i borila se sa smislu, ima ogromnim spiskovima literature, dok dosta knjiga mi sada posebno olakšavaju razmenu koje sam ostaknjiga sa drugima, naročito u čitalač- vila nedovršekom klubu kada nije moguće nabaviti nim – nekima veći broj štampanih primeraka za sve. planiram da se vratim u nekom pogodnijem trenutPrekidaš li sa čitanjem ukoliko shvatiš ku, dok sam za neke procenila da jedda ti knjiga ne prija ili nastavljaš do nostavno nisu za mene. Ne mogu da se kraja po svaku cenu? Postoji li knjiga setim nijedne knjige koju sam po više koju si nekoliko puta započinjala ali je puta započinjala, jer uglavnom jednom nikada nisi završila? Dešava li ti se da započnem i onda odustanem ako pro52

februar


cenim da ta knjiga nije za mene, osim planiram da pišem ili se pripremam za Hazarskog rečnika koji je bio obavezna diskusiju u čitalačkom klubu. lektira i u školi i na fakultetu, pa sam morala baš da se potrudim, iako ga ni- Od koga imaš veća očekivanja – od jednom nisam pročitala u celini, i ve- savremenih autora/ki ili klasika? Ako rovatno nikada ni neću.[smeh] Dešava praviš distinkciju u pristupu delu, zami se da čitam po dve knjige paralel- visno od epohe kojoj pripada, u čemu no, u smislu da od jedne na kratko pa- se ona ogleda? uziram dok pročitam ne- Uvek imam veća očekivanja od klasika ku drugu, pa koji su prošli tzv. „sud vremena”, mada joj se zatim je i to jedno uverenje koje u poslednje vratim – sve vreme preispitujem i trudim se da ga zavisi od tre- korigujem, svesna da je kanon izgranutnog sta- đen po nečijim pravilima koja nisu ni nja i raspo- idealna ni bez propusta. Naravno da i loženja.

epoha u kojoj je delo nastalo značajno utiče na moju percepciju i očekivanja

Imaš li utisak – mislim da je nemoguće uspostaviti da što više vakuum u kome ćemo neko umetničko knjiga čitaš, delo posmatrati bez konteksta epohe više i zabo- ili bilo kojih drugih činilaca, ma koliko ravljaš? Vodiš se trudili. U tom smislu delima starijeg li dnevnik či- datuma više praštam neke propuste tanja?

koje ne bih tolerisala savremenim autorima, kao što savremenicima ne pra-

Naravno da zaboravljam i to je sasvim štam neke nazadne ideje ili umetničke normalan proces. Ne vodim neki sis- slabosti koji bi trebalo da su davno pretematski dnevnik čitanja, ali vodim be- vaziđeni. leške samo o onim knjigama o kojima

53


U čemu primećuješ promene u sadaš- me on preterano ne optereti. Kada se njoj književnoj produkciji u odnosu na radi o čitanju i tumačenju, verujem da onu od pre deset godina?

nema mesta nesigurnosti i da svako ima pravo na svoj doživljaj, bez obzira

Bojim se da na ovo pitanje nemam baš na znanje i obrazovanje, što je princip konkretan odgovor. Teško mi je da uo- koji se trudim da negujemo i u čitalaččim neke promene s obzirom na to da kom klubu gde smo različitih struka, čisam pre deset godina tek počinjala da talačkih ukusa i iskustava. Naravno, dopratim savremenu produkciju, koju ni datna informisanost o kontekstu može dan danas ne pratim baš u tolikoj meri da osvetli neke dimenzije dela koje bi da bih mogla da izvučem neke konkret- nam ostale nejasne. Nedavno smo se ne zaključke. Takođe, promenila sam u klubu susreli sa jednim takvim prise i ja kao čitateljka za to vreme, ste- merom – razgovarali smo o korejskoj kla sam nekakvo čitalačko iskustvo i književnosti koja je za nas predstavljaizgradila kriterijume, pa se pitam da li la veliki izazov jer je kontekst kulture i bih ono što sam tada doživljavala kao tradicije izuzetno bitan za razumevanje vrhunsku književnost sada doživela na nekih aspekata dela. sličan način. Na koji način biraš knjigu koju ćeš čiKoliko se osećaš sigurnom kada obra- tati? đuješ knjigu autora/ke sa čijim opusom se ranije nisi susretala? Da li na Uglavnom slušam preporuke, kako ličbrzinu istražiš celokupno stvaralaš- ne tako i one na internetu. Nagrade tvo, odlike epohe i odlike poetike do- uglavnom ispratim, ali me je dosadaštičnog/e i misliš li da je uopšte neop- nje čitalačko iskustvo naučilo da nagrahodno stavljati ih u određeni kontekst đeno delo nije uvek i dobro, pogotovo da bi se razumela određena knjiga?

na domaćem terenu, tako da i nagrađenim knjigama pristupam više iz ra-

Volim da se makar ovlaš uputim u kon- doznalosti nego sa očekivanjem da će tekst iz radoznalosti, ali se trudim da kvalitet opravdati nagradu. 54

februar


Kako bi objasnila fenomene manje mogli uskladiti sa porodičnim životom zastupljenosti žena kao predavačica i privatnim obavezama koje se u našem na Filološkom fakultetu, ako znamo društvu i dalje u ogromnoj meri podrada procentualno više žena upiše date zumevaju za žene. Što se tiče nagrađistudije, kao i to što je statistički više vanja, čini mi se da domaći kontekst tu čitateljki pa ipak jako retko književne malo zaostaje, ali da na svetskom ninagrade dobijaju predstavnice ženske vou autorke već godinama dominiraju. književnosti? Imaš li neku poruku za čitatelje/ke Nažalost to nije odlika samo Filološ- Plezira? kog fakulteta već čitavog društva, slično kao što je veći procenat muškara- Prekidajte knjige koje vam se ne čitaca među vrhunskim kuvarima, dok je ju, tragajte za onima koje vam prijaju. u privatnoj sferi kuvanje u ogromnom Verujte sebi i svom ukusu i ne dajte procentu specijalnost žena. Društvo da vam neki autoriteti određuju šta je nas podstiče da manje stremimo aka- dobra književnost. Uživajte u čitanju i, demskoj i istraživačkoj karijeri, a više naravno, dođite u čitalački klub da disposlovima u prosveti koji bi se lakše kutujemo zajedno!

55


BOOKVALISTI MILOŠ ŽIVKOVIĆ I IVAN ISAILOVIĆ

Kada si naučio da čitaš i koja ti je Opisi predela kojima putuju Fileas Fog omiljena knjiga iz detinjstva?

i Paspartu hranili su moju maštu i nagovestili moć reči da pruže vantelesno

Miloš: Ne mogu da se setim tačno ko- iskustvo. liko sam imao godina, ali pamtim da sam već pre polaska u osnovnu školu Ivan: Pošto imam starijeg brata, moj rani čituckao uz očevu pomoć kako bukvar, takmičarski duh nije dopuštao da se ne tako i Vukove Srpske narodne pripovi- oprobam u onome što moj brat radi tog jetke. Imao sam dozvolu i da žvrljam trenutka, tako da sam u predškolskom po knjigama, da bi ih zavoleo. I danas uzrastu, dok je on čitao lektiru, obavemi mnogo znače te „oskrnavljene” stra- zno simulirao čitanje pored njega. Kad nice. Teško je odlučiti se za omiljeno pomislim sada na to, prilično zaumno štivo, ali trudim se da ne izbegavam iskustvo. Kasnije sam savladao čitanje, odgovore na pitanja – neka omiljena ali prve knjižice pamtim po ilustracijaknjiga bude Put oko sveta za osamde- ma. I mada još uvek imam Najveću knjiset dana Žila Verna. Zbog njega sam gu na svetu (otvorenu hiljadu puta), 365 počeo da se zaljubljujem u književnost. priča (iz koje mi je prvi put čitano), kao 56

februar


prvo, samostalno čitalačko iskustvo – riti lenjirom” i da je nužno književnost između ostalog i ono koje me je inicira- deliti na „visoku” ili „nisku”. Ukus su mi, lo u svet književnosti i zauvek vezalo za nimalo originalno, najpre formirali klanjega – pamtim knjige Crni lepotan Ane sici i lektira, pre svih, Milorad Pavić čiji Sjuel i Belu Grivu Renea Gijoa. Još uvek Hazarski rečnik pokazuje da književse sećam kraja Bele Grive, dečaka Folka nost ne mora doslovno da podražava i ljubavi prema životinji koja ga odvlači stvarnost već da simboli i fantastika nepovratno u vir: „Išao je lagano, kao mogu da se prožimaju sa svakodneviu snu, sa svojim prijateljem Belom Gri- com. Brzo sam postao njegov strasni vom, koji ga više nikada neće napustiti.” čitalac. Tolstoj, Dostojevski, Crnjanski, Od tada imam vrlo iščašeno shvatanje Andrić, kasnije Čehov, Beket, Miljković, hepienda.

Bulatović, Borhes, i naročito Gabrijel Garsija Markes neka su za mene važna

Kroz isčitavanje kojih spisateljica i imena iz lektire, školske i fakultetske. pisaca si kreirao svoj književni ukus? Kasnije sam sve više počeo da uživam u podrivanju kanonskih rešenja u delima Miloš: Krajem osnovne škole susreo Tomaža Šalamuna, Džordža Sondersa sam se sa serijalom romana o Hariju ili Tomasa Pinčona, oni su moja prošPoteru Džoane Rouling, njene knjige logodišnja otkrovenja. Rad na Bookvasu obeležile moje tinejdžerske godine. listima omogućava da popunim rupe Čak sam pisao i fanfiction o Hariju i kroz – sve više čitam savremene autorke i imitaciju J. K. počeo da se susrećem sa autore, tražim nešto što će me zaludeti problemima književnog stila. Mislim da i začuditi... se prvo razvija ljubav prema književnosti, a kasnije ukus i potreba za vredno- Ivan: Književni ukus mi se menja iz godivanjem, kojim sam postao opsednut ne u godinu, i trudim se da ne robujem naročito kao apsolvent na Filološkom jednom žanru, modelu pripovedanja, fakultetu u Beogradu. Potreba za uži- temi i sl. Nakon Bele Grive, stasavao vanjem u dragim knjigama kasnije sve sam uz serijal Gradimira Stojkovića o više jača, kao što slabi i uverenje da se Hajduku, pa čak i napisao roman po kvalitet dela mora po svaku cenu „me- sličnoj matrici u 6. razredu osnovne. 57


Glavni lik, gle čuda, zvao se Ivan! Kasni- Koje uslove mora da ispuni neka knjije su nastupili serijali Hari Poter Džo- ga da bi je okarakterisao kao dobru ? an K. Rouling i Njegova mračna tkanja Šta je ono što tražiš u knjizi? Filipa Pulmana, da bi u srednjoj školi klasici već iskrsavali kao pravilo, a ne Miloš: Klizanje na ledu podrazumeva da incident u čitalačkim listama. Pamtim takmičari moraju da izvedu najpre obaranu fasciniranost Šekspirom, pre nego vezni, a zatim umetnički deo programa. što sam mogao uopšte da dokučim Dobra knjiga mora da pokaže poznavaznačaj njegovih drama na jezičkom nje pravila žanra u kojem se „takmiči”, nivou. Prolazio sam faze francuskog, a da bi bila vrlo dobra i odlična trebalo zatim ruskog realizma, romantičarske bi da poznate figure „razbije”, nadopoezije, magijskog realizma, ekspresio- gradi nečim nizma, romana toka svesti, francuskog autenentičnovog romana, nadrealizma, da bi mi nim. Mislim vrata srpske književnosti (van lektire), da ovogodiprilično pozno, otvorio Borislav Pekić, šnji dobitnik a regionalne Krleža i Cankar. Do tada NIN-ove nasam više verovao svetskom kanonu, da grade nije bi na studijama konačno uvideo draž uspeo ni ječitanja književnosti na maternjem jezi- dno ni druku i mogućnosti dubljeg razumevanja go u tradiciji Kišove tragične ironije, Stankovićevog postmoderderta, Crnjanskove melanholije i Andri- nističkog roćevog slavnog antropološkog pesimiz- mana. Pomenuo bih jedan drugi roman ma. A bez daljeg objašnjenja navešću i: iz najužeg izbora za NIN-ovu nagradu, Nabokova, Saramaga, Markesa, Korta- delo Bojana Savića Ostojića Ništa nije sara, Čehova, Virdžiniju Vulf, Foknera, ničije. Ova knjiga, koja se može čitaDžojsa, Bernharda, Prusta, Lorku, Na- ti i kao zbirka priča, primer je nečeg stasijevića, Popu, Dašu Drndić, Pinčo- svežeg, iščašenog, drugačijeg, Bojan na, američku školu kratke priče.

58

februar

je uspeo da dočara ozbiljnu filozofiju


„bibliožderstva”, posebne vrste ljubavi onalno stanje i teret prošlosti i porodice prema posedovanju knjiga i da oslika kada ga smešta u različite situacije (ne pejzaž jednog drugačijeg, „potkožnog tim redom, ne skupa, ali imati svest o junaku kao zbiru nametnutih i odabra-

tkiva” Beograda.

nih identiteta). Naravno, nemam pred Ivan: Od poezije tražim slike koje su pod- očima zlatno runo književnosti, moja čisticajne za razmišljanje, uverljivu emo- talačka argonautika manje je potraga, ciju, jezičko bogatstvo i osvešćenost, a više putovanje koje ne pretenduje da odsustvo objašnjavanja i himničnosti se zaustavi, umiri, zadovolji. – ukratko, da me tera da joj se vratim. U storitelingu ima dosta aspekata koje Najveći čitalački strah? uzimam u obzir, naro- Miloš: Plašim se da knjigu pred sobom čito narato- čitam na silu, kako meni odgovara, a ne loških i stili- onako kako je napisana. stičkih, ali u osnovi knji- Ivan: Da je poslednja knjiga koju sam ga mora da pročitao ujedno i najbolja koju ću pročiima uverlji- tati. Takođe, malo sam anksiozan kada ve junake i čitam dobru knjigu: uvek strahujem da fiktivni svet će neko prisilno ušiti hepiend ili neprikoji se neće kladno i nepotrebno razrešenje... urušiti prvi put kada se naslonimo na njegov zid. Ju- Pitanje za milion dinara: kako nastanaci ne mogu biti antropomorfizovane je ljubav prema književnosti? ideje i alibi za serviranje piščevih ideologija. Želim da osetim da junak barem Miloš: Čitanjem dobrih knjiga u ukupprividno donosi odluke u romanu i da noj vrednosti od milion dinara. [smeh] pripovedač uzima u obzir njegovo kla- Ljubav prema književnosti nastaje i van sno, rasno, ideološko polazište, emoci- odnosa sa tekstom – igrom, glumom,

59


razgovorom – raste u situacijama koje tribuciji vodiš najpopularniji vlog o hrane empatiju, empatija je neophod- književnosti kod nas. Zašto ste se na za susret sa literaturom.

opredelili baš za taj format i da li ti je na početku bilo neprijatno da deliš

Ivan: Pošto smo svi čipovani, verujem svoje čitalačko iskustvo s nepoznada postoje neke nuspojave i da bi ljubav tim i nevidljivim ljudima? Kakva to prema književnosti mogla da bude jed- sila pokreće ljude da pričaju o knjina od kontraindikacija koju oseti 5,5% gama koje su pročitali? čipovanih... Kod mene se ispoljilo kao svrab, užasan svrab čulne imaginacije Miloš: E, pa vidiš, jedan od razloga zbog koja traži stimulaciju. A postoji i manje kojih sam prihvatio da napravimo kanal uverljivo stanovište po kojem se razlog jeste suočavanje sa strahom od javnog krije u traganju za komotnijom ideolo- nastupa. Prosto sam želeo da se oslogijom, potrebi za življenjem druge real- bodim treme, imao sam i na studijama nosti, potrebe da se bude neko drugi, problem sa samopouzdanjem kad god zašto da ne i Drugi.

je trebalo da se javim nešto da kažem. Naš prvi snimak (ne prvi koji smo obja-

Kao deo dvojca Bookvalisti, u kon- vili, već snimili), posvećen istoriji čitanja nikada neću zaboraviti. Lišen sigurnosti papira i dobrog, starog dodira drvene klupe jedva sam sricao reči kad je Ivan završio intro klipa i postavio mi prvo pitanje. Morao sam da se otvorim, prihvatim ranjivost, što oslobađa gordosti. Drugi važan razlog ulaska u 60

februar


Bookvaliste je prijateljstvo sa Ivanom, laženja žanra, zar ne? Za video format posle višegodišnjeg druženja želeli smo smo se odlučili jer je pisana kritika u da zabeležimo naše razgovore o lite- periodici već neko vreme na aparatima, raturi, da imamo neki zajednički proi- bez izgleda da preživi. Takoreći, autozvod. Video forma je bila najpraktičnija fagijom preživljava, jer je čitaju oni koji forma za to. Bookvalisti su avatar na- su potpisnici tekstova u sadržaju. Jedšeg prijateljstva.

nostavno zbornici i štampani časopisi nisu više glavna sredstva informisanja

Ivan: Čitanje je već po sebi dijalog sa i kreiranja književnog ukusa i ne treba nekim piscem, idejom, junakom, ali nad time lamentovati, već treba evoproblem je što se u nama akumulira luirati i pronaći čitaoce među multitakao tajna koju je teško čuvati samo za skerima 21. veka. Ljudi nas više slušaju sebe. Postoji snažna potreba da se raz- nego gledaju, što im omogućava prava govara o pročitanom, a Živko je jedna rizomska uvezivanja džogiranja i knjiod onih retkih osoba koja deli moju ževnosit, kuhinje i književnosti, čekaostrast prema pisanju i čitanju. Oboji- nice i autobusa sa književnošću. Elekci nam je stalo do srpske književnosti tronski časopisi i internet portali takođe – odatle sve počinje. Kanal je krenuo imaju mnogo više smisla od štampane od video recenzija, a pretvorili smo ga periodike jer su instant dostupni. Obou podkast. Teško je biti sažet. Komot- jica se i pored predstavljanja u video nije se osećamo u razgovornoj formi formatu i dalje napajamo sa izvora – čijer smo oduvek pričali o književnosti, tanje je brže od slušanja, pisana reč je sada samo crveno REC stoji ispred nas. preciznija od usmene (bez poštapalica). Ako je postojala početna nelagoda (više kada sam pred kamerom sam), između Trudite se da vam produkcija bude ostalog i od slobode koju Jutjub pruža raznovrsna, te kroz različite serije za razliku od tradicionalnih medija, mi- (Librikant, Književni Malibu, Top lislim da smo brzo autocenzuru zamenili sta Bookvalista, NIN-ova zagrada) pristupom „pušteni sa lanca”. Znamo i pristupate književnosti na specifičmi da Jutjub favorizuje 10 minutne kli- ne načine i obrađujete teme kojima pove, ali nema ničeg lepšeg od prevazi- se retko ko bavi, kao na primer ,,fud61


bal u književnosti" ili pak ,,načini književnosti. nečitanja". Da li povećanje publike stvara pritisak ili stimuliše za dalja Ivan: Naša misija na Jutjubu je, i pored snimanja?

kritičke oštrice, da ukažemo ljudima na to da je književnost kul. Obrazovni si-

Miloš: Ako nešto ne volim to je „večni stem i studije književnosti izgrađene povratak istog”. Brzo mi dosadi i kad su na autoritetima, kanonu, hijerarhičitam priče napisane na istu foru, i u ji i strogim obrascima čitanja i pisanja životu sam nestrpljiv, volim da šetam u u kojima je relevantnost kao osnovna krug i dok čekam prevoz na stanici. Do- vrednost vrlo usko shvaćena. Potrebbro je da imamo tri različite forme na no je književnost sagledati bočno, dati kanalu, da ne dosadimo sebi i publici – joj priliku da nam se obrati kroz sve Književni Malibu je emisija najopštije pore, ne tražiti paterne nego artikulitematike u kojoj često imamo goste, Li- sati šumove – osluškivati. Pritisak od brikant – kutak za recenzije i Top lista publike je brzo nestao. Bitno nam je Bookvalista – zabavna rubrika koja po- bilo da smo rasli, marketinškim žargokriva istraživački uzbudljive i neobične nom rečeno, organski, tako da smo sateme kao što su „Svadbe u književno- mopouzdanje izgradili na ljudima koji sti” ili „Psi u književnosti”. Nadamo se nas prate otpočetka. Sa tom stalnom da ćemo u skorije vreme bolje popu- bazom je neminovni „hejt”, sa rastom niti kutak posvećen prikazima romana kanala (kažem hejt jer nije negativna koji su osvojili NIN-ovu nagradu. Rast kritika), mnogo lakše variti. Trudimo se publike povećava pritisak, nema sum- da odgovaramo svima koji su otvoreni nje, sve je teže naći teme za klipove, a za dijalog (u bilo kom pravcu), a ignoriraste i broj negativnih reakcija od kojih šemo vređanje i ad hominem napade dobijam napade panike. Veća popular- na bilo koga. Toga najviše bude tokom nost pruža i zadovoljstvo, prijatno je NIN-ovskih zimskih čarolija, kad se čarsteći nove sagovornike u Srbiji i u re- šija budi, kad se priča o književnosti bez gionu, dobiti ponude da pišeš prikaze konsultovanja književnosti. i pogovore. Javljaju se ljudi kojima se sviđa tvoj rad i dele tvoju strast prema Osnovali ste i književno društvo Or62

februar


fisti na čijim skupovima neafirmisa- napredujemo i kao potencijalni pisci i ni autori čitaju svoja dela i dobijaju kao kritičari i što je bitnije, to činimo povratne informacije od prisutnih, zajedno sa drugima. Ne postoji neograšto zasigurno mnogo znači za izgrad- ničen broj načina na koje može da se nju sopstvenog stila. Koliko ti znači napiše jedno književno delo. Što bi rekli poznavanje teorije književnosti sa junaci South Parka – Simsonovi su već studija na Filološkom fakultetu za sve uradili. I ne znajući, svaki pisac ili sticanje adekvatnih alata u kreira- spisateljica se svojom knjigom smešta nju dobrog dela?

u određeni okvir, poznavanje tehnika kreativnog pisanja i teorije književnosti

Miloš: Da biste čitali Pustu zemlju ili omogućava da vidimo kako se ko od Gospođu Dalovej treba vam više oru- učesnika Orfista snalazi na pozornici, đa – i bušilica i turpija i makaze i če- i kolektivno procenimo kako može da kić i testera, ali i oni sitni šrafcigeri sa krene napred i razvije svoj, neuporejedva vidljivim glavicama koje morate divo svoj, osećaj za ritam, za priču, za koristiti „na osećaj”. Vežbe i rad sa pro- emocije i likove ili nešto drugo... Da ne fesorima i asistentima, onima koji pri- zaboravim suštinu – Orfisti su jedna menjuju dijalošku metodu, najbitniju za unutrašnji pristup književnosti su dragoceni za usvajanje analitičke metodologije. Orfisti su nam pomogli i pomažu da nastavimo da skiciramo i seciramo književne forme i primenjujemo naučeno u praksi – 63


vesela družina ljudi različitih energija, biste ipak mogli da se pohvalite da mesto na kojem se upoznaju prijatelji, ste profitirali kroz ovo entuzijastiččitaju i komentarišu tekstovi.

no stvaranje?

