Dnevni list Pobjeda 08.05.2024.

Vanjska politika Izlaza na More

Formiranje nove vlade u Republici Srbiji je bio najvažniji događaj proteklih sedmica u regionu. Personalni izbor apsolutističkog vladara, koji već dvanaest godina – uz prećutnu, ali i eksplicitnu podršku Zapada vlada ,,Srbijom na istoku“ – bio je vrlo jasan: nova srpska vlada je kompilacija pouzdanih i poslušnih kadrova, partijskih vojnika, među kojima ima, i bez onoga ,,navodno“, ljudi bliskih inostranim (čitaj: ruskim) službama, ministara sa ,,crne liste“ Stejt departmenta. Kao i kadrova čiji raniji angažman i personalni profili, ni u vrlo maštovitoj interpretaciji, ne mogu biti dovedeni u bilo kakvu vezu sa evropskom orijentacijom Srbije i njene političke elite.

To nije smetalo – kao, uostalom, ni u brojnim ranijim slučajevima – ambasadoru SAD u Beogradu Kristoferu Hilu, a još manje Visokom predstavniku EU za vanjsku i bezbjednosnu politiku, Špancu Josepu Borelju, čije su nas čestitke srpskom rukovodstvu još jednom podsjetile na oštru i rastuću diskrepancu između diplomatskih projekcija sa evro-atlantskih strana s jedne, i surove srpske/balkan-

Crna Gora je, dakle, u Vučevićevom (čitaj: Vučićevom) viđenju poretka stvari – izgubljeni srpski izlaz na more. I da taj izlaz na more nekadašnje srpske vlasti nijesu izgubile, Srbija bi se danas lakše borila ,,protiv otimanja Kosova“, koje tako ne zovu u zemlji Srbiji. Na tu deja vu situaciju zvaničnici Izlaza na More, dakle zvaničnici zvanične Crne Gore – nijesu odgovorili. Ili nijesu smjeli da odgovore

ske realnosti, s druge strane. Evropa i SAD u klin, Vučić u ploču. Ali – ima se smatrati da ta disonancija ne postoji – i da je Srbija, naročito kada se gleda iz vašingtonskih i briselskih daljina – ma koliko to surealno zvučalo – na evropskom putu!

SRPSKA POSLA I

BALKANSKA AGENDA

ZAPADA

Za objašnjenje tog ,,neobjašnjivog“ fenomena – tokom čijeg produženog trajanja je Srbija od EU dobila i dobija stotine miliona eura donacija – politički realisti, ali i visoki diplomatski predstavnici, pa i oni u Podgorici, razlog vide u – srpskim isporukama oružja Ukrajini.

Ako je to objašnjenje za kontinuirani stav Zapada koji mnogi zovu povlađivanjem Vučićevoj Srbiji – ono, bez obzira na svoju ciničnu sadržinu – daje osnovu za kakvu-takvu racionalizaciju tolerancije i podrške koju naši evro-atlantski prijatelji daruju vlastima u Beogradu.

Dok se Srbiji gleda kroz prste –cijeli Zapadni Balkan trpi. Taj loši status quo je teško trpjeti, a još je teže na njega se navići. Srbija je, da ponovimo, zajednički imenitelj svih balkanskih kriza i konfrontacija.

Novi srpski premijer, g. Vučević, bez obzira na početne protokolarne kurtoazije prema Crnoj Gori u trosatnom

Crna Gora dočekuje proslavu stotinu i pedesete godišnjice organizovane crnogorske diplomatije (Kancelarija Knjaževine Crne Gore, Cetinje, 1874) kao članica NATO i zvanično ozbiljni kandidat za članstvo u EU, ali i kao zemlja koja polako gubi svoj identitet i prepoznatljivost u regionu kojem pripada, ali, još i više, u međunarodnim odnosima. I kao - izlaz Srbije na more. Nezavisnost kao prazna čaura bi bila najtužnije nale odluke građana Crne Gore iz maja 2006.

ekspozeu u Skupštini Srbije, nije odolio iskušenju da se, u raspravi koja je uslijedila, opet izrekne u vezi Crne Gore.

Crna Gora je, dakle, u tom viđenju poretka stvari, izgubljeni srpski izlaz na more. I da taj izlaz na more nekadašnje srpske vlasti nisu izgubile, Srbija bi se danas lakše borila ,,protiv otimanja Kosova“, koje tako ne zovu u zemlji Srbiji.

Na tu deja vu situaciju zvaničnici Izlaza na More nisu odgovorili.

,,Mudra“ taktika ćutanja zvanične Podgorice na provokacije, uvrede i prijetnje iz Beograda nije, naravno, nova stvar.

Ona se mogla u puno navrata detektovati i godinama prije

avgustovskih izbora 2020. Jedini izuzetak, u tom dugom i neprijatnom nizu, sjetićemo se, predstavlja proglašenje ambasadora Srbije V. Božovića za nepoželjnu osobu.

(Nota bene: Ni toga ne bi bilo – da nije bilo ponovljene intervencije tadašnjeg predsjednika Đukanovića prema tadašnjem ministru vanjskih poslova.)

AMANDMANI NA SUVERENITET I NEZAVISNOST

Čestitku Beogradu je poslao premijer Spajić, uobičajenim udvoričkim floskulama, na što je dobio promptnu reakciju sa srpske strane: Srbija cijeni

izraze prijateljstva sa visoke crnogorske adrese, ali Crna Gora to treba da pokaže na djelu?! Crnogorsko ,,djelo“ se tiče odnosa prema Kosovu i prema Rezoluciji UN o genocidu u Srebrenici.

Tu je poruku, sva je prilika, zvanična Podgorica odmah shvatila. Ili je samo puka koincidencija da je baš tada uslijedilo – ničim izazvano – iznenađenje u vidu dva ,,amandmana“ na finalni nacrt dokumenta na Ist Riveru, u čiju je kompromitaciju i negaciju srpska država uložila ogromnu energiju - od specijalnog diplomatskog tima koji već duže boravi u Njujorku, preko razgranate mreže lobi-

sta, pa sve do totalnog medijskog presinga. Sadržina ta dva amandmana – jedan brani poziciju Srbije i odupire se tzv. ,,kolektivizaciji krivice“, a drugi se tiče očuvanja statusa Republike Srpske kao entiteta u BIH (?!) - pokazuje da se Pokret Evropa sad (PES), kao najbrojnija partija vladajuće koalicije, i njen predsjednik, premijer Spajić, kao i ministar Ivanović opredijelili da postulate i principe vanjske politike Crne Gore, o kojima su, treba li reći, potpisali i koalicioni sporazum, zamijene, i ovom prilikom, interpretacijom crnogorskih interesa kao funkcijom zavisnom od interesa Republike Srbije i Republike Srpske - i to na način i u sadržaju koji nema nikakve veze sa formulacijama i svrhom Rezolucije UN o genocidu u Srebrenici. Za činjenicu da Rezolucija UN ne pominje ni Srbiju, ni srpski narod, niti ima bilo kakve asocijacije na „kolektivizaciju“ krivice – PES uopšte ne mari. Njihove objave ponavljaju prizemnu propagandu, koja je, u iskazu, sublimat ostrašćenih radikalskih/naprednjačkih saopštenja i prepoznatljivog BIA vokabulara. PES pozicija je jednostavna: koga briga što u Rezoluciji piše, to naši glasači ne čitaju! Uzalud su poruke iz Bosne i Hercegovine - od majki Srebrenice do Me-

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

U SLUŽBI VUČIĆA: Vlada Crne Gore

Miloš Vučević

Filip Ivanović i Milojko Spajić

VLADA

morijalnog centra u Potočarima - stari režim je kriv, a u Srebrenici se dogodio ,,užas“. To je eufemizam koji PES koristi za genocid: užas.

Činjenica da su i premijer i ministar vanjski - do prije nekoliko dana - odbijali da uopšte govore o Rezoluciji UN i o Srebrenici, populistički zagledani u sjajnu budućnost ekonomskih čuda, nije im smetala da ipak kažu, u prisustvu njemačkih domaćina tokom posjete Berlinu (Spajić), kako će Crna Gora na kraju glasati „za“. A onda su došli amandmani, čija sadržina ostavlja otvorene sve opcije - pa i onu da crnogorski predstavnik izađe iz plenarne sale UN u momentu kada se bude glasalo.

Tako su autentični i legitimni interesi Crne Gore, tobože nesporni i netaknuti, zamijenjeni jednom interpretacijom koja se odnosi, ne samo u teritorijalnom smislu, na dvije cjeline „srpskog sveta“.

Izlaz na More je tu treća trećina, država bez koje ta ideja nema mnogo smisla. A nema ni izlaz na more, ako pogledamo na mapu.

„POSREDSTVOM SAD“

Stvari, u vezi ovih ,,amandmana“, za koje mvp Ivanović kaže da još nisu u cjelini formulisani, dok njegove partijske kolege u Skupštini i uzurpirani Javni servis tvrde su već gotova stvar, postale upravo zagonetne zbog dva dodatna momenta.

Prvi se odnosi na iskaz da se sve to čini uz posredovanje

SAD. Američki izvori u Njujorku, ali ni ovdje, u Podgorici, to nisu bili u stanju da potvrde. Zašto bi Sjedinjene Države, jedna od zemlja kosponzora Rezolucije, bile potrebne u ovoj priči – ostaje nejasno.

Crna je Gora punopravna članica UN. Nikakvi joj posrednici nisu potrebni za komunikaciju sa Predsjedavajućim Generalne skupštine UN, ili sa bilo kojim drugim organom ili tijelom svjetske organizacije.

Priča da bi SAD (teoretski razmatrano, naravno) iskoristile

Crnu Goru, koja ne želi ni da kosponzoriše Rezoluciju i koja iznosi krajnje pristrasne (na srpsku stranu, naravno) formulacije – koje nemaju veze sa finalnim ,,wordingom“ tog teksta – zvuči krajnje sumnjivo. I nelogično.

Vrijeme podnošenja ovih amandmana je takođe krajnje problematično. Veliko je pitanje da li je u ovoj fazi uopšte moguće izlaziti sa tom vrstom intervencije na tekst koji su kosponzori usaglasili.

NOVA BLAMAŽA ,,NOVE“ DIPLOMATIJE

Sve miriše na novu blamažu crnogorske diplomatije. Riba

NIŠTA OD OPTIMIZACIJE: Institut Alternativa objavio frapantne podatke o zapošljavanju u lokalnoj samoupravi pozivajući se na Ministarstvo finansija

Sadržina ta dva amandmana Spajićeve Vlade - jedan brani poziciju Srbije i odupire se tzv. ,,kolektivizaciji krivice“, a drugi se tiče očuvanja statusa

Republike Srpske kao entiteta u BiH (?!) - pokazuje da su se Pokret ,,Evropa sad“, predsjednik Pokreta, premijer Spajić, kao i ministar Ivanović, opredijelili da postulate i principe vanjske politike Crne Gore, o kojima su potpisali i koalicioni sporazum, zamijeneinterpretacijom crnogorskih interesa kao funkcijom zavisnom od interesa Republike Srbije i Republike Srpske. I to na način i u sadržaju koji nema nikakve veze sa formulacijama i svrhom Rezolucije UN o genocidu u Srebrenici?!

smrdi od glave - i ovo ne može biti greška nekog diplomate nižeg ranga.

Reakcije su, opet, odmah stigle iz Beograda. Novi ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić je bio brutalan. Ovo je zakašnjelo, kazao je, i služi samo za unutrašnju upotrebu u Crnoj Gori.

Spajić i Ivanović (koji je otpravio jedan naizgled oštri odgovor srpskom kolegi) sada moraju da se suoče sa posljedicama svog neznanja i udvorišta srpskim interesima –ma odakle da im je ,,molba“/ instrukcija za takve ,,amandmane“ stigla.

Dugo građena vanjsko-politička pozicija Crne Gore, uz sve probleme i promašaje (ne samo personalne) naše diplomatije je najozbiljnije dovedena u pitanje.

Odnos Spajićeve vlade prema Rezoluciji UN nije samo diplomatski fijasko. To je pokazatelj degradacije i urušavanja crnogorskog suvereniteta i nezavisnosti.

Amandmani – ko god da ih je pisao i na čije god ,,posredovanje“ računa aktuelna Vlada Crne Gore – ne mogu ispuniti prazninu koja svakim danom postaje sve veća i vidljivija. Crna Gora dočekuje proslavu stotinu i pedesete godišnjice organizovane crnogorske diplomatije (Kancelarija Knjaževine Crne Gore, Cetinje, 1874) kao članica NATO i zvanično ozbiljni kandidat za članstvo u EU, ali i kao zemlja koja polako gubi svoj identitet i prepoznatljivost u regionu kojem pripada, ali, još i više, u međunarodnim odnosima. I kao – izlaz Srbije na more. Nezavisnost kao prazna čaura bi bila najtužnije finale odluke građana Crne Gore iz maja 2006. •

Više od hiljadu novih zapošljenih u opštinama za samo jednu godinu

Prema podacima Instituta Alternativa, u zapošljavanju novih lica prednjače opština Podgorica sa 497 i Budva sa 187 lica. Imajući u vidu da je po priznanju Vlade masovno zapošljavanje krenulo nakon promjene vlasti 2020. i kada je prestao da važi Plan optimizacije radnih mjesta, ispada da je strategija reforme javne uprave od 2022. do 2026. za sada samo mrtvo slovo na papiru

PODGORICA - U Crnoj

Gori su u posljednjih godinu u opštinama zapošljena još 1.064 radnika, pokazuju podaci Instituta Alternativa, dobijeni na osnovu zvaničnih informacija Ministarstva finansija.

Po tim podacima u Podgori ci je zapošljeno novih 459 lica, u Budvi 197, Tivtu 72, Baru 62, Pljevljima 51, Ulcinju 49, Kotoru 44, Beranama 37, Tuzima 35, Nikšiću 13 i Cetinju 14 novozaposlenih.

ZBIRNI PODACI

Zbirni podaci pokazuju da je u 25 opština u Crnoj Gori ukupno zapošljeno čak 15.869 lica i makar pet hiljada ugovoraca. Po podacima Ministarstva finansija, a koje objavljuje Pobjeda, Andrijevica je na lokalnom budžetu u koji se ubrajaju radnici u jedinici lokalne samouprave, javnim društvima opštine i privrednim društvima opštine imala na kraju 2023. godine 220 zaposlenih, Bar 956, Berane 780, Bijelo Polje 684, Danilovgrad 309, Kotor 288, Nikšić 1.244, Podgorica 3.933, Pljevlja 759, Rožaje 600, Danilovgrad 309, Petnjica 70, Ulcinj 549, Zeta 75, Tuzi 273, Cetinje 422 i Tivat 281. Petnjica je imala 70 zaposlenih, Gusinje 107, Mojkovac 193, Plužine 125 i Šavnik 91. Preliminarni podaci popisa

pokazuju da Andrijevica ima 3.978 stanovnika, Bar 46.171, Berane 25.162, Bijelo Polje 39.710, Budva 26.667, Cetinje 14.465, Danilovgrad 18.832, Gusinje 4.662, Herceg Novi 31.471, Kolašin 6.765, Kotor 21.916, Mojkovac 2.430, Nikšić 66.725, Petnjica 5.552, Plav 10.378, Pljevlja 24.542, Plužine 2.232, Podgorica 180.186, Rožaje 25.247, Šavnik 1.588, Tivat 17.120, Tuzi 14.231, Ulcinj 21.395, Žabljak 3.002 i Zeta 16.588.

Kada se uporedi broj zaposlenih u lokalnim samoupravama sa brojem stanovnika u Crnoj Gori, ta srazmjera se kreće od pet do čak 16 odsto, što je daleko više od evropskog prosjeka, koji je oko pet odsto.

Podaci Instituta Alternativa takođe ukazuju i da se na lokalnom nivou broj zapošljenih za deset godina povećao za više od jedne trećine, iako nije bilo nikakvih novih nadležnosti koje su opštine dobile. Takav trend vidljiv je naročito od 2020. godine, nakon što je prestao da važi Plan optimizacije broja zapošljenih u javnoj upravi. Taj dokument je važio od 2018. do 2020. godine.

Imajući u vidu da je po priznanju Vlade masovno zapošljavanje krenulo nakon promjene vlasti 2020. i kada je prestao da važi Plan optimizacije radnih mjesta, ispada da je strategija reforme javne uprave od 2022-2026. za sada samo mrtvo slovo na papiru.

RAST

Podaci Ministarstva javne uprave, koji su ranije dostavljeni Pobjedi, pokazuju da je u Crnoj Gori u javnom sektoru, ne računajući državna i lokalna preduzeća, zapošljeno skoro 53.790 0 ljudi, što je 2.200 više nego prije dvije godine. Predstavnici MJU su se, na pitanje koliko je u Crnoj Gori zapošljeno u javnom sektoru, pozvali na podatke Ministarstva finansija, koji pokazuju da ih je krajem prošle godine bilo ukupno 53.790 na centralnom i lokalnim nivoima, ne uključujući zapošljene u državnim i lokalnim preduzećima. Ta brojka je dvije godine ranije bila 2.200 manja. Budžetom za ovu godinu za plate državne uprave planirana su 674 miliona eura, što je preko 200 miliona više nego prethodnih godina.

Podaci Ministarstva javne uprave, koji su ranije dostavljeni Pobjedi, pokazuju da je u Crnoj Gori u javnom sektoru, ne računajući državna i lokalna preduzeća, zapošljeno skoro 53.790 ljudi, što je 2.200 više nego prije dvije godine

Kada se uporedi broj zapošljenih u lokalnim samoupravama sa brojem stanovnika, ta srazmjera se kreće od pet do čak 16 odsto, što je daleko više od evropskog prosjeka, koji je oko pet odsto

Iz MJU su saopštili da fokus racionalizacije javne uprave ne treba isključivo da bude na smanjenju broja zapošljenih, već na uspostavljanju optimalne administracije kroz bolje kadrovsko planiranje, povezivanje sa budžetskim programom i unapređenje znanja i kompetencija. Oni su dodali da im je cilj da stvore stručni kadar koji će raditi na unapređenju efikasnosti pružanja kvalitetnih usluga javne uprave.

MJU, kako su saopštili, u kontinuitetu sa MF prati i analizira broj zapošljenih u javnoj upravi u okviru sprovođenja Strategije reforme javne uprave za period 2022-2026. godine, prateći ispunjavanje indikatora koji podrazumijeva udio ukupnog broja zapošljenih u javnoj upravi u odnosu na ukupan broj zapošljenih u Crnoj Gori.

Nenad ZEČEVIĆ

BROJKE POKAZUJU SVE: Uporedna analiza Instituta Alternativa

Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima odbacilo i drugu krivičnu prijavu protiv predsjednika opštine

Vraneš – država 2:0

PODGORICA - Osnovno

državno tužilaštvo u Pljevljima odbacilo je krivičnu prijavu protiv predsjednika Opštine Darija Vraneša zbog organizovanja svečane akademije kojom je obilježen Dan državnosti Srbije.

ODT je krajem februara formiralo predmet po prijavi koju su podnijeli zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP) Petar Odžić, generalni sekretar Socijaldemokrata (SD) Miloš Čelanović, potpredsjednica Liberalne partije (LP) Jelena Marković i advokat Bojan Vujović – Obavještavamo Vas da je Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima, u predmetu formiranom povodom događaja koji opisujete, sprovelo izviđajni postupak i donijelo rješenje o odbacivanju krivične prijave – navedeno je u odgovoru Pobjedi koji potpisuje državni tužilac i portparol ODT u Pljevljima Ivan Gačević

ATAK NA USTAV

Ovo je druga krivična prijava protiv Vraneša koju je ODT

Obavještavamo Vas da je Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima, u predmetu formiranom povodom događaja koji opisujete, sprovelo izviđajni postupak i donijelo rješenje o odbacivanju krivične prijave –navedeno je u odgovoru Pobjedi koji potpisuje državni tužilac i portparol ODT u Pljevljima Ivan Gačević

Pljevlja odbacilo u pola godine. Prethodno je Tužilaštvo konstatovalo da prvi čovjek Pljevalja nije počinio krivično djelo kada je izložio poruzi državu upoređujući proslavu Dana nezavisnosti sa „cirkuskom predstavom“. Za podnosioce posljednje kri-

vične prijave nesporno je da je prvi čovjek Pljevalja proslavom Dana državnosti Srbije u Centru za kulturu 14. februara prekršio i zakone i Ustav Crne Gore, te da je njegov cilj da grad stavi „pod djelimični ili potpuni suverenitet Republike Srbije“.

Majke Srebrenice demantovale Pokret „Evropa sad“ i poslanika NSD i zahvalile bivšem crnogorskom predsjedniku na svemu što čini za srebreničke žrtve i njihove porodice

Majke Srebrenice: Nikad

nijesmo naišle na dokument koji povezuje

Đukanovića sa genocidom u Srebrenici

PODGORICA - Nikad i nigdje nijesmo našle dokument koji upućuje da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović bio učesnik ili imao bilo kakve veze sa genocidom u Srebrenici. – Zahvalne smo mu na svemu što čini za žrtve i njihove porodice. Molimo vas da našu tragediju ne zloupotrebljavate kako bi okaljali druge. Hvala! – saopštile su Majke Srebrenice na mreži Iks.

Majke Srebrenice reagovale su na laži Pokreta ,,Evropa sad“ i poslanika ZBCG Slavena Radunovića

Pokret ,,Evropa sad“ je prije dva dana saopštio da „DPS poziva na kosponzorisanje rezolucije, a da su gorivom sponzorisali tenkove za vrijeme užasa u Srebrenici“. Radunović je juče nešto slično izrekao u crnogorskom parlamentu kada je prokomentarisao rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

- Nikad nijednu majku, bošnjačku majku, ni albansku nije zaboljelo nešto što smo uradili ni Andrija Mandić, ni Slaven Radunović. Po svjedočenju ministra Republike Srpske Momčila Mandića, gorivom

koje je slao Milo Đukanović su operisali tenkovi i kamioni oko Srebrenice. Znamo da vam Srebrenica služi da pokrivate neke druge stvari - kazao je Radunović i podsjetio je da je Sud i Hagu proglasio, u jednoj od presuda, zločin u Srebrenici genocidom.

Nakon toga Radunović je relativizovao genocid i kazao da odluke zavise od geopolitike. Reagovao je poslanik DPS-a Andrija Nikolić

- Znate li što o kredibilitetu te izjave najbolje govori, pa da je to tačno, zar mislite da bi majke Srebrenice dozvolili Milu Đukanoviću da se primakne kada se obilježava Dan sjećanja na žrtve? Toliko o toj vašoj istini - poručio je Nikolić. Poslanik DPS-a Ivan Vuković osvrnuo se na reakciju Majki Srebrenice da „nikada nijesu naišle na dokument koji povezuje Đukanovića sa genocidom u Srebrenici“ i laž saopštenu iz Pokreta Evropa sad. - Komentar nije potreban. Makar malo stida, jeste - naveo je Vuković na mreži Iks. Z. D.

Međutim, Vranešu je potpuno prirodno da jedna crnogorska opština obilježava državni praznik druge zemlje i smatra da Pljevlja taj datum treba da slave vječno. Tvrdio je da ovim događajem ne podriva Ustav Crne Gore, već da se njime slavi „njegoševska Crna Gora“. U tome, očigledno, ima i institucionalnu i podršku vlasti na državnom nivou, s obzirom na to da niko ne problematizuje sporne aktivnosti kojih je bilo dosta u prethodnom periodu.

AKCIJE BEZ REAKCIJE

Vraneš je prvi predsjednik opštine Pljevlja koji nije položio vijence na Stražici 13. jula za Dan državnosti i Dan ustanka protiv fašizma. Proslavu Dana nezavisnosti Crne Gore dva puta je uporedio sa cirkuskom predstavom, a svim

direktorima opštinskih javnih ustanova i preduzeća uputio je zahtjev da na zgradama istaknu trobojke.

ODT Pljevlja je i tada konstatovalo da Vraneš nije počinio krivično djelo, odnosno da nije izložio poruzi državu i njene simbole.

Takođe, Vraneš je prošle godine inicirao i izmjene Statuta opštine kojim bi se Dan Pljevalja, umjesto 20. novembra, slavio 27. oktobra na dan Svete Petke. Iako je sa brojnih adresa stiglo upozorenje da je ova promjena ozbiljan atak na civilizacijske vrijednosti istorijsko nasljeđe ovog grada i Crne Gore, Skupština opštine je 28. septembra dala podršku prijedlogu glasovima odbornika Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Pokreta za Pljevlja, Ujedinjene Crne Gore, SNP-a i tri odbornika Demokrata. Nedavno je uskratio svoj grad promocije na Međunarodnom sajmu turizma i sporta u Prištini koji se već 20 godina organizuje pod sertifikatom najviše svjetske organizacije UFI (Globalno udruženje izložbene industrije) iz Pariza. Vraneš je krajnje neljubazno

Ovo je druga krivična prijava protiv Vraneša koju je ODT Pljevlja odbacilo u pola godine

odgovorio na poziv za učešće na ovom događaju, negirajući postojanje Republike Kosovo i otpozdravljajući hegemonističkim sloganom „Dogodine u Prizrenu“.

Organizatori sajma ocijenili su da reakcija predsjednika opštine Pljevlja nije bila prijateljska, ali i ustvrdili da mišljenje pojedinca ne odražava stavove cjelokupnog stanovništva.

Crnogorske institucije nijesu reagovale ni na ovaj događaj, ali ni na nedavni kada je na fasadi zgrade Borova u strogom centru grada osvanuo mural sa stihovima pjesme koji slave „srpsku slobodu“ i jedinstvo „dvije kraljevine srpske“. Opština Pljevlja se na zvaničnoj Fejsbuk stranici pohvalila ispisivanjem pjesme „Pljevlja moja, vesel’ te se“, autora Dimitrija Jevtovića Polimca, u srcu multietničke i multivjerske sredine. Ovaj postupak izazvao je negodovanje dijela javnosti, posebno pripadnika bošnjačkog i muslimanskog naroda. Tamara KLIKOVAC

Parlament završio raspravu o upućivanju crnogorskih vojnika u misiju UN i NATO pomorsku operaciju

Radunović odbio da kaže kako

PODGORICA – Poslanici u Skupštini Crne Gore završili su, tokom jučerašnjeg zasijedanja, raspravu o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u Misiju Ujedinjenih nacija na Kipru i učešću u NATO pomorskoj operaciji „Morska straža“, o čemu će se naknadno izjasniti.

Ministar odbrane Dragan Krapović je, govoreći o upućivanju vojske na Kipar, ocijenio da to predstavlja priliku za crnogorske vojnike da u realnim uslovima učestvuju u aktivnostima u multinacionalnom okruženju. Krapović smatra da učešće u toj misiji predstavlja doprinos Crne Gore opštoj bezbjednosti, ali i poboljšanju međunarodnog ugleda naše zemlje.

Objasnio je da je na Kipar predviđeno upućivanje do tri pripadnika VCG čiju će novčanu naknadu za učešće u toj misiji utvrditi Vlada.

Kada je riječ o NATO pomorskoj operaciji „Morska straža“, ministar Krapović je pojasnio da je prijedlog za upućivanje naših vojnika u tu operaciju još 20. jula prošle godine utvrdio Savjet za bezbjednost i odbranu i da je predviđeno sla-

će NSD glasati

nje do četiri pripadnika VCG. - Uspostavljanje ove operacije inicirano je na Samitu u Varšavi 2016. godine, a cilj je proširenje uloge Alijanse na Sredozemnom moru i ona predstavlja stalnu pomorsku bezbjednosnu operaciju koja funkcioniše u okviru savezničke pomorske strategijerekao je Krapović. Poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić je, tokom skupštinske rasprave, ocijenio kako smo došli u situaciju da o upućivanju vojnika u NATO misije glasaju oni koji se u stranačkom programu zalažu za iščlanjenje Crne Gore iz tog saveza.

