Dnevni list Pobjeda 22.04.2024.

Poneđeljak, 22. april 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20976 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Nastavlja se potpisivanje peticije podrške bivšem glavnom specijalnom tužiocu Đukanović podržao inicijativu da se Katnić brani sa slobode uz medicinsku zaštitu

SELEKTIVNOST KAO POLITIČKO SREDSTVO: Specijalno državno tužilaštvo uporno žmuri na zloupotrebe jednih, a promptno reaguje kad naznake za to postoje kod drugih državnih službenika

Specijalne naočare

Novovića i SDT-a

STR. 3.

Peticiju je potpisalo više od hiljadu građana. Šeki Radončić upozorio da je bivšem glavnom specijalnom tužiocu život ugrožen

Politički analitičar ocijenio da se vanjska politika Crne Gore polako, ali sigurno usklađuje sa Demokratskim frontom, odnosno sa vladama u Beogradu i Moskvi

Kalezić: Nova spoljna politika je obmanjivačka, velikosrpska i proruska

Oni pokušavaju politikantsko-prevarantskim trikovima zapravo da zavaraju kako domaću, tako i međunarodnu zajednicu, a u suštini žele da udovolje interesima onoga što je politika Demokratskog fronta. Jer uzdržanost Vasilija Čarapića prilikom glasanja o članstvu Kosova u SE je u stvari glasanje protiv – kazao je Danilo Kalezić STR. 2. i 3.

Uprava za inspekcijske poslove i Vlada zatražile od Ministarstva kulture i medija i UZKD izjašnjenje o statusu kulturnih dobara Crne Gore

Nerad i nepoštovanje zakona sada složno

brane članom 31

U tome da SDT ispita okolnosti na koje sumnja nema ništa sporno, ali je indikativno da za „pohvale i nagrade“ u radu crnogorskih institucija postoje dvostruki aršini. Tako je SDT pod rukovodstvom Vladimira Novovića ignorisalo 2,4 miliona iz budžeta građana kojima je Filip Adžić nagradio zaposlene, masovno partijsko zapošljavanje Dritana Abazovića i njegovu transparentnu najavu korupcije, nansijske malverzacije direktorice KCCG Ljiljane Radulović... Pored svega toga, još nema epiloga za više od 140 nezakonitih smjena u prosvjeti koje je izvela Vesna Bratić, a zbog kojih će država platiti najmanje 250.000 eura

Taj član zakona je bila jedina odbrana ministarke kulture i medija Tamare Vujović na sjednicama Vlade, ali i pred predstavnicima Uprave za inspekcijske poslove koji su na sastanku, kako saznaje Pobjeda, izrazili bojazan da njihova rješenja u budućem periodu neće imati nikakvu pravnu snagu zbog gubitka statusa kulturnih dobara, shodno članovima 142 i 142a STR. 12. i 13. STR. 6. i 7.

PRAVDA: Apelacioni sud osudio Pljevljaka Gorana Kneževića za izazivanje vjerske i nacionalne mržnje, 31. avgusta 2020. godine, napadom na sugrađane

Pilav: Presuda je potvrda da su se u Pljevljima dešavala fašistička divljanja

STR. 8. i 9.

Pacijenti sa oslabljenim imunitetom dobili novu mogućnost liječenja u Kliničkom centru Crne Gore

Savremena terapija

za kvalitetniji život

Imunoglobulini su proteini koji prepoznaju mikroorganizme i pomažu ćelijama imunskog sistema da ih neutrališu, a kod pacijenata sa PID-om tijelo ili stvara mali broj ovih proteina ili ih uopšte ne proizvodi – kaže dr Denisa Dizdarević, koja je sa koleginicom dr Irenom Šubarić prvi put u Crnoj Gori primijenila terapiju u obliku subkutanog imunoglobulina

STR. 8.

M. BABOVIĆ

M. BABOVIĆ

S. VASILJEVIĆ

INTERVJU: Kenana Strujić-Harbić, poslanica Bošnjačke stranke

Ne dozvolimo bilo kome da preko leđa Crne Gore ostvaruje svoje projekte

PODGORICA – Moramo se oduprijeti pokušaju stvaranja velikodržavnih projekata bilo koje vrste, jer Crna Gora je građanska i multietnička i ne smijemo dozvoliti bilo kome da preko leđa Crne Gore ostvaruje svoje projekte – kazala je u intervjuu Pobjedi Kenana Strujić-Harbić, poslanica Bošnjačke stranke.

Istakla je da bi eventualni ulazak BS u Vladu bio uslovljen isključivo programskim ciljevima, a to su EU integracije, kredibilno NATO partnerstvo, poštovanje međunarodnih obaveza države, popravljanje socijalnog i ekonomskog položaja građana, razvoj sjevera i uvažavanje onoga što je promocija i zaštita kulturno- istorijske baštine Bošnjaka u Crnoj Gori.

