Dnevni list Pobjeda 12.05.2024.

RASPLET VIŠEDNEVNE SAGE: Vlada konačno usvojila prijedlog amandmana na rezoluciju o genocidu u Srebrenici, za koje se javnost pitala ima li ih uopšte

Amandmani nepotrebni, ali Vučić će se manje ljutiti

Upozorenja da ne treba glasati za rezoluciju o genocidu u Srebrenici ne prestaju da stižu od zvaničnika

Srbije, Republike Srpske, ali i od SPC. PES ponovio da će amandmani definisati da nijedan narod ne može biti kvalifikovan kao genocidan

PODGORICA – Vlada je juče na elektronskoj sjednici usvojila prijedlog amandmana na rezoluciju o genocidu u Srebrenici –potvrđeno je Pobjedi.

Prvi amandman glasi: „ponavljajući da je krivica za zločin genocida individualizovana, te se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici u cjelini“, a drugi: „...potvrđujući nepovredivost opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u svim njegovim odredbama....”.

- Vlada će zadužiti Ministarstvo vanjskih poslova da sugestije formuliše i na adekvatan način uputi predlagačima rezolucije - piše u informaciji o prijedlogu amandmana.

NEOZBILJNOST

Priča o amandmanima traje danima i pokazuje potpunu neozbiljnost crnogorske spoljne politike. Prije gotovo sedmicu Pobjedi je iz izvršne vlasti potvrđeno da Vlada Crne Gore još nije zvanično podnijela amandmane na rezoluciju Ujedinjenih nacija o Srebrenici, već sa partnerima, prvenstveno Sjedinjenim Državama i Njemačkom, razgovara o tome da se tekst rezolucije dopuni i u njega inkorporira stav da je „krivica za zločin genocida individualizovana, te se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici u cjelini“. Nakon što je poslanica PES-a Jelena Nedović kazala da su amandmani na njemačku rezoluciju podnijeti uz posredstvo te zemlje i da im je cilj da „onemoguće manipulacije koje često služe određenim društveno-političkim činiocima za unutrašnje potrebe“, promptno je stigao demanti iz Ambasade SAD-a.

-Stejt department je vidio nezvanični draft predloženih izmjena Crne Gore, ali mi ne posredujemo u njima. Njemačka i Ruanda su predlagači rezolucije i mogu da odgovore na dalja pitanja u vezi sa njenim statusom – saopšteno je Pobjedi iz Ambasade SAD-a.

Težak diplomatski fijasko ostao je bez reakcija izvršne vlasti i premijera Milojka Spajića iz čije partije je saopštena neistina kojom je kompromitovana država i njen ugled pred međunarodnom zajednicom.

Da li u pokušaju da izbjegne packe zvaničnog Beograda, iz Vlade je plasirana priča o amandmanima kojima se potencira da srpski narod nije genocidan, što se u finalnom tekstu rezolucije - ne pominje Narativ da se rezolucijom srpski narod proglašava genocidnim potenciraju predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, BiH entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, ali i čelnik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić. Međutim, u tekstu ne samo da se

ne pominju Srbija i srpski narod, već čak nema ni nacionalnosti pravosnažno osuđenih za genocid, uključujući Radovana Karadžića , Ratka Mladića i generala Krstića

REAKCIJE

Miloš Đuričković (SD) saopštio je da su amandmani na rezoluciju o genocidu u Srebrenici neviđena blamaža Crne Gore i Ministarstva vanjskih poslova.

- Pitali bismo premijera Spajića koga to ima potrebu da umiri, ali svima je jasno. Vlada i Spajić, predloženim amandmanima, manipulišu i trguju istinom i međunarodnim ugledom Crne Gore kako bi umirili šovinističke i nacionalističke struje tj. partnere - poručio je on. Amandmani su, kako dodaje, i sa tehničke strane potpuno besmisleni jer tretiraju teme koje nijesu predmet ove rezolucije.

- Da ne pominjemo da je vrijeme za izmjene na rezoluciji davno prošlo. Time Vlada i Minis tarstvo vanjski poslova Crne Gore, pred č itavom međunarodnom zajednicom pokazuju svoju

nesposobnost i/ili lošu namjeru tj podređenost Vučiću. Navedeno potvrđuje da je Vladi i Milojku od međunarodnog ugleda Crne Gore preča potvrda lojalnosti negatorima genocida. I čim ga partneri opet „pritisnu“, pripremiće Milojko amandmane i za NOB, zastavu, himnu, državljanstvo….Izdaće i prodaće sve ono što vam je govorio da izdati i prodati nikad neće. Sama odluka Vlade i način na koji je donešena, još jedno je ogledalo tih ljudi. Ima amndmana pa nema, ima posredovanja SAD pa nema, nema potrebe da se raspravlja na sjednici pa se, ipak, odluka donese - zaključio je Đuričković.

Pokret Evropa sad juče je ponovio – predlaže amandmane koji, kako navode, jasno definišu da nijedan narod ne može biti kvalifikovan kao genocidan.

- Funkcioneri naše političke partije, koji obavljaju i najznačajnije pozicije u državi, nijesu nikada kvalifikovali srpski narod, niti bilo koji drugi narod kao genocidan. Uvažavajući odluke među -

Profesor na Univerzitetu

narodnih sudova, te deklaraciju i rezoluciju o genocidu u Srebrenici usvojene u prethodnim sazivima Skupštine, naša partija poštuje ono što je već utvrđeno u okviru međunarodnih i crnogorskih institucija – saopštio je PES. U jučerašnjem saopštenju PES je podsjetio da je crnogorski parlament, osim rezolucije o genocidu u Srebrenici, usvojio i rezolucije o genocidu u Pivi i u mjestu Velika što, kako su saopštili, „takođe uvažavamo i poštujemo“. – S ve te rezolucije nijesu izglasane samo glasovima sadašnje opozicije, već i glasovima partija koje sada čine parlamentarnu većinu i participiraju u Vladi – saopštio je PES. Najavio je, iako se u rezoluciji o genocidu u Srebrenici, koja će biti razmatrana u UN, ne pominje odgovornost srpskog naroda i države Srbije, a radi preciziranja odgovornosti koja je individualna, da će Vlada podnijeti amandmane, koji jasno definišu da nijedan narod ne može biti kvalifikovan kao genocidan. – Ova jako osjetljiva tema koja već nekoliko dana izaziva mnoštvo reakcija i budi sjećanja na nevino stradale žrtve, često biva zloupotrijebljena od različitih društveno-političkih aktera. Naša misija je da u Crnoj Gori koja ima multietnički karakter afirmišemo suživot, kako bi se u zemlji vladavine prava svi građani osjećali ravnopravno i jednako uvaženo – dodaje se u saopštenju. Nakon najave Spajića, prije nekoliko dana u Skupštini, da će Crna Gora podržati rezoluciju o genocidu u Srebrenici na Generalnoj skupštini UN, upozorenja da to ne treba činiti ne prestaju da stižu iz SPC i od zvaničnika Srbije i Republike Srpske. Joanikije se juče oglasio saopštenjem, uz jasnu poruku Vladi da ne treba da glasa za, odnosno, „dosljedno poštujući srebreničke žrtve neupitnog zločina, ali isto tako razlikujući zločin od genocida, treba da glasa protiv rezolucije“. Takođe, premijer Srbije Miloš Vučević ocijenio je da najava Crne Gore da će glasati za rezoluciju o genocidu u Srebrenici „ne čini ništa dobro odnosima Crne Gore i Srbije“, te da to ne vidi kao „prijateljski gest prijateljske države“. Dan ranije je i predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik kazao je da je najava podrške rezoluciji „sraman čin“ i nastavak „brutalne politike prema Srbima“. R.P.

PODGORICA- Populističko-amatersko- oportunističkim djelovanjem naša diplomatija se toliko zarobila u sopstvenim obmanama da je dovela sebe u situaciju da potencijalno radi na inicijativi u UN za koju nema elementarne kapacitete i to u vezi sa temom koja se uopšte ne tiče direktno Crne Gore. Očigledno, sve je ovo rađeno kako bi se pokazala principijelna snishodljivost prema desnom etnonacionalizmu centara moći iz Beograda, čija očekivanja imaju prioritet kod vlasti u Crnoj Gori - kaže u intervjuu Pobjedi profesor na Univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu Siniša Vuković.

Ističe da ova situacija neodoljivo podsjeća na onaj čuveni diplomatsko strateški obrt, kada je Momir Bulatović, nakon podrške Karingtonovom planu u Hagu i nakon nekog veoma riskantnog leta, odmah po dolasku u Crnu Goru brže-bolje povukao svoju podršku planu koji je, zapravo, mogao da zaustavi rat u Jugoslaviji, i priklonio se bezrezervno stavovima Slobodana Miloševića. Objašnjava da, slično tome, današnje vlasti u Crnoj Gori, nakon najave podrške njemačkoj rezoluciji, par dana nakon toga traže izmjene rezolucije kako bi se dodvorili očekivanjima iz Beograda.

POBJEDA: Saga o rezoluciji u Srebrenici je možda najubjedljivija blamaža Crne Gore na međunarodnoj sceni. Iz straha od reakcije Beograda plasirala se priča o amandmanima, o kojima se, navodno, razgovara sa partnerima, onda su naši partneri iz SAD-a demantovali da uopšte posreduju u razgovorima sa Crnom Gorom kako bi se rezolucija izmijenila. Koliko ovako neodgovorno ponašanje Vlade i očite neistine koje plasiraju njeni članovi uništavaju međunarodni ugled naše države?

VUKOVIĆ: Trenutna vanjska politika se može svesti na tri osnovne karakteristike. Ona je populistička u svojoj formi, amatersko-oportunistička u svom izražaju, i desno-konzervativna u svojoj suštini. Populistička forma se ogleda u kontinuiranim pokušajima da se svaka vanjsko-politička inicijativa svede na neku apstraktnu namjeru o opštenarodnom pomirenju, s tim što je pomirenje zapravo dirigovano i jednostrano nametanje političke volje elita na vlasti, bez ikakve suštinske društvene rasprave, refleksije ili, pak, nijansiranja tema koje oni smatraju da unose razdor. Amatersko-oportunistički izražaj se manifestuje kroz neprekidan niz diplomatskih gafova, kojima donosioci odluka pokazuju elementarno nepoznavanje ključnih pro -

jedne od sjednica Vlade

NE SmIjEmo zAboRAVITI: Srebrenica

Univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu upozorava na ogroman amaterizam u crnogorskoj spoljnoj politici

Vuković: Diplomatija je zarobljena u sopstvenim obmanama samo da bi se dodvorila Beogradu

Kao što je crnogorska javnost obmanuta nepostojećim programom „Evropa sad 2“, tako je izvjesno da ne postoji konkretan program na kojem bi se bazirali strateški prioriteti države. Samim tim sve je svedeno na lične kalkulacije i ambicije donosilaca odluka, da se prioriteti projektuju kao njihova lična afirmacija i promocija - kaže Vuković cedura, kao i nesnalaženje u diplomatskoj komunikaciji. Sve je svedeno na improvizaciju u kojoj se bombastično najavljuju određene namjere, koje se nerijetko zaborave ili zamijene novim bombastičnim najavama. Ono što, zapravo, ostaje je suštinski desno-konzervativna politika, koja se veoma temeljno sprovodi. Ove politike su maskirane prethodno navedenom populističkom retorikom i amatersko-oportunističkim potezima, koji pokazuju, zapravo, krajnju namjeru politika koje sprovodi vlast. Sve tri karakteristike se simbolično oslikavaju u raznim amandmanima koji se u posljednje vrijeme pominju, počev od veoma traljavog opravdanja zbog uzdržanog glasanja za prijem Kosova u Savjet Evrope, pod izgovorom da se podržao amandman kojim se traži formiranje zajednice srpskih opština kao preduslov, a koji je, zapravo, amandman marginalnih ekstremno desničarskih i euroskeptičnih partija u Savjetu Evrope. Kad je taj amaterističko oportunistički pokušaj propao, nastavljeno je sa još jednim gafom, opet sa amandmanima koji to, zapravo, nijesu.

POBJEDA: Da ne pominjemo da su ti amandmani tek juče usvojeni na Vladi iako je tekst rezolucije zaključen?

VUKOVĆ: Ovdje je važno napomenuti par tehničkih stvari koje pokazuju amaterizam u vanjskoj politici. Rezoluciju o genocidu u Srebrenici formalno su predložile Njemačka i Ruanda, i oni se tehnički smatraju „penholderima“. Svaka izmjena njihovog na-

crta zahtijeva da se to sprovede kroz direktne konsultacije dok god je nacrt otvoren za izmjene. U međuvremenu razne zemlje su dobrodošle da se pridruže kao ko-sponzori rezolucije, čime se jača sam legitimitet iste. Onoga trenutka kada „penholderi“ odluče da zatvore dalje konsultacije, u tom trenutku nema više mjesta za bilo kakve izmjene, već se rezolucija šalje predsjedavajućem Generalne Skupštine UN da se uvede u dnevni red na glasanje. „Penholderi“ i kosponzori u međuvremenu rade na obezbjeđivanju što šire podrške koju bi ostvarili u toku glasanja. Crnogorska inicijativa je došla u trenutku kada je rezolucija već bila zatvorena za dalje izmjene, i da paradoks bude još veći, par dana nakon što je upravo iz Njemačke najavljeno da će Crna Gora podržati njemački nacrt. Dakle amatersko-oportunističkim djelovanjem vlasti u Crnoj Gori su prvo, navodno, podržali njemačku rezoluciju, par dana nakon toga najavili amandmansko djelovanje na rezoluciju koja ne može da se mijenja, usput obmanjujući javnost da za to imaju navodnu podršku Sjedinjenih Američkih Država. Ono što dodatno upućuje na nivo amaterizma je i činjenica da bi čak i eventualni amandmani, koje uzgred Crna Gora ni-

kad nije predala kancelariji predsjedavajućeg Ujedinjenih nacija, morali biti tretirani kao zaseban dokument o kojem bi se glasalo neposredno prije njemačke rezolucije, i za tu podršku bi Crna Gora morala da uradi ono što nije nikada radila u svojoj diplomatskoj istoriji a to je da samostalno skuplja neophodan broj glasova od svih zemalja članica UN. Dakle, populističko-amatersko-oportunističkim djelovanjem naša diplomatija se toliko zarobila u sopstvenim obmanama da je dovela sebe u situaciju da potencijalno radi na inicijativi u UN za koju nema elementarne kapacitete i to u vezi sa temom koja se uopšte ne tiče direktno Crne Gore. Očigledno, sve je ovo rađeno kako bi se pokazala principijelna snishodljivost prema desnom etnonacionalizmu centara moći iz Beograda, čija očekivanja imaju prioritet kod vlasti u Crnoj Gori. Jer, u hipotetičkom scenariju u kojem se

amandmani usvoje, to ne garantuje da će Srbija podržati rezoluciju. Dakle, od tzv. pomirenja nema ni govora, čak ni uz amandmane. A da stvari budu još paradoksalnije, u slučaju da amandmani ne dobiju potreban broj glasova na Generalnoj skupštini, postavlja se pitanje hoće li Crna Gora onda glasati za rezoluciju koja je lišena tih amandmana? Ako hoće, onda nije jasno zašto se uopšte pričalo o amandmanima. Ako neće, zašto su onda govorili da je njima ova rezolucija prihvatljiva

POBJEDA: Ministar vanjskih poslova se ne miješa u svoj posao i ćutanje na brojne uvrede iz Srbije dokazuje da Crna Gora ne vodi samostalno spoljnu politiku. Da li mora snositi odgovornost za ovaj razvoj događaja oko rezolucije u Srebrenici i podnijeti ostavku?

VUKOVIĆ: Stiče se utisak da Ministar Filip Ivanović ne smatra da su poruke iz Srbije uvredljive, već da, zapravo,

Jer, u hipotetičkom scenariju u kojem se amandmani usvoje, to ne garantuje da će Srbija podržati rezoluciju. Dakle, od tzv. pomirenja nema ni govora, čak ni uz amandmane. A da stvari budu još paradoksalnije, u slučaju da amandmani ne dobiju potreban broj glasova na Generalnoj skupštini, postavlja se pitanje hoće li Crna Gora onda glasati za rezoluciju koja je lišena tih amandmana? Ako hoće, onda nije jasno zašto se uopšte pričalo o amandmanima

on smatra da Srbija ima svako pravo da njemu, njegovom ministarstvu, i državi Crnoj Gori dijeli lekcije, upozorenja, i kritike. Neprekidan niz veoma agresivnih, nerijetko uvredljivih, a povremeno i nevaspitanih poruka koje su stizale iz Beograda nailazile su na zid tišine koji je u diplomatskom žargonu signal odobravanja. Aktivno ćutanje je najglasnija poruka kojom se želi reći da Crna Gora ne želi da provocira Srbiju, da je ono što dolazi iz Srbije prihvatljiv nivo obraćanja, i da je na Crnoj Gori da bude ponizna i racionalna, a Srbiji se može tolerisati hirovitost, impulsivnost i nepromišljenost. Stvara se utisak da je Crnoj Gori od egzistencijalnog značaja da ima naklonost Srbije, i spremna je da podredi svoje prioritete samo kako ne bi proizvela neku novu hirovitu reakciju iz Srbije, dok je Srbiji prihvatljiv samo onaj odnos u kojem Crna Gora radi ono sto Srbija od nje očekuje i vodi se vanjskopolitičkim prioritetima Srbije. POBJEDA: Crna Gora već tri godine nema ambasadore na najznačajnijim svjetskim adresama, može li to jedan pretendent na članstvo u EU sebi da dozvoli? Imamo li mi uopšte spoljnu politiku?

VUKOVIĆ: Imenovanje ambasadora u ovom momentu podređeno je često zanemarenoj činjenici a to je da se Crna Gora nalazi u jednoj vrsti polu-kohabitacije, đe predsjednik Jakov Milatović s jedne strane i Vlada premijera Spajića s druge, nerijetko veoma odlučno oponiraju jedni drugima. S obzirom na to da imenovanje zahtijeva minimum konsenzusa oko strateških državnih prioriteta, nedavni javni razlaz između predsjednika i premijera nedvosmisleno se prelio i na proces kroz koji bi se našla optimalna rješenja kada su u pitanju ambasadorska imenovanja. Očigledno je da je problem višeslojan, jer osim nesuglasica oko selekcije kandidata postoje i sve izraženije nesuglasice oko načina na koji bi se formulisali strateški državni prioriteti. Kao što je crnogorska javnost obmanuta nepostojećim programom „Evropa sad 2“, tako je izvjesno da ne postoji konkretan program na kojem bi se bazirali ti strateški prioriteti. Samim tim sve je svedeno na lične kalkulacije i ambicije donosioca odluka, da se prioriteti projektuju kao njihova lična afirmacija i promocija. Kao rezultat imamo situaciju da je najvjerovatniji razlog zbog čega još čekamo na imenovanja, upravo nesuglasice koje proističu iz potrebe da se imenuju pojedinci koji će predano raditi na promociji i afirmaciji pojedinaca u okviru vlasti i time doprinositi veličanju njihovog lika i djela, jer program i strateški ciljevi ne postoje. Ne treba zaboraviti da se ova imenovanja, od kojih se očekuje da rade na afirmaciji pojedinaca iz vlasti, tiču ne samo premijera i predsjednika, već i ostalih lidera partija na vlasti koji vide ambasadore i kao svoje lične promotere od kojih očekuju lojalnost i predanost na međunarodnoj afirmaciji njihovih ličnih i partijskih djelovanja. Državni prioriteti su sekundarni i zapravo su nuspojava ovih prioritetnih promocija pojedinaca iz vlasti. Marija Jovićević

Aktivno ćutAnje je nAjglAsnijA porukA kojom se želi reći dA CrnA gorA ne želi dA provoCirA srbiju: Siniša Vuković

ULCINJ - Najave za sezonu u Ulcinju su više nego dobre. Neki hoteli su već bukirani od polovine juna do kraja septembra, međutim, sezonalnost u Ulcinju iziskuje posebnu pažnju, a ključni faktor u rješavanju ovog izazova leži u odnosu lokalne uprave. Međutim, kako tvrde turistički poslenici, nedostatak odgovora i podrške od Ministarstva turizma i Ministarstva finansija stvara zastoj i stagnaciju u turističkoj industriji. Ova situacija postavlja zabrinjavajuće pitanje o budućnosti turističke privrede, koja se suočava sa nedostatkom adekvatne podrške i smjernica, ostavljajući je praktično da se sama bori sa izazovima.

Tradicija i lojalni gosTi

Vlasnik hotela ,,Palata Venezia“ Gani Resulbegović izražava zadovoljstvo poslovanjem, ističući dugogodišnju tradiciju i lojalne goste koji su sastavni dio njihove priče već 34 godine. Ipak, Resulbegović smatra da Ulcinj obiluje potencijalom za produženje sezone turizma, ističući važnost raznolikog i produženog turističkog perioda, umjesto ograničenja na tri mjeseca intenzivnih gužvi i buke. - Raznolikost je ključna, ne samo u turizmu, već u svim aspektima života. Kada čovek provede sedam dana na odmoru, želi da obogati svoje iskustvo raznovrsnim aktivnostima, a ne samo da boravi na plaži. Ulcinj sa svojim blagom poput Velike plaže, Ade, mogućnostima za kajting i surfing, maslinjacima i Šaskim jezerom nudi bogatstvo izbora. Rijetko da jedan grad kao Ulcinj ima more, jezero i rijeku, pružajući gostima jedinstveno iskustvo. Iako imamo mnogo toga da ponudimo, izgleda da ne umijemo. Sezona ne smije biti ograničena samo na restorane i smještajne kapacitete, već treba da obuhvati i raznovrsne aktivnosti. Važno je da komuniciramo sa gostima kako bismo ih motivisali da istraže okolinu, naprave izlete, kupe suvenire i uživaju u svemu što Ulcinj ima da ponudi - kaže Resulbegović. Navodi da sezonalnost u Ulcinju zahtijeva posebnu pažnju. - Ključni faktor je odnos lokalne uprave, što mogu primijetiti i u Crnoj Gori uopšteno. Međutim, izazov predstavlja nedostatak odgovora i podrške od Ministarstva turizma i Ministarstva finansija, što stvara zastoj i stagnaciju u turističkoj industriji. Situacija je zabrinjavajuća jer je turistička privreda prepuštena samoj sebi, bez adekvatne podrške ili smjernica. Nedostatak komunikacije i odgovora stvara frustraciju i nesigurnost među poslovnim subjektima. Nepostojanje pristupačnih službenih ili privatnih kontakata dodatno otežava situaciju. Činjenica da se novac troši neorganizovano i da postoji prisutna siva ekonomija dodatno komplikuje situaciju - objašnjava Resul-

Ulcinj očekuje dobru posjećenost tokom ovog ljeta, međutim, i ove godine je problem suviše kratka sezona

Ni ljepšeg grada, ni lošije turističke ponude

begović, koji ne krije strah da se ne desi neki kolaps posebno ako se uzme u obzir nedovoljna infrastruktura i dugotrajno čekanje u Sukobinu već sada. - Državne vlasti bi trebalo da preuzmu veću odgovornost i da se angažuju u rješavanju ovih problema. Važno je shvatiti da uspjeh turizma nije samo u broju gostiju, već i u održavanju kvalitete usluga i infrastrukture, kao i u podršci lokalne samouprave - poručuje Resulbegović. Što se tiče produženja sezona ističe da je važno aktivno komunicirati s gostima i pružiti im preporuke za aktivnosti koje mogu obogatiti njihov boravak.

- Lično sam veoma posvećen kulturnim i prirodnim bogatstvima, te volim preporučiti posjetu mjestima poput Virpazara ili organizaciju raftinga. Takođe, kada imam kvalitetne goste, rado ih vodim na ove aktivnosti. To me zaista ispunjava jer imam priliku podijeliti priče i naučiti nešto novo. Interakcija s gostima omogućava mi da izrazim svoju strast prema lokalnoj kulturi i prirodi te da im pružim auten-

Nedostatak komunikacije i odgovora nadležnih stvara frustraciju i nesigurnost među poslovnim subjektima. Nepostojanje pristupačnih službenih ili privatnih kontakata još više otežava situaciju. Činjenica da se novac troši neorganizovano i da je prisutna siva ekonomija dodatno sve komplikuje

tično iskustvo. Smatram da je ova vrsta angažmana ključna za stvaranje dubljih veza s gostima i unapređenje njihovog boravka - ističe Resulbegović. Zadovoljan je posjetom, ali mu stvara problem buka, jer uglavnom ima visokoplatežne goste koji žele mir.

- Mi smo uvijek zadovoljni. Smatram da više stvara boljitak, ali ne i previše jer to remeti nas same, naš kolektiv. Nije ista priča ako treba da ugostimo 100 gostiju ili polovinu od toga. ,,Palata Venezia“ nije radila samo dvije godine od kada postoji - kada je bila korona i ove godine kada smo radili na rekonstrukciji apartmana, u zimskom periodu - kaže Resulbegović, dodajući da su im godinama već gosti Skandinavci i Njemci koji su prepoznali ovaj specifičan prostor.

UnaprijediTi

prosTor

- Od Starog grada može se napraviti prava priča. Svaki uloženi euro ovdje se petostruko vraća - poručuje Resulbegović, ističući da svi treba da se potrude da daju svoj doprinos, neko veći, neko manji.

- Svi imamo načina da unaprijedimo ovaj prostor. Onaj ko nema da investira ne mo-

ra da ga prlja i uzurpira - kaže Resulbegović. Što se tiče ove sezone očekuje da bude uspješna, ali i izazove s radnom snagom.

- Mi zadržavamo stalne radnike koji su s nama tokom cijele godine, ali smo svjesni da će drugi imati problema. Kod nas je potreban veći broj radnika tokom sezone, gotovo duplo više nego obično. Međutim, ne planiram previše energije trošiti na potragu za radnom snagom. Ukoliko se suočimo s problemima, razmatram opciju smanjenja radne snage. U tom slučaju, možda ćemo zadržati restoranske usluge samo za naše goste. Naglašavam da je izuzetno važno održavati urednost, jer to pruža važan utisak gostima - zaključuje Resulbegović.

Vlasnik hotela ,,Nobel“ Nedžad Hasanaga kaže da je prezadovoljan što se posla tiče i da su na-

jave dobre za sezonu. Kapaciteti su im rasprodati od polovine juna do kraja septembra.

- Mi radimo tokom cijele godine i prezadovoljan sam što se tiče posla. Trudimo se da gosti koji dolaze budu zadovoljni da bi nam se opet vratili. Jedan zadovoljan gost dovešće nam iduće godine 20 gostiju - ističe Hasanaga. Smatra da i drugi turistički radnici u Ulcinju mogu da rade tokom cijele godine i poručuje im da ne zatvaraju hotele tokom zime kako bi zadržali radnu snagu da im ne odlazi u inostranstvo.

- Kod nas je radna snaga ,,domaća“ i trudimo se da radimo sa mladima kako nam ne bi napuštali domove i odlazili u inostranstvo. Ne smijemo da puštamo da nam djeca odlaze vani. Ne možemo raditi samo tri mjeseca, na taj način

NEDŽAD HASANAGA: Mi radimo tokom cijele godine i prezadovoljan sam što se tiče posla. I drugi turistički radnici u Ulcinju mogu da rade čitave godine ukoliko se dobro organizuju. Ne treba da zatvaraju hotele tokom zime, jer bi na taj način zadržali radnu snagu

RANKO KNEŽEVIĆ: Infrastruktura je u suštini problem kod svih, a najveći izazov je pristup do objekata. To utiče na kompletan utisak kada nam gosti dođu

ćemo ,,udariti“ na sebe. U Ulcinju postoje hoteli sa četiri zvjezdice, rade samo tri mjeseca i ne rade zimi. Treba se potruditi da rade tokom cijele godine - poručuje kolegama Hasanaga i smatra da može da se radi ako se dobro organizuje posao.

- Ulcinj ima šta da ponudi, jer to nije samo spavanje i plaža, nego mogu da se organizuju posjete Solani, Šaskom jezeru, starom gradu, Ostorosu... Imamo vodiče i na tome treba da radimo, to je turizam. Sa gostima treba pričati i uputiti ih šta mogu da vide. Ako tako ne razmišljamo i ako Opština i država ne naprave neki sastanak sa ljudima koji to treba da rade, onda ne vrijedi - poručuje Hasanaga.

U Ulcinj se, kako tvrdi, vraćaju mladi koji su živjeli u inostranstvu.

- Ima puno momaka iz Ulcinja koji su radili vani četiri-pet godina i vraćaju se da ovdje naprave biznis, vraćaju se ovom gradu. Ne znam kako je sa drugim crnogorskim gradovima. To je plus i za opštinu i za državu i to treba iskoristiti - kaže Hasanaga.

Hotel ,,Nobel“, kako ističe, radio je dobro i zimi jer su imali sportski turizam.