Ivan: Orfiste su formirali mladi pisci, ali Miloš: Možemo da se pohvalimo! Najna tom putu su neki prepoznali ljubav pre, nas dvojica smo se još više združili, prema komentarisanju i ljubav prema postali smo kumovi, stekli smo prijatekritici. Uticalo je mnogo na nas književno lje kroz rad na Bookvalistima, pre svih društvo, pre svega u artikulaciji govora o Momčila Žunića i Martinu Baljak. Mompročitanom, na borbu sa stvaralačkom čilo, „đavo iz komentara” je čak bio i pasujetom, zatim i da se u kreativnom činu žljivi čitalac moje rukopisne knjige prine osećamo usamljenim, na produktiv- ča. Ostvarili smo saradnju i sa drugim nost jer smo osećali obavezu da done- važnim akterima naše književne scene semo „svež” tekst, a moralo je uticati i na – Jasminom Vrbavac, Lanom Bastašić, stil, naročito na prepoznavanje opštih Jadrankom Milenković, Slađanom Bumesta u sopstvenom pisanju. Teorija u šić, Dušanom Nikolićem. Posebno bih pisanju ume da sputava jer previše raz- kao zadovoljstvo i čast izdvojio intenmišljate o svim faktorima koji učestvuju, zivniju komunikaciju sa pesnikom i naali je takođe i odličan alat koji vam omo- šim profesorom sa studija, Goranom gućava zreliju interpretaciju, neretko i Korunovićem. Srećan sam što smo u učitavanja. U razgovorima sa knjižarima emisiji stigli i da ugostimo prijatelje i strastvenim čitaocima, koji nisu studi- sa Orfista – Zlatka Stevanovića, Mašu rali književnosti, stekao sam utisak da Tomanović, Stefana Gašića i Stefana je razlika između njihovih i naših čitanja Stefanovića Sobakova. Bookvalisti nam upravo u tome što oni prepoznaju intui- omogućavaju da učimo i kroz slobodne tivno i iskustveno „dobra” i „loša” mesta teme, ali i kroz obavezne, volimo slatko u književnom delu, ali ne znaju kako da ali i slano. Imamo slobodu da govorimo te slabosti ili vrline imenuju, lokalizuju, o mačkama u književnosti, kašikama u mapiraju u tradiciji. A sve počne od im- književnosti, istražujemo o literarnim presije.

đavolima, ali moramo i obavezno da

Iako je sav vaš rad neprofitan, čime pročitamo najuži izbor za NIN-ovu na64

februar


gradu svake godine. Jedna gledateljka vezati se. Da ne bi ovaj deo odgovora mi je u komentaru našeg klipa otkrila bio „želje i pozdravi”, reći ću samo da Džonatana Frenzena. Mislim da sam sam zadovoljan što smo imali prilike napredovao kao čitalac ali i kao biće, da predstavimo publici neafirmisane čovek. Kao Jutjub kritičar naučiš da mo- ljude koji imaju mnogo toga pametnog raš sebi da dozvoliš grešku, da je okej da kažu. Dosta nam je istih ljudi u javda nešto ne znaš i da te ljudi isprave i nosti koji govore o svim temama. Mi dopune.

smo uvek tragali za prostorom, naša dužnost je da za sobom povučemo bar

Ivan: Ovo je dugogodišnji plan. Izgra- nekoliko ljudi kad smo već odškrinuli dili smo prodajni levak. Monetizovali vrata... kanal. Sledeće godine u ovo vreme bićemo bogati. Ne sumnjajte. Kreće mer- Kakvi su ti utisci o savremenoj knjičendajzing, majice i šolje sa našim liko- ževnoj kritičkoj sceni kod nas? vima. Dakle, da se uozbiljim, socijalni kapital u svakom smislu: umrežavanje Miloš: Pitanje su nam postavljali i u sa ljudima istih interesovanja, sklapa- drugim intervjuima. Mislim da se knjinje prijateljstava koja počivaju na razu- ževna kritika sve više seli na internet mevanju dela ličnosti koji ne zaboravlja portale, polako i na Jutjub i Instragram. da ne postoji ničega van fikcije, da je Članke iz Polja ljudi će danas potražiti sve tekst, da je čitanje ujedno i tuma- na netu, ne na papiru. Preporučujem čenje sveta oko nas. Ugostili smo divne portale Glif, P.U.L.S.E i Eckermann, na ljude, od kojih je najinteresantnija priča njima možete naći dobre članke o knjisa Momčilom Žunićem, đavolom iz ko- ževnosti različitog tipa – od klasičnih mentara koji se antropomorfizovao iz prikaza do književnoistorijskih pregleobimnih komentara, kojima je udarao da. Književna kritika nije mrtva, iako se fasadu na naše video kućice, i vaspo- sve slabije čita u papirnoj formi. Mislim stavio se na našem uskom kauču da da je zabrinjavajuć izostanak negativne govori pred kamerom. Sa ljudima koji kritike, kao i prečesto svođenje dijaloga su ludi za književnošću i imaju smisla na spoljašnji pristup književnom delu. za humor, prosto je nemoguće ne po- Treba da pričamo o sadržajima romana 65


koji osvoje NIN-ovu i druge nagrade, a postavljamo kao neki veliki književni ne da komentarišemo biografije pisa- arbitri, ali čini se da imamo više pisaca ca. Slabo se razgovara o tekstu. Ukazao nego čitalaca, a pisci su gluvi za sugebih na još jedan problem na književnoj stije i dozvoljavaju sujeti da ih vodi. Utisceni, često zamaskiran – izumiru pra- sak je da je previše književnih radnika iz vi urednici, propada urednički zanat, a pogrešnih razloga u književnom polju i sa njim i briga o formi. Svaki urednik ili da su krajnji dometi naše književnosti urednica je dobri duh knjige, božanstvo recikliranje a ne pokušaj da se ponudi šume. Bez njih samo poplave i klizišta. nešto van okvira prepoznatog i podržanog. Ivan: Na ovo pitanje nužno svaki put iznova odgovaramo, ali nemam nove Čini li ti se da u današnjem vremeuvide. Konstruktivna kritika ne po- nu, bez slobodnog vremena, čitanje stoji i ne prihvata se. Pozitivna kritika predstavlja privilegiju? se svodi na tapšanje po ramenu i aplauze. Negativna kritika se pomalja samo Miloš: Vreme za čitanje jeste privilegija. kada se uključe senzori za uočavanje Ja sam privilegovan što imam vremena „pogrešnih” ideologija. Nedostaje od- da čitam. govornosti za izrečeno/napisano i savesti u kritici. Previše ljudi je prodalo svoj Ivan: Vreme je najdragoceniji resurs. dobar glas, što vidimo prvenstveno po Od kada mi se proširila porodica to blurbovima gde jedan kritičar ili pisac osećam mnogo intenzivnije. U nekom sopstvenim autoritetom preporučuje videu sam rekao da knjiga nije sve. Čipregršt i dobrih i loših tekstova – bez tanje nije sve. Teško je servirati takvu selekcije. Tekstom se tek retki bave priču nekome ko od jutra do sutra radi ozbiljno pa stoga Bookvalisti insistira- za golu egzistenciju. Ali književnost je ju na unutrašnjem pristupu delu. Loša ipak divna uteha, divan beg, privilegija domaća književna produkcija zahteva koja stoji kao mogućnost za sve koji se mnogo oštriju kritiku, iako to neće lju- umore od stvarnosti koju žive. dima oko nas prijati da čuju. Mi se ne Šta bi rekao ZA a šta PROTIV štam66

februar


panog, elektroničnog i audio izdanja knjiga? Miloš: Racionalno sam naklonjeniji digitalnom, a emotivno štampanoj formi. Audio knjige retko slušam, uglavnom zbog učenja jezika. Reč se prenosi vekovima različitim medijima – glas, svitak, kodeks, štampana knjiga, pdf, audio izdanje, usmeravaju smisao teksta, ali svaka forma ipak dozvoljava rečima da zvukom. Videoigre su igralište za pričase istaknu. Tehnološke promene isto- nje velikih priča. rijski su uvek bile praćene apokaliptičnim strahom da će književnost izu- Ivan: Mada se mediji/medijumi menjamreti, što se, srećom, nije dogodilo. I ju i modeluju – zapravo više se vrte u bioskopi su preživeli pojavu televizije i krug nego što možemo govoriti o praonline streaming servisa. Volim da dr- voj evoluciji – način čitanja i samo čitažim knjigu u rukama, pomirišem stra- nje se nije promenilo značajnije, tako nice, podvlačim, zapišem komentar na da nemam ni za ni protiv štampanih i marginama. Uživam u tome, ali nisam elektronskih knjiga. Audio izdanja su purista. E-knjiga vodi demokratizaciji, vrlo praktična za ljude kojima čitanje pristupačnosti izdanja. Smatram da se nije omogućeno odsustvom vida, ali ličpoezija sada čita više nego pre deset no se teško koncentrišem na slušanje godina, zbog sve tešnjeg povezivanja književnosti. ljudi preko društvenih mreža. Najpraćeniji časopis za književnost među mo- Prekidaš li sa čitanjem ukoliko shvajim prijateljima je Čovjek-časopis Željka tiš da ti knjiga ne prija ili nastavljaš Belinića, stranica na fejsbuku. Pretpo- do kraja po svaku cenu? Postoji li stavljam da će se reči i narednih dece- knjiga koju si nekoliko puta započinija sve više kombinovati sa slikom ili njao ali je nikada nisi završio? De-

67


šava li ti se da nekoliko knjiga čitaš nekim tekstom. Crnjanski, Flober, Bolaparalelno?

njo, Gombrovič nisu bili ljubavi na prvi pogled, ali danas smo vrlo bliski. Bilo je

Miloš: Ruski prozor Dragana Velikića, tu bolnih raskida i vraćanja... Posle nerecimo, nisam mogao da pročitam do kog vremena nije mi bilo jasno šta sam kraja, prosto me nije kupio. Čarobni im uopšte zamerao. Paralelna čitanja breg sam počinjao u gimnaziji, ali mu su pakao svakog strastvenog čitaoca, tada nisam dorastao, to je druga mo- naročito studenta književnosti. Teško gućnost, da je knjiga u određenom mo- se odvikavam od tog neizdrža da otvomentu preteška. Trudim se da dovrša- rim i probam tri slatkiša iz bombonjere vam započeto – naročito kad steknem jer šta ako ih neko uzme pre mene... negativno mišljenje, jer je negativna [smeh] kritika valjana samo ukoliko je dobro argumentovana. Tu će mi dragi Pjer Od koga imaš veća očekivanja – od Bajar oprostiti. Morao sam da dovršim savremenih autora/ki ili klasika? Kontraendorfin da bih zaokružio svoje Ako praviš distinkciju u pristupu mračno mišljenje o Basarinom roma- delu, zavisno od epohe kojoj pripanu, formirano posle prvih tridesetak da, u čemu se ona ogleda? strana. Retko kad čitam više knjiga istovremeno, osim kad je stručna literatura Miloš: Kako su godine odmicale omiu pitanju, volim da se utopim u jedan ljeni Milorad Pavić me je sve više rasvet do kamuflaže.

zočaravao, poslednih pet-šest knjiga su se rasplinule u stilskom manirizmu,

Ivan: Taj čitalački mazohizam „završiti izuzimajući neke delove romana Drugo knjigu po svaku cenu” dobro mi je znan. telo. Kritika klasika je unutrašnji dijalog Zapravo, u poslednje vreme, upravo sa svojim stilom i stavovima usvojenim zbog dragocenosti vremena, počeo sam kroz obrazovanje. Sa druge strane, truda se ponosim sobom kada priznam po- dim se da u javnom nastupu podržim, raz. Poslednji u nizu je bila kapitulacija a ne kritikujem savremenike, naročito pred Zebaldom. Nekada jednostavno neafirmisane autore i autorke, jer ženije dobar trenutak za upoznavanje sa lim da sa publikom delim strast prema 68

februar


nečemu, a ne hejt. Zbog toga me obra- Trenutno sam daleko od toga da ga duje kada uživam u nečijoj prvoj knjizi, popunim, ali potrebno je kreativno se kao što je bio slučaj sa zbirkom pesama razračunati sa tradicijom i ubiti simboPovremena poput vikend naselja Maše lične očeve u literaturi. Jedino tako moSeničić koja vodi uzbudljiv dijalog sa žemo videti, iza linije horizonta, čemu urbanim hronotopom ili zbirkom mog pisanje danas treba da stremi. Savreprijatelja Zlatka Stevanovića Dnevnik u menicima lakše praštam, iako su se tu osam, čiju poeziju sam godinama gle- kriterijumi odavno spustili jer nam je dao kako raste.

književna scena monotona i učmala.

Ivan: Jasno je da reč klasik sa sobom U čemu primećuješ promene u sanosi i breme očekivanja, pa tako imam dašnjoj književnoj produkciji u odalbum sa sličicama Precenjenih klasika. nosu na onu od pre deset godina? Miloš: Nisam siguran kakav odgovor bih dao na ovo pitanje, teško mi je da osmislim takvu sintezu. Ivan: Mislim da je potrebno sagledati duži period jer se u deset godina produkcija nije radikalno promenila. U prozi gotovo i da nije došlo do promene, a prvi dokaz su i dvostruki laureati NIN-ove nagrade: Dragan Velikić i Svetislav Basara. Zar se nismo odmakli od tačke njihovih poetika i pronašli nove prostore za osvajanje u pisanju? 69


Međutim, može se govoriti o učestali- gove poetike – opsesiju Mediteranom, jem pojavljivanju angažovanog ženskog stil natopljen ironijom i melanholijom, pisma i kreiranju aktivnijih i delatnijih postmodernističko poigravanje sa istojunakinja u prozi ove dekade. Ima tu si- rijom i pripovednim tokovima. Trudim rovosti, ne brušenosti, ali pojavljivanje se da izbegnem razgovor ukoliko ne interesantnih i moćnih ženskih glasova mogu štreberski da istražim temu. To, donosi jednu finu energiju koja tinja... na sreću/žalost, nekada nije moguće, Videćemo šta nosi treća decenija 21. ali ta nemogućnost je paradoksalno koveka.

risna, jer oslobađa od otrovnog, gvozdenog perfekcionizma.

Koliko se osećaš sigurnim kada obrađuješ knjigu autora/ke sa čijim opu- Ivan: Volim prvo da se upoznam sa teksom se ranije nisi susretao? Da li na stom, pa tek onda sa autorom. Poštenibrzinu istražiš celokupno stvara- je je. Jedino tako mogu nešto oprostiti laštvo, odlike epohe i odlike poeti- autorovoj biografiji i jedino tako me ne ke dotičnog/e i misliš li da je uopšte grize savest ako mu posle „sudim”. Preneophodno stavljati ih u određeni zirem kada neko pokušava neknjiževkontekst da bi se razumela neka nim sredstvima i razlozima da diskrediknjiga?

tuje stvaraoca u književnom prostoru. Za sve postoji vreme i mesto. Kontekst

Miloš: Uvek je dobro da obiđemo celu je važan, i istražim ga povremeno, nakuću pre nego što se opustimo u gostin- ročito kada pristupam delu neevropskoj sobi. Ko zna šta je sve okačeno po skog/e pisca/spisateljice. Poslednji zidovima, gde su tajni prolazi i skriveni slučaj je, recimo, istraživanje Kulturne kosturi. Da pristupim Radoslavu Petko- revolucije i Velikog skoka napred, pre viću, na primer, u pripremi za gostova- čitanja Mo Jena. Osećam se komotno i nje u podkastu Martine Baljak, mnooo- rasterećeno kada čitam knjige čiji priogo mi je pomogao njegov prvi roman, kazi i kritike mi nisu pristupačne. Osemanje poznata knjižica Put u Dvigrad, ćam se kao čovek na misiji, kao osvajač, koja, iako slabija od Petkovićevih kasni- lišen straha da neću prepoznati puteve jih romana otvara osnovne odlike nje- kojima su drugi hodali. Lakše je ostaviti 70

februar


svoje stope u snegu po prvi put, baciti takve paradigme je spora. Primećujem se celim telom u skafanderu i razma- da se u ovom trenutku, najpre u poehati se rukama kao dete.

ziji, probijaju granice i osvaja sloboda, otvaraju teme, javlja se sve više dobrih

Kako bi objasnio fenomene manje pesnikinja, to su glasovi, pre svega – zastupljenosti žena kao predavačica kvalitetne poezije, jer one imaju šta da na Filološkom fakultetu, ako znamo opevaju. da procentualno više žena upiše date studije, kao i to što je statistički više Ivan: Ovo pitanje zahteva mnogo više čitateljki, pa ipak jako retko književ- prostora. Mislim da je u većem delu ne nagrade dobijaju predstavnice sveta slična situacija samo se u Srbiji ženske književnosti?

palanačkom logikom maskiraju društvene nepravde, pa je nekako očigled-

Miloš: Na jednom od naučnih skupova nije i više boli. Još više od „malog broja kojima sam prisustvovao, na zidovima predavačica” boli put kojim moraju da svečane sale je bilo okačeno petnaestak prođu kako bi došli do onoga što im priportreta prethodnih dekana (rektora?) pada. Naše drugarice i koleginice doživi svi su bili muškarci. Problem nastaje ljavaju neprijatnosti još u obrazovnom u obrazovnom sistemu. Odnos mnogih sistemu – obrazovni je, dakle, baš kao profesora prema studentkinjama i stu- i kultura, ogledalo Sistema – a sistem dentima na fakultetu nije ravnopravan. nas uči i da ćutimo i spustimo glavu. Kontekst utiče na želju za pisanjem, na Takođe, književnost nikada ne bih desamopouzdanje i ambiciju. Devojkama lio na žensku i mušku, književnost je je teže da počnu da pišu i osete se si- jedna, ali treba reći da kao čitaoci pagurno u pisanju, krivica je društvena, timo od sindroma neprepoznavanja naviknuti smo na muškarca u poziciji ženskog spisateljskog senzibiliteta kao pisca i na ženu u poziciji junakinje, če- legitimnog, ravnopravnog, i vrlo lako sto svedenu na objekat žudnje. Književ- ga markiramo, etiketiramo sentimenne nagrade su proizvod sredine u kojoj talnim i patetičnim. Opet, možda sam se žena-pisac stereotipno zamišlja kao kontradiktoran, ali ako bi se NIN-ova autorka ljubavnih romana. Promena nagrada delila u dve kategorije (kao Bu71


kerova) onda bismo barem zasigurno Plezira? imali predstavnicu čiji roman bi dospeo do šire javnosti (naravno, obavezno uz Miloš: Mogu dve? Prvo – tražite uvek jednak novčani fond), čime bi spisatelji- drugo mišljenje, nađite nekoga da razce učestvovale intenzivnije u kreiranju govarate o knjizi koju ste pročitali, biće književnog ukusa. To bi sprečilo neknji- kao da čitate ponovo. Druga poruka – ževne debate o užim krugovima i tran- dođite na Orfiste! Nađite našu Fejsbuk sfer neprijatnosti koji usledi kada god grupu. slušate intervjue sa onim malobrojnim dobitnicama književnih nagrada: pošto Ivan: Bolje plezir nego prezir, i u knjije prvo i jedino važno pitanje „kako se ževnosti i u životu. Ahaha... ovo zvuči osećaju što su jedna od retkih ili jedi- mnogo loše, a i sigurno je neko već pona žena koja je nagradu osvojila”. Za kušao sličnu igru. Jednostavno kad god kraj, to što ima više čitateljki takođe po- se od mene traži da pošaljem neku fidrazumeva i kontraindikacije, jer one nalnu „poruku”, u svesti su mi jedino stasavaju na književnosti dominantno reklamni slogani: „Budi svoj, sledi svoje muške percepcije stvarnosti. Zanimlji- instinkte”, „Just do it!”... Kum je to siviji je podatak ko više piše?

gurno bolje od mene uradio. Slušajte njega, on je bistriji deo dua Bookvalisti:

Imaš li neku poruku za čitatelje/ke ja sam moderator, on je pripovedač.


Kada si naučila da čitaš i koja ti je omiljena knjiga iz detinjstva?

SLAVKA VLALUKIN

Moja mama kaže da sam naučila u četvrtoj, ali ja se toga ne sećam. Sećam se da sam oduvek bila okružena knjigama, mama se uvek brinula da mi se uz igračke uvek kupuju i knjige. Naučila Kroz isčitavanje kojih spisateljica i pisam da čitam igrajući se škole, to je saca si kreirala svoj književni ukus? sigurno. Omiljenih knjiga iz detinjstva imam nekoliko. Postojala je edicija Iza- Jedna od najboljih stvari koje sam nauberi svoju pustolovinu, sa Diznijevim čila jeste to da nijedna knjiga, bez obzijunacima i opcijom da sami biramo ra koliko je loša, nije gubljenje vremekako će priča ići – omiljena mi je bila na jer nam pomaže da formiramo svoj Uspavana lepotica, naravno. I jako ža- književni ukus. Tako da volim da mislim lim što ih nisam sačuvala. Druga omi- da je sve što sam do sada pročitala, (ukljena knjiga, mada sam je pročitala kad ljučujući i 50 nijansi sive, ne osuđujte!), sam već krenula u osnovnu školu, jeste kreiralo ovu svaštaru od mog književroman Orlovi rano lete. Čitala sam je nog ukusa. jednom godišnje, najčešće na letnjem raspustu, sve do polaska u gimnaziju.

73


Koje uslove mora da ispuni neka knji- ferencije sa nepoznatim i nevidljivim ga da bi je okarakterisala kao dobru? ljudima? Kakva to sila pokreće ljude Šta je ono što tražiš u knjizi?

da pričaju o knjigama koje su pročitali?

Mislila sam da će ovo biti najlakše pitanje, ali zapravo me je baš namučilo. Ja sam zapravo samo htela da pišem. [smeh] Dakle, da bi knjiga bila cela lepa, Kada sam prvi put čula za blogove i napo mom skromnom mišljenju, mora da učila šta su, kako se pišu i čemu sve bude napravljen sklad između forme i mogu da služe (a to se desilo na presadržaja, koji opet mora da bude bez davanjima našeg sjajnog profesora Mistereotipizacije. Dodatni plus je ako je odraga Pavlovića, sa Filološkog fakuldinamična, ali znam da to ne mogu uvek teta, kome je blog i posvećen), palo mi da tražim. Zanimljivo je što u poslednje je na pamet da bih na taj način mogla vreme često naiđem na knjige za koje da svoju želju i ostvarim a da niko ne mislim da su dobre, ali mi se ipak ne zna da sam to ja. Tema se sama nasviđaju. Takav je recimo roman Zvonke metnula: knjige su oblast koju najbolje Gazivode Hostel Kalifornija, koji je u poznajem. Trebalo je malo vremena da svakom smislu dobro osmišljen, ali za se osmelim i zaista počnem da pišem moj ukus previše eksperimentalan.

sopstvene utiske o knjigama, baš zbog toga što nisam znala kako će ljudi da

Najveći čitalački strah?

reaguju ako moje mišljenje ne bude isto kao njihovo. I sad mi je malo frka,

Nikad nisam razmišljala o tome, ali mi- desi se da jedan post ispravljam i po slim da se najviše plašim da mi knjige stotinu puta, ali na kraju uvek pobedi neće biti dostupne, iz bilo kog razloga. onaj prvi razlog pokretanja bloga: želja da napišem nešto. Vodiš vrlo popularan blog o književnosti, sa još popularnijim imenom Pomenuti blog prati i profil sa istim imenom Nemam ime, imam komentar. Da li na Instagramu. Bukstagramerska zajednica ti se na početku činilo isuviše ličnim je po mnogo čemu specifična, od mesečnih da deliš svoje čitalačko iskustvo i pre- izazova za čitanje do knjiga koje putuju iz74

februar


među korisnika. Deluje kao da je Instagram gram postojao onomad kada nam je idealna dugoočekivana platforma za knji- profesor Pavlović držao Internet i medigoljupce. Na koje načine je uticala na tvoje je u nastavi. Ipak, ono zbog čega volim čitalačke navike?

bukstagram, bez obzira koliko toksičan i naporan može da bude, jeste šačica

U suštini, mi-

divnih ljudi koje

slim da nije uti-

sam upoznala i sa

cao mnogo jer

kojima razmenju-

ipak pri izboru

jem i mišljenje o

knjiga najviše

knjigama i same

verujem sebi.

knjige.

Pokleknem ponekad

pred

Osim Instagrama,

hajpom odre-

Goodreads je na-

đenih naslova,

menska platfor-

živa sam duša,

ma za recenzije,

ali sve manje i

koja okuplja lju-

manje, jer su iz-

bitelje knjiga ši-

davači skonta-

rom sveta. Koliko

li komercijalnu

o na

moć koju ima

zadovolji apetite

ta zajednica pa

pasionirane ljubi-

m ože

da

se sad uglavnom vrte isti naslovi i isti, teljke književnosti i za kakve korisnike smapozitivni utisci, što kod mene uglavnom traš da je namenjena? pravi kontra efekat. Kompletna priča oko bukstagram zajednice mi je intere- Ja sam previše lenja za Goodreads, uvek santna zbog nekih drugih stvari. Pod- naknadno dodajem knjige i utiske, pa stakla me je, na primer, da razmišljam možda nisam baš najbolja osoba za o tome na koje sve načine može da se ovo pitanje. Posmatram je pre svega govori o knjigama, što me često natera kao neki zajednički dnevnik čitanja, u da pomislim šta bi bilo da je buksta- kom svako može da ostavi mišljenje o 75


određenoj knjizi. I moj krug goodreads nove i drugačije pristupe književnosti. prijatelja je jako mali i čine ga ljudi koji čitaju različite stvari pa mi u vidokrug Kakvi su ti utisci o savremenoj knjinajčešće dolaze naslovi koje bih vero- ževnoj kritičkoj sceni kod nas? vatno propustila, ali mislim da generalno prati bukstagram jer kad je tamo Postoji li kritička scena kod nas? [smeh] jedan naslov u trendingu, vrlo brzo to Naša književna scena je jako mala, svapostane i na goodreadsu.

ko svakog zna pa se uglavnom svodi na

Pored studija književnosti na Filološ- princip ,,ja tebi serkom fakultetu pohađala si i feministič- dare, ti meni vojvoki modul u Centru za ženske studije. do". I obrnuto, ako U kom smeru je ova edukacija prome- se radi o negativnila tvoj pristup književnim delima?

noj kritici, onda tu književno delo igra

Znanja koja sam tamo stekla dosta su najmanju ulogu, a uticala na moj život, generalno, pa sa- lični i ideološki sumim tim i na pristup književnosti, pre kobi su na prvom svega jer sam naučila koliko duboko mestu. seže patrijarhalna matrica, na koje sve načine funkcioniše i kako se manifestu- Šta bi rekla ZA a šta je u umetnosti. A kad ti se jednom otvo- PROTIV štampanog, re oči, ne postoji mogućnost pređeš elektroničnog i audio preko toga. I mnoge stvari koje si ranije izdanja knjiga? samo intuitivno smatrala pogrešnim, sada dobijaju punu sliku i smisao i znaš Štampano izdanje: za – miris i osećaj. kako da definišeš to što vidiš. Dok su Protiv: previsoka cena (iako znam kotrajala predavanja, shvatila sam i koliko liko košta objaviti knjigu, ipak iz ugla je ograničeno moje formalno obrazo- konzumenta, moram da kukam). Elekvanje, odnosno koliko je moja katedra tronsko izdanje: za – ekološki je, a i jefna Filološkom fakultetu zatvorena za tini je. Protiv: još jedan ekran u životu. 76

februar


Audio: za – ne moraš da prestaneš da rijala za takozvane rant tekstove. Retčitaš da bi vežbala, trčala, prošetala... ko ostavim knjigu zauvek nepročitanu, Protiv: nikad ne znaš ko čita pa ume da ali nedavno se to desilo sa romanom bude problem. Plus sam nekoliko puta Deca zla Miodraga Majića, koji sada zaspala, trebalo mi je vremena da se pravi društvo Don Kihotu i Hazarskom naviknem, ali pokušavam da uključim rečniku na polici znanoj Never again. i taj vid knjiga u svoj čitalački život.

Uvek čitam po nekoliko knjiga, ne znam da li je ikad postojao period kad nisam.

Prekidaš li sa čita- Imam knjige koje čitam pred spavanje, njem ukoliko shvatiš one koje čitam u prevozu, one koje su da ti knjiga ne prija ili mi za razonodu... Nekad uspem sve da nastavljaš do kraja po završim u toku jednog meseca, nekad svaku cenu? Postoji razvučem i na sledeći, ali glavno, na li knjiga koju si neko- noćnom stočiću uvek imam tri do pet liko puta započinjala započetih knjiga. ali je nikada nisi završila? Dešava li ti se da Od koga imaš veća očekivanja – od nekoliko knjiga čitaš savremenih autora/ki ili klasika? Ako paralelno?

praviš distinkciju u pristupu delu, zavisno od epohe kojoj pripada, u čemu

Pa sad, ima tu ne- se ona ogleda? koliko opcija. Knjiga može da mi se Veća očekivanja imam od savremene svidi i mogu da nih autora/ki, i regionalnih i stranih. je smatram problematičnom. Ako imam To verovatno nije fer, jer od klasika ne sreće, pa mi se samo ne svidi – onda očekujem uglavnom ništa, ali takva su prekinem s idejom da ću joj se u nekom vremena. Nemam naviku da se vraćam trenutku vratiti. Ako pak mislim da je klasicima, većinu verovatno ne bih niproblematična, onda nastavim, malo kada pročitala da nisam morala. Nije jer volim da se mučim, a malo i zbog baš popularno mišljenje, znam, ali šta toga što mislim da možda bude mate- da radim. 77


U čemu primećuješ promene u sadaš- brzinu istražiš celokupno stvaralašnjoj književnoj produkciji u odnosu na tvo, odlike epohe i odlike poetike doonu od pre deset godina?

tičnog/e i misliš li da je uopšte neophodno stavljati ih u određeni kontekst

Mnogo više autorki, to mi je najveći uti- da bi se razumela određena knjiga? sak. Mnogo više autorki znači mnogo U tom slučaju, pre čitanja izguglam osnovne podatke, Vikipedija je moja drugarica. Ne čitam o stvaralaštvu niti kritike određenog dela, jer ne želim da mi nešto utiče na mišljenje. Ako mi se dopadne ono što sam pročitala, umem, ponekad i opsesivno, da tražim ostala dela – trenutno mi se to dešava sa Kristom Volf, neću se smiriti dok ne nabavim sve što je kod nas objavljeno. Sagledavanje konteksta mi je bitno, trudim se da ga uvek imam u vidu i volim da pratim da li se i na koji način menja percepcija dela. Ali takođe mi je jasno da većina ne deli moje mišljenje tj. da na književnost gledaju isključivo kao jedan oblik zabave i trudim se da ne zameram drugima vidiljivijih ženskih iskustava, sad samo ako ga u svojim prikazima zanemare. čekam delo koje će napraviti (malu) revoluciju i baciti u senku razne velike Na koje načine biraš knjigu koju ćeš književnike.

narednu čitati i koje književne blogove bi preporučila?

Koliko se osećaš sigurnom kada obrađuješ knjigu autora/ke sa čijim opu- Stvarno nemam neki kriterijum. Nekad som se ranije nisi susretala? Da li na uzmem ono što je novo, tek nabavlje78

februar


no. Nekad se probudim i shvatim da čitateljki pa ipak jako retko književne mi se čita Crnjanski. Nekad samo želim nagrade dobijaju predstavnice ženske da čitam Noru Roberts i jedem puding književnosti? i ne razmišljam o tome šta se dešava van zidova moje sobe. Blogovi koje re- Mislim da to nije fenomen, to je prodovno pratim su Stsh’s book corner, sto odraz našeg društva. I mada moje Totally random and Co, Pod staklenim feminističko srce smatra da smo odavzvonom, Čitam čitaj, Puella Sole. I mo- no već zreli za tu promenu, mislim da ram da spomenem blog Kako biti heroj ćemo ipak još čekati na to. Na kraju, u ova šugava vremena, koji više nije ak- sve slobode koje su žene osvajale, nisu tivan, ali tekstovi su i dalje dostupni, pa osvojile preko noći pa nećemo ni taj prošarajte tim kutkom. Uglavnom ne či- disbalans na pozicijama moći promenitamo iste knjige, često ne delimo utiske ti tako brzo. Mislim da je za sada najbitako se desi da pročitamo isti naslov, ne- nije konstantno podizati svest građanki mamo isti pristup knjigama niti su nam i građana da jeste važno koliko je žena slični stilovi pisanja, ali znam šta te sjaj- bilo u najužem izboru za NIN-ovu ili bilo ne žene čitaju i šta o pročitanom misle. koju drugu nagradu. Proces vrednovanja ženskog iskustva nije gotov, ipak se Kako bi objasnila fenomene manje borimo protiv sistema koji vlada od pozastupljenosti žena kao predavačica četka vremena. na Filološkom fakultetu, ako znamo da procentualno više žena upiše date Imaš li neku poruku za čitatelje/ke studije, kao i to što je statistički više Plezira? Čitajte žene. Saslušajte žene. Verujte ženama.

79


Životni stil

Da li koronavirus smanjuje naš socijalni kapital? Tekst: Dejana Vukadinović


Ukoliko čovek ne stvara nova poznanstva tokom života, razvijajući se kao individua ostaće u potpunosti sam. Čovek bi trebalo da svoja prijateljstva konstantno unapređuje, govorio je engleski pisac Samjuel Džonson. Godina koju smo ostavili za nama pod- pre svega misli na komšije, saradnike, setila nas je koliko su važna ta naizgled kolege sa posla, kolege sa kojima smo usputna poznanstva i veze koje svakod- delili fakultetske klupe, poznanike nanevno uplićemo poput nekog goblena. ših prijatelja... Ona čuvena Aristotelova da je čovek društvena životinja postala je aksiom. Novi način bivstvovanja Nauka to naziva socijalni kapital. Sociologija kaže da su društveni kontak- Kada se koronavirus proširio svakim ti resurs koji pomaže pojedincima da delićem naše planete, životi su nam se pristupe drugim resursima – ekonom- drastično promenili. Zatvoreni u svoja skim, političkim i društvenim. Ako ovu četiri zida, prirodno krug ljudi sa kojima definiciju prevedemo na jednostavan smo u kontaktu, počeo je da se sužava. rečnik, mogli bismo reći da je socijalni Nismo više bili u mogućnosti da izađekapital važna karika našeg života, most mo u omiljeni pab ili kafić, nismo odkoji nas spaja sa drugim ljudima kroz lazili na posao, kolege smo sretali onsvakodnevne mreže i veze koje gradimo line, koristeći napredne kanale koji su u svojim krugovima, a preko kojih pri- nam pomogli da koliko-toliko održimo mamo i širimo informacije. Ne, to nisu i odnose koje imamo. Pretvorili smo se vaši najbliži prijatelji sa kojima delite digitalne male ljude koji su zagrljaje i intimne stvari i skrivene strahove. To osmeh zamenili virtuelnim simbolima su ljudi sa kojima provodite određeno i ikonicama. Na početku je to bilo lako, vreme i delite izvesne trenutke, a koji svi u neobranom grožđu, želeli smo da su i te kako važni za vaš razvoj. Tu se se sačuvamo vodeći život koji je popri81


mio nove obrise. Šetali smo sa ukuća- koji će vas odvesti do željenog mesta. nima na koje smo usmereni 24 sata, Svi ti rituali, upotpunjuju naše živote, sedam dana u nedelji. Introvertnim jer nas na trenutak udaljavaju od svaosobama, kako objašnjavaju psiholozi, kodnevnih briga koje nas more. promena u svakodnevnoj dinamici nije toliko teško pala, koliko su se ekstro- Čovek je društveno biće vertni našli na tankom ledu. Ali, kako to obično biva, moralo se prilagoditi i Kada ste poslednji put stajali sa nenaći adekvatan modus operandi. Dok kim na ulici ili u restoranu i pričali bez se meseci kohabitacije sa ovim uboji- ustezanja ili unutrašnjeg monologa da tim prirodnim oružjem nižu, dugo poti- li stati i razmeniti po koju, da li skinuti skivani strahovi i problemi počeli su da masku, da li je između vas propisana isplivavaju kao najveći mulj posle kiše. fizička distanca? Psiholozi upozoravaju da je potrebno razvijati različite vrste Društveni život nas obogaćuje

odnosa jer svi oni ispunjavaju i zadovoljavaju naše različite potrebe. Potrebni

Društveni život, kakav god da ste tip lič- smo jedni drugima, i odsustvo drugih nosti, počeo je da nedostaje. Sitni užici ljudi, manifestuje se negativno po nas. koji nam hrane dušu i telo nakon na- Psiholog Džulijan Holt-Lunstad navodi pornog dana, kao kada odete na svoje za The Atlantic da je društveno distanomiljeno mesto u gradu, a konobar zna ciranje povećalo rizik od prerane smrti šta pijete i donese i bez da ste naručili, za više od 30 odsto ljudi. Ona kratka resve snažnije nam nedostaju. Razgovor čenica – kako si- koju uputimo poznanisa komšijom na pragu zgrade o nekim ku u haustoru zgrade ili prodavnici dok uopštenim temama, blic susret sa kole- pazarimo tog dana, znak je ne samo gom kog niste videli od mature, kratak lepog vaspitanja već i uvažavanja, a ljurazgovor sa poznanikom koga ste sreli di vole osećaj uvažavanja i pripadanja. kod prijatelja na slavi. Čak i onaj ne- Zato ne treba da iznenađuje učestalo mušti jezik sa ljudima na autobuskom pitanje – kada ćemo i da li ćemo ponovo stajalištu dok čekate zajednički prevoz živeti kao nekada.


Dobra strana medalje Da nije sve tako sivo, potvrđuje praksa. Društvene mreže pored mnogih mana donele su, nešto lepo u ovom periodu, što je donekle zamenilo izostanak širih kontakata i sitnih druženja, kako se kolokvijalno mogu opisati. Solidarne grupe poput Budi human ili Solidarna kuhinja, okupljaju ljude sa različitih strana, šire se veze i poznanstva, sa istim ciljem, da se pomogne onima koji su u nevolji. Sociolozi bi rekli širi se socijalni kapital. A kada ćemo ponovo pričati sa komšijom o vremenskoj prognozi ili komšinici koja nikada ne zatvara ulazna vrata, klimnuti glavom nepoznatom čoveku na stanici dok se vaš autobus približava, popiti piće rasterećeno i popričati sa konobarom? Odgovori su koje, sada više nego ikada, ujedinjeni čekamo.


Ekologija

D

E K I N V E N

Piše: Ana Mandinić @ _a.n.a.m.a._ Fotografije: Ende Gelände; privatna arhiva 84

V I T K A KO

E J N I K T IS


Da li je aktivizam naša najveća nada u borbi za egzistenciju zdrave životne sredine? Na godišnjem nivou se u svetu baci

puta koji sam izabrala, tako i zbog

oko 1.3 milijarde tona hrane, što je

ličnih interesovanja. Od Holandije,

prema izveštaju Ujedinjenih Nacija

Belgije, Čilea, Nemačke, Švedske, i

trećina ukupno proizvedene hrane.

sada ponovo Srbije, u svakoj od ze-

Od posledica zagađenja vazduha

malja u kojoj sam živela uviđala sam

svake godine život izgubi 7 miliona

postojanje istih problema, i to upra-

ljudi. Fosilna goriva i dalje čine do-

vo problema koji su se odnosili na

minantan izvor korišćene energije sa

celokupno društvo i sredinu u kojoj

udelom od oko 80%. Ovakve statisti-

živimo. Međutim, zajedničko za sve

ke nam pokazuju posledice industrij-

zemlje u kojima sam živela bilo je to

ske proizvodnje i potražnje na tržištu,

da su one imale grupe građana koje

odnosno posledice antropocentrič-

nisu prihvatale da je ovo – prirodno ili

nog odnosa prema prirodi. Što sam

nepromenjivo stanje stvari – i koje su

više učila o ovim problemima, oseća-

se zapravo organizovale kako bi uka-

la sam sve veću frustraciju, ali i želju

zale na strukturalne probleme koje bi

da kao pojedinac radim na promeni

ujedno pokušale da reše. Progresiv-

pomenutog stanja.

ne ideje, širenje svesti i znanja, želja za promenom na bolje i proaktivnost

U proteklih osam godina sam imala

u pristupu su ključne stavke uspeha

priliku da promenim nekoliko mesta

kada pričamo o (eko)aktivizmu.

stanovanja, kako zbog akademskog

85


Problem food waste-a

Hrana je spašavana kroz dumpster di-

i potencijalna rešenja

ving, kada bi jedna grupa ljudi pokupila bačene namirnice iz kontejnera blizu

Tokom osnovnih studija i života u ma- supermarketa. Druga grupa ljudi bi prilom studentskom gradu u Holandiji, za čala sa prodavcima po marketima (pomene je petak veče često bio rezervisan put naših pijaca) i tako dobili hranu koja za grupno kuvanje u squat-u, napušte- bi u suprotnom bila bačena pred zavrnoj industrijskoj zgradi u koju se grupa šetak radnog dana. Od ovih takozvanih mladih ljudi uselila (akcija sama po sebi ulova hrane, organizovane su večere za kao politička izjava). Ta zgrada je tokom oko 60 do 80 ljudi (kompletan veganski godina postala prostor u kome su se obrok). Tokom ovih večera aktivno je odvijala politička predavanja, društve- podizana svest o tome koliko je hrane ne aktivnosti, muzički festivali, kao i ove bačeno svakog dana, i koliko ljudi movečere petkom. Zašto su mi ove veče- žemo da nahranimo od samo jednog re bile toliko interesantne? Zato što su ulova. Ubrzo se ova ideja spašavanja upravo one ukazivale na to šta može da hrane proširila i na nas pojedince. Svaki se uradi sa hranom koju supermarketi ulov hrane bivao bi propraćen razgovobace, da li zbog isteka roka trajanja ili rima (i zaprepašćenjem) o tome koliko zato što ne izgleda ,,dovoljno dobro". hrane je bačeno, zašto je dumpster diving ilegalan i zašto tržišna ekonomija uvek pobeđuje. Ali isto tako svaka večera bi bila završena sa osećajem uspeha i radosti, jer na kraju krajeva, ,,spasili smo hranu" od bespotrebnog propadanja.

86

februar


Mislim da su te prve nedelje u Holandiji sa informacijom koliko ljudi može da zapravo bile prvi koraci mog ekološkog dođe da preuzme ono što bi u suprotaktivizma. Otpad od hrane je jedan od nom bilo bačeno, informacija bi se brzo faktora koji snažno utiče na klimatske proširila u grupi, nakon čega bi timovi promene, budući da odlaganje ovakve ljudi odlazili na različite lokacije da je vrste otpada na deponijama vodi do pokupe. Rezultat je bio odmah vidljiv emisije gasova staklene bašte.

- dobra organizovanost građana kao i svesnost prodavaca da nema potrebe

Zato bih u svakoj državi u kojoj sam ži- za bacanjem hrane dovele su do toga vela imala to na umu – kako kao po- da je food waste barem na jednom pojedinac mogu da utičem na problem dručju regulisan dosta dobro. otpada hrane? Pojedinac često želi da ima podršku grupe, tako da sam uvek Tokom godinu dana života u Belgiji, ratražila grupe ljudi koje kreiraju različi- doznalost me je dovela do saznanja te projekte sa pozitivnim rezultatima, da supermarketi i neki manji privatni ili koji svojim delovanjem ukazuju na prodajni objekti doniraju dosta hrane probleme.

izbegličkim centrima, centrima za beskućnike kao i bankama hrane, javnim

U Švedskoj je pristup ovom problemu kuhinjama i squat-ovima. Dosta squbio malo drugačiji. U mojoj okolini nije at-ova u kojima sam provodila vreme bilo squat-ova, ali je postojala grupa su takođe imali sistem raspodele hraljudi, zainteresovanih za ovaj problem, ne jednom nedeljno u svojim lokalnim koju sam pronašla na Facebook-u. Za sredinama. Ovim akcijama ne samo da razliku od Holandije, ovde je već po- se spašava hrana, već se poboljšava stojala kultura doniranja viškova hrane kvalitet života najugroženijih u svakom između prodavaca i članova te grupe. društvu. Organizacija je funkcionisala tako što je povezivala različite markete po gradu, Iako slavljena kao zemlja koja je dostii svaki dan kada bi određeni prodavac gla najbolji standard života u Latinskoj pozvao nekoga (uglavnom su to osobe Americi, Čile se suočava sa vrlo velikom koje godinama organizuju food saving) stopom nejednakosti. Santijago je mili-


onski grad, zapravo najveći grad u kome

Problem zagađenja vazduha

sam živela. Prema statističkim podaci-

i sagorevanja fosilnih goriva

ma na koje sam naišla, samo grad Santijago proizvodi više od 40% nacionalnog Počevši od rešavanja jednog probleotpada od hrane. Zbog kratkog vreme- ma, ili da bolje kažem umanjenja prona koje sam provela tamo, moj fokus je blema, s obzirom na to da se čini kao bio više na ličnoj odgovornosti, odno- kap vode u okeanu, usmerila sam se ka sno kako da sama proizvedem što ma- ostalim problemima koji su podjednanje otpada, više nego na pronalaženju ko destruktivni za opstanak naše životkolektiva koji se bavio ovim pitanjem. ne okoline. Sagorevanje fosilnih goriva Kroz razgovore sa ljudima sam došla je trenutno jedan od najvećih uzroka do saznanja da dosta njih zapravo po- klimatskih promena i nepovratnog unikušava da se fokusira na smanjenje ot- štavanja okoline. Svi znamo da je dispada koji proizvodi, jer sistemi u državi kusija o prelasku na obnovljive izvore (ili barem u ovom gradu) nisu kreirani energije sve prisutnija, ali isto tako visa idejom održivog razvoja i smanjenja dimo da taj prelazak nije dovoljno brz, otpada.

kao i da su mnogi rudnici za eksploataciju uglja još uvek u punoj funkciji.

Danas, po povratku u Srbiju, radim na edukaciji kako ličnoj tako i svoje okoline o ovom problemu. Vodim se pitanjima koliko se hrane baci kod nas i koji su dostupni načini da ovaj problem bude što manji. Promena okoline kreće od nas samih, podizanjem svesti i akcijom. Smatram da naše navike (kao pojedinaca ali i celokupnog društva) i načini konzumacije treba da se promene iz korena. Samo zamislite koliko ljudi može da se nahrani od tih 1.3 milijarde tona hrane koju godišnje bacimo.


Jedna od akcija koja je zapečatila moju Dok sam stajala na mestu gde je nekaželju da se borim za životnu sredinu da bila šuma, puna raznolikosti života, se dogodila krajem 2019. godine. Tada a sada su se tu pružali nepregledni kisam se pridružila hiljadama aktivista lometri uništene zemlje kojoj ne mogu organizovanih u pokretu Ende Gelände, ni da sagledam kraj, osetila sam grč u u sklopu akcije usmerene protiv rud- stomaku i neopisivu tugu. Takođe sam nika uglja (Janschwalde). Cilj je bio za- shvatila i koliku moć naše akcije imaju. ustaviti rad mašina kako bismo ukazali svojim prisustvom i masovnošću na Ovo je nešto o čemu trenutno dosta problematiku korišćenja energije uglja. razmišljam u kontekstu diskusija koje Naravno da ova akcija nije bila nimalo prate najavu dolaska Rio Tinta na naše jednostavna za organizaciju i podra- prostore. Ime Rio Tinto u svetu ima vezumevala je mesece pažljive pripreme oma lošu konotaciju, jer ne samo da volontera i legalnih timova. Kordoni se smatra odgovornim za uništavanje policije su čuvali zemljište rudnika ali životne sredine povezano sa svojim to nas na kraju nije sprečilo u želji da delovanjem, već i slučajeve likvidaciprobijemo te redove i dođemo do ma- je aktivista u zemljama u razvoju. Iako šina. Posle par sati, nekolicina mašina postoji ideja da je litijum ono što nam je bila zaustavljena.

je potrebno kako bismo jednog dana

89


prešli na električne automobile, i ne bi zdravlje. Smatram da je ključno podizali samim tim smanjili zagađenje vazdu- ti svest da ovakvi problemi nisu samo ha i životne sredine, informacije o ne- lokalni problemi, jer ih svi globalno u gativnim uticajima iskopavanja ovakvih jednom trenutku osetimo. Dozvoliti da ruda prisutne su među poznavaocima Rio Tinto pokrene svoj projekat je kao teme (aktivisti, pojedinci koji se bave da potpisujemo sporazum protiv napitanjima zaštite životne sredine, aka- šeg zdravlja. Zbog čega pristajemo da demici).

udišemo zagađen vazduh? Zbog čega

Zapravo, čitava polemika oko prelaska na zelenu ekonomiju nosi u sebi dosta problema, jer nije ništa drugo nego novi način, odnosno adaptacija kapitalističkog sistema da nastavi sa svojom neliberalnom idejom ,,razvoja". Građani širom Evropske Unije se godinama bore protiv daljih širenja rudnika kao i protiv otvaranja novih. U Nemačkoj u proteklih 8 godina, u Hambach šumi, žive desetine građana u kućicama na drveću kako bi svojim prisustvom zaštitili dalje uklanjanje šume. Razlog za borbu je i više nego očigledan. Uništavanje šuma, prirodnog resursa koji nam je neophodan u borbi za smanjenje posledica klimatskih pristajemo da nam reke budu prljave i promena, ne bi smelo da bude prihvat- da cevi uništavaju život koji se nalazi u ljivo. Industrije koje se šire uništavaju njima? Zbog čega pristajemo da gledaživotnu sredinu, a posledično i naše mo u opustošeno zemljište?

90

februar


Kroz diskurs koji vidim da predstavnici na političke predstavnike je postao doovog projekta i naše Vlade propagiraju, sta jači. Zbog političke strukture vlasti vidim da je pobuna građana neophod- u Srbiji, da bi došlo do ovakvog tipa na kako bi se ovaj projekat zaustavio. pritiska, smatram da moramo da buGledajući s ponosom na uspešnu akciju demo brojniji i bolje organizovani pukojoj sam prisustvovala u Nemačkoj, tem grupa. Ekološke grupe i akademici smatram da bi slične akcije trebalo or- uspevaju polako ali sigurno da edukuganizovati i ovde. Iako Nemačka u tre- ju javnost o problemima zagađenog vazduha, uzrocima i potencijalnim rešenjima. Ekološki aktivizam nam je trenutno svima preko potreban. Međutim, kako ova tema još uvek nije prisutna u svakodnevnim razgovorima ljudi, što zbog preokupacije drugim problemima i temama, što zbog nepoznavanja teme i toga kako problemi koje sam navela utiču na sve nas, jedno od ključnih pitanja koje sebi kao aktivistkinja postavljam je, kako proširiti svest o značaju ovih tema na celokupno društvo. Već smo videli da planovi, zakoni i ciljevi održivog razvoja ne daju potrebne iliti željene rezultate, i da ekonomija i njen rast, zasnovani na projektima razvoja nutku naše akcije nije u potpunosti sta- u većini slučajeva pobeđuju. Mislim da la sa korišćenjem uglja, svest o ovom smo se previše otuđili od prirode zbog problemu je podignuta i više ljudi se čega ne uviđamo koliko nam je ona pridružilo pokretu. Samim tim, pritisak neophodna. Priroda nije nešto odvo-


jeno od nas, i mi ne možemo da opstanemo bez nje. Vlade daju legitimitet kapitalističkoj zveri da konstanto pomera granice zarad ,,razvoja", i zato verujem da je aktivizam naša najveća nada. Smatram da je naša građanska dužnost da se organizujemo kako individualno, tako i grupno, i da zaštitimo ono što nam daje život. Na kraju krajeva, priroda može da živi bez nas, ali mi bez prirode ne.

92

februar


„Tokom osnovnih studija bavila sam se pitanjima politike, globalnog razvoja i nejednakosti, da bih posle toga otišla na master Međunarodne politike. U toj etapi sam stekla potrebno znanje o funkcionisanju nacionalnih i međunarodnih sistema, o globalnim problemima i tome koji su trenutni pristupi za njihovo rešavanje. Vremenom sam shvatila da je održavanje statusa quo previše bitno pomenutim strukturama, zbog čega sam po završetku tih studija odlučila da upišem Master Ljudske Ekologije. Trenutno se bavim kritičkim analizama ideja, kako promeniti status quo i uključiti marginalizovane zajednice u funkcionisanje društva i kako reformirati dihotomiju čovek/priroda."

93


Ekologija

nega bez otpada

Tekst i fotografije: Anamarija Prgomet @zerowastecroatia1


Naša koža je naš najveći organ i barijera između vanjskog i unutarnjeg svi-

Kada sam započela živjeti bez otpada

jeta. Koža osjeća, upija i procesuira sve

sagledala sam gdje sve generiram am-

što dođe na njenu površinu. Stoga je

balažu. Većina plastične ambalaže je

bitno kako ju njegujemo izvana i iznu-

ostajala iza proizvoda koje sam koristila

tra. Ako nešto ne njeguje vašu kožu i

u kupaonici i kuhinji. Sastavila sam po-

dušu, otpustite.

pis svakodnevno potrebnih potrošnih proizvoda. Pokušala sam ih naći proi-

Industrija ljepote i mode nam nepre-

zvedene lokalno, od prirodnih sastoja-

stano servira nove proizvode i iz dana

ka i u prihvatljivoj ambalaži.

u dan nas bombardira najnovijim trendovima iz „beauty“ svijeta.

Prije četiri godine nismo imali puno izbora, stoga sam počela proučavati

Oduvijek sam koristila minimalnu koli-

kako napraviti svoje kozmetičke proi-

činu proizvoda za njegu tijela. Osjeća-

zvode. Krenula sam s pastom za zube,

la sam se nelagodno kada bih na tijelo

zatim sam naučila kako napraviti dezo-

nanijela losion, kremu za sunčanje ili

dorans, piling za tijelo, masku za lice,

puder. Sa životom bez otpada sam na-

sapune za tuširanje..

stavila biti minimalist u kupaonici. Moja dnevna njega postala je vrlo jednostavna.

95


Neke proizvode koje sam tada pronaš-

tovo, kokosovo) kako bih izvukla toksi-

la vjerno koristim i podržavam male

ne nakupljene preko noći. Zatim slijedi

lokalne proizvođače koje iznimno ci-

čišćenje jezika metalnim ayurvedskim

jenim. Kruti šampon za kosu i balzam

čistačem, pranje zubi i uplovljavanje u

za njegu usana kupujem od domaćeg

novi dan. Umjesto klasičnog zubnog kon-

brenda „Kuća magične trave“. Koža zimi

ca možemo koristiti zubnu svilu pakira-

mi je iznimno osjetljiva i zahtjeva po-

nu u papirnatu kutijicu ili staklenu bočicu

sebnu njegu lica i ruku. Kremu za ruke

dostupnu na web shopu BioROOT.

i lice sam pronašla kod brenda „Ayu garden“ koji ima mogućnost nadopunjavanja ambalaže. Odličan brend je i Sapunoteka i njihovi sapuni te kreme za lice i tijelo. Početak života bez otpada nije lagan, jer na prvu djeluje skupo. Dugotrajni proizvodi kojima zamjenjujemo one jednokratne i potrošne su skuplji, ali dugoročno isplativiji. Prvi takvi proizvodi u koje sam uložila novac su bili metalna britvica, električni epilator i menstrualna čašica. Zbog njih sam prestala kupovati plastične britvice, trake za depilaciju, uloške i tampone. Plastičnu četkicu za zube sam zamijenila onom od bambusa s vlaknima od ricinusovog ulja. Njega usne šupljine je iznimno bitna jer je povezana s našom probavom. Neki od mojih jutarnjih rituala su „mućkanje“ hladno prešanog ulja (suncokre96

februar


Rituali koje obožavam su masaža lica

ujutro nakon nanošenja seruma na lice

rolerom od žada i suho četkanje tijela.

kako bi se dubinski apsorbirao u kožu.

Osim što masažom opuštamo lice, tu

Masažu započnite od vrata prema licu

su i razne druge dobrobiti korištenja

do vlasišta na način da rolate žad od

rolera: žad aktivira limfni sustav, izvlači

sredine lica prema van. Suho četkanje

toksine iz tijela, smanjuje natečenost

slično djeluje na ostatak tijela. Osim što

lica i podočnjaka, prištiće i bore, učvr-

suhom četkom skidamo mrtve stanice

šćuje mišiće lica. Najbolje ga je koristiti

kože, imamo i druge brojne benefite: ono poboljšava cirkulaciju tijela, pomaže u borbi protiv celulita, potiče probavu, a tijelo rješava viška vode i toksina. Osobno koristim četku od prirodnih biljnih vlakana s dugačkom drškom pomoću koje mogu dosegnuti leđa (Muller). Vlakna ne smiju biti pregruba niti premekana, a koža ne smije biti osjetljiva niti podložna dermatološkim problemima, jer u tom slučaju suho četkanje nije za vas. Suho četkanje je poželjno raditi svakodnevno 10-15 minuta prije tuširanja kombinacijom kružnih i ravnih pokreta počevši od stopala prema gore, a leđa četkajte od ramena prema stražnjici. Nakon četkanja se istuširajte toplo-hladnim tušem, te na mokru kožu nanesite macerat kamilice i pričekajte da se upije u kožu, a onda se osušite ručnikom.


Čisteći plaže shvatila sam da u moru i pamučnih blazinica. Ukoliko želite čizavršava dosta otpada od plastičnih tati više o održivosti u svijetu ljepote, štapića za uši. Sada postoje razne al- zapratite vizažisticu Petru Sever koja ternative istima: papirnati i bambusovi puno piše o ovoj temi. štapići za uši i razni dugotrajni perivi štapići. Osobno koristim mali metalni Nakon četiri godine života bez otpada štapić koji sam pronašla u Mulleru. Pri- sam shvatila da je za zdravu kožu najbor za njegu noktiju je većinom metalni bitnija hidratacija, stoga je moj najbiti dugo traje. Nokte i kosu ne bacam u niji savjet da pijete puno vode i pazite toalet nego kompostiram. Maramice što jedete. za nos sam prestala kupovati i umjesto njih koristim hrpu platnenih krpica koje

Recept za dezodorans:

su u prošlosti bile majice koje sam izrezala. Parfeme možemo napraviti sami mješavinom baznih i eteričnih ulja. Uistinu su rijetki trenuci kada se šminkam. Tada najčešće stavim olovku na usne i razmažem ju. Šminku lako možemo skinuti pomoću kokosovog ulja

98

februar

na pari otopite žlicu kokosovog ulja ili bademovog ulja i žlicu kakao ili shea maslaca, dodajte pola žličice sode bikarbone bez aluminija i 5 - 10 kapi eteričnog ulja po želji (limun, naranča, lavanda, čajevac), sve stavite u staklenku i potrošite kroz tri mjeseca.



Pletivo by Plezir

etika

estetika

ekologija



Moda

Tekst: Anđelija Popović @najlon_girl Fotografije: Eva Blue; Sirogojno muzej; Victoria & Albert Museum; Damsko srce pirot;


Sporo

je dobro „Brzina kojom radimo nešto – bilo šta – menja naš doživljaj tih stvari.“ Džon Friman Na koji način brzina života utiče na sve sfere života možemo videti po tome koliko se menjaju poslovi, zanati, umetnost. Doživeli smo i pandemiju COVID-19 tokom koje su oni koji su bili na rubu da ugase svoje male zanatske radionice i pre nje, sada to nažalost morali da urade. Koliko cenimo ručni rad? Kakvu ulogu on ima kod velikih modnih kuća? Da li one dovoljno cene svoje zanatlije? Kako mi možemo da pomognemo da bi zanatlije opstale?

103


Kada kažemo ručni rad, pomislimo na nešto što predstavlja trajnost, unikatnost, negu, tradiciju ali i brigu za očuvanje životne sredine. Svi oni predmeti koji su napravljeni ručno, uz minimalnu upotrebu mašina su „handmade“. Za njihovo stvaranje neophodno je vreme i veština, pedantnost koja je uložena u izradu i samim tim, takav proizvod bi se trebao vrednovati više na tržištu. Kako stvari zapravo funkcionišu u praksi? Naknada za rad radnicima u masovnoj proizvodnji je vrlo niska, naročito kada govorimo o zemljama trećeg sveta u kojima je sveprisutna eksploatacija radnika. Uz niske cene materijala dolazimo do, za kupce, vrlo primamljivih, jeftinih proizvoda. Nedovoljna osvešćenost većine potrošača o „pravoj ceni“ koju nosi ovakva roba u kombinaciji sa pristupačnim cenama dovodi do toga da će se prosečni potrošač pre odlučiti za kupovinu odeće u lancu brze mode nego za lokalni proizvod nastao u maloj manufakturi, koji je nešto skuplji. Dolazimo do logičnog zaključka da zanatlije imaju male šanse za opstanak u odnosu na velike igrače u modi. Njihovi proizvodi najčešće završavaju u privat104 februar


nim kolekcijama kolekcionara, kao npr. kod legendarne Iris Apfel. Ipak, činjenica je da pojam spore mode ne može da se razdvoji od zanatlija i umetnika. Prvi korak u očuvanju umetničkih radionica i zanatlija jesu osnaživanje i njihova ekonomska vidljivost. Drugim rečima, potrebna je želja kupaca da poseduju proizvode koje proizvode male radionice. Ukoliko njihova dobit, prelazi troškove, to je znak da oni idu u dobrom pravcu. Dobit od prodaje im osigurava opstanak, a sve što dođe preko toga jeste mogućnost za proširenje. Da li ste čuli za Mkpuru Akwete tkaninu? To je ručno tkani proizvod žena iz jugoistočne Nigerije. Akwete priča je doživela veliki uspeh i opstaje zahvaljujući ženama koje su očuvale svoju tradiciju i proširile je van zajednice. Ono što je presudno za opstanak ovakvih zajednica jeste ekonomski faktor. Žena koja je u Akweete tkanom biznisu već 60 godina ispričala je novinarima da je uz pomoć ovog posla izgradila dom za svoju porodicu i iškolovala svoje petoro dece. Finansijska nezavisnost je najvažniji faktor koji određuje opstanak posla i ne samo to, već i proizvodnju što boljeg 105


jenim zemljama za neuporedivo veće iznose. Kompanijama ne ide na ruku njihov razvoj i edukacija u tom smeru. Onog momenta kada bi male zajednice zanatlija i umetnika iz siromašnih zemalja dobile priliku da nauče kako da plasiraju svoje proizvode na globalnom tržištu to bi bila velika prekretnica u njihovom razvoju i direktan gubitak za velike kompanije. Imamo dosta primera takvog poslovanja kod velikih modnih kuća. Još od osamdesetih godina prošlog veka luksuzni brendovi su tiho prebacili većinu svoje proizvodnje veza u Indiju. Indijski radnici veza su poznati kao karigari, odnosno, zanatlije umetnici. Karigari svoje znanje prenose generacijama, a njihov nastanak se vezuje za 16. vek. Danas su to većinom muškarci muslimanske veroispovesti koji su emigrirali iz ruralne Indije u Mumbaj. Rade i po 17 časova dnevno za minimalnu nadnicu i u neuslovnim prostorijama. To naravno ne zanima dizajnere sa Zapada koji su najveći klijenti. Neke od najvažnijih njihovih radova dizajna. Drugi važan faktor opstanka veza su mnogi Zapadni dizajneri premalih zanatlija jeste njihova edukacija o neli u Indiju uključujući i kolekciju Alemodernim poslovnim veštinama. Često sandro Mikele za Guči, (tigrovi i leptiri), se dešava da neke eco lifestyle kompa- zatim tu su i Diorove izvezene torbice nije prodaju njihove proizvode u razvi- tzv. „saddle bags“, i naravno tu su i staj106 februar


linzi sa crvenog tepiha za Lejdi Gagu, jednog takvog slučaja dogodio se kada Lupitu Nuongo i Dženifer Lopez (nje- je Dior bez pitanja preuzeo motive iz na najpoznatija džungla print Versaće narodne rumunske nošnje (region Bihaljina vezena u Mumbaju). Zatim Fen- hor). dijeva „mirror“ torbica koja je takođe napravljena u jednoj lokalnoj radionici, a prodata je za barem 500 funti. Zanatlije su sistemski uništavane od strane luksuznih brendova. Brendovi im šalju poruku da njihov rad mora biti jeftiniji, inače će sledeće sezone izgubiti narudžbine. Zanatlije kažu da menadžeri iskorišćavaju njihov manjak formalne edukacije i manjak informacija o pravoj vrednosti njihovog veza. Recimo kada Mark Džejkobs radi sa zanatlijama iz Bruklina ili Tokija, tretira ih kao sebi jednake. Saradnja je poštena i isplata takođe, međutim njihove kolege iz Pakistana ili Maroka tretiraju se kao zanatlije, ali se njihov rad plaća u centima. Zaključak je da velike modne kuće u centar svoje priče stavljaju svoje proizvode, uspešno sakrivajući značaj rada internacionalnih zanatlija. Ne samo to, mnoge od njih prisvajaju kao svoj dizajn tradicionalne radove dalekih kultura i rekreiraju lokalne motive sa vrlo malo poštovanja prema istoj. Primer 107


Kako zanatstvo funkcioniše u Srbiji? Sirogojno džemperi Nosile su ih i kraljice, premijerke i ugledne dame. Sve je počelo 1962. godine kada su u Zemljoradničkoj zadruzi u Sirogojnu odlučili da osnuju pogon ženske domaće radinosti. Kada je 1969. godine veliki privredni sistem „Inex“ pokazao interesovanje za sirogojnske džempere, usled čega je iz tadašnje sirogojnske zadruge izdvojen pogon „Zlatiborka“ i time nastala „Inex Zlatiborka“, bilo je jasno da Sirogojno ulazi u svet mode na velika vrata. Nedugo zatim, nakon brojnih domaćih i inostranih priznanja, sirogojnski džemper stiže u najveće modne centre kao što su: Pariz, Berlin, Njujork i drugi. Nensi Regan, Barbara Buš i Liv Ulman su samo neke od svetski poznatih žena koje nisu mogle da odole prepoznatljivoj lepoti i šarmu sirogojnskih džempera. Najveće zasluge za ovaj neverovatan modni uspeh sela Sirogojna pored neprevaziđenih zlatiborskih pletilja, nosi Dobrila Vasiljević Smiljanić koja je glava čitavog projekta, jer je organizovala proizvodnju, promociju i prodaju odevnih

108 februar


komada iz Sirogojna, pa bi bez njenog znanja, inspiracije i sjajnih kontakata, ovakav uspeh sigurno izostao. Ostaće kao kuriozitet zapisano i da je legendarni francuski modni kreator i šampion svetske mode, Pjer Karden, tražio da mu se u Pariz hitno donese 30 odevnih eksponata iz Sirogojna. Međutim, tom prilikom je postupio netaktično i uputio jednu „nepristojnu ponudu“. Naime, odabrao je 18 uzoraka i tražio da se za njega ubuduće rade sirogojnski džemperi pod uslovom da na sve odevne komade stavlja svoje etikete. Dobrila Vasiljević Smiljanić je ovu ponudu glatko odbila, ne želeći da bagateliše sa ugledom i reputacijom koju je sirogojnski džemper već stekao u svetskim modnim centrima. Međunarodne sankcije koje su pogodile našu zemlju devedesetih godina prošlog veka, označiće i početak stagnacije brenda sirogojnskog džempera koji više nije imao sigurno inostrano tržište, što je uslovilo da proizvodnja opadne za desetinu puta. Danas Sirogojno tim čini 500 žena pletilja i omogućuje op-

109


stanak zlatiborskom kraju. Sarađuju dnevno, za mesec dana istka 80 kvasa brojnim kreatorima i prilagođavaju dratnih centimetara ćilima. Zato i ne svoj dizajn njima, međutim, prepoznat- čudi što je cena za metar kvadratni oko ljivost je ostala. Izrada jednog džempe- 400 evra. U ponudi ima i suvenirskih ra, u zavisnosti od složenosti, traje od dimenzija ćilima koji se često naručuju 2 do 6 dana, pa mu je cena sasvim pri- za ukras ili kao poklon poslovnim prihvatljiva. Plate nažalost još uvek nisu u jateljima u inostranstvu. skladu sa onima kakve treba da budu. Staparski ćilim Pirotski ćilim

Šareni staparski ćilim prepoznatljiv je

Desetak tkalja iz zanatske zadruge po cvetnim motivima i karakteristič„Damsko srce” čuva tradiciju pirotskog nom vencu. Uvršten je 2016. godine ćilimarstva kojim se do pre stotinak go- u nacionalno nematerijalno dobro, a dina bavilo čak 5.000 žena tog kraja. Da samo jedan korak ga deli od UNESCO pirotski ćilim, prepoznatljivi brend Srbi- liste. je ostane kakav je bio i pre pet vekova, potrebno je mnogo truda, znanja i str- Ovi tradicionalni proizvodi se najčešće pljenja. Pirotski ćilim je proizvod sa za- koriste kao protokolarni pokloni vlade i štićenim geografskim poreklom. Grad uglavnom odlaze stranim zvaničnicima Pirot je 2002. godine izvršio zaštitu po i diplomatama. Nažalost, informacije o Elaboratu, u kome je dato 95 šara, 122 izvozu ovakvih proizvoda nisu dostuornamenta i vrlo strogi kriterijumi za pne. Ono što je značajno u ovoj priči izradu. Izrađuje se isključivo od vune jeste da je ovaj umalo ugašeni zanat ovce iz pirotskog kraja, autohtone ovce doneo nova radna mesta, naročito žepramenke.

nama u ruralnim područjima.

