Dnevni list Pobjeda 14.04.2024.

НЕЂЕЉОМ

Neđelja, 14. april 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20968 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Još nije poznato kakav će biti stav Crne Gore o inicijativi šefa NATO Učešće u fondu za Ukrajinu čeka saglasnost svih članova Vlade

rode: ,,Samo je moj Mijo znao, samo je on verovao, da u Rudniku ću opet ostati...“

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru i bivši hrvatski šef diplomatije Tonino Picula kaže da ne bi trebalo zbunjivati međunarodne partnere i podsticati sumnje

Ne mogu prejudicirati dobijanje IBAR-a, previše vremena je izgubljeno

INTERVJU: Vuk Drašković o svom novom romanu ,,Monah Hokaj“ i o političkoj sudbini Zapadnog Balkana

Herojska Crna Gora nikada neće biti poražena

Razgovarala: Tamara NIKČEVIĆ

Bila je Crna Gora „27. izborna jedinica Srbije“. Međutim, od 2006. godine, ona to nije i više nikada neće ni biti. Zašto sam tako siguran?

Zato što osjećam da je herojska

Crna Gora iz mog djetinjstva živa, da se bori i da je neće slomiti oni koji bi da Crne Gore nema –kaže Drašković

RAZGOVOR: Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam

Bez avio-dostupnosti nema razvoja turizma

Jedan od problema s kojim se suočavate je arhitektonski nered duž obale. Iako smo i mi u Hrvatskoj imali slične izazove u prošlosti, u posljednjih nekoliko godina uspjeli smo ih riješiti. To je zapravo jedna od prednosti članstva u EU. Moramo naučiti poštovati pravila i zakone, što je dugoročno korisno - poručuje Katica

Smrtna kazna – da

ili

ne

STR. 10. i 11. Jezuiti sa Univerziteta Sv. Klare govore da pristalice smrtne kazne često tvrde da jedino ubistvom ubice možemo spriječiti ubicu da ponovo ubije. To zvuči na prvi pogled sjajno, hladnokrvno tačno, kao u teoriji igara. Ali zar nemamo izlaz da, umjesto električne stolice, počinioca okrutnog ubistva kažnjavamo na druge načine Piše: dr Dragan VESELINOV POGLED SA STRANE

ALARM ZA PRAVOSUĐE: Sve manje svršenih studenata prava želi da profesionalnu karijeru nastavi u sudovima Mladim pravnicima lakše u advokaturi nego u sudstvu

Iran napao Izrael raketama i dronovima

Milan Lekić proslavio sa prijateljima i zapošljenima političku pobjedu i povratak na čelo Rudnika uglja Pljevlja Veseli se, Milane,

Predsjednik Bajden je bio jasan. Podrška SAD-a bezbjednosti Izraela je gvozdena. Sjedinjene Države će stati uz narod Izraela i podržati njihovu odbranu od ovih prijetnji iz Irana - saopšteno je iz Bijele kuće

Milan Lekić proslavio sa prijateljima i zapošljenima političku pobjedu i povratak na čelo Rudnika uglja Pljevlja

Veseli se, Milane, rode: ,,Samo je moj Mijo znao, samo je on verovao, da u Rudniku ću opet ostati...“

Na snimcima koje su Pobjedi poslali iz Pljevalja jasno se uočava veoma dobro raspoloženje, kao i Milan Lekić koji poskakuje sa partijskim prijateljima, pjeva i otpozdravlja, dok trešti muzika. Za ponovno upravljanje Rudnikom

uglja Pljevlja Lekić može da zahvali prevashodno lideru

NSD i predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću koji je ultimativno zatražio od premijera Milojka Spajića da se raniji izvršni direktor Lekić sada postavi na čelo Borda direktora RUP-a

PLJEVLJA- Velikim kafanskim slavljem u Pljevljima Milan Lekić je, sa stranačkim drugovima iz Nove srpske demokratije, uz prisustvo većeg broja partijski uposlenih radnika Rudnika uglja, proslavio povratak na čelo velike pljevaljske kompanije.

Za ponovno upravljanje Rudnikom uglja Pljevlja Lekić može da zahvali prevashodno lideru NSD i predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću koji je ultimativno zatražio od premijera Milojka Spajića da se raniji izvršni direktor Lekić sada postavi na čelo Borda direktora RUP-a. I taj detalj ubjedljivo dokazuje da unutar parlamentarne većine, koja je formirala i podržava vladu Milojka Spajića, glavnu riječ vodi – nekadašnji lider Demokratskog fronta, sada prvak koalicije „Za budućnost Crne Gore“ Andrija Mandić. Na snimcima koje su Pobjedi poslali iz Pljevalja jasno se uočava veoma dobro raspoloženje, kao i Milan Lekić koji poskakuje sa partijskim prijateljima, pjeva i otpozdravlja, dok trešti muzika.Za ovu specijalnu priliku je i prepjevana poznata pjesma koja sada, u čast Lekića, ima i političko-socijalni prizvuk: ,,Samo je Mijo znao/ Samo je on verovao/ na ulici neću ostati/ da u Rudniku ja ću opet ostati...“ Zna jući kakav odnos vlada unutar parlamentarne većine, ne treba očekivati da će na ovako bahato ponašanje predsjednika Borda direktora RUP-a i očitu najavu novog talasa partijskog zapošljavanja reagovati ministar ekonomije Saša Mujović ili bilo ko iz vrha PES-a. Inače, Milan Lekić je na funkciju izvršnog direktora Rudnika uglja izabran 21. aprila 2021. godine, a smijenjen je krajem avgusta 2023. zbog kršenja uslova konkursa. Dvoipogodišnji mandat Lekića na čelu RUP-a obilježila su masovna partijska zapošljavanja sa gotovo dupliranim brojem radnika, loši poslovni ugovori o prodaji uglja i fabrici briketa sa bračnim parom Petrošenko, koji je u međuvremenu pobjegao iz države, loši poslovni bilansi, uvećanje troš-

kova za zarade od pet miliona eura, kao i sumnjivi ugovori o prodaji uglja sa EPS-om, ali i sa mrežom prijatelja, komšija i kumova o kojima je opširno u serijalu tekstova izvještavala Pobjeda. Prema zvaničnim podacima Rudnik uglja Pljevlja je, od 2020. do kraja 2023. godine, zaposlio čak 584 nova radnika koji po stručnim kvalifikacijama nijesu odgovarali potrebama te elektroenergetske kompanije.

Nakon slavlja povodom povratka Lekića na čelo RUP-a, valja očekivati nove rekorde u partijskom zapošljavanju. D.Đ.

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru i bivši da ne bi trebalo zbunjivati međunarodne partnere i podsticati

PODGORICA - Ne mogu prejudicirati Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila, ali moram podsjetiti da je previše vremena izgubljeno u protekle četiri godine. Zbog toga, nažalost, zaključujemo ovaj mandat Evropskog parlamenta i Komisije bez onakvog napretka koji smo očekivali od Crne Gore na njegovom početku - kaže u intervjuu Pobjedi izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru i bivši hrvatski šef diplomatije Tonino Picula. Ističe da nije siguran da u skorije vrijeme možemo očekivati neki pomak od vlasti u Beogradu pogotovo jer režim nije sankcionisan od strane Zapada ni nakon onako kontroverznih izbora ni nakon oružanog napada u Banjskoj.

POBJEDA: Vlada je u krizi zbog sukoba Pokreta Evropa sad i Demokrata oko prvog čovjeka policije. Da apsurd bude veći, čak su pojedini ministri iz Demokrata tužili Vladu čiji su članovi. Kažu da će o rekonstrukciji Vlade govoriti poslije dobijanja IBAR-a. Koliko je izvjesno dobijanje IBAR-a i koliko ovako heterogena vlada može kočiti integracije?

PICULA: Vlada je na samom početku najavila svoje ambiciozne planove, dobro je počela i uglavnom je bila dobro prihvaćena. Dobro je i da su se političke razlike počele komunicirati u institucijama, a ne više na ulicama i trgovima. Bilo je ohrabrujuće i što su se neka otvorena pitanja rješavala konsenzusom s opozicijom. Jer da bi se konačno počela zatvarati pregovaračka poglavlja s EU, treba zatvoriti poglavlje žestokog sukobljavanja u samoj CG. Međutim, vrijeme će pokazati da li Vlada ima dovoljno političkog kapaciteta da se nosi s posljedicama reformi koje treba, ne samo izglasati u parlamentu, nego i primijeniti. Sve u svemu, stabilna vlada je definitivno preduslov za napredak na evropskom putu i ispunjavanje mjerila. Ne mogu prejudicirati Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila, ali moram podsjetiti da je

Ne mogu prejudicirati dobijanje IBAR-a, vremena je izgubljeno

previše vremena izgubljeno u protekle četiri godine. Zbog toga, nažalost, zaključujemo ovaj mandat Evropskog parlamenta i Komisije bez onakvog napretka koji smo očekivali od Crne Gore na njegovom početku.

POBJEDA: Maja Vukićević iz DNP-a je glasala protiv ulaska Kosova u Savjet Evrope. Zvanična politika Vlade Crne Gore podrazumijeva punu podršku Kosovu za ulazak u međunarodne organizacije. Koliko ovakva istupanja štete imidžu Crne Gore kao najizvjesnijem kandidatu za članstvo u EU?

PICULA: Nadam se da ovi konfuzni politički istupi nijesu odraz neke rastuće konfuzije u dogovorenoj vanjskopolitičkoj platformi vladajuće većine. Dobro bi bilo da se svi odgovorni crnogorski politički akteri ponašaju u skladu s prihvaćenim programom i onim što Podgoricu povezuje s njenim zapadnim saveznicima. Crna Gora, prije svega, treba kontinuirano jačati svoj vanjskopolitički kredibilitet, a to podrazumijeva i kontinuitet jasne euroatlantske orijentacije. Ne bi trebalo zbunjivati partnere i podsticati sumnje. POBJEDA: Nedavno je u posjeti Crnoj Gori bio Milorad Dodik kako bi prenio Putinove poruke šefu crnogorskog parlamenta Andriji Mandiću. Sastanak dva proruska zvaničnika koja negiraju genocid u Srebrenici nije zabrinuo EU, pa se komesar za susjedsku politiku Oliver Varhelji sastao sa Mandićem i poručio da Crna Gora ide u pravom smjeru. Zašto EU širom otvara vrata antievropskim političarima?

PICULA: Očito je susret Dodik - Mandić izvorno bio pla-

niran tako da predstavlja neki vid političke provokacije. Dodik je trenutno sigurno glavni ,,troublemaker“ političke scene u BiH, koji opstanak svog korumpiranog režima u RS direktno vezuje uz stalne prijetnje otcjepljenjem. Međutim, nije jedini takav u BiH, ali ni na Zapadnom Balkanu. S druge strane, od početka mandata ove komisije, koju je sama predsjednica preambiciozno nazvala geopolitičkom, naglašavao sam potrebu da EU koristi politiku proširenja kao svoj najuspješniji instrument uticaja. I zaista je došlo do proširenja. Sada je čekaonica ispred vrata EU prepuna kandidata. Otvara se pitanje kada će se i kako ta čekaonica početi prazniti. Evropska komisija je politič-

Završen izborni ciklus u DPS-u

Izabrani predsjednici opštinskih odbora u centralnoj regiji

PODGORICA – Opštinski odbori DPS-a u centralnoj regiji Crne Gore dobili su juče, nakon unutarpartijskih lokalnih izbora, nove predsjednike. Za pr edsjednika Odbora DPS-a glavnog grada iza-

bran je Nermin Abdić, Odbora DPS-a prijestonice Oskar Huter , Opštinskog odbora DPS-a Nikšić Boris Muratović , OO DPS-a Danilovgrad Radisav Jovanović, OO DPS-a Zeta Dušan Radonjić i OO DPS-a Tuzi Mirza Pepić. - Nakon što su izbori u Opštin-

skom odboru DPS-a Kotor protekle nedjelje okončani identičnim brojem glasova dva kandidata, shodno Pravilniku juče je održano i ponavljanje na kojem je Neđeljko Moškov odnio pobjedu – saopšteno je iz DPS-a.

R. P

Velikosrpski projekat je vojno poražen, ali nije politički deklasiran

POBJEDA: U Crnoj Gori je na djelu ubrzana klerikalizacija društva uz ogroman uticaj Crkve Srbije u svim segmentima naše države, od politike do obrazovanja. Učenici osnovnih škola se sa tri prsta slikaju ispred Spomenika palim borcima protiv fašizma. Srpski nacionalizam je nikad jači i država kao da gubi svoju građansku

suštinu, ali i svoj identitet i državnost. Kako se oduprijeti ovim procesima kada i naši međunarodni partneri sarađuju sa eksponentima istog tog nacionalizma koji je region zavio u crno devedesetih?

PICULA: Uvijek sam upozoravao na opasnosti od politizacije crkve i rizike od klerikalizacije politike. To je posebno toksična kombina-

cija procesa u našem dijelu Evrope. Pogotovo kada se crkva do kraja identifikuje s nekim velikodržavnim projektom. Velikosrpski projekt je vojno poražen, ali nije politički deklasiran. On je uspješno nadživio neke svoje protagoniste iz devedesetih, dok mu drugi uspješno vraćaju boju u lice jer kao vlast u Beogradu koriste različite krize kako bi ga nametnuli

Stop kadar snimka iz Pljevalja

hrvatski šef diplomatije kaže podsticati sumnje

prejudicirati IBAR-a, previše izgubljeno

ki heterogena struktura gdje skupa djeluju proevropske i progresivne političke ličnosti zajedno s političkim predstavnicima onih struja kojima je puno važnije finansirati izgradnju infrastrukture po Zapadnom Balkanu nego insistirati na punom poštovanju vladavine prava i demokratskih standarda. Takvi rado zaboravljaju da EU nije samo zajedničko tržište nego i zajednica vrijednosti i zajednica koja dijeli rizike!

POBJEDA: Pojedini evropski zvaničnici, među kojima ste i Vi, zabrinuti su zbog otvorenog miješanja Vučića u unutrašnje stvari i Crne Gore i BiH. I ovo glasanje poslanice Maje Vukićević protiv ulaska Kosova u SE je produkt te politike. Može

kao relevantno rješenje i danas. Moderna crnogorska državnost mora se razvijati na vrijednostima građanskog društva i odvojenosti crkve od države. Apsurdno je da su temeljne tekovine prosvjetiteljstva 18. vijeka tako ugrožene u 21. vijeku. Što se tiče relevantnih međunarodnih aktera, ne vidim neko odobravanje tih tendencija. Štaviše, put u takav vid nacionalizma je put u izolacionizam, što onda dovodi do stagnacije i ugrožavanja evropske perspektive.

Još nije poznato kakav će biti stav Crne Gore o inicijativi šefa NATO

PODGORICA - Odluku o tome da li će podržati prijedlog NATO da formira fond za pomoć Ukrajini od 100 milijardi eura, Vlada Crne Gore donijeće na osnovu saglasnosti svih članova Vlade. To je Pobjedi saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, u odgovoru na pitanje kakav je bio stav Crne Gore tokom nedavnog ministarskog NATO sastanka, održanog početkom aprila, kada je ova ideja objelodanjena.

Na tom sastanku članice NATO saglasile su se da počnu da planiraju dugoročnu vojnu pomoć Ukrajini, ali su ministri spoljnih poslova različito reagovali na prijedlog generalnog sekretara Jensa Stoltenberga da se to uradi putem petogodišnjeg fonda od 100 milijardi eura (107 milijardi dolara).

Crnu Goru je na pomenutom sastanku predstavljao ministar vanjskih poslova Filip Ivanović. Iz tog resora Pobjedi nije konkretno odgovoreno na pitanje hoće li Crna Gora podržati inicijativu generalnog sekretara NATO, te da će o tome odlučiti članovi Vlade.

Učešće u fondu za Ukrajinu čeka saglasnost svih članova Vlade

li region ići naprijed sa ovakvom vlasti u Srbiji?

PICULA: Zbog svog složenog ustroja i geografskog položaja, EU mora biti i te kako osjetljiva na globalne promjene, ali još više na događaje i procese u svom neposrednom susjedstvu. Od nivoa te vrste osjetljivosti, zavisi uspješnost EU kao nijednog drugog relevantnog geopolitičkog igrača. Otvorena mogućnost malignih uticaja geopolitičkih rivala na Zapadnom Balkanu za EU znači da mora nadograđivati svoju sigurnosnu politiku i učiniti je otpornijom na krize.

Srbija i dalje nije usklađena s politikom uvođenja sankcija Rusiji i ozbiljno zaostaje po pitanju opšte usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije.

Treba reći i da je to direktna posljedica strategije nekih djelova institucija EU koji su se vremenom pretvorili u tzv. čuvare stabilokratije, odnosno politike tolerisanja Vučićevog autoritarnog poretka, zbog očuvanja iluzije o njemu kao nezamjenljivom instrumentu u rješavanju regionalnih problema. Nijesam siguran da u skorije vrijeme možemo očekivati neki pomak od vlasti u Beogradu pogotovo jer režim nije sankcionisan od strane Zapada ni nakon onako kontroverznih izbora ni nakon oružanog napada u Banjskoj. M. JOVIĆEVIĆ

-Kada govorimo o vojnoj i finansijskoj pomoći, NATO je opredijeljen da se iznađe način za obezbjeđivanje čvršće i trajnije institucionalne podrške Ukrajini od strane Saveza. Saveznice žele da se uspostavi čvršći, predvidljiviji i dugoročniji okvir za podršku kroz obuku i finansiranje - saopšteno je iz resora kojim rukovodi Filip Ivanović.

Kako su objasnili u Ministarstvu vanjskih poslova, tokom nedavnog susreta šefova diplomatija u Briselu razmatrani su modeli za djelovanje u tom smjeru, a dogovoren je nastavak pregovora o definisanju najboljeg okvira za postizanje ovih ciljeva. -Kao što je poznato, snaga Alijanse leži upravo u činjenici da se odluke donose konsenzusom saveznica, čemu će i Crna Gora doprinijeti djelujući konstruktivno i odgovorno. Odluku o svim nacionalnim doprinosima ćemo donijeti po ustaljenim procedurama, tj. na osnovu saglasnosti članova Vlade - rekli su iz MVP, upitani da li podržavaju inicijativu i sa koliko novca iz budžeta bi je podržali.

POMOĆ U BROJKAMA

Jedan od prijedloga sa nedavnog sastanka u Briselu je da članice NATO daju doprinos u fond od 100 milijardi eura u skladu sa veličinom svoje privrede. To bi smanjilo ukupan udio koji plaćaju SAD i potkopao argument koji Donald Tramp koristi da evropski saveznici ne izdvajaju dovoljno za odbranu.

Iz MVP podvlače da, od samog početka ilegalnog ruskog rata, Crna Gora pruža punu podršku Ukrajini i kako kažu, snažno podržava njenu borbu za

očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta. -Ova podrška obuhvata politički, vojni, finansijski i humanitarni aspekat. Kao prva zemlja van EU, Crna Gora je donijela Odluku kojom se omogućava privremena zaštita licima iz Ukrajine. Na ovaj način omogućeno je da više od deset hiljada ukrajinskih državljana pronađe utočište u Crnoj Gori. Preko Ministarstva odbrane obezbijeđene su donacije Ukrajini u opremi u vrijednosti od oko 11 miliona eura. Dodatno, u više navrata opredijelili smo sredstva za NATO, Sveobuhvatni paket podrške (CAP) za Ukrajinu, u iznosu od oko 600.000 eura - navode iz MVP. Važna je, kažu i politička podrška, koju Crna Gora pokazuje djelovanjem kroz međunarodne organizacije kao što su NATO, UN, Savjet Evrope, OEBS, ali i mehanizme: „Formula za mir“, „Međunarodna krimska platforma“, „Međunarodna koalicija za povratak ukrajinske djece“ i druge. RAZLIČITE REAKCIJE Ministri su, prema pisanju portala Politico.eu, tokom ministarskog sastanka na kojem je predloženo formiranje fonda za Ukrajinu, različito reagovali na prijedlog Stoltenberga.

Kada govorimo o vojnoj i nansijskoj pomoći, NATO je opredijeljen da se iznađe način za obezbjeđivanje čvršće i trajnije institucionalne podrške Ukrajini od strane Saveza. Saveznice žele da se uspostavi čvršći, predvidljiviji i dugoročniji okvir za podršku kroz obuku i nansiranje - saopšteno je iz resora kojim rukovodi Filip Ivanović

-Podržavamo napore generalnog sekretara NATO za Ukrajinu u okviru Sjevernoatlantske alijanse - rekao je poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski. Turska je, takođe, saglasna sa tom idejom, rekao je zvaničnik NATO, upoznat sa tim pitanjem. Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok rekla je da je neophodno stvoriti „pouzdane, dugoročne strukture“ za pomoć Ukrajini.

Kao što je poznato, snaga Alijanse leži upravo u činjenici da se odluke donose konsenzusom saveznica, čemu će i Crna Gora doprinijeti djelujući konstruktivno i odgovorno. Odluku o svim nacionalnim doprinosima ćemo donijeti po ustaljenim procedurama, tj. na osnovu saglasnosti članova Vlade - rekli su iz MVP, upitani da li podržavaju inicijativu i sa koliko novca iz budžeta bi je podržali da resora

- Nakon prezentacije, pojedini ministri su „prevrtali očima“ na brojku od 100 milijardi eura, pitajući se odakle je došlarekao je diplomata, pod uslovom da ostane anoniman. Hadža Lahbib, belgijska ministarka spoljnih poslova, upozorila je da je opasno davati obećanja koja ne možemo da ispunimo.

Neke zapadnoevropske zemlje brinu da bi davanje toliko novca i moći NATO potkopao napore da Evropska unija igra veću ulogu u odbrani.

Prijedlog NATO je, takođe, izazvao mnoga pitanja o detaljima. Ključno pitanje je da li se finansijski cilj sastoji od svježeg novca ili je samo sačinjen od postojećih programa koje saveznici pojedinačno šalju Ukrajini.

Diplomate su upozorile da je diskusija o finansiranju i dalje u veoma ranoj fazi, ukazujući na Stoltenbergovo odbijanje da javno prizna iznos uključen u njegov prijedlog.

Jan Lipavski, češki ministar spoljnih poslova, rekao je da pozdravlja inicijativu, ali da moraju da saznaju detalje. Španski ministar spoljnih poslova Hose Manuel Albares rekao je: „Moramo da izračunamo koliko je Ukrajini potrebno da zadrži svoju demokratiju, suverenitet i teritorijalni integritet. A kada budemo imali tu sumu, moramo da odlučimo kako možemo da je dobijemo.

Mađarska, najproruskija zemlja NATO, oklijeva.

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Szijjarto insistirao je da je NATO samo odbrambeni savez.

-Mađarska će odbiti svaki prijedlog koji bi je transformisao u ofanzivni savez, jer bi to dovelo do ozbiljne opasnosti od eskalacije - rekao je on prije sastanka i dodao: Ovo nije rat Mađarske, a nije ni rat NATO. Jovana ĐURIŠIĆ

Sjedište NATO-a u Briselu

ČEKAONICA ISPRED VRATA EU JE PREPUNA KANDIDATA: Tonino Picula

Delegacija

Mladih evropskih socijalista boravi u radnoj posjeti Crnoj Gori, domaćin je Savjet mladih DPS-a

Posjetili Skupštinu, Budvu, sreli se i sa Đukanovićem

PODGORICA

- Delegacija

Predsjedništva Mladih evropskih socijalista boravi u radnoj posjeti Crnoj Gori, saopštio je Savjet mladih DPS-a Crne Gore.

U Podgorici su ih, kako je saopšteno, dočekali potpredsjednica Mladih evropskih socijalista i sekretarka za međunarodnu saradnju Savjeta mladih Demokratske partije socijalista Crne Gore Kristina Šćepanović i član Biroa Mladih evropskih socijalista i predsjednik Savjeta mladih

DPS-a Budva Lazar Vujačić - Zvanični dio programa započet je radnom večerom sa predsjednikom DPS-a Danijelom Živkovićem, potpredsjednikom Ivanom Vukovićem, generalnim sekretarom Aleksandrom Bogdanovićem i članovima i članicama Predsjedništva Savjeta mladih DPS-a Crne Gore na čelu sa predsjednicom Sonjom Milatović. Tom prilikom dominantno su razgovarali o unutarpartijskim izborima, čiji je drugi krug u toku, te o novim vrijednostima koje kroz njih DPS uvodi na političku scenu, te podiže nivo demokratske kulture u našoj zemlji - istakli su u saopštenju.

Delegacija je posjetila Skupštinu Glavnog grada, gdje se, kako dodaju, sastala sa mladim odbornicima iz Kluba odbornika te partije. Posjetili su i Skupštinu Crne Gore, gdje su ih ugostili šef Kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić i poslanici Ivan Vuković i Sonja Milatović, s kojima su, kako navode, razgovarali o ukupnoj društveno-političkoj situaciji u zemlji, kao i izazovima s kojima se Crna Gora suočava na putu ka EU. - Prvi radni dan u Podgorici obilježio je i susret delegacije sa dugogodišnjim predsjednikom Demokratske partije socijalista Milom Đukanovićem, od kojeg su čuli koji su to najveći izazovi s kojima se susreo tokom svoje političke karijere, kako on posmatra novo političko vrijeme koje Crna Gora živi, ali i gdje je Crna Gora, pa i Zapadni Balkan danas, kada je u pitanju integracioni proces u EU, kao i kako on posmatra ulogu mladih liderki i lidera na tom polju - ističe se u saopštenju. Saopšteno je i da su mladi evropski socijalisti posjetili i Budvu, te se upoznali sa problemima s kojima se nekadašnja kraljica Mediterana u kontinuitetu suočava, od kada je DPS u opoziciji. R. P.

Lider BS-a saradnicima u Sarajevu

Potrebna snažnija saradnja bošnjačkih političara u regionu

PODGORICA - Lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović, poslanica Kenana Strujić-Harbić i funkcioner Izet Ćorović boravili su trećeg dana Bajrama u posjeti Sarajevu, gdje su razgovarali o potrebi snažnije saradnje bošnjačkih političara u regionu.

- Oni su se sreli sa predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem, sa kojim su razgovarali o političkoj situaciji u regionu, globalnim političkim pitanjima, nužnosti ozbiljnijeg angažmana međunarodne zajedni-

Bila je Crna Gora „27. izborna jedinica Srbije“. Međutim, od 2006. godine, ona to nije i više nikada neće ni biti. Zašto sam tako siguran?

Zato što osjećam da je herojska

Crna Gora iz mog djetinjstva živa, da se bori i da je neće slomiti oni koji bi da Crne Gore nema –kaže Drašković

Razgovarala: Tamara NIKČEVIĆ

Srpska književna kritičarka Ljiljana Šop ima pravo kada kaže da je čitanje „Monaha Hokaja“, novog romana Vuka Draškovića, „nalik posmatranju erupcije vulkana u čijoj lavi, nadomak apokalipse, gore ljudi, ideje, ideologije, politike, istorije, države i narodi“. I zaista: nema te „kužne laži“ srpske novije istorije koja nije sagorjela u ognju nove Draškovićeve proze. Sudbinom njegovog glavnog junaka, snajperiste i saučesnika zločina četvorogodišnje bezumne opsade Sarajeva, upravlja „zla i moćna sila“, ista ona koju, gotovo opsesivno, Vuk Drašković decenijama pokušava da demontira; kako kao pisac, tako i kao politički lider nekada najjače opozicione stranke u Srbiji - Srpskog pokreta obnove. Dakako, riječ je o tajnoj policiji, svemoćnoj Udbi, ali i ostalim jahačima srpske apokalipse: državnoj Crkvi Srbije, političkoj eliti, medijima pod kontrolom Službe, srpskim nacionalnim radnicima - piscima, akademicima, intelektualcima… Upravo ta sila ne dozvoljava Monahu Hokaju, tom „robotu - ubici“ sarajevske djece - pa i sopstvenog djeteta - da se pokaje.

„Pokajanje je drago Bogu, ali ne i Srbima, srpskoj naciji“, kaže jedan od Draškovićevih junaka, vladika državne Crkve Srbije. „Vrhovni interes Srba je da poriču sopstvene zločine, a da zločine drugih nad Srbima uzdižu do nebesa“.

Junaci Draškovićevog romana „Monah Hokaj“ govore ijekavicu.

„I pisac i glavni junak su Hercegovci. Progovorio sam na hercegovačkoj ijekavici“, objašnjava za Pobjedu Vuk Drašković.

INTERVJU: Vuk Drašković o svom novom romanu

Herojska Crna nikada neće

POBJEDA: Ljiljana Šop kaže da je „Monah Hokaj“ zapravo Vaše ,,beskompromisno traganje za opasnim, bogohulnim istinama i kužnim lažima istorije u našem vremenu i prostoru“. Što su danas „opasne i bogohulne istine“? Koliko je opasno izgovoriti ih? DRAŠKOVIĆ: U Srbiji, u Republici Srpskoj, a odnedavno i u Crnoj Gori, sistematično se krivotvori istina o tragičnim devedesetim godinama prošlog veka. Čak i mnogi koji pamte šta je bilo i kako je bilo, a pogotovu mladi koji devedesetih nisu bili ni rođeni, većinski veruju da je „antisrpski Zapad“ razbio Jugoslaviju. Premalo je onih koji znaju

KGB i Crkva su Putin i nad Putinom; baš kao što su Udba i Crkva vlast iznad svake vlasti u Srbiji. Na slobodnim izborima u Rusiji, Vladimir Putin bi izgubio. Na slobodnim izborima u Srbiji i Republici Srpskoj, Putin bi ubjedljivo pobijedio. Vjerujem da bi danas bilo tijesno i u Crnoj Gori. Tokom posljednje dvije decenije, Udbina i crkvena propaganda Vladimira Putina su Srbima predstavile kao Ničeovog natčovjeka, koji može sve i koji će ispuniti sve njihove snove - krah Evrope i Amerike i stvaranje nove mape svijeta i Balkana

da je Zapad, upravo zbog odbrane Jugoslavije, 1991. nudio ubrzano članstvo te države i u tadašnjoj Evropskoj zajednici i u NATO, uz donaciju u milijardama dolara, a da su Slobo-

dan Milošević, KGB-u odani generali Vojske, Udba, vladike i antizapadna nacionalna elita sve to odbili.

Najveći krivci za apokalipsu koja je usledila danas su oki-

ce na zaustavljanju agresije na Gazu i rješavanju teške humanitarne krize, te važnosti integracija država regije u NATO i EU - saopšteno je iz BS-a. Dodaje se da je, na poziv predsjednika Naroda i pravde i ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Dina Konakovića, a na osnovu inicijative potekle sa zajedničkog iftara koji je Ibrahimović organizovao u Podgorici, delegacija BS prisustvovala i radnom bajramskom ručku, uz koji se razgovaralo o potrebi snažnije saradnje bošnjačkih političara u regionu. Đ.Ć.

POBJEDA: U više intervjua ste rekli da bi građani, ako bi saznali istinu, ako bi im se predočili zločini koje su počinile službe i ,,eskadroni smrti“ Slobodana Miloševića, drugačije razmišljali i o sebi i o onome što je Miloševićeva Srbija učinila ostalim jugoslovenskim republikama i narodima. Nakon 5. oktobra 2000,

građani su na programu RTS-a, u udarnom terminu, vidjeli film „Krik iz groba“, koji govori o genocidu u Srebrenici; istovremeno, otvorena je priča o hladnjačama sa leševima albanskih civila, koje su likvidirale srpske službe, a koji su zakopani u masovnim grobnicama nadomak Beograda... Jesu li ta saznanja, te slike

užasa promijenile mišljenje građana Srbije o zlu koje je devedesetih počinjeno u njihovo ime?