POBJEDA: Koalicija ZBCG više puta je poručila da nema ništa protiv da BS bude dio Vlade nakon rekonstrukcije. Bilo je i ocjena od pojedinih političkih subjekata da bi Bošnjačka stranka mogla zamijeniti Demokrate u Vladi. Hoće li Bošnjačka stranka prihvatiti da uđe u Vladu u kojoj će biti i stranke nekadašnjeg DF-a? Koji su vaši uslovi za ulazak u izvršnu vlast?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Bošnjačka stranka je ozbiljan politički subjekt koji na prvom mjestu stavlja odgovoran odnos prema državi, građanima, institucijama. U Skupštini smo sa drugim političkim partijama pokazali i zajedno uradili ključne stvari na imenovanjima u pravosuđu i tužilaštvu, zbog kojih smo na pragu dobijanja IBAR-a i do-

nijeli niz zakona kojima unapređujemo položaj građana Crne Gore. To je odgovoran prostup politici i odgovoran odnos prema građanima koji su nas birali. S tim u vezi, naš eventulani ulazak u Vladu bio bi uslovljen isključivo programskim ciljevima, a to su EU integracije i ubrzavanje sa njima povezanih reformi, kredibilno NATO partnerstvo, poštovanje međunarodnih obaveza države Crne Gore, popravljanje socijalnog i ekonomskog položaja građana Crne Gore, razvoj sjevera i uvažavanje onoga što je promocija i zaštita kulturno-istorijske baštine Bošnjaka u Crnoj Gori. Odluku o tome možemo li u bilo kojoj vladi ostvarivati takve ciljeve donose isključivo organi naše partije, analizirajući program Vlade, sastav Vlade, konstituente, odnose u parlamentarnoj većini i još niz drugih pitanja.

POBJEDA: Može li ova vlada uopšte trajati nakon oštrog sukoba premijera Spajića i Demokrata zbog

Država ne smije da ostane nijema na negiranje genocida

POBJEDA: Grupa međunarodnih i regionalnih eksperata, akademika, književnika, boraca za ljudska prava i medijskih poslenika uputila je otvoreno pismo premijeru Spajiću i ministrima, tražeći da Vlada odmah zvanično deklariše Crnu Goru kao kosponzora UN rezolucije o 11. julu kao danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine. I Vi ste pozvali Vladu da kao kosponzor podrži rezoluciju, ali Vlada ćuti. Kako to komentarišete i kakav odgovor očekujete?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Smatram da je ljudska, moralna i civilizacijska obaveza Crne Gore da bude kosponzor rezolucije. Crna Gora ne smije da ostane nijema i da se drži po strani na negiranje genocida i žrtava genocida, što je slika koju smo prethodnih dana gledali u susjedstvu. Naš parlament je usvojio Deklaraciju i Rezoluciju o genocidu u Srebrenici i mislim da treba da jasno pokažemo da pripadamo skupini država koje poštuju jasne istorijske činjenice, a one su nesporne, da se u Srebrenici desio genocid.

je dostojanstvo. Takođe, dužni smo da poštujemo i naše susjede, da poštujemo njihov suverenitet i integritet. Tokom posjete Dodika, napravljeno je nekoliko propusta, između ostalog, mi smo prvi reagovali kada nije bilo državne zastave Bosne i Hercegovine prilikom susreta Dodika i Mandića. To jeste diplomatski prekršaj i vidjeli smo i čuli reakciju prije svega MVP BiH Konakovića. Zato i poručujem jasno da se moramo oduprijeti pokušaju stvaranja velikodržavnih projekata, bilo koje vrste, jer Crna Gora je građanska i multietnička i ne smijemo dozvoliti bilo kome da preko leđa Crne Gore ostvaruje svoje projekte.

Politički analitičar ocijenio da se vanjska usklađuje sa Demokratskim frontom,

Kalezić: Nova politika je obmanjivačka, velikosrpska

izbora vršioca dužnosti Uprave policije? Kako vidite rasplet?

S TRUJIĆ-HARBIĆ: Pred Vladom je mnogo izazova, ne samo na planu ekonomskog razvoja, već i na planu odnosa među samim konstituentima Vlade, njihovoj viziji rada vlada. Heterogenost je nešto što sigurno ne doprinosi da članovi Vlade na isti način gledaju na određena pitanja.

POBJEDA: Spajić se pohvalio rezultatima svoje vlade i kazao da očekuje u junu dobijanje IBAR-a. Jesu li realne ovakve ocjene, kakva su Vaša očekivanja kad je u pitanju dobijanje IBAR-a?

Da li ovakva većina, sukobi unutar nje, sukob predsjednika i premijera, najavljeni ulazak DF-a u Vladu, mogu biti kočnica Crnoj Gori na putu u EU?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Mi u Bošnjačkoj stranci smