Dnevni list Pobjeda 21.03.2024.

Četvrtak, 21. mart 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20944 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

NOVI SKANDAL PRVOG ČOVJEKA PLJEVALJA:

Predsjednik opštine Pljevlja odbio učešće na Međunarodnom sajmu turizma i sporta u Prištini, tvrdeći da Kosovo nije država već dio Srbije

Đafa: Neprijateljski odgovor Vraneša

Vranešu je prije dva dana upućena pozivnica za učešće na događaju koji će biti organizovan 16. i 17. aprila na Kosovu, a čiji je cilj promocija Balkana kao jedinstvene destinacije. Prvi čovjek Pljevalja je skandalozno negirao postojanje Republike Kosovo, tvrdeći da je riječ o – dijelu teritorije Srbije STR. 3.

Odluka Agencije za zaštitu konkurencije o Institutu „Dr Simo Milošević“

Država dodijelila nezakonitu državnu pomoć od 1,36 miliona

Vlada bi danas na sjednici trebalo da razmatra punu informaciju o planu spašavanja i restrukturiranja Instituta kojim se, kako je objašnjeno, rješava akutna kriza u preduzeću i otvara mogućnost unapređenja poslovanja u svim segmentima

EKSKLUZIVNO: Novi dokumenti koje objavljuje Pobjeda dokazuju poslovne veze bivšeg direktora Rudnika uglja Pljevlja sa licima povezanim sa savjetnikom predsjednika države za regionalni razvoj, posao vrijedan čak 8,2 miliona eura

Milan Lekić potpisao

ugovor o prodaji uglja i sa poslovnim partnerom Stijovićeve supruge!

Goran Danilović ,,pao“ već na prvom testu?!

Direktor Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja nakon dvije i po godine ,,kašnjenja“ ušao u procedure polaganja stručnog ispita

Predsjednik Ujedinjene Crne

Gore polagao je prvo pismeni dio, koji čak podrazumijeva ponuđene odgovore, a kasnije je trebalo da polaže usmeni dio ispita, do kojeg nije ni stigao

Svjetlana Stijović je vlasnica 30 odsto lanca privatnih predškolskih ustanova ,,Povratak prirodi“ u Beogradu, u kompaniji u kojoj je Danilo Beloica - koji je potpisao višemilionski ugovor sa Lekićem - izvršni direktor i vlasnik 40 odsto. To je podatak koji je javan, ali podatka o vlasništvu supruge nema u imovinskom kartonu Aleksandra Stijovića koji je dostavio ASK-u u junu 2023, čime je prekršio Zakon o kon iktu interesa jer je sakrio biznis supruge STR. 2. javan, imovinskom Aleksandra koji je

Održana elektronska sjednica Skupštine opštine Šavnik

Razriješena OIK i donijeta odluka o imenovanju nove

Incident tokom obraćanja novinarima odbornika SD-a Miloša Maškovića u Skupštini glavnog grada

STR. 8.

STR. 3.

Incident se dogodio nakon što je Mašković završio uvodno izlaganje tokom kojega je saopštio da je ODT-u podnio krivičnu prijavu protiv JU ,,Kakaricka gora“ i njenog direktora Marka Čađenovića, zbog lažnog prijavljivanja, te da se istovremeno u Višem državnom tužilaštvu vodi postupak u vezi sa zloupotrebom droga u toj ustanovi STR. 16.

Aleksandar Stijović Lekić

EKSKLUZIVNO: Novi dokumenti koje objavljuje Pobjeda dokazuju poslovne veze bivšeg direktora Rudnika uglja Pljevlja sa licima povezanim sa savjetnikom predsjednika države za regionalni razvoj, posao vrijedan čak 8,2 miliona eura

Milan Lekić potpisao ugovor o prodaji uglja i sa poslovnim partnerom Stijovićeve supruge!

PODGORICA - Bivši direktor Rudnika uglja Pljevlja Milan Lekić potpisao je 13 juna 2023. godine višemilionski ugovor o prodaji mrko-lignitnog uglja sa direktorom kompanije Inženjering promet plus d.o.o. iz Beograda Danilom Beloicom. Beloica je lice koje je u poslovnim odnosima sa porodicom bivšeg ministra i aktuelnog savjetnika predsjednika države za regionalni razvoj Aleksandra Stijovića.

UGOVOR

U ugovoru, koji ekskluzivno objavljuje Pobjeda, navodi se da je predmet ugovora prodaja čak 200.000 tona uglja u vrijednosti od 8,2 miliona eura, sa početkom isporuke od 1. septembra 2023, a završetkom do 1. novembra 2024. godine. Precizirana je cijena koja iznosi 41 euro po toni, bez PDV-a, za kvalitet raspona toplotne moći od 7.000 do 10.000 kj/kg.

Ugovor je zaključen 13. juna 2023. godine, a Lekić je sa funkcije smijenjen 28. avgusta, samo nekoliko dana prije nego što je posao trebalo da počne – 1. septembra.

Ugovor je, po tvrdnjama dobro upućenih, izuzetno povoljan po kupca imajući u vidu da projektovana zarada iznosi nekoliko miliona eura. Međutim, podaci koje objavljuje Pobjeda pokazuju i političku pozadinu potpisivanja tog ugovora.

Prema dokumentaciji u koju

Svjetlana Stijović je vlasnica 30 odsto lanca privatnih predškolskih ustanova ,,Povratak prirodi“ u Beogradu u kompaniji u kojoj je Danilo Beloica - koji je potpisao višemilionski ugovor sa Lekićem - izvršni direktor i vlasnik 40 odsto. To je podatak koji je javan, ali podatka o vlasništvu supruge nema u imovinskom kartonu Aleksandra Stijovića koji je dostavio ASK-u u junu 2023, čime je prekršio Zakon o konfliktu interesa jer je sakrio biznis supruge

smo imali uvid, Beloica je u poslovnim vezama sa savjetnikom predsjednika države Aleksandrom Stijovićem, odnosno sa njegovom suprugom Svjetlanom.

SKRIVENI BIZNIS

Tako je Svjetlana Stijović vlasnica 30 odsto lanca privatnih predškolskih ustanova ,,Povra-

tak prirodi“ u Beogradu u kompaniji u kojoj je Beloica, koji je potpisao višemilionski ugovor sa Lekićem, izvršni direktor i vlasnik 40 odsto. To je podatak koji je javan i koji se nalazi u registru privrednih društava Srbije. Međutim, tog podatka o vlasništvu supruge nema u imovinskom kartonu Stijovića koji je dostavio ASK-u u junu 2023,

čime je prekršio zakon o konfliktu interesa jer je sakrio biznis supruge.

Zanimljivo: kompanija koja je potpisala ugovor o povoljnoj kupovini uglja od RUP-a promijenila je ime 26. oktobra 2023, svega dva mjeseca nakon što je Lekić smijenjen sa funkcije izvršnog direktora.

Bivši ministar poljoprivrede Stijović juče nije odgovarao na pisane upite Pobjede.

Izvori našeg lista iz Rudnika uglja, koji zahtijevaju anonimnost, tvrde da je ugovor isto kao i sa Batius Balkanom aktivan, ali da se - zbog cjelokupne situacije - još nije ,,povlačio ugalj“.

Zanimljivo je da je Stijović bio snažan podržavalac svih aktivnosti Milana Lekića. Tako je 9. jula prošle godine otvorio zajedno sa Lekićem manifestaciju ,,Dani lavande“, svega nekoliko nedjelja nakon potpisivanja ugovora poslovnog partnera njegove žene sa Lekićem.

,,DANI LAVANDE“

Lekić je tada rekao da je prostor na kojem su svečano otvoreni „Dani lavande“ do prije dvije godine bio veliko ruglo i zastiđe Pljevalja. - Kao što vidite, mi danas na tom prostoru imamo plantažu – za-

Stijović

dobio crnogorsko državljanstvo tek 2016.

Aleksandar Stijović je, prema podacima Pobjede, državljanstvo Crne Gore dobio tek 8. novembra 2016. godine u vrijeme Vlade izbornog povjerenja u upitnoj zakonskoj proceduri.

Izvor Pobjede iz vrha Vlade saopštio je da je Stijović dobio državljanstvo na preporuku jednog od opozicionih ministara u Vladi izbornog povjerenja, a da mu je rješenje izdalo Ministarstvo kojim je tada rukovodio Goran Danilović - U pitanju je rješenje Uprave policije 03-UP1-211/16/2403 iz 8. novembra 2016. godine – rekao je izvor Pobjede.

Ta informacija se poklapa i s istraživanjima NVO Centar za građansko obrazovanje koji je 2020. godine objavio spisak lica koja posjeduju počasna državljanstva Crne Gore, a među kojima je i ime, široj javnosti tada nepoznatog, Aleksandra Stijovića. Te informacije je objavila Pobjeda u decembru 2021. godine.

Zakon o crnogorskom državljanstvu predviđa da lice može steći crnogorsko državljanstvo ukoliko je njegov prijem „od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski i drugi interes Crne Gore“. U tom slučaju stranac ne mora da ispuni ostale obaveze iz Zakona o crnogorskom državljanstvu, koje se odnose na otpust iz drugog državljanstva, neprekidni boravak u Crnoj Gori od deset godina i drugo.

Nije poznato koji je poseban značaj za Crnu Goru imao Stijovićev profesionalni angažman da bi dobio državljanstvo, jer prema podacima iz njegove biografije, u to vrijeme je radio u Institutu za šumarstvo Crne Gore. Počasno državljanstvo strancu se dodjeljuje isključivo na osnovu preporuke najviših funkcionera državne vlasti, precizno predsjednika Skupštine, Vlade ili države, što u slučaju Stijovića nije ispoštovano, pa je stoga ta zakonska procedura upitna.

Zanimljivo: kompanija koja je potpisala ugovor o povoljnoj kupovini uglja od RUP-a promijenila je ime 26. oktobra 2023. godine, svega dva mjeseca nakon što je Lekić smijenjen sa funkcije izvršnog direktora. Stijović juče nije odgovarao na pisane upite Pobjede

sade lavande, žalfije, miloduha, timijana, a imamo i priliku da uzgajamo i još drugih sorti i vrsta ljekobilja. Imali smo veliki problem da ovaj prostor dovedemo u ovakvo stanje. Nijesmo imali kadar, znanja, iskustva, opreme da pripremimo teren, nijesmo imali opreme da održavamo biljke, nijesmo imali naš rasadnik, ali zahvaljujući našoj upornosti danas se imamo čime pohvaliti - poručio je Lekić. On je najavio da će na platou pored plantaže izgraditi ugostiteljske objekte, parking za automobile i autobuse, čime će se, kako je kazao, stvoriti uslovi da Pljevljaci, ali i ljudi koji prolaze kroz Pljevlja uživaju u ambijentu. Stijović je tom prilikom pozdravio goste u svoje lično i u ime predsjednika Jakova Milatovića koji, kako je rekao, zbog

ranije ugovorenih obaveza nije mogao doći.

- Predivan je osjećaj vidjeti sve ove hektare pod lavandom, jer ova lavanda nije samo cvijeće, ona je pobjeda, pobjeda hrabrosti nad problemom kojem se drugi decenijama nijesu usudili suprotstaviti. Ovo je pobjeda vizije nad gomilanjem problema koji je samo rastao svake godine, pobjeda koju su odnijeli vrijedni ljudi nad sprženom zemljom, jer donedavno ovo je bilo jalovište, sterilno ruglo Pljevalja, odlagalište smeća i ekološka crna tačka ovog grada, a danas je carstvo boja i mirisa. Kroz cijela Pljevlja osjeća se miris cvijeća i zadovoljstvo uspjeha. Na ovom polju lavande pobjeda predivno mirišerekao je tada ushićeno Stijović. Nenad ZEČEVIĆ

LaVaNda I drUgE prIčE: Milan Lekić i Aleksandar Stijović

CrNO Na bIjELO: Ugovor koji su potpisali Lekić i Beloica vrijedan 8,2 miliona eura

Dokaz da je Stijovićeva žena vlasnica 30 odsto vrtića ,,Povratak prirodi“

Održana sjednica Skupštine opštine Šavnik

Razriješena OIK i donijeta odluka o imenovanju nove

ŠAVNIK – Odbornici

Skupštine opštine Šavnik usvojili su na jučerašnjem elektronskom zasijedanju Odluku o razrješenju

Opštinske izborne komisije i Prijedlog o imenovanju nove.

O prijedlogu za novi saziv Opštinske izborne komisije odbornici će se izjasniti danas na zasijedanju koje će, takođe, biti održano elektronskim putem. Osim odluka o razrješenju aktuelne i imenovanju nove Opštinske izborne komisije, šavnički parlament je juče usvojio i odluku koja predviđa smanjenje troškova komunalnih usluga za vodu i odvoz smeća, kao i Odluku o produžetku roka za primjenu Strateškog plana razvoja opštine Šavnik.

Jučerašnja sjednica šavničkog parlamenta zakazana je i odr-

žana elektronskim putem kako bi se izbjegle tenzije koje su obilježile pokušaj zasijedanja u ponedjeljak, kada su pristalice koalicije „Za budućnost Šavnika“ upale u službene prostorije lokalne samouprave i spriječile sjednicu.

Sjednica je zakazana nakon upozorenja Vlade da u roku od 10 dana izvrše zakonom utvrđene obaveze u cilju izlaska iz političke krize koja tu opštinu pogađa još od oktobra 2022. godine i devet neuspješnih pokušaja održavanja izbora.

Sjednica, koja je u ponedjeljak trebalo da počne oko 15.30 sati, nakon upada pristalica koalicije „Za budućnost Šavnika“ je prekinuta, a nastavak je bio zakazan za 18 sati. Međutim, sjednica ni tada nije održana, jer su pristalice te koalicije ponovo upale u zgradu SO i ometale nastavak zasijedanja. Đ.Ć.

Iz Kabineta šefa države saopšteno Milatović podržao prijedloge za sedam karijernih diplomata

PODGORICA – Predsjednik

Jakov Milatović podržao je prijedloge za sedam karijernih diplomata, ali je zatražio dodatne konsultacije u vezi sa četiri od devet političkih imenovanja, saopšteno je iz Kabineta šefa države.

U saopštenju se navodi da je Milatović informisao ministra vanjskih poslova Filipa Ivanovića da je saglasan sa prijedlogom imena većine kandidata za ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava, koje su Ivanović i premijer Milojko Spajić predložili na ranijim vanjskopolitičkim konsultacijama.

- Nakon obavljenog razgovora i detaljnog upoznavanja sa biografijom 16 kandidata, Milatović se u načelu saglasio sa svih

sedam prijedloga karijernih diplomata, ali je zatražio dodatne konsultacije u vezi sa četiri od devet prethodno predloženih političkih imenovanja - kaže se u saopštenju. Kako se dodaje, to je potrebno kako bi se osiguralo kvalitetno popunjavanje upražnjenih pozicija koje su bile predmet prvog kruga vanjskopolitičkih konsultacija.

- Imajući u vidu da su ministar i premijer u okviru prvog kruga vanjskopolitičkih konsultacija predložili kadrovska rješenja za dio diplomatsko-konzularne mreže, Milatović očekuje skoriji nastavak aktivnosti, kako bi se što prije popunila sva rukovodeća mjesta u crnogorskim diplomatskim predstavništvima - zaključuje se u saopštenju. R.P.

Održana treća sjednica Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu

Izabrani članovi iz reda

NVO i akademske zajednice

PODGORICA – Pridruženi

članovi Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu iz reda nevladinih organizacija biće Goran Macanović iz Saveza slijepih Crne Gore, Dragan Koprivica iz Centra za demokratsku tranziciju i Ana Nenezić iz Instituta za politička istraživanja Analitiko, a iz akademske zajednice Zlatko Vujović i Nikoleta Đukanović.

NOVI SKANDAL PRVOG ČOVJEKA PLJEVALJA: Predsjednik opštine Pljevlja odbio učešće na Međunarodnom sajmu turizma i sporta u Prištini, tvrdeći da Kosovo nije država već dio Srbije

Đafa: Neprijateljski odgovor Vraneša

PODGORICA- Predsjednik opštine Pljevlja Dario

Vraneš je, zbog ličnih ubjeđenja, uskratio svoj grad promocije na Međunarodnom sajmu turizma i sporta u Prištini koji se već 20 godina organizuje pod sertifikatom najviše svjetske organizacije UFI (Globalno udruženje izložbene industrije) iz Pariza. Istovremeno, prvi čovjek Pljevalja je skandalozno negirao postojanje Republike Kosovo, tvrdeći da je riječ o – dijelu teritorije Srbije.

Vranešu je prije dva dana upućena pozivnica za učešće na događaju koji će biti organizovan 16. i 17. aprila na Kosovu, a čiji je cilj promocija Balkana kao jedinstvene destinacije. Predsjedniku opštine je zasmetalo što je organizaciju sajma podržala Vlada te zemlje, zbog čega je odgovorio krajnje neprimjereno i neprijateljski, uz prepoznatljiv poklič koji izražava namjeru Srba, koji ne priznaju državu Kosovo, da grad Prizren vrate pod srpsku kontrolu.

- Tzv. država Kosovo ne postoji, već srpska pokrajina Kosovo i Metohija. Dogodine u Prizrenu. Predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vranešnavedeno je u odgovoru koji je objavljen na društvenim mrežama.

LOŠA PORUKA

Vraneš je za Pobjedu potvrdio autentičnost mejla koji je uputio organizatorima ovogodišnjeg sajma čiji je fokus promocija lokalnog i regionalnog turizma, prirodnih ljepota, kulturnih dobara i neotkrivenog blaga kao turističkih atrakcija Kosova i regiona. Prvi čovjek Pljevalja nije, međutim, želio da komentariše vlastitu ocjenu da Kosovoi ne postoji kao država.

Vranešu je prije dva dana upućena pozivnica za učešće na događaju koji će biti organizovan 16. i 17. aprila na Kosovu, a čiji je cilj promocija Balkana kao jedinstvene destinacije. Prvi čovjek Pljevalja je skandalozno negirao postojanje Republike Kosovo, tvrdeći da je riječ o – dijelu teritorije Srbije

da stavovi pojedinca ne odražavaju stavove cjelokupnog stanovništva - istakao je Đafa. Crna Gora je dio Međunarodnog sajma koji promoviše turizam za cijeli region Zapadnog Balkana, prethodnih godina je, kako je rekao Đafa, koristila priliku da predstavi potencijale svojih opština. Iako su Pljevlja ekspresno odbacila tu mogućnost, Đafa očekuje da i ove godine ostali crnogorski gradovi pozitivno odreaguju na nedavno upućeni poziv.

torikom kojima, osim što šteti ugledu Crne Gore, ulazi u konflikt sa zakonima i ustavnim poretkom.

Nedavno je Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima formiralo predmet protiv njega zbog organizovanja svečane akademije kojom je obilježen Dan državnosti Srbije.

kuskom predstavom, a svim direktorima opštinskih javnih ustanova i preduzeća uputio je zahtjev da na zgradama istaknu trobojke.

To je odlučeno na jučerašnjem, trećem po redu, zasijedanju tog privremenog parlamentarnog radnog tijela, a nakon glasanja koje je organizovano putem glasačkih listića.

Komisiju koja je brojala glasove činili su kopredsjednik O dbora i poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić, sekretar Odbora Miloš Krstović i opozicioni poslanik Admir Adrović Đ.Ć.

Organizator sajma Bekim Đafa razočaran je reakcijom iz Pljevalja, ali - kako je rekao za Pobjedu - mišljenje pojedinca ne odražava stavove cijele države.

Đafa je saopštio da su u utorak, 19. marta, uputili poziv gotovo svim opštinama u Crnoj Gori, ali i u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Bugarskoj i Grčkoj za učešće na sajmu i priliku da predstave svoje turističke atrakcije.

- Dobili smo odgovor iz Pljevalja, od predsjednika opštine Darija Vraneša koji nije bio prijateljski, ali cijenimo

- Razumijemo da će im možda trebati nekoliko dana da razmotre i odgovore na poziv. U prethodnom periodu su mnoge opštine iz Crne Gore uspješno učestvovale na našem sajmu. Crnogorci su naši prijatelji i radujemo se zajedničkom radu i proslavljanju zajedničkih dostignuća - poručio je Đafa.

USTALJENA PRAKSA

Umjesto da se priključi inicijativama koje baštine vrijednosti na kojima počiva crnogorska država, Vraneš nastavlja sa aktivnostima i re-

Podnosioci krivične prijave, zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP) Petar Odžić, generalni sekretar Socijaldemokrata (SD) Miloš Čelanović, potpredsjednica Liberalne partije (LP) Jelena Marković i advokat Bojan Vujović, tvrde da je Vraneš događajem u Centru za kulturu 14. februara prekršio i zakone i Ustav Crne Gore, te da je njegov cilj da grad stavi ,,pod djelimični ili potpuni suverenitet Republike Srbije“.

Takođe, čelnik Pljevalja prvi je predsjednik opštine od Drugog svjetskog rata koji nije položio vijenac na Stražici 13. jula za Dan državnosti i Dan ustanka protiv fašizma. Proslavu Dana nezavisnosti Crne Gore uporedio je sa cir-

- Tzv. država Kosovo ne postoji, već srpska pokrajina Kosovo i Metohija. Dogodine u Prizrenu – tako je predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš odgovorio na poziv za učešće na Sajmu

ODT Pljevlja je prošle godine odbacilo krivičnu prijavu koju je podnijela Socijaldemokratska partija zbog sumnje da je Vraneš tada javno izložio poruzi državu i njene simbole.

Na pitanje da li će, kao što je u čast druge države, ove godine organizovati svečanu akademiju povodom Dana nezavisnosti i Dana državnosti Crne Gore, Vraneš nije konkretno odgovorio.

- Imamo do maja dosta vremena pa ćemo razmisliti i o tome - istakao je on. Podsjećamo, Vraneš je prošle godine inicirao i izmjene Statuta opštine kojim bi se Dan Pljevalja, umjesto 20. novembra, slavio 27. oktobra na dan Svete Petke. Iako je sa brojnih adresa stiglo upozorenje da je ova promjena ozbiljan atak na civilizacijske vrijednosti istorijskog nasljeđa ovog grada i Crne Gore, Skupština opštine je 28. septembra dala podršku prijedlogu glasovima odbornika Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Pokreta za Pljevlja, Ujedinjene Crne Gore, SNP-a i tri odbornika Demokrata.Tamara KLIKOVAC

bRuKANJE VLAStItE DRžAVE: Dario Vraneš

Upravni sud poništio odluku o razrješenju predsjednika Skupštine opštine Zeta, produbljena kriza u najmlađoj opštini u Crnoj Gori

Krstović: Potvrda da nije postojao

nijedan razlog za smjenu

Stvari su u potpunosti jasne. Deklaraciju o otpriznavanju Kosova su podnijeli radi boljeg plasmana na izborima, a kada su izbori završeni, Kosova i deklaracije se i ne sjećaju – rekao je Krstović

PODGORICA - Upravni sud je poništio odluku

Skupštine opštine Zeta od 25. avgusta prošle godine kojom je Luka Krstović razriješen funkcije predsjednika lokalnog parlamenta. Krstović je Pobjedi kazao da je to potvrda da nije postojao nijedan argument i razlog za njegovu smjenu.

ČINJENICE

Krstović, koji dolazi iz redova Demokratske Crne Gore, smijenjen je glasovima većine odbornika, prije svih koalicije „Za budućnost Zete“, koja je i inicirala njegovo razrješenje, a njihov prijedlog podržao je i nezavisni odbornik Nikola Rajović, nekada član Demokrata.

Umjesto Krstovića je 22. septembra na čelo zetskog parlamenta postavljen Nebojša Domazetović iz DNP, istog dana kada je i Klub odbornika Demokratske podnio tužbu Upravnom sudu zbog smjene Krstovića.

Tačno nakon pola godine sud je utvrdio da je odluka Skupštine opštine nezakonita.

- Odredbom člana 60 stav 1 Statuta Opštine Zeta propisano je da predsjednik Skupštine može biti razriješen prije isteka vremena na koje je izabran ako ne izvršava poslove utvrđene zakonom, Statutom Opštine i Poslovnikom Skupštine, zloupotrijebi funkciju, svojim ponašanjem naruši ugled funkcije koju vrši, nastupi neki od slučajeva nespojivosti funkcija u skladu sa zakonom i kada

Skupština ocijeni da je nepodoban za obavljanje funkcije – piše, između ostalog, u odluci suda.

Konstatuje se, takođe da nije, shodno članu 93 Poslovnika Skupštine vođen zapisnik koji sadrži imena odbornika koji nijesu prisustvovali sjednici

Skupštine, osnovne podatke o radu na sjednici, učesnicima i raspravi i zaključcima usvojenim u vezi sa pojedinim tačkama dnevnog reda i nazive akata koje je Skupština donijela na sjednici, ali i – rezultate glasanja. U odluci se konstatuje da je sud bio onemogućen da ispita činjenično stanje jer SO Ze-

ta nije dostavila sve spise koji se odnose na predmet, a nije dostavljen ni zapisnik sa sjednice održane 25. avgusta 2023. godine, na kojoj je donijeta osporena odluka. - Osim navedenog, osporena odluka ne sadrži obrazloženje kao bitan element upravnog akta, već je samo konstato-

„Za budućnost Zete“: Presuda kucana u centrali Demokrata

Iz koalicije „Za budućnost Zete“ kazali su da presuda Upravnog suda mora biti poništena jer ju je, kako tvrde, pisao sin političkog

direktora Demokrata i sadašnjeg člana Upravnog odbora d.o.o. Putevi Veljko Vujović -Ovakva odluka se mora

vano da je razriješen funkcije L.K., predsjednik Skupštine opštine Zeta, pa kako se ne radi o prestanku mandata zbog podnošenja ostavke ili po sili zakona, to je odluka o razrješenju morala sadržati neki od razloga za razrješenje - navodi se u saopštenju Upravnog suda. Krstović je za naš list rekao da je strpljivo sačekao presudu Upravnog suda, ubijeđen u ispravnost svog postupanja u kapacitetu predsjednika lokalnog parlamenta.

- Presuda potvrđuje naše stanovište da nije postojao niti jedan argument i razlog za moju smjenu. Ipak, dostojanstveno sam otišao sa funkcije. Želim zahvaliti odbornicima Demokrata, kao i odbornici SNP-a Lidiji Panić na istrajnosti u poštovanju zakona i propisa. Poštovanje zakona mora biti na prvom mjestu u djelovanju i odlučivanju svakog odbornika, kako ne bi nastupala šteta po Opštinu Zeta - poručio je Krstović za Pobjedu.

POZADINA INICIJATIVE Koalicija „Za budućnost Zete“ inicirala je smjenu Krstovića tvrdeći da nije postupio

poništiti po hitnom postupku jer je ne može, prije svega, pisati osoba koja je u bliskim odnosima sa funkcionerom Demokrata. Nama je u samom startu bilo jasno kakva će odluka biti i da će se hvatati za sitnice tehničkog karaktera jer time pokazuju svoju nemoć u ovom procesu – ističe se u saopštenju koalicije „Za budućnost Zete“.

u skladu sa zakonom, Statutom i Poslovnikom Skupštine prilikom zakazivanja sjednice o deklaraciji za poništenje priznanja Kosova na teritoriji te opštine. Prebacili su mu i to što je sjednicu zakazao za 11. jun 2023. godine, na dan parlamentarnih izbora, neposredno nakon izborne šutnje, ističući da je na taj način svjesno opstruirao njeno održavanje i usvajanje predložene deklaracije. Krstović je ranije kazao da ne može biti optužen za opstrukciju od onih koji tri mjeseca nijesu dolazili na zasijedanje. - Zakon o upravnom postupku precizno navodi na koji način se računaju rokovi i potpuno je jasno da sam sjednicu, na kojoj je na dnevnom redu bila i deklaracija o poništenju priznanja Kosova, zakazao u skladu sa zakonom. Podsjećam da se odbornici nekadašnjeg Demokratskog fronta, koji su zatražili donošenje deklaracije, nijesu pojavili na zakonito zakazanoj sjednici jer im je u tom trenutku bilo važnije da isprate izborni rezultat svoje koalicije na parlamentarnim izborima. Takođe, nijesu se pojavili ni na naredna četiri zakazana zasijedanja s istom tačkom dnevnog reda - napomenuo je Krstović. U konačnom, kako ističe, nakon njegove smjene novi predsjednik Skupštine opštine Zeta nije zakazivao sjednicu sa tom tačkom dnevnog reda. Podsjećamo, nakon razrješenja Krstovića, neopozivu ostavku je podnio i potpredsjednik SO Zeta Novica Pejović, koji je poručio da odbornici Demokrata neće učestvovati u donošenju nijedne buduće odluke na lokalnom nivou dok se sud ne izjasni o njihovoj inicijativi.

Demokrate su tada okončale i koaliciju sa nekadašnjim DF-om u najmlađoj crnogorskoj opštini i prešle u opoziciju.

Tamara KLIKOVAC

Vlasnik kompanije Tatius Balkan, u reagovanju na istraživanje Pobjede, potvrdio da je potpisao ugovor o kupovini uglja sa Rudnikom uglja Pljevlja i tvrdi da mu Milan Lekić nije rođak

Ljiljanić: U ugovoru sa RUP-om nema nezakonitosti, po preporuci sam prihvatio saradnju sa Petrošenkom

Direktor i vlasnik kompanije Tatius Balkan Nikola Ljiljanić reagovao je na istraživački tekst Pobjede naslovljen „Lekić potpisao ugovor o prodaji uglja sa rođakom i prvim komšijom?!“, U reakciji je Ljiljanić potvrdio da je potpisao ugovor o kupovini uglja, a navodi da u tom ugovoru nema nikakvih nezakonitosti ili nepravilnosti. - Ovaj aranžman sa Rudnikom uglja je bio kao i svaki drugi poslovni aranžman u oblasti u koju se razumijemo, bez ikakvih „veza“ i „činjenja“. Mi znamo tačno iz kojih konkurentskih kuhinja dolazi ovo a koji se nigdje ne pominju a žele negativno uticati na nadležno ministarstvo, ali i kupca, a i koji su motivi onih koji se kriju iza svojih partija pred ličnim odgovornostima koje dolaze - tvrdi Ljiljanić između ostalog u svom u reagovanju. Naveo je i da je ugovor, vrijedan 62 miliona eura, potpisan na šest godina i da u njemu nema ništa sporno. Ljiljanić tvrdi i da nijesu tačne informacije koje su izrečene na sjednici pljevaljskog parlamenta a kasnije i u krivičnoj prijavi DPS-a da mu je Milan Lekić rođak. Potvrdio je da ima porodičnu kuću u Pljevljima ali da se ne može reći da mu je Lekić prvi komšija. - Po sistemu koliko mi je blizu porodična kuća od gospodina

Lekića moglo bi se slobodno reći da u tom radijusu rastojanja skoro 50 odsto Pljevljaka su komšije gospodina Lekića - navodi Ljiljanić. Tvrdi da su netačni navodi kako je ova firma osnovana malo prije poslova sa Rudnikom uglja. - Firma Balkan Agro Consult d.o.o. osnovana je 21.11. 2017.g. u Beogradu - tvrdi Ljiljinić, iako ta kompanija nije potpisala ugovor sa RUP-om.

Potvrdio je da su se preregistrovali na pomenuti datum u tekstu, ali u tome ne vide ništa sporno. Ljiljanić je i potvrdio da su imali kontakte sa bračnim parom Petrošenko, po preporuci. -Tačno je da je bračni par Petrošenko želio poslovnu saradnju

sa nama jer su imali svoj plan i gradili pogon u Pljevljima za pravljenje peleta i briketa od ugljene prašine, međutim, brzo su nam se poslovni pravci razišli a oni imali nevezano za nas svoje poslovne probleme. Pomogli smo im koliko je bilo u našoj moći, ali njihovi poslovi su bili njihovi, ali mi nijesmo uspjeli da razvijemo zajedno druge planove koje su predlagali i prosto smo se razišli bez ljutnje. Usput, uzelo bi prostora da ispravljamo još niz proizvoljnih navoda o tome da je gospođa Tatjana bila izvršni direktor, da su se registrovali dan prije potpisivanja ugovora sa Rudnikom, pa tako redom. Oni odgovaraju za svoje poslove a mi za na-

še, zajedničkih nije bilo - navodi Ljiljanić. Zašto se nama, kako navodi, učinio jako dobar njihov prijedlog kao posao i jedinstvena prilika i za sami Rudnik.

- Po preporuci sam prihvatio (Oleksandra) Petrošenka i dao sve od sebe da mu omogućim podršku kako bi investicija bila pokrenuta. Petrošenko je direktno zavisio od Rudnika uglja kao snabdjevača sirovinom i njemu je bio potreban dugogodišnji ugovor sa Rudnikom, tvrdi Ljiljanić. Gospodin Milan Lekić, kako navodi, lično, nije nikad imao nikakve direktne ili indirektne veze sa njihovom firmom.

- Imali smo sa njim korektnu

poslovnu saradnju i to isto kao i mnogi drugi koji su se u tom momentu nadmetali da ponude što bolje uslove za Rudnik, a sa druge strane da se obezbijedi konkurentnost za kupce. Mi uvjeravati previše nećemo nikoga, pogotovu onoga ko jarko želi da vjeruje da je suprotno – nego tražimo samo da izlazi sa činjenicama a ne pretpostavkama –jer mi obećavamo da nećemo dozvoliti da budemo „usput“ blaćeni nego ćemo biti nevjerovatno uporni i pred javnošću i pred novinarskim domaćim i inostranim tijelima i posebno pred nadležnim organima i sudovima - zaključuje Ljiljanić. (odgovor novinara u sjutrašnjem broju)

Luka Krstović

Sudski vještak Predrag Boljević uputio apel izvjestiocu Evropskog parlamenta Toninu Piculi

Popis je alatka „srpskog svijeta“ za nestanak

Crne Gore sa mape Evrope

PODGORICA – Sudski

vještak Predrag Boljević uputio je apel izvjestiocu Evropskog parlamenta za Crnu Goru Toninu Piculi sa molbom da u izvještajima o napretku Crne Gore u EU integracijama ukaže i na deset činjenica koje svjedoče, kako je istakao, o obimu, karakteru i modalitetu nepravilnosti i netransparentnosti pripreme i same realizacije popisa u našoj zemlji, kako bi rezultati bili zloupotrijebljeni za potrebe velikosrpskog projekta - „srpski svijet“.

DESET ČINJENICA

Prva činjenica na koju Boljević upozorava je da je u susret sprovođenju prošlogodišnjeg popisa u Crnoj Gori bio evidentan „jak upliv propagande sa ciljem nametanja srpskog i brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta posredstvom medija iz Srbije, koji se gledaju u Crnoj Gori, bilborda i popova Crkve Srbije (SPC) kroz manastirske propovijedi“.

- Evidentirana je izuzetno jaka, više brutalna, prosrpska identitetska kampanja, koja nije prezala ni od najgnusnijih istorijskih falsifikata i podmetanja, finansirana i koordinirana iz neformalnih centara finansijske i medijske moći lociranih u susjednoj Republici Srbiji i bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska – druga je činjenica na koju je Boljević ukazao u apelu Piculi.

Tu je naglasio i da su „u fazi pripreme uočeni nedostaci koji se nikako nijesu mogli podvesti pod slučajne ili nenamjerne greške ili pod izbjegavanje nepotrebnog administriranja“.

Treća činjenica na koju su vlasti upozoravane je i da je za potrebe popisa, na populaciji koja je prema očekivanjima brojala nešto iznad 600.000 stanovnika, odštam-

pano 2.000.000 popisnih listova?

Dalje je Boljević, kao četvrtu činjenicu, naveo da „popisni listovi P.1, P.2 i P.3. nijesu imali ‘serijske brojeve’ niti bilo kakav drugi identifikacioni element u cilju zaštite od zloupotrebe“. - Popisni listovi su dva mjeseca pred popis javno objavljeni u PDF formatu i svako ko je imao pristup kolor štampaču formata A3 mogao je sebi unaprijed ili po potrebi pribaviti popisni list – peta je činjenica na koju je upozorio. U nastavku Boljević kao šestu činjenicu navodi da „popisni list P.1. nije sadržao pitanja tako bitna u sagledavanju stvarne ekonomske moći i informatičke pismenosti građana, a koja su od interesa za planiranje ekonomske budućnosti i pravaca razvoja Crne Gore u XXI vijeku“. zlou P otre B e Sedma činjenica na koju je Boljević ukazao je da „struktura i način unosa podataka u popisne listove P.1, P.2 i P.3. nije prilagođen primjeni mašinskog čitanja prikupljenih podataka“. Podsjetio je da je Vlada odbila otklanjanje nedostataka, postigavši dogovor s opozicijom, a Skupština potom usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o popisu stanovništva, doma-

ćinstava i stanova. Posebno je ukazao na član 26 a stav 2: „Radi provjere podataka prikupljenih tokom sprovođenja popisa, a koji se odnose na pitanja o: nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti; vjeri; maternjem jeziku; jeziku kojim lice uobičajeno govori, uspostavlja se softver“ i podsjeća da je formirana komisija čiji je zadatak bio da izradi „predmetne specifikacije“.

Na prvom sastanku, članovi komisije koje je imenovala Vlada, podsjeća Boljević, navodeći to kao osmu činjenicu, preglasavanjem predśednika komisije kojeg je imenovala opozicija, mijenjaju zadatak koji im je postavila Vlada shodno dogovoru postignutom s opozicijom i odbijaju da urade specifikaciju softvera. Zbog toga je, kako navodi, predśednik komisije podnio ostavku.

Deveta činjenica koju ističe Boljević je da je „kao odgovor na ostavku predśednika komisije“, Vlada stavila oznaku stepena tajnosti „interno“ na „sve zapisnike i dokumentaciju sa śednica komisije“. - Za posljednja dva dana popisa, pred novogodišnje praznike, u pet crnogorskih opština: Budvi, Kotoru, Tivtu, Danilovgradu i Podgorici u kojima vlast vrše prosrpske političke strukture, okupljene oko nekadašnjih članica Demokratskog fronta, popisuje se cca 40.000 lica. U svih ostalih 20 opština u Crnoj Gori u ta dva dana popisano je cca 16.000 lica, ili u navedenih pet opština popisivano je dnevno u prosjeku 10 puta više lica, od prosjeka u preostalih 20 opština – deseta je činjenica koju je Boljević istakao u apelu Piculi, ukazujući da javnost, predvođena građanskim aktivistima i pojedinim organizacijama civilnog društva, nikada nije dobila odgovor kako se ovako nešto moglo desiti. k k

Poslanici vlasti dostavili Skupštini dopune Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore

Predložili da sudije Ustavnog suda idu u penziju sa 67 godina i 40 staža

PODGORICA - Poslanici pet partija vlasti dostavili su Skupštini dopune Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, kojim je predviđeno da sudije tog suda idu u penziju sa 67 godina života i 40 staža.

- Sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija kada navrši 67 godina života i 40 godina staža osiguranja - piše u Predlogu izmjena Zakona, kako prenosi portal RTCG. Predlog izmjena Zakona potpisali su šefovi poslaničkih klubova Nove srpske demokratije Slaven Radunović, Pokreta Evropa sad Vasilije

Javni poziv Skupštine izazvao veliko interesovanje

U konkurenciji za Savjet

EKIP-a 32 kandidata

PODGORICA – U ponedjeljak će skupštinski odbor za ekonomiju, finansije i budžet započeti intervjuisanje kandidata za imenovanje predsjednika i četiri člana Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).

Na javni poziv, kako se čulo na jučerašnjoj sjednici odbora, prijavila su se 32 kandidata, među kojima aktuelni direktor EKIP-a Darko Grgurović, njegova tri pomoćnika Boris Jevrić, Pavle Mijušković i Danka Milićević, te bivši članovi Savjeta Branko Kovijanić i Vladan Đukanović. Među prijavljenima su i zaposleni u EKIP-u Elvis Babačić, Sandra Božović, Isidora Tomašević Ivanović i Marija Konjević Prijavili su se i Tihomir Nikčević, Radmilo Šoškić, Danijela Papić, Tomo Knežević, Miodrag Krunić, Nebojša Bajić, Marinela Lazarević, Tihomir Adžić, Srđan Laković, Milan Radulović, Mirko Brnović, Jelena Savić, Snežana Miličković, Arben Lunji, Nikola Labović, Ratko Žarić, Milivoje Cerović, Žarko Koprivica, Dejan Jovanović, Veselin Bojović i Amer Nokić Na odboru je dogovoreno da po osam kandidata bude intervjuisano na tri sjednice, tokom iduće sedmice, kao i na četvrtoj 1. aprila u vezi sa njihovom vizijom razvoja EKIP-a, regulacije i razvoja tržišta sa osvr-

Poslanici su se dogovorili i da 1. aprila odrede termin za sjednicu na kojoj će ponovo intervjuisati kandidate za petog senatora Državne revizorske institucije, koje je već jednom intervjuisao stari saziv odbora, ali bez konačnog prijedloga kandidata prema plenumu

tom na međunarodnu saradnju, kao i njihovog viđenja odnosa EKIP-a i Skupštine.

Ponovo će intervjuisati kandidate za

senatora dri-a

Poslanici su se dogovorili i da 1. aprila odrede termin za sjednicu na kojoj će ponovo intervjuisati kandidate za petog senatora Državne revizorske institucije, koje je već jednom intervjuisao stari saziv odbora, ali bez konačnog prijedloga kandidata prema plenumu. Poslanici opozicije su negodovali što i dalje čekaju pisano mišljenje kolegijuma predsjednika Skupštine koji je prije više od dvije nedjelje raspravljao o tumačenju poslovnika u vezi sa kontrolnim mehanizmom na osnovu kojeg je traženo saslušanje premijera Milojka Spajića i ministra finansija Novice Vukovića o programu „Evropa sad 2“.

Prelazak nadležnosti

Čarapić, Socijalističke narodne partije Bogdan Božović, Albanskog foruma Nikola Camaj, kao i poslanik Demokratske narodne partije Vladislav Bojović Ustavni sud bi do kraja godine mogao ostati bez troje sudija, koji stiču uslov za penziju. r.P.

Poslanici su podržali i prijedloge izmjena Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenja i Zakona o eksproprijaciji, čime će ove nadležnosti sa Ministarstva finansija preći na Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine

Odbor je juče dao zeleno svjetlo na prijedloge zakona o zaštiti od jonizujućih zračenja, radijacionoj i nuklearnoj sigurnosti i bezbjednosti čija bi primjena trebalo da počne u junu 2027. godine. Riječ je o zakonu koji zahtijeva veliki broj podzakonskih akata, a predočeno je da je za njegovu primjenu potrebno i kadrovsko pojačanje u više institucija. Državni sekretar Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Nenad Vitomirović je kazao da će samo postavljanje 16 monitora na graničnim prelazima državu koštati 1,6 miliona eura, dodajući da u ovom trenutku ne može procijeniti koliki će biti konačni fiskalni uticaj ovog zakona.

Poslanici su podržali i prijedloge izmjena Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenja i Zakona o eksproprijaciji, čime će ove nadležnosti sa Ministarstva finansija preći na Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. To je predviđeno Vladinom uredbom o organizaciji rada državne uprave. Boris Mugoša (SD) je ukazao da je od Vladine odluke prošlo četiri i po mjeseca, te da je ovo pitanje mnogo ranije trebalo da bude na dnevnom redu. Slađana Kaluđerović (SNP) povukla je amandman na prijedlog izmjena Zakona o osiguranju kojim je predložila mogućnost da Elektroprivreda raspiše međunarodni tender za osiguranje imovine. Ona je kazala da je to uradila nakon razgovora sa predstavnicima Ministarstva finansija sa kojima je dogovoreno formiranje radne grupe koju će, osim njihovih predstavnika, činiti i predstavnici Agencije za nadzor osiguranja, EPCG i svih osiguravajućih kuća koje posluju u Crnoj Gori. Kaluđerović je naglasila da su tri, od pet osiguravajućih kuća, odustale od učešća na tenderu EPCG, imajući u vidu da je riječ o tzv. prljavoj energiji, te da godinama na njihov tender stiže samo jedna ponuda jedne osiguravajuće kuće, samostalno ili u konzorcijumu. U nedostatku konkurencije, kako je kazala, ova osiguravajuća kuća diktira uslove i podiže cijenu. Ipak, ukazala je da, iako je sada odustala od amandmana, to ne znači da ga neće ponovo aktivirati, ako za dva mjeseca ova grupa ne iznađe adekvatno rješenje. M.lk.

Sa sjednice skupštinskog odbora

Predrag Boljević

Odloženo ročište po tužbi Uniproma protiv Elektroprivrede

Čeka se preciziranje zadataka za tehnološko vještačenje

PODGORICA – Jučerašnje ročište po tužbi kompanije Uniprom koja od Elektroprivrede (EPCG) traži višemilionsku naknadu zbog kršenja ugovora o snabdijevanju strujom, odloženo je za sredinu maja, kako bi sud od Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti pribavio izvještaj na koji su ukazali iz Uniproma.

Iako je sutkinja Privrednog suda Radmila Perović na prošlom ročištu naložila ovoj kompaniji da precizira zadatak za tehnološko vještačenje, to nije učinjeno. Iz EPCG su zbog toga tražili da sud ili odbije njihov prijedlog za vještačenje ili da ponovo Unipromu naloži da precizira zadatak za vještaka. Iz Uniproma su ukazali da se ne može raspravljati o osnovanosti tužbenog zahtjeva bez utvrđivanja činjenica u izvođenju predloženih dokaza. Sutkinja je ranije odbila zahtjev Uniproma da sasluša inžinjere Nebojšu Dožića i Dragutina Jankovića iz KAP-a, te bivšeg direktora EPCG Igora Noveljića. Ocijenila je da za tim nema potrebe, imajući u vidu pisane dokaze i predložena vještačenja. Njihovo izjašnjenje u vezi realizacije ugovora, kako su ukazivali

iz Uniproma, bio je uslov da se dođe do podataka na osnovu kojih bi definisali zadatke za vještake tehnološke i ekonomske struke. Njihovom saslušanju, ali i vještačenju, protivili su se i iz EPCG, ocjenjujući da bi to samo vodilo odugovlačenju postupka. Uniprom je inicijalno, zbog kršenja ugovora od EPCG tražio 17,4 miliona eura za period od decembra 2021. do marta prošle godine, kao i naknadu štete za svaki mjesec do kraja 2022, do kada je, kako navode, na snazi trebalo da bude Ugovor o kupoprodaji električne energije iz januara 2021. godine. Ipak, naknadno su kazali da će tužbeni zahtjev precizirati nakon vještačenja. Tvrde da je ugovorom bilo predvi-

đeno automatsko produženje, pod uslovom da su izmirili sve obaveze i da, u slučaju promjene cijene struje za kategoriju potrošnje kojoj pripada, ugovorne strane utvrde cijenu najkasnije do 31. decembra 2021, koja ne može biti veća od maksimalno utvrđene za tu kategoriju potrošača. Iz EPCG tvrde da nije bilo uslova za produženje ugovora, jer osim što nije bilo usaglašavanja o cijeni struje, Uniprom nije platio račune za novembar i decembar 2021, niti dostavio bankarsku garanciju za dospjele obaveze. Tvrde da je riječ o bilateralnom ugovoru, a ne snabdjevačkom, kako tvrde iz Uniproma, kod kojeg su ugovorne strane snabdjevač i krajnji kupac. M.Lk.

Sastanak premijera i predstavnika kompanije Adria Ferries

Najavili otvaranje pomorske linije Bar - Ankona

PODGORICA-Vlada će obnoviti pomorsku liniju sa Italijom, a feribot na relaciji Bar – Ankona mogao bi već tokom ove godine ponovo da saobraća - saopšteno je na sastanku premijera Milojka Spajića i prvog čovjeka kompanije Adria Ferries

Alberta Rosija.

Iz Kabineta predsjednika Vlade saopšteno je da će feribot biti najbrža konekcija Crne Gore sa zapadnom Evropom.

Konstatovano je da bi otvaranje te linije moglo pozitivno da utiče na turizam u obje zemlje, a posebno interesovanje za dolazak u Crnu Goru postoji kod građana sjeverne Italije.

Rosi je kazao da je zbog toga Ankona odlična polazna tačka za obnavljanje pomorskog saobraćaja, jer često građani sa sjevera Italije moraju da gube ogromno vrijeme kako bi došli do Barija. On je dodao da brži feribot iz Ankone može da sti-

Kursna lista

gne do Crne Gore za deset sati. Rosijeva kompanija je i ranije obezbjeđivala funkcionisanje ove linije, a zainteresovana je da čitav projekat oživi. Na sastanku je saopšteno da je vrlo važno u projekat uključiti i crnogorske kompanije, a Spajić je istakao da bi se na taj način moglo omogućiti da Barska i Crnogorska plovidba donesu dodatnu vrijednost Crnoj Gori.

-Prve analize pokazale su da bi tokom ljetnje sezone linija funkcionisala bez problema, a da je neophodno dodatno raditi na promociji za saobraćaj tokom zimskog perioda - navodi se u saopštenju.

Sastanku su prisustvovali ambasadorka Italije u Crnoj Gori Andreina Marsela, predsjednik kompanije Mauro Maja i direktor Roberto Mataloni R.E.

Odluka Agencije za zaštitu konkurencije o Institutu

Država dodijelila nezakonitu državnu pomoć od 1,36

PODGORICA – Potpisivanjem ugovora sa Agencijom za osiguranje depozita iz Beograda o izmirenju obaveza koje Institut „Dr Simo Milošević“ ima prema Jugobanci Beograd u stečaju, Ministarstvo finansija (MF), na čijem čelu je u tom momentu bio Aleksandar Damjanović, nezakonito je dodijelio državnu pomoć Institutu od 1,36 miliona eura.

To je utvrđeno prošle sedmice na sjednici Savjeta Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) koja je krajem novembra prošle godine pokrenula ispitni postupak u vezi sa ovim pitanjem. Damjanović je krajem septembra prošle godine, nakon pregovora sa ministrom finansija Srbije Sinišom Malim, sa Agencijom za osiguranje depozita potpisao ugovor kojim je država preuzela obavezu Instituta za kredit od prije više od 30 godina, koji je nakon pravosnažne presude stigao na naplatu. Tim ugovorom je predviđeno da se dug Instituta umanji za 1,36 miliona eura, koliko Srbija duguje Crnoj Gori za staru deviznu štednju, čime bi obaveza za kredit bila smanjena na 5,3 miliona eura. Zahtjev za mišljenje s aspekta primjene i tumačenja Zakona o kontroli državne pomoći, MF je AZK-u dostavilo nakon skoro mjesec od potpisivanja ugovora, 25. oktobra.

ROK ZA POVRAĆAJ ČETIRI MJESECA

-Rješenjem se nalaže Ministarstvu finansija da, bez odlaganja, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od dana prijema rješenja, preduzme mjere neophodne za povraćaj neusklađene državne pomoći od privrednog subjekta Institut

Aleksandar Damjanović i Siniša Mali

Sa sjednice Komisije za rješavanje statusa Instituta

za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ a.d. Igalo, u iznosu od 1,36 miliona eura. Nalaže se Ministarstvu finansija da u roku od dva mjeseca od dana prijema istog, sačini i Agenciji za zaštitu konkurencije dostavi plan povraćaja neusklađene državne pomoći, sa mjerama i rokovima za njego-

Još jedan primjer nezakonite državne pomoći

Elektroprivreda dala Željezari 6,5 miliona

Agencija za zaštitu konkurencije utvrdila je da je Elektroprivreda nezakonito dala državnu pomoć nikšićkoj željezari, odnosno 6,5 miliona eura za pokretanje proizvodnje čelika, saznaje portal CdM. U rješenju Agencije u koje je CdM imao uvid, utvrđuje se da je je državna pomoć

vu realizaciju ili obavještenje o preduzetim mjerama za povraćaj – navodi se u saopštenju AZK.

Dodaju da se na iznos neusklađene državne pomoći, obračunava kamata za period od dodjele iznosa državne pomoći, odnosno od 29. 9. 2023. godine do dana donošenja rješenja o povraćaju i pla-

od strane Elektroprivrede od 19. januara 2023. godine nezakonito dodijeljena privrednom subjektu Toščelik, koje je osnovano i posluje u skladu sa zakonima i propisima Turske. Navodi se da je ta pomoć neusklađena sa Zakonom o kontroli državne pomoći. Zato, kako se navodi, Agencija nalaže Elektroprivredi da bez odlaganja, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od dana prijema rješenja, preduzme mjere neophodne za povraćaj neusklađene državne pomoći. Elektroprivreda je potpisala 30. decembra 2022. godine ugovor o kupovini imovine kompanije Toscelik Alloyed Engineering Steel Nikšić od turske kompanije Toščelik. R.E.

Kombinat aluminijuma

Sastanak premijera sa čelnicima kompanije Adria Ferries

„Dr Simo Milošević“

dodijelila državnu 1,36 miliona

Vlada bi danas na sjednici trebalo da razmatra punu informaciju o planu spašavanja i restrukturiranja

Instituta kojim se, kako je objašnjeno, rješava akutna

kriza u preduzeću i otvara mogućnost unapređenja poslovanja u svim segmentima

ća zatezna kamata u skladu sa zakonom kojim se uređuje zatezna kamata.

plan spašavanja

Vlada bi danas na sjednici trebalo da razmatra punu informaciju o planu spašavanja i restrukturiranja Instituta kojim se, kako je objašnjeno rješava akutna kriza u preduzeću i otvara mogućnost unapređenja poslovanja u svim segmentima. Iz Vlade je saopšteno da je juče održana treća sjednica Komisije za rješavanje statusa Instituta, nakon niza konsultativnih sastanaka i radnog sastanka sa menadžmentom i predstavnicima Sindikata koji je održan u ponedjeljak u Igalu. Osim članova Komisije, sjednici su prisustvovali predstavnici Instituta, Opštine Herceg Novi, AZK i zaštitnica imovinsko-pravnih odnosa. Kako je saopšteno, na prijedlog pre -

Farmeri nezadovoljni podsticajima predviđenim ovogodišnjim agrobudžetom

Izdvajanja za poljoprivredu

treba da budu triput veća

mijera Milojka Spajića plan spašavanja i restrukturiranja je proširen sa dva nova koraka. - Zauzet je stav da se već u prvom koraku napravi procjena vrijednosti Instituta od nezavisnog procjenitelja i da se na bazi te procjene Vlada obrati manjinskim akcionarima sa ponudom za otkup akcija, ili njihovo srazmjerno finansijsko učešće u paketu mjera za spašavanje i restrukturiranje Instituta - navodi se u saopštenju i dodaje da će, bez obzira na odgovor manjinskih akcionara, Vlada biti u prilici da zauzme konačan i zvaničan stav na plan spašavanja koji predlaže Komisija i ,,oko kojeg postoji najveći stepen saglasnosti, a koji je u potpunosti usklađen sa pravilima i principima dodjele državne pomoći“. Kako su podsjetili, plan spašavanja i restrukturiranja, odnosno rebrendiranja Instituta, podrazumijeva sljedeće korake - prvi je pomoć male vrijednosti od 300.000 eura radi obezbjeđivanja nastavka rada (de minimis), drugi korak je pomoć do deset miliona eura koja se daje na šest mjeseci radi deblokade računa, nastavka rada i obezbjeđivanja likvidnosti, uz obavezu da se u tih šest mjeseci napravi kvalitetan plan restrukturiranja od renomirane svjetske agencije, koji će proći proceduru odobravanja nadležnih organa i dobiti dozvolu za realizaciju.

-Na taj način će se steći uslovi za višemilionska ulaganja u dalju revitalizaciju i rebrending Instituta - navodi se u saopštenju.

Ovakav plan, kako su kazali, ne samo da rješava akutnu krizu u kojoj se Institut nalazi, nego otvara mogućnosti proširivanja i unapređenja poslovanja u svim segmentima, kako na srednjoročnom tako i na dugoročnom planu. -Institut bi na taj način mogao osvježiti svoj već postojeći brend i podići svoju konkurentnost na stranom tržištu - konstatuje se u saopštenju.

Vlada, kako su ponovili njeni predstavnici, nema strateških dilema u vezi sa planom spašavanja Instituta, uz imperativ da rješenje mora biti unutar zakonskih okvira i u duhu najbolje evropske prakse i uz uslov da se manjinski akcionari pravovremeno izjasne o svojoj ulozi i mogućem finansijskom učešću od samog starta u realizaciji predloženog plana spašavanja. m.leKović – s.popović

PODGORICA – Ovogodišnji agrobudžet je nedovoljan za stvaranje podsticajne atmosfere za poljoprivredni sektor, smatra farmer Vlado Lakić, koji je iznio oštre kritike na račun ovogodišnjeg agrobudžeta. Analizirajući budžetske politike drugih zemalja, Lakić ukazuje na znatno manje subvencije u Crnoj Gori nego u regionu, posebno ističući nedostatak podrške za razvoj matičnih grla. Njegov kolega Milko Živković sličnog je mišljenja i ističe da agrobudžet nije ništa veći ako se uzme u obzir inflacija.

Treba nam bolja poljoprivreda Lakić smatra da je agrobudžet generalno dosta mali jer je na nekih 1,7 odsto od državnog budžeta.

- Da bi bio neki budžet gdje bi se moglo razgovarati o ulaganju i investicijama malo većoj poljoprivredi, onda on mora biti nekih pet odsto državnog budžeta. Sve zemlje u regionu teže ka tome i on već kod njih premašuje taj procenat - kazao je Lakić za Pobjedu i naglašava da, što se tiče povećanja u agrobudžetu, to je, kako kaže, neznačajnih 15 eura za krupnu stoku, za ovce tri eura i koze, nešto malo za svinjarstvo, ali ,,sve to nije dovoljno da bi se govorilo o ulaganju“.

- Bez subvencija države nijedna poljoprivreda se ne može razviti. Imamo dosta problema po pitanju različitosti u mjerama. Na primjer, kada govorimo o Srbiji kod njih je subvencija na kravu nekih 350 eura. A kod nas je izdvojeno 100 eura ove godine. Ministar poljoprivrede Vladimir Joković kaže za njih da su to matična grla, ali su i kod nas to matična samo što ne postoji matična služba. Nije se radilo ništa posljednjih godina da se ta služba formira, kako bi ljudi stekli pravo na veće subvencije - tvrdi Lakić. Kako je objasnio od 2007. godine je počelo osjemenjavanje stoke u Crnoj Gori, pa se izgubila genetika meleza ili buše i

Agrobududžet je generalno dosta mali jer je na nekih 1,7 odsto državnog budžeta. On bi trebalo da bude na pet odsto državnog budžeta. Sve zemlje u regionu teže ka tome i on već kod njih premašuje taj procenat, naveo je farmer Vlado Lakić

Smanjuje se drastično broj malih farmi

Lakić upozorava da je 30 odsto manje farmi u odnosu na 2022. godinu što je, smatra, ozbiljan alarm za Minisarstvo poljoprivrede.

- Prvi put u istoriji da je palo ispod 1.000 kooperanata mljekarama, farmera koji daju mlijeko mljekarama i sirarama. Ministarstvo kaže imamo više mlijeka, tačno imamo od većih farmi, ali su se ugasila mala sitna gazdinstva koja su imala dvije - tri krave. Slušamo priču da nema novca. Ne radi se o tome da li ima ili nema novca, nego da li ćemo da imamo poljoprivredu ili nećemo - kaže Lakić koji poručuje da to nije samo odluka Ministarstva poljoprivrede nego Vlade i Skupšine.

mali je broj registrovane buše. - U Crnoj Gori ona praktično izumire, tako da su, 90 odsto, grla u Crnoj Gori trenutno praktično matična, ali to ne može da se zavede i tretira jer nema službe. Farmer koji ima 40-ak krava u Srbiji dobija 16.000 eura, a ovdje 4.000 godišnje. To je velika razlikaporučuje Lakić. Po pitanju mjera, ističe da su uvedene mjere za podršku proizvođača jaja, i da će jedan od farmera jaja u Crnoj Gori dobiti pola miliona eura. - Vidimo i sami da su jaja u prodavnicama otišla do 200 posto, u odnosu na prije nekoliko godina. Što bi mi onda trebalo da tražimo za cijenu mlijeka da bude dva eura

u otkupu. Postoje neki sektori koje treba podržavati, međutim, neke ne treba jer su sami po sebi održivi. Tamo se izdvajaju posebne mjere za pčelarstvo i za organsku proizvodnju, a ja još nijesam našao nijedan organski proizvod u radnjama. Gdje su ti organski proizvodi, gdje su te prodavnice koje otkupljuju te proizvode, po kojoj cijeni, ko su proizvođači i imamo li igdje fiskalni blok da je iko od tih organskih proizvođača platio PDV državi? Prosipanje novca - smatra Lakić. nijedna nova mjera On dodaje da u novom agrobudžetu nema novih mjera, osim jedne koja se tiče adap-

tacije farmi gdje su imali obećanje da će to biti 7.000 eura. - To je bio program i SNP-a i ministar je to obećao, vidim da je to do 4.000, dakle ništa nema od te mjere. Zatim obećana je podrška mladim poljoprivrednicima do 10.000 ni od toga nema ništa. Ove sve mjera koje postoje su mjere od prije 15 godina koje se samo malo povećavaju. A kada govorimo o povećanju onda moramo istaći da je sama inflacija 20 odsto, tako da se ništa praktično nije ni povećalo - kaže Lekić koji naglašava da je jedina sreća što imaju pojeftinjenje stočne hrane i sijena u odnosu na prošlu godinu.

- Budžet iz nacionalnih stredstva je nekih 51 milion, prošle godine je bio oko 45,5 miliona, ako uzmemo staračke naknade to je ta razlika koja se napravila. Ona je otprilike šest miliona više u odnosu na prošlu godinu - kaže Lakić, koji smatra da je apsurdno da svake godina imamo povećanje staračkih naknada. Farmer Milko Živković je istog mišljenja kao i njegov kolega. Kaže da još nije detaljno pogledao agrobudžet, ali da je evidentno da je, s obzirom na inflaciju, budžet manji nego ranije.

- Ako se računa inflacija i povećane staračke naknade onda u ovom dijelu koji se zove pomoć poljoprivredi, a to su direktna plaćanja i ruralni razvoj ne vidim neke pomake, ali ne mogu detaljno da komentarišem dok ne vidim sve pojedinosti - poručuje Živković.

Agrobudžet za ovu godinu iznosi 75,06 miliona eura, što je 13,6 odsto više nego lani. Navedeno je da će iz nacionalnog budžeta za agrobudžet biti obezbijeđeno 51,35 miliona eura, iz donacija 15,55 miliona, a i iz kreditnih sredstava 8,15 miliona eura. n.Kovačević

Državna revizorska institucija treći put kontrolisala Bošnjačku stranku Četiri preporuke čekaju realizaciju

PODGORICA – Nakon treće kontrole, Državna revizorska institucija (DRI) je utvrdila da je Bošnjačka stranka (BS) od 20 preporuka iz revizije finansija i poslovanja za 2020. godinu realizovala njih 16, tri su djelimično realizovane, dok status jedne preporuke nijesu mogli utvrditi. Partiji na čijem čelu je Ervin Ibrahimović revizori su dali

novi rok da ih do 15. novembra izvijesti o preduzetim aktivnostima na preostalim preporukama. Inicijalnim nalazom BS je dobila uslovno mišljenje na finansije i negativno na pravilnost poslovanja u 2020. godini. Tada je utvrđeno da su 30 odsto ukupnih troškova činile neplanirana pomoć i donacije vrijednosti 134.700 eura, što su iz ove partije pravdali povećanim brojem zahtjeva

materijalno ugroženih građana zbog pandemije. Na reprezentaciju je otišlo preko 40.000 eura, od čega za robu u maloprodaji skoro 30.000, 9.400 na ugostiteljske usluge i još hiljadu na smještaj. Za robu vrijednosti 3.400 revizori nijesu mogli utvrditi o čemu je riječ, jer nije bilo ni fiskalnih računa. Država je rad BS te godine finansirala sa 396.100 eura, opštine sa 69.200, dok su

od priloga i članarina prihodovali ukupno 36.400 eura. Revizori se ni ovog puta nijesu mogli uvjeriti koji je status preporuke u vezi obračuna amortizacije. Djelimično su realizovane preporuke koje se odnose na pravdanje putovanja i korišćenja sopstvenog vozila u službene svrhe i troškova reprezentacije, kao i na usaglašavanje obaveza sa dobavljačima. m.lk.

Vlado Lakić Milko Živković

gov.me

rtpv

Direktor Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja nakon dvije i po godine ,,kašnjenja“ ušao u procedure polaganja stručnog ispita

PODGORICA - Direktor Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja (AKOKVO) Goran Danilović nije položio stručni ispit za rad u državnim organima - nezvanično saznaje Pobjeda iz više pouzdanih izvora.

Kako je Pobjedi rečeno, Danilović je - stručni ispit, koji je prema Zakonu o državnim službenicima i namještenicima morao imati prije dvije i po godine, tačnije prije postavljanja za vršioca dužnosti direktora - prijavio tek krajem prošle godine, a prije dva dana krenuo sa polaganjem ipao već na prvom dijelu ispita. Danilović je trebalo da polaže prvo pismeni dio, koji čak podrazumijeva ponuđene odgovore, kasnije usmeni dio ispita, do kojeg nije ni stigao.

Goran Danilović ,,pao“ već na prvom testu?!

PODGORICA - Generalni direktor RTCG Boris Raonić tri puta je policiji prijavljivao Danojlu Raičević, jer je, kako tvrdi, ona na društvenim mrežama objavljivala dokumenta, odnosno ugovore koje su zaposleni Javnog servisa sklapali sa menadžmentom.

Ugovori zaposlenih u državnim institucijama nijesu označeni oznakom interno ili tajno. Raičević je 19. marta saslušana u Podgorici, zbog krivičnih prijava Raonića od 9. i 23. novembra i 7. decembra prošle godine.

Ona je sinoć Pobjedi kazala da je ovo svojevrsna šikana koju čini Raonić, da nema elemenata krivičnog djela u njenim radnjama, te da on na ovaj način iscrpljuje resurse države, besmislenim prijavama policiji.

- Raonić na ovaj način pokušava da pošalje poruku upozorenja, da zastraši svakoga ko slobodno govori - kazala je Raičević Pobjedi. Prijavljena je policiji zbog objavljivanja aneksa ugovora o radu između RTCG i Vladane Vučinić, a koji su objavili brojni mediji.

Pobjeda je ranije objelodanila da Danilović nema položeni stručni ispit za rad u državnim organima, kao i da je upitno njegovo znanje engleskog jezika, što je bio jedan od uslova na konkursu za izbor direktora AKOKVO-a, te tri nezakonita mandata u statusu vršioca dužnosti. Problematizovano je i Danilovićevo donošenje Pravilnika o postupku reakreditacije ustanova visokog obrazovanja - sistemskog akta, mimo standarda, imenujući ga s namjerom pogrešno – internim, kao i neispunjavanje zadatka definisanog članom 13a Zakona o visokom obrazovanju.

Lider Ujedinjene Crne Gore, kojeg je vlada Zdravka Krivokapića imenovala za v. d. direktora AKOKVO 14. oktobra 2021, bio je u v.d. stanju čak tri puta, sve dok ga vlada Dritana Abazovića nije imenovala za direktora 15. juna prošle godine.

Pobjeda je pod lupu stavila i eventualno Danilovićevo ne-

Predsjednik Ujedinjene Crne Gore je, prema proceduri, polagao prvo pismeni dio, koji čak podrazumijeva ponuđene odgovore, a kasnije je trebalo da polaže usmeni dio ispita, do kojeg nije ni stigao

namjensko trošenje novca poreskih obveznika, ali do analize troškova koje je lider Ujedinjene Crne Gore i kadar Vesne Bratić učinio u protekle dvi-

je i po godine nije bilo moguće doći jer su iz AKOKVO-a decidirano odbili da odgovore na zahtjev o slobodnom pristupu informacijama.

Pobjeda je pod lupu stavila i eventualno Danilovićevo nenamjensko trošenje novca poreskih obveznika, ali do analize troškova koje je lider Ujedinjene Crne Gore i kadar Vesne Bratić učinio u protekle dvije i po godine nije bilo moguće doći jer su iz AKOKVO-a decidirano odbili da odgovore na zahtjev o slobodnom pristupu informacijama

Međutim, osim kontinuiranog izigravanja zakona, Danilovićev rad na čelu Agencije su obilježile njegove stalne prijetnje Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, koje, istini za volju, datiraju i prije njegovog zaposijedanja pozicije direktora AKOKVO - još od 2011. godine. Svoju borbu protiv imenovanja crnogorskog jezika počeo je 2010. godine, kada je, između ostalog, poručivao da se od Crne Gore ne pravi „jedna velika cetinjska gimnazija“. Prošle godine je u statusu v. d. direktora indirektno zaprijetio kako ekspertska komisija koja će odlučivati o reakreditaciji FCJK „neće biti iz novopazarske ustanove“, a prije toga kako „nije trebalo reakreditovati FCJK“. Posljednji u nizu prestupa Danilovića na čelu AKOKVO-a je protivustavna retroaktivna primjena novousvojenog Pravilnika na uveliko započeti postupak reakreditacije FCJK. T. PAVIĆEVIĆ

Boris Raonić podnio tri krivične prijave protiv građanke koja je aktivna na društvenim mrežama, zbog objavljivanja ugovora zaposlenih

Raičević: Sva ova dokumenta treba da budu dostupna svim građanima

Autentičnost aneksa ugovora o radu broj 5, u kojem je navedeno da će Vučinić imati blizu 3.000 eura mjesečnih primanja nije demantovan od strane RTCG. Nakon nekoliko dana on je „ispravljen“, jer je u ovome došlo do greške prilikom pisanja koeficijenta, pa je potpisan novi aneks, broj 6, sa novim iznosom zarade od 1.300 eura, što je i potvrđeno Pobjedi iz menadžmenta te kuće. Prosječna plata u RTCG je oko 900 eura.

Raičević je prijavljena i zbog objave ugovora između RTCG i Seada Sadikovića, a treća prijava je bila zbog upoznavanja javnosti sa ugovorima o radu između RTCG i troje zaposlenih: Mitra Rakčevića, Dejana Vujovića, Tijane Vujošević. Povodom dva ugovora sa Seadom Sadikovićem, koji su dostupni na društvenim mrežama, menadžement RTCG nikada nije odgovorio na pitanja Pobjede.

Danojla Raičević je policiji kazala da je aktivna na društvenim mrežama i da ne može da se sjeti svih objava, a pogotovo ne na kojoj društvenoj mreži. Rekla je i da se ne sjeća da li je dobila akt, a i ukoliko ga je dobila, da ne može da se izjasni od koga ga je dobila. Od novembra, kada je podnio prvu krivičnu prijavu protiv Raičević, Raonić je tri puta slao urgencije UP da se ona sasluša.

- Ovdje nema krivičnog djela, ovo je samo uznemiravanje i zastrašivanje – rekla je ona. Raonić je u prijavi zaključio da je ona počinila krivično djelo objavljivanjem dokumenata. U prijavi je naveo i imena zaposlenih u RTCG koji su, prema njegovom mišljenju, dali dokumenta Raičević. Ona je Pobjedi kazala da ne poznaje te osobe. Rekla je i da njih Raonić nije prijavio već ih je kao direktor opomenuo i premjestio na drugo radno mjesto.

- Smatram da navedena dokumenta, pomenuta u tri prijave koje je Boris Raonić podnio protiv mene, treba da budu slobodna i dostupna svim građanima Crne Gore i ista treba da budu dostupna javnosti. Moj subjektivni osjećaj je da je Borisu Raoniću dosadno na svom radnom mjestu, pa se isti bavi pisanjem prijava protiv mene i drugih poštenih građana – kazala je Raičević, između ostalog, policijskim službenicima. J.MARTINOVIĆ

Goran Danilović

I. MANDIĆ

PODGORICA – Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) podnijela je tužbu Upravnom sudu zbog mišljenja koje je Agencija za sprečavanje korupcije dala povodom angažmana člana Savjeta AZLP Zorana Vujičića.

To je Pobjedi rečeno iz AZLP-a, uz napomenu da je obaveza državnih institucija da u skladu sa zakonom, u propisanim rokovima, ospore pred nadležnim sudskim instancama upravne akte „u slučaju nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja“.

Istakli su da do okončanja ovog postupka Savjet AZLP-a neće dodatno komentarisati predmetno pitanje.

Pobjeda je uputila niz pitanja

AZLP-u povodom mišljenja

ASK-a da je Vujičić ugrozio javni interes radnjama koje upućuju na postojanje korupcije, jer je kao član Savjeta

AZLP-a izdejstvovao preporuku te agencije za učešće NVO Građanska alijansa na konkursu kod Ministarstva javne uprave, iako je u isto vrijeme bio angažovan za ekspertske usluge u toj NVO.

ASK je naveo da ne postoje memorandumi, deklaracije kao ni ugovori o pružanju bilo koje podrške koji su sklopljeni između AZLP-a i NVO Građanska alijansa. Pobjeda je pitala AZLP kako objašnjavaju ovakvu proceduru izdavanja preporuke. Iz AZLP-a su Pobjedi kazali da „cijene da se preporuke NVO, od strane državnih organa mogu dati bez obzira da li je državni organ imao posebnih projekata sa nekom od konkretnih NVO.“

- Inače, odlučivanje Savjeta Agencije se sprovodi u skladu sa zakonskim propisima i drugim opštim aktima prema svim strankama i drugim učesnicima u postupku, bez izuzetka – kazali su Pobjedi iz AZLP-a.

Mišljenje

pred sudoM

AZLP je odlučila da podnese tužbu Upravnom sudu protiv mišljenja ASK-a, iako to nije upravni akt. Pravni eksperti, koje je konsultovala Pobjeda, kazali su da nije dozvoljeno podnositi tužbe na mišljenja ASK-a.

- Ne može se tužiti ASK, jer je to mišljenje dato zbog jačanja integriteta institucije, i ono se daje na osnovu njihovog odnosa prema etici, integritetu i moralu – pojašnjeno je Pobjedi.

Mišljenje se daje, kazali su eksperti, kako bi institucija očuvala integritet i kako ne bi ponavljala greške kada je utvrđeno da je nečije djelovanje puno korupcijskih rizika i koje otvara prostor da posmatrač može da vjeruje da je u pitanju koruptivna radnja. Drugi stručnjak je istakao i važnost činjenice da tužba Upravnom sudu nije dozvoljena jer se ne radi o upravnom aktu već o mišljenju, iako je AZLP istakla da se radi o upravnom aktu.

Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama na mišljenje ASK-a uzvratila obraćanjem Upravnom sudu

Tužbom bi da dokažu da Vujičić nije bio u konfliktu interesa

Pravni eksperti, koje je konsultovala Pobjeda, kazali su da nije dozvoljeno podnositi tužbe na mišljenje ASK-a jer je ono usmjereno na jačanje integriteta institucije, odnosno kako se ne bi ponavljale greške kada je utvrđeno da je nečije djelovanje puno korupcijskih rizika i otvara prostor da posmatrač može da vjeruje da je u pitanju koruptivna radnja

AZLP može da prihvati mišljenje ASK-a i ukloni korupcijske rizike, a ukoliko ga ne prihvati, ASK je dužan da dostavi izjašnjenje i spise Skupštini Crne Gore, koja je nadležna za izbor članova Savjeta AZLP. Skupština je krajnja instanca koja može da odluči o daljim koracima. preporučio saM sebe?

U mišljenju ASK-a koje je Pobjeda objavila posljednjeg dana prošle godine, ističe se da su postupali po prijavi u kojoj je navedeno da je Vujičić, kao član Savjeta AZLP, uticao na druge članove Savjeta, sam pribavio preporuku da bi Građanska alijansa aplicirala na konkurse koje objavljuje Ministarstvo javne uprave. ASK je utvrdila da je data jedna preporuka za NVO Građanska alijansa radi učešća u projektu „Transparentna javna uprava“, čiju sadržinu je AZLP-u putem imejla 27.7.2023. godine dostavila Građanska alijansa, a po prethodnom dogovoru sa članom Savjeta Zoranom Vujičićem,

koju je potpisao, po ovlašćenju, član Savjeta Muhamed Đokaj

Vujičić je u izjavi ASK-u naveo da je 31.7.2022. godine potpisao sporazumni prestanak radnog odnosa sa Građanskom alijansom. Iako Vujičić više ne radi u Građanskoj alijansi, uvidom u potvrdu AZLP od 6.7.2023. godine, ASK je utvrdio da je zaposlen kao član Savjeta sa mandatom od pet godina, te da mu je izdata potvrda radi ekspertske usluge za NVO Građanska alijansa. ASK je u mišljenju istakao da je preporuka koja je bila neophodna nastala na osnovu dogovora između samog Zorana Vujičića i koordinatora programa ljudskih prava i pravde Građanske alijanse. Ističu da je Zoran Vujičić kao član Savjeta AZLP morao istaći svoju povezanost sa NVO Građanska alijansa, jer je tamo bio zaposlen i ima trenutno potvrdu da radi ekspertske usluge za NVO Građanska alijansa. - Zbog toga se morao izuzeti u postupku odlučivanja koja se odnose na tu NVO – zaključila je ASK u svom mišljenju.

ASK je tada preporučila Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama da ubuduće u svim slučajevima u kojima sumnja da

može doći do sukoba interesa, član Savjeta koji posumnja u sukob interesa da izjavu o postojanju privatnog interesa, a da Savjet AZLP-a od ASK-a zatraži mišljenje o postojanju sukoba interesa. AZLP je na to poslala Izvještaj ASK-u, ali i tužbu Upravnom sudu.

još jedna saradnja

sa nvo Ga

Pobjeda je Agenciji za zaštitu ličnih podataka uputila i pitanja koja se tiču angažmana Vujičića sa Građanskom alijansom, ali u drugom slučaju. Nakon smjene sa mjesta direktora AZLP-a Ivan Medojević je javno reagovao saopštenjem u kojem je naveo da je Zoran Vujičić bez znanja i ovlašćenja Savjeta u svojstvu građanina odnosno pružaoca ekspertskih usluga potpisao Memorandum o saradnji sa Građanskom alijansom kršeći zakon, kao i pravila o radu i Statut AZLP. On je tada kazao da je o tome obavijestio ASK i predsjednika Savjeta AZLP-a Željka Rutovića

U ovom slučaju, radi se o „Human rights defenders“ grupi koja je nastala u okviru projekta Građanske alijanse. Na sajtu te NVO se navodi da tu grupu čine predstavnici organizacija/institucija: pred-

U mišljenju ASK-a koje je Pobjeda objavila posljednjeg dana prošle godine ističe se da su postupali po prijavi u kojoj je navedeno da je Vujičić, kao član Savjeta AZLP, uticao na druge članove Savjeta, sam pribavio preporuku da bi Građanska alijansa aplicirala na konkurse koje objavljuje Ministarstvo javne uprave

stavnica institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori – Marijana Sindić, Ministarstva unutrašnjih poslova – Kristina Đukanović, Uprave policije – Tadija Ćetković, Agencije za zaštitu ličnih podataka – Zoran Vujičić, Osnovnog suda u Podgorici – Vlado Piper, Osnovnog državnog tužilaštva – Duško Milanović, Advokatske komore – Dalibor Kavarić, Kancelarije Zastupnice Crne Gore pred ESLjP – Jelena Rašović, NVO Beogradski centar za ljudska prava – Jelena Jelić, NVO Udruženje paraplegičara – Dejan Bašanović, NVO LGBT Forum Progress – Bojana Jokić, NVO Inicijativa mladih za ljudska prava – Mehdina Kašić Šutković i Međunarodne komisije pravnika (ICJ) – Cathrine Courbe

Pobjeda je pitala AZLP da potvrdi navode bivšeg direktora Medojevića.

Pobjedi nije odgovoreno na pitanje da li je Zoran Vujičić zvanično predstavnik AZLP-a i na osnovu kojeg ugovora, dogovora ili memoranduma je ova saradnja uspostavljena, te da li je Savjet AZLP donio odluku o saradnji sa GA u ovom projektu? Nije odgovoreno na pitanje ni da li će Savjet AZLP ovo pitanje razmatrati, s obzirom na već utvrđeno postojanje konflikta interesa koje je donijela ASK o ovom članu, povodom druge saranje (preporuke) sa istom NVO. jelena MarTinoviĆ

AZLP

Članovi Savjeta AZLP Vujičić, Đokaj i Rutović

Naučna tribina u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti posvećena obrazovanju u XXI vijeku

Studenti nemaju znanja i

nezainteresovani

PODGORICA – Prioriteti onih koji vode našu državu posljednjih godina razlikuju se od priorieta koji bi se mogli zamisliti u državi koja teži da postane društvo obrazovanja - rekao je na naučnoj tribini posvećenoj obrazovanju u XXI vijeku dr Miloš Borozan.

Borozan ima iskustvo rada na više evropskih fakulteta – gostujući je predavač na Univerzitetu u Ruanu i Univerzitetu Donja Gorica. Takođe, istraživač je u laboratoriji CETAPS Univerziteta u Ruanu. Osnovne i magistarske studije psihologije završio je na Univerzitetu u Firenci.

- Početak škole se odlaže da bi se produžila sezona, 69 odsto GDP čine usluge. Svjedoci smo da naš obrazovni sistem faktički stvara konobare, portire i recepcionere. U društvima koja zavise od takvih usluga posljedice nenadanih događaja, kao što je pandemija, su svima vidljive – rekao je on na tribini u

Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti. Dodao je da su politike koje na prvom mjestu stavljaju stvaranje takvog društva veoma daleko od onoga što bi kao radnici znanja mogli da požele.

su da uče

Diploma je dokaz da smo naučili da učimo

Miloš Borozan je kazao da se u obrazovnom sistemu djeca uče što da misle, a ne kako da misle. Komentarisao

Stav

Piše: dr Tamara VUJOVIĆ ministarka kulture i medija

Oni pitaju, informišu, kontrolišu, ukazuju, kritikuju. I kada nije bezbjedno, kad je neizvjesno i tenzično, kada su loše vremenske prilike, u zoru, tokom noći, kad se sjednica Vlade, Skupštine oduži, kad su izloženi neprijatnostima, kad se osjećaju degradirano, kada ih napadaju – tu su, jer profesionalni zadatak zove. Novinari-čuvari javnog interesa i novinarstvo-posao, kao jedan od temelja demokratije! A cijenimo li ih dovoljno, cijenimo li ga dovoljno?

Možda nama, javnim funkcionerima, nije uvijek lako odgovarati na pitanja, jer smo donosili važne odluke koje će uticati na živote svih, dugo pregovara-

-Kao predavač na UDG-u imam studente, tu su mladi ljudi, tek freški iz srednjih škola i osim nedostataka i rupa u znanju, koji su evidentirani i na PISA testiranju, ono što me najviše zabrinjavalo je njihov stav. Potpuno su zatvoreni i nezainteresovani za učenje – rekao je Borozan. Tokom diskusije akademik Miomir Đurović kazao je da je crnogorsko obrazovanje katastrofalno. Rekao je da se djeca maltretiraju ,,nazovite znanjem“. Istakao je da je pitanje što je danas formalno, a što neformalno obrazovanje, te je naveo primjer da Bil Gejts nema obrazovanje, da je napustio fakultet i da još ima takvih na svijetu koji su u poziciji kao on. Borozan je naveo primjer kako i dan-danas u Italiji postoje nostalgičari perioda fašizma, te da brane tu poziciju argumentima da su,kada je Musolini bio na vlasti - vozovi dolazili na vrijeme. - Pokušao sam da shvatim iz takvih pozicija da se efikasnost politika, bilo obrazovne ili vanjske i bilo koje, svodi na prioritete onih koji vode državu – kazao je Borozan. Đurović je rekao da smo jedina zemlja ,,u kosmosu gdje u gimnaziji đaci imaju 15 predmeta“. Navodio je primjere da je u Francuskoj, ali i u Engleskoj manje. Đurović je istakao i da se žalio nadležnima, da je pisao ministru kako je nužno da se analizira i izmijeni srednjoškolsko obrazovanje, ali da nije dobijao nikakav odgovor. Pisao je, kako je rekao, i premijeru, ali povratnu informaciju nije dobio.

je i kako se studentu zamjera, odnosno posramljuje se ako kaže da nešto ne zna. -Suština obrazovanja je da se uči kako se uči. Diploma je samo dokaz da smo naučili da učimo, da možemo, da imamo kapaciteta za učenje. Učenje nikada neće prestati. Koja je razlika da li ćemo studirati godinu, dvije, tri ili više – rekao je Borozan.

-To je takav odnos građana i vlasti, a obrazovanje je katastrofalno – rekao je on.

Negodovao je i što su iz pojedinih predmeta preobimne knjige.

Borozan je kazao da su posljedice odluka koje danas donosimo u obrazovanju najčešće vidljive kroz jednu, dvije ili tri generacije.

-Promjene koje su se desile posljednjih godina svoje pravo lice pokazaće na obrazovanju djece koja su danas rođena. Posljedice nebrige, zapuštanja obrazovanja, koje je nisko na listi prioriteta, dobiće dinamiku grudve koju je neko puštio niz padinu – kazao je Borozan. Istakao je i da je često kriterijum za ulazak u obrazovni si-

Zadatak novinara je da nameću kontrolu

li da obezbijedimo što bolju poziciju za našu državu i društvo. Ali, imamo li pravo medijske poslenike uskratiti za odgovor ili, još gore, „gledati ih sa visine“?! Nemamo, ni ljudski, ni državnički, a ni zbog toga što javnosti ne možemo oduzeti pravo da zna. Jedna od najznačajnijih dužnosti građana je da izaberu svoje lidere, ali treba da budu informisani o tome šta rade dok su na vlasti. Jer jedini sud kojem ćemo svi, prije ili kasnije, jednom u četiri godine ili ranije, biti izloženi je sud javnosti, koji u konačnom zavisi od sposobnosti političara da dokaže da mu je javni interes iznad svih drugih. A da ga javnost razumije i podrži njegovu politiku, moguće je jedino dvosmjernom komunikacijom sa građanima, čiji su mediji i novinari posrednici. Upravo zbog toga novinari imaju pravo da pitaju, a političari obavezu da odgovaraju. Novinari ne smiju da budu poniženi,

stem, ali i ostajanje, ne znanje, već nezbrinutost, odnosno socijalna potreba ili pripadanje nekom političkom toku. Akademik Vlado Lubarda je kazao da đaci nijesu motivisani da uče, kakve god im knjige ponudite.

-To je dubok problem. Što uraditi da ima entuzijazma, da uči, da se takmiči – rekao je Lubarda.

Akademik Slobodan Backović kazao je da na motivisanost ljudi utiče ambijent u kojem ljudi žive. Rekao je da se prisjete svi trenutaka kada su upisivali nevjerovatno veliki broj mladih ljudi na pravo i ekonomiju ili slične studijske programe. Backović smatra da je taj upis bio socijalna zaštita mladih, jer nijesu tamo odlazili da bi učili, već da ne gube penziju, socijalnu privilegiju...

-Nije bilo motivisanosti za učenje – kazao je Backović. Negodovao je i što su se sve srednje škole okrenule prema univerzitetima, jer nije jednako znanje koje dobijaju iz svih škola.

-Imate problem sa kvalitetom ljudi, zato što nemaju odgovarajuće znanje za nastavak studija. Upis na Univerzitet je nemanje i traženje socijalne zaštite – kazao je Backović. Borozan je govorio tokom diskusije i da javnost biva informisana o domenu obrazovanja kada se isključivo radi o negativnim stvarima, poput PISA testiranja, te da se nikada gotovo ne pominju svijetli primjeri u obrazovanju.

-Naš obrazovni sistem ima falinki i ima mnogo prostora za napredak. Na nama je odgovornost, da naša pažnja bude na neke pozitivne stvari, jer ih imarekao je on. N.ĐURĐEVAC

nih mreža, koji postaju emiteri onoga što je glavni narativ, iznoseći direktne prijetnje i govor mržnje.

vlasti

Novinari imaju pravo da pitaju, a političari obavezu da odgovaraju.

Novinari ne smiju da budu poniženi, obeshrabreni, zastrašeni, izloženi bilo kakvom pritisku. Kada nam se ne sviđa kako pišu o nama, ne smijemo ih zastrašivati krivičnim prijavama kako bismo ih ućutkali

obeshrabreni, zastrašeni, izloženi bilo kakvom pritisku. Kada nam se ne sviđa kako pišu o nama, ne smijemo ih zastrašivati krivičnim prijavama kako bismo ih ućutkali.

BEZ PODJELA

Ne možemo ih dijeliti na „omiljene“ medije i novinare i one koji nam nisu i kojima nismo naklonjeni. Vlast ne smije da traži „poslušne“, jer to ubija novinarstvo, a rađa političku propagandu. Na nama, donosiocima odluka, jeste da obezbijedimo slobodan i nezavisan rad svim medijima, da im damo prostor da budu kritični, da otvaraju najznačajnije društvene teme, da ukazuju na propuste, jer to što nas stalno podsjećaju na odgovornost, tjera nas

da budemo bolji, gradimo bolje društvo i sa rezultatima vrijednim hvale što prije se nađemo pred vratima Evropske unije. Novinari koji pitaju su čuvari iskušenja političara da ne postanu autokrate ukoliko pritisak upravljanja postane prevelik. Svi mi koji dišemo demokratiju, težimo joj, okupljamo se ispod njene zastave, dajemo joj najbolje od sebe, suštinski je razumijemo, upravo treba da jačamo nezavisnost novinarstva u Crnoj Gori i da planski stvaramo uslove da novinari svojim pitanjima, praćenjem naših obećanja, nameću kontrolu vlasti i ravnotežu kako bi obuzdali političke ambicije. Sa druge strane, uprkos svim izazovima, objektivnost uvijek treba da bude cilj, skup široko

prihvaćenih standarda koji regulišu svakodnevno novinarstvo. Zato novinare samo struka i etička načela treba da uče kako da rade, unutrašnja samoregulacija da koriguje i vraća ih na pravi put, a ne bilo ko sa bilo koje pozicije moći.

To ni novinari nikad ne smiju da zaborave i nikada na sebe ne smiju staviti cijenu, niti napraviti najmanji kompromis, koji bi na bilo koji način ugrozio i unizio profesiju, kojom služe građanima i mnogima čiji se glas ne čuje.

ODGOVORNOST

Za javnu riječ odgovorni su političari, ali i novinari i zato moraju uvijek imati na umu da oni kreiraju atmosferu u društvu, koja se preliva na korisnike društve-

Medijska etika i novinarski kodeksi nikada ne smiju postati prevaziđena kategorija. Javni funcioneri, ali i novinari odgovorni su kako bi svi živjeli u društvu bez podjela, tenzija, negativnosti.

Nezahvalno je pričati o procentu odgovornosti jednih ili drugih, ali jasno je: rezultat može biti dobar i idemo naprijed, samo ako imamo poštujuće, podržavajuće okruženje, a takvo možemo graditi jedino zajedno. Pozivam sve kolege političare i nosioce vlasti, a posebno kolege iz Vlade, koja je nedvosmisleno demokratska i proevropska, da uvijek teže stvaranju uslova u kojima se poštuju novinari i njihov rad, uvažavajući činjenicu da oni koji su nas birali treba da budu pravovremeno, objektivno i istinito informisani. Ne dozvolimo da medijski radnici ispred naše vlade u iščekivanju rješenja situacije od velikog javnog interesa, novinari u domu svih građana Crne Gore i oni na drugim javnim površinama, koji su ostali uskraćeni za odgovor, budu slika nedostatka demokratskog potencijala da razumijemo njihovu ulogu i značaj.

Eksperti i akademici ocijenili da je obrazovanje „katastrofalno“ i da studenti nijesu zainteresovani

Srpski državljanin osumnjičen za kopanje tunela do depoa Višeg suda izručen Crnoj Gori iz Švedske

Eriću određen pritvor zbog opasnosti od bjekstva

PODGORICA - Srpski državljanin Vladimir Erić, koji se sumnjiči da je dio grupe koja je prokopala tunel do depoa Višeg suda u Podgorici, izručen je juče iz Švedske Crnoj Gori i priveden u Osnovni sud u Podgorici.

Kako je navedeno iz Osnovnog suda, Eriću je sudija za istragu ostavila na snazi rješenje kojim mu je određen pritvor zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo teška krađa, a zbog opasnosti od bjekstva.

- Kraljevina Švedska je odbacila zamolnicu za ekstradiciju V. E. u odnosu na krivično djelo pripadnost kriminalnoj organiza-

ciji i sprečavanje dokazivanja –navode iz suda.

- Po zamolnici za izručenje u Crnu Goru, Vlada Kraljevine Švedske je donijela odluku da se V. E. izruči Crnoj Gori zbog krivičnog djela teška krađa koje je u skladu sa švedskim zakonom, dok je odbacila zamolnicu koja se odnosi na krivično djelo pripadnosti kriminalnoj organizaciji i sprečavanje dokazivanja, jer navedena djela nijesu prepoznata po njihovom zakonu – navodi se u saopštenju Osnovnog suda.

Dodaju da nakon što je Erić saslušan na okolnosti za određivanje pritvora za tešku krađu, sudija za istragu je našla da po-

stoje konkretne okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva, budući da se radi o državljaninu Srbije, koji je u septembru 2023. godine, napustio i svoju matičnu zemlju odlaskom u Švedsku, dok je prethodno nelegalno napustio državu Crnu Goru.

- Međutim, u odnosu na krivično djelo kriminalno udruživanje i sprečavanje dokazivanja, budući da je u tom dijelu odbačena zamolnica od strane Vlade Kraljevine Švedske za ekstradiciju, ranije donijeto rješenje o određivanju pritvora je stavljeno van snage – saopšteno je. - Policijski službenici Sektora za borbu protiv krimina-

Vijeće Apelacionog suda donijelo odluku

Potvrđeno da se Do Kvon izruči Južnoj Koreji

PODGORICA – Apelacioni sud potvrdio je odluku Višeg suda u Podgorici da se „kralj kripto valuta“ Do Kvon izruči matičnoj državi Južnoj Koreji koja ga krivično goni zbog počinjenih krivičnih djela u oblasti finansijskog poslovanja, potvrđeno je Pobjedi iz Višeg suda.