DRAŠKOVIĆ: Proces sučeljavanja Srbije sa zločinima Miloševićevog režima Udba je brzo prekinula, a Evropska unija ponašala se kao saučesnik u negiranju počinjenih zločina i promovisanju zločinaca u nacionalne heroje. Saučesnik, jer

nikada od Miloševićevog pada pa do danas, EU nije zahtevala otvaranje tajnih dosijea o zlodelima službi bezbednosti, ne samo devedesetih, nego i decenijama ranije. Te knjige smrti u Srbiji su prvorazredna državna tajna.

POBJEDA: Zar način na koji javnost tretira pokušaje atentata na Vas, pogibiju članova

OSJEĆAM DA JE HEROJSKA CRNA GORA IZ MOG DJETINJSTVA ŽIVA: Vuk Drašković

Predsjedništva

Crna Gora neće biti poražena

ćeni državnim počastima, prebogati su i zavetovani da i dalje „brane srpstvo“.

P OBJEDA: Što su onda „kužne laži istorije“, čemu tačno te laži služe?

DRAŠKOVIĆ: Navešću samo dva primera: hrvatsku „Oluju“ 1995. i NATO bombardovanje 1999. To su zločini koji se ne mogu ni zaboraviti ni oprostiti, grmi državna i crkvena propaganda. Tačno. Ali, krije se istina da „Oluje“ ne bi ni bilo da Slobodan Milošević, Udba, vladike i antizapadna elita u Beogradu nisu odbili „Plan Z4“, koji su ponudili SAD, EU i Rusija. Takođe, od javnosti se krije da ni NATO bombardovanja i progo-

Vaše porodice i Vaših prijatelja, ubistvo Zorana Đinđića, Ivana Stambolića, Slavka Ćuruvije nije dokaz da se u Srbiji žrtve dehumanizuju i omalovažavaju, a da se dželati slave?

Gruhonjića progone horde čiji je komandant višestruki ubica

POBJEDA: Tokom protesta na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu protiv profesora Dinka Gruhonjića, nekoliko demonstranata je na majicama imalo fotografiju pravosnažno osuđenog višestrukog državnog ubice Milorada Ulemeka Legije. Što Vam govori hajka na profesora Gruhonjića? Je li se Srbija vratila u devedesete ili nikada nije ni izašla iz tog pakla?

na države Srbije sa Kosova ne bi bilo da je prihvaćen sporazum ponuđen u Rambujeu. Ove i ovakve „kužne laži istorije“ nisu u funkciji osude počinjenih zločina.

POBJEDA: Nego?

DRAŠKOVIĆ: Te su laži samo maske za skrivanje celovite istine.

P OBJEDA: Ko je zapravo

Vaš monah Hokaj?

DRAŠKOVIĆ: Simon Olujić, daroviti dečak iz siromašnog hercegovačkog sela, završio je studije istorije u Sarajevu. Pred samo izbijanje rata u Jugoslaviji, pozvan je za predavača na jednom američkom univerzitetu. Kako bi ga u tome sprečila, Udba ga je uhapsila i mobilisala u snajperiste. Umesto na američkom univerzitetu, on će „raditi“ na Špicastoj stijeni iznad Sarajeva i odatle, robotizovan i obesčovečen, ubijati po Sarajevu. Kad se, posle ubistva rođenog sina i nesuđene supruge, osvestio i planuo besom i kajanjem, strpan je u ludnicu, a od poternice Haškog tribuna-

DRAŠKOVIĆ: Vlast pokazuje prezir prema žrtvama državnog terorizma i prema njihovim porodicama. Na televizijama sa nacionalnom frekvencijom, u novinama Udbe i vlasti, već godinama se, bez reakcije tužilaštva, poriču čak i pravosnažne presude teroristima Udbe za četvororostruko ubistvo na Ibarskoj magistrali, za likvidacije Ivana Stambolića i Zorana Đinđića. Lansira se monstruozna priča da su sve te zločine organizovale zapadne službe. Ubice novinara Slavka Ćuruvije su oslobođene, a roditelje šestorice srpskih đaka, koje su Udbini teroristi streljali

DRAŠKOVIĆ: Ni u paklu devedesetih rulja nije okupirala fakultete, a profesore i studente izbacivala na ulicu, i to uz podršku dekana, uz podršku rektora, uz podršku vrha vlasti. Od kada je univerziteta u svetu, to se nigde i nikada nije desilo. Čak i ni u nacističkoj Nemačkoj, Iranu ili Severnoj Koreji. Profesor Gruhonjić je anatemisan zbog neke izjave date pre godinu, zlonamerno protumačene kao „širenje nacionalne i verske mržnje“.

la, kao lažni monah - u ratu je dobio nadimak Hokaj…

POBJEDA: Hokaj ili Oko sokolovo?

DRAŠKOVIĆ: Tako je. Hokaj će se, dakle, kao lažni monah, od Tribunala u Hagu skrivati u Crnoj Gori i u Ukrajini.

POBJEDA: ,,Nema i ne može biti ničega što bi ublažilo moj grijeh i krivicu“, kaže Vaš junak. Dozvoljavaju li uopšte srpske institucije – državna Crkva Srbije, prije svih, grešnicima da se pokaju?

DRAŠKOVIĆ: Hokaj je zločinac pokajnik. U „Zločinu i kazni“ Dostojevskog, Raskoljnjikov planira zločin i kaje se posle ubistva. Hokaj svoje zločine nije ni planirao, ni želeo. On ubijene nije ni poznavao, niti ih je mrzeo. Ubijao je i pravoslavne, i muslimane, i katolike, i decu, i starce, i žene. Bio je robot - ubica. Prenuvši se iz tog stanja obamrlosti i svesti i osećanja, on se bolno pokajao, ali mu vladika, koji ga skriva od haškog suda, ne dopušta ni kajanje.

u kafiću Panda u Peći, predsednik Srbije odbija i da primi.

Iza četvorice ubijenih na

Ibarskoj magistrali ostale su četiri udovice i devetoro siročadi. Tada su to bila deca, a danas su odrasli i nepodobni, kao i unuk

Ivana Stambolića, bivšeg predsednika Srbije. Unuk

Slobodana Miloševića, Ivanovog ubice, poslanik je u Skupštini Srbije. Zbog kontinuiteta, kako je izjavio.

DRAŠKOVIĆ: Bio je najobrazovaniji u Srpskoj crkvi. Bio je, često, i otrov na jeziku, ali uvek vernik Crne Gore i njene istorije. Želeo je da obnovi autokefalnu crnogorsku mitropoliju, a sebe je smatrao njenim arhiepiskopom, što će reći patrijarhom. Dragocen je bio njegov doprinos uspelom referendumu o obnovi nezavisnosti Crne Gore. Sada se pokazuje da je sukob oko vlasništva nad crkvama u Crnoj Gori između Amfilohija i tadašnje vlasti porazio i Amfilohijeve namere i tu vlast i Crnu Goru.

DRAŠKOVIĆ: Svi koji se protive sunovratu države i naroda u strašne devedesete. Taj front otpora je brojan, ali ne tako moćan i borben kao pre tri decenije. Samo hrabri pojedinci usuđuju se da saopštavaju bolne istine o Kosovu, o armagedonu kremaljske hunte nad Ukrajinom, o ultimativnoj potrebi da se Srbija pridruži NATO.

POBJEDA: Ko danas spašava obraz Rusije, što mislite?

Čak da je u toj davnoj izjavi bilo takve mržnje, kao što je nije bilo, huligani su okupirali Filozofski fakultet da bi širili ljubav i toleranciju, obučeni u majice sa likom Milorada Ulemeka Legije, serijskog ubice i državnog teroriste, pravosnažno osuđenog četiri puta na po četrdeset godina zatvora. Ta horda klicala mu je kao svom komandantu! Kao simbolu zločina kojima se oni dive i koje su spremni i da ponove.

POBJEDA: Zašto mu ne dopušta?

DRAŠKOVIĆ: Zato što bi pokajanje značilo i priznanje počinjenih zločina. Po vladici, pokajanje jeste drago Bogu, ali ne može biti drago srpskoj naciji. Vrhovni interes Srba je poricati svoje zločine, a zločine drugih nad Srbima uzdizati do neba.

POBJEDA: U liku jednog od sveštenika Crkve Srbije – poganog, ali na momente i bolećivog, tako ste ga barem u romanu „nacrtali“čitaoci prepoznaju mitropolita Crkve Srbije u Crnoj Gori Amfilohija Radovića. Nakon svega, što danas mislite o pokojnom mitropolitu Amfilohiju?

POBJEDA: Kako je to poražena Crna Gora? Više puta ste govorili da ste, kao hercegovački dječak, odrasli na pričama o herojskoj Crnoj Gori. Ima li te Crne Gore danas ili je ona, uz prećutnu saglasnost Crnogoraca, ponovo postala Miloševićeva „27. izborna jedinica Srbije“?

DRAŠKOVIĆ: Bila je Crna Gora „27. izborna jedinica Srbije“. Međutim, od 2006. godine, ona to nije i više nikada neće ni biti.

POBJEDA: Zašto ste tako sigurni?

DRAŠKOVIĆ: Zato što osećam da je herojska Crna Gora iz mog detinjstva živa, da se bori i da je neće slomiti oni koji bi da Crne Gore nema. Jedan u Beogradu, koji nije vlast, a njen je Ajatolah, pre neki dan na televiziji sa nacionalnom frenkvencijom reče da će uskoro, kad Putin pregazi Ukrajinu i pređe preko Dunava, tri države izbiti na Jadransko more: Rusija, Srbija i Mađarska!

P OBJEDA: „Crnogorci će nestati kao pečurke poslije kiše“, rekao je mitropolit Crkve Srbije Joanikije, čije riječi citira junak Vašeg romana. Joanikije kaže i da je Crna Gora „projektovana da bude mala Ukrajina“. Može li se, kao što to tvrdi Vaš junak, uspostaviti paralela između Rusije i Srbije s jedne, i Ukrajine i Crne Gore sa druge strane?

DRAŠKOVIĆ: Tu paralelu vidi moj junak Taras Lazarov, ukrajinski profesor istorije. Za mnoge u Kremlju, Ukrajina i Ukrajinci su „istorijska greška“ koja mora biti otklonjena; za „male Ruse“ u Beogradu, istorijska greška su i Crnogorci i Crna Gora. A mitropolita Joanikija nema u mom romanu.

DRAŠKOVIĆ: Većina Rusa protivi se zločinu nad Ukrajinom. Za njih je to i najveći zločin nad ruskim narodom. Oni su protiv KGB diktature, novih gulaga. Uprkos teroru i masovnim ubistvima, ta Rusija slobode će se pobuniti. Milioni Rusa su u izbeglištvu, na Zapadu. Mnogo ih je i u Srbiji, ali odlaze. Udba tvrdi da ti Rusi, koji brane čast Rusa i Rusije, ugrožavaju nacionalnu bezbednost Srbije! To je ista Udba koja je devedesetih protivnike Miloševićevog poretka smrti optuživala za nacionalnu izdaju.

POBJEDA: Ko zapravo vlada Rusijom – Vladimir Putin ili…?

DRAŠ KOVIĆ: KGB i Crkva su Putin i nad Putinom; baš kao što su Udba i Crkva vlast iznad svake vlasti u Srbiji. Na slobodnim izborima u Rusiji, Vladimir Putin bi izgubio. Na slobodnim izborima u Srbiji i Republici Srpskoj, Putin bi ubedljivo pobedio. Verujem da bi danas bilo tesno i u Crnoj Gori.

P OBJEDA: Da, ali – zašto? Što to Srbi vide u ruskom predsjedniku?

DRAŠKOVIĆ: Tokom poslednje dve decenije, Udbina i crkvena propaganda Vladimira Putina su Srbima predstavile kao Ničeovog natčoveka, koji može sve i koji će ispuniti sve njihove snove.

POBJEDA: Koje?

DRAŠKOVIĆ: Krah Evrope i Amerike, nova mapa sveta i Balkana.

POBJEDA: Ima li uopš te šanse da se države nastale krvavim raspadom SFRJ nekako izvuku iz čvrstog zagrljaja Kremlja?

Čvrstog zagrljaja Kremlja nema i ne može ga biti u srcu NATO i Evropske unije. Ono čega ima su nastojanja režima u Moskvi da bukne ratni požar na Kosovu i u Bosni i Hercegovini, da se otvori „balkanski front“ kao ispomoć trupama na ukrajinskom ratištu. Može se desiti da dođe i do požara, ali bi on bio brzo ugašen. U ovom scenariju, kremaljski režiseri Srbima dodjeljuju ulogu „korisnih idiota“

POBJEDA: Kako ga nema?

Pa, citira ga… DRAŠKOVIĆ: Nema ga, nema. Ima samo vladika koji se u romanu zove – Ono.

POBJEDA: ,,Srbi su balkanski Rusi, mali i opaki Rusi“, kaže lik u romanu „Monah Hokaj“. Jesu li zaista?

DRAŠKOVIĆ: I to kaže profesor Taras Lazarov, jer je ogorčen zbog dobrovoljaca iz Srbije koji ubijaju Ukrajince po Donbasu

POBJEDA: Kao opozicioni lider, sa još nekoliko političkih stranaka, političara i NVO, sredinom devedesetih spašavali ste obraz Srbije. Ko danas spašava obraz Srbije, koja većinski podržava rusku agresiju na Ukrajinu?

DRAŠKOVIĆ: Čvrstog zagrljaja Kremlja nema i ne može ga biti u srcu NATO i Evropske unije. Ono čega ima su nastojanja režima u Moskvi da bukne ratni požar na Kosovu i u Bosni i Hercegovini, da se otvori „balkanski front“ kao ispomoć trupama na ukrajinskom ratištu. Može se desiti da i dođe do požara, ali bi on bio brzo ugašen. U ovom scenariju, kremaljski režiseri Srbima dodeljuju ulogu „korisnih idiota“.

POBJEDA: Mogu li u tom požaru stradati i države članice NATO? U postojećim okolnostima, je li zapadna vojna alijansa zaista garant njihovog opstanka?

DRAŠKOVIĆ: Suluda izjava Donalda Trampa da bi on ohrabrio Putina da napadne i poneku članicu NATO dala je krila propagandnoj laži o tome da NATO nikome nije odbrana. I tom izjavom, koju je brzo povukao, Tramp je sahranio svoje ambicije da pobedi na američkim predsedničkim izborima. •

d. mijatović

RAZGOVOR: Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam

SPLIT - U svjetlu rastuće važnosti ruralnog turizma, Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj ,,Klub članova Selo“, iznosi inspirativne perspektive za razvoj ove grane u Crnoj

Gori. Tokom, upravo završenog, Međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu u Splitu, Katica je naglasila ključne korake koje Crna

Gora može preuzeti iz iskustva Hrvatske kako bi ostvarila svoj puni turistički potencijal. U razgovoru za Pobjedu ona je naglasila nužnost ne samo promocije ruralnih destinacija, već i razvoja infrastrukturnih i obrazovnih investicija, te aktivne podrške lokalnom stanovništvu.

Edukacija ključna

Katica naglašava da je edukacija ključna, ističući potrebu za komunikacijom države s vlasnicima seoskih domaćinstava. Poseban naglasak stavlja na važnost avio-dostupnosti i uključivanje mladih ljudi u razvoj ruralnog turizma. Međunarodni kongres o ruralnom turizmu se ove godine održao od 10. do 13. aprila u hotelu Le Meridien Lav u Splitu i okupio je oko 300 učesnika iz 28 zemalja, među njima brojne naučnike i stručnjake iz segmenta ruralnog turizma. Slogan šestog Međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu je ,,Ruralni turizam: održiv, digitalan, uključiv“. - U razvoju ruralnog turizma Crna Gora bi mogla pratiti put Hrvatske, kao što smo mi pratili Sloveniju - kazala je Katica koja smatra značajnim doprinosom u turizmu i to što su ušli u Evropsku uniju, posebno nakon ulaska u Šengen i usvajanjem eura.

- Država i udruženja treba da aktivno rade s lokalnim stanovništvom, uspostavljajući komunikaciju i pružajući podršku. Neophodno je posjetiti svaku kuću u ruralnom području koja se bavi turizmom. Vlasnici moraju shvatiti važnost održavanja visokih standarda higijene, uključujući urednost ve-cea i kupatila, kao i osiguravanje potrošnih proizvoda poput ubrusa i posteljine. Važno je razumjeti da turisti imaju određene potrebe, a većini nije

Bez avio-dostupnosti nema razvoja turizma

Jedan od problema s kojim se suočavate je arhitektonski nered duž obale. Iako smo i mi u Hrvatskoj imali slične izazove u prošlosti, u posljednjih nekoliko godina uspjeli smo ih riješiti. To je zapravo jedna od prednosti članstva u EU. Moramo naučiti poštovati pravila i zakone, što je dugoročno korisno - poručuje Katica

prihvatljivo boraviti u objektima bez interneta. Ako se mora popeti na drvo da dobije signal, ne možete očekivati i turističku priču. Evropa promoviše sada koncept pametnih sela - kaže Katica, dodajući da Crna Gora treba da shvati važnost digitalizacije i podrške u izgradnji infrastrukture poput vrtića na selu i staračkih domova.

- U Hrvatskoj sve više mladih završava fakultete i vraća se na selo. Većina naših poljoprivrednih projekata dobija više bodova ako ih apliciraju mladi poljoprivrednici. Primjećujemo porast obrazovanih mladih stručnjaka u poljoprivredi, što je izuzetno pozitivno. Kombinacija iskustva i mladosti ima veliku važnost - ističe Katica. - Znamo kako je Hrvatska turistička zemlja s impresivnim brojkama, koja je uglavnom bila prepoznata po suncu i moru. Ponosni smo što posljednjih godina sve više postajemo prepoznati i po različitosti naših destinacija, te brojnim inicijativama u ruralnim područjima koja se sve više razvijaju. Zahvaljujući tome, sve rjeđe govorimo turistička sezona, a sve češće turistička godina. Kroz brojne aktivnosti, poput kongresa, edukacija, nagrade ,,Suncokret ruralnog turizma“, evropske kulturne rute, putujemo po cijeloj našoj domovini i različitim državama gdje susrijećemo divne ljude. Ponosni smo što imamo privilegiju upoznavati krajeve, a prije svega divne ljude koji žive i rade ruralni turizam – istakla je Katica.

umrEžavanjE i razmjEna

Ona ističe da svaki kongres predstavlja izvanrednu priliku za umrežavanje, razmje -

nu kontakata i dalju saradnju. - Kroz ove događaje naučili smo mnogo, čak i dok još Hrvatska nije bili članica Evropske unije. Pisali smo projekte, a sada, kao članica, imamo privilegiju pristupa različitim fondovima EU - naglašava Katica. Ona ističe povlastice koje donosi članstvo u EU za razvoj turizma, posebno otvaranje granica, uvođenje eura i ulazak u Šengen, što omogućava slobodno putovanje bez policijskih kontrola.

Dodatno, Katica ističe značajan program EU za poljoprivredu i ruralni razvoj koji se provodi kroz sedmogodišnje cikluse. - Ovaj program nudi obilje sredstava koja se mogu iskoristiti ne samo za poljoprivredu, već i za turizam i druge sektore. Poseb-

URBANISTIČKI HAOS UNIŠTAVA CRNOGORSKI TURIZAM: Detalj iz Budve

no u svjetlu pandemije kovid-19, EU je pokrenula program ,,Next Generation“ s dodatnim sredstvima za oporavak, od kojih je značajan dio usmjeren upravo u turizam, kako ruralni tako i urbani - objašnjava Katica. Ona dodaje da bi organizacija kongresa, poput njihovog, o ruralnom turizmu bila od velike koristi za Crnu Goru, pružajući priliku za razmjenu znanja i iskustava, te podržavajući daljnji razvoj turizma u zemlji. - Prije desetak godina prisustvovala sam jednoj od konferencija koje je organizovala vaša Nacionalna turistička organizacija, gdje sam prezentirala hrvatski ruralni turizam. Tada sam takođe radila na izradi pravilnika za porodična gazdinstva u Crnoj Gori, ali nijesam upućena da li se sada on koristi kod vas. Posjetila sam sjever Crne Gore i impresionirana sam ljepotom tog područja. Primijetila sam ogroman

potencijal za razvoj vinskog i planinskog turizma. Međutim, jedan od problema s kojim se suočavate je arhitektonski nered duž obale. Iako smo i mi u Hrvatskoj imali slične izazove u prošlosti, u posljednjih nekoliko godina uspjeli smo ih riješiti. To je uglavnom rezultat veće dostupnosti finansijskih sredstava, obrazovanja stanovništva, te pooštravanja kazni. Sve to motiviše vlasnike objekata da uredno održavaju svoje objekte. Primijetila sam da su tamo gdje je bilo nereda, sada posađeni cvjetovi, drveće, a fasade su ujednačene. Imamo stroge kazne vezane uz Pomorsko dobro, gdje se ne dozvoljava nelegalna gradnja, te su takvi objekti ruše. To je zapravo jedna od prednosti članstva u EU. Moramo naučiti poštovati pravila i zakone, što je dugoročno korisno za uređenje i očuvanje okoline. Iako smo možda u početku bili skloni zaobilaziti ih, navikli smo da se pridržavamo zakona - poručuje Katica. Katica ističe važnost avio-dostupnosti za turizam. - Ministarstvo turizma i turističke zajednice intenzivno rade na uspostavljanju novih avio-linija, što rezultira sve boljim povezivanjem. Ova dostupnost je ključna za privlačenje turista. Konavle, kao ruralno područje, postigle su značajan razvoj zahvaljujući blizini Dubrovnika. Primjećujemo da sada gosti dolaze u Konavle i ne odlaze u Dubrovnik. Ovaj predio je razvio bogatu ponudu i atraktivne manifestacije. Većina porodičnih gazdinstava u Konavlima, što dopušta naša Vlada, osniva turističke agencije za vlastite goste. Organizuju razne aktivnosti, poput posjeta vinogradima, razgledanja kulturne baštine Konavala, biciklističkih tura i kulinarskih radionica. Dobro se plaćaju kulinarske radionice, posebno ako koriste domaće proizvode

Stare objekte, uz pomoć EU, pretvorili u kvalitetne smještajne kapacitete

Katica naglašava da su uz pomoć EU počeli preuređivati manje objekte u hotele i da je veoma važno u turizmu imati dobar smještaj.

- Imamo neke stare dvorce, sa 15 - 20 soba, i uz pomoć EU fondova smo uspjeli urediti te objekte kao kulturno edukacijske centre sa sobama. Vratili smo ih u staro istorijsko zdanje - kaže Katica, koja tvrdi da je veoma bitno da imate u ruralnom prostoru dobre hotelske smještaje.

Domaće proizvode promovisati u hotelima

Katica naglašava da Crna Gora treba da slijedi pozitivne primjere Hrvatske i promoviše korišćenje domaćih proizvoda u hotelima.

- Nemoguće je natjerati velike hotele da koriste isključivo domaće proizvode, s obzirom na većinsko vlasništvo stranih investitora i prirodu poslovanja. Ipak, primjećujemo da čak i oni u određenim segmentima mogu uključiti domaće proizvode, posebno u ponudu doručka. U Hrvatskoj se vidi napredak u manjim i butik hotelima, te restoranima, gdje su vlasnici sve više svjesni važnosti korišćenja domaćih proizvoda, te edukuju svoje osoblje u tom smjeru. Primjeri iz Istre jasno pokazuju kako se ova praksa može uspješno implementirati. U objektima s manjim kapacitetom, od šest do deset soba, doručak se sastoji isključivo od domaćih proizvoda, iako vlasnici ne moraju nužno biti poljoprivredni proizvođači, već mogu nabavljati od lokalnih proizvođača - poručuje Katica.

i njeguju tradiciju kreativnosti. U Konavlima navode da im najveći prihod dolazi od ovih aktivnosti, jer ih posjećuju imućni gosti koji borave u Konavlima ili u hotelima sa pet zvjezdica u Dubrovniku. Ti gosti ne pitaju za cijenu - naglašava Katica. Naglašava da se seoska domaćinstva u Crnoj Gori mogu urediti kao što su oni to radili u Hrvatskoj sa puno edukacije i rada na terenu.

vratiti mladE l judE na sElo

- Država i udruženja treba da rade sa ljudima, da komuniciraju sa njima - napominje Katica, dodajući da treba u Crnoj Gori privući i mlade ljude na selo. - Većina naših projekata, koji idu u poljoprivredu, nosi veći broj bodova ako apliciraju mladi. U zadnje vrijeme mladi poljoprivrednici počeli su završavati fakultete i vraćati se, te se baviti turizmom na selu. Dosta je obrazovnih poljoprivrednika, što je pozitivno. Kombinacija iskustva i mladosti znači puno - naglašava Katica. Njene riječi pozivaju na dalju podršku i angažman kako bi se osiguralo da ruralni turizam u Crnoj Gori ostvari svoj puni potencijal, te sugeriše potrebu za razmjenom znanja i iskustava s evropskim stručnjacima kako bi se unaprijedili procesi i prakse u ovoj oblasti. n.kovačEvić

Dijana Katica

Nakon odgovora koji je dostavljen Agenciji od upravljačkog tijela Javnog servisa, nastavlja se procedura kako bi se utvrdilo da li se obaveze iz Mišljenja moraju ispuniti

ASK će obavijestiti Skupštinu, SDT i Inspekciju rada da Savjet

RTCG nije postupio po preporuci

PODGORICA - Agencija

za sprečavanje korupcije (ASK) će obavijestiti Skupštinu Crne Gore i javnost da Savjet Radio-televizije Crne Gore nije postupio po preporuci datoj u Mišljenju, odgovoreno je Pobjedi na pitanje kakva je dalja procedura ukoliko se ne postupi prema obavezama ASK-a.

- U skladu sa razvijenom praksom, Agencija će spise predmeta dostaviti Inspekciji rada na dalju nadležnost. Pored toga, Agencija će Mišljenje proslijediti Specijalnom državnom tužilaštvu, kako bi ga priključili već formiranom predmetu – rečeno je Pobjedi iz ASK-a.

Specijalno državno tužilaštvo je krajem jula prošle godine formiralo predmet protiv pojedinih članova Savjeta RTCG, jer su javni funkcioneri prijavljeni i za krivično djelo zloupotreba službenog položaja zbog toga što su odbili izvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude i omogućili sticanje protivpravne koristi nezakonito izabranom generalnom direktoru RTCG Borisu Raoniću. Tom predmetu je pridružena i prijava protiv generalnog direktora RTCG Borisa Raonića, advokatice RTCG Zorice Đukanović i rukovodioca pravne službe Javnog servisa Želimira Mićovića zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja putem podstrekavanja ili nekog drugog krivičnog djela za koje je nadležno SDT. Pobjeda je prekjuče objavila odgovor Savjeta RTCG iz ko-

Agencija je od Osnovnog suda u Podgorici tražila kopiju svih dokumenata koji su u vezi sa postupkom imenovanja. ASK je tražila i od Pravnog fakulteta diplomu sa završenim akademskim studijama Borisa Raonića, prema čemu je utvrđeno da je diplomirao 2018. godine. Prema Mišljenju ASK-a, Raonić bi mogao tek 2028. godine da se kandiduje za generalnog direktora

jeg se zaključuje da neće postupiti prema obavezama koje im je ASK dao u martu ove godine. Nakon 30 dana Savjet RTCG nije Agenciji poslao Izvještaj o preduzetim radnjama, već je u odgovoru demantovao stavke iz Mišljenja, saopštavajući da im je nejasno kako ih je ASK uputio da preispitaju odluku o imenovanju Raonića prema Zakonu o upravnom postupku, niti što bi razmatranje te odluke podrazumijevalo.

ASK je u Mišljenju naveo da je Savjet RTCG u postupku imenovanja Borisa Raonića za generalnog direktora 17. juna 2021. godine, ali i prilikom njegovog reizbora 1. juna 2023. ugrozio javni interes koji upućuje na postojanje korupcije, te da to može uticati na narušavanje integriteta RTCG. U Mišljenju se ističe da je Savjet imenovao Raonića iako nije imao 10 godina radnog iskustva u VII1 stepenu kvalifikacije obrazovanja. ASK je u svojoj odluci uzeo u obzir presudu Višeg suda od maja prošle godine, prema kojoj je Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora, ali u ovom slučaju zbog toga što je u vrijeme imenovanja obavljao drugu javnu funkciju - u Agenciji za elektronske medije.

Agencija je u martu izdala preporuku Savjetu RTCG da poštuje uslove propisane članom 50 Zakona o nacionalnom javnom emiteru i razmotri odluku o imenovanju generalnog direktora, te da buduće odluke o imenovanju za tu funkciju donosi na način koji ne izaziva sumnju u postojanje korupcijskih rizika i ne dovodi u pitanje integritet institucije. ASK je 15. februara pokrenuo postupak za utvrđivanje postojanja ugrožavanja javnog interesa koji upućuje na po-

stojanje korupcije od strane Savjeta RTCG prilikom imenovanja Raonića. Postupak je pokrenut na osnovu pet predmeta formiranih po prijavama i inicijativama koje je ASK dobila zbog postupanja menadžmenta RTCG. Agencija je od Osnovnog suda u Podgorici tražila kopiju svih dokumenata koji su u vezi sa postupkom imenovanja. ASK je tražila i od Pravnog fakulteta diplomu sa završenim akademskim studijama Raonića, prema čemu je itvrđeno

CGO upozorava da Savjet Javnog servisa nastavlja da se ruga građanima i institucijama

Sve kontroverze RTCG

PODGORICA - Boris Raonić i RTCG su novim vizuelnim identitetom za Drugi kanal, koji asocira na slovo Z, koje je simbol ruske agresije u Ukrajini, izazvali još jednu kontroverzu, zbog čega je i Ambasada Ukrajine u Crnoj Gori uputila protestno pismo menadžmentu RTCG, ukazali su iz Centra za građansko obrazovanje. -Zaposleni u RTCG pisali su poslanicima uoči sjednice Ad-

ministrativnog odbora na kojoj su utvrđivana imena kandidata za članove Savjeta RTCG, podsjećajući ih da je Naod Zorić, kandidat i dosadašnji član Savjeta RTCG, dva puta učestvovao u nezakonitom izboru Raonića za generalnog direktora RTCG. No, čini se da je nezakonito postupanje preporuka za poslanike vladajuće većine, pa su Zorića preporučili za glasanje na plenumu - navode iz CGO. Podsjećaju i da je Upravni sud

prihvatio tužbu Media centra poništavajući nakon i dvije godine i četiri mjeseca rješenje nekadašnjeg Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, tokom vlade Zdravka Krivokapića, jer je tada Inspekcija rada, koja je bila pod nadzorom MERT-a, odbila izvršenje ocjene zakonitosti postupka imenovanja direktora RTCG. -Upravni sud je sada nadležnom ministarstvu rada i socijalnog staranja naložio do-

nošenje nove odluke, a ostaje da se vidi da li će konačno Inspekcija rada sprovesti svoje zakonske nadležnosti u RTCG - navode iz ove NVO. Dodaju i da je u emisiju „Stav“ na temu reakreditacije Fakulteta za crnogorski jezik i književnost pozvan samo direktor Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja (AKOKVO) Goran Danilović, koji je, dodaju, poznat po netrpeljivom stavu prema FCJK.

da je diplomirao 2018. godine. Prema Mišljenju ASK-a, Raonić bi mogao tek 2028. godine da se kandiduje za generalnog direktora.

Osnovni sud je ASK obavijestio da se predmet po tužbi Srđana Čovića protiv RTCG nalazi na odlučivanju u Višem sudu. On je ponovo tužio RTCG zbog reizbora Raonića, a presuda bi trebalo da bude donijeta 4. maja. Zbog istog je RTCG tužio i Nikola Marković, i ta presuda se očekuje 22. aprila.

Prije ove tužbe, Čović je podnio i jednu protiv RTCG zbog izbornog procesa za koji je tvrdio da je praćen nepravilnostima i da Raonić ne zaslužuje mjesto koje pokriva jer nije ispunio osnovne uslove iz konkursa, a to je 10 godina radnog iskustva sa VII1 kvalifikacijom obrazovanja. U međuvremenu je Savjet RTCG 1. juna 2023. godine poništio odluku o izboru Raonića u avgustu 2021. godine, i istog dana ga ponovo izabrao za generalnog direktora. Zbog toga je Osnovni sud odlučio da se Čovićeva tužba na prvi izbor Raonića odbaci, jer je Savjet poništio odluku. Sud se nije bavio reizborom od istog dana. Tada je presuđeno da RTCG plati sudske troškove, na što su se žalili, pa se odluka o troškovima nalazu pred Višim sudom.

Nikola Marković je već dobio jednu presudu protiv RTCG, kojom je presuđeno da je izbor iz 2021. godine bio nezakonit, jer je u trenutku imenovanja bio član Agencije za elektronske medije, što je suprotno Zakonu o RTCG. U ovom slučaju je presudu Osnovnog suda potvrdio i Viši ali i Vrhovni sud. Na tu odluku Vrhovnog suda pravna služba RTCG je najavila žalbu Ustavnom sudu.

Nakon mišljenja ASK-a, presude u slučaju Marković protiv RTCG, čekaju se presude u slučaju Čovića. Tek nakon toga bi SDT, sudeći prema odgovorima koje su prije mjesec dana dali Pobjedi, mogao da donese odluku. J.M.

- Savjet RTCG odbio je da slijedi preporuke Agencije za sprečavanje korupcije, čime Savjet RTCG nastavlja da se ruga javnosti, pravosudnom sistemu i institucijama radi zaštite partikularnih interesa. Napomena, pravosnažnim presudama sudova, kao i mišljenjem ASK, potvrđeno je da je Raonić nezakonito na poziciji generalnog direktora RTCG. Koga je i čime Raonić zadužio da poslije svega ostaje na istoj funkciji – zapitali su se u CGO. R.P.

Boris Raonić

Bivšem direktoru Uprave za nekretnine ukinut pritvor pošto je sud prihvatio treće ponuđeno jemstvo od više od pola miliona eura

Dragan Kovačević napustio Istražni zatvor

PODGORICA - Bivši direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević napustio je prekjuče u 15 časova Istražni zatvor u Spužu, gdje je proveo 19 mjeseci zbog optužbi za nezakonito prisvajanje državnog zemljišta u zoni morskog dobra, potvrđeno je Pobjedi iz Višeg suda.

Kovačeviću je pritvor ukinut pošto je sud prihvatio treće ponuđeno jemstvo od 591.615 eura, koje je porodica ovog optuženog ponudila kako bi se branio sa slobode. Rješenjem Višeg suda određeno je da će se jemstvo ukinuti i Kovačević ponovo staviti u pritvor ako na uredan poziv ne dođe, a izostanak ne opravda ili ako se protiv njega, nakon što je ostavljen na slobodi, pojavi neki drugi zakonski osnov za pritvor, a ukoliko optuženi pobjegne, rješenjem će se odrediti da se vrijednost data kao jemstvo unese u poseban razdjel budžeta za rad sudova. Prvostepenim rješenjem optuženom Kovačeviću izrečene su tri mjere nadzora: zabrana napuštanja boravišta, obaveza povremenog javlja-

nja Upravi policije - rukovodiocu Specijalnog policijskog odjeljenja svakog prvog u mjesecu i privremeno oduzimanje putne isprave - pasoša, koje mogu trajati dok pos toji potreba, a najduže

do pravnosnažnosti presude. Kovačeviću je krajem oktobra 2022. godine određen pritv or nakon što se iznenada pojavio na zakazanom početku suđenja. Prije pojavljivanja u sudnici Višeg

suda državni organi su potraživali Kovačevića, koji je od februara 2021. godine do tog trenutka za pravosudne organe bio u bjekstvu. Ispostavilo se da je Kovačević sve vrijeme bio u Crnoj Gori, ali

na selu, izbjegavajući da čita i sluša medije zbog čega, kako je ustvrdio, „nije znao da ga traže“. On je uhapšen 23. decembra 2020. godine, kada je SDT okončalo izviđaj po prija -

vi Aleksandr a Gazivode, čiji je suvlasnički dio vile u Tivtu, koju je izgradio sa Kovačevićem, mimo njegovog znanja prepisan na ime Danka Kovačevića, sina bivšeg direktora Uprave za nekretnine.

Nakon hapšenja Kovačević je 24. februara naredne godine, propustom tužilaštva da traži produženje pritvora, pušten na slobodu, nakon čega je nestao. U julu prošle godine naloženo je da se za njim raspiše i potjernica.

Kovačević je 30. decembra 2022. godine pred sudom negirao da je formirao kriminalnu organizaciju preko čijih pripadnika je zloupotrebljavao položaj u državnim organima i prisvajao vrijedne parcele ,,na pjeni od mora“. On je ustvrdio da je, suprotno optužbama Specijalnog tužilaštva, cijeli radni vijek radio na tome da zaštiti državnu imovinu.

- Odbacujem sve tačke optužnice. Kroz svoj rad borio sam se protiv protivpravnog zauzimanja zemljišta u državnoj svojini. U životu nijesam formirao kriminalnu organizaciju, a 2011. godine nijesam imao ni volju ni želju da formiram bilo kakvu kriminalnu organizaciju –ustvrdio je Kovačević. Optužnicom Specijalnog tužilaštva Kovačević i pripadnici njegove grupe se terete za zloupotr ebu službenog položaja, iznudu, protivpravno zauzimanje zemljišta, navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, falsifikovanje isprave, utaju poreza i doprinosa. R.P.

Akcija policije u mjestu Kučka Korita

U džakovima na leđima marihuanu iz Albanije unijeli u Crnu Goru

PODGORICA – Crnogorska policija zaplijenila je u mjestu Kučka Korita više od 20 kilograma marihuane i uhapsila jednu osobu, saopštila je juče Uprava policije.

- Službenici Sektora granične policije su, preduzimajući planske operativno-taktičke mjere i radnje, uočili dva nepoznata lica koja, krećući se iz pravca Albanije, na leđima nose džakove koje su nakon ulaska na teritoriju Crne Gore u mjestu Kučka Korita, predali N.Lj. (33). Uz konsultaciju sa tužiocem u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici pretresena je vikendica koju koristi N.Lj. u tom mjestu, kojom prilikom su pronađena dva džaka sa sadržajem biljne materije zelene boje

Zaplijenjena droga

za koju se sumnja da je opojna droga marihuana, ukupne težine od oko 26 kilogramanavode iz UP.

Po nalogu postupajućeg tužioca N.Lj. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično

djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

- Osumnjičeni će uz krivičnu prijavu biti priveden tužiocu u zakonskom roku - zaključuju iz policije. Đ.Ć.

U Podgorici uhapšeno više pijanih i drogiranih vozača

Kažnjeni po hiljadu eura

PODGORICA - Podgorička policija preksinoć je uhapsila više osoba jer su vozilom upravljali pod dejstvom alkohola ili narkotika.

-Policija je u Podgorici izvela akciju „Alkohol“ i sankcionisala 17 vozača, od kojih je šest

uhapšeno - objavljeno je na društvenoj mreži Iks.

Zbog upravljanja vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci uhapšen je L.T., dok je vozač B.J. uhapšen jer je odbio da se podvrgne testu na prisustvo narkotika.

Njima je sudija za prekršaje izrekao novčane kazne u iznosu od po 1.000 eura. -Zbog upravljanja vozilima pod dejstvom alkohola u organizmu preko 1g/kg, uhapšeni vozači M.K., M.M., A.R. i N.V. Njima su nakon privođenja sudiji za prekršaje izrečene novčane kazne od po 300 eura - kazali su u policiji. R.P.

Statistika Fonda za zdravstveno osiguranje za protekle dvije godine

PODGORICA- U toku 2022. i 2023. godine Fondu za zdravstveno osiguranje nije podnijet niti jedan zahtjev za promjenu pola, na što imaju pravo osiguranici iz LGBT populacije, saopšteno je Gradskom portalu iz Fonda.

Kada je riječ o proceduri, potrebno je da osiguranik podnese Konzilijum urologa sa predlogom za liječenje-promjena pola sa predlogom ustanove u kojoj će se liječenje sprovesti i Konzili-

Nije bilo zahtjeva za promjenu pola

jum za upućivanje na liječenje van Crne Gore. - Navedeni konzilijumi sa ostalom medicinskom dokumentacijom (izvještaj psihologa, sociologa, psihijatra, kao dokumentacija vezana za procedure pripreme koje su sprovedene u KCCG), podnose se Centrali Fonda, o čemu odluču-

je i donosi nalaz i mišljenje Komisija za liječenje u inostranstvu. Nakon odobrenja stručna služba Fonda donosi rješenje o upućivanju i vrši uplatu troškova liječenja po pristiglom predračunu na račun predložene zdravstvene ustanove - objašnjavaju iz Fonda za zdravstveno osiguranje. R.P.

Sa privođenja Dragana Kovačevića

m. babović

ALARM ZA PRAVOSUĐE: Sve manje svršenih studenata prava želi da profesionalnu karijeru nastavi u sudovima

Mladim pravnicima lakše u advokaturi nego u sudstvu

PODGORICA – Činjenica da se na posljednji konkurs za više od 40 pripravničkih mjesta prijavilo svega devet svršenih studenata prava potvrđuje nastavak trenda da je sve manje onih studenata koji žele da profesionalnu karijeru nastave u crnogorskim sudovima.

I nevladina organizacija HRA ovakvo stanje je okarakterisala kao alarmantno i ukazala da je veoma važno ispitati razloge koji su doveli do velike nezainteresovanosti mladih pravnika za sudstvo.

U razgovoru za Pobjedu, studenti Pravnog fakulteta u Podgorici istakli su značaj odrađivanja pripravničkog staža u sudovima, uz ocjenu da je u tome ključna uloga profesora koji treba da podstaknu studente da budu što uspješniji tokom studija, ukazujući na benefite rada u crnogorskim sudovima. Iako su svjesni značaja rada u sudovima, u većini slučajeva opredjeljuju se za advokatske kancelarije, uz komentar da će tamo ,,brže i lakše“ naučiti posao. - Pravni fakultet treba da ojača saradnju sa sudovima, u tom smislu ključna je uloga profesora koji treba da usmjerava studente, da razgovara sa njima da ih ohrabri da imaju dobre ocjene, da im ukaže koji su dobre strane svega toga - kazala je za Pobjedu studentkinja druge godine Pravnog fakulteta Teodora Stijepović. Ona je dodala da je uzrok male zainteresovanosti za stručno osposobljavanje i težina stručnog ispita, gdje studen-

Naša država je takva kakva je, iziskuje da sudije budu podobne, a student koji završi Pravni fakultet vjeruje u istinu i pravdu. Istine i pravde, međutim, u našim sudovima je vrlo malo i studenti, kako bi se oslobodili eventualne odgovornosti stresnog posla, biraju lakši put. Poziv sudije je veoma dobar, iziskuje moralne crte i osobine - kaže student Stefan Magdalenović

NEZAINTERESOVANI ZA POSAO U SUDOVIMA: Studenti Pravnog fakulteta

ti treba da pokažu spremnost i odlučnost da istraju na tom putu.

- Na takav korak lično bih bila spremna i imala bih u vidu to kao opciju - kazala je za Pobjedu Stijepović. Student treće godine Pravnog fakulteta Stefan Magdalenović istakao je značaj odrađivanja pripravničkog staža u sudovima, ali da je njegov dalji profesionalno put vjerovatno vezan za advokaturu.

- Sasvim je u redu da studenti odrađuju pripravnički staž u sudovima, posebno u Osnovnom sudu, gdje mogu da steknu veliko znanje. Poznato je

Ćetković: Inicirati ukidanje polaganja pripravničkog za odlične studente

Član Sudskog savjeta, sudija Rade Ćetković, apostrofirao je problem da nema interesovanja odličnih studenata za rad u sudstvu.

- Upravo je to bilo polazište da se inicira potpisivanje memoranduma sa Univerzitetom Crne Gore i privatnim fakultetima kojim bi se omogućilo da studenti sa prosjekom iznad devet ne moraju polagati pripravnički za rad u sudu - istakao je Ćetković. Ipak, i takva vrsta stimulansa neće biti dovoljna, ukoliko se, kako kaže, ne poprave ekonomski uslovi rada i obezbijedi da sudska funkcija bude adekvatno plaćena.

- Dok god primanja sudija budu na sadašnjem nivou, a opterećenost ista, nećemo moći da zainteresujemo mlade da obavljaju posao na profesionalan način – kazao je Ćetković.

da odrađivanje pripravničkog u ovoj instituciji iziskuje polaganje prijemnog ispita, kao i to da student ima i određeni prosjek na fakultetu. Veliki broj studenata ne zadovoljava te uslove pa se često opredjeljuju da rade kod advokata. I tamo će da steknu znanje i velika poznanstva, ali smatram da će veće znanje steći u sudovima - kazao je Magdalenović. Dodaje da je sudovima potreban mladi kadar, koji vjeruje u istinu i pravdu, koji će časno i moralno obavljati ovaj izuzetno odgovoran posao

- Naša država je takva kakva je, iziskuje da sudije budu podobne, a student koji izađe sa Pravnog fakulteta vjeruje u istinu i u pravdu. Istine i pravde, međutim, u našim sudovima je vrlo malo i studenti, kako bi se oslobodili eventualne odgovornosti stresnog posla, biraju lakši put. Poziv sudije je veoma dobar poziv, iziskuje neke moralne crte i osobine - kaže naš sagovornik. Ivana Popović, studentkinja treće godine Pravnog fakulteta, misli da se studenti Pravnog fakulteta nakon završenih osnovnih studija

Problem u trajanju pripravničkog staža?

Vrhovni sud Crne Gore u saopštenju za javnost istakao je da, pored toga što ima zaključene memorandume o širokom obimu saradnje sa svim pravnim fakultetima u Crnoj Gori, studenti nijesu motivisani da se prijave na javni oglas za izbor pripravnika u sudovima.

- Mogući razlozi za to su dužina trajanja pripravničkog staža, kao i sistem mobilnosti pripravnika na nacionalnom nivou, imajući u vidu da pripravnici moraju provesti najmanje godinu u Podgorici, bez obzira na njihovo mjesto prebivališta i bez naknade troškova. Oni su ukazali i na opšte stanje u društveno političkom kontekstu, zasnovanom na neprimjerenim kritikama prema sudstvu.

- To se u velikoj mjeri odrazilo na motivaciju mladih lica da nakon studija karijeru započnu u sudstvu. Vrhovni sud izražava podršku daljoj diskusiji koja treba da doprinese utvrđivanju tačnih razloga zašto se kandidati ne prijavljuju za praktičnu obuku u sudovima.

susrijeću sa velikim izazovima, a prvi je gdje odraditi pripravnički staž. U većini slučajeva studenti se opredjeljuju za advokatske kancelarije, što je opštepoznato. - Studenti u najvećem broju slučajeva biraju advokaturu, najviše iz razloga što već godinama unazad kruži po-

Pravni fakultet treba da ojača saradnju sa sudovima. U tom smislu ključna je uloga profesora, koji treba da usmjerava studente, da razgovara sa njima, da ih ohrabri da imaju dobre ocjene, da im ukaže koji su dobre strane svega toga - kazala je studentkinja Teodora Stijepović d.

pularno mišljenje da će najprije ,,naučiti posao“ u advokatskim kancelarijama. Isto tako, svjesni smo da mali broj studenata se odlučuje da radi pripravnički u sudu. Kao studentkinja treće godine rekla bih da je jedan od razloga studenata nedovoljna zainteresovanost i preveliki strah od zahtjevnosti samog posla - kazala je Popović. Dodaje da je poznato je da su mladi u određenom broju situacija pasivni, a jedna od tih je i upravo njihovo stručno osposobljavanje. I dalje kruži taj ,,trend“ želje za lakšim prolazom ili bolje rečeno lakšim putem ka cilju. - I upravo zbog te neinformisanosti, nedovoljne posvećenosti radije biraju nešto drugo nego rad u npr. Osnovnom sudu u Podgorici. Takođe, s druge strane značajno je spomenuti i novi sistem 5+3 (osnovne studije, master i rad u sudu) koji je veoma uticao na pravnike konkretno. To je možda i glavni razlog da studenti odbijaju da rade u sudovima i generalno pravosuđu Crne Gore - zaključila je naša sagovornica.

B. Prelević

Mi biramo raspravu oko ove dileme s obzirom na munjevito predlaganje obnove smrtne kazne u Srbiji koju je izneo njen predsednik povodom smrti devojčice Danke Ilić i saglasnost predsednika Socijalističke partije Srbije sa tim. Prvi nije ničim obrazložio svoj stav, a nije ni drugi, ali je upozorio na proceduralnu ustavnu teškoću da se predlog usvoji.

Ustav Srbije u članu 24, na osnovu ,,venecijanskog“ usaglašavanja njenih zakona sa protokolima Evropske unije, otklanja smrtnu kaznu. Možda će Crnogorci kazati da ne mare za mahnitosti u Srbiji, ali to ne znači da se one ipak ne preseljavaju u Crnu Goru budući da u njoj ima ne manje mahnitih, nego u Beogradu. U Srbiji je država poslednji put sudski ubila ubicu 1992. godine, a Crna Gora 1981. godine. Obe u tome mogu da nađu izvor ohrabrenja za beskrvni odnos prema ubicama. Pohvalno je da su davno odlučile da državnu pravdu podignu iznad zanimanja dželata. Mi u tekstu nećemo razmatrati kazne iz filozofije i etike ratnog prava i kretaćemo se u okviru civilnog kaznenog opusa.

ŠTO KAŽU JEZUITI

Jezuitski univerzitet Sv. Klare iz istoimenog grada u Silikonskoj dolini u Kaliforniji je pod nedoumicom, koju je nazvao ,,Smrtna kazna - naša dužnost ili naša sudbina“, suprotstavio stavove filozofa

Alberta Kamija i Imanuela Kanta o smrtnoj kazni: Kami je protiv nje, a Kant je za nju. Za Kamija je država još veći kriminalac od kriminalca kada ubija ubice, a za Kanta onaj koji je ubio mora biti ubijen. Drago nam je da su jezuiti pomenuli obojicu filozofa bez straha da se time odaju blasfemiji, jer nijedan ne govori o smrtnoj kazni sa stanovišta hrišćanskog prava-neprava na ubistvo. Jezuiti su odbacili smrt. Ni Bog ni ljudi nemaju pravo na ubistvo.

Univerzitet Sv. Klare se pri tome nijednom rečju nije pozvao na Bibliju. U hrišćanstvu (i islamu) je zločin delo palog anđela poznatijeg pod imenom Đavo (ili Šejtan). Nećemo se ni mi sa njime raspravljati, sem kod Kamija, jer ako je Univerzitet Svete Klare imao snage da Bibliju ostavi po strani, onda nam je svima pomogao da nedoumici pri-

POGLED SA STRANE

Smrtna kazna – da ili

Jezuiti sa Univerziteta Sv. Klare govore da pristalice smrtne kazne često tvrde da jedino ubistvom ubice možemo spriječiti ubicu da ponovo ubije. I bolje da ubijemo njega jednoga nego da rizikujemo da on ubije mnoge. To zvuči na prvi pogled sjajno, hladnokrvno tačno, kao u teoriji igara. Ali zar nemamo izlaz da, umjesto električne stolice, počinioca okrutnog ubistva kažnjavamo na druge načine

đemo sa humanističkog stanovišta.

Univerzitet se time ponašao u tradiciji vere Svete Klare Asiške iz 13. veka koja je osnovala časne sestre i tako odabrala za svoj poziv brigu za život.

OGROMAN KORAK

NAPRIJED

Amnesty International govori u svom prošlogodišnjem izveštaju da se od 1977. godine, kada je ova organizacija osnovana, sve do 2022. godine, povećao broj zemalja koje su ukinule ovu okrutnu kaznu sa 16 na 112.

To je dvadeset godina pre te organizacije, još 1957. godine, zahtevao Kami u svom eseju ,,Refleksije o giljotini“, slažući se sa Markizom de Sadom da je smrtna kazna sadistička osveta države, da ona ne sprečava dalja ubistva i da daje lažni izgovor državi da ne izgradi socijalnu prevenciju za konflikte sa fatalnim ishodom. Za ovaj rad, po njegovom uverenju - a ne i po uverenju Švedske kraljevske akademije - on je nagrađen Nobelovom nagradom za književnost 1957. godine i zbog toga ga i posebno izdvajamo. Kami je bio svedok na jednom državnom giljotinjiranju osuđenika na smrt i posle toga se nije danima mogao pribrati. Bio je tada protiv francuskog kolonijalizma i podržavao je prava arapskih i berberskih Alžiraca na borbu za nezavi-

snost Alžira uprkos tome što je bio rođen u Alžiru. Bilo mu je dozvoljeno da teši alžirske borce osuđene na smrt. Međutim, on nije ni na koji način simpatisao sa ubicama koje su otimale tuđu imovinu i namerno oduzimale tuđi život. Ali on je, uprkos tome, isticao da naš odnos prema njima ne sme biti zasnovan na emocijama i instinktima, već na zakonskom racionalizmu, a ovaj na pravu svakog čoveka na život. Stoga, mi možemo mrzeti ubicu iz dna duše, ali ga ne smemo ubiti državnim dželatom.

To što je Kami kazao je tako suprotno od trenutnog mržnjevitog ponašanja nekih političara u Srbiji, koji bez ijednog pravnog osnova nadležnog tužilaštva javno sude smrću neoptuženim uhapšenicima oko Danke Ilić. Tako žrtvuju zakon i nepristrasnost suda u korist gomile. Oni trče za revanšizmom ozlojeđenog naroda ne da bi sprečili buduće zločine, već da bi sa novim glasovima učvršćavali svoju vlast. Tuđi zločin im je sredstvo za lični uspeh, a ne za moralni napredak naroda. To je nemoralno.

Kami je uputio poruku i Crkvi: ako Crkva kazneno opravdava ubistvo čoveka koji ne veruje u Boga i bogohuli na Isusa, a

pokaže se posle njegove smrti da Boga ipak nema, onda mu ona ne može ponuditi ni sud i spas na nebu ukoliko je ona svojim smrtonosnim sudom pogrešila na zemlji. Mrtvi se ne mogu oživeti, a njeno izvinjenje pokojniku je bezvredno. Crkva zato nema prava da ubija ljude - što je vekovima činila, jer je njena vera u Boga i posmrtno spasenje nedokazivo ubeđenje. Ona to zna i zbog toga više ne trpi skolastičku logiku. Ali naučnu empiriju mora. Kod pitanja smrtne kazne patrijaršija je sada veoma tiha. Papa i patrijarsi više Biblijom ne ubijaju ljude, uprkos Starom zavetu. A na drugoj strani, nisu sigurni ni kako sa nehrišćanskom, civilnom etikom da brane ili osporavaju sudsko ubistvo čoveka jer je to njima strana eterična i di-

jalektična misao bez porekla u jasnim Božijim naredbama. Oni ne mogu otvoreno prihvatiti primat humanističke etike nad religioznom. Otuda, vladike ne komentarišu reči predsednika Republike Srbije. Sigurno ste to uočili.

KANTOVO SKRIVENO BIBLIJSTVO

Kant je najpoznatiji evropski filozof koji je odlučno branio, ne jedino smrtnu kaznu, već i proporcionalnu kaznu za svaki zločin - ius talionis, popularno ,,oko za oko, zub za zub“. To je zakon starih mesopotamijskih naroda nama najviše poznatog po Hamurabijevom vavilonskom zakonu uklesanom u dioritskoj steni. Jevreji ga ističu u svom sporazumu sa Bogom, a preuzeće ga kako hrišćani, tako i muslimani.

Kako opravdati smrtnu kaznu nad dječakom od deset godina koji nije nikoga ubio, ali se u Pakistanu pomokrio na Koran ili državno ubistvo djevojke u Iranu koja neće na ulici da kosu pokrije maramom? Iran po broju smrtnih kazni omladine ispod 18 godina starosti predvodi svjetsku tužnu listu državnih ubistava iako je potpisao zabranu takve kazne Konvencijom o pravima djeteta iz 1989. godine koja je postala najviše ratikovana konvencija o ljudskim pravima u istoriji

Kant se u svojim ,,Metafizičkim činiocima pravde“ nije upuštao u to da odredi šta je konkretna pravedna proporcija između svakog zločina i kazne, jer bi tada morao da napiše ceo krivični zakon, već je branio pravo društva da se sveti svakom zločincu bez obzira na bilo kakve konsekvence i posledice po društvo. On nije dao ni kriterijume za formiranje proporcije. Odmazda kod njega stoji iznad

Kako opravdati smrtnu kaznu

Piše: dr Dragan VESELINOV

Zar nemamo izlaz da, umjesto električne stolice, počinioca okrutnog ubistva kažnjavamo na druge načine

ili ne

svakog drugog obzira. Kod njega je državna osveta kategorički imperativ, data je od prirode, urođena je i ne može se ukloniti. Njegova neosetljivost na društvene posledice kažnjavanja i odbijanje promenljivosti oblika kažnjavanja s obzirom na etičku evoluciju naroda ga odvodi do teškog konzervativizma. Njemu je malo važno da li bi danas odsekli lopovu ruku kako je to lopovu zaprećeno kod

Hamurabija pre 2.500 godina, ili jezik zbog laganja. On kaže da čak i kada društvo ne bi postojalo, i kada bi stanovnici neke ostrvske države odlučili da se raziđu, to ne bi smeli da učine pre nego što ubiju i poslednjeg ubicu u zatvoru. Način kažnjavana je kod njega večan, uvek isti, i on ne sme biti ni povećan niti smanjen zbog promene stavova društva o korisnosti odmazde. Svako mora da iskusi istu patnju koju je drugome zadao. Njegova proporcija je statična ekvivalencija. Ali, otkud mu srazmera, ko ju je stvorio? Šta učiniti sa jednim teroristom koji je bombom ubio sto ljudi, jer, ako samo njega jednog pogubimo, gde je tu ekvivalencija?

I po Kantu nikakvo kažnjavanje ne sme biti preoblikovano zbog buduće korisnosti po društvo. Tu će on napasti svog savremenika i osnivača utilitarizma Džeremija Bentama sa Univerzitetskog koledža u Londonu koji je bio protivnik smrtne kazne. Po Kantu ne sme krivični zakon biti doveden u korelaciju sa progresom zajednice. Mi, govori Kant, ne kažnjavamo zločince da bismo od društva stvorili bolju zajednicu, već mi moramo kažnjavati zločince jer je zločin nedozvoljiv. To je jedina korist za društvo.

I suprotno od toga, niko ne može biti kažnjen ako je nevin - ali ni to nije nikakav doprinos progresu društva, jer je nekažnjavanje nevinog - prirodno stanje kategoričkog imperativa i nema veze sa etikom. Kant ne pominje reč ,,pravda“, jer njegov zakon i nema veze sa etikom, već je njegova kazna ništa drugo do gotovo organska odmazda društva, ona je gotovo čisti biološki refleks svakog živog bića, zakon je prirode.

Njegova kazna je urođena organska društvena reakcija na povredu statusa čoveka u društvu. Ona je usađena od prirode i stoga se ljudskim moralom ne može savladati. On nam ne objašnjava toko je formirao u ljudskom rodu nepromenljive proporcije izmeđdju zločina sa vremenskim ili fizičkim kaznama. Kada je priroda odredila da kra-

đa bicikla izaziva kaznu od šest meseci zatvora, a dve godine uslovno? Kant za bicikl nije znao, kako da mi odredimo kaznu?

Malo ko je pitao Kanta otkud mu onda spisak zločina i kazni. Ko mu je rekao šta je konkretan zločin, a šta nijei uopšte uzev, otkud mu opšti pojam zločina? Hamurabiju je to bilo lako, on ih je na osnovu etičkog shvatanja u svom društvu, iz svog doba, i definisao. I kako će onda kazne kod Kanta u svakom narednom društvu ostati večno nepromenljive ako humanizam odmiče iz epohe u epohu u pravcu drugačijeg shvatanja zločina i kazne, kao što to cela etička i pravna istorija pokazuje? Da li je neko prigovorio Kantu da je njegova filozofija morala organicistička? Da li je njegov kategorički imperativ plod vanljudske volje?

Pretpostavljamo da većinu čitalaca gornji nano-traktat zamara, ali se to mnogo lakše podnosi od muka koje trpe osuđenici na večne Kantove kazne.

DJELOTVORNOST

FATALNE KAZNE

Jezuiti sa Univerziteta Sv.Klare govore da pristalice smrtne kazne često tvrde da jedino ubistvom ubice možemo sprečiti ubicu da ponovo ubije. I bolje da ubijemo njega jednoga nego da rizikujemo da on ubije mnoge. To zvuči na prvi pogled sjajno, hladnokrvno tačno, kao u teoriji igara. Ali, zar nemamo izlaz da umesto električne stolice počinioca okrutnog ubistva kažnjavamo na druge načine, recimo na razne vremenske kazne - socijalnom izolacijom, ali i da pokušavamo da raznim programima obnove poverenja u spoljni život vratimo osuđenika u našu zajednicu. Možda mu povratak nikada neće biti omogućen, ali zar državno ubistvo makar i najbezobzirnijeg ubice nije kapitulacija naše zajednice? Zar naš humanizam nije jači od svireposti okrutnog uma i ne izjednačava se sa njim, već stoji iznad njega? Ako to ne bi bilo tako, onda bi bila uništena svaka nada da se bilo koji krvni zločinac može vratiti u naš život. A ubistva su različita da bi bila kažnjena samo jednom kaznom. Jer, puca se i napada sekirom iz strasti za pravdom, zbog izdaje životnog poverenja, zbog izneverene ljubavi, zbog nekadašnjeg silovanja majke, zbog žeđi za tuđom imovinom, zbog borbe za novo društvo, zbog seksualnog zlostavljanja i ubistva dece, zbog sodomije jednopolaca, zbog odbijanja mladenaca na roditeljski ugovoreni brak, zbog zavisti na tuđi uspeh, zbog terorizma, zbog bolnog nehata, zbog verskog fanatizma…

I kako onda opravdati smrtnu kaznu nad dečakom od deset godina koji nije nikoga ubio, ali se u Pakistanu pomokrio na Koran ili državno ubistvo devojke u Iranu koja neće na ulici da kosu pokrije maramom? Iran po broju smrtnih kazni

omladine ispod 18 godina starosti predvodi svetsku tužnu listu državnih ubistava iako je potpisao zabranu takve kazne Konvencijom o pravima deteta iz 1989. godine koja je postala najviše ratifikovana konvencija o ljudskim pravima u istoriji. Jezuiti tvrde ono isto što i Amnesty International, sudska statistika i razne humanitarne organizacije ovo tvrde: smrtna kazna ne zaustavlja nova ubistva. Nema dokaza da je u državama sa smrtnom kaznom stopa ubistava manja od država bez smrtne kazne. Smrtnost najpre zavisi od unutrašnjeg stanja naroda i manja je tamo gde njegova sreća potiskuje jad i nepravdu.