- Zadovoljan sam. Radili smo i doček Nove godine, tako da skoro nijesmo imali odmora. Najbitnije nam je da gosti koji jednom dođu opet nam se vraćaju. Ima stranaca, a ima i naših ljudi. Evo za praznike bilo je dosta gostiju iz Crne Gore, ima li što ljepše. Želim da nam

izostanak podrške vlade stvara zastoj u turističkoj industriji: Ulcinj GANI RESULBEGOVIĆ:

Gani Resulbegović

se vrate gosti iz Crne Gore jer imaju što da vide u ovom gradu - kaže Hasanaga.

RASPRODATI

KAPACITETI ZA LJETO

Što se tiče nastupajuće sezone kaže da su svi kapaciteti već rasprodati.

- Mi smo bukirani od početka juna. Što se tiče maja imaćemo grupe i seminare, a od 10. juna i naredna četiri mjeseca ćemo biti prebukirani. Gosti će biti iz Crne Gore i regiona, a biće i stranaca. Čak smo uzeli još neke apartmane da smjestimo sve zainteresovane goste jer se traži mjesto više. Nadam se da će svake godine biti sve bolje i bolje - kazao je Hasanaga, dodajući da nakon glavne sezone u oktobru očekuju seminare i najavu individualaca koji već sada bukiraju.

- Mislim da će cijela jesen biti dobra i što se tiče zime da će nastaviti istim tempom, a možda i bolje. Imamo neke najave da će biti još bolje - istakao je Hasanaga.

Što se tiče infrastrukturnih problema kaže da ih ima, ali se nada da će se riješiti.

- To se ne može riješiti za godinu, dvije. Treba da se napravi plan kako sve riješiti dugoročno. Nadam se da će sve doći na svoje mjesto jer malo nam treba. Mi, turistički radnici, smo tu da pomažemo i odradimo, te da svi budemo na zajedničkom putu - kaže Hasanaga.

Vlasnik butik hotela ,,Barjaktar“ Ranko Knežević kazao je za Pobjedu da je posjećenost za praznike bila na zavidnom nivou iako su imali najavu lošeg vremena.

- Uvijek može bolje, ali sa ovim smo dosta zadovoljnikazao je Knežević.

Ove godine ,,Barjaktar“ je dobio novi sjaj, nekoliko apartmana su pretvorili u luksuzne i na taj način privukli novu klijentelu.

- Gosti su pozitivno odreagovali na veće cijene i dodatne sadržaje što ukazuje na uspjeh ovih inovacija. Punjenje kapaciteta ide stabilnim tempom, što je u skladu s prethodnom godinom. Generalno smo zadovoljni rezultatima - kazao je Knežević.

Što se tiče zemalja odakle dolaze gosti kaže da nema pravila.

- Cijela Evropa je zastupljena, kako stranci tako i dosta naših gostiju koji žive u dijaspori. Vidjećemo šta će nam donijeti ova godina - kaže Knežević, dodajući da kao i drugi turistički i ugostiteljski objekti imaju problem sa nalaženjem radne snage.

- Konkurencija su nam susjedi iz Hrvatske, Grčke tako da se baš borimo da dođemo do kvalitetne radne snage. Nudimo jako dobre uslove, ali opet nikada nije dovoljno. Nadamo se da ćemo uspjeti odgovoriti svemu što nam dolazi - kazao je Knežević.

Navodi da je infrastruktura u suštini problem kod svih.

- Najveći problem je sam pristup do objekata. To utiče na cijelu sliku kada nam gosti dođu - poručuje Knežević. N. KOVAČEVIĆ

NAJAVA NOVE TUŽILAČKE AKCIJE ILI POLITIKA RAŠĆERIVANJA KLIJENATA: Guvernerka Centralne banke preko Javnog servisa u petak veče odaslala opasne poruke na račun samo jedne nansijske ustanove u našoj zemlji

PODGORICA – U intervjuu guvernerke Centralne banke Crne Gore Irene Radović Javnom servisu, u emisiji „Okvir“, autora Zorana Lekovića, čitav jedan segment bio je posvećen Prvoj banci Crne Gore čije je poslovanje stavljeno u veoma negativan kontekst, a novinar se čak zabrinuo i „za njihove deponente i za građane i privredu“, pa je pitao Radović da li ova banka „možda ugrožava finansijsku stabilnost i predstavlja rizike i po građane i po privredu i da li je možda vrijeme za neki alarm, da bi ljudi znali što treba da rade ili je to, ipak, u nekoj fazi koja nije toliko alarmantna“?!

Prethodno je novinar pitao guvernerku „da li u ovom trenutku u Crnoj Gori postoji neka banka, rizična ili visoko rizična, govorim o 11 komercijalnih banaka koje posluju u Crnoj Gori, od kojih je samo jedna, podsjetimo Prva banka, sa privatnim, odnosno domaćim kapitalom“, a Radović je u odgovoru ,,objasnila“, da Centralna banka radi redovne kontrole ali i važno napomenula da „imamo džepove ranjivosti koje prepoznajemo u jednoj crnogorskoj banci dok su ostale banke u redovnom režimu poslovanja“.

TARGETIRANJE BANKE

Novinar je zatim pitao da li mogu „imenovati tu banku, to je baš ova sa crnogorskim kapitalom“, a guvernerka je „diplomatski“ uzvratila kako bi zadržala pravo da ostavi „javnosti da zaključi i Vama da u postavljanju Vašeg pitanja specificirate“.

Uslijedilo je „specificirano“ pitanje u kojem je novinar konstatovao da će ono biti „vjerovatno ... i odgovor, ali stepen rizika, budući da je vrlo važan i za njihove deponente i za građane i privredu je veoma važan, da li ta situacija u toj banci, sada govorimo ovdje o Prvoj banci Crne Gore, možda ugrožava finansijsku stabilnost i predstavlja rizike i po građane i po privredu i da li je možda vrijeme za neki alarm, da bi ljudi znali što treba da rade ili je to, ipak, u nekoj fazi koja nije toliko alarmantna?“.

Guvernerka je precizirala da je nakon sprovedene kontro-

Sprema li SDT upad u Prvu banku?!

Prva banka je preduzela korake da svoje interese zaštiti pred domaćim institucijama. Zaštitu prava banke ćemo tražiti i pred evropskim institucijama, pa smo sa tim u vezi preduzeli određene korake – kazao je za Pobjedu predsjednik Upravnog odbora Prve banke Milan Perović

le Centralna banka izdala mjere i da je „cilj tih mjera otklanjanje ranjivosti tih džepova ranjivosti u banci i ono što je bitno jeste da se te mjere sprovode“, te da ona vjeruje „da ta banka, ranjiva banka, koja čini 5,5 posto ukupne aktive u bankarskom sektoru, zaista nema potencijal da uruši finansijsku stabilnost“.

Rekla je i da, za slučaj da banka ne bude poštovala mjere, slijedi alternativa koju „niko ne želi“, a to je, pretpostavljamo, gašenje te finansijske ustanove. Interesantno je da je Prva banka Crne Gore jedina koja je u ovom intervjuu pomenuta u kontekstu opasnosti i rizika po klijente i deponente i mogućeg alarma da, dok su na vrijeme, bježe iz nje.

OTVARANJE NOVOG FRONTA

- Evidentno je da se otvara novi front ka Prvoj banci Crne Gore – odgovorio je Pobjedi predsjednik Upravnog odbora ove finansijske ustanove Milan Perović na naše pitanje da prokomentariše žestok napad guvernerke Irene Radović na Javnom servisu i opasne

Prva banka je neopravdano u javnosti, već duže vrijeme, izložena stigmi i javnom komentarisanju koje je lišeno bilo kakvog osnova. Pa nam, ovakvo javno polemisanje, i to bez učešća Banke, nije iznenađenje. Banka je i do sada bila izložena politizaciji, bojkotu, revanšizmu, te je za očekivati dalji progon i represivne pritiske bilo koje vrste – naglasio je Perović

poruke odaslate na račun poslovanja banke.

Istakao je da je Prva banka, neopravdano u javnosti, već duže vrijeme, izložena stigmi i javnom komentarisanju koje je lišeno bilo kakvog osnova. - Pa nam, ovakvo javno polemisanje, i to bez učešća Banke, nije iznenađenje. Banka je i do sada bila izložena politizaciji, bojkotu, revanšizmu, te je za očekivati dalji progon i represivne pritiske bilo koje vrste –naglasio je Perović.

uskoro ispuni IBAR (Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila) i bude prva sljedeća članica Evropske unije nezamisliva je politizacija bankarstva – upozorio je naš sagovornik.

Poručuje da Prva banka posluje sigurno i stabilno i da je usmjerena „na ostvarivanje svojih poslovnih ciljeva i zaštitu interesa svojih klijenata“.

POŠTOVANJE

ZAKONA...

tucijama pa smo sa tim u vezi preduzeli određene korake –zaključio je Perović. A guvernerka Irena Radović na pitanje novinara Javnog servisa, koji je rekao „da raspolaže informacijama da je Prva banka podnijela protiv Centralne banke Crne Gore i guvernerke lično pet tužbi pred domaćim sudovima“, saopštila da ona samo drži „obećanje dato na početku mandata... da će Centralna banka biti strog, ali i pravedan regulator“.

Rekla je i da je uvjerena da će „banka nastaviti da ispunjava mjere regulatora i voditi računa da znanjem koje ima i novac koji je raspoloživ upotrijebi da se mjere Centralne banke ispoštuju u potpunosti, da se otklone ranjivosti i da cjelokupan crnogorski sistem bude stabilan i zdrav“.

U susret dobijanju pozitivnog IBAR-a, koji se očekuje krajem juna, Specijalno državno tužilaštvo je u punom zamahu i revnosno hapse funkcionere i čelnike institucija koji su bili na meti aktuelnih vlasti dok su bili u opoziciji i čija hapšenja su najavili odmah pošto su preuzeli vlast u zemlji nakon izbora avgusta 2020. godine.

POLITIKA,

SDT I ĐUKANOVIĆI

Svim tim hapšenjima prethodila je medijska hajka i diskreditacija pojedinaca i institucija na čijem su čelu bili, a kako je Prva banka, čiji je akcionar Aco Đukanović, brat bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića koji je glavna meta novih vlasti, vrlo je moguće da je upravo napad guvernerke Radović i Javnog servisa na ovu finansijsku ustanovu najava upada Specijalnog policijskog odjeljenja u ovu banku.

- Ne postoji ni najmanja sum-

Ukazao je i na podatak da je Prva banka najkontrolisanija finansijska institucija, kako je rekao, ne samo u Crnoj Gori nego i šire, i dodao da im je, ipak, drago

- Za državu koja očekuje da

Gori čan je on. Kaže da „Prva banka uvijek poštuje crnogorske zakone i ljučujući i mjere Centralne banke“. - Prva banka je preduzela korake da svoje interese zaštiti pred domaćim institucija-

tražiti i pred evropskim insti-

Da su hapšenja jedan od ključnih uloga novih vlasti za dobijanje pozitivnog IBAR-a potvrdila je u petak u Skupštini Crne Gore i ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, koja je govoreći o ovom izvještaju posebno istakla hapšenja, navodeći kako u našoj zemlji tek sada živimo vladavinu prava i da „ono što sad možemo da vidimo jeste i razna hapšenja, to možemo pročitati i iz medija“... Stoga, u Prvoj banci, kako je kazao i predsjednik Upravnog odbora Milan Perović, objašnjavajući za Pobjedu da je ona „i do sada bila izložena politizaciji, bojkotu, revanšizmu“, očekuju „dalji progon i represivne pritiske bilo koje vrste“. Kaćuša KRSMANOVIĆ

Irena Radović u emisiji Javnog servisa „Okvir“

Jedna od lijala Prve banke Crne Gore u Podgorici

Posljedice svađe koja se juče dogodila u Budvi

Tridesetogodišnjak preminuo nakon uboda nožem

PODGORICA - Tridese-

togodišnji A. K. iz Bijelog Polja preminuo je od povreda zadobijenih nožem u svađi koja se juče poslije podne dogodila u Budvi. Iz policije je saopšteno da je brzom i efikasnom reakcijom policijskih službenika Odjeljenja bezbjednosti Budva identifikovan izvr-

šilac ovog krivičnog djela - M.P. (35). Policija traga za počiniocem. Kako je saopšteno iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije, do svađe je došlo juče oko 17 sati, kod budvanske picerije „Feniks“. Iz policije su kazali da je A. K. preminuo na putu do kotorske bolnice. S.P.

Osnovno državno tužilaštvo odredilo zadržavanje muškarcu do 72 sata

Osumnjičen za nasilje nad bratom

PODGORICA - Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata J.Đ. zbog sumnje da je izvršio nasilje nad bratom. - Licu J.Đ. je određeno zadržavanje zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici izvršenog na štetu brata - saopšteno je iz podgoričkog ODT-a. U ODT-u nijesu imali više detalja o izvršenom krivičnom djelu. R.P.

Aktivnosti Uprave za gazdovanje šumama i lovištima

Nova zapljena bespravno posječenih trupaca

PODGORICA - Lager od 20 komada bespravno posječenih smrčevih trupaca, na kojima nije bilo šumskog žiga, pločice niti valjane papirologije, otkriven je u petak veče u selu Banjevac u Beranama - saopšteno je iz Uprave za gazdovanje šumama i lovištima.

Navodi se da su službenici Uprave za gazdovanje šumama izašli na teren, evidentirali i označili bespravno posječena stabla i obavijestili vršioca dužnosti direktora Uprave Miloša Rajkovića o događaju. -Rajković je hitno reagovao i organizovao čuvanje zaplijenjenog lagera tokom noći i jutra, a trenutno traži i specijalno vozilo kojim će bespravno posječena građa biti transportovana na sigurnu lo-

PODGORICA - Tužioca Vladimira Novovića pitamo čime drži u šaci predsjednika Višeg suda Borisa Savića – poručila je građanska aktivistkinja Svetlana Pajović-Musić ispred zgrade Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) tokom jučerašnjeg, trećeg po redu, protesta za odbranu prava bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića

Katnić je 14. aprila, uz nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, uhapšen zbog sumnje da su zloupotrijebili položaj skidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru tadašnjem šefu kriminalne organizacije iz Beograda Veljku Belivuku i njegovom kompanjonu Marku Miljkoviću

On već 29 dana štrajkuje glađu zbog političkog progona, a sedam odbija i vodu zbog toga što specijalni tužilac Miloš Šoškić i sudija za istragu Goran Šćepanović u kontinuitetu krše njegova zakonom garantovana prava, ali i pokušavaju da osujete njegovo učešće u postupku i saslušavanje svjedoka u istrazi koja se vodi protiv njega.

Građani se treći put okupili ispred zgrade SDT zbog revanšizma bivšeg glavnog specijalnog tužioca, izveli performans

Čime Novović

šaci Borisa Savića?“

Kriv je Katnić što su „ruku pravde“ morali dodatno da bilduju do ljetnje izborne sezone 2020. godine, da bi je prinijeli pod grlo crnogorskom suverenitetu. Dok nam preporučuje i najavljuje repertoar, dosadna čak i premijeru, ruka pravde nije u kesi kokica, već odavno masna od nespaljenih cigareta! Istovremeno, morem pluta jedna mala barka, prekrštena da se naježiš… No, tom gomilom rđe koja je skupo koštala Crnu Goru Tužilaštvo nema kad da se bavi od međa porodice Katnić… - ocijenio je nekadašnji predsjednik mladih LSCG i crnogorski intelektualac Peđa Vušurović

kaciju - kaže se u saopštenju. On je istakao da je ponosan na odlične rezultate koje daju intenzivne kontrole ugroženih terena. Rajković je naglasio da raspolaže informacijama da nekoliko pilana u Ražanici, u Beranama, aktivno radi preko cijele noći, od dva do sedam sati. -Zbog čega će biti organizovana kontrola i ukoliko bude pronađena nepravilnost kod tih pilana, one će biti zapečaćene i zatvorene - rekao je Rajković.

On je poručio da će svu zaplijenjenu bespravnu građu besplatno podijeliti socijalno ugroženim kategorijama, ili uz minimalnu naknadu, u skladu sa zakonskim procedurama. O tome će, kako je dodao, javnost biti blagovremeno obaviještena. S.P.

Na to ukazuju upravo građani koji se danima okupljaju ispred SDT. Oni su prethodna dva puta izveli performanse – prosipajući crvenu boju koja simbolizuje „crnogorsku krv“ i paljenjem svijeća za korumpirane institucije i „umrlo pravosuđe“. I juče su izveli performans „pranje ruku od krvi“, a skup je, kao i prethodni, počeo intoniranjem crnogorske himne. Aktivistkinja Ivana Pajović kazala je da time poručuju Novoviću, Miloradu Markovću, Milošu Šoškiću i svima koji su u tužilačkom i sudskom lancu da će odgovarati za sve što se desi ukoliko bude koban ishod po Katnića. Ovo se, kako je dodala, odnosi i na ministra Andreja Milovića „koji sramotno izjavi da je štrajk glađu Katnićeva volja i ukoliko se desi najgore, da je sam za to kriv“. -E pa poručujemo mu da nije tako i da ćemo se boriti i istinu i pravdu išćerati đe god treba. Po presudama Suda iz Strazbura, smrt nastala štrajkom glađu smatra se ubistvom od strane državeistakla je Pajović.

Glavna poruka sa jučerašnjeg protesta bila je „Tužilaštvo = inkvizicija“, uz pitanje zašto Katnić nema prava kao drugi.

STALJINISTIČKI PROGON

Građanska aktivistkinja Svetlana Pajović-Musić poručila je da Milivoje Katnić nije samo ime i prezime – već simbol nepravde koja nas prati, simbol otpora i prkosa zlim naumima beščašća i izdaje. - Razmjeru nepravde zavjereničke grupe koja gazi zakone i u staljinističkom stilu vrši progon dokazuju njegova pisma u kojima sa stanovišta struke precizno sve objašnjava. Tako se i za priču o psihijatrijskim vještačenjima za koje je VDT tvrdilo da se nijesu desila ispostavi-

Urgencije bez odgovora

Pajović-Musić je podsjetila da je CEMI uputio tri urgencije za odobrenje posjete Katniću i da odgovor još nijesu dobili.

- Dok, sa druge strane, u istom danu se Dušku Kneževiću odobrava posjeta dostavljenog popa Crkve Srbije. To nam jasno govori kakvu poruku šaljete i kakve su vam namjere. Zato smo i danas opet tu i bićemo vazda đe nepravda ućeruje strah, ali kome može. Nama ne može! Ni sada, ni nikada. Da je vječna Crna Gora! – poručila je Pajović-Musić.

lo da je laž – istakla je Pajović-Musić. Kako funkcioniše naše pravosuđe, prema njenim riječima, govori činjenica da na jednoj strani imamo Katnića i (Sašu) Čađenovića, koji su utamničeni bez optužnica i dokaza dok, s druge strane, imamo situaciju da su osobe koje su optužene za pokušaj njihovog ubistva puštene da se brane sa slobode. - Danas pitamo tužioca Novovića čime drži u šaci predsjednika Višeg suda Borisa Savića. Da li je zbog onoga što se nalazilo u depou Višeg suda, a krije se od javnosti, zbog čega je i prokopan tunel, a krivaca nema? Zašto je tužilac Novović sakrio da je sudija Višeg suda Goran Šćepanović pod finansijskom istragom Sudskog savjeta, pa bi samim tim trebalo da bude izuzet iz svih slučajeva – naglasila je ona, a okupljeni su zviždali i uzvikivali „fašisto“. Postavlja se pitanje, kako je dodala Pajović-Musić, je li to da bi slao ljude u pritvor po njegovim naredbama.

- Imajući u vidu da je od strane tužioca Šoškića (koji je poznat pod imenom „stručnjak za nezakonitosti“) postojao animozitet prema Katniću jer je on bio protiv njegovog izbora na mjesto specijalnog tužioca, postavljamo pitanje: kako se baš ta grupa ljudi u pravosudnom lancu našla da ga oni optužuju, tamniče ga i sude mu bez presude – upitala je Pajović Musić.

Ona je zahvalila na podršci Crnogorskom helsinškom odboru (CHO), Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK), Centru za monitoring i is traživanje (CeMi), kao i crnogorskim medijima: Pobjedi, Anteni M, portalu Analitika, Standardu, M portalu, CdM-u, Televiziji E, Televiziji 777, te ostalim medijima koji su korektno prenijeli proteste.

OSVETA ZA DRŽAVNI UDAR

Pajović-Musić je kazala da „osveta za državni udar postaje oružje u rukama tužilaca i sudija na prethodno do-

Građani su juče izveli performans „pranje ruku od krvi“

d. malidžan

Budva

revanšizma u slučaju performans „pranja krvavih ruku“

Novović drži u Savića?“

bro pripremljenom terenu medijske hajke i linča Milivoja Katnića“.

- Zar ste mislili da će narod ćutati na ovakvu nepravdu i na ovakvo sramotno postupanje kojim se gospodinu Katniću i gospodinu Čađenoviću uskraćuju prava koja su dostupna svakom drugom pritvoreniku? One koji nas ne razumiju pitamo možete li zamisliti svoju djecu iza rešetaka 17 mjeseci bez dokaza i optužnice? Ili svoga oca koji štrajkom glađu i žeđu brani svoje dostojanstvo i osnovna ljudska prava - pitala je Pajović-Musić. Podvukla je da opravdanja tipa „ko zna što su činjeli“ i „neka ih tamo“ ne prihvataju i neće nikada jer je, kako je dodala, svako nevin dok se ne dokaže suprotno. - Svi treba da imaju ista prava, a oni ih nemaju! U državnom udaru 2016. godine tadašnji VDT Stanković izdaje obavezujuće uputstvo da se četnički vojvoda Mandić i Knežević brane sa slobode. A u ovom slučaju isključena je mogućnost da se ista prava primijene i na gospodina Milivoja Katnića i Sašu Čađenovića – napomenula je ona.

MORALNO JEMSTVO

Nekadašnji predsjednik mladih LSCG i crnogorski intelektualac Peđa Vušurović je poručio da je svaki potpis na apelu, dignuti crnogorski glas, apel slobodnoga svijeta i svako od prisutnih ispred SDT – „po jedno moralno jemstvo da Milivoje Katnić neće nikud i da je spreman da se suoči s optužbama po zakonima svoje domovine“.

-Ovđe smo jer nas hapšenja kao jeftine pučke zabave, još

Pritvoreni bivši specijalni tužilac teško optužuje specijalnog tužioca

PODGORICA- Pritvoreni bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić teško je optužio specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je falsifikovanjem transkripata Skaj aplikacija i nedostavljanjem dokaza teško zloupotrijebio službeni položaj. Katnić tvrdi da je o tome obavijestio i glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, kao i vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, ali da nije bilo od njih odgovora ,,ni koristi”.

-Pred moje saslušanje kao okrivljenog, tražio sam od vas da ispravite onu tešku zloupotrebu kada ste falsifikovali transkripte iz Skaj komunikacija, što predstavlja krivično djelo, zloupotreba službenog položaja u sticaju sa krivičnim djelom falsifikovanje službene isprave. Vi ste potpuno svjesno - a da bi mi onemogućili odbranu - iz tih komunikacija izbacili djelove, ne samo koji idu meni u korist, već komunikaciji daju potpuno drugi značaj od onog koji

Katnić: Vašim zloupotrebama, tužioče Šoškiću, nema kraja!

dajete javnosti – tvrdi Katnić u pismu iz Istražnog zatvora u Spužu.

Bivši glavni specijalni tužilac tvrdi da mu se i ne dostavljaju dokazi da bi mogao da se odredi u svojoj odbrani. -Što mi ne dostavite dokaze koje vam tražim već mjesec dana. Dužni ste! Tražim ih i glavnom specijalnom tužiocu i vrhovnom državnom tužiocu. Nema koristi. Ne date ih, da ne bih mogao napisati djelotvornu žalbu na pritvor. Zloupotrebljavate zakon i službeni položaj – ističe Katnić.

Potom navodi kako su u Specijalnom državnom tužilaštvu pokušali da zloupotrijebe neuropsihijatre koji su ga pregledali. -Prvo ste organizovali da me psihijatri proglase suicidalnim. Bi vam malo, pa poslaste novog psihijatra da me proglase homicidnim. Iz dva razloga: jedan da mogu

više od petparačkih krimića, podsjećaju na jednom već otpaćene i preživljene Jusovače, Bogdanov Kraj, podrume Vladina Doma, žicu za nejač na otvorenom Čevu, na Lepoglave i Zenice, na zloglasni kolašinski četnički zatvor i sud… Ova zemlja i danas sa sobom nosi i dobro pamti one davno raskinute lance ropstva – poručio je on. Ocijenio je da danas u Crnoj Gori „dahije tuže i sude“.

- Po zakonima crnogorske države, iako joj svakoga dana i sve više i sudstvo i tužilaštvo, čast sve rjeđim izuzecima, rade - na daljinsko navođenje! U Crnoj Gori danas - dahije nas tuže, dahije nam sude! Zabataljene su danas u Crnoj Gori terazije boginje pravde u korist beogradskih Terazija Aleksandra Drugog i po svom srednjem i velikom dometu slavne ruske demokratije – istakao je Vušurović. Ocijenio je i da „Zapad ko Za-

pad – širom zatvorenih očiju samo ćuti i gleda“.

- Nijesmo mi danas ovđe zbog optužbe i presude, za koje im Katnić stoji na biljegu, nego tretmana, njihove zle namjere i pravde! Dok oni broje voćke po Nahiji, jedan nadasve bastašan Crnogorac, na pragu sedamdesetih, za kojeg, što i sami znaju, bijeg i povlačenje nijesu opcija, možda broji svoje posljednje sate. Mrtav bi bio Crnoj Gori na ponos, a vama na grijeh! Preteško breme i za savjest koje nema! Ovđe smo jer vidimo da su „Crnogorci krivi jer misle da je Crna Gora njihova Crna Gora“!

On je poručio da je Katnić kriv što je 2016. spriječio „nastavak bombaške afere i sunovrat crnogorske države odgodio za četiri godine“. - Kriv je Katnić što su „ruku pravde“ morali dodatno da bilduju do ljetnje izborne sezone 2020. godine, da

bi je prinijeli pod grlo crnogorskom suverenitetu. Dok nam preporučuje i najavljuje repertoar, dosadna čak i premijeru, ruka pravde nije u kesi kokica, već odavno masna od nespaljenih cigareta! Istovremeno, morem pluta jedna mala barka, prekrštena da se naježiš…No, tom gomilom rđe koja je skupo koštala Crnu Goru, Tužilaštvo nema kad da se bavi od međa porodice Katnić… - ukazao je Vušurović. Dodao je i da je Katnić kriv „što je s umišljajem promašio vrijeme u kojem njegov epski kodeks više ne stanuje“.

SAT CUKA, URA

OTKUCAVA

- Priznajte da vam je Milivoje kriv, jer je bio bedem! Kriv je Katunjanin Milivoje Katnić što je s umišljajem promašio vrijeme, u kojem njegov i naš epski kodeks više ne stanuje, a oni krivi i za

poginuti u napadu na policiju, a drugi da mi oduzmete oružje koje posjedujem pod dozvolom… Tražim da mi vratite tri puške i dva pištolja koje imam pod dozvolom a koje nijesu predmet krivičnog postupka. Ako to ne uradite, donesite rješenje o oduzimanju na koje mogu izjaviti žalbu – piše Katnić. Bivši glavni specijalni tuži-

prezir jer su promašili temu, krijući iza nje suštinu utamničenja kao iza zavjese! No, majka kukavice ne plače… Zato je Milivoje Šaletin Katnić i pod Veljim Brdom – za njih planina! Milivoje Katnić je, ni idealan ni bezgrešan, danas, ovakvim stavom i držanjem, naslijeđenim, porijeklom i rođenjem dosuđenim, njemu jedino mogućim i svojstvenim – slobodni zatočenik usužnjena sloboda – poručio je Vušurović. Ukazao je da je Katnić na ivici snage. - Puštite ga otud da opet bude samo, jedino i tek građanin Milivoje Katnić, pod optužbom koju mu je odavno sastavila i vama naložila vaša štampa, pa u vašoj sudnici šta ko ponese! Djela, gospodo, a ne riječi! Preko stola i presude, a ne rešetaka i osude! Katnić je i na ivici snaga i posljednjim damarima pokazao i pokazuje da mu basta, sad je do vas! Sat cuka, a ura otkucava… Da je vječna Crna Gora – zaključio je Vušurović.

BITKA ZA POTOMKE

Protestu se juče pridružila i snaha bivšeg glavnog specijalnog tužioca – Biljana Katnić. Ona se prisutnima obratila saopštivši da danas, ona i njena ćerka, dijele rođendan, te da im je jedina želja da Katnić izađe na slobodu. - Danas mi je 55. rođendan, a tačno prije 31 godinu dobila sam najljepši poklon –crnogorsku šćer. Danas dva rođendana. Danas i ja i ona, i svi mi, imamo samo jednu želju – želju nad željama: da nam moj đever živ, iako narušenog zdravlja, izađe na slobodu. Želim da Milivoje opet zagrli svoju Dariju, a

lac je vrlo direktno, u kratkoj pisanoj izjavi, potvrdio da je odbio da se liječi u Kliničkom centru u Podgorici. -Ovo radim kao jedini oblik otpora koji mi je ostao zbog progona koji nada mnom sprovode djelovi fašističke vlasti i Specijalnog državnog tužilaštva - ističe Milivoje Katnić.

D. ĐURANOVIĆ

Sramotna ćutnja Bjekovića i NVO

Svetlana Pajović-Musić je ukazala na ćutanje ombudsmana Siniše Bjekovića i NVO organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava. - Žao nam je što ne možemo zahvaliti ombudsmanu, kao ni NVO organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava, čime su se pridružile zavjereničkoj grupi da svojim ćutanjem budu saučesnici u ovoj istorijskoj pravosudnoj nepravdi – navela je Pajović-Musić, a okupljeni su njene riječi podržali zvižducima.

bože zdravlja u avgustu još jednu princezu. Želim da se opet okupljamo u našoj oazi mira, u našoj Barjamovici, na ognjištu koje nam ostaviše Saleta i Ikonija – navela je Biljana Katnić. Kazala je da su njihovi prijatelji i kumovi svih ovih dana pokazali da su iskreni prijatelji njihove porodice. - Prekjuče je moje srce dirnula pjesma profesora Sretena Vujovića. A ja ću danas ovako: Oj, đevere sabljo britka, i ovo je naša bitka. Bitka za tebe, za sve nas, tvoja i naša, za naše potomke. Molim se sjutrašnjem danu Svetom Vasiliju Ostroškom da nam ispuni najveću želju, nad željama. Ovo je iz moje duše i moga srca – poručila je Biljana Katnić. Anja IVANOVIĆ

Peđa Vušurović

D.

Centar za građansko obrazovanje osvrnuo se na poništenu nezakonitu odluku Savjeta RTCG

CGO: Koga je Raonić

zadužio da poslije svega ostaje na funkciji

PODGORICA - Osnovni

sud u Podgorici donio je još jednu presudu kojom je poništena nezakonita odluka Savjeta RTCG o imenovanju Borisa Raonića za generalnog direktora, saopšteno je iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Iz CGO podsjećaju da je presuda donijeta po tužbi Srđana Čovića zbog nezakonitog imenovanja Raonića koje je Savjet RTCG posljednji put sproveo 1. juna 2023. godine. -Tom presudom ponovo je naloženo Savjetu RTCG da donese zakonitu odluku i imenuje novog generalnog direktora od kandidata koji ispunjavaju uslove konkursa iz juna 2021. godine, a među njima nije Raonić - saopšteno je iz CGO. Kako su naveli iz te NVO, u medijima su objavljeni podaci

o visinama mjesečnih naknada članova Savjeta RTCG, a koji ukazuju da je predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević tokom prošle godine po osnovu te funkcije mjesečno primao 1.395 eura, odnosno duplo više nego njegove kolege. -Ta udvostručena naknada Drljevića rezultat je prijedloga nezakonitog direktora Raonića, iako zakon propisuje da članovi Savjeta mjesečno primaju prosječnu platu zapošljenih u RTCG – kazali su iz RTCG. Napominju da je pravosnažnim presudama sudova, kao i mišljenjem ASK-a, potvrđeno da je Raonić nezakonito na poziciji generalnog direktora RTCG, ali i da ne ispunjava bazične zakonske uslove da bude izabran na tu poziciju. -Koga je i čime Raonić zadužio da poslije svega ostaje na istoj funkciji - pitaju iz CGO. S.p

Evidentni porast agresije i odsustvo empatije među mladima

Lani 351 maloljetnik izvršio 413 krivičnih djela

PODGORICA – U Crnoj

Gori su evidentni porast agresije i odsustvo empatije među mladima, ocijenila je kriminalistička psihološkinja Anđela Simonović, dodajući da je pojava vršnjačkog nasilja sistemski problem.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u Crnoj Gori je prošle godine 351 maloljetnik izvršio 413 krivičnih djela. Zabilježene su 352 maloljetne žrtve nasilja, od kojih je 155 mlađih od 14 godina, 87 oštećenih je uzrasta od 14 do 16, a 110 uzrasta od 16 do 18 godina. Simonović je u intervjuu agenciji Mina kazala da gotovo da nema crnogorskog grada u kom u skorijem periodu nije zabilježen neki oblik nasilja među maloljetnicima. – Vršnjačko nasilje postoji oduvijek, u manjem ili većem stepenu, samo što ranije nije bilo tehnologije, poput smart telefona, da to zabilježi i šira javnost je uglavnom bila uskraćena po pitanju detalja o vršnjačkom nasilju koje se dešava u školama ili na drugim mjestima – rekla je Simonović.

Ona je navela da postoje kriterijumi na osnovu kojih se neko djelovanje može definisati kao vršnjačko nasilje, dodajući da sve što se dešava ne predstavlja knjiški definisano vršnjačko nasilje.

Prema njenim riječima, kod vršnjačkog nasilja je potrebno da postoji cilj onoga ko vr-

PODGORICA - Instaliranje radarske i antenske opreme, sa pratećim linkom, kamerama i meteosenzorom u blizini crnogorske policijske i carinske ispostave na GP Kobila -Vitaljina ka Hrvatskoj ni na koji način ne može ugroziti ljude i životnu sredinu na toj lokaciji, rečeno je Pobjedi iz Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama.

Kako navode, riječ je o drugoj fazi realizacije projekta uspostavljanja VTMIS (Vessel Traffic, Monitoring and Information Systems) nadzora pomorskog saobraćaja za koji postoje sva odobrenja i prateći elaborati. Ističu značaj ovoj projekta za unapređenje sigurnosti i bezbjednosti plovidbe u Bokokotorskom zalivu.

- Instalacija senzora na lokaciji Rt Kobila dio je velikog nacionalnog sistema koji doprinosi znatnom povećanju bezbjednosti navigacije na kompletnom priobalnom području Crne Gore. Instalacije na ovoj lokaciji će obezbijediti povećenu pokrivenost i unaprijediti sposobnosti sistema. Radarski sistem je namijenjen za nadzor saobraćaja i priobalni nadzor. Obezbjeđuje otkrivanje i praćenje objekata i kada se nalaze u ekstremnim uslovima – naveli su u odgovorima iz UPSUL-a.

Strahuju zbog

ši nasilje da drugome nanese štetu, da se ponavlja tokom dužeg vremenskog perioda, dok je odnos snaga neravnopravan, odnosno, žrtva je najčešće slabija ili nije u stanju da se odupre nasilniku. – Ono što se, pored vršnjačkog nasilja, još dešava je porast nasilja među mladima koje nema kontinuitet vršenja, već je više manifestacija eskalacije agresije. Uz to, evidentan je opšti izostanak empatije među djecom, što za posljedicu ima normalizaciju vršenja nasilja – upozorila je Simonović. Govoreći o mogućim uzrocima sve češćih slučajeva nasilja među mladima, Simonović je ukazala na značaj sredine u kojoj dijete živi, ulogu porodice, ali i političke i kulturološke stavove i ideje koje karakterišu cijelo društvo.

– Dijete i sredina neprekidno utiču jedno na drugo i ti uticaji su dvosmjerni, odnosno, transakcijski – rekla je Simonović, dodajući da je u procjeni tih uticaja važna i priroda djeteta. Kako je navela, drugo polje uticaja je ono u kom glavnu ulogu imaju roditelji, odnosno, način vaspitanja i vrijednosti koje se njeguju u porodici.

– Ukoliko se u porodici na ružnu riječ uzvraća fizičkim nasiljem i ako su psovke normalizovan način rješavanja konflikata, onda je evidentno da će dijete takav model da primjenjuje i u drugoj sredini van kuće – kazala je Simonović. S. p.

Iz Uprave za sigurnost plovidbe i upravljanja lukama na graničnom prelazu zbog instaliranja radarske opreme,

UPSUL uvjerava bezopasna, službenici zbog kumulativnog

Radar koji se planira postaviti baziran je na savremenoj „solid-state“ tehnologiji, njegova maksimalna snaga je samo 200W, dakle neuporedivo manja od klasičnih VTS i brodskih radara. Pored toga, odlikuje ga programirano sektorsko zračenje, što znači da će zračiti samo u pravcu mora – naveli su iz UPSUL-a. Carinici i policajci podsjećaju da se na toj lokaciji već nalaze repetitori sa opremom operatora mobilne telefonije

zdravlja Predstavnici zaposlenih na ovom punktu, sa druge strane, u više navrata su u javnosti problematizovali instaliranje opreme zbog bojazni da će uz postojeće stubove sa repetitorima za pokrivanje teritorije mobilnim signalom, ukupan efekat biti zabrinjavajući za zdravlje ljudi na toj poziciji. Tim povodom su ukazali i da je sam elaborat na osnovu kojeg su izdata odobrenja rađen kao

da se odnosi na teren na kojem egzistiraju samo makija i kamen, bez prisustva ljudi. Doskorašnji izostanak komunikacije i prezentovanja činjenica dodatno su podgrijali nedoumice i ostavili prostor za nagađanja, a razjašnjenjima nije pomogla ni okolnost da je, kako tvrde, javna rasprava tokom oktobra i novembra prošle godine prošla nezapaženo i van dometa javnosti, pa je ispalo da nema zainteresovanih za ovo pitanje.

Dodatni problem je, kako su istakli, činjenica da se već u neposrednoj blizini nalaze antenski stupovi provajdera, odnosno operatora mobilne telefonije, pa brinu kakav će biti kumulativni uticaj elektromagnetnog polja i nejo -

nizujućeg zračenja na ispostavu u kojoj rade. Zato se zalažu i traže da se uvaže njihovi zahtjevi kako bi se preventivno spriječio bilo kakav potencijalni štetni uticaj.

Prema informacijama Pobjede, nedavno je ostvarena i zvanična komunikacija između predstavnika UPSUL-a i zaposlenih na punktu, kako bi se i na formalan način prevazišla nastala pat pozicija.

Nedaleko od mjesta gdje je planiran stub za instaliranje opreme i gdje su otpočeli iskopi za postavljanje temelja privremenog objekta nalaze se i dvije tvrđave iz austrougarskog perioda koje uživaju i tretman zaštite kao važni ostaci fortifikaciskog sistema nekadašnje carevine kojim je nadziran ulat i sam akvatorijum

Boke.

I po tom osnovu bi, smatraju državni službenici sa granice, trebalo uvažiti i eventualno dislocirati samu poziciju privremenog objekta sa stubom na kojem će biti instalirana oprema. Prema nezvaničnim informacijama, zaposleni ne spo-

re odobrenje za katastarsku parcelu lokacije instaliranja opreme, ali smatraju da bi povećanje distance od samog punkta (čime ne bi bila narušena dobijena odobrenja) značilo poželjan kompromis kojim bi se na adekvatan način ispoštovali i oni koji svakodnevno odrađuju smjene na prelazu.

Evrop Ska prakSa Iz UPSUL-a, kako je prethodno rečeno Pobjedi, ističu da razmiju zabrinutost, ali naglašavaju da je oprema, koja će biti instalirana, bezopasna, što, ističu, potvrđuje i činjenica da se ista takva koristi i u zemljama Evropske unije, pa čak i u gusto naseljenim mjestima. - U prilog tome da je oprema koja će se instalirati bezopasna, dostavljamo primjere koje smo dobili od kolega iz EU i Međunarodne organizacije za pomorske rasvjetu sa sjedištem u Parizu, gdje se vidi da su radarske instalacije postavljene u urbanim i starim djelovima grada kao što su Venecija i La Spezia (Italija), Hamburg (Njemačka), London (UK), La Valeta (Malta),

Prijava za privremeni

lukama kažu da nema mjesta strahovanju radnika opreme, carinici i policajci traže razumijevanje

uvjerava da je oprema službenici brinu kumulativnog zračenja

Limasol (Kipar), Nant (Francuska) i Instanbul (Turska).

Kada je riječ o elektomagnetskom zračenju od strane radara vidi se da su oni postavljeni u starim djelovima grada koje su ujedno i urbane naseljene sredine, i važno je istaći da su u većini slučajeva u pitanju klasični radari snage od 25kW pa sve do 100kW koliko zrače klasični VTS radari –kažu iz Uprave. Napominju da je sam projekat prethodnih godina više puta predstavljen na sastancima ZOT-a (Zajedničkog oprerativnog tima), koji je formiran na osnovu Sporazuma o saradnji UPSUL, Uprave policije i Mornarice Vojske Crne Gore s ciljem da poboljša međusobnu saradnju u oblastima sigur-

nosti i bezbjednosti pomorske plovidbe, integrisanog sistema kontrole, nadzora i zaštite mora i granične kontrole.

Manja snaga od brodskih radara

Na pitanje o kakvim se tehničkim specifikacijama uređaja radi, odnosno da li posjeduje odgovarajuće sertifikate na temelju kojih su prikupljane odgovarajuće dozvole, iz Uprave za sigurnost plovidbe i upravljanja lukama naglašavaju da su ispoštovane sve procedure koje se tiču instalacije opreme na lokaciji Rt Kobila, od saglasnosti za prijavu gradnje, do elborata o procjeni uticaja na životnu sredinu.

- Radar i antenska oprema, kao što je i projektom predviđeno,

Procjena rizika i redovna mjerenja zračenja

Na osnovu izdate saglasnosti resornog opštinskog sekretarijata, nosilac projekta postavljanja radara na Rtu Kobila, odnosno UPSUL, obavezan je da sprovodi i Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu. To, između ostalog, podrazumijeva mjerenja raspodjele jačine električnog polja i gustine magnetskog fluksa u skladu sa Zakonom o zaštiti od nejonizujućeg zračenja. Kako je navedeno u odobre-

biće postavljeni na toranj visine 25 metara, a njegova maksimalna snaga zračenja znatno je manja od klasičnih VTS radara i nekih brodskih radara – kažu iz UPSUL-a. Napominju da svi brodovi, koji uplovljavaju u Bokotorski zaliv, već godinama koriste radare istog frekventnog opsega i znatno veće predajne snage radara, a bez posljedica po lokalno stanovništvo, kao i za posadu broda. Ukazuju i na specifičnosti radara koji se postavlja na lokaciji Rt Kobila, a koji, prema njihovim riječima, dodatno idu u prilog tome da je on u potpunosti bezopasan za okolinu. - Radar koji se planira postaviti je baziran na savremenoj „solid-state“ tehnologiji, nje-

nju, prvo mjerenje se mora obaviti kada nosilac projekta, u skladu sa članom 15 Zakona o zaštiti od nejonizujućeg zračenja, izvor pusti u rad sa potrebnom nominalnom snagom, uz prijavu početka rada Agenciji. Nakon toga je potrebno sprovoditi, odnosno osigurati periodična mjerenja nivoa elektromagnetnih polja u okolini

– fiksne radiokomunikacione stanice – lokacija označena br: 1.5. (Rt Kobila) u opštini Herceg Novi“.

gova maksimalna snaga je samo 200W, dakle neuporedivo manja snaga od klasičnih VTS i brodskih radara. Pored toga odlikuje ga programirano sektorsko zračenje, što znači da će zračiti samo u pravcu mora – naveli su iz UPSUL-a.

saglasnost

sekretarijata

Sekretarijat za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost Opštine Herceg Novi, u postupku sprovedenom po zahtjevu Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, izdao je saglasnost na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat „Postavljanje nepokretnog privremenog objekta

izvora i to „jedanput svake druge kalendarske godine“ Izvještaj o periodičnom mjerenju, zajedno sa mišljenjem ovlašćenog stručnog lica o ispunjavanju uslova u pogledu graničnih nivoa referentnih veličina propisanih za elektromagnetna polja, operater mora dostaviti nadležnoj agenciji u propisanom roku, a „o rezultatima se

O dobrenje je izdato nakon sprovedene javne rasprave u sklopu predviđenog programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za opštinu Herceg Novi, za period od 2019. do 2023, na lokaciji katastarska parcela br: 5968/2 KO Sutorina, Herceg Novi, koji je uradio Eko - centar iz Nikšića, oktobra 2023. god. Izdatom saglasnošću nosilac projekta je obavezan da planirano postavljanje opreme realizuje „u svemu prema mjerama zaštite životne sredine i programu praćenja uticaja na životnu sredinu (u fazi projektovanja, u fazi izgradnje i u fazi korišćenja), utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu“. Kako se navodi u dokumentu koji su, po osnovu slobodnog pristupa informacijama, dobili predstavnici carinika, Sekretarijat za ekologiju i energetsku efikasnost je u skladu sa odredbama člana 20 Zakona o procjeni uticaja 11. oktobra prošle godine uputio obavještenje o podnijetom zahtjevu UPSUL-a zainteresovanim organima i organizacijama, putem pošte. - Javnost je obaviještena i oglasom objavljenim 13. oktobra u Pobjedi i na zvaničnom sajtu Opštine nakon čega je uslijedila javna rasprava koja je trajala od 13. oktobra do 16. novembra. U sklopu nje je 10. novembra u zgradi Opštine Herceg Novi održana javna tribina o Elaboratu procjene uticaja, ali nije bio učesnika, niti je bilo ko ostvario uvid u dokumentaciju, kao ni poslao primjedbe poštom ili na drugi način – stoji u obrazloženju Sekretarijata. Predstavnici zaposlenih na graničnom prelazu istakli su da nijesu bili zvanično obaviješteni o toku javne rasprave, sve dok se na lokaciji pored ispostave nijesu pojavile mašine za pripremu terena za privremeni objekat. Na osnovu prikupljene dokumentacije od decembra do marta, u okviru postupka ostvarivanja uvida na osnovu slobodnog pristupa informacijama, problematizovali su činjenicu što je, za razliku od sličnog objekta na Obosniku, elaborat tretirao područje kao nenaseljeno, što prema njihovoj ocjeni nije smjelo da se dogodi, budući da se i službenici ove zemlje koji u smjenama rade na tom području moraju tretirati kao izloženi potencijalnim uticajima. i. PeriĆ

mora javnost obavještavati na transparentan način“. - Imalac izvora nejonizujućih zračenja dužan je da sprovede procjenu rizika izloženosti radnika nejonizujućim zračenjima. Ako je došlo do značajnih promjena u podacima iz procjene rizika ili ako rezultati zdravstvenog pregleda radnika čine to potrebnim, operater je dužan da izvrši

Senzori

na

još četiri

lokacije u Boki i Stegvašu iznad Skadarskog jezera

Kako je Pobjedi potvrđeno iz Uprave za pomorsku sigurnost i upravljanje lukama, projektom druge faze implementacije VTIMS (Vessel Traffic Monitoring & Information Systems) predviđeno je da se pored radara na Rtu Kobila instalira senzorska oprema i na još četiri lokacije u Bokokotorskom zalivu: Portonovi, Turski rt, Dražin vrt i Luka Kotor.

- Oprema se upravo instalira kako bi se obezbijedila sigurnija plovidba Bokokotorskim zalivom, na način što će se poboljšati kontrola zakonom propisanih brzina i pridržavanja zakonskih normi o sigurnosti plovidbe, što će dovesti do smanjenja rizika na tom području –naveli su iz UPSUL-a na upit Pobjede. Na pitanje dokle se stiglo sa proširenjem zone u južnom dijelu zemlje, odnosno na rijeci Bojani i Skadarskom jezeru, iz UPSUL-a su istakli da je predviđena senzorska lokacija na prevoju Stegvaš.

- Na toj lokaciji će se na postojećim antenskim stubovima provajdera instalirati VHF i AIS oprema, koja će omogućiti istovremenu pokrivenost Skadarskog jezera i rijeke Bojane sa VHF i AIS signalom, čime će se povećati sigurnost plovidbe na tom području – kazali su iz UPSUL-a. AIS je automatski identifikacioni sistem na brodovima putem kojeg se u svakom trenutku može pratiti plovidba u kontrolnoj sobi u Dobroj Vodi kod Bara gdje se u jedan centar slivaju sve informacije sa raspoloživih senzorskih uređaja.

reviziju... Pored navedenog, u izdatoj saglasnosti operater se obavezuje da označi izvor nejonizujućeg zračenja na zakonom propisan način. - U slučaju dodavanja nove emisione opreme, neophodno je uraditi novi elaborat u kome bi bio proračunat kumulativni uticaj postojeće i dodate opreme – kaže se u saglasnosti.

Lokacija na kojoj je planirano postavljanje radara

vić pobio u bosanskoj Srebrenici sve bogumile u 15. veku, njeno prokletstvo nečovještva traje do danas. Na Srebrenicu ga je onda nagovorio nemački izborni car Sv. Rimskog carstva, a kralj Mađarske i Hrvatske, Sigismund Luksemburški No, to je bio i deo širećeg raspoloženja među svim tradicionalnim hrišćanima u Evropi. Ono će se potvrditi i na katoličkom saboru crkava Rima, vladara i teologa u Konstancu na Bodenskom jezeru u nemačkom Baden-Virtenbergu 1414. do 1418. godine. Sabor je posle Srebrenice sazvao sam Sigismund na zahtev pape Jovana XXII. Srebrenica je pre toga već pala u ruke Stevanu, za šta je od Sigismunda bio nagrađen rudnikom srebra i novim tamošnjim posedima. Najveća žrtva bodenskog sabora je bio Jan Hus, vođa češkog crkvenog reformskog pokreta koji je u Konstancu na prevaru spaljen. Izdao ga je Sigismund. A Sigismundove i evropske krstaše je 18 godina pre toga potukao Stevan Lazarević sa 15.000 sjajnih raških oklopnika kod bugarskog Nikopolja štiteći svog sizerena Bajazita Prvog, turskog sultana, sina ubijenog Murata sa Kosova. Sigismund se bekstvom sa bojnog polja tada jedva od Stevana spasao.

A 515 godina posle Srebrenice, Srpska pravoslavna crkva je Stevana 1927. godine proglasila za sveca. A on je svetac bio, taman onoliko koliko je svako od nas indijski Buda.

Biografija Stevana Lazarevića je suviše bogata da bi se mislilo da je zbog Srebrenice stekao veliki crkveni ugled . On je daleko iznad toga. I, možda je, sa Milutinom Nemanjićem, najveći političar i ratnik u istoriji balkanskog slovenskog naroda. Mi ne bismo imali ništa protiv da je vek naknadno Makijaveli napisao svoju firentinsku studiju o etici princa ,,Vladaoca“ po Stevanu Lazareviću.

Stevan je apsolutna emanacija političkog nomada koji može biti bilo čiji saveznik i bilo čiji protivnik. Cilj svega je on sam, on je apsolutni epikurejac.

RAZLIKA IZMEĐU DVA GENOCIDA

Stevan Lazarević bi danas bio teško zamisliv i bio bi odbačen kao etički model u post-hrišćanskom političkom dobu. Stoga njega niko ne može koristiti kao primer za ugled. Njegova Srebrenica je u osvitu verskih ratova u Evropi bila moralno prihvaćena. Ali sada dele nas od njega karakterni vekovi. I nema nikakvog ideološkog i političkog kontinuiteta između njega i novog zločina u Srebrenici iz 20. veka. Jedino je mesto tragedije isto - Srebrenica, dok je politički program izvršila-

POGLED SA STRANE

Tamno srebro Srebrenice

Patrijarh Por rije Perić iznosi jasan stav da srpski narod nije počinio genocid u Srebrenici, ali propušta da kaže da je srpski narod to pokazao tek pet godina po Srebrenici time što je zbacio u Beogradu velikosrpski režim Slobodana

Miloševića 5. oktobra 2000. godine. Miloševića nije zbacila Crkva, jer je i sama vodila njegov rat. Ona ga je ožalila kao neuspješnog osvajača i zato danas podržava novog osvajača u Beogradu

ca potpuno drugačiji. Tamo, kod Lazarevića, krv je pala zbog unutar hrišćanskog sukoba, a ovamo, u jugoslovenskoj Srebrenici, pala je nacionalna krv, u drugoj vrsti mržnje. Ipak, u dubini se krila gramzivost za teritorijama. Vera je tu bila kamuflažni omotač. Otuda je državno-crkveni sabor u Konstancu odobrio svaki srebrenički ,,genocid“ - iako za tu reč i nije znao, niti je ona postojala. I, štaviše, on ga je upravo zahtevao, što će i biti zadovoljavano posle protestantskog nastupa Martina Lutera 517. godine, jer će religiozni genocid postati norma u hrišćanskom svetu. I bio je takav sve do Vestfalskog mira 1648. godine. Potom se preselio u domorodačku Afriku, Ameriku i Australiju. Ali posle više od 600 godina od Konstanca, takav akt ne može da prihvati svetski sabor država u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

PATRIJARH PERIĆ I SREBRENICA

Patrijarh Porfirije Perić je za ovogodišnji Uskrs odabrao da svojom poslanicom, zajedno sa potpisima 51 episkopa, pročita šta misli o nameravanoj rezoluciji Ujedinjenih nacija o srebreničkom genocidu iz jula 1995.godine. Sve ostalo što je na prestolu u Patrijaršiji saopštio bile su konfekcijske popovske fraze za maskiranje socijalne impotencije Crkve. Upadljivo novo je samo to što je Crkva nastupila sa brojnijim prefiksima na terminološkim kovanicama nego ranije. Tom veštačkom terminološkom hermeneutikom ona odaje utisak da se lingvistički kreće napred jer o društvenom stanju u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i drugim zemljama ,,srpskog sveta“ - nije rekla ni reč. Masakr muslimana i Bošnjaka je 1995. godine počinila Vojska Republike Srpske, paravojska beogradske policije ,,Škorpioni“ i nekoliko stotina grčkih i ruskih dobrovoljaca. Haškim tribunalom je ovaj zločin nazvan ,,genocidom“, a odgovorni naredbodavni političari i vojnici

su osuđeni na kazne - ne jedino zbog Srebrenice. To niko u Srbiji ne može da spori, ne spori njen Parlament, a ne spori ni Crkva. Patrijarh iznosi jasan stav da srpski narod nije počinio taj zločin, ali on propušta da kaže da je taj narod to pokazao tek pet godina po Srebrenici time što je zbacio u Beogradu velikosrpski režim Slobodana Miloševića 5. oktobra 2000. godine. Miloševića nije zbacila Crkva, jer je i sama vodila njegov rat. Ona ga je ožalila kao neuspešnog osvajača i zato danas podržava novog osvajača u Beogradu.

I patrijarh Perić ne ukazuje da je srpski narod tada preko svoje vlade sproveo obavezu da SR Jugoslavija i naknadno Srbija, kao pravni naslednik SFR Jugoslavije - i kao članica Ujedinjenih nacija - optužene ubice za srebrenički zločin uputi sa pravom na odbranu u Hag.

I on ne govori da je time ujedno opovrgnuta i svetosavska politika beogradske patrijaršije lansirana tridesetih godina prošlog veka da probode srce jugoslovenskih naroda i ustreli Jugoslaviju.

ZAŠTO PATRIJARH

PERIĆ NE POMINJE

SVETOSAVLJE

Patrijarh nijednom rečju ne pominje ,,svetosavlje“ koje je od 20. veka službena politička mantra beogradske crkve.

Tačno 515 godina poslije pobijanja bogumila Srebrenice, Srpska pravoslavna crkva je Stevana Lazarevića 1927. godine proglasila za sveca. A on je svetac bio taman onoliko koliko je svako od nas indijski Buda. Inače, Stevan je apsolutna emanacija političkog nomada koji može biti bilo čiji saveznik i bilo čiji protivnik. Cilj svega je on sam, on je apsolutni epikurejac

U novonastaloj atmosferi oko srebreničke rezolucije to ne može biti slučajno. Ta politika je kompromitovana u jugoslovenskom prostoru, a izazvala je međunarodnu reakciju priznavanjem nezavisnosti svih jugoslovenskih republika. I ta politika je glavni razlog nesposobnosti beogradske elite i Crkve da kosovsko pitanje reši sa stanovišta mira među Srbima i Albancima, da time zaštiti i imovinu Crkve na Kosmetu, i da državu Srbiju oslobodi obaveze da se bori za nemoguću kosovsku rekonkvistu.