U tom kontekstu je istakao i da mu je drago ako je nekadašnji Demokratski front doživio

evoluciju, ali i naglasio kako u to ipak sumnja. Reagujući na to, poslanik Nove srpske demokratije Slaven Radunović istakao je da se ta stranka i dalje drži svog ranijeg stava da je za Crnu Goru najbolje da bude vojno neutralna.

Radunović je, takođe, odbio da se izjasni o tome kako će NSD glasati o prijedlozima za upućivanje pripadnika Vojske Crne Gore u Misiju na Kipru i učešću u NATO pomorskoj operaciji.

- To kako ćemo mi da glasamo je naša stvar. Nećete nas seljačkim lukavstvima uvući u vaše igre. Ostavljamo vas u magarećoj klupi dok se ne promijenite – poručio je Radunović. Đ.Ć.

Radunović juče u parlamentu

skupština

Dario Vraneš

Oštre reakcije primorskih lokalnih samouprava na rezultate izmjene Zakona o finansiranju lokalne samouprave u prva tri mjeseca

Od plata stanovnika primorskog i centralnog regiona tri miliona dali sjevernim opštinama

PODGORICA - Na osnovu

izmjena Zakona o finansiranju lokalne samouprave Ministarstvo finansija je u prva tri mjeseca ove godine preusmjerilo 2,93 miliona eura od poreza na zarade iz primorskih u opštine sjevernog regiona, te na Tuzi i Zetu. Iako iz tog resora tvrde da od početka primjene ovog zakonskog rješenja nijesu dobili nijednu zvaničnu primjedbu iz primorskih opština, administracije Budve i Tivta ocjenjuju da ove primjene zakona nijesu donijele nikakve pozitivne efekte i da su izazvale dosta problema opštinama u srednjoj i južnoj regiji.

Porez na Plate -Na osnovu rješenja o raspodjeli sredstava opštinama na ime dotacija za januar i februar ove godine, 4. marta izvršen je prenos sredstava opštinama sjevernog regiona i opštinama Tuzi i Zeta u iznosu od 1,8 miliona eura, a na osnovu rješenja za mart 5. aprila je prenijeto 1,13 miliona eura – kazali su Pobjedi iz Ministarstva finansija.

Podsjetili su da je članom 11a Zakona o finansiranju lokalne samouprave propisano da se na poseban račun Ministarstva finansija izdvaja deset odsto prihoda od poreza na zarade stanovnika primorskog i središnjeg regiona. Ta sredstva se, kao dotacija, opredjeljuju opštinama sjevernog regiona i opštinama Tuzi i Zeta. -Prema odredbama pravilnika, raspodjela je izvršena na osnovu stepena razvijenosti opštine, utvrđenog zakonom kojim se uređuje regionalni razvoj, korigovanog za broj stanovnika u opštini, na osnovu podataka organa uprave nadležnog za poslove statistike – pojasnili su iz Ministarstva finansija. Najviše sredstva je uplaćeno

PODGORICA - Centralna banka (CBCG) je u potpunosti uskladila regulativu u oblasti platnog prometa sa pravnom tekovinom Evropske unije (EU), čime su se stekli uslovi da bude prva zemlja Zapadnog Balkana koja je Evropskoj komisiji uputila nacrt aplikacije za pridruženje jedinstvenom području za plaćanje u eurima (SEPA), saopšteno je sa sastanka novoformiranog Koordionacionog tijela vrhovne monetarne institucije.

Budva je u prva tri mjeseca ostala bez 280.840 eura, Bar bez 186.150, Tivat bez 171.920, Herceg Novi bez 156.000, Kotor bez 142.720, a Ulcinj bez 43.680 eura

opštinama Bijelo Polje i Berane 349.200 eura i 272.000 eura, dok su najmanje dobili Žabljak i Plužine kojima je uplaćeno po 133.700 eura. Najviše sredstava po ovom osnovu u prva tri mjeseca izgubio je Glavni grad Podgorica 1,46 miliona eura, Prijestonica Cetinje 73.200 eura, Opština Nikšić 281.500 eura, a Danilovgrad 61.250 eura. Što se tiče primorskih opština Budva je u prva tri mjeseca ostala bez 280.840 eura, Opština Bar bez 186.150 eura, Tivat 171.920 eura, Herceg Novi 156.080 eura, Kotor 142.720 eura, dok je Opština Ulcinj ostala bez 43.680 eura.

Budva

V.d. pomoćnika sekretara za finansije u opštini Budva Slavko Đukanović saopštio je Pobjedi da rukovodstvo ove opštine smatra da izmjene za-

kona nijesu donijele nikakve pozitivne efekte ,,osim što su uzrokovale dosta potencijalnih problema u opštinama u srednjoj i južnoj regiji“.

-Smanjenje prihoda u opštinama u srednjoj i južnoj regiji je problematično, jer su izmjene zakona usvojene u januaru, kada su usvojeni budžeti u svim opštinama i sredstva planirana kako na prihodovnoj tako i na rashodovnoj strani. S obzirom na to da se najveći dio privrednih aktivnosti odvija u središnjem i južnom regionu, a ovaj prihod je upravo razlika na osnovu dohotka privrednim djelatnostima, ovo preusmjerenje će uzeti značajne prihode opštinama iz srednje i južne regije, a dotirati sjevernim opštinama –kazao je Đukanović. U Opštini Budva smatraju da se problem sjevernih opština mora sistemski rješavati, prije

svega ,,razvojem lokalne infrastrukture, kapitalnim ulaganjima i otvaranjem privrednih pogona, otvaranjem novih radnih mjesta, ulaganjem u otvaranje pogona proizvodnje zdrave hrane (lake industrije) poljoprivrede, otvaranjem hotela i preko planinskog turizma koji bi mogao da se održi svih 12 mjeseci“. Komentarišući izmjene zakona, Đukanović je ocijenio da se odavno naše javne finansije vode po sistemu gašenja požara gdje se pojave ,,znači ad hoc, što naravno nije dobro“. -Mora se napraviti ozbiljna fiskalna strategija, kojom bi se izmijenio set poreskih zakona koji se, makar u periodu od nekih pet godina ne bi mijenjali. Ovako smo nesigurno tržište za ozbiljnije investicije, jer zakone mijenjamo bukvalno po mjeri pojedinih političkih subjekata, bez bilo kakve analize uticaja na privredu i stanovništvo – istakao je Vujović. On je dodao da se sa tom praksom mora prekinuti i uraditi ozbiljna i temeljna analiza koja će biti produkt stručnih timova, Vlade, opština, privrede, NVO sektora ,,naravno uz savjete i preporuke svjetske banke, MMF-a i drugih finansijskih institucija“.

-Opština Budva je izgubila oko 2,5 miliona eura, što direktno kroz smanjenje poreza na dohodak sa 40 odsto na 30 odsto, kao i dijelom na prirez poreza na dohodak fizičkih lica – kazao je Đukanović i dodao da ovaj gubitak nije mali i ,,značajno može uticati na ostvarenje budžeta Opštine Budva koji je za ovu godinu planiran u iznosu od blizu 60 miliona eura“.

-Nadamo se boljoj komunikaciji sa Vladom i Ministarstvom finansija ubuduće, kako bi ova zakonska rješenja zajednički upodobili i na najbolji način

Sjednica Koordinacionog tijela Centralne banke

Na Ekonomskom i finansijskom dijalogu EU sa zemljama kandidatima, koji će biti održan 14. maja, na poziv komesara za ekonomiju Evropske unije Paola Đentilonija, učestvovaće crnogorska delegacija koju će predvoditi

guvernerka Irena Radović. CBCG je 22. marta uputila Evropskoj komisiji na mišljenje nacrt aplikacije za proširenje geografskog područja SEPA na Crnu Goru. U očekivanju daljih smjernica, CBCG će nastaviti da radi na una-

pređenju internih kapaciteta, kao i na olakšavanju tranzicije banaka na SEPA platne šeme. Dodatno, CBCG intenzivno sarađuje sa Svjetskom bankom i Bankom Italije na pripremi za implementaciju sistema instant plaćanja. r.e.

pomogli sjevernim opštinama, a istovremeno ne odmažući opštinama u srednjoj i južnoj regiji – poručio je Đukanović.

tivat

Ni u Opštini Tivat nijesu zadovoljni ovim rješenjem i procjenjuju da će prihodovati pola miliona manje od poreza na zarade zbog ustupanja dijela tog prihoda drugim opštinama.

- Opštine su se dugo borile da zadrže ovu vrstu prihoda u što većem postotku, ali smo ponovo učinili korak unazad i primijenili neke nove oblike starih rješenja, koja se nijesu pokazala dovoljno dobrim i efikasnim. Ovo je oblast koja se mora bolje i svrsishodnije urediti – saopšteno je iz tivatske opštine. Smatraju da je u pripremu z akona bilo nužno uključiti Zajednicu opština, što, kako kažu nije bio slučaj“. -Ovo rješenje podsjeća na egalizacioni fond, koji je za cilj imao osnaživanje manje uspješnih opština. Suprotno očekivanom, smatramo da je ovakvim rješenjem uzrokovana njihova pasivizacija, dok su uspješne opštine destimulisane – kazali su je Pobjedi iz Opštine Tivat. Navedeno je da su građani Tivta redovne platiše poreza i da ta opština bilježi i najveću prosječnu zaradu u Crnoj Gori ,,ali su i troškovi života u Tivtu izuzetno visoki“. -Sve su ovo argumenti da što veći dio prihoda bude usmjeren na jačanje lokalne infrastrukture i da se tako građanima kroz ulaganja vrati dio koji će direktno uticati na povećanje kvaliteta života. U isto vrijeme Tivat značajno pomaže obrazovnim, zdravstvenim i drugim državnim institucijama u Tivtu. Jasno je da lokalne uprave mogu prepoznati gdje i na koji način usmjeriti finan-

1,46

sijsku podršku, čak i kada to nije njihova zakonska obaveza, ali je u tom trenutku realna potreba građana – naveli su iz Opštine Tivat. Iz Ministarstva finansija je saopšteno da su krajem prošle godine sa predstavnicima Zajednice opština razgovarali i o finansijskim posljedicama primjene Granskog kolektivnog ugovora za oblast uprave i pravosuđa i Granskog kolektivnog ugovora za stambeno komunalnu djelatnost. -Imajući u vidu slab fiskalni kapacitet opština sjevernog regiona, primjena tih propisa utiče na dalje pogoršanje njihove finansijske stabilnosti i fiskalne održivosti. U cilju pružanja pomoći opštinama sjevernog regiona u prevazilaženju finansijskih problema nastalih usljed usvajanja pomenutih granskih kolektivnih ugovora krajem 2023. godine usvojene su izmjene Zakona o finansiranju lokalne samouprave – rekli su iz Ministarstva. Tom se propisu usprotivio predsjednik države Jakov Milatović i početkom ove godine ga vratio parlamentu na ponovno odlučivanje, ali su ga poslanici ponovo usvojili 19. januara. Po procjeni ministra finansija Novice Vukovića, za godinu dana će se od poreskih obveznika južnog i središnjeg regiona stanovnicima sjevernog regiona, Tuzi i Zete povećati prihodi za deset miliona eura. S.PoPović

miliona eura uzeto je Podgorici, 73.200 Cetinju, Nikšiću 281.500, a Danilovgradu 61.250 eura

Centralna banka Crne Gore

Apelacioni sud ukinuo prvostepenu presudu po tužbi EPCG protiv Uniproma

Ponovo o naplati duga za struju

PODGORICA- Privredni sud će ponovo raspravljati o tužbenom zahtjevu Elektroprivrede (EPCG) protiv kompanija Veselina Pejovića - Uniproma i Uniprom-metala o dugu za struju, imajući u vidu da je Apelacioni sud ukinuo prvostepenu presudu.

Inicijalno su kompanije Pejovića obavezane da solidarno plate 5,3 miliona eura sa kamatom za struju koju je KAP potrošio tokom novembra i decembra 2021. godine, prije gašenja primarne proizvodnje, što je bio rezultat izostan-

DRI ponovo kontrolisala Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu

ka dogovora o cijeni struje za 2022. godinu. Iako je Uniprom tokom postupka, ne sporeći da taj iznos nije plaćen, nudio da se EPCG naplati iz rezervisanih emisionih kredita, EPCG to nije prihvatila. Ukazivali su da je vrijednost tih kredita skoro sedam miliona, dodajući da ne traže da EPCG sve preuzme, već samo dio kojim bi bio pokriven dug za struju. Iz EPCG su to okarakterisali kao pokušaj odugovlačenja spora ukazujući da Uniprom sve vrijeme izbjegava da plati taj dug. Rečeno je da je ustupanje bilo predviđeno ugovorom iz 2021.

godine te da je riječ o 307.000 kredita po cijeni od 22,8 eura te da se dio duga za struju ranije izmirivao na taj način. Na tome su iz Uniproma instistirali do kraja postupka, ali su iz EPCG navodili da dug Uniproma glasi na novčanu obavezu, a da je to predstavljalo sredstvo obezbjeđenja, a ne način ispunjenja ugovornih obaveza. Ipak, Apelacioni sud je bio stava da nije u potpunosti utvrđeno činjenično stanje, zbog čega je presuda ukinuta i postupak vraćen na početak. Ocijenjeno je da je sud propustio da sa dužnom pažnjom cijeni dio ugovora o kupoproda-

ji struje koji su Uniprom i EPCG potpisali u januaru 2021. godine te da u dijelu koji se odnosi na ustupanje potraživanja prema Fondu za zaštitu životne sredine u vezi sa emisionim kreditima, utvrdi da li su stranke zaključile ugovor o ustupanju radi obezbjeđenja ili radi izvršenja. -Odredbom čl. 5 ugovora o ustupanju potraživanja radi obezbjeđenja od 15.1.2021. godine, koju prvostepeni sud ne cijeni niti o istoj daje razloge, propisano da je prijemnik dužan da s pažnjom dobrog privrednika pristupi naplati ustupljenog potraživanja od Vlade i da tim iznosom podmiri, po redosljedu dospijeća, svoje potraživanje koje ima prema ustupiocu po osnovu ugovora o kupoprodaji – ukazuju iz Apelacionog suda. Kako se Privredni sud time nije bavio, ukazuju iz Apelacionog, nijesu utvrđene odlučne činjenice za presuđenje odnosno da li su EPCG i Uniprom ugovorili ustupanje potraživanja radi obezbjeđenja ili namirenja potraživanja EPCG iz ugovora o kupoprodaji električne energije. Time će se sudija morati baviti u ponovljenom postupku koji će biti sproveden. Osim toga, kako su ukazale sudije, problematično je i odbijanje prijedloga Uniproma da se ovaj postupak prekine dok se ne okonča drugi po njihovoj tužbi protiv EPCG zbog kršenja zakona u kom traže višemilionsku naknadu, jer za to nije pruženo valjano obrazloženje. Tom tužbom inicijalno je traženo 17,4 miliona eura za period od decembra 2021. do marta prošle godine, kao i naknada štete do kraja 2022. godine, do kada je, kako navode iz Uniproma, ugovor trebalo da bude na snazi. Ipak, naknadno su kazali da će iznos tužbenog zahtjeva precizirati nakon vještačenja. M.Lk.

Domaće tržište naftnih derivata

Benzin jeftiniji dva, dizel četiri centa

PODGORICA - Sve vrste

goriva jeftinije su dva do četiri centa, saopšteno je iz

Ministarstva energetike i rudarstva. Eurosuper 95 i 98 pojefitnili su po dva centa i u narednih 15 dana će koštati 1,62, odnosno 1,66 eura. Cijena eurodizela biće niža četiri centa i iznosiće 1,44 eura, a za isto toliko će pojeftiniti i lož ulje na 1,41 eura. Posljednje promjene cijena bile su 23. aprila, kada je benzin poskupio dva centa, a eurodizel pojeftinio cent. Naredni obračun biće obavljen 20. maja. R.E.

Rad inspekcija u vrijeme prvomajskih i uskršnjih praznika

Zatvorili 13 lokala

PODGORICA - Za vrijeme prvomajskih praznika tržišna inspekcija je zatvorila 13 lokala i izdala 20 prekršajnih naloga u iznosu od 12.000 eura. U Budvi je zatvoreno pet lokala, četiri u Baru, tri u Kotoru i jedan u Ulcinju, saopšteno je iz Uprave za inspekcijske poslove.

Naveli su da je inspekcija rada izvršila 53 kontrole, konstatovala 27 nepravilnosti, te izdala 33 prekršajna naloga u uku-

pnom iznosu od 29.200 eura i podnijela šest tužbi za prekršaj. Najveći broj nepravilnosti zabilježen je u Ulcinju. Tokom uskršnjih praznika, po julijanskom kalendaru, inspekcija rada je izvršila 35 nadzora, izdala 12 prekršajnih naloga u iznosu od 13.200 eura i podnijela osam prekršajnih zahtjeva. Turistička inspekcija je 1. maja konstatovala u pet slučajeva nepostojanje dozvole za rad, kada je riječ o prevozu turista Skadarskim jezerom. R.E.

PODGORICA – Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu je od jula prošle godine realizovao veći dio preporuka iz revizije za 2022. godinu, pa je od ukupno 25 preporuka ostalo još osam za koje im je dat dodatni rok do kraja oktobra. Državna revizorska institucija (DRI) je utvrdila da će Centar morati još da se pozabavi pitanjima koja se odnose na knjiženje obaveza, popis imovine, amortizaciju opreme, te interne procedure o korišćenju službenih vozila i reprezentacije. Inicijalno je DRI dala uslovno mišljenje na finansijski izvještaj Centra za 2022. godinu, dok je zbog kršenja brojnih propisa na pravilnost poslovanja dobili negativno mišljenje. M.Lk.

PODGORICA - Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji je objavio ovogodišnji izvještaj o Crnoj Gori, pozdravio je posvećenost fiskalnoj opreznosti u definisanim okvirima, odnosno 60 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i planove da se kreira i usvoji fiskalna strategija, te implementira nova srednjoročna strategija upravljanja dugom. Saglasni su da će održavanje nultog primarnog bilansa pomoći u održavanju duga ispod 60 odsto BDP-a - saopšteno je iz Ministarstva finansija.

MMF je, kako se dodaje, konstatovao da se prema projekcijama predviđa fiskalni deficit od ove godine, uz postepeni rast duga, usljed potreba za finansiranjem. -Taj će deficit biti prvenstveno odraz novih ulaganja u postojeće infrastrukturne projekte (škole, bolnice, vrtići, postrojenja za otpadne vode i vodosnabdijevanje), među kojima je najznačajnija izgradnja

Ministarstvo finansija o ovogodišnjem izvještaju IO MMF-a o Crnoj Gori

Učvrstiti dug na 60 odsto

preostalih dionica auto-puta - navodi se u saopštenju i ističe da Ministarstvo finansija, bez obzira na planirane razvojne projekte i godišnje pozajmice koje država obezbjeđuje dominantno zbog vraćanja starih dugovanja, upravlja odgovorno javnim dugom. -Izvršni odbor MMF-a je saglasan da će biti potrebne mjere prilagođavanja, da bi se dug učvrstio na 60 odsto BDP-a na srednji i dugi rok, u skladu sa važećim Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, čime se šalje snažan signal fiskalne odgovornosti - kazali su iz Ministarstva i istakli da MMF konstatuje da se fiskalna pozicija značajno poboljšala posljednjih godina, nakon što je javni dug, koji je

dostigao vrhunac od 107 posto BDP-a 2020. godine, pao na procijenjenih 61,5 odsto. Naglašavaju i da su vlasti u martu ove godine realizovale

emisiju obveznica po povoljnijim stopama u odnosu na osnovne projekcije MMF-a. -Izuzimajući nove šokove n a međunarodnom tržištu

cijene roba i značajnije povećanje plata, očekuje se da će se razlika između inflacije u Crnoj Gori i eurozoni, koja trenutno iznosi 1,7 procentnih poena, smanjivati - rekli su iz Ministarstva. MMF u preporukama, između ostalog, navodi da se ekonomska volatilnost zemlje može ublažiti diverzifikacijom ekonomije, posebno u proizvodnji obnovljive energije, održavanjem snažnih javnih finansija podržanih srednjoročnom fiskalnom strategijom, jačanjem nadzora nad bankarskim sistemom uz istovremeno snaženje okvira za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma i većim iskorišćavanjem potencijala žena u radnoj snazi. R.E.

m.

Prijedlogom zakona o šumama Vlada planira izmjenu koncepta gazdovanja i korišćenja šuma u državnoj svojini

Državna firma za sječu umjesto dosadašnjeg sistema koncesija

Nakon gotovo 20 godina primjene, koncesioni sistem je pokazao, u našim uslovima, brojne manjkavosti i, prema ocjeni ekologa, predstavnika civilnog sektora, ali i institucija, uticao na nazadovanje, degradaciju i narušavanje resursa. DRI je još 2018. predložila formiranje preduzeća koje bi bilo samoodrživo i ne bi se finansiralo iz budžeta

PODGORICA – Vlada Crne

Gore trebalo bi do 30. juna da donese odluku o osnivanju privrednog društva koje će ubuduće gazdovati šumama i baviti se, pored uzgoja i održavanja, sječom i prodajom drveta. To je navedeno u prijedlogu novog zakona o šumama koji je usvojen na sjednici Vlade 30. aprila, kojim se planira ukidanje sadašnjeg sistema korišćenja šuma putem dodjela koncesija. Zakon predviđa da šumom i šumskim zemljištem gazduje privredno društvo čiji je osnivač Vlada Crne Gore sa stopostotnim udjelom. Kako se prijedlogom razrađuje, gazdovanje šumama podrazumijeva pošumljavanje, podizanje novih šuma, uzgoj, zaštitu, sanaciju i očuvanje kao i korišćenje šuma. Korišćenje obuhvata sječu, izvoz, iznošenje i druge vidove transporta, zatim korišćenje drugih šumskih nedrvnih proizvoda kao i izgradnju i održavanje putne infrastrukture, promet i prodaju šumskih proizvoda kao i održavanje i unapređenje funkcija šuma. U suštini, riječ je o povratku na raniji koncept upravljanja i gazdovanja prije uvođenja koncesionog sistema koji je nakon gotovo 20 godina primjene pokazao, u našim uslovima, brojne manjkavosti i, prema ocjeni ekologa, pred-

PODGORICA – Nakon što su poslanici PES-a bili uzdržani na sjednicama odbora u vezi sa prijedlogom Demokrata da se izmjenom Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti naknada za novorođenčad poveća sa 900 na 1.000 eura uz progresivan rast do 2.500 eura za četvrto i svako naredno dijete, poslanik Vasilije Čarapić (PES) juče je podnio amandman kojim predlaže da se primjena odgodi za početak naredne godine.

Demokrate predlažu da se izmijenjeni zakon primjenjuje retroaktivno od 1. januara ove godine, dok Čarapić navodi da budući da je riječ o uvođenju nove mjere dugoročne politike iz oblasti socijalne i dječije zaštite koja nije predviđena tekućim budžetom, treba obezbijediti prelazni period

stavnika civilnog sektora, ali i institucija uticao na nazadovanje, degradaciju i narušavanje resursa. Zakonom je precizirana i srazmjernost uzgojnih radova i obima sječe, koji se podjednako odnosi i na privatne vlasnike i korisnika šume u državnoj svojini. Ti radovi se nalažu samim odobrenjem kojim se dozvoljava sječa, a korisniku šume u državnoj svojini osnovama gazdovanja šumama u skladu sa zakonom. Predviđa se da zakon o šumama stupi na snagu 1. januara 2025. godine dok će podzakonski akti za sprovođenje zakona biti donijeti u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu zakona. Uporedo, ostavlja se period za usvajanje planskih dokumenta i strateški razvoj šumarstva.

PREPORUKE DRI

Da koncesiona politika nije zaživjela kako treba, ukazala je još prije šest godina Državna revizorska insitucija. Zbog evidentiranih slabosti koje ograničavaju efikasnost sistema obračuna i naplate prihoda od korišćenja šuma po koncesionom sistemu, još 2018. godine DRI je usvojila niz preporuka upućenih tadašnjem Ministarstvu poljoprivrede od kojih je ključna bila upravo - promjena koncepta gazdovanja.

Kako je Pobjedi potvrdio senator DRI Branislav Radulović, u okviru tadašnjih preporuka Ministarstvu poljoprivrede preporučeno je da predloži model reorganizacije sistema gazdovanja šumama i da razmotri potrebu odvajanja poslova upravljanja šumama (organ državne uprave) i poslova gazdovanja državnim šumama na način da bi se formirao poseban privredni subjekat. – Preporučen je novi koncept finansiranja sektora šumarstva, na način što bi se od strane privrednog društva preuzela obaveza finansiranja poslova od javnog interesa u gazdovanju šumama po osnovu ostvarenih prihoda tog privrednog društva, uz uslov redefinisanja finansijske podrške lokalnim samoupravama – kazao je Radulović Pobjedi.

To bi, prema njegovim riječima, značilo formiranje samoodrživog privrednog društva koje ne bi, kao sada Uprava za gazdovanje šumama i lovištima, bilo dotirano iz budžeta. Za finansiranje rada Uprave za šume je tokom prethodne dvije godine iz budžeta opredijeljeno približno 11,6 miliona eura.

Tako je, prema dostupnim podacima, u 2023. godini taj iznos bio 5,95 miliona eura, a u ovoj 6,67 miliona.

Radulović je podsjetio da su, što je pokazala revizija iz 2017. godine, manjak kapaciteta

Uprave za šume, nedovoljno ulaganje u šumsku infrastrukturu, uzgoj i zaštitu šuma, za posljedicu imali da Crna Gora gubi značajne prihode od korišćenja šuma. Revizijom su evidentirane slabosti koje ograničavaju efikasnost sistema obračuna i naplate prihoda od korišćenja šuma i shodno navedenom.

SANACIJA PROBLEM

Kako je Pobjeda pisala, u praksi je sistem gazdovanja pokazao slabosti prilikom realizacije redovne i naročito sanitarne sječe. Efikasnost primjene sanitarnih mjera razvlačile su se od godine do godine, od tendera do tendera, a često su doznačena stabla tavorila u šumi po nekoliko sezona što je uticalo na progresiju obolijevanja šuma i ekspanziju potkornjaka, dok se uporedo redovna sječa odvijala bez problema.