-Apelacioni sud Crne Gore je nakon sjednice vijeća od 20. marta odbio žalbu branilaca okrivljenog Kwon Do Hyeonga i potvrdio rješenje Višeg suda u Podgorici od 6. marta 2024. godine- precizirano je iz Apelacionog suda.

Viši sud je početkom marta odobrio izručenje Do Kvona Južnoj Koreji u skraćenom postupku, dok je odbijeno izručenje ovog okrivljenog u skraćenom postupku po molbi SAD. Obrazlažući odluku, sudije Apelacionog suda ocijenile su da je

prvostepeni sud pravilno utvrdio da je zamolnica Republike Južne Koreje po redosljedu prispijeća ranije prispjela od zamolnice SAD. -Pravilnom ocjenom ovog i drugih kriterijuma iz člana 26 Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, koji se primjenjuje u slučaju ka-

Zakazano ročište u SAD

Početak građanske parnice protiv Do Kvona zbog prevare pred sudom u Sjedinjenim

Državama po tužbi američke Komisije za hartije od vrijednosti zakazano je za 25. mart jer se očekivalo da će Crna Gora do tada američkim vlastima izručiti „kralja kripto valuta“.

Do Kvon i njegova kompanija „Terraform Labs“ su se u februaru prošle godine našli

na meti Američke komisija za regulisanje i trgovinu hartijama od vrijednosti zbog kolapsa kriptovaluta TerraUSD i Luna u maju 2022, za koji su vlasti rekle da je uzrokovao gubitak oko 40 milijardi dolara na kripto tržištima. Komisija je kazala da su „Terraform“ i Kvon prevarili investitore govoreći o stabilnosti TerraUSD-a, „stabilnog novca“ dizajniranog da održi

da izručenje istog lica traži više država, sud je donio odluku kojom je dozvolio izručenje okrivljenog Do Kvona Južnoj Koreji - navodi se u saopštenju Apelacionog suda. Žalbu koju je viši državni tužilac uložio sudije Apelacionog suda su razmatrale kao izjašnjenje s obzirom da članom 20

stalnu cijenu od jednog dolara, te kako je popularna korejska aplikacija za mobilno plaćanje koristila Terraform blockchain za poravnanje transakcija. Do Kvon je posebno optužen u Južnoj Koreji, koja je takođe tražila njegovo hapšenje. Pravni analitičari su za Rojters kazali da će Do Kvon biti osuđen na relativno blažu kaznu ako bude osuđen u Južnoj Koreji, gdje je najduža zatvorska kazna za finansijske zločine 40 godina.

la, Odsjeka za međunarodnu operativnu policijsku saradnju INTERPOL - EUROPOL - SIRENE su uz asistenciju službenika Sektora policije posebne namjene iz Švedske u Crnu Goru realizovali ekstradiciju lica V. E. (33), državljanina Republike Srbije - saopšteno je iz Uprave policije.

Podsjećamo, Erić je uhapšen sredinom oktobra prošle godine na švedskom aerodromu odakle je namjeravao da otputuje u Beograd.

U međuvremenu, Viši sud je nakon pola godine dostavio Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici spisak predmeta koji su nestali iz njihovog depoa, a na spisku je između ostalog i 19 komada različitog oružja i neznatna količina droge. Tunel do depoa Višeg suda otkriven je u septembru prošle godine. Zbog kopanja tunela do Višeg suda na potjernici su i dalje osumnjičeni Veljko Marković , Milan M ar-

stav 2 ovog zakona nije predviđeno pravo državnog tužioca na izjavljivanje žalbe. Podsjećamo, Viši sud je prethodnim rješenjem odlučio da se Do Kvon izruči SAD, ali je Apelacioni sud uvažavajući žalbu branilaca okrivljenog ,,kralja kripto valuta“ ukinuo ovo rješenje. U ukidnom rješenju se navodi da je zamolnica SAD za izručenje došla 27. marta prošle godine, dok je zamolnica Republike Koreje prispjela dan kasnije 28. marta, ali da Viši sud nije cijenio činjenicu da je 27. marta 2023. godine dostavljena nota Ambasade SAD kojom se traži privremeno pritvaranje, a što sud ne može cijeniti kao zamolnicu. Interesantno je da su se branioci Do Kvona žalili na odluku suda da se“ kralj kripto valuta“ izruči SAD, a potom i na odluku da „ide“ u Južnu Koreju, a koja im je bila u prvom navratu jedina ispravna i zakonita.

S obzirom na to da je Do Kvon odležao ekstradicioni pritvor od šest mjeseci i da trenutno služi zatvorsku kaznu od četiri mjeseca za falsifikovanje isprava može se zaključiti da je žalbama na odluke sudova pokušano odugovlačenje postupka kako bi se došlo do situacije da se Do Kvon nađe na slobodi.

Do Kvon je uhapšen 23. marta prošle godine na podgoričkom aerodromu, odakle je sa lažnim pasošem Kostarike pokušao da odleti za Dubai.

Pet dana uoči vanrednih parlamentarnih izbora u junu prošle godine, tadašnji premijer Dritan Abazović insinuirao je povezanost Do Kvona s aktuelnim premijerom Milojkom Spajićem, koji je bio i nosilac liste Pokreta Evropa sad.

Iz Pokreta su tada tvrdili da je riječ o predizbornoj „političkoj ujdurmi“ i tražili da se utvrdi uloga svih državnih i partijskih struktura u pokušaju kreiranja afere, a Milović da iza svega stoje Spajićevi politički oponenti i „jedan advokat kotorskih kriminalnih klanova“, kome je navodno zauzvrat „obećano mjesto ministra pravde“ u vladi koja će se formirati nakon izbora. B.R.

ković i Dejan Jovanović. Na spisku su i Katarina Baćović, Marjan Vuljaj, Ivica Piperović i Nikola Milačić U depou Višeg suda čuva se dokazni materijal za gotovo sve sudske postupke, ali i droga, oružje, novac i spisi predmeta. A. R.

Pojačane aktivnosti policije prema pripadnicima kriminalnih grupa

Pretreseno 13 osoba, protiv jedne podnijeta prijava zbog oružja

PODGORICA – Policija je u utorak i srijedu pretresla pet lokacija u Baru, dvije u Herceg Novom, po jednu u Tivtu i Budvi, kao i četiri na Cetinju koje koriste lica interesantna za službu, članovi organizovanih kriminalnih grupa i njima bliske osobe.

Kako je saopšteno nakon pretresa u Herceg Novom, protiv jednog lica će biti podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršilo krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Iz policije su naveli da su preduzimali pojačane aktivnosti

u odnosu na 13 lica, koja su pripadnici ili se mogu dovesti u vezu sa visokorizičnim kriminalnim grupama. -Ove aktivnosti sprovedene su u cilju očuvanja povoljnog bezbjednosnog ambijenta, te su izvršeni pretresi na više lokacija. Službenici policije zaduženi za borbu protiv kriminala nastaviće sa intenzivnim aktivnostima u odnosu na visokorizične kriminalne grupe i sa njima povezanim licima, beskompromisno i istrajno, a sve u cilju stvaranja što povoljnijeg ambijenta kako za život naših građana, tako i onih koji su u posjeti Crnoj Gori – saopštili su iz policije. A. R.

AKCIJA „FERAL“: Uhapšene četiri osobe, protiv jedne podnijeta prijava

Oduzeti

kokain i vaga za precizno mjerenje

BAR – Četiri osobe uhapšene su, a protiv jedne je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da su se na području Bara bavile uličnom prodajom droge. To su, kako je saopšteno iz policije, rezultati višemjesečne akcije kodnog naziva „FERAL“, koja je bila usmjerena na otkrivanje, sprečavanje i suzbijanje ulične prodaje droge u Baru.

-Danas je na pet lokacija na području ovog grada policija izvršila pretrese stanova i nadležnom državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici podnijela krivične prijave protiv pet lica, od kojih su četiri lišena slobode, dok je jedno nedostupno nadležnim

organima - navodi se u jučerašnjem saopštenju policije. Za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga sumnjiče se A.B. (19), P.G. (43), A.M. (39), P.P. (43) i V.M. (28) Iz policije nije precizirano koja količina droge je oduzeta. -Pretresima prostorija koje koriste ova lica pronađena je određena količina opojne droge kokain i vage za precizno mjerenje – saopšteno je. Podsjećaju da je tokom sprovođenja aktivnosti na ovom predmetu u prethodnom periodu policija na području Bara zaplijenila narkotike u 21 navrat i to marihuanu, amfetamin, kao i tablete „buprenofina“, „xanaxa“ i „diazepama“. A. R.

Sa jučerašnjeg privođenja Erića

Sa privođenja Do Kvona

s. vasiljević

TivaT: Karitas Kotorske biskupije otvorio narodnu kuhinju, Opština ustupila prostor

Dijeliće 80 toplih obroka dnevno

andRijeviCa: Povećan broj poljoprivrednika

U registar upisano

350 proizvođača

ANDRIJEVICA – Regionalni edukativni centar za održivi razvoj i poljoprivredu je od 2021. do 2024. godine realizovao ukupno 22 podsticajne mjere. Sve mjere prilagođene su potrebama poljoprivrednika, što ih je motivisalo da registruju svoja gazdinstva. Tako je u registar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede bilo 2021. godine upisano oko 290 poljoprivrednih proizvođača, a tokom posljednje dvije godine, broj je znatno uvećan i iznosi više od 350 – saopšteno je Pobjedi iz lokalne samouprave.

Poljoprivrednici od 2021. godine imaju mogućnost da se prijave za mjere podrške koje nudi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. – Regionalni edukativni centar za održivi razvoj i poljoprivredu je od 2021. do 2024. godine realizovao ukupno 22 podsticajne mjere u poljoprivredi. One su inače i bile planirane Programom podsticajnih mjera u poljoprivredi za period od tri godine. Poljoprivrednici sa teritorije opštine Andrijevica su po prvi put imali mogućnost da apliciraju i ostvare takav vid podrške, koja im je omogućila i olakšala unapređenje poljoprivredne proizvodnje – saopštili su Pobjedi.

Podsticajne mjere se odnose na: stočarstvo, pčelarstvo, ratarstvo, plasteničku proizvodnju, voćarstvo, adaptaciju objekata za obezbjeđivanje uslova neophodnih za preradu na gazdinstvima,

Regionalni edukativni centar za održivi razvoj i poljoprivredu je od 2021. do 2024. godine realizovao 22 podsticajne mjere

podršku za navodnjavanje na imanjima, poboljšavanje uslova na katunima, podršku za solarne panele i slično. –Regionalni edukativni centar sve podsticajne mjere kreira, prema potrebama poljoprivrednika, koje uviđamo terenskim obilaskom gazdinstava. Poljoprivrednici su najviše zainteresovani za mjere koje se odnose na stočarstvo, voćarstvo i povrtarsku proizvodnju u zaštićenom prostoru – kazali su iz lokalne uprave. U toku godine lokalna uprava dobije prosječno 40 zahtjeva za nadoknadu štete n a poljoprivrednoj proizvodnji. Štete se najčešće odnose na uginuće domaćih životinja usljed bolesti ili napada divljači, a šteta na gazdinstvima ima i izazvanih elementarnim nepogodama. Ne navode precizan podatak koliko je poljoprivrednih proizvođača osigurano, ali kažu da je broj veoma mali. – Prema podacima kojima raspolažemo, u Andrijevici je veoma mali broj osiguranika. Smatramo da je to jedan od važnijih koraka u poljoprivredi, pa ćemo nastojati da u Program uvrstimo i tu mjeru podrške – poručili su iz Opštine. I. R.

TIVAT – Karitas Kotorske biskupije otvorio je narodnu kuhinju u kojoj će spremati od 50 do 80 toplih obroka za lica koja su u stanju socijalne potrebe. Radiće u prostoru koji je bez naknada ustupila Opština.

Direktor Karitasa don Željko Pasković kazao je da su imali razumijevanje lokalne uprave za realizaciju projekta, ali da ništa od toga ne bi bilo moguće da nije darežljivosti crnogorske porodice iz Berlina, koja insistira na anonimnosti. – Oni su porodica koja pomaže svima. Njihova i moja želja je da se ne ograničavamo na broj korisnika, a već imamo oko 50 prijavljenih koji će dolaziti, a većini će se dostavljati hrana jer su u poodmaklim godinama i osobe sa invaliditetom – objasnio je don Pasković.

On je zahvalio Opštini što im je bez naknade ustupila prostor, kao i lokalnim firmama i pojedincima koji su podržali projekat i koji će to raditi i ubuduće.

– Velika mi je radost kada je blagdan Svetog Josipa koji je bio zaštitnik Isusov, a, evo, pred sami katolički Uskrs, pa ćemo imati akciju poklanjanja jaja i za katolički i za pravoslavni Uskrs, a vodeći računa da ćemo imati i korisnike islamske vjeroispovijesti. Svima smo se prilagodili, jer želja nam je samo jedna, da svi koji su gladni i u stanju potrebe, mogu doći ovdje i uzeti obrok, ili će im biti dostavljen – naglasio je don Pasković.

Predsjednik opštine Željko Komnenović kazao je da je otvaranje narodne kuhinje mali, ali značajan događaj za Tivat.

– Prije svega, zalaganjem jed-

nog čovjeka, don Željka, uspostavljena je narodna kuhinja. Možda je Tivat grad kome i pripada i ne pripada Narodna kuhinja. Mnogo veći i bogatiji gradovi od nas imaju takve institucije i uvijek ovakve humanitarne inicijative pokreće čovjekoljublje, koga don Željko ima u izobilju i nadamo se da će ova inicijativa doprijeti do svih koji su u stanju potrebe, kojima je pomoć neophodna. To je i čitava ideja ovoga projekta – kazao je Komnenović. On je pozvao sve privrednike i ugostitelje da se uključe, jer je njihova pomoć neophodna. Pasković je naglasio da su ciljna grupa osobe u socijalnoj potrebi, osobe sa invaliditetom, samohrani roditelji, penzioneri sa najnižim primanjima, lica sa privremenim boravkom u Crnoj Gori, kao i izbjegla lica, djeca svih uzrasta. C.G.

Rožaje: Program investicionih aktivnosti vrijedan više od milion eura

Urediće trg, izgraditi novu ulicu, trim stazu

ROŽAJE – Opština Rožaje izradila je Nacrt programa investicionih aktivnosti za ovu godinu, kojim su definisani prioritetni projekti i potrebna sredstva za uređenje prostora, a za čiju je realizaciju planirano da se utroši 1,063 miliona eura.

Za izgradnju i opremanje infrastrukture na gradskom području izdvojeno je 640.891 euro.

SAOBRAĆAJNICE

– Planirane investicije su: 40.000 eura za uređenje Glavnog gradskog trga (zamjena dotrajalih ploča i mobilijara, popravka rasvjete), 315.891 euro za izgradnju nove ulice od Ulice 13. jul do Ulice centar II (dužine 300 metara), 30.000 eura za rekonstrukciju javne rasvjete, 100.000 eura za izgradnju rezervoara i pumpne stanice Vodovoda Šušteri, 150.000 eura za izgradnju pješačkih staza u Ibarskoj ulici (naselje Suho Polje) i Ulici karavanski put (naselje Bandžovo brdo) i 5.000 eura za obilježavanje horizontalne i vertikalne signalizacije u gradskom jezgru – navedeno je u dokumentu

Za modernizaciju i sanaciju lokalnih i nekategorisanih puteva namijenjeno je 273.000 eura.

– Za adaptaciju lokalnog puta u MZ Kalače neophodno je 30.000 eura. Adaptacija od Honsića prema Nurkovićima vrijedna je 20.000 eura, a nekategorisanog puta u MZ Paučina 40.000 eura. Sa-

Za izgradnju i opremanje infrastrukture na gradskom području izdvojen je 640.891 euro, a za modernizaciju i sanaciju lokalnih i nekategorisanih puteva 273.000 eura. Izgradnja rezervoara i pumpne stanice Vodovoda Šušteri koštaće 110.000 eura, a izgradnja pješačkih staza u Ibarskoj ulici 150.000 eura

nacija puteva u selima Besnik, Crnča i Bać, kao i asfaltiranje puta u selu Halilovići koštaće po 25.000 eura. Predviđeno je i da se uradi sanacija puta u zaseoku Đuranovića luke (20.000), zatim puta u selu Seošnica (28.000 eura) i puteva oštećenih usljed elementarnih nepogoda (35.000 eura) – određeno je programom. Izgradnja trim staze će koštati 29.000 eura.

IZRADA PROJEKATA

Stavka projektna dokumentacija planirana je na 100.000 eura. – Izrada glavnog projekta rekonstrukcije Trga XI crnogorske brigade, projekat izgr adnje kružnog toka u blizini objekta marketa Voli, kao i izrada glavnog projekta izgradnje kružnog toka na lokaciji Pećka petlja koštaće 30.000 eura (po

Predviđena je izrada projekta za izgradnju zapadne tribine gradskog stadiona, za infrastrukturno uređenje lokaliteta bivše fabrike Gornji Ibar, izgradnju pješačke staze u Ulici 29. novembar, rasvjete u MZ Plunce ...

10.000 svaki). Za izradu projekta izgradnje zapadne tribine gradskog stadiona predviđeno je 20.000 eura, a za projekat infrastrukturnog uređenja lokaliteta bivše fabrike Gornji Ibar 30.000 eura. Po 5.000 eura namijenjeno je za izgradnju pješačke staze u Ulici 29. novembar, rasvjete u MZ Plunce (od džamije do kraja sela), zatim izgradnju rasvjete u MZ Biševo i za projekat uređenja korita Lovničke rijeke – navodi se u dokumentu.

Programom je obuhvaćeno i pružanje usluga stručnog nadzora, za što će se utrošiti 20.221 euro. I.RADONJIĆ

značajan događaj: Sa otvaranja kuhinje

za STRUčni nadzoR 20.000 eURa: Rožaje

N IK šIć : Agencija za zaštitu životne sredine dala saglasnost na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu

Voli će u aprilu početi izgradnju hipermarketa

Predviđeno je da objekat površine veće od 9.000 kvadratnih metara bude izgrađen do oktobra naredne godine. Projektovan je kao trgovačkougostiteljski centar, a akcenat je stavljen na prodajni sektor. Predviđeno je zapošljavanje od 50 do 60 radnika različite struke i kvalifikacija

NIKŠIĆ – Agencija za zaštitu životne sredine dala je kompaniji Voli saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju hipermarketa u Nikšiću. Urbanističko-tehničke uslove izdao je 2019. godine Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine.

Planirano je da radovi počnu u aprilu ove godine, a da se okončaju u oktobru 2025. godine. Lokacija na kojoj je planirana gradnja nalazi se na ulazu u grad iz pravca Podgorice, sa jugozapadne strane kružnog toka, na njoj nema objekata. Hipermarket će se prostirati na ukupno 9.704 kvadratna metra i projektovan je kao trgovačko-ugostiteljski centar, s akcentom na prodajni sektor. Imaće podrum, prizemlje i sprat. Predviđeno je zapošljavanje od 50 do 60 radnika različitih struka i kvalifikacija.

Projektom su planirana 222 parking mjesta od kojih je 13 namijenjeno za osobe sa invaliditetom.

– U podrumu biće smještena garaža površine 3.171 m², isa 102 parking mjesta. Osim u garaži, parkiranje je predviđeno i u parteru, gdje će biti 120 parking mjesta – stoji u Elaboratu koji je uradila firma Pmaing. U podrumu će biti i dio teh-

ničkih prostorija, kao i komunikaciona jezgra. Veza između podruma i prizemlja je obezbijeđena preko dva unutrašnja stepeništa, teretnog i putničkog lifta. Konekcija je obemoguća i preko eskalatora direktno povezanog sa glavnim ulazom u prodajnom dijelu objekta. U prizemlju je predviđen natkriveni trijem, holski dio sa

prodajnim prostorom marketa i ekonomski dio koji obuhvata magacine, kuhinje, garderobe, prateće prostorije i slično, te apoteka. Na spratu su planirani – restoran sa polunatkrivenom terasom, kuhinja, poslovni prostori, toaleti, administracija, VIP salon. Sprat i prizemlje su povezani spoljašnjim stepeništem i liftom namijenjenim za posjetioce objekta, te unutrašnjim stepeništem i teretnim liftom namijenjenim za transport osoba i proizvoda. Projektovano je više ulaza u objekat. Sa sjeverozapadne stane – dva glavna ulaza u prodaji dio i ulaz u apoteku, sa sjeveroistočne – sporedni ulaz u prodajni dio i spoljašnji pristup spratnoj etaži – restoranu. Sa jugozapadne strane – projektovana je rampa za pristup garaži i ekonomsko dvorište, dok su sa jugoistočne strane dva evakuaciona izlaza.

Predstavnici RKCG najmlađima u tri opštine otkriće tajne popularnog sporta

D. ŠAKOVIĆ

BAR: Ekonomsko-ugostiteljskoj školi uručena donacija DOO ,,VG eFISKAL“

OSAVREMENJEN NASTAVNI PROCES: Uručivanje donacije

Učenici dobili ,,pametnu“ kasu

BAR - Srednjoj ekonomsko-ugostiteljskoj školi Bar je dodijeljena vrijedna donacija. Tzv. pametnu kasu direktoru Milisavu Joksimoviću uručili su predstavnici donatora kompanije DOO ,,VG eFISKAL“ iz Bara.

Riječ je o jednom od najsavremenijih elektronskih fiskalnih uređaja kojim su obrazovni kapaciteti ustanove dodatno osavremenjeni, dok će kvalitet nastavnog rada tokom kabinetskih vježbi biti znatno unaprijeđen. Zahvaljujući Srđanu Grgiću, izvršnom direktoru DOO ,,VG eFISKA“, koji je prihvatio inicijativu profesora restoraterstva Gorana Pješčića, budući konobari, kuvari, restorateri

i gastronomi tokom svog školovanja sticaće neophodne vještine iz automatizacije rada svog poziva.

U ime donatora DOO ,,VG eFISKAL“ Sanja Dobrković je učenicima, upravi i nastavnom osoblju predstavila višenamjensku upotrebu i prednosti rada na ,,pametnoj“ kasi koja obrađuje podatke o prodatim artiklima, načinu plaćanja, vrsti fiskalnog dokumenta i vrši ostale radnje iz domena fiskalizacije.

Direktor Milisav Joksimović je, uz zahvalnost, istakao i da je to sjajan primjer društveno odgovornog poslovanja ali da ga ne iznenađuje jer je kompanija DOO ,,VG eFISKAL“ na čijem je čelu Srđan Grgić koji je u gradu prepoznat po dobrotvornom angažovanju. C.G.

BAR: Podrška grada preduzetništvu Radionica

za

pisanje biznis plana

BAR - Opština Bar u saradnji sa Biznis start ap centrom organizuje dvodnevnu radionicu za pisanje biznis plana. Održaće se u prostorijama BSC Bar 27. i 28. marta. Na radionici će se sprovoditi obuka za pisanje biznis plana prema metodologiji propisanoj obrascima koji su sastavni dio Programa podrške razvoju preduzetništva u opštini Bar. - Opšti cilj radionice je pružanje doprinosa preduzetničkom učenju i unapređe -

nju finansijske pismenosti, obezbjeđivanje informacija, savjetodavnih usluga i mentorske podrške. Poseban cilj radionice je sticanje znanja i vještina kroz interaktivan i praktičan pristup, na bazi kojih će biti dodatno osnaženi za pokretanje preduzetničkog poslovanja – saopšteno je iz lokalne uprave.

Pravo učešća u radionici imaju svi zainteresovani građani koji žele da učestvuju u Programu podrške razvoju preduzetništva u opštini Bar. C.G.

Prvi čas rukometa održan u cetinjskom vrtiću

CETINJE – U okviru projekta „Razvoj rukometa u vrtićima“ u predškolskoj ustanovi „Zagorka Ivanović“ na Cetinju održan je rukometni čas.

Za 50 mališana trening su odradili Filip Popović i Draško Kaluđerović. Pomagali su im predsjednik Rukometnog saveza Crne Gore Petar Kapisoda i kapiten reprezentacije Mirko Radović Kako je saopšteno iz Rukometnog saveza, projekat se osim na Cetinju realizuje u Podgorici (vrtići „Ljubica Popović“ i ,,Đina Vrbica“) i Nikšiću („Dragan Kovačević“). Tim

ustanovama RSCG je donirao vrijednu opremu. „Razvoj rukometa u vrtićima“ se realizuje uz podršku Evropske rukometne federacije, nakon što je u septembru prošle godine na kongresu u Bazelu potpisan ugovor sa Evropskom kućom rukometa. - Djeca od tri do šest godina biće u prilici da se od eminentnih trenera, sadašnjih i bivših reprezentativaca, kroz ovaj projekat upoznaju sa rukometom, nauče prve rukometne korake i razvijaju ljubav prema tom sportu koji je jedan od najuspješnijih u našoj državi - kazali su iz Rukometnog saveza Crne Gore. C.G.

Lokacija na kojoj će se graditi hipermarket

IZDATI URBANISTIČKO-TEHNIČKI USLOVI: Planirani izgled objekta

Svjetski gitarista ponovo gost u Podgorici Miloš Karadaglić 6. aprila u

PODGORICA - Proslavljeni crnogorski gitarista Miloš Karadaglić sa Petrom Radulović i Kostom Popovićem, ovogodišnjim dobitnicima stipendije Fondacije koja nosi naziv našeg poznatog muzičara, te gudačkim ansamblom Crnogorskog simfonijskog orkestra, a pod dirigentskom palicom Andreasa Otenzamera, nastupiće 6. aprila u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta.

U laznice po cijeni 40 eura (parter i prva galerija) i 30 eura (druga galerija) mogu se kupiti na vebsajtu cnp.me, kao i biletarnici Crnogorskog narodnog pozorišta.

- Ovaj gala koncert predstavlja vrhunac naših napora da se publici pruži nezaboravno muzičko i umjetničko iskustvo, a mladim talentima platforma i prostor za puno ostvarivanje njihovog potencijala. Ovim koncertom slavimo muzičku umjetnost i umjetnost generalno, te trasiramo put dugoročne saradnje između Fondacije Miloš Karadaglić i Crnogorskog narodnog pozorišta - saopštili su organizatori koncerta.

Gala koncert će se realizovati u partnerstvu Fondacije Miloš Karadaglić i Crnogorskog narodnog pozorišta, uz podršku

CNP-u

Ministarstva kulture i medija i Muzičkog centra Crne Gore, te kompanija Henley & Partners i Adriatic Marinas Porto Montenegro. Podsjetimo, violončelista Kosta Popović iz Podgorice, sopran Petra Radulović iz Kotora i muzička autorka i bubnjarka Aleksandra Prelević-Palladino dobitnici su stipendija koje Fondacija ,,Miloš Karadaglić“ dodjeljuje zajedno sa partnerima, kompanijama Adriatic Marinas Porto Montenegro i One Crna Gora. Fondacija, osnovana 2023. godine sa ciljem da doprinese razvoju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva u Crnoj Gori i regionu, dodijelila je dvije stipendije za obrazovanje iz oblasti muzičkog stvaralaštva i jednu za audio-vizuelni projekat. A. Đ.

Gradsko pozorište obilježiće Svjetski dan lutkarstva Lutke su sunce iza oblaka tragikomedije

PODGORICA – Svjetski

dan lutkarstva biće obilježen danas, u 12 sati, u Velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“ izvođenjem predstave Gradskog pozorišta ,,Tarzan - gospodar džungle“ (5+), koju su po motivima romana Edgara Rajsa Barouza režirali Davor Dragojević i Tamara Vujošević-Mandić.

U predstavi igraju Milo Perović, Jelena Simić, Marija Đurić / Jelena V. Đukić, Miloš Kašćelan, Lara Dragović, Pavle Ilić, Anđela Radović, Vukan Pejović, Smiljana Martinović, Sejfo Seferović, Itana Dragojević, Anđela Marunović, Matija Memedović i Aleksa Balević.

Povodom Svjetskog dana lutkarstva, tradicionalnu poruku koju šalje UNIMA – Međunarodna lutkarska asocijacija, napisala je Ines Pašić, mostarska lutkarka i rediteljka, a prije početka predstave pročitaće je Davor Dragojević. Pašić je u poruci istakla da je lutkarstvo jedna od najskromnijih profesija. Svaki put kad neka drvena glava oživi u njihovim rukama ili konci koji pokreću lutku ponovno po -

Slikarka Danijela Drakulović za Pobjedu o učešću na Svjetskom art festivalu

Spoj Crne Gore i Egipta magičnom krstarenju

U Egiptu me je bez daha ostavila njihova kultura ponašanja, osmijeh, poštovanje drugih ljudi, svoje i tuđe kulture. Lijepo bi bilo i veoma značajno za Crnu Goru da se i ona, kao zemlja umjetnosti, odvaži da nekada i dovede tako značajne umjetnike i da opus slika koji bi oni stvorili ostane u njenoj umjetničkoj riznici - rekla je Drakulović

PODGORICA - Crnogorska slikarka Danijela Drakulović učestvovala je na Svjetskom art festivalu „Ostraka 2024“, koji je održan na raznim lokacijama širom Egipta. Drakulović je, tokom 11 dana trajanja festivala, uradila više umjetničkih djela - jednu sliku napravila je na vrhu kruzera koji je krstario Nilom, dok je druga nastala na ostrvu Eden.

tvrde povezanost svih živih bića, prema njenim riječima, oni iznova otkrivaju sami sebe. Zapitana da li lutke mogu spasiti svijet od klimatskih promjena, ratova i ropstva, zapisala je da je ,,svijet takav kakav je i nema garancije ni za koga i ni za što“. - Kao što je rekao jedan čudesan pjesnik, „hodanjem utire se put“. Međutim, znam, iz iskustva i iz prakse ove prekrasne umjetnosti, da su lutke svjetlost u tami, sunce iza oblaka ljudske tragikomedije, zaklon od oluja teško ranjenoga srca. One nas pozivaju da živimo život pun zanosa i borimo se za bolju verziju nas samih – zapisala je Pašić. An. R.

U Asuanu, u hramu Ozirisa, Drakulović je nosila haljinu koju je prethodno oslikala u Crnoj Gori u duhu svoje likovne poetike. Na kraju festivala svi učesnici izlagali su na zajedničkoj izložbi koja je otvorena u Hurgadi u hotelu ,,Hwaidak“ („Titanik Group“). Na festivalu je učestvovalo 30 afirmisanih umjetnica iz 14 zemalja - Maroka, Tunisa, Srbije, Velike Britanije, Ukrajine, Rusije… Drakulović je Pobjedi kazala da su njene radove primijetili na jednom sličnom festivalu u Turskoj. - Tačnije, vidio me je organi-

zator festivala u Egiptu, vajar Mohamed Faraouk Hemida. Već me je nekoliko puta zvao da učestvujem, ali nijesam bila u mogućnosti da odem. Ove godine sam odlučila da odem na taj veliki festival i to je za mene zaista veliko i značajno iskustvo - razmjena dobre energije i prijateljstvo za cijeli život. Čast mi je bila predstavljati svoju zemlju, kulturu i pokazati svima gdje se nalazi ta mala čarobna zemlja Crna Gora - istakla je Drakulović.

OSJEĆANJA

Iskustvo slikanja na kruzeru na Nilu na Drakulović je ostavilo poseban utisak. Slika koja je nastala na tom specifičnom mjestu svojevrsni je spoj Crne Gore i Egipta, a plavetnilo neba i sunce je definitivno ono što ih povezuje. - Nijesmo imali određenu temu, bila je slobodna i ja sam izabrala da napravim spoj Crne Gore i Egipta, a to su čamci i njihove autentične boje. S obzirom na moj ekspresivni kolorit, ovog puta sam ga ipak svela

na minimum kako bih izrazila crtež. Dominacija crteža vidi se u brodovima i Egipćanima, a na samom kraju slike predstavljeno je egipatsko selo i hram kao dvije različite spone između bogova i čovjeka. Slika je bila vrlo ekspresivna

jer je moje osjećanje na samoj rijeci Nil bilo ravno najuzvišenijem - uz samu rijeku su se razvili gradovi, tu je Egipat najzeleniji. Tu je razvio srž svoje kulture jer se uz Nil nalazi dosta hramova starih 7.000 godina - kazala je Drakulović.

Izvođenju predstave „671-LOV“ prisustvovala komesarka Savjeta Evrope Dunja

PODGORICA - Komesarka Savjeta Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović posjetila je Crnogorsko narodno pozorište i tom prilikom prisustvovala izvođenju predstave „671-LOV“, autorke Hane Rastoder. Predstava je inspirisana zločinom počinjenim 27. februara 1993. godine, odnosno otmicom dvadeset putnika iz voza u stanici Štrpci.

Tokom razgovora sa rukovodstvom nacionalnog teatra i predstavnicima autorskog i glumačkog tima predstave, Mijatović je poručila da se u Crnogorskom narodnom pozorištu pokazala snaga umjetnosti. Ocijenila je da je otvaranje osjetljivih tema, poput otmice putnika u Štrpcima, od ogromnog značaja ne samo za Crnu Goru, nego i za čitav region.

- Ono što sam doživjela je ponovo potvrda kako umjetnost, teatar, može da dopre prije

Od velikog značaja je

otvaranje osjetljivih

svega do običnog čovjeka, na koji način može da pošalje poruku i da ukaže na važnost memorijalizacije žrtava, sjećanja, pravde, svega onoga što nam je prijeko potrebno da bi, ako ni-

šta drugo, buduće generacije, mladi ljudi, mogli da žive mirno na ovim prostorima - istakla je Mijatović. Pr ema njenom mišljenju, ovo je „hrabra predstava jed-

ne mlade žene i nevjerovatna izvedba mladih umjetnika glumaca“.

- Lično me je jako pogodila ne samo zato što znam šta nam se sve dešavalo, već je uzbudljiv i način na koji nas je umjetnost zgrabila i držala do samog kraja predstave. Predstava je vrlo ubjedljivo prenijela barem djelić patnje tih nevinih ljudi koji su ubijeni i večeras se pokazala nevjerovatna snaga umjetnosti. Nadam se da će ova predstava nastaviti da se igra i na drugim prostorima i drago mi je što čujem da gostuje u mom rodnom gradu Sarajevu, ali nadam se i šire, jer to zaslužuje. Svi smo mi odgovorni da se sjećamo žrtava, ali to je i jedna vrsta odgovornosti prema njiho-

Miloš Karadaglić

Danijela Drakulović pored svog rada na izložbi u Hurgadi

Ilija Subotić i Dunja Mijatović u CNP-u

festivalu „Ostraka 2024“

Egipta na krstarenju Nilom

Privatna

Uticaj Egipta na slikarstvo

Danijela Drakulović je kazala da je boravak u Egiptu uticao na njeno stvaralaštvo i da će od sada definitivno drugačije stvarati.

- Vrlo je moguće da će pročišćenje koje sam tamo doživjela uticati na pročišćenje moje slike. Voljela bih da u Crnoj Gori više razvijamo kulturu, naše mlade talente i umjetnost nego do sada - rekla je Drakulović.

Ona je objasnila da su na ostrvu Eden umjetnici dobili velika platna kako bi naslikali rad na temu ,,Sloboda i mir“.

- Oslikavali smo ptice - svako svojim senzibilitetom i kreativnošću. Ja sam naslikala dvije ptice koje sam sastavila u jednu, a unutra je srce koje simbolički predstavlja vezu sa ljudima. Slika je koloritno svedena i jednostavna. U nekom momentu stavila sam na sliku školjke i nešto što sam našla na plaži. Specifično je da je more deset odsto slanije od našeg, tirkizno plave boje, sa ogromnim procentom samljevenih korala i planktona. Ispred vidnog polja to djeluje nestvarno, pogotovo ka-

Dunja Mijatović

vim porodicama i svima nama - zaključila je Mijatović.

Direktor Crnogorskog narodnog pozorišta Ilija Subotić istakao je da se nacionalni teatar bavi izvođenjem djela domaćih i stranih autora od izuzetnog umjetničkog značaja, ali da se, kao društveno odgovorna institucija, kroz svoju repertoarsku politiku angažuje i na inscenaciji značajnih tema iz naše bliske prošlosti, kao što je predstava „671-LOV“. On je takođe izrazio zadovoljstvo što je komesarka Savjeta Evrope iskazala interesovanje za ovaj projekat Crnogorskog narodnog pozorišta, budući da on korespondira s pitanjima ljudskih prava na kojima Mijatović radi duže od dvije decenije. An. R.

PODGORICA – Beogradski galerista Veselin Minjević poklonio je Opštini Plav stara vrata sa Kule Redžepagića, kojima se više od stotinu godina izgubio svaki trag, objavila je Radio-televizija Crne Gore u emisiji „Gledajmo se“.

da se spoji sa vjetrovima koji duvaju - kazala je ona.

SPECIFIČNOSTI

Drakulović je istakla da je na egipatskom festivalu akcenat stavljen na iskustvo umjetničkog stvaranja i predstavljanje zemlje iz koje umjetnik dolazi. - Akcenat je i na posjeti hramovima, Muzeju umjetnosti... Organizatori festivala su iskoristili priliku da maksimalno predstave turističku ponudu svoje zemlje. U Egiptu je tretman umjetnosti i kulture na veoma visokom nivou, a svi znamo da su umjetnici najveći promoteri kulturne baštine. U Egiptu me je bez daha ostavila njihova kultura ponašanja, osmijeh, poštovanje drugih ljudi, svoje i tuđe kulture. Lijepo bi bilo i veoma značajno za Crnu Goru da se i ona, kao zemlja umjetnosti, odvaži da nekada dovede tako značajne umjetnike i da opus slika koji bi oni stvorili ostane u njenoj umjetničkoj riznici - rekla je Drakulović. Umjetnica je kazala da je ovo bila odlična prilika da predstavi svoju zemlju.

- Ono što mi je žao, a što će se, nadam se, promijeniti, jeste to što dosta ljudi iz Egipta ne zna gdje je Crna Gora. Ovo je bila dobra prilika da je promovišem. Za Jugoslaviju su čuli, a kada sam im pomenula da su predsjednici tadašnjih zemalja bili i prijatelji, rekli su mi da jedna ulica u Kairu nosi ime Tito - istakla je Drakulović. A. ĐOROJEVIĆ

„Ponovo radi bioskop“ u Kinoteci

PODGORICA - Program „Ponovo radi bioskop: Savremeni crnogorski film 2017-2023“ biće nastavljen prikazivanjem filma „Smrt djevojčice sa žigicama“, večeras u 19 sati, u Crnogorskoj kinoteci. Film je režirao Goran Kulenović, a u koprodukciji kuće ,,Natenane“.

Humoristički triler „Smrt djevojčice sa žigicama“, kako su saopštili iz Kinoteke, nosi epitet mediteranskog Tvin Piksa – što i ne čudi, budući da je nastao prema nagrađivanom romanu Zorana Ferića Uloge tumače: Ozren Grabarić, Voja Brajović, Jelena Lopatić, Iva Babić, Nikša Butijer, Slavko Juraga, Borko Perić, Goran Navojec i Slavko Sobin

Nakon filma biće organizovan razgovor sa Dušanom Kovačevićem R. K.

Ne zna se sa sigurnošću kada je izgrađena Kula Redžepagića, ali u gotovo svim izvorima navodi se 17. vijek. Najvjerovatnije je da je 1671. godine podigao Hasan-beg Redžepagić. Isto tako, ne zna se pouzdano ni tačan datum kada su sa Kule odnijeta ulazna vrata, a u elaboratu o revalorizaciji ovog nepokretnog kulturnog dobra Crne Gore iz 2014. godine navodi se da se to dogodilo tokom balkanskih ratova. Dugo se nagađalo gdje se nalaze, spekulisalo se o različitim muzejima, privatnim galerijama i stanovima. Nakon što su vrata odnijeta sa Kule, kako je navedeno u elaboratu o revalorizaciji, Šaban-beg Redžepagić zazidao je otvor gdje su stajala vrata i otvorio nova na južnoj fasadi. Kula Redžepagića, prema evidenciji Uprave za zaštitu kulturnih dobara, stavljena je pod zaštitu države 1952. godine. Nedjeljnik Monitor ranije je objavio da je srpski akademik, arhitekta i umjetnik Aleksandar Deroko opisao u svojoj memoarskoj autobiografskoj knjizi ,,A ondak je letijo jeroplan nad Beogradom“ kako je sa književnikom Rastkom Petrovićem, između ostalog, posjetio i Kulu Redžepagića - „A na kuli prekrasna vrata, sva rukom izrezbarena, te lozice, te cvjetići. Drvo kao ćilibar zlatno i rumeno. Čudno jedno“. Zapisao je kako je za 100 dinara kupio oronula vrata koja ,,vise na pola šarke“. Beogradski galerista, rođeni Bjelopoljac, Veselin Minjević primijetio je vrata sa Kule Redžepagića na staroj fotogra-

Izgubljena vrata sa Kule Redžepagića vraćena u Plav

fiji na kojoj se vidi da ih Deroko postavlja na svoj ormar, te je tim tragom i došao do ovog znamenitog kulturno-istorijskog artefakta. Minjević je za emisiju „Gledajmo se“ na RTCG istakao da autentična vrata sa Kule Redžepagića pripadaju Plavu, te da se poslije 100 godina vraćaju kući.

Galerista Veselin Minjević poklonio Crnoj Gori nedostajući predmet sa nepokretnog kulturnog dobra hada Canovića

- Ovo je emotivna stvar, ovo je moja ljubav prema zavičaju, ja sam rođeni Bjelopoljac, a Plav je takođe dio mog zavičaja i

Crne Gore - kazao je Minjević. Predsjednik opštine Plav Nihad Canović u istoj emisiji rekao je da je važan segment istorije Plava otišao sa vratima prije 100 godina.

- Ni u najljepšem snu nijesam mogao očekivati jednu takvu informaciju – da u Beogradu živi čovjek velikog srca koji je riješio da vrati Plavu nešto što je odvajkada bilo u Plavu – kazao je Canović. Kula Redžepagića se nalazi u centru Plava. Od okolnih kuća izdvojena je pravougaonim dvorištem. Tokom 2014. godine, kada je bila predmet projekta revalorizacije, zaključeno je da je ugrožena izgradnjom neformalnih objekata.

- Devedesetih godina prošlog vijeka, krovni pokrivač od šindre, zamijenjen je imitacijom šindre od poliestera, i nalazi se u dobrom stanju očuvanosti. Ćoškovi, čardak i grede, elementi rađeni od drveta, u dosta su lošem stanju, jer nijesu tretirani odgovarajućim zaštitnim sredstvima. Unutrašnjost Kule je veoma loše obnovljena. Tako su, na primjer, stari šašovci bili kvalitetniji od novougrađenih. Osim toga, za vrijeme restauracije, odnešeni su ili uništeni svi izrezbareni djelovi namještaja: vrata, dolapi, sengeri, rafovi i basamaci. Kula je u cjelini u dobrom stanju očuvanosti –navodi se u elaboratu o revalorizaciji ovog nepokretnog kulturnog dobra. An. R.

U Modernoj galeriji otvorena izložba slika istaknutih bugarskih umjetnika

Ritam diplomatske svakodnevice

PODGORICA - Izložba slika ,,Diplomatija i umjetnost“ istaknutih bugarskih umjetnika druge polovine 20. vijeka otvorena je u Modernoj galeriji. Selektovane su 22 slike afirmisanih bugarskih umjetnika, a postavkom

dominiraju živopisna platna, uglavnom pejzaži. Riječ je o nastavku originalne izložbe ,,Diplomatija i umjetnost“ iz 2019. godine koja je bila posvećene 140. godišnjici bugarske diplomatske službe. U okviru pomenute kolekcije zastupljeni su autori koji su stvarali četrdesetih i pedesetih godina dvadesetog vijeka - Konstantin Štarkelov, Denju Čokanov, Atanas Mihov, Zdravko Aleksandrov, Vasil Stoilov, kao i oni koji su stvarali šezdesetih godina - Vladimir Manski, Vanja Dečeva, Todor Dinov, Boris Nenov, Vladimir Goev...

Direktorica Muzeja i galerija

Podgorice Ivana Ćupić istakla je da je umjetnost najljepši oblik kulturne diplomatije, a umjetnici najbolji ambasadori svoje države. Izložbu je otvorio ambasador Bugarske u Crnoj Gori Stefan Dimitrov, napominjući da se umjetnost i diplomatija, iako različiti, često prepliću i utiču jedna na drugu.

- Sumiraću neke od sličnosti - i jedno i drugo zahtijeva ekspresivnost. Diplomate moraju koristiti odgovarajuće riječi i prilagoditi se različitim kul-

turama i običajima. Umjetnici kroz djela izražavaju svoje emocije i ideje, oni biraju određene boje i tehnike kako bi prenijeli svoju poruku. I jedno i drugo stvara slike i utiske, a cilj je da, na kraju krajeva, izazovu nešto pozitivnokazao je Dimitrov. Prema njegovim riječima, izložba obuhvata radove koji su putovali i živjeli ritmom diplomatske svakodnevice. - Umjetnički fond Ministarstva spoljnih poslova Bugarske obuhvata preko 3.000 djela i uvrštava se u red najoriginalnijih umjetničkih kolekcija u vlasništvu državnih institucija Bugarske - rekao je Dimitrov. Izložba je organizovana na inicijativu Državnog instituta za kulturu MVP Republike Bugarske, u saradnji sa Muzejima i galerijama Podgorice i Ambasadom Republike Bugarske u Podgorici. A. Đ.

Vrata koja su nekad krasila Kulu Redžepagića

Incident tokom obraćanja novinarima odbornika SD-a Miloša Maškovića u Skupštini glavnog grada

Zapošljena u JU ,,Kakaricka gora“ prekinula pres konferenciju

Pres konferencija, koju je u Skupštini glavnog grada juče održao šef kluba odbornika SD – LP Miloš Mašković, povodom stanja u JU ,,Podgorica“ na Kakarickoj gori, prekinuta je zbog incidenta koji je izazvala rukovoditeljka Odjela za pravne, finansijske i administrativne poslove te ustanove Đurđina Turković

Incident se dogodio nakon što je Mašković završio uvodno izlaganje tokom kojega je saopštio da je ODT-u podnio krivičnu prijavu protiv JU ,,Kakaricka gora“ i njenog direktora Marka Čađenovića, zbog lažnog prijavljivanja, te da istovremeno u Višem državnom tužilaštvu vodi postupak vezan za zloupotrebe droga u toj ustanovi.