Ipak je svetosavlje sakriveno u poslanici. Nalazi se u poslednjem pasusu teksta gde patrijarh poziva srpski narod na ,,molitveno i trudoljubivo“, kao i na ,,legitimno i prirodno jedinstvo pod omoforom Svetog Save“ - omofora = vizantijski sveštenički ramenski ogrtač-šal sa četiri krsta neopohodan za izvođenje obreda (prim.D.V.) Tako je Sava od pre 800 godina

i dalje u političkom programu patrijarha ostao autor Velike Srbije i saveznik tragedije Srba. I patrijarh nas ne podseća da je i Sava 200 godina pre Stevana Lazarevića takođe genocidom bogumila na teritoriji Nemanjića osiguravao svoju verziju Hrista i vlast svog oca velikog župana Stevana Nemanje. Savina omofora je prilično krvava. Crkva je samo malo manje odgovorna od države za katastrofalnu emigraciju Srba u Beograd iz Like, Korduna, Banije, Dalmatinske Zagore, Zagreba, Bosne, Sarajeva, Hercegovine, Kosmeta, Slavonije, Makedonije i drugih jugoslovenskih krajeva. ,,Srpski svet“ je najveći u Beogradu. A u Patrijaršiji dominiraju biskupi rođeni van Srbije ili su potomci emigranata. Oni su ti koji najviše sanjaju o osveti. I oni ne mare što je njihova politika dovela do ,,kulturcida“ svih spoljnih Srba u Srbiji koji su odustali od ijekavice i što njihova narodna nošnja ne

učestvuje na državnim prijemima i proslavama Vlade Srbije. Kineski predsednik Si Đi Ping je 7. maja ove 2024. godine bio samo jedan od gostiju koji je na beogradskom aerodromu počastvovan isključivo šumadijskom narodnom nošnjom i šumadijskom muzikom. Jedino su Šumadinci Srbi. Nema u Srbiji drugih Srba, jer ,,srpski svet“ i ,,svetosavlje“ uništavaju Srbe i bez muslimana, Bošnjaka, Hrvata, Albanaca, katolika, protestanata i drugih globalnih zaverenika protiv svesrpske trudoljubive Patrijaršije i ,,satelesnih“ sledbenika Sv. Save. Kako vam se dopada izraz ,,satelesan“ koji upotrebljava patrijarh Perić? Zanimljiv je crkveni srpski. I upravo sa jačanjem neonacionalizma i rehabilitacijom beogradskog svetosavskog sna o obnovi vlasti nad Kosmetom, Srbija je posle 2004. godine oživljavala kolonijalnu politiku sa očiglednom težnjom da njome zarobi i Crnu Goru, a da sa teritorijom Republike Srpske raskomada Bosnu i Hercegovinu. Zbog toga škole i ulice dobijaju u Srbiji i Republici Srpskoj imena osuđenih ratnih i nacionalističkih kriminalaca. I zločinci se po izdržanoj kazni dnevno medijskim otrovom obraćaju narodu u Srbiji, Banjaluci i Crnoj Gori. U državnim ustanovama se obožavaju slike komandanata genocida. I svakodnevno se regrutuju novi javni zagovornici navodnog prava Srbije da pohvata preostale vanjske Srbe pod svoj zakon i neguje patos o opravdanosti novog rata. Zbog toga svako ko u Beogradu prekreči Mladićev mural ide na sud, a ko ga naslika na zidu bude pohvaljen.

DA

LI JE REZOLUCIJA PRAVEDNA

Mi delimo stav patrijarha Perića da je srpski narod pretrpeo zagrebački ustaški genocid u Drugom svetskom ratu i da su muslimanski i bošnjački zločinci nad njim počinili užasna nedela u bosansko-hercegovačkom nacional-građanskom ratu devedesetih godina prošlog veka. Tako i u srebreničkoj oblasti. I ti su zločinci kažnjavani u Hagu. A nažalost, ni u Zagrebu niti u Sarajevu nije nestao njihov šovinistički jezik, niti je potpuno zamukao pogromaški ton u štampi. Ali ono što Patrijaršija još ne opaža je ovo: službeni Beograd još uvek ne odustaje od osvajačke politike, dok Zagreb i Sarajevo takvu politiku ne vode. Šovinizma kod njih i te kako ima, ali nema otvorene politike teritorijalnih zahvata prema susednim jugoslovenskim državama i tlačenja unutrašnjih manjina. Beograd se tu nije promenio, ostao je isti kao da ratovi u Hrvatskoj, BiH i na Kosmetu nisu završeni. A od Makedonije je odustao jer je za protivnika imao

Stevan Lazare-

Piše: dr Dragan VESELINOV

TRIO ZA OBMANE: Por rije, Vučić i Dodik

Stevan Lazarević

Srebrenice

nadmoćnog predsednika Kiru Gligorova i imao je tamo suviše malo srpskog življa da formira uticajnu iredentu kao što je mogao u Zagrebu, Sarajevu i Podgorici. A nikako nije mogao da istakne prvenstvo na Skoplje zbog sličnog ekspanzionističkog programa nacionalista u Bugarskoj i Grčkoj. Tu je Beograd pretrpeo najbrži neuspeh. Ravnoteža južnih balkanskih država - u šta uključujemo i albansko raspoloženje u Makedoniji, na Kosmetu i u Tirani - ga je izbacila iz prve linije. A to bi se verovatno dogodilo čak i da je uspeo atentatorski pokušaj da se ubije Kiro Gligorov u oktobru 1995. godine. On je tada izgubio oko, ali, na svu sreću, ne i razum i nepokolebljivu upornost. Ako srebrenička rezolucija bude izglasana u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, ona neće opovrgavati nedela nad Srbima, već će biti nova reakcija svetske većine na opiranje Beograda da se odrekne kolonijalizma i podrivanja mira na Balkanu, posebno u Bosni, na Kosmetu i u Crnoj Gori. To je ono što Patrijaršija ne želi da poruči vernicima za Uskrs i bori se protiv sopstvenog političkog neuspeha zahtevajući da se izjednači Srebrenica sa zločinima drugih jugoslovenskih naroda u Bosni i Hercegovini. To je nemoguća misija i zbog posebne epopeje Sarajeva. Svet se još uvek seća Sarajeva: nije Sarajevo držalo pod srednjovekovnom opsadom Beograd, nego je Beograd držao Sarajevo pod srednjovekovnom opsadom gotovo tri i po godine. A zločine protiv Sarajlija je Haški sud kaznio šaljući prvog komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa na doživotnu ćeliju, a njegovog naslednika na 29 godina tamnice.

PRAVO SARAJEVA NA OBEŠTEĆENJE

S vremena na vreme neformalno se u Sarajevu (i Zagrebu) pominje ideja da se od Beograda naplati odšteta za ratna razaranja od 1992. do 1995. godine. Posle Drugog svetskog rata Republika Srbija nije zahtevala od Hrvatske da joj isplati obeštećenje za žrtve ustaškog terora u NDH. To je u Jugoslaviji bilo nemoguće.

Mi ne vidimo ni kako bi danas država Bosna i Hercegovina mogla od Srbije da naplati bilo kakvo obeštećenje za rat iz perioda od 1992. do 1995. godina, kao što ne vidimo ni kako bi bosanska tri naroda mogla jedan drugog da obeštete za zla koja su međusobno počinili. Pre vidimo moguće privilegovano međunarodno podizanje ove zemlje u slučaju narodnog mira i sloge. Ali tamo još nema snažnog, zrelog i pomirljivog političara, ni na jednoj strani. A nismo čuli ni održive političke predloge od vladika, biskupa i uleme.

Srebrenica

I zločinci se po izdržanoj kazni dnevno medijskim otrovom obraćaju narodu u Srbiji, Banjaluci i Crnoj Gori. U državnim ustanovama se obožavaju slike komandanata genocida. I svakodnevno se regrutuju novi javni zagovornici navodnog prava Srbije da pohvata preostale vanjske Srbe pod svoj zakon i njeguje patos o opravdanosti novog rata. Zbog toga svako ko u Beogradu prekreči Mladićev mural ide na sud, a ko ga naslika na zidu bude pohvaljen

Nema političkog ni vojnog pritiska velikih sila da se ovo ,,pitanje“ razmotri, a bez njih je to nemoguće formulisati.

PRIMJER NJEMAČKE

Ništa tu ne vredi upoređivanje sa posleratnom Nemačkom i njenom obavezom da obešteti jugoslovenske žrtve Hitlerove poludele avanture sa 36 milijardi dolara. Srbija je dobila od Zapadne Nemačke samo nešto više od 36 miliona dolara od čega mnogo kroz razmontirane nemačke fabrike. Ne vredi u Sarajevu kopirati ni odštetne zahteve Beograda Italiji, Mađarskoj i Bugarskoj. Tito je 1947. godine na Bledu ugovorom o miru oprostio ratnu odštetu socijalističkoj Bugarskoj. Miloševićeva Narodna skupština Republike Srbije je 1991. godine odbacila ondašnji Titov oproštaj Sofiji i zahtevala od Bugarske odštetu - to je bila farsa shvatanja međunarodnog prava. A da je po Potsdamskoj konferenciji iz 1945. godine istočno-nemačka zona pod SSSR-om bila zadužena za isplatu nemačke ratne štete Jugoslaviji, mi ne bismo dobili ništa.

Ujedinjena Nemačka je SR Jugoslaviji 1994. godine, usred našeg jugoslovenskog rata, odrekla bilo kakav novi odštetni dug koji joj je ova poslala 1992. godine izgovarajući se da je sa milijardom maraka povoljnog kredita po brionskom sporazumu Tito-Brant iz 1973. godine i privilegovanim statusom Jugoslavije u trgovini i kreditima sa posleratnom Nemačkom, izmirila svoje obaveze. Taj kredit (pominje se i manja svota od 700 miliona maraka, na 30 godina, sa godišnjom kamatom od dva odsto i grejs periodom od 10 godina) je najvećim delom dobijen kao obeštećenje za srpske žrtve u NDH, ali nije glavninom trošen u Srbiji, već za izgradnju jugoslovenskog kružnog dalekovoda preko banaka u Sarajevu, Titogradu, Zagrebu, Novom Sadu, Skoplju i Ljubljani. Trošen je i za popunu budžeta i povećanje deviznih rezervi Narodne banke Jugoslavije. Nije tačno da je trošen za izgradnju

Crnogorski antifašisti na velikom komemorativnom skupu u Jablanici

Bitka za ranjenike – simbol hrabrosti i humanosti

JABLANICA - Nekoliko stotina crnogorskih antifašista, iz skoro svih opština, prisustvovalo je juče u Jablanici velikom komemorativnom skupu povodom 81. godišnjice Bitke na Neretvi, kada su nakon dugih i teških borbi prelaskom rijeke preko srušenog mosta spašene hiljade ranjenika.

nuklearne elektrane u Krškom. Ujedinjeni istočni i zapadni Berlin nas je te godine upozorio da je Jugoslavija prigrabila i imovinu više od pola miliona jugoslovenskih Nemaca i da je bez naknade eksproprisala ekonomske kapacitete Folksdojčera. A mi smo pre toga upozorili Nemačku da je naša radna snaga u zarobljeništvu od 250.000 ljudi besplatno radila za Nemačku. A ovi su odgovorili da su posle rata zaposlili na stotine hiljada nezaposlenih Jugoslovena. Jugoslavija je posle Drugog svetskog rata procenila da joj Italija duguje 10 milijardi dolara, ali je 1947. godine pristala da primi samo 125 miliona dolara. Deo te reparacije se seća sve danas naše starije stanovništvo koje je na prozorima italijanskih putničkih vagona čitalo ,,e pericoloso sporgersi“ - ne naginji se van. Procenili smo da nam Mađarska duguje 542 miliona dolara, ali smo mirovnim ugovorom sa njom iz 1947. godine bili zadovoljni sa 50 miliona.

IMA LI KORISTI IZ

RASPRAVE O

OBEŠTEĆENJU

Još uvek gotovo 62 države na svetu misle da bi od Nemačke mogle da dobiju na stotine milijardi eura zbog Hitlerove politike jer ratni zločini nikada ne zastarevaju. Ali teško da bi se to moglo dogoditi, ne zato što to ne bi bilo pravično, već zato što ne postoje političke i vojne okolnosti koje bi Nemačku u sadašnjoj konstelaciji svetskih odnosa na to primorale.

I upravo suprotno, Nemačka je ta koja zajedno sa eksterminacionom Ruandom, zahteva da se usvoji ,,Srebrenička rezolucija“ u Ujedinjenim nacijama. Kakav obrt! Otuda smo mi blizu toga da kažemo da ne vredi Sarajevu, Zagrebu i Beogradu da jedni drugima prete zahtevima za obeštećenjem. Niko za to, izvan našeg prostora, neće ni da čuje, i niko ne želi da se nama više bavi od nas samih. A mi sami da jedni druge obeštetimo ne možemo, možemo samo da izazovemo nova razaranja i štetu. I stoga je bolje da se mirimo i udružimo nego što se gledamo preko puščanih nišana. •

Polaganjem vijenaca i bacanjem cvjetova u plahovitu Neretvu antifašisti bivših jugoslovenskih republika, njih nekoliko hiljada, podsjetilo je na teške ratne godine, na pobjedu nad fašizmom, posebno na tadašnju komandu Josipa Broza Tita ,,Ranjenike ne smijemo ostaviti“. Kao i minulih godina prvačili su zastavama crnogorski antifašisti iz Podgorice, Cetinja, Bijelog Polja, Herceg Novog, Tivta, Kotora, Bara, Nikšića, Kolašina, Pljevalja... U umjetničkom dijelu programa zapaženo je učestvovao Rajko Joličić, poznati crnogorski pjesnik. U delegaciji Saveza boraca NOR-a i antifašista Crne Gore bili su potpredsjednici Stevan Radunović i Milojica Dakić i član Predsjedništva Darko Bulatović, položili su vijenac na spomenik 41 borcu slavne Pete proleterske crno-

Delegacija antifašista bivših

gorske brigade koji su poginuli u borbama za oslobođenje Plane kod Bileće od okupatora i domaćih izdajnika od 16. do 20. aprila 1943. godine. Članovi crnogorske boračke organizacije će u Stocu tokom vikenda učestvovati na međunarodnom antifašističkom skupu povodom Dana pobjede nad fašizmom. Organizatori velikog komemorativnog skupa povodom obilježavanja 81. godišnjice najhumanije bitke u istoriji ratovanja, koji je održan na platou kod Muzeja ,,Bitka za ranjenike na Neretvi“, bili su SABNOR BiH, OO UABNOR-a Jablanica, Društvo „Josip Broz Tito“, Muzej „Bitka za ranjenike na Neretvi“ iz

UBNOR i antifašisti

Herceg Novog: U krivom vremenu, na pravom putu

Danas, u vremenu iskrivljenih vrijednosti, kada se pravi pokušavaju predstaviti krivima, kada se dželati pokušavaju predstaviti žrtvama, kada se napredno želi predstaviti nazadnim, hercegnovski antifašisti ponovo kreću stazama heroja, stazama junaka, stazama nezaborava, navodi se u saopštenju UBNOR-a i antifašista Herceg Novog. Obilježavanje godišnjice jedne od najhumanijih bitaka, u kojoj su mnogi svoje živote izgubili spašavajući skoro četiri hiljade ranjenih i teško zaraženih u to vrijeme neizlječivim tifusom, bio je povod hercegnovskim antifašistima da herojima odaju počast i da pokažu da u krivom vremenu baštine prave vrijednosti.

Na putu prema Jablanici odali su počast ,,bici nad bitkama“ i pored obeliska sačinjenog u čast Grahovske bitke, najmlađi antifašisti položili su cvijeće.

-Uz velike gubitke partizani su nanijeli značajan poraz četničkim jedinicama, koje su zvanično učestvovale na strani fašističkih okupatora – naglasili su u saopštenju.

Poručili su da Neretva nikada nije i neće stati, samo se ponekad zamuti, nekad ustalasa, a nekada i okrvari.

- Kao one četrdeset treće i one devedeset i neke, a kao i sve na Balkanu često ustalasa i zamuti. I sada dok mirujeneki je mute, neki je ne žele bistru i čistu, baš kao ni Drinu, a u zadnje vrijeme ni našu Taru, ni Moraču. Na današnji dan se oko mosta okupi na hiljade sličnih, iz Istre i Dalmacije, Zagorci, Slovenci, Bosanci, Crnogorci, svi kao jedan, baš kao što oni onda bijahu svi za jednog i jedan za svestoji u saopštenju.

Jablanice i Opština Jablanica. -Danas kad fašizam poprima neke nove oblike, kada se umanjuje značaj antifašističke borbe, kada se vrši revizija istorije, kada se u školama vrlo malo govori o slavnoj borbi naših naroda i narodnosti, danas kada se sistemski uništavaju spomenici revolucije, mi antifašisti - koji smo zadnja linija odbrane od zaborava - ni nakon 81 godine nijesmo odustali od ideje antifašizma, od ideje Titovih partizana - poručeno je sa skupa. Istorija je zapisala da je oko 100.000 njemačkih, italijanskih i ustaških vojnika i 12.000 četnika napadalo partizanske snage sa oko 40.000 boraca, sa tvrdom namjerom da unište oslobodilački pokret. Ipak, ljubav prema slobodi bila je jača. Tokom krvavih borbi srušen je most na Neretvi, što je zavaralo neprijatelja, i odmah izgrađen pontonski preko kojeg su preneseni i spašeni ranjenici. Tako je, po istraživanju akademika Radoja Pajovića, ta bitka ušla u anale ljetopisa ratne humanosti, koja je inače odlikovala partizanski pokret. Tokom bitke razbijeni su četnici Draže Mihailovića, koji se više nijesu oporavili. U tim bitkama posebno su se istakle crnogorske brigade Peta i Četvrta, koju je Tito posebno pohvalio i rekao: ,,Četvrta crnogorska su četiri brigade“ i zaključio: ,,U bici na Neretvi rješavala se sudbina naše revolucije. To je bila jedna od najinteresantnijih bitaka po primjeni manevra. Zahvaljujući tim manevrima i nevjerovatnoj dinamici borbe, kao i iskustvima koja su naši borci i rukovodioci stekli u tim i ranijim borbama, mi smo mogli da razbijemo gvozdeni obruč, spasimo ranjenike i da zatim nastavimo našu ofanzivu sa pet divizija u pravcu Crne Gore“.

jugoslovenskih republika položila vijenac na spomenik u Jablanici

PODGORICA - Izložba ,,Život na crnogorskom dvoru“, koja se do 1. septembra može pogledati u Muzejima i galerijama Podgorice, prikazuje život na dvoru koji je gotovo pola vijeka bio dom crnogorske kraljevske porodice. Predstavljeni eksponati daju uvid u svakodnevni život, ambijent i enterijer u kojem se on odvijao, ukus i modu odijevanja, dok predmeti iz kolekcija odlikovanja, grbova i pečata ilustruju ulogu dvora kao političkog i diplomatskog centra Crne Gore.

Rukovodilac Muzeja kralja Nikole i jedan od kustosa izložbe Vukan Ražnatović ekipi Pobjede približio je sedam segmenata koji čine ovu izložbu i govorio o eksponatima iz zbirki Muzeja kralja Nikole. Na samom početku razgovora Ražnatović nam je kazao da su Petrović-Njegoš, kao i svaka druga vladarska porodica, živjeli bolje od prosječnog stanovništva. - Mi smo na ovoj izložbi pokušali da ih prikažemo kao ljude od ,,krvi i mesa“. Težili smo da pokažemo da to nijesu samo osobe koje su živjele iz jednog rata u drugi, iz jedne političke situacije u drugu, već da su i oni nekad morali da igraju bilijar ili da se bave umjetnošću i da stvaraju. Ova izložba pokazuje da su istorijske ličnosti neko sa kime možemo da se poistovjetimo, i oni su imali i mane i vrline, kao i svi mi. Većinu života provodili su manje-više kao i mi - u poslu, u druženju sa porodicom i prijateljima, u dokolici. Upravo na ovoj izložbi možemo da ih doživimo kao obične ljude, da im ne dajemo neka romantičarska svojstvaistakao je Ražnatović.

PRED SAN

Obilazak počinjemo od dijela naslovljenog ,,Dvorska bajka“, koji nudi uvid u intimne trenutke kraljevske porodice prije noćnog odmora. Posjetioci imaju priliku da osjete eleganciju i raskoš na dvoru dok se kraljevska porodica pripremala za noćni počinak. Izloženi su dječji odjevni predmeti, knjige za djecu, kao i fotogra-

Pokušali da Petroviće kao ljude od „krvi i mesa“

fije najmlađih članova porodice Petrović-Njegoš.

- Ovdje su u prvom planu ogrtači kralja Nikole i kraljice Milene, paravan za presvlačenje, pribor za pranje ruku i toaletni pribor sa inicijalima

Nikola I i kraljevskom krunom - kazao je Ražnatović. On napominje da je publici posebno zanimljiva vitrina u kojoj su knjige za najmlađe. Među njima su se našli klasici dječje literature, poput bajki braće Grim

- Zanimljive su ove bajke koje su čitali djeci i unucima na evropskim jezicima. Već tada počinje taj trend odnosa roditelja i djece iz današnje perspektive. Prije toga roditelji su morali po cijeli dan da rade u polju, ratuju ili da se bore za goli opstanak. U ovom trenutku već vidimo stvaranje razonode kao nekog novog fenomena u crnogorskom društvu. Pored bajki vidite tu i ilustrovanu prirodnu istoriju pa možemo zaključiti da su knjige, pored zabavnog, imale i edukativni karakter - istakao je on.

Ražnatović nam kaže da su mu kolege prenijele informaciju da je jedna grupa djece, koja je obišla izložbu, najbolje reagovala na ovaj segment upravo zbog bajki.

- Vidjeli su nešto što i oni rade sa svojim roditeljima, čitaju bajke, pa su se poistovjetili sa jednom vladarskom porodicom. Ako smo samo u toj jednoj grupi djece probudili to, mi smo zadovoljni - kazao je Ražnatović.

MODA

Segment ,,Moda“ podijeljen je u dvije cjeline - muška i ženska. Izborom luksuzne varijante narodne nošnje za vla-

Ova izložba pokazuje da su istorijske ličnosti neko sa kime možemo da se poistovjetimo, i oni su imali i mane i vrline, kao i svi mi. Većinu života provodili su manje-više kao i mi - u poslu, u druženju sa porodicom i prijateljima, u dokolici. Upravo na ovoj izložbi možemo da ih doživimo kao obične ljude, da im ne dajemo neka romantičarska svojstva - istakao je Ražnatović

darski kostim kralj Nikola je ne samo odavao poštovanje naslijeđenim vrijednostima, već i promovisao autentični kulturni izraz tradicionalnog crnogorskog kostima.

- Ovdje smo htjeli da prikažemo jedno tradicionalno odijelo i jedno evropsko odijelo. Bračni par Nikola i Milena su većinom nosili tradicionalna odijela, ali kada su putovali kao privatna lica po Evropi vi-

še su koristili evropska odijela. Tokom zvaničnih ceremonija bili su u tradicionalnoj nošnji, ili Nikola u oficirskoj crnogorskoj nošnji. Mlađi članovi dinastije su većinom nosili evropska odijela, čak se i u njihovom svakodnevnom jeziku, ali i u političkim krugovima, odomaćio izraz ,,uskogaće“, u odnosu na široke dimije. To je bio novi fenomen u crnogorskom društvu koji je ra-

zlikovao stare glavare i novu političku omladinu. Ovdje su izloženi i odijelo vozača i uniforma dvorskog službenika. Prepoznaje se evropski ukus. Na oba odijela na dugmadima možemo da vidimo grbove dinastije Petrović-Njegoš - istakao je Ražnatović.

Kada je u pitanju ženska moda, kćeri kralja Nikole i kraljice Milene načinom ponašanja, manirima, stilom oblačenja,

Vrijeme za zabavu uz golf ili bilijar

Život kraljevske porodice podrazumijevao je i vrijeme za zabavu i hobije. Segment ,,Zabava na dvoru“ pruža uvid u trenutke dokolice, ali i njihove pojedinačne afinitete i interesovanja. Fotoaparat princeze Ksenije je vrijedan artefakt njenog stvaralačkog zanosa i fascinacije fotografijom, štapovi za golf su svjedočanstvo razvoja ovog sporta u Crnoj Gori od 1906. godine, kada nastaje prvi golf klub inicijativom knjaginjice Milice-Jute, koja pokreće i postavljanje prvog betonskog podijuma za koturaljke - rolšue. Princ Mirko Petrović je strast ka muzici pretočio u kompozicije. - Ovdje vidite gramofonske ploče, veliki procenat su strani izvođači, ali sačuvano je i nekoliko ploča pjevačkog društva ,,Branko“ iz Podgorice. Ovdje je jedan zanimljiv aparat koji je trebalo da stvori 3D iluziju, tu su i bilijarski štapovi sa tablom za rezultate, čunovi za kuglanje, štapovi za golf, a imali su i teleskop - kazao je Vukan Ražnatović.

aristokratskim modelom obrazovanja i vaspitanja nijesu se razlikovale od svojih plemićkih savremenica. Slijedeći evropske modne trendove, svakodnevno su oblačile odjeću iz asortimana poznatih dizajnera Pariza i Beča. U svečanim prilikama i dvorskim ceremonijama, pored modernih haljina, kostima i aksesoara, izbor luksuzne odjeće mladih knjaginjica bili su i djelovi crnogorskog nacionalnog kostima.

- Postojali su brojni časopisi koje su većinom princeze iz evropskih zemalja koristile

Portret kralja Nikole i oružje na izložbi u Muzejima i galerijama Podgorice

Vukan Ražnatović pokazuje salonsku garnituru

Ženska moda na crnogorskom dvoru

prikažu mesa“

Pribor za uživanje duvana

Dio segmenta ,,Moda“ je i muški aksesoar - štap, sat, kutija za šibice, manžetne...

- Kralj Nikola je, prema sopstvenom priznanju, bio strastveni pušač - od 60 do 80 cigareta dnevno. Vidite čak i na ovoj slici - pozirao je sa cigaretom u ruci. Meni je posebno zanimljiv njegov upaljač, koji je dobio na poklon povodom 50 godina vladavine. Pretpostavljam da je to predmet koji mu je po cio dan bio u ruci, mada se na jednom snimku vidi da je koristio i šibice. U ovoj vitrini imamo i kutiju za cigarete, mašinu za motanje duvana, kutiju za šibice, pepeljaru i čibuk. Sve je ovo, kako etnografi definišu, ,,pribor za uživanje duvana“kazao je Vukan Ražnatović.

kako bi razvijale ukus za odijevanje. Ovdje su primjerci italijanskih i francuskih časopisa, ali su dobar dio ukusa crnogorske princeze stekle tokom obrazovanja u Evropi. Gotovo sve haljine su evropskog tipa, nema tradicionalne nošnje. Interesantna je, recimo, ova lepeza od guščijeg pera, kao i bočica parfema koji je bio na bazi ulja. Kako znamo da je na bazi ulja? Tako što se i danas malo osjeća njegov miris - istakao je Ražnatović. Publika može da vidi zanimljiv ženski nakit, ali i jedan neobičan predmet - podsjetnik za ples.

- Kada su bili balovi, tu bi princeze zapisivale kome su obećale ples tokom noći. Ovdje imamo i tradicionalni dio ženske nošnje – ćemer - koji smo u vitrini izložili zajedno sa ruskim ženskim pasom. I jedan i drugi imaju funkciju kaiša, po-

1910. godine s izvođenja predstave, koju je uradio fotograf iz Zagreba Dragutin Šimić. Za Nikolu pisanje nije bilo samo hobi, već dio političke borbe za oslobođenje. Tu je i oružje, ali i lovačka puška jer je kralj Nikola, sa sinovima Danilom i Petrom, bio strastveni lovac. Imali su zabrane prema Rijeci Crnojevića i Lovćenu. Ovdje su i pečati kancelarije uprave dvora, maršalata i uprave dvora prestolonasljednika, pribor za pisanje najmlađeg sina, princa Petra i dinastički pečat. Sve ovo pokazuje dvor kao centar uprave jedne države. Tu su vizit karte Petra i Nikole, koverta ađuntature kancelarije njegovog visočanstva kralja gospodara - kazao je Ražnatović.

LUKSUZNI SALON

Oblikovanje enterijera i unutrašnjeg dekora dvora posljednjeg crnogorskog vladara Nikole I zasigurno je najupečatljiviji izraz estetskih stremljenja kraljevske porodice u duhu belle epoque. U segmentu ,,Salon“ vidimo salonsku garnituru, slike, ukrase poput vaza, figura, svijećnjaka, kao i servise za jelo i piće renomiranih evropskih proizvođača i radionica. Sve to dvoru je pružilo luksuzan i sofisticiran izgled. Prezentovani predmeti predstavljaju svjedočanstvo o kulturi življenja u drugoj polovini XIX i početkom XX vijeka.

Samostalne izložbe djela Aldemara Ibrahimovića i Sejle Kerović otvorene u Njemačkoj

Urbani pejzaži i sjenke tišine

jasa. Vidimo da je i ruski pas bio bogato ukrašen kao i crnogorski ćemer. Ovdje vidite i fotografiju na kojoj je Natalija, žena srednjeg sina Mirka, u haljini koja je izložena tik ispred nje - kazao je Ražnatović.

VLADAR I POETA

Pored toga što je bio dom mnogobrojne porodice Petrović-Njegoš, dvor na Ćipuru bio je politički i diplomatski centar Crne Gore, ali i mjesto na kojem je nastao znatan dio književnog opusa kralja Nikole i njegovo reprezentativno djelo ,,Balkanska carica“. To nam pokazuje cjelina ,,Vladar i poeta“. Dvor je bio česta destinacija evropskih diplomata, a pored službenih posjeta, bio je stalno svratište putopisaca koji su posjećivali Crnu Goru. Glavna oznaka u političkim i vojničkim činovima bio je grb koji je bio neizostavni dio crnogorske kape. Tu su i plakete, domaće i međunarodne, izrađivane povodom obilježavanja važnih događaja tokom vladavine Nikole I. Crnogorska odlikovanja najviše su izdavana za vojničke zasluge. Međutim, s vremenom su počela da se izrađuju odlikovanja druge prirode, poput ordena i medalje Crvenog krsta i komemorativnih, povodom jubileja.

- Ovdje je dvorska zastava koja je korišćena dvojako - i kao državna i kao dvorska. Publika može da vidi i ,,Balkansku caricu“, najpoznatije djelo kralja Nikole, ali i fotografiju iz

- Tu je garnitura - dvosjed, dvije fotelje i sto na kojem su inicijali kraljice Milene. Kao vladarska porodica imali su najkvalitetnije što je moglo da se ponudi - Meissen servis za jelo (čuvena njemačka fabrika za izradu porcelana), servis za piće od češkog kristala sa inicijalom N i krunom, kao i čajni servis poznate italijanske kuće Ginori. Tu su i vaze iz Engleske, samovar za čaj ruske proizvodnje. Zanimljiv je i ovaj postament za cvijeće koji se može vidjeti i na fotografiji na kojoj je prikazana princeza Ksenija, koja baš na tom postamentu pravi buket cvijeća - istakao je Ražnatović.

NA GLASU

Posljednji segment izložbe ,,Crna Gora na glasu“ govori o medijskom interesovanju evropske štampe za crnogorske prilike. O tome svjedoči izvještavanje italijanskih novina o najznačajnijim događajima, od ratnih pobjeda i političkih dešavanja do prosidbe i vjenčanja knjaginje Jelene i italijanskog princa Viktora Emanuela. Posebno zanimljivi su i filmski žurnali sa temom krunisanja kralja Nikole avgusta 1910. godine, njegove posjete Beču 1912, kao i događaja iz Balkanskih ratova.

- U okviru ovog segmenta digitalizovali smo i jedan manji broj gramofonskih ploča koje su bile u fondu. Na ovoj izložbi smo htjeli da kroz audio, video i fotografije prikažemo crnogorsku svakodnevicu - istakao je Ražnatović.A. ĐOROJEVIĆ

Foto: M. BABOVIĆ

PODGORICA - Samostalne izložbe radova crnogorskih umjetnika Aldemara Ibrahimovića - ,,Poetika urbanog“ i Sejle Kerović –„Nokturno - nemiri i sjenke tišine“ otvorene su juče u Umjetničkoj galeriji ,,Sinnfall“ u njemačkom gradu Buchholz. Poziv je umjetnicima stigao od vlasnice galerije Julije Kotenko, sa prijedlogom da njihova djela budu izložena u Njemačkoj do 20. juna.

Istoričarka umjetnosti i dopisni član HAZU dr Iva Korbler zapisala je da Ibrahimović sliku gradi u mnogo planova, rezanih i sastavljenih poput pozorišnih kulisa koji podsjećaju na ponovno uspostavljanje sjećanja nakon nekog velikog šoka i stresa u kojem je kontinuitet lične, kulturološke i istorijske memorije bio prekinut, s ljudima koji više liče na lutke marionete, sjene i duhove, kao da nemaju nikakve

PODGORICA - Filmovi nagrađeni Oskarom za filmsku montažu biće na repertoaru revije „Montaža - filmska slagalica“, koju će KIC „Budo Tomović“ organizovati od 13. do 15. maja, od 20 sati u sali Dodest.

Reviju će otvoriti kultni američki klasik „Mjesto pod suncem“ (1951) reditelja Džordža Stivensa sa Elizabet Tejlor i Montgomerijem Kliftom u glavnim ulogama. Nastao prema čuvenom romanu Teodora Drajzera, baziranom na istinitoj priči, film govori o siromašnom, ali ambicioznom mladiću koji vodi dvostruki privatni život. Riječ je o jednom od izuzetnih holivudskih ostvarenja koje gledaoce impresionira upečatljivom fotografijom, kadriranjem, ali i nekim antologijskim scenama.

moći djelovati na svoju sadašnjost i budućnost. - Pa i ako s njegovih slika često struji sumoran osjećaj izgubljenosti ili zaustavljanja u vremenu i prostoru, Ibrahimovićev je urbani pejzaž istovremeno duboko sjetan, melanholičan, i bez trunke depresivnih tonova. U novijim se slikama sve više javljaju jaki žuti tonovi i duboke ljubičaste, plave i zelene nijanse koje signaliziraju svojevrsno metaforičko liječenje bojom, uz sve veći zaokret prema oblikovanju planova i fragmenata na slici u tradiciji lirske apstrakcije - istakla je Korbler. Ona je ocijenila da je duboko kontemplativan i emotivan slikar Aldemar Ibrahimović stvorio izuzetno samosvojnu slikarsku dionicu koja je prerasla sve navedene modernističke stilske uticaje i postala prepoznatljiva i originalna autorska poetika. Istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković zapisala je da se

na izložbi ,,Nokturno - nemiri i sjenke tišine“ Sejla Kerović prezentuje radovima koji čine tematsku, likovno-jezičku i estetsku cjelinu, a kojima potvrđuje da se u svom stvaralačkom procesu mijenjala zavisno od samosvojnih principa ,,unutrašnjeg determinizma“ i slobodnom interpretacijom. - Zapravo ona svojim slikama daje skriveni smisao, istraživanjem ,,nesvjesnog dijela duše“, gdje se realnost stapa sa maštom. U urbanoj sredini definisanoj scenografski koncipiranim kulisama arhitektonskih objekata i geometrijskih konstrukcija, smješta ljudske figure kao usamljene jedinke, ili više osoba koje predstavljaju aktere intimne priče (Pred svitanje, Menuet, Mjesečina, Promenada, Otkucaji noći, Pred kapijom, Preludijum, Epilog). One egzistiraju u prostoru koji svojom svedenošću, ,,opustošenošću“ pojačava osjećaj usamljenosti i otuđenja bliskim De Kirikovoj metafizičkoj tajanstvenosti tišine i sna – zapisala je Zeković. To je, prema njenom mišljenju, nokturno jednog snenog života u kojemu ženske figure „heroine“ modernog doba, koje odišu tajanstvenošću, svojom pojavom, stavovima, situiranjem u prostoru predstavljaju introvertne osobe okrenute svojim unutrašnjim prostorima. - Međutim, u Sejlinom slikarstvu one imaju lični pečat i tipske karakteristike moderne žene koja pokretima, stavovima tijela i mimikrijom iskazuju različita duhovna stanja (Dilema, Zavođenje, Nada, Čežnja, Razdraganost, Očaj, Predah, Zarobljena). Pored poza u anfasu i portretnih slika (Selma) figure su predstavljene sa leđa ili zasjenčenih lica stvarajući barijeru između tajni duboko intimnih prostora i spoljnjeg svijeta - svijeta opsjena i tišine, svijeta zaustavljenog vremena u prostoru koji više pripada imaginativnim sferama nego stvarnosti - ocijenila je Zeković. A. Đ.

„Montaža – filmska slagalica“ u KIC-u

Od nominovanih devet, osvojio je šest Oskara među kojima je i Oskar za najbolju montažu. Drugog dana biće prikazan film „Svjedok“ (1985) sa veoma originalnom i autentičnom pričom o detektivu koji pokušava spasiti dječaka svjedoka okrutnog ubistva. Nakon što i sam bude napadnut i ranjen, odlazi u dom dječaka gdje ostaje neko vrijeme kako bi ga zaštitio dok se oporavlja. Holivudski prvijenac australijskog reditelja Pitera Vira jedan je od najboljih trilera osamdesetih godina koji je osvojio prestižnu filmsku nagradu Oskar za najbolju montažu, a nominovan je u još sedam kategorija.

Drama Pola Hagisa „Fatalna nesreća“ (2004), koja na neobičan način govori o kompleksnosti rasnih sukoba u Americi, zatvoriće reviju. Radnja se odvija na ulicama Los Anđelesa, gdje kroz veliki broj likova otkrivamo opasnost, ali i sveprisutnost rasizma i netrpeljivosti u svim slojevima modernog društva. Riječ je o filmskom ostvarenju koje istražuje strah i licemjerje kroz različite likove koji ulaze i izlaze iz života jednih ili drugih. Ova uvijek aktuelna tema donijela je ovom filmu šest nominacija za Oskara, od kojih je osvojio tri, a među njima i Oskar za najbolju montažu. R. K.

Plakat zajedničke izložbe djela Ibrahimovića i Kerović

Nastavlja se sukob Izraela i Hamasa, izraelske snage pojačale udare na Rafu

UN: Sve manje hrane i goriva, moguće zaustavljanje pomoći za stanovništvo Gaze

Ako moramo da stojimo sami, stajaćemo sami. Borićemo se zubima i noktima. Danas smo mnogo jači. Odlučni smo i ujedinjeni da pobijedimo našeg neprijatelja i one koji žele da nas unište – poručio je izraelski premijer Benjamin Netanjahu

GAZA – Uprkos upozorenju Vašingtona, izraelske snage pojačale su udare na Rafu, iz koje je do sada pobjeglo oko 110.000 ljudi. Premijer Benjamin Netanjahu kaže da će Izrael stajati sam ako bude morao. Hamas poručuje da je lopta u potpunosti u rukama Izraela. Generalna skupština Ujedinjenih nacija podržala je rezoluciju koja Palestini daje nova prava i privilegije.

Ministarstvo spoljnih poslova Francuske pozvalo je Izrael da „bez odlaganja“ zaustavi vojnu operaciju u Rafi na jugu Pojasa Gaze i „učini sve što je moguće“ da osigura zaštitu civila. Ministarstvo je u saopštenju pozvalo Izrael da „odmah ponovo otvori prelaz Rafa prema Egiptu“, koji je izraelska vojska zauzela, prenosi BFM TV. Francusko ministarstvo je istaklo da je otvaranje prelaza Rafa neophodno radi dostavljanja humanitarne pomoći civilnom stanovništvu i omogućavanja najugroženijima da napuste Pojas Gaze. Pariz je izrazio žaljenje zbog pokretanja vojne operacije izraelske vojske u Rafi i po -

zvao izraelske vlasti da „učine sve što je moguće da osiguraju zaštitu civila i garantuju pristup humanitarnoj pomoći u skladu sa međunarodnim pravom“.

Ocjenjuje se da operacija u Rafi prijeti da izazove katastrofalnu situaciju za civilno stanovništvo Gaze, koje je već više puta raseljeno. Francuska je pozvala Izrael da nasta-

vi pregovore, navodeći da je to jedini mogući način za oslobađanje talaca i postizanje trajnog prekida vatre.

Izraelska vojska je ranije ove nedjelje preuzela kontrolu nad prelazom Rafa između

Pojasa Gaze i Egipta sa palestinske strane.

Izraelski ratni kabinet odobrio je proširenje područja djelovanja u Rafi. Neimenovani

Zvaničnik Hamasa: Mi želimo sporazum, a Netanjahu nastavak rata

Hamas želi smirenost i pravi sporazum o prekidu vatre u Gazi, ali izraelski premijer Benjamin Netanjahu želi da se rat nastavi, izjavio je danas visoki zvaničnik Hamasa Halil al Haja – Hamas nije suspendovao niti se povukao iz pregovora o primirju, okupacija se

okrenula protiv predloga posrednika – rekao je Al Haja za televiziju Al Arabi, prenio je Rojters. Palestinska militantna grupa saopštila je ranije danas da su se napori da se pristane na prekid vatre u Pojasu Gaze vratili na početak nakon što je Izrael

odbio predlog međunarodnih posrednika.

Posljednja runda pregovora o primirju u Pojasu Gaze završena je nakon što je Izrael posrednicima, uključujući SAD, Egipat i Katar, ukazao na rezerve koje Tel Aviv ima kada je u pitanju predlog Hamasa za oslobađanje talaca, rekao je izraelski zvaničnik za Rojtes. Zvaničnik je naveo da se izraelska delegacija vratila iz Kaira, a da će Izrael nastaviti vojne operacije u Rafi i drugim djelovima palestinske enklave kao što je bilo planirano.

Pregovori su nastavljeni u Kairu u utorak, kada su se u egipatsku prijestonicu vratile delegacije Hamasa i Izraela, nakon što je prethodna runda pregovora propala.

Stav Oproštaj od politike neuspjeha

Piše: Danijel Server

izvori rekli su američkim medijima da će to biti odmjereno širenje, koje neće preći crvenu liniju američkog predsjednika Bajdena. U toku su žestoke borbe u južnom dijelu Rafe. Izraelski tenkovi probijaju se dublje u grad. – Ako moramo da stojimo sami, stajaćemo sami. Borićemo se zubima i noktima. Danas smo mnogo jači. Odlučni smo i ujedinjeni da pobijedimo našeg neprijatelja i one koji žele da nas unište – poručio je Benjamin Netanjahu. Šef evropske diplomatije Žozep Borelj kaže da će Španija, Malta, Irska i Slovenija uskoro ozvaničiti priznanje Palestine, što bi, kako je ocijenio, moglo da podstakne druge članice Unije da učine isto. Generalna skupština Ujedinjenih nacija podržala je rezoluciju kojom se proširuju palestinska prava u Ujedinjenim nacijama. Rezolucija poziva Savjet bezbjednosti da ponovo razmotri palestinski zahtjev za članstvo u Ujedinjenim nacijama. Do sada je Amerika svaki pokušaj blokirala vetom. Humanitarne agencije Ujedinjenih nacija upozorile su ranije da bi sve manje zalihe hrane i goriva mogle da dovedu do toga da se operacije pomoći zaustave u roku od nekoliko dana u Gazi, jer su značajni prelazi zatvoreni, što dovodi i do zatvaranja bolnica i još veće neuhranjenosti.

Priredila: Marija JOVIĆEVIĆ

Zamjenik pomoćnika sekretara Stejt departmenta Gabrijel Eskobar i specijalni predstavnik EU Miroslav Lajčak, obojica sa mandatima za Zapadni Balkan u protekle tri godine, oprostili su se protekle sedmice u Vašingtonu od svojih dužnosti. Riječ je o dvojici iskusnih diplomata koji dobro poznaju Balkan. Sarađivali su bez mnogo trvenja. Najveći vidljivi problem je američka podrška „Otvorenom Balkanu“, šemi za olakšavanje trgovine. Evropljani su ga s pravom smatrali nepotrebnim i dupliranjem njihovih sopstvenih napora u onome što je poznato kao „Berlinski proces“. Ali Lajčak i Eskobar nijesu uspjeli da proizvedu političku normalizaciju između Kosova i Srbije koju su postavili kao glavni prioritet. Eskobar i Lajčak su loše počeli, a završili još gore. Obećali su Beogradu da će dati prioritet stvaranju Zajednice opština sa srpskom većinom unutar Kosova. Završili su bez značajnijeg pomaka na tom pogrešnom prioritetu. Priština se obavezala na stvaranje Zajednica srpskih opština Briselskim sporazumom iz 2013. godine. Ali Eskobar i Lajčak su zanemarili da moraju natjeraju Beograd da isporuči quid pro quo. Pored Zajednice srpskih opština, Briselski sporazum priznaje važnost kosovskog ustava i pravosudnog sistema na cijeloj njegovoj teritoriji, obavezuje Srbe na učešće u prištinskim institucijama vlasti i obavezuje se da će Kosovo i Srbija napredovati u EU bez međusobnih unutrašnjih miješanja. Beograd je odustao od svih tih obaveza i zadržao je de facto vlast nad srpskim stanovništvom u većini srpskih zajednica na sjeveru Kosova. Tamo je organizovao bojkot opštinskih izbora. Beograd je takođe povukao srpske zvaničnike iz policije i sudova. A Srbija je učinila sve da spriječi ulazak Kosova u Savjet Evrope. Frustrirana neuspjehom EU i SAD da isporuče rezultate u formiranju Zajednice srpskih opština, Srbija je prošle godine odlučila da pogorša stvari. Kidnapovala je dva kosovska policajaca sa teritorije Kosova, iznajmila rulju za napad na mirovne snage NATO na Kosovu i organizovala teroristički napad koji je trebalo da pruži

izgovor za srpsku vojnu intervenciju. Predsjednik Srbije Vučić je krajem prošle godine izrazio nadu da će se promijeniti geopolitički uslovi, uključujući i Trampov reizbor, koji će Srbiji omogućiti da ponovo preuzme dio ili cijelo Kosovo. Novoformirana srpska vlada uključuje glasne pristalice ruske invazije na Ukrajinu i vodećeg zagovornika „srpskog sveta“, što je eufemizam za Veliku Srbiju. Jasno je da politika Zapada prema Srbiji ne funkcioniše. Vašingtonu i Briselu ne ide mnogo bolje ni sa Kosovom. Priština je odbila da krene dalje po pitanju formiranja Zajednice srpskih opština, uprkos skupim evropskim „posljedicama“ i zlobnim osudama SAD. Samo ako Beograd primijeni ostale odredbe Briselskog sporazuma iz 2013, Priština će odgovoriti istom mjerom. Vučić nije raspoložen za to. Politički dijalog koji je pokrenut sporazumom iz 2013. je očigledno propao nakon više od jedne decenije. Tehnički dijalog koji mu je prethodio bio je daleko uspješniji zato što je bio usredsređen na pitanja koja bi mogla da donesu vidljive koristi građanima obje zemlje. Uprkos slaboj primjeni, rezultati su bili značajni. Čak i danas, Priština i Beograd su bolje prošli sa praktičnim pitanjima kao što su registarske tablice i lična dokumenta nego politička normalizacija. To je pravi pravac za budućnost. Politička normalizacija je za sada most koji je predaleko. Srbija neće biti zainteresovana da odustane od svojih pretenzija na suverenitet na Kosovu sve dok rat u Ukrajini ne okonča tamošnje ruske aneksije. Kosovo neće biti zainteresovano za formiranje Zajednice srpskih opština dok ne bude uvjereno da Srbija prihvata njegov suverenitet i teritorijalni integritet. Ali i Beograd i Priština mogu podržati brže kretanje kroz njihove zajedničke granice i omogućavanje legalnije trgovine. Priština je s pravom počela da insistira na upotrebi svoje zvanične valute, eura, u transakcijama na Kosovu. Ali to stvara probleme srpskim zajednicama koje dobijaju subvencije iz Beograda u srpskim dinarima. Ovo je vrsta praktičnog pitanja na koje bi EU i SAD trebalo da se fokusiraju. Beograd i Priština treba da se dogovore o transparentnosti za subvencije Srbije srpskim zajednicama na Kosovu, što bi pomoglo da se riješi pitanje valute. To je praktični pravac u kome leže izgledi za uspjeh. Oproštaj od neuspjeha zahtijeva pravilno postavljanje prioriteta.

Halil al Haja

GLAD HArA: Gaza Fatima

KOtO r - U organizaciji

JU Dom starih ,,Grabovac“ iz Risna, a u saradnji sa Opštinom Kotor i Turističkom organizacijom, prvi put u Crnoj Gori juče je počeo dvodnevni festival Senior fest, festival sportskog duha posvećen starijoj populaciji, u kojoj će se svi zainteresovani građani, stariji od 65 godina, nadmetati u sportskim disciplinama.

Festival se održava dva dana na kotorskim gradskim trgovima, a učestvuju korisnici svih domova za stare u Crnoj Gori, kao i zainteresovani građani stariji od 65 godina. Nakon oficijelnog dijela otvaranja festivala juče, u 11 sati, počele su prve igre. Na Pjaci od kina igrao se šah i briškula i trešeta. Na Trgu od oružja košarka, pikado i kruška za boks, dok se na Pjaci Sv. Tripuna igrala odbojka za seniore. Na Trgu Sv. Nikole građani su mogli da nauče osnove poznatog španskog plesa salse. Tak M i ČENJE

Danas će igre takođe početi u 11 časova, na Pjaci od kina će se kao i prethodnog da na igrati šah i briškula i trešeta. Na Pjaci Sv. Tripuna građani će se takmičiti u gađanju obručima i bacanju vreće. Na Trgu Sv. Nikole fi-

Neka igre počnu

zioterapeutkinja iz JU Dom starih „Grabovac“ održaće grupne fizikalne vježbe. Na Citadeli, kao završna disciplina, održaće se „Štafeta“. Zatvaranje festivala je u 18 časova, kada će biti proglašenje pobjednika, Papalada ala maka za sve prisutne i do-

djela vrijednih nagrada. Nakon toga kreće muzički program na kojem će nastupiti KIC pop hor i bend Exodusi. Zahvaljujući brojnim sponzorima obezbijeđene su vrijedne nagrade za svaku od pomenutih disciplina, mobilni telefoni, vaučeri za ku-

povinu u vrijednosti od 50 eura u mega marketima, večere u restoranima „Vardar“ i „Akustik“, u hotelu „Hajat“, zatim 50 karti za vožnju žičarom, vožnju gliserom, torte iz poslastičarnice „Forza“ restorana, frizure u frizerskom salonu „Bajlo“ i mnoge druge.

Na svečanom otvaranju, direktor Doma starih „Grabovac“ Srđan Dragomanović podsjetio je na dugu tradiciju ovog doma od 77 godina, koji se brine o starim, nemoćnim i invalidnim licima.

On je podsjetio da su od 2018. i 2019. godine licencirali nekoliko usluga, uslugu za pomoć za život u zajednici, sklonište za beskućnike, savjetovalište za beskućnike, pomoć u kući, dnevni boravak za stara lica i dnevni boravak za dementna lica.

- Ove usluge su sve bile licencirane, ali zaživjele su tek onog momenta kada je lokalna samouprava Kotora prepoznala, spoznala i otvorila se i pozvala nas na razgovor i pružila ruku saradnje - kazao je Dragoma-

nović i naglasio da su sve ove usluge za građane treće dobi besplatne.

iDEJa ZaPoSLENiH Dragomanović je kazao da je ideja o organizaciji Senior festa potekla od zaposlenih. - Ajde, direktore, dosad smo pravili sto žurki u okviru doma, ajmo malo da izađemo da nas vide svi. Nekad su nas novinari kudili zbog toga, nikad nas nijesu razumjeli, a sad će razumjeti vjerovatno kada vide šta mi radimo, kada vide da radimo sve za korisnike i na njihovo zadovoljstvo, jer to nam je jedini cilj. Sve što ćete gledati ova dva dana realizovali su zaposleni Doma starih uz svesrdnu pomoć Opštine Kotor, Turističke organizacije, Ministarstva rada i socijalnog staranja i uz izuzetan odziv svih domova za stare na čelu sa direktorima. Ako je neki grad u Crnoj Gori zaslužio da dobije titulu prijatelja starih, to je upravo Kotor - poručio je Dragomanović.

Predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić podsjetio je da Opština Kotor sa Domom starih ,,Grabovac“ sarađuje na projektima za brigu i njegu starih lica i izrazio vjerovanje da će broj servisa koji pružaju biti uvećan, kao i broj dnevnih boravaka za stara lica.

UŽivaNJE Za STariJE - Kada smo čuli za ovu ideju, odmah smo je prihvatili, iz razloga jer naš grad posjećuju milioni ljudi godišnje i ovi trgovi generišu nevjerovatnu zaradu našoj privredi. Tako da ćete i u ova dva dana vidjeti rijeke ljudi koji dolaze u grad, a naša ideja je bila da trgove grada barem na nekoliko dana zaustavimo od komercijalne upotrebe i da ih predamo na uživanje oni-

Festival se održava dva dana na kotorskim gradskim trgovima, a učestvuju korisnici svih domova za stare u Crnoj Gori, kao i zainteresovani građani stariji od 65 godina. Nakon oficijelnog dijela otvaranja festivala juče, u 11 sati, počele su prve igre

ma koji su to najviše zaslužili, koji su svojim radom i životom gradili, ne samo ovaj grad, nego i ovu državu. I ovo neće biti jedina manifestacija i jedini događaj na kojem ćemo upravo vama, našim najstarijim sugrađanima, onima koji su nas zadužili svojim životom i svojim radnim angažmanom, pokušati makar na ovaj način da vratimo taj dug - kazao je Jokić. Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić, otvarajući festival, kazala je da je Kotor jedan od nastarijih gradova koji dugi niz godina pruža i prepoznaje sve ono što su naše starije generacije nama pružile. - Vi ste nama pružili obrazovanje, vaspitanje i sve vrijednosti koje mi treba da baštinimo i razvijamo. Ono što smo mi dužni jeste da na jedan apsolutno solidaran način vama vratimo. Ministarstvo će kroz saradnju kako sa lokalnim samoupravama, gradom Kotorom, tako i sa Domom starih u Risnu i svim ostalim domovima starih truditi se da što bolje i kvalitetnije upotpuni vaše vrijeme - kazala je ministarka. Ona se zahvalila zaposlenima u svim domovima starih i pozvala „kritičare da mogu doći u domove starih da se uvjere šta i kako tamo ljudi rade i da se uvjere da tamo ljudi ne rade samo za novac, već da rade svojim srcem“. iv. k.

KOLAŠIN - Sa svojih 75 godina Valerij Vanja Karišik je jedan od najstarijih, ali i najaktivnijih biciklističkih rekreativaca. Dnevno je prelazio više od 50 kilometara biciklom. Krenuo bi od svoje kuće u Mojkovačkoj ulici u Kolašinu i birao nastavak osvajanja prostora. Ka Mateševu, Barama Kraljskim pa do Štavne, ispod Komova. Ili ka Mateševu, pa ka Hanu Garančića do Veruše, a nekada i dalje. Znao bi od Kolašina da krene i ka Rijeci Mušovića preko

Biočionovića i dalje ka Jezerinama i Vranjaku... Otvaranje auto-puta, a pogotovo otvaranje puta Berane –Kolašin preko Bjelasice, koje je gradske ulice pretvorilo u saobraćajnice, itekako je poremetilo Vanjine biciklističke navike i ture. - Nekako sam se uklapao u auto-put, odnosno u frekvenciju saobraćaja na prilaznom putu od Kolašina do Mateševa. Mogao sam se „varakati“ sa automobilima. Međutim, od kada je otvoren put Berane - Kolašin, tolika je gužva i na tom dijelu puta i uopšte po gradu da često odustanem od svojih vo-

žnji. Ne mogu ka Mateševu, ne mogu ka Bjelasici. Krenem od kuće biciklom i odustanem od dalje vožnje. Sjednem na ovu klupu u centru grada i ćaskam sa svojim prijateljima i kolašinskim taksistima - priča Vanja Karišik.

Tako je saobraćajna gužva prinudno „parkirala“ Vanju i njegovo biciklo. Jedan od primjera koliko se promijenio ritam gradskog života od kada kolone automobila dolaze sa Bjelasice, ali i idu ka njoj. Ulice su postale saobraćajnice, trotoari parkinzi, ostalo se bez prostora za naviknutu gradsku šetnju Dr. Drašković

Vanja Karišik i biciklo koje „odmara“

Sa otvaranja manifestacije

Prava žurka za najstarije

Budućnost Voli uzdignuta čela završila polu nale plej-ofa protiv Partizana, „plavi“ napravili iskorak u odnosu na prošlu sezonu u ABA ligi

Žakelj: Dali smo sve od sebe, igračima nemam šta da zamjerim

PODGORICA – Možda bi majstorica polufinala plej-ofa ABA lige, svakako, imala isti epilog, odnosno, pobjedu Partizana, ali ostaje velika dilema kako bi se do kraja odvijale stvari na parketu „Beogradske arene“ da u 24. minutu nije isključen Jogi Ferel, do tog trenutka najbolji igrač meča sa 18 poena, bez promašaja iz igre (po 3-3 za dva i tri poena), tri asistencije i po jednim skokom i ukradenom loptom.

Plejmejker Budućnost Volija nije mogao da podnese odluku sudija da mu dosude faul nad Panterom, prilikom šuta za tri poena, smatrajući da je bek Partizana prilikom šuta sa perimetra ispružio nogu i izazvao kontakt. U produženom protestu, Ferel je zbog aplaudiranja sudiji Kardumu dobio tehničku grešku, koja je značila isključenje, na šest minuta i 47 sekundi do kraja treće četvrtine, jer je Ferel u prvom poluvremenu već zaradio nesportsku ličnu nad Avramovićem Iako je Budućnost nekako izdržala do kraja treće četvrtine (71:73), izlazak Ferela je u nastavku i te kako uticao na igru „plavih“, pošto je drugi plejmejker Mekinli Rajt u dvoranu ušao tek 45 minuta prije početka utakmice, nakon što je prije toga primio infuziju i bio pod znakom pitanja za meč. Njegovo stanje iscrpljenosti je došlo do izražaja u posljednjem kvartalu, u kojem Budućnost, praktično, bez oba plejmejkera više nije mogla da parira Partizanu koji je tu četvrtinu dobio 27:15, a onda i meč sa 100:86 za plasman u finale... – Ne zna se kako bi se završilo da je Ferel ostao na terenu, ali mi je žao što nije, jer je bio raspoložen, pogotovo napadački, gdje je bio na visokom nivou. Uz to, jedan takav igrač na bekovskim pozicijama u rotaciji je jako bitan u ovakvim utakmicama. Posebno zbog toga što je Rajt bio bolestan i nijesmo znali da li će moći da igra, a nakon isključenja Ferela je ostao sam na toj poziciji.