Samo u pojedinim područnim jedinicama Uprave za šume na osnovu rješenja šumarske inspekcije doznačeno je po više hiljada kubika sanitara koje do danas nijesu realizovane. Kako je ranije Pobjedi saopštio diplomirani inženjer šumarstva u penziji Blažo Jokanović, najavljeno formiranje privrednog društva zaduženog za upravljanje i gazdovanje šumama umjesto sadašnje Uprave, ne znači da će se stvari promijeniti, ako mu se ne dodijele nadležnosti „koje mu po prirodi posla pripadaju i ne naprave ključne promjene u organizaciji budućeg privrednog društva“. – U prilog tome govori činjenica da i sam koncesioni sistem ne bi bio kontradiktoran, da je primjenjivano sve što je na papiru bilo zacrtano i predviđeno. Ovako, u disperziji ovlašćenja i uz odsustvo strateškog planiranja i praćenja stanja,

pretvorio se u svoju suprotnost – kazao je Jokanović. On je ranije upravo bio načelnik Direkcije za monitoring u šumarstvu i lovstvu u okviru Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Navodi da taj sektor nikada, nažalost, i pored brojnih inicijativa, do sada nije prerastao u agenciju koja bi nezavisno radila monitoring i pružala prave podatke o stanju šuma kod nas, bez obzira u čijem se vlasništvu nalazile. – Takvo bi tijelo pratilo sve aktivnosti koje se odvijaju u šumarstvu i lovstvu. Umjesto toga, monitoring i sada postoji, ali je za njega donedavno bio zadužen samo jedan čovjek. To potvrđuje da država tome ni ranije, a ni sada nije posvetila adekvatnu pažnju, iako je bilo i spremnosti naših evropskih partnera da nas podrže u tome – kazao je tada Jokanović. Igor PERIĆ

Poslanici raspravljali o prijedlogu Demokrata o povećanju naknada za novorođenčad

za njenu primjenu i pripremu prihodne strane budžeta kojom će se finansirati naknade za novorođenčad. Poslanik Demokrata Momčilo Leković juče je u parlamentu tvrdio da za uvećane nakande za novorođenčad već ima novca, te da je godišnje potrebno dodatnih 2,5 miliona eura. No, u obrazloženju prijedloga izmjena zakona, koji su u skupštinsku proceduru stavile njegove partijske kolege, navodi se da je za 2024. godinu za isplatu tih naknada neophodno obezbijediti dodatna sredstva u iznosu od 3,5 miliona eura.

Osim toga, Odbor za ekonomiju, finansije i budžet obavijestio je mišljenjem od 26. aprila matični Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje da Vlada nije dostavila mišljenje na prijedlog zakona, pa nije bio u mogućnosti precizno utvrditi koliki je njegov fiskalni efekat na budžet države. Poslanici Demokratske partije socijalista saopštili su da generalno podržavaju ovakve inicijative, ali su pozvali Vladu da stvori pretpostavke za punjenje budžeta. Nikola Rakočević je kazao da će bez održivog finansiranja rashoda koje nameću, ovo biti samo još jed-

na omča oko vrata građanima. Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša je ocijenio da svaka promjena koja nema sistemsko utemeljenje, kad-tad dođe na naplatu. On smatra da ovo pitanje ne bi trebalo da se nađe u ovom zakonu jer je on predviđen za socijalno ugrožene, ali ne i za sve građane. Mugoša je ukazao da je neophodan novi zakon, jer je postojeći iz 2013. mijenjan 13 puta, a praksa je pokazala njegove brojne manjkavosti. On smatra da se na ovaj način neće promijeniti socijalna karta ako se nekom iz bogate porodice da isto kao i onima iz siromaš-

ne. Ovo zakonsko rješenje bi, kako ocjenjuje, u praksi stvorilo značajne probleme, ali je i diskriminatorno to što je predviđen različiti iznos naknade u zavisnosti od redosljeda rođenja. Mirsad Nurković iz Bošnjačke stranke ukazao je da je inicijalno u prijedlogu izmjena zakona rečeno da će povećanje naknada koštati 3,5 miliona, da bi se na odboru pominjala cifra od tri miliona, a juče u raspravi 2,5 miliona eura. To, kako je ocijenio, govori da se ova problematika nije precizno razmatrala, te da se stav Vlade, iako nije dala zva-

nično mišljenje, može naslutiti imajući u vidu Čarapićev amandman u vezi sa odgađanjem primjene. Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić smatra da je svaki zakon u posljednjih par godina donijet bez kvalitetne ekonomske analize. – Ekonomija populizma će dovesti do kraha crnogorsku ekonomiju. Volio bih da ovo zakonsko rješenje zaživi i bude održivo. Međutim, da bi bilo održivo moramo napraviti održivi ekonomski sistem. Iz tog razloga smatram da treba donijeti setove drugih mjera koje će omogućiti da naša djeca dobijaju ove naknade, da imamo pozitivan prirodni priraštaj i porast nataliteta. Ali, način na koji se dolazi do toga je poguban za crnogorsku ekonomiju – kazao je Anđušić M. Lk / D. M.

Koncesiona politika nije zaživjela kako treba

PODGORICA - Izvještaj Fridom hausa ,,Nacije u tranziciji“ za 2023. godinu, koji je objavljen prekjuče, Crnu Goru i dalje karakteriše kao tranzicioni hibridni režim. Kao i 2022. godine, Crna Gora ima 46 od 100 poena, s tim da je zabilježen pad kod ocjene lokalne demokratske uprave koji je bio 4,25 a sada je 4,00. Niža je i ocjena demokratije - sa 3,79 je smanjena na 3,75. U izvještaju je pojašnjeno da se pad dogodio zbog politizacije i lošeg funkcionisanja brojnih opština, a izazovi u 2023. uključuju opstrukcije izbora i sjednica lokalnih skupština, nedostatak miroljubive rotacije vlasti i nestabilne finansije.

Izvještaj za Crnu Goru potpisuju Milena Muk i Marko Sošić

Pored brojnih političkih turbulencija, formiranja i funkcionisanja nove i prethodne vlade D ritana Abazovića, izvještaj Fridom hausa se detaljno bavi i problemima slobode medija, civilnog društva i pravosuđa.

Autori u sižeu navode da je parlament jedva funkcionisao do kraja oktobra, kada je formirana nova vlada, zbog dugotrajne političke i ustavne krize, te da je vlada u odlasku (premijera Dritana Abazovića, op. aut.) od marta do oktobra vladala bez funkcionalne Skupštine.

SKANDALI I

NEPOZNANICE

– S novom vladom na vlasti samo dva mjeseca krajem 2023, njena putanja se još uvijek konsolidovala. Ipak, prvi znaci postizanja konsenzusa vidljivi su u novembru kada je nova vlada konačno postigla dogovor o imenovanju sedmog sudije Ustavnog suda, te u decembru kada je sproveden dugo čekani popis stanovništva. Posljednje je bilo sporno pitanje u Crnoj Gori s obzirom na izražene etničke podjele u zemlji – navodi se u izvještaju. Zabilježeno je da je Spajićeva manjinska vlada okupila kvalifikovanu parlamentarnu većinu potrebnu za imenovanje tri člana Sudskog savjeta, te da je svaki od njih imenovan sa 65 odsto ili više glasova poslanika.

Navode i da je Spajićeva vlada preuzela vlast, između ostalog i zbog obećanja još jedne sveobuhvatne reforme, nazvane ,,Evropa sad 2“, kojom bi se dodatno povećale plate i podigle minimalne penzije. Istaknuto

Izvještaj Fridom hausa za 2023. godinu „Nacije u tranziciji“ Crnu Goru i dalje definiše kao detaljno se bavi problemima slobode medija, NVO i imenovanjima direktora medija,

Zabilježeni pritisci na civilni sektor i problematični izbori direktora javnih medija

je i da su drugi aspekti tog obećanog programa ostali nedovoljno razrađeni.

Izvještaj je zabilježio i skandal sa kopanjem tunela do zgrade Višeg suda u Podgorici, kada je provaljeno u depo za čuvanje dokaza.

– Osnovno državno tužilaštvo otvorilo je istragu o ovom slučaju i uhapšeno je nekoliko osoba. Međutim, organizator ovog skupog napora ostaje nepoznat. Slučaj je bacio negativno svjetlo na sigurnosne standarde sudskih dokaza, te šire na kapacitete ključnih pravosudnih institucija – napominje se u izvještaju.

NEZAKONITOSTI

ABAZOVIĆEVE VLADE

Problematizovano je i curenje u medije transkripata razgovora pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, koji ukazuju na veliku infiltraciju u državne strukture. Takođe, zabilježeno je i da je u martu prošle godine prethodna vlada na čelu sa Abazovićem smijenila direktora policije Zorana Brđanina bez jasne osnove. Abazović je, podsjeća se, u javnosti otvoreno tvrdio da je do te odluke došlo zbog Brđaninove potencijalne povezanosti sa organizovanim kriminalom. Krajem 2023. godine Brđanin je nastavio sa radom tokom mandata nove vlade na čelu sa Spajićem, nakon nekoliko presuda Upravnog suda da je njegova smjena bila nezakonita.

U izvještaju, koji je zaključen krajem prošle godine, se navodi da je bilo nejasno hoće li nova vlada ili poslanici koristiti neke druge zakonske osnove za prekid njegovog mandata, zbog kontroverzi oko Brđanina.

Ta neizvjesnost je ipak zaključena u martu ove godine, ka-

Navodi se da je, uprkos odluci suda, Savjet RTCG u junu ponovo imenovao Raonića, naišavši na oštre kritike civilnog društva, kao i Marijane CamovićVeličković, potpredsjednice Savjeta koja predstavlja medijsku zajednicu. Istaknuto je da je ona takođe kritikovala Savjet zbog lošeg nadzora i prevelikih plata direktora, koja je uključivala i platu generalnog direktora i naknade, uprkos nedostatku detaljnog uvida u njegovu efikasnost

da je Vlada nakon maratonske sjednice i javnih prepucavanja ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i premijera Spajića, postavila za direktora Aleksandra Radovića, i to na prijedlog premijera što je suprotno zakonu. Direktora policije predlaže ministar unutrašnjih poslova, tako da je i ovaj izbor postao sporan.

Izvještaj koji tretira događaje u 2023. godini naglašava da je slučaj smjene Brđanina razotkrio štetne učinke ignorisanja nadzornih funkcija poslanika i skupštinskih odbora.

Srednja ocjena za pravosuđe

Pravosudni okvir i nezavisnost pravosuđa dobili su srednju ocjenu 3,25, od mogućih 7,00. Navodi se da, budući da je parlament bio u zastoju veći dio godine, Crna Gora nije krenula naprijed sa sveobuhvatnom reformom pravosuđa.

Pored imenovanja sudija Ustavnog suda i članova Sudskog savjeta, navedeno je i nezakonito imenovanje v. d. VDT-a. – Tužilački savjet je nezakonito imenovao novog vršitelja dužnosti vrhovnog državnog tužioca iz svojih redova nakon što je pret-

hodnom istekao mandat u februaru. Odluci su se usprotivili predstavnici civilnog društva, Ministarstva pravde i Evropske komisije. Ipak, ista sumnjivo imenovana tužiteljka je u avgustu ponovo imenovana na još jedan šestomjesečni mandat u svojstvu

– Iako su Zakonom o unutrašnjim poslovima dobili moćne mehanizme koji mogu rezultirati smjenom direktora policije, poslanici nijesu uspjeli da raspravljaju o nekoliko izvještaja direktora policije o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije – piše u izvještaju Fridom hausa.

CIVILNO DRUŠTVO

POD PRITISKOM

VLASTI

Civilno društvo je ocijenjeno sa 5,25 od mogućih 7.00. – Civilno društvo, iako živo,

v. d. – piše u izvještaju o izboru Tatjane Begović koja je neposredno pred imenovanje za v. d. VDT dala ostavku na članstvo, da bi nakon desetak minuta bila izabrana u februaru, pa joj je ponovo u avgustu produžen polugodišnji mandat.

Zabilježen je i protest organizacija za ženska prava zbog presude Višeg suda kojom je utvrđeno da je smrt trudne Romkinje nakon što ju je brutalno pretukao suprug - porodično nasilje, a ne ubistvo, što je dovelo do blaže prvostepene zatvorske kazne.

i dalje se suočava s nedostacima, narušenim odgođenim finansiranjem i štetnim narativima koje promovišu ključni nositelji moći – pišu autori izvještaja. Navedeno je da tokom 2023. godine nijesu uvedene veće promjene u pravnim i strateškim okvirima koji uređuju okruženje za civilno društvo. Istaknuto je da su ministarstva ponovno kasnila sa sprovođenjem konkursa za NVO za pravovremeno dobijanje finansijskih sredstava, pokazujući kontinuirani nedostatak kapaciteta za poštovanje zakonskih uslova. Napominje se i da su u avgustu mediji objavili da je Ministarstvo rada i socijalnog staranja nastavilo da nekoliko godina zaredom dodjeljuje sredstva nevladinom udruženju čiji je čelnik osuđen za nasilničko kazneno djelo. – Ovaj slučaj pokazao je nedostatak odgovarajućih zaštitnih mjera u licenciranju nevladinih udruženja, pružanju socijalnih usluga, te u dodjeli javnih sredstava projektima nevladinih organizacija – piše u izvještaju. Pobjeda je tokom prošle godine objavila nekoliko tekstova o skloništu za žrtve trgovine ljudima kojim je upravljao Mitar Radonjić, koji je u dva slučaja pravosnažno osuđen za nasilničko ponašanje, iznudu i otmicu, ali mu je i pored toga država obezbijedila da upravlja skloništem, uz finansijsku pomoć od preko 100.000 eura. Zbog toga je i na skupštinskom odboru pokrenuta problematika davanja licenci i provjeri

kao hibridni režim, policije i v. d. VDT

civilni izbori

Uticaj SPC na politička i društvena pitanja

zatvorenoj sjednici imenovao novog vršitelja dužnosti direktora.

U toku ocjenjivanje testova koje su radili polumaturanti i maturanti u sklopu eksterne provjere znanja

lica koja će se baviti ugroženim kategorijama. Fridom haus ističe i da su premijer u odlasku Abazović i njegov ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić često kritikovali rad civilnog društva. - Abazović je u autorskom tekstu iz juna naveo da mafiju u Crnoj Gori štite, između ostalih, i neke nevladine organizacije, iako nije imenovao organizacije koje su navodno prekršile, niti je potkrijepio svoje tvrdnje. Adžić je u televizijskoj emisiji u aprilu rekao da ,,nevladine organizacije podrivaju institucije s ciljem dobijanja podrške“. Ukratko, najviši državni funkcioneri takvim su izjavama pokušali da prikažu neke nevladine organizacije kao oportuniste koji traže podršku, negativno utičući na cjelokupno okruženje za civilno društvo i povjerenje između Vlade i nevladinih organizacija - piše u izvještaju.

PROTESTI

Zabilježeni su i protesti raznih sindikata i sporadični ustupci Vlade koji su se nastavili tokom 2023. godine, kao što je krajem decembra bio protest prosvjetnih radnika koji su protestovali zbog odluke nove vlade da im ne poveća plate uprkos ugovoru koji su potpisali sa prethodnom. Taj protest upozorenja se kasnije u februaru pretvorio u trodnevni štrajk prosvjetnih radnika, nakon čega su im plate povećane. Ipak, Ministartvo prosvjete je tužilo Sindikat prosvjete zbog nezakonito organizovanog štrajka, što je potvrđeno prvostepenom presudom na koju su sindikalci uložili žalbu. Osim ovih, u izvještaju se navodi da su u Crnoj Gori održani i politički protesti, a naveden je onaj zbog odluke o imenovanju Andrije Mandića za predsjednika parlamenta krajem oktobra, kao i protest kojim se tražio bojkot popisa stanovništva. Navedeno je i da je LGBT+ Parada ponosa održana u Podgorici u mirnoj atmosferi, bez prijavljenih incidenata. U ovom segmentu izvještaja se našlo mjesta i za odluku lokalnih vlasi u Budvi koje su naredile uklanjanje javne izložbe o političkim zatvorenicima u Rusiji pod nazivom „Lica ruskog otpora“ sa jedne od centralnih gradskih lokacija, bez

Autori izvještaja su istakli i da je Srpska pravoslavna crkva (SPC) nastavila da igra značajnu ulogu u političkom životu, te da su patrijarh i sveštenstvo komentarisali društvena i politička događanja u zemlji. – Uoči popisa, na primjer, patrijarh Porfirije pozvao je okupljene građane na svečanosti u Podgorici da se izjasne kao pripadnici srpskog naroda i vjernici SPC koji govore srpski jezik. Ovaj potez kritikovan je kao direktno miješanje u kampanju popisa stanovništva, koji u Crnoj Gori ima poseban značaj zbog multietničkog stanovništva zemlje i tekućih sporova oko identiteta - navodi se u ovom dokumentu Fridom hausa.

pravne osnove i uprkos činjenici da su organizatori slijedili proceduru i prethodno obavijestili policiju o planiranom događaju.

– Ovaj slučaj se istakao kao kršenje slobode okupljanja, koja se inače uveliko poštuje i praktikuje– navode autori izvještaja.

SLOBODA MEDIJA

Kada je riječ o slobodi medija, data je ocjena 3,25. Zabilježeno je da je crnogorska vlada usvojila prvu Medijsku strategiju zemlje u oktobru, nakon dugotrajnog procesa. – Ipak, usvajanje ključnih medijskih zakona još uvijek je u toku, 2023. nije bilo opipljivih rezultata medijskih reformi. Generalno, crnogorska medijska scena ostala je veoma polarizovana i nije postignut napredak u jačanju samoregulacije medija kako bi se savladale podjele unutar medijske zajednice - piše u izvještaju. Autori su se osvrnuli i na činjenicu da je Viši sud u maju pravosnažno potvrdio da je imenovanje Borisa Raonića, generalnog direktora nacionalnog javnog servisa RTCG 2021. godine, bilo nezakonito. Navodi se da je uprkos odluci suda, Savjet RTCG u junu ponovo imenovao Raonića, naišavši na oštre kritike civilnog društva, kao i Marijane Camović-Veličković, potpredsjednice Savjeta koja predstavlja medijsku zajednicu. Istaknuto je da je ona takođe kritikovala Savjet zbog lošeg nadzora i prevelikih plata direktora, koja je uključivala i platu generalnog direktora i naknade, uprkos nedostatku detaljnog uvida u njegovu efikasnost.

Problematizovan je i rad Savjeta Gradske televizije u Podgorici, koji je u decembru na

– Dragana Šćepanović, novinarka dnevnih novina Vijesti, tokom cijele godine bila je blaćena od portala Aktuelno u vlasništvu Zorana Ćoća Bećirovića, kontroverznog biznismena i vlasnika skijališta u Kolašinu. Uz tekstove koji su se usmjeravali na novinarku, portal je pokrenuo i peticiju protiv njenog izvještavanja o navodnom tjeranju investitora, a od nekoliko je osoba dobila sugestije da prestane da piše o kontroverznim temama, što je ona protumačila kao prijetnje – navodi se u izvještaju. Fridom haus je notirao i podatke regionalne mreže novinarskih udruženja i sindikata SafeJournalist Network koji su tokom 2023. godine zabilježili ukupno 16 verbalnih i onlajn prijetnji novinarima, uključujući prijetnje smrću novinarima Nikoli Milosaviću Aleksiću, Danici Nikolić i Zoranu Lekoviću Istaknuto je i da je istraga o ubistvu Duška Jovanovića, glavnog urednika opozicione novine Dan, 2004. godine još u toku te da je Vlada u julu zatražila od FBI pomoć u istrazi slučaja i dobila pozitivan odgovor, no pomaka u slučaju nije bilo. U oktobru je, zabilježio je Fridom haus, Više tužilaštvo zatražilo pokretanje prekršajnog postupka protiv Bobana Batrićevića, aktiviste i profesora, zbog kolumne u kojoj je kritikovao narative mržnje koje je, kako je rekao, širila Srpska pravoslavna crkva i neki njeni sveštenici.

– Tužilaštvo se u svojoj odluci pozvalo na odredbe Zakona o javnom redu i miru koje zabranjuju vrijeđanje na temelju nacionalne, rasne ili vjerske pripadnosti. Odluka je ocijenjena kao kršenje slobode govora i proizvoljno selektivna, posebno u kontekstu govora mržnje koji se neprestano ogleda u onlajn medijima i na društvenim mrežama. Kao odgovor, 22 nevladine organizacije su krajem decembra uputile apel Vrhovnom državnom tužilaštvu da ispita odluku tužitelja koji je naložio pokretanje prekršajnog postupka, tvrdeći da slučaj predstavlja praktično vraćanje kaznenog djela ,,verbalnog delikta“ u Crnu Goru i time prijeti slobodi izražavanja neprimjereno, posebno u zemlji koja je članica Savjeta Evrope i koja želi da postane članica EU – piše u izvještaju. Kako suđenje nije počelo do kraja 2023. godine, izvještaj ga nije zabilježio. Prvo suđenje je održano 21. januara uz veliki broj aktivista koji su se okupili ispred Suda za prekršaje u Podgorici. Dan uoči zakazanog drugog ročišta, 24. marta je tužilaštvo odustalo od gonjenja Batrićevića. VDT je naložilo tužiteljki Šišević, koja je prvobitno zaključila da nema krivičnog djela u kolumnama, ali da ima mjesta za prekršajni postupak – da promijeni mišljenje.

J. MARTINOVIĆ

Nikad lakši zadaci iz matematike, detektori spriječili prepisivače

PODGORICA – Test iz eksterne provjere znanja iz matematike za đake devetog razreda, odnosno polumaturante, nikada nije bio lakši i svako ga je mogao uraditi za prelaznu ocjenu. Nijedan zadatak nije spadao u kategoriju teških, rekla je za Pobjedu profesorica matematike Danijela Jovanović, članica Udruženja nastavnika matematike Crne Gore. Iz Ispitnog centra su nam kazali da preliminarni rezultati eksternog testiranja još nijesu poznati, te da je u toku postupak ocjenjivanja. Očekuju se rezultati, kako kažu, krajem maja. Profesorica Jovanović ističe da i njene kolege koje predaju maternji jezik, takođe, komentarišu da je test bio pristupačan i pitak.

BEz NEPRAVILNOSTI

– Zbog korona godina su učenike podvrgli manjim zahtjevima. Vrlo je korektan. Nijedan zadatak za deveti razred nije spadao u kategoriju teških, da se boduje sa tri boda. Na primjer, bio je zadatak –pronaći razliku brojeva - 4 i 12. Onda, pravilan četvorougao je pravougaonik, romb ili kvadrat. Pravilan znači da mu je sve jednako, dakle, kvadrat. Navodim neke primjere i praktično se sve kretalo na tom nivou, nešto laganijih zadataka – rekla je Jovanović. Iz Ispitnog centra kažu Pobjedi da su izuzetno zadovoljni načinom kako je organizovan i realizovan maturski i stručni ispit iz Crnogorskog - srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti i Albanskog jezika i književnosti. Strogo poštovanje pravila su, dodaju oni, omogućili izmjene i dopune pravilnika koji regulišu ovu oblast. Kao što je javnosti poznato, učenici su pri ulasku u školu provjeravani detektorom čime smo omogućili sprečavanje zloupotrebe mobilnih telefona kojih je bilo najviše prethodnih godina. – Nepravilnosti kojih je najviše bilo odnose se na to da su učenici pokušali da unesu mobilne telefone u ispitni prostor. Naglašavam da je u pitanju pokušaj, jer nijesu uspjeli da ih unesu zahvaljujući detektorima. Pokušali su da umotavaju telefone u aluminijske folije, kutije, kape i slično, ali su na ulazu u školu detektorom provjereni i iste su ostavljali prije početka ispita – rekli su oni. Upitani da li su, možda, zabilježeni slučajevi kršenja propisa nastavnika - ako jesu, u kojem broju, o čemu se radi i jesu li sankcionisani, odgovaraju kratko da sve nepravilnosti drugog tipa koje su uočene

u toku realizacije ispita, a na osnovu izvještaja supervizora, procesuirane su u skladu sa pravilnicima. Naredne sedmice u srijedu, 15. maja, održaće se maturski/stručni ispit iz prvog stranog jezika, potom 24. maja iz Matematike i 6. juna iz predmeta po izboru učenika, odnosno stručne teorije. – Vjerujem da smo svi pokazali nivo zrelosti koji nam dolikuje i da ćemo na ispit dolaziti samo sa znanjem – kazali su iz Ispitnog centra.

Iz Ministarstva i Ispitnog centra do sada su u više navrata najavljivali da polumaturanti i maturanti od ove godine neće moći da prokrijumčare mobilne telefone ili druge elektronske uređaje u škole, odnosno učionice u kojima će polagati testove, jer su obezbijedili detektore.

STROžA kONTROLA

Pravilnicima je i ranije bilo definisano da je učenicima zabranjeno korišćenje mobilnih telefona tokom eksterne provjere znanja, ali su učenici, ipak, uspijevali da ih unesu u učionice i koriste i pored toga što su administratori kontrolisali ispitni proces.

O kršenju svih mogućih pravila, i od strane uprave škole, administratora, učenika, i na kraju i samog Ministarstva prosvjete svjedoče i dva prošlogodišnja skandala sa polaganja polumaturskog ispita iz matematike i maturskog iz CSBH jezika i književnosti, koja su završila u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Testovi iz matematike za osnovnu školu su poslati preko Vajber grupe dva sata prije nego što je ispit počeo, što upućuje na odgovorna lica osnovne škole, za koju je utvrđeno da se nalazi u Beranama. Polumatursko testiranje je odloženo, nakon što je Ispitni centar dobio informaciju da su testovi procurili sa vrha. Drugi slučaj se desio na maturskoj provjeri znanja, kada su učenici masovno prepisivali na testu iz CSBH jezika i književnosti – njih više od 500. Oni su to kasnije i priznali, kada su

Iz Ispitnog centra su Pobjedi, na pitanje da li su, možda, zabilježeni slučajevi kršenja propisa od strane nastavnika, i ako jesu o čemu se radi i jesu li sankcionisani, odgovorili kratko da su sve nepravilnosti drugog tipa koje su uočene u toku realizacije ispita, a na osnovu izvještaja supervizora, procesuirane u skladu sa pravilnicima

došli u Ispitni centar da se žale što su im ocjenjivači upisali nule, a oni očekivali petice. Tadašnji ministar prosvjete Miomir Vojinović je popustio pred političkim i roditeljskim pritiscima, formirao novu komisiju i ocjenjivače, koji su tim đacima dali visoke ocjene, čak i petice, na isti prepisivani rad. Nakon toga SDT je formiralo predmet, koji, takođe, nije riješen, a nova generacija polaže ispite.

Ministarstvo i Ispitni centar su nedavno saopštili da je novim Pravilnikom za učenike srednjih škola precizirano da se u učionici nalaze dva test-administratora, od kojih je jedan iz druge škole, kao i obavezno prisustvo supervizora koji može da pristupi ispitnom prostoru. Pravilnicima su definisane sankcije za učenike koji naprave prekršaj (pokušaju da prepišu, ometaju rad, koriste mobilne telefone). Sankcije idu od usmene opomene pa do udaljavanja sa testa, pri čemu udaljavanje podrazumijeva i nedovoljnu ocjenu na testu. Od ove godine izmjenom Pravilnika test-administratori potpisuju ugovor sa Ispitnim centrom o tajnosti podataka, a definisana je i njihova obaveza za zakonitost sprovođenja ispita u ispitnoj prostoriji. Eksterna provjera znanja ove godine biće organizovana u 163 osnovne, kao i u 55 srednjih škola. N. ĐURĐEVAC

gimnazija slobodan škerović

Učenici nijesu mogli da unesu mobilne telefone

ISTRAGA ILI MALTRETIRANJE: Umjesto ispitivanja djelovanja kriminalne organizacije, finansijske istrage više sati procjenjivali imovinu Milivoja Katnića u Grbama i porodičnom

Po nalogu tužioca Šoškića premjeravali kuću, brojali trešnje i ,,kućice“ krtole...

Promjenom fokusa i insistiranjem na finansijskoj istrazi tužilac Šoškić i Specijalno državno tužilaštvo proširuju spisak svjedoka na koje, navodno, Milivoje Katnić može uticati, čime se stvaraju uslovi da, i nakon određenih 30 dana, bude zadržan i dalje u pritvoru. Za čovjeka koji štrajkuje glađu, već 25 dana, koji je od poneđeljka počeo da štrajkuje i žeđu, to bi moglo da bude kao – presuda na smrt u pritvoru

PODGORICA – Puna 24 dana od hapšenja i pritvaranja Milivoja Katnića, težište istrage koju vodi specijalni državni tužilac Miloš Šoškić se, umjesto prikupljanja dokaza o kriminalnom udruživanju, prebacilo na dokazivanje navodnih finansijskih nezakonitosti. To pokazuje jučerašnja akcija pripadnika SPO i angažovanje tri vještaka prilikom obilaska posjeda Milivoja Katnića u Grbama te porodičnog imanja Katnića na Bajramovici.