OBMANE

Mašković je kazao kako je Čađenović svjesno obmanuo Savjet za prevenciju narkomanije i drugih bolesti zavisnosti Skupštine glavnog grada, kao i crnogorsku javnost, kada je na kontrolnom saslušanju u decembru prošle godine ustvrdio da Uprava policije nema nikakve veze sa ovim slučajem. - Međutim, po odgovoru na poslaničko pitanje poslanika Nikole Zirojevića, koji je dostavio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, jasno možemo da vidimo da su pet dana prije kontrolnog sasluša-

nja službenici policije boravili u JU ,,Kakaricka gora“. Pretresli su sve prostorije i izuzeli dokazne materijale u vidu kamera, video-zapisa, terapijskih ugovora, ispitivali službenike... Mi smo, tek nekoliko mjeseci nakon što se sve desilo, ali ne od JU ,,Kakaricka gora“, već od ministra unutrašnjih poslova, saznali da je policija boravila u ustanovi i da se pred Višim državnim tužilaštvom vodi postupak zbog zloupotrebe droga – naveo je Mašković. On je podsjetio da su na njegovu inicijativu pokrenuti postupci pred Ombudsmanom i Agencijom za zaštitu podataka ličnosti.

– Od Zaštitnika ljudskih prava i sloboda sam zatražio da pokrene postupak protiv ustanove i

Prijava protiv Turković

U holu ispred sale u kojoj je bila pres konferencija, Mašković je novinarima rekao da se nada da se slične neprijatne situacije neće više ponaviti. – Služba koja se bavi zaštitom Skupštine napravila je ogroman propust i u zgradu su ušla lica koja za to nijesu bila ovlašćena, a ponašala su se na način na koji se ne bi smjela ponašati u domu građana Podgorice. Onemogućila su mi da radim samo zato što im se ne sviđa ono što je moj rad vezan za tu ustanovu. Vjerujem da će svakog časa stići policija da odradi svoj dio posla. Službenici obezbjeđenja uzeli su podatke jedne od dvije osobe koje su ušle u salu... Još sam u blagoj nevjerici jer mi se ovo nikad nije desilo. Niko mi do sada nije uzurpirao prostor, govorio da sam lažov, provokator i šta sve ne – uprkos svemu što su zvanični nalazi državnih institucija – kazao je Mašković. Glavni grad je povodom dešavanja u Skupštini podnio prijavu Upravi policije protiv Đurđine Turković – Imenovana je onemogućila gospodina Maškovića da održi konferenciju na plani-

Marka Čađenovića zbog odavanja identiteta dva bivša štićenika i taj postupak je u toku. Sat prije ove pres konferencije stigao je nalaz AZLP i slobodan pristup informacijama u kojem se konstatuje da je Čađenović javno objavio podatke bivših korisnika ustanove, na osnovu kojih se može utvrditi njihov identitet, ime i prezime, zdravstveno stanje, kao i vrijeme njihovog boravka tamo, a koji predstavljaju posebnu kategoriju ličnih podataka, čime je došlo do povrede njihovog prava na zaštitu podataka. Zbog svega toga sam ja tražio razrješenje gospodina Čađenovića, ali se to nije desilo jer je Pokretu ,,Evropa sad“ bitno da kadar Nove srpske demokratije bude na čelu jedine ustanove

ranom mjestu i u planirano vrijeme, zbog čega je on napustio pres salu, a ona se obratila novinarima po nekoj svojoj temi. Smatramo da je Turković Đurđina, predstavljajući se kao učesnica sastanka, neovlašćeno ušla u službene prostorije i onemogućila službeno lice u obavljanju dužnosti – navodi se u prijavi. U prijavi se navodi i da je prilikom izlaska iz Skupštine glavnog grada, Turković odbila da na uvid da ličnu kartu, saopštivši prezime, ime i broj telefona uz riječi da je to dovoljno i da je ,,dostupna svakoma ko je bude trebao“.

Nezabilježeni skandal

Dešavanja na pres konferenciji SD-a izazvala su brojne komentare. Odbornik DPS-a Andrija Klikovac ocijenio je da je Mašković dokazao da je iznosio činjenice o brojnim zloupotrebama u ustanovi na Kakarickoj gori. – Prvo su pokušali krivičnom prijavom da uplaše odbornike opozicije da iznose činjenice, a danas i fizičkim sabotiranjem konferencije za medije. Ovo je jezik nefunkcionalne parlamentarne većine koji koriste iz straha od svojih zloupotreba. Nećemo odustati od zaštite interesa građana Podgorice bez obzira na primitivne političke pokušaje zastrašivanja. Puna podrška Maškoviću – objavio je Klikovac.

Poslanik SD-a u državnom parlamentu Nikola Zirojević ocijenio je da su napadi na šefa odborničkog kluba SDCG Miloša Maškovića sve jačeg intenziteta, što se više nečistih „rabota“ otkriva u JU ,,Kakaricka gora“. On je kao nezabilježeni skandal okarakterisao upad zaposlene u JU ,,Kakaricka gora“ na Maškovićev pres.

- Ovakvo ponašanje nosi i jasnu poruku Maškoviću da su, u odbrani sopstvenog kriminala, spremni i da na njega udare fizički. Zato je danas veoma važno da im pošaljemo jasnu poruku – da iza Miloša stojimo svi i da će, u pokušajima da ga ućutkaju, prvo morati da prođu sve nas! Zato od danas, nakon ovog napada, još jače i još žešće o kriminalu u redovima OKG ,,Kakaricka gora“ - objavio je Zirojević.

- Da li će se današnji događaj opisati kao skandal, ugrožavanje odbornika ili pretjerana dramatizacija, to je u domenu prava svakog pojedinca i medija na sopstveni doživljaj i ocjenu – bio je komentar predsjednice Skupštine Podgorice Jelene Borovinić-Bojović

Ona je saopštila da je poštovanje prema odbornicima mjera našeg odnosa prema instituciji i mjera našeg međusobnog poštovanja bez obzira na političke razlike ili druga nesaglasja.

toga tipa u državi, kako se ne bi ugrozio koalicioni sporazum –i to su riječi Vasilija Čarapića – kazao je Mašković. On je ukazao da je nova odluka o sistematizaciji u oktobru prošle godine donesena bez izmjene Statuta JU ,,Kakaricka gora“, kao i na kršenje Poslovnika Skupštine glavnog grada. – Radi se o članu 44 Poslovnika i neomogućavanju odbornicima da rade svoj posao. Još kada je krenula afera sa JU ,,Kakaricka gora“, zatražio sam određene podatke od te ustanove, koje mi ni danas nijesu dostavili. Koristim ovu priliku da pozovem predsjednicu Skupštine glavnog grada, gospođu Borovinić-Bojović da počne da sprovodi ono što je Poslovnik Skupštine, na čijem je čelu, i omogući odbornicima da rade svoj posao. Ako se na to ćuti i predsjednica Skupštine po tom pitanju ništa ne radi, mi ostajemo uskraćeni za odgovore. Apelujem na ustanovu da mi odgovore na posljednji zahtjev koji sam uputio 14. marta, a koji je vezan za spornu sistematizaciju i sporna zapošljavanja – poručio je Mašković na kraju izlaganja.

SABOTIRANJE

Umjesto pitanja novinara, uslijedila je tirada rukovoditeljke Odjela za pravne, finansijske i administrativne poslove te ustanove Đurđine Turković, koja je po sopstvenim riječima došla sa koleginicom iz JU ,,Kakaricka gora“ da sabotira Maškovićevu pres konferenciju.

- Kada sam kazala da su vrata gradske skupštine otvorena za građane i građanke, nisam mislila da su otvorena kao kafana koja ima svoja pravila, nego kao institucija koja ima svoje zakone, procedure i ,,kućni red“. Sve to skupa je u službi stvaranja i poboljšanja poretka na osnovu kojeg svi imamo mogućnost i prostor da saopštimo svoje mišljenje bez uzurpiranja tuđeg. Prostor za mišljenje može dobiti svako, kao što za sve postoji vrijeme i mjesto. To je osnova uređenosti kojoj težimo. Nesporno je da su prije smjene vlasti i oslobođenja institucija, gradska uprava i Skupština bilježile svakojake događaje, možda po količini štete neuporedivo veće, ali to ne može biti ni razlog ni izgovor da se današnji događaj zanemari. Naprotiv, imamo obavezu da pružimo više i bolje i pošaljemo zajedničku poruku da se pravila moraju poštovati jer ona po Ustavu i zakonima garantuju poštovanje integriteta svakome od nas – poručila je Borovinić-Bojović.

- Vi zloupotrebljavate političku funkciju kako biste odbranili člana vaše stranke, jer treba da se zna da je protivkandidat Marka Čađenovića visokopozicionirana funkcionerka SD-a. Vi Vašu stranku zloupotrebljavate zarad interesa jedne žene, koja je imala iste reference kao Marko Čađenović, ali je Upravni odbor na osnovu plana rada odlučio da je on bolji izbor – kazala je Turković. Mašković je potvrdio da se radi o Ivani Raščanin, te istakao da to nije sporno, nakon čega je prekinuo konferenciju i napustio pres salu kako bi pozvao policiju i skupštinsko obezbjeđenje.

To nije smetalo Turković da nastavi, tvrdeći da su sve Maškovićeve tvrdnje dio političke igre.

- Vjerujemo da je ovo politička igra. U obavezi smo da kažemo da smo gospodina Maškovića prijavili za iznošenje neistina kada je naš direktor optužen za objavljivanje podataka o bivšim štićenicima. To, naravno, nije istina, jer su se oni deklarisali kao naši bivši zavisnici, čak su imali i svoje NVO organizacije koje su se

bavile tom problematikom i imali česte medijske nastupe. Direktor se osvrnuo na njihove izjave, što je gospodin Mašković zloupotrijebio i rekao da je povrijeđeno pravo na zaštitu ličnih podataka – navela je Turković.

Ona je ustvrdila da su promjene Statuta JU ,,Kakaricka gora“ bile neophodne i da ih nijesu radili na svoju ruku. – Mi smo sve pravne akte naslijedili od prethodnog režima, pa smo krenuli u ispravku tih dokumenata. Promjena Statuta je donesena na prijedlog našeg direktora, što je usvojio Upravni odbor, a kasnije je pozitivno mišljenje dao i Sekretarijat za socijalno staranje. Oslonili smo se na sugestiju za racionalizaciju i optimalizaciju radnih mjesta, jer mi ništa ne radimo na svoju ruku. Što se tiče podataka za koje gospodin Mašković kaže da mu nijesmo dostavili, nama je tek juče stigao dopis i da smo mi dužni da u roku od sedam dana dostavimo odgovore. Kad se sve sumira, vidimo da se radi o političkoj hajci na rad ustanove i direktora – kazala je Turković.

Ivona

RADONJIĆ

Đurđina Turković i Miloš Mašković

Za danas zakazana 11. sjednica Skupštine glavnog grada

Ozbiljan test za skupštinsku većinu

Danas bi trebalo da bude održana 11. sjednica ovog saziva Skupštine glavnog grada, na čijem dnevnom redu će se naći 18 tačaka.

No, nakon što je predsjedavajući Odbora za planiranje i uređenje prostora Dragutin Vučinić juče bez obrazloženja odložio sjednicu tog skupštinskog tijela, uslijedile su brojne reakcije, pa i ocjene da je to znak da sjednice gradskog parlamenta neće biti. Vučinić je dio grupe odbornika koji su nedavno napustili Pokret ,,Evrope sad“ i najavili formiranje vlastitog odborničkog kluba.

K omentarišući odlaganje sjednice Odbora za planiranje i uređenje prostora, predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović kazala je da nema najavu ili saznanje da će doći do odlaganja 11. sjednice gradskog parlamenta. Borovinić-Bojović je dodala da ne vidi potrebu ni za održavanje vanrednog kolegijuma predsjednika odborničkih klubova i predsjedavajuće gradskog parlamenta. S druge strane, odbornica

SDP-a Biljana Ćulafić ocijenila je da odlaganje sjednice Odbora za planiranje i uređenje prostora jasno pokazuje da vlast nema potrebnu većinu odbornika i da glavnom gradu ubrzano slijedi budvanski i šavnički scenario. Kao jedini izlaz iz ovakve situacije, u kojoj je skoro trećina odbornika nekadašnje vladajuće većine nije više u partijama sa čijih su lista izabrani, Ćulafić vidi vraćanje mandata građanima i organizovanje lokalnih izbora. - U suprotnom, Podgorica će doživjeti politički i institucionalni haos kome ovih dana svjedočimo u Šavniku, Budvi

Nakon što je predsjedavajući Odbora za planiranje i uređenje prostora Dragutin Vučinić juče bez obrazloženja odložio sjednicu tog skupštinskog tijela, uslijedile su brojne reakcije, pa i ocjene da je to znak da sjednice gradskog parlamenta neće biti. Vučinić je dio grupe odbornika koji su nedavno napustili Pokret Evropa sad i najavili formiranje vlastitog odborničkog kluba

i Andrijevici. Podgoričanke i Podgoričani, naši sugrađani, privrednici, kulturne institucije i sportski kolektivi, kao i zaposleni u javnim preduzećima žele stabilnost, posvećen rad i odgovornost. A ne ovo što im vladajuća većina priređuje iz sedmice u sedmicu – poručila je Ćulafić.

Ocjenjujući kao realnu mogućnost i da ne dođe do održavanja sjednice, odbornik

SD Miloš Mašković juče je kazao da će opozicija u gradskom parlamentu imati zajednički stav ukoliko ipak sjednica bude održana.

– Odavno govorim da je na sceni kriza vlasti. Današnji

postupak odbornika Dragutina Vučinića (predsjedavajućeg Odbora za planiranje i uređenje prostora) nagovještava da bi se moglo desiti da sjednice ne bude. U svakom slučaju, odgovor opozicije u gradskom parlamentu biće konkretan, jasan i zajednički - rekao je Mašković. Prema planiranom dnevnom redu, odbornici bi između ostalog trebalo da raspravljaju o organizaciji Proljećnog pazara, finansiranju sporta u glavnom gradu, preuzimanju osnivačkih prava nad Plivačkim vaterpolo klubom ,,Budućnost“, određivanju lokacije za izgradnju stam -

beno-poslovnog objekta za realizaciju projekta ,,Gradski stan“, ali i o izmjenama i dopunama statuta gradskih preduzeća Čistoća i Sportski objekti, te JU za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci na Kakarickoj gori. Trebalo bi da bude riječi i o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za podršku preduzetništvu, zatim o formiranju organizacionog odbora za stvaranje uslova za početak rada novoosnovane Opštine Tuzi, planu upravljanja Spomenikom prirode ,,Park šuma Gorica“ od 2024. do 2029. godine… N. SEKULIĆ

Gradonačelnica ocijenila da Upravna inspekcija nije imala nadležnost za nadzor u slučaju imenovanja v. d. komandira Službe zaštite i spašavanja

Injac: Obaveza

inspektorke je bila samo da se proglasi nenadležnom

Gradonačelnica Olivera Injac ocijenila je da nadzor nad primjenom Zakona o zaštiti i spašavanju, kao lex specialisa, vrši inspektor za zaštitu i spašavanje shodno članu 117 tog zakona pa je jedina obaveza Upravne inspekcije bila da se proglasi nenadležnom i proslijedi slučaj nadležnom inspektoru.

Injac je r eagovala nakon objavljivanja izvještaja o kontrolnom inspekcijskom nadzoru u Glavnom gradu – Službi zaštite i spašavanja, kojim je Upravna inspekcija ponovo ukazala na nezakonito imenovanje Zdravka Blečića na mjesto komandira Službe zaštite i spašavanja, odnosno na nesprovođenje odluka koje su tim povodom donijeli nadležni državni organi. U zapisniku sa tog kontrolnog nadzora, naime, podsjeća se da je u prethodnom postupku (koji je pokrenut i vođen po službenoj dužnosti) upravna inspektorka konstatovala da Blečić ne ispunjava uslov za obavljanje poslova radnog mjesta komandir SZS jer nema pet godina radnog iskustva u VII-1 nivou kvalifikacije na poslovima zaštite i spašavanja. Takođe, gradonačelnici je, kao odgovornom licu u subjektu nadzora, ukazano da otkloni ovu nepravilnost koja je utvrđena i konstatovana u postupku inspekcijskog nadzora. U obraćanju Upravnoj inspekciji, gradonačelnica Injac ustvrdila je da inspektorka Nina Vuksanović nije bila nadležna da postupa po zahtjevu za inspekcijski nadzor, te da je samo inspektor za zaštitu i spašavanje mogao da zabra-

Zamjenik gradonačelnice obratio se Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine

ni rad komandiru koji ne ispunjava uslove propisane zakonom, odnosno da nije bilo mjesta postupanju inspektora Upravne inspekcije.

- Vaša jedina obaveza po zahtjevu za inspekcijski nadzor je bila da se oglasite nenadležnim i proslijedite nadležnom inspektoru - navela je Injac u dopisu MJU, odnosno Upravnoj inspekciji. Injac je navela i da se Glavni grad 31. januara obratio MUP-u zahtjevom za davanja mišljenja u vezi s primjenom člana 46 Zakona o zaštiti i spašavanju, kojim se propisuju posebni uslovi za komandira koji rukovodi SZS. - Nijesmo bili saglasni sa tumačenjem koje ste dali u toku inspekcijskog nadzora zbog čega smo dali primjedbu na zapisnik. Vaše tumačenje je u bitnom opredijelilo ishod inspekcijskog nadzora i mjere koje ste naložili, sa čim nijesmo saglasni - navodi se u dopisu MJU, te dodaje da je MUP 15. februara potvrdio da Zdravko Blečić ispunjava uslove za rukovođenje Službom zaštite i spašavanja, odnosno da uslov od pet godina na poslovima zaštite i spašavanja nije dat kumulativno sa uslovom o stepenu kvalifikacije VII-1. Gradonačelnica je u dopisu Ministarstvu javne uprave najavila i da će Glavni grad u najkraćem roku raspisati konkurs za popunu radnog mjesta komandira SZS, konstatujući da će taj posao do tada obavljati Zdravko Blečić, s obzirom na to da s 31 godinom radnog iskustva na poslovima zaštite i spašavanja u potpunosti ispunjava uslove za to radno mjesto. H. P. Zamjenik gradonačelnice Luka Rakčević uputio je Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine zahtjev za stavljanje moratorijuma na gradnju na parcelama u podnožju Gorice, konkretno na prostoru kluba ,,Kod boćara“ i nekadašnjih teniskih terena. Kako je naveo, Rakčević je ovakav potez povukao kako bi bila spriječena bespovratna devastacija vrijednog prostora uz samu ulaznu kapiju najveće park-šume u gradu.

Rakčević traži zabranu gradnje u podnožju Gorice

tucionalne konfuzije, pravo korišćenja nad predmetnim parcelama ukupne površine 8,392 m² pune 43 godine imao je Streljački savez Crne Gore, bez ijednog valjanog dokaza i na bazi „javnog izlaganja“ iz 1978. godine, da bi državni Katastar tokom 2021. godine odobrio pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine, nakon čega na nezakonit način Streljački savez (SCCG) postaje vlasnik predmetnih parcela u srcu našeg grada – navodi se u obraćanju Rakčevića MPPUDI.

- Usljed jako čudnih dešavanja i višedecenijske insti-

Zamjenik gradonačelnice navodi i da je ovim povodom krajem prošle neđelje podnio i za-

sebnu tužbu Osnovnom sudu radi utvrđivanja prava svojine, kao i izricanja mjere privremene zabrane raspolaganja navedenim zemljištem. - Na bazi svih pribavljenih dokaza nemamo dilemu da je predmetna radnja potpuno nezakonita i suprotna odredbama Zakona o svojinsko-pravnim odnosima, te da samo Glavni grad Podgorica može imati pravo svojine nad predmetnim parcelama – smatra zamjenik gradonačelnice. Kako se navodi u javnom obraćanju Rakčevića, da tragedija bude veća, važećim planskim dokumentom na pomenutim parcelama predviđena je grad-

nja objekta maksimalne bruto površine od čak 10.814 m², spratnosti P+3, a parametrima DUP-a nije isključena ni mogućnost izgradnje stambenog objekta na toj lokaciji.

- Zbog svega navedenog, tražio sam od resornog ministarstva da u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima, a do rješavanja imovinsko-pravnog spora ili usvajanja novog

DUP-a „Nova varoš 2“ (koji je u izradi), proglasi moratorijum na gradnju na predmetnim parcelama, kako bismo sačuvali jedan od najvrednijih prostora u srcu Podgorice, koji se, nakon izgradnje istočne tribine, pripadajuće podzemne garaže i rješavanja imovinskog spora mora urediti na potpuno drugačiji način – poručio je Rakčević, izražavajući uvjerenje da će MPPUDI usvojiti ovu inicijativu i na prvoj narednoj sjednici Vlade, kroz mehanizam izmjene Odluke o izradi DUP-a, proglasiti moratorijum na gradnju i sačuvati javni interes građana Podgorice. H. P.

Skupština glavnog grada

Lokacija za koju se zahtijeva zabrana gradnje

Shodno čl. 172 Zakona o osiguranju (“Sl. list CG”, br. 78/06, 19/07, 53/09, 73/10, 40/11, 45/12, 06/13, 55/16, 146/21)

GRAWE OSIGURANJE AD PODGORICA

Objavljuje

Rezime revidiranog finansijskog izvještaja za 2023. godinu

OSNOVNI PODACI O DRUŠTVU

Akcionarsko društvo „Grawe osiguranje“ sa sjedištem u Podgorici, ulica Bul. Ivana Crnojevića 62/1, registrovano je u Centralnom registru Privrednog suda u Podgorici 21. oktobra 2004. godine pod registarskim brojem 4-0007631/001, a na osnovu Rješenja Ministarstva finansija Republike Crne Gore o davanju dozvole za rad broj 02-3087/2 od 23. septembra 2004. godine.

Matični broj Društva: 02416042

Poreski identifikacioni broj: 02416042-302

Vlasnik Društva je sa 100% posjednovanjem akcija: Grazer Wechselseitige Versicherung AG Graz (Austrija).

Akcijski kapital na dan 31.12.2023. godine iznosi 3.000.011,43 EUR. Za zakonitost poslovanja odgovorni su članovi odbora direktora Društva pojedninačno i Izvršni direktor Društva.

Matični broj

GRAWE OSIGURANJE A.D.

Naziv društva za osiguranje

Sjedište: Podgorica Šifra djelatnosti / 6 / 5 / 1 / 1 / Vrsta osiguranja: Životno osiguranje

PIB: 02416042

ISKAZ O FINANSIJSKOJ POZICIJI /BILANS STANJA/

NA DAN 12/31/2023 GOD.

Tekuća godina Prethodna godina

Završeno glasanje u Skupštini Srbije Ana

Brnabić

izabrana za predsjednicu parlamenta

nabić za predsjednicu parlamenta, istakla i kako nije čula pohvale na njen račun iz redova Srpske napredne stranke, te da je biografija buduće šefice parlamenta samo na jednoj strani, na kojoj ne piše ništa o njenom sedmogodišnjem radu kao premijerke.

A Nematerijalna imovina (A.1+A.2+A.3+A.4)

B.Nekretnine, postrojenja i oprema za neposredno obavljanje osiguranja(B.1+B.2+B.3+B.4+B.5)

C. Dugoročna finansijska ulaganja (C1+C2)

D. Kratkoročna finansijska ulaganja (D1+D2+D3)

E. Kratkoročna sredstva( E1+E2+E3)

F. Udio reosiguravača u tehničkim rezervama

G. Aktivna vremenska razgraničenja

UKUPNO AKTIVA AKTIVA

PASIVA

A. Osnovni kapital

B. Rezerve (B.1+B.2+B.3+B.4+B.5)

C.Rezervisanja (C.1+ C.2+ C.3)

D. Kratkoročne obaveze ( D.1+D.2+D.3+D.4+D.5+D.6+D.7)

F. Pasivna vremenska razgraničenja

UKUPNO PASIVA

70,464,913.46 64,244,529.15

680,249.50 0.00

1,697,562.42 1,623,222.02

316,521.52 340,935.11

1,283,936.59 1,271,188.77

75,077,647.73 68,120,856.00

Tekuća godina Prethodna godina 3,000,011.433,000,011.43 17,274,168.3913,477,447.86

53,769,541.5450,741,299.57

896,914.62797,193.32

137,011.75104,903.82

75,077,647.7368,120,856.00

GRAWE OSIGURANJE A.D.

Naziv društva za osiguranje Matični broj

Sjedište: Podgorica Šifra djelatnosti /

Vrsta osiguranja: Životno osiguranje PIB: 02416042

NA DAN 12/31/2023 GOD.

ISKAZ O UKUPNOM REZULTATU /BILANS USPJEHA/ Pozicija

I POSLOVNI PRIHODI (1+2)

1. Prihod od premije osiguranja i saosiguranja

2. Neto prihodi od ostalih usluga

II POSLOVNI RASHODI (1+2+3)

1. Rashodi naknada šteta

2. Rashodi za promjene neto tehničkih rezervisanja

3. Ostali troškovi, doprinosi i rezervisanja

III DOBITAK/GUBITAK- BRUTO POSLOVNI REZULTAT (I-II)

IV TROŠKOVI SPROVOĐENJA OSIGURANJA (1-2+3+4+5+6+7- 8)

1. Troškovi sticanja osiguranja

3. Amortizacija

4. Troškovi rada

5. Materijalni troškovi

6. Ostali troškovi usluga

7.Drugi troškovi

8. Umanjenje za prihode od provizije reosiguranja

V DOBITAK/GUBITAK- NETO POSLOVNI REZULTAT (III-IV)

VI FINANSIJSKI REZULTAT OD ULAGANJA (3+6)

3. Neto finansijski rezultat od ulaganja sredstava tehničkih rezervi i matematičke rezerve (1-2)

6. Neto finansijski rezultat od ulaganja koja se ne finansiraju iz sredstava tehničkih rezervi (4-5)

VII DOBITAK/GUBITAK IZ REDOVNOG POSLOVANJA

PRIJE OPOREZIVANJA (V+VI)

VIII POREZ NA DOBIT

IX NETO DOBIT/ GUBITAK ZA POSLOVNU GODINU (+/-)

IZVJEŠTAJ NEZAVISNOG REVIZORA

Akcionarima Grawe osiguranje AD Podgorica

Mišljenje

Tekuća godina Prethodna godina

BEOGRAD – Dosadašnja premijerka Srbije Ana Brnabić izabrana je juče za predsjednicu Skupštine.

Izbor Brnabić na čelo parlamenta podržala su 153 poslanika, dok ih je pet bilo protiv. Ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe „Aleksandar Vučić – Srbija ne smije da stane“ Vladimir Orlić, izjavio je tokom rasprave da je ta lista sa partnerima i saradnicima predložila Anu Brnabić za predsjednicu

Skupštine Srbije, jer su ponosni na posao koji je uradila tokom tri premijerska mandata. Šefica poslaničke grupe „Srbija protiv nasilja“ Marinika Tepić rekla je da su dvije ključne afere obilježile mandat Ane Brnabić kao premijerke Srbije.

To su, kako je objasnila, izvlačenje novca sa kompanijom „Aseko“ i preseljenje birača, korisnika socijalne pomoći, uoči beogradskih izbora.

Marinika Tepić je, u skupštinskoj raspravi o izboru Ane Br-

Prema njenim riječima, dvije najveće afere koje su obilježile mandat Ane Brnabić i govorile o njenim nepočinstvima i nedjelima su prelivanje milionskih poslova kompaniji „Aseko“, u kojoj je brat premijerke bio direktor, kao i preseljavanje ljudi koji primaju socijalnu pomoć, kako bi mogli da glasaju za SNS na beogradskim izborima. Poslanik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković rekao je da ne može da podrži izbor Ane Brnabić iz više razloga, između ostalog i zato što demonstrira isključivost. Novaković je kao razlog naveo i to što je podržava predsjednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević, koji je „sa Zvonkom Veselinovićem i Andrejem Vučićem organizovao krađu izbora u Novom Sadu“.

Koalicija NADA najavila je da neće podržati izbor Ane Brnabić za predsjednicu Skupštine Srbije.

– Zato što je za vrijeme mandata njene vlade situacija na Kosovu i Metohiji dovedena do usijanja i jer je došlo do apsolutnog urušavanja institucija pravne države – izjavio je poslanik grupe Novi DSS – POKS Nenad Tomašević

Evropska komisija usvojila plan unutrašnjih reformi

Riješeni bilateralni sporovi uslov za prijem članica

BRISEL – Evropska komisija je usvojila dokument o reformama i politikama koje su neophodne prije budućeg proširenja Evropske unije i koji bi trebalo da doprinese tekućem procesu diskusije o unutrašnjim reformama koje će EU morati da sprovede kako bi se pripremila za proširenu uniju.

Dokument, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, sagledava implikacije u glavnim oblastima poput zajedničkih vrijednosti, politike, budžeta i upravljanja.

Izvršili smo reviziju priloženih pojedinačnih finansijskih izvještaja Grawe osiguranje AD Podgorica (u daljem tekstu: „Društvo“), koji obuhvataju pojedinačni bilans stanja na dan 31. decembra 2023. godine, pojedinačni bilans uspjeha, pojedinačni izvještaj o promjenama na kapitalu i pojedinačni izvještaj o novčanim tokovima za godinu koja se završava na taj dan, kao i napomene, koje sadrže pregled osnovnih računovodstvenih politika i ostala objelodanjivanja (u daljem tekstu: „pojedinačni finansijski izvještaji“). Prema našem mišljenju, priloženi pojedinačni finansijski izvještaji istinito i objektivno prikazuju, po svim materijalno značajnim pitanjima, finansijsku poziciju Društva na dan 31. decembar 2023. godine, kao i rezultate njegovog poslovanja i pojedinačne tokove gotovine za godinu koja se završava na taj dan, u skladu sa računovodstvenim propisima važećim u Crnoj Gori i propisima Agencije za nadzor osiguranja koji regulišu finansijsko izvještavanje društava za osiguranje u Crnoj Gori. Ovlašćeni revizor u angažovanju na reviziji na osnovu kog je sastavljen ovaj izveštaj nezavisnog revizora je Pero Đuričković.

Crowe MNE d.o.o. Podgorica 26. februar 2024. godine

- EU se mora produbljivati kako se širi. Moramo da počnemo da se pripremamo za EU sjutrašnjice i da iskoristimo proširenje kao katalizator napretka. Cijela Evropa je dobila od proširenja. Time je EU postala najveće integrisano tržište na svijetu. To je otvorilo trgovinske i finansijske tokove, čime se doprinijelo ekonomskom rastu kako u EU, tako i u zemljama pristupnicama, i ojačala težina EU u globalnim poslovima – navodi se u usvojenom dokumentu. Kada se govori o proširenoj EU, misli se na blok koji će brojati preko 30 članica.

EU sada ima 27 zemalja članica. Prije tačno dvije dekade, desilo se najveće proširenje u istoriji EU, kada je istog dana, 1. maja 2004. godine, deset država postalo članice. U međuvremenu, blok je napustila Velika Britanija. Trenutno je u procesu proširenja deset država, među kojima je šest zemalja Zapadnog Balkana i Ukrajina, Moldavija, Gruzija i Turska. Evropska komisija smatra da proširena Evropska unija ne bi trebalo da nosi sa sobom nove izazove u vidu neriješenih bilateralnih sporova. Potvrđuje se u dokumentu da će EU nastaviti da doprinosi rješenju bilateralnih sporova i da će nastaviti da vrši pritisak na dobrosusjedske odnose kao ključni element procesa proširenja.

– Moraju se uspostaviti posebni aranžmani i neopozive obaveze kako bi se osiguralo da zemlje pristupnice ne budu u poziciji da blokiraju pristupanje drugim kandidatima – ističe se dokumentu.

U usvojenom dokumentu se naglašava i da zemlje u procesu proširenja moraju „čvrsto i nedvosmisleno“ da prihvate i promovišu vrijednosti EU, prije pristupanja.

Smatra se da sve zemlje koje su u porcesu proširenja, već sada moraju da se progresivno usklađuju sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom, uključujući restriktivne mjere.

- Dok nekoliko zemalja kandidata i potencijalnih kandidata dosljedno održavaju punu usklađenost već sada, rezultat kod ostalih treba poboljšati, kao prioritet, uključujući sankcije, posebno Rusiji i Bjelorusiji. Usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU je suštinski signal zajedničkih vrijednosti i strateške orijentacije u novom geopolitičkom kontekstu – navodi se u usvojenom dokumentu Evropske komisije. Dok su reforme bile neophodne i ranije, sa proširenjem one postaju nužne, smatra Evropska komisija.

Navodi se da priprema za proširenje jest u strateškom interesu Unije. Priznaje se da cjelokupan proces bez obzira na prednosti koje donosi proširenje, ima i izazova. Ističe se neophodnost da proces pristupanja bude zasnovan na zaslugama.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Ana Brnabić

Fudbaleri Crne Gore na debiju selektora danas od 18 sati igraju s Bjelorusijom u Antaliji

Kreće Prosinečki

PODGORICA - Selektorska era Roberta Prosinečkog na klupi fudbalera Crne Gore zvanično počinje danas – hrvatski stručnjak debitovaće u prijateljskom meču s Bjelorusijom u Antaliji (18 h). Legendarni Robi je u poznatom turskom ljetovalištu odradio dva treninga i obavio nekoliko sastanaka sa reprezentativcima. Dovoljno ili ne pred premijernu utakmicu – pokazaće ishod duela sa selekcijom nekadašnje sovjetske republike, s tim da rezultat nije primaran. Ciljevi su nešto drugačiji.

- Upoznali smo se, pričali, trenirali. Svi momci su spremni i motivisani za naredne dvije utakmice i cijelo druženje u Antaliji. Za sada smo sve odradili kako treba, pokušaćemo da protiv Bjelorusije svi dobiju minutažu. Nadam se da će se svi dokazati i odigrati dobru utakmicu. Rezultat nije najbitniji, ali uvijek je lijepo pobijediti i bilo bi dobro za atmosferu i sve što slijedi – rekao je Prosinečki, čiji tim će na istom mjestu u ponedjeljak igrati sa Sjevernom Makedonijom.

- Rezultat će biti najvažniji od septembra kada krene Liga nacija, preko koje može da se ode na veliko takmičenje i bitno je da tada budemo pravi takmičari i sposobni da igramo sa svima. Sada je prioritet da vidimo koliko možemo da sprovedemo naše zamisli i da se dobro spremimo za takmičarske duele. Veliki Žuti je ponovio da je dobra atmosfera temelj uspjeha.

- Nadam se da će atmosfera ostati pozitivna, kad se sve uklopi bićemo dobra reprezentacija koju neće biti lako pobijediti – naglasio je bronzani sa Hrvatskom na Mundijalu 1998.

ČVRSTI BJELORUSI

Crna Gora i Bjelorusija igrale su do sada četiri puta, u pitanju su sve bili prijateljski dueli – naša selekcija ima dvije pobjede, uz dva remija.

- Pričaćemo malo i o Bjelorusiji, koja ima kvalitet i igra čvrsto. Defanzivno su jaki, a opasni u kontranapadima. Znaju što hoće i nijesu nimalo lak rival. Ali fokusirani smo na našu reprezentaciju, najviše me zanima

što mi možemo da pokažemo. Želimo da imamo veći posjed lopte i sprovedemo što smo zamislili – dodao je Prosinečki. Prosinečki je bio genije sa loptom, virtuoz gdje god je igrao – u Crvenoj zvezdi, Real Madridu, Barseloni, Sevilji, Portsmutu, u reprezentaciji SFRJ i Hrvatske...

I Crna Gora u timu ima maestra – kapitena Stevana Jovetića, koji je sjedio uz Prosinečkog na konferenciji za medije.

- Jovetić je dugo u reprezentaciji, velika je stvar za selektora da kapiten ima volju i želju da i dalje igra za reprezentaciju. Jedna je od važnijih, ako

Moramo da dobijemo oba meča ako želimo nešto da napravimo

PODGORICA – Mlada

fudbalska reprezentacija

Crne Gore ima pobjedu i dva poraza nakon tri meča u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo i samo je trijumfi nad Jermenijom i Finskom – u petak i utorak pod Goricom – ostavljaju u trci za odlazak na završnu smotru. – Naravno da možemo da uzmemo svih šest bodova. Da mislimo drugačije, ne bismo ni izlazili na

teren – poručio je Nikola Janjić Ekipa Nikole Rakojevića na startu kvalifikacija savladala je Jermeniju u gostima (1:0), potom izgubila dva meča na strani – od Švajcarske (4:2) i Albanije (2:0).

Duel s Albancima u Podgorici prekinut je zbog velike kiše i biće nastavljen u junu. – Kada se pogledaju dosadašnji mečevi u grupi, mislim da smo mogli da imamo bolji saldo. Tu

naročito mislim na utakmicu protiv Albanije, gdje smo mogli više i poraz od 2:0 ne odražava pravo stanje na terenu. Možda nas je poremetio i crveni karton dobijen u prvom poluvremenu tog meča, ali što je – tu je. Imamo sada mečeve pred svojim navijačima u kojima moramo da damo maksimum. Motivisani smo, spremni i nema izgovora kada je reprezentacija u pitanju – dodao je

Stadion: Mardan. Kapacitet: 7.500.

Sudija: K. Salam. Pomoćnici:

K. Ersoj i F. Irin (Turska).

Početak: 18 sati

Selektor Karlos Alos Ferer Selektor Robert Prosinečki Jovetić

KAPITEN JOVETIĆ: Čast nam je ko nas vodi,

najvažnije je da znamo što želimo na terenu

Robert Prosinečki je sedmi selektor Crne Gore, sa svim njegovim prethodnicima sarađivao je Stevan Jovetić - Prošla su četiri mjeseca od posljednjeg okupljanja, a uvijek je lijepo doći u reprezentaciju. Novi selektor je tu, nema potrebe da ga posebno predstavljamo, čast nam je da radimo s njim. Sviđa mi se što Prosinečki želi da igramo, to je veliki plus. Nadam se da ćemo zajedno imati dobre rezultate i uživati – rekao je kapiten Stevan Jovetić.

- Najbitnije je da znamo što želimo na terenu, to je ključ svega. Trebaće vremena da se uigramo pod vođstvom novog selektora, ali kad postoji baza sve ide mnogo lakše – kazao je Jovetić.

Crna Gora je favorit protiv Bjelorusije.

ne i najvažnija karika u mojim razmišljanjima da jednog dana odemo na veliko takmičenje, što bi bila kruna i njegove i karijere ostalih reprezentativaca – dodao je Prosinečki.

FUDBAL JE ZABAVA

Prije tri dana najavio je ofanzivnu Crnu Goru pod njegovim vođstvom. Iz Turske je poslao istu poruku.

- Želio bih da vidim drugačiju Crnu Goru nego do sada, što ne znači da nije bila dobra jer joj je malo nedostajalo za veliko takmičenje. Probaćemo da popravimo to što je falilo, da budemo ekipa koja voli i

- Poštujem svakog rivala, ali volim da zavisimo od sebe. Ako smo mi pravi, onda nema problema – dodao je napadač Olimpijakosa. ,,Sokoli“ će u ponedjeljak, takođe u Antaliji, igrati sa Sjevernom Makedonijom, dok ih u junu čekaju prijateljski dueli sa Belgijom i Gruzijom.

Sve kao priprema za septembar i start Lige nacija.

- Od navijača tražimo podršku od početka do kraja ciklusa. Kod nas je uglavnom tako da kad su dobri rezultati onda je podrška veća, čim se u dva meča kiksa stadion bude poluprazan. Valjalo bi da bude pun tokom cijele godine. Igramo pet puta godišnje, zaslužujemo da tribine bude ispunjene. Nije naš stadion prevelik – poručio je Stevan Jovetić.

želi da igra jer fudbal je velika zabava i tako ga treba gledati, uz profesionalizam koji mora da postoji, a naši momci su tu izvanredni i daće sve da napravimo dobar rezultat. Naše

Janjić, univerzalac slovačkog drugoligaša Komarna, asistent kod pogotka Vasilija Adžića na gostovanju Švajcarskoj.

Adžić sada neće biti u timu jer je s omladinskom reprezentacijom, ali će Crnoj Gori biti potrebna lucidnost Janjića.

je da ih motivišemo, a ako se svi budemo držali zajedno, kompletna javnost, onda će i nama biti mnogo lakše – poručio je selektor Robert Prosinečki. N. KOSTIĆ

– To je bio trenutak inspiracije. Žao mi je što tada nijesmo rezultatski dobro prošli, nadam se da ćemo to nadoknaditi u naredne dvije utakmice, protiv Jermenije i Finske. Ako želimo da nešto uradimo, moramo da dobijemo ova dva meča. Vjerujem da ćemo uspjeti u tome – rekao je Janjić. Mladi ,,sokoli“ juče su trenirali na stadionu pod Goricom, gdje će i igrati utakmice.

– Prednost je što igramo na najboljem stadionu u Crnoj Gori, biće mnogo lakše nego da igramo na nekom drugom terenu – poručio je Janjić, nekadašnji fudbaler Sutjeske, Osijeka i slovenačkog Brava. Ne. K.

Robert Prosinečki na treningu u Antaliji

Mladi fudbalski reprezentativac Nikola Janjić pred duele sa Jermenijom i Finskom

Janjić (prvi slijeva) na jučerašnjem treningu pod Goricom

D. MIJATOVIĆ

Odigrane četiri utakmice 24. kola Druge lige

Vodeći tandem nastavlja trku

PODGORICA –U Drugoj fudbalskoj ligi nastavlja se uzbudljiva trka za prvo mjesto – vodeći tandem, Bokelj i Otrant, ostvario je pobjede u 24. kolu, pa je razlika ostala identična.

Fudbaleri Otranta nastavljaju da „jure“ ekipu Bokelja. Ulcinjani su rutinski slavili na Zlatici protiv Koma, 3:0. Gosti su sve riješili u pola sata – otpor domaćina prvi put su slomili u 25. minutu. Hiroki Harada je centrirao, a na pravom mjestu bio je Halil Muharemović. Samo četiri minuta kasnije bilo je 2:0.

Poslije nekoliko „odbitaka“ u kaznenom prostoru Koma lopta je došla do Ajumua Nišimure koji trese mrežu i duplira prednost gostiju. Nadu Zlatičana da mogu da izbjegnu poraz ugašena je u 79. minutu. Sjajnim solo prodorom ofanzivac Otranta, Halil Muharemović postavio je konačan rezultat – 3:0.

Prethodno je Bokelj savladao Berane sa 3:1. Sam početak nije bio dobar za Kotorane. Gosti su poveli golom Nikole Đukića već u 7. minutu. Nakon primljenog gola, krenula je opsada gostujućeg gola. Šanse su se ređale, a ona za izjednačujući gol došla je dva minuta prije isteka prvog poluvremena. Po lijevoj strani prošao je Dejan Pepić. Drugo poluvrijeme otvorio je penal koji su skrivili gostujući igrači, a sa bijele tačke siguran realizator bio je ponovo

Pepić. Sve dileme otklonio je Marko Bojović Igalo i Grbalj na stadionu ,,Solila“ podijelili su bodove – 0:0. Remi je viđen i Podgorici u meču Lovćena i Internacionala, ali sa rezultatom 1:1. Internacional je poveo golom Rija Omorija u 29. minutu dok su Cetinjani izjednačenje pronašli u 71. minutu preko Balše Radovića Dva različita poluvremena, u prvom bolji je bio Internacional – u 8. minutu u prilici je bio Balša Bulatović, ali njegov udarac je zaustavio Vuko Vujović. Međutim, golman Cetinjana nije uspio u 28. minutu ništa – Rija Omorija je rezantnim udarcem sa ivice šesnaesterca precizno pogodio. U 43. minutu je moglo da bude 2:0, ali je udarac Lazara Rakočevića zaustavio Vujović. U drugom poluvremenu Cetinjani su stigli do gola – šutirao je Vicković, loše je reagovao golman Vujisić, a „odbitak“ dočekao Radović i pogodio za 1:1. R. P.

San o EP teško

Čelzi i Totenhem u klinču za Tonija

PODGORICA – Londonski klubovi Čelzi i Totenhem pokazali su najkonkretnije interesovanje za dovođenje

Ajvena Tonija (28), napadača Brentforda i engleskog reprezentativca. Toni je prethodno povezivan

sa vicešampionom Premijer lige Arsenalom – ali je, po pisanju londonskog lista San, sada bliži potpisu za ,,plavce“ ili ,,pijetlove“. ,,Pčelice“ su sada u borbi za opstanak u PL, sa pet bodova iznad zone ispadanja – a Toni je potpuno posvećen klubu u kom se afirmisao. Međutim, javno je istakao da na ljeto ima ambiciju da potpiše za neki veiki klub. Arsenal se okrenuo drugim metama i želi pojačanje iz inostranstva. Nakon što je odradio osmomjesečnu suspenziju zbog ilegalnog klađenja, Toni je od januara na devet mečeva u eliti na Ostrvu postigao četiri gola i značajno unaprijedio timsku igru. Prošle sezone postigao je 20 golova u Premijer ligi i stekao status reprezentativca. Sada se nada da će biti dio nacionalnog tima na kontinentalnom šampionatu. Očekuje se da Brentford od njegove prodaje zaradi oko 70 miliona eura, kao obeštećenje za transfer. R. A.

Momenat sa utakmice Crna Gora - Austrija

Detalj sa utakmice Bokelj - Kom

Napadač Brentforda ide u veliki klub na ljeto

teško ostvariv

Norveška 2

Crna Gora 1

ŠIEN – Stadion: Od. Sudija: Mikel Reder (Danska).

Strijelci: Tomašević (ag) u 9, Bang-Kitilsen u 14. (Norveška), Adžić u 81. minutu (Crna Gora). Žuti kartoni: Haram (Norveška), Medojević, Mrvaljević (Crna Gora).

NORVEŠKA: Beršhajm, Glena (od 83. Šelsen), Holten (od 80. Resten), Haram, Andresen, Hjerte Dal, Egeli (od 70. Nihajm), Granas (od 80. Heland), Nipan, Bang-Kitilsen (od 70.

Hestetun Kilen), Norhajm

CRNA GORA: Kriještarac, Roganović, Lečić, Tomašević, Maraš, Miranović (od 81. Vukanić), Bulatović, Adžić, Perović, Krivokapić (od 57. Medojević), Golubović (od 46. Mrvaljević)

Snovi crnogorskih omladinaca o plasmanu na Evropsko prvenstvo postali su teško ostvarivi

Igraće i u 40. godini

već nakon prvog meča na turniru elitne runde kvalifikacija. Naši fudbaleri izgubili su od domaćina Norveške (2:1), a kako na završnu smotru ide samo prvoplasirani jasno je da će se izabranici Gorana Perišića domoći vize samo ukoliko slave nad Izraelom i Bosnom i Hercegovinom, a jedna od te dvije selekcije pobijedi Norvešku, koja je prvi favorit. Na stadionu u Šienu sve je praktično riješeno u prvih 14 minuta. Štoper Budućnosti Bodin Tomašević je u devetom zakucao loptu u sopstvenu mrežu, da bi pet minuta kasnije Borg Bang-Kitilsen rutinski postigao gol nakon odbrane Benjamina Kriještarca

Selektor Goran Perišić pokušao je u nastavku izmjenama da izbori makar izjednačenje, naša selekcija imala je nekoliko šansi, ali je uspjela samo da ublaži poraz – strijelac je u 81. minutu bio Vasilije Adžić iz slobodnog udarca.

Tijago Silva spreman za povratak u domovinu

PODGORICA – Slavni brazilski štoper Tijago Silva (39) izvjesno će napustiti Čelzi i Premijer ligu na kraju sezone, ali ne planira kraj igračke karijere.