Pobjednika više ne odlučuju igrači i njihov kvalitet i igra

Nakon završetka polufinalne serije plej-ofa sa Partizanom, u kojem je imao puno primjedbi na suđenje, Košarkaški klub Budućnost Voli oglasio se saopštenjem za javnost, prenoseći pismo upućeno članovima Skupštine ABA lige (Cibona, Crvena zvezda, Igokea, Krka, Mega, Partizan, Zadar, Cedevita Olimpija, Mornar, FMP, SC Derbi).

U dopisu koji je potpisao direktor podgoričkog kluba Slavko Radulović navodi se da se ,,nažalost, obistinilo ono na šta već dugo Košarkaški klub Budućnost Voli upozorava“. – Ko će biti pobjednik u važnim utakmicama ABA lige, više ne odlučuju igrači i njihov kvalitet i igra, nego drugi koji bi, prije svega, trebalo da budu u funkciji

kvaliteta košarke i regularnosti lige. Takvim ponašanjem ABA liga, čini nam se, doživljava najteže trenutke – naveo je Radulović. – Sigurni smo da većina od 12 klubova koji su vlasnici ABA Lige i ostali koji igraju ovu ligu imaju interes da liga bude regularna i da za njeno osvajanje i pozicije na tabeli treba da budu mjerodavani i odlučujući

klubovi, a ne ostali učesnici, sudijska organizacija, sudije…Nastalu tešku situaciju, koja u potpunosti obesmišljava dalje postojanje ABA lige, moraju rješavati sami klubovi, jer je jasno da probleme ne mogu riješiti i popraviti oni koji su prouzrokovali ovako tešku situaciju – navodi se u saopštenju koje je potpisao Slavko Radulović.

ABA LIGA: Trebalo je da faul bude dosuđen Panteru

Povodom situacije koja je, vjerovatno, odlučila majstoricu, ABA liga se oglasila i rekla da su sudije oštetile ,,plave“.

Po mišljenju ABA lige trebalo je da sudije dosude tehničku grešku Kevinu Panteru zbog pružanja šuterske noge.

– Na 6,47 do kraja 3. četvrtine, pri šutu za tri poena, igrač napada (Kevin Panter) pomjerio je svoju desnu nogu na stranu i inicirao kontakt sa odbrambenim

Svakako mi je žao što se to dogodilo, kako da ne bude. Možda bi sve bilo drugačije, možda bi sve isto završilo, ali mislim da je to bio prelomni trenutak utakmice. Mi smo nakon toga izdržali još pet minuta, a onda u posljednjoj četvrtini smo ostali bez snage i završilo je kako je završilo – dan poslije majstorice sumira utiske za Pobjedu Andrej Žakelj, trener Podgoričana. Na pitanje da li je više ljut zbog odluke sudija da dosude Ferelu faul nad Panterom (nije bila jedina diskutabilna odluka u trećem meču, i uopšte ovoj seriji, naprotiv), ili zbog reakcije Ferela, koji je zbog toga ostavio ekipu bez bitnog igrača, Žakelj odgovara: - Mi smo se spremali da pokušamo da budemo fokusirani na igru, na nas same, a ne na ostale faktore, poput sudija i buke sa tribina. Ali, igrači su ljudi, imaju svoje emocije, žele da pobijede jače od sebe. Međutim, igrači treba i da kontrolišu sebe, pogotovo u takvim utakmicama, u takvim uslovima.

Kad je prespavao noć, Ferel je, sigurno, shvatio da je trebalo drugačije da reaguje, ali teško možemo da zamislimo kako je igračima u tom momentu i moramo, na neki način, da ih razumijemo – dodaje Žakelj.

OSTAJE ŽAL

Bez obzira na to što je Partizan bio veliki favorit, Budućnost je polufinale plej-ofa završila uzdignuta čela, jer je, za razliku od prethodne dvije, ove godine bila pravi takmac velikom favoritu. Uz malo više sreće i boljeg sudijskog kriterijuma, možda su „plavi“ mogli i do velikog finala, prvog nakon 2021. godine. – Žal ostaje samo što nijesmo prošli u finale, a neću da pričam o svim drugim stvarima, nego samo o košarci i terenu. Možda bi se sve drugačije završilo da smo pobijedili u onom meču u ligaškom dijelu u Podgorici i imali prednost domaćeg terena u polufinalu. Ali, to je sve ono „ako“. Što se tiče polufinala i uopšte plej-ofa, ja sam generalno zadovoljan ekipom. Mislim da je pristup bio pravi,

igračem (Kevin Ferel). Sudije su dosudile faul nad igračem napada (Kevin Panter), što je bila pogrešna odluka. Trebalo je da sudije dosude tehničku grešku Kevinu Panteru – saopštila je ABA liga.

osim u prvoj utakmici u Beogradu, gdje smo bili malo mekani. U druge dvije utakmice mislim da smo igrali na maksimumu, dali smo sve od sebe, igračima nemam šta da zamjerim. Mislim da su pokazali kvalitet i želju da igraju protiv tima koji ima pet ili ne znam koliko puta veći budžet, da su igrači shvatili da su dobri igrači. Mislim da su na kraju shvatili i da ima smisla to što smo radili posljednjih nekoliko mjeseci i da smo igrali dobru košarku, pogotovo u plej-ofu. Ostaće zapisano da su u ovoj sezoni po jednom srušili evroligaše, Crvenu zvezdu u ligaškom dijelu (84:64), a Partizan u drugom meču polufinala plejofa (74:73), što im nije pošlo za rukom prošle sezone, kada su Podgoričani izgubili oba meča protiv Partizana (u ligaškom dijelu), te sva četiri od Crvene zvezde (po dva u ligaškom dijelu i polufinalu plej-ofa).

– Ne mogu da govorim o prošloj sezoni. Ja došao u Budućnost sredinom novembra prošle godine i mogu da pričam o

Analizirana je još samo i situacija kada je Ferel dobio nesportsku grešku zbog kontakta s Aleksom Avramovićem nakon šuta, a iz regionalnog takmičenja su saopštili da je odluka bila ispravna.

proteklih skoro pola godine. Mislim da smo napravili neki iskorak kao tim, što je meni najbitnije. Poslije određenog vremena koje nam je bilo potrebno nakon promjene trenera, igrači su počeli da vjeruju u to što rade i da vide rezultate. Mislim da su igrači to shvatili, mislim da smo igrali dobru košarku od januara naovamo, normalno, uz neke padove, ali mislim da smo bili na nivou koji ovaj tim može. Žao nam je, normalno, zbog toga što nijesmo prošli u plej-of Evrokupa, ili ovo polufinale ABA lige, ali generalno mislim da su svi u klubu dali maksimum da nam stvore uslove i ja sam imao podršku kao trener, zbog čega smo na terenu izgledali dobro.

ODBRANA TITULE

OBAVEZA

Budućnosti do kraja sezone ostaje odbrana titule u Crnoj Gori, što je obaveza, posebno nakon izgubljenog Kupa (protiv SC Derbija). Od 10 stranaca, koliko ih trenutno ima, Budućnost će morati da skrati spisak na šest, jer toliko može da ih re-

Brendon Pol udaljen iz tima zbog nekih prekršaja

U drugom i trećem meču polufinalne serije plej-ofa sa Partizanom u ekipi Budućnosti nije bilo Brendona Pola – Ništa strašno se nije dogodilo. Pol je udaljen iz tima zbog nekih prekršaja, i to je to – kratko je rekao Andrej Žakelj, uz napoenu da Pola vjerovatno neće biti ni u plejofu domaćeg prvenstva.

gistruje za domaći plej-of, počev od polufinala (protiv Podgorice ili Sutjeske), dok samo četvorica mogu da nastupe na utakmicama. Problem je i to što zbog odsustva Vladimira Mihailovića (povreda) i Andrije Grbovića (mononukleoza) Podgoričani imaju samo trojicu domaćih seniorskih igrača –Petra Popovića, Aleksu Ilića i Andriju Slavkovića - Nijesmo još odlučili, o tome ćemo u nedjelju, da se malo glave smire. Vjerovatno ćemo zadržati šestoricu stranaca, a onda ćemo iz meča u meč da vidimo ko će biti u timu. Od nedjelje krećemo u pripremu za prvenstvo Crne Gore. Imamo ograničen broj stranaca i samo tri crnogorska seniora, tako će tu da bude malih problema u slaganju tima, ali nema veze. Ubacićemo i neke juniore. Ti koji budu igrali su profesionalci i radićemo maksimalno, u svakoj utakmici ćemo da idemo na pobjedu. Utakmice će da budu na dva dana, to će biti vrlo naporno i teško, ali mi moramo da budemo spremni, da profesionalno odradimo posao, da damo maksimum za klub i to ću da tražim od igrača – zaključio je Žakelj. S. JONČIĆ

Rukometaši Crne Gore danas (17.30) u ,,Morači“ protiv Italije moraju da nadoknade šest golova minusa u baražu za SP

Jeste li ,,lavovi“?

PODGORICA – Poslije lekcije u Italiji, bolnog buđenja na ,,minus šest“, ,,lavovi“ su, valjda, shvatili da danas svi igraju rukomet i da samo ozbiljan pristup ozbiljnu reprezentaciju dovodi do cilja. Crna Gora ima kvalitetnu mušku reprezentaciju, koja je prije četiri dana u duel s autsajderom ušla potcjenjivački i sa parolom ,,lako ćemo“. Nije bilo lako, a kako je moglo da bude nakon ,,plus osam“ za Italijane u prvom meču baraža za Svjetsko prvenstvo, konačan rezultat 32:26 čak i nije toliko loš. Mada će današnji revanš u ,,Morači“ od 17.30 sati pokazati da li je minus dostižan i da li je uopšte pametno čekati da se stvari na terenu same riješe ili da se iz sporedne uloge dođe do čuda.

Nema dileme da su se igrači selektora Vlada Šole dobro ,,naoštrili“. Miloš Vujović je nekoliko puta istakao u najavi da njegov tim mora da pobijedi sedam golova i podsjetio na epilog dvomeča sa Grcima –poraz u gostima od tri i pobjedu od 10 golova razlike u Podgorici. Realno je da, bez obzira na ozbiljan minus sa kojim će sačekati današnji revanš, Crna Gora ode na Mundijal. Jer najmanje žele da se igraju sa ugledom i kontinuitetom.

PUNOM PAROM

Vidjeli su svi kako Italijani napadaju, kako treba da se brani prostor, na koji način – ispostavilo se najlakši i najjednostavniji – kako dolaze do golova. Iz prodora, sa šest metara, iz igre ,,jedan na jedan“, tranzicije i kontranapada ,,azuri“ su kod kuće djelovali kao da su sa neke druge planete. Neko ko nije upućen u rukometna dešavanja, a gledao je utakmicu, mogao je da pomisli ili

Tri penala nijesu iskoristili naši igrači, a u prvom meču u Italiji napravili su 16 tehničkih grešaka Od 32 gola

Italijani su jedan dali sa devet metara

VUJOVIĆ: Igraću kao da se ništa nije dogodilo

Mediteransko prvenstvo

Kadeti peti u Ankari

Grbović se danas oprašta od omiljenog dresa

Sjajni pivot Nemanja Grbović odlučio je da se oprosti od nacionalnog tima nakon 15 godina igranja u omiljenom dresu. – Osjećaj je čudan, sigurno će mi nedostajati reprezentacija jer sam ovdje dugo godina. Ipak, mislim da je

zaključi da je u tom duelu Crna Gora bila autsajder. Zato treba što prije popraviti sliku, a naši reprezentativci su odlučni. Jer pored glavnog cilja, a to je plasmana na SP, imaju i obavezu da odigraju za Nemanju Grbovića koji će se danas oprostiti od nacionalnog dresa. Imaju i obavezu da igraju i za Miloša Vujovića, koji je u tom prvom meču povrijedio rame, a magnet juče pokazao da mora na operaciju! Ali, uprkos lošim vijestima, naše krilo nema namjeru da bježi sa bojnog polja. Želi da pomogne drugovima. Jer: ,,Italijani su nam ostali dužni, a dugovi su za vraćanje“, poručio je Vujović. - Bitna utakmica iz koje moramo da izađemo kao pobjednici. Moram da kažem da smo za sve mi igrači krivi. Konstantno ponavljamo iste greške kada igramo protiv slabijih timova. Uvijek pristupamo sa razmišljanjem da ćemo lako da izađemo na kraj. Kao i u prošlom duelu sa Grčkom imali smo isti pristup, pa su nam pokazali da

vrijeme da se oprostim jer dolaze mlađi i treba im pružiti priliku. Davao sam sve od sebe da u svakom meču odradim posao na najbolji

sa takvim pristupom ne možemo ništa da napravimo. Izgubili smo sa tri gola razlike, međutim, dva-tri dana kasnije pokazali smo u Podgorici da smo puno bolji tim i pobijedili smo sa deset golova. Nadam se da će tako biti i danas. Naravno, ovaj put je drugačiji rezultat. Gubimo sa šest golova, zato je veliki pritisak, što znači da ćemo morati puno ozbiljnije da pristupimo utakmici –istakao je Vujović. Italijani ni na jednoj poziciji nemaju klasu kakvu ima naš tim. Ali su u pobjedi bili odlučniji, bez respekta ušli u meč (vodili su 3:0) i kao da su od starta znali na koji način da dođu do velike zalihe. I igrali su lijep rukomet. – Znamo da će biti teško i izazovno kod kuće pred našim navijačima. Ali, ne bježimo od cilja, znamo da smo favoriti i moramo tu ulogu da opravdamo. Želimo da nastavimo kontinuitet odlazaka na velika takmičenja. Utisak je da ,,azuri“ više nema-

način. Nadam se da ćemo protiv Italije upisati pobjedu koja bi predstavljala najljepši mogući oproštaj – rekao je 34-godišnji Grbović.

ju aduta sa kojima bi ponovo mogli do podviga. – Nijesu nas puno iznenadili napadom. Očekivali smo prodore sa šest metara, da će puno da igraju ,,jedan na jedan“. I prolazili su sa šest metara, a naša odbrana nije bla na zadovoljavajućem nivou. Krila su im bila odlično raspoložena. Desno krilo je dalo 13 golova, a to u Podgorici neće moći da naprave. Prije svega, igraćemo jaču i kompaktniju odbranu. Nećemo dozvoliti da nas prolaze sa šest metara, a krila ćemo zatvoriti. Smatram da nas nijesu iznenadili igrom, samo što je naš pristup bio loš. Objasnio je Vujović ključnu stvar kako se sve vraća kao bumerang kada izostane maksimalan pristup. – Kada igramo sa slabijim ekipama, mislimo da ćemo lako, a brzo dobijemo povratnu informaciju da mi nijesmo još uvijek taj nivo igrača koji može sebi to da priušti. Od starta ćemo morati punom parom, da stvaramo prednost i pokažemo da

Miloš Vujović je doživio povredu u prvih deset minuta prvog meča baraža. Moraće na operaciju ramena. – Nisam očekivao da može da tako iskoči rame. Završio sam magnet i moraću na operaciju. To je nešto što mi prethodi, ali ne želim da razmišljam o tome. Danas nas čeka utakmica. Pred našim navijačima ću da igram kao da se ništa nije dogodilo. A moramo da pobijedimo – poručio je Vujović.

u Podgorici neće moći da pruže to što su pružili kod kuće –jasan je Vujović.

SVE JE MOGUĆE

Bez hrabrog momka i beskrajno odanog dresu crnogorske reprezentacije, ,,lavovi“ će nakon revanša nastaviti put kroz evropske i svjetske dvorane. Grbović je odlučio da kaže zbogom timu nakon revanša sa Italijanima. I želi da se oprosti pobjedom. I to ne bilo kakvom, već razlikom koja će njegov tim da odvede na Mundijal. – Očekujem bolju igru i plasman na Svjetsko prvenstvo. U Italiji smo odigrali jednu od gorih utakmica otkad je ova generacija na okupu i naravno da mislim da možemo mnogo bolje. Znali smo da su Italijani borbeni, a ne znam razlog lošoj igri. Da li je umor, da li smo ih potcijenili, iako smo pričali prije utakmice da to ne želimo. Da li je to bilo u našim glavama, ako je bilo – to nam se obilo. Danas nas čeka revanš u ,,Morači“, jurićemo minus koji nije toliko velik. Sve je moguće, a siguran sam da ćemo uspjeti – kazao je naš pivot. Nijesu se naigrali naši pivoti u porazu od šest golova. Malo je bilo pravih lopti, što se mora i može promijeniti danas u ,,Morači“ – Prije svega, treba da igramo mnogo bolju odbranu u odnosu na prvi meč. Od odbrane sve polazi. A mi smo prepoznatljivi po dobroj odbrani. Ako budemo na nivou, kao uvijek, nećemo imati problema ni u odbrani, a nećemo imati ni problema za napad. Ali, ponavljam, od odbrane sve kreće. A. MARKOVIĆ

PODGORICA – Kadetska reprezentacija osvojila je peto mjesto na Mediteranskom prvenstvu u Ankari. Igrači rođeni 2006. i 2007. godine u meču za plasman savladali su Kosovo 16:15 (7:4, 6:4, 3:7) i nastup završili sa učinkom od četiri objede i isto toliko poraza. Vuk Lalošević je bio najefikasniji sa pet golova, dok je Aleksa Knežević postigao četiri. Za generaciju koju predvode treneri Filip Popović i Draško Mrvaljević, nastup na Mediteranskom prvenstvu je odlična provjera za Evropsko prvenstvo za igrače do 18 godina, koje će u avgustu biti održano u Podgorici. R. A.

Bez promjena na mjestu predsjednika Mediteranske rukometne konfederacije

Radojičiću novi mandat

PODGORICA – Nekadašnji predsjednik Rukometnog saveza Crne Gore Zoran Radojičić dobio je novi mandat na mjestu predsjednika Mediteranske rukometne konfederacije. Na kongresu, koji je održan posljednjeg dana Mediteranskog prvenstva u Ankari, Radojičić je bio jedini kandidat za predsjednika, a dobio je jednoglasnu podršku delegata. Radojičić je, nakon što je od 2015. do 2019. bio potpredsjednik, u julu 2019. godine, dobio jednoglasnu podršku delegata za prvi mandat na mjestu predsjednika Mediteranske konfederacije. Kongresu u Ankari je prisustvovao i predsjednik Svjetske rukometne federacije (IHF) Hasan Mustafa, koji je uz pozitivan osvrt na urađeno u proteklom periodu, najavio da će ,,svjetska kuća rukometa“ i u narednom periodu pružiti snažnu podršku svim aktivnostima Mediteranske konfederacije. R. A.

Naši rukometaši vjeruju u odlazak na Svjetsko prvenstvo

Večeras u „Bemaks areni“ drugi meč posljednjeg četvrtfinala plej-ofa Prve A košarkaške lige

Podgorica za polufinale juri „minus četiri“ protiv Sutjeske

PODGORICA – Ko će biti posljednji polufinalista plej-ofa Prve A košarkaške lige, Podgorica ili Sutjeska, biće poznato nakon večerašnjeg revanša četvrtfinala u „Bemaks areni“, koji počinje u 19 časova. Sutjeska je pobijedila u prvom meču 85:81, pa će Podgorica pokušati da pred svojim navijačima nadoknadi minus, a Sutjeska da ga sačuva ili uveća.

- I prvi meč u Nikšiću pokazao je da se radi o dvije dobre ekipe, iza kojih je zaista naporna sezona na oba fronta i dosta utakmica. Očekivano težak meč, a i u revanšu vjerujem da će biti tvrdo i neizvjesno, te da će nijanse odlučiti. Vjerujem da možemo nadoknaditi minus i izboriti prolaz dalje – kazao je za klupski sajt Ognjen Čarapić, plejmejker Podgorice. Pobjednik ovog duela će u po-

lufinalu igrati protiv Budućnost Volija, koja se direktno plasirala u polufinale, kao jedna od dvije najboljeplasirane crnogorske ekipe u ABA ligi, uz SC Derbi. – Nakon eliminacije iz ABA 2 lige okrenuli smo se izazovima na domaćoj sceni i sa dosta motiva očekujemo meč sa Sutjeskom. U Nikšiću smo imali dosta oscilacija, ali ono što raduje jeste da smo se vratili, iako smo u trećoj dionici imali veliki minus od čak 17 poena. Sjajnom igrom pokazali smo da možemo, tako da to uliva optimizam pred revanš meč. Često smo sa Sutjeskom igrali zanimljive i tijesne mečeve. Naravno, sada je ulog veliki, jer se odlučuje o plasmanu u polufinale. Neće biti lako, ali vjerujem da možemo napraviti taj korak i nadoknaditi minus iz prve utakmice – dodao je Čarapić. Sutjeska u Podgoricu stiže oslabljena, jer neće igrati povrijeđeni Filip Barović (32 poena i devet skokova u prvom meču), Jovan Vojinović i Ilija Goranović, dok od ranije trener Nikšićana Miloš Minić nema na raspolaganju Vladimira Tomaševića i Bogdana Bojića - U Podgoricu dolazimo sa četiri poena prednosti, iako smo se nadali da će ona nakon prvog meča biti veća. Moramo da igramo maksimalno posvećeno i odgovorno. Imamo recept iz prve utakmice kako da igramo. Pokušaćemo da pobijedimo i plasiramo se u polufinale – rekao je Nikola Kočović, bek Sutjeske. Drugi polufinalni par čine SC Derbi i Teodo, koji je u četvrtfinalu dva puta ubjedljivo porazio oslabljeni Mornar (bez stranaca iz ABA lige). S. J

Jokićev tim upisao prvi trijumf protiv Minesote u plej-ofu NBA lige

Denver vratio jedan brejk, Indijana smanjila prednost Njujorka na 2-1

Denver je vratio jedan od dva brejka, pobijedio je Minesotu u gostima 117:90 i smanjio vođstvo Timbervulvsa na 2-1 u polufinalu Zapadne konferencije. Poslije dva šamara pred svojim navijačima, Nagetsi su odgovorili šampionski i pobjedom u Mineapolisu su se koliko-toliko vratili u seriju. A da bi se i potpuno vratili, potrebno je da ponove još jednu ovakvu ili sličnu partiju u četvrtoj utakmici ove serije, koja se igra u noći između neđelje i poneđeljka (2.00). N ikola J okić je odigrao solidno prvo i perfektno drugo poluvrijeme, i odgovorio na kritike za partije, prije svega, u drugoj utakmici. Utakmicu je završio sa 24 poena (18-10 iz igre), 14 skokova, devet asistencija, te po tri ukradene lopte i blokade.

– Mislim da smo igrali mnogo jednostavnije, nismo im dali šansu da budu agresivni. Igrali smo dosta brže, dali smo sebi šansu da igramo bolji napad, nismo gubili lopte, skakali smo, branili se, bili smo agresivniji i to je promijenilo igru – rekao je Jokić.

Odličan je bio i Džamal Marej sa 24 poena i pet asistencija, Majkl Porter Junior je postigao 21, Eron Gordon 13, a Kentavijus Koldvel-Poup 12 poena. U poraženom timu Entoni Edvards je postigao 19 poena, uz šest skokova i pet asistencija, Karl-Entoni Tauns je dodao 14 poena, a Majk Konli i Džejden Mekdenijels po 10. Indijana je na domaćem tere-

Danas mečevi 34. kola Druge lige, veliki derbi bez prisustva publike

Vodeći u Kotoru

odlučuju o eliti

PODGORICA – Dva kola prije kraja možemo konačno imati odgovor ko je šampion Druge lige i ko će naredne sezone biti u eliti.

Raspored i tabela

PODGORICA: Kom – Podgorica (17 h)

DANILOVGRAD: Iskra – Internacional (17 h)

PODGORICA: Lovćen – Grbalj

Večeras od 19 časova

Dečić istoriju,

PODGORICA – Do kraja

šampionata u Meridianbet

1. CFL ostala su tri kola, tako da će se od danas svi mečevi igrati u istom terminu. Večeras od 19 časova na programu je svih pet mečeva 34. kola, a posebna pažnja biće usmjerena na vrh tabele.

nu savladala Njujork sa 111:106 i smanjila prednost Niksa na 2-1 u polufinalu plej-ofa Istočne konferencije.

Domaći tim je do pobjede predvodio Tajris Halibarton sa 35 poena, uz četiri skoka i sedam asistencija, a pratio ga je Paskal Sijakam sa 26 poena i sedam skokova. Dvocifren je bio i Majls Tarner, koji je uspio da dođe do dabl-dabl učinka, odnosno, 21 poen uz 10 skokova. Kod Niksa, istakao se Donte Divićenco sa 35 poena, a pratio ga je Džejlen Branson sa 26 poena i šest asistencija. Dabl-dabl učinak je ostvario Džoš Hart, imao je 10 poena i 18 skokova. Inače, utakmica je bila izjednačena do samog kraja, Pejsersi su na minut do kraja imali tri poena prednosti (106:103). Ipak, u nastavku je Branson pogodio trojku za izjednačenje, ali je na 18 sekundi do kraja Endrju Nembard uzvratio istom mjerom. Poslije promašenog pokušaja Niksa da izjednače, Eron Nesmit je presudio sa linije penala i postavio konačan rezultat – 111:106. Sljedeći duel je na programu večeras od 21.30 časova. S. J.

Naime, večeras (19 h) u Kotoru igra se veliki derbi Bokelj – Otrant, a upravo ovaj meč može da riješi šampionsku trku dva tima koja se prate gotovo od starta sezone i koja će oboriti sve rekorde po broju osvojenih bodova u sezoni. Otrantu, realno, odgovara i remi, ali bi Ulcinjani brejkom otišli na pet bodova dva kola prije kraja, čime bi sve bilo završeno. Sa druge strane, remi bi donekle ostavio neizvjesnost, ali bi to samo značilo da bi Otrant tek u posljednjem kolu mogao da slavi istorijski uspjeh. Bokelju, dakle, odgovara samo pobjeda, kojom bi Kotorani preuzeli prvo mjesto i samim tim imali mogućnost da se pitaju za sve kada je u pitanju trka za Prvu ligu. Za ligu je odlično da upravo derbi odlučuje ko će u veći rang, ali ostaje žal što će se meč pod reflektorima u Kotoru igrati pred praznim tribinama, zbog suspenzije Bokelja, koju je ovaj klub zaradio zbog incidenata nakon meča sa Komom.

Ostali mečevi biće u sjenci derbija. Kom i Podgorica igraće drugi put za četiri dana. Isti rivali igrali su u srijedu zaostali meč 25. kola, gdje su Zlatičani stigli do bodova spasa, sada igraju na Zlatici, a ponovo će pritisak biti na Komu, dok se Lješkopoljci čuvaju za baraž. Bitan meč za opstanak igraju Iskra i Internacional. Iskra i remijem sve završava, dok gosti jure brejk kako bi sačuvali nadu da mogu izbjeći ispadanje. Ostala dva meča nemaju značaja – Lovćen i Grbalj igraju na terenu kampa FSCG, dok u Igalu igraju istoimeni tim i Berane. Igalo je izborilo opstanak, Berane i teoretski ispalo, pa se ne očekuju posebna uzbuđenja. R. P.

Goran Perišić odredio spisak

PODGORICA – Selektor mlađe omladinske reprezentacije Crne Gore Goran Perišić objavio je spisak za predstojeće prijateljske utakmice sa Sjevernom Makedonijom.

Perišić je pozvao 20 igrača – golmani: Balša Radanović (Rudar), Vasilije Božović (Budućnost); odbrana: Vasilije Kračković (Zeta), Lazar Martinović, Vojislav Jokić, Zarija Mugoša (Budućnost), Matija Jovanović (Hilingdon, Engleska), Maksim Đukić (Berane), Todor Miljanić (Sutjeska Meridianbet); vezni red: Lu-

ka Brajović (Budućnost), Nikola Balević (Budva), Andrej Božović (Kom), Luka Perović (Mornar), Matija Nikčević (Sutjeska Meridianbet), Marko Tmušić (Stari Aerodrom), V uk Vlahović (Dinamo Zagreb, Hrv atska); napad: J agoš Roganović (Mladost Lob. bet), Omar Krajina (Haken, Švedska), Luka Kruščić (Budućnost), Mirk o Jovanović (Hilingdon, Engleska). Mečevi sa Sjevernom Makedonijom igraju se 14. i 16. maja, oba sa početkom u 17.45 časova na Trening kampu FSCG. R. P.