GROB ZA NEVINE

Suviše je nevinih osuđeno na grob. To je najteža optužba protiv smrtne kazne. I, osim toga, teško je sprečiti da se smrtna kazna ne razvuče i na druge ,,krivice“ osim ubistva, jer nije lako osporavati optužbu da ona postaje instrumenat za političko, ideološko, versko, rasno i drugo obračunavanje u društvu. Setite se samo masovnih ubistava vojnih režima u Čileu i Argentini u prošlom veku zbog navodne izdaje države počinjene od čitavih narodnih slojeva. Pobijen je cvet univerzitetske omladine, mnogi profesori, umetnici, književnici, novinari, levičarski sveštenici, radnički tribuni i nepotkupljive sudije. Imajmo u vidu da se u Iranu i Sudanu ,,legalnim“ sudskim odlukama ubijaju politički protivnici diktature. A Iran ubija i zbog umetničkih falsifikata, zbog ljubavi nevenčane omladine, zbog preljube venčanih, zbog obnovljenog alkoholizma i krađe, zbog paljevine kuće, Teheran ubija i sunitske nomadske Baloke, ubija i zbog prostitucije i pornografije, zbog uvrede i rata protiv Boga… Iran godišnje ubije najviše osuđenika po glavi stanovnika na svetu - osim Kine. I setite se da u SAD čeka ove godine u redu za fatalno izvršenje kazne oko dve hiljade osuđenika od kojih većinu čine crnci osuđeni na grob belom porotom. A toliko ih je službeno umoreno 2022. go-

U Sjedinjenim Američkim Državama ove godine u redu za fatalno izvršenje kazne čeka oko dvije hiljade osuđenika od kojih većinu čine crnci osuđeni na grob bijelom porotom. A toliko ih je službeno umoreno 2022. godine u cijelom svijetu - mada ih mora biti daleko više, s obzirom na karaktere mnogih režima, posebno u Kini - govori Amnesty International

dine u celom svetu - mada ih mora biti daleko više, s obzirom na karaktere mnogih režima, posebno u Kini - govori Amnesty International. Aktivisti protiv smrtne kazne iznose podatak da je blizu osam-deset odsto sudskih osuda na smrt zasnovano na pogrešnim odlukama porota. A bila bi dovoljna i samo jedna nevina sudska smrt da ugrozi celo čovečanstvo. Bar tako je govorio Muhamed. I tome dodajemo da se u mnogim zemljama smrtna kazna izriče posle iznuđenih priznanja zločina mučenjem i namernom slabom pravnom odbranom optuženika. I koristi se ne samo zbog rasizma, već i za eliminaciju druge nacije i verske zajednice. Da ne govorimo o tome kako u nekim zemljama na vešala pretežno idu siromasi, dok se bogati otkupe još pre suđenja. Kao u vreme papskih indulgencija u Evropi.

STARO RJEŠENJE JE

DOBRO KAO DA JE

NOVO

Ništa mi u 21. veku ne možemo prigovoriti snovima starih mislilaca koji su bili ne samo protiv smrtne kazne, već i protiv svake kazne, ukoliko društvo može da preduzme korake na stvaranju beskonfliktne ljudske zajednice. To još nikome nije uspelo. Jer, niko još nije stvorio društvo tako da svako živi kako hoće, a da niko nikome ne smeta. Prvi to nije uspeo Bog, a potom nijedan filozof ma kakvom eshatologijom i soteriologijom govorio. To nije razlog da u svakom trenutku ne odbacujemo prevaziđene forme života u korist novih znajući da do harmonije nećemo nikada stići. Život bez sna je odvratan. Iako nam stara uputstva izgledaju detinjasto, nose ona lepe humanističke poruke. Kaže

luckasti engleski utilitarista i ekonomista Džeremi Bentam iz 18/19. veka - koji je svoje bogatstvo ostavio Londonskom univerzitetu pod uslovom da njegovo mumifikovano telo prisustvuje sednicama Upravnog odbora i da u stolici sa odsečenom glavom među nogama sačekuje sve studente na ulazu u Univerzitet, i to se zbilo - da je uslov ukidanja svih kazni: prvo - da kontrolišemo preteća dejstva čoveka promenom njegove volje, drugo - da mu zanemoćavamo sklonost ka sili tako da on dejstvuje na druge jedino tom svojom promenjenom voljom i treće - da mu pružimo model kako da to učini našim primerom.

Pa… znamo da ćete se zbog iznetog predloga nasmejati jer je naivan do zla boga, a i nedostaje mu opšta etika koje ćemo se svi modelarno pridržavati, jer jedino njome možemo drugima pružati primere neodbacive korisnosti, u suprotnom Bentam nam govori u prazno. A opet, zar ne vidimo da to što on hoće, gotovo svakog dana ipak činimo? Zato nam ostaje samo ovo: da i dalje napadamo jednu po jednu zastarelu praksu u ime novih pojedinačnih moralnih rešenja. U to spada zastarelost smrtne kazne uz svu omrazu prema svim svirepim i bezdušnim ubicama. Mi nismo kao i oni, i nećemo ih ubiti. I zato ćemo ih izolacijom udaljiti iz svog društva da nam se nikada ne vrate, a nekima ćemo ponuditi šansu da resocijalizacijom pokušaju da nam priđu. To nije naivno, i možda će ponekad naš metod uspeti, a ako ne, neće nas gristi savest. Svakom smo podarili život kako ga je svako od njih i od nas zaslužio.

A beogradske političare, koji našu savest i bol hvale radi laskanja svojoj hladnoj egocentriji, ostavićemo za sobom.

U SAD 2.000 osuđenika čeka smrtnu kaznu

I pored nekoliko značajnih reakcija na nedavnu inicijativu predsjednika države o kompenzaciji bivših zatvorenika sa Golog otoka, ova tema zavrijeđuje dodatni komentar. Podrška koju je ta inicijativa dobila od segmenta lokalnog nevladinog sektora čini ovaj dodatak apsolutno neophodnim.

Kao što je već naglašeno u ranijim medijskim komentarima, osnovna karakteristika predsjednikove inicijative je zanemarivanje i nipodaštavanje važnog istorijskog konteksta u kojem je Goli otok bio moguć i u kojem je bio viđen kao legitimno rješenje ozbiljnog izazova za tada još mladu jednopartijsku i autoritarnu državu.

LOŠE PAKOVANJE

Mora se iznova konstatovati očigledno: inicijativa o obeštećenju golootočana je loše upakovani istorijski revizionizam. To je predsjednikov opasni poziv i dopuštenje da se istorija u Crnoj Gori piše dručacije, i da se to uradi na način koji degradira ili savim negira osnovne istorijske činjenice. Njegova motivacija za ovakav napor je nedvosmisleno politička, jer je svaki raniji pokušaj istorijskog revizionizma na našem prostoru bio rođen iz neke političke potrebe. Potpuno je neutemeljen narativ da se ovdje radi o preispitivanju raznovrsnih istorijskih interpretacija golootočke epizode crnogorske istorije. Za one koji hoće da pamte blisku prošlost, ovo je ,,već viđeno“ iz daleke 1992. godine.

Oni koji su u svojim odmjeravanjima odgovornosti i istinskih namjera predsjednika Milatovića i njegovih savjetnika mudriji i velikodušniji od potpisnika ovih redova, još uvijek gaje nadu da je inicijativa za kompenzaciju samo jedan u nizu nedovoljno promišljenih poteza neiskusnog predsjednika države. Iskreno želim da njihovo nadanje ne bude iznevjereno.

Malobrojni među nama, uključujući i ovog istoričara, vide predsjednikov nastup kao još jednu potvrdu njegove zavisnosti od izvanjskih političkih i vjerskih struktura, i kao pokušaj da zaradi kakve-takve političke poene u sukobu sa svojim dojučerašnjim partijskim partnerom.

TERAPEUTSKA

ISTORIJA

Ako ovu zavisnost ostavimo po strani, vrijedi se fokusira-

Revidirci porodičnih istorija

Živimo vrijeme u kojem su traumatizovani potomci bivših državnih neprijatelja i kolaboracionista došli na vlast, pa sada iz te pozicije moći nastoje da revidiraju porodične istorije, ali i šire istorijske narative na kojima počiva crnogorsko društvo. Ovo se u stručnoj literaturi de niše kao terapeutska istorija zato što ignoriše dokaze, a povlađuje ranjenom egu

ti na dva kamena temeljca na kojima počiva predsjednikova incijativa. Prvi je snaga naslijeđenih porodičnih trauma iz vremena post-Informbiroa u Crnoj Gori. Takve traume sasvim očekivano rađaju želju da se revidiraju problematične porodične istorije, čim se za to ukaže prilika. Ta želja postaje ostvariva tek nakon što sinovi i unuci IB-ovaca dođu na vlast i pokrenu proces rehabilitacije svojih predaka. Živimo vrijeme u kojem su traumatizovani potomci bivših državnih neprijatelja i kolaboracionista došli na vlast, pa sada iz te pozicije moći nastoje da revidiraju porodične istorije, ali i šire istorijske narative na kojima počiva crnogorsko društvo. Ovo se u stručnoj literaturi definiše kao terapeutska istorija zato što ignoriše dokaze, a povlađuje ranjenom egu.

Iako emotivni teret koji taj njihov napor sobom nosi donekle legitimizuje želju za rehabilitacijom, postoji takođe i snažan nagon za osvetom, kako bi se zaliječila naslijeđena porodična trauma. Ovaj emotivni sadržaj sasvim zanemaruje istorijske činjenice, dokumentovanu istinu i istorijski kontekst koji je porodio originalnu traumu. Iz ovog razloga je neistinita tvrdnja inicijatora revizije da oni žele doći do ,,pune istine“ o Golom otoku.

Ono što potomci ne shvataju ili im do toga nije stalo, jeste činjenica da svojim revizionističkim angažmanom oni svoje pretke drže u svojevrsnom zarobljeništvu golootočkog vremena i iskustva, i ne dopuštaju im da privatno istorizuju taj dio svoje prošlosti. Time sinovi i unuci potvrđuju da su njihovi politički motivisani zahtjevi za ,,istinom“ i ,,odštetom“ sebični, i da su nevažni za pretke, ali su od vitalne važnosti za potomke. Takođe je očigledno da su potomci mnogo agilniji i zajapureniji u svojim zahtjevima za ,,istinom“, nego što su to roditelji koji ideju o odšteti odbacuju kao uvredu.

ULOGA NVO SEKTORA

Drugi je problematična uloga u ovoj političkoj priči dijela NVO sektora u Crnoj Gori. Vodeći se ranijim manje-više uspješnim djelovanjem, dio NVO sektora u Crnoj Gori vidi i ovu golootočku isplatu, odnosno, rehabilitaciju kao projekat koji legitimiše njihov predimenzionirani osjećaj društvene moći i adekvatnosti. Posljednjih nekoliko decenija se jasno pokazao trend (ili ustaljena praksa?) da se važna društvena i istorijska pitanja u Crnoj Gori i šire ,,pokriju“ kao NVO projekti kako bi se izbjegla stručna i utemeljena analiza sistemskih problema, a nemušte akademske institucije oslobodile obaveze da pokazu svoje stručne kapacitete i odrede se prema ,,vrućim temama“ iz naše istorije. Golootočka NVO-izacija istorijske naracije u Crnoj Gori je, u stvari, motivisana sadašnjim političkim trenutkom i usmjerena je ka generalnoj reviziji istorije. Prvaci NVO sektora, kao i svi predsjednikovi ljudi znaju da nije moguće s bilo kojom dozom legitimnosti danas odvojiti tadašnje ,,žito od kukolja“, odnosno, utvrditi ko je robijao kao nevin, a ko kao osvjedočeni i deklarisani staljinista. Dok Akademija ćuti o ovom pitanju, kao i o drugim važnim pitanjima s domaćeg i međunarodnog terena, kao što je genocid u Gazi, dio NVO sektora sebe pozicionira kao autoritet iznad akademskog kada su u pitanju akademske teme. To čini tako što razara istorijski kontekst, prošla dešavanja posmatra kroz prizmu savremenog diskursa, a istorijske teme ,,rješava“ isključivo kroz mehanizam najprizemnijeg savremenog pravnog, odnosno političkog post-komunističkog argumenta: ,,nijesu imali pravedno i čovječno suđenje“.

RASKRSNICA

Literatura nam govori da revizionisti djeluju na važnoj raskrsnici između istorije i zakona. Bilo koja tema njihove revizije je mnogo više nego standardna interpretacija prošlosti.

Iran napao Izrael

Netanjahu: Spremni smo

Oni u pitanje dovode nešto mnogo značajnije: ,,zvaničnu“ istinu ovjerenu od stane političkih vlasti i čuvanu u okvirima pravnih odluka koje se oslanjaju na rad profesionalaca iz sfere akademije. Prosto rečeno, cilj je delegitimizovati kompletan sistem i državu koja je na njemu počivala.

Naši šampioni zaštite ljudskih prava zaboravljaju da je to bio model koji se koristio u procesu rehabilitovanja ratnog zločinca Draže Mihailovića, te da čini oslonac brojnih drugih zahtjeva za formalnom negacijom dokumentovanih istorijskih činjenica. Takođe ispuštaju iz vida da ovaj proces revizije istorijskih činjenica u srži ima želju da se delegitimizuje SFR Jugoslavija kao istinski emancipatorski projekat.

U ovoj tački delegitimizacije SFR Jugoslavije se srijeću i za ruke hvataju ideološki snovi neostaljinista i neočetnika s političkim interesima vladajućih kleronacionalista u Crnoj Gori. Predsjednik skupštine može bez ustezanja da poziva na rehabilitaciju svih žrtava jer one, po njemu, dijele istog krvnika: komuniste. Oni su krivi što su zemlju oslobodili od okupatora, a potom je zaštitili od onih koji su htjeli da ona izdahne pod vatrom ,,Staljinovih orgulja“. NVO podrška incijativama za reviziju istorije, kakva je ova predsjednika Milatovića, ima veoma važnu funkciju da od očiju letargičnog političkog Zapada sakrije našeg savremenog Frankenštajna: ravnogorske partizane, odnosno opisani rukohvat neostaljinista, neočetnika i kleronacionalista u Crnoj Gori i šire. Za kraj valja reći da niko ne može ozakoniti istorijsku istinu. Ako je uopšte moguće pronaći istorijsku istinu, ona se pronalazi i legitimizuje kroz neometano istraživanje i konstantnu diskusiju profesionalnih istoričara oko dokaza i činjenica. Ovo je proces u kojem se kreira takav sistem u kojem nije neophodno znati istinu da bi se prepoznala laž.

GAZA – Desetine dronova poletjelo je iz Irana ka Izraelu, javili su izraelski mediji pozivajući se na izraelske i američke obavještajne podatke. Sve je potvrdio portparol izraelskih obrambenih snaga Daniel Hagari. Pored dronova, Iran je sinoć ispalio i krstareće rakete ka Izraelu.

U javnom obraćanju upozorio je građane da kada čuju sirene krenu prema skloništima te da tamo čekaju dalje informacije kao i da se informišu isključivo preko službenih kanala. Hagari je rekao da dronovima treba neko vrijeme da stignu do Izraela, ali da nema potrebe za panikom.

- Iran je pokrenuo napad na Izrael koristeći desetine dronova, a premijer Izraela Benjamin Netanjahu poručio je da je Izrael spreman, prenio je Tajms of Izrael. Izraelske odbrambene snage objavile su da je Iran lansirao dronove prema teritoriji Izraela. Potvrdili su Hagarijeve riječi da su spremne i vazdušne e snage i mornarice.

Bijela kuća kaže da je podrška Izraelu željezna, jer se Bajden sprema da se sastane sa savjetnicima u vezi s iranskim udarom

Američki predsjednik sastaće se sa svojim timom za nacionalnu sigurnost u Bijeloj kući kako bi razgovarali o iranskom napadu na Izrael, prenose mediji.

- Njegov tim je u stalnoj komunikaciji s izraelskim zvaničnicima, kao i drugim partnerima i saveznicima, navodi Bijela kuća. Kazali su da će se napad odvijati kroz nekoliko sati.

- Predsjednik Bajden je bio jasan: naša podrška bezbjednosti Izraela je gvozdena. Sjedinjene Države će stati uz narod Izraela i podržati njihovu odbranu od ovih prijetnji iz Irana, dodaje Bijela kuća. Ranije juče izraelska vojska poručila je da će Iran trpjeti posljedice ako dodatno pogorša situaciju na Bliskom istoku. - Pojačali smo pripreme da zaštitimo Izrael od iranske agresije. Takođe smo spremni da odgovorimo - dodao je portparol izraelske vojske Danijel Hagari

To je saopšteno pošto je Iran ranije juče zaplijenio brod „povezan“ sa Izraelom u Zalivu. Teheran je 7. aprila obećao da će uzvratiti na vazdušni napad na konzularni aneks iranske ambasade u Damasku, gdje je 1. aprila ubijeno sedam pripadnika Revolucionarne garde, ideološke vojske Islamske Republike. Među žrtvama su bila i dva visoka oficira. Iranske vlasti za taj napad optužuju Izrael. Izraelska vojska je saopštila da je gađala vojni kompleks Hezbolaha u južnom Libanu. Vojska je ranije saopšila da je izbrojala 40 raketa koje je naoružana grupa lansirala na Izrael u jednom od najvećih baraža od početka rata. Volstrit žurnal je izvijestio da su SAD premjestile ratne brodove kako bi zaštitile ne samo Izrael, nego i vlastite snage na Bliskom istoku usred sve veće zabrinutosti zbog iranskog napada na Izrael. Ovaj potez dio je nastojanja da se izbjegne sukob širih razmjera na Bliskom istoku, šest mjeseci otkako je Izrael pokrenuo rat protiv Gaze, a uslijedio je nakon upozorenja neimenovanog zvaničnika koji je upoznat s vremenom i mjestom potencijalnog iranskog napada, izvijestio je Volstrit žurnal. Međutim, pozivajući se na osobu koja je u kontaktu s iranskim vođstvom, list je naveo da Teheran tek treba da donese konačnu odluku o napadu. Njemačka je upozorila svoje građane da napuste Iran, rekavši da takođe postoji rizik od iznenadne eskalacije tenzija Teherana s Izraelom i da bi Njemci mogli postati predmet hapšenja u zemlji. - U trenutnim tenzijama, posebno između Izraela i Irana, postoji rizik od iznenadne eskalacije - navode iz Ministarstva vanjskih poslova Njemačke. Nije isključeno da bi to moglo uticati na vazdušne, kopnene i pomorske transportne rute - dodaje se.

U Pojasu Gaze je od početka izraelskih napada ubijeno 33.686 Palestinaca, a povrijeđeno 76.309, saopštilo je Ministarstvo zdravlja, prenose agencije. Navode da su u posljednja 24 sata najmanje 52 Palestinca ubijena, a 95 povrijeđeno.

Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ

Benjamin Netanjahu

Postignut dogovor

Otvaranje spomenika planirano 15. jula 2025. godine

PODGORICA - U slavu

čuvene Bitke na Košćelama i veličanstvene pobjede partizana izvojevane u njoj, dogovoreno je da bude podignut spomenik, a njegovo svečano otkrivanje planirano je za 15. jul 2025. godine.

Trinaestojulski ustanak i pobjeda u Bici na Košćelama su od tolikog značaja da su bitno uticali na dalji tok događaja, a na širem planu, čak i na krajnji ishod rata. Podizanje spomenika u slavu te veličanstvene bitke i njenih organizatora i aktera biće izraz našeg poštovanja i zahvalnosti prema tim neustrašivim vitezovima, čiji patriotizam treba da bude uzor narednim generacijama – rekao je potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Stevan Radunović

Udruženje boraca NOR i antifašista Prijestonice Cetinje, zajedno sa mjesnim zajednicama Ljubotinj i Ceklin, pokrenulo je prije više godina inicijativu za podizanje spomenika na Košćelama u slavu bitke u kojoj je 58 boraca u žestokoj osmočasovnoj borbi 15. jula 1941. godine uništilo italijansku motorizovanu jedinicu od 800 dobro naoružanih vojnika. Inicijativa je upućena Prijestonici Cetinje, Ministarstvu kulture i SUBNOR-u i antifašistima Crne Gore. SUBNORA Crne Gore ju je podržao i kao svoju je, po prethodno postignutom dogovoru, uputio gradonačelniku i predsjedniku Senata Prijestonice Cetinje. - Na zajedničkom sastanku, upriličenom kod predsjednika Senata, ujedno i predsjednika Crne Gore, postignut je dogovor da počne izgradnja spomenika, precizirani su naredni zadaci i nosioci realizacije. Planirano je da se tokom ove godine donesu odluke nadležnih organa da bi u narednoj godini počela izgradnja i spomenik bio zvanično otkriven 15. jula 2025. godine – rekao je za Pobjedu potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne

Naglasivši da je to bila najveća pobjeda koju je bilo ko u to vrijeme izvojevao nad snagama Osovine u porobljenoj Evropi, Radunović ističe da su Trinaestojulski ustanak i, posebno, pobjeda ustanika u Bici na Košćelama, bili neposredni povod da Pircio Biroli u Izvještaju o vojnopolitičkoj situaciji u Crnoj Gori, upućenom italijanskoj vrhovnoj komandi, 2. avgusta 1941. godine, između ostalog piše: ,,Držati pokorene Crnogorce, zanesene komunističkom ideologijom, pokušati da se održi red obećanjima i ubjeđivanjima – značilo je isto što i orati more, dakle iluziju“

Gore Stevan Radunović

On je podsjetio da je, u vrijeme kad su sile Osovine gotovo nezadrživo osvajale Evropu i bile pred zauzimanjem Moskve, a nigdje na porobljenim teritorijama nije bilo ni najave otpora, Crna Gora 13. jula 1941. podigla opštenarodni ustanak.

- Već 15. jula, u izuzetno dobro planiranoj i izvedenoj akciji, 58 boraca iz Ljubotinja i Gornjeg Ceklina, uspjelo je da izbaci iz stroja dobro naoružani bataljon italijanske divizije ,,Mesina“, koji je brojao 800, a prema nekim podacima, čak i preko hiljadu vojnika – rekao je Radunović.

On je naveo da je tada ubijen, ranjen ili zarobljen veliki broj neprijateljskih vojnika.

- Zarobljen je i impozantni ratni plijen u naoružanju, odjeći,

Sunčani april u Donjoj Morači: Na Mioskoj, kraj krivine….

sanitetskom materijalu i hrani, što je bilo veoma značajno za oslobodilački pokret. Zaplijenjeno je 48 mitraljeza, šest teških bacača, četiri pješadijska topa, 1.200 pušaka, nekoliko stotina revolvera, preko milion puščanih i mitraljeskih metaka, nekoliko hiljada ručnih bombi, 20 motocikala, 30 kamiona, jedna hirurška ambulanta, bataljonsko previjalište, rezervna odjeća i obuća za čitavo ljudstvo – rekao je potpredsjednik SUBNORA Crne Gore. Naglasivši da je to bila najveća pobjeda koju je bilo ko u to vrijeme izvojevao nad snagama Osovine u porobljenoj Evropi, Radunović ističe da su Trinaestojulski ustanak i, posebno, pobjeda ustanika u Bici na Košćelama, bili neposredni povod da Pircio Biroli

u Izvještaju o vojnopolitičkoj situaciji u Crnoj Gori, upućenom italijanskoj vrhovnoj komandi 2. avgusta 1941. godine, između ostalog piše: ,,Držati pokorene Crnogorce, zanesene komunističkom ideologijom, pokušati da se održi red obećanjima i ubjeđivanjima –značilo je isto što i orati more, dakle iluziju“. Nakon toga su Italijani bili prinuđeni da u Crnoj Gori angažuju vojne snage od 100 do 150.000 vojnika.

- Nije pretjerano kazati da su

Trinaestojulski ustanak i pobjeda u Bici na Košćelama od tolikog značaja da su bitno uticali na dalji tok događaja, na širem planu, čak i na krajnji ishod rata. Podizanje spomenika u slavu te veličanstvene bitke i njenih organizatora i aktera biće izraz našeg poštovanja i zahvalnosti prema tim neustrašivim vitezovima, čiji patriotizam treba da bude uzor narednim generacijama – poručio je potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Stevan Radunović. R.U.-I.

Kad procvjeta voće, „procvjeta“ i sjećanje…

KOLAŠIN - Proljeće sa skoro ljetnjim temperaturama je ubrzalo onaj naviknuti „hod prirode“ koji donose aprilski dani. Procvjetali su i voćnjaci, a kako to izgleda potvrđuju fotografije Vlada i Aleksandra Saše Dulovića u Mioskoj, poznatoj voćarskoj adresi Donje Morače. Mioska je decenijama bila jedna od najpoznatijih krivina Jadranske magistrale, na 19. kilometru puta od Kolašina ka Podgorici. Aleksandar Saša Dulović ponosno gleda rascvjetali voćnjak. Zadovoljan kako je „voće kre-

nulo“ ove godine, sa nadom da će sve nastaviti kako treba. Da neki „mrazevi u nevrijeme“ neće voćkama donijeti probleme. Vjeruje da se neće desiti prošla godina, kada je voće nezapamćeno podbacilo, kada roda skoro i nije bilo... -Ne želim ni da pominjem prošlu godinu. Voća nije bilo ni za slatko, ni za džem. Poslije više od pola vijeka iz ovoga voćnjaka nije „ispečena“ ni litra rakije. Ako je neke pravde, da mjeseci pred nama sve to nadoknade. Imamo oko 150 stabala šljiva, po 20 stabala jabuke, kruške i dunje, desetak drenova, šest oraha. Imanje u Mioskoj je kupio

Naravno, biće najviše nove „šljive“. Biće i druženja, razgovora, „roštilja“, koje sve to prati. Biće pjesme i sjećanja… „I đe ljudi vječno žive, Milorad je kralj od šljive…“

Dr. DRaškovIć

đed Simo 1938. godine i počeo da podiže voćnjak. Moj otac Milorad se od sedamdesetih godina prošlog vijeka ozbiljno posvetio voćarstvu i tada je ovaj prostor počeo da dobija sadašnji izgled - priča Aleksandar Saša Dulović. Njegov otac Milorad Dulović bio je jedan najpoznatijih proizvođača rakije od šljiva. Bila je čuvena po ukusu, „starosti“ i samim tim je imala i cijenu koju je zasluživala. Milorad je inače bio profesionalni vozač, pun šarma, duha, vedrine. Imao je svoja pravila i tu nije bilo kompromisa i „pregovora“. Govorio je - „šljiva“ čuva vrijeme, ona mora da odstoji dovoljno dugo, pa kada je gledaš onako žutu, kao da gledaš vrijeme koje je iza nas. Takođe je autoritativno saopštavao – pij malo, pij dobro - i podizao čašicu svoje „šljive“ da nazdravi… Sinovi Aleksandar Saša i Vlado žele da nastave očevu tradiciju. U staroj kući Dulovića u Mioskoj, „šljiva“ miriše čak i kada stabla ostanu bez ploda jer hiljade litara „žute rakije“ tu imaju svoje žbanove i sudove. Vjeruju da će naredne jeseni ponovo napuniti žbanove novim rakijama. Aprilsko cvjetanje voćnjaka to obećava...

Stevan Radunović

Spomen-ploča na Košćelama

Navršilo se pola vijeka od premijere filma ,,Derviš i smrt“ istaknutog jugoslovenskog i crnogorskog reditelja

Tjeskobna atmosfera svijeta u kojem i zidovi imaju uši

PODGORICA - Ove godine navršilo se pola vijeka od premijere filma ,,Derviš i smrt“ reditelja Zdravka Velimirovića, rađenog po istoimenom romanu Meše Selimovića. Jedan od najznačajnijih jugoslovenskih i crnogorskih reditelja smjelo je ekranizovao kultni roman jugoslovenske književnosti donijevši na filmsko platno priču, smještenu u devetnaestovjekovnu Bosnu, o starješini islamskog reda koji se suočava sa nepravednim hapšenjem, a potom i pogubljenjem rođenog brata.

Film otvara različita društvena i politička pitanja, preispituje prirodu dogme i vlasti, ali i tragom romana – koji je prepun introspekcija i kontemplacija o smislu života glavnog protagoniste Ahmeda Nurudina – otvara univerzalna, suštinska pitanja ljudskog postojanja poput slobode, prijateljstva, pravde i smrti.

Ostvarenje ,,Derviš i smrt“ dobitnik je mnogobrojnih priznanja, među kojima je pet nagrada na 66. Pulskom filmskom festivalu, od kojih su četiri Zlatne i jedna Srebrna arena. Takođe, film je 1974. nominovan za Oskara.

Glumačku podjelu činio je krem tadašnje jugoslovenske kinematografije: Voja Mirić, Veljko Mandić, Bata Živojinović, Pavle Vuisić, Boris Dvornik, Aleksandar Berček, Branko Pleša, Dragomir Felba, Olivera Katarina, Faruk Begoli... Jugoslovenska kinoteka digitalno je restaurisala film u

PEROVIĆ: Odlična je, duboko promišljena, precizno izvedena i režijska postavka cjeline filma. Moćan, precizan kadraž – istinski je udžbenik kadraža

okviru projekta ,,A1 Kinoteka“ u februaru ove godine, povodom 50. jubilarne godišnjice filma.

PREDLOŽAK

Među najuspjelijim Velimirovićevim ostvarenjima – koji je režirao osam igranih i više od pedeset dokumentarnih filmova - smatraju se upravo ekranizacije književnih djela. Osim Selimovićevog ostvarenja uspješno je ekranizovao romane ,,Lelejska gora“ Mihaila Lalića i ,,Dorotej“ Dobrila Nenadića

Velimirović je bio član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, profesor filmske režije i dekan na FDU u Beogradu i vanredni profesor na Univerzitetu u Montrealu.

O kvalitetima i nedostacima filma ,,Derviš i smrt“, njegovoj recepciji poslije 50 godina, zahtjevnosti za reditelja da ekranizuje jedno takvo duboko misaono i filozofsko djelo, te o filmskim adaptacijama književnih djela i njihovom nedostatku danas razgovarali smo sa dokumentaristom Vladimirom Perovićem, teoretičarem filma i rediteljem Androm Martinovićem i rediteljkom Sarom Stijović Značaj ovom filmu, prema mišljenju Vladimira Perovića, prije svega daje njegov literarni predložak, Selimovićev epohalni roman.

- To kako je jedna porodična tragedija iz naših olovnih vremena transponovana u nedefinisano vrijeme turske vladavine i kako je sa ličnog plana podignuta na univerzalni nivo jeste čudesno literarno umijeće Selimovića – istakao je Perović.

Uz razgovore vođene običnim jezikom u filmu, kaže Pero -

STIJOVIĆ: Velimirović je uspio da na platno, kroz upotrebu drugačijih sredstava, prenese Selimovićev roman, dobro procijenivši koje njegove djelove preuzeti

vić, postoji mnoštvo filozofskih dijaloga vođenih citatima iz Kurana.