PREMJERAVANJE I

PREBROJAVANJE

Prema informacijama Pobjede, specijalni tužilac Šoškić je

Juče ujutro, nešto poslije deset sati, dva policijska kombija - u jednom je bio bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, praćen policajcima iz UIKS-a, a u drugom su bila smještena tri angažovana vještaka – u pratnji dva automobila sa civilnim oznakama u kojima su bili pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja obišli su porodično imanje Katnića u Bajramovici. Nakon jednosatnog zadržavanja, kolona je krenula u pravcu Novog Sela, u blizini Danilovgrada, da bi obišli i pretraživali Katnićevo imanje u Grbama, gdje je on i uglavnom živio tokom posljednje dvije godine.

angažovao tri vještaka – agronoma, arhitektu i građevinskog inžinjera (imena poznata redakciji) da naprave, svaki iz svoje oblasti, procjenu finansijskih ulaganja u imanje koje je vlasništvo Milivoja Katnića. Kompletnom postupku procjene prisustvovao je i sam

Milivoje Katnić, kojem je, nakon nekoliko uzaludnih pisama čelnicima SDT-a i Višeg suda, konačno omogućeno aktivno učešće u istrazi koja se vodi protiv njega.

Prema svjedočenjima očevidaca, Katnić je nakon 24 dana štrajka glađu vidljivo smr-

šao, porasla mu je sijeda brada, ali nije izgubio elan za razgovor sa vještacima koji su angažovani. Bilo je primjetno i da Katnić, za razliku od odnosa prema specijalnom tužiocu, ima vrlo korektnu komunikaciju sa vještacima, policajcima iz UIKS-a i pripadnicima SPO. Prema informacijama Pobjede, agronom je bio zadužen da procijeni koliko je bilo ulaganje Milivoja Katnića u voćnjak od oko stotinjak stabala u kojem preovladavaju trešnje, dok su dva vještaka građevinske struke trebalo da procijene vrijednost objekata na imanju, jednospratne kuće i zidane kućice pored.

Sudeći po prvim javnim reakcijama, teško da se Katnićeva kuća iz osamdesetih godina prošlog vijeka i sređeno imanje u Grbama može kvalifikovati kao – impozantna imovina stečena nelegalnim novcem.

ČUDNA PROMJENA FOKUSA?

Jučerašnja dešavanja otkrivaju detalje koji ukazuju da je Specijalno tužilaštvo fokus

pažnje usmjerilo na finansijsku istragu. Pobjeda je u serijalu tekstova, počev od 14. aprila kada je Milivoje Katnić uhapšen, istog dana kada i nekadašnji policijski funkcioner Zoran Lazović , razotkrila brojne manjkavosti koje su zapisane u naredbi za sprovođenje istrage specijalnog tužioca Miloša Šoškića. Iako je naš list detaljno opisao u jučerašnjem broju istoriju konflikata između Miloša Šoškića i Milivoja Katnića iz vremena kada je Katnić bio prvi čovjek Specijalnog državnog tužilaštva, jasno je da je odluka o tužilačkom progonu donešena uz prethodni ,,amin“ glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića Upravo zbog toga je bilo i veliko iznenađenje pravnih stručnjaka kada su u javnost dospjele kvalifikacije kojima se opt užuje Milivoje Katnić za dva ključan djela – da je zloupotrijebio službeni položaj da bi sebi ili drugima pribavio nezakonitu korist i, još i gore, da je kao glavni specijalni tužilac, pristao da

Iz Vrhovnog državnog tužilaštva juče je saopšteno da Specijalno državno tužilaštvo nije dalo naredbu o psihijatrijskom vještačenju bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, niti da su ga, po njihovom zahtjevu, pregledali doktori medicine. Iako nijesu konkretno naveli da demantuju pisanje Pobjede, u saopštenju se jasno pokušavaju opovrgnuti navodi iz tekstova našeg lista. Pogotovo dvije informacije: da su dvojica ljekara ocijenili da je okrivljeni Katnić „nepomućene percepcije i sposoban za rasuđivanje“ pa je zato zatraženo i treće vještačenje; kao i tvrdnju Pobjede da je specijalni tuži-

lac Miloš Šoškić, time i Specijalno državno tužilaštvo, sve pokušalo da se Milivoje Katnić osujeti u saslušavanju svjedoka.

E, Vrhovno državno tužilaštvo sve to zvanično demantuje, tvrdeći da je riječ o - ,,kontinuiranim neistinitim medijskim navodima“ te da su ,,tokom istrage protiv M. K. ispoštovana njegova prava“. Možda bi se mogao razumjeti postupak Vrhovnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Milorad Marković, da njihove tvrdnje zaista predstavljaju razotkrivanje lažnih medijskih navoda.

Ali, nije tako! I sve to Pobjeda

može dokazati po stavkama. Prije svega o doktorima koji su vještačili psihofizičko stanje Milivoja Katnića: u pritvorskoj jedinici UIKS-a pregledao ga je - da li po zahtjevu SDT-a ili po službenom osjećaju profesionalne odgovornosti, manje je bitno - dežurni ljekar i to tri puta, vrlo detaljno u periodu od 14. do 30. aprila. A, kada je Katnić prebačen u Klinički centar u Podgorici, njegovo stanje je provjeravao poznati crnogorski neurolog. I zaključio da bi Katnić trebalo da provede izvjesno vrijeme na medicinskom tretmanu u Kliničkom centru, ,,zbog ogromne fizičke iscrpljenosti usljed štrajka glađu“. Osim neurologa, pregled Katnića obavila su još dva ljekara, specijaliste,

koji su takođe cijenili da je potrebno da se neko vrijeme Katnić liječi u bolnici. No, sam je Milivoje Katnić, prije bilo kakve odluke Specijalnog tužilaštva, odbio samu ideju da ostane u bolnici!

Iz nekog razloga, Vrhovno državno tužilaštvo - pokušavajući da demantuje Pobjedu – prećutkuje ove informacije. Ali i podmeće lažnu priču, nedostojnu jedne važne državne institucije: kako je SDT omogućilo odmah Katniću i da saslušava svjedoke i da pruži dopunski iskaz kod tužioca Miloša Šoškića?!

Istina je sasvim daleko od saopštenja VDT-a. Nakon dvostrukog odbijanja Katnićevog zahtjeva za izuzeće tužioca Miloša Šoškića,

postupajući tužilac je odluku Specijalnog državnog tužilaštva očito shvatio kao otvorenu podršku da – uskraćuje prava okrivljenom.

Upravo je odbijanje Katnića da prima ljekarsku terapiju za saniranje posljedica plućne embolije bilo motivisano uskraćivanjem njegovog prava da saslušava svjedoke. Kao i odbijanjem specijalnog tužioca Šoškića da na spisak svjedoka stavi i trojicu ljudi na Katnićev prijedlog – Dragana Radonjića, Milorada Žižića i Sašu Čađenovića!

Da je neko službeno lice iz VDT-a, prostom logikom obdareno, htjelo da, umjesto neistinitog demantovanja istina – sagleda činjenice ,,u slučaju Katnić“, morali bi da priznaju teško kršenje

procesnih, ali i ljudskih prava bivšeg glavnog specijalnog tužioca. Koji je - ne zaboravimonjihov dojučerašnji kolega. Kolegijalno baš.

Da je neko službeno lice iz VDT, pa bio i glavni čovjek Milorad Marković, makar ovlaš pogledalo/pogledao naredbu o sprovođenju istrage koju je napisao tužilac Šoškić, valjda bi se taj neko pravno znaven zapitao – može li da postoji kriminalna organizacija od dva člana? Koja, uz sve to, kao glavni cilj organizovanja ima – pomoć drugoj kriminalnoj organizaciji, istog vođe? Teško je kad se zapetljate u vlastite nedosljednosti. I onda se skreće sa pravog puta. Jer, da su željeli ljudi iz VDT da se drže istine, mogli

NovA „TAkTIkA“ SDT-A: Sa jučerašnjeg obilaska Katnićevog imanja u Grbama

Jučerašnja dešavanja otkrivaju da je specijalni tužilac Miloš Šoškić fokus pažnje usmjerio na finansijsku istragu, jer dosadašnje dokazivanje kriminalne organizacije kojoj je pripadao Katnić nije baš „slavno“ završeno

bude član organizacije čiji je šef njegov prijatelj Zoran Lazović i koja broji – samo dva člana?!

Nakon reakcije javnosti, pisma Crnogorskog helsinškog odbora (CHO) i građanskih aktivista, te protesta ispred zgrade Specijalnog tužilštva –fokus javnosti više nije bio na ,,nepodopštinama“ koje je navodno počinio Katnić, već na vrlo spornim postupcima specijalnog tužioca Šoškića i Specijalnog državnog tužilaštva. Kada je pismima iz pritvora Katnić do kraja razobličio kako mu se svjesno krše građanska prava i kada se SDT uplelo u vlastite propagandne projekcije plasirane preko režimskog koncerna Vijesti – počela su nezgodna pitanja i od međunarodnih prijatelja.

PaKLenI PLan U tom svjetlu bi promjena fokusa i insistiranje na finansijskoj istrazi moglo da se protumači kao nova taktika Specijalnog državnog tužilaštva. Preciznije: kao neka vrsta kupovine vremena dok se konačno ne pronađu neki opipljivi dokazi koji bi mogli da podupru sumnje da je Katnić bio član kriminalne organizacije koja je u početku brojala dva člana, a kasnije četiri jer su ,,pridodati“ još Petar Lazović i Saša Čađenović

Ta se tužilačka teza za sada

su makar da pročitaju četiri pisma koje je Milivoje Katnić pisao iz pritvorske ćelije u Spužu – dva glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, po jedno predsjedniku višeg suda Borisu Saviću i zaštitniku ljudskih prava i sloboda Siniši Bjekoviću Vidjeli bi kakva su ogrešenja o profesiju i ljudska prava napravljena. I tada bi se, valjda, nekome obraz zacrvenio i ne bi dopustio da se u javnost plasira nešto slično kao jučerašnje saopštenje Vrhovnog državnog tužilaštva. Valja, ipak, malo držati do dostojanstva. Ako ne ličnog, onda makar institucije na čijem čelu se nalaze –Vrhovnog državnog tužilaštva.

Saobraćajna nesreća na magistralnom putu Podgorica -Cetinje

Poginuo mladić

PODGORICA - Petar Stojanović (28) stradao je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče u 15.44 na magistralnom putu Podgorica - Cetinje, saopšteno je iz policije.

Nesreća se dogodila u mjestu kod kafane „Šume“, a nije poznato kako je do udesa došlo. Saobraćaj je obustavljen za sve kategorije vozila.

C. H.

Advokati ukazali da komunikacija sa „Skaja“ ne može da se koristi kao dokaz

ne može dokazati, pa se otišlo u pravcu dokazivanja Katnićevih navodnih finansijskih malverzacija. No, teško je očekivati i tu neke spektakularne nalaze, pa se postavlja logično pitanje: što je prava suština sadašnjeg angažmana specijalnog tužioca Šoškića na finansijskoj istrazi? Jedno se već sada može zaključiti – promjenom fokusa i insistiranjem na finansijskoj istrazi tužilac Šoškić i Specijalno državno tužilaštvo proširuju spisak svjedoka na koje, navodno, Milivoje Katnić može uticati. Time se, potencijalno, stvaraju uslovi i da Katnić, nakon određenih 30 dana, bude zadržan dalje u pritvoru, sve pod obrazloženjem mogućeg uticaja na svjedoke, bez obzira na to je li riječ o molerima, građevinskim radnicima ili najamnim radnicima na imanju. Za čovjeka koji štrajkuje glađu, danas već 25. dan, a koji je od poneđeljka počeo da štrarkuje i žeđu to bi moglo da bude kao – presuda na laganu smrt u pritvoru. O tome bi morali da razmisle ,,svojom glavom“ - ne samo čelni ljudi tužilaštva, već i u vrhu crnogorskog pravosuđa. U slučaju da Milivoje Katnić umre u prisustvu vlasti – bez podizanja optužnice, kamoli suđenja i presude –to bi bila crnogorska sramota. draško ĐUranovIĆ / marija ŽIŽIĆ

No, što očekivati od ljudi koji su kumovali da advokat Dragutin Durutović, iskusni litijaš i član Demokratskog fronta, bude branilac po službenoj dužnosti Milivoja Katnića, koji je tružilački gonio lidere upravo Demokratskog fronta za pokušaj terorizma 2016. godine pod pokroviteljstvom ruskog GRU-a?

Da, zaista: što očekivati od ljudi koji su odredili da Miloš Šoškić vodi predmet protiv Milivoja Katnića, iako je svima poznata istorija njihovog konflikta, zbog kojeg je Katnić, zajedno sa tadašnjim v. d. VDT-a Draženom Burićem, bio protiv Šoškićevog prelaska u Specijalno državno tužilaštvo. Pogađate: ništa dobro se ne može očekivati. d. Đ.

Presuda Evropskog suda obavezujuća za sve države, može nastati milionska šteta

PODGORICA - Presuda Evropskog suda u Luksemburgu predstavlja načelni pravni stav i ona će biti obavezujuća za sve države u kojima „Skaj“ aplikacija egzistira u krivično-pravnom smislu ne kao dokaz, već kao operativna informacija. Presuda implicira da u postupcima pred crnogorskim sudovima, zasnovanim na „Skaj“ komunikaciji, može doći do oslobađajućih presuda i milionske štete, poručili su advokati koji su se okupili juče ispred Višeg suda u Podgorici.

Branioci okrivljenih u krivičnim postupcima koji se vode pred tom sudskom instancom, a koji za temelj imaju „Skaj“ aplikaciju, ukazali su na detalje presude u kojoj se jasno navodi da se kriptovane poruke, koje je presrela druga država, ne mogu koristiti kao dokaz, kao i da crnogorski pravosudni organi moraju postupiti shodno toj odluci.

Predsjednik Advokatske komore Danilo Mićović kazao je da presuda Velikog vijeća Evropskog suda potvrđuje navode odbrane vezano za korišćenje „Skaj“ materijala kao dokaza u krivično-pravnom smislu.

- Ova presuda predstavlja načelni pravni stav i ona će u perspektivi biti obavezujuća za sve države u kojima „Skaj“ aplikacija egzistira u krivično-pravnom smislu. U presudi su jasno definisane stvari. Baziraću se na dvije činjenice koje su nesporne - tamo se tvrdi da je u postupcima imperativno primjenljivo nacionalno zakonodavstvo, koje se nažalost ignoriše u postupcima pred Višim sudom, i da je u momentu pribavljanja informacija putem „Skaja“ morala biti obaviještena država u kojoj će se kasnije to koristiti kao dokaz ili operativna informacija - ukazao je Mićović, navodeći da naša država o tome nije obaviještena.

Pobjeda Pravde

Advokat Zdravko Begović je rekao da presuda suda u Luk-

semburgu predstavlja pobjedu pravde, te da ona nije ništa novo u odnosu na ranije iznijete tvrdnje advokata. - U čitavoj Evropi ne postoji pravosnažna presudu vezana za ovu vrstu informacije, što je dovoljan znak da postoji njena specifičnost. Smatrali smo da ovakve informacije, prema našem Zakoniku o krivičnom postupku, ne mogu biti tretirane kao dokaz, da su morale biti obaviještene sve države koje sude licima za tako nešto i što je najvažnije - niko od nas nije sumnjao od prvog trenutka da se nešto tako može tretirati kao dokaz - istakao je on. Pitanje je, ističe Begović, da li će ovakva presuda imati značaja i biti obavezujuća za državu Crnu Goru. Podsjetio je da je Crna Gora 2007. godine potpisala sporazum o pridruživanju i stabilizaciji i na taj način se obavezala da će svoje zakonodavstvo uskladiti sa zakonodavstvom Evropske unije i da će prihvatiti praksu Evropskog suda pravde u Luksemburgu. - Nijesmo imali drugu priliku osim da na ulici predstavimo trenutnu situaciju. Imali smo konzistentan stav koji se pokazao kao istinit i pravi. Ovo nije pritisak na sud, već želja i potreba nas koji branimo te ljude da predstavimo laičkoj, a dijelom i stručnoj javnosti pravo stanje stvari. Ta presuda je kategorična u tome da se ne može presrijetati razgovor bilo koga bez znanja države u kojoj se sudi nekom licu za takvu vrstu komunikacije i bez saglasnosti te države - poručio je Begović. Činjenica je, poručuje, da je

nacionalno zakonodavstvo jedino mjerodavno da odlučuje o kvalitetu dokaza, navodeći da je u Zakoniku o krivičnom postupku detaljno predstavljeno kako mogu da se presrijeću razgovori i vrše mjere tajnog nadzora.

- Sve to što je donijeto sa takozvanim „Skaj“ komunikacijama je „bacanje pod noge“ našeg Zakonika o krivičnom postupku. Ako ova presuda obavezuje sve članice Evropske unije da se na ovaj način ne mogu pribavljati dokazi, kako je onda moguće da Francuska neće prihvatiti takvu informaciju kao dokaz, a od nas ovdje se traži da je držimo kao ključan i validan dokaz i da na osnovu njih pokrećemo najozbiljnije krivične postupkekazao je Begović. Veliki broj ljudi se, kako je ukazao, nalazi u pritvoru na osnovu ovih informacija. Dodao je da ti pritvori neosnovano dugo traju.

- Neka ovo bude poruka i podstrek i onima koji sude, iako znam da im nije bilo lako, da se malo više kritički osvrnu na sve optužnice koje su bazirane na „Ska“ prepisci - istakao je Begović, najavljujući dalju borbu koja će, kako je rekao, „uz dosta muke trajati malo duže“, a ako bude trebalo, ići će se i do Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

ogromna šteta

Advokatica Andrijana Razić je upozorila da je „srljanjem“ Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i samouvjerenim, neutemeljenim tumačenjem određenih pravnih

normi po pitanju „Skaj“ komunikacije napravljena ogromna šteta.

- Makar je trebalo da stanu na loptu... Zamislite kad je na nivou Evrope dvije i po godine to diskutabilno i kontroverzno pitanje, da mi tek sad imamo načelni pravni stav Suda u Luksemburgu koji je obavezujući za sve članice Evropske unije - istakla je ona. Ocijenila je da je ovih dana bilo pokušaja relativizacije presuda i dodala da to ne bi komentarisala.

- Pojedinci koji su istupali i komentarisali ovu presudu ne postupaju u ovim predmetima, ne znaju suštinu problema i kompleksnost materijala, kao i pravne posljedice koje ovakvo tumačenje nosi. SDT se usudilo da sa takvom arogancijom i „grlom u jagode“ odradi najspektakularnija i najznačajnija hapšenja na osnovu tako problematične materije kao što je „Skaj“ i bilo koja šifrovana komunikacija - ukazala je ona.

Ona je istakla i da su se sudovi nekritički priklonili mišljenju tužilaštva i preuzeli njihov stav i tumačenje.

- Bojim se da će svi zajedno za dvije-tri godine snositi posljedice kada budemo morali da plaćamo milionsku štetu zbog postupaka zasnovanih na „Skaju“, koji će rezultirati oslobađajućim presudamauvjerena je Razić.

Advokat Damir Lekić saopštio je da je presudu Evropskog suda u Luksemburgu dostavio Višem sudu u Podgorici u predmetu gdje se svi spisi baziraju na „Skaj“ komunikacijama.

- Ovdje nije suština da se presudom kaže da „Skaj“ komunikacija ne može da bude dokaz, nego uslovi pod kojima se mogu koristiti. I upravo ona propisuje uslove koje nije ostvarila država Crna Gora da bi se ti dokazi mogli uvrstiti u dokaznu građu i da bi oni mogli da egzistiraju u krivičnom postupku Crne Gore - istakao je Lekić. Smatra da će ubrzo doći do promijenjenog stanja u odnosu na te dokaze ako sud bude poštovao presudu i međunarodno pravo. t. KLIKovaC

Advokati juče ispred Višeg suda

Duge kolone zbog udesa

HERCEG NOVI: Ovog mjeseca Skupština opštine održaće tri sjednice

Odbornici danas o radu

Turističke organizacije

HERCEG NOVI – Odbornici Skupštine opštine u srijedu će razmatrati informaciju o stanju u Turističkoj organizaciji Herceg Novi. Predsjednik Skupštine opštine Ivan Otović zakazao je tematsku sjednicu na inicijativu Novske liste, a koju je podržalo 15 odbornika.

Iz te partije su na konferenciji za medije 17. aprila saopštili da je situacija u Turističkoj organizaciji alarmantna, da neće dozvoliti nezakonite radnje, te da su spremni i na preispitivanje koalicije.

TOBOGAN

Na probleme je prva ukazala bivša zapošljena u TO Slavica Božović koja je na dvije sjednice Skupštine opštine govorila o, kako je kazala, nezakonitostima u radu TO. Pored ostalog, problematizovala je kupovinu ledenog tobogana koji je koštao 98.000 eura (a zaradio svega 4.000 eura)

Raspravu o radu Turističke organizacije je zahtijevala

Novska lista. Iz te partije tvrde da direktorica Milja

Vitorović nezakonito radi, a kao primjer naveli su da je iznajmljivanje ledenog tobogana koštalo 98.000 eura, a da je od njega zarađeno svega 4.000 eura

te na činjenicu da dokumenta o kojima se raspravljalo (izvještaj o radu za prošlu i plan rada za ovu godinu) nijesu imala neophodnu saglasnost Nacionalne turističke organizacije. Božović je tada najavila da će rad direktorice Milje Vitorović ispitati Specijalno državno tužilaštvo i ostale institucije koje se bave suzbijanjem korupcije. – Iznošenje tih činjenica platila sam otkazom koji mi je uručen nekoliko dana uoči konferencije za novinare. Paradoksalna je situacija da mi je otkaz uručila nezakonito zaposlena Milja Vitorović, čija prijava prilikom konkursa nije bila potpuna, ali je posao dobila shodno političkom dogovoru – ustvrdila je Božović. Vitorović je, tvrde u Novskoj

listi, napravila niz zloupotreba službenog položaja, počev od obmane javnosti da ima saglasnost Nacionalne TO na rebalans budžeta za 2023. godinu, preko nezakonite javne nabavke za ledeni tobogan, za koju je ugovor potpisan prije usvajanja skupštinske odluke o finansijskom planu za tekuću godinu, do njenog samog nezakonitog zapošljenja. Novska lista kritikovala je Plan i program rada TO za 2024. godinu, koji su, kako kažu, odbornici usvojili svjesni povreda zakona. Ističu da je ugovor za tobogan potpisan 29. januara, prije usvajanja finansijskog plana, a direktorica TO Milja Vitorović je u Skupštini dva dana kasnije izjavila da ugovor nije potpisan.

Na dnevnom redu danas su još odbornička pitanja i odgovori.

PREDUZEĆA

Osim tematske, tokom ovog mjeseca biće održane još dvije sjednice. Naredna je 10. maja, sa jednom tačkom dnevnog reda – odluka o donošenju programa privremenih objekata za period od 2024. do 2029. godine. Kako je navedeno u obrazloženju, ističe važenje prethodnog petogodišnjeg programa pa je to razlog za donošenje novog.

Sljedeće zasijedanje gradskog parlamenta najavljeno je za 27. i 28. maj, kada će se pred odbornicima naći izvještaji o radu opštinskih preduzeća i ustanova kulture. C. G.

BUDVA – Nekoliko desetina građana blokiralo je juče ulicu kod centralnog vrtića ,,Ljubica V. Jovanović - Maše“. Oni negoduju zato što investitor, firma Barquito D.O.O. Budva, koji gradi devetospratni hotel zauzima 137 kvadratih metara katastarske parcele- dio dvorišta te predškolske ustanove koja ga koristi 48 godina. Pravo raspolaganja ima Opština.

Opština je izdala rješenje za izgradnju pristupnog puta, ali ga je potom poništila na zahtjev uprave vrtića. Okupljeni građani kazali su da uprkos tome protestuju jer su radovi stopirani ali dok se žalbeni po-

NIKŠIĆ: Aktivnosti u okviru Nedjelje Crvenog krsta Akcija

NIKŠIĆ – Opštinska humanitarna organizacija spremna je za obilježavanje Nedjelje Crvenog krsta, a njen moto ove godine je „Očuvajmo humanost“.

Sekretarka Crvenog krsta Ana Macanović ističe da je ta tema dirljiv podsjetnik na trajnu posvećenost Međunarodnog pokreta Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca očuvanju ljudskog dostojanstva, ublažavanju patnje i pružanju pomoći ljudima suočenim s teškim okolnostima, posebno u ruralnom području.

Naši aktivisti najviše pažnje ovog mjeseca će posvetiti upravo toj kategoriji svojih sugrađana, već su počeli obilaziti seoska područja kako bi u početku evidentirali sva samačka domaćinstva i podijelili pomoć gdje god je ona potrebna. Srećom, mi u Nikšiću se možemo pohvaliti velikim brojem mladih, ali i starijih volontera, imamo uigrane timove i misilim da ćemo odraditi značajan posao. Uz to, pripremamo i veliku akciju dobrovoljnog davanja krvi, a sigurna sam da će i ona dati sjajne rezultate, tim prije što su Nikšićani po tom vidu humanosti prepoznatljivi u Crnoj Gori, a i šire. Akcija doniranja krvi za nepoznatog počeće 11. maja i trajaće do 14. juna i to pod slo-

ganom „Mjesec humanostineka svako srce kuca“. Organizovaćemo i druženje klubova za starija lica iz Nerceg Novog, Budve i Nikšića i to ne prvi put – naglašava Macanović. Nikšićke školarce, 18. maja, okupiće takmičenje iz poznavanja prve pomoći, a taj događaj biće organizovan na Filozofskom fakultetu. Nikšićki humanitarci organizovaće tokom ovog mjeseca i brojne sportske aktivnosti za starija lica, ali zajedno sa podmlatkom te organizacije, brojna edukativna predavanja i radionice. Omladinski klub Crvenog krsta radiće dnevnicu za socijalno ugrožene porodice, a u Nikšiću se priprema i projekat „Help desk“ koji se realizuje u saradnji sa italijanskim Crvenim krstom i namijenjen je teže zapošljivim Romima i Egipćanima. Ra. P.

KOLAŠIN – Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine izdalo je Upravi za saobraćaj građevinsku dozvolu za sanaciju klizišta na regionalnom putu R-13 dionica Mateševo –Kolašin, lokacija Vladoš. – Radovi će biti izvedeni pre-

ma glavnom projektu koji su uradili Đuro Karanikić, dip. ing. građ. i privredna društva Arhimetrija iz Bara i VIA Projekt i Geoprojekt ,,Perišić“ iz Podgorice - navedeno je u rješenju o izdavanju dozvole. Urbanističko-tehnički uslovi su izdati 2019. godine. C.G.

Uprava za saobraćaj dobila građevinsku dozvolu Saniraće klizišta na putu Mateševo – Kolašin BU dVA: Protestovali roditelji čija djeca pohađaju vrtić ,,Ljubica V. Jovanović - Maše“

stupak ne okonča pa strahuju da investitor već sjutra može nastaviti gdje je stao. Građanima su se pridružili gotovi svi nosioci lista partija koje učestvuju na predstojećim lokalnim izborima, a u ime roditelja Jugoslava Marković poručila je da protest nije i ne smije biti politizovan, te da su važni samo interesi djece. Direktor vrtića Žarko Ristić kazao je da podržavaju građane.