Po pisanju londonskog lista Standard, jedan od najboljih defanzivaca modernog fudbala najbliži je potpisu za Fluminense u domovini. Sa druge strane, londonski ,,plavci“ aktivno rade na tržištu, kako bi što prije obezbijedili dovođenje vrhun-

– Važnost meča kao da nam je okovala noge, pa smo bojažljivo ušli u utakmicu. I pored toga što smo prvi zaprijetili iz prekida, već u prvih 15 minuta smo bukvalno sami sebi dali dva gola i zakomplikovali situaciju. Raduje me dobra reakcija momaka, naročito u drugom dijelu prvog poluvremena, kao i tokom čitavog drugog poluvremena, kada se igralo isključivo na polovini domaćina. Stvorili smo nekoliko odličnih šansi, koje nijesmo uspjeli da realizujemo. Osim tog slabog starta, momcima nemam što da zamjerim, dali su sve sto su mogli u ovom trenutku, ali, nažalost, to danas nije bilo dovoljno za pozitivan rezultat, iako sam mišljenja da smo po prikazanom zaslužili mnogo više – kazao je selektor Goran Perišić.

Crnu Goru do kraja kvalifikacionog turnira očekuju dueli s Izraelom (subota u 19 sati) i Bosnom i Hercegovinom (utorak u 19). N. KOSTIĆ

skog mladog štopera i adekvatne zamjene. Fudbaler iz Rio de Žaneira želi da igra u rodnom gradu, a za Fluminenze je već nastupao od 2006. do 2009. godine. U klubu je sazrijevao i u mlađim kategorijama, još od 1998. do 2000. godine. Ove sezone Silva je standardan u Čelziju, na 23 nastupa u Premijer ligi postigao je dva gola. U Premijer ligi je od 2020. godine. Za nacionalni tim Brazila na 113 nastupa sedam puta bio je strijelac. R. A.

,,Plavi“ putuju u Istanbul na prijateljski meč

Budućnost igra sa Bešiktašem

PODGORICA - Fudbaleri Budućnosti odigraće u subotu prijateljski meč sa Bešiktašem u Istanbulu. ,,Plavi“ će u grad na dva kontinenta otputovati sjutra, odraditi trening u kampu ,,crno-bijelih“, gdje će se dan kasnije igrati i kontrolni meč sa početkom u 14 sati po našem vremenu (16 po lokalnom).

Iz Budućnosti su podsjetili da su u septembru boravili u Beogradu i igrali utakmice sa OFK Beograd i Partizanom.

- Budućnost je tokom priprema

Novi gazda Junajteda i najbogatiji Britanac ser Džim Retklif objasnio buduću transfer strategiju

Nije baš pametno da se dovodi Mbape

PODGORICA – Ser Džim Retklif, novi vlasnik Mančester junajteda, javno je poručio da ,,nije baš pametno da se kupuje Kilijan Mbape“.

Najbogatiji Britanac, gazda petrohemijskog giganta INEOS, već ima jasnu strategiju za transfere u narednim godinama u gigantu Premijer lige. Mbape, po mnogima najbolji fudbaler današnjice, na ljeto će izvjesno pojačati Real Madrid u Primeri.

- Nije to baš pametno da se kupuje Mbape. Svako može to da shvati. Radije ću da posta-

vim cilj da angažujem nekog novog Mbapea, da stasava u našem klubu, nego što ću da trošim bogatstvo sa ciljem da

kupim uspjeh... Naravno, ovakva strategija je mnogo teža, ali i ispravnija. Sa pravim ljudima na pravim pozicijama

Slavni golman Real Madrida de nitivno završio sezonu

Nova teška povreda Kurtoe

PODGORICA – Tibo Kurtoa (31) mora na novu operaciju koljena, nakon teške povrede na treningu Real Madrida, potvrđeno je španskim medijima. Slavni belgijski golman, po mnogima i najbolji na svijetu, nadao se da će se uskoro vratiti na teren nakon višemjesečne pauze. Ipak, sezona je za njega završena – pokidao je meniskus desnog koljena.

Iz ,,kraljevskog kluba“, lidera Primere, nijesu željeli da komentarišu potencijalnu dužinu oporavka Kurtoe. Kada je pokidan meniskus u pitanju, obično se radi o tri do četiri mjeseca pauze,

u klubu možete to da učinite. Na primjer, Belingem je plaćen 100 miliona eura, fantastičan je igrač, ali nije to dio našeg fokusa i strategije – rekao je Retklif.

Englez, veliki navijač mančesterskog kluba, ipak je najavio velika ulaganja u klub i tim od ovog ljeta i za naredne godine. Takođe, istakao je i da Junajtedu po njemu trenutno najviše fali profil igrača poput legendarnog Pola Skolsa, veziste koji bi bio idealan organizator igre i osigurao dominaciju na sredini terena protiv velike većine rivala u PL. R. A.

tako da nastup na kontinenalnom šampionatu za Belgiju nije opcija. Kurtoa je prethodno pokidao ukršteni ligament lijevog koljena u avgustu prošle godine. U Realu je od ljeta 2018. i sa klubom je osvojio osam trofeja. Prethodno je sa londonskim Čelzijem osvojio dvije šampionske titule. R. A.

u Antaliji ostvarila prijateljski kontakt sa jednim od najvećih turskih klubova, već tada se razgovaralo o mogućnosti igranja sparing meča u martu, sve kockice su se sklopile prije nekoliko dana, a Bešiktaš je sa zadovoljstvom pristao kako na utakmicu, tako i da našem klubu ustupi svoj Kamp za sve moguće potrebe. „Plavo-bijeli“ će protiv „crno-bijelih“ tražiti pravu formu za nastavak nacionalnih takmičenja u kojima se bore za pehar na oba fronta, ali i polako se prilagođavati na oz-

Barsa želi da se riješi skupog ugovora poljske zvijezde

biljan takmičarski ritam koji ih čeka u Evropi tokom ljeta – saopšteno je iz Budućnosti. Velikan iz Istanbula, na čijoj klupi sjedi šampion Evrope sa Portugalom iz 2016. i doskorašnji selektor Poljske Fernando Santoš , član je ,,velike trojke“ turskog fudbala i osvojio je 16 titula i 10 nacionalnih kupova.

Trenutno je četvrti na tabeli Superlige, daleko iza vječitih rivala Galatasaraja i Fenerbahčea, te Trabzonspora za kojim zaostaje tri boda. R. P.

Atletiko opcija za

Levandovskog

PODGORICA – Robert Levandovski (35) ima na stolu ponudu Atletiko Madrida, kluba našeg Stefana Savića, za transfer iz Barselone na ljeto.

To je ekskluzivna informacija španskog novinara Rubena Urije, koju su potom potvrdili drugi španski mediji. Ukoliko se desi nakon sezone, bio bi to najveći transfer između velikih rivala u Primeri ove godine. Slavni veteran Levandovski, jedan od najboljih napadača današnjice, igrao je dobro u kontinuitetu u Barsi i prošle

godine osvojio šampionsku titulu. Ipak, gigant Primere sada želi da ga proda, kako bi se riješio njegovog skupog ugovora i rasteretio budžet. Njegova godišnja plata je oko 27 miliona eura, a Poljak ima ugovor do ljeta 2026. godine. Ove sezone Levandovski postigao je 20 golova u svim takmičenjima, od čega 13 u Primeri, na 27 nastupa. Iako u zrelim igračkim godinama, još ne želi da razmatra ponude saudijskih klubova – smatra da i dalje može igrati na vrhunskom nivou u najjačim ligama kontinenta. R. A.

Budućnost u dva meča bolja od Jedinstva u polufinalu plej-ofa za odbojkaše

Podgoričani lako do finala

Jedinstvo 0

Budućnost volej 3

BIJELO POLJE – Dvorana: „Nikoljac“. Gledalaca: 170. Sudije: Branko Batizić i Slobodan Kovačević (obojica iz Podgorice). Rezultat po setovima: 20:25, 19:25, 14:25.

JEDINSTVO: Cimbaljević 14, Šunjarević, Đurović 2, Bošković (libero 2), Ženg, Rovčanin 8, Konatar, Femić, Šebek, Petrović 3, Stojanović 5, Ćatović, Popović (libero 1), Bugarin.

BUDUĆNOST VOLEJ: Dubak 2, Stanojević (libero 1), Silajdžić 6, Radović 7, Radević 9, A. Radić, Božović, Pe-

tričević, Delić 21, Jelić 8, Lojić, F. Radić. Lakše nego što se očekivalo prije početka ove polufinalne serije, odbojkaši Budućnost voleja plasirali su se u finale plej-ofa, sa dvije maksimalne pobjede protiv Jedinstva. Nakon 3:0 u „Morači“, tim Dejana Radića je još ubjedljivije po setovima slavio i u „Nikoljcu“ i zasluženo ovjerio mjesto u finalu. Jedinstvo je u drugom meču nastupilo oslabljeno, bez prvog korektora Milana Zečevića, koji je povrijedio leđa na subotnjem treningu, a ostatak mlade ekipe nije uspio da parira razigranim Podgoričanima. Bjelopoljcima ostaje da se bolje pripreme za finale Kupa, koje

29. marta u istoj dvorani igraju protiv Budve. Jedinstvo je najveći otpor pružilo u prvom setu, u kojem je povelo na startu (2:0, 3:1), vodila je i 9:8, ali od realizovane kontre Miodraga Jelića za 12:11 Budućnost više nije ispuštala vođstvo. Najbolji pojedinac meča, Jovan Delić (10 poena u prvom setu) je gostoma donio prvi put vođstvo od tri poena (20:17), a set je definitivno prelomio Jelić za 22:18, nakon čega su Podgoričani rutinski priveli set kraju. U drugom setu je neizvjesnost trajala do 5:5, nakon čega je Budućnost sa tri poena u nizu uhvatila zalet, na 12:7 za goste je trener domaćih Darko Pre-

Žrijeb kvalifikacija za Evropsko prvenstvo u rukometu 2026.

„Lavovi“ danas dobijaju rivale

PODGORICA - Crnogorski rukometaši danas će dobiti rivale u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2026. godine. Žrijeb će se održati u 16.30 sati u Kopenhagenu.

,,Lavovi“ su u drugom šeširu, zajedno sa Srbijom, Austrijom, Poljskom, Češkom, Sjevernom Makedonijom, Farskim Ostrvima i Grčkom.

Evropsko prvenstvo 2026. godine biće održano u Danskoj, Švedskoj i Norveškoj, a pored tri domaćina plasman na kontinentalnu smotru osigurala je i Francuska kao aktuelni šampion.

Za preostalih 20 mjesta na završnoj smotri boriće se 32 reprezentacije koje će biti podijeljene u osam kvalifikacionih grupa. Plasman na EHF Euro 2026 iz-

boriće po dvije selekcije iz svih grupa, kao i četiri trećeplasirane reprezentacije.

Prvi šešir: Njemačka, Španija, Mađarska, Hrvatska, Island, Slovenija, Portugal, Holandija.

Drugi šešir: Crna Gora, Srbija, Austrija, Poljska, Češka, Sjeverna Makedonija, Farska Ostrva, Grčka.

Treći šešir: Bosna i Hercegovina, Slovačka, Belgija, Švajcarska, Rumunija, Litvanija, Ukrajina i Italija.

Četvrti šešir: Finska, Izrael, Estonija, Gruzija, Turska, Luksemburg, Kosovo, Letonija. Kvalifikacije će se igrati od novembra 2024. do maja 2025. godine. Ne. K.

Bivša fudbalska zvijezda govorila o problemima sa težinom

biračević već uzeo drugi tajmaut. Jelić je novim asom donio Budućnosti prednost od 15:9, a nakon „peca“ Milana Rovčanina „plavi“ su poveli sa nedostižnih 18:11. Istina, Jedinstvo je u finišu priprijetilo na 19:22, ali su Podgoričani sa tri poena u nizu završili i ovaj period igre. Od početka trećeg seta je bilo

jasno da Jedinstvo više nema šta da traži u ovom meču, Budućnost je nakon asa Danila Dubaka povela 9:3 i do kraja samo uvećavala prednost za maksimalnih 3:0... Jovan Delić je predvodio podgorički tim sa 21 poenom, Stefan Radević je dodao devet, a Miodrag Jelić osam.

Borba za šampiona Hrvatske se zahuktava

Njemac sudi najveći derbi

Hajduk – Dinamo

PODGORICA – Najveći hrvatski derbi između Hajduka i Dinama 30. marta na ,,Poljudu“ sudiće 39-godišnji Danijel Zibert, jedan od najboljih njemačkih sudija. Riječ je o jednom od svega 33 sudije UEFA elitne kategorije koji redovno sudi u Bundesligi. Ima dosta iskustva sa ,,vatrenim“ derbijima Balkana jer je već dijelio pravdu u duelu Panatinaikosa i PAOK-a u Grčkoj gdje je podijelio čak devet žutih kartona. Nedavno je u Bundesligi sudio utakmicu između lidera Bajera i Volfsburga (2:0) u kojem je

gostima pokazao crveni karton, a početkom mjeseca je bio glavni arbitar meča Lige Evrope između Sportinga i Atalante. Do danas je sudio na 165 utakmica Bundeslige i 13 utakmica Lige šampiona, a dijelio je pravdu i na Euro 2020. i Mundijalu 2022. gdje je odsudio pet utakmica. Fudbalski savez Hrvatske je početkom marta nakon VAR afere odlučio da do kraja najneizvjesnije sezone derbije sude strani arbitri. Na tabeli poslije 27 odigranih kola, prvo mjesto zauzima Rijeka sa 59 bodova a zatim slijede Hajduk 55 i Dinamo - sa utakmicom i bodom manje. R.A.

Azar: Ne želim da izgledam kao Pepa Prase

PODGORICA – Eden Azar (33), penzionisani fudbalski superstar, govorio je o očiglednim problemima sa težinom koje ima posljednjih godina. Nekada jedan od najboljih ofanzivaca svijeta je zvanično završio igračku karijeru u oktobru prošle godine, nakon niza godina tokom kojih se borio sa posljedicama povreda. Poručio je da mu fudbal nedostaje, iako

ne može da zaboravi teške dane borbe sa povredama. – Igra mi nedostaje, atmosfera svlačionice... Sa druge strane, sada radim sve što želim. Pomalo i igram rekreativno fudbal, uživam.

Kao Belgijanac, naravno da volim pivo, pio sam jedno ili dva nakon mečeva... Dobro je što me čeka meč u kampanji Unicefa u junu. Moram da se pripremim, ne želim da izgledam kao Pepa

prase – našalio se Azar. Kazao je i da nema problem da prizna da je imao i više od 80 kilograma, ali da je, sa druge strane, na dugoročnom odmoru – tokom koga redovno igra tenis i džogira.

Izuzetni tehničar osvojio je po dvije titule u Premijer ligi i Primeri, a karijeru završio u Real Madridu. R. A.

U domaćem timu se istakao Lazar Cimbaljević sa 14 poena, Milan Rovčanin je zabilježio osam. Drugi finalista biće najverovatnije poznat večeras, kada u Baru od 21 čas igraju Mornar i šampion Budva koja je slavila 3:0 u prvom meču i apsolutni je favorit u „Topolici“. S. JONČIĆ

Engleski selektor potencijalni nasljednik Ten Haga Fudbaleri

Junajteda žele za menadžera Sautgejta

PODGORICA – Garet Sautgejt navodno je želja prvotimaca Mančester junajteda za poziciju menadžera u gigantu Premijer lige od ljeta. Mjesecima se spekuliše da će Holanđanin Erik Ten Hag napustiti klub na kraju sezone. Međutim, uprava mu je prethodnih dana pružila javnu podršku. Mančesterski klub je trenutno šesti u Premijer ligi, nije u idealnoj poziciji u borbi za plasman u evropsku elitu naredne sezone. Sa druge strane, Sautgejt je najavio potencijalni odlazak sa klupe reprezentacije Engleske na ljeto, nakon kontinentalnog prvenstva. Stekao je reputaciju kao trener koji njeguje napadački fudbal i afirmiše mlade igrače. Igrači Junajteda vjeruju da je to u skladu sa svim vrijednostima po kojima je klub prepoznatljiv. Od Ten Haga se, sa druge strane, očekuje da značajno unaprijedi rezultate do završnice sezone, kao i da osvoji trofej u FA kupu, u kom je klub stigao do polufinala. R. A.

M. BABOVIĆ

Košarkaši Budućnost Volija večeras (18 h) gostuju FMP-u u premijernom meču 24. kola ABA lige

PODGORICA – Da bi im 31. marta eventualna pobjeda protiv Partizana u „Morači“, u pretposljednjem kolu ligaškog dijela, definitivno donijela drugo mjesto za plej-of, košarkaši Budućnost Volija moraju da ispune još jedan preduslov – da večeras u Železniku savladaju FMP (početak meča je zakazan u 18 sati), drugi put u sezoni.

Tim Andreja Žakelja je u nizu od 10 pobjeda, što nijednom drugom timu nije pošlo za rukom ove sezone u regionalnoj ligi, i „plavi“ žele da niz nastave protiv tima koji ove godine neće igrati u plej-ofu, jer je trenutno na 12. mjestu i matematički još nije osigurao opstanak, pa će i „panteri“ imati veliki motiv da u duelu sa crnogorskim šampionom dođu do pobjede za opstanak. Ni poraz u Železniku ne bi izbacio Podgoričane iz trke za drugo mjesto, koje donosi prednost domaćeg terena u eventualnom polufinalu plej-ofa, ali je jasno da bi „plavi“ pobjedom protiv FMP-a u boljem raspoloženju dočekali derbi sa Partizanom… – Još jedna teška utakmica, ali moramo da potvrdimo tri pobjede koje smo ostvarili poslije pauze, sa još boljom igrom nego u prethodnim utakmicama. Očekujem maksimalne fokus i energiju. Sigurno je da i FMP traži pobjede, a rekao bih i da igraju bolje i agresivnije nakon promjena koje su napravili. Ali, mi se više bavimo sobom, moramo da popravimo određene stvari, a očekujem da će iz utakmice u utakmicu to sve biti bolje – rekao je Andrej Žakelj.

Žele da naprave lijepu uvertiru za Partizan

Da je pobjeda jedino što zanima Budućnost, ističe i američki plejmejker Mekinli Rajt – Još jedna utakmica koju moramo da dobijemo. Igramo protiv ekipe koja se bori za svoju poziciju, kao što se mi borimo za drugo mjesto. Jednostavno, moramo izaći na teren i

Španski vozač se vraća u tim Ferarija

Sajnc spreman za Australiju

PODGORICA - Vozač Ferarija Karlos Sajnc najverovatnije će učestvovati u predstojećoj trci Formule 1 za Veliku nagradu Australije. Kako prenosi ,,Skaj“”, očekuje se da će Sajnc voziti u Melburnu, nakon što se oporavio od operacije slijepog crijeva. Predstavnici ekipe rekli su za ,,Skaj” da je plan da Sajnc vozi u Australiji. Španski vozač učestvovao je na prva dva treninga uoči trke u Saudijskoj Arabiji prije nego što je podvrgnut operaciji 8. marta. Sajnca je u Ferariju zamijenio britanski tinejdžer Oliver Berman, koji

je zauzeo sedmo mjesto u trci u Džedi. Berman će nastaviti sezonu u Formuli 2 u Melburnu. Španac je u prvoj trci u sezoni u Bahreinu zauzeo treće mesto. On će na kraju sezone napustiti Ferari, pošto je italijanska ekipa za 2025. godinu angažovala sedmostrukog svjetskog šampiona Luisa Hamiltona, koji na kraju sezone napušta Mercedes. Španski vozač još nije našao novi angažman. Sezona u Formuli 1 nastavlja se za vikend u Melburnu, a trka za Veliku nagradu Australije vozi se u neđelju od 5 časova po srednjoevropskom vremenu. R. A.

Mekinli Rajt na prvom meču sa FMP-om u „Morači“

doći do pobjede – kazao je Rajt. FMP je bio nezgodan rival Budućnosti u prvom dijelu sezone, u „Morači“ je domaćin slavio sa, na kraju, tijesnih 82:76, iako su Podgoričani vodili tokom najvećeg dijela meča (31 minut, gosti pet).

– Mislim da smo ih malo potci-

jenili prethodnog puta. Izašli smo na teren, misleći da ćemo lako doći do pobjede. Nijesmo razmišljali na pravi način, ali mislim da smo sada spremniji i da ćemo doći do pobjede –dodao je Rajt koji je protiv FMP-a u „Morači“ upisao 11 poena i tri asistencije.

NIKITOVIĆ: Budućnost u najboljoj formi u ABA ligi

Saša Nikitović, trener FMP-a, kazao je da je ,,Budućnost trenutno ekipa sa najboljom formom u ABA ligi”.

- I ima 10 pobjeda u nizu. Uz to, ono što pokazuju na terenu djeluje jako dobro. Sigurno poslije Crvene zvezde i Partizana je najkvalitetnija ekipa i sa najvećim budžetom, bez dileme gajim veliki respekt prema toj ekipi. Mi smo se konsolidovali poslije nedjelje sa nešto više pehova. Nadam se dobroj utakmici i željenoj pobjedi na domaćem terenu u Železniku – rekao je Nikitović.

Parovi 24. kola

DANAS

18 - FMP – Budućnost Voli SJUTRA

19 - Borac – Zadar

21 - Split – Cibona

SUBOTA

17 - Cedevita Olimpija – Mornar

19 - Igokea – Krka NEĐELJA

17 - SC Derbi – Partizan

PONEĐELJAK

20 - Crvena zvezda – Mega

Nakon serije od 10 pobjeda u ABA ligi i Rajt žali što Budućnost nije ranije došla do željene forme, kako bi i na evropskoj sceni ostvarila ciljeve.

– Kasno smo ušli u ritam, očigledno je trebalo da to bude ranije tokom sezone, ali u posljednjih 10 utakmica ABA lige

NBA: Jokić nadigrao Edvardsa, Dalas bolji od San Antonija

8

pobjeda je ostvarila

Budućnost u 14 mečeva protiv FMP-a u gostima, a ukupan skor u ABA ligi je 19-9 u korist „plavih“

igramo dosta dobro. Nažalost, to nas je koštalo boljeg rezultata u Evrokupu, nijesmo ušli u plej-of gdje smo, takođe, mogli da napravimo niz, ali smo jako uzbuđeni zbog ABA lige i plej-ofa gdje imamo svoje šanse – zaključio je košarkaš iz Mineapolisa. S. JONČIĆ

Denver ukrotio ,,vukove“

PODGORICA – Nikola Jokić je, nakon loše partije u porazu od Dalasa, ponovo zaigrao na MVP nivou i donio važnu pobjedu Denver Nagitsima na gostovanju Minesota Timbervulvsima 115:112.

Somborac je nadigrao rivala za titulu najboljeg igrača NBA sezone, mladog beka ,,vukova“ Edvardsa – a meč riješio trojkom 105 sekundi prije kraja.

Centar Denvera na kraju meča imao je 35 poena, 16 skokova i dvije asistencije za 38 minuta na parketu, uz odličan šut 22-14 iz igre.

Krilo Porter dodao je 26, bek Marej 18 poena uz 11 asistencija – dok je sa druge strane Edvards stao na 30 poena uz po osam asistencija i skokova. Takođe, promašio je i šut, trojku za egal, u samoj završnici. Za Minesotu je bilo skupo to što nijesu mogli da nastupe glavni visoki igrači, Tauns i Gober Denver je seriju gostovanja završio učinkom 3:1, sada je sa skorom 48:21 drugi u Zapadnoj konferenciji iza Oklahoma Sitija (47:20), a ispred Minesote (47:22).

Luka Dončić je katastrofalno šutirao (27-6 iz igre), ali je Dalas ipak uspio da pobijedi San Antonio u teksaškom derbiju, 113:107 u gostima. Na kraju je slovenački super-

star i prvi strijelac NBA lige meč završio sa 18 poena, ali i 16 asistencija i deset skokova – preuzevši ulogu klasičnog plejmejkera. Slavni bek Irving bio je najbolji u pobjedi sa 28 poena, sedam skokova i tri asi-

stencije. Džons je ubacio 22, a Vasel 19 poena za San Antonio, dok je vanserijski francuski talenat Vembanjama zaustavljen na svega 12 poena uz 11 skokova. Sa skorom 40-29 i četiri pobjede u posljednjih pet mečeva Dalas je sada sedmi na Zapadu i preskočio je Finiks na tabeli. Bez prve zvijezde, dugoročno povrijeđenog Turčina Šenguna, Hjuston je napadački briljirao u gostima Vašingtonu i pobijedio 137:114. ,,Rakete“ su računale na raspucanog Grina, koji je pored čak 42 poena imao deset skokova i tri asistencije. Tompson je dodao 25, a Smit 18 poena uz 14 skokova u pobjedi ekipe koja je u nizu pet trijumfa, 11. na Zapadu sa skorom 33:35. Šarlot je ponovo računao na raspucanog beka Micića (20 poena, 10-8 iz igre), ali nije mogao da izbjegne poraz od odličnog Orlanda 112:92 u gostima. Entoni je upisao 21 poen i bio najbolji u izuzetnoj timskoj partiji ,,magičnih“, koji su zasluženo peti na Istoku sa učinkom 41:28. S. S.

Najstariji učesnik Vladimir Lukšić najbolji u cugeru

Kosa sijedi, ali klasa ne blijedi

– Nećeš mi valjda reći da je prvi bio čika Vlado?! – oduševljeno, ali i zapanjeno je reagovao

U Pljevljima 24. marta

intermajstor Aleksandar Tomić kada ni poslije petog pokušaja nije uspio da pogodi ime pobjednika

cuger turnira održanog u Ulcinju minule subote. Ne zato što višestruki prvak Bara Vladimir Lukšić

nema šahovsku snagu za tako nešto, naprotiv, u pitanju je sasvim nešto drugo i fascinantno. Naš čika Vlado ovih dana je proslavio 86. rođendan!

U konkurenciji 14 igrača, po sedmorica članova barske Rumije i ulcinjskog Otranta, ovaj vječiti mladić je turnirom dominirao od početka do kraja. Njegova energija, koncentracija i volja zadivljuju, njegov životni entuzijazam inspiriše sve nas koji imamo čast i privilegiju družiti se sa njim. Veliki gospodin za tablom i van nje i dalje osvaja svojom skromnošću i erudicijom.

Ovo lijepo šahovsko druženje je održano u prostorijama ŠK Otrant. Ulcinjani su se pokazali kao dobri domaćini, a prednjačio je Biša Gani koji je i najzaslužniji što je sve proteklo u fer i prijateljskom nadmetanju. Veče koju ćemo pamtiti je završeno dugim, emotivnim aplauzom posvećenim pobjedniku turnira. Danilo Nenezić

Treći Memorijal „Vlastimir Vlasto Bujišić“

Završen Američki kup u šampionskoj grupi Radovali

se

Aronjan i Kruš

U finalu šampionske grupe Američkog kupa, Levon Aronjan je ubjedljivo sa 2,5:0,5 slavio protiv

Reja Robsona, pri čemu je prve dvije partije riješio u svoju korist dok je treća završena remijem.

Porodica Bujišić i ŠK Rudar u Pljevljima, organizuju treći Memorijal „Vlastimir Vlasto Bujišić“ posvećen jednom od najboljih igrača ovog grada svih vremena. Turnir će se održati u hotelu „Franca“ 24. marta sa početkom u 10.30 sati. Predviđeno je da se odigra devet kola po švajcarskom sistemu sa tempom igre od 10 minuta po protivniku i pet sekundi bonifikacije za svaki odigrani potez. Za regularnost takmičenja postaraće se međunarodni šahovski sudija Zoran Peruničić

Aronjan 1

Robson 0

Obezbijeđen je nagradni fond u iznosu od 2.250 eura i raspoređen je na 12 redovnih i pet specijalnih priznanja koja su namijenjena najbolje plasiranom pioniru, omladincu, veteranu i dami, te najuspješnijem predstavniku grada domaćina. Za prvih 80 prijavljenih takmičara obezbijeđeni su rekviziti za igru. Prijave za turnir mogu se obaviti do 23. marta do 12 h, na imejl-adresu: bakracsavo@gmail.com ili na broj tel. 069/424-232. Za sve učesnike, nakon svečanog proglašenja pobjednika obezbijeđen je prigodan koktel.

Rumunka zaigrala nakon godinu i po zbog suspenzije

Poraz i dobra

igra Halep na povratku tenisu

PODGORICA – Simona Halep izgubila je od Paule Badose 1:6, 6:4, 6:3 na WTA turniru u Majamiju, u prvom meču za nju nakon godinu i po suspenzije. Nekada prva teniserka svijeta oslobođena je svih optužbi da se dopingovala – i sveukupno ostavila je dobar utisak na povratku. Dvostruka grend slem šampionka je protiv odlične Špankinje pokazala da nije potrebno mnogo da se vrati u formu.

Rumunka je propustila priliku da izbori meč sa drugom teniserkom svijeta Sabaljenkom, ali je najavila da će biti opasna rivalka za favorite već tokom proljećnog dijela sezone i na turnirima na šljaci. Halep nije igrala još od US opena 2022. godine. Tokom karijere je osvajala Vimbldon i Rolan Garos, a na WTA turnir u Majamiju stigla je zahvaljujući specijalnoj pozivnici, nekoliko sedmica nakon ukidanja suspenzije. R. A.

Šampionat planete u Še ldu počinje narednog mjeseca

Kod dama Irina Kruš je sa istovjetnim rezultatom porazila Alisu Le Prvoplasiranom je pripa-

lo 15 hiljada eura, dok je osvajaču srebrne medalje konto bio manji - prihodovao je osam hiljada.

O’Saliven najavio napad na osmu svjetsku titulu

PODGORICA – Roni O’Saliven, prva zvijezda i ikona snukera, javno je poručio da cilja osvajanje titule prvaka svijeta narednog mjeseca.

Legendarni Englez dijeli rekord sa Stivenom Hendrijem sa sedam svjetskih titula, a eventualnim trijumfom „zacementirao“ bi status najboljeg snukeraša u istoriji. O planovima je govorio nakon nakon pobjede nad Majklom Vajtom 5:3 u šesnaestini finala Svjetskog opena u kineskom Jušanu. Svjetsko prvenstvo u snukeru tradicionalno će se održati u britanskom Šefildu. - Želim da probam da osvojim titulu u ,,Krusibl teatru“. Kreće za 17 dana, biće mnogo težak turnir... Mnogo toga može da se desi, mnogo je i fantastičnih igrača, potrebno je i malo sreće da pronađete prave udarce u pravom trenutku. Znam da sam sada u mentalnom stanju da želim da stignem tamo i pružim najbolje od sebe – rekao je O’Saliven. U aktuelnoj sezoni već je osvojio pet titula. Prvu planetarnu titulu zaslužio je 2001, a sedmu prije dvije godine. Snukeraš je sa najviše trofeja na najvećim takmičenjima. R. A.

Nikad Crna Gora nije bila kompaktnija protiv Crne Gore

Piše: Vladimir KEKOVIĆ

„Antibirokratska revolucija“ sa svojim jednonacionalnim mitinzima bila je psihološki uvod u besmisleni rat koji je prouzrokovao kolektivno ludilo i veliku tragediju. Tragično vezivanje crnogorskog naroda za velikosrpski projekat pokazaće se kao znak neznanja, primitivizma i bezumlja, pa će vaninstitucionalno, na ulici pasti legalno izabrana crnogorska komunistička garnitura i uporedo njene državne institucije i tim činom će Crnu Goru baciti u prisajediniteljski zagrljaj Srbiji, čime Crna Gora ostaje bez svog državnog i nacionalnog subjektiviteta. U tim događajima izmanipulisana masa pretvoriće se u stihiju, a stihija nema glavu, ruši sve pred sobom i izbacuje na površinu ono što je najgore. Ko je u tome obavio zamašan posao? I ovaj put ćemo se teško oteti utisku, jer su činjenice nemilosrdne, da su domaći podanici i kalkulanti sa žarom, i entuzijazmom obavili najprljaviji dio posla, bez obzira na nespornu respektabilnu režiju i organizaciju koja je dolazila iz Srbije. Oni će se pokazati darovitim da djeluju za tuđi račun, potrebe i interese i ruše jednu staru, slavom ovjenčanu državu, jer su u tome našli svoje male lične interese. Tada je još izgledalo da se na ovim populističkim pokretima traži reforma jednog dotrajalog i neuspješnog društveno-ekonomskog sistema, ali je kobna istina da se njime rušila jedna vjekovna, istorijski samosvojna državna organizacija.

Kakav je bio ljudski i intelektualni potencijal koji se uključio u rušenje Crne Gore?

Ko su sve javni i tajni, direktni i indirektni stratezi, organizatori, podstrekači i izvršioci, ko je sve krenuo u ljudski besmisao da ruši državni, na-

„AB revolucija“ je bila psihološki uvod u besmisleni rat koji je prouzrokovao kolektivno ludilo i veliku tragediju. Izmanipulisana masa pretvoriće se u stihiju, a stihija nema glavu, ruši sve pred sobom i izbacuje na površinu ono što je najgore

cionalni i kulturni identitet jednog naroda? Ko se sve uhvatio u kolo destrukcije i nacionalističkog zanosa u anticrnogorskoj mobilizaciji?

Domaći kalkulanti obavili su najprljaviji dio posla. Tada je još izgledalo da se ovim populističkim pokretima traži reforma jednog dotrajalog društveno-ekonomskog sistema, ali je kobna istina da se njima rušila jedna vjekovna, istorijski samosvojna državna organizacija

Srešćemo se sa brojnom, po malo čudnom družinom različitih profila od političara, akademika, profesora, književnika, novinara, policajaca, crkvenjaka, taksista, tehničkog i običnog radničkog kadra do onih iz tzv. blizine društvenog dna. Pojedini ljudi su se mijenjali preko noći. Bilo je tu političkog i kvazipolitičkog, obrazovanog i poluobrazovanog, ali velikosrpstvom opijenog svijeta koje je odbacilo crnogorsko, a prihvatilo srpsko rukovodstvo. Nikad Crna Gora, kao tada, nije bila jedinstvena i kompaktna protiv Crne Gore. Svi zajedno (svjesno ili nesvjesno), mobilisali su se na istom zadatku tj. realizaciji memorandumsko-velikosrpskog projekta koji obuhvata Crnu Goru, Makedoniju, 60% BiH i jednu trećinu Hrvatske. A sve što se našlo na tom putu trebalo je kompromitovati jezikom mržnje i podvala. Nažalost, dobar dio pučanstva nije shvatio o čemu se radi, što se iza brda valja, pa se uključio u tu pomamu, da bi siromašni i nevini platili najveću cijenu. Vođe će uglavnom sačuvati glave i zgrabiti profit proizveden na nesreći i krvi.

Šta je još pogodavalo ovakvom toku događaja: – Jedan sistem je bio istrošen a njegovo političko i državno rukovodstvo predugo na javnoj sceni pa je postalo „prst u oku“ narodu i sinonim svih društveno ekonomskih, socijalnih i drugih teškoća sa kojim se suočavalo.

– Brojni društveni slojevi, posebno dio inteligencije zalagao se i težio demokratskim promjenama u svim sferama života, a posebno u ekonomiji, politici, kulturi, tranziciji društva i širim integracijama. Ali u tome neće uspjeti, jer su bili u manjini, pa će se „integrisati“ sa onima koji su rušili Crnu Goru.

– Veliki san „o jedinstvu srpstva“ – zabluda crnogorskog naroda, pomogli su velikosrpskim ideolozima da sa lakoćom „usisavaju“ Crnu Goru u svoj projekt.

– Svoju snagu „drske ubjedljivosti“ zabludjele mase izvlačile su iz već stvorene harizme Slobodana Miloševića, vođe i idola iz Beograda. Njegova silueta, koja treba da donese preporod, već se naslućivala na političkoj sceni. Okvirni uslovi za ovakve promjene stvarani su i na širem planu. Treba se podsjetiti i na tajne kontakte srpskih nacionalista sa slovenačkim alternativnim pokretima, buđenje ideje maspokreta u Hrvatskoj, pan-

slavizma i fundamentalističkog pokreta u BiH i slično. Lonac samo što nije proključao. Crna Gora i crnogorski Srbi u ovim procesima bili su bogom dani za raspirivanje velikosrpske ideologije. Dinastičke teze (kralja Nikole posebno), o jednoj naciji i jednom kraljevstvu, lažna mitomanija o srpskim korijenima, o jedinstvu bez alternative, kominternovskoj izmišljotini crnogorske nacije i sl. bile su (a i danas su) medijska okupljanja indoktrinacije i uticaja velikosrpskog propagandističkog pokreta. Bio je to, ustvari, samo vrh ledenog brijega kada se planirao i pripremao puč. Zbivanja u Crnoj Gori o kojima je ovdje riječ, koja se šire prepliću sa bezbjedonosnom problematikom, graniče dva događaja: dolazak Slobodana Miloševića u Viluse kod Nikšića, jula 1988. godine gdje se sastaju sa Radoslavom Banjom Bulajićem generalnim direktorom Željezare „Boris Kidrič“ u Nikšiću i članom CK SKJ. Budući događaji i vrela nikšićka radnička zbivanja skinuće koprenu sa ovog susreta. I drugi: Budva jun 1989. godine, nepunu godinu kasni-

Crna Gora i crnogorski Srbi u ovim procesima bili su bogom dani za raspirivanje velikosrpske ideologije. Lažna mitomanija o srpskim korijenima, o jedinstvu bez alternative, kominternovskoj izmišljotini crnogorske nacije bile su temelj uticaja velikosrpskog propagandističkog pokreta

je, kad na crnogorsko posrnuće stavlja pečat akademik Dobrica Ćosić, „otac vremena smrti“ svojim izlaganjem u bioskopskoj sali „Zeta film“ u Budvi. Ćosić je to veče, kao i inače, crnogorsko nacionalno osjećanje okarakterisao kao samoponištenje. Rekao je da su Crnogorci „najsrpskiji dio srpskog naroda i kada se crnogorstvo počelo da čupa iz korijena, stalo je da se duhovno osipa i malaksava čitava srpska dijaspora. Crna Gora je prinijeta na žrtvu jednoj ideologiji kobnoj za srpski narod“. To je bila „preporuka“ da dobije Njegoševu nagradu čiji će novčani dio opredijeliti za rušenje nacionalnog simbola Crne Gore – Njegoševog mauzoleja na Lovćenu.

U isto vrijeme slijede događaji pogubni za Crnu Goru i njenu samobitnost i dostojanstvo. Tokom 1988. godine organizuju se i održavaju mitinzi solidarnosti sa Srbima i Crnogorcima sa Kosova u Titogradu i Kolašinu 20. avgusta, protestni mitinzi u Nikšiću i Cetinju 18. septembra, 7-10. oktobra u Titogradu i Nikšiću, 25. septembra u Andrijevici i 1011. januara 1989. u Titogradu. Njihov krajni rezultat bio je

rušenje legalno izabranog crnogorskog rukovodstva, institucija sistema nelegalnim putem i pad Crne Gore kao države. Mitinzi su u Crnoj Gori održani i pored stava jugoslovenskog državnog i partijskog rukovodstva da se ne izvoze van teritorije Srbije. Ali, srpsko rukovodstvo je planiralo i htjelo te mitinge iako je verbalno bilo protiv njih. Rukovodstvo Crne Gore bilo je protiv organizovanja ovih mitinga, ali obzirom na raspoloženje i pritisak naroda da se da podrška Srbima i Crnogorcima na Kosovu, prihvatilo je da se održe na opštinskom nivou. To je tek bila greška, jer sve što je tamo rečeno domaćini su odobravali i apologetski podržavali govornike sa Kosova, a trebalo je imati snage i sa visokog državnog mjesta demantovati i poraziti te velikosrpske jurišnike, a narodu saopštiti argumentovano i snažno o čemu se radi. Presudnu ulogu u vezi održavanja mitinga imao je prištinski Organizacioni odbor za odlazak Srba i Crnogoraca na mitinge van Kosova, kojeg su sačinjavali: Miroslav Šolević, Kosta Bulatović, Momčilo Pumpalović, Vlajko Čukić i Momčilo Odalović. Oni su uspostavili čvrste veze sa osobama koja su djelovale sa pozicije srpskog nacionalizma u Crnoj Gori, posebno u većim kolektivima: „Radoje Dakić“, Željezara „Boris Kidrič“, Pivara, Kombinat aluminijuma i dr. Davali su im instrukcije, a za sve teškoće okrivljavali crnogorsko rukovodstvo. Zdušnu podršku imali su od intelektualaca i drugih lica koji djeluju sa pozicija srpskog nacionalizma iz Prištine, Beograda i Novog Sada. (Nastavlja se)

Sa jednog od tzv. mitinga podrške

Miroslav Šolević Dobrica Ćosić

Slobodan Milošević u godinama uspona

Oglasi i obavještenja

Na osnovu člana 44. Zakona o stečaju i likvidaciji banaka (Sl.list CG br.47/2001,62/2008 i 44/2010) Stečajni upravnik

Atlas banke AD Podgorica u stečaju, objavljuje

I JAVNI POZIV

Za učešće na javnom nadmetanju za prodaju imovine - nepokretnosti stečajnog dužnika

ATLAS BANKE AD PODGORICA u stečaju

1. Predmet javnog nadmetanja

Predmet prodaje su nepokretnosti u obimu prava svojine 1/1, koju čine sledeće nepokretnosti upisane u:

•Listu nepokretnosti broj 2707 KO Budva, Područna jedinica Budva, - kat. parcela broj/podbroj 2057/1, potes Gospoština, broj zgrade 1, plan/skica 10/13, PD 225, po načinu korišćenja stambeni prostor, spratnost drugi sprat, površine 55 m2; Početna cijena iznosi 168.500,00 eura.

•Listu nepokretnosti broj 1916 KO Sutomore, Područna jedinica Bar, - kat. parcela broj/podbroj 2000/1, potes Sutomore, broj zgrade 1, plan/skica 24/57, PD 25 po načinu korišćenja stambeni prostor, spratnost drugi sprat, površine 47 m2; Početna cijena iznosi 67.500,00 eura.

2. Mjesto i vrijeme održavanja javnog nadmetanja

Prodaja nepokretnosti iz tačke 1. ovog Javnog poziva će se vršiti javnim usmenim nadmetanjem u prostorijama Atlas banke AD Podgorica u stečaju, na adresi Vaka Đurovića bb (sjeverna tribina stadiona „Budućnosti“) u Podgorici, u roku od 20 (dvadeset) dana od dana objavljivanja ovog Javnog poziva, odnosno, dana 10. 04. 2024. godine sa početkom u 13:00 časova.

3. Uslovi javnog nadmetanja

Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva domaća i strana pravna i fizička lica koja uplate depozit za učešće na javnom nadmetanju u visini od 10 % od početne cijene za predmetnu nepokretnost, najkasnije do dana 09. 04. 2024. godine do 12:00 časova.

Depozit se uplaćuje na transakcioni račun broj 907-71501-84 i/ili na devizni račun Atlas banke AD Podgorica u stečaju (instrukcija za plaćanje ATLAS BANKA AD PODGORICA U STEČAJU, broj računa/IBAN: ME25510000000010257596, SWIFT: CKBCMEPG).

Svi troškovi uplate depozita padaju na teret zainteresovanog lica.

Učesnici postupka javnog nadmetanja dužni su da se registruju za javno nadmetanje te dostave podatke i dokumentaciju: fizička lica –ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte, pravna lica – naziv i sjedište, registarski broj iz registra kod koga je registrovan, original izvod iz registra ili ovjerenu fotokopiju ne stariju od 15 dana prije registracije za javno nadmetanje, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica, kao i ovlašćenje za zastupanje ukoliko se prijava podnosi preko punomoćnika. Predstavnici pravnih lica na javnom nadmetanju moraju imati uredna punomoćja i ličnu kartu ili neku drugu vrstu lične isprave na osnovu koje se može izvršiti identifikacija, a fizička lica ličnu kartu ili neku drugu vrstu lične isprave na osnovu koje se može izvršiti identifikacija.

Registracija učesnika će se vršiti u prostorijama Atlas banke AD Podgorica u stečaju, 30 (trideset) minuta prije početka javnog nadmetanja.

Licitacioni korak za:

- LN broj 2707 KO Budva iznosi 1.000,00 eura i

- LN broj 1916 KO Sutomore iznosi 1.000,00 eura.

Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponuđena od strane drugog učesnika.

Postupak usmenog javnog nadmetanja se završava, ako niko od učesnika ni na treći poziv, ne ponudi veću cijenu od do tada ponudjene najveće cijene.

Smatraće se da su ispunjeni uslovi za održavanje javnog nadmetanja, ako u naznačeno vrijeme pristupi makar jedan učesnik, a koji ponudi, iznos početne cijene za predmetne nepokretnosti.

Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom ponudom za kupovinu predmetne nepokretnosti.

Zainteresovanim licima će biti omogućeno da obiđu nepokretnost koja je predmet javnog nadmetanja. Kontakt telefon za zakazivanje termina obilaska nepokretnosti +382 (0)20 407 200.

4. Ostali uslovi javnog nadmetanja

Kupac je dužan da sa Stečajnim upravnikom Atlas banke AD Podgorica u stečaju, zaključi Ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti, u roku od 15 (petnaest) dana od dana javnog nadmetanja. Ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti zaključuje se pred nadležnim notarom.

Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji nepokretnosti u roku iz stava 1. ove tačke ili ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti sa drugim ponuđačem javnog nadmetanja koji je ponudio drugu najveću cijenu.

Pravo na povraćaj depozita gubi potencijalni kupac koji podnese prijavu, a ne učestvuje, odnosno ne registruje se za javno nadmetanje.

Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 (sedam) dana od dana javnog nadmetanja, a depozit izabranog ponuđača će se uračunati u kupoprodajnu cijenu.

Troškove prenosa prava svojine (sačinjavanje notarskog zapisa i ovjere istog, poreza na promet nepokretnosti, i ostale takse i naknade) padaju u cijelosti na teret kupca.

Nepokretnosti se prodaju u viđenom i nađenom stanju, bez prava na reklamaciju.

Bliže informacije mogu se dobiti u prostorijama Atlas banke AD Podgorica u stečaju, na adresi Vaka Đurovića bb, Podgorica. Kontakt telefon: +382 (0)20 407 200 ili putem mail adrese: kabinet@atlasbanka. com i info@atlasbanka.com .

ATLAS BANKA AD PODGORICA U STEČAJU Stečajni upravnik Mirko Radonjić, s. r.