Dečić dočekuje Jezero, dok Budućnost, koja ima tri boda manje, dočekuje Jedinstvo. Tuzani nakon eliminacije iz Kupa, upravo od Jezera, imaju šansu da protiv Plavljana pobjedom naprave možda i ključni korak ka trofeju. Na dnu je, čini se, sve jasno, jer je Rudar u mat poziciji, Mladost i Jedinstvo već su gotovo u baražu, ali bi do kraja mogla da se vodi velika borba za Evropu. Mornar ima dva boda više od Sutjeske, a danas dočekuje Rudar, dok Nikšićani gostuju ekipi Mladosti. Jedini meč bez posebnog značaja igraju Petrovac i Arsenal

DEČIĆ ZA ISTORIJU

Dečić je prije četiri dana ispao iz Kupa, čime je šansa da osvoji duplu krunu propuštena. Nakon eliminacije iz Kupa, Tuzani se okreću šampionatu i finišu sezone, gdje imaju šansu da ispišu istoriju. Tri kola prije kraja Dečić ima tri boda više od Budućnosti. Ali, danas Dečič dočekuje upravo Jezero, protiv kojeg u 17 međusobnih mečeva ima samo jedan trijumf?! – Kup je već prošlost. Razmišljamo samo o meču koji slijedi. Možda će nas eliminacije iz Kupa dodatno motivisati da se osvetimo za poraz i dođemo do trijumfa koji bi nam mnogo značio. Mislim da smo u dobroj formi, a iako smo ispali iz Kupa, vjerujem da možemo preskočiti Jezero i dokazati da smo kvalitetniji. Nema euforije, jer iako slavimo, ništa nije završeno. Idemo od utakmice do utakmice – kazao je Brazilac iz redova Dečića Čagas Augusto

BUDUĆNOST BEZ KALKULACIJA

Budućnost dočekuje Jedinstvo pod Goricom, utakmica se igra od 19 časova. ,,Plavi“ žele da upišu novi trijumf, te tako potvrde ubjedljivu pobjedu nad Arsenalom (4:0) u prvenstvu i plasman u finale Kupa, koji je ozvaničen u srijedu. – Što se tiče nas, nema kalkulacija – zna se šta je naš cilj – pobjeda. Poštujemo Jedinstvo i njihovog trenera, to je ekipa koja ima iskustvo i dugo igra zajedno sa izuzetno malo igračkih promjena. Protivnik se drži svog sistema igre, ima

prekida tradiciju i piše

Barani spremaju feštu

čvrstinu i jake individualce, tako da je pred nama izazovna utakmica kako u smislu igre tako i u smislu rezultata – rekao je šef stručnog štaba Ivan Brnović

Podgorički tim je u nezavisnoj Crnoj Gori odigrao 24 međusobna duela sa Jedinstvom (20 pobjeda, četiri remija), a pod Goricom smo 13 puta je dočekao goste iz Bijelog Polja – 11 pobjeda, dva remija.

- Uz dužno poštovanje prema Jedinstvu, mislim da se mi pitamo. Ušli smo u jedan ritam samopouzdanja, dobra hemija vlada u timu, a gledajući treninge i kako igrači rade, to mi daje još veće samopouzdanje i vjeru da se jednostavno samo mi pitamo – dodao je strateg „plavo-bijelih“. Šampion novi trijumf napada kako bi zadržao priliku da odbrani tron, odustaje da se preda, ali su Podgoričani svjesni da stvari ne zavise od njih u posljednja tri kola…

- Situacija je malo specifična, ali moramo da vjerujemo do kraja uprkos tome što su šanse sve manje i manje. Što je do nas, uradićemo sve da igramo snažno i davaćemo sve od sebe iz meča u meč. Sigurno je da ćemo igrati pošteno svaku utakmicu do kraja, a šta će se dešavati na drugim terenima, nikada nije i neće biti domen našeg interesovanja – poručio je Brnović.

EUFORIJA U BARU

Mornar je u prošlom kolu dočekao kiks Sutjeske i preuzeo treće mjesto i sada sam odlučuje o Evropi. Barani imaju sve u svojim rukama tri kola prije kraja. Prvi od tri meča izuzetnog značaja za Mornar danas je protiv Rudara, koji je već gotovo otpisan… - Naše odlične igre tokom cijele sezone dovele su nas u poziciju da smo tri kola prije kraja šampionata na mjestu koje vodi u Evropu. Imali smo nestvarne serije od 12 utakmica bez poraza, sedam utakmica bez primljenog gola, djelovali smo jako moćno kao tim, oborili sve rekorde ove sezone i kruna svega bi bila da ostanemo na ovom mjestu. Ono što me posebno raduje je da smo stvorili pobjednički mentalitet i da u svaku utakmicu idemo na pobjedu, a to se najbolje vidjelo protiv Jedinstva u prošlom kolu kada smo dva puta stizali prednost i na kraju pobijedili – kazao je Zoran Đurašković, šef struke Barana, sumirajući utiske tri kola prije kraja šampionata. Barani su na trećoj poziciji na tabeli koja vodi u Evropu sa 55 bodova (14 pobjeda 13 remija i šest poraza), dva više od Sutjeske, a tri manje od Budućnosti koja je trenutno drugoplasirani tim lige i na šest manje od vodećeg Dečića. Pred ekipom Mornara je još

jedan izazov. Iako stiže „fenjeraš“, koji je i prvi kandidat za selidbu u niži rang, radi se o mladoj i talentovanoj, pravoj takmičarskoj ekipi, koja je znala ove godine da napravi dosta iznenađenja. – Čeka nas jako težak meč sa Rudarom i tražiću od igrača maksimalan pristup, jer iz iskustva znam da su unaprijed dobijene utakmice najteže – dodao je Đurašković. Kako sada stoje stvari, možda bi odlučujuća utakmica za Evropu mogla da bude za sedam dana, 18. maja u Podgorici, protiv Budućnosti. – Ako pobijedimo Rudar, ostaje nam gostovanje Budućnosti sa kojom smo već igrali četiri puta ove sezone, računajući i Kup, i imamo samo jedan poraz. Vjerujem da i u tom meču možemo do povoljnog ishoda i potom nam preostaje posljednje kolo sa neugodnim Jezerom u Baru, koje, takođe, mnogo cijenim. U odličnom smo momentu koji treba iskoristiti. Sakupili smo najviše bodova u ligi u drugom dijelu prvenstva, pobjedili sve favorite i sa pravom se nadamo da možemo ispisati istoriju. Zahvaljujem našim navijačima na podršci koju nam pružaju cijele sezone i ujedno ih pozivam da dođu u što većem broju i u nedjelju protiv Rudara – rekao je Đurašković.

Raspored

BAR: Mornar – Rudar

PODGORICA: Dečić – Jezero

PODGORICA: Mladost -Sutjeska

PETROVAC: Petrovac – Arsenal

PODGORICA: Budućnost – Jedinstvo Sve utakmice počinju u 19 časova.

SUTJESKA POD IMPERATIVOM

Fudbaleri Sutjeske nemaju više prava na grešku. Ukoliko žele plasman u Evropu, što prije moraju zaboraviti poraz od Petrovca u prethodnom kolu, a danas gostuju ekipi Mladosti iz Donje Gorice, koja je već ove sezone znala da zakine Nikšićane.

- Mladost igra dobro u posljednje vrijeme i neće biti lako. Ali, i mi igramo dobro, jer kada se napravi tabela posljednjih 10 kola, mi smo prvi. Igrači to prepoznaju, tako da sa pozitivnim razmišljanjem odlazimo u Podgoricu i želimo tri boda – kristalno jasan bio je trener Sutjeske Miljan Radović

LISTA STRIJELACA

16 – Korać (Jedinstvo) 13 – Maraš (Mladost DG) 10 – Đorđević (Arsenal), Šarkić (Dečić), Babić (Petrovac) 9 – Matić (Dečić), Naoaki (Jezero) 8 – Despotović (Budućnost)

Optimista je i mladi Igor Pajović, univerzalac Sutjeske. - Petrovac je iza nas. Čekaju nas tri kola, a želimo da osvojimo devet bodova i samim tim da vidimo za šta će nam to biti dovoljno. Svjesni smo da će biti teško, ali želimo trijumf –rekao je Pajović. U meču bez rezultatskog zna-

čaja Petrovac dočekuje Arsenal. Istina, samo u slučaju da Mladost napravi senzaciju protiv Sutjeske, Arsenal doživi poraz pod Malim brdom, mogla bi da se vrati neizvjesnost oko mjesta u baražu, jer bi tada Lješkopoljci mogli da se bore za opstanak bez baraža upravo protiv Tivćana… R. PEROVIĆ

VODEĆI NASTAVLJAJU TRKU ZA TITULU: Sa meča Dečić - Budućnost

Primorac šampion Crne Gore

Jadran 14

Primorac 16

HERCEG NOVI – Bazen Jadrana. Gledalaca: 300. Sudije: Matijašević i Mišković. Igrač više: Jadran 11-4, Primorac 10-6. Peterci: Jadran 2 (1). Serija peteraca: Primorac 5-5, Jadran 4-3.

JADRAN: Đurović (osam odbrana), Holod 4, Vučurović 1, Stupar 1, Vujović 1, D. Radović 2, Nagaev 1, Gardašević, Vujičić, Sladović 1, Čaraj 1, V. Radović 1, Gojković 1.

PRIMORAC: Kralj (devet odbrana + peterac), Isljamović, Brguljan 1, Marković 3, Gopčević, Mršić 4, Lambie, Janović 2, Kastrop, Vico 1, Brkić 1, Ćetković 1, Stanojević 3, Vučković.

Primorac je šampion Crne Gore, emocije su ,,slomile“ i vaterpoliste i trenera Vjekoslava Paskovića sinoć na gostujućem bazenu u Herceg Novom! Kotorani su čekali i dočekali titulu nakon 16 godina.

U velikom stilu Primorac je preuzeo tron od Jadrana, maksimalnim rezultatom – 3:0 u finalnoj seriji je završio posao, a koliko dominantno pokazale su dvije pobjede na Škveru. Posljednja dva trijumfa stigla su nakon peteraca, a u penal ruletu Kotorani su iskazali psihološku spremnost i hladnokrvnost, između ostalog kao i u sva tri meča finalne serije. Sinoć je junak bio posljednji izvođač peterca – Đorđije Stanojević, a tragičar domaćina iskusni Ivan Nagaev koji je u prvoj seriji pogodio stativu. I upravo od iskusnog Nagaeva

i Dmitri Holoda (bukvalno se nije vidio nakon odmora) očekivalo se mnogo više, a očigledno je da Novljani nijesu ,,pogodili“ sa njima kao pojačanjima. Ali, zato je Primorac apsolutni preporod doživio sa dolaskom na klupu Paskovića, koji je sa Draškom Brguljanom, kao igrač osvojio titulu šampiona Evrope prije 15 godina. Sinoć – Vjeko kao trener, a Draško kao igrač (dio stručnog štaba Primorca kao šampiona Evrope i od juče Crne Gore je bio pomoćni trener Vido Lompar) vodili su mlade i

Šampionat Evrope na brdskim stazama

PODGORICA – Crnogorski

automobilista Vasilije Jakšić trkom na stazi Subida Al Fito u Španiji nastaviće danas takmičenje u šampionatu Evrope na brdskim stazama.

Biće to druga trka na startu nove sezone, nako što je krajem

malo iskusnije igrače do visina, koje su, nakon nesretnog ispadanja iz grupne faze Evrokupa, bile daleko. Klub iz Kotora na početku sezone je zacrtao povratak u Regionalnu A 1 ligu, to je uradio bez problema, a obećavao je velike stvari u okršajima sa najozbiljnijim protivnikom u domaćem šampionatu. Nijesu uspjeli da osvoje Kup, neočekivano su ispali iz grupne faze Evrokupa, ali titula je sve to poništila, jer će od naredne sezone nastupati u Ligi šampiona. U posljednjem meču finala, go-

sti su tri puta jurili i stizali minuse od dva gola, a preokrenuli su, tada su prvi put poveli (11:10), na pet i po minuta prije kraja posljednje četvrtine. I svi su u preokretu imali podjednaki učinak, bez obzira na to što je Marko Mršić postigao četiri gola, što je Aleksandro Kralj ponovo odbranio petarac u regularnom dijelu meča... - Na sve ovo gledam kao na spektakularan rezultat. Prvi zajednički trening smo imali 26. februara. Za manje od tri mjeseca smo uspjeli Primorac da vratimo u Regionalnu

Još jedan značajan rezultat crnogorskog karatea

A 1 ligu i da se sa ovakvim Jadranom izborimo, pobijedimo dva puta na njegovom bazenu i poslije 16 godine vratimo titulu. Zahvalio bih klubu na ludoj ponudi koju sam prihvatio. Zaista, kada smo ušli u finalnu seriju – prvi put kada smo pobijedili bilo je dobro, imali smo malo sreće, drugi put kao slučajno, a treći put se priča uozbiljila kao da smo se podigli kao ekipa... Kao imamo lijepu igru... Ali, četiri puta smo bili bolji i mislim da smo prešli igricu. Zahvalio bih igračima i stručnom štabu Jadrana na

aprila na stazi Rehberg, u Austriji, bio četvrti. Jakšić, evropski prvak na brdskim stazama 2022. godine, u novoj sezoni vozi Hjundai I30 N TCR, a takmiči se u trećoj grupi, u kojoj je prijavljeno 11 vozača. Staza je duga 6,1 kilometar. Vozači su juče imali tri zvanična treninga, a danas će se voziti dvije vožnje – u devet i 14 sati. Član Auto-moto sportskog kluba Kotor u šampionskoj sezoni ostvario je šest pobjeda, dok je na dvije trke od ukupno devet bio drugoplasirani.

PODGORICA - Crnogorski karatista Nenad Dulović sa srebrnim odličjem završio je nastup na seniorskom prvenstvu Evrope u Zadru.

Dulović je u finalnom meču kategorije do 67 kilograma poražen od Mađara Martala Iveša Tadišija. Borba je završena neriješeno 1:1, ali je presudio prvi osvojeni poen mađarskog borca.

Dulović, koji je i zvanični vicešampion svijeta, u seniorskoj karijeri ima i ekipno srebro sa šampionata Evrope u Poreču 2021. godine. Kao mlađi senior može se pohvaliti srebrom sa šampionata Evrope u Sofiji 2017. i bronzom u Alborgu dvije godine kasnije.

Prvi je crnogorski automobilista sa titulom najboljeg vozača Evrope u generalnom plasmanu, a trostruki je prvak Centralno-evropske zone. R. P.

Na putu do finala u Zadru eliminisao je Mohameda Ozdemira iz Njemačke, Poljaka Miloša Sabijeckog, Grka Georgiosa Baliotisa i u polufinalu Borana Beraka iz Hrvatske. Dulović je u Zadru osvojio 13.

sportskoj, fer i korektnoj borbi i to od prvog susreta sa njima do kraja ove utakmkice. Zaista je ovo bio pravi sportski odnos – istakao je Pasković. Do titule Kotorani su došli, prije svega, odbranom, bolje su plivali od Jadrana, lakše davali golove, a veliki dio tereta na poziciji centra je iznio Nemanja Vico Hrabro je igrao najmlađi Srđan Janović, koji je dobio zadatak i uspješno ga završio pogotkom u trećoj penal seriji. Sve u svemu, ovakav Primorac je bio potreban crnogorskom vaterpolu... A. MARKOVIĆ

ekipni finalni program, a crnogorski karate predstavljaće muški kata tim, koji će se protiv Azerbejdžana boriti za drugo uzastopno evropsko bronzano odličje. R. P. Vaterpolisti

medalju za crnogorski karate na seniorskim šampionatima Evrope od referenduma. Bez medalje, kao petoplasirani, nastup je završio Nemanja Mikulić, koji je u meču za po-

bjedničko postolje u kategoriji do 75 kilograma poražen od Enesa Buluta iz Turske 8:5. Posljednjeg takmičarskog dana 59. seniorskog šampionata Evrope u Zadru, predviđen je

Slavlje Kotorana sinoć u Herceg Novom

AUSTRIJSKO BOMBARDOVANJE CRNE GORE I PODGORICE 1914/1915. GODINE

Autor: Slobodan ČUKIĆ

Na glavnom trgu u Podgorici, 24. marta 1915. godine, od bačenih bombi je na licu mjesta poginulo 26 ljudi, a nekoliko ih je podleglo ranama u narednim danima u cetinjskoj bolnici. O ranjenima koji su ostali invalidi nemamo nikakvih vijesti, mada je takvih moralo biti. U „Vjesniku“ i „Glasu Crnogorca” nema imena žrtava, ali u aprilskim brojevima „Glasa Crnogorca” nalazimo nekoliko porodičnih obavještenja o žrtvama bombardovanja. Tako u „Glasu Crnogorca” od 4. aprila 1915. (br. 17) na posljednjoj strani stoji obavještenje u kome se izražava blagodarnost svima koji su učestvovali u boli i žalosti za mladim učiteljem Dušanom Vujovićem, žrtvom podgoričkog masakra. Evo dijela iz koga se može steći slika o veličini tragedije i atmosferi bola i opšte solidarnosti koja je tih dana vladala u Podgorici i šire.

„+ DUŠAN VUJOVIĆ učitelj — rekrut đačkog bataliona 24. marta t. g. pogođen projektilima od bačenih bombi iz neprijateljskog aeroplana, te je odma i podlegao dobivenim ranama i u cvijetu svoje mladosti ostavi nas da za njim vječno tugujemo (...) Pod pritiskom neizlječive tuge ne možemo propustiti, a da ovim putem ne izjavimo našu najodaniju blagodarnost NJ. Veličanstvu Kralju Gospodaru, koji nam lično izjavi saučešće i prosu niz roditeljskih suza nad milim nam, pokojnikom, kao i NJ. Kr. V. Prestolonasljedniku Danilu, koji nam onako dirljivo saučešće lično izjavi i bol naš uveliko ublaži. Neizmjernu blagodarnost dugujemo NJ. Kr. V. Knjazu Mirku na telegrafskom saučešću, čija dirljiva sadržina paraše rastužena srca naša. Mnogo nas zadužiše prilikom smrti i sprovoda pokojnikova Komandant Vojnog Stana g. brigadir Gojnić i g. g. oficiri podgoričkog garnizona, te im ovim putem izjavljujemo doživotnu blagodarnost. Osobito smo zahvalni drugovima pokojnikovim, kao i građanstvu varoši Podgorice, koji pokojnika divno ožališe i propratiše iz Podgorice, k pokojnikovoj vječnoj kući u Dobrskoj Župi, gdje je uz mnogo i mnogo suza naš premili Dušan predan materi zemlji 26. mar-

„Glas Crnogorca” donosi nekoliko imena nastradalih

U „Glasu Crnogorca” od 4. aprila 1915. (br. 17) na posljednjoj strani stoji obavještenje u kome se izražava blagodarnost svima koji su učestvovali u žalosti za mladim učiteljem Dušanom Vujovićem, žrtvom podgoričkog masakra, koji je 24. marta „pogođen projektilima od bačenih bombi iz neprijateljskog aeroplana, te je odma i podlegao dobivenim ranama“

ta t. g. Hvala mjesnom svešteniku Nikoli Jovićeviću, koji nad pokojnikom opijelo izvrši i onako dirljivim govorom i potonji put rasta se u ime prisutnih pokajnica sa nesrećnim Dušanom. Još jedanput svima i svakom hvala, koji nam ma kojim putem u ovoj našoj tuzi i nesreći saučešće izjaviše. Podgorica, 2. aprila 1915. U ime ožalošćene porodiie Jovan P. Vujović pješadijski kapetan“. O atmosferi solidarnosti koja je tih dana vladala u Podgorici svjedoči još nekoliko obavještenja u „Glasu Crnogorca”. U izdanju od 18. aprila 1915. (br. 19) nalazimo obavještenje o smrti i sahrani osamnaestogodišnjeg Marka P. Gaževića, gimnaziste IV godine, koji je nastradao u bombardovanju Podgorice. Marko je preminuo 28. marta 1915. na Cetinju. Porodica izjavljuje zahvalnost dr. S. Matanoviću „koji se zauzimao da pokojniku spase život od zadobivenih rana, kao i ostalom osoblju bolnice „Danilo 1” na njihovom svojskom zauzimanju oko pokojnika“.

„Glasu Crnogorca” od 18. aprila 1915. (br. 19) nalazimo obavještenje o smrti i sahrani osamnaestogodišnjeg Marka P. Gaževića, koji je ranjen u bombardovanju Podgorice, a preminuo 28. marta na Cetinju. Porodica izjavljuje zahvalnost „medicinaru Bulaiću, koji mu je u Podgorici svojski prvu ljekarsku pomoć ukazao, kao i g. Šaku Lekiću sudiji, njegovim kolegama: Dušanu Markoviću i Mašanu Vukićeviću, koji su pokojnika cijele noći 24. marta u Podgorici ranjenoga svojski pazili“

„Neka je doživotna naša blagodarnost građanstvu varoši Cetinja, koje je sprovod pokojnikov pri polasku s Cetinja uveličalo, a ponaosob neka je blagodarnost g. g. ministrima i ostalim državnicima, koji su ni lično izjavili saučešće. Osobito sam blagodaran g. kap. M. Lekiću, koji je pokojnika pri prenosu iz Podgorice na Cetinje predusrio i ukazao mu pomoć i osobitu pažnju, g. Krstu Plamencu p.t. činovniku, koji je u pratnji pokojnikovoj lično učestvovao od Cetinja do Vira. Vječita hvala g. medicinaru Bulaiću, koji mu je u Podgorici svojski prvu ljekarsku pomoć ukazao, kao i g. Šaku Lekiću sudiji, njegovim kolegama: Dušanu Markoviću i Mašanu Vukićeviću, koji su

pokojnika cijele noći 24. marta u Podgorici ranjenoga svojski pazili. (...) Ožalošćeni: otac Pero; majka Stana sa ostalom rodbinom“.

U „Glasu Crnogorca” od 18. aprila 1915. (br. 19) nalazimo obavještenje o pogibiji i sahrani Pavla B. Perovića, đaka gimn. 5 god., regruta IV đačke čete „koji pogibe 24. marta ove godine“. Mladi Pavle je sahranjen „u podgoričko ljubovićskom groblju uz učešće g. oficira, vojske, činovništva i mnogobrojnog građanstva“. Porodica izjavljuje najtopliju blagodarnost svim njegovim drugovima, koji su ga dopratili do vječne kuće, naročita Marku Rakočeviću, svrš. maturantu, koji se s pokojnikom oprosti dirljivim go-

vorom, kao i Ristu Kovijaniću, đaku sa cijelim društvom. Najviša zahvalnost gospodi oficirima garnizona, koji su dragog pokojnika ispratili i u velikoj tuzi učestvovali. Ožalošćeni: otac Božina; braća: Radoje konjički pporučnik, Ilija gimn. 5 god.; stric Migud perjanik; bratučed Šćepan poručnik; strina Krstinja; sestre: Šajka, Anđa i Rula sa ostalom rodbinom.“

U „Glasu Crnogorca” od 18. aprila 1915. nalazimo i obavještenje o smrti Pera Markovića, pisara Opštine Podgoričke, koji je podlegao ranama u Cetinjskoj bolnici 30. marta. U obavještenju se ne kaže da je Marković ranjen tokom

U „Glasu Crnogorca” od 18. aprila 1915. nalazimo obavještenje o pogibiji i sahrani Pavla B. Perovića, đaka gimnazije 5 god., regruta IV đačke čete „koji pogibe 24. marta ove godine“. Mladi Pavle je sahranjen „u podgoričko ljubovićskom groblju uz učešće g. oficira, vojske, činovništva i mnogobrojnog građanstva“

bombardovanja Podgorice, ali je to najvjerovatnije bio slučaj. Porodica izjavljuje blagodarnost činovništvu i građanstvu varoši Cetinja, koji u velikom broju izađoše i ispratiše tijelo pokojnikovo prilikom prenosa u Podgoricu, činovništvu i građanstvu varoši Rijeke i Podgorice, koji sretoše mrtvo tijelo pokojnikovo „koji nas svojim prisustvom tješiše i u onako velikom broju milog nam pokojnika do vječne kuće ispratiše. Ožalošćeni: majka Stana; supruga Spasa i djeca: Vojislav, Dragutin, Milutin, Vidosava i Vasiljka“. U „Glasu Crnogorca” od 25. aprila 1915., br. 20, nalazimo obavještenje o smrti Vuka Popovića, svršenog učenika vojno-zanatlijske škole koji je preminuo 27. marta 1915. u 25 godini u Cetinjskoj bolnici i potom sahranjen na Cetinju. U članku se ne pominje da je Vuk ranjen u bombardovanju Podgorice 24. marta, ali se to naslućuje. Porodica izjavljuje blagodarnost ministrima Ristu Popoviću i Savu Vuletiću, kao i oblasnom upravitelju Đuzi Đuraškoviću i komandiru Iliji Hajdukoviću na izraženom saučešću i ukazanoj pažnji. „Iskreno zahvaljujemo našim prijateljima iz Podgorice, Lješkopolja, Zagoriča, Spuža, Pipera i Kuča, koji našoj kući dolaziše dragog nam pokojnika ožaliti i nas u tuzi tješiti. Hvala svima onima, koji bilo telegrafski ili pismeno saučešće nam izjaviše. Momišići, 15. aprila 1915. Uvijek ožalošćeni: otac Vaso; majka Velika; i sestre: Stana i Miruna sa ostalom rodbinom.“

(Nastavlja se)

Cetinjska bolnica Danilo I u Prvom svjetskom ratu

Podgoričani u šetnji

Austrijski aeroplan u hangaru tokom Prvog svjetskog rata

Podgorički trg

Dejan VUKOVIĆ

„Što se prolamaju brda Crne Gore / od jeke topova i cike pušaka / i od glasnih pokliča sinova rata?/ Dan radosti i svetkovanja / osvanuo je na našim oblačnim brdima. / Fridrih Avgust smjelo posjećuje danas / ratničku zemlju Skita. / Njega pozdravlja momčad vična boju, / brda i doline, livade i vodopadi / odjecima odgovaraju. / O miropomazana glavo, hvala ti, vječna hvala / što si nas udostojio visoke posjete; / tvoje će ime vječito kod nas živjeti, / ne na hladnom kamenu ili metalu, nego u našim toplim grudima, uvijek dok god u Crnoj Gori bude našeg krša i naše slobode“. Njegoševa oda u čast saksonskog kralja Fridriha Avgusta II, uvazenog gosta, prvog stranog vladara koji je maja 1838. godine posjetio slavnu, nepokornu Crnu Goru, skoro nepoznatu svijetu, naročito germanskom. Oduševljen Njegoševom impozantnom pojavom i izvanrednom ličnošću, ukazanim gostoprimstvom na Cetinju, glasoviti njemački plemić daruje mu brilijantni prsten. Crnogorski vladar sa stilom poklanja pjesmu odštampanu u štampariji prijestonog grada pod Lovćenom. Saksonski kralj i strastveni botaničar u nauci ostavlja znakovit trag, a jed-

Iz knjige ,,Frankfurtske priče“

Lovćenske zore u Njemačkoj

na biljka u Crnoj Gori miluje posni krš i nazvana po njemu ima aristokratski sjaj „Saxifraga Frederici Augusti“. Lijepa nota prijateljstva. Veze Crne Gore i Njemačke imaju dugo istorijsko pamćenje. Filozof i pisac Hajnrih Štiglic veliča Crnu Goru u svom djelu „Posjeta Crnoj Gori“. Očaran gorostasem Njegošem ushićeno zapisuje „da li ja to zaista stojim pred poglavarom Crnogoraca ili se nalazim na pragu nekog modernog salona“ i nadahnuto govori da njegove crte lica „doimajući se kao glava Zevsa, koji, držeći u ruci munju, sa visina Olimpa dijeli blago povjerenoj mu zemlji“. Vladika Njegoš odgovara: „Crnogorci vole Pruse, jer Crnogorci vole i cijene hrabre ljude.

Prusija je visoko cijenila hrabrost i viteštvo Crnogoraca, a mi sa sjetom i simpatijama pominjemo njemačkog plemića, barona Lihtenberga, pruskog konzula u Dubrovniku, koji je svoje diplomatske vještine uspješno stavio na raspolaganje Crnoj Gori prilikom razgraničenja sa Turskim carstvom 1859. Ljuba Nenadović u svom djelu „O Crnogorcima, pisma sa Cetinja 1878. godine“ piše hvalospjev: „Njemački narod, što

Svete riječi naše himne dirljivo kažu: “Oj, svijetla majska zoro, majko naša, Crna Goro“. A kada su majka i domovina daleko, ljubav je i sjetna i vatrena, čežnjiva i impulsivna, nadasve iskrena, kristalno čista poput proljećnih rosa na mitskim crnogorskim planinama

nije na moru, to je na suhu, silan i jaki. Tri hiljade ima lepih varoši koje nemački govore, i koje su pune različitih fabrika; šest miliona nemačke dece svaki dan u školu idu; dvadeset i pet hiljada nemačkih studenata pohode univerzitete; šesnaest hiljada novih

Čuveni Univerzitet u Hajdelbergu, najstariji u Njemačkoj, podario je Crnoj Gori vrsnog doktora nauka, darovitog hirurga Stanka Matanovića 1901. godine. Knjaz Petar, sin crnogorskog gospodara Nikole Petrovića, školovao se u tom drevnom, šarmantnom gradu, ljupkog duha, žarištu naučne misli na rijeci Nekar. Otmjeno lječilište Bad Kisingen u Bavarskoj pohodi carska porodica Romanov, irski poeta Džordž Bernard Šo, brojne znamenite ličnosti, među njima i knjaz Nikola 1902. godine

knjiga svake godine izađe na nemačkom jeziku – dvaput više nego u Engleskoj.“ Crnu Goru devedesetih godina XIX vijeka, u više navrata, posjećuje ugledni njemački naučnik, geograf svjetskog glasa Kurt Hasert, često nazivan „ocem crnogorske geografije“. Piše vrijedne knjige o našoj domovini i zanimljivo ističe: „Među zemljama Evrope to je bila jedna od najčudnijih i najtajanstvenijih Balkanskog poluostrva. Jedan narod različite plemenske pripadnosti i vjere, narod drugih običaja i načina mišljenja ukorijenio

Prusija je visoko cijenila hrabrost i viteštvo Crnogoraca, a mi sa sjetom i simpatijama pominjemo njemačkog plemića, barona Lihtenberga, pruskog konzula u Dubrovniku, koji je svoje diplomatske vještine uspješno stavio na raspolaganje Crnoj Gori prilikom razgraničenja sa Turskim carstvom 1859.

ki car je ukazao čast crnogorskom suverenu i odlikovao ga veoma cijenjenim ordenom „Crnog orla“, a od knjaza Nikole primio „Danilov orden I stepena“. Visoka crnogorska odlikovanja zablještala su i sa elegantnih frakova i uniformi njemačkog prijestolonasljednika, kneza Bilova, predśednika Ministarskog savjeta, i ostalih istaknutih njemačkih ličnosti. Posijane plodne diplomatske brazde.