- Podržavamo roditelje, mi radimo na jedan način, oni na drugi i oba su legitmna i legal-

na i bićemo tu da se podržimo - kazao je Ristić. Potpredsjednica SO Budva Jasna Dokić kazala je da je glavna gradska administratorka donijela odluku kojom je usvojena žalba i zaustavljeni radovi.

- Sačuvano je dvorište vrtića, djeca Budve će i dalje uživati u svemu što im pripada u vrtiću, dalje pitanje i postupak slijede, jer problem datira iz 2008. godine - istakla je Dokić. Predsjednik SO Budva Nikola Jovanović saopštio je da su glavni državni arhitekta i

resorno ministarstvo dali saglasnost za izgradnju hotela. Od problematizuje to što su 2008. godine zaključili sporazum o razmjeni nepokretnosti Ministarstvo prosvjete i JU Vrtići, prema kojem će se ta predškolska ustanova trajno izmjesti sa te lokacije. - Od 2008. godine niko to pitanje nije problematizovao, ćutalo se, ali se mjesec pred izbore aktuelizuje. Tu je danas vrtić, a izmjenom DUP-a Budva centar je predviđeno da se može napraviti zgrada od 33.000 kvadara, da se de-

si TQ2 - kazao je Jovanović. On je apelovao na Vladu da preispita rješenje koje je donijela o dozvoli gradnje privatnom investitoru, da pokrene po hitnom postupku ponište-

nje

odluke o razmjeni nepokretnosti sa Opštinom. I GP Ura uputio je zahtjev resornom ministru Janku Odoviću da poništi ugovor o razmjeni nepokretnosti. C.G.

SKUPA I SPORNA ATRAKCIJA: Ledeni tobogan

Ana Macanović

KOLAŠIN: Statistika Zavoda za zapošljavanje za 2023. godinu

Trećina nezapošljenih bez dana radnog staža

KOLAŠIN – Na kraju 2023. godine u Kolašinu je bilo 795 nezaposlenih, što je za 8,73 odsto manje u odnosu 2022. godinu, kada ih je bilo 871. Posao je dobilo njih 273 sa evidencije Biroa rada –pokazala je statistika koju je objavio Zavod za zapošljavanje.

Informacije pokazuju da je prosječna stopa nezaposlenosti u Kolašinu iznosila 33,84 odsto.

– U kvalifikovanoj strukturi na evidenciji Biroa rada dominantno učešće su imale osobe sa trećim, četvrtim i petim nivoom kvalifikacija obrazovanja (419 osoba, 52,7 odsto), zatim osobe sa prvim i drugim nivoom obrazovanja (297osoba, 37,36 odsto) i visokoškolci (šesti, sedmi i osmi nivo), i to 79 osoba, odnosno 9,94 odsto. U odnosu na isti dan 2022. godine, smanjenje nezaposlenosti zabilježeno je kod srednjoškolaca (treći, četvrti i peti nivo obrazovanja) 13,61 odsto (66 osoba) i kod visokoškolaca za 13,19 odsto (12 osoba), dok je kod nekvalifikovanih i polukvalifikovanih (prvi i drugi nivo) zabilježeno blago povećanje od 0,68 odsto (dvije osobe) – navedeno je u izvještaju Zavoda.

Na kraju prošle godine posao je tražilo 795 osoba. Najviše nezapošljenih je sa završenom srednjom stručnom spremom - 52,7 odsto, dok je onih sa fakultetskom diplomom skoro deset procenata. Najbrojniji na evidenciji Biroa rada su lica starosti od 30 do 50 godina (326) i starija od 50 godina (313)

SREDNJOŠKOLCI NAJBROJNIJI NA BIROU RADA: Kolašin

STRUKTURA

Po starosnoj strukturi, bilo je 156 osoba (19,62 odsto nezaposlenih) starosti do 30 godina, 326 (41,1 odsto) osoba starosti od 30 do 50 godina i 313

(39,37 odsto) osoba starijih od 50 godina.

Posao, bez radnog staža, tražilo je 297 osoba, odnosno 37,36 odsto ukupnog broja nezaposlenih.

– Do godinu posao čeka gotovo četvrtina nezaposlenih ( 24,02 odsto), od jedne do tri godine njih 28,18 odsto, a više od tri godine 47,8 odsto (2022. godine je do godinu

Najviše slobodnih radnih mjesta u obrazovanju

U 2023. godini poslodavci su u Kolašinu prijavili 284 slobodna radna mjesta, što je u odnosu na isti period prethodne godine (339) manje 16,2 odsto. – Poslodavci su izrazili najveću potrebu za sred-

njoškolskim zanimanjima (treći, četvrti i peti nivo obrazovanja) 114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta, zatim za visokoškolcima (šesti, sedmi i osmi nivo obrazovanja) 95 mjesta i za zanimanjima

prvog i drugog nivoa obrazovanja 75. Najviše slobodnih radnih mjesta - 87 je prijavljeno u djelatnosti obrazovanje (2022. godine 129 ), zatim u uslugama smještaja i ishrane - 64 (2022. godine 73), admi-

NIKŠIĆ: Bliži se kraj rekonstrukcije Vukovog mosta u Kočanima

nistrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima - 27 mjesta ( 2022. godine 13). U prerađivačkoj industriji bilo je upražnjeno 15 mjesta, a u 2022. godini četiri – pokazuje statistika Zavoda za zapošljavanje.

posao tražilo 25,03 odsto lica, od jedne do tri godine 39,84, a preko tri godine 35,13 odsto). Bez radnog staža bilo je 297 lica (37,36 odsto), dok je njih 498 (62,64 odsto) imalo radni staž (2022. godine bez radnog staža je bilo 314 osoba ili 36,05 osoba, a njih 557, to jeste 63,95 odsto imalo je radni staž) – pokazala je statistika Zavoda.

PROGRAMI

Tokom 2023. godine na Biro su se prijavile 284 osobe (139 žena), što u odnosu na 2022. godinu, kada ih se prijavilo 356 (162 žene), predstavlja smanjenje od 20,22 odsto. – U 2023. godini su 43 nezaposlene osobe bile uključene u programe Aktivne politike zapošljavanja (12 u obrazovanje odraslih, 13 u osposobljavanje za rad kod poslodavca, po tri osobe u podsticaj za zapošljavanje i preduzetništvo i 12 u javni rad), dok je 2022. bilo uključeno njih 23 (12 osposobljavanje za rad kod poslodavca, tri u podsticaje za zapošljavanje i preduzetništvo i četiri u javni rad) – navedeno je u izvještaju. Prosječan broj korisnika novčane naknade 2023. godine bio je 78, a 2022. godine 94, a broj osoba sa invaliditetom na evidenciji nezaposlenih, po rješenju komisije za profesionalnu rehabilitaciju je u 2023. bio 76, a prethodne godine 81. I. RADONJIĆ

ULCINJ Maslinarima 28.000 eura

NIKŠIĆ – Ne mogu Nikšićani vjerovati da, od prije nekolika dana, vozilom mogu, bez problema, preko Vukovog mosta u Kočanima. Istina, još jedna saobraćajna traka nije presvučena asfaltom, nije postavljen ni završni sloj, ali je najfrekventniji prelaz preko Zete, napokon, otvoren iz oba pravca.

Ov oj vijesti će se, sigurno, obradovati i redovni turisti koji su zapamtili da tim putem nijesu mogli proći proš-

Ovaj most sagrađen je početkom 80-ih godina prošlog vijeka, paralelno pored starog, kamenog, Vukovog mosta podignutog nakon oslobođenja Nikšića od Turaka

log ljeta već su saobraćajnim znakovima preusmjeravani uskim uličicama kroz naselja Grebice, Kočani i Kapino Polje, gdje su u snalaženju na putu ka Primorju ili sjeveru, nerijetko, gubili i po nekolika sata.

Rekonstrukcija Vukovog mosta, dugog svega 30-ak metara, započela je prošlog lje-

ta, kad i rekonstrukcija puta Kuside – Nikšić. Ukupna vrijednost modernizacije 6,5 kilometara duge trase puta ka Vilusima košta 6,5 miliona eura i predviđeno je da svi radovi traju godinu, odnosno do početka juna.

Ovaj most sagrađen je početkom 80-ih godina prošlog vijeka, paralelno pored starog, k amenog, Vukovog mosta podignutog nakon oslobođenja Nikšića od Turaka. Istorija kaže da je krajem pretprošlog vijeka gradanja tog prelijepog kamenog mosta, uz pomoć mace i špice kao jedinih pomagala, i to iz te-

melja, trajala svega godinu. Nažalost, sad će samo njegovo „šminkanje“ trajati ništa kraće. I dobro je ako bude završen do početka ljetnje sezone. Kompletna dionica, po svemu sudeći, neće do početka juna dobiti novo ruho. Ra. P.

ULCINJ – Sekretarijat za poljoprivredu, ruralni razvoj i ekologiju raspisao je javni poziv za dodjelu za proizvodnju i razvoj maslinarstva. Pravo na podsticaj mogu ostvariti pravna i fizička lica koja su upisana u registre poljoprivrednih gazdinstava i proizvođača maslina ili registar proizvoda maslinovog ulja. Opština je za te podsticaje opredijelila 28.000 eura. Podrška se može ostvariti za nabavku sadnog materijala za zasnivanje novog maslinjaka, nabavku mehanizacije i opreme (tresači maslina, mreže za berbu, kosačice za održavanje maslinjaka, drobilica za grane, opreme za rezidbu, opreme za skladištenje maslinovog ulja, inoks posude, tamne staklene ambalaže). Zatim, kupovinu sistema za navodnjavanje, revitalizaciju starih zasada, nabavku sredstava za primjenu agrotehničkih mjera za prihranjivanje i zaštitu biljaka i laboratorijsku analizu gotovih proizvoda i/li laboratorijsku analizu zemljišta. Visina podrške iznosi 50 odsto od ukupno prihvatljivih troškova po investiciji. Dodatnih 10 odsto, odnosno 60 odsto ostvaruju žene i mladi kao nosioci poljoprivrednih gazdinstava. Korisnici mogu ostvariti podršku do 700 eura. Uslov je da posjeduju najmanje 2.000 m² poljoprivrednog zemljišta ili da gaje više od 50 stabala maslina. Ukoliko je predmet investicije nabavka opreme za preradu maslina, za podršku su prihvatljivi poljoprivredni proizvođači koji imaju minimum 50 stabala maslina u rodu. Ako konkurišu za podršku kako bi nabavili sadni materijal, moraju kupiti najmanje 20 sadnica, a uz zahtjev se prilaže deklaracija o kvalitetu sadnog materijala. Do trenutka isplate sredstava podrške novopodignuti zasadi moraju biti upisani i ažurirani u registar poljoprivrednih gazdinstava. Ukoliko je predmet investicije izgradnja sistema za navodnjavanje korisnik uz dokaz prilaže račun o nabavci materijala. Maksimalan broj maslina za revitalizaciju je 25 stabala, a iznos podrške po stablu deset eura. Rok za dostavljanje prijava je 1. novembar. C. G.

Ulcinj

d. mijatović

RADOVI POČELI PROŠLOG LJETA: Vukov most

Omaž Čedu

Vukoviću u Matici crnogorskoj

PODGORICA – Matica crnogorska će se programom „Pisac kao svemoćno oko društva“, večeras u 19 sati, prisjetiti istaknutog crnogorskog književnika i akademika Čeda Vukovića, povodom 10 godina od njegove smrti.

O njego vom životu, radu i stvaralaštvu u prostorijama Matice u Podgorici govoriće kulturološkinja Nela Savković-Vukčević, književnik Vladimir Vojinović i metodičarka književnosti Sofija Kalezić

Vuković je rođen 1920. godine u Đulićima kod Andrijevice. Gimnaziju je završio u Peći, a književnost studirao u Beogradu. Učesnik je Narodnooslobodilačke borbe. Od 1945. godine je živio i radio u Beogradu, a od 1953. u Crnoj Go-

ri. Uređivao je časopis ,,Stvaranje“ do penzionisanja, više puta je biran za predsjednika Udruženja književnika Crne Gore, dva puta bio potpredsjednik CANU i nosilac je zvanja istaknuti kulturni stvaralac Ministarstva kulture Crne Gore. Dobitnik je nagrade AVNOJ-a za književnost i dvostruki dobitnik Trinaestojulske nagrade. Njegova djela izučavaju se u školama i na univerzitetima u Crnoj Gori i regionu, a najpoznatija su: „Vitorog“ (1948), „Visine“ (1952), „Svemoćno oko“ (1953), „Tim Lavlje srce“ (1956), „Mrtvo duboko“ (1959), „Poruke“ (1963), „Sinovi sinova“ (1979), „Na bjelinama vremena“ (1986), „Rijeka“ (1988), „Deveta zora“ (1990) i „Harmonija“ (1992). Vuković je preminuo u aprilu 2014. godine u Budvi. An. R.

Književnica Majlis Besri danas u Podgorici

„Treće doba“ u Gimnaziji

PODGORICA - Dobitnica

Gonkurove nagrade i jedna od najpoznatijih spisateljica Francuske Majlis Besri biće specijalni gost Sajma knjiga u Podgorici.

Program pod nazivom „Uvod u Sajam knjiga“ biće održan danas u 18 sati, u biblioteci Gimnazije „Slobodan Škerović“, a tom prilikom Besri će promovisati knjigu „Treće doba“, za koju je dobila Gonkurovu nagradu.

U programu „Uvod u Sajam knjiga“, pored autorke, učestvovaće Tamara Vujović, ministarka kulture i medija,

Anđela Jakšić-Stojanović, ministarska prosvjete, nauke i inovacija, An-Mari Maske, ambasadorka Francuske, Predrag Uljarević, direktor izdavačke kuće „Nova knjiga“, Biljana Vučurović, direktorica Gimnazije „Slobodan Škerović“. Ovo je ujedno i prvi umjetnički program ovogodišnjeg Sajma knjiga. Na Sajmu će biti priređeno više od 80 promocija u kojima učestvuje više od 200 autora, književnih kritičara, promotera… iz Crne Gore, regiona i Evrope. Zemlja počasni gost je Francuska.

R. K.

„Poslije zabave“ u Budvi

PODGORICA - Predstavljanje romana Steva Grabovca ,,Poslije zabave“, za koji je 2023. godine dobio NIN-ovu nagradu, biće upriličeno večeras u holu Akademije znanja u Budvi, u organizaciji Narodne biblioteke Budve.

Glumac Bojan Žirović za Pobjedu povodom uloge u filmu ,,Supermarket“

Ravnodušnost i odsutnost su strašne za život

Mislim da umjetnost, makar ova naša, ima sve manji uticaj na stvarnost, osim u slučajevima kada pojedinačno, kao poznate ličnosti, valjamo nešto preko društvenih mreža. Svakako nema onakav uticaj kakav bismo voljeli da ima. Mi inače volimo da smo jako važni – kazao je Bojan Žirović za Pobjedu

PODGORICA - Eksperimentalni, arthaus film ,,Supermarket“, crnogorskog reditelja Nemanje Bečanovića, smješten u supermarket – simbol potrošačkog društva – originalna je kritika kapitalizma, ali i priča o otuđenom čovjeku čije su potrebe vještački produkovane i koji je zarobljen u svojim banalnim rutinama, između rafova supermarketa. Crnogorsku premijeru film je imao 16. aprila u KIC-u „Budo Tomović“, a jednu od glavnih uloga, pored Branimira Popovića, tumači srpski glumac Bojan Žirović, stalni član Ateljea 212 i umjetnički savjetnik Narodnog pozorišta ,,Toša Jovanović“ u Zrenjaninu. Film je sniman u koprodukciji VHS Productiona i RTCG, uz podršku Filmskog centra Crne Gore i Ministarstva kulture i medija. Prije domaće imao je i svjetsku premijeru na Filmskom festivalu Black Nights u Talinu, u selekciji „Buntovnici sa razlogom“. Sa Bojanom Žirovićem, koji u filmu igra lika koji noću kao sjenka izlazi iz rafa supermarketa i obitava u njemu konzumirajući proizvode, razgovarali smo o neobičnoj filmskoj priči reditelja Bečanovića, liku koji on tumači, angažovanosti u savremenoj kinematografiji, kapitalizmu...

POBJEDA: Reditelj Nemanja Bečanović odlučio se za neobičan pristup ovoj filmskoj priči, budući da se cijeli film događa u supermarketu, te da je baziran na odnosu između dva glumca. Koliko ste na početku bili

iznenađeni scenarijem i šta

Vas je u krajnjem privuklo ovoj priči?

ŽIROVIĆ: Sjećam se da mi je scenario na prvo čitanje bio veoma neobičan. Imao sam puno pitanja i nedoumica koje smo na probama tokom priprema rješavali, a i upoznavali se jer se prije rada na ovom projektu nijesmo poznavali. Priči i radu najviše me je privukao odnos povjerenja koji sam sa Nemanjom uspostavio u posljednjoj fazi rada pred samo snimanje. Pored dva glumca, tu je i market koji sam doživljavao kao treći lik u cijeloj priči. Sreća je bila da smo mogli da snimamo u pravom velikom marketu, pa je osjećaj bio odličan.

POBJEDA: Gledaoci nijesu upoznati s istorijom glavnog lika kojeg tumačite u filmu ,,Supermarket“. Sve što o njemu znamo jeste da živi u supermarketu. Je li on, prema tome, neko ko bivstvuje samo da bi konzumirao, lišen bilo kakve vrijednosti sem potrošačke?

ŽIROVIĆ: Tačno je da ne znamo puno o njemu van marketa. Situacija u kojoj se on nalazi i to poistovjećivanje bivstvovanja sa konzumiranjem podsjeća me na situaciju u kojoj smo ako ne svi, ono velika većina nas, a to je da algoritam koji prati naše ponašanje na telefonu zna o nama više nego naši najbliži. Već smo se navikli da nam internet pretraživači šalju prijedloge za ono o čemu samo razgovaramo sa nekim dok nam je telefon na stolu ili u džepu. Nekoliko prijatelja mi je reklo da im se čini da sada dobijaju ponude i za ono na šta pomisle. Postala je realnost da nas više definiše ono što konzumiramo, pretražujemo, nego naša lična istorija mimo toga. POBJEDA: Vaše facijalne ekspresije u većem dijelu filma ,,Supermarket“ odaju dojam potpune odsutnosti i ravnodušnosti glavnog lika. Da li se film može posmatrati kao saga o usamljenom čovjeku koji je zapravo žrtva potrošačkog

Nastavak manifestacije „Dani kulture Bošnjaka u Crnoj Gori“

društva i živi jedan krajnje isprazan život?

ŽIROVIĆ: Može. I dopada mi se ta riječ saga jer daje epski karakter cijeloj priči. Ravnodušje i odsutnost su strašne stvari koje mogu da zadese čovjeka, a stil života o kome između ostalog ovaj film govori siguran su put do toga.

P OBJEDA: Ovaj film, prema riječima reditelja Bečanovića, treba da nas zamisli što smo mi danas u ovom i ovakvom sistemu. Imate li odgovor na to pitanje? ŽIROVIĆ: Odgovor je upravo ono što ste opisali u prethodnom pitanju. Usamljeni ljudi koji žive isprazan život. Ne treba puno da se zamislim da bih i sebe prepoznao u tom opisu. Nadam se da ta pobjeda „sistema“ ne mora da bude konačna. Ima smisla boriti se u svakom slučaju.

POBJEDA: Zbog čega danas Marksova pretpostavka da će s razvojem kapitalizma radnička klasa postati revolucionarna i da će upravo eksploatisani radnici

Predstavljanje projekta Milene

Pored autora, govoriće i Boris Maksimović, osnivač izdavačke kuće ,,Imprimatur“, koja je objavila roman. Iz ,,Imprimatura“ ističu da je roman ,,Poslije zabave“ presjek jednog života u kojem je Grabovac ,,uspio izgovoriti sve naše tuge, misaone ćorsokake, ljubavi i usamljenosti, s onakvom iskrenošću i nepretencioznošću, s onakvom lakoćom izraza koju je lakše osjetiti negoli objasniti“.

„Likovni divan“ u Podgorici

kulture Bošnjaka u Crnoj Gori“. Djela će predstaviti referentni akademski umjetnici koji stvaralački i pedagoški svejedoče o bogatoj i osebujnoj kulturnoj tradiciji bošnjačkog naroda.

An. R.

PODGORICA – Izložba slika „Likovni divan“ biće otvorena večeras u 19 sati, u Umjetničkom paviljonu Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, u okviru manifestacije „Dani

Zastupljeni su poznati slikari: Ervin Ćatović, Abaz Dizdarević, Mirsad Đurđević, Džeko Hodžić, Halko Halilović, Aldemar Ibrahimović , Zećir Luboder , Mehmed Muratović, Muharem

Muratović, Dževdet Nikočević, Senad Pepić, Belis Pojatić i Mehmed-Meša Suljević - Selekcijom su okupljeni slikari različitih likovnih tendencija koji slobodom ličnog iskaza nameću problematiku subjektivizma - zapisala je u katalogu istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković Izložbu čini više slika svakog od umjetnika koje otvaraju višeslojni divan - likovni razgovor. A. Đ.

PODGORICA – Vizuelna umjetnica Milena Živković danas će u cetinjskom Centru za kulturu publici predstaviti umjetnički koncept „Mentalna ekologija“, kroz dva segmenta: kreativno-interaktivnu radionicu „Socijalna skulptura“ namijenjenu srednjoškolcima i promociju dva kratka ekološko-umjetnička filma

Scena iz filma „Supermarket“

Nemanje Bečanovića

odsutnost

čovjeka

ukinuti kapitalistički poredak - djeluje kao potpuna utopija?

ŽIR OVIĆ: Meni djeluje da danas svaki scenario budućih događaja koji nije nuklearna katastrofa, svjetski rat ili kataklizma izazvana globalnim zagrijavanjem, djeluje kao utopija. Sa druge strane, sama činjenica da se danas pominje Marks, čije sam učenje slušao u školi na časovima marksizma, budi u meni lijepa sjećanja na mladost i vrijeme prije svega onoga što nas je na ovim prostorima zadesilo. Ima nekih (možda i dosta njih) koji vjeruju da se ipak ide pravcu Marksove pretpostavke. Mozda je pitanje strpljenja. Ko preživi, pričaće.

P OBJEDA : Ostvarili ste brojne zapažene pozorišne i filmske uloge, a po prirodi posla svjedok ste i mnogih drugih projekata koje rade vaše kolege. Imate li utisak da se svi ti brojni projekti i zaista bave nekim stvarima koje su nam danas važne, koje pritiskaju, muče ili progone današnjeg čovjeka, ili i u umjetnosti sve više izmiče taj odgovoran, aktivan, angažovan odnos prema stvarnosti?

ŽIROVIĆ: Činjenica je da se u Srbiji u našoj struci nikad nije radilo više. Pozorišta su puna, serije imaju veliku gledanost, domaći film se rado gleda u

Milene Živković

bioskopima. Ima puno autora koji se na vrlo odgovoran i angažovan način bave temama koje su važne i relevantne. Istini za volju, ima i dosta projekata koji to ne stavljaju u prvi plan, već se vode isključivo tržišnim kriterijumima. Mislim da umjetnost, makar ova naša, ima sve manji uticaj na stvarnost (osim u slučajevima kada pojedinačno, kao poznate ličnosti, valjamo nešto preko društvenih mreža). Svakako nema onakav uticaj kakav bismo voljeli da ima. Mi inače volimo da smo jako važni.

P OBJEDA : Ograničeni budžeti uvijek su bili ključna prepreka regionalne kinematografije, sa izuzetkom nekih „srećnika“ koji su uspijevali da dođu do novca koji bi im omogućio da ostvare bar veći dio svojih ideja. Jesu li minimalističke filmske priče, poput ove Nemanje Bečanovića, možda jedan od recepata kako da se sa manje postigne više?

ŽIROVIĆ: Nemanja i Milena Charan (producentkinja) su se odlično snašli u tom smislu. Uspjeli su da u okviru minimalnog budžeta naprave optimalne uslove za rad. Kad mora tako, to je odličan recept. Želim Nemanji da u sljedećem projektu bude „srećnik“ i da mu „preliva“ što se budžeta tiče. A. RADOVIĆ

ekologija“ na Cetinju

- „Mentalna ekologija“ i „7 minuta čistog puta“, u produkciji Blaža Tatara. „Mentalna ekologija“ je ekološko-umjetnički projekat koji podstiče pojedinca na razvoj kreativnog potencijala kroz mikro akciju, čime doprinosi promjeni svijesti koja dalje povoljno utiče na zajednicu i zaštitu živitne sredine.Od 10 do 12 časova srednjoškolci će moći da

uđu u kreativno iskustvo, istražujući i diskutujući o povezanosti između kreativnosti, savremene umjetnosti, društvene odgovornosti... Od 19.30 do 21 čas biće upriličena projekcija kratkog umjetničkog, ekološkog filma „7 minuta čistog puta“, kojoj će prethoditi razgovor između Milene Živković, Blaža Tatara kao režisera i producenta filma i Dine Skarep An. R.

Otvorena izložba fotografija ,,Mare nostrum“ na Festivalu vjetra u Tivtu

Donijeli more u muzej

PODGORICA - Kolektivna izložba fotografija ,,Mare Nostrum“, Udruženja Adriatic Artists, otvorena je u Muzeju i galeriji Tivat. Fotografi su se predstavili tivatskoj publici u okviru programa Festivala vjetra.

Izložbu je otvorila direktorka Muzeja i galerije Danijela Đukić. Postavka, u prizemlju galerije, obuhvata radove u crno-bijeloj tehnici, a na spratu fotografije u boji.

Đukić je, kako prenosi Radio Tivat, podsjetila da je ta ustanova od početka prepoznala značaj organizovanja Festivala vjetra kao domaće manifestacije za domaće ljude i goste koji se nalaze u Tivtu.

- Muzej je zaplovio sa posadom Festivala vjetra koji kroz ovu manifestaciju oslikavaju život uz more i sa morem. Kroz prizmu žive baštine koju praktikuju i kroz koju se prepoznaju, nesvjesno postavljaju temelje za održivo društvo i održavaju vitalnim elemente pomorske nematerijalne kulturne baštine - istakla je Đukić.

Prema njenim riječima, izložba grupe Adriatic Artist spaja obalne zajednice istočnog Jadrana koje prepoznaju način života i kulturu naroda uz more kao dio šire mediteranske priče.

- Fotografija je dokument koja trajno bilježi ono što se nalazi oko nas, a autori nesvjesno zapisuju današnju istoriju i pomorsko kulturno nasljeđe za buduće generacije. Izložba ,,Mare nostrum“ donosi more u muzej - istakla je Đukić.

U ime organizatora, Antonela Stjepčević je objasnila da naslov „Mare nostrum“ želi poslati poruku Festivala - ovo je naše more, naša obala, ovo je naša kultura života i moramo je ljubomorno i sebično čuvati i ovako efektno dijeliti sa drugima.

- Izloženo je trideset fotografija na dva galerijska nivoa, a u pitanju je fina, tiha, odmjerena, kulturna grupa umjetnika i ljubitelja umjetnosti i mora, koji se jako kvalitetno

druže. Raduje i što je njihova prva izložba bila u Tivtu, koji se može smatrati njihovom kućom - istakla je Stjepčević. Kapetan Adrijatičara od početka, akademski slikar Boris Dragojević, kazao je da publika na izložbi može da vidi su ,,naši ljudi, ljudi od soli i pravih motiva“.