- Film, kao i knjiga, postaje jedna vrsta filozofskog traktata na mnogo tema: vlast i podaništvo, dogma i skepsa, jedinka i društvo, ljubav i mržnja, moral i bezakonje... Mračni preobražaj jednog vjernika i propovjednika vjere od bespogovornog povinovanja zakonu koji vjera nameće do sprovođenja osvete, priklanjanja zlu i poništavanja vjere, lična drama kroz duboke moralne dileme, lomove, odluke, pitanje dogme i skepse, i sve to uz jasan antiideološki i antidogmatski naboj... – rekao je Perović. „Derviš i smrt“ mnogi, kaže Perović, svrstavaju u istorijski roman i istorijski film, što je po njegovom mišljenju apsolutno pogrešno.

- Autor samo utjelovljuje likove i smješta radnju u drugi prostor i drugo vrijeme, da bi ideje koje želi da plasira zaživjele. Partizansku Jugoslaviju u filmu je zamijenila Bosna iz turske okupacije – ističe Perović, praveći u tom smislu paralelu s Kjubrikovim filmom „Odiseja u svemiru“ koji, prema njegovim riječima, nije naučna fantastika, kako mnogi misle, već ,,stvarnosna saga koja tretira problem već tada vidljiv kroz crne slutnje, odnos čovjeka i mašine (kompjutera) kao odnos dva bića, i pobunu mašine, a evo nas baš u tom vremenu“. Tkivo „Derviša“ u filmu, sma-

tra on, ,,ima holivudski čitljive odnose među likovima, jasnu nit razvoja, čistu uzročnost i posljedičnost“. - Odlična je, duboko promišljena, precizno izvedena i režijska postavka cjeline filma. Moćan, precizan kadraž – istinski je udžbenik kadraža. Veoma dobar, racionalan, funkcionalan i ekspresivan mizanscen – istakao je Perović. Smatra da je teško ekranizovati literaturu, naročito vrhunsku, jer su umjetnosti drugačije, a samim tim i izražajna sredstva. - Doslovna ekranizacija je uvijek banalnost. Ovdje se na vanserijsko polazište sjajno nastavio scenario Borislava Mihajlovića Mihiza i Zdravka Velimirovića: zanatska besprekornost, dramaturška uvjerljivost – rekao je Perović.

ADAPTACIJA

Bez obzira na to što nije lako izaći iz sjenke tako velikog i značajnog romana, kaže Martinović, film treba posmatrati kao autonomno umjetničko djelo.

- Velimirović je, uz neminovna sažimanja, pokušao da jezik literature transponuje u jezik slika u pokretu. Učinio je i to da je bitnu ideju romana unekoliko pomjerio, tako da se njegov Ahmed Nurudin po motivima koji ga pokreću na akciju i unutrašnjoj strukturi u jednom dijelu razlikuje od onog kod kojeg prevladava resantiman. I jedan i drugi vode nas identičnoj spoznaji da je

svaki čovjek uvijek na gubitku – rekao je Martinović. Mogućnosti drugačije interpretacije, prema njegovim riječima, jesu jedan od razloga za upuštanje u složen proces adaptacije književnog djela. - Čini mi se da je Velimirović uspio u stvaranju tjeskobne atmosfere svijeta u kojem i zidovi imaju uši, a kojem nedostaje pravde i pravičnosti. Nesumnjiv kvalitet filma je izvanredna podjela na čelu sa sjajnim Vojom Mirićem, a treba pomenuti i našeg Veljka Mandića, koji je za ulogu Kara Zaima nagrađen za najbolju epizodu u jugoslovenskom filmu 1974. na Filmskim susretima u Nišu – rekao je Martinović. Uz „Lelejsku goru“ i „Dan četrnaesti“, kaže Martinović, „Derviš i smrt“ spada u najbolja Velimirovićeva ostvarenja. - Kada se „izduvaju“ sve filmske mode, kada trend prođe kao pjena dana, onda je moguće sagledati vrijednost svakog filma ponaosob na adekvatan način. Mislim da smo tek sada svjesni koliko je kinematografija one velike zemlje bila uzbudljiva i koliko vrijednih, a stilski različitih ostvarenja nam je ostavila u nasljeđe - ka-

zao je Martinović. Ističe da ima autora koji smatraju da složena književna djela nijesu podesna za adaptaciju jer su u literarnoj formi već dobila svoj savršen izraz.

- Tako Kjubrik u romanima mahom traga za upečatljivim likovima a ne, kako bi se očekivalo, za radnjom, dok Bergman smatra da su ove dvije umjetničke forme najčešće u sukobu, koji pripisuje drugačijem mehanizmu djelovanja književnosti u odnosu na film. U svakom slučaju, reditelj mora da pronađe sopstveni stil, koji odgovara zahtjevima filmskog medijuma, a na način koji će korespondirati sa elementima književnog djela kao polazišta – rekao je Martinović.

AKTUELNOST

Stijović vjeruje da je prva stavka na putu adaptacije književnog djela kao što je roman ,,Derviš i smrt“ njegovo dubinsko sagledavanje. Ističe da je Velimirović ,,na platno donio priču o čovjeku koji je u svojoj biti slab i u vječitoj dilemi, kritikuje sistem i prilagođavanje sistemu zarad sopstvene dobiti, preispituje razliku između onih koji za pravdu žrtvuju sebe i onih koji za nju žrtvuju druge“.

Suštinska vrijednost filma, smatra ona, dolazi iz vrijednosti istoimenog romana.

- Velimirović je uspio da na platno, kroz upotrebu drugačijih sredstava, prenese Selimovićev roman, dobro procijenivši koje njegove djelove preuzeti, koje štrihovati, kako ga estetski i idejno ne banalizovati, već iznijeti njegovu suštinu i postaviti pitanja, kako učiniti da priča o dervišu čiji je brat nepravedno ubijen te koji odlazi na svoj, možda krivi, put borbe za pravdu jednako rezonuje sa čovjekom 21. vijeka, nekoliko decenija od nastanka filma – rekla je Stijović. Velimirovićevo umijeće, prema njenim riječima, ogleda se u sveukupnom kreiranju svijeta koji donosi na platno. - Maestralna podjela glumačke

Voja Mirić kao Ahmed Nurudin u filmu „Derviš i smrt“

Reditelj Zdravko Velimirović

i. mandić

privatna arhiva

reditelja Zdravka Velimirovića

Martinović bi rado ekranizovao ,,Buku i bijes“, Stijović ,,Božanstvenu komediju“

Andro Martinović trenutno priprema film po kratkoj priči spisateljice Tijane Rakočević. Kada je svjetska književnost u pitanju, kaže da ima ,,različitih fantazija“.

- Od Foknerovog romana „Buka i bijes“, zbog jako izazovne strukture, do savremene francuske autorice Lejle Slimani, zbog izuzetnih likova i bliskog osjećanja za duh vremena u kojem živimo – rekao je Martinović. Sara Stijović je kazala da, ako bi hipotetički mogla da se u potpunosti oslobodi zamišljenih stega koje budžet filma donosi, otišla bi daleko i gradila svjetove koje nije vidjelaekranizujući Danteovu ,,Božanstvenu komediju“. - Vjerujem da bi to bio divan izazov - hoditi sa Vergilijem ruku pod ruku kroz čistilište i pakao, a čekati Beatriče da nam pokaže raj. Toliko mogućnosti za interpretaciju, bilo bi teško i predivno izabrati jednu - konačnu sliku triju svjetova, igrati se prostorima, geografijom i geometrijom, bojom i perspektivom, zamišljati kako zvuči raj, a kako miriše pakao… - kazala je Stijović.

ekipe koja svojom igrom donosi sav život i karakter zapisan na Selimovićevim stranicama; kostimska rješenja koja mnogo govore o junacima; scenografija koja doprinosi poimanju sistema, dogme i derviša unutar njega; originalna muzika koja dodaje kako dramskom, tako i poetičnom sagledavanju izabranih segmenata priče; mizanscenska rješenja koja u kombinaciji sa načinom kadriranja vizuelno prikazuju sistem i njegove mane, namjere i kontradiktornosti; dijegetički zvuk koji dijeli surovu realnost od prisjećanja… -kazala je Stijović. Odgovor na pitanje zbog čega danas u regionalnoj kinematografiji gotovo i da nema filmskih adaptacija romana Stijović vidi u tome što ,,traje doba autorskog filma i originalnih ideja“. Čak i prilikom apliciranja za različite projekte, prema njenim riječima, često možete naići na pitanje da li je film rađen po originalnoj ideji ili je adaptacija postojećeg djela. - Ne mogu sa sigurnošću reći da li postoji preferenca u od-

MARTINOVIĆ:

Nesumnjiv kvalitet filma je izvanredna podjela na čelu sa sjajnim Vojom Mirićem, a treba pomenuti i našeg Veljka Mandića

Pete večeri RUTA festivala izvedena predstava ,,Švejk“ Beogradskog dramskog pozorišta, u režiji Veljka Mićunovića

Rat nikada nije prestao

PODGORICA - Vrhunska izvedba komada ,,Švejk“ u režiji Veljka

Mićunovića, produkcija Beogradskog dramskog pozorišta, gromoglasan smijeh publike i aplauzi između scena, te rezonantan višeminutni aplauz nakon predstave obilježili su petu noć RUTA festivala.

Ova predstava ima dva predloška – nedovršeni roman Jaroslava Hašeka ,,Doživljaji dobrog vojnika Švejka u Prvom svjetskom ratu“ i dramski tekst Bertolta Brehta ,,Švejk u Drugom svjetskom ratu“.

Švejk je neko za koga se smatra da je lud, a ko bez dlake na jeziku izgovara najveće istine (bilo da se radi o ratu, politici ili fundamentalnim životnim pitanjima), zbog čega više puta biva pritvaran u zatvor i ludnicu

govoru, ali se razlika očigledno pravi, jer u suprotnom pitanje možda ne bi bilo ni postavljeno. Možda se ta razlika pravi ne bi li se uvidjelo da li prvog ili drugog fali, te da se jedno od dvoje na zanemari, ali informacija o porijeklu ideje filma je izgleda važna – istakla je Stijović.

NEDOSTACI

Filozofska razglabanja izgovorena na filmu, ističe Perović, u principu ne funkcionišu dobro - nijesu filmična. On je pohvalio savršen odabir glumaca za nekoliko epizodnih uloga, no smatra da postavka sa mnoštvom tada najvećih glumačkih imena Jugoslavije nije donijela bogatstvo i raznolikost izrazâ, karakterâ i temperamenata. - Izuzev nekoliko izuzetaka, pred nama je prilično bljedilo glumačkih izvedbi. Uz to, pošto je rađena nahsinhronizacija svih glasova, „tonska špalta“ često iskače i neuvjerljiva je, pogotovo što jasno iščitavamo da su glasovi nepripadajući osobama sa takvim i takvim likom, habitusom, karakterom. Svi glasovi su u istoj lagi, negdje između tenora i ponekog baritona, replike kazivane bez strasti, u sličnom ravnom tonu, bez dinamičkih promjena, bez prave ekspresije – kazao je Perović. Scenograf je, smatra Perović, odabrao niz vanserijski uzbudljivih ambijenata, pravih za ovaj film, ali u eksterijerima uočavamo i neke ovovremene građevine.

- Maska nije mnogo promijenila uobičajeni izgled glumaca, gledamo voštana, fino izbrijana lica, onakva kakva znamo iz naše stvarnosti, sa današnjim frizurama. Kostim je prilično folklorizovan, sva odjeća nova i ispeglana – rekao je Perović. No, sve rečeno što jesu objektivne falinke, ističe on, ne može da naruši snagu pitanja koja ovaj film otvara.

- Posebno u društvu koje, izgleda, voli da periodično ponavlja totalitarna ustrojstva i sve ono što iz njih slijedi – zaključio je Perović.

Andrija RADOVIĆ

Komad ima elemente istorijske drame i u par navrata služi se dokumentaristikom. Počinje atentatom na Franca Ferdinanda, a obuhvata događaje iz oba svjetska rata.

SUŠTINA

Predstava sadrži i karakteristike kabarea – između scena izvedeno je mnoštvo songova ironijskih tekstova koji, naglašavajući kontradiktornost i apsurd rata, neodoljivo podsjećaju upravo na Brehtove songove. Osim tekstova koji su ironijski, još veću apsurdnost dočaravaju vesele i pjevljive melodije koje slave rat. Scenografija se sastoji od plaforme koja je u centru scene. Na njoj su poređane čizme koje su, naslućuje se, jedini ostaci stradalih u ratu, dok se iza platforme nalazi kamp prikolica koja u predstavi ima funkciju kafane.

Prema riječima glumca Ozrena Grabarića, koji tumači lik Švejka, Mićunović i on su čitajući Hašekove knjige shvatili da se radi o nizu humorističkih događaja i uplašili se da predstava ne bude samo ,,geg na geg“. Cilj je bio svemu tome dati dublji smisao.

PODGORICA - Reditelj, scenarista i producent Džordž Lukas novi je laureat počasne Zlatne palme za životno djelo Kanskog filmskog festivala, a to priznanje će mu biti uručeno 25. maja na zatvaranju festivala.

Holivudski sineasta, koji u maju puni 80 godina, tako ulazi u društvo odabranih laureata. Prije njega nagradu za životno djelo dobili su i Harison Ford, Majkl Daglas, Tom Kruz, Džodi Foster, navodi se na stranicama Kanskog festivala.

Kanski festival ističe da sa zadovoljstvom odaje počast jednoj od najvećih ličnosti savremene kinematografije, čovjeku sa izuzetnom karijerom, koji spaja sjajnu zabavu i inovacije, mitologiju i modernu tehnologiju, prenosi Tanjug.

- Onda smo se uhvatili Brehta koji je pisao o Švejku u Drugom svjetskom ratu. Potom je došla ta ideja kojom sam se oduševio - o ratu koji neprestano traje i o Švejku kao nekome ko se stalno budi u ratovima – kazao je Grabarić. Ono što je Mićunović uradio, otkriva Grabarić, u prvom trenutku je odudaralo od onoga što je on isprva zamišljao.

- Ali kada sam pročitao, vidio sam da toliko ima smisla, toliko ima današnje perspektive... Tu su Prvi i Drugi svjetski rat i još nešto što evo, valjda, očekujemo - rekao je Grabarić, aludirajući na novi

planetarni sukob u jeku aktuelnih dešavanja u svijetu. Poruka koju su željeli da pošalju i suština komada, kazao je Grabarić, sadržana je u rečenici koju izgovara mala Sofi pred kraj predstave. - To je rečenica da rat nikad nije prestao, da je to samo jedan rat koji traje, sa povremenim pauzama – rekao je Grabarić.

KONTRATEŽA

Mićunovićevo pozorišno ostvarenje na krajnje interesantan način povezuje ljude, pse i ratove. Švejk je lik koji prodaje pse s pedigreom (barem tako tvrdi) u svom salonu ,,Kučkin raj“. Mnoge

scene iz prvog dijela predstave, Prvog svjetskog rata, ponavljaju se i u drugom kada je radnja prebačena na Drugi svjetski rat. Time se upečatljivo dočarava kontinuitet istorijskih ponavljanja koji podrazumijeva permanentno ratovanje. Pomenute scene često u drugom dijelu komada dobijaju potpuno drugu konotaciju, poput rasprave o rasama, koja u scenama Drugog svjetskog rata suptilno problematizuje pitanje arijevstva i rase kao Hitlerove opsesije. Švejk je neko za koga se smatra da je lud, a ko bez dlake na jeziku izgovara najveće istine (bilo da se radi o ratu, politici ili fundamentalnim životnim pitanjima), zbog čega više puta biva pritvaran u zatvor i ludnicu. On je kontrateža poludjelom, krvoločnom svijetu koji je izgubio smisao za humor i konstantno srlja u ratove. Njegov lik ostaje do kraja nedokučiv, što je svjesna namjera reditelja – ne možemo biti sigurni da li je zaista lud, iako njegove ekspresije, način govora i određeni postupci idu u prilog toj tezi. Jer, ako je on lud – onda je jedan takav, zaraćeni svijet normalan. Dugo nakon izvođenja u glavi su ostale da odzvanjaju Švejkove riječi: ,,Možda je svijet normalan, a ja zaista lud“. Osim Ozrena Grabarića, glumačku podjelu čine: Milutin Milošević, Milutin Dapčević, Miloš Lazarov, Vanja Nenadić, Dunja Stojanović, Iva Ilinčić, Ivana Nikolić i Ivana Vukmirović A. RADOVIĆ

Kanski festival odaje počast poznatom reditelju

Povodom te značajne nagrade Lukas je naglasio da je festival u Kanu uvijek imao specijalno mjesto u njegovom srcu. - Bio sam iznenađen kada je moj prvi film „THX-1138“ izabran da bude prikazan u tada novom programu posvećenom rediteljima. Od tada, vraćao sam se festivalu u različitim ulogama, kao pisac – scenarista, režiser ili producent. Zaista sam počastvovan ovim specijalnim priznanjem, koje mi znači mnogo - naveo je Lukas. Festival u Kanu počinje 14. maja. R. K.

Scena iz predstave „Švejk“

Sutjeska protiv Arsenala za šampionske snove

PODGORICA – Arsenal i Sutjeska igraju danas posljednji meč 30. kola Meridianbet 1.CFL.

Dva tima igrala su ove sezone sva tri puta neriješeno –Tivćani su prebrinuli brigu o opstanku, dok Sutjeska vodi bitku za Evropu, a mogla bi potpuno da ,,zakuva“ trku za titulu jer bi je pobjeda dovela na dva boda zaostatka za Budućnošću i Dečićem. - Arsenal je dobra ekipa, spoj mladosti i iskustva. Sigurno je da imaju kvalitet, a to trenutno ne pokazuje tabela. Svjesni smo kakav nas zadatak čeka. Idemo motivisani da pokušamo da nastavimo pozitivan niz, iako smo svjesni da neće biti lako – kazao je Vuk Striković, ofanzivac Sutjeske. MiljanRadović je po povratlu u matični klub uspio da ,,trgne“ tim.

PREMIJER (33. KOLO)

- Neće biti lako do kraja, svi se bore za nešto, tako da će u svakom meču biti posebno teško. Arsenal igra dobro u Tivtu i neće biti jednostavno. Ali, u dobroj smo formi i nadam se da ćemo zadržati taj niz – objasnio je trener Sutjeske. Gosti će biti oslabljeni – u timu zbog kartona nema Pavlovića i Babića, ali bez obzira na to Radović je optimista. - Pokazalo se da imamo širok sastav, iz utakmice u utakmicu igrači dokazuju kvalitet i to me raduje. Nadam se da ćemo nastaviti sa dobrim partijama. Smanjili smo bodovni zaostatak za konkurentima, ali razmišljamo samo o sebi, drago nam je da smo popravili bodovni saldo i samo na to smo koncentrisani. Želimo Evropu i nadam se da ćemo taj cilj ispuniti – objasnio je Radović. R. P.

Odigrana četiri meča 29. kola Druge lige Vodeći tandem ne posustaje

PODGORICA – Bokelj i Otrant nastavljaju uzbudljivu trku za prvo mjesto – vodeći tandem Druge lige upisao je pobjedu u 29. kolu Druge lige.

Rezultati i tabela

Otrant – Internacional 1:0

Bokelj – Lovćen 3:0

Kom – Iskra 0:1

Podgorica – Igalo 0:1

Nedjelja BERANE: Berane – Grbalj (16h)

MERIDIANBET 1. CFL

PODGORICA – Dečić je u utorak protiv Budućnosti imao šansu da joj odmakne šest bodova i riješi šampionsku trku u Meridianbet 1. CFL, a juče se prednost potpuno istopila.

Tuzani su poraženi u Petrovcu (2:1), dok je Budućnost nakon preokreta kod kuće savladala Rudar (3:1), pa su dva tima ponovo izjednačena na vrhu Meridianbet 1. CFL. ,,Plavi“ su prvi zbog bolje gol razlike, ali da se sada završava prvenstvo šampion bi bio Dečić jer je uspješniji u međusobnom skoru.

Kiks ekipe Milorada Pekovića obradovao je i Sutjesku koja bi u slučaju trijumfa na današnjem gostovanju Arsenalu stigla na samo dva boda zaostatka za vodećima.

1. Bokelj 29 19 8 2 55:21 65

2. Otrant O. 29 18 9 2 45:17 63

3. Podgorica 27 12 7 8 44:32 43

4. Grbalj 28 10 9 9 36:37 39

5. Lovćen 29 9 8 12 30:49 35 6. Igalo 29 9 7 13 33:33 34

Sutjeska (3-4-3)

Stadion Arsenala. Kapacitet: 1.500.

Sudija: M. Bošković. Pomoćnici: S. Jovanović i J. Došljak.

Početak: 14 časova

Zogović

Manojlović

Obradović

Kort

Vučić

Trener

Ćetković

Montenegro

Nikač

Dakić Šahman

Tučević Mugoša

MarkovićBatrović Kalezić

Grivić

Pajović

Rudović Krstović

Simić Bulatović

Giljen

Savršena subota za Siti

Uspješna subota za Mančester siti – ,,građani“ su uoči revanša sa Real Madridom u četvrtfinalu Lige šampiona lako savladali Luton (5:1) i makar na dan došli na prvo mjesto Premijer lige.

Pep Gvardiola uspio je da odmori nekoliko važnih igrača jer FilFoden, Rodri i Bernardo Silva nijesu ulazili u igru, pa je na ,,Etihadu“ sve spremno za veliki okršaj sa ,,kraljevskim klubom“ u srijedu. Siti ima dva boda više od Arsenala i Liverpula, koji se odigrali utakmicu manje.

„Tobdžije“ danas dočekuju Aston Vilu (17.30 h), dok su „redsi“ domaćini Kristal Palasu (15 h).

Aktuelni šampion poveo je autogolom Hašioke u drugom mi-

nutu, na 2:0 je u 64. sjajno povisio MateoKovačić, a efektno se u nadoknadi upisao njegov sunarodnik Joško Gvardiol Između tih pogodaka strijelci su bili Erling Haland iz jedanaesterca i Doku, kojem je asistent bio Gvardiol. - Blizu smo plasmana u Ligu šampiona. Ljudi će reći: ma daj, Pep... Ali to je prvi cilj koji morate da ostvarite. Uz poraz Totenhema od Njukasla (4:0), još smo bliži tome. Najveći cilj svake sezone je da se plasirate u Ligu šampiona – dao je Pep Gvardiola neobičnu izjavu. - Pričali smo s igračima koliko je nevjerovatno što smo na ovoj poziciji i ove sezone. Kakva je to privilegija! Nakon svega što smo uradili prethodnih sezona, ponovo se borimo za trofej

Premijer lige. Protiv Reala ćemo imati šansu da se plasiramo u polufinale Lige šampiona i sva energija je usmjerena je to, a potom ćemo u subotu igrati polufinale FA kupa sa Čelzijem – dodao je Gvardiola. Njukasl je deklasirao Totenhem (4:0) i na diobi je šestog mjesta sa Mančester junajtedom koji je uzeo samo bod na gostovanju Bornmutu (2:2).

Bokelj je pred svojim navijačima bio ubjedljiv protiv Lovćena 3:0 (2:0). Pepić i Vukčević su pogađali mrežu Cetinjana u prvom dijelu igre, a u drugom se u strijelce upisao Mirković. Otrant je na svom terenu opravdao ulogu favorita protiv Internacionala - 1:0 (1:0). Kako se ispostavilo, trenutak odluke dogodio se u 16. minutu, kada je po ko zna koji put ove sezone Anđelo Rudović postigao pogodak odluke. U samom finišu utakmice, igrač gostiju Kumburović dobio je drugi žuti karton, ali Ulcinjani to nijesu iskoristili da dođu do ubjedljivije pobjede. U preostala dva meča u Podgorici slavili su gosti. Iskra je na

Zlatici pobijedila Kom pogotkom Ognjena Rolovića u 12. minutu, čime su Danilovgrađani stigli do važnih bodova u borbi za spas. Igalo je srušilo neugodnu tradiciju i prvi put slavilo na stadionu Podgorice –1:0. Igalo je do brejka došli pogotkom Miloša Perovića u 67. minutu, koji je sjajno završio kontru svog tima. R.P.

BUNDESLIGA (29. KOLO): Štutgart silan u derbiju

,,Švabe“ prizemljile ,,orlove“

Mornar je opravdao ulogu favorita protiv Mladosti (5:1), primakao se Sutjesci na bod zaostatka i sačuvao snove o Evropi, dok je Jedinstvo praktično pred vratima baraža nakon trijumfa protiv Jezera (2:0) za koje će evropska scena, ipak, biti daleko.

PREOKRET ŠAMPIONA

,,Samo titula“ – poručivali su navijači Budućnosti još dok su se ,,plavi“ mučili sa Rudarom pod Goricom, da bi na kraju meča – poslije pobjede svog tima i dobrih vijesti iz Petrovca – zapjevali ,,Budućnost će biti šampion“.

Izgledi za to nijesu mali, naprotiv, ali da bi došlo do takvog epiloga tim Ivana Brnovića moraće svaki naredni meč da odigra bolje nego jučerašnji sa Rudarom.

- Gledamo samo sebe, ne interesuju nas druge ekipe – prokomentarisao je Brnović nakon pobjede.

Milija Savović Trener Miljan Radović Štutgart je dominirao protiv Ajntrahta u derbiju 29. kola Bundeslige. Švabe su kod kuće savladale rivala iz Frankfurta 3:0, a potop gostiju je najavio Serhu Girasi u 11. minutu. Pomoćni sudija je signalizirao ofsajd, ali je nakon provjere VAR konstatovao da je gol bio regularan. Domaćin nije dugo čekao na drugi gol, nakon greške Robina Koha, sjajni Denis Undav, 16. golom u sezoni, je povećao prednost na 2:0. Isti igrač je do kraja prvog poluvremena asistirao Levelingu za 3:0. Do kraja meča domaćin je sačuvao prednost i sa tri boda se izjednačio sa Bajernom, koji je zbog bolje gol razlike sačuvao drugu poziciju. Na ,,Alijanc areni“ Bajern je pobjedom protiv Kelna odložio šampionsku promociju Bajera. Tim iz Minhena je slavio 2:0, igrao onoliko koliko je trebalo i čuvao se za revanš četvrtfinala Lige šampiona sa Arsenalom. Okršaj dvije Borusije je pripao onoj iz Dortmunda. Gosti su

Dva puta su „crveni đavoli” gubili - golovima Dominika Solankea i DžastinaKlajverta, a a remi su ostvarila zahvaljujući dvostrukom strijelci BrunuFernandešu Notingem forest je remizirao sa Vulverhemptonom (2:2), Barnli je igrao 1:1 sa Brajtonom, dok je Brentford bio bolji od Šefild junajteda (2:0). Ne. K.

Strateg aktuelnog prvaka i novog lidera napravio je šest promjena u startnih 11 u odnosu na derbi sa Dečićem četiri dana ranije, kada je Budućnost u 80 odsto meča dominirala. Protiv Rudara je to izostalo, naročito u prvom poluvremenu, ostavljano je previše prostora između linija nakon mnogo pogrešnih pasova, ali gol gostiju nije ,,pao“ iz neke takve pukotine, već iz šuta nakon prekida. Andrija Bulatović izveo je korner, Miloš Raičković odbio loptu ponovo na nogu veziste Rudara, a potom bio preblag u duelu i omogućio omladinskom reprezentativcu Crne Gore da efektno pogodi dalji gornji ugao sa 20 metara iskosa lijevo. Četiri minuta prije toga Despotović je iz voleja sa 11 metara šutirao preko gola, da bi u 18. poslije centaršuta Grbića odložio loptu Adžiću koji je samo poslao loptu do golmana. Odvažno je djelovao Rudar pod Goricom, pozicija na tabeli mu je to i ,,sugerisala“ bez obzira na to što je igrao na terenu aktuelnog šampiona - u 21. minutu poslije lijepe akcije Živković je sa 10 metara gađao pored dalje stative, u 26. je šut Bulatovića zaustavio Sekulović, da bi vezista Pljevljaka za(4-2-3-1)

protiv Menhengladbaha slavili 2:1 i sačuvali poziciju koja ih vodi naredne sezone u LŠ. Lajpcig je lagano odradio posao protiv Volfsburga – 3:0, a mrežu gostiju prvi je pogodio u 13. minutu Dani Olmo Borba za ostanak je lakša kada se protivnik kući isprati sa četiri gola. Domaćin je, istina, primio prvi gol, a nakon početnog šoka odgovorio je sa četiri. Hofehajm nije imao rješenja za sjajnu igru Majnca. U posljednjem meču 29. kola

Bajer će danas (17.30 h) dočekati Verder i pobjedom bi osigurao prvu titulu u klupskoj istoriji. A.M.

Serhu Girasi

BUNDESLIGA

Sutjeska ima veliku šansu u Tivtu

Fudbal

Stadion: Pod Goricom. Gledalaca: 300.

Sudija: Dalibor Vujisić (Podgorica)

Golovi: 0:1 Bulatović u 13, 1:1 Bojović u 45+3,

tim iz kornera ciljao pravo pod prečku, ali je Pavličić spriječio još jedan evrogol igrača koji je zbog povrede glave morao da završi meč u 36. minutu. Živković je u 42. imao šansu za 0:2 – bio je neprecizan s oko 11 metara.

Vezista Rudara je na kraju poluvremena ,,pomogao“ Budućnosti da izjednači – u trećem minutu nadoknade izgubio je loptu uz desnu aut liniju na polovini igrališta, Grbić je vodio do šesnaesterca i predao u noge Ivanu Bojoviću čiji je udarac završio u daljem uglu gola

Vuksanovića

Ivan Brnović je u prvom dijelu morao da zamijeni Ignjatovića zbog povrede, šansu je dobio Stefano Almeida i još jednom bio ,,džoker“ koji je napravio razliku.

Despotović je iskusno čuvao loptu na 15 metara od gola, vratio je do Brnovića, novopečeni reprezentativac Crne Gore odigrao dobar pas na stranu za Almeidu, a Brazilac se varkom namjestio na šut lijevom nogom i od stative efektno zatresao mrežu. ,,Plavi“ bi još lakše disali da je u 67. kapiten Grbić sa nekoliko metara glavom iskoristio zicer koji mu se ukazao poslije loše procjene Vuksanovića i pasa Ivanovića, ali ipak nijesu morali da brinu za pobjedu jer su imali sreće 11 minuta kasnije. U namjeri da doda loptu golmanu ili je pošalje u korner ka-

ko bi otklonio opasnost, Simo Popović je sa sedam-osam metara zatresao sopstvenu mrežu. Bizaran autogol za ovjeru trijumfa ,,plavih“. Čuvar mreže Rudara Milisav Vuksanović spriječio je četvrti gol domaćina nakon pokušaja Grbića, koji je dobio ovacije po izlasku iz igre. - U prvih 10 minuta radili smo ono što i na prethodnom meču i što će biti naš model ubuduće, a onda je Bulatović dao sjajan gol i Rudar je narednih 1520 minuta bio bolji i prijetio. Imali smo sreće, a i Pavličić je dobro branio. Do kraja poluvremena smo napadali, dali gol u nadoknadi, da bi u nastavku do izražaja došao naš kvalitet u svim segmentima igre, na fizičkom planu i individualno – kazao je trener Budućnosti Ivan Brnović. Isti rivali sastaće se pod Goricom u srijedu, u prvom meču polufinala Kupa.