Zbližavanje dvije države uzdiže i „Zakon o trgovini i plovidbi između Crne Gore i Njemačke carevine“ od 1908. godine, kojim se daje status povlaštenih nacija u trgovini i uvrđuje međusobno prijateljstvo.

se u blagoslovljenim poljima“. Vrata njemačkog carstva za Knjaževinu i Kraljevinu Crnu Goru, otvaraju prinčevska vjenčanja i rodbinske veze crnogorske dinastije Petrović sa hesenskom plemićkom porodicom Battenberg i aristokratskom familijom Meklenburg Strelitz.

Čuveni Univerzitet u Hajdelbergu, najstariji u Njemačkoj, podario je Crnoj Gori vrsnog doktora nauka, darovitog hirurga Stanka Matanovića 1901. godine Knjaz Petar, sin crnogorskog gospodara Nikole Petrovića, školovao se u tom drevnom, šarmantnom gradu, ljupkog duha, žarištu naučne misli na rijeci Nekar. Otmjeno lječilište Bad Kisingen u Bavarskoj pohodi carska porodica Romanov, irski poeta Džordž Bernard Šo, brojne znamenite ličnosti, među njima i knjaz Nikola 1902. godine. U beśedi povodom proglašenja Ustava Knjaževine Crne Gore na Cetinju 1905. godine, knjaz i gospodar Nikola I Petrović govori o pośeti njemačkom caru Vilhelmu u Berlinu, upriličenu maja iste godine: „Željeći vazda i svuda steći zemlji prijatelja, pošao sam ljetos u Njemačku, u posjetu Caru Njemačkom. On Me je divno dočekao i pokazao Mi svoju hrabru vojsku, čudno zornu i okretnu. Njegova Vlada nije do sad bila zastupljena na Mom Dvoru, ali koncem ove, ili početkom iduće godine, Njemačka će nam poslati na Cetinje svog zastupnika. Iz Berlina sam ponio uvjerenje najboljeg carskog raspoloženja prema nama.“ Tom prilikom njemač-

Tih godina Amerika je obećana zemlja za Evropljane, naravno i naočite Crnogorce. Carigrad i prostranstva Azije đe željezničke pruge prodiru u mjesta starih civilizacija, bjehu privlačni za pečalbare iz zemlje oskudnih materijalnih dobara, ali bogate čojstvom i junaštvom. Stizali su u Prusiju, zemlju ratničkog duha, okosnicu Njemačke imperije. Šezdesetih godina prošlog vijeka rijeke jugoslovenskih pečalbara, u socijalizmu nazivanih „radnici na privremenom radu u inostranstvu“, svoje stanište nalaze mahom u industrijskim centrima Zapadne Evrope, naročito Njemačkoj. Od mladalačkog poleta do brižnih penzionerskih dana buja uticajan, raskošan i brojan generacijski vez crnogorskog iseljeništva, čiji rasni izdanci, svojim radom, obrazovanjem i čašću natapaju Hamburg, Bremen, Hanofer, Dortmund, Keln, Frankfurt, Štutgart, Minhen, Lajpcig, gradove i varoši ekonomskog kolosa Starog kontinenta. Zanosno i zorno u njima pulsiraju zavičajne, majske staze. Maj, mjesec radosti prirode, ljepote mladosti, veselog žubora života, daruje iskonsko značenje Crnoj Gori, zrači neprekidno i snažno miluje rodnu grudu, iseljenička srca, jer, svete riječi naše himne dirljivo kažu: „Oj, svijetla majska zoro, majko naša, Crna Goro“. A kada su majka i domovina daleko, ljubav je i sjetna i vatrena, čežnjiva i impulsivna, nadasve iskrena, kristalno čista poput proljećnih rosa na mitskim crnogorskim planinama. (Autor je crnogorski diplomata)

Piše:

Frankfurt, početak 20. vijeka

Piše: goran mišić

Evropska turneja predsjednika Kine, prva poslije pandemije korone, u beogradskim medijima i izjavama domaćih političara i eksperata “opšte prakse”, doživljava se kao velika pobjeda srpske diplomatije već samim tim što je Xi Jinping, pored Pariza i Budimpešte izabrao i Beograd, kao jednu od tri destinacije u Evropi, dvije u Evropskoj uniji i jednu van nje.

Šta su pravi razlozi posjete u ovom trenutku, osim potvrde dugogodišnje prijateljske saradnje i otvaranja kineskog kulturnog centra u Beogradu, na mjestu gdje su na današnji dan prije 25 godina avioni zemalja NATO-a 1999. srušili Kinesku ambasadu, zasad nisu predmet detaljnih analiza, ali je potpuno jasno kako i jedna i druga strana podržavaju i učvršćuju projekt Pekinga poznat kao “Pojas i put” ili nekadašnji put svile. Ako bilo ko misli da je slučajna kineska kupovina grčkih luka Pirej i Solun, te izgradnja pruga i autoputeva na koridoru 10 koji vode preko Sjeverne Makedonije i Srbije do Budimpešti, u velikoj je zabludi.

Ništa tu nije slučajno kao ni osnovna poruka Xijeva kako su u ovom trenutku velikih turbulencija u svijetu interesi Pekinga i Beograda – zajednički. Ili, kako bi to Vučić diretno poručio, na zadovoljstvo Jinpinga i više stotina članova kineske delegacije, “Tajvan je Kina, Kosovo je Srbija”. Naravno, to je potpuno legitimno i izbor je svake zemlje, te potpuno usklađen s politikom vojne neutralnosti i političke nezavisnosti koju posljednjih godina zvanično propagira Srbija (čitaj Vučić), ali i poslije ove posjete upitne će biti posljedice. Sigurno je da se na odgovor na pitanje šta će biti sa evropskim integracijama Srbije neće predugo čekati. Ili sasvim precizno, koliko će i kako srpski novi put svile utjecati na njen evropski put.

Prekinut P renos e urosonga na rts - u Neko će to nazvati i malim skandalom, ali događaj koji se zbio na Prvom kanalu javnog medijskog servisa RTS koji je prekinuo direktan prenos “Eurosonga”, odnosno prebacio evrovizijsku muzičku predstavu iz Malmea usred nastupa predstavnice Poljske na svoj Drugi kanal, ne mora značiti ništa, ali je zgodna ilustracija preplitanja “dva putića”, upravo onog evropskog i onog kineskog, kao što je poznato bliskog Rusiji i ostalima iz reda BRICS-a širom svijeta. Prekid Evrovizije kako bi se uključile kamere na aerodromu “Nikola Tesla”, gdje je svojevrsnim folkornim performansom dočekan kineski predsjednik Xi Jinping, sva-

Mišljenje

Srbija na „putu svile“

Koliko će i kako približavanje Pekingu uticati na evropski put Beograda

kako jedan od najmoćnijih ljudi na svijetu, jest nezabilježen presedan i mogao bi se čitati kao ispad i urednička brljotina urednika u planiranju programa, ali i mali nagovještaj nečega što bi moglo naslućivati kojem će se na kraju Beograd privoljeti carstvu. Srbija već dugo, kako se to vidi sa zapadne strane, gura prst u oko Briselu i Xijeva posjeta se u tom svjetlu vidi kao nastavak iste one politike koje ne želi uvesti sankcije Moskvi zbog invazije na Ukrajinu, ali želi po svaku cijenu spriječiti ili odložiti prijem Kosova u Vijeće Evrope i zaustaviti usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini OUN. Sve nabrojano je miljama daleko od spomenutog ekscesa “državne” televizije, svejedno sa ili bez navodnika, koja je po završetku svečanog dočeka Jinpinga na aerodromu, ponovo “Eurosong” vratila na Prvi kanal kao da se ništa nije dogodilo. Kineski je predsjednik vidno zadovoljan ušao u svoj više od tri tone i 700.000 dolara težak automobil, popularni “hongqui”, otporan i na biološko oružje, uz neviđeno osiguranje 7.000 policajaca odvezao se na počinak. Usput, ako i to nekog zanima, srbijanska se predstavnica, uz hrvatsku i slovenačku, plasirala u finale “Eurosonga”.

Prorok tomislav i su P ruga Dragica

Kada već bilježimo sam doček Xi Jinpinga u Beogradu, ostalo je upečatljivo da se ki-

neski predsjednik sa suprugom, odmah poslije Vučića, najsr dačnije pozdravio sa bivšim predsjednikom Srbije Tomislavom Nikolićem i njegovom suprugom.

Naime, prije osam godina kada je Xi prvi put boravio u Srbiji, Tomina izjava kako će “uskoro doći žuti ljudi i piti vodu sa Morave koji će izgraditi vodeni put do Dunava koji će ići od Grčke do Mađarske i Rusije”, danas izgleda gotovo kao proročanstvo.

Istina, niko i ne spominje kako bi se Morava mogla produbiti i proširiti za vodeni saobraćaj, ali kineski ekonomski prodor s juga, vozovima, a ne brodovima, u centralnu Evropu je definitivno u završnoj fazi.

e vro P ski

trojanski konji

Kako se iz Evropske unije gleda na jačanje bilateralnih odnosa Beograda i Pekinga? Iako su nakon posjete Jinpinga Parizu utihnule predominantne ocjene o malignom uticaju Kine na Srbiju i Balkan, pogotovo nakon što je Kina najavila kupovinu 50 aviona “Erbas” (ugovor ipak nije potpisan) ali se ističe i kako su Budimpešta i Beograd glavni oslonci za uticaj Kine u Evropi. Pojedini zapadni mediji, međutim, ne libe se Srbiju i Mađarsku nazivati trojanskim konjima Pekinga u ostvarivanju svojih prije svega ekonomskih interesa koje Kina, istina i ne krije.

Zapadni mediji posebno ističu kako je je cilj Pekinga održavanje dugoročne strategije u “pripremi Kine za postameričku budućnost Evrope”. Tako italijanski Corriere della Sera predočava kako “Xi Jinping smatra da ni čvrstina veza prekoatlantskih saveznika nije baš zajamčena”. List ukazuje i na veliki problem EU, ogroman deficit u trgovini s Kinom i zaostajanje u razvoju vrhunskih tehnologija.

Njemački Suddeutche Zeitung piše kako će komemoracija povodom 25-godišnjice NATO bombardovanja Ambasade Kine u Beogradu proizvesti “upečatljive slike” za publiku u Kini, ali i na cijelom “globalnom jugu” kako bi se “ukazalo na licemjerje” NATO-a predvođenog SAD-om.

Opšta je istina kako je Kina već preko Srbije pozamašno investirala u “nove puteve svile”, kao i da Beograd od ovakvog strateškog partnerstva očekuje novu finansijsku podršku, te da Kina bude treći stub njegove spoljne politike rastegnute između Evropske unije i Rusije.

l jubav između slona i miša

Manje ili više oštre kritike “čeličnog prijateljstva” Srbije i Kine i, kako je saopšteno nakon razgovora u četiri oka Vučića i Jinpinga, o prerastanju strateškog partnerstva u zajednicu dviju država, šta kod to značilo, mogu se čuti i od domaćih političara i analitičara. Naravno, ponaj-

više iz opozicije koja objašnjava kako od odnosa Beograda i Pekinga mnogo više koristi imaju Kinezi. Jedno od najupečatljivijih tumačenja, govoreći za Televiziju N1, izrekao je profesor Filozofskog fakulteta u penziji i ekonomista Miodrag Zec ustvrdivši kako je Kina ozbiljna država i da tu postoje interesi. -O ljubavi između dve države je nemoguće, čak i nepristojno pričati. Ljubav između Kine i Srbije bila bi kao ljubav između slona i mišaobjasnio je Zec i dodao kako to postoji samo u stripovima. Profesor Zec tvrdi i kako Kina nije kolonizator Srbije, jer ovdje nije došla nasilno. “Mi smo ih zvali i mi smo im dali”, kaže Zec. -Zašto mi nismo mogli, ili nismo hteli nikada rešiti pitanje da imamo racionalni sis tem Bora. To je najveći resurs Srbije. Mi smo se pokazali, ili je vođa rekao, mi ne možemo ništa da uradimo, moramo dati drugima i dali smo Kinezima koji sada ostvaraju fantastične rezultate. Kada se hvale da je eksplodirala razmena sa Kinom, to je da Kinezi trguju sami sa sobom. Izvozeći rudu podižu to što je formalno iz Srbije, međutim to je kineska stvar- napominje profesor Zec.

g roteska na crvenom te P ihu

Reakcije iz Evrope na posjetu kineskog predsjednika Srbiji tek će uslijediti, ali je simptomatična ona koju je već izre-

kao izvjestitelj u Bundestagu za Zapadni Balkan Thomas Hacker. -Groteskno je kako Srbija postavlja crveni tepih kineskom predsjedniku Xi Jinpingu. Ovaj čisti PR šou prepoznaje realnost i krši zajedničku spoljnu i sigurnosnu politiku EU, na koju se Srbija i formalno obavezala- navodi se u saopštenju za javnost. Hacker smatra da Srbija ovim revijalnim prijemom ponovo vuče EU za nos. -EU je najvažniji trgovinski partner za Srbiju i ceo Zapadni Balkan. Putovanje Xi Jinpinga u Evropu služi za slabljenje Evrope. Čini se da Srbija i Mađarska igraju ovu igru- tvrdi Hacker. Ovakva razmišljanja ni ranije nisu bila rijetka u zemljama EU, ali Srbija koja je već 12 godina kandidat za punopravnu članicu evropske porodice naroda i država, ne odustaje, barem formalno, od svoje politike sjedenja na četiri stolice i to ovim redosljedom: Evropa, Rusija, Kina, Amerika. Prema Vućevim riječima, odstupanja od ovakve politike neće biti, ali je u nastajanju novog svjeta očigledno kako to nije moguće na duži rok.

s r P ska ru Pa na evro P skom te P ihu Više nego ikad očito je kako bi Srbija ukoliko se ne pridruži Evropskoj uniji mogla zaista ostati ona poslovična “rupa na tepihu”, opkoljena evropskim i NATO zemljama koja će bosti oči svima na starom kontinentu.

S druge strane, samom Beogradu predstoji i suočavanje sa dogovorenom slobodnom trgovinom (bez carina) s Pekingom već od ovog ljeta koja će mu pokazati da govedina, šljive, jabuke, borovnice, vina i druga pića možda neće moći zapušiti deficit koji ima s Kinom. Sada izvozi nešto više od milijardu, a uvozi više od pet milijardi dolara. Što bi rekli mnogi cinici u Srbiji, Kinezi u Srbiji prave gume, a u Mađarskoj visokoprofitabilne baterije i električne automobile za evropsko tržište.

Sa obećanjem da će pomoći Srbiji u organizaciji “Expa 27”, nakon potpisanih 28 sporazuma, i prodajom devet novih vozova svom domaćinu, Xi Jinping je u srijedu uveče oko 19:20 ispraćen sa beogradskog aerodroma u Budimpeštu. Kako god, trojicu autokrata sa Dalekog istoka, iz Evropske unije i sa zapadnog Balkana, osim bliskih veza s mosk ovskim novim Staljinom, povezuju ista vrata. Ona kroz koja se ulazi u Evropu. •

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dočekao je kineskog predsjednika Xi Jinpinga na aerodromu ,,Nikola Tesla“ u Beogradu

Neđelja, 12. maj 2024.

Naša draga

11.

KRSTINJA – KIĆA KOPRIVICA rođena JANKOVIĆ 1930 – 2024.

Preminula je 7. maja 2024. godine. Ispraćaj za kremaciju će se obaviti u ponedjeljak, 13. maja 2024. godine u 11.45 časova na Novom groblju u Beogradu.

Ne mogu da se pomirim sa činjenicom da zauvijek odlazi moj brat

Hvala ti za svu dobrotu, ljubav i pažnju. Nikada te neću zaboraviti!

Ožalošćeni: sin BRANKO, ćerka RAJKA – BEBA, unučad MARKO, DUNJA, MAJA i LUKA, snaha OLGICA, zet MILO i ostala rodbina

OGNJENOVIĆ

DALE

ŽARKO

Neđelja, 12. maj 2024.

Dana 11. maja 2024. godine, poslije kraće i teške bolesti, preminuo je naš dragi

MANOJLO Vojov ZEČEVIĆ 1963 - 2024.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 11. maja od 12 do 16 časova i 12. maja od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti u 14 30 časova na Novom groblju.

Ožalošćeni: supruga ZORICA, sin LUKA, sestre DIVNA i NATA sa porodicom, brat UROŠ sa porodicom, sestrić PEĐA, sestrična DUDA, braća i sestre od stričeva, braća i sestre od ujaka i ostala rodbina ZEČEVIĆ i OROVIĆ

Dana 10. maja 2024, u 68. godini, preminuo je naš dragi

DRAGAN Jolov MILJANIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 11. maja od 11 do 16 časova i 12. maja od 10 do 12 časova kada se kreće za Banjane gdje će biti izložen u mjesnoj kapeli kod crkve Svetog Jovana u Velimlju do 14 časova, kada će se obaviti i sahrana.

Ožalošćeni: supruga ZAGORKA, ćerke: MARTA i MINA, braća: RADOVAN, ČEDO i STEFAN, sestra NATAŠA, unučad LENA i DARIO, braća i sestre od strica, ujak VOJO OGNJENOVIĆ i ostala rodbina MILJANIĆ i OGNJENOVIĆ

Posljednji pozdrav voljenom bratu

DRAGAN MILJANIĆ

Sestra NATAŠA sa porodicom

Dana 11. maja 2024 u 67. godini preminuo je naš dragi

VLATKO Gojkov RADOJEVIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Spužu 11. maja od 14 do 20 časova i 12. maja od 9 do 13 časova, kada se polazi za Manastir Moraču gdje će se na mjesnom groblju u selu Jasenova u 15 časova obaviti sahrana.

Ožalošćeni: supruga ZDENKA, sin ILIJA, kćerke BOJANA i ANA, sestre VERA i BISERKA, snaha JOVANA, sestrići ZORAN i VASILIJE, sestrične MAJA, JELENA i MILENA, brat i sestra od strica NENAD i NEVENKA, bratanići DUŠKO i MIĆO, bratanične DUŠKA i RADA, braća i sestra od ujaka, tetke, unučad, snahe i mnogobrojna porodica RADOJEVIĆ i RADONJIĆ

Dana 10. maja 2024 poslije kraće bolesti u 78. godini preminula je naša draga

MARICA KANTAR rođena VUKOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju dana 11. maja od 12 do 16 časova i 12. maja od 12 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na Novom groblju.

Ožalošćeni: sin NIKOLA-ĆIRO, ćerka DRAGICA, snaha VJERA, unuci LUKA i PETAR, unuke ALEKSANDRA i SIMONA, sestrići i sestrične i ostala rodbina

S neizrecivom tugom opraštamo se od našeg

– DALA MILJANIĆA

Vrijeme će proći, ali će tvoja ljubav i dobrota vječno ostati u našim mislima i srcima. Porodica ujaka, pok. FILIPA OGNJENOVIĆA

248 Posljednji pozdrav dragoj tetki

MARICI KANTAR

Od VESKA, TANJE, ANE i VANJE STOJKOVIĆ

264 Dragoj

MARICI S poštovanjem, ŽELJKO ŠOFRANAC sa porodicom

DRAGANA

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

258

Posljednji pozdrav poštovanoj prijateljici

BEBI ŠARANOVIĆ

RADMILA i ŽELJKO sa porodicom

256

279

Posljednji pozdrav iskrenom prijatelju i velikom čovjeku

SLOBI KUSTUDIĆ

Voljena naša

ERDINA

Ljubav, osmijeh, plemenito srce, duša koja je ostavila trag u beskraju. Živjela si tiho i dostojanstveno. U srcima i mislima zauvijek,

Sestre JOLDUZA, MERIMA i ERVINA 276

ZORAN LABOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenoj supruzi i majci

SLOBODANKI KUSTUDIĆ

Tvoji: ŽELJKO, VANJA, ĐURO i JELENA

252

Navršava se četrdeset tužnih dana od smrti voljenog oca

BORISLAVA – BORA BOJANOVIĆA

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i sjećanje na tebe. Nedostaješ…

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

DRAGANU MILJANIĆU

Dragane, bila je velika čast imati te za prijatelja, a privilegija što nas je ljubav naše djece spojila i učinila vječnim prijateljima. Počivaj u miru.

SEAD BABAČIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj

SLOBI KUSTUDIĆ

Tvoj plemeniti lik i Tvoja dobrota ostaće zauvijek u našem sjećanju.

VESKO, VERA i SNEŠKA sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom kumu i iskrenom prijatelju

JOKU Markovu STANIŠIĆU

Dragi kume, neka ti je laka crna zemlja po kojoj si časno i pošteno hodio. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Porodica LATKOVIĆ sa Cetinja

Posljednji pozdrav dragom

MIODRAG RADOVIĆ

Ćića, neka tvoja plemenita duša počiva u miru. GORAN KOVAČINA sa porodicom

voljene

MARINE ŠĆEPOVIĆ

BATU RADOVIĆU

JOVAN, MILAN i TANJA MIKOVIĆ

Prije četrdeset dana je iz brižnog i nježnog zagrljaja svojih sestara otišla u zagrljaj svojih čestitih roditelja

MARINA ŠĆEPOVIĆ

275

273

Kćerke: MAJA, SANJA i VANJA sa porodicama 261

Ljepotom i otmenošću obilježila je svoj život, a moj obogatila višedecenijskim bezrezervnim prijateljstvom. S ljubavlju i tugom, NADA ULIĆEVIĆ

262

Tetka MIKA sa porodicom

Dragoj profesorici

GRACIJELI ČULIĆ

Dugogodišnjoj saradnici i prijateljici Pomorskog muzeja Crne Gore upućujemo posljednji pozdrav. Čuvaćemo od zaborava Gracin vedar duh, anegdote i njenu bogatu intelektualnu zaostavštinu. Draga Grace, počivaju u miru.

KOLEKTIV POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

BUDŽO

Dragane, godine bez tebe se nižu, ali sjećanje na tebe ostaje zauvijek.

Tvoji najmiliji BOBA i GAGA

Navršava se pet godina od smrti našeg

ZDRAVKA Branka BOLJEVIĆА

Vječno si u našim srcima i mislima.

Porodica BOLJEVIĆ

je od smrti moje sestre

Sa bolom i tugom u srcu čuvam te od zaborava. Počivaj u miru u zagrljaju tvog Mitra.

Sestra STANE

242

255 Navršava se godina dana otkad nije sa nama naš dragi zet

ZORAN B. MARTINOVIĆ

O tebi ćemo uvijek pričati sa zahvalnošću i poštovanjem i čuvati uspomenu na tvoj dragi lik.

Porodica JOKSOVIĆ

VLADIMIR POPOVIĆ

Ostaješ u našim srcima vječno, a sjećanje na tebe koje je vremenom samo jače, svjedok je tvoje neprolazne veličine.

TVOJA PORODICA

Mila moja majko i baba

RADMILA

Mnogo je teško bez tebe, mnogo duša boli, mnogo nedostaješ...

Volimo te MIRJANA, DANICA, KSENIJA, VUK i ŠPIRO

MARINE ŠĆEPOVIĆ

Ljubav sestrinska je neraskidiva nit koja nas veže do kraja života.

U tvom vječnom spokoju pratiće te naše misli i neizmjerna ljubav

JADRANKA, VESNA i LJILJANA sa porodicom

MANOJLO – MOMO ŽIVKOVIĆ

Dragi oče, s ponosom i tugom čuvamo te od zaborava. Počivaj u zagrljaju tvojih najmilijih

Sin SAVO i ćerka MARIJA sa porodicama

Dana 14. maja navršava se godina dana od kada nije sa nama naša voljena

DESANKA – DEKA R. MIJANOVIĆ

Prolaze dani bez tebe, a bol za tobom je ista kao i onoga dana kada si nas zauvijek napustila Ostaje velika praznina u našim srcima, ali i ogromna čast što si bila svjetionik i oličenje ljudskosti i poštenja, a toplina kojom si zračila nas i dalje grije i neće nikad prestati Tvoju ljubav, plemenitost i dobrotu pamtićemo cijelog života Tvoji VESKO, DESA, MILOŠ I DANILO

Voljenom suprugu i ocu

ZORANU B. MARTINOVIĆU

Nije prošao ni jedan dan u ovoj teškoj godini a da nijesi u našim mislima i razgovorima. Znamo da nas čuvaš i usmjeravaš, jer sa toga mjesta bolje vidiš i znaš... Još uvijek nam je najteže objasniti tvojoj maloj Ružici, zašto ne dolaziš da nastavite igru?

Ponosno pokazuje fotografije njenog tate i nada se da ćeš doći... Volimo te i čuvamo u našim srcima do nekog sljedećeg susreta.

TVOJI NAJMILIJI

Dana 14. maja 2024. godine, navršava se četrdeset tužnih dana od smrti naše drage

RADMILE Stankove POBOR rođene LAZOVIĆ

Jak je trag tvoje ličnosti koji si ostavila za sobom. Ne mirimo se sa činjenicom da naredne porodične sreće nećemo dijeliti sa tobom, a ti si toliko sebe dala za njih.

Zauvijek ćeš ostati dio nas.

Tvoji najmiliji STANKO, NEBOJŠA, TANJA, DANILO, MILO i MARIJA

DRAGOMIR – DAJA STEVANOVIĆ 12. 5. 1999 – 12. 5. 2024.

Prošlo je 25 godina od kada si nas napustio. Još uvijek osjećamo toplinu i ljubav koju si nam nesebično pružao.

Teško nam je, a tebi je mnogo lakše jer nas sada zajedno sa majkom čuvaš.

Volimo vas, NIKOLA, IVANA i NEVENA 277

Dvije godine su od kada nas je napustila naša voljena

ANA ŠĆEPANOVIĆ

Bila si primjer bezgranične roditeljske ljubavi, dobrote, plemenitosti, tople ljudske pažnje, riječi i savjeta. Ostavila si nas ponosne na tvoj časni život, veliko srce, iskrenu dušu, da te vječno pamtimo i čuvamo od zaborava!

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ

crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

12. maj

NAGRADNA IGRA

Vrijeme je za penzionere

POSTANI MTEL KORISNIK, UZ GRATIS UREĐAJ I 24 MJESECA PRETPLATE! SAKUPI 5 KUPONA I OSVOJI NAGRADU

TELEFON

Samsung A15 + pretplata za Urban Neo 3

2x 4x 4x

TELEVIZOR

TV JVC LT-50VA3300 + pretplata za Box 3.1

Pravila nagradne igre

TELEFON

Huawei nova Y90 + pretplata za Urban Neo 3

TELEFON

Xiaomi POCO C40 + pretplata za Senior Extra

RUTER

Huawei Mobile WiFi + pretplata za Surf L

Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi svakodnevno, počev od srijede, 24. aprila (kupon broj 1), završno sa ponedjeljkom, 27. majem (broj 30). Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5..., ..., 27, 28, 29 i 30.).

TELEFON

Huawei nova 10 SE + pretplata za Urban Neo 3

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 4, 5, 6,7 i 8 … ili ..., 26, 27, 28, 29 i 30)... U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od pet (5) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke. Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19. decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica). Kupone u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja. Organizuju se dva (2) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po 10 nagrada, tj. ukupno 20, i to 2 televizora + 2 pretplate; 14 telefona + 14 pretplata; 4 WiFi Router + 4 pretplate. Imena prvih deset dobitnika biće izvučena 13. maja 2024. godine, u 13 h, a imena drugih deset dobitnika biće izvučena 1. juna 2024. godine u 13 h. Nakon svakog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za sva preostala izvlačenja. Pravo učešča imaju penzioneri i članovi njihovih užih porodica. Status penzionera dobitnici dokazuju čekom od penzije, ili izvodom iz banke, ili nekim drugim dokumentom iz FOND-a PIO.