- Ništa nije kontinentalno, njegujemo veliki kult prema Jadranu, Boki i Mediteranuistakao je on, prenosi Radio Tivat. A. Đ.

Sve više izraelskih umjetnika protivi se intervenciji svoje zemlje u Pojasu Gaze

Tradicionalni proizraelski narativ zatire Palestince

PODGORICA - Stavovi svjetskih umjetničkih zvijezda naglo se mijenjaju prema ratu koji Izrael vodi u Gazi, što ih je podstaklo na djelovanje, poput slanja pisama Bijeloj kući ili korišćenja svojih profila na društvenim mrežama u te svrhe. Kako piše portal Al Džazira Balkan, neki od tih umjetnika su: Tilda Svinton, Čarls Dans, Stiv Kugan, Mirijam Margoljes, Piter Mulan, Maksin Pik, Robert Del Naja, te dramaturškinje Ebi Spalen i Tanika Gupta.

Brojni umjetnici u Izraelu iznijeli su javno svoje stavove kojima pozivaju na hitan prekid rata i izražavaju uvjerenje u pravednost palestinskog pitanja. Među tim umjetnicima je

i jevrejski reditelj Erin Akselman, autor filma „Israelism“ (Izraelizam), koji je izazvao galamu u Izraelu posljednjih mjeseci.

- Imao sam učitelja koji je znao koliko smo moja porodica i ja progresivni i bio je iznenađen time koliko podržavam Izrael. Pitao me znam li išta o palestinskoj istoriji, a ja sam mu rekao „ne“. Dao mi je sve ove knjige izraelskih i palestinskih ljevičarskih istoričara i tada sam se počeo buditi i shvatati da je tradicionalni proizraelski narativ u osnovi zatirao Palestince - kazao je Akselman. Ovo novo saznanje ga je podstaklo da producira film „Izraelizam“, koji prati putovanje bivšeg vojnika Eitana i osnivača pokreta „If Not Now“ (Ako ne sada). Ovaj pokret američ-

kih Jevreja poziva Sjedinjene Američke Države (SAD) da prestanu podržavati Izrael koji okupira Palestinu i ubija njen narod dok se bori protiv izraelske represivne prakse. Iako je često optuživan za antisemitizam, film je postigao veliki uspjeh nakon prikazivanja u februaru 2023. godine, a osvojio je i nekoliko nagrada. Pobjeda filma „No Other Land“ (Nema druge zemlje) na Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu (Berlinale) došla je kao dvostruki šamar izraelskoj politici. Film, koji je zajednički rad Izraelca Juvala Abrahama i Palestinca Basela Adre, osim toga što otkriva patnju palestinskog naroda, ujedno je i potvrda o buđenju glasova protivljenja ratu u Gazi među umjetnicima. U svom obraća-

nju, dok je primao nagradu za najbolji dokumentarni film, Juval Abraham pozvao je na prekid vatre u Gazi. Uslijedila je i izraelska reakcija u kojoj je Abraham nazvan „antisemitom“. Nakon toga, reditelj je za list Gardijan rekao da se planirao vratiti u Izrael nakon ceremonije zatvaranja, ali je promijenio planove tokom boravka u Grčkoj. Saznao je da su izraelski mediji opisali njegov govor kao antisemitski, pri čemu su se pozivali na izjave pojedinih njemačkih zvaničnika. Izraelski reditelj Nadav Lapid otkriva istinu o izraelskom društvu kroz film „Ahed’s Knee“ (Ahedino koljeno), koji je osvojio nagradu žirija na Filmskom festivalu u Kanu 2021. godine. Lapid je snimio događaj koji je izazvao mnogo tenzija i kontroverzi u to vrijeme, kada su izraelske snage upale u dom porodice Tamimi u selu Nabi Saleh. Djevojka Ahed Tamimi je uhapšena i mučena, a nakon suđenja je zatvorena na više od osam mjeseci. Brojni aktivisti i kreativci iz cijelog svijeta potpisali su izjavu koju je izdala organizacija Amnesty International u Izraelu prošlog januara, u kojoj se protive „dehumanizaciji stanovnika Gaze, Palestinaca i muslimana te dehumanizaciji Izraelaca i Jevreja uopšte“. R. K.

Sa otvaranja izložbe u Tivtu

Filmski reditelji Nadav Lapid, Amos Gitai, Juval Abraham i Erin Akselman

KO PREŽIVI, PRIČAĆE: Bojan Žirović

Proljećni pazar svečano otvoren na Trgu nezavisnosti, posjetioce do 21. maja očekuje bogat kulturno-zabavni program i gastro ponuda

Naredne dvije sedmice glavni gradski trg biće centar dobre zabave

Publiku je svojim dobro poznatim repertoarom ,,razdrmao“ popularni KIC pop hor, dok su od 21 sat uživali u koncertu Kira benda. U takvom duhu, uz bogatu gastro ponudu i brojne druge sadržaje, posjetioci će moći da uživaju do 21. maja. I izlagači i posjetioci nadaju se da će poslužiti lijepo vrijeme, te očekuju da neće faliti dobrog raspoloženja i zabave na glavnom gradskom trgu

Uz dobru muziku i u vedrom raspoloženju brojnih posjetilaca svih generacija sinoć u 19 časova na Trgu nezavisnosti svečano je otvoren Proljećni pazar, jedna od omiljenih manifestacija Podgoričana, koja daje živost i poseban šmek centru našeg glavnog grada.

Od 19 časova publiku je svojim dobro poznatim repertoarom ,,razdrmao“ popularni podgorički KIC pop hor, dok su od 21 sat uživali u koncertu Kira benda. U takvom duhu, uz bogatu gastro ponudu i brojne druge sadržaje, posjetioci će moći da uživaju do 21. maja, do kada traje ova manifestacija. I izlagači i posjetioci nadaju se da će narednih 15 dana poslužiti lijepo vrijeme, te očekuju da neće faliti dobrog raspoloženja i zabave na glavnom gradskom trgu.

DRUŽENJE

Obraćajući se okupljenima, gradonačelnica Podgorice

Olivera Injac iskazala je za-

dovoljstvo što je KIC pop hor izmamio dobro raspoloženje kod publike, uz obećanje da i narednih dana neće faliti dobre muzike, veselja i druženja.

-Ponosna sam što Podgorica stalno unapređuje svoje programe, zahvaljujući upravo ovoj i sličnim manifestacijama i događajima tokom cijele godine svim sugrađanima i posjetiocima imamo što da ponudimo. Maj u našem gradu uvijek nosi posebnu energiju, a proljeće samo po sebi simbolizuje buđenje i radost života, pa je ovo odlična prilika da se povežemo i zajedno uživamo u zanimljivim programima i novim prijateljstvima. Očekuje vas bogat kulturno-umjetnički program, a vjerujem da ste bili u prilici da vidite i dio gastronomske ponude ovdje na trgu – kazala je Injac. Sa željom da podrže lokalne proizvođače, odnosno lokalnu privredu, gradska uprava je i ovoga puta, kroz javni poziv, montažne objekte - kućice građanima ustupila besplatno.

Gradonačelnica je zahvalila svima koji su dali doprinos u organizaciji Proljećnog pazara.

Raznovrstan program za djecu i odrasle

U okviru Proljećnog pazara do 21. maja sugrađane i posjetioce Podgorice očekuju koncerti popularnih domaćih i regionalnih izvođača, događaji za najmlađe, nastupi di-džejeva i podgoričkih bendova. Na glavnom gradskom trgu večeras od 19 časova moći će da uživaju u nastupu Marije Božović, a od 21 sat u nastupu

Forte benda. I za sjutra su pripremili raznolike sadržaje - Umjetnička škola za muziku i balet ,,Vasa Pavić“ nastupiće u 19 sati, di-džej Perrota će preuzeti pozornicu od 20, od 21 sat slijedi ,,Pod sjajem zvijezda“ - Ples maturanata. Za kraj večeri, dok će se od 22 sata publika zabavljati uz Abba tribute band.

Diva sevdaha Amira Medunjanin nastupiće u subotu 11. maja, dok će Željko Samardžić, prepoznatljivo regionalno muzičko ime, upotpuniti svečanost Dana nezavisnosti naše države 21. maja. Pored pomenutih nastupiće i domaći izvođači i to: Bane Nedović, Nina Žižić Tina Džankić, bend Vis tetra, Marija Božović, Edis

-Istakla bih značaj Turističke organizacije Podgorica, posebno direktora Dragana Grnovića koji je dao maksimum

Agić, Forte bend i Nemanja Petrović. U okviru programa za najmlađe nastupiće Hor ,,Zvjezdice“, Plesni klub Sonrisa, mališani iz Osnovne škole ,,21. maj“, vrtića ,,Naše malo kraljevstvo“, Animatori ,,Rent a party“, Valentina i Zvjezdice kao i mnogi drugi. Sva važna obavještenja uz program Proljećnog pazara biće dostupna na sajtu Glavnog grada i društvenim mrežama.

da napravimo dobar program, kao i Sekretarijatu za kulturu Glavnog grada i uvaženoj sekretarki Ani Medigović i njenom timu, ali i cijelom jednom timu koji je manje vidljiv, a radili su svako iz svog ugla, da doprinesu sadržajnom programu i unapređenju organizacije. Međutim, sve to ne bi bilo moguće da nam nije pomogla Erste banka, koja je sponzor ovogodišnjeg pazara. Zahvalila bih se i delegaciji Evropske Unije u Crnoj Gori koja nam je pružila podršku u dijelu organizacije ovog događaja – poručila je Injac proglašavajući Proljećni pazar otvo-

renim i iskazujući uvjerenje da će Trg nezavisnosti narednih dana biti centar lijepih, kulturnih zbivanja i dobre zabave.

UŽIVANJE

Aleksa Kaljević iskazao je zadovoljstvo što je u prilici da prvi put izlaže na Proljećnom pazaru. -Imamo lokalna piva, Podgoričko točeno pivo, plavo i crveno, kraft piva Dekan, Magistar, Profesor doktor…Tu su i vina vinarije ,,Ražnatović“, rakija ,,Žar“, domaći sokovi na razblaživanje od aronije, nane, drenjina. Gotovo sve su lokalni proizvodi. Očekujem lijepo iskustvo, ako se nešto zaradi super, samo da posluži lijepo vrijeme i da se lijepo družimo – kazao je Kljajević, uz napomenu da točeno pivo i rakija koštaju po dva i po eura. Robert Lazarević u ponudi je, pored raznih pića, imao i jagode sa kremom od čokolade (čaša dva i po eura), dimljene kobasice (četiri eura), a od piva je izdvojio točeno ,,Paun“, koje prodaje dva i po eura. -Izlagao sam i ranije ovdje. Program je i ovoga puta raznovrstan, samo da posluži lijepo vrijeme, mislim da će biti lijepo – kazao je Lazarević. U jednoj od omiljenih kućica za mališane, ,,Kod Đine“, lizalice se mogu kupiti po 1,30 eura, krofnice i mafini dva –dva i po eura, gumene bombone (100 grama 1,90 eura), a tu su i sokovi, ali i žestoka pića i kokteli za odrasle. Iz ponude su izdvojili koktel pink – džin tonik, sa ukusom jagode, prilagođen lijepim proljećnim danima, a koji košta četiri eura. Kod Gorana Bubanje čekalo se u redu za šećernu vunu i kukuruz.

-Cijene su iste kao i na prethodnom pazaru, po dva eura su i šećerna vuna i klas. Očekujemo bum, samo da bude lijepo vrijeme – kazao je Bubanja. Po prvi put u okviru pazara su i štandovi na kojima izlagači nude domaći med, medovinu, vino…

-Prvi put sam ovdje. U ponudi imamo med iz Lutova. Tegla je 15 eura, imamo i ove manje sa koštunjavim voćem, koje koštaju 10 eura. Nadam se da će biti dosta naroda na pazaru, pa ćemo i mi dobro proći –kazala je Gordana Radojević Na popularnom ringišpilu već prve noći tražilo se mjesto više, a vožnja košta dva eura, dok se kokice kod Predraga Nikića mogu kupiti po cijeni od 30 centi do eura.

Ana i Miloš Vukićević na glavni gradski trg sinoć su došli sa sinom Ivom -Kad god organizuju pazare na trgu mi svratimo. Zanimljivo bude i nama i sinu. Ima za sve nas po nešto, a atmosfera je uvijek opuštena. Doći ćemo opet – kazao je Miloš, s kojim je saglasna i njegova žena. Nemanja Lazović sa društvom je uživao u nastupu KIC pop hora. -Vidjeli smo program, biće dobrih svirki, tako da će narednih petnaestak dana mjesto našega okupljanja biti glavni gradski trg – zaključio je Lazović. I.MITROVIĆ

KIC pop hor otvorio Proljećni pazar

Podgoričani u „Morači“ nakon dvije godine pobijedili

Partizan u drugom meču polu nala plej-ofa ABA lige

Budućnost Voli izborila majstoricu

Skoro dvije godine nakon posljednje pobjede (72:71), Budućnost Voli je, konačno, ponovo srušila Partizan u „Morači“, još jednom sa pola koša razlike – nakon rovovske bitke, uz veliku podršku sa tribina, iako ne pune „Morače“ (bilo je prisutno oko 4.000 gledalaca), tim Andreja Žakelja je pobijedio aktuelnog šampiona 74:73 i izjednačio rezultat u polufinalnoj seriji plej-ofa ABA lige na 1-1. O finalisti će, tako, odlučivati majstorica koja se 10. maja igra u „Beogradskoj areni“. Partizan ostaje favorit u seriji, ali Budućnost sada ima pravo da se nada i mora da vjeruje, jer samo tako može do podviga u trećem meču.

Meč je odlučen u finišu, a tačku na meč mogao je da stavio Kenan Kamenjaš, ali je, na 10,5 sekundi prije kraja, pri vođstvu „plavih“ od 74:73, promašio oba slobodna bacanja. Da ne ispadne tragičar, Kamenjaš se potrudio u odbrani, kada je dovoljno omeo Aleksu Avramovića i natjerao beka gostiju da promaši šut za pobjedu uz zvuk sirene....

PROBLEMI S NAPADOM

U prvoj polovini prve četvrtine Budućnost, koju je predvodio Nikola Tanasković sa sedam poena (3-3 za dva poena), češće je bila u vođstvu, iako ne većem od dva poena, jer je imala prednost u skoku. Priliku da stekne veće vođstvo od jednog posjeda Podgoričani nijesu iskoristili pri vođstvu od 13:12, nakon što je Pi Džej Doužeru sviran nesportski faul u napadu nad Tanaskovićem. Srpski krilni centar je iskoristio jedno od dva bacanja za 14:12, ali onda Budućnost nije iskoristila tri uzastopna napada (trojke su promašili Jogić Ferel i Andri-

-

4

9

13

4

-

Dvorana: ,,Morača“. Gledalaca: 4.000.

Sudije: Nedović, Petek i Kardum.

16:17, 26:17, 12:16)

Košarkaši Crvene zvezde prvi su nalisti plej-ofa – nakon ubjedljive pobjede na svom terenu Zvezda je sinoć bila bolja od Mege i u gostima sa 94:69 (19:26, 28:11, 29:16, 18:16), pa je polu nalnu seriju riješila sa 2-0 u pobjedama

ja Slavković, a loptu je izgubio Ferel). Partizan je to iskoristio, preuzeo je prednost u skoku, pa je prvo preokrenuo na 16:14, a onda i poveo 18:15. Tanasković je prekinuo muke u napadu „plavih“ jer je pogodio prvi timski koš iz igre nakon četiri minuta i 32 sekunde posta, ali to nije zaustavilo goste, koji su košem Zeka Ledeja i trojkom Džejmsa Nanelija došli do šest poena prednosti (23:17), koje je prepolovio Meklinli Rajt, košem pod faulom, i dodatnim bacanjem, na četiri desetinke prije kraja dionice (23:20). Drugu četvrtinu je otvorio trojkom Panter, pa je Žakelj nakon svega 29 sekundi zatražio tajmaut, poslije kojeg je Budućnost zaigrala bolje u odbrani, izjednačila na 26:26, a onda je Flečer Megi prekinuo seriju od šest timskih promašaja za tri poena i ubacio dvije trojke, prvu za vođstvo od 29:28, a drugu za 32:30. Tada ga je, međutim, Žakelj zamijenio, uveo je prvi put u igru Alerika Frimena. Budućnost je čuvala posjed

ŽAKELJ: Uradili smo ono što smo htjeli

Andrej Žakelj, trener

Budućnosti, kazao je da je njegova ekipa upisala „veliku pobjedu“.

- Kako god da se završi utakmica u petak, uradili smo ono što smo htjeli pred našom publikom i savladali Partizan. Odigrali smo na nivou na kojem možemo i koji želim. Bilo je, naravno, i nedostataka, ali sam zado-

POPOVIĆ: Pobjeda za čika Miša

Na konferenciji za novinare se, neočekivano, pojavio i kapiten Petar Popović, koji je pobjedu posvetio fizioterapeutu Milivoju Bokanu, koji je teško bolestan. - Ovo je velika pobjeda za nas u lijepoj atmosferi, ali sam samo želio kratko da

voljan pristupom i karakterom. U nekim situacijama smo pravili korak naprijed kada smo bili u krizi, a sada nas čeka treća utakmica, najvažnija u sezoni. Sigurno ćemo dati sve od sebe da ponovimo ovakvo izdanje –rekao je Žakelj. Budućnost je odbranom nadoknadila probleme u napadu.

- Ni jedna ni druga ekipa nijesu imale šuterski dan, bile su dobre odbrane na obje strane. Zadovoljan sam pristupom i energijom, a i neke taktičke stvari smo dobro izveli. Generalno, uvijek odbrana pobjeđuje –istakao je slovenački trener.

prednosti do 36:33, kada je Petar Popović pogodio u kontri za 36:33, na dva minuta i 25 sekundi do kraja. U posljednjih dva i po minuta prvog poluvremena, međutim, Podgoričani nijesu upisali ni poen, pa je Partizan serijom 7:0 na poluvremenu imao dva posjeda prednosti (40:36), i prednost u skoku (20-13), asistencijama (8-5), a domaćinu nije pomo-

OBRADOVIĆ: Biće potrebno malo više da bismo se plasirali u finale

Željko Obradović, trener Partizana, čestitao je Budućnosti na pobjedi.

- U seriji je 1:1, bez obzira na to da li je bilo pola koša ili 10 razlike. Uvijek je isto, rezultat je važan, samo pobjeda.

Mislim da smo igrali prilično dobro u mnogim momentima, ali smo u prvom poluvremenu imali pet izgubljenih lopti zaredom i dozvolili Budućnosti da se vrati. Na kraju je rival imao praktično

dobijenu utakmicu, ali smo se vratili agresivnom odbranom. Borbenost je bila na nivou, ali biće potrebno malo više da bismo se plasirali u finale – rekao je Obradović. Dodao je da su odbrane bile

glo ni to što su Beograđani imali šest izgubljenih lopti u drugoj četvrtini.

PREOKRET U NASTAVKU Budućnost je u trećoj četvrtini zadržala nivo odbrane iz druge dionice, ali je proradila u napadu, što je „plavima“ omogućilo da treći kvartal riješe u svoju korist sa 26:17. A početak nije obećavao, jer je u prva tri

bolji dio oba tima. - Oni su šutirali trojke 22-4, mi 19-3. Bili su veoma loši procenti šuta, vjerovatno nervoza čini svoje. Imali smo otvorene šuteve, nijesmo ih ubacivali, ali već počinjemo da se spremamo za sljedeću utakmicu i ovo zaboravljamo – kazao je Obradović.

minuta vratio šest poena prednosti (46:40, 48:42), ali se onda Budućnost razigrala, pa je prvo izjednačila na 50:50, nakon trojke Rajta, a onda je serijom 7:0, koju je završio sjajnim zakucavanjem Joan Makundu, povela 57:52 i tu prednost sačuvala do kraja četvrtine (62:57). Izgledalo je da je početak posljednje četvrtine Budućnosti trasirao put ka pobjedi, iako su „plavi“ morali da strijepe do kraja. Dionicu je otvorio nevjerovatnim alejupom Makundu, u svom stilu, nakon asistencije Rajta, i to pod faulom, a Francuz je pogodio i dodatno bacanje za 65:57. Tada je došlo i do „usijanja“ – Frenk Kaminski je napravio nesportski faul nad Ferelom, a odmah dobio i tehničku zbog negodovanja, zbog čega je isključen, što mu nije lako palo. Na putu do tunela jedan navijač iz partera

kažem ovo - do prije dvije godine sa nama je kao asistent fizioterapeuta radio čika Mišo i ovu pobjedu posvećujemo njemu. Ima neke zdravstvene probleme i samo želimo ovim putem da mu kažemo da mislimo na njega svakodnevno i da nam nedostaje. Ovo je pobjeda za njega. Svim srcem smo uz njega da pobijedi stanje u kojem se našao. Mišoni, nedostaješ nam i volimo te - rekao je Popović.

pokušao je da ga gurne, ali nije uspio od obezbjeđenja, nakon čega je izveden iz dvorane. Bilo je malo frke i na zapadnoj tribini, jer su vatreni navijači imali prepirku sa nekim iz partera, ali se sve brzo smirilo, uz intervenciju policije. Budućnost je otišla na maksimalnih „plus devet“ (68:59), na šest minuta i 59 sekundi do kraja, ali se Partizan nije predavao, pa je, malo po malo, „topio“ prednost Podgoričana i 15 sekundi prije kraja prišao na 74:73, kada je Žakelj uzeo posljednji tajm-aut. Nakon što je krenuo posljednji napad, lopta je došla do Kamenjaša, koji je fauliran i otišao je na liniju bacanja, gdje nije bio precizan, ali je sreća ovoga puta bila na strani „plavih“, koji su na kraju pozdravljemi ovacijama sa tribina... S. JONČIĆ

Foto: D. MALIDŽAN

VELIKA POBJEDA: Košarkaši Budućnost Volija dijele radost sa svojim navijačima

Poštujemo Italiju, ali znamo ko smo

PODGORICA - Crnogorski rukometaši igraće ove sedmice za 10. nastup na velikim takmičenjima.

- Primarni cilj je da nastavimo taj kontinuitet – rekao je kapiten Mirko Radović uoči dvomeča s Italijom u baražu za Svjetsko prvenstvo.

,,Lavovi“ su apsolutni favoriti pred sjutrašnji i nedjeljni meč i, koliko god da u današnjem sportu ništa nije unaprijed riješeno, ne bi smjeli da imaju problema s ,,azurima“.

- Favoriti smo na papiru, ali se to mora dokazati na terenu. Sa velikim poštovanjem ulazimo u utakmicu, spremamo se najbolje moguće, ali isto tako znamo ko smo mi – dodao je Radović.

Uloga favorita neće opteretiti ekipu Vlada Šole, smatra Radović.

- To je pozitivan pritisak jer je čast igrati za reprezentaciju. Njima će sigurno biti lakše jer nijesu pod pritiskom. Uradićemo sve da napravimo to što je do nas. Poštujemo ih, ali znamo kakva smo ekipa i na što smo spremni – istaklo je desno krilo Crne Gore. ,,Lavovi“ su u januaru eliminisani s Evropskog prvenstva već u preliminarnoj rundi, ali je utisak da su vratili samopouzdanje poslije loših nastupa na Mundijalu 2023. i u finišu kvalifikacija za EP.

- Ostao je gorak ukus jer nijesmo prošli grupu, ali iz načina na koji smo igrali može da se izvuče dosta pozitivnog. Puni smo samopouzdanja, vjerujem u ekipu i stručni štab. Izvukli smo i pouke sa tog prvenstva, sreća je bila važan faktor jer su nas jedna-dvije lopte spriječile da uđemo u glavnu rundu. Pokazalo se da imamo pravo da budemo ambiciozni – rekao je Radović.

TEREN JEDINO MJERILO

Italija je do baraža došla preko dvomeča sa Belgijom.

ciji desnog beka. Sa Grčkom smo se dosta mučili - u ,,Morači“ smo ih slomili u posljednjih desetak minuta. Nadam se da će ovog puta biti drugačije, da ćemo u prvom meču ostvariti dobar rezultat i u revanš ući rasterećenije. Vidjećemo da li smo konačno takmičarski sazreli da ne potcijenimo nikoga – istakao je golman NebojšaSimić - Italija ima dobrog golmana, što je u rukometu vrlo bitno. Što se tiče ostatka ekipe – imaju nekoliko igrača iz njemačke i francuske lige. Nijesu za potcjenjivanje, ali gledajući što smo pokazali posljednjih četiri-pet godina moramo jasno reći da smo favoriti i prihvatiti tu ulogu. Očekujem pozitivan ishod na oba meča – poručio je Nebojša Simić. N.KOSTIĆ ,,Lavovi“ danas putuju za Konversano na prvi meč baraža za SP

- Pratili smo te utakmice. Italijani imaju kvalitetne igrače, golman im je dosta dobar, u blagom su usponu. Nemamo mnogo vremena za uigravanje, treba samo da što bolje posložimo kockice i da ih skeniramo najbolje moguće. Jeste izlizana fraza, ali danas svi igraju rukomet. Teren je jedino mjerilo, ne trpi papir i to ko je favorit, ko nije. Ako damo sto odsto imaćemo čemu da se nadamo i što da pokažemo – dodao je Radović, koji očekuje spektakl u nedjelju u ,,Morači“. - Očekujemo da navijači dođu i podrže nas. Uživaćemo, kao i uvijek kada igramo pred domaćom publikom. Željni smo toga. Olakšavajuća okol-

PODGORICA - Kadetska rukometna reprezentacija Crne Gore ostvarila je drugu pobjedu na Mediteranskom prvenstvu koje se održava u Ankari. Nakon što su prvog dana savladali Francusku i upisali poraz od Kosova, igrači rođeni 2006. i 2007. godine slavili su protiv Tunisa 20:19 (4:7, 8:8, 8:4), uz

osvojenih 3,5 od mogućih pet bodova - pola boda za remi u drugoj trećini, jedan za trijumf u trećem i dva za ukupnu pobjedu. FilipBožović je bio najefikasniji sa pet golova, Miroslav Dragović je dao četiri, dok su se po tri puta upisali Vuk Lalošević i MojašNikolić Crna Gora će danas odigrati dva meča – u osam sati protivnik će biti Hrvatska, dok je za 16.15 sati zakazan duel s Irakom.

Za ekipu Filipa Popovića nastup na Mediteranskom prvenstvu je dobra provjera za Evropsko prvenstvo za igrače do 18 godina, koje će u avgustu biti održano u Podgorici.

nost je što revanš igramo kod kuće. Ovo je utakmica od 120 minuta. Ništa neće biti završeno u prvom meču. Dok sudija ne odsvira kraj u ,,Morači“ mi ćemo da igramo i damo sve od sebe - poručio je kapiten Mirko Radović.

ASOCIJACIJA NA GRČKU

Crna Gora je bila povlašćena na žrijebu baraža zahvaljujući trijumfu nad Srbijom na EP u posljednjoj sekundi. - Vidimo koliko je bila bitna pobjeda protiv Srbije. Oni su za rivala dobili Španiju, mi Italiju. Imamo ulogu favorita koju treba da opravdamo. Italija podsjeća na Grčku sa kojom smo igrali u baražu za prethodno Svjetsko prvenstvo. Niži su, brži, borbeni, dosta igraju bez ljevaka na pozi-

Prva A muška crnogorska košarkaška liga

NBA: Minesota sve bliža nalu Zapada, nova velika partija Bransona

PODGORICA – Košarkaši

Teoda napravili su prvi, veliki korak ka plasmanu u polufinale plej-ofa Prve A muške crnogorske lige – Tivćani su u „Župi“, u prvom meču za plasman u polufinale plej-ofa, savladali Mornar 104:79 (26:24, 34:17, 20:16, 24:22). Revanš se igra u petak u Ba-

PODGORICA - NBA šampion je pred predajom krune – Minesota Timbervulvsi su i drugi put zaredom u gostima pobijedili aktuelnog prvaka Denver Nagitse, za vođstvo 2:0 u polufinalu Zapadne konferencije. Ovog puta ,,vukovi“ su favoritu održali čas izuzetne odbrane – 106:80. Meč je praktično riješen već u uvodnom dijelu druge dionice, kada su gosti napravili seriju 19:0. Ponovo je za Denver razočarao slavni kanadski bek Marej – a Minesota je imala prednost i od 32 poena, početkom drugog poluvremena. Prije svega energetski, šampion nije mogao da parira ,,vukovima“, koji očigledno imaju veliku prednost u kvalitetu opcija spoljne linije. Ponovo je blistao bek Entoni Edvards, koji je pored 27 poena imao sedam asistencija, a šutirao je odlično 17-11 iz igre. Centar Tauns je takođe imao 27 poena, ali i 12 skokova uz izuzetan šut 15-10. Rezervisti Aleksander-Voker i Rid upisali su po 14 poena. Samo je prva zvijezda Denvera, centar Nikola Jokić, donekle odigrao spram renomea – pored 16 poena imao je 16 skokova i osam asistencija. Domaćin se ispromašivao u šutu za tri poena, početkom posljednje dionice imao dvije prilike da spusti deficit – ali ih nije iskoristio. Katastrofalno je igrao Marej, koji je opet nastupio, očigledno, nezaliječene povrede – meč

je završio sa osam poena i 13 skokova, uz očajan šut 18-3 iz igre. Veliki problem za Denver je povreda beka Džeksona, koji je tokom posljednje četvrtine morao na klupu zbog problema sa skočnim zglobom. Minesota će biti domaćin njihovog narednog meča, u noći između petka i subote, od 3.30 časova po našem vremenu. Njujork je u polufinalu Istoka pobijedio Indijanu 121:117 – a ponovo je heroj trijumfa bio bek Džejlen Branson Izuzetni šuter je četvrti put zaredom u plej-ofu ubacio makar 40 poena – meč je završio sa 43 poena, od čega je čak 21 postigao u četvrtoj dionici! Ljevoruki bek tako je ponovo pokazao da je jedan od najdominantnijih igrača spoljne linije u košarci. Meč je odlučio neobjašnjiv faul jednog od najboljih igrača Indijane Tarnera, svega 12 sekundi prije kraja – nakon čega je Branson ubacio ključne poene. Tek je četvrti košarkaš koji je u plej-ofu vezao četiri utakmice sa makar 40 poena, a posljednji je to učinio legendarni Džordan 1993. godine. Divinćenco je dodao 25 a Hart 24 poena za oslabljeni tim, koji cijeli plej-of igra skraćene rotacije. Sa druge strane, Tarner je upisao 23, Sjakam 19, Makdonel 18 a Nesmit i Topin po 12 poena. Njujork će biti domaćin i njihovog drugog meča, u noći između srijede i četvrtka, od dva sata po našem vremenu. S. S.

ru, ali jasno je da su Tivćani jednom nogom u polufinalu, posebno što Mornar u plejofu domaće lige nastupa bez ijednog stranca koji je igrao ABA ligu. Prva četvrtina je bila neizvjesna, a meč je odlučen do poluvremena, kada je Teodo poveo

60:41. Tivćani su u 36. minutu vodili i 33 razlike (93:60)…

Kod domaćih se istakao Petar Kusovac, sa 19 poena, Uroš Ilić je dodao 17 poena i šest skokova, a Nikola Tadić 15 poena i osam skokova. Kod gostiju se istakao Lazar

Radetić sa 22 poena i sedam skokova, Vladimir Komnenović je dodao 15 poena, a Nemanja Vranješ 13. Prvi meč drugog četvrtfinala, između Sutjeske i Podgorice, igra se u četvrtak veče u Nikšiću, od 20.30 sati. U polufinalu su direktno Budućnost Voli i SC Derbi. S. J.

ODLAZAK NA SP NE SMIJE DA SE DOVEDE U PITANJE: Kapiten Mirko Radović

POLUFINALE LIGE ŠAMPIONA: Real Madrid dočekuje Bajern nakon remija u Minhenu

Zov ,,Vemblija“

za velikane

PODGORICA - Remi u Minhenu (2:2) garantuje spektakl u Madridu – fudbaleri Reala i Bajerna odluku o drugom finalisti Lige šampiona ostavili su za večerašnji blokbaster na ,,Santjago Bernabeuu“ (21 h).

- Uvijek imam mnogo samopouzdanja jer mi smo Real Madrid. Imam najbolji tim, koji je odradio vrlo dobar posao ove

Brazilski zadnji

vezni na meti kritika nakon šokantnog poraza

Junajteda

sezone. Real Madrid i Bajern su veoma slični, imaju sjajnu istoriju i tradiciju. Mnogo ih poštujemo. Bili su bolji od nas u prvoj utakmici. Moramo dati sve od sebe kako bismo došli u priliku da igramo još jedno finale – rekao je trener Karlo Anćeloti Real je proteklog vikenda obezbijedio 36. titulu u španskoj La Ligi, u Ligi šampiona je na dva koraka od 15. trofeja.

Karager: Kazemiro

PODGORICA - Jedan od najboljih defanzivnih vezista modernog fudbala Kazemiro označen je kao jedan od glavnih krivaca za poraz Mančester junajteda 4:0 na gostovanju Kristal Palasu, u ponedjeljak veče u Premijer ligi. Junajted se ponovo izblamirao, igra sve lošije u finišu sezone, a protiv londonskog tima favorit je bio potpuno nemoćan. Brazilac Kazemiro nije se našao na poziciji štopera, što je bilo iznuđeno rješenje s obzirom na to da je klub suočen sa brojnim povredama defanzivaca.

Legenda Liverpula Džejmi Karager, nekada jedan od najboljih štopera u PL, kazao je da Kazemiro cijele sezone igra ispod očekivanog nivoa.

- Na poluvremenu sam već rekao da Kazemiro treba da bude zamijenjen. Kao iskusan igrač, mislim da bi trebalo da zna da su mu preostale još samo tri utakmice na ovom nivou. I treba već da misli, da je bolje da uskoro ode u neki od američkih ili saudijskih klubova. Smrtno sam ozbiljan. Vide se godine, ljudi oko njega bi trebalo da mu kažu da je vrijeme da prestane da igra, da je zreo za penziju – rekao je Karager. Istakao je da je Kazemiro u svoje vrijeme bio jedan od najboljih vezista planete, ali da sve ima svoj kraj i da važi pravilo ,,napusti fudbal prije nego fudbal napusti tebe“. Brazilac zarađuje sedmičnu platu od nešto manje od 400.000 eura sedmično, a ima još dvije sezone ugovora. R. A.

kako u napadu tako i u defanzivi. U odbrani bi trebalo da uradimo mnogo više nego u Minhenu – dodao je najuspješniji trener u istoriji elitnog takmičenja.

Golman Tibo Kurtoa nedavno se oporavio od povrede, ali Anćeloti neće mijenjati ,,jedinicu“.

- Braniće Lunjin – naveo je Anćeloti.

- Kurtoi je potrebno vrijeme da se vrati u najboljem izdanju. Igrao je protiv Kadisa nakon što je trenirao vrlo dobro i bio je odličan, prenosio sigurnost i samopouzdanje. Ali nije još na maksimumu – naveo je trener Reala.

Bajernu je Liga šampiona jedina šansa da sezonu završi trofejom.

- Mislim da bi ovo mogla biti utakmica gdje će se igrati u talasima, sa različitim fazama. Obje ekipe će morati ponekad da pate. I Real i mi smo izuzetno jaki u čuvanju lopte i vrlo dobri u brzoj tranzicionoj igri. Čeka nas komplikovan zadatak. U periodima u kojima budemo bolji biće nam potrebna sreća i dobra završnica – izjavio je trener Tomas Tuhel

- U dobroj smo formi, visoko motivisani i trudićemo se da damo sve od sebe. Svašta se može desiti, ali svakako se radujemo još jednoj fantastičnoj noći – kazao je Anćeloti.

- Ovo bi moglo da bude još jedno magično veče za naše navijače, ali smo svjesni poteškoća na koje možemo naići u meču. Moramo odigrati intenzivnu utakmicu u visokom tempu,

- Ovo je jedan od najtežih stadiona za pobijediti, ali nije nemoguće. Imali smo vrlo dobru prvu utakmicu, ali nažalost nijesmo pobijedili. S obzirom na to da Real igra kod kuće, možda ima 51 odsto šansi za prolaz. Naravno da je Real jedan od najvećih klubova na svijetu, ali i Bajern je veliko ime u Evropi. Zato je ovo sjajan duel. U polufinalu smo da bismo ušli u finale, igramo da odemo na ,,Vembli“ i ništa drugo nije bitno – kazao je Tomas Tuhel. N. KOSTIĆ

Može ga spasiti samo pobjeda u nalu FA kupa Ten Hag pred otkazom

PODGORICA - Erik Ten Hag, skoro je sigurno, ostaće bez posla u Mančester junajtedu, nakon poraza 4:0 i katastrofalne partije u gostima autsajderu Kristal Palasu, u ponedjeljak veče. Po pisanju svih relevantnih londonskih medija jutro nakon meča, Holanđanin će zadržati menadžersku poziciju jedino ako uspije da pobijedi Mančester siti i režira veliki šok u finalu FA kupa krajem mjeseca. Čak i u tom slučaju, pitanje je da li će novi vlasnici giganta Premijer lige biti spremni da

tolerišu Ten Hagov koncept igre i taktička rješenja. Ekipa je potpuno nemoćna u fazi odbrane, naročito kada se suoči sa bržom tranzicijom rivala, a mladi tim Kristal Palasa samo je otkrio sve manje u igri oslabljenog tima. Ten Hag se nakon poraza branio riječima ,,da ovakav ishod nije očekivao“, kao i tim da je ,,ovo tek četvrti poraz njegovog tima od početka godine“. Finale FA kupa je vjerovatno i posljednja šansa da Junajted zasluži mjesto u evropskim takmičenjima naredne sezone. Holandski trener ima ponudu da preuzme Bajern Minhen ako dođe do raskida saradnje sa Junajtedom. U tom slučaju, očekuje se da mančesterskog giganta preuzme upravo Tomas Tuhel, Njemac koji želi povratak u Premijer ligu, a koji napušta Bajern na kraju sezone. R. A.

PODGORICA - Čudesna Borusija iz Dortmunda ide u finale Lige šampiona. Snažna, koncentrisana, kompaktna Borusija poslije 11 godina igraće za najvažniji trofej u evropskom fudbalu i to na istom mjestu gdje je 2013. izgubila od Bajerna – na kultnom ,,Vembliju“ u Londonu. ,,Milioneri“ su drugi put u sedam dana pobijedili Pari Sen Žermen, istim rezultatom kao u Dortmundu – 1:0.

Junak je bio Mats Humels, koji je kaznio jedan od brojnih promašaja ,,svetaca“. Svašta su preživjeli izabranici Edina Terzića – prečke, stative, opsadu svog gola, imali su i sreće, ali su je zaslužili. Veliko žuto-crno srce sada kuca za mega okršaj 1. juna – rival će biti Bajern ili Real. Prvih pola sata meča na ,,Parku prinčeva“ ponudilo je premalo uzbuđenja, nakon čega se ritam pojačao, a prve velike šanse oba tima došle su odmah jedna nakon druge. Najprije Mbape nije dobro zahvatio loptu, uslijedila je kontra Borusije i bijeg Adejemija, ali je na kraju uspješniji bio golman Donaruma Ostalo je 0:0 na poluvremenu, da bi na otvaranju drugog nevjerovatan promašaj imao Zair-Emeri. Poslije akcije iz kornera na lijevoj strani lopta je na drugoj strani došla do 18-godišnjeg Francuza koji je sa pet metara iskosa pogodio stativu. Kazna je uslijedila odmah, u 50. minutu – iskusni Mats Humels se nakon kornera odvojio od Beralda i ostao sam na drugoj stativi. Donaruma nije imao šansi poslije šuta glavom 35-godišnjeg štopera koji je posljednji gol u Ligi šampiona dao u sezoni 2018/19, kada je igrao za Bajern.

Donaruma Hakimi Markinjoš Beraldo Mendeš Vitinja Zair-Emeri (od 76. Li) Ruis (od 63. Asensio) Dembele Mbape Ramos (od 63. Barkola) Kobel Rijerson Humels Šloterbek

Šok za Pari Sen Žermen, kojem je trebalo nekoliko minuta da se oporavi prije nego je krenuo u opsadu gola njemačkog velikana. U 62. minutu su domaći pogodili stativu drugi put na jučerašnjoj utakmici, četvrti put u dvomeču, ne i posljednji – Nuno Mendeš je snažno šutirao, okvir gola je spasio tim Edina Terzića. Sjajni stručnjak je u jeku naleta domaćina ubacio trećeg štopera, Zilea, Borusija se branila svim silama, a imala je i sreće. Markinjoš je u 82. glavom imao šansu kada je glavom šutirao iznad prečke, u 86. je Mbape zatresao prečku, dva minuta kasnije i Vitinja poslije ,,projektila“ sa 30 metara... I Li je imao opasan pokušaj, lopta je otišla iznad gola, sa tim i posljednja nada PSŽ-a da će ove sezone dočekati ono što odavno sanja – trofej Lige šampiona. Ne. K.

NOVI BLOKBASTER: Sa prvog meča u Minhenu

Stadion: Park prinčeva Sudija: Danijele Orsato (Italija) Gol: 0:1 Humels u 50. Žuti kartoni: Dembele, Hakimi (PSŽ), Zabicer, Humels (Borusija)

Rojs) Filkrug

Humels postiže gol za pobjedu

Budućnost mirna pred revanš, u Beranama se kreće ,,od nule“

PODGORICA - Fudbaleri

Dečića i Budućnosti vode trku za šampiona Crne Gore, a oba tima imaju šansu da stignu i do duple krune.

Finale Kupa igraće se 30. maja i u njemu će 99 odsto igrati Budućnost, koja pred današnji revanš sa Rudarom u Pljevljima (16 h) ima prednost od 4:1 iz prvog meča.

Tuzani imaju mnogo teži zadatak u Beranama (17 h), gdje ih čeka Jezero poslije 0:0 u utakmici u Podgorici.

- Sve je otvoreno, šanse su podjednake – izjavio je štoper Dečića Ljeon Ujkaj

- Jezero je dobra i čvrsta ekipa koja nam, kada se pogledaju rezultati, ne leži. Očekujem dosta publike, pravi spektakl u kojem će odlučivati nijanse, možda čak i penali – istakao je Ujkaj i ukazao na najjače strane rivala.

- Agresivna su ekipa na sredini i mnogo čvrsti u odbrani. Moramo zato da budemo maksimalno koncentrisani svih 90 minuta i da iskoristimo prilike koje nam se ukažu – poručio je Ujkaj.

JEZERO ZA ISTORIJU

Ekipa iz Plava je vezala dva poraza u prvenstvu, ali Kup je druga priča.

- Iz prvog meča imamo rezultat koji nam odgovara, ali

ne bih nikome dao prednost. Možda smo zaslužili da dobijemo duel u Podgorici, međutim, to je prošlost, čeka nas revanš u kojem je sve moguće. Možda će odlučiti i penali, a oni su lutrija, odlučuje i sreća – rekao je Petar Orlandić - Nijesmo vježbali jedanaesterce, ali spremni smo na sve. Pokušaćemo od starta da nametnemo našu igru, a voljeli bismo naravno da sve završimo u 90 minuta. Ko zna, mož-

da sve bude riješeno i nakon prvog poluvremena – kazao je iskusni napadač.

Jezero je samo jednom izgubilo od Dečića u posljednjih 15 prvenstvenih mečeva.

- Sigurno se nećemo braniti, napali smo svakog ko nam je došao u goste. Dali smo četiri gola Arsenalu, po tri Budućnosti i Mornaru... Ipak, svaka utakmica je priča za sebe, a ova je za istoriju i prvi plasman u finale. Nećemo krenuti

u juriš, imamo blagu prednost domaćeg terena i rezultat koji nam omogućava da ne jurimo od starta. Nijednog rivala do sada nijesmo ni potcijenili ni precijenili – podvukao je Orlandić.

PRVENSTVO IZMIČE, KUP VEĆA ŠANSA

Budućnosti izmiče titula u prvenstvu jer tri kola prije kraja ima tri boda manje i lošiji međusobni skor od Dečića, pa je

Vest Hem potvrdio - Škot napušta poziciju menadžera na kraju sezone Mojes

PODGORICA - Dejvis Mojes neće biti menadžer Vest Hem junajteda u narednoj sezoni, saopšteno je iz londonskog kluba u Premijer ligi. Iskusni Škot nije uspio da u posljednjim godinama napravi

rezultatski iskorak, a uprkos velikim ulaganjima, rezultati ,,čekićara“ bi se ove sezone

mogli okarakterisati kao stagniranje. Definitivnu odluku uprava je

donijela nakon poraza 5:0 u gradskom derbiju od Čelzija, u gostima prethodnog vikenda. Mojes se oglasio saopštenjem, i poručio da je u posljednje četiri i po godine uživao u radu u klubu, koji je sada u boljem stanju nego kada ga je preuzeo 2019. godine. Ostvarena su tri plasmana u evropska takmičenja tokom njegovog mandata, ali uprava ipak očekuje veće domete. Tim nema trijumf u posljednjih šest utakmica i ostao je bez šansi za plasman u kontinentalna takmičenja naredne sezone R. A. ,,Roso-neri“ traže zamjenu za napadača Žirua

PODGORICA - Slovenac Benjamin Šeško (20) je prvi izbor Milana za novog napadača za narednu sezonu i ,,roso-neri“ će učiniti sve da ga angažuju nakon sezone. Veliki talenat RB Lajpciga može da napusti klub za 65 miliona eura, po klauzuli u ugovoru u Bundesligi. Taj iznos mogao bi biti deset mi-

liona eura veći ukoliko se na transferu bude insistiralo u ranoj fazi transfer roka. Milan želi da što prije angažuje zamjenu za veterana Olivijea Žirua, koji karijeru nastavlja u američkoj MLS ligi. Po mišljenju čelnika kluba i ljudi iz stručnog štaba, Šeško se idealno uklapa u traženi profil, kao tehnički izuzetno ra-

Kup mnogo realnija šansa da se sezona završi osvajanjem trofeja.

,,Plavi“ su uoči gostovanja Rudaru ohrabreni trijumfom nad Arsenalom u Tivtu (4:0).

- Treba svi da budemo zadovoljni igrom, odnosom i rezultatom. Pokazali smo da smo najjači kada je najteže. Dominirali smo tokom cijelog meča, pitali se za sve na terenu, igrali dobro i na kraju zasluženo došli do trijumfa koji nam znači na planu samopouzdanja pred finiš sezoneporučio je golman FilipDomazetović

Budućnost je krajem februara izgubila 3:0 u Pljevljima. To poziva ,,plave“ na oprez.

- Dobro smo se spremili za revanš jer znamo koliko nam je meč važan i šta može da nam donese. Znamo da imamo tri gola prednosti, kao što znamo da nam to ne daje za pravo da uđemo opušteno u utakmicu. Rudar je dobra, talentovana ekipa, a svi se još dobro sjećamo našeg posljednjeg gostovanja u Pljevljima i koliko rival može da bude opasan. Zbog toga ne smijemo da pomislimo da je bilo što gotovo, već moramo da damo maksimum. Vje-

rujem da ćemo uz pravi odnos obezbijediti finale Kupa – naveo je Domazetović. Plasman Rudara u finale Kupa bila bi prvorazredna senzacija, a veliko iznenađenje predstavljao bi i opstanak u Prvoj ligi jer ima pet bodova manje od pretposljednjeg Jedinstva. - Rezultat iz prvog meča ne daje nam previše šansi i sigurno da je Budućnost veliki favorit za prolaz u finale. Ni uvertira za ovaj revanš nije bila dobra jer smo se sa dva poraza udaljili od mjesta koje vodi u baraž za opstanak u ligi. Šansu će dobiti i igrači koji su imali manju minutažu, da i oni u ovako prestižnom meču i protiv kvalitetnog protivnika kakav je Budućnost pokažu koliko mogu u ovom trenutku – kazao je trener Nedeljko Vlahović - Pružićemo sve od sebe da ostvarimo dobar rezultat, da se ekipa makar malo psihološki podigne pred posljednja tri kola u prvenstvu, a za iznenađenje i prolaz u finale nam realno treba čudo, ali je sportski nadati se – dodao je Vlahović. Plasmanu Budućnosti i Dečića u finale Kupa obradovali bi se Mornar i Sutjeska, koji se bore za treće mjesto u prvenstvu, a ono bi donijelo izlazak u Evropu samo u slučaju da se dva vodeća tima CFL sastanu u duelu za trofej masovnijeg takmičenja. N. KOSTIĆ

FSCG reagovao zbog upada navijača na teren

znovrstan i fizički dominantan napadač. Problem za giganta Serije A je to što Šeško ima i odlične ponude drugih klubova, prije svega sa Ostrva. U Milanu može dobiti garantovanu ulogu startera. Ove sezone za RB Lajpcig postigao je 16 golova, na 40 nastupa do sada R. A.

PODGORICA - Disciplinska komisija Fudbalskog saveza Crne Gore pokrenula je postupak protiv Sutjeske nakon što je nekoliko navijača tog kluba ušlo na teren u meču sa Petrovcem, a jedan od njih pokušao da udari sudiju.

Sudijska ekipa se povukla u svlačionicu, a prekid je trajao skoro sat. Meč je nastavljen kada su se tribine ispraznile.

- Shodno članu 134 Disciplin-

skog pravilnika FSCG pokreće se disciplinski postupak protiv FK Sutjeska Meridianbet zbog slabe organizacije utakmice i nereda navijača na utakmici 33. kola Meridianbet 1. CFL, čime bi počinio prekršaj iz člana 74 stav 1 Disciplinskog pravilnika FSCG - navodi se u odluci Disciplinske komisije. Pokrenut je i disciplinski postupak protiv fudbalera tog kluba MarkaSimića zbog vrijeđanja sudije po završetku utakmice sa Petrovcem. R. A.

Duel Orlandića i Ujkaja u prvom meču Jezera i Dečića u Kupu

Trenutak kada navijač pokušava da udari sudiju

Primorac danas dočekuje jadran u drugoj utakmici nalne serije prvenstva Crne Gore za

PODGORICA - Primorac priželjkuje 2:0, Jadran je odlučan da vrati brejk sa Škvera - finalna vaterpolo serija danas (18 sati) se nastavlja u Kotoru.

U igri je posljednji trofej u sezoni, ali i još nešto što je u ovom trenutku možda i glavna motivacija - šampion Crne Gore će dobiti vajld-kard za Ligu šampiona! Ko će putovati s elitom od naredne sezone i podići trofej u maju neće se znati nakon današnje utakmice, ali domaćin bi sa pobjedom praktično bio na milimetar od velikog sna. Naravno, i gosti iz Herceg Novog se pitaju. Žele da poprave, prije svega, slab napadački utisak iz premijernog meča u kojem su postigli samo šest golova, a primili devet! Odlučni su i da riješe rebus plitke zone, za koju nijesu imali odgovor.

GOPČEVIĆ: MIRNO

KAO NA ŠKVERU

- Ispalo je dobro što smo bili smireni. Primili smo samo šest golova, što je veliki uspjeh. Baš smo nakon utakmice razgovarali kako je fenomenalan uspjeh što smo onakvu šutersku ekipu zaustavili na malom broju golova. I tačno su se vidjeli neki momenti u trećoj i četvrtoj četvrtini, kada napad nije baš najbolje išao, da smo u odbrani bili na visokom nivou. Uspjeli smo da ostanemo smireni i snažni - istakao je kapiten Primorca Marko Gopčević Kotorani će, jer ne treba mijenjati nešto što daje rezultat, uglavnom sve adute baciti na defanzivne zadatke, jer: - Gol će doći kada dođe, a sve je u odbrani. I dobro smo plivanjem parirali, baš smo im se približili. Dobili smo Jadran posljednje dvije utakmice, a u onoj prvoj smo bili na gol zaostatka.

Kapiten ekipe iz Kotora smatra da je druga utakmica iz finalne serije najvažnija.

Kotorani vide trofej, Novljani isto žele

- I da smo izgubili u Herceg Novom, isto bih mislio. Čeka nas prelomni meč. Ovo je jedan od onih mečeva u kojima jesi ili nijesi. Kotorani su se u drugom po kvalitetu evropskom takmičenju opekli, ispustili su, pred punim tribinama, zicer protiv Italijana, za prolaz u osminu finala.

- Nadam se da smo naučili lekcije iz prošlosti i da ćemo biti na visini zadatka. Vidjeli smo da možemo da se nosimo sa Jadranom i na veći broj mečeva. Naše samopouzdanje je na nivou, svi vjerujemo i fokusirani smo da konačno vratimo titulu u Kotor. Da li je recept isti kao na Škveru?

Džejk Pol (27), popularni in uenser koji je uplovio u bokserske vode javno zaprijetio Majku Tajsonu (59)

Jedan od nas mora da umre

PODGORICA - Prijetiti

Majku Tajsonu nikada nije pametno, pa čak ni kada se bliži 59. rođendanu. Upravo to radi Džejk Pol (27), mega popularni influenser koji je uplovio u bokserske vode. Pol će se boriti protiv Tajsona 20. jula, a nedavno je donijeta odluka da borba ne bude egzibiciona već profesionalna. Pol je uvjeren da može da pobijedi Tajsona koji naporno radi kako bi se pripremio za borbu. Međutim, 31 godinu mlađi Amerikanac bi možda trebalo da pripazi što govori prije okršaja.

- Ovo je rat, a u ljubavi i ratu je sve dozvoljeno. Volim ga, ali pošto je ovo postala profesionalna borba, jedan od nas mora da umre - šokantnim riječima je govorio Pol i nastavio:

- Shvatio je ovo veoma, veoma ozbiljno i zbog toga će borba biti odlična za navijače. Tajson je ubica, ja se prebacujem u supertešku diviziju, pa će imati neke prednosti, ali zbog toga će biti uzbudljivo - smatra Pol. Poručio je i da je Tajson bio taj koji je želio da borba postane profesionalna i da se ishod računa u cjelokupan

- Jeste, samo smireno i agresivno.

Primorac je u okršaje za titulu ušao odlučnije, možda i rasterećenije, sa manje pritiska, što mu je u određenoj mjeri pomoglo na putu do dva posljednja trijumfa (u ligaškom dijelu i na startu finalne serije). Osim toga, sa Vjekoslavom Paskovićem na klupi ova ekipa igra ljepše i raznovrsnije.

- Imamo igrače koji su sposobni da prihvataju različite tipove igre. Mi smo i odbranu mijenjali i iznenadili Jadran. Vidi se da možemo još puno toga da pokažemo.

I Jadran se pita, zar ne?