VELIKI KIKS TUZANA

POD MALIM BRDOM

Veliki kiks Dečića pod Malim brdom - Petrovac je na stadionu ,,Mitar Mićo Goliš“ trijumfovao rezultatom 2:1 (1:0). Da Dečić neće imati lak posao bilo je jasno na startu – igrao se 12. minut kada su domaći poveli na nesvakidašnji način. Drešaj je sa ivice šesnaesterca glavom poslao loptu u sopstvenu mrežu, želeći da je vrati golmanu Nikiću. Od tada su Tuzani

bili opasniji, u nekoliko navrata su mogli da izjednače, ali se do kraja prvog dijela rezultat nije mijenjao. Čekao se još veći pritisak gostiju u nastavku, ali umjesto toga Dečić je primio još jedan golu 60. minutu. Malešević je primorao Nikića da drugi put vadi loptu iz mreže i Tuzani su bili u preteškoj situaciji. Kakva-takva nada, istina, ukazala se u 78. minutu, Dečić se vratio donekle u meč - Drešaj je centrirao, a loptu je skrenuo ka golu Anel Asović i bilo je 2:1. Tuzani su pritiskali žestoko do kraja, u finišu su poslije isključenja Draška Božovića ostali sa desetoricom, kao i bez bodova - prvi put nakon šest utakmica.

MORNAR UBJEDLJIV

Mornar je gubio protiv Mladosti, a na kraju stigao do ubjedljivog trijumfa od 5:1. Gosti su dobro ušli u meč, Barani bili gotovo bez mogućnosti da naprave nešto ozbiljnije, a u 27. minutu gosti su poveli. Jovanović je poslao loptu u peterac, stigla je do Maraša koji ju je sa gol linije poslao u mrežu. Ipak, Barani su do odmora preokrenuli – u 32. minutu je BalšaVukotić pogodio nakon odbitka, da bi tri minuta kasnije MilanVušurović dao gol poslije kornera. Tek što je počelo drugo poluvrijeme, Škrijelj je sjajno poslao loptu ka Ondon-Mbau, koji se dao u kraći prodor, oslo-

bodio čuvara, a zatim efektnim šutem povećao na 3:1. Da Mladost nema čemu da se nada postalo je jasno u 60. minutu. Vušurović je asistirao, a Balša Vukotić pogodio drugi put, da bi ubrzo pogodio i Kujundžić, nakon još jedne asistencije Škrijelja.

JEDINSTVO SIGURNO

U BARAŽU

Od Jezera do Jezera – Jedinstvo je nakon osam utakmica bez trijumfa konačno prekinulo negativnu seriju. Posljednji put Bjelopoljci su slavili upravo protiv Jezera. Tim Vuka Bogavca 99 odsto će

Stadion: SRC ,,Topolica“. Gledalaca: 500.

Sudija: Radoje Pajović (Podgorica).

Golovi: 0:1 Maraš u 27, 1:1 Vukotić u 32, 2:1 Vušurović u 35, 3:1 Ondong u 47, 4:1

Vukotić u 59, 5:1 Kolundžić u 63.

Žuti

Popović

Vušurović

(od 68.Kiši)

Vukotić

(od 63. Đurišić)

Ondong Mba

(od 68. Vujačić)

Dubljević

Baošić

Ljutica

Stevanović

Ćetković

(od 63. Kolundžić)

Kaluđerović

(od 63.Seratlić) Škrijelj

Ličina

Kovačević

Jovanović

Vuljaj

(od 60.Vukčević)

Neto

(od 68.Vujisić)

Đurović

Badnjar

Radusinović

(od 60. Vuković)

(od 60. Došljak)

igrati baraž za opstanak jer ima sedam bodova vipe od posljednjeplasiranog Rudara, dok se Jezero udaljilo od Evrope. Jedinstvo je u 43. minutu došlo do gola - nakon kornera Momčilo Dulović glavom je poslao loptu u Kastratovićevu mrežu. Domaći navijači već su spremali slavlje kada je sve dileme otklonio Sead Dacić golom u trećem minutu nadoknade. R. P – Ne. K.

Petrovac

2

1 Dečić

1 0

Žuti kartoni: Pešukić, Đuričković, Bakić, Adžović (Petrovac), Augusto, Balić, Đoljaj, Božović, Gavrić (Dečić).

Petrovac Dečić

(od 88. Božanović)

Đoljaj (od 56. Šarkić)

Camaj (od 56. Gavrić)

Zorić

(od 46. Stijepović)

Ujkaj

Božović

Drešaj Đeljaj

D.

Pobjedom od 3:0 odbojkaši Budve poveli 1-0 protiv Budućnosti u finalu

Ćinćur: Idealno smo otvorili seriju

Budve poveli su 1:0 u finalnoj seriji plej-ofa za odbojkaše pošto su u tri seta, na svom terenu, pobijedili Budućnost volej. Osim u drugom setu, u kojem su gosti pružili otpor do samog kraja, tim Miljana Boškovića je kontrolisao igru i rezultat i zasluženo pobijedio na startu serije…

- U prvom setu smo ispoštovali dogovor iz svlačionice. Već u drugom setu smo ušli u njihov ritam i zato je bilo neizvjesno. Od sredine trećeg seta smo se odvojili i igrali našu igru - kazao je trener Budvana Miljan Bošković za RTCG. Srednji bloker Budvana Matija Ćinćur je kazao da je njego-

va ekipa finalnu seriju „otvorila na idealan način“.

- Napravili smo lijepu uvertiru pred drugu utakmicu u Podgorici – kratko je dodao Ćinćur. Dejan Radić, trener Budućnosti, nije, razumljivo, zadovoljan izdanjem ekipe.

- Očekiv ao sam puno više. Osim u drugom setu, koji je bio neizvjestan, i u kojem smo pružili neku igru, mada smo i tu mogli bolje, nijesmo bili ravnopravni. Sada moramo malo da se odmorimo i da od neđelje ponovo razmišljamo, da se pripremimo i da se u drugom meču u Podgorici prikažemo u boljem izdanju - kazao je Radić za RTCG. Trener Podgoričana ističe da je u prvom meču bila slabija re-

Međunarodni stonoteniski turnir u Podgorici Mia Živanović bronzana

PODGORICA - Crnogorska stonoteniserka Mia Živanović, osvojila je bronzanu medalju u konkurenciji mješovitih parova na velikom međunarodnom stonoteniskom turniru – WTT Youth Star Contender u Podgorici. Do pobjedničkog postolja došla je u konkurenciji stonotenisera do 15 godina, u paru sa Robertom Istrateom iz Rumunije. Živanović i Istrate u polufinalu poraženi su od kineske kombinacije Hek Sen Li i Rui Ksvan Jao 3:0, po setovima 11:5, 11:3 i 11:3. Živanović je plasmanom na pobjedničko postolje postala najuspješnija crnogorska predstavnica na turniru, čiji je organizator Stonoteniski savez, u saradnji sa Svjetskom stonoteniskom asocijacijom. Crnogorski stoni tenis na turniru u Podgorici predstavljali su juniori Stefan Radonjić i Jakša Krivokapić i kadeti Feđa

Taljanović i Andrija Rašović. U ženskoj konkurenciji takmičile su se juniorke Suzana Milošević i Kristina Šebek i kadetkinje Anastasija Vujović, Nikolina Maksimović, Mia Živanović i Dunja Vlahović. Predvodili su ih selektori Saša Dragaš(stonotenisera) i Dijana Zonjić (stonoteniserki). Turnir je okupio 108 takmičara iz 21 države. R.P.

alizacija kontranapada, zbog koje „plavi“ nijesu uspjeli da osvoje drugi set.

- Najviše su nam nedostajali poeni iz kontranapada, da spustimo loptu na teren. Imali smo odličnu zaštitu bloka, ali nijesmo uspijevali da osvojimo poene iz teških situacija. Na tome ćemo da radimo do utorka, nadamo se da ćemo to da popravimo - zaključio je trener „plavih“.

Budvani i ove godine dominiraju na domaćoj sceni, jer su doživjeli samo jedan poraz (u Bijelom Polju od Jedinstva u ligaškog dijelu), a pet puta u isto toliko mečeva su pobijedili Budućnost. Sve to uz dosta mladih i talentovanih igrača, ali i nekoliko iskusnih (Balša Radunović, Ivan Ječmenica, Aleksandar Minić, Nikola Radonić, Srbin Lazar Močić…)

Istakao je da će dati sve od sebe da Budvu vrati na nekadašnji nivo...

- Imamo iskusne pojedince, a prvi put u istoriji Budve imamo sve domaće igrače, sem libera, a imamo više od 10 igrača iz Budve, što se prvi put dešava ovdje. Trudimo se da vratimo odbojku u Budvi na nekadašnji nivo, od toga će dobro biti i reprezentaciji. Težak je to posao, izazovan, ali borićemo se sa tim - kazao je Bošković. Drugi meč igra se u utorak u Podgorici. S. J.

Prvenstvo Crne Gore i Balkana u polumaratonu

Na startu 550 takmičara

PODGORICA – Danas će u Nikšiću biti održan sedmi ostroški polumaraton i 13. prvenstvo Balkana u polumaratonu za muškarce i žene, kao i prvenstvo Crne Gore u polumaratonu za muškarce i žene za 2024. godinu. Za ovogodišnju manifestaciju prijavilo se više od 550 takmičara iz 15 zemalja svijeta. Start trke je, kao i do sada, ispred Sabornog hrama u Nikšiću. Izuzetno atraktivna, ali i zahtjevna staza takmičare vodi ulicama grada Nikšića, potom nastavlja Bulevarom 13. jula, proteže se preko impozantnog Carevog mosta, nastavlja starim putem za Podgoricu, pa sve do porte Donjeg manastira Ostrog, gdje je cilj trke. R. P.

Danas prvenstvo Crne Gore u karateu za poletarce, pionire i nade

U Baru na tatamiju 441 takmičar

PODGORICA - Prvenstvo Crne Gore u karateu za poletarce, pionire i nade biće održano danas u Baru, a najavljeno je učešće 441 takmičara iz 34 kluba.

Pravo nastupa na Prvenstvu imaju takmičari rođeni od 2011. do 2017, pravilno registrovani u 2024. godini.

-Obaveza takmičara, odnosno klubova je da obezbijede zaštitnu opremu, ljekarski pregled ne stariji od šest mjeseci, polisu osiguranja i kotizaciju - piše u saopštenju Karate saveza. Navodi se da svako godište predstavlja posebnu takmičarsku grupu. -Takmičar u pojedinačnoj kon-

kurenciji može nastupiti samo u svom godištu - piše u saopštenju.

Takmičari će se nadmetati u katama i borbama pojedinačno, a ekipno samo u katama. Takmičenje u dvorani „Topolica“ počeće u devet sati i trideset minuta, a biće održano na četiri borilišta. R.P.

Slaba ofanzivna igra rukometašica Crne Gore u porazu

Da bi se utakmica dobila, moraju se davati golovi, a Crna Gora je u porazu od Njemačke 28:24, u drugom meču kvalifikacija za odlazak na Olimpijske igre, postigla samo sedam do odmora. Do kraja su ,,lavice“, koliko-toliko, u finišu odigrale bolje u ofanzivi, ali sve to nije bilo dovoljno da se dođe do velike pobjede.

DO ODMORA MALO

LOPTI ZA KRILA

Neprepoznatljiva igra našeg tima, možda i jedna od najslabijih, bez konkretnih ideja u napadu, uz čak 11 promašenih zicera, odrazila se na rezultat i na ogromnih ,,plus deset“, u 43. minutu, za domaćina turnira.

- Krenuli smo loše, primili tri gola iz kontri, vraćali smo se cijelu utakmicu, ali i borili se. Nadam se da ćemo danas biti još bolje. Znamo da nas Slovenija sprema, i mi njih, a i znamo koji je cilj. Dali smo sve od sebe, vratile smo se i nakon minusa od 10 golova, ali ziceri su nas koštali, kao i laki golovi poraza - kazala je Metea Pletikosić

DŽABA DOBRA ZONA ,,Lavice“ će danas sa Slovenijom igrati za plasman na OI, a uz ovakvu igru, mada ni igračice selektora Dragana Adžića se nijesu proslavile na premijeri sa Njemicama, biće teško doći do četvrtog uzastopnog plasmana na Igre. Crnogorke su juče podbacile, svijetle tačke su bile Armel Atingre (10 odbrana), Pletikosić sa devet golova bez promašaja i, kao i uvijek, Tatjana Brnović, koja je u oba pravca davala sve što je mogla za pobjedu svog tima. Nažalost, do odmora sa krila su upućena samo tri šuta (postignut gol), a Dijana Mugoša nije ni bila u prilici da zaprijeti golmanki Katarini Filter (14 odbrana od 30 šuteva). Sve što su dobro radile u zoni, nijesu uspijevale da realizuju u napadu. Od pokretljive i snažne defanzive domaće nijesu ni dolazile do dobrih prilika da šutiraju sa devet metara ili da proture loptu do pivotkinja. Uglavnom su na individualnom kvalitetu tražile igru ,,jedan na jedan“ koja im je donijela u 13. minutu četvrti sedmerac za 5:3. Julija Maidhof je golovima sa sedam metara čuvala mir svojoj ekipi, a velike probleme, kada je ušla na teren, počela je da pravi Alina Grejsels. Srednji bek njemačke reprezentacije je sa prvim dodirom lopte asistirala za 6:3, a u sljedećem napadu je bila precizna za ,,plus četiri“. I upravo je ovo bio prvi pogodak, u 16. minutu, iz igre ,,šest na šest“. Minut kasnije je selektorka Popović odlučila da do kraja poluvremena napada njemačku odbranu sa sedam igračica, što u početku nije donijelo željeni napredak. ,,Lavice“ su do prvog gola stigle tek iz

Slovenijom posljednja šansa za

Rezultat

2. KOLO

Crna Gora - Njemačka 28:24

Slovenija -

na Olimpijske igre u Francuskoj

petog napada. Do kraja poluvremena Pletikosić je namjestila ruku...

KASNO BUĐENJE

U nastavku meča domaće su serijom 4:0 (za tri i po minuta), povele 15:7, a golmanka Filter je u tom trenutku od mogućih

18 odbranila 12 šuteva! Neraspoloženje u napadu reflektovalo se i na način što je pet igračica postiglo prvih 20 golova! Pokušavala je selektorka raznim varijantama, ali sa manjom rotacijom je bilo teško zamisli sprovesti na terenu, da

– Odbojkaši

porazu od Njemačke u drugom meču kvali kacija za Olimpijske igre

POPOVIĆ: Zadovoljna

sam i borbom i davanjem na terenu do samog kraja

Selektorka Bojana Popović smatra da su ovakva utakmica i snažan rival bili potrebni njenim igračicama kako bi sjutra sa Slovenijom odbrambeno bili na istom, čak i boljem nivou.

- Od samog starta smo dali do znanja da neće biti lako, rezultat je u prvih 15 minuta bio nizak, a dobra odbrana nas je dovela do toga. Čitavo vrijeme smo se vraćali zahvaljujući dobroj odbrani, a napad je na momente funkcionisao. Onda kada i nije funkcionisao, stvarali smo šanse, ali i mnogo zicera smo promašili, posebno sa desne strane, odnosno i široko i sa krila. Što nas je dovelo do toga da se Njemice odlijepe. U posljednjih 20 minuta smo stabilizovali napad, i te šanse koje smo stvorili smo dali - rekla je Popović.

Odbrana je bila na dobrom nivou, istakla je Popović.

- Zadovoljna sam zbog mnogo odbrambenih stvari, zadovoljna sam i borbom i davanjem na terenu do samog kraja utakmice. Utakmica kao utakmica nam je donijela mnogo toga zbog onoga što sjutra slijedi da se osjećaju malo bolje.

Slijedi najvažniji meč sa Slovenijom za plasman na OI.

- Znali smo da smo i danas dobili ili odigrali neriješeno sa Njemačkom, da moramo sa Slovenijom da idemo na pobjedu. Mora da se dobije utakmica da bi se otišlo na OI. Danas smo osjetile pravog protivnika koji će nas i sjutra sačekati.

TATJANA BRNOVIĆ: Znamo put do cilja

- Poraz nam, u suštini, ništa ne mijenja, protiv Slovenije idemo na pobjedu i to je naš cilj i naša želja. To je naša ambicija - pod moranjem.

Borile smo se do kraja, smatram da smo imale dobru igru, ali je loša bila realizacija. Iz ove utakmice prenijećemo pristup, srčanost,

borbenost i dobru odbranu

- kazala je Tatjana Brnović Mnogo bolja realizacija je potrebna u današnjem, posljednjem meču sa Slove-

nijom u Njemačkoj. - Čeka nas meč odluke, motiva i želje neće faliti sa obje strane. Želimo da pokažemo zbog čega smo došle u Njemačku. Koliko želimo plasman na OI, a način znamo.

Dvorana: ,,Ratiofarm arena“

Gledalaca: 5.200

Sudije: Alvares i Bustamante (Španija)

Sedmerci: Crna Gora 7-6, Njemačka 7-6

Isključenja: Crna Gora 4, Njemačka 6 minuta

CRNA GORA NJEMAČKA

RajčićAtingre (10 odbrana)

MarsenićPletikosić 9 (5)

Mugoša 4 (1)

Ćorović -

Slovenke silne protiv Južnoamerikanki, zbog ubjedljive gol razlike i remi ih vodi u Francusku

,,Lavicama“ danas protiv Slovenije samo pobjeda igra za Pariz. Slovenke su juče očekivano bile ubjedljive protiv Paragvaja - 32:14 i zbog visoke gol razlike protiv Južnoameričke reprezentacije, dovoljan im je remi za prolaz. - Izuzetno sam zadovoljan načinom na koji je ekipa ušla u meč. Paragvaj je izuzetno nezgodan tim za pripremu i igranje, a to

razbudi svoje igračice, a pošlo joj je od ruke, očigledno kasno, kada je domaćin u 47. minutu vodio 23:14. Tada su ,,lavice“ opustile ruku, uz sigurniji napad, stizali su i golovi. Prednost

njemčkog tima se topila, ali za preokret nije bilo vremena. - Znali smo, u neku ruku, da će utakmica sa Slovenijom da odluči putnika za Pariz. Došli smo i najviše zbog ove uta-

su igračice već pokazale protiv Crne Gore. Način na koji su djevojke kontrolisale utakmicu je ključno za ono što nas danas čekaistakao je selektor Dragan Adžić

kmice. Ponosna sam na borbu koju smo pokazale protiv Njemačke. Mislim da smo kvalitetno odigrale meč, a da je Njemačka na našim greškama slavila. Nema razloga da

Ana Abin smatra da će danas pobijediti ona ekipa koja pokaže veći stepen koncentracije. - Najvažnija je glava, a svi smo veoma motivisani i znamo šta je naš cilj.

tugujemo, bićemo spremnije i jače. Ulog su Olimpijske igre, došli smo za vizu i želimo kući da se vratimo sa kartom za Pariz - poručila je Itana Grbić Ana MARKOVIĆ

Iz mog ugla

Moramo za 70 odsto da igramo bolje

Jovanka Radičević, bivša reprezentativka Crne Gore

- Slab napad, bez ideja, puno promašenih zicera... Ono što me najviše zabrinjava je to što bez razloga sa nervozom ulazimo u utakmice. Dozvoljavamo sebi da nas sudijske odluke poremete i da trošimo energiju na takve stvari. I onda se konstantno boriš sebe da vratiš. Počele su đevojke, kod minusa od devet golova, kada su vidjele da nemaju šta da izgube, da igraju, a žao mi je što nijesmo iskoristili odbrane Armel Atingre. Moramo da budemo realni - nemamo kvalitet, u smislu da smo jači od Njemica koje upravo imaju izuzetan individualni kvalitet. To su igrači koji iz neizgrađenih situacija sebi mogu da dozvole šuteve. Što sa nama nije slučaj. Moramo da igramo duži i strpljiv napad i da tražimo šansu na ivici pasivnog, čak i kad je pasivno. Imali smo neke šanse koje smo promašili. Sve u svemu, ukoliko želimo Pariz, moramo u svakom segmentu da budemo bolje. Matea Pletikosić je bila stoprocentna i Armi je na početku dobro branila, što je malo ako želimo da idemo na OI.

Nijesam vidjela stabilnost i kreativnost u napadu, a ne možemo samo da se branimo, moramo i golove da dajemo. Mislim da smo ovakav epilog i očekivali, da smo negdje svi priželjkivali duel sa Slovenijom. Ali, ne treba zaboraviti da Slovenija ima dobre individualce i da nas čeka teška utakmica.

Realno ako gledamo, ovo je najlakši turnir, ali nemamo mi tu ekipu kao što smo imali prije dvije godine, kada smo u sastavu bile Milena Raičević, Marta Batinović i ja. Poslije SP, gdje su đevojke ostavile pozitivan utisak, kada gledam sa strane, a ne mogu da kažem da su polećele, ali nemaju pravo da igraju kao što su igrale na premijeri sa Paragvajom.

Sve u svemu, ne bih željela da naša ekipa pokaže nervozu, već da na teren igračice izađu opušteno, bez obzira na ulog. Ali, moramo za 70 odsto da igramo bolje za put u Pariz.

Stotka „plavih“ na startu serije

Košarkaši Budućnost Volija su na siguran, željeni i efikasan način otvorili četvrtfinalnu seriju plej-ofa ABA lige – najviše zahvaljujući „ubrzanju“ u drugoj polovini treće četvrtine, tim Andreja Žakelja je u „Morači“ ubjedljivo porazio Zadar 100:69, pa će 19. aprila u gostima imati priliku da seriju riješi u dva meča i izbori polufinale.

Ponovo su „plavi“, kao u prethodna tri ovosezonska meča, ostavili Zadrane na mali broj poena, a drugi put uzastopno su potpuno zaustavili Luku Božića. Nakon četiri poena, koliko je 30. decembra imao u porazu svog tima u Zadru, ovosezonski MVP ligaškog di-

jela sezone je u Podgorici upisao samo dva poena (6-1 za dva, 2-0 sa linije bacanja), i to na pet minuta i 33 sekunde prije kraja meča, uz ironične aplauze sa tribina i povike „MPV, MVP...“, nakon čega ga je trener Danijel Jusup izveo iz igre.

ŠUTERSKI OBRAČUN

STARTU

Prva četvrtina je, prije svega, protekla u šuterskom obračunu dva tima, pri čemu su gosti pogodili trojku više (5-4), što im je na kraju dionice omogućilo da imaju pola koša prednosti (24:23). Koliko su oba tima forsirala šut sa perimetra govori podatak da su i Budućnost (9-6) i Zadar (10-7) imali po tri pokušaja više za tri nego za dva poena, pri čemu su

obje ekipe po četiri puta pogodile za dva poena. Serijom 8:0 (trojkama Andrije Slavkovića i Jogija Ferela, te košem Nikole Tanaskovića), Budućnost je nakon skoro dva i po minuta povela 10:3, a 90ak sekundi kasnije, nakon koša i dodatnog bacanja Petra Popovića, imala je i „plus osam“ (13:5). Podgoričani su tada popustili u odbrani, pa je Zadar sa tri uzastopne trojke (dvije Ramljaka i jedne Žganeca), za 44 sekunde, preokrenuo i poveo 14:13, a serijom 6:0 je došao do maksimalnih šest razlike (24:18). Posljednjih skoro minut i po četvrtine je Budućnost bolje iskoristila, a trojkom Ferela, uz zvuk sirene, smanjila je minus na poen. U prvoj polovini četvrtine go-

sti su češće bili u vođstvu, do tri poena, posljednji put na 31:28, na pet minuta i 49 sekundi prije odmora. Nakon tajm-auta Žakelja uslijedio je odgovor Budućnosti i serija od 10:0 za vođstvo od 38:31. Tokom serije su zbog međusobnog koškanja Slavković i Božić (bez poena u prvom poluvremenu) dobili obostranu nesportsku ličnu. Zadar se ponovo približio na posjed zaostatka (38:36), ali se, nakon što je Popović pogodio jedno od dva bacanja, Ferel pobrinuo da trojkom, šest sekundi prije kraja, ipak, donese veću prednost domaćinu (42:36)...

PRORADIO

KONTRANAPAD

Kada je Joan Makundu prvi za tvoj tim ukrao loptu i zaku-

ŽAKELJ: Pobjeda je pobjeda, ali tek je prva

Trener Budućnosti Andrej Žakelj može da bude zadovoljan načinom kako su njegovi izabranici otvorili ovu seriju. - Bio je malo nervozan početak, ušli smo premekano, nijesmo bili agresivni kako smo se dogovorili i nijesmo ispoštovali neke taktičke situacije, pa je Zadar bio u igri. Mi smo mu to dozvolili. Ne mogu da budem zadovoljan prvim poluvremenom, ali mislim da smo u drugom bili agresivniji u odbrani i iz toga dobili lagane poene. Kad smo se opustili i počeli da igramo timsku odbranu, onda je išlo i u napadu. Ali, pobjeda je pobjeda, ali tek je prva. Sada treba da smirimo glave i analiziramo utakmicu, pošto će u Zadru biti sasvim drugačiji meč –rekao je Žakelj.

Bez obzira što su počeli treću četvrtinu kako treba, „plavi“ su se razigrali od sredine kvartala, interesantno nakon što su dobili dvije tehničke greške (Ferel i Rajt). Od tog trenutka je još bolje proradila odbrana, a iz toga je krenuo veliki broj kontranapada (13 poena u ovoj dionici). - Trčanje i dobra odbrana, ja insistiram na tome. Imamo takav tim da to možemo da radimo i želim da forsiram te stvari. Kad trčimo, onda smo opasni, ali sve kreće od odbrane i skoka – dodao je Žakelj.

cao u kontri za prvu dvocifrenu prednost (46:36), Budućnost je pronašla dodatni adut da meč vodi kroz mirne vode. Međutim, u tom periodu, u kojem su vodili i 11 razlike (51:40), Podgoričani su se previše unervozili zbog nekoliko sudijskih odluka, pa je prvo Ferel zaradio tehničku nakon protesta zbog faula, što mu je donijelo četvrtu ličnu i odlazak na klupu, nakon dva minuta igre u drugom poluvremenu. Nakon toga je Žakelj dobio opomenu pred tehničku, a tehničku je u istom posjedu zaradio i Mekinli Rajt, što je Zadar iskoristio da prepolovi minus na pet poena (51:46). To kao da je dodatno motivisalo i naljutilo „pla-

ve“, koji su nakon toga zaigrali znatno agresivnije u odbrani, ali su se i raspucali u napadu, pa su do kraja četvrtine, za pet minuta i 19 sekundi, ubacili čak 25 poena, a primili samo jedan koš iz igre (kontru Mazalina u posljednjem minutu), odnosno ukupno pet poena, za nedostižnih 76:51 pred posljednji kvartal. „Plavi“ su u trećoj dionici imali više poena iz kontranapada nego u čitavom prvom poluvremenu (13-11).

U egzibicionoj igri, uz konstantne aplauze sa tribina, Budućnost je u posljednjoj četvrtini kontrolisala dešavanja na terenu, do maksimalnih 35 razlike (100:65) u posljednjem minutu... S. JONČIĆ

Ubjedljiv trijumf „plavih“ u prvom meču četvrt nala

D. MIJATOVIĆ

SENATOR ĐURO PRELOV MARTINOVIĆ (1808-1855)

U „Bačvaninu“ se apostrofira junaštvo Đura Prelova u zatvoru kule Đurišića i „zbog čega je docnije velikom zlatnom kolajnom odlikovan bio”. Đuro Prelov odlikovan je i medaljom cara Pavla I koja je ustanovljena 1798. godine. Naime, kada je krajem marta 1852. godine knjaz Danilo otputovao za Petrograd da u direktnim pregovorima sa ruskim državnicima dobije podršku za promjenu oblika vladavine u Crnoj Gori, imperator Nikolaj I izdao je ukaze o odlikovanju crnogorskog vladara i nekih viđenijih Crnogora a Pavlovom medaljom odlikovani su serdar Milo Martinović, senator Ivo Rakov Radonjić, perjanički kapetan Đuro Prelov Martinović i perjanici Butor

Perov Vukmanović i Niko Jovov Đurišić. Po svemu sudeći ovo je bila i pratnja knjaza Danila na pomenutom putovanju. lmena nas neodoljivo podsjećaju na Kulu Đurišića i njenu herojsku odbranu. Neposredno nakon tog događaja, iste 1847. godine dodijelio je Njegoš i prve zlatne Obilića medalje za hrabrost i junaštvo. Među šest imena, dobitnika nagrada, su i dva Martinovića: Serdar Milo i Đuro Prelov. Tako je vladika Rade i pjesnički, i državnički, zauvjek smjestio svog vjernog perjanika i kabadahiju među velikane Stare Crne Gore. Podatke za ove navode nalazimo u veoma vrijednoj i inspirativnoj knjizi „Bratstvo Martinović – ogranak Dragović“ objavljenoj 2006. godine.

ĐURO PRELOV I KNJAZ

DANILO

Nije bilo Đura Prelova da knjaza Danila sačuva od smrti

Kada je knjaz Danilo 1852. otputovao za Petrograd, imperator Nikolaj I izdao je ukaze o odlikovanju crnogorskog vladara i nekih viđenijih Crnogoraca. Pavlovom medaljom odlikovani su serdar Milo Martinović, senator Ivo Rakov Radonjić, perjanički kapetan Đuro Prelov Martinović i perjanici Butor Perov Vukmanović i Niko Jovov Đurišić

Razbolio se vladika Rade! Muke od mišljenja, muke od upravljanja Crnom Gorom i muke od života slamale su mu zdravlje. Osjećao je Vladika da ga nešto vuče zvijezdama, među koje je duhovno letio, napajao se sa ,,izvora zrakah” i kojih se već davno dotakao pjesničkim čelom. Na Prčanju, đe je sebi tražio mira i oduška od bolesti i muka koje su ga pritiskale, sačinio je testament, kojem u onom duhovnom dijelu, kako mnogi tvrde, nema ravna na svijetu. Ni snage, mira, i nepokolebljivosti u svom obraćanju Bogu. A kada se, u drugom dijelu, vrati na zemlju, vratiće se zemaljskim brigama i zavještanjima. Dio testamenta glasi: „Nasljednika mojega ostavljam Danila, Stankova sina, a mojega sinovca, kojemu ostavljam vladičestvo, kako je od starine ozakonjeno u Crnu Goru. Istome Danilu svekoliko moje dvižimo imuće, što imam u Crnu Goru, ostavljam i preporučujem mojemu bratu Peru, da Danila u svačemu, kako svojega sina, nastavlja doklena se Danilo učini sposoban narodom upravljati.“ Ne zna se pouzdano od kada datira poznanstvo Danila Stankova i Đura Prelova, ali je zasigurno iz vremena prije nego je Danilo Stankov, budući knjaz, došao za gospodara Crne Gore. Pobratimstvo koje ih je vezivalo sigurno je poteklo ne samo iz pukog poznanstva i sporadičnih susreta, već mnogo dubljih i čvršćih veza. Zakletva kojom su su senatori obavezali Knjazu i Crnoj Gori na vjernost bila je životni zavjet Đura Prelova koji će jednom svome pobratimu i Knjazu ovako saopštiti: ,,Ama gospodaru tvoja nije da pitaš nego samo da zapovjediš, a oprosti! Ti nas ne držiš niti plaćaš da nas užiriš pa ubiješ u pastrmu, nego da izvršimo tvoje zapovjedi dok smo živi, pa svi i izginuli red nas je slušati.”