Upravo zbog oštre vune, koja može da U eri interneta i društvenih mreža nije se tanko uprede, a da niti ostanu čvrste, toliko teško razraditi posao. Ipak, činjećilim ima rok trajanja od oko 200 godi- nica je da manjak edukacije i siromaštvo na. Ako poštuje Elaborat, vešta tkalja, teraju ljude da pristanu na teror brze koja napamet zna šare i radi osam sati industrije mode. Upravo zato je zana110 februar


tlijama neophodna pomoć u vidu saveta oko prezentovanja proizvoda putem društvenih mreža kako bi se posao razvio. Naučimo svoju decu da cene ručni rad i da cene svoj rad. Promene kreću od nas. Recimo NE brzoj modi, jedno odlučno NE brendovima koji eksploatišu radnike i promene su tu iza ugla!

111


Kolumna

O jednakosti muške i ženske nevinosti

Školica nevinosti:

Tekst: Jovana Petković @logicavka


Tale as old as time,

Sa pojmom nevinosti sam se prvi put

Song as old as rhyme,

susrela prilično kasno. Jednostavno, u

Don’t loose your virginity.

mojoj porodici se nikad nije pričalo o seksu i o bilo kakvim „sramotnim“ te-

Dobrodošli, ovo je jedna pesmica za mama. Sećam se da sam bila kod drupočetak časa koju devojčicama svi pe- garice i dobila menstruaciju bar deset vaju mnogo pre nego što one saznaju dana ranije. Menstruacija me je iznenašta je seks. Od rođenja nam prodaju dila, nisam je uopšte očekivala. Inače priču o rodnim ulogama, da je devoj- kad znam da se približava ciklus uvek čica čisto, nežno biće koje kasnije u ži- bih nosila uložak sa sobom u torbici. votu postaje majka. A dok ne postane Provirila sam iza vrata kupatila i pitala majka poželjno je da nema nikakvog drugaricu da li ima da mi pozajmi uloseksualnog iskustva. To jest, da devoj- žak. Ispostavilo se ona ne koristi uloška bude nevina. Danas tvrdimo da smo ke, već samo tampone. To mi je bilo moderniji, da više nije bitno da li će de- sasvim ok, samo da ima šta da mi upije vojka izgubiti nevinost pre braka, to je krv, dok vozim biciklu petnaest minuta delimično tačno, jer je društvu i dalje do kuće. veoma bitno kada će devojka izgubiti nevinost. Da se razumemo, to jeste Stigla sam kući i rekla mami da sam bitno, ali društvu je bitno iz sasvim po- dobila menstruaciju pre vremena, ali grešnih razloga – zbog kulta nevinosti. me je spasila drugarica, dala mi je tamNevinost je i dalje tabu tema. O tome pon. Sećam se kako je mama preblesvedoči broj „ispala“ koje sam dobila dela. „Čekaj, imaš sad tampon u sebi?“ od raznih ginekoloških poliklinika koje – rekla je. „Da, super je, ne smeta mi.“ su odbile da mi daju izjavu o ovoj temi – odgovorila sam. „Jovana, znaš da tvoj ili su me prosto ignorisale.

prvi dečko mora da zna da si mu prva. Kako će da zna ako nisi nevina?“

113


Sećam se svoje zbunjenosti tada: „Ka- Dobrodošli u školicu nevinosti. Ovo je kve veze tampon ima sa nevinošću? verovatno čas koji je trebalo da imate Nevin si pred sudom, ne kad dobiješ pre mnogo godina, ali nikad nije kasno menstruaciju. O čemu se radi?“

naučiti se... odnosno, odučiti se od starih disfunkcionalnih uverenja.

I dan danas mi je zanimljivo kako kada kažemo da je neko nevin, mislimo na to kako je „neuprljan“ seksualnim činom. Učili su nas da i muškarci i žene mogu biti nevini, ali da se samo kod žena to može videti. Kako? Pa, to već svi znamo – himenom. Učili su nas da je himen pokazatelj da li je devojka „netaknuta“, da je „vredna“, „neokaljana“. Raste mi pritisak i samim nabrajanjem ovih epiteta. No, da počnemo sa „lekcijom“. Himen predstavlja deo tkiva koji obrubljuje vaginu. Pročitajte opet, obrubljuje. On je ne zapečati. Nije himen pečat na koverti, pa da pouzdano znaš da kovertu pre tebe niko nije otvarao. Himen nije isto što i nevina devojka. I zaboga, kakvi ste vi to ljudi kad vrednost jednog bića, Hajde da vidimo koja je svrha himejedne osobe izjednačavate sa tkivom na. Verovali ili ne, himen nema moralkoje se nalazi na ulazu u njenu vaginu? no svojstvo. Šok? Prema medicinskom portalu Webmed smatra se da, zapraAko to radite onda ste plitki ili neuki. vo, himen nema nikakvo svojstvo. RaAko ste neuki nije problem, naučićete. nije se pretpostavljalo da postoji da bi


vaginu devojčice štitio od prljavštine, ali

koje obrubljuje njihovu vaginu, koje je

to je samo jedno od nagađanja.

toliko fleksibilno da ne puca prilikom razmnožavanja ili zbog nekog drugog

Verovalo se i da himen ima veze sa evo-

spoljašnjeg uzroka, već puca prilikom

lucijom, odnosno da su kroz istoriju

porođaja. To nije sada tema, samo sam

muškarci birali žene koje imaju himen

opsednuta slonovima. Da se vratimo na ljudski himen. On predstavlja fleksibilno tkivo koje obrubljuje vaginu. I obično na sebi ima otvore. Menstrualna krv protiče kroz te otvore kada devojke imaju menstruaciju. Da je himen neprobojna opna, koja svoju probojnost čuva samo za penis (kao što mnogi zamišljaju) sva krv bi ostala u materici. U medicini postoji i poseban zahvat, defloracija, prilikom koga se pravi rez na himenu bez otvora kako bi krv mogla izaći napolje. Još jedna važna stvar, himen je „potrošna roba“. Hoću reći, troši se vremenom. Ukoliko je devojčica rođena sa himenom, ne mora značiti da će on ostati netaknut do trenutka kad prvi put bude imala seksualne odnose. Himen

i sa njima imali decu, pa su te žene pre-

se može proširiti, može se napraviti još

nosile himen gen devojčicama. No, ova

otvora, može pući i to ne mora imati

pretpostavka se ispostavila netačnom

nikakve veze sa seksualnim odnosima.

kada se saznalo da i neke druge vrste sisara imaju himen. Jedna od njih su

Ovakve stvari su sasvim uobičajene i

slonovi. Da, slonice takođe imaju tkivo

mogu se desiti pri obavljanju svakod115


nevnih aktivnosti... vožnjom bicikla, I još jedna činjenica, koja je meni bila ottreniranjem, naprezanjem, tamponi- kriće. Nigde u udžbenicima ginekologije ma, menstrualnom čašicom, masturbi- se ne nalazi definicija nevinosti, niti se ranjem. Dakle, himen ne čeka na prvu nevinost vezuje za himen posmatrano seksualnu penetraciju. To ne znači da sa medicinske strane. Postojanje himemožemo reći da je nekoj devojci sport na je fluidno, on prirodno ima otvore, ili tampon oduzeo nevinost. Takođe, može pući, može se razvući – zapravo za gubljenje nevinosti, odnosno, u kul- njegovo postojanje nije ni izbliza fiksno tu nevinosti važi uverenje da devojka kao što se smatra. Na sajtu wexnermemora da krvari prve bračne noći. Krvavi dical sam naišla na informaciju da gičaršav je dokaz oduzete nevinosti. Me- nekolozi čak ni ne mogu sa potpunom đutim, kao što pretpostavljate, to nije sigurnošću da utvrde da li je devojka zaista tako. Neke devojke nemaju krva- nevina ili ne. Da, postojanje himena renje prilikom prvog seksualnog čina, obično govori da devojka nije imala a i ako bude krvarenja to je svega par seksualnu vaginalnu penetraciju (iako kapi, kao pri početku ili kraju menstru- ništa ne govori o analnoj i oralnoj – oba acije.

se isto ubrajaju u seks). No, nedostatak himena ne mora značiti da je devojka

Takođe, mnogo devojaka se rađa bez nužno imala seksualnu vaginalnu pehimena i to ih ne čini više seksualno netraciju, već samo da, jednostavno, iskusnim. Sa druge strane, postoje de- nema himen. Što znači da nevinost zavojke čiji je himen toliko elastičan da visi samo od seksualne penetracije, a ne puca ni prilikom seksualnog odno- ne od himena. Takođe, da li se devojka sa. Da li to znači da su one nevine više smatra nevinom ako nije imala vaginalputa?

ni seks, a jeste analni? Hrišćanstvo na to ima veoma zanimljiv odgovor, ali o

Cela fama oko himena je napravila tome ćemo nekom drugom prilikom. ogromnu zbrku u mnogim kulturama. Toliku da je i danas na našem podneblju tabu pričati o njemu.

116 februar


Da se vratimo na temu, ako nevinost zavisi isključivo od prvog seksualnog iskustva, a ne od mekog tkiva na polnom organu, koji uopšte nije pokazatelj da li je neko imao seksualno iskustvo, to onda znači da je nevinost i kod muškaraca i kod žena praktično ista. Ni za jedan pol se ne može sa stopostotnom sigurnošću fizičkim pregledom ustanoviti da li je određena osoba imala seksualne odnose ili ne. Tu vam ginekolog i krvavi čaršavi ništa ne znače, jer sve to apsolutno ništa ne govori o nevinosti. Znate li šta govori o nevinosti? Vi. Naprosto vaš partner će morati da vam veruje na reč, a ako to nije slučaj, možda i nije prava osoba za prvo seksualno iskustvo. Sada kada smo razjasnili ove nedoumice, prilično je besmisleno isprva i razviti kult nevinosti. Taj kult je povezan sa kulturološkim i religijskim faktorima, ali o tome ćemo više na sledećem času...

117


Kolumna

P ismo prijatelju


Beograd, septembar, linja GSP 31, negTekst Sofija Mirčetić @sofimircetic Fotografije: Sofija Mirčetić Privatna arhiva

de oko osam sati uveče, izlazim kod Hrama Svetog Save. Znojave ruke drže prljavu šipku, maska me guši, sakupila se neka vrućina pred kišu, srce mi dobošari nezdravim i neravnomernim ritmom, a snaga napušta noge. Nisam krenula na Vračar, izašla sam nekoliko stanica pre jer mi anksioznost nije dozvolila da ostanem u gradskom prevozu ni sekund duže. Tačna dijagnoza: F41. Hodam brzo pa se onda setim da usporim, jer lupnjava srca mora da se smiri. Ukopam se na Slaviji, samo stanem i razmišljam da se vratim kući, pešice, nije to tako daleko, ove sandale na štiklu su mi udobne, ali me tamo, u kafiću Verona čeka desetak ljudi koje odavno nisam videla i koje toliko volim. Nevidljiva pesnica me drži za gušu, osećam gađenje, kao kad vidite nešto baš gadno pa osetite nagon da povratite. Taj refleks je konstantan, a ko me dobro poznaje zna da se od malena plašim povraćanja, ljudi mi se smeju kad kažem da u tom trenu duša napušta

119


telo. Ipak nastavljam dalje, izgledam lepo, dugačka suknja, kratka majica, vidi se malo kože, a i jedna noga je gola usled dubljeg šlica. Kosa mi je uvijena. Lepa sam, mogu da iskoristim moju taktiku samouverenog hoda, to će me umiriti. Stavi slušalice i ne pravi kontakt očima sa ljudima, hajde sad si Keri Bredšo, pusti srce sad, vrati snagu u te nogice. Nekako sam stigla do Ve- poseban prijatelj i ja izlazimo napolje rone i tamo videla, pored ostalih, jed- po cigarete za drugaricu. Dunja ne zanog posebnog prijatelja za kog je moj ustavlja suze, kupe se u očima jer je mozak vezao sve dobro u životu. Moje to čovek za kojeg bih sve uradila, prepisanje, volim često da kažem, pripa- stravljena sam od pomisli da ga ikada da njemu. Osećam da mi se nakupljaju razočaram, da pomisli da sam prljava suze, perem ruke od gadnog autobu- ili pokvarena na neki način. Grlim ga, sa i odmah krećem da pijem, to će me idemo od trafike do trafike i tražimo opustiti. Odmah da kažem svima sa cigarete koje očigledno prodaju samo istim problemom – alkohol nije rešenje, neka mesta, stajemo na uglu i meni posle pravi mnogo gori efekat. Dakle, opet naviru suze. Hoću da mu kažem alkohol nikako.

mnogo se plašim, u glavi mi je užasno, pomozi mi molim te, umesto toga ka-

Rakija od dunje počinje da deluje, ja se žem da mi nedostaje, odmahem rukom smejem i tako sam srećna, ko je bežao i usputno kažem da imam neke napade iz autobusa, ko je hteo da se vrati kući, panike, kao da me to pre sat vremena ko je ta osoba? U jednom trenutku moj zamalo nije vratilo kući. Pričamo o knji-

120 februar


gama, jer ih oboje volimo. Hoću da mu duže od godinu dana. I da, druge osokažem da nekad ne smem da izađem be, kao ni alkoholna pića nisu rešenje iz kuće, da lažem ljude da sam zauze- za vaše probleme kada dođe do tačke ta jer ne mogu napolje, da usred mog da nećete napolje, da hvatate prvi takunutrašnjeg monologa „Sofija dobro si si od panike, kada odustajete od fenoi sve je uredu“ pomislim kako ga nikad menalne prakse zbog nerealnog straha više neću videti, kako sam tako sama i koji poput parazita živi u vama i jede kako prijatelji koji mi pišu svakog dana i vam energiju, govori kako niste fizički otvoreno govore koliko me vole, kako će dobro i šapuće svakakve misli za koje svi da me ostave, kako sam prošlo leto znate da su netačne, ali vas opet čine sedam dana za redom plakala po ceo tužnim. dan, jer sam prestravljena od samoće i kako sam teret svima. A ne mogu da Ako ovo čita moj prijatelj - izvini. mu to kažem, kako da ga zaštitim ako ga opteretim ovime. Još jedna digresija, Kako mi se ovo desilo? Kako odjednom? ovo nije ispovest „žrtve“, već realna pri- Zašto? Gledam se u ogledalu i kažem ča nekoga ko se bori sa tom šifrom F41 sebi, kako si slaba, a ustvari mozak je


jači od mene, rvem se sa delom sebe. Sofija, zašto ne možeš da budeš norUvek si imala puno prijatelja, i kao mala, malna? Ali, meni nista ne fali, momci mi uprkos tome, volela si da se igraš sama, govore da sam lepa i pametna, imam i sad voliš dva dana da provedeš u sa- prijatelje, roditelje koji podnose žrtvu moći bez potebe za bilo kim, nisi pose- za mene, neko čudo koje me jednom sivna osoba, odakle taj strah od samoće spasilo od smrti, jer je to moje srce i strah od mišljenja drugih? Ne znam, puno ljubavi koje sad dobošari (zanine umem da objasnim. Moj psiholog mljivo da trenutno čitam Dečiji doboš koji mi u proteklih godinu i po piše tri od Gintera Grasa) jednom umalo stalo, terapije koje ne deluju me pita: „Dete, umalo se ugasilo. kako ti živiš tako, ako ovo ne uspe zovem svog profesora u Beogradu, on će Kreni, stani, vrati se kući ili idi dalje, zada te primi jer je specijalista za sve vr- visi od dana. Lečim se, idem kod psiste anksioznih poremećaja“.

hologa i pričam. Otvoreno. Direktno imam problem sa anksioznošću. Niste

Borim se, ne žalim sebe, otplačem što svesni koliko ljudi nema ograničen um sam morala da vratim drugaricu kući da vam kaže „je l ti pradeda bio anksijer nakon priče preko kuvanog vina nisam više mogla da sedim u kafiću gde sam tri puta ustala da ovlažim zglobove i vrat. Nekom magijom, čim krenem kući, svaka panika prestaje.

122 februar


ozan“, mnogi će da te uhvate za ruku i Više se ne pitam zašto je meni zapalo kažu, nema veze, idemo kući ili ne vra- da se ovako osećam. Da imam ekceme ćamo se ideš, ja sam tu, razumem ako po telu od nervoze koju je izazvao strah ne možeš, doćićemo mi kod tebe.

da ću se obrukati negde zahvaljujući fizičkim manifestacijama koje moja ank-

Smršala sam dva kilograma iz straha sioznost izaziva. Još nisam uspela da da mi ne bude muka, prestala da pijem dostignem stanje – Idi pa šta bude, reci kafu jer ona povećava anksioznost, ni- sebi, idem i to je to, ali su mi roditelji sam uspela da prespavam kod bivšeg pričali kako ih nikad nisam budila da dečka više od dva puta. Jedan dan po- me vode u WC kao malu, kako sam išla beda, drugi dan ćebe i pet epizoda se- sama i po mraku. Moja sposobnost da rije, jer ne mogu napolje. Pijem terapiju volim do vernosti psa će me spasti, u i borim se svakog dana.

to verujem. Ne plašim se mraka. Doboš će stati u jednom trenu.

123


Zdravlje

Čovek kao super-ekosistem energetskom i kvantnom medicinom do psihosomatskog zdravlja

Piše: Nina Simonović @nina.simonn


Naša su tela mnogo više od granica fi- nama) ljuti na sebe, na roditelje, na sizičke materije koja im daje oblik. Sve stem, na menadžera, komšiju, osobu na svetu je energija koja vibrira na koja vas iseče u saobraćaju i time porazličitim frekvencijama, čak i fizička kvari ceo dan? Koliko dugo vam je telo materija, pa smo samim tim i mi ener- uslovljeno strahom i stresom i nalazi getska bića i svako od nas ima svoje se u stalnom „fight or flight“ modu? energetsko polje koje ga okružuje. Za Koliko dugo se grčevito držite za to jer najoptimalnije funkcionisanje naših možda ne znate kako da pustite, možtela, naših super-ekosistema, prven- da se bojite da pustite jer je predugo stveno je bitno da se energija u nama već deo vas, a možda još niste ni osvekreće nesputano, bez prepreka. Naj- stili taj deo sebe? Sve te negativne emočešći razlog zašto se energija blokira cije imaju nižu frekvenciju i učestalije u telu su nerešene emocije. Gledajte talase pa ih je mnogo lakše „pokupiti“ na to s ove strane: sva osećanja (pa i usput. Nasuprot njima, emocije poput strah, ljutnja...) su izvorna u našim te- ljubavi i zahvalnosti imaju najviše frelima i zadržavaju se tu svega dvadese- kvencije i kreću se usporenijim talasitak minuta. Ukoliko neko osećanje tra- ma, te ako želite da one preovladavaju je duže od 20 minuta, to je već emocija, vašim energetskim poljem morate ih a nagomilane, potisnute emocije vode svakodnevno vežbati (baš kao što se do blokada u telu. Zapitajte se koliko vežba fizički aspekt tela kroz, recimo, dugo ste (nesvesno, možda već i godi- sport).