- Uvijek pričam za momke iz Jadrana da su odrasli na trofe-

jima. Oni su šampioni, odlični igrači i očekujem da u drugoj utakmici budu u boljem ritmu. Koliko zavisi od nas, toliko zavisi od njih. Očekujem dobru utakmicu, neizvjesniju... Ali što ćemo, to se mora proći da bi se došlo do trofeja. Koliko bi značilo igračima iz Kotora podrška navijača! Na Škveru je ambijent bio lijep, ali tribine, nažalost, nijesu bile pune. Možda zbog termina, od 18 sati, možda i zbog visoke temperature, ali kako je za danas, ako je vjerovati prognozama, najavljena kiša, možda i oni koji vagaju da li da dođu ili ne dođu, ipak prelome i pogledaju jednu od zanimljivih finalnih serija.

ga utakmica, bitno je da vratimo brejk sa Škvera, a ekipa je spremna. Ulazimo u meč sa još većom željom, jer sada imamo motiv više - ne smijemo da izgubimo dvije utakmice u nizu. Mislim da možemo da vratimo brejk - jasan je centar Jadrana Jovan Vujović Jadran je pod pritiskom. Koliko je zdrav, a koliko možda i puguban za finale?

- Ima pritiska jer godinama osvajamo prvenstva, a ove godine smo napravili bolju ekipu, za razliku od prošlih godina. Pobjednik dobija pozivnicu za LŠ i to je još jedan pritisak, ali i to donosi još veći adrenalin i motivaciju za igranje. Jadran je prepoznatljiv po plivanju, a lakim golovima se aktuelni šampion hrani. Primorac ih je u prvoj utakmici i u ovom dijelu nadmašio.

- Snage imamo, samo je bitno da se mentalno spremimo za utakmicu i uđemo 100 odsto. Nadamo se brzoj igri na koju smo navikli. Može li Jadran i do golova preko centara?

- Nadam se da će tribine biti pune i da će nas navijači podržati na ovom putu. Sa njima imamo veću šansu da dođemo do pobjede - poručio je Gopčević.

VUJOVIĆ: NADAMO

SE DOBROJ IGRI

Novljani su podbacili na premijeri finalne serije. Primorac ih je prvo iznenadio odbranom.

- Prvo su nas iznenadili stilom igre u ,,m zoni“. Nijesmo očekivali, a takođe smo igrali ispod nivoa, to je sigurno. Mislim da imamo kvalitet i da smo mogli da se snađemo i odgovorimo situacijama koje su bile ispred nas. Sada nas čeka dru-

učinak iz njegove karijere.

- Obojica imamo nokaut iz jednog udarca. On je bio predodređen i rođen da radi takve stvari. On je tražio da bude profesionalna borba, radimo na pravilima. Majk

je rekao ,,želim da bude profesionalno, želim da zaustavim sve što ovaj klinac radi“. Zato sam pristao da bude pravo koliko god je to moguće - rekao je na kraju Džejk Pol. R.A.

- Teško je igrati preko centara jer su uveli novu, plitku zonu i puštaju šut spolja. Što znači da ne puštaju igru preko centara, što nijesmo očekivali. Mislim da ćemo uz brzu tranziciju i plivanje uspjeti da dođemo do lakih golova. I da će u ovoj utakmici i centri doći do izražaja. Jadran je bio bez velike pomoći navijača na Škveru, u Kotoru će tribine vjerovatno biti popunjenije.

- Njihovih navijača će sigurno biti, jer ovo bi mogao da bude jedan od njihovih istorijskih uspjeha ako povedu u seriji 2:0. Nosiće ih publika, a i lijepo je da se vide pune tribine i da je ljudima stalo da nas prate. Makar to bili i protivnički navijači. Nama će, svakako, to biti motiv jer imaćemo još veću želju da dobijemo utakmicu pred domaćom publikom - istakao je Vujović. A. MARKOVIĆ

Endi Rodik vjeruje da će Španac biti konkurentan na Rolan Garosu

Nadal krije karte

PODGORICA - Endi Rodik, nekada prvi teniser svijeta, poručio je da će Rafael Nadal imati odlične šanse da ipak zablista na Rolan Garosu. Legendarni Španac igra izvjesno posljednju sezonu karijere, a krajem mjeseca vjerovatno nastupiće na Rolan Garosu, čuvenom pariskom grend slem turniru, koji je osvajao čak 14 puta. Amerikanac Rodik poručio je da ne vjeruje Nadalu nakon izjave ,,da ne zna da li će igrati na Rolan Garosu“, te da Rafa ima dovoljno vremena da dostigne top-formu za njegov najdraži turnir.

- Ne vjerujem u to što je rekao. Nadal je majstor da nešto ne obeća, pa da ipak ispuni i uradi i više nego što se očekuje. I kad je bio najbolji i na vrhuncu karijere, pred mečeve pro-

tiv nekog poput 70. tenisera svijeta u prvoj rundi Rolan Garosa govorio je da ne zna što da očekuje. On je majstor da ,,krije karte“ i vjerujem da to i sada radi – rekao je Rodik. Nadala od ove sedmice čeka nastup na mastersu u Rimu, koji je posljednja velika provjera pred drugi od četiri najveća grend slem turnira sezone. R. A.

Primorac je brejkom došao do kapitalne prednosti

Srijeda, 8. maj 2024.

„Luka Kotor“ A.D. Kotor

-Odbor diretkoraBroj: 0103-738

Datum: 12.04.2024.godine

Na osnovu člana 136. 151. Zakona o privrednim društvima (“Službeni list Crne Gore”, br. 065/20, 146/21, 004/24 od 23.01.2024), člana 25., 26. i 27. Statuta „Luka Kotor“ A.D. broj 0101-727/1 od 07.04.2021.godine, Odluke odbora direktora o sazivanju Vanredne skupštine akcionara broj 0202-737 od 12.04.2024.god., akcionarima „Luka Kotor“ A.D. Kotor dostavlja se i javno objavljuje:

OBAVJEŠTENjE O SAZIVANjU

VANREDNE SKUPŠTINE AKCIONARA „LUKA KOTOR“ A.D. KOTOR

Skupština će se održati dana 14. maja 2024. godine, sa početkom u 13 časova u Kotoru, Velika sala Upravne zgrade „Luka Kotor“ A.D.Kotor na adresi Park Slobode broj 1.

DNEVNI RED:

1.Donošenje odluke o prihvatanju Aneksa 1 Ugovora o prvenstvenoj koncesiji za privredno korišćenje trgovačke luke Kotor sa ovlašćenjem za potpisivanje.

Pravo prisustva Skupštini akcionara imaju svi akcionari društva. Postupak utvrđivanja identiteta akcionara, odnosno njihovih punomoćnika, vrši se na osnovu lične karte kopije punomoćja, a počinje u 10 časova na dan i u mjestu održavanja Skupštine. Punomoćja moraju biti ovjerena u skladu sa Zakonom. Akcionari mogu, u smislu člana 145. stav 1 tačka 3. Zakona o privrednim društvima, učestvovati u radu Skupštine i elektronskim putem i to glasanjem elektronskim putem, glasačkim listićima prije održavanja sjednice. Odluka pod tačkom 1. utvrđenog dnevnog reda donosi se većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara sa pravom glasa i akcionara koji su glasali putem glasačkih listića. Kvorum Skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zatupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića, odnosno najmanje 689.130 akcija od ukupnog broja akcija od 1.378.259. Sve dodatne informacije o dnevnom redu i predloženim Odlukama mogu se dobiti svakog radnog dana od 09 do 12 sati na broj telefona 069/124-196. Materijal uz predlog Odluke za Skupštinu stavlja se i biće dostupan na uvid akcionarima 20 dana prije održavanja Vanredne skupštine akcionara na adresi: Park Slobode 1, kancelarija Sekretara društva broj 15. Obavještenja, predlozi odluka, materijali, punomoćja i glasački listići biće dostupni i na internet stranici: www.portofkotor.com Akcionari koji svoja prava ostvaruju putem glasačkih listića, dužni su iste dostaviti najkasnije do dana održavanja Skupštine, do 10 časova lično, preporučenom poštom ili elektronskim putem na mail Sekretara društva dusan.vukasovic@portofkotor.co.me. Glasački listići koji pristignu nakon navedenog roka, smtraće se nevažećim.

Sekretar društva Vukasović Dušan, dipl.pravnik, s.r.

- Odbor direktoraBroj: 0202-737

Datum: 12.04.2024.godine

Na osnovu člana 161. stav 1 tačka 8. Zakona o privrednim društvima (“Službeni list Crne Gore”, br. 065/20 od 03.07.2020, 146/21 od 31.12.2021, 004/24 od 23.01.2024) člana 41. Statuta „Luka Kotor“A.D.Kotor broj 0101-727/1 od 07.04.2021.godine, Odbor direktora je na XVIII sjednici održanoj dana 12.04.2024.godine utvrdio: PREDLOG ODLUKE o prihvatanju Aneksa 1 Ugovora o prvenstvenoj koncesiji za privredno korišćenje trgovačke luke Kotor sa ovlašćenjem za potpisivanje

1.Prihvata se Predlog Aneksa 1 Ugovora o prvenstvenoj koncesiji za privredno korišćenje trgovačke luke Kotor koji je utvrdila Vlada Crne Gore na sjednici održanoj dana 11.04.2024.godine.

Prihvatanjem Predloga Aneksa 1 iz stava 1 ove tačke prihvataju se i sva prava o baveze koje „Luka Kotor“ A.D. Kotor preuzima njegovim potpisivanjem.

2.Ovlašćuje se Predsjednica Odbora direktora Ljiljana Popović Moškov da potpiše Aneks 1 Ugovora o prventvenoj koncesiji iz tačke 1. ove Odluke sa ovlašćenim predstavnikom Vlade Crne Gore.

3.Odluka stupa na snagu danom donošenja.

O B R A Z L O Ž E Nj E

Vlada Crne Gore je na sjednici održanoj 11.04.2024.godine usvojila predlog teksta Aneksa 1 Ugovora o prvenstvnenoj koncesiji za privredno korišćenje trgovačke luke Kotor.

Članom 133. Zakona o privrednim društvima članom 23. Statuta društva propisano je da je Skupština društva organ koji donosi odluku o raspolaganju imovinom društva (kupovini, prodaji, zakupu, zamjeni, sticanju ili na drugi način raspolaganju) čija je vrijednost veća od 20% knjigovodstvene vrijednosti imovine društva (imovina velike vrijednosti), ukoliko statutom nije utvrđeno niže učešće, te se zaključenjem Aneksa 1 imovina društva mijenja na način da se knjigovodstveno uvećava nematerijalna imovina društva, kao obaveze društva sa druge strane u procentu koji prelazi 20% knjigovodstvene vrijednosti imovine Društva, to je nadležnost za donošenje odluke o prihvatanju i zaključenju Aneksa 1 u skladu sa prednje citiranim odredbama propisa u nadležnosti Skupštine akcionara društva.

Odbor direktora „Luka Kotor“ A.D. Kotor je na XVII sjednici održanoj dana 29.03.2024.godine prihvatio tekst predloga Aneksa 1 Ugovora o prvenstvenoj koncesiji čijim bi se potpisivanjem:

1.regulisala prava i obaveze iz perioda poslovanja Društva u vrijeme pandemije CORONA virusa u kom periodu je bila na snazi Naredba za preduzimanje privremenih mjera za sprječavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprječavanje prenošenja novog korona virusa (“Službeni list Crne Gore”, br. 014/20 od 13.03.2020, 015/20 od 15.03.2020, 017/20 od 17.03.2020, 028/20 od 02.04.2020, 034/20 od 16.04.2020, 036/20 od 23.04.2020, 039/20 od 28.04.2020, 041/20 od 05.05.2020, 042/20 od 08.05.2020, 050/20 od 29.05.2020, 050/20 od 29.05.2020, 051/20 od 01.06.2020, 054/20 od 08.06.2020, 060/20 od 21.06.2020, 062/20 od 26.06.2020)

2.u okviru Ugovora o prvenstvenoj koncesiji , regulisalo i pravo Luke Kotor na poslove obavljanja „pilotaže“, a što do sada nije bio slučaj.

Pomenutom Naredbom o zabrani uplovljavanja plovila, od strane Vlade CG kao Koncedenta, bilo je onemogućeno redovno poslovanje “Luka Kotor” A.D. kao koncesionara. Aneksom je regulisano da se za period zabrane od 13 mjeseci, za isti broj mjeseci produži period važenja Ugovora (potpisanog na 12 godina), da se koncesionar oslobodi plaćanja godišnje fiksne koncesione naknade za period trajanja zabrane te da se koncesiona naknada uplaćena u godini zabrane uzme u obzir za podmirenje obaveza u periodu nakon prestanka zabrane uplovljavanja. Usled produženja trajanje Ugovora o prvenstvenoj koncesiji za 13 mjeseci, redefinisana je i dinamika investicionih ulaganja bliže opisane u poglavlju VIII Inesticionog plana koji čini Prilog 2 Ugovora o prvenstvenoj koncesiji (element koji su u korespodenciji i na sastancima predstvanika ugovornih strana predstavljeni kao relevantni za redefinisanje ugovornog odnosa). Aneksom je izmjenjena i odredba roka za uplatu fiksne koncesione naknade, pa je umjesto dosadašnjeg roka koji je bio da se naknada plaća na početku godine, izmjenjeno da se ista plaća na kraju poslovne godine. Pored navedenih izmjena Aneksom 1. Ugovora o prvenstvenoj koncisiji postignuta je i za Luku Kotor veoma važna ugovorna klauzula, a to je da se Ugovorom o prvenstvenoj koncesiji obuhvate i prava Luke Kotor za obavljanje usluge pilotaže, što do sada nije bio slučaj. Potpisivanjem ovog Aneksa i poslovi pilotaže su obuhvaćeni istim Ugovorom o prvenstvenoj koncesiji. Na navedeni način Luka Kotor riješava dugogodišnji problem kojim se zaokružuje privredno, saobraćajno tehničko-tehnološki proces pružanja usluga, obezbjeđuje veći nivo i bolja koordinacija u segmentu sigurnosti pomorske plovidbe i na duži rok obezbjeđuju značajni prihodi, koji na osnovu iskustvenih podataka iz 2023 godine mogu podmiriti veći iznos koncesione naknade definisane Aneksom 1 Ugovora. Imajući u vidu prednje, a na osnovu citiranih odredbi Zakona i Statuta, odlučeno je kao u dispozitivu.

Predsjednica Odbora direktora Ljiljana Popović Moškov, s.r.

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ POLITIKA

JADRANKA RABRENOVIĆ

EKONOMIJA

JELENA MARTINOVIĆ

DRUŠTVO

MARIJA JOVIĆEVIĆ

NEDJELJNO IZDANJE

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ

KULTURA

MARIJA ŽIŽIĆ

CRNA HRONIKA

DRAGICA ŠAKOVIĆ

CRNOM GOROM

NIKOLA SEKULIĆ

HRONIKA PODGORICE

JOVAN TERZIĆ ARENA

SLOBODAN ČUKIĆ

FELJTON I ARHIV

MARKO MILOŠEVIĆ

DIZAJN

DRAGAN MIJATOVIĆ

FOTOGRAFIJA

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT

Urednica

TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON

020/409-520 REDAKCIJA

020/409-536 MARKETING

020/202-455 OGLASNO

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PIB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

OBAVJEŠTENJE

Poštovani

čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje

čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotogra ju i kopiju uplatnice

Dana 7. maja 2024, u 83. godini, preminula je naša draga

ZORKA Danilova NIKČEVIĆ rođena MIRKOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Straševini 7 maja od 12 do 16 časova i 8. maja od 11 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Straševini. Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: sin MIODRAG-DRAGAN, snaha MILKA, unuka SANDRA, sestra ZAGORKA-BELA, braća: BLAGOTA i VESELIN, đever BATRIĆ, jetrve: STANKA i LJILJANA, snahe: MILIJANA i NADA, bratanići, bratanične, sestrić, sestrične, đeveričići, đeverične i ostala mnogobrojna rodbina NIKČEVIĆ i MIRKOVIĆ

POGREBNEUSLUGE DOO PODGORICA

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

I. broj 1540/17-128 Danilovgrad, 07.05.2024. godine

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela svijećnjaka;

„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Radulović Ranka, Pažići, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 11.185,86 €, na osnovu izvršne isprave - presude Osnovnog suda u Danilovgradu poslovne oznake P. br. 317/12 od 24.05.2013. godine, donio je

Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I

ODREĐUJE SE trideseta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika, upisanih u listu nepokretnosti 175, KO Pažići, Danilovgrad:

-katastarska parcela 1205, potes Taraš, krš, kamenjar, površine 466 m², -katastarska parcela 1205, potes Taraš, šume 8. klase, površine 466 m², -katastarska parcela 1206, potes Taraš, krš, kamenjar, površine 3183 m², -katastarska parcela 1206, potes Taraš, pašnjak 7. klase, površine 3183 m², -katastarska parcela 1207, potes Taraš, šume 8. klase, površine 1581 m², -katastarska parcela 1207, potes Taraš, šume 8. klase, površine 678 m².

Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka poljoprivredne struke, iznosi 14.110,00 €. Na tridesetom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 1.411,00 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem. Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

Trideseto ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 29.05.2024. godine, u 11.00 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Dragi i voljeni

Nijemi smo od bola i tuge zbog tvog iznenadnog i preranog odlaska.

Nađi mir i na krilima anđela leti do svog oca Brana.

Tuga je beskrajna. Neka te anđeli čuvaju.

Tetka ANĐELKA, tetak MOMO, braća od tetke FILIP i DANILO sa porodicama

Slomljeni od bola tetka BEBA i braća DARKO i DEJAN MIJUŠKOVIĆ

Dana 7. maja 2024, poslije kraće i teške bolesti u 49. godini napustila nas je naša voljena

DIJANA-DINA Stevana MIROVIĆ rođena IVANOVIĆ

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 8. maja od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na grobju Čepurci.

Ožalošćeni: suprug STEVAN, sin MIHAJLO, kćerke TEODORA i TIJANA, brat RAJO, sestra NELA, tetke DANICA, MILICA-MICA i BRANKA i ostala rodbina MIROVIĆ i IVANOVIĆ

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Obavještavamo rodbinu, prijatelje i kumove da je dana 5. maja 2024. preminula naša draga

DINKA Savova MANDIĆ rođena BEČANOVIĆ 18. 5. 1955 - 5. 5. 2024.

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 7. maja od 9 do 14 časova i 8. maja od 9 do 14 časova. Sahrana će se obaviti 8. maja u 14 časova na groblju Čepurci u Podgorici.

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je 6. maja 2024, u 83. godini, preminuo naš dragi

BRANO Markov Magov MARAŠ

Saučešće će se primati u porodičnoj kući u MahaliZeta 7. maja i 8. maja 2024. godine do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju u Srpskoj - Zeta.

Ožalošćeni: kćerka IVA, sinovi DRAŠKO i VUK, unuk STEFAN, snaha DRAGANA, brat ŽELJKO, bratanići NIKOLA i NOVICA, zaova LJILJANA i ostala rodbina MANDIĆ i BEČANOVIĆ

Ožalošćeni: supruga ANKA, kćerka DRAGICA, sinovi DRAGAN i GORAN-MEDO, brat RADE, snahe TAMARA, JELENA i KIKA, bratanić PEĐA, bratanične VANJA i VERA, sestričići AĐO i DUCO, sestrična DEJANA, unučad BOJAN, MARKO, SAVA, LUKA, DRAGANA, JOVANA i DIJANA, praunučad i ostala mnogobrojna porodica MARAŠ

Posljednji pozdrav najdražoj snahi

DINKI

Hvala ti za svu pažnju i ljubav koju si mi zajedno sa tvojim Sašom nesebično poklanjala. Počivaj u miru pored njega. VUK, GOCA, DUNJA I NAĐA

80

86

Dragoj,

MANDIĆ

Beskrajno smo tužne! Prvi put si nas izdala i neočekivano, otišla tiho… Tvoju posvećenost našem prijateljstvu pominjaćemo sa posebnim pijetetom!

Nama ostaje nezaborav i sjećanje na mnogo lijepih trenutaka provedenih skupa za vrijeme našeg višedecenijskog, toplog i iskrenog prijateljstva!

U srcu će te čuvati i zauvijek te se sjećati tvoje

MIRA PAVIĆEVIĆ i MIKA ŠTURANOVIĆ

DINKI

PETRE

PETRE

Opraštamo se od naše drage

DINE MIROVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj

Posljednji pozdrav dragoj

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Tvoja dobra duša i iskreno srce zaslužuju vječno sjećanje i poštovanje. Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju. GORAN Dragov IVANOVIĆ sa porodicom 90

DIJANI – DINI MIROVIĆ

Tetka DANICA ROGOŠIĆ sa porodicom

DIJANI – DINI MIROVIĆ

Tetka BRANKA IVANOVIĆ sa porodicom

DIJANA - DINA MIROVIĆ

Neka te anđeli čuvaju na putu kojim si pošla.

Brat i sestre od tetke MLADEN, NATAŠA i OLJA sa porodicama

Posljednji pozdrav dragoj

ZORKI NIKČEVIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Posljednji pozdrav voljenoj sestri i svastiki ZORI NIKČEVIĆ

Teško je riječima opisati koliko je tužan i bolan ovaj rastanak sa tobom Vrijeme će biti svjedok bola, tuge i praznine što nijesi sa nama

Sestra BELA i svak MITAR JOKIĆ

Posljednji pozdrav sestri

ZORKI NIKČEVIĆ

Neka te anđeli miluju onako kako si ti nas milovala. Za tobom vječito u suzama

MILIJANA, DIJANA i MARIJA

Posljednji pozdrav

DIJANI MIROVIĆ

Draga teta Dijana, čast nam je bilo poznavati Vas. Neka Vaša duša počiva u miru, a u nama će uvijek biti Vaš topli osmijeh i vedrina.

TIJANINE drugarice LANA, LARA i IVANA

Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku

Posljednji pozdrav našoj dragoj teta Dijani

DIJANA MIROVIĆ

Teta Dijana, umjesto s nama da slavite maturu, mi se danas opraštamo od Vas. Pazićemo na Vašu ćerku, a našu drugaricu iz odjeljenja Tijanu. Neka Vas anđeli čuvaju.

LJUBU JOVIĆEVIĆU

Zauvijek ćemo pamtiti tvoju plemenitost, dobrotu i široko srce. Počivaj u miru.

Sestra DESANKA, BILJANA i BAKA sa porodicama

Opraštamo se od našeg dragog

LJUBA JOVIĆEVIĆA

Hvala ti za ljubav, dobrotu i pažnju koju si nam nesebično pružao. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. ĐINA JANKOVIĆ s porodicom

VESO, NADA i MATIJA MIRKOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj sestri

NIKČEVIĆ

Velikim srcem i plemenitom dušom zaslužila si vječno sjećanje.

BLAŽO MIRKOVIĆ sa porodicom

Sa tugom se opraštamo od našeg voljenog

Izgubio si najtežu bitku. Počivaj u miru. RADOJKA, DRAGAN, NAĐA i ANJA

Napustila nas je naša draga kuma ETKA KOJIĆ

Ljubav, pažnju i dobrotu koju si nam nesebično pružala zauvijek ćemo pamtiti. Počivaj u miru. Porodica JANKOVIĆ

ZORKI

MIHAILO MOŠO MARTINOVIĆ

Dragoj našoj tetki i babi

ZORI

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam pružala

Hvala ti za svaki tvoj poziv i tvoju čestitku

Ti za nas nijesi umrla, ti si samo zaspala

Neka tvoja napaćena duša odmara, a mi imamo obavezu da nikad ne zaboravimo našu dobru tetku i babu

DARKO, ANA , STEFAN, FILIP i SARA

SJEĆANJE

8. 5. 2001 – 8. 5. 2024.

SAMIR USENAGIĆ

Vrijeme prolazi a sjećanje i ljubav na tebe ne blijedi. Tvoji: NUSA, DAMIR, ALMIR i AIDA

PERSA Čedova NOVOSEL

Godina dana je od smrti naše Perse, kada nas je napuštila i pošla u zagrljaj svojim voljenima. Nećemo te zaboraviti i živjećeš u nama dok je nas TVOJI NAJMILIJI

DEJU

Tvojim odlaskom, izgubio sam velikog prijatelja. Ali posebni ljudi žive u našim srcima i kad nijesu pored nas. JOVO

Nedostaješ ZORAN ŠAKOVIĆ sa porodicom

Sa velikom tugom i bolom u srcu opraštamo se od našeg dragog brata

MILUTINA Ljubovog VARAJIĆA

Neka njegova napaćena duša nađe mir u Carstvu nebeskome.

Tuguje za njim ujčevina NIKOLIĆ: RATKO, MIRO, RADA, MIRA i GARA sa porodicama

DRAGAN Urošev ALIGRUDIĆ

8. 5. 2019 – 8. 5. 2024.

Dugih pet godina od kako nam neizmjerno nedostaješ.

Naš najdivniji otac, najčudesniji suprug, nedostižni uzor, izuzetno hrabar i pravdoljubiv profesionalac, pun razumijevanja za sve i svakoga.

U našim dušama si vječno: blago nasmijan, beskrajno duhovit, mudar savjetnik, nježan kritičar, pun ljubavi, satkan od dobrote i prefinjenosti.

Svaka naša riječ priznanja i zahvalnosti ništavna je prema onome što ti dugujemo.

Počivaj u miru, najbolji naš.

Tvoji: MARINA, IVO, JECA i MARA

Prije dvije godine ostala sam bez tebe, brate

SVETOZAR VUKOVIĆ

Godine prolaze, ali bol za tobom ostaje vječna. Tvoj vedar lik ćemo pamtiti i od zaborava čuvati. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Sedam godina od kada nije sa nama

Od sestre ANĐELIJE MILJENOVIĆ sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

NIKOLU Đuzinog i VUKOSAVU Nikolinu MARTINOVIĆ

S poštovanjem, ljubavlju i tugom, čuvamo od zaborava. Žale za njima

Sin JOVAN i kćerka LJILJANA sa porodicama

NAGRADNA IGRA

Vrijeme je za penzionere

POSTANI MTEL KORISNIK, UZ GRATIS UREĐAJ I 24 MJESECA PRETPLATE! SAKUPI 5 KUPONA I OSVOJI NAGRADU

TELEFON

Samsung A15 + pretplata za Urban Neo 3

2x 4x 4x

TELEVIZOR

TV JVC LT-50VA3300 + pretplata za Box 3.1

Pravila nagradne igre

TELEFON

Xiaomi POCO C40 + pretplata za Senior Extra

TELEFON

Huawei nova Y90 + pretplata za Urban Neo 3

TELEFON

Huawei nova 10 SE + pretplata za Urban Neo 3

RUTER

Huawei Mobile WiFi + pretplata za Surf L

Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi svakodnevno, počev od srijede, 24. aprila (kupon broj 1), završno sa ponedjeljkom, 27. majem (broj 30). Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5..., ..., 27, 28, 29 i 30.). Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 4, 5, 6,7 i 8 … ili ..., 26, 27, 28, 29 i 30)... U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od pet (5) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke. Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19. decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica). Kupone u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja. Organizuju se dva (2) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po 10 nagrada, tj. ukupno 20, i to 2 televizora + 2 pretplate; 14 telefona + 14 pretplata; 4 WiFi Router + 4 pretplate. Imena prvih deset dobitnika biće izvučena 13. maja 2024. godine, u 13 h, a imena drugih deset dobitnika biće izvučena 1. juna 2024. godine u 13 h.

Nakon svakog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za sva preostala izvlačenja. Pravo učešča imaju penzioneri i članovi njihovih užih porodica. Status penzionera dobitnici dokazuju

čekom od penzije, ili izvodom iz banke, ili nekim drugim dokumentom iz FOND-a PIO.