Na osnovu člana 44. Zakona o stečaju i likvidaciji banaka (Sl.list CG br.47/2001,62/2008 i 44/2010) Stečajni upravnik

Atlas banke AD Podgorica u stečaju, objavljuje

VIII JAVNI POZIV

Za učešće na javnom nadmetanju za prodaju imovine - nepokretnosti stečajnog dužnika

ATLAS BANKE AD PODGORICA u stečaju

1. Predmet javnog nadmetanja

Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini stečajnog dužnika Atlas banke AD Podgorica u stečaju, u obimu prava svojine 1/1, koju čine sljedeće nepokretnosti upisane u listu nepokretnosti:

•List nepokretnosti broj 972 KO Kunje, Područna jedinica Bar,

- kat. parcela broj/podbroj 4072/3, potes Bušat-Pod Lere, broj zgrade 0, plan/skica 16/37, redni broj 4, po načinu korišćenja šume 4. klase, površine 150 m2;

- kat. parcela broj/podbroj 4072/14, potes Bušat-Pod Lere, broj zgrade 0, plan/skica 16/37, redni broj 4, po načinu korišćenja šume 4. klase, površine 150 m2;

- kat. parcela broj/podbroj 4072/15, potes Bušat-Pod Lere, broj zgrade 0, plan/skica 16/37, redni broj 4, po načinu korišćenja šume 4. klase, površine 150 m2.

Početna cijena iznosi 112.000,00 eura.

2. Mjesto i vrijeme održavanja javnog nadmetanja

Prodaja nepokretnosti iz tačke 1 ovog Javnog poziva će se vršiti javnim usmenim nadmetanjem u prostorijama Atlas banke AD Podgorica u stečaju, na adresi Vaka Đurovića bb (sjeverna tribina stadiona „Budućnosti“) u Podgorici, u roku od 20 (dvadeset) dana od dana objavljivanja ovog Javnog poziva, odnosno, dana 10. 04. 2024. godine sa početkom u 11:00 časova.

3. Uslovi javnog nadmetanja

Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva domaća i strana pravna i fizička lica koja uplate depozit za učešće na javnom nadmetanju u visini od 10% od početne cijene za predmetnu nepokretnost, najkasnije do dana 09. 04. 2024. godine do 12:00 časova.

Depozit se uplaćuje na transakcioni račun broj 907-71501-84 i/ili na devizni račun Atlas banke AD Podgorica u stečaju (instrukcija za plaćanje ATLAS BANKA AD PODGORICA U STEČAJU, broj računa/IBAN: ME25510000000010257596, SWIFT: CKBCMEPG).

Svi troškovi uplate depozita padaju na teret zainteresovanog lica. Učesnici postupka javnog nadmetanja dužni su da se registruju za javno nadmetanje te dostave podatke i dokumentaciju: fizička lica –ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte, pravna lica – naziv i sjedište, registarski broj iz registra kod koga je registrovan, original izvod iz registra ili ovjerenu fotokopiju ne stariju od 15 dana prije registracije za javno nadmetanje, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica, kao i ovlašćenje za zastupanje ukoliko se prijava podnosi preko punomoćnika. Predstavnici pravnih lica na javnom nadmetanju moraju imati uredna punomoćja i ličnu kartu ili neku drugu vrstu lične isprave na osnovu koje se može izvršiti identifikacija, a fizička lica ličnu kartu ili neku drugu vrstu lične isprave na osnovu koje se može izvršiti identifikacija.

Registracija učesnika će se vršiti u prostorijama Atlas banke AD Podgorica u stečaju, 30 (trideset) minuta prije početka javnog nadmetanja.

Licitacioni korak iznosi 1.000,00 eura.

Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponuđena od strane drugog učesnika. Postupak usmenog javnog nadmetanja se završava, ako niko od učesnika ni na treći poziv, ne ponudi veću cijenu od do tada ponudjene najveće cijene.

Smatraće se da su ispunjeni uslovi za održavanje javnog nadmetanja, ako u naznačeno vrijeme pristupi makar jedan učesnik, a koji ponudi, iznos početne cijene za predmetne nepokretnosti.

Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom ponudom za kupovinu predmetne nepokretnosti.

Zainteresovanim licima će biti omogućeno da obiđu nepokretnost koja je predmet javnog nadmetanja. Kontakt telefon za zakazivanje termina obilaska nepokretnosti +382 (0)20 407 200.

4. Ostali uslovi javnog nadmetanja

Kupac je dužan da sa Stečajnim upravnikom Atlas banke AD Podgorica u stečaju, zaključi Ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti, u roku od 15 (petnaest) dana od dana javnog nadmetanja.

Ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti zaključuje se pred nadležnim notarom.

Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji nepokretnosti u roku iz stava 1. ove tačke ili ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti sa drugim ponuđačem javnog nadmetanja koji je ponudio drugu najveću cijenu.

Pravo na povraćaj depozita gubi potencijalni kupac koji podnese prijavu, a ne učestvuje, odnosno ne registruje se za javno nadmetanje.

Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 (sedam) dana od dana javnog nadmetanja, a depozit izabranog ponuđača će se uračunati u kupoprodajnu cijenu.

Troškove prenosa prava svojine (sačinjavanje notarskog zapisa i ovjere istog, poreza na promet nepokretnosti, i ostale takse i naknade) padaju u cijelosti na teret kupca.

Nepokretnosti se prodaju u viđenom i nađenom stanju, bez prava na reklamaciju.

Bliže informacije mogu se dobiti u prostorijama Atlas banke AD Podgorica u stečaju, na adresi Vaka Đurovića bb, Podgorica. Kontakt telefon: +382 (0)20 407 200 ili putem mail adrese: kabinet@atlasbanka. com i info@atlasbanka.com .

ATLAS BANKA AD PODGORICA U STEČAJU Stečajni upravnik Mirko Radonjić, s. r

JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ

I.br.1675/2018

Javni izvršitelj Branka Samardžić ,sa sjedištem u Kotoru, Zgrada Lovćen osiguranja –Šuranj bb ,u izvršnom predmetu izvršnog povjerioca Košejev Andrej ,koga zastupa adv.Nenad Kovačević iz Tivta, na osnovu izvršne isprave Presude Osnovnog suda Kotor P.82-16/ od 08/03/2018.godine koja je pravosnažna dana 05.10.2018.godine i izvršna dana 04.12.2018.godine i presude Višeg suda u Podgorici Gž.br.3425/18 od 05.10.2018.godine, protiv solidarnih izvršnih dužnika Zoran Bubanja Berane ,selo Bubanje i Kvestroj doo Budva ,Trg sunca 2 ,Budva ,radi naplate novčanog potraživanja, donosi:

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI

I ODREĐUJE SE DRUGA PRODAJA putem usmenog javnog nadmetanja nepokretnosti izvršnog dužnika i to: -u listu nepokretnost 403 KO Bečići ,I to nepokretnosti upisane na kat.parc.br.951/2 ,u objektu 1 na istoj ,označene kao:

•garažno mjesto PD 11 ,spratnosti 1P ,površine 14 m2 ,

•garažno mjesto PD 12 ,spratnosti 1P ,površine 14 m2 ,

•garažno mjesto PD 13 ,spratnosti 1P ,površine 17 m2

•garažno mjesto PD 14 ,spratnosti 1P ,površine 16 m2 ,

•garažno mjesto PD15 ,spratnosti 1P ,površine 14m2, sve pravo svojine Bubanja Suzane u cjelosti (ranije pravo svojine u cjelosti solidarnog izvršnog dužnika DOO Kveststroj Budva)

II Određuje se ročište za drugu prodaju za dan 17.04.2024.godine u 12:00 časova u prostoriji Javnog izvršitelja , kancelarija broj 33 , prvi sprat , zgrada Lovćen osiguranja ,Šuranj bb, Kotor na koju se pozivaju izvršni povjerilac, izvršni dužnik , založni povjerioci, kao sva zainteresovana lica.

III Navedene predmetne nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st.1.ovog Zaključka su predmet prodaje po rješenju o izvršenju I.br.1675/2018 od 20.12.2018. dopunskom rješenju o izvršenju od 21.12.2018.godine, radi naplate glavnog potraživanja u iznosu od 100.000,00 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom shodno rješenju o izvršenju ,troškova izvršnog postupka, troškova Javnog izvršitelja, advokatskih troškova ,kao i ostalih troškova koji će biti naknadno obračunati.

IV Vrijednost predmetne nepokretnosti opisane u tački prvoj ovog zaključka utvrđena je nalazom i mišljenjem sudskog vještaka Pavlović Slobodana od 02.09.2019.godine, pravosnažnim rješenjem o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti posl.br.I-1675/2018 od 10.02.2020.godine, koja vrijednost predmetnih nepokretnosti iznosi ukupno 92.340,00 eura (slovima devedeset dvije hiljade tri stotine četrdeset eura) I to:

•garažno mjesto PD 11 ,spratnosti 1P ,površine 14 m2 -17.236,80 €

•garažno mjesto PD 12 ,spratnosti 1P ,površine 14 m2 -17.236,80 €

•garažno mjesto PD 13 ,spratnosti 1P ,površine 17 m2 -20.930,40 €

•garažno mjesto PD 14 ,spratnosti 1P ,površine 16 m2 -19.699,20 €

•garažno mjesto PD15 ,spratnosti 1P ,površine 14m2 -17.236,80 €

V Nepokretnosti navedene u tač.1 imaju upisanih tereta u „G“ listu nepokretnosti.

VI Na drugom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti.

VII U javnom nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su prethodno položila jemstvo koje iznosi 1/10 utvrđene vrijednosti nepokretnosti i novčana sredstva uplatiti na račun jemstva Javnog izvršitelja broj 520-22186-59 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiti će se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja. Kod prodaje neposrednom pogodbom, kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor neposredno prije zaključenja istog.

VIII Kupac je dužan da cijenu položi u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio ,Javni izvršitelj će pozvati trećeg ponuđača da kupi nepokretnost , a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu odnosno prodajnu cijenu u roku Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju.

IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja postignute cijene.

X Ovaj zaključak o prodaji objavljuje se u dnevnim novinama Pobjeda.

Kotor, 19.03.2024.godine

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Javni izvršitelj Branka Samardžić

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je preduzeće „CEDIS” d.o.o. Podgorica podnijelo zahtjev za izgradnju 10 kV kablovskog voda od TS 10/0.4 kV „Stadion” do TS 10/0.4 kV „Dragova Luka – Dom” na katastarskim parcelama broj 1444, 1443/5, 1447/1, 1451/1, 1448 KO Rubeža i sve katastarske parcele koje nastanu parcelacijom navedenih parcela, u zahvatu PUP-GUR-a Opštine Nikšić. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i u Sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Nikšić. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 01.04.2024. godine.

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost da je preduzeće „CEDIS” d.o.o. Podgorica podnijelo zahtjev za izgradnju 10 kV podzemnog kablovskog voda od TS 110/10 kV „Kličevo” do TS 10/0.4 kV „Klanica” na katastarskim parcelama broj 4373/1, 4573, 4540, 4203, 739, 4155/1, 4546/1, KO Nikšić, Opština Nikšić i kat. parcele br. 1417 1409/1, 195/3, 195/4, 190, 187/4, 108/6, 1415, 1 KO Straševina, Opština Nikšić i sve katastarske parcele koje nastanu parcelacijom navedenih parcela, u zahvatu PUP-GUR-a Opštine Nikšić. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i u Sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Nikšić. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 01.04.2024. godine.

„Aerodromi Crne Gore“ AD, objavljuju:

J A V N I P O Z I V za prijavu na obuku iz domena bezbjednosti civilnog vazduhoplovstva

PREDMET JAVNOG POZIVA: Realizacija obuke iz domena bezbjednosti civilnog vazduhoplovstva za KD kontrolore putnika i ručnog prtljaga, osoblja, drugih lica i njihovih stvari, na aerodromu Podgorica.

SADRŽINA I CILJ OBUKE:

U okviru navedene obuke kandidati će pohađati sljedeće module:

-Modul 1: “Svijest o bezbjednosti”

-Modul 2: “Aerodromska bezbjednost”

-Modul 3: “KD pregled lica i stvari, ručni pregled lica, pregled vozila i supervizori”

oPodmodul 3.1 – obuka za KD kontrolore koji rade na rentgenskom uređaju (CONV1 i HS2)

oPodmodul 3.2 – obuka za ručni pregled lica (HS1)

Prijavljenim kandidatima koji nakon pohađanja obuke polože ispit u Agenciji za civilno vazduhoplovstvo, izdaje se sertifikat za obavljanje poslova KD kontrolore putnika i ručnog prtljaga, osoblja, drugih lica I njihovih stvari.

Radi ispunjenja uslova neophodnih za prisustvo na obuci, potrebno je priložitii sljedeću dokumentaciju:

1.Prijava za obuku;

2.Dokaz o završenoj srednjoj stručnoj spremi, IV stepen, (ovjerena kopija);

3.Ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti;

4.Uvjerenje od nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak; i 5.Ovjerena kopija ličnog dokumenta.

Neophodna dokumenta se dostavljaju neposredno na arhivi „Aerodromi CG AD Podgorica“, adresa Aerodrom Podgorica, 81 000 Podgorica, u roku od sedam dana od dana objavljivanja ovog javnog poziva, najkasnije do 14,00 časova posljednjeg dana isteka roka.

Dokumenta se dostavljaju u koverti koja sadrži naznaku „ OBUKA KD“ – Centru za obuku ACG AD.

POSTUPAK:

Postupak odabira kandidata se vrši od strane Komisije za odabir kandidata za prijem na obuku iz domena bezbjednosti civilnog vazduhoplovstva. Nakon ocjene pristiglih prijava odnosno ocjene da li su prijave potpune i blagovremeno podnijete, obaviće se:

1.Sprovođenje testiranja znanja engleskog jezika (srednji konverzacijski nivo B1)

2.Sprovođenje intervjua sa prijavljenim kandidatima.

Rezultati testiranja engleskog jezika i usmenog intervijua biće eliminatorni kriterijumi pri odabiru kandidata za pohađanje predmetne obuke.

Nakon naprijed sprovedenih radnji Komisija za odabir kandidata će sačiniti listu kandidata odabranih za pohađanje predmetne obuke, za koje kandidate će se izvršiti bezbjednosna provjera. Pozitivna standardna bezbjednosna provjera je neophodna prije otpočinjanja obuke za Modul 1, a pozitivna dodatna bezbjednosna provjera je neophodna prije otpočinjanja obuke za Modul 2 i 3.Centar za obuku će obavijestiti kandidate koji su ispunili sve uslove za nesmetano otpočinjanje gore navedene obuke.

CIJENA:

Cijene navedene obuke iznosi: 350,00 €.

Za grupu od 15 polaznika biće odobren popust od 15%. Kandidati su dužni izvršiti uplatu najkasnije do dana početka obuke za polaganje Modula 3.

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni

i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Ivm.br.52/24

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Crnogorska komercijalna banka ad Podgorica, Ul. Bulevar Revolucije br 17, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Gojko Stefanović, Berane, radi naplate novčanog potraživanja 5.740,78€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 20.03.2024 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Stefanović Gojka, sa zadnje poznatom adresom ul. Branka Deletića br. 6, Berane.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Ivm.br. 52/24 od 27.02.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao rješenje o troškovima od 19.03.2024. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Ivm.br.169/24

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca NLB Banka AD Podgorica, Bulevar Stanka Dragojevića br. 54, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Dragan Labudović, Berane, radi naplate novčanog potraživanja 2.981,69€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 20.03.2024 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Labudović Dragana, sa zadnje poznatom adresom ul. Igumana Mojsija Zečevića br. 12, Berane.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Ivm.br. 169/24 od 04.03.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao rješenje o troškovima od 19.03.2024. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

UN FAO traži Nacionalnog konsultanta za stočarstvo, radi podrške u sprovođenju programa farmerskih škola koje se organizuju u Pljevljima, Bijelom Polju i Beranama. Dodatne informacije dostupne su na web stranici: https://montenegro. un.org/en/262248-fao-national-consultant-livestock-production 1

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NONSTOP.Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2

Dana 20. marta 2024. preminula je u 85. godini naša draga

OLGA Ilijina VIDOVIĆ

rođena SIMONOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom 21. marta od 11 do 16 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju pod Trebjesom.

Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni:

suprug ILIJA, sin DRAGAN, kćerke MIRA i MARA, snahe DARINKA i BORKA, unučad, praunučad i ostala brojna rodbina

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotogra ju i kopiju uplatnice

OGLASNO

ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Дана 20. марта 2024. године, изненада је преминула у 64. години, наша драга

ДЕСАНКА Новака РАДУЛОВИЋ рођена ПОПОВИЋ Саучешће примамо у градској капели Даниловград, 21. марта од 10 до 17 часова и 22. марта од 10 до 14.30 часова. Сахрана ће се обавити у 15 часова на мјесном гробљу Орја Лука.

Ожалошћени: супруг НОВАК-НОВО, синови МИЛОВАН-МИЋКО и МИЛАН, кћерка НАДА, браћа МИЛУТИН и ДРАГУТИН, сестре РАДА, ДАРА и АНКА, ђевери ТОМИСЛАВ и ГОЈКО, заове ГИНА, РАДА и БЕЛА, снахе ДАНКА, ИВАНА, МИЛИЈАНА и ЉИЉА, унучад ТЕА, ПАВЛЕ, ДИМИТРИЈЕ, ТАРА, САРА, АНДРЕА и МАТЕО, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, ђеверичићи, ђеверичне, заовичићи и заовичне, као и остала многобројна родбина РАДУЛОВИЋ и ПОПОВИЋ

OGLASNO ODJELJENJE

Са тугом у срцу јављамо да нас је дана 20. марта 2024. у 63. години напустио наш вољени

МАРИНКО Ђурађев ТОДОРОВИЋ

Саучешће примамо у капели у Петровцу 20. марта од 11 до 16 часова и 21. марта од 9 до 12.30 часова. Испраћај на вјечни починак ће бити на мјесном гробљу у Петровцу 21. марта у 13 часова.

Obavještavamo rodbinu, prijatelje, kumove i komšije da je 20. marta 2024. godine, u dubokoj starosti, preminuo naš voljeni i poštovani

MILIĆ Mitrov BLAGOJEVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 21. marta od 11 do 16 časova i 22. marta od 11 do 12.30 časova, kada polazimo za selo Zaborje – Piva, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova. Po želji pokojnika, cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni:

sinovi VESELIN, VELJKO i MIRKO, braća MILUTIN i MILAN, snahe BUDIMIRKA, LJILJANA, SLAVICA, SLAVKA i JELISAVKA, unučad IVAN, ALEKSANDAR, MATIJA, JAKOV, SLAĐANA, SVETLANA i KATARINA, sinovci, sinovice, sestrići, sestričine i ostala brojna rodbina BLAGOJEVIĆ i ujčevina MANDIĆ

POGREBNEUSLUGE DOO PODGORICA

„Pogrebne usluge“- Podgorica

• Prodaja pogrebne opreme garderobe;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

POGREBNE USLUGE

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana Iznajmljivanje rashladnog uređaja

• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu Štampanje i postavljanje osmrtnica

• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me

tel: 067 257 979

„NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Ожалошћени: супруга ТАТЈАНА, кћерке ЈОВАНА и ДИЈАНА, шурак ВУКАШИН ЗЕНОВИЋ, те многобројна породица и пријатељи

Posljednji pozdrav dragom kumu

SLOBODANU PAJOVIĆU

Ostaćeš u trajnom sjećanju. Počivaj u miru.

FRANJO ĐOKOVIĆ sa porodicom

1025

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba,

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

+382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h) Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

Посљедњи поздрав нашој вољеној КРСТИЊИ БОЈОВИЋ

Наша срца су данас испуњена тугом.

Твоју племенитост и доброту заувијек ћемо чувати од заборава.

Твоји: брат АЛЕКСАНДАР, снаха ОЛИМПИЈА, братанац ИВАН, братаничне АЛЕКСАНДРА и АНЂЕЛА

1040

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Posljednji pozdrav poštovanom kolegi

ANĐELKU

- PUJU LALEVIĆU

RADOŠ ŠUĆUR sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom ujaku

ĐOKU

1035

DEJANU CVIJOVIĆU

1034

Mnogo je lijepih uspomena da te vječno pamtimo i da te nikad ne zaboravimo.

MAJA i DANKO ĐUROVIĆ sa porodicom

Jedanaest godina je od smrti našeg brata

ZDRAVKA BELADE

1029

U našim srcima tvoja toplota i plemenitost će ostati zauvijek. Nadamo se da ti je sada bar malo lakše u društvu naših roditelja.

RAJKO, RAJKA, ŽARKO, SLAVKO i BILJANA sa porodicama

1026

21. 3. 2023 - 21. 3. 2024.

Сјећање на нашу драгу

ВЕРУ

Живиш у нашим срцима будећи дивне успомене.

Твоји СЛАВКО, ЛАНА и САЊА са породицама

1027

21. 3. 2023 - 21. 3. 2024. Сјећање на драгу бабу

ВЕРКУ

KOLEKTIV DRŽAVNOG ARHIVA CRNE GORE

Dana 21. marta navršava se tri godine od kada nije sa nama

1023

DRAGAN Z. ŠĆEPANOVIĆ

Mnogo nam nedostaješ.

Tvoji NAJMILIJI

21. 3. 1993 – 21. 3. 2024

Voljenom suprugu i ocu

MILORADU – MIŠKU PERKOVIĆU

U našim srcima živjećeš vječno

Tvoji: IVANKA, SRĐAN i DRAŽEN sa porodicom

Navršavaju se četiri godine od smrti našeg voljenog

1032

1031

VOJA S. NIKOLIĆA

Сваки тренутак проведен с тобом био је испуњен љубављу. Недостајеш нам!

Твоји МИРКО и АЊА

Ostaje vječna ljubav, tuga i poštovanje.

TVOJA PORODICA

U četvrtak 21. marta navršavaju se dvije godine od smrti naše plemenite i voljene

NOVKE ĐURANOVIĆ

Draga majko, tvoja dobra duša i plemeniti lik stalno su prisutni u našem sjećanju i u našim snovima. Ostavila si vječni trag u nama. Tuga za tobom ne prolazi već je postala neraskidivi dio našeg života. Neizmjerno ti hvala za svu ljubav koju si nam pružila.

Tvoje VALENTINA i SANJA

Na tvoj način – iznenada, a na našu žalost. Bol ne prolazi i neće. Volimo te tvoja PORODICA 1033

Dvije godine od tvog iznenadnog odlaska u vječnost

BRANIMIRA – BRACA GAZIVODE

1037

1030

SJEĆANJE 21. 3. 2018 – 21. 3. 2024

NEĐELJKO NEĐO BOŽOVIĆ

Vrijeme prolazi, uspomene ostaju zauvijek.

S poštovanjem i ponosom čuvamo te u našim mislima i srcima TVOJA PORODICA

ONLINE KNJIŽARA

Klikom na www.cgknjizara.me možete da naručite knjige uz dostavu

A cappella

Avioni, kamioni

Znate li koliko su „teške“ najveće pop zvijezde? Nešto o tome kako funkcioniše šou-biz, možemo da saznamo na osnovu podataka o zaradama 12 muzičkih diva koje su u 2024. godinu ušle s enormnim bogatstvom. Legalnim, podrazumijeva se. Magazin „Forbes“ tako kaže.

Na začelju „top 12“ vozića, udobno sjedi višedecenijska diva Šer. Sa procjenom stanja na računu od 360 miliona, poslije šest decenija i kusur karijere, ipak se drži više nego dobro. „If I Could Turn Back Time“, globalni hit iz 1989, donio joj je i još joj donosi većinu zarade. Iznad Šer, na mjestu broj 11, nalazi se Šanaja Tvejn. Iako je nestala sa svjetske pop pozornice 2002, na vrhuncu slave, očigledno joj je prethodni rad, uz prošlogodišnju turneju (prvu poslije pet godina), zagarantovao iznos od 400 miliona dolara. Znači, ipak još kaplje. Deseto mjesto drži „Jenny from the block“. Latino diva Dženifer Lopez ne živi od „stare slave“ i prihoda od autorskih prava, već uvećava bogatstvo stalnim nastupima, kao i povremenim filmskim i TV projektima, plesom i održavanjem svoje modne imperije. Sve to, sa sve novim multimedijalnim projektom „This Is Me... Now“, omogućilo joj je da 2024. raspolaže sa 400 miliona dolara. Za lagano krckanje.

Deveta na listi je legendarna Barbra Strajsend sa 430 miliona. Višedecenijsko prisustvo na svjetskim top listama definitivno joj je omogućilo da inkasira veliku lovu. Osamdesetjednogodišnja Barbra ove godine dobila je i nagradu za životno djelo, a knjiga memoara „My Name is Barbra“, objavljena krajem 2023, donijeće joj sigurno još poneki dolar.

Da nisu samo vokalne solistkinje u vrhu igre punjenja budžeta, potvrđuje i Viktorija Bekam. Saldo osme dive na listi najbogatijih težak je 450 miliona, a popularna Poš, u 49. godini, na krilima projekta Spice Girls iz prošlog vijeka, ali i svog rada u modnoj industriji, definitivno ne zavisi od muža Dejvida Bekama i njegovih prihoda.

Piše: Vladimir MARAŠ

Kako funkcioniše moderni šou-biznis možemo da vidimo na primjeru pop diva poput Madone, Bijonse i Tejlor Svi . Najbogatijih 12 dama iz muzičke industrije zajedno zarađuje više nego što vrijedi budžet naše zemlje

Kubansko-američka diva Glorija Estefan dobacila je do sedmog mjesta liste i čak pola milijarde. Iz osamdesetih godina, kada je žarila i palila, posebno hitom „Oye mi canto“, očigledno su ostale iskrice koje sijaju i danas. Piše i knjige za djecu, kao i o kuvanju; bila je jedna od najomiljenijih mentorki u „Američkom idolu“... I tako dobacila do 500 miliona na računu. U Sjedinjenim Američkim Državama.

Šesto mjesto pripalo je legendarnoj Doli Parton, koja može da se pohvali iznosom od 650 miliona na računu. Vlasnica je privatnog ranča „Dollywood“ i od toga joj dolaze najveći prihodi. Naravno, uz novac generisan novim projektima (proš-

le godine izbacila je „Rockstar“, prvu rokenrol ploču u karijeri), kako muzičkim, tako i filmskim i televizijskim – idu i tantijeme iz šest decenija duge i vrlo „zauzete“ muzičke karijere. Sa 800 miliona, petu poziciju zauzela je Selin Dion. S obzirom na to da je prodala više od 220 miliona nosača zvuka, reklo bi se i da možda i nije pretjerano uštedjela, al opet... Ne brine o kiriji, vjerovatno.

Bijonse, visoko četvrto mjesto, 800 miliona. „Queen B“ hara i dalje. Njena „Renaissance“ turneja i koncertni film pokazuju da se ova gospođa polako ali sigurno bliži statusu milijarderke. Samo s anđelima.

Na trećoj poziciji - Madona. Sa 65 godina, kraljica popa i dalje hara svijetom, a tokom koncertne turneje „The Celebration Tour“, koja je počela prošle i trajaće do kraja aprila ove godine, stigla joj je SMS poruka iz banke. Stanje na računu: 850 miliona dolara. Drugo mjesto na listi najbogatijih dama u šou-bizu pripada Tejlor Svift Prebacila je milijardu i definitivno je došlo njeno vrijeme. Zamislite, za svaki koncert u okviru „Eras“ turneje, inkasirala je u prosjeku 13 miliona dolara. Ukupno stanje na računu: 1.1 milijarda dolara. I možemo samo pretpostaviti koliko će tek uvećati tu sumu, s obzirom na to da je, faktički, tek u zenitu karijere. Vrh liste najsolventnijih diva drži niko drugi do Rijana. Na računu: 1.4 milijarda dolara. Iz dana u dan zarađuje ozbiljne novce od muzike, nekoliko snimljenih filmova i svog kontroverznog brenda „Fenty“. Iako nije izbacila novi album više od osam godina, očigledno ne brine mnogo oko toga, mada je i logično. Kada prihodi padnu ispod 500 miliona, onda ideš u studio i snimaš novi CD.

To mu dođe moderni šou-biz, na primjeru tuceta dama koje zajedno zarađuju više nego što vrijedi budžet naše zemlje, na primjer. Sa tim što one vjerovatno nemaju dugova.

u fokusu

Pišući serijal knjiga „Pjesma leda i vatre“, koji je pretočen u HBO hit „Game of Thrones“, Džordž R. R. Martin bio je inspirisan i istorijom, i fantastikom. Kako Srednjom zemljom i mitskim svijetom Džona R. R. Tolkina , tako i Ratovima dviju ruža i sukobima iz stvarnog života koji su uništili Englesku 15. vijeka. Prije nego što su zmajevi i Bijeli hodači postali dio priče, „Igra prijestola“ sagrađena je na događajima iz stvarne istorije: na političkim savezima, nezamislivim tajnama, raskomadanim porodicama, ogromnim armijama i, neizbježno, na prolivenoj krvi koja je sve to ispratila.

Sve to nam govori da je istorija nekada mnogo brutalnija od fikcije, pa čak i kada su u igri veličanstvena bića poput zmajeva. A da je tako, upravo pokazuje i mini-serija „Shogun“, Hulu i FX projekat, čije sedmično emitovanje ne prate „bez neke“ milioni gledalaca širom planete.

Japanski ugao

Hit-serija Rejčel Kondo i Džastina Marksa zasnovana je na 1.200 stranica istoimenog romana iz 1975. koji je napisao Džejms Klejvel Riječ je o istorijskoj fikciji, u kojoj su vjerno prikazani kontekst i okolnosti u Japanu sa početka 17. vijeka. Glavni junak, engleski moreplovac Džon Blektorn, zasno -

Hulu i FX hit „Shogun“ – rani kandidat

Prvoklasan

Maestralno napisana, snimljena i odglumljena istorijska drama vratila nam je ono staro, kolektivno uzbuđenje koje smo zbog bindžovanja i generalno dostupnosti svega, pomalo zaboravili

van je na Vilijamu Adamsu, rijetkom zapadnjaku kojem je pošlo za rukom da postane dio zatvorenog društva, a samim tim, i da postane dio istorije: od prvog Engleza u Japanu, stigao je do statusa prvog stranog samuraja. Blektornov pokrovitelj i ključni saveznik, vojskovođa Toranaga, osmišljen je po uzoru na Tokugava Ijejasua, čiji je istoimeni šogunat trajao dva i po vijeka. Ukoliko vam nešto od ovoga zvuči poznato, sasvim je moguće da se sjećate da je ova zanimljiva priča već inspirisala adaptaciju, istoimenu mini-seriju iz 1980. godine sa Kurosavinim miljenikom Toširo Mifuneom u glavnoj ulozi i Orsonom Velsom kao naratorom. E sad, da bi se ponovo adaptirao već adaptirani materijal, treba da postoji dobar razlog, zar ne?

Tokom procesa adaptacije koji je trajao više od decenije, Marks i Kondo odabrali su

sljedeće: kombinaciju vizuelne izvrsnosti, uvida u situaciju i iz japanskog ugla (prethodna adaptacija nije uopšte imala titlovan japanski, čime je gledaocima očigledno signalizirano da treba da saosjećaju samo sa Blektornom) i intimnih psiholoških trenutaka koji su baš zbog naglašavanja isključivo zapadnjačkog pogleda na Japan u prethodnoj adaptaciji bili nemogući. Rezultat? Nakon pet emitovanih od deset snimljenih epizoda, „Shogun“ već ima titulu najbolje nove serije koju morate da pogledate i bezbroj poređenja s epom „Game of Thrones“ i serijama poput „Succession“ i „Black Sails“. Neke od nas, koji smo već nakon prve epizode pali na priču, natjerala je da u tri ujutru u Guglov pretraživač kucamo „trgovinski odnosi Portugala, Kine i Japana“. I što je najbitnije, vratila nam je ono staro, kolektivno uzbuđenje koje

smo zbog bindžovanja i generalno dostupnosti svega - pomalo zaboravili. Ponovo se radujemo i odbrojavamo dane do naredne epizode što je, morate priznati, oduvijek bio veliki dio čari uživanja u pravoj televizijskoj umjetnosti. Pa, da vidimo kako je ekipa koja je radila „Shogun“ uspjela da to postigne.

Varvari i osvajači Ova epska priča vrti se oko nekoliko ključnih elemenata. Prvo, tu je istorijski kontekst, koji se ne tiče samo Japana, već i Španije, Portugala i Engleske tokom tog perioda i sukoba u kojima su se te zemlje našle zapetljane, a koje njihovi „nacionalni predstavnici“ donose u Japan. „Shogun“ stoga postaje pogled na svjetsku pozornicu iz 1600. godine, posebno interesantan zbog motiva širenja hrišćanstva na japanskom tlu, čiji je proces zasigurno manje poznat najširoj televizijskoj publici.

Drugi, vrlo bitan element jeste jedna interesantna stvar koju je Klejvel uradio u knjigama, a Marks i Kondo su je odlično prenijeli u seriji. To je jasno stavljanje do znanja da svako na druge gleda kao na varva-

Jabušige, spletkaroš sa vajbom Maloprstića

Mariko, lukav i taktičan um vrijedan divljenja

Kazunari, dostojan protivnik Toranaginog šogunata

kandidat

za najbolju mini-seriju godine

re sudeći isključivo prema sopstvenom sistemu vrijednosti... ali i jedne velike ironije: da oni koji idu da osvajaju (čitajte: kolju i pale druge narode) sebe standardno (i nimalo ironično) smatraju oslobodiocima sa manirima.

Autori serije istražuju rasizam iz više uglova, ne priklanjajući se nijednoj strani kao „tačnoj“. I to je izvedeno prilično dobro, s obzirom na to da se izbjegava i pretjerano veličanje Japanaca time što vidimo i dobre i loše strane njihove kulture (u prvoj adaptaciji prikazani su kao krvoločni, pa se donekle možda očekivalo da tvorci nove adaptacije udare kontru). U seriji „Shogun“ niko nije potpuno čist; od starta vidimo i dobro i loše u svim likovima, i to je ono što nas najviše i drži prikovanim uz ekran.

Treći važan element, koji čini „Shogun“ toliko primamljivim, jeste izbor da se ogroman ansambl prelama kroz tri lika. Čak i sa masivnom postavom, sa mnogo većih i manjih karakternih junaka na ekranu, priča je usredsređena na Džona Blektorna (sjajan Kozmo Džarvis kojem prgavi Englez nevjerovatno pristaje), Todu Mariko (predivna Ana Savai

Blektorn,

istorijski ep

koju ćemo godinama pamtiti po ovoj ulozi) i Joši Toranagu (legendardni da, dežurni Japanac u američkim blokbasterima). Blektorn, koliko god ga smarali varvarinom, osvaja Japance, jednog po jednog, onako brutalno iskren, hrabar i snalažljiv. Iako ima odlike standardnog heroja, zanimljivo je gledati ga kako se nosi sa preprekama. Mariko pokazuje oštrinu koja je čini vrijednom prevoditeljkom i savjetnicom Toranagi, a zajedno sa drugim ženama u seriji demonstrira i kako skromni stereotip može sakriti lukav i taktičan um koji je i više nego sposoban da okrene stvari u svoju korist.

Hirojuki Sana-

Na kraju, možda i najpametniji od svih, Toranaga. Naš šogun lukavo traži načine da svaku situaciju, čak i najstrašniju, pretvori u priliku da dobije prednost u odnosu na svoje neprijatelje, ili da provjeri najbliže saveznike. U pitanju je kompleksan, ali vrlo dopadljiv, karakteran čovjek kog upoznajemo u trenutku kad se čitav svijet polako okreće protiv njega.

Fetišizacija smrti

niju, kao

Takehiro Hira

u ulou ulozi

Sporedni glumci i likovi koje tumače takođe su odlično osmišljeni, počevši od genijalnog Tadanobu Asana spletkaroša Jabušigea, koji neodoljivo podsjeća na Maloprstića, najviše zbog želje da ga udavimo, ali i osmijeha koji izmami kad god se pojavi u kadru. Tu su i kao Išido Kazunari, dostojan kao Toranagin najveći protivnik; sjajna Moeka Hoši zi mlade udovice (i brzo nakon toga Blektornove supruge); kao i Tokuma Nišioka Gvozdene Pesnice, Toranaginog najlojalnijeg samuraja. Sve uloge vješto su odglumljene i napisane. Opet, iako se može primijetiti mukotrpni trud da se izbjegnu stereotipi, vidni su znakovi filmskog japoniz-

bro navikli. Vidimo ga kako u fetišizaciji smrti (sepuku, vrsta ritualnog samoubistva karakterističnog za kulturu liko epizoda), tako i u centralnom kontrastu Blektornovog zapadnjačkog individualizma naspram japanske posvećenosti dužnosti i žrtvi. Seks je, naravno, estetizovan; za kućnu pomoćnicu ispostavlja se da je tajni ubica, a dijalog u nekim trenucima samo preraste u poeziju. Ne možemo reći da nam išta od ovoga smeta; naprotiv, ovo i jesu neke od stvari kroz koje smo i zavoljeli Japan, a veliki dio jeste istorijski i kulturološki tačan. Ipak, neosporna je romantizacija Japana i pogrešno bi bilo ne navesti je kada je bijeg od stereotipa bitan element nove adaptacije. Možda se u nekom trenutku i zapitate zašto se neko uopšte trudi da ponovo adaptira i uljepšava pola vijeka staru fantaziju britanskog pisca o feudalnom Japanu? Tačan odgovor mogao bi da glasi: „U komercijalne svrhe“. Ali, u trenutku kada se Toranaga i Jabušige nađu da porazgovaraju o narednim koracima, a onda u tišini posmatraju svitanje u Zemlji izlazećeg sunca, shvatite da malo romantike i nije na odmet... i da biste sa ponosom nosili titulu stranog samuraja. Biljana

Toranaga, karakterni vođa čiji vas potezi drže prikovanim za ekran

MARTINIĆ

imdb.com

imdb.com

prvi zapadnjak koji će postati samuraj

zerkalo Netfliksova fantazija „Damsel“ sa Mili Bobi Braun

Targerijanka u nevolji

Zbog usiljenog ubjeđivanja da gledate vrli feministički obračun sa muškocentričnim bajkama, od starta vas nije briga hoće li glavnu heroinu iko spasiti

Piše:

Marija ivanović-nikčević

Princeza, princ i zmaj – tipični akteri većine viteških bajki, na broju su i u filmu „Damsel“, ali ovo ipak nije filmska fantazija na kakve ste navikli. Ili tako barem svoj projekat sa Mili Bobi Braun, od starta pokušava da proda matična platforma Netfliks. I tačno je: u filmu Huana Karlosa Fresnadilje, zvijezda serije „Stranger Things“ zaista ne igra tipičnu „damu u nevolji“, tu klišeiziranu krhku princezu koja se onesvješćuje i ciči na vrhu nekakve kule, čekajući princa da je od zmajske pošasti oslobodi. No, od nedaće u koju zapada i iz nje sama pokušava da se izvuče naša heroina, mnogo je veća ona u koju je zapao – sami film.

U poređenju sa Milinom princezom Elodi, „Damsel“ je mnogo veća „dama u nevolji“. „Crvenih zastavica“ koje to signaliziraju ima koliko hoćete, ali samo je ta jedna, primjet-

na od starta, sasvim dovoljna, da vas od filma odbije. Usiljeno ubjeđivanje da je „Damsel“ vrli feministički obračun s opštim mjestima iz muškocentričnih fantazija, već od starta čini da vas uopšte nije briga hoće li ovu filmsku damsel in distress – iko spasiti.

Pobješnjela aždaja

Prvih pola sata 110-minutnog filma utrošeno je na upoznavanje s Elodi i njenom porodicom, sestrom Florijom (Bruk Karter ) i ocem i maćehom, lordom i ledi Bejford ( Rej Vinston i Andžela Baset). Tu saznajemo o njihovoj zemlji, teškim uslovima života, narodu koji gladuje... I princezinoj udaji za princa iz udaljene zemlje, kao jedinom rješenju. Scenarista Dan Mazu („Fast X“, 2023) u uvodnom dijelu postavlja scenu, gradi likove, trudi se da naglasi zbog čega su protagonisti drugačiji... Recimo, ledi Bejford totalna je suprotnost zloj maćehi iz bajki, a Elodin otac ne tjera kćerku da se uda zbog tradicije, nego iz puke nužde. I sve to stoji; liko-

vi zaista odudaraju od klišea iz bajki. No, kompletno su ravni, površno napisani i, onako zatučeni drvenim dijalozima, nijesu u stanju da vam ni na koji način dočaraju koliko su (teoretski) posebni.

Tih prvih pola sata Mazu je posvetio „ozbiljnoj“ drami i povezivanju sa likovima, ne bi li vas naveo da za njih marite i navijate nakon što stvari počnu da se lome. To se, pak, ne događa, ni na samom početku „lomljave“, kada Elodi, tik nakon što se završi ceremonija vjenčanja, bude gurnuta u provaliju sa zmajem... Niti do samog kraja njene borbe da pobiješnjelu aždaju preživi i osveti se nesuđenom suprugu, princu Henriju (Nik Robinson), i njegovim podlim roditeljima, kraljici Izabel (Robin Rajt) i kralju Roderiku (Majlo Tvomi).

Potezi očajnika

Dok se opuča da bude subverzivan, pametan i bitan, Mazu sve vrijeme pakuje scenaristička rješenja koja potkopavaju njegovu navodno jaku fan-

tazijsku heroinu. „Damsel“ je možda mogao da bude film koji spucava partijarhat pesnicom pravo u lice, ali ne bez dublje introspekcije. Kod Mazua zadubljivanja nema; sve je prvoloptaški napisano. I toliko površno osmišljeno, da pokušaji da vas ubijedi da je njegova Elodi prava girl boss i da nikako „nije kao druge djevojke“ –djeluju kao potezi očajnika. Fakat je da je teško raditi sa tako površnim skriptom, ali opet – iznenađujuće je koliko su i režija i gluma u „Damsel“ odrađeni preko „one rabote“. Glumci većinom statiraju, ne unose se previše, ostavljaju utisak kao da su završili u filmu samo zato što su izgubili nekakvu opkladu... Ili se, pak, ne trude zato što znaju da nemaju materijala da ožive papirnate likove.

Mili Bobi Braun priča je za sebe, s obzirom na to da je fokus sve vrijeme na njoj i da je jedina imala prostora (možda i previše) da se glumački razmaše. Tu nije samo problem manjak energije, iskustva i sposobnosti da učini da joj jedete iz ruke u filmu u kojem ste sve vrijeme osuđeni skoro samo na njeno lice. Mnogo je problematičnije to što režiser sve vrijeme tretira Braun kao da je glumački torpedo, a ne ono što, u suštini

REŽIJA:

Huan Karlos Fresnadiljo

ULOGE:

Mili Bobi Braun

Rej Vinston, Andžela Baset

Robin Rajt

TRAJANJE: 110 min

Zvijezda serije „Strangers Things“ u zmajskoj sagi koja ne bljuje vatru

jeste - pištoljčić na vodu. Kamo sreće da je za glavnu junakinju imao nekoga poput Šorej Agdašlo, koja pozajmljuje glas zmaju – i jedina je zaslužna za to što neugledno CGI stvorenje zaista oživljava i postaje veće ljudsko biće od svih osoba od krvi i mesa u kadru.

Onoliko koliko je, pak, u fantaziji „Damsel“ dosadna gluma, toliko su monotone i njegove akcione sekvence i cjelokupna scenografija, satkana od najjeftinijih kompjuterski generisanih slika. Fresnadilja, španski režiser poznat po hororima poput „28 Weeks Later“ (2007) i „Intruders“ (2011), s ocjenom „PG-13“ nije uspio da izvuče ništa iz skučenog, hororističnog prostora.

Maskirana Eleven

U suštini, „Damsel“ najviše liči na maskenbal na kojem se Eleven maskirala u princezu. I sad samo čekate da se odnekud, ničim izazvan, pojavi ostatak „Stranger Things“ ekipe na biciklima, da je izvuče iz ambisa... Ili makar da joj spadne perika i poteče krv na nos, dok koristi moći da izbaci zmaja iz igre.

Nema ni kapi magije u filmu, čiji je tim očigledno svim srcem ciljao na moćnu fantaziju, sa glavnom junakinjom koja može da osnaži i inspiriše ako ne djevojke, onda barem djevojčice. Što je najjače, finalna scena, koja je skockana tako da naša Elodi podsjeti na neku pretkinju Deneris Targerijan, koja hrli u susret avanturi života – naprosto vrišti za drugim dijelom... možda čak i za cijelom franšizom.

Nastavak ne djeluje nemoguće s obzirom na to da je „Damsel“ postao Netfliksov najgledaniji film od početka godine. Femi-oštrica cijele priče, koja se ne zaustavlja samo na atipičnoj princezi, nego fura još jakih ženskih likova (uključujući i zmaja!), zaista ima potencijala. No, da bi izbljuvala vatru i proradila kao parabola o tradiciji, patrijarhatu, toksičnom maskulinitetu, pa čak i o kolonijalizmu – potrebna joj je drugačija autorska ekipa. Prvenstveno scenarista i režiser sposobni da usmjere Mili Bobi Braun i razriješe niz drugih problema njene Targerijanke u nevolji.

Ocjena: 3/10

Steppenwolf

Možeš ti iz svog rodnog sela, ali neće ono iz tebe, kaže stara poslovica prema kojoj živi, diše i stvara i Adilkan Jerzanov, kazahstanski režiser koji ne može da se odvoji od stepe. Kao kulisa svih njegovih 16 igranih dugometražnih filmova, stepa je nepresušni izvor ideja, a reklo bi se da nema mesta više ugroženog kriminalom u Kazahstanu od sela Karatas u kome se leševi slažu ko cepanice za drvo. Kakav Valander, kakav Istad, prestonica kriminala je Karatas. Jerzanov je u njega poslao partizane, teroriste, mafiju, stočare, kamiondžije, kugu, lenje pijandure, švercere, obesne činovnice, ljopce, gradske osvetnice i najnesposobnije pandure koji su nogom kročili u te predele.

Jedan od najinteresantnijih režisera kazahstanske kinematografije poznat je po velikoj produktivnosti i raznolikosti tema.

U poslednjem akcionom trileru „Steppenwolf“, više isternu nego vesternu, u kome kalašnjikov leluja oko vrata glavnog heroja (Berik Aitzhanov) k’o klasje na vetru, Jerzanov pušta više krvi nego što je to učinio ikada do sada na velikom platnu vitlajući po Karatasu. Za najsuroviji (iako ne najsiroviji) film, koji smo ulovili na Međunarodnom filmskom festivalu u Roterdamu u sekciji „Veliki ekran“, pozajmio je ideje šakom i kapom, ali tako da to ne postane beobrazno. Mrvica Hauarda Hoksa, prstohvat Tarantina, kap Sema Pekinpoa, na vrh noža Klinta Istvuda i Serđa Leonea... Sve to u filmu legne na svoje mesto i smeša se u originalnu priču u adrenalinom napakovanoj potrazi za jednim otetim detetom, u špageti vestern inspirisanoj optici.

Jerzanov je tradicionalno nepredvidiv, tako da „Steppenwolf“ nikada ne ide u pravcu u kome gledalac misli da će krenuti, što je izvanredna stvar. Samo su tri stvari izve-

Mrvica Hoksa, prstohvat Tarantina, kap Pekinpoa, na vrh noža Klinta Istvuda i Serđa Leonea... Sve to u filmu Adilkana

Jerzanova legne na svoje mjesto i stopi se u originalnu i adrenalinom napakovanu potragu za otetim djetetom

iffr.com

sne (što je univerzalno za svaki film ovog autora): testosteron, politička korupcija i naivčina koju svako kinji, a to je u ovom slučaju Tamara ( Ana Starčenko) – žena sa specijalnim potrebama koja panično traži svoje dete.

Naslov je neizbežna referenca na roman „Stepski vuk“ Hermana Hesea, čiji citat otvara film, ali direktna inspiracija dolazi od Džona Forda. Jerzanov svoj novi triler naziva „filmom ‘The Searchers’ sa psihopatom u centru radnje“, i to je sigurno najpreciznije definisan sinopsis priče koja je, pritom, inspirisana i lokalnim verovanjima da su pretke nomadskih plemena odgajali vuci. Tome se može dodati i ona stara da je „čovek čoveku vuk“, i pratiti krvav trag gladnog čopora.

U filigranski građenoj priči, koja obiluje ovakvim metafo-

rama, postoje detalji koji mogu promaći, s obzirom na to da su konkretne političke prirode, a često i vrlo teritorijalno specifični. Ko želi, videće kritiku Putinove čizme u sceni u kojoj vojska kroz torturu izmamljuje ljudima lažne izjave o terorističkim delatnostima protiv države (Krvavi januar 2022. godine).

Radnja je zapravo apolitična i pored takvih detalja, što je specijalitet Adilkana Jerzanova, koji se samo očeše o aktuelnosti da bi precizirao vreme i prostor u kome se priča odigrava. On to čini skoro dokumentaristički, k’o muva iz paukove mreže koja će se ili otrti sudbini, ili glavom platiti za loše ateriranje. Na taj način trerira i svoje junake koji će se suočiti sa najgorim nasiljem ako ne pronađu izlaz iz klopke. Marina D. RICHTER Ocjena: 4/5

Kadar iz interesantnog, krvlju natopljenog akcionog trilera

CELULOID

Kitonov „Knox Goes Away“

nije djelo za

antologije žanra, ali je i više nego pristojan „ciglamalter“ uradak koji uspijeva da izgura interesantnu ideju. Slične ambicije sa „Sleeping Dogs“ imao je Adam

Kuper, ali nije uspio da ih ostvari

Piše:

Marko Stojiljković

Demencija je vrlo ozbiljna tema i, kao takva, na filmu se tretira uglavnom u ozbiljnim dramama. Glumci koji imaju zadatak da je dočaraju, ako je odigraju uverljivo, mogu se čak nadati Oskarima. To su nam pokazali, recimo, Džulijan Mur sa dramom „Still Alice“ (Ričard Glacer, Voš Vestmorland, 2014) i Entoni Hopkins u hitu „The Father“ (Florijan Zeler, 2020). U žanrovskom filmu, pak, demencija je uglavnom prisutna kao „gimik“ - trik koji se upotrebljava bilo za inicijalnu kapislu, bilo za skretanje radnje. I, ne, amnezija i demencija nisu isto, pa Nolanov „Memento“ (2000) tu ne može da nam posluži kao ilustrativni primer.

Različita polazišta

Interesantno: dva žanrovska filma sa demencijom kao svojevrsnim pogonskim gorivom uvrštena su na program ovogodišnjeg Festa. Doduše, u donekle različitim programskim sklopovima (Gala+ i Gala „vulgaris“), ali zato u bliskim vremenskim intervalima, tako da je vaš filmski kritičar jedan dan gledanja završio sa jednim, a sledeći otpočeo sa drugim filmom.

Majkl Kiton i Rasel Krou rvu se s istim izazovom

Demencija kao gorivo za

U trilerima „Knox Goes Away“ i „Sleeping Dogs“, demencija je polazište radnje, ali funkcioniše i kao izazov koji naši junaci moraju da prevladaju kako bi ispunili svoje ciljeve. Oba naslova takođe funkcionišu u sličnom osnovnom žanru, a to je triler, odnosno neo-noar, dok zbog prirode glavnih junaka (koji od demencije pate), spadaju u različite podžanrove. „Knox Goes Away“, u čijem je centru zbivanja atipični plaćeni ubica, trilerske note meša sa gangsterskom, porodičnom i ličnom dramom, dok „Sleeping Dogs“ više koketira sa krimićem i proceduralom, budući da u njegovom središtu stoji penzionisani policijski detektiv.

Metodični ubica

Oba filma takođe imaju slične ambicije, da postanu bitan deo bioskopskog repertoara (kao što bi to pre 20 ili 30 godina sigurno bio slučaj), ali su im polazišta drugačija. „Knox Goes Away“ već je igrao na prošlogodišnjem izdanju Toronta, forsirajući kao glavni adut Majkla Kitona u dvostrukoj funkciji glumca i režisera, dok je „Sleeping Dogs“ na Festu prikazan u svojstvu nekakve festivalske pretpremijere pred ulazak direktno u distribuciju, bez festivalske turneje. Čak im je i „tajming“ distribucije skoro isti; razlikuje se možda za sedmicu-dve po različitim teritorijama.

Pozabavimo se prvo malo uspelijim obračunom sa demencijom: „Knox Goes Away“ druga je režija glumca Majkla Kitona koji ovde opet usmerava sam sebe i opet samom sebi dodeljuje ulogu plaćenog ubice, kao i u režiserskom debiju „The Merry Gentlemen“ (2008), koji je takođe naleteo na vrlo podeljen prijem kritike. Kao režiser, Kiton vrlo dobro zna da je on sam u funkciji glumca možda i ponajbolji adut na koji bi, stoga, trebalo i staviti akcenat u filmu.

Kiton igra naslovnog junaka, Džona „Aristotela“ Noksa, bivšeg vojnika, dvostrukog doktora nauka i plaćenog ubicu koji posao uvek izvršava metodično, stoički i bez emocija. Život će mu, pak, promeniti vest o dijagnozi Krojcfeld-Jakobove bolesti koja se, za potrebe filma, opi-

suje kao mnogo brža i agresivnija forma demencije od mnogo poznatije Alchajmerove. U slobodnom prevodu, to znači da je našem junaku ostalo možda još dva-tri meseca života i najviše mesec ikakvog pamćenja, zbog čega Noks pokreće postupak rasprodaje imovine i pranja

Kiton u svojoj drugoj režiji „Knox Goes Away“

imdb.com

izazovom u filmovima „Knox Goes Away“ i „Sleeping Dogs“

kao pogonsko za triler

novca kako bi što pre obezbedio naslednike.

Zvuči kao solidan plan, ali Noksa će ipak dve stvari iznenaditi. Prvo, kada se izgubi na poslednjem poslu i ostavi haos, što će na njega baciti sumnju metodične policajke. I drugo, kada mu se na vratima pojavi sin (Džejms Marsden)

kojeg nije video godinama, a koji je u problemu zato što je ubio silovatelja svoje kćeri-tinejdžerke, pa mu je potrebna očeva pomoć da sve to sredi. A Noks, poput Liama Nisona u većini filmova od „Taken“ naovamo (s akcentom na „Memory“ iz očitih razloga), jedini ima splet specifičnih veština da to obavi. Doduše, da bi uspeo mora da se upusti u trku sa sopstvenom bolešću i da pobedi.

Šeretski osmijeh

Iskreno govoreći, scenario Gregorija Poarijea prilično je zapetljan (ponekad i nepotrebno), te nije baš uglađen, naročito kada je reč o preokretima koji zahtevaju žestoku suspenziju neverice. Opet, makar je duhovit kada su u pitanju replike u dijalogu, naročito kada dođe do Kitonovih filozofskih odgovora i poenti. Čini se da je Kiton i kao glumac, i kao režiser koji radi sa glumcem pred sebe postavio prilično zahtevan zadatak: da nam Noks istovremeno bude simpatičan i misteriozan, odnosno da možemo da mu poverujemo na reč da je dobar čovek koji je radio neke grozne stvari. Srećom, Kitonova veština na glumačkom planu jeste nesporna, a šeretski osmeh i suzdržavanje od preglumljivanja pomažu.

Isto se može reći i za ostatak ansambla koji zna u čijem filmu zapravo igra. Al Paćino kao mentor i zaštitnik tačno zna dokle treba da ide s eskapadama da ne bi zasenio protagonistu, dok mu Marša Gej Harden kao bivša supruga i Joana Kulig kao stalna prostitutka - sjajno sekundiraju. Džejms Marsden je, pak, malo problematičan, naročito u

prvoj sceni koju deli sa Kitonom, zato što ni u jednom trenutku nije na istoj frekvenciji sa njim.

I po drugim aspektima, „Knox Goes Away“ je prilično solidan film. Kiton izbegava široke režiserske poteze jer, čini se, nema potrebe da se pokazuje i dokazuje na taj način, već se zadovoljava time da film bude funkcionalan na uglavnom nenametljiv način. U tome mu mnogo pomažu „džezerska“ muzička pratnja i diskretni nagoveštaji po pitanju uglova kamere i dubine fokusa u fotografiji Maršala Adamsa. Na koncu, „Knox Goes Away“ nije delo za antologije žanra, ali je i više nego pristojan „cigla-malter“ uradak koji uspeva da izgura interesantnu ideju.

Slične ambicije, u teoriji, imao je i „izvršilac scenarističkih radova“ Adam Kuper („Exodus: Gods and Kings“, 2014; „The Transporter: Refueled“, 2015; „Assassin‘s Creed“, 2016) u svom režiserskom prvencu „Sleeping Dogs“.

O tome govori i glumačka podela sa nekoliko zanimljivih imena koja predvodi Rasel Krou u ulozi detektiva Roja Frimana koji pati od Alchajmerove bolesti. Za razliku od protagoniste filma „Knox Goes Away“, Friman nije baš „osuđen na smrt“, već svoje stanje može da drži pod kontrolom medicinskim tretmanima, oslanjanjem na rutinu i vežbama poput rešavanja ukrštenica.

Koloritan profesor

Iz te ustaljene, iako ne baš komotne egzistencije, našeg junaka prenuće poziv jedne aktivistkinje za prava osuđenika, kojs će ga naterati da ponovo ispita jedan svoj stariji slučaj. Naime, ugledni univerzitetski profesor (Marton Čokaš, po pravilu vrlo sirovi negativac u akcionim filmovima) brutalno je ubijen, a za njegovo ubistvo osuđen je „prigodni krivac“ koji je zaista

imao motiv i bio je na mestu zločina, ali ga ipak nije ubio. Motiv i priliku imali su i drugi, s obzirom na to da je profesor bio vrlo koloritan lik koji se zamerio mnogima. Stoga, pred sobom imamo sijaset mogućih osumnjičenih i motiva, od prevare u vezi, pa do prisvajanja tuđih zasluga u vlastitim naučnim radovima, a u centru misterije nalazi se profesorova bivša pomoćnica Lora Bejns (Karen Gilan) koja je netragom nestala otprilike u doba ubistva.

Nerazmrdana režija Nevolja sa filmom počinje sa skriptom koji je Kuper napisao sa Bilom Kolažom, s kojim je već sarađivao. Glavni problem u vezi sa njihovim pisanjem jeste to što, koristeći se obiljem distrakcija i pripovednih okvira poput dnevničkih zapisa i nacrta memorijske proze - gube nit i spetljavaju se do te mere, da nam postaje jasno da likovi, uključujući i protagonistu, nisu ništa više nego figure koje scenaristi pomeraju kako im volja. U svemu tome, čak se i demencija čini kao priprosti trik, jer je, eto, Friman zaboravio slučaj, za čime nema potrebe jer je kasnije profilisan i kao (bivši) alkoholičar sklon brljotinama na poslu.

U tome deblji kraj, naravno, izvlače glumci. Rasel Krou i Tomi Flanagan kao njegov bivši partner to mogu da reše sa dozom prezentnosti koju imaju na ekranu, a Karen Gilan sa velom misterije i malo transformacije koja je takođe arbitrarno tempirana. Martonu Čokašu, na primer, uloga profesora nikako ne leži i to se vidi.

Takođe, film nije naročito „razmrdan“ ni režijski, ni u smislu dizajna: narativne linije navodno su vremenski odovojene, ali čovek ne bi to rekao na osnovu vrlo sličnih vizuelnih identiteta kojim prevladavaju generički plavo-sivi tonovi tipični za trilere snimljene direktno za kablovsku televiziju, čiji je noćni program otprilike i krajnji domet Kuperovog režiserskog prvenca.

Ocjene: 3.5 (Knox Goes Away) 2.3 (Sleeping Dogs)

Krou u proceduralu „Sleeping Dogs“

reportaza v

Retrospekcija radova američkog pop

Endi Vorhol – van granica

Nebismo pretjerano pogriješili kada bismo rekli da istorija umjetnosti ne pamti mnogo umjetnika koji su uspjeli da ulove duh zapadnog kapitalizma i njegov uticaj na umjetnost, kao što je to učinio Endi Vorhol. Ovaj američki revolucionar vizuelnog marketinga postao je svojevrsna refleksija svega što se, na vrhuncu njegovog stvaranja, prepoznavalo kao „popularna kultura“, pritom pažljivo ilustrujući svojevrsno ukrštanje umjetnosti i golog komercijalizma (čitaj: trgovine).

Vorholovo stvaralaštvo krajem šezdesetih godina prošlog vijeka, na iznenađenje mnogih aktera iz tog perioda, progutalo je mnoge višeslojne forme čiji su se autori trudili da dostignu isti nivo popularnosti. To se dogodilo isključivo zahvaljujući umjetnikovoj sposobnosti da samog sebe transformiše u brend, „nausput“ mijenjajući i tok same umjetnosti. Stoga, činjenica je da je i sada, bez Vorhola, nezavisno od interpretacije njegovog kvaliteta, nemoguće zamisliti

pop art. I nakon toliko godina, uspio je da ostane relevantan. Koliko je Vorholov uticaj na umjetnost bio jak, pokazala je i Galerija „Halcyon“ u srcu Londona organizujući jednu od najvećih retrospektivnih izložbi radova ovog američkog miljenika.

Šanel broj pet

Izložba „Endi Vorhol: van granica brenda“ („Andy Warhol: Beyond the Brand“), koja će biti otvorena do 7. aprila, obuhvata njegove najvažnije radove iz dvodecenijskog stvaralaštva, od šezdesetih do sredine osamdesetih godina prošlog vijeka, sa posebnim fokusom na „isplativiji“ dio pop arta. Stoga, ne čudi što brojne posjetioce, koji strpljivo čekaju da dođu na red da pogledaju Vorholove radove (bili fanovi ili ne), dočekuje adekvatan citat samog umjetnika. „Biti dobar u biznisu najfascinantniji je dio umjetnosti“ – njegove su riječi koje efektno zaokružuju savremenu komercijalizaciju ovog koncepta.

Vorholova posvećenost istraživanju komercijalnih tema,

Šetnja kroz

Galeriju „Halcyon“ mnogim posjetiocima otvorila je vidike o pop artu, ali ih je navela i na logičnu dilemu. Da se zapitaju da li bi Vorhol, da je naš savremenik, posebno u doba AI, uspio da izvede revoluciju poput one iz šezdesetih godina prošlog vijeka

koja ga je pratila praktično tokom cijele karijere, najbolje se osjeća u serijalu „Oglasi“ („Ads“), koji je nastao uoči samog kraja njegovog stvaralaštva. Kroz ove radove, za koje vam sasvim sigurno nije potrebno dodatno objašnjenje,

Vorhol je želio da reklame poznatih proizvoda „oživi“ pretvarajući ih, kako je i sam govorio, u „umjetnička djela“. Najdirektniji primjer ovog pokušaja da zamagli granicu između komercijalnog dizajna i umjetnosti možemo da vidimo u radu „Šanel broj pet“ („Chanel No 5“). Djelo nastalo 1985. godine označilo je sinhronizaciju Vorhola s ovim luksuznim brendom, a posjetioce Galerije „Halcyon“ zavodi i navodi da se prepuste „slatkom ukusu bogatstva“.

I dok je sada sasvim diskutabilno da li vizualizaciju jedne od najpoznatijih bočica parfema možemo postaviti u istu ravan s umjetničkim djelima nastalim u 20. vijeku, jasna je Vorholova namjera da dokaže da se kapitalistički šmek uvukao u sve pore američkog društva.

Monro, Mao i Ali Uprkos pitanjima koje i dan-danas postavljaju kritičari umjetnosti kada govore o Vorholovom radu na konzervi „Campbell“ supe, teško se odbraniti od važnosti ovog crve-

Serijal „Myths“ obuhvata ikone pop kulture poput Djeda Mraza i Mikija Mausa „Vesuvius“, Vorholova interpretacija jedinog aktivnog vulkana u

granica brenda

nog niza koje je zacementiralo pop art, a koje se sa pravom smatra najpoznatijim komadom američke moderne umjetnosti. I dok je Vorhol želio raditi na printu nečega što je, kako je kazao, jeo svakog dana punih 20 godina, umjetnik je, klasičnom repeticijom supe sa različitim ukusima, želio pokazati kako se ponaša komercijalna masovna kultura. Nakon kompletiranja ovog serijala, kada je šezdesetih godina upitan da objasni ovaj crveni set, kazao je da „limenke treba da posmatramo kao portrete“. S obzirom na to u kojem je periodu ovaj rad nastao, možemo slobodno reći da je za Vorhola „Campbell“ supa bila svojvr-

stan portret američkog kapitalizma tokom Hladnog rata. Fascinacija portretima bila je vrlo profitabilna za Vorhola, što nije začuđujuće ako pogledamo koje je figure želio predstaviti. No, interesantna je pozadina ove umjetničke opsesije: s obzirom na to da je u djetinjstvu stalno posjećivao crkvu, bio je konstantno okružen ikonama.

Slike iz djetinjstva tako su brzo prerasle u igru, pa je Vorhol poznate ličnosti iz druge polovine 20. vijeka želio da prikaže kao savremene verzije svetaca, bez obzira na to kakve su kontroverze pratile njihove živote. Ljubitelji umjetnosti u Galeriji „Halcyon“ mogu

da vide neke od najpoznatijih portreta njegovih „svetaca“: Merilin Monro, Mao Cetunga i Muhameda Alija, i uvjere se da je Vorhol bio izuzetno versatilan umjetnik. Do te mjere, da vas ubijedi da je sve moguće predstaviti kroz popartovsku prizmu. S obzirom na to koliko su Vorholovi radovi važni i vrijedni, a na zadovoljstvo mnogih koji žele da ih fotografišu, limitiran je broj posjetilaca retrospektive. To, ujedno, olakšava posmatračima da im se u potpunosti posvete.

I oni najmlađi koriste priliku da uživaju u nekim od najpoznatijih Vorholovih kolorita. Očekivano, djeci su najinteresantniji

njegovi radovi koji sačinjavaju dio čuvenog portfolija pod nazivom „Mitovi“ („Myths“). Njime su obuhvaćene ikone popularne kulture koji su, prema umjetnikovom mišljenju, oblikovale kolektivnu svijest Sjedinjenih Američkih Država u 20. vijeku. Među njima su, između ostalih, portreti vještice iz „Čarobnjaka iz Oza“ („The Wizard of Oz“), Supermena, Djeda Mraza, Mikija Mausa, kao i autoportret umjetnika koji sve ove kulturološke gigante posmatra krajičkom oka.

Zaboravljeni Vezuv

Jedan od Vorholovih najinteresantnijih radova, nažalost, nije okupirao veliku pažnju tokom naše posjete galeriji. Riječ je o njegovoj interpretaciji Vezuva, jedinog aktivnog vulkana na evropskom kopnu. Umjetnikov pristup erupciji iz osamdesetih, sa tipično jarkim popar tovskim bojama, donio je eksploziju boja i energije koja efektno prikazuje njegovu destruktivnu moć. Zahvaljujući umjetniku, Vezuv je dobio novi život kroz čak 18 vezanih radova koji prikazuju različite faze erupcije. Rad na serijalu „Vesuvius“ takođe predstavlja izuzetno bitan dio personalnog života umjetnika s obzirom na to da je gajio veliku ljubav prema Napulju i istoriji mjesta, kao i bliskom prijateljstvu sa galeristom Lućom Amelijom Šetnja kroz Galeriju „Halcyon“ mnogim posjetiocima sigurno je otvorila vidike i o Vorholu, i o pop artu uopšte, ali ih je navela i na logičnu dilemu. Da se zapitaju da li bi Vorhol, da je naš savremenik, posebno u doba moći koju pruža vještačka inteligencija, mogao da napravi tu prijeko potrebnu razliku koju je producirao početkom šezdesetih godina prošlog vijeka?

Teško je dati konačan odgovor na ovakve dileme, ali s obzirom na to kakvi su se razgovori vodili i komentari čuli u Galeriji „Halcyon“, jedno je sigurno: svijet umjetnosti ostaće podijeljen na dvije već dobro formirane grupe. Na onu koja vidi kvalitet u pop artu, i onu drugu, koja odbija da identifikuje Vorholove radove kao umjetnost, nazivajući ih samo „reciklažom tuđeg dizajna“.

Tekst i foto:

Leila MURSELJEVIĆ

u Evropi „Campbell’s Soup“, crveni niz koji je zacementirao pop art

Merlin Monro i „Chanel No 5“, sveci američkog konzumerizma

SERIJE Extraordinary Urnebesna dramedija o (ne)običnjacima

Superherojski žanr nije izlapio, niti će izlapiti, koliko god nam čojci i čoek-žene u spandeksu iskakali iz frižidera, sve dok postoje serije poput Amazonove bezočne satire „The Boys“. E, ta vam je živi dokaz da će inteligentan i štosan autor, u ovom slučaju Erik Kripki, uvijek znati kako da nadlukavi opšta mjesta i isporuči unikatno (anti)superherojsko iskustvo, nešto što istovremeno funkcioniše i kao sumanuto ljubavno pismo, i kao vrhunska sprdačina sa žanrom.

Ema Moran možda nije Kripki, ali da jeste inteligentna, štosna i beskrajno maštovita, dokazala je u seriji „Extraordinary“, urnebesno se poigravajući sa motivom supermoći.

Printer u anusu

Nažalost, u pandemonijumu televizijske hiperprodukcije, njen šou rađen za striming servis Disney+ ostao je ispod radara šire publike. I to je tolika šteta, da nijesmo sigurni može li se uopšte riječima opisati. No, mi ne bismo bili mi kad ne bismo pokušali da vam približimo koliko je „Extraordinary“ ono što joj i samo ime govori... Izvanredna serija. Prava britanska poslastica... I nešto što nikako ne smije da ostane Diznijeva najbolje „čuvana tajna“.

Dramedija, čija je prva sezona emitovana početkom prošle godine, a druga je nedavno stigla u Diznijevu ponudu, odvija se u svijetu koji je isti kao naš, sa tom jednom bitnom razlikom... Što svi ljudi, čim se približe pragu punoljetstva, dobiju određenu supermoć.

Ta supermoć može biti letjenje, telepatija, putovanje kroz vrijeme, superbrzina, mijenjanje oblika... a može biti i nešto totale sumanuto, poput mogućnosti da sopstveni anus koristite kao 3D printer. E, u tom i takvom svijetu, naša glavna junakinja Džen (urnebesna Mejrid Tajers ) još nije dobila svoju supermoć, a proslavila je 25. rođendan. I naravno da je, kao punokrvna predstavnica „generacije Z“, potpuno pogubljena u haosu sopstva, da sve vrijeme krivi

Diznijeva najbolje

Čak i kada ne uspije da vam proda foru; čak i kada učini likove pretjerano iritantnim u svojoj sebičnosti i autodestrukciji – dramediju Eme Moran vrijedi ispratiti zbog beskrajno maštovitih ideja

druge za sudbinu kletu, da je doktorirala prokrastinaciju... I da je sasvim nespremna da se istinski pozabavi sobom, ne bi li otkrila što je to što joj istinski sve vrijeme blokira supermoć.

Instragramična zlica Cijelu prvu sezonu Džen je provela lutajući i tražeći se po Londonu, naposljetku završavajući na poljupcu sa mačkom – sa sopstvenim ljubimcem, sa lutalicom koju je pokupila s ulice i pružila joj dom. Odnosno, sa čovjekom-mačkom, jer ispostavilo se da je životinja u nevolji zapravo momak koji je uzeo mačje obličje i koji je izgubio sjećanje na život prije života na četiri noge.

Taj Jizzlord (sjajni Luk Rolason), kako će ga nazvati Džen, u urnebesnom finišu prve se-

zone bio je zadužen za vrhunski cliffhanger . Upravo zbog scene u supermarketu, u kojem će slučajno naletjeti na svoju (bivšu?) suprugu i sina, čekanje nastavka ispalo je pravi mali neizdrž.

Ta velika „čekalica“ da se konačno otkriju Džizlordovo pravo ime, prošlost, cjelokupni identitet, adresirana je odmah na početku druge sezone. I ne da je ispunila sva očekivanja, nego je seriji obezbijedila i

niz urnebesnih scena, i vrhunsku glavnu negativku! U novih osam epizoda (30 min), Dženina ključna neprijateljica i katalizator svih nesigurnosti otkad za sebe zna, postala je Džizova (bivša, sadašnja, buduća?!) supruga Nora (odlična Rosa Robson). Dobar dio sezone prolazi u ratu naše glavne junakinje i njene instagramične suparnice sa 150.000 pratilaca i s osmijehom ko sa reklame za pastu za zube. Za Noru je, naravno, odabrana savršena supermoć. Jer, samo je telepatija mogla da joj omogući da s onim licem nevinašca, glumeći empatiju i potpuno razumijevanje za muževljev nestanak, kljuca Džen u mozak i obećava joj da će je zgaziti kao bubu. Na prvu loptu, moglo bi se reći da je Dženina opsesija sa Norom ispala pomalo pretjerana i da je nepotrebno zauzela dobar dio sezone. No, s obzirom

Grupa prijatelja za koju navijate čak i kada vam idu na živce

Nora, instagramična suparnica i glavna negativka sezone collider.com

(ne)običnjacima sa supermoćima zaslužuje mnogo veću publiku

najbolje čuvana tajna

na to o kakvoj kraljici prokrastinacije govorimo, sasvim je logično da se fokusirala na njeno uništenje, ne bi li (još jednom) odložila suočavanje sa sobom.

Šupa podsvijesti

Do tog suočavanja ipak će doći u drugoj sezoni, a kako i zašto, ostavljamo vam da pogledate. Recimo za sada ovoliko, da će Džen dobiti vrhunskog pomoćnika za otključavanje sopstvene podsvijesti. I da je način na koji je ta prćija nesvjesnog predstavljena – najjači adut druge sezone.

Cijena za otključavanje podsvijesti? Prava sitnica – 12.000 funti. Za te pare, Džen dobija profesora Džordža (harizmatični Džulijan Baret), koji je pravi zgodniša, ili da se poslužimo njenim opisom – DILF (Dad I’d Like to Fuck).

Njegova moć je vizualizacija nečije podsvijesti, tako da je

svakoj osobi koja želi da zaviri u skriveni dio sebe dovoljno da joj stavi ruke na glavu –i da uđe unutra, ali bukvalno. I naravno da ni za Džen, ni za nas nije nikakav šok što njena podsvijest izgleda kao šupa nekakve antikvarne knjižare koja je prestala da radi, sa sve razbacanim knjigama od plafona do poda.

Ne, vi jednostavno morate tu da uđete, morate to da vidite, morate sami da otkrijete i pročitate nazive knjižica, pamfleta i knjiga u kojima je zapisano sve (opet bukvalno) što je Džen ikada pomislila ili uradila. A naslovi „Boys

I Have Ghosted“, „Scatalogical Humour“, „Weird Things You’ve Thought About While Masturbating (Vol 13)“ – samo su dio kolekcije zbog koje ćete prskavati od smijeha... a bogme, i od dumanja kakve biste blamantne knjige pronašli u sobi sopstvene podsvijesti, da

vam jedan DILF poput Dženinog spusti prste na sljepoočnice.

Zbogom gaćama

Ima u drugoj sezoni svega i svačega, i uspona i padova, baš kao i u nesavršenoj prvoj. Opet, čak i kada ne uspije da vam proda foru: čak i kada učini da likovi postanu pretjerano iritantni u svojoj sebičnosti i autodestrukciji – „Extraordinary“ vrijedi ispratiti zbog beskrajno maštovitih ideja. I naravno, njihovog pakovanja sa srcem na pravom mjestu. Ne znamo kako joj to polazi za rukom i definitivno joj to računamo kao supermoć, ali Ema Moran definitivno zna kako da probudi saosjećanje za sve te Dženine smiješne, nelogične, djetinjaste, ma totalno samoubilačke poteze. I ne samo za njene, nego i za sve koji je okružuju: od frenetične majke Meri (neprocjenljiva Šivon Meksvini iz „Derry Girls“), preko tog pogubljenog Džiza, do dvoje (ne)suđenih cimera - najbolje prijateljice Keri (divna i pitoma Sofija Oksenham) i njenog (bivšeg) momka Kaša (Bilal Hasna). I njih dvoje dobili su pozamašno parče pažnje u drugoj sezoni, u kojoj pokušavaju da odrede „pravi vajb“ svog raskida, odluče ko će se (ako će se iko) iseliti iz stana, pa čak i sa kim bi mogli da počnu romansu „kad za to dođe vrijeme“... Kaš je bio najslabija karika prve, ali u nastavku je uspio da se izbirika i izbori za simpatije putujući naprijed (i nazad, što je novitet) kroz vrijeme i kukajući za Keri, apsolutno nespreman da napravi ikakvu životnu promjenu i oprosti se sa bilo čim u životu, bila to djevojka koju voli, ili donje gaće... Toliko poderane i nagrđene, da ih u sebe nije htjela primiti čak ni Praznina.

I o toj Praznini, koja će u finišu druge postati okidač za potencijalno još bolju treću sezonu,

treba da saznate sami, kao i o tome što će tačno Keri dobiti kao savjet kada, kao medijum za komunikaciju sa mrtvima, pozove u pomoć „ženu koja je pokidala svoj raskid“. Ni manje, ni više nego – Lejdi Dajanu

Masiranje istine

Kerina moć postaće gorivo i epizode s izletom u žanr horora, pa će Oksenham dobiti priliku da zablista i u jednom sasvim neočekivanom, svježem izdanju. I baš će zbog nje i totalno ludog soundtracka sa gomilom pjesama sa Halloween motivom (apsolutni hajlajt je Twin Temple – „Let’s Have A Satanic Orgy“), taj naizgled nedokuvani žanrovski eksperiment ipak uspjeti. U suštini, sa tako slatkim i vibrantnim likovima, zločestim humorom i „masiranjem istine“ u svijetu u kojem osoba sa superempatijom plače tri dana nakon gledanja filma „Marley and Me“ – malo je toga što Ema Moran ne može da vam proda. Bio to raskid, novi posao, tajna porodica, egzorcizam ili neke druge uobičajene stvari sa kojima kuburi „gen Z“ populacija, u seriji „Extraordinary“ funkcionišu kao cjelina, iako zasebno, u pojedinim momentima, bodu oči.

Ova serija, kao ni „The Boys“, definitivno nije za svakoga. Nekome može da bude previše luckasta, a čak i onima kojima je neozbiljnost sasvim po volji može smetati to što „slani“, ozbiljni segmenti nijesu urađeni jednako uspjelo kao oni „slatki“, humoristični.

Opet, čini nam se da ljubiteljima britanskog humora i coming of age drama sa neočekivanim obrtom, možemo da garantujemo sjajan ugođaj. Neka takvima „Extraordinary“ bude obavezan domaći zadatak, dok ne stigne treća sezona.

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ Ocjena: 4/5

SERIJE The Completely Made-Up Adventures Of Dick Turpin Princ britanskog

Neodoljiva dobrota drumskih

Netko bješe Turpinu Diče i da ga nema, trebalo bi ga izmisliti. Lik koji nije uspio kao kasapin u tatinoj mesari, jer je, eto, bio vegan – pa je postao drumski razbojnik. A nije baš da je i to želio. Niti je nešto volio da krade. Može bit – više Robin Hud, nego razbojnik. Valjda ga zato i vole.

Čoek, legenda, mit. Nego, ako ste ste uželjeli britanskog humora na račun njihove i svačije istorije u fazonu „Crne Guje“ („Blackadder“), ili još držite

piratsku zastavu na pola koplja od vijesti da je snimanje HBO poslastice „Our Flag Means Death“ otkazano – onda imamo seriju za vas.

„ The Completely Made-Up Adventures Of Dick Turpin“ je ultimativni dokaz da glavešine AppleTV+ servisa imaju žicu i petlje za ovakav humor. U toj mjeri, da djeluje skoro nevjerovatno da je ovakva britanska poslastica sletjela upravo na Eplov horizont. Jer, i njegovim apsolutnim adutima („Severance“, „Silo“, „Pachinko“), i skupim proklizavanjima („The Morning Show“, „See“, „Constellation“, sve više i „For All Mankind“) – zajednički je akutni manjak humora. Ozbiljno, lakše je povjerovati da je lik kao Dik Turpin postao legendarni razbojnik, pa još heroj raje i sirotinje, nego...

Pustolov iz naftalina

Prvi odličan štos: serija vam već u naslovu poručuje da je sasvim izmišljena. Dok vas Noa Filding, princ moderne britanske komedije, do kraja premijerne epizode, naravno, ne ubijedi da je potpuno stvarna.

Tek kratko o njemu, a zaslužio je više od jednog pasaža: gospoče iz Vestminstera, iz srca istorijskog Londona, proslavilo se prije dvije decenije sa komedijaškom trupom „The Mighty Boosh“... Od pozorišnih dasaka i radijskog šoua stigli su i do otkačene, sada kultne BBC serije (tri sezone) – i usput uspjeli da svijetu prodaju sasvim autentičan, mračnjački i nadrealan stil komedije i humora.

Noa ima i sjajan bend Loose Tapestries u kom nastupa sa gitaristom Serđom Picornom iz poznatije Kasabian grupe, a usput je sedam godina i prezenter „The Great British Bake Off“ programa koji je, bez prećerivanja, najbolje televizijsko takmičenje suđenih i nesuđenih kuvara s ove

Noa Filding, briljantan kao legendarni lopov

britanskog humora Noa Filding briljira u Eplovoj novoj komediji

drumskih razbojnika

strane Atlantika. Nego, čoek apsolutno pripada komediji i umjetnosti, pa je skoro nevjerovatno to što nije imao svoj veliki projekat televizijske fikcije od kraja serije „The Mighty Boosh“ 2007. godine. Ali, bože moj, „otišao da se vrati“ – i evo ga, Dik Turpin. Đe se završava istorija a đe počinje legenda zvana Dik Turpin? I površniji poznavaoci britanske kulture i istorije znaju da je on stvarna ličnost, drumski razbojnik iz prve polovine 18. vijeka. Dik je drumovao i ludovao na putevima oko Jorka; na čuvenom konju Blek Bes jednom jahao 200 milja od Londona do Jorka; hapšen, bježao, opet hapšan – i na kraju obješen u aprilu 1739. godine. I svi britanski izbori iz tog perioda svjedoče da to njegovim savremenicima i nije bila prećerano bitna vijest.

Ali, ne lezi vraže, pisac Vilijam Herison Ejnsvort, blizu vijek nakon Dikove razbojničke pogibije, romantizovao je njegove pustolovine, izvukao ga iz naftalina i pokrenuo legendu... Od koje su nastale narodne pjesme, predstave, najednom i mit, koji je u 19. vijeku Dika pretvorio u Robina Huda svog vremena.

Sindrom Petra Pana

Nije teško shvatiti da je sva ta priča o Diku Turpinu, sredinom 19. vijeka, bila i reakcija ruralne, sve više zapostavljene Engleske i provincije na ubrzanu industrijalizaciju u kapitalističkom carstvu; jednoj

Britaniji u kojoj je život postojao sve suroviji i brži... E, znajući sve to, lako je naslutiti na koju kartu igra „The Completely Made-Up Adventures of Dick Turpin“. Na humanost i banalnu dobrotu drumskih razbojnika.

Sve što Dik Turpin uspije u seriji, to je na račun dobrih namjera i iskrenosti. Što je potpuno otkačeno, imajući u vidu da govorimo o drumskom razbojniku, ali... Noa Filding nekako, nekim čudom, uspijeva da sve to isporuči, tako da ne djeluje nimalo naivno, ni folirano. Naprotiv, radi se o djetinjoj banalnosti koja se ne može isfolirati i koja je neodoljiva. Takav je njegov Dik – fensi, diskretno fem, tip koji nije stigao da se ostvari jer je jednostavno vječito dijete... Možda ne Robin Hud, ali svakako lik koji pati od nekog sindroma Petra Pana, ali mu ne fali ni stila, ni načina. I da, najelegantniji je baja od Jorka do Londona, pa nema veze što usput laše uglavnom na poniju. I tako ide u razbojničke pohode. Da, dobro ste čuli. Pri tome, Dik je samo „kormilar u četvercu bez kormilara“; vođa bande u kojoj je, recimo, i jedna prava-pravcata virdžina Nel (Eli Vajt), pa jedan otkačeni tip onako drugarski zatreskan u Dika, pa jedan tamnoputi harambaša iz divne londonske porodice... I svi već do kraja treće epizode dobiju priliku da se iskažu i ugrabe vašu naklonost – iako serija ne želi da servira jače emotivne

Taman kada pomislite da bi narativni krčag iz kog Filding sve vrijeme debelo poteže, uskoro mogao biti prazan, autori serije potrude se da pronađu i da vam prodaju novi štos

vjetrove, koji su, recimo, duvali jako u jedra serije „Our Flag Means Death“ Dejvida Dženkinsa.

Naravno, ono što je bio Rouen Etkinson za „Blackadder“, ovdje je više jedan korumpirani sudija – isljednik kojeg tumači Hju Bonvil, koji bi i Dika i sve bande Jorka i Londona fino da reketira... Ali mu ne ide, uz to je i samohrani otac – a naš Dik Turpin bi, pored svega, eto, i da se druži sa njim. Jer je takav tip, i ultimativni „svi treba da znaju šta drugarstvo znači / zajedno smo lepši zajedno smo jači“ koreograf.

Kamera u galopu U do sada emitovane četiri od šest snimljenih epizoda, serija je uspjela da oslika širok narativni drum za ove razbojnike. Strogo ih i vrlo ciljano držeći u kategoriji „izmišljenog“, pa ćete, stoga, sa njima pohoditi i jedne uklete kočije, duhove ljubomornih i posesivnih barona – i jednog neodoljivog vorloka sa, vjerujte, najljepšom kućom na drvetu koju smo vidjeli na televiziji. Jasno je da ovakva serija dobrim dijelom počiva i na entuzijazmu kompletne ekipe, pa se oni tu ponekad malo i zanesu i pretjerano zalaufaju.

To je najbolje vidljivo, recimo, u drugoj epizodi, u kojoj režiser Ben Palmer („Breeders“, „The Inbetweeners“) naprosto ne zna đe sve udara i kako da se zaustavi sa silnim rezovima, otkačenim tranzicijama između kadrova i galopima kamere sa kraja na kraj scene. U svoj toj euforiji koju Noa Filding očigledno isijava i na glumce i autore, kamera i montaža postanu pretjerano primjetne i prisutne. Jer, tako to svi oni čine: kao djeca koja se igraju i koja ponekad pređu u ludo trčanje ukrug, pa neko (Filding) mora da ih malo zaustavi, da dođu do daha. Pa je i to slatko.

Ovakva neodoljiva dobrota drumskih razbojnika savršeno je osvježenje na malim ekranima; potpuno je prigodna i za bindžovanje, i za čekanje epizoda u sedmičnom ritmu... I taman kad pomislite da bi narativni krčag iz kog Noa Filding poteže uskoro mogao biti prazan, oni se potrude da pronađu i prodaju novi štos. U maniru najvećih legendi među lopovima. Tako da se nikad, nakon ovog televizijskog druženja, ne zapitate, kako je to jedan Dik Turpin mogao da postane legenda. S. STAMENIĆ Ocjena: 4/5

Eli Vajt, sjajna kao prva virdžina među britanskim razbojnicima

Razbojnički četverac koji ćete obožavati

SERIJE Tri striming udice koje mame na bindž gurajući Intrigantne teme, (ne)ispunjena očekivanja

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

Teme koje će odmah zaintrigrirati gledaoce svakako su superpametna djevojka koja rješava misteriozan zločin nalik nekom superheroju, ljubavna priča po uzoru na hit „Normal People“ ali sasvim originalna, kao i biografija možda i najveće porno zvijezde na svijetu, Roka Sifredija. Baš o te tri teme i tim redom govore Amazonova serija „Red Queen“, i Netfliksove „One Day“ i „Supersex“. Nažalost, samo je ona ljubavna ispunila očekivanja, dok su „striming udice“ za bindž posvećene seksu i pameti manje-više podbacile.

SUPERSEX

Roko Tano, poznatiji kao Roko Sifredi, u posljednjih pet decenija pojavio se u stotinama porno-filmova i predstavlja arhetip nesvakidašnjeg „glumca za odrasle“. Popis njegovih partnerki na ekranu nikada nije preciziran, ali opšte prihvaćena brojka vrti se oko 5.000. U dokumentarnom filmu „Rocco“ (Tjeri Domezjer, Alban Terle, 2016) istražena je Sifredijeva mračna strana i propitan njegov odnos prema seksu, ali kroz prizmu karijere u porno-industriji. „Supersex“, pak, govori o Roku mimo filmova koji će ga proslaviti, fokusirajući se na njegovo odrastanje u malom gradu, seksualno buđenje i ljubavne krize. Metafora, koja se provlači kroz svih sedam epizoda, kazuje nam da korist od supermoći (čitaj: od dužine polnog organa) ima svoju cijenu, pa ljubav uz takav „dar“ postaje gotovo

Amazonova „Red Queen“ nije do kraja iznijela veliki potencijal priče o Špankinji koja ima najviši IQ na svijetu, a u seriji „Supersex“ život italijanskog pastuva Roka Sifredija nije prikazan pretjerano potentno. No, zato je „One Day“ ispala jedna je od najboljih romansi u Netfliksovoj produkciji

nemoguća. Tako monogamija nikako ne odgovara „italijanskom pastuvu“, s obzirom na to da želi da cijeli svijet dobije koristi od njegove moći.

Prve dvije epizode, koje prate djetinjstvo i kasnu adolescenciju glavnog junaka, ispale su pomalo mekane, a priča svakako nije zaživjela u potpunosti do samog kraja, kao što je to često slučaj s ovom vrstom serija.

Scenaristkinja i kreatorka serije Frančeska Manieri brzopleto prelazi preko svakog aspekta Rokovog života. Rezultat je senzacionalistička drama u kojoj se isprazno filozofira o traumama iz djetinjstva, disfunkcionalnim vezama, destruktivnoj muškosti, zavisnosti... „Supersex“, opljačkana za nijansiran prikaz protagoniste, upala je u čistu karikaturu, sa glupim dijalozima i prilično konvencionalnim situacijama.

Scena seksa, naravno, ima u ogromnim količinama, ali snimljene su konvencionalno. Prilično su proste, grube i iznad svega odgovaraju viziji koju prenosi porno-industrija, čineći glavnog aktera stanarem spavaćih soba, u kojima sve žene žele da se uvjere u vjerodostojnost legende o njegovoj famoznoj supermoći. Alesandro Borgi koji igra Ro-

ka u odrasloj dobi uspijeva da ulije emocije i snagu u izvedbu zahvaljujući sposobnosti da prenese unutrašnje sukobe lika. Osim njega, i ostatak ekipe, dopunjene harizmatičnim glumcima kao što su Jasmin Trinka i Sol Nani, uspijeva da donekle obogati nezanimljivu radnju. Na koncu, najdirljiviji lik ispada Lucija (Eva Ćela), Rokova šogorica, koja je, da ironija bude veća, izmišljena. Autorka serije „Supersex“ možda jeste željela da prikaže Sifredija kao čovjeka od krvi i mesa, a ne kao seksualni objekat, čiji se cijeli život vrti oko zabave i golotinje. No, nije uspjela u tome. Ova serija vas sigurno neće podstaći na razmišljanje o univerzalnim aspektima života kao što su ljubav i identitet.

Ocjena: 2.5/5

ONE DAY

Dobre knjige pretočene u ubjedljive filmove ili serije poseban su doživljaj, posebno ako znate da transformacija iz jednog medija u drugi nije laka. Takav je slučaj sa mini-serijom „One Day“, Netfliksovom hit-ekranizacijom istoimenog romana Dejvida Nikolsa. Možda se sjećate slabašne filmske adaptacije iz 2011, u

režiji Lone Šerfig, s En Hatavej i Džimom Sturdžisom u glavnim ulogama. Netfliksova verzija mnogo je bolja; štoviše, čak se može nazvati i mekanijom, slatkastijom verzijom hit-serije „Normal People“ koja je proslavila Pola Meskala. Radnja serije, na granici između avanturističkog i maštovitog, vrti se oko Dekstera (Leo Vudol) i Eme (Ambika Mod), bezobrazno bogatog mladića i štreberke iz radničke klase. Njih dvoje upoznaju se na posljednjoj zabavi na univerzitetu u Edinburgu 1988. i provede noć zajedno. Privučeni su jedno drugom kao dvije platonske duše, ali njihov odnos ipak se razvija u prijateljstvo, koje serija prati kroz 14 epizoda. U svakoj od njih smo u 15. julu, ali druge godine, sve do 2007. i posljednje epizode. Zbog ovakvog narativnog formata epizode funkcionišu kao nezavisni, kratki filmovi. Zahvaljujući nijansiranoj glumi Vudola i Mod za sedam sati uspijeva se efektno prikazati skoro 20 godina odnosa dvoje protagonista. Leti se kroz godine, ali mnogo toga rečenog nije proizvoljno, iako je univerzalno.

Osim romanse, u seriji „One Day“ potežu se i mnoge svakodnevne teme, poput profesionalnih ambicija ili teškoća pri usklađivanju posla i porodice, uz nezaobilazno pitanje klasnih razlika. Negdje na polovini puta, autori usporavaju i javlja se sumnja može li se ritam doista održati, ali gledaoci koji ustraju nagrađeni su sa nekoliko obrata koji nanovo oživljavaju priču. Vudol ima manekenske kvalitete, ali je njegov lik kom -

gurajući u prvi plan seks, ljubav i zločin

teme, očekivanja

pleksniji, nego što bi se moglo zaključiti iz atraktivnog izgleda. Kao što se serija poigrava sa Deksterom kao stalnim romantičnim tropom, tako je i s Eminom pričom. Između njih postoji hemija, kako seksualna, tako i emocionalna. Oni pokazuju različite strane, ambivalentni su, ponekad ružni i nepravedni, baš kao i svi mi. To se odražava na ne samo glavne likove, već i na sporedne, poput Silvije (Elenor Tomlison). U suštini, niko nije samo dobar ili zao; svi likovi skloni su greškama i sasvim su ljudski. Jedna od rijetkih zamjerki odnosi se na to što nije pronađen prostor za detaljniji prikaz Emine porodice, koja se javlja samo na telefonu, dok Deksterove dobro upoznajemo.

„One Day“ je jedna od najboljih Netfliksovih produkcija sa motivom romanse, a njen najjači adut i kreativni vrhunac je uzimanje samo jednog kalendarskog dana iz godine za prikazivanje razvoja odnosa. Romantične duše natopiće mnogo maramica uz ovu seriju, a dopašće se i onima tvrđeg srca.