Zakletva je svečani izraz polaganja i potvrđivanja pouzdanja i vjere u vršenju svoje

dužnosti državi Cmoj Gori i njenom suverenu. Ona je istinski iskaz vjrnosti i odanosti u vršenju različitih državnih dužnosti, koju su polagali svi javni i državni namještenici, prije stupanja na određenu dužnost. Tekst zakletve senatora položene knjazu Danilu 23. 04 (06. 05. po novom kalendaru) 1855. godine na Cetinju glasi: „Zaklinjemo se našemu Svijetlome Knjazu Danilu I Petroviću Njegošu, Bogom živijem, presvetom materom Bogorodicom i svetijem Petrom, da ćemo njemu i otečestvu biti vjerni na svakom mjestu, na svaki čas, u dnevi i u noći, u zlu i u dobru; da ćemo se tvrdo držati njegova zakona i poslušni biti njegovim naredbama, da ćemo pravo po našoj duši, bez ikakvoga mita i

hajtera suditi svakome Crnogorcu, kako bogatu tako i siromahu, da ćemo i dušom i tijelom nastojati o svemu onome, što se tiče svijetloga Knjaza i otečestva, koristi česti, sloge i ljubavi. Tako nam ovoga čestnoga krsta i svetoga jevanđelja, i tako nam svake naše sreće i napretka. Amin.“ Događaji koji će uslijediiti, i energičnost kojom će knjaz Danilo okrenuti kurs ka proevropskim uzusima Crne Gore, zahtjevala je od njegovih namještenika i saradnika, ne samo senatora, vjernost, odlučnost i nepokolebljivost svakoga momenta i u svemu. O knjazu Danilu je napisano i izrečeno dosta toga, sa puno kontroverzi i oprečnih konstatacija i mišljenja. Ono sa čim se većina slaže jeste ocjena da je bio zastupnik ideje o

oslobađanju Južnih Slovena, pa je zbog toga brzo stekao popularnost u slovenskom svijetu. Ubijen je 1. avgusta 1860. godine od ruke Todora Kadića, u trenutku kada se peo na lađu. Nije bilo Đura Prelova, njegovog pobratima i ,,najvaljanijeg branioca“ da ga sačuva od smrti. Proglašenje za gospodara Crne Gore nije proteklo nimalo glatko. Pouzdano se zna da je Danilov stric i prezident Senata, Pero Tomov, imao ambiciju da „drži Danila podalje od Cetinja”, pravdajući to potrebom njegovog doškolovavanja u Rusiji, a do tada bi sva faktička vlast bila u njegovim

rukama. Svjestan je toga bio i Jeremija Gagić, ruski konzul u Dubrovniku od 1817. do 1856. godine pošto je u pismu „Prezidentu Senata Černogorskago Peru Petroviću Njegošu“ između ostalog napisao: ,,Crnogorci bi se veoma osramotili pred ljudma, a pred Bogom bi grdno sagriješili, kad bi ga se i mrtva oglušili i u zaborav predali. U zaborav predati ga bilo bi, ako njegov testament ne bi uvažili i prenebregli bi njegove mudre i za vas spasiteljne sovjete. Pri ovom čest imam preprovoditi Vam ot duhovnoga zavještanija ili testamenta blaženopočivšega Gospodara vašega kopiju ovim Konsulatom zasvedočenu, koja će vam sluziti za Vaše vladanje... “

Postoje zapisi savremenika, od kojih dva iz sasvim različitih uglova svjedoče o tome kako je Danilo Stankov naslijedio stolicu svog prethodnika i proglasio se za gospodara Crne Gore. Jedan je zabilježio Milo P. Ivanišević (Zapisi, Građa za istoriju i folklor) pod naslovom ,,Kako se knjaz Danilo proglasio za knjaza Cme Gore - po pričanju savremenika”. Navodimo dio koji odslikava presudnu ulogu Đura Prelova prilikom Danilovog ustoličenja i veliku podijeljenost koja je zbog vlasti i privilegija vladala ne samo među Petrovićima, već i naklonjenim im glavarima i plemenima.

Neposredno nakon boja kod Kule Đurišića, iste 1847. godine dodijelio je Njegoš i prve zlatne Obilića medalje za hrabrost i junaštvo. Među šest imena dobitnika nagrada su i dva Martinovića: Serdar Milo i Đuro Prelov. Tako je vladika Rade i pjesnički, i državnički, zauvijek smjestio svog vjernog perjanika i kabadahiju među velikane Stare Crne Gore

„(…) Pošto su malo razgovarali, Danilo se oprosti s Markišom i okrenu pravo u Bajice kući pobratimovoj kojega nađe gdje sjedi pred kućom, te mu nazove Boga i sjedne do pobratima na jednu stolicu, koju mu iznese žena kapetanova. Pošto je Danilo sio, kapetan uputi svoju ženu kao bajagi nekim poslom u selo, a oni dvojica uđu u kuću. Kad su ostali sami Danilo mu ispriča što mu je rekao striko Pero, kao i što mu je rekao Markiša Ilijin, kojega je našao usred polja gdje čuva ovce. Na to mu kapetan Đuro odgovori: Nije dobro što je tako rekao Pero, jer znači da na lijepe nećeš dobiti ništa, ali je zato dobro što te Markiša nazvao zemlje gospodarom, jer to izlazi da je i on za tebe, a đe je on tu su i ostali Donjokrajci, te će nas koji smo za tebe biti većina, pa bilo milom ili silom ti ćeš sjesti na stolicu koja ti pripada, nego hajde da pođemo u Donji Kraj do popa Joka Špadijera (cetinjski proto) da li će i on u naše kolo, jer je kao što znaš pop pametan i junak. Danilo na to pristane te obojica pođu u Donji Kraj kod kuće popa Joka...” (Nastavlja se)

Isklesane medalje na grobnici Đura Prelova Martinovića u Bajicama Serdar Milo Martinović Knjaz Danilo Petrović Njegoš

Obilića Medalja, avers i revers

Diplomatski vremeplov brodi u epohu ravnoteže velikih sila i monarhija, moćnih vojski i silnih flota koje okeanima brižno čuvaju njihove bogate kolonijalne pośede i jezde ka udaljenim kontinentima đe se sukobljavaju trgovinski, ekonomski, politički interesi snažnih evropskih država.

Davno utemeljene diplomatije Austrougarske, Francuske, Velike Britanije, Njemačke, Rusije u blještavim salonima i tajnovitim odajama kitnjastih dvorova crtaju granice brojnih zemalja. Njihovi uticaji jako se ośećaju u podijeljenoj, rascjepkanoj Evropi. Ipak, među kolosima isprsila se Crna Gora, zemlja drevnih junaka. Okrenuta moru, suncu, pjevala je i živjela slobodu. U epskim ratovima s Otomanskom imperijom, ali i drugim slavnim carstvima, lišena zaštitnika, uzdala se u požrtvovanje i herojske podvige svojih neustrašivih vitezova. Pokatkad bljesnula bi „lucida intervala“ – povremeni pogledi i podrška velikih sila i njihovih diplomatija, kako śetno zapisuje crnogorski ministar inostranih djela vojvoda Gavro Vuković. Na valovima renesanse i ranog baroka uzdiže se diplomatija, zahvaljujući i dinamičnom razvoju društvenih i međunarodnih odnosa, intenzivnijem povezivanju država, što navodi vladare da uviđaju značaj diplomatije, za koju osim obrazovanja, lične kulture, talenta za beśedništvo, treba i specifično, profilisano znanje i sticanje neophodnih vještina i tehnika. Sljedstveno, u Rimu 1701. godine ustanovljava se Papinska diplomatska akademija, u Parizu 1712. osniva se Akademija za političke

Iz istorije crnogorske diplomatije

Diplomatija iz crnogorskoga krša

Među velikim silama isprsila se Crna Gora, zemlja drevnih junaka. Okrenuta moru, suncu, pjevala je i živjela slobodu. U epskim ratovima s Otomanskom imperijom, ali i drugim slavnim carstvima, lišena zaštitnika, uzdala se u požrtvovanje i herojske podvige svojih neustrašivih vitezova

studije sa posebnim osvrtom na međunarodne odnose. U Prusiji se diplomate od 1747. obrazuju u posebnoj ustanovi na francuskom jeziku, dominantnom diplomatskom jeziku toga vremena, dok u Beču carica Marija Terezija otvara 1754. Orijentalnu akademiju radi školovanja diplomata i prevodilaca za odnose s Otomanskom imperijom, kasnije i za diplomate u drugim zemljama. Nakon više stoljeća latinski jezik u Evropi gubi primat glavnog jezika u diplomatiji, potiskuje ga španski jezik, a ubrzo, kao glavni diplomatski jezik, nameće se francuski, naročito pod uticajem kulturnog nasljeđa. Značajan je uticaj i vojne moći, koju slikovito ističe Napoleon u razgovoru sa Charles Maurice de Talleyrandom, ministrom vanjskih poslova Francuske i jednim od najpoznatijih diplomata: „Ugovore možda potpisuju diplomate, ali njih prave vojnici“, čime jasno daje pojam diplomatije iz vizure velikog osvajača. Ipak, neophodnost diplomatskih vještina je neupitna, jer trebalo je smirenosti i takta, utišati ratničku retoriku i ublažiti nacionalni naboj, odložiti isukane mačeve, a stratišta širom Evrope i vojničku krutost zamijeniti mirovnim kongresima i konferencijama, salonskim razgovorima. Ugodna muzika klavira na banketima veoma prija dok se ratnički zov truba stišava. Posebno do izražaja dolazi fleksibilnost i mudrost nadgornjavanja, dok diplomatska pera velikih sila crtaju mape mira, pokatkad na uštrb manjih država. Čuveni britanski

diplomata Sir Ernest Satow naglašava: „Diplomatija je primjena inteligencije i takta u vođenju zvaničnih odnosa između vlada nezavisnih država“. Diplomatija je bila nepoznanica za usamljenu Crnu Goru, osim za vladare-vizionare pod Lovćenom, a značila je otkrovenje, poput sumorne magle koja svojim odlaskom ostavlja blistav horizont, bonacu i ostrvo spasa brodolomnicima. S podozrenjem, stidljivo se ustalila u tradicionalnom društvu. Čudesno se klesala iz crnogorskog krša, postojana, vrsna diplomatska mreža, kao da je imala magičan dodir dobroćudnih alhemičara, jer ratovi, skromnost crnogorskog doma, odsustvo materijalnih dobara utiču da je veoma malo školovanih Crnogoraca toga doba. Dragocjene metode i tehnike diplomatije, okrepljujući sokovi antičke vještine, tvore naizgled nevidljiv, ali značajan štit koji čuva od strahovitih pogibija crnogorsku mladost, izdašno nudeći otklon od vjekovima ljubljenog oružja, kojim se branila domovina i sloboda. Konačno, izranjavane, koščate ruke ratnika, umjesto svijetlog oružja i čvrstog grljenja crnogorskog barjaka, tih svetih znamenja, mogu se bezbrižno ispružiti knjigama, kulturi življenja, zanatstvu i poljoprivredi u periodima mira.

Među prvima je u svijet obrazovanih intelektualaca, diplomata iskoračio vojvoda Stanko Radonjić, kasnije prvi ministar inostranih djela Knjaževine Crne Gore. Njegova majka je sestra knjaza Danila, što mu omogućava da se

POVODOM SMRTI ČUVENOG REDITELJA:

Moj đed -

Pitao sam dedu tko je najzanimljivija osoba koju je ikada upoznao. Je li to bio Orson

Vels? Tito? Gabrijel Garsija Markes?

Jul Briner? Pablo

školuje u Parizu s Nikolom Petrovićem, budućim crnogorskim suverenom. Elegantna dama, knjaginja Darinka, rodom od bogate porodice Kvekića iz Trsta, s posebnim pijetetom njegovala je pobratimstvo svoga pokojnog supruga knjaza Danila Petrovića i vojvode Miljana Vukova, ostvareno zahvaljujući umnoj finoći vladike Njegoša. Blagodareći plemenitosti i istrajnosti knjaginje, Gavro Vuković, sin čuvenog vojskovođe Miljana Vukova , uživa njenu posebnu pažnju i naklonost tokom boravka i školovanja na Cetinju, a s njom odlazi na Azurnu obalu, đe u Nici, prošaranoj engleskim i ruskim plemstvom, budući vizionar i utemeljivač crnogorske diplomatije nastavlja obrazovanje, uprkos brojnim intrigama, zavisti i protivljenju glavara crnogorskih. Postaje Gavro i prvi diplomirani pravnik u Crnoj Gori. Nepokolebljiv karakter, snažan patriotski duh i dokazana hrabrost u ratu, ali i dvobojima, izvanrednih diplomata, ministara inostranih djela Anta Gvozdenovića i Evgenija Popovića, znakovito nadograđena njihovim univerzitetskim uspjesima, doktoratima iz medicine u Rusiji, odnosno pravnih nauka sa Univerziteta u Bolonji. Žubor pismenosti lepršao je gizdavim mislima diplomata Knjaževine i Kraljevine Crne Gore i razlivao umne zapise u književnim, publicističkim, stručnim djelima. Memoari ministra inostranih djela vojvode Gavra Vukovića i njegovog nasljednika na toj funkciji Lazara Tomanovića ujedno publiciste i urednika Glasa Crnogorca, novinarski članci i publicistički radovi u italijanskim i drugim časopisima Evgenija Popovića, putopisi sa Kavkaza Anta Gvozdenovića, istorijske studije o Crnoj Gori objavljene na ruskom jeziku sekretara Ministarstva inostranih djela Mitra Bakića

Bila je to reprezentacija elitne klase, najvišeg ranga, koja je zavidnim obrazovanjem, vanserijskim intelektom, granitnim patriotizmom, beskrajnom ljubavlju i odanosti prema domovini Crnoj Gori, uzdigla profesiju i časno služila svojoj zemlji do potonjeg poteza njihovih raskošnih diplomatskih pera. (Autor je crnogorski diplomata)

Pikaso? Regan?

Razmislio je nekoliko trenutaka pa odgovoriotvoja Baka

Godine 1952, punih šest godina prije ,,Vlaka bez voznog reda“, deda je krenuo vlakom iz Zagreba za Rim na studij. Nosio je sa sobom mali kofer od kartona i jeftine tkanine i malo novca koje je uspio uštedjeti radeći kao novinar dok je istovremeno volontirao kod Branka Gavelle u HNK.

Bilo mu je neugodno doputovati u Rim s takvim koferom u ruci pa je potrošio gotovo svu ušteđevinu na novi kofer na željezničkoj stanici u Trstu. Budući da 50-ih godina prošloga stoljeća ekološka svijest i recikliranje još nijesu bili u modi, bacio je stari kofer kroz prozor vlaka. Stranice tog starog kofera su se razvukle i kofer je poletio poput ptice prema nebu dok je vlak nastavljao svoj put prema Rimu. Deda je rekao da mu je pogled na taj leteći kofer bio jedan od najupečatljivijih trenutaka u životu. Ostavljajući iza sebe kofer, ostavio je i život kakav je dotad poznavao u potrazi za boljim prilikama i novim iskustvima u Italiji. Danas je deda ponovno na putu prema boljem mjestu. Ja si to zamišljam kao neko nebesko putovanje vlakom koje ga ponovno vodi u mjesto većih mogućnosti. Za razliku od vlaka iz 1953. koji je završio u Rimu, i za razliku od fiktivnog vlaka

Govor Andra Martinovića na komemoraciji

Za Crnu Goru se interesovao

Da nas Veljko sada vidi, pitao bi koliko će ovo da traje, šta ćemo dalje preduzeti i da mu do 5 sati javim šta smo uradili. Stari Grci su govorili da je dobro proživljen život dug. Veljko je imao i dug i dobro proživljen život. Uspio je u njemu da bude i jedan od junaka svojih budućih filmova – partizan, kurir, onaj koji prenosi poruke. Naslućujem da je još tada na-

učio kako da, kada nešto treba da saopšti, učini to na slikovit i uzbudljiv način. Kasnije će ono što ima da kaže prenositi milionima gledalaca posredstvom slika u pokretu. Uspio je, tako, da u svojoj zemlji - onoj, velikoj zemlji - postane sinonim za jednu profesiju, profesiju filmskog reditelja. Bio je čovjek izuzetne energije, nekog nesvakidašnjeg, iskon-

Piše: Dejan VUKOVIĆ

Biljarda

V. SLAVIK

Veljka Kopjara na komemoraciji u Zagrebu

Veljko Bulajić

iz 1958. koji je završio u Baranji, ovo putovanje nema konačnu destinaciju. No, poput vlakova za Rim i za Baranju, i ovaj će vlak svako malo pristati na nekoj stanici. Zaustavit će se da ukrca njegove roditelje i braću i sestre koje je veoma cijenio. Zaustavit će se da ukrca mnoge prijatelje i kolege koje su napustile ovaj svijet prije dede i koji su mu godinama pa i desetljećima falili. Mnogi od tih ljudi su roditelji vas koji večeras prisustvujete ovoj komemoraciji.

Utješen sam znajući da će dedin nebeski vlak ga odvesti na mjesta koja su dostojna čovjeka njegova doprinosa i dostignuća. Svi ste čuli priče o dedinim filmskim uspjesima i njegovom utjecaju na živote toliko filmskih ekipa i glumaca. To su važne priče i važan dio njegovog naslijeđa. U mnogočemu su sinonimne s Veljkom Bulajićem. Međutim, one nisu najvažnije. Najvažnije priče nisu o Veljku Bulajiću, redatelju. Najvažnije priče su o Veljku Bulajiću - sinu, bratu, suprugu, ocu, djedu i - od prošle godine - pradjedu. Kao dječak često bi hodao ulicama Zagreba s dedom. Pratio ga na kave, sastanke, do ,,ekipe“ i slično. Sjećam se da bi deda uvijek davao novac prosjacima. Nikada nije zaboravio svoje skromne korijene. Čak i kada je živio udobnim životom nije zaboravio niti se stidio priznati da je jedva spajao kraj s krajem živjeći u Rimu s malom stipendijom iz Jugoslavije. Niti se stidio kada je morao prodati jednu od svojih košulja kako bi izveo brata na topao obrok kad je stigao u Zagreb nakon robije na Golom otoku. Ironično, košulju su braća Bulajić prodala na Zagrebačkom željezničkom kolodvoru.

Pismo

prijatelju: Neizmjerno ponosan na crnogorske korijene

Ima još bezbroj uspomena koje sam mogao podijeliti, uključujući naše putovanje u Viluse prije gotovo 20 godina. Deda je tada još bio dovoljno fizički jak da mi pokaže moćan i surov planinski teren na kojem je odrastao. Kao što znate, deda je uvijek bio neizmjerno ponosan na svoje crnogorsko podrijetlo i svoje brojne prijatelje tamo, uključujući i Vas. Kao obitelj bili smo jako uznemireni 2022. godine kada je odlučio otputovati u Podgoricu. Brinuli smo se da je fizički bio preslab i da se neće vratiti. Bilo je dosta ozbiljnih nesuglasica u obitelji oko tog putovanja, no djed je jasno dao do znanja da će putovati u Podgoricu bez obzira na sve. Gledajući unatrag, jasno je da je znao da će to biti njegovo posljednje putovanje u njegovu voljenu Crnu Goru. komemoraciji na Cetinju

To su uspomene i priče koje ću najviše cijeniti. Više nego priče o nagradama, poznatim glumcima, premijerama itd. Završit ću svoj govor s dedinim odgovorom na pitanje koje sam mu postavio prije nekoliko godina. Ne bi me iznenadilo ni da ste se i vi možda upitali to isto pitanje o Veljku Bulajiću. Pitao sam dedu tko je najzanimljivija osoba koju je ikada upoznao. Je li to bio Orson Vels? Tito? Gabrijel Garsija Markes? Jul Briner? Pablo Pikaso? Regan? Razmislio je nekoliko trenutaka pa odgovorio - tvoja Baka.

Dakle, večeras, ne opraštamo se samo s Veljkom Bulajićem, redateljem. Opraštamo se s Veljkom Bulajićem, čovjekom koji je unutar porodice i obitelji ostavio čak dublji trag nego u filmskom svijetu. Hvala vam svima što ste tu. Uživajte u filmu.

Obraćanje reditelja Vinka Brešana

A kakav je učitelj Veljko bio

I danas gledam „Kozaru“ i „Bitku na Neretvi“ i uživam u veličanstvenoj režiji Veljka Bulajića. Samo je on, od svih svjetskih redatelja, znao izazvati tako duboke emocije kod gledatelja u masovnim scenama svojih filmova

Veljko Bulajić je imao 60 godina, upravo onoliko koliko ih ja imam danas, kad me pozvao da budem drugi asistent režije na njegovom filmu „Donator“. U to vrijeme sam bio mladi student režije, bez profesionalnog iskustva. Još sam se naivno nadao da će moja generacija biti još bolja, talentiranija i uspješnija od prethodnih pa nisam u prvi trenutak u potpunosti shvatio kakva je privilegija bila taj poziv da budem uz Veljka Bulajića i gledam kako Veljko režira. A upravo ta godina koju sam proveo s njim - promijenila mi je život. Gledajući Veljka kako pristupa filmskom projektu, sceni, kako tu scenu razvija, kako razvija priču, shvatio sam čime bih se ja to zapravo trebao baviti u životu. I svaki dan sam, prateći Veljka, naučio nešto o filmu. Imao sam sreće jer je i mene Veljko prihvatio kao učenika. A kakav je učitelj Veljko bio! Za to vrijeme dok sam mu bio asistent imao sam osjećaj da su sve godine provedene na Akademiji bile tek blijeda priprema za pravog učitelja – Veljka Bulajića. No, da bismo učili od Veljka nije nužno potrebno stajati iza njegovih leđa i pratiti ga kako režira. Dovoljno je već gledati njegove filmove. Iz njegovih filmova se i te kako može naučiti sve što treba znati o filmu. O filmovima „Vlak bez voznog reda“ ; „Uzavreli grad“; „Skoplje 63“, danas govorimo kao filmovima koji su doživjeli velike svjetske uspjehe u vremenu u kojemu su nastali. No mnogi ne vide dovoljno jasno koliko su ti filmovi moderni i sada. Dok ih danas gledam ne mogu se ne diviti redateljskoj vještini Veljka Bulajića koji s nevjerojatnom lakoćom sigurnom rukom vodi kompleksnu priču s velikim brojem likova, tako vješto da se niti u jednom trenutku gledatelj ne zapita gdje je nestao neki lik niti se pogubi u bogatoj fabuli. Veljko je svaki od likova iz svojih filmova tretirao s ljubavlju i pažnjom te davao dovoljno prostora da se baš svaki lik pokaže i ostvari pravu emociju. Emociju koja intenzivno

interesovao kao da nikada iz nje nije otišao

skog vitaliteta, koji je ponio iz kamenitog kraja na razmeđi tradicija i kultura. Nije ga stiješnjenost koju je mogao osjetiti i nositi kao Andrićev junak onu crnu prugu u grudima sputala da osjeti da pripada svijetu. I kada je pošao na studije u Rim, i kada je, bez odavno potrošenog novca od stipendije, sa svojom klasom sjedio u kafeu Canova u kojem bi ih očarava-

jućom pažnjom i turom pića počastila Ana Manjani. Ili onda kada se priključio ekipi maestra Vitoria de Sike. Prvo kao volonter, a onda kao član ekipe kojem bi se maestro obratio svaki put kada je trebalo nešto popraviti u kadru ili učiniti da prizor pred okom kamere dobije novu vibrantnost. Kao i prije i poslije toga, Veljko je bio istrajan, odlučan, uporan. Gledao je

svijet očima u kojima se ogledala dječačka radoznalost. Nije li tu i ishodište sklonosti prema spektaklu?

U njegovom najslavnijem filmu, jedan most će biti srušen, pa ponovo sagrađen. Mostove koje su rušili drugi, Veljko je gradio. Tako je bilo i u odnosima između Crne Gore i Hrvatske nakon propasti Jugoslavije i bezumne opsade Dubrovnika. Dao je dra-

prelazi na kino gledatelja. Danas se mladi ljudi dive filmovima s mozaičkim strukturama. Kažu „Short cuts“. A zaboravljamo da je takve mozaičke filmske strukture radio Veljko Bulajić šezdesetih godina prošlog stoljeća, dakle - prije 70 godina. I to bolje. Mozaičku strukturu su imali i njegovi filmovi „Kozara“ i „Bitka na Neretvi“, veliki uspjesi jugoslavenske kinematografije. Imali su gledanost u kinima kakvu danas ne možemo niti zamisliti. Bili su gledani u čitavom svijetu. Naravno, takvoj su gledanosti pripomogle i velike svjetske nagrade, nominacija za Oskara, ali najviše je tome doprinijela činjenica da su to bili sjajni filmovi. Danas o njima ponetko sudi kao o partizanskim spektaklima, filmovima koji slave nastanak jedne države koje nema već tridesetak godina. Svi koji tako govore ili ne razumiju te filmove ili su naprosto zavidni. Sekvenca iz „Neretve“ u kojoj komandant žrtvuje dvadesetak svojih prijatelja da bi pobijedio u bici i tako spasio tisuće živote, nije scena filmskog spomenika. To je upozorenje na užase rata koje nam je svojom slikom poslao veliki umjetnik. Mnogi ga nisu razumjeli. I danas gledam „Kozaru“ i „Bitku na Neretvi“ i uživam u veličanstvenoj režiji Veljka Bulajića. Samo je on, od svih svjetskih redatelja, znao izazvati tako duboke emocije kod gledatelja u masovnim scenama svojih filmova. Veljko Bulajić je stvarao u vremenu kada je film bio važan svima. Zbog toga je odabirao važne teme, teme za koje je vjerovao da zanimaju gledatelje u istoj mjeri kao i njega. Možda to danas, kad se pretežito snimaju intimne, hermetične priče, djeluje staromodno. Ali nije. Veljko Bulajić je vjerovao da filmom treba ispričati važnu priču, priču koja se jednako tiče njega kao i svih ljudi koji žive na svijetu. Zbog toga su njegove teme: Drugi svjetski rat, atentat u Sarajevu ili poslijeratna kolonizacija, lažni car Šćepan mali… I kako su ti filmovi postali velika filmska djela, ni-

je bilo moguće da oni ostanu neprimijećeni u svijetu. Svi njegovi filmovi su ovjenčani velikim brojem svjetskih nagrada i ogromnom gledanošću. Iz svih tih razloga je biografija Veljka Bulajića neusporediva s bilo kojom biografijom nekog hrvatskog umjetnika. Ono što je Veljko Bulajić dao hrvatskoj kulturi je nemjerljivo. Na tome mu Hrvatska treba biti vječno zahvalna. Prošlih godina sam se često nalazio s Veljkom Bulajićem. On, naime, nikako nije uspijevao dovršiti svoj zadnji film „Bijeg do mora . Film s temom iz Drugog svjetskog rata, ali ovoga puta iz vizure njemačkog vojnika. Nedostajalo je nešto novaca da se film dovrši. On je, zbog toga, pisao pisma raznim državnim dužnosnicima i državnim činovnicima. Ja bih dolazio k njemu, on bi mi, prije nego ga pošalje, pročitao pismo, a onda bismo komentirali njegove djelove, da li neki odlomak izostaviti ili ne, koja bi formulacija bila najbolja. U tim pismima Veljko nije molio za novac ili pomoć. On je, zapravo, upozoravao da svaki film, pa i njegov, treba biti dovršen i da je nedovršeni film veliki problem. Ta pisma je pisao jer je vjerovao da je film važan. Vjerovao je da je film važan i onima kojima je uputio pismo. To je vjerovao jer je pripadao vremenu kad je film zaista svima njima i svima nama bio važan. Ja, nažalost, pripadam ovom vremenu i znao sam da film onima kojima su pisma upućena nije važan i da ta pisma neće pokrenuti ništa i da će Veljko Bulajić umrijeti i da neće dočekati premijeru svog zadnjeg filma. Znao sam da pišemo pisma bez svrhe. Ali ne žalim niti jedne jedine minute provedene nad tim uzaludnim pisanim pokušajima. Imao sam privilegiju sretati se i razgovarati s najvećim hrvatskim filmskim redateljem ikad. A vjerojatno i u budućnosti. Danas se opraštamo od Veljka Bulajića, ali ne samo od njega. Opraštamo se i od vremena kad je film bio velik i važan. Zbogom, Veljko. Vlasti i obitelji izražavam sućut.

gocjen doprinos obnavljanju pokidanih veza, međusobnom razumijevanju, prihvatanju i saradnji. Za Crnu Goru se interesovao kao da nikada iz nje nije otišao. I čini mi se da ju je uvijek vidio boljom nego što jeste. Uz neporeciv osjećaj osobne izuzetnosti, umio je da drugoga podrži i ohrabri. Bio je dobar posmatrač, pažljiv slušalac i pouzdan sagovornik. Veljko je živio dovoljno dugo da od prononsiranog državnog reditelja dospije u nemilost onih na vlasti. Tako je u Hrvatskoj ostao nezavršen njegov posljednji film, a u Crnoj Gori su prekinute pripreme za film o knjazu Danilu. O postupku Hrvatske televizije sam slušao i čitao, o tome su govorili i pisali Grlić, Brešan i drugi, a o postupanju crnogorskih institucija znam iz prve ruke. Na naša brojna obraćanja da se nastavi rad na filmu, kao odgovor smo dobili ćutanje nedostojno institucija kulture i onih koji ih predstavljaju. Tako biva kada u poziciju da odlučuju o boljima od sebe dođu oni koji bi, u nekom uređenom sistemu, čekali u redu da kupe kartu za novi Bulajićev film. Vjerujem da će ipak biti i takva Crna Gora - onakva kakvom ju je Veljko vidio - koja će željeti ne samo da se završe pripreme već i da se taj film snimi, ma ko stajao iza kamere.

I da ću jednoga dana moću da mu podnesem izvještaj o tome. Onako kratak, partizanski. Neka mu je slava.

AUTOR: SEM STOUN FILM GLUMICE SA SLIKE VA[, VA[KA POBJEDA FRANCUSKA GLUMICA SA SLIKE

@UPANJA METAR FILM GLUMICE SA SLIKE

BILO [TA

VOLT ARGON VRSTA KOBASICE (mn.)

STARI NAROD U ITALIJI

PJESNIK, TORKVATO

[VEDSKI POLITI^AR, BERTIL KORISNIK, ONAJ KOJI NE[TO U@IVA SATIRI^AR HARMS POBJEDA PAN^EVO MINERAL IZ ^ILEANSKE PUSTINJE ODBIJANJE METKA (mn.)

RADIJUM KUDA NI@A STRU^NA SPREMA

BROJ^ANO UVE]AVATI

@ESTOKO PI]E

SASTAVNI VEZNIK PTICA GRABLJIVICA JEDNAKO

KINESKA MJERA ZA DU@INU PRIPADNIK JALIJE FABRIKA AUTA IZ MARIBORA

STO JU@NOAMERI^KE @IVOTINJE BAKAR

DVOJE MUZI^AR HAD@IMANOV

ATLETSKI KLUB PRILI^NO JAKI

STAR ^OVJEK MORSKI SISAR RAZRED

POBJEDA TE]I U TANKOM MLAZU

VODORAVNO: 1 Mediteransko podru~je u Aziji, 2 Arheolo{ko nalazi{te uz Dunav, kod Donjeg Milanovca, 3 Bugarska vladarska porodica - Manastir na Fru{koj gori, 4 Automobilska oznaka Nik{i}a - Nadimak ko{arka{a Teodosi}a - Zimzeleno drvo kojem zimi otpadaju iglice, 5. Komandant manje vojne jedinice - Ernesto Gevara, 6. Stupari, mu`ari - Savezi, udru`enja, 7. Mini dr`ava na Priinejima - Ime pjeva~ice Bekute, 8 Grad u Njema~koj - Zakrilca kod aviona, 9. Oznaka za radijus - Pjenu{avo vino - Simbol hri{}anstva, 10 Tjerati iz ne~ega, 11. La`ni tavan - Simbol sumpora, 12. [areni papagajIzbo~enost o~iju, 13. Potvrdna rje~ca - Vrsta eksploziva - Holandski fudbaler, Andre, 14. Maj~in brat od milja, ujo - [tit, za{tita, 15 Vo`nja unazad - Koji se ne brije.

USPRAVNO: 1. Ime atleti~arke Vla{i} - Kultna muzi~ka emisija za afirmaciju pjeva~a amatera na tre}em kanalu RTS, 2 Stariji pjeva~, Lado - Sultanove palata (mn.), 3. Ime bubnjara Ivandi}a - Tjestenina - Dva ista slova, 4 Grad u Ma|arskoj - Tovljenje, 5. Knji`evne novine (skr.) - Ime kompozitora Morikonea - Organsko hemijsko jedinjenje - Oznaka za istok na kompasu, 6 Rezultat, bilans, efekat - Mi{i} koji uvla~i, uvlaka~, 7. Bilo ko - [tapi} za ~i{}enje u{iju - @alosna vrba - Kulturni centar (skr.), 8. Komadi raspadnutih stjenovitih blokova u vidu kupastih uzvi{enja - Polutar, 9. Sisar neprijatnog mirisa - Hrvatski fudbaler, Mario, 10 Ogra|enost, utvr|enost ivica - Nadimak revolucionara Slobodana Principa, 11. Udarac u boksu - Terapija za borbu protiv stresa.

Dinko Kne`evi}

BRA, BRA, DA, DOR, DRA, DRE, KA, KVA, LA, MANT, MIR, O, RA, STO, TA, TI, TI, TIN, TU

VODORAVNO I USPRAVNO: 1 Vrsta ~etvorougla (mn.), 2. Pasmina pasa, 3 Francuska glumica sa slike, 4 Mu{ko ime, 5. Jedan od sudija u Hadu (gr~. mit), 6 Stoti dio sekunde

Dana 13. aprila 2024. u 86. godini preminula je naša draga

RADOJKA Obrada KOSTIĆ rođena Jaredić

Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Nikšiću 14. aprila od 11 do 16 časova i dana 15. aprila 2024. godine od 11 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na Gradskom groblju u Nikšiću.

OŽALOŠĆENA PORODICA: sinovi SPASOJE-BEBAN i BORO, šćer SVETLANABEBICA, brat LJUBIŠA, snaha ALEKSANDRA, unučad ANDREA, RAJAN, LUKA, ĐORĐE, MINA, LAZAR, MATEA, TEODORA i NATALIJA, đever MIHAILOMINJO, praunučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina KOSTIĆ i JAREDIĆ

Дана 13. априла 2024, у 79. години, преминуо је наш в

ВЕЛИМИР Стеванов БЛАГОЈЕВИЋ

Саучешће примамо у gрадској капели у Плужинама

13. априла од 10 до 16 часова и 14. априла од 10 до

13 часова, када полазимо за село Рудинице, ђе ће се обавити сахрана у 14 часова.

Ожалошћени: супруга РАЈКА, син МИКИЦА, ћерка ВАЊА, снаха ЉИЉАНА, унук РИСТО, унука ИВА, браћа и сестре од стричева, тетака, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина 526

Tužnim srcem javljamo da je 13. aprila 2024, u 68. godini, preminuo poslije duge i teške bolesti naš voljeni

MIODRAG - MIKO Živka TIODOROVIĆ

С тугом у срцу обавјештавамо родбину и пријатеље да је 12. априла 2024, у 89 години, преминуо наш вољени

ДРАГУТИН-ДРАГО пок. Михаила ДРЕЦУН 1935 – 2024

Сахрана драгог нам покојника ће се обавити у недјељу, 14. априла у Љуботињу у 16 часова. Саучешће примамо на дан сахране у градској капели на Савини од 10 до 13 часова када крећемо ка Љуботињу ,гдје ћемо примати саучешће до момента сахране.

Ожалошћени: супруга МАРИЈА, кћерка ЈАСМИНА, син АЛЕКСАНДАР, снаха ЈЕЛИЦА, унук БОРИС, унука САРА, братанична, сестрићи, сестричне, породице ДРЕЦУН и БЈЕЛОТОМИЋ и остала родбина, кумови и пријатељи

Saučešće primamo u seoskoj kapeli Mahala-Zeta 13. aprila od 15 do 21 čas i 14. aprila od 9 do 13 časova kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Mahala.

Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: sestre BORISLAVKA-BORKA i ANĐELKA, sestričići IGOR, UGLJEŠA i DRAGO, sestrične IRENA, IVANA i TEODORA i ostala porodica TIODOROVIĆ i ujčevina MARAŠ

Dana 13. aprila 2024, u dubokoj starosti, preminula je

DARINKA Veljova MUGOŠA

Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci 14. aprila 2024. od 9 do 14 časova, gdje će se i obaviti sahrana.

Ožalošćeni: sin ZDRAVKO-PUCO, ćerke RADMILA, KOVILJKA, LJILJANA i LJUBINKA, snaha DRAGANA, đeveričići BRANKO, LJUBO i BOŠKO, unučad, praunučad i ostala rodbina

Dana 12. aprila 2024, u 68. godini, umrla je

SENKA ŽARKOVIĆ rođena RAŠOVIĆ

Sahrana je obavljena u krugu porodice.

Kuća žalosti: Save Kovačevića br. 7, Podgorica

Ožalošćeni:

Braća: BORO, DRAGO i ZORAN sa porodicama, sestra ZORICA sa porodicom, zaove DESA i BOSA sa porodicama, đeveri i đeveričići sa porodicama, snahe i ostala mnogobrojna porodica ŽARKOVIĆ i RAŠOVIĆ

Uvaženoj kumi

561

ZORICI ČAĐENOVIĆ

S poštovanjem,

524

DRAGA

RADOMIR i BEBA DUJOVIĆ s porodicom

Posljednji pozdrav

Labudice naša najdraža, najbolja, najvoljenija, najljepša, naša Makio veliki dio nas je otišao sa tobom. Tvoji MICA i VLADO 519

RADOJKI

Otišla je dobra duša i veliki prijatelj.

MAJKO

Hvala ti za svaku lijepu riječ, pažnju i ljubav koju si nam pružala. Čuvaćemo te od zaborava Tvoji BALŠA i LANA 536

DRAGA

Želim da se sjećam samo tebe prije bolesti i svih dana koje smo provele zajedno kad sam bila mala, kad sam išla sa tobom da slušamo dedu kako pjeva, kad smo u Kotoru zajedno išle na kupanje, kad sam tvojim đacima smetala kući dok si pokušavala da držiš časove. Zbogom, volim te i nedostaješ

Tvoja VLATKA 538

VESNA BOKAN 537

533

571 Посљедњи поздрав БОСИ РАДУЛОВИЋ

Почивај у миру и хвала ти за све, племенита душо.

ЧЕДО ШАРАНОВИЋ са породицом

567

Posljednji pozdrav dragoj strini

DARINKI

LJUBO MUGOŠA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj strini

DARINKI

BOŠKO MUGOŠA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom mužu, ocu, svekru i đedu VELJU

Iznenada je preminuo moj brat

MILADIN – MIŠKO Radovanov RADULOVIĆ

Vječno tužna

Dragoj tetki i babi

SENKI – NANI ŽARKOVIĆ

Premalo je riječi da kažemo koliko si nam ljubavi pružala. Tvoja dobrota i tvoj plemeniti lik ostaće u našim srcima. Zauvijek voljena, nikad zaboravljena. Počivaj u miru.

549

Sestra RADMILA MARINOVIĆ

Tvoji: MLADEN, IVANA, NEMANJA, NIKOLINA i MAŠA BRNOVIĆ 550

S tugom u srcu i sa bolom u duši opraštam se od voljene tetke

SENKE ŽARKOVIĆ

512

568

Драгом

ВЕЉУ

Честитом човјеку и добром комшији, посљедњи поздрав МИХАИЛО ТАДИЋ са породицом

Posljednji pozdrav dragom stricu i đeveru

VELIMIRU - VELJU BLAGOJEVIĆU

Dragi naš Veljo, počivaj u miru.

Bio si i ostaćeš zauvijek naš uzor i dika.

Tvoji: MARKO, BRANKO, SLAVKO i BOSA BLAGOJEVIĆ

565

Bio si naš oslonac i podrška. Svojim časnim i dostojanstvenim životom zaslužio si vječno poštovanje i pamćenje. Već nam nedostaješ.

Tvoji: RAJKA, MIKICA, VANJA, LJILJA, RISTO i IVA

566

Grome moj, prebrzo mi ode. Žao mi je samo što me nijesi poslušala zadnji put da s nama uživaš još mnogo, a mogla si. Svakog dana sam se molila i vjerovala sam da ćeš pobijediti i ovu posljednju bitku i da ćemo nastaviti zajedno gdje si stala. Najmanje si mislila na sebe, za svakoga si bila predobrica!

Nije tvoje meko srce izdržalo dalje.

Neobično će mi biti bez tvog poziva, zagrljaja, ljubavi, dočeka i toplih dobrotvornih riječi podrške.

Odmori svoje napaćeno srce i dušu i znaj da te nikada nećemo zaboraviti i da ćeš zauvijek imati posebno mjesto u našim srcima.

Volim te neizmjerno.

Počivaj u vječnom miru, plemenita dušo i dobrice moja!

Sestrična ANA - tvoj VALE sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj i poštovanoj komšinici

SENKI ŽARKOVIĆ

Senjo moja, nedostajaćeš mi puno. Ispijanje svakodnevne kafe, druženja i razgovori ostaju mi zauvijek u sjećanju. Počivaj u vječnom miru, dobra i poštena komšinice moja.

Tvoja RADA DRAGOVIĆ

548

S neizmjernim bolom i sjetom opraštamo se od voljene sestre i svastike

SENKE ŽARKOVIĆ rođene RAŠOVIĆ

Senjo naša, nijesmo mislili da će ovako brzo doći kraj i da te ovako rano moramo ispratiti na vječni počinak. Tvoj životni put nije bio lak, ali si ga ti nosila sa velikom hrabrošću, ljubavlju i pažnjom prema svakom, a da niko nije osjetio tvoju težinu životnih nedaća. Na sebe nijesi mislila, samo da drugom bude dobro i lijepo.

Nedostajaće nam sve tvoje, pažnja, ljubav, svakodnevni pozivi... Ko će sada sestru i zeta svakodnevno zvati? Naučila si nas bila da nam čuješ glas svakog dana. Voljela si našu djecu, unučad i snahe, i radovala si se njihovim uspjesima, jer si ih gledala kao svoju.

Hvala Ti na svemu, dobra dušo! Nek tvoja napaćena duša caruje u vječnom miru, a mi ćemo te s ljubavlju i ponosom uvijek pominjati.

Posljednji pozdrav voljenoj sestri, tetki i zaovi

SENKI ŽARKOVIĆ rođenoj RAŠOVIĆ

Tužan je rastanak s tobom. Zahvalni na tvojoj dobroti i neizmjernoj ljubavi koju si nam nesebično pružala, ponosu naš. Živjećeš zauvijek u našim srcima.

Tvoji: BORO, MIRA, JELENA, KATARINA i PETAR

Sestra ZORICA i zet SLOBO BRNOVIĆ 553

Posljednji pozdrav dragoj babi

Draga naša Nana, iako smo suviše mali, osjetili smo toplinu tvojih zagrljaja, veliku ljubav i posvećenost porodici, rodbini, znanim i neznanim... Svi smo bili tvoja djeca i unučad. Čuvaćemo te vječno u našim srcima i mislima, a majka će nam i dalje pričati o tvojim dobrim djelima i koliku si dušu imala, kako si tokom svog čitavog života svakog obasipala pažnjom i dobrotom. Biće nam neobično da te više nećemo vidjeti i da ti nećemo čuti mili glas i ono Tvoje "Nano, babine sreće, volim vas puno".

Bakice naša, i sada ti uzvraćamo, volimo te vječno. Spavaj i odmori se.

FILIP i MATIJA

554

Posljednji pozdrav dragoj babi

SENKI ŽARKOVIĆ

Draga naša Nana,

Bila si nam veliki dobrotvor i prava baba. Radovala si se svakom našem uspjehu.

Nedostajaće nam tvoja pažnja i ljubav, a mi ćemo te stalno pominjati i živjećeš kroz najljepše uspomene našeg odrastanja.

Počivaj u vječnom miru, bićeš najsjajnija zvijezda na nebu i znaćemo da nas paziš i posmatraš stalno.

Vole te:

NEMANJA, NIKOLINA, MAŠA, FILIP, MATIJA i DARIJA

Opraštamo se od naše voljene

SENKE ŽARKOVIĆ

Draga naša Nana, hvala ti za svaku lijepu riječ, zagrljaj, bodrenje i brigu za nas. Za svaki nasmijani doček i ljubav koju si nam nesebično pružala. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima, pričama o tebi i tvojoj dobroti. Počivaj u miru zauvijek, naša Senada, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoji: DARKO, DIJANA i DARIJA BRNOVIĆ

520

SENKA

Bila si nam i ostala velika sestra i istinski ponos naših roditelja. Darivala si nas beskrajnom ljubavlju.

Krasile su te urođena dobrota, toplina, povjerenje, čistota, budna pažnja, gostoljublje, učtivost i srdačnost.

Ostavila si uzorni i moralni dokument.

Zaslužila si golemo poštovanje, trajno sjećanje i vječnu ljubav.

Tugujemo za tobom

Braća: BORO, DRAGO i ZORAN RAŠOVIĆ i sestra ZORICA BRNOVIĆ

523 Ujače

RAJKO MOŠTROKOL

Godina koja je prošla nije umanjila osjećaj tuge i bola za tobom.

Svakim danom nam sve više nedostaješ.

DUŠKO, BILJANA, PETAR, BOŽO i NIKOLA

Umrla je naša mila sestra

ŽARKOVIĆ rođena RAŠOVIĆ

SENKI ŽARKOVIĆ

514

TUŽNO S J E Ć A NJ E

14. 4.1994 – 14. 4. 2024.

LJUBICA Mihaila ŠUKOVIĆ

rođena BOSILJANOV 1916 – 1994.

Trideset godina je prošlo, a uspomene i sjećanja ne blijede.

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i sjećanjima. S ljubavlju i poštovanjem.

Zahvalni za sve što nam je dala.

Ćerka DRAGICA i sin MIROSLAV

DRAGAN – KICA JOVANOVIĆ

14. 4. 2011 – 14. 4. 2024.

Nema tih godina koje te mogu izbrisati iz našeg srca i duše.

Ti nijesi otišao, uvijek si sa nama u svakom danu i svakom trenu.

Tvoji: supruga FOTINI i šćeri SANDRA i MELINA sa porodicama

517

16. 4. 2021 – 16. 4. 2024.

DARKO KALEZIĆ

Dragi Darko, tri godine su od tvog preranog i iznenadnog odlaska. S tobom u mislima počinje nam svaki novi dan i ispraćamo svaku noć. U srcu čuvamo uspomene na najljepše porodične dane i radost koje su ispunjavale naš dom. Bio si uvijek tu za one koje si volio i koji su te voljeli i neizmjerno nedostaješ za sve što dolazi. Tvoja smrt nije kraj, živiš i traješ jer ljubav je vječna i tako će biti dok bude bilo nas.

Tvoja neutješna MAJKA, DJECA, SESTRE i BABA

SLOBODAN Markov ČELEBIĆ

Godinu dana bez tebe, otišao si iz života ali iz srca nikada. Fala ti na bratskoj pažnji koju si poklanjao meni i mojoj familiji.

Sestra VIDOSAVA sa porodicom

Prolazi godina od kada nijesi sa nama

545

Dvije godine od smrti naše bratanične

IVANE STRIKOVIĆ

Bila si sunce koje nas je uvijek grijalo. Nesebično si ljubav davala, iskreno si nas voljela. Neka tvoja blagorodna duša nađe mir. Stričevi MIKA i MIJO, tetke GILA i VESNA

Tužno sjećanje na našeg dragog kuma

JOVANA ROGANOVIĆA

2019 – 2024.

Sa velikom ljubavlju čuvamo sjećanje na tebe.

Kum ZVONKO i MARIJA TRIPOVIĆ sa porodicama

505

Godina dana tuge za mojim bratom i ujakom SLOBODANOM

Markovim ČELEBIĆEM

Tuguje, voli i čuva od zaborava

Tvoja sestra JOVANKA ĐUKANOVIĆ sa porodicom

546

SLOBODAN Markov ČELEBIĆ

Ponio si dio naših duša i srca.

Dođeš nam u snovima, doneseš radost, a onda buđenje, zaboli stvarnost.

Hvala na sve što si uradio za mene i moju porodicu.

Volimo te i zaboravu ne damo.

Sestra JELENA sa porodicom

547

Šest je godina od smrti moga brata

RADOMANA JOVOVIĆA

Dragi brate, vrijeme ne umenjuje bol za tobom.

S ponosom čuvam uspomenu na tebe.

516

MILENA GORANOVIĆ sa porodicom

563

Dana 14. aprila 2024. navršava se trideset godina od smrti našeg voljenog

VOJINA PAVLIĆEVIĆA

S poštovanjem i ponosom čuvamo uspomenu na tebe. Tvoja PORODICA

Dan za danom, prođe godina otkako plemenito srce naše

JELENE KANKARAŠ

Ne kuca među nama.

Živjeti sa tobom značilo je imati čvrst oslonac, veliku podršku i neizmjernu ljubav.

Hvala ti što si nas naučila kako treba živjeti. Živjećeš vječno u našim srcima.

TVOJI NAJMILIJI

Dana 14. aprila 2024 navršava se tužna godina dana od smrti naše drage sestre

VOJE

Sa ponosom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe Porodica RADOŠEVIĆ

499

511

532

Neđelja, 14. april 2024.

Sjećanje na našeg voljenog

MIŠKA KALUĐEROVIĆA

1952 – 2016.

Otišao si u vječnost, a ostao svima u srcu i mislima… Hodaćemo zajedno u nove životne horizonte, zahvalni za sve što si učinio za nas…

528

Pet godina je od smrti našeg voljenog brata i ujaka

ILIJE VUKIĆEVIĆA

Dragi brate, vrijeme koje prolazi donosi mi sve veću tugu i čežnju za tobom.

Uvijek će te voljeti tvoja sestra ĐINA sa porodicom 501

PORODICA

Godina dana je otkako nijesi više sa nama, voljeni naš

DUŠAN R. MRKAIĆ

Bio si naše sve, naša snaga, naša ljubav, naš ponos i ostaćeš. Boli praznina koja nikada neće biti popunjena. Živimo od sjećanja i ponosa. Nedostaješ…

Tvoji najmiliji: MAJA, JOVANA, RAŠO, KSENIJA, SIMONA i TOMAŠ

Godinu dana je od smrti našeg voljenog supruga, oca, svekra i đeda

534

ČEDOMIRA-ČEDA Đoka VUJOVIĆA (BILDON)

Počivaj u miru, a naš svaki dan je ispunjen tvojim imenom.

TVOJA PORODICA

Voljeni naš

ILIJA VUKIĆEVIĆ

Pet godina je otkako nijesi sa nama, a svaki dan počinje i završava se mislima na tebe.

Vrijeme prolazi, ali nedostajanje na tebe neće nikad.

Voljeni naš sa ponosom te pominjemo i čuvamo od zaborava.

Tvoja supruga BEBA i ĆERKE 525

NIKO MARE STANIŠIĆ KALUĐEROVIĆ rođ. STANIŠIĆ

STANE STANIŠIĆ rođ. VUJKOVIĆ

Uvijek u našim mislima, vječno u našim srcima

ćerka i sestra LJUBA sa porodicom

503

Godina dana je od smrti

BRANISLAVA D. JOVANOVIĆA

Po dobru te pamtimo i sa ponosom pominjemo

VLADO, ŽELJKA, MAŠA, STEFANA i JULIJA

Godina dana je od smrti našeg oca, svekra i đeda

BAJA JOVANOVIĆ

Sa poštovanjem ćemo te čuvati od zaborava.

Sin ALEKSANDAR, snaha NENA, unuke ANIKA i VJERA

569

Godina dana je od smrti

BRANISLAVA D. JOVANOVIĆA

S ponosom te čuvam od zaborava

Supruga RADMILA

Godinu dana je od smrti

BAJA JOVANOVIĆ

Počivaj u miru, a mi ćemo te sa ponosom i ljubavlju čuvati od zaborava.

Kćerka TANJA sa porodicom

504

570

507

Navršava se 40 dana od kada nije sa nama naš dragi suprug, otac, svekar i đed

MILOVAN Markov PAVLIĆEVIĆ

Fališ nam svakog trena. Tvoja dobrota i ljubav su ostavili neizbrisiv trag.

Nastavićeš zauvijek da živiš u našim mislima i srcima. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

Tvoji: supruga VJERA, sin MARKO, ćerka KSENIJA, snaha ALEKSANDRA i unuk ARSENIJE

MILOVAN PAVLIĆEVIĆ

508

Navršavaju se tri godine od smrti našeg

GOJKO Živkov VUČINIĆ

Vrijeme prolazi, tuga ista kao prvog dana.

Svaki 14 u mjesecu težak, a svaki „četvrtak“ još teži.

Prekide se tvoj život, a naš od ,,aprila“ zastaje sve više i više.

I razum zataji. Nikako da shvatimo i prihvatimo.

Živimo misleći da je sve ovo velika ,,laž“ koja nas samo vrti u krug.

Nedostaješ za sve.

Počivaj u miru.

509

Dragi brate i ujače neka te u tišini vječnog mira prati velika ljubav jača od vremena i zaborava.

Ostaćeš vječno voljen i nikad zaboravljen.

Sestra MILICA, sestrići VLADO i MARKO

Četrdeset je dana od kada nijesi sa nama, brate

MILOVAN PAVLIĆEVIĆ

Teško se pomiriti sa sudbinom da si nas zauvijek napuštio. Puno je lijepih uspomena da te vječno pamtimo, da o tebi sa ponosom govorimo.

Tvoja sestra BOSE sa porodicom

MILOVAN PAVLIĆEVIĆ

Boli praznina koja je ostala poslije tvoje smrti. Ponos i sjećanje na tebe je uvijek prisutno a ljubav vječna. Počivaj u miru.

Sestra VJERA sa porodicom

MILOVAN PAVLIĆEVIĆ

NATALIJA i KSENIJA 498

Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema.

Voli te

Sestra RADOJKA i zet SLAVKO OTAŠEVIĆ 518

Navršava se četrdeset dana od smrti

Dvadeset godina je od smrti mog oca

VUKŠANA - VULETA MARKOVIĆA

I na današnji dan naša sjećanja i emocija te vraćaju u naše živote. Tvoja unuka i unuci će pričati svojoj djeci, tvojim praunučadima, o tebi, našoj vječitoj ljubavi.

510

DUŠKO, VALENTINA, PREDRAG i NIKOLA

515

MILA RADOMANA

Neizmjerno tužni zbog tvog preranog odlaska trajno ćemo čuvati uspomenu na tebe.

Stric ĐOKO, strina ZORE, sestre BILJANA i SANJA

558

Četrdeset tužnih dana otkako si nas napustila, draga naša baba Ljubice

LJUBICA Vojislava KNEŽEVIĆ

Postoji nešto što nikada neće nestati, a to su sjećanja na tebe. Bila si i ostala posebna.

Svakim danom nedostaješ sve više . Zauvijek tvoji INA, ILIJA i ADRIANA

Dragom bratu

MILU RADOMANU

Vrijeme koje prolazi svjedok je bola i praznine koju si ostavio tvojim odlaskom.

Ostaćeš voljen i nikad zaboravljen, dobra i plemenita dušo.

RADIVOJE sa porodicom

Navršava se četrdeset tužnih dana od kako nijesi sa nama, draga majko

LJUBICA Vojislava KNEŽEVIĆ

Još uvijek se teško borimo sa činjenicom da nijesi više sa nama , tuga ne prolazi ali nam sjećanja na tebe i ono što si bila daju snagu za dalje.

Zauvijek ćeš živjeti u nama. Tvoji: MARIJA, MILENA i MIODRAG

555

502

557

530

Prošla je godina dana od iznenadne smrti mog sestrića

MARKA VULAŠA

Dragi moj Marko, ljubavi tetkina.

Mili moj Marko, dobroto tetkina. Anđele moj, željo tetkina.

Ti si u svom vječnom miru, ali i sa nama u svim našim mislima, pričama i sjećanjima.

Neka tvoju plemenitu dušu čuvaju anđeli.

Tetka BILJANA sa porodicom

Godina dana je od smrti moga unuka

MARKA VULAŠA

Plemeniti ljepotane, tugom pratiš baki dane i pratićeš dovijeka, liše ostatka, bez lijeka.

Godina dana bez tebe,

MAŚA

Tog aprilskog jutra zakuka još jedna majka koja ostade bez svog sina jedinog.

Od tada staje život i više ništa nije isto. Izmijenio si boju našeg neba, promijenio si mirise proljeća. Prerano si raširio ta orlova krila i požurio u carstvo nebesko. Ostavio si malo jato na zemlji, jato željno očinske ljubavi, zagrljaja i pažnje.

Te male ptiće koji gledaju u zvijezde traže svog tatu i pitaju se da li je tati hladno na tim bijelim oblacima. A tatu im povuče taj tobogan nekog drugog života, tobogan kojim se lagano i bezbolno klizi međ' zvijezde. A ja... ja te ostah željna za cijeli život...

Nedostaješ za juče, danas i sjutra...

LIDIJA, HAJDANA, NINA i LUKA

Baka LOLA 529

MARKO VULAŠ

MARKO VULAŠ

Maśa, prošla je godina bez tebe, bez tvog zagrljaja, osmijeha, pozdrava. Ne, ništa nije lakše! Vrijeme neumitno prolazi, a tuga i bol ostaju.

Zauvijek ćemo te voljeti i čuvati od zaborava.

Tvoj ujak BOBO ROGANOVIĆ sa porodicom 531

Navršava se godina dana od smrti našeg dragog

MARKA VULAŠA

Postoji nešto što ne umire, tvoj častan život, iskrena duša, nesebična dobrota, tvoj vedri i nasmijani lik. Bio si i ostao neko ko se sa ljubavlju pominje, neko koga ćemo vječno čuvati od zaborava.

Tetka VESNA sa porodicom 521

Prođe godina od kada te nema MAŚA

Pamtićemo tvoj vedri lik i čuvati od zaborava.

IVAN, IVANA, ALEKSA, LAZAR, ANĐELA MITROVIĆ

Godina dana od kada si nas napuštio MAŚONI

Dani koji su prošli nijesu umanjili bol u duši za tobom.

Kroz nas i našu ljubav živjećeš vječno.

STEVAN KRIVOKAPIĆ sa porodicom 560

Maśa, težak je ovaj april kao i onaj prije godinu dana od kada nijesi sa nama.

Istina je teška, bol i tuga vječna. Nosimo te u srcima i čuvamo od zaborava.

Za sve što je bilo i što će biti, dragi Maśa NEDOSTAJEŠ!

Tvoj ujak PEĐA ROGANOVIĆ sa porodicom

Godina dana je od smrti naše drage

LJILJANE–LJILJE M. VUJAČIĆ

Vrijeme prolazi, ali ostaje tuga i sjećanje na neke srećne dane. Počivaj u miru

Vole te tvoji MIŠKO i JOCA

539

564

LJIKO

Neutješni smo ti, bila si naš temelj i najveći životni oslonac.

Tuguju tvoji PREDRAG i VESNA

Dragoj

LJILJI VUJAČIĆ

Sjećanja i uspomene iz godina koje su prošle ne daju da zaboravimo tvoj dragi lik. Počivaj u miru. BOJAN I DRAGICA MIĆUNOVIĆ

Prošla je godina dana od smrti moje majke

LJILJE VUJAČIĆ

Tvoj odlazak boli kao i prvog dana. Znala si koliko te volimo, ali ne znaš koliko nam fališ. S ljubavlju te pominjemo i čuvamo od zaborava

Voljenoj majci

LJILJI VUJAČIĆ

Prođe godina bez tebe, ali ne umanjuje našu tugu.

Hvala ti za sve. S ponosom i ljubavlju čuvamo te u srcima.

Ćerka IVANA, zet BOŠKO, unučad MIKO, MILOŠ i MILICA

541

543

Tvoji ANA, SRETEN, LUKA, LAZAR I LANA 540

542

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola

Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Na osnovu Statuta ZIF HLT FOND AD, Odbor dirrektora DZU PRIMA a.d. saziva redovnu skupštinu akcionara fonda za 15 .05.2024. godine sa slijedećim dnevnim redom:

1.Usvajanje finansijskih izvještaja i izvještaja o poslovanju fonda za 20212023 godinu.

2.Verifikacija odluke o izboru revizora za 2021,2022 godinu

3.Izbor revizora za 2023 godinu

Donošenje odluke o postupanju u skladu sa Rješenjem Komisije za tržište

kapitala 04/3-1239/29-22

Skupština će se održati dana 15.05.2021. godine u 9:00h na adresi Trg Nikole Kovačevića br 8 Podgorica. Ukoliko ne bude postignut kvorum od više od 50% ukupnog broja akcija, ponovljena skupština sa istim dnevnim redom održaće se 15.06.2024. godine na istom mjestu sa početkom u 9:00 h.

Materijali za skupštinu biće dostupni akcionarima od 15.04.2024. godine na adresi Trg Nikole Kovačevića br. 8 Podgorica, kao i putem elektronske pošte na zahtjev akcionara.

Predsjednik odbora direktora DZU PRIMA Vladan Vujović

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah. NONSTOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1

Bar, Bjeliši, prodajem placeve 300 i 400 m2, uknjiženi, put. Tel. 069-332-332

Potrebna zena za čuvanje dvoje djece. Odlični uslovi, Budva. Tel. 069-038-279

NOVA KNJIGA

U IZDANJU Pobjede

Frankfurtske priče DEJAN VUKOVIĆ

Cijena 7 €

Jedna od neizostavnih vrijednosti ove knjige ogleda se i u činjenici da ona praktično objedinjuje Crnu Goru, predstavlja njenu višenacionalnu i multikulturalnu stvarnost. U tekstovima ove knjige našli su se naši ljudi u Njemačkoj rodom od Rožaja do Herceg Novog i od Pljevalja do Ulcinja. Sve njih povezuje zajednička nit - zavičajna čežnja i privrženost Crnoj Gori. Diplomatskom finoćom i neposrednošću, zavičajnom toplinom, otvorenošću i vrlinama čovjeka, Dejan Vuković snažio je patriotska osjećanja naših zemljaka koji su se sticajem okolnosti rasuli diljem Njemačke. Iz druženja, službenih i prijateljskih kontakata, Vuković pravi svojevrsnu galeriju ličnosti ljudi sa naših prostora, aktera njegovih priča, o kojima piše s poštovanjem i pohvalno.

Salko Luboder

Primjerak ovog izdanja možete kupiti u prostorijama Oglasnog odjeljenja Pobjede u Podgorici, Bulevar revolucije 15, kao i na online knjižari www.cgknjizara.me