125


Odakle početi ovo putovanje, verovat- opcija je mnogo (kroz molitvu, mantre, no se pitate. Dve najbitnije stvari su jogu...) kako bi se što lakše povezali sa meditacija (za smirivanje uma, prav- svojim Bogom i Univerzumom koji vas ljenje mentalnog prostora, poveziva- okružuje, ali i koji je u vama samima njem sa svojim unutrašnjim, pravim (na vama je da li verujete u hrišćanJa, osvešćivanjem misli) i EFT tapkanje skog Boga, Budu, Šivu, Odina, ili nekog („Emotional Freedom Technique“, gde petog). I ono što je verovatno mnogise prstima tapkaju određene tačke na ma najteže: pokušajte da zavolite sebe meridijanima tela, a sve u cilju oslo- u celini, baš takvi kakvi jeste, iznutra i bađanja energije i potisnutih emocija spolja, jer ljubav i zahvalnost najbolje i omogućavanja energiji da se nesme- isceljuju. tano kreće). Koliko je bitno i neophodno baviti se svojim mentalnim zdrav- Sve ovo pišem inspirisana neverovatljem i spiritualnošću, toliko ne smemo nim pričama i sjajnim ljudima koje zanemariti i svoje fizičko telo, naš pra- sam slušala na seminaru o energetvi dom. Pazite koju hranu unosite u skoj i kvantnoj medicini prošlog menjega, trudite se da to primarno bude seca. Njihova predavanja su pokrila plant-based diet, što više svežeg povr- sve ovo gore navedeno, od fizičkog ća, voća, orašastih plodova, bez belog aspekta do spiritualnosti, potvrđeni šećera i industrijski prerađene hrane, naučnim istraživanjima tradicionalne kako bi se napravili uslovi za alkalnu Zapadne medicine. Kako sam osoba sredinu u probavnom traktu koja je koja veruje da nam sve dođe u pravi najpoželjnija za naše organe. Poda- čas ako otvorite svoj um za mogućnorite telu svež vazduh i svakodnevno sti, tako verujem da mi je ovaj semikretanje, bilo kroz fitnes, jogu, omilje- nar pomogao da produbim prethodna ni sport ili šetnju i ples. Negujte spiri- znanja na ove teme i poslužio je kao tualnost na način koji vama odgovara, naredni stepenik za dalje istraživanje

126 126 februar


sebe, ali i brigu o sebi. Jako sam želela da ovu dobru energiju (no pun intended) podelim sa svima vama jer, ko zna, možda ste baš vi čekali na ovako nešto da vas inspiriše i da načinite prvi korak ka pravoj, uzvišenoj verziji sebe. Jer samo ako smo potpuno budni kao oživljeno i duhovno biće, biće koje se temelji na energiji, transformisaćemo se u najplemenitije verzije onoga što jesmo. Stoga, na naredim stranicama vas čeka pregled autora i oblasti njihovog rada koji su meni bili najinspirativniji. Želim da vas pozovem da usporite kroz meditaciju, da se vratite nazad sebi, svom dahu, da otvorite srce za poravnavanje sa energijom Univerzuma i otključate svoje najveće potencijale, svoje pravo Ja. Vežbajte zahvalnost i ljubav prema sebi i drugim bićima na dnevnom nivou, praktikujte qigong. Pogledajte strahu u oči i uzdignite se iznad svojih percipiranih ograničenja.

127


Dr Doson Čurč (Dawson Church) Pionir u polju epigenetike i lider u domenu energetske medicine i EFT (Emotional Freedom Technique) tapkanja. Njegove tri najznačajnije knjige su: „The Genie in Your Genes“, koja objašnjava kako emocije pokreću našu ekspresiju gena, „Mind to Matter“ koja je pokazala da zapravo mozak sam stvara veliki deo onoga što mi smatramo za objektivnu stvarnost, „Bliss Brain“ koja nas uči kako reprogramirati mozak za sreću. U desetinama kliničkih studija koje je sproveo tokom svoje karijere, Doson je pokazao kako meditacijom stvaramo isceljujuće frekvencije u telu koje pozitivno utiču na našu DNK, pa čak mogu i da produže telomere („repove“ hromozoma koji su direktno odgovorni za naše zdravlje i dužinu života).

128 februar


Dr Alberto Viloldo,

Dr Džo Dispenza

šaman (Alberto Villoldo)

(Joe Dispenza)

Alberto je doktor psihologije i medi- Jedan je od najprodavanijih autora i cinski antropolog. Proveo je 25 godi- najpoznatijih predavača i istraživača iz na u Amazoniji i Andima sa šamani- oblasti svesnog i podsvesnog, neuroma, proučavajući njihov način lečenja nauke i neuroplastičnosti, epigenetii učeći praksu od njih, te je nakon toga ke, koherencije mozga i srca. Veliki je objavio brojne knjige iz oblasti neo-ša- zagovornik meditacije, a neke od njemanizma. Glavno polje proučavanja govih najuspešnijih knjiga su „Evolve mu je psihosomatsko zdravlje, a kroz Your Brain“, „You Are The Placebo“ i drevna učenja objašnjava kako svakog „Breaking the Habit of Being Yourseod nas okružuje svetlosno energet- lf“. Prošle godine je osmislio i pokresko polje (Luminous Energy Field, LEF) nuo globalnu GOLOV-20 meditaciju koje deluje kao matrica ili nacrt koji kako bi pomogao ljudima da se reše odražava zdravlje i rezonancu fizičkog sveprisutnog straha, otvore svoja srca tela. Od Alberta naučite kako da mi- za ljubav i prenose je dalje. Kako kaže slima reprogramirate mozak i uz po- Dr Džo, samo praktikovanje ove medimoć beskonačnosti tranformišete telo tacije 3 dana zaredom može poboljšati i izlečite dušu. Takođe je osnivač „Four vaš imunitet za 50%, jer ljubav leči. Winds“ udruženja i „Light Body“ škole.

129


Dr Su Morter (Sue Morter) Su je vizionar u domenu kvantnog polja i master bio-energetske medicine. Posvećena podučavanju tehnika samoisceljenja zasnovanih na kvantnoj nauci i višoj svesti, iskustvo iz svoje tridesetogodišnje lekarske prakse kombinuje sa otelotvorenjem visokofrekventnih energetskih obrazaca kako bi pomogla pojedincima da dođu do punog ljudskog potencijala. Odrasla je u takvoj sredini i živela po istim principima (otac joj je bio pionir u polju energetske medicine) tako da nikada ne biste rekli da ova žena ima skoro 90 godina! Osnovala je „Morter Health Center“ osamdesetih godina, kao i „Mortet Institute for Bio-Energetics“

130 februar


Tamal Dodž

Entoni Vilijams,

(Tamal Dodge)

„Medicinski medijum“ (Anthony Williams, “Medical Medium”)

Tamal se rodio i odrastao u porodičnom joga ašramu na Havajima, tako Entoni je zaslužan za pokret zvani „sok da praktikuje jogu od svoje 9. godine. od celera“ koji je veoma brzo postao Sada je svetski priznati instruktor joge svetski fenomen. Autor je brojnih knjii, ako smem da dodam, prava hodaju- ga na temu kako hranom izlečiti hroća ljubav. Potrebno nam je više takvih nične i autoimune bolesti. Kako sam ljudi! Osnovao je Yoga Salt centar joge tvrdi, od njegove 4. godine razgovara u Los Anđelesu na čijem sajtu može- sa „duhom isceljenja“ koji kroz njega te slušati i njegov podcast, a takođe je prenosi svoje bitne poruke u svet, te i autor food bloga i kuvara „The Yoga otuda i naziv Medicinski medijum. Bilo Plate“. Njegov cilj je da pomogne lju- da verujete u ove stvari ili ne, činjenica dima da budu potpuno u miru i srećni je da postoje stotine, ako ne i hiljade kroz svakodnevno praktikovanje joge svedočenja ljudi kojima su ove knjige i mantri, i poziva nas da usmeravamo pomogle a sam Entoni je veoma aktiljubav ka svim ljudima kao što to ra- van na svojim Instagram i YouTube kadimo prema svojoj deci. Ako želite da nalima. Ako ste sumnjičavi i ne verujevežbate sa njim onlajn, i to je mogu- te internetu, ja vam iz ličnog iskustva će uz simboličnu cenu jer je gostuju- kažem da sok od celera vredi. Pijem ći predavač u brojim studijima koji su ga već oko godinu i po, i bio mi je od sada prešli na onlajn časove.

izuzetne pomoći u borbi protiv ekcema koji je – gle čuda – još jedan oblik hronične bolesti.

131


Životni stil

Tatjana Obradović Kada vas ljubav pozove krenite za njom

Intervju: Teodora Kovrlija @teodora_kovrlija Fotografije: Privatna arhiva


Mesec u kome najviše govorimo o lju- je, zabavna druženja i duboki razgovori. bavi, bio je pravi trenutak da u goste Šuma i zelenilo, muzika, ples, slikanje. pozovemo psihološkinju, spisateljicu i Udobne tkanine kao što su svila, pliš i mentorku na polju duhovnog rasta Ta- kašmir. Čajeve, posebne mirise cveća i tjanu Obradović, da razgovaramo, kako eteričnih ulja, biljke, putovanja i duboki o nekim od njenih omiljenih tema po- rad na sebi. Ja sam biće koje uživa kada put ljubavi i putovanjima, kao i o pro- duhovne porodice i sestrinstva rastu, menama kojima svi svedočimo posled- stvaraju zajedno, povezuju se, kreiraju i njih godinu dana.

uzdižu se. Biće koje sanja izlazak sunca na Sinajskoj gori, posete Izidinom hra-

Draga Tatjana, ukoliko napravimo ko- mu, biće koje voli da se smeje i da vidi rak dalje od formalnog uvoda u kome srećne ljude oko sebe. Ja sam biće koje bismo mogli reći da ste psihološkinja voli poeziju, izuzetne, umivene rečenice sa dugogodišnjom praksom u kogni- u literaturi, sestrinske krugove gde učetivno-bihejvioralnoj terapiji, da već stvujemo u duboko transformativnom godinama istražujete polje energet- radu, gde smo iskrene, ranjive, hrabre, ske medicine, aromaterapije, vibra- vesele. Ja sam svesna svoje ženske botorne i biljne medicine, ko je Tatjana? žanske energije i mnogo uživam kada Kako biste nam se vi predstavili?

provodim vreme sa mojim ‘soul tribe’ sestricama, po duši, i kada ta energi-

Ja sam svetlosno biće puno ljubavi. Ne- ja koja se nadovezuje jedna na drugu kada nežna, nekada snažna, a ponekad raste i sve više blista. LJUBAV i daleka i divlja. Biće koje voli život i koje dopušta putovanja su moja esencija. da ga inspirišu divni ljudi visoke vibraci-

133


Ono što će sigurno naše čitaoce zani- nam pokazuju gde se trenutno nalazi mati jeste kako u vašem radu kombi- energija i gde su najveći energetski čvonujete ove, po mnogo čemu različite rovi, zastoji tog prirodnog protoka koji i raznorodne, terapijske pristupe?

se manifestuju kroz određena nezadovoljstva ili problem u životu. Pogledam

Ja imam sveobuhvatan, integrativan i koji je energetski centar u najvećem pristup radu sa klijentima koji uključuje disbalansu i prema tome odredim koje rad i razvijanje EQ (emotivne inteligen- esencije, energetske vežbe, meditacicije), IQ (kognitivni rad), SQ (duhovne je, eterična ulja, afirmacije ili programi inteligencije) i PQ (fizičke inteligencije, su najpotrebniji klijentu, odakle treba rad na telu) koji postižemo kroz lične da započnemo proces isceljenja. Zatim konsultacije, vibratorne esencije, ete- nas energija vodi sama i u zavisnosti od rična ulja, grupne radionice, seminare, ljubavi koju klijent ima prema sebi, što New and Full Moon circles, Duhovna se ogleda u posvećenosti svom putu isputovanja na unutra (kroz čakre), da celjenja, ovaj rad na sebi uz moje nežno bismo stigli do spolja, u Egipat, medi- vođstvo traje duže ili kraće. Klijenti koji tacije, prezentacije i moje programe žele da detaljno otvore tok energije u za buđenje, osnaženje i podsećanje sebi i otklone stare obrasce ponašanja na božansku žensku energiju koju ima- i verovanja koji ih sprečavaju da žive mo u nama VIA COMBUSTA (Spaljeni svoj najbolji život su uvek u najboljoj Put): Journeying with Isis to Awaken poziciji i takav rad, koji traje oko godinu and Re-member the Divine Feminine dana, gde se viđamo jednom mesečno, Within, Nine weeks Signature Alchemic daje najtrajnije rezultate. Journey with Tatjana Obradovic and The Key of Love, kao i najnoviji program koji Protekli meseci su za mnoge bili vepočinje na Dan zaljubljenih, Putovanje liki izazov, pandemija Covid-19 je podo blizanačkih plamenova, Twin Fla- mrsila mnogima planove i okrenula mes Journey. Kada počnem da radim živote naopačke. Međutim, ako je nesa klijentom uvek pogledam natalnu što dobro proizašlo iz svega to je prikartu i saslušam početna pitanja koja lika da okrenemo novi list, usporimo,

134 februar


upoznamo sebe bolje i spoznamo šta ma, saznali smo da nas negativne posu nam prioriteti. Koje važne uvide je sledice po mentalno zdravlje nakon vama pandemija pružila?

ovako stresnog perioda tek čekaju u budućnosti. Koji bi bio vaš savet na-

Jedan od najvažnijih uvida ili poklona šim čitaocima koji se sada suočavaje mir i prilika da se zagledamo u sebe ju sa posledicama izloženosti stresu, i pogledamo ko smo to zaista mi, bez bolesti, gubitku, finansijskoj i opštoj svih spoljašnjih primesa kojima smo neizvesnosti? se ukrasili i identifikovali. Dala nam je priliku da odgovorimo na pitanje koje Anksioznost nastaje kada se previše poste vi meni postavili na početku ovog svetimo budućnosti i iščekivanju burazgovora. Da odgovorimo sebi ko smo dućnosti, neizvesnosti koju budućnost zaista mi, iskreno, bez ulepšavanja. donosi, mogućim preprekama i izneImamo priliku da se odmorimo, uspo- nađenjima. rimo, provedemo vreme sa najbližom porodicom i uvidimo bez čega i koga sve možemo, a do skoro smo verovali da je to nemoguće. Dobili smo priliku da se naviknemo na promene koje nam predstoje, da se naviknemo da će se te promene dogoditi i da se život na koji smo navikli neće vratiti na način na koji mi to zamišljamo i priželjkujemo. Ušli smo u doba Urana, vazdušnog elementa, budućnost je tu i sve je manje onoga što je uklesano u kamenu. Anksioznost i depresija su u porastu u čitavom svetu, i u dosadašnjem razgovoru sa vašim kolegama psiholozi-

135


Depresija se javlja kada živimo u proš- smo i došli na ovaj svet. Kako budemo losti i iznova proživljavamo nemile do- menjali naše misli i osećanja menjaće gađaje. Naš um ne pravi razliku između se i naša stvarnost. Polako ćemo sticaonoga o čemu razmišljamo i onoga što ti sposobnost da kreiramo budućnost se stvarno događa, telo reaguje na isti kakvu želimo u skladu sa našim životnačin, isti hormoni se luče. Iz pozicije nim putem, a ne iz pozicije malog ega mundane svesti prošlost je nepromen- koji ima puno vezanosti i čiji je glavni ljiva, te je zato najbolji izbor biti u sadaš- zadatak da nas zaštiti i zadrži u našoj njosti, biti prisutan u telu i posvetiti se zoni udobnosti. u potpunosti trenutku u kome se nalazimo. Ekhart Tole je puno pisao o Moći Meditacija i vođena „putovanja“ su sadašnjeg trenutka i pozitivnim prome- bile tema Vie Combuste, programa nama koje počinju da nam se dešava- unutrašnjih putovanja koji ste organiju kada smo prisutni. Ako pođemo od zovali krajem prošle godine. U aprilu činjenice da su misli i emocije energija se pripremate za još jedno duhovno u kretanju tada razumemo da je ono o putovanje. Imajući u vidu da mnogičemu razmišljamo, čemu posvećujemo ma nedostaju putovanja, da li su vaši mentalnu pažnju deo našeg biološkog programi nastali iz potrebe da se posistema i počinje da gradi našu buduć- vežemo i zajedno širimo svoje horinost. Da bismo promenili svoje stanje zonte hraneći svoj duh lepotom koja nakon bolesti, stresa, gubitka treba da nam je u prethodnim mesecima bila tu novonastalu situaciju prihvatimo kao uskraćena? stvarnost, da joj se ne opiremo već da iz stanja više svesti osetimo da šta god Potpuno ste u pravu i ovo je zaista sjajda se dešava, to zaista jeste za naše no pitanje! U aprilu 2020. sam imala najviše dobro. Da osetimo i iskreno pri- potpuno organizovano duhovno Putohvatimo da nam to što smo izgubili više vanje u Egipat koje je uključivalo obilane služi, i da nas je uistinu sprečavalo zak Sinajske gore, manastira Sv. Katarida dalje napredujemo. Sa nivoa duše, ne, Izidinog hrama u Ašvanu, radionice svaki događaj je samo novo iskustvo, eteričnih ulja gde se jedino na svetu a duša čezne za iskustvima zbog kojih pravi ulje od plavog lotosa koje, kada se 136 februar


nanosi na pravi način pojačava našu in- da osetimo šta je sve za nas moguće u tuiciju, vizuelizaciju i senzualnost, hram toj novoj dimenziji postojanja. Via Composvećen Horusu, posetu nubijskom busta (Putovanje ka moći i senzualnosti selu, kontakt sa meštanima i krokodi- žene) je program koji nas vodi na pulima, kupanje u Nilu, i naravno posete tovanje ka osnaženju ženske božanske Keopsovoj piramidi, Sfingi, starom Kai- energije gde dobijamo alate i znanja ru i Muzeju antikviteta iz drevnog Egipta koji su nam potrebni da u potpunosti, koji se nalazi u Kairu. Slična putovanja iz svih aspekata, fizičkog, mentalnog, organizujem dva puta godišnje, na pro- duhovnog i emotivnog, iscelimo našu leće i u jesen. Kada iz Njujorka, ili Centra sakralnu, drugu čakru, osetimo musveta, kako ga

drost Meseca i

mnogi nazivaju,

njegovu važnu

zbog zatvorenih

ulogu u našem

granica nisam

životu. Kroz mit

mogla da otpu-

o Izidi u toku pu-

tujem u centar

tovanja iscelju-

svoje moći i lju-

jemo i otklanja-

bavi, drevni Egi-

mo prepreke ka

pat, Centar sve-

potpunom oslo-

ta se, vertikalno

bođenju senzu-

uzneo u centar

alnosti, kreativ-

Univerzuma, kroz Via Combusta unu- nosti i svesti o sebi. Dobijamo i mnogo trašnje putovanje po Spaljenom putu divnih znanja, ljubavi, iznenađenja koje duše. Spaljeni put nas je ujedinio u Se- su za sada tajna…10. aprila 2021. krećestrinstvo koje će trajati u svetlosti i pri- mo na još jedno istinsko, fizičko, magičgrliti još mnogo Sestrica i Sveštenica koje no, duhovno putovanje od osam dana ga prepoznaju kao lični put isceljenja i u Egipat sa grupom probranih duša, samospoznaje. Ovo saznanje da granice mojom najbliskijom duhovnom porouistinu ne postoje i da možemo da ode- dicom. Putovanje je koje nam pokazumo gde god i kad god želimo, otvorilo je da je svaka prepreka uistinu samo nas je i oslobodilo, pružilo nam priliku jedna nova stopa na stazi koju krčimo i 137


otvaramo novu viziju, pokazuje kako se poštovanje prema devojčici koja sam gazi sa lakoćom i dostojanstvom ,,Pu- bila i čija me je goruća želja za srećom, tem kojim se ređe ide". Kako to rade slobodom i ljubavlju odvela iz senke u Boginje.

Centar sveta. Ono što se promenilo, ono što sam dobila nakon što je knjiga

Jedna ste od autorki bestselera „Žene izašla iz štampe se na engleskom kaže koje se uzdižu“ koji je ubrzo po objav- ,,closure", odnosno to je termin kojim ljivanju dostigao prvo mesto na „Ama- se u psihologiji objašnjava stanje koje zonu“. Šta se promenilo nakon što ste nastupi kada jednu traumu istinski ispodelili svoju priču?

celimo i osnaženi krećemo dalje, na nova, uzbudljiva putovanja.