Ocjena: 4/5

RED QUEEN

Prvi dio trilogije najprodavanijeg španskog trilera u istoriji, koju je napisao Huan Gomez-Hurado, a koju porede sa mnogo poznatijom sagom Štiga Larsona, ekranizovan je u Amazonovu osmodjelnu seriju „Red Queen“ („Reina Roja“).

Glavna protagonistkinja je Antonija Skot (Viki Luengo), žena koja ima najveći IQ na svijetu. Inteligencija joj donosi priliku da postane „Crve-

na kraljica“ tajnog policijskog projekta, ali ono što se na početku čini kao dar, na koncu postaje prokletstvo. S obzirom na to da Antonija pati od psihičkih poremećaja uzrokovanih događajima iz prošlosti, policajac Džon Gutjerez (Ovik Keučkerian) dodijeljen joj je kao neka vrsta tjelohranitelja. Tako počinje uvrnuta igra mačke i miša, u kojoj će se njih dvoje nadopunjavati, ali i nervirati jedno drugo.

„Red Queen“ je drugačiji triler, u kojem Madrid postaje još jedan protagonist, i koji spaja akciju istrage duhovitom hemijom protagonista, ali isto tako pokazuje da ekranizacija uspješnog romana ne mora biti isto toliko dobra. Kroz viziju kreatora Kolda Sere dobijamo šarenu mješavinu žanrovskih standarda. Dinamika protagonista je atraktivna; radnjom dominiraju nekonvencionalne istražne metode koje oboje koriste, a koje su zabavne i kroz koje se uspješno integriše humor.

Ipak, tu su i pojedini zapleti koji bude osjećaj nevjerice, sa besmisleno pojednostavljenim dijalozima i nelogično postavljenim scenama. Jedan od najvećih problema, pak, jeste pretjerano ozbiljno shvatanje romana, koje vodi do pokušaja doslovne ekranizacije svakog slova, pa čak i metaforičkih elemenata teksta. Ono što može funkcionisati u književnom kontekstu, tako postaje smiješno na ekranu.

Sa druge strane, triler je nesumnjivo jak adut serije i bilo bi zanimljivo da se taj dio više razvije u sljedećim sezonama. Pohvale idu i za Luengo, koja bez problema iznosi sasvim

SUPERSEX: Mlak pogled na seksualno buđenje Roka Sifredija

poseban način razmišljanja glavne junakinje. Ovik Keučkerian čvrst je i brižan kao Gutjerez: savršeno je odigrao ulogu alfa mužjaka s osobinama mazne igračke. Do te mjere, da je učinio manje vidljivom veliku mrlju u pisanju svog lika, i to što ga kreator serije tretira kao čudaka samo zbog toga što je homoseksualac.

Kriminalistička radnja puna ekstravagancije, likovi sa prošlošću koja ih muči i istovremeno izdvaja iz mase - apsolutne

su reference za gledanje serije „Red Queen“. Složena radnja drži pažnju, pa je šteta što kreator, zbog želje da nadmaši izvorni materijal, forsira da sve na ekranu izgleda mnogo veće, gubeći se u svemu tome i čineći da serija postane pretenciozna.

U svakom slučaju, i pored svih mana, bilo bi zanimljivo vidjeti nastavak. „Red Queen“ svakako ima više potencijala, nego što je to u prvoj sezoni prikazano.

Ocjena: 3/5

RED QUEEN: Adaptacija čiji su autori shvatili roman previše doslovno

ONE DAY: Romansa koja može da omekša i najtvrđa srca

Anime planet

Ovaj projekat užasno pati od toga što nije manga adaptacija. Odnosno, što nema bogat literarni ili stripovski materijal kao temelj. S obzirom na to da ga nema, pun je opštih osvetničkih i distopijskih momenata

Kada pod čekić i pred vizir probirljive anime publike padne skupi i ganc novi serijal „Ninja Kamui“, možete samo da očekujete slijeganje ramenima i jedno: „A ko ti je ovo radio...?“ Pa nema veze ni to što je taj neko ipak veliki baja anime svijeta, Sunghu Park Ovo je prilično otaljano. Žešći je cinizam to što ozbiljni i proslavljeni anime autori, u projektima za zapadnjačko tržište (koje, naravno, papreno naplate) pokazuju da uglavnom potcjenjuju zapadnjačku publiku.

Parkov dodir

Recimo ovako: „Ninja Kamui“ je skup opštih mjesta, konfekcijska roba sa likovima, settingom i radnjom koju je barabar mogao izbaciti neki AI generator. I nema tog estetizovanog nasilja ni borbe, sa kojima se u anime svijetu proslavio Sunghu Park, koji to mogu ispraviti. Park je režiser i animator koji je u anime svijetu uzletio kao autsajder samim tim što je Korejac. Ali je, eto, vrlo pedantno i marljivo slijedio snove: od 2004. u vrlo dobrom „Comet“, a od 2017. u čuvenom „MAPPA“ studiju (perjanica moderne anime industrije). Konačno, proslavio se kao autor adaptacije megapopularne „Jujutsu Kaisen“ mange, koju je svojim vizuelnim jezikom dodatno razbuktao, oživio. Parkov „dodir“ je, naravno, vrlo delikatna karakterizacija likova kroz akciju i borbe,

Raskošna produkcija potučena

Praznina iza maske

savršen miks zabave, akcije i drame – i insistiranje na tome da se granično-lošim ili zlim likovima pruži jaka emotivna, sasvim ljudska crta.

Uglavnom, čoek je sa punim pravom prije tri godine odlučio da povuče ručnu, da napusti „MAPPA“ i osnuje svoj studio „E&H Production“, planirajući da jednim udarcem poklopi ne dvije muve (i azijsko i zapadnjačko tržište) – već i više. Da pored anime serijala radi i na video-igrama i igrama za virtuelnu stvarnost. Tako će, na primjer, za „Ninja Kamui“ već za nekoliko mjeseci stići i igra koja će produbiti i produžiti radnju. U posao oko serije uključen je i „Sola“ (najpoznatiji po adaptaciji popularnog korejskog stripa „Tower of God“), ali i „Williams Street“, studio pod okriljem moćne kompanije „Warner Bros“.

Da ne dužimo: sve ovo nam samo govori da je u „Ninja Kamui“ spucano bezobrazno mnogo novca, a da je serija, pompezno najavljena masno estetizovanim akcionim trejlerom, stigla kao ekskluziva mreže „Adult Swim“. Dakle, iste one koja se diči tako bitnim i avangardnim animacijama kao što je „Rick and Morty“. Jasno vam je onda (još ako ste anime fan, pa znate kakav je „Jujutsu Kaisen“ moderni fenomen), kakav hajp je pratio „Ninja Kamui“ od prvog trejlera i do prve epizode. I na kraju, ipak... „Ko ti je ovo radio?“.

Američka provincija

Priča kaže ovako: moderni nindža Higan, u ne tako dalekoj budućnosti, iz nekog njemu znanog razloga, sa ženom i sinom živi kao Džo Logan, u miru i banalnosti američke provincije, daleko od očiju brzog svijeta i izvan svakog zla. Dok im, naravno i sasvim predvidljivo, do pola prve epizode i u cik noći ne bane

cijeli kordon nindža-ubica, izvrše masakr – a on, nekako i nekim čudom, preživi. I postane osvetnik u modernoj distopijskoj noći. Sam protiv

svih u strogo kontrolisanom korporativnom svijetu kojim gazduje nindža zajednica, ili nekakav mafijaški sindikat, ili neka velika tehnološka kom-

Higan, nindža osvetnik sveden na generičkog lika

themoviedb.org

potučena konfekcijskim narativom u serijalu „Ninja Kamui“

maske osvetnika

panija iznad svega toga – vrag će ih znati...

„Ninja Kamui“ užasno pati od toga što nije manga adaptacija. Odnosno, što nema bogat literarni ili stripovski materijal kao temelj. A s obzirom na to da ga nema, Park i ekipa uhvatili su se svih i svakakvih prežvakanih opštih momenata osvetničkog žanra sa jedne, i distopijskog sa druge strane. Pa dođemo do toga da je apsolutno svaki, ali svaki „obrt“ totalno predvidljiv. I da serija u šest do sada prikazanih od 12 planiranih epizoda - ničim nije uspjela da iznenadi. Liše jakog emotivnog momenta kada u očima jednog oca vidite masakrirano tijelo djeteta, serija nema ni jednu jedinu, đaolju udicu da vas zakači, da vam postane stalo do njene radnje.

Ni kap humora

Sve ide kao po davno upisanom pravilniku radnje: osvetnik potpuno iracionalno „na najtvrđe ide šance, na najljuće gradske zlice“. Usput dobija konfekcijskog i hiljadu puta viđenog policijskog pomoćnika, poštenjačinu koji „ni luk jeo, ni luk mirisao“, ali ga je zapao taj slučaj istrage ubistva. I još ponekog, ko naravno igra dvostruku igru. Sa policijom koja je, naravno, spremna da „ne igra za raju, ne zanemaruje taktiku“ i bude samo oruđe korumpiranog sistema. I kaofol strašnim zlikovcima i ubicama, s opet predvidljivim, homoerotskim preferencijama i gomilom kinky izraza. Ma brat-bratu AI, da se zakune čoek...

Još gore je to što autori serije ne pokušavaju da razrade likove. Sve što iza nindža-maske Higana vidimo jeste najtipičnija od svih priča o zabranjenoj ljubavi, odricanja od poziva i posla zbog nje – i konačno, želje za osvetom kad mu nakon godina skrivanja to neko uzme.

Ozbiljno, u posljednjih XY godina elitnih aniime projekata, teško da se može navesti lik koji je toliko generički. I nije pomoglo ni to što mu je glas pozajmio veliki Kenđiro Tsuda, koji se proslavio radom na kultnim anime projektima poput nezaboravnog „Lutajućeg samuraja“ („Ruruoni Kenshin“) devedesetih, ili velikih modernih epova „Attack on Titan“, „To Your Eternity“ i „Jujutsu Kaisen“, gdje je upravo on neprežaljeni Nanami, Mads Mikelsen među anime likovima. Serija neprimjetno, ali neprirodno sklizne iz divnog uvodnog poprišta američke provincije u (ponovo) potpuno generičko okruženje korporativnog i strogo kontrolisanog milionskog grada, gdje moderna Amerika postaje moderni Japan, i obratno... A Park ne uspijeva da štosno ili efikasno to spoji, da u mrač-

njački narativ distopijske realnosti ubaci zeru, ma ni kap jednu humora, pa crni Higan, nit’ pošo, nit’ došo... A praćenje serije svodi se na prelazak čekpointa u igrici, od jedne do druge akcione sekvence.

Bez iznenađenja

E da, akcija. Mislite da je dobra i raskošna kao u „Jujutsu Kaisen“? Estetski vrhunska i na nivou rijetko viđenom na američkoj televiziji? Apsolutno. Kontroverzna, s obzirom na to da je obojena hektolitrima krvi i ukačkana otfikarenim ekstremitetima? O, da. Zabavna? Jok.

Za ono kako je „Jujutsu Kaisen“ uspijevala da vas prikuje za stolicu, i učini da ne trepćete i da otvorenih usta pratite te vrtoglave frejmove, ipak je potrebno nešto drugo... A to su likovi do kojih vam je stalo. Karakteri koji naprosto isijavaju iz svakog poteza katane,

noža, hladnog ili vatrenog, šamanskog ili magijskog oružja, nebitno.

E, to je ono što „Ninja Kamui“ nema, pa iza one osvetničke maske ne ostade ništa, samo zjapeća praznina. A srećom, Parkov studio će vjerovatno već do kraja emitovanja serijala izbaciti i svoju prvu manga adaptaciju, potencijalno otkačeni „Red Cat Ramen“... A druženje sa Higanom i njegovom osvetom zavisiće, do posljednje 12. epizode – samo od toga, da li vam je ovdje dovoljan samo visok kvalitet produkcije. Jer, da se ne lažemo: „Ninja Kamui“ može biti svjež i interesantan uglavnom mlađoj anime publici, onoj ispod 16 godina. Stariji su već sve ovo mnogo puta vidjeli i istražili; nema tu što da ih iznenadi, šokira, zaintrigira... Žali bože, što ispade od jednog nindže.

S. STAMENIĆ

Ocjena: 2.6/5

Negativci prate sve moguće klišee distopijskog žanra

PREPORUKA

Hristina Bošković, PR menadžerka Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore

Pažnja je skupocjena roba

ZGRABI

FILM

Definitivno „The Hours“ (Stiven Doldri, 2002) i maestralna Meril Strip. Film je duboko emotivan i slojevit, istražuje teme poput mentalnog zdravlja, samoće i snage ljudskog duha. Takođe, volim način na koji je priča ispričana kroz povezane ženske likove iz različitih vremenskih raz-

doblja, što stvara moćnu i provokativnu narativnu strukturu. Kada pričamo o klasicima –„Once Upon a Time in America“ (1984). Remek djelo Serđa Leonea, njegova složena priča, izvanredna fotografija i likovi zasigurno ostavljaju neizbrisiv trag na svakog ko ga pogleda. I zaista sam na neki način i emotivno posebno vezana za ovaj film.

The last but not the least: „The Danish Girl“ (Tom Huper, 2015), inspirativno filmsko

ostvarenje koje podstiče na razmišljanje i otvara dijalog o važnim društvenim pitanjima. Film istražuje pitanja identiteta, ljubavi i hrabrosti kroz priču o Lili Elbe, jednoj od prvih trans-žena koja se podvrgla operaciji promjene pola. Preporučujem „The Danish Girl“ i zbog raskošne vizualne estetike, snimljene sa pažljivo odabranim kadrovima koji oživljavaju atmosferu dvadesetih godina prošlog vijeka i evociraju bogatstvo umjetničkog svijeta tog vremena. Kostimi, scenografija i fotografija maestralno su osmišljeni; pružaju duboku imerziju u svijet umjetnosti i kulture.

Za mene, kao nekog ko radi u sferi kulture, i ko je odrastao okružen umjetnošću, ovo je posebno inspirativno, jer film nudi uvid u život umjetnika i njegovu interakciju sa vlastitim identitetom kroz umjetnost.

TV

Ah, moj televizor više služi kao kućna dekoracija nego kao izvor zabave, ali kada se odlučim da nešto odgledam, obično završim sa kulinarskim emisijama na kanalu „24Kitchen“. Nadam se da ću dobiti inspiraciju da jednog dana i usavršim svoje skromne kulinarske vještine. Šalu na stranu, govoreći o današnjem medijskom pejzažu, primjećujem da se često previše naglašava zabavni aspekt sadržaja na štetu edukativnog. U svijetu gdje je pažnja skupocjena roba, treba da budemo svjesni i da podržavamo sadržaje koji nas edukuju, inspirišu i podstiču na rast i razvoj.

MUZIKA

Moja ljubav prema muzici zaista obuhvata širok spektar žanrova, pa me društvo često zna nazivati hodajućim džuboksom! Za početak dana, ništa ne može nadmašiti energiju koju dobijem slušajući Terezu Kesoviju i „Sviraj mi, sviraj“: to je moj idealan recept za jutarnji energy boost!

U večernjim satima, posebno ljeti, volim se prepustiti zvucima klapske muzike, a zahvalnost za ljubav prema njoj dugujem mojoj babi Ivi, ipak su korijeni iz Splita učinili svoje. Ali, nemojte se iznenaditi ako čujete i malo „tvrdog“ zvuka u mom stanu ili radnom prostoru... Metallica i album „...And Justice for All“ su defintivno moj izbor za sva vremena.

ZAOBIĐI

FILM

Ne pravim neku striktnu selekciju, smatram da gledanje filmova koji nisu visoko ocjenjeni može pružiti vrijedne lekcije i perspektive koje se često propuste u mainstream kritici. Naposletku, gledanje i takvih filmova može biti korisno, jer nam omogućava da razvijamo sopstveni ukus, kritičko razmišljanje i stavove.

TV

Mislim da se ovaj odgovor može izvući iz onog iz podsekcije „Zgrabi“. :)

MUZIKA

I tu sam stava kao i za film. Smatram da svaka nota ima potencijal da dotakne srca i umove različitih slušatelja i slušateljki na različite načine

Hristina Bošković: Emotivno je vezana za lm „Once Upon a Time in America“

anđela burzan

DZUBOKS

v Blistava ploča „Glasgow Eyes“ škotskog benda The Jesus and Mary Chain

U riznici podsvijesti

Imau Glazgovu strašan studio postrok genijalaca iz benda Mogwai; zove se „Castle of Doom“. Zamislite ga kao veliki hadronski supersudarač muzičkih čestica; e, tu su indie ikone iz benda The Jesus and Mary Chain sučelile haos i melodiju, u klinču osmog albuma „Glasgow Eyes“.

Za braću Džima i Vilijama Rida, tu ključnu kreativnu polugu onoga što prepoznajemo kao JAMC, studio je uvijek bio poput mitskog svetilišta u kom bi se dešavalo nadnaravno. Ista mantra od formiranja benda, neđe početkom 1984: „Da mi uđemo na snimanje, pa da vidimo što će da se desi“. I tako, sa nekim skicama pjesama, pravo u srce, u kosmos podsvijesti, u legendu alternative. I uvijek sa više petlje nego razuma; pravo u nepoznato.

Tehno munje

Tako je bilo i sa pločom „Glasgow Eyes“. Četiri decenije nakon debija, ponovo glazgovske alternativce slavimo kao bend koji nikada nije išao linijom manjeg otpora. I poslije toliko godina JAMC i dalje umije da iznenadi i izvuče tlo pod nogama! Pa i kad su braća Rid skoro sve tokove žuči zamijenili laganijim i prohodnijim hodnicima lijeve pretkomore, na putu do riznice one iste podsvijesti, gdje ponovo otkrivaju nešto dragocjeno – i za publiku, i za sebe.

Četiri decenije nakon debija, glazgovske alternativce Džima i Vilijama Rida ponovo slavimo kao muzičare koji nikada nijesu išli linijom manjeg otpora

Nego, Vilu i Džimu je u takvoj avanturi bilo mnogo bitno da igraju direktno i bez rukavica. Tako već u vihornom uvodu „Venal Joy Fest“ u brk ispovijedaju „I was so addicted to love, so we can fuck on the table“. Pa okomito uspore u „American Born“, i jedan divni zvuk roka američke provincije i Srednjeg zapada iskoriste za lament nad

amerikanizacijom svega i svačega... I uvedu vas u jedno čudo od pjesme „Mediterranean X Film“; cijeli vrtlog od šugejza sa vaporwave bljeskovima i silnom tutnjavom od bas ritma... Samo bi ona bila dovoljna, da opravda i učini njihov osmi album uspješnom pričom. No, tek tu počinje zalijetanje: „Jamcod“ je vrlo ciljano plasirana kao singl uoči objavljivanja ploče, jer je onako kvintesencijalno JAMC – sa sve tehno munjama i ukusima... I uz osjećaj prijetnje i opasnosti koja nije tjeskobna; naprotiv, otrežnjujuće je stvarna i čak divnija u stvarnosti u onoj mjeri, u kojoj svakodnevicu raskrinkava. Čisto da braća Rid podvuku što je to, što The Jesus and Mary Chain čini tako posebnim na alternativnoj rok sceni, evo lijepe četiri decenije. Ako je „Pure Poor“ ono najbliže postroku i Mogwai vratolomijama što JAMC sebi može

i želi da dozvoli, a da ostane potpuno svoj – onda je nostalgična „The Eagles and the Beatles“ spuštanje lopte u pravi vakat. Čisto da znate, da nema tu ništa što se čini teška srca ili na kraj srca.

Naravno, najbolji stih stiže pred kraj, u „Chemical Animal“ u kojoj isporučuju „I fill myself with chemicals to hide the dog shit I don’t show“... Jer sve se tu tiče i ispovijesti i nekih starih krivica iz djetinjstva i ljudske praistorije.

Posveta Ridu

Tu, otprilike, dok „Girl 71“ svjedoči o sazrijevanju u više ili manje propalim romansama, i koja je nekim čudom optimistična i vedra – shvatate da slušate jedan od najboljih, a može bit’ i najkompletniji JAMC album.

Tako da na kraju mogu i da priušte jedan tematski appendix, jedno kao-fol pogrešno skretanje, dugu „Hey Lou Reed.“ i posvetu Ridu i Velvet Underground ekipi. Ozbiljno, to je jedna od najboljih i najiskrenijih „bend o bendu“ pjesama, možda ne u rangu, ali svakako blizu kultne „Danko/Manuel“ koju je southern rock Drive-By Truckers posvetio vječnoj The Band ekipi.

I da, kad se podvuče crta: nije pretjerano ni bitno to što, nakon 40 godina, JAMC i dalje uspijeva da bude nepredvidiv i beskompromisan; a da pri tome igra samo na loptu, nikako na igrača. Bitno je to što bend, koji je lice i naličje i lična karta shoegaze žanra, sada može da čuje i neko mlad, da zavrti „Glasgow Eyes“ i da tu za sebe pronađe nešto moderno i svoje, i mnogo stvarno i iskreno. I zato, naravno, tu ima i više vedrine i blistavijih pasaža popa i elektronike, ali i neočekivanih džezi inspiracija i vinjeta. Sve u službi istine, koju propovijedaju, žive i u studijskom svetilištu iznova pronalaze Vilijam i Džim Rid. S. S.

Ocjena: 84/100

Braća Rid na vrhuncu forme i nakon 40 godina karijere fuzzclub.com

tomavistasfestival.com

f ilm

Film koji Vas čini srećnom?

- Tri filma koja sam gledala sigurno više od 50 puta i uvek me iznova učine srećnom su „School of Rock“ (Ričard Linklejter, 2003), „She’s the Man“ (Endi Fikman, 2006) i „Love Actually“ (Ričard Kertis, 2003). Prilično su različiti, ali ih povezuje to što sam ih sve otkrila kad sam bila mala i, od tada, uvek kad ih pustim vrate me u taj period.

33 OBRTAJA Nađa Petrović, književnica Zamalo sam kompjutersvadbezbog

lila sam ga sa velikim očekivanjima. Iskreno, baš, baš sam se zbunila. Uopšte mi nije bilo jasno šta je baš toliko dobro u tom filmu.

Omiljeni filmski rivali?

- Moram da kažem Kolin Fert i Hju Grant u rom-komu „Bridget Jones’s Diary“ (Še-

Film zbog kog ste poželjeli

- Pokušavam da se setim fil-

Wedding“ scena iz serije „Game of Thrones“. Kada sam shvatila šta gledam, nakon nekoliko trenutaka šoka, ustala sam sa stolice, hvatala se za glavu u neverici... i stvarno jem kompjuter.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regiovoljeli da vidite na velikom platnu?

„List na korici hleba“

Srđana Valjarevi-

ron Megvajer , 2001). Opet povratak u detinjstvo. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Scena iz „American Honey“ (Andrea Arnold, 2016), u kojoj protagonistkinji Star (Saša Lejn), lik po imenu Džejk (Šaja Lebaf), poklanja kornjaču, i ona je unosi u vodu, i pušta na

slobodu. Posebno drag citat iz domaćeg filma?

Stič iz crtaća „Lilo and Stitch“ (2002), ali on mi je sigurno najdraži. Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- „Ko ne voli karanfile, ne treba ni da živi.“ („Davitelj protiv davitelja“, Slobodan Šijan, 1984).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije? - Nisam baš sigurna koju životinju predstavlja

Nađa Petrović: Ne razumije opsesiju Zdravkom Čolićem

. To bi bio jedan coming of age film koji bih trčala da pogledam. Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Tek skoro sam pogledala film „The Lighthouse“ ( Robert Egers , 2019). Na aplikaciji Letterboxd videla sam da su mu svi moji prijatelji dali pet zvezdica, a s obzirom na to da je to baš retkost, upa-

- Ne sećam se prvog, ali kada sam kao mala gledala „IncepKristofer Nolan, 2010), toliko mi se sve brzo dešavalo na platnu i toliko je sve bilo haotično, da mi se slošilo i povraćala sam posle projekcije. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Neka mešavina muzike iz filmova „Submarine“ ( Ričard , 2010) i „TrainspoDeni Bojl, 1996). Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

film prvog, kao tion“ ( sve slošilo Ajoade tting“ ( kojoj ( filmska koju

- Posle filma „Lisbon Story“ Vim Venders , 1994). I bilo kojeg japanskog filma. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

Fatih Akina, da bih ga smarala koliko volim njegov film „Glavom kroz zid“ („Head-On“, „Gegen die Wand“, 2004). Odvela bih ga u Gradsku, na pivo i hranu. GlumMajkla Seru odvela bih u Mekdonalds da bi mogli da izbegnemo tu neprijatnost naručivanja, ovako jedno može da poruči dok drugo čeka za stolom. Jeli bismo „big mek“ i pili „koka-kolu“. Vinsenta Gala bih odvela na neko kuglanje, pili bismo neku izvetrelu kiselu vodu.

rala na ca izčeka

Aleksa Bartol

sam slomila zbog Crvene svadbe

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Zamišljam ga kako sedi u režiserskoj stolici, daje instrukcije i opisuje svoju zamisao, a ispred njega, sve što je tražio dobija u manjoj dimenziji nego što bi trebalo... I producent stoji pored njega i govori mu: „Za ovo nismo imali pare, ali smo našli ovo. Ovo nam nisu dozvolili, ali smo dobili ovo.“

Tarantino se na kraju smori i udari se dlanom po glavi.

muzi k a

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Fade into You“, Mazzy Star. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Young Blood, The Naked and Famous.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Someday“, The Strokes. Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- „Ena“, Haustor; „Angela“, The Lumineers.

Vaša pjesma za karaoke?

- Sećam se kada smo drugarica i ja, u drugom razredu osnovne škole, pevale „Snow“ Red

Hot Chili Peppersa... Nismo znale baš one reči između, pa kad dođe deo „heeeeyyy oooohhh, listen what I say ohh“, pogledamo se, presrećne i ponosne. I onda dođe deo: „The more I see / the less I know, / the more I like / to let it go“, to nas onako pukne jako i, na trenutak, mislimo da smo sve shvatile o životu.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Ne znam, to je stvarno preteško. Možda The Strokes ili Bena Hauarda. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Kada sam upisala FDU, saznala sam da je glavna fora Čola veče. Bili su polepljeni plakati po faksu i znalo se da je to neka vrsta FDU žurke. To mi nikad neće biti jasno, zašto od svih stvari koje postoje na celom svetu, baš Čola i Čola veče. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Najviše me je pogodila smrt Ejmi Vajnhaus. Bila sam na njenom poslednjem koncertu na kom me je toliko razočaralo koliko ljudi nemaju nikakve empatije... Kada se posle toga saznalo da je umrla, bila sam još ogorčenija zbog reakcija na njenom koncertu. Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Život je jedna tombola“, FTP. Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Džima Morisona i Nika Kejva. Morison, doduše, i dalje stoji.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- To se nikad ne zna.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „Fleabag“.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Ally McBeal“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Nathan for You“.

Serija koju nikada nijeste završili?

- „Succession“. Zato što je gledam sa tatom i nikako da sednemo da je završimo. Ostalo nam je još tri epizode i jedva čekam da vidim kraj. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „We Are Who We Are“. Prve dve epizode su mi savršene. Kad sam krenula da je gledam, baš sam pomislila kako je to serija kakvu bih volela da napravim... ali posle druge epizode cela priča samo se razgradi i ode, prema mom mišljenju, u potpuno pogrešnom smeru. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Posle gledanja Naruta, leaf headband Najdraži par iz serije?

- Darma i Greg iz serije „Dharma & Greg“. Oni su mi kao maloj pothranili ono u šta i dalje pokušavam da verujem, a to je ta neka ogromna sudbinska ljubav. Takođe i Kler Dejns i Džared Leto iz serije „My So-Called Life“, jer sam se povezala sa tom srednjoš-

Oknjizi „Meduze žive zauvek dok ih ne uhvate“ (Geopoetika, 2023) mlade Nađe Petrović bruji cijeli region. Roman je već izašao u četiri izdanja, bio u užoj konkurenciji za Ninovu nagradu i za „Beogradskog pobednika“.

Petrović piše od školskih dana, priče su joj objavljivane i nagrađivane, a svojim prvjencem modernoj književnosti „podarila“ je novi glas. Iako ga doživljavamo kao coming of age djelom, osim sazrijevanja, preispitivanja, autorka se bavi univerzalnim temama koje će privući i starije čitaoce. Do književosti je, zapravo, dovela dramaturgija, koju je završila na FDU u Beogradu. Petrović se potom nije zaustavila, već je magistrirala i režiju. Po njenim scenarijima snimljeno je desetine kratkih filmova koji su prikazani na više od sto festivala širom svijeta, a potpisuje i režiju kratkih igranih ostvarenja. Gošća naših „Obrtaja“ uvijek ističe da je muzika njena najveća inspiracija (The Strokes, Joy Division, Goribor itd.), a slobodno vrijeme poklanja filmovima i serijama. Priznajte da bolju sagovornicu nismo mogli pronaći! Dok ne uzmete u ruke primjerak „Meduze“ evo sjajnog šlagorta!

kolskom idealizacijom koja je stub njihovog odnosa. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe i zbog čega?

- Možda ne bi bilo loše biti neki sporedni lik u seriji „The White Lotus“. Lik koji nije dovoljno bitan da bi mu se nešto loše desilo, a opet može da uživa malo na Havajima i Siciliji. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Džerija. M. ČAVIĆ

Četvrt vijeka od premijere revolucionarne saj-faj trilogije

Buđenje u pustinji stvarnosti

Umjesto scenarija, pred Kijanu Rivsom samo su se slagale knjižurine. Na vrhu Žan Bodrijar, „Simulakrum i simulacija“. „Kad pročitam, onda dobijem scenario? - Ne, kad pročitaš, onda te propitamo. Onda ga možda i dobiješ“. Sve je to, taj kod, samo zapis suši recepata jedne domaćice. Niz crni ekran mile zeleni arapski brojevi, slova na latinici ili japanskom katakana pismu, a Sajmon Vajtli, dizajner produkcije, samo se smije... Sve je to njegova supruga, Japanka s adresom u Americi, na svoj način i na nekoliko jezika, odozgo nadolje, u ličnom notesu recepata, tako zapisivala. Samo za njih dvoje. Bila je to građa od koje je, na koncu, sačinjen „The Matrix“.

Bodrijarove vizije

Pola čovjeka: Kijanu je dobio angažman sa ciljem da glumi Nea u stvarnom ili virtuelnom svijetu. Nikako oboje. I jedno od to dvije trebalo je da bude žena. I mnogo prije nego što su Lari i Endi Vačovski postali

Film je lansiran 24. marta 1999. u starom bioskopu „Man Village“, u Los Anđelesu, koji sada izgleda kao svetionik. Sa tolikom vremenskom distancom, lako je smetnuti s uma koliko je ovaj tekst, zapravo, donio svježih ideja

Lana i Lili, željeli su da to bude (i) priča o onima koji se se bude s osjećajem da to nije ni njihov život, ni njihovo tijelo. I svakog narednog jutra, opet. Producenti nijesu dali da bude tako; a Kijanu je za „The Matrix“ već dobro savladao gradivo... Što sve jesi a što možeš biti. Braća, mnogo kasnije sestre Vačovski, prvo su pisala sasvim dobre scenarije. Dobra priča i pisanje uopšte – za njih su bili nešto kao bijeg od nekog manje stvarnog života. I stvarno, za prava na tekst za „Assassins“ (1995) Ričar-

da Donera, akcioni triler sa Staloneom , Banderasom i Džulijan Mur, dobili su milion dolara od producenta Džoela Silvera . A bili su anonimusi u Holivudu; eto, toliko je taj tekst bio dobar. Onda im je „Warner Bros“ studio totale izmijenio ono što su pisali, ostao je samo neki okvir, ljuštura od teksta... I nijesu imali kome da se bune. Onda su znali: batali ovo, ima da mi režiramo. Pravo iz lutke i larve - u leptira. I da, imali su pokriće kod studija, da jednog dana snimaju „The Matrix“.

Simulakrum: to vam je kao kopija bez originala. Ili, kopija koja oponaša stvari koje više nemaju stvarnu verziju, ili je nikad nijesu ni imale. Simulacija: imitacija stvarnog procesa ili sistema u vremenu. Bodrijar otprilike još tvrdi da je moderno društvo zamijenilo svu stvarnost i značenje simbolima i znacima; da je naše iskustvo, u krajnjem, simulacija. I još, da simulakrumi nijesu čak ni varljive izmjene realnosti, niti su utemeljeni, pa ni čak skriveni u realnosti. Nego da su samo načini da se zabašuri ili zaboravi to, da stvarnost ljudima uopšte više nije bitna u tome, kako doživljavaju i proživljavaju sopstvene dane i živote.

Buktinja mašte

Uglavnom, prokleto sumorno je francuski filozof to napisao, ali ponekom prilično zabavno za čitanje; Kijanu Rivs gutao je njegove knjige. Pa radove Dilana Evansa o evolucionoj psihologiji. Pa famoznu „Out of Control: The New Biology of Machines, Social Systems, and the Economic World“ Kevina Kelija Keri-En Mos se malo namučila, ali vjerujte, prava muka za oboje stigla je tek na treninzima. Daleko od toga da su Lari i Endi tad bili neki uštogljeni zaluđenici za filozofijom. Prvo i prije svega, bili su okorjeli gejmeri. Znate ono američko, vikendi u potkrovlju s eki-

Momenat kada Neo zakrivljuje stvarnost i zaustavlja paljbu simulacije

trilogije „The Matrix“

pustinji

pom, i sati i sati sa kockicama i „Dungeons & Dragons“ stonim igrama.

Mnogo prije nego što su počeli da pišu tone scenarija, sa drugarima bi osmišljavali cijele svjetove za te fantazijske igre. Još bijega od stvarnosti, i od svojih tijela i života. Za jednu igru su, kao tinejdžeri, napisali tekst od 350 strana i nazvali je „High Adventure“. Tako se kalio pisac; tako se u buktinju pretvarala mašta.

Operacija kuka

Stvarno kod njih nije bilo ničega uštogljenog. Recimo, ona uvodna špica, sa sve zelenim brojkama i slovima i znacima –to je, pored recepata japanske gospođe, inspirisano uvodom kultnog anime filma i kanskog hita „Ghost in the Shell“ (1995) Mamoru Ošija i akcionim kung-fu filmovima Hong Konga.

. Pa

Sa distancom od četvrt vijeka od premijere filma „The Matrix“, 24. marta 1999. u jednom starom „Man Village“ bioskopu u Los Anđelesu koji, vjerujte, izgleda kao svetionik – lako je smetnuti s uma, koliko je taj tekst donio svježih ideja.

Lako je zaboraviti da je sva priča, sva fama o „crvenoj piluli“, ta mantra koju su, na primjer, ironično zajahali vaskoliki moderni alt-desničari i koja je korišćena u tušta i tma i lijevih i desnih političkih kampanja sa kraja na kraj svijeta – krenula od „Matriksa“. Da „bullet time“ na filmu prije ovog filma nije postojao. Da je ovaj saj-faj biser suštinski pokrenuo novi visok talas interesovanja i za sajberpank, i za distopiju, i za sav taj ludi anime svijet, i... Nego, taman je Kijanu sve ono fino iščitao, kad je stigao novi zahtjev: sad moraš četiri mjeseca da treniraš. Režiser Juen Vu-ping, koreograf najslav-

nijih akcionih scena kung-fu filma, angažovan je da ti bude trener.

I Juen je stvarno bio optimista, da će da ih sve fino spremi, a već drugog dana se hvatao za glavu. Nije mogao da vjeruje koliko su ti mladi holivudski glumci nespremni za bilo što. Ali najbitnije: svačiji stil borbe prilagodio je karakteru lika i osobe. Spram Rivsove posvećenosti; pa inadžijske istrajnosti ; pa inžinjerske preciznosti Huga Vivinga... I naravno, elegantne ženstvenosti Keri-En Mos.

Lorensa Fišburna

završio hronič-

ko, i onda kada je sa patinom dotrajanja... A sve u stvarnosti manje je stilizovano, u toj mjeri da se tražilo ruho sa manje tekstila, kao i mnogo jednostavnija frizura.

; Huga da

I Kijanu je samo tu no ušinut. Dijagnoza napisana na dvije strane uključivala je i diskus i

haos u vratnim

pršljenima, i dovela je do toga da se bukvalno nije mogao sam istuširati. I to je tra-

jalo mjesecima.

Jedan slobodan dan nije uzeo. I dobro je prošao: Viving je nakon trenin-

Znate kako je duo Vačovski odgovarao na sva pitanja i teorije o tome, da je „The Matrix“ samo alegorija neke lijeve revolucije, ili nekog alt-right pokreta, ili libertarijanskog buđenja, ili borbe za prava transrodnih osoba...? Ovako: da je to strašno smiješno. Jer, svako ko želi da film uklopi u neku ideologiju, samo pokazuje koliko robuje nekom sistemu. Nekom „Matriksu“.

Poziv iz govornice

ga morao na operaciju kuka. Keri-En je tražila da sama snima famoznu uvodnu „sa krova na krov“ scenu, pa je povrijedila nogu, tako da se do kraja više nije bunila na pomen dublerki ili kaskaderki.

Oven Paterson, drugi dizajner produkcije, tražio je da se „stvarni svijet“ odvoji od Matriksa i simulacije na način na koji to filmski jezik i jezik pokretnih slika jedino mogu. Sve je u Matriksu onako „moderno noarovsko“, monolitno, geometrijsko, hladno i vještač-

I je li vrijedilo? Neđe do kraja trećeg dijela filma, pitanje je ko je više vjerovao da je Neov stvarni svijet vrijedan borbe i divljenja. I taman se otkrivao kao neki novi simulakrum, kopija kopije, iluzija iza iluzije, lavirint u lavirintu... Taman onako, kako je taj sumorni Francuz Bodrijar zamišljao naše živote; pa neka je, posle prvog filma, naravno kazao da su oni „sve promašili“. Režiserima je Bodrijar svakako samo dijelom bio inspiracija. I samo su se, ili uglavnom, igrali; jer da nijesu, ne bi on bio Neo – „One“ koji će do kraja i da umre samo da bi vaskrsao; niti bi ona bila baš „Trinity“, niti bi se igrali sa svakom dogmom hrišćanskog svijeta. I stvarno, je li vrijedilo, od tog 24. marta i premijere koja je počinjala knap kada su, hiljadama kilometara od tog Los Anđelesa, počele da padaju prve bombe, recimo, u jednom

Danilovgradu? Taman onoliko, koliko i dalje uporno zvoni iz one telefonske govornice, a sa druge strane čeka jedna Triniti, za Nea ili za svakog od nas. I traži da se probudiš. Pa nema veze što sa druge strane čeka „pustinja stvarnosti“, kako je jedan Morfeus jednom u filmu, jednog Bodrijara citirao; ne, uprkos tome i baš zato. Jer do kraja ostaje samo jedno obećanje, dato mašinama: da ih čeka svijet gdje se može desiti sve, i gdje možemo i možete sve... I proročanstvo, stvarno u onoj mjeri, u kojoj to može biti jedan film. I koliko to može biti jedna porodična bilježnica, na nekoliko jezika, sa japanskim receptima. S. STAMENIĆ

Triniti i poziv koji i dalje odjekuje

Identitet i svijet satkani samo od znaka i simbola

Kapetanova izložba v PODGORICARENJE

Kapetan okupacione vojske, oficir iz Bumdimpešte, na frontu je ostao vidikom toliko zatečen, da je usred austrougarske okupacije izložbu svojih grafika, sa temom crnogorskog pejzaža, napravio. Najbliže „Mandolini kapetana Korelija“ što ćete kod nas naći i čuti.

Samo zamislite tu scenu: mrgodan narod koji se više od dvije i po godine otima okupaciji, u šumu bježi i iz šume se buni... I jedan kapetan Robert Lenard, svjestan svega toga – i ubijeđen da mu je dužan izložbu. Tamo krajem ljeta, ili početkom jeseni 1918; zna se i gdje, u cetinjskoj „Lokandi“, današnjem Hotelu „Grand“.

Malo konteksta: početkom 20. vijeka Lenard je bio već proslavljen i cijenjen širom kontinenta. Zna se da je 1903. završio studije umjetnosti na privatnom univerzitetu u Budimpešti; da se potom usavršavao kao grafičar u Londonu, pa u Frankfurtu...

Sa kraja na kraj Evrope, znali su za Lenarda kao lika čiji je crtež gotovo hiperrealističan; sa tehnikom nevjerovatne lakoće, a opet jasne poetike. Da samo vidite njegove „Skice iz Španije“, pa njegova jutra Monmartra, pa dokove Venecije iz kojih samo što ne teku riječi onog romana Tomasa Mana; pa cijelu seriju „Slika Engleske“... Sve je to Robert radio i prije rata, a zahvaljujući talentu i podršci porodice – dobio je priliku da putuje, stvara i stekne reputaciju jednog od najbitnijih mađarskih likovnih umjetnika svog vremena. I taman je 1914. na velikom sajmu u Lajpcigu nagrađen srebrnom medaljom, ljeta te iste godine morao je da zaboravi da je umjetnik. Regrutovan. Pa već od 1916. služio u glavnom štabu kao kapetan. Pa ponovo na frontu, sa zadacima koji su uključivali i skiciranje neprijateljskih linija, i... Ako je austrougarskim vojnicima crnogorska oku-

Zaglavi se

pacija teško pala, ako su svakodnevno bili suočeni sa nezadovoljstvom i otporom naroda, sa nemaštinom, epidemijama, krševitom zemljom na koju nijesu navikli – Robertu Lenardu je, sa druge strane, došla kao kec na deset. Donijela mu je, konačno, mir, iako u tuđoj i tuđinskoj zemlji. I mogao je, konačno, da crta ono što želi. Tako sada znamo za njegove radove iz Ulcinja (najpoznatiji iz tog perioda), Bara, Kolašina, Podgorice, sa Cetinja. I naravno, sa Skadarskog jezera.

U Crnoj Gori, u Umjetničkoj kolekciji Muzeja kralja Nikole, sačuvan je upravo njegov motiv stare Podgorice. Uz neke skice i likove naroda tog kraja – pa su ti njegovi radovi i divan dokumentarni uvid u svakodnevicu Podgorice u periodu prije više od vijeka. Ali, opet, ništa to nije ravno njegovom Ulcinju, i onome kako ga je vidio. Tako, da to sunce i taj Mediteran iz jednog crteža olovkom isijavaju. Lako je shvatiti i sentiment Roberta Lenarda prema „neprijateljskom“ narodu i njihovim sudbinama: u austrougarskoj vojsci je i sam bio tuđin. Što je, naravno, rijetko ko od njegovih saboraca ili nadređenih uopšte i znao. Lenard bio je Jevrej, rođen kao Robert Jakob Levi u njemačkom Krefeldu, sin bogatog trgovca iz stare

„Ulcinj“ Roberta Lenarda

zajednice Aškenaza, pa već od pete godine u Budimpešti. Sa novim prezimenom, da se ne bi pretjerano razlikovali... I onda, kad su već bili vrhunski intelektualci (brat Eugen – Jeno slavni orijentalist i filozof tog vremena, bratanić Šandor poznati pisac, istoričar kulture, prevodilac sa latinskog i filolog) – doživljavali su ih kao strance, tamo u Budimpešti.

Robert Lenard preminuo je 1936; pola decenije kasnije, njegova porodica dijelila je golgotu i sudbinu svog naroda u srednjoj Evropi tokom holokausta. Pa je isti onaj Šandor, slavni pisac, početkom rata morao emigrirati iz Mađarske, da ne bi zbog jevrejskog porijekla ugrozio bezbjednost porodice i bližnjih. Pa do smrti 1972. živio u Brazilu, istraživao jezike domorodaca Amazonije i liječio ih.

Znajući sudbinu Roberta Lenarda, okupacionog kapetana i najvećeg vojnika među grafičarima; znajući sudbinu njegove porodice – lako je shvatiti, zbog čega mu je bila toliko važna ta izložba, na okupiranom Cetinju, u Crnoj Gori. Stojan

STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

Srca, tijela i umovi

Proljeće je tehnički stiglo, ali ne uz lijepo vrijeme, pa zatvaranje po bioskopima i dalje djeluje kao najbolja opcija smrznutim Londoncima.

Srećom, tu je Britanski filmski institut da filmofilima priušti i zadovoljstvo (a ne samo bijeg od lošeg vremena) organizujući 38. izdanje popularnog Festivala LGBTQIA+ filmova „BFI Flare“.

Program jednog od najvažnijih festivala koji su fokusirani na probleme ove zajednice, ove godine usmjeren je na filmove koji inspirišu i slave njihovu raznolikost širom svijeta.

Selekcija je ponovo podijeljena na tri tematska segmenta

– „Srca“, „Tijela“ i „Umovi“. Do 24. marta, kada će festival biti zatvoren, biće prikazano 57 dugometražnih i 81 kratkometražni film iz 41 zemlje. Festival je otvoren evropskom premijerom filma „Layla“ u režiji Amrua Al’Kadija, koji je prvi put predstavljen na ovogodišnjem Sandensu. Publika okupljena na Sautbanku u centralnom Londonu oduševila se dubokom, slojevitom pričom o arapskom transvestitu koji, uprkos samouvjerenoj fasadi koju nosi, očajnički želi pravu ljubav.

U okviru selekcije „Srca“, koja je posvećena ljubavi, romansi i prijateljstvu, posjetiocima festivala najviše se dopao film

Direktor

Marija

Posjetioce Sautbank festivala „BFI Flare“, koji slavi raznolikosti i ljepotu LGBTQIA+ zajednice, oduševili su filmovi „Layla“, „Our Son“, „Love Lies Bleeding“ i „Backspot“

„Our Son“. Drama u režiji Bila Olivera, sa Lukom Evansom i Bilijem Porterom („Pose“) u glavnim ulogama, razoružala ih je pričom o razvodu i borbi muškog para za starateljstvo nad osmogodišnjim sinom.

Sekcija „Tijela“, posvećena seksu, identitetu i transformaciji, ljubiteljima filmske umjetnosti ponudila je dva apsolutna hita – „Love Lies

Bleeding“ Rouz Glas sa Kristen Stjuart i „Backspot“ režisera D. V. Votersona i producenta Eliota Pejdža . A posebna poslastica bila je specijalna projekcija filma „Close to You“ Dominika Sevidža sa Pejdžovom prvom velikom ulogom, nakon što je promijenio ime Elen i javno objavio da je trans-osoba 2020. godine. U najpopularnijoj selekciji „Umovi“, u čijem su fokusu umjetnost, politika i osjećaj zajedništva, najviše pažnje probudili su „Calls from Moscow“ Luisa Alehandra Jera, film o četvoro Kubanaca koji su se našli na ruskom tlu uoči invazije na Ukrajinu, kao i „Code of Fear“ kamerunskog režisera Apolajna Sieve, koji je, pri povratku u svoju zemlju, pokušao da dokumentuje korijene homofobije.

Leila MURSELJEVIĆ

i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica

Ivanović-Nikičević Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Kadrovi iz sjajno dočekanih filmova „Layla“ (lijevo) i „Love Lies Bleeding“