Divno pitanje. Knjiga „Žene koje se uzdižu” postala je broj 1 bestseler u 22 Tema o kojoj uvek rado govorite je ljukategorije prvog dana kada se pojavila bav, a ljubav je i u srži vašeg prograna Amazonu, a broj poruka koje sam ma fokusiranog na potragu za blizadobila iz svih krajeva sveta od nepo- načkim plamenom. Možete li da nam znatih žena koje su mi se zahvaljivale približite ovaj koncept? na iskrenosti i pisale koliko im je moja priča pomogla da se oslobode stigme i Ljubav je izvor moje snage i najveća intereta koji su nosile krijući se od sveta spiracija, te je bilo za očekivati da ću da bi bile što manje vidljive mi je po- se upustiti u istraživanje najuzvišenijih tvrdio da je odluka da javno ispričam oblika ljubavi, koji je, kada govorimo o moju priču bila ispravna, zarad mene i partnerskoj ljubavi, definitivno predzarad svih nas koji sličnu priču nosimo stavljen fenomenom Blizanačkih plau srcu. Osvestila sam koliko sam istin- menova. Na ovom putovanju vežbamo ski zahvalna na izazovnim trenucima da poravnamo vibracije unutar nas da kada sam se suočila sa svojom ranji- bismo se što lakše uskladili sa vibracijom vošću i u njoj prepoznala svoju snagu, našeg blizanačkog plamena. Putovanje kada sam pala, a zatim pronašla način je osmišljeno kao kompletan seminar da se uzdignem. Priča u knjizi „Wo- za privlačenje, povezivanje i postizanje men Who Rise” je nastala kao duboko stanja harmonije i blaženstva sa našim februar


Blizanačkim plamenom. Stvoreno je da ako budemo redovno upotrebljavali bi nam pomoglo da uspostavimo vezu ponuđene tehnike, tih prepreka će biti sa našim blizanačkim plamenom. Pro- sve manje. Čim počnemo da dostižemo vodimo nekoliko nedelja na putovanju optimalan nivo harmonije sa svojim da bismo se navikli na zajedničke viso- unutrašnjim bićem, prirodno se stvake vibracije i uvežbali različite tehnike. ra i energetsko poravnanje sa našim Vežbamo naš podsvesni um i emocije Blizanačkim plamenom. Iznad svega, da budu jednako aktivne kao naš anali- učimo da budemo strpljivi, opustimo tički um. To može da bude jedno novo se, zabavimo se i uživamo u procesu – iskustvo, baš kao kad učimo novi jezik ili mi i naš blizanački plamen imamo nese spremamo za maraton. Sve tehnike raskidivu vezu bezuslovne ljubavi koja koje praktikujemo u toku našeg puto- je dar iznad svih poklona. vanja najbolje je svakodnevno koristiti, da se redovno povezujemo sa našim Kako prepoznajemo da je neko naš blizanačkim plamenom, da meditaciju blizanački plamen ili srodna duša, slušamo svakog dana, da bi nam puto- možete li da nam objasnite razliku izvanje bilo što prijatnije i što uspešnije. među ovih odnosa? Ovo je putovanje na kome možemo da se susretnemo sa preprekama, da po- „Mislimo da nekoga upoznajemo očima. nekad skrenemo sa glavnog puta, ali a mi ga zapravo upoznajemo dušom “

139


Srodne duše su osobe koje imaju vrlo ćamo se sigurno kada smo u blizini te sličnu energiju našoj, svetlosno tkivo osobe, imamo slobodu da potpuno buje poput našeg. Lako se razumemo i demo ono što jesmo, bez ikakve potreimamo harmoničan odnos. Blizanački be da se pretvaramo ili glumimo uloge plamen je zaista naš blizanac, što znači za koje mislimo da će drugome dopada smo od potpuno istog svetlosnog sti. Sa našim Blizanačkim plamenom tkiva načinjeni, da smo zaista taj jedan imamo intenzivan kontakt, pogledi su jedini pozitiv i negativ kao na starim prodorni i preko njih osećamo kao da fotografijama koje su se razvijale, isti prodiremo u njegovu srž i on u našu. odraz preslikan u drugoj osobi. Hajde Između nas postoji puno sličnosti i da spomenemo nekoliko načina na koje komplementarnosti, te lako gradimo možemo da prepoznamo naš Blizanač- naš mali svet samo za nas dvoje. Na fiki plamen. Sa Blizanačkim plamenom zičkom nivou možemo da osetimo jako imamo osećaj da ga poznajemo ceo ži- lupanje srca, pojačanu intuiciju ili televot, često se dešava da smo se upoznali patske sposobnosti kakve pre nismo pod neobičnim okolnostima ili na neo- imali, da doživimo susrete sa našim Blibičan način, izgleda nam da su se naši zanačkim plamenom u snovima. Emoživoti odvijali paralelno i da smo prola- tivno se identifikujemo sa Blizanačkim zili kroz slična iskustva, imamo utisak plamenom i osećamo fizičku bol ako je da tu osobu poznajemo na on oseća. Intuitivno znamo šta naš Blivrlo intiman način, iako zanački plamen radi, oseća ili razmišlja, smo se tek upoznali. a zatim i spoznajemo da i on može da Takođe, osećamo otkrije iste stvari o nama. Imamo mnoga potpuno prihvata- zajednička interesovanja, sistem vrednje te osobe bez nosti i hobije. Na primer, naš blizanački obzira na nje- plamen verovatno ima mnogo knjiga iz no ponašanje našeg omiljenog žanra, a verovatno užiili na životne vamo i u istoj hrani. Često istovremeno o k o l n o s t i isto mislimo i osećamo, čak iako smo u kojim se u različitim delovima sveta. Kada smo nalazi, ose- fizički zajedno u skoro istom trenutku


isto govorimo i reagujemo. Osećamo Da li naša „srodna duša“ može biti jaku magnetsku privlačnost, imamo ujedno i „blizanački plamen“, odnosno potrebu za dodirom i fizičkom blisko- da li mi govorimo o različitim ljudima šću bilo da je romantične ili platonske ili recimo fazama nekog odnosa koji prirode. Sanjamo iste snove ili sanjamo može biti odnos sa istom osobom? jedno drugo. Ponekad snovi mogu da budu različiti, ali je glavna poruka i ose- U nekim slučajevima naš karmički odćaj sna isti. Osećamo da lako možemo nos može da preraste u odnos srodda komuniciramo bez reči. Jednosta- nih duša, a zatim i u odnos Blizanačvan pogled često će nam biti dovoljan kih plamenova, i to se dešava kada je da nam kaže šta naš blizanački plamen makar jedna osoba u odnosu svesna misli o tome šta se događa oko nas. i voljna da radi na sebi i ujedno raste Razumemo složene ili skrivene delove kroz razvoj i transformaciju partnernašeg Blizanačkog plamena, čak i kada skog odnosa. Mnogo češće se dešava su to delovi njegove senke, što može da kada se sretnemo sa našim Blizada mu pomogne da oslobodi puno po- načkim plamenom smo već prošli kroz tisnute energije, zato što se oseća si- jedan karmički odnos i da je sada naša gurno i voljeno. Imamo iste slabosti i duša spremna na duboko transformana sličan način smo ranjivi. U odrazu tivno putovanje. Blizanački plamenovi našeg Blizanačkog plamena možemo obično prolaze kroz nekoliko faza, kroz da sagledamo neke svoje stare greške koje se razvija njihova veza, i te faze su: ili će neke od naših sadašnjih poteškoća biti prikazane načinom na koji se ova Upoznavanje osoba ponaša. Osećamo se potpuno Susret sa Blizanačkim plamenom je posigurno da budemo istinski autentični. seban trenutak koji nam menja život! Na primer, čak i ako smo obično sra- Ovaj susret potpuno menja dinamiku mežljivi, u prisutnosti našeg Blizanač- našeg života. To je susret koji će olakkog plamena ćemo se brzo osloboditi, šati rast, podstaknuti promene i motiopustiti i na vrlo lagan način pokazati i visati nas da u potpunosti prihvatimo neke naše latentne strane.

sebe. Najbolje je da zamislimo susret sa svojim Blizanačkim plamenom kao 141


prvi korak, prvu stanicu na našem pu-

nam je suđeno da se poznajemo i vo-

tovanju. Ovo je često slučajan susret

limo, ipak će doći do sukoba na isti

prepun simbolike i sitnih znakova da

način kao što smo pre nego što smo

je ovo upoznavanje bilo suđeno i ne-

upoznali svoj Blizanački plamen ula-

minovno. Znači da ćemo se uskoro

zili u sukobe sa sobom. Da li ćemo i

susreti sa našim Blizanačkim plame-

kako rešiti ove sukobe, definisaće da

nom mogu da se pojave i u snu, što

li ćemo moći da ostanemo zajedno.

znači da se naše duše dogovaraju i da su spremne da se sretnu.

Kriza ili odvajanje Iako ljubav Blizanačkog plamena

Buđenje

može često da bude euforična, ona

U drugoj fazi buđenja mi se fizički

takođe neizbežno uključuje i fazu kri-

upoznajemo sa našim Blizanačkim

ze. Koliko god da nam je ta kriza ne-

plamenom, a saznanje koliko smo

prijatna, ona je neophodna i na duge

kompatibilni nas često zaprepasti.

staze upravo ta faza krize katalizuje

Čak i kratak kontakt dovoljan je da

dublju, stabilniju vezu. Osećamo se

postanemo svesni da se nešto poseb-

anksiozno, zabrinuto i počinjemo da

no događa. Bez obzira na to kako smo

sumnjamo da li je ovaj odnos uop-

se upoznali, intenzitet povezanosti

šte ostvariv i moguć. Preplavljuje nas

koju osećamo sa našim Blizanačkim

tuga, osećamo se izdanim, borimo se

plamenom će nas duboko dirnuti i

sa sobom i otkrivamo šta zaista zna-

protresti.

či ljubav prema sebi. Uprkos natprirodnoj kompatibilnosti Blizanačkih

Test

plamenova, ovo je često trenutak u

Nakon blistave faze zaljubljenosti i

kojem se dvoje ljudi odlučuje da se

„medenog meseca” dolazimo do tre-

razdvoji. Ova faza je, sve do trenutka

nutka kada želimo da definišemo naš

kad su hronokratori, Saturn i Jupiter

odnos, želimo da testiramo granice i

prešli u vazdušni znak Vodolije, trajala

polako počinjemo da razmišljamo o

jako dugo, nekad i godinama, i upra-

mogućnosti zajedničkog života. Iako

vo ova faza je bila razlog zašto je tako

142 februar


malo istinskih Blizanačkih plamenova načka plamena shvate da između njih na planeti. Proces kroz koji prolazimo postoje i deluju sile koje su van njihove je posebno bolan jer uključuje odrica- kontrole. nje od jednog od najlepših delova sebe. Predaja Beg i jurenje

U fazi predaje polako odustajemo od

Bez obzira na koji način je protekla faza potrebe da kontrolišemo ovu našu jekrize ili odvajanja, uvek iza nje sledi faza dinstvenu vezu. Predaja se ne odnosi bežanja i jurenja. U ovoj fazi se uloge na odustajanje od veze, već na prihvačesto menjaju, te se tako dogodi da u tanje da nijedno od nas dvoje ne može jednom periodu jedan Blizanački pla- da pobegne od ‘sudbine’. Dolazimo men beži od drugog, a nakon nekog do spoznaje koja nas oboje oslobađa vremena oni promene uloge. Karakte- strepnji i omogućava nam da istinski žiristično za ovu fazu je da jedan Bliza- vimo u trenutku i verujemo da će nam nac počinje da se udaljava, najčešće iz Univerzum pokazati put kojim treba da straha od suočavanja sa nivoom inti- krenemo. U fazi predaje naš odnos namnosti koji je u stanju da iskusi sa svo- preduje samo ukoliko oboje radimo na jim Blizanačkim plamenom. Blizanac pitanjima koja su dovela do krize i faze koji je preuzeo ulogu onog koji beži će bega /jurnjave. Za mnoge ljude suštinjako patiti, te će se braniti i kriti svoju sko pitanje ovde se odnosi na činjenicu ranjivost bežanjem od svog Blizanca. da su Blizanački plamenovi ogledala. U Drugi blizanački plamen će krenuti u fazi predaje suočavamo se sa negajurnjavu, verujući da se za vezu vredi tivnim osećanjima koja imamo preboriti i raditi na njoj. Ova faza može da ma sebi, a koja se odražavaju u očise završi samo kada Blizanac koji beži ma našeg blizanca. Ova faza je i jedan prestane da pokušava da pobegne, a od polazišta za Program o Blizanačkim blizanac koji juri prestane da pokušava plamenovima, gde otklanjamo mnoga mu objasni da treba da budu zajedno. stara verovanja i produbljujemo samoOva faza završava se kada oba bliza- prihvatanje i ljubav prema sebi.

143


Ponovni susret Kada nakon svih prethodnih stanica nova, već i na celo njihovo okruženje, doputujemo da faze Ponovnog susreta, zajednicu i društvo, što je uistinu cilj i to je znak da se ravnoteža polako uspo- svrha postojanja Blizanačkih plamenostavlja. Prolazeći kroz prethodne, iza- va. Društvo se isceljuje i otvara za novu zovne faze, naučili smo mnogo o sebi i vrstu ljubavi koja nas polako priprema o potencijalu koji ima ova jedinstvena za prelazak u Petu dimenziju i uzdiže vrsta ljubavi koja nas je udostojila svog nas na putu samospoznaje. prisustva. Za neke Blizanačke plamenove, ovaj ponovni susret će značiti fizičko Kakav put predstoji onima koji se prizbližavanje. Na primer, dvoje će konač- jave za program Twin Flame Journey, no početi da žive u istom gradu, poče- kako je koncipirano ovo putovanje? će da prave i dele dom ili će konačno postati intimni. Ako imamo hrabrosti Program počinjemo na Dan zaljubljeda se upustimo na ovo Putovanje i ako nih, Sv. Trifuna, 14. februara 2021. U možemo da izdržimo njegove burnije zatvorenoj Fejsbuk grupi, Twin Flames delove, energija Blizanačkog plamena Journey, sastajaćemo se 11 nedelja uzaneizbežno vodi obe strane do ove faze stopno, nedeljom od 20-21h. Svake neponovnog susreta. Nakon ujedinjenja, delje imaćemo prezentaciju i praktičan naporan rad je završen; sve što sada rad koji će biti u vidu meditacija, enertreba da uradimo je da živimo, da uživa- getskih vežbi. Najbolje je da čitaoci zamo u osećaju celovitosti i zadovoljstva prate Fejsbuk stranicu Tatjana Obrakoje možemo pronaći samo u ovom dović &The Key of love i Instagram @ odnosu. Faza ponovnog susreta donosi thekeyoflove_ gde će naći detalje i inosećaj mira, prihvatanja i uzajamnog formacije o samom programu. Za sve razumevanja. Dolazi do spajanja dveju hrabre duše koje su spremne da sebi i duša koje su od istog svetla satkane i ta onima koje vole pruže najlepši poklon svetlost počinje blagotvorno da deluje za Dan zaljubljenih, ovo putovanje ka ne samo na odnos Blizanačkih plame- svom srcu je pravi izbor.

144 februar


Želim vam sreću na ovom najlepšem Vaša poruka za kraj? putovanju do sebe i želim vam da uvek imate vremena za ljubav, radost, lako- Kada vas ljubav pozove krenite za ću i istinu.

njom...I, pronađite svoj ključ ljubavi!

145


Životni stil

U im e lju b a vi

146


Tekst: Milica Antić @_spajdermen

T ek š to se s le gn novo e pr a godiš š i na njih p se re na ko razni dovn n k a o i j vratim rutin znik k i sled oji jo o i š n u a iako vek n m pr mu je aema s s voj o imbo ga ne blik, l srce. prizn Kalen aju, s šaju, dari amci a ljub ga se avnic rašire gnui ga i nih ru l i doč ku ili novc ekuju broje a ost kolik alo u se ko o im novč ji su t je aniku o po bu niji p i mis oklon džet le n i a k jbezb oje m svojim ologu d partn a priu erima prazn šte . Otku ik koj d sad i tehn ovaj ički i nije p razni k?

147


Legende o Svetom Valentinu

veku bio ličnost koja je izazivala veliko poštovanje i, vrlo moguće, veličanje među ljudima. Tako je baš ovaj Valentin

Kako je Valentin bilo popularno ime u uz legendu o ljubavnoj poruci postao Starom Rimu postoji i nekoliko legendi jako popularan svetac u Engleskoj. o ovom svecu. Jedan od njih bio je episkop Valentin koji je ostao upamćen jer je u tajnosti venčavao mlade vojnike i njihove ljubljene uprkos izričitoj naredbi vladara Klaudija II da se muškarci u vojsku šalju bez porodica. Kako se svaka vrsta bunta kažnjavala smrću, tako je i ovaj Valentin izgubio glavu zbog ljubavi. „Od tvog Valentina” je nešto drugačija priča, koja bi isto kao i prethodna mogla biti preteča ovog praznika. Izvesni Valentin je bio u zatočeništvu zbog toga što je pomagao hrišćanima da pobegnu iz zatvora gde su bili nehumano zatočeni i mrcvareni, i neposredno pre pogibije dao je svojoj Istoričar Brus Forbs, profesor studija ljubljenoj poruku na kojoj je napisao religije na koledžu u Ajovi, kaže da su upravo ovu rečenicu. On je u srednjem iz srednjeg veka zabeležene mnoge pri-

148 februar


če sličnog sadržaja, međutim istorijskih Čosera, jednog od najznačajnijih englečinjenica o Svetom Valentinu nema do- skih srednjevekovnih pesnika. U svojoj voljno da bismo znali ko je on tačno pesmi Čoser govori: „Ovo je bilo na dan bio. Možda su sve ove osobe svojom Svetoga Valentina, kada svaka ptica odljubavlju i plemenitošću uticale na to da lazi u potragu za svojim partnerom”. Usled popularnosti koja je usledila brojni kavaljeri inspirisani Čoserovim stihovima, svojim damama bi pisali pesme poznate kao „Valentines”, odnosno valentinske pesme. Kako to obično biva, istoričari i dalje polemišu oko datuma, da li je to baš bio februar ili ipak maj, ali kada smo se već svi na ovaj datum navikli, zašto uopšte postavljati to pitanje? Možda je slađe da se ipak posvetimo tradicijama koje se poštuju u raznim državama u ime ljubavi.

se praznik baš po njima zove. Ipak, romantičarske ideje o 14. februaru oformile su se tek nakon stihova Džefrija

149


Dan Zaljubljenih širom sveta

izlaze na ulice i proslavljaju katoličkog sveca, a muškarci prave figurice od marcipana i poklanjaju ih ženama.

U Srbiji se 14. februara obeležava Dan Zaljubljenih, poklanjaju se čokolade, Lako nam je da stvorimo sliku o tome cveće, personalizovani pokloni. U jed- kako Amerikanci provode ovaj dan zanom su se periodu, ne znam da li je to hvaljujući filmovima i serijama u kojijoš uvek praksa, u školama delile ce- ma se prikazuju parovi koji s velikom duljice na kojima

pažnjom planiraju

bi vršnjaci poželeli

savršene večere za

jedni drugima sre-

svoje partnere. U

ću u ljubavi, a neki

Japanu recimo že-

hrabriji bi tako iz-

ne preuzimaju kon-

javljivali ljubav svo-

trolu nad Danom

jim simpatijama.

Zaljubljenih. One

Rumuni dan ljuba-

su te koje muškar-

vi obeležavaju 24.

cima daruju poklo-

februara i često

ne, često honmei-

se baš na ovaj dan

choco, odnosno do-

mladići okuraže i

maću čokoladu dok

zaprose svoje de-

muškarcima pre-

vojke. Četrnaestog

ostaje da uzvrate

februara se ne pri-

mesec dana kasni-

državaju ni Argen-

je i to belom čoko-

tinci i Španci. Argentinci svoju verziju ladom koja je u Japanu simbol privrpraznika zaljubljenih slave u julu i to ženosti i naklonosti. Na Filipinima se tokom cele nedelje, zbog čega je zovu 14. februara parovi venčavaju o troš„slatka nedelja”, dok Španci 9. oktobra- ku države i u pitanju je opštenarodno

150 februar


veselje. Estonija i Danska 14. februara porukama ili pogledima, ali je pokazujslave prijatelje i prijateljstvo, ljubav i mo. I sebi i prema drugima. Zato, ako poštovanje u svim oblicima.

ste ovog 14. februara bez partnera ili partnerke vi se ugledajte na Dance i

Bilo kako bilo, koji god datum da je u proslavite praznik sa prijateljima ili je pitanju, jedno nam je svima zajednič- sačuvajte za argentinsku slatku nedeko - volimo ljubav! Zato je i treba slaviti. lju, ako vas ljubav obraduje u julu. Pokazujmo je čokoladama, poezijom,

151


Kolumna

MOŽDA SMO SAMO MALO DUŽE GLEDALI IZA KAPAKA

Tekst: Merima Aranitović @soul.blooming


Sve moje priče su ljubavne, čak i kad u njima nema ni slova ljubavi. Sve moje ljubavi su divne čak i kada su nakon njih ostajali ožiljci. Neko ovog časa mašta o velikoj ljubavi. Neko se sprema za prvi sastanak. Neko planira venčanje.

Dan kao i svaki drugi. Ili je današnji ipak

Neko je ljubav pretvorio u rutinu.

malo drugačiji. Valjda je to tako u ovo

Neko se danas razveo.

zimsko doba, na koje se sasvim nepri-

Neko je danas sam.

metno nakalemila godina koju su pojela

Neko slavi ljubav.

nedostajanja. Nedostaju mi neki ljudi. Nedostaju mi priče, nedostaju mi lica. Nedostajao mi je jedan početak. Nedostajalo mi je malo životnih začina. Nedostajalo je malo imaginacije. Nedostaju neki pokreti.

153


Kao Alisa, skliznuh u rupu.

Zaboravili smo važnu stvar - dok se prisećamo idilične prošlosti i priziva-

Kao Alisa pronađoh način da reč ne- mo neku lepšu budućnost, pored nas dostajati pretvorim u čežnju, a čežnju prođe naša jedina realnost i stvarnost. u ostvarenje. Začini izmešani u bočici, Prođe nam ovo ovde i sada. spremni da daju ukus tvrdoj realnosti - malo alhemije, zahvalnosti, topline u Možda će, kako neko pametno reče, dodiru, razigranosti u prostoru. Malo neka vremena biti i bolja i srećnija, ali začina za magični početak. Malo čarob- mi imamo ovo ovde i od njega treba nog praha za vraćanje među ljude, lica, da napravimo najbolje što se od ovih u priče.

sastojaka može napraviti.

Sanjam budna neke snove.

Možda smo malo duže držali kapke spuštene.

Pravim ih od reči i slika. Sanjam novi prostor oslikan plesom u dvoje. Ima i Možda smo se sakrili u san, u cvetna vrata i prozore i pogled na zelenilo i mir polja, među osmehe, ovlašne dodire. i toplinu i sunce. Domišljam neke div- Mahanja iz daljine na nekom prašnjane izvore koji ulivaju energiju materije vom putu u sumrak. Kraj vode koja zai koji pokreću.

pljuskuje stopala. U šapate. Bubamare na dlanu. Pisma rukom pisana. U miri-

Živimo ovde i sada. Dvojac bez se. Boje. kormilara. Mikrokosmos. Otvaramo se opet prema svetu i bliskim ljudima.

Možda smo samo malo duže sanjali, čekajući da ponovo u dušama zazvoni

Neke okolnosti su izvan naše kontrole lajtmotiv koji nas čitav život vozi i drži i neka tamo i ostanu. Zauzdavajući ih, na površini. Ritam koji nas pokreće. shvatismo, procurelo je vreme.

Osmeh krajičkom usana i iskra u oku. Sve je to ljubav.

154 februar


155


Jaka kao... papir!

Kolumna

Piše: Milica Bojović @devojka__od_papira 156 | jul-avgust


V

esti. Naokolo sve ružne vesti. da bismo znali kako svet funkcioniše i Kako se sačuvati? Odakle po- šta od njega želimo. Ne moramo imati četi? Da li uvek dobijemo odgo- imanje u hektrima, ali nam srce mora

vore na sva pitanja? Kakve veze ima- biti veliko. Samo tako i možemo razuju australijski preduzetnici i Tajvan sa meti širine i ne može nas slomiti nešto mnom?

banalno.

Možda sam već negde spomenula, in- Previše brinemo. Previše projektujemo. spiracija za pisanje bila mi je mnogo I to je ono što uglavnom stvori problem. živopisnija u srednjoškolskim danima. Brzopletost. Da li ste isto onoliko puta Tu se ogleda nivo briga nekad i sad, ali koliko ste nekad pomislili da je samo svakako ono što navodim kao današnje vama danas naišao loš dan pomislili teme, jesu priče čija srž potiče iz isku- kako volite miris knjiga? Moguće! Zato stva, što želim da prenesem i na sve ću vam ispričati ovu zanimljivost! one ljude koji se ponekad pitaju isto što i ja ili ih jednostavno muči neki ne- Onog trenutka kada sam shvatila da mir. Još uvek ne znam da li uspevam u postajem žena, shvatila sam kolika je tome, ali znajući da mi um ne dopušta moja snaga zapravo. Nema jednostavda zaspim ako nisam zapisala bar jed- nijeg načina da se objasni kako je nastanu misao koja me motiviše da je pre- la @devojka__od_papira. Zvuči krhko, točim u stranice, znam da sam načinila ali znajte da svaki papir sa sobom nosi korak ka tome.

veliku priču, baš kao što su iste godine, (2017.) shvatili australijski preduzetni-

Znam, ponekad do nas ne dopiru ni- ci Kevin Garsija i Džon Ce. Zamišljam kakve reči, ni informacije, a nekad su ih kao strastvene kolekcionare knjiga, toliko intenzivne da nas mogu razori- negde u divljini… Iako oni nisu jedini, a ti. „Rad spašava“ govorila je moja baka ni prvi koji su poželeli da naprave paMilka, i njene reči mi uvek odzvanjaju pir od prirodnih materijala, ne koristeći kada pomislim na oštroumnost njenog drvo, oni su u tome uspeli. Sve je počeumilnog pogleda, a pomislim često. lo još 1998. u Kini, tačnije Tainan City Svakodnevno. Ne moramo biti učeni (ostrvo Taiwan), koji je ujedno najstariji 157


grad ostrva. Ideja je bila da se stvori bonata (dobija se mlevenjem krečnjaka ekološki prihvatljiv način proizvodnje u čijem postupku se ne koristi voda i papira, a dodatna prednost ovako proi- nema gubitaka materijala, a pere se i zvedenog papira je u tome što se on ne filtrira tek kada se pretvori u prah, i ta cepa lako. Čak 95% papira širom sveta smesa nema boju ni miris) i 10% smole izrađuje se drveta i sveže vode, a pome- (koja se razgrađuje pomoću sunčeve nuti preduzetnici u 2019. godini spasi- svetlosti, a ostavlja kalcijum karbonat), li su 540 stabala drveća, 83.100 litara koji uz dodatak vode čine sivu masu, vode i sprečili emisiju 25.500 kilograma koja se topi na temperaturi od 200 steugljen-dioksida. Ono što u svojoj proi- peni Celzijusa. Istopljena smesa koja se zvodnji na Tajvanu tvrde jeste da jedna dobije spajanjem kalcijum karbonata i tona celuloznog papira od drveta, kada smole, pretvara se u prah od koga se se uporedi sa jednom tonom papira od formiraju kuglice, koje se potom hlakamena, može se sačuvati 20 stabala de i to je faza do koje dolazi i prilikom drveća, 7.480 galona vode i smanjiti reciklaže. Matične loptice se ponovo emisija ugljen-dioksida za 900kg. Nema tope, ali sada na 60 stepeni i prolaze zagađenja vode, kao ni vazduha. Njihov kroz presu, koja kada pored nje stojite papir se lako reciklira, tako što se pre- stvara snažan elektricitet i može podići tvara u kuglice, a do toga pri nastanku vlasi kose, a iz prese izlaze tanki listovi dolazi na sledeći način.

papira.

Krečnjak! Krečnjak ima široku prime- Ovakav način proizvodnje patentiran je nu u industriji boja i lakova, proizvod- danas u oko 40 zemalja sveta, a neke nji stakla, prehrambenoj, pa i veoma od njih su: Belgija, Austrija, Danska, zahtevnoj farmaceutskoj i kozmetičkoj Turska, Saudijska Arabija, Brazil.. Sveindustriji. Za izradu papira od kamena ske koje prave Kevin i Džon, za sada se koristi se specijalna vrsta krečnjaka, koji prodaju u preko 100 radnji pretežno je svetao i bez nečistoća, jer u suprot- širom Australije, Amerike i Britanije. Za nom ne bi bio beo, a i zbog toga što se sada, najviše se koriste u poslovne svrne koriste boje i izbeljivači. Tajvanska he. Velike kompanije, poput Fejsbuka, proizvodnja koristi 90% kalcijum kar- „WeWork-a“ i Inicijative Čan Cukerberg 158 februar


otkupili su ove sveske, kako bi ih ko- Ako kamen može postati papir, a ja sam ristile kao kancelarijski materijal, ali i devojka od papira, to implicira da sam deo paketa poklona za saradnike. Cene jača nego što izgleda. Ako možemo poovakvih svezaka kreću se od 10 do 25 jedinačno, možemo i zajedno. Dopada funti, u zavisnosti od dimenzija. Na sa- li vam se ideja? mom početku su napravili 5.000 beležnica, a nakon dve godine prodali oko 70.000 i razvili odnose sa mušterijama u čak 80 zemalja. Da me neko pita kako se ja borim sa sivilom sadašnjeg vremena, rekla bih maštanjem. Sve dok maštam, mogu i da pišem, a kako sam ljubitelj knjiga i jedan od snova mi je da stvorim veliku kućnu biblioteku, upravo razmišljam kako i kada će ovaj svetski patent doći do nas. A do tada...uposlite sebe uvek nekim novim redovima. Klasici su tu da nas podsete. „Niko se nije vratio da živi u prošlosti. Zato ne misli na prošlost, gledaj samo u budućnost“. To je ono što će Fjodor M. Dostojevski pokušavati jednostavnim rečima da nam objasni, da ako krenemo ovog trenutka, od sebe, moći ćemo da uradimo makar jedan korak ka promeni.

159


Kolumna

ALHEMIJA

DUŠE

Piše: Ana Stambolić @anastambolic


način na koji se oslobađa negativne energije kojom smo je zatrovali. Prirodu ne možemo i ne treba da kontrolišemo, treba da je pustimo da prirodno Naša sudbina nije u zvezdama, već u teče. Kada pokušavamo da kontrolinama samima. – Viliam Šekspir

šemo prirodu, svoja osećanja, mi zatvaramo vulkan koji će pre ili kasnije

Čudno neko vreme. Ko- eksplodirati. Emocije koje nisu osloborona nam stvara razne đene truju naše telo, truju prirodu čiji probleme. Počinjemo smo sastavni deo. Zato ako želimo da da se gubimo, počinje- pomognemo prirodi, potrebno je prvo mo da ludimo. Tražimo da pomognemo sebi. Potrebno je da se načine da pobegnemo na prirodan način oslobodimo emocija iz ove „splačine“. Neki i tereta koji nas guši, muči i koči. Vresu se odlučili da potra- me je da dozvolimo sebi da osećamo že stručnu pomoć, dok sva osećanja jer njih ne možemo da je drugima to sastavni kontrolišemo, da ih osećamo iskreno i deo dana ili pak deo ne- potpuno, a ne da razmišljamo kako bi kog budućeg paklenog se neko drugi osećao na našem mestu. plana.

Vreme je da iskreno zavolimo svaki deo svoga bića, svoje telo, svoj um i svoje

Sve što nam se dešava, emocije. Vreme je da oslobodimo svu bolesti, stradanja, suše, ljutnju, bol i tugu...da prihvatimo svozemljotresi, poplave, je vrline, svoje mane, pozitivne i negaprirodne katastrofe po- tivne strane, da prihvatimo dualnost, sledica su ugušenih svetlost i tamu, mušku i žensku stranu emocija koje izlaze na i da dozvolimo emocijama da slobodno površinu. Ovo je način teku... jer sopstvenim mirom doprinona koji se priroda leči, simo miru u svetu.

161


Nije znanje znanje znati, već je znanje informacije kako da osvestimo sve što znanje dati. – Jovan Jovanović Zmaj

nas tišti, koči i zamara, kako da to prihvatimo, otpustimo i kako da se čarima

Prošla godina je za mene bila izazovna, života prepustimo. verujem da je i za mnoge od vas. Čim je krenula potpuno me onesvestila, Ja sam tu da vam ponudim svoje iskuprotresla i izvukla na površinu emocije stvo, svoje lekcije i blagoslove koje sam koje sam potiskivala i koje sam sve ove stekla na ličnom putu rasta i razvoja godine čak i od sebe skrivala. Navela (on i dalje traje). Na tom putu su mi me je da dobro razmislim, da shvatim od velike pomoći bili (i dalje su) „alati“ i prihvatim ono što se u meni, a samim koje su mi iskreno ponudili moji roditim i oko mene dešava. Čitala sam knji- telji, učitelji, prijatelji i mentori. Znam ge, bavila sam se jogom, malo sam i da je teško učiti iz tuđih grešaka, ali je meditirala... i na taj način sam korak dragoceno. Tuđe greške, lekcije i mupo korak otkrivala načine da se rešim drosti predstavljaju dragocen „alat“ koji te „splačine“. Tako sam i došla na ideju nam može olakšati posao kreda pokrenem seanse Put transformaci- iranja, obnavljanja i stvaranja je i regeneracije. Seanse koje predstav- sopstvenog života. Ključ sveljaju svesno putovanje u nepoznato i ga je balans. Zato nežno i popoznato ali zaboravljeno. Putem njih lako, sa verom u bolje sutra, pronalazimo šta je sve moguće u na- u srećnija jutra. Bitno je da izgled nemogućem. Kopamo po sebi, verujemo i da svesno biramo sopstvenoj duši, preispitujemo i sebe da rastemo, da se razvijamo, i svet oko sebe, duboko i naširoko, jer kad znamo bolje onda i raprevrćemo, posrćemo, letimo i od- dimo bolje. maramo. Otvaramo srce, stare rane i zatvorene škrinje i ormane. Skriveno Seanse radimo u virtuelnom blago se tu krije. Blago koje je prekrive- svetu tako da možete da buno prašinom zbog koje nam deluje da dete bilo gde, u toplini doma nije blago nego da je otpad. Otkrivamo svog, u parku, omiljenom kai pronalazimo alate, tehnike, metode i fiću, restoranu…a u planu je


i da se sastanemo, kad se namesti da duše. I zato zajedno KRENImo i promebudemo na istom mestu, u isto vre- nu poKRENImo. me…pa ćemo udruženim snagama da rešavamo dileme i pravimo nove šeme. Let’s go... Grow and glow! Niste sami, tu sam ja, vaš alhemičar

163


Putovanje

Šta možemo da naučimo o životu dok smo na

Zanzibaru? Do pre nekoliko godina samo pominjanje imena Zanzibar izazivalo je čuđenje i nevericu tipa – jel to neka šala? To mora da je neko izmišljeno mesto za koje kažemo da ćemo da odemo kad nam postane dosta svega. A malo ostrvo na samo 5 stepeni južnije od ekvatora, svega 50km udaljeno od istočne obale Tanzanije čiji je i samo autonomni deo, mirno i strpljivo je čekalo da dođe njegovih 5 minuta.

Tekst i fotografije: Jelena Jović


165


Prošla godina je putovanja pretvorila u nemoguće misije ili bar visoko-rizične i potpuno nepredvidive poduhvate čak i na nivou maštanja i planiranja. Prinuđeni smo bili da ,,ugasimo naše motore’’ i nevoljno ,,spustimo naša krila’’, a putovanja kao kategorija prešla su u drugu dimenziju. Naša unutrašnja putovanja su se produbila, proširila i postala detaljnija i svesnija, kao kompenzacija za spoljašnja, verovali smo, samo privremeno stavljena na hold. Svako od nas je pronalazio načine da smiruje svoje nemire i ,,zamaže oči’’ svojoj duši kojoj je nepostojanje logike u novonastalim okolnostima, a duša se ionako ne vodi logikom, stvaralo samo dodatnu tenziju, pritiske i poneku ranu. Usporavanje koje je počelo da liči na slowmotion kadrove iskrivljujući našu percepciju, postalo je naša realnost. Već pomenuta unutrašnja putovanja i recikliranje sadržaja iz ,,prethodnog’’ života, imala su terapeutsko dejstvo, vraćajući nas na nivo dece koja su uživala u pričama za laku noć o junacima iz udaljenih kra- Zanzibar je postao top destinacija poljevstava, njihovim avanturama, pod- slednjih meseci, iako se slava ostrva vizima, otkrićima, ljubavima, čudima i začina ili kako ja volim da ga nazovem svemu onome što je raspirivalo našu – predvorja raja, gradila sistematično, dečju maštu. Kasnije bismo ti junaci bi- postepeno, promovišući životne vredvali i mi sami. 166 februar

nosti koje su svima nama koji smo na-


i pomalo drskim stavovima, nasleđem iz revolucije davne ’64. godine prošlog veka, nastavio je da živi svoju laganu, opuštajuću životnu priču. Pole, pole – polako, ono je što sada i svi mi u ostalim delovima sveta, želeli to ili ne, živimo, pronalazeći, suočeni sa nedostatkom izbora, lepotu u toj jednostavnosti i lakoći postojanja. Na Zanzibar sada može da se ode bez testova i ograničenja kojim su opterećene druge poželjne destinacije, može da se izmesti u ambijent koji po svemu podseća na neke od onih dečjih priča za laku noć, kao i na fragmente naših sećanja iz vremena kada se nije dovodilo u pitanje da li možemo da otputujemo gde god poželimo. Na Zanzibaru sam bila pre pet godina na svega 5-6 dana kao deo velike ture po Istočnoj Africi. Zagrebala sam tada samo delić ovog, danas možda najatraktivnijeg i najslobodnijeg područja vikli na užurban način života, bile do planete Zemlje. Kao kada umočite prst skoro neprihvatljive. Šta se to desilo? u neko začinjeno jelo, liznete i prepoZanzibar je krenuo putem mimo sve- znate možda samo dva-tri ukusa koji ta, ili bolje rečeno, mimo onoga što je se mešaju, a osećate da ima još toliko svet u kojem smo do skora živeli po- toga što ili ne možete da prepoznate stao. Zanzibar sa svojom autonomijom ili niste do sada ni okusili i tek treba 167


da upoznate. Tokom jedne duge šetnje ritmovima, dodirima toplog, sitnog pepustom plažom Paje na istočnoj obali ska i milovanjem vetra po licu, čekalo Zanzibara, dok su mi bosa stopala upa- je svoje vreme koje je sada konačno dala u sitan, poput brašna, beli pesak, došlo. donela sam odluku da ću se ponovo vratiti. Ali na duže, da popunim slaga- Hakuna Matata – uzrečica koja se često licu onim delovima koje sam naslutila pominje u šaljivim konotacijama je u da bi učinili neophodnu transformaci- stvari jedna vrlo ozbiljna životna filozoju nekih mojih životnih stavova, podigli fija. Kada usvojimo da u životu zaprasvesnost o ulozi u ovom životu i misiji, vo uopšte nema problema, da je sve koja da bi se realizovala, treba da bude zaista baš onako kako treba da bude oslobođena svih onih stega i ograniče- – uvek, onda i Zanzibar prestanemo da nja koja su mi ionako smetala. Samo doživljavamo kao samo jednu egzotičje trebalo da dođe pravo vreme i pravi nu destinaciju, predvorje raja, mesto ambijent za tu transformaciju. I kako to na kraju sveta na koje samo želimo da obično biva, Univerzum nam ,,namesti’’ pobegnemo daleko od svega onoga što baš sve onako kako je najbolje za nas. nam se ne dopada. Međutim, od sebe Predstoji mi 40 dana na Zanzibaru, po- ne možemo. I zato sam zahvalna što trebno i neophodno za pravu transfor- posle duže pauze od putovanja, kada maciju, da presložim sve fioke i police sam svoja unutrašnja putovanja usavrsvoje svesti i utvrdim lekcije o lakoći i šila, mogu sa više pažnje, posvećenosti lepoti života i vrednostima koje su bile i ljubavi da upoznajući iznova Zanzibar, zanemarene. Povoljna okolnost je i to učim te tako važne lekcije o prepuštašto ovo putovanje dolazi nakon predu- nju, lakoći i svakodnevnom prepoznagog perioda otupelosti čula za nove po- vanju radosti u detaljima života. dražaje usled vrtenja u nedogled jedne te iste neinspirativne scenografije. Jedna od stvari za koju se sećam da me ,,Buđenje’’ na Zanzibaru ,,vrištećim’’ bo- je nervirala, a i mnogi turisti i putnici jama odeće lokalaca, mirisima okeana na Zanzibar pominju kao nešto što je i bujne vegetacije, ukusima začinjene za tamošnju uslugu specifično – jeste hrane i sočnog voća, zvucima i afričkim dugo čekanje na hranu koju ste poruči168 februar


169


li. To se nije promenilo, međutim otva- svet koji nije uspeo na vreme da se snara prostor za razmišljanje, ali ne zašto đe i povuče zajedno sa vodom. Tada je njihova usluga spora, nego baš da možda možemo i da budemo spasitelji imamo dovoljno vremena da možda i i vratimo nekog račića ili ribicu u zaopreispitamo naše izbore oko vrste i ko- stale barice, povećavajući im šanse za ličine hrane koju smo poručili, da osve- opstanak, dok se voda koja život znači, stimo i osetimo zahvalnost kada ta hrana konačno dođe. Samo je promena percepcije potrebna. Na Zanzibaru novi dan ne počinje u ponoć, nego sa izlaskom sunca, a završava sa zalaskom. To je takođe, jedna interesantna lekcija praćenja prirodnih ciklusa i kada se sa njima uskladimo, postajemo zdraviji, opušteniji i mirniji. A kada tome dodamo magične prizore koji oslikavaju ove granične događaje, dodatni je povod da se radujemo svakom novom danu. Istočna obala je poznata po velikim dnevnim oscilacijama vodostaja, tj. velikom povlačenju vode ponovo ne vrati. Ova pojava je slična usled oseke i njenom povratku tokom nekim našim periodima u životu (npr. plime. Otvara nam se mogućnost da tokom prošle godine) kada odjednom istražujemo dno okeana i njegov živi nastane pustoš, kataklizma, a mi prebi170 februar


ramo po dubinama naše duše, prona- dopingom, Zanzibar pruža i tu mogućlazeći zanimljive stvari i pojave i imamo nost. Zaista je nekad potrebno da nas mogućnost da iscelimo, oporavimo, malo protrese i razmrda uspavane podržimo neke drage i korisne, a oslo- ćelije nešto što možda ni u snu ne bibodimo se onih koje nam više ne služe. smo probali, jer se onda otvore vrata u nama za koja nismo ni znali da postoje. Rekla sam sebi kada to budem probala i uspela, više se ničega neću plašiti (a nisam inače plašljiva osoba). Nekada i samo posmatranje šarenih zmajeva koji paraju kristalno čisto plavo nebo i vuku za sobom hrabre surfere po smaragdnoj površini vode Indijskog okeana, izazove dovoljnu količinu uzbuđenja da nam krv brže prostruji i osmelimo se za neke poteze koji su ekstremni prema našem poimanju. Fauna Zanzibara nije toliko bogata kao kontinentalni deo Tanzanije, ali ono što možete videti u Nacionalnom parku – Jozani šumi, vredno je pomeKontrast usporenom načinu života su na. Crveni Colobus je endemična vrsta klubovi i škole za jedan od najekstre- majmuna koja živi samo na Zanzibaru. mnijih sportova – kajt surfing. Tako da Naizgled druželjubivi i veseli, ipak su ako osetite potrebu za adrenalinskim divlje životinje čiju prirodu treba pošto171


vati i uživati u njihovim igrarijama po- s obzirom na to da su koralna ostrva u smatrajući ih sa bezbedne udaljenosti. pitanju, izuzetno atraktivan za posmaZa njih je karakteristično to da nemaju tranje tokom snorklinga, a kada tome enzime koji vare šećere, pa jedu samo dodate mogućnost plivanja sa delfinilišće i zelene plodove voća. Još jedna ma, ove aktivnosti vas ispune takvom zanimljiva tema za razmišljanje kada energijom da je crpite mesecima na-

smo često opterećeni raznim dijetama kon povratka. Na Prison Islandu, ostrvu koje nam zabranjuju šećere, da vidimo zatvoru (koje nikad zaista nije bilo zakako se i bez njega može funkcionisati. tvor) žive kornjače sa Aldabre, najvećeg Blue safari je jedna od omiljenih aktiv- atola na svetu, doseljene tamo kao ponosti na Zanzibaru, čiji je podvodni svet, klon guvernera Sejšela Zanzibaru. Iako


im to nije prirodno stanište, lepo su se tektorata i drugih ograničavajućih snašle i odomaćile. Eto još jedne lekcije okolnosti slavi upravo slobodu – i u saza razmatranje. Često nas život ,,baci’’ dašnjim okolnostima, što je izuzetno u okolnosti koje nisu naše prirodne, hrabro i izuzetno važno. ali od naše fleksibilnosti, sposobnosti adaptacije, kako je tvrdio i Darvin, pri- Mešavina naroda, kultura, religija i tralagođavanja, zavisi naš opstanak i na- dicija oblikovala je stanovnike Zanzipredak.

bara i oni su ponosni na svoj identitet slobodnih, nasmejanih, opuštenih ljudi

Zanzibar je dugo bio ostrvo na koje su koji slave život. Zanzibarsko poreklo je dovođeni robovi spremani za depor- i čuvenom Frediju Merkjuriju dalo tu taciju ka svojim krajnjim destinacija- posebnost koja ga je sa svim njegovim ma. To je tamna strana Zanzibara i bol talentima svrstala među 50 najboljih ovih nedužnih ljudi koji su vekovima svetskih muzičara svih vremena. ovde stradali, doživljavajući poniženja, stravične nepravde se i dalje oseća na Krajem marta će ova moja lista životnih mnogim mestima, a naročito tamo gde lekcija sa Zanzibara, sigurna sam, biti je nekada bila pijaca robova. Odlično bogatija novim uvidima, a ideja mi je je mesto da se osvesti i učvrsti u svesti da i vas podstaknem na razmišljanje jedna od najvažnijih ljudskih vredno- o putovanjima kao prilikama za rast i sti – sloboda. Dešavanja u prethodnom razvoj, učenje o sebi na prvom mestu i periodu u svetu u uvijenoj, modernoj iznalaženje načina da postanemo najformi imaju slične tendencije i zato je bolje verzije sebe, ostvarujući svoje žibitno da budemo jaki i odlučni. Zanzi- votne misije. bar od oslobođenja od ropstva, pro-

173


pratite nas plezirmagazin.com plezirmagazin.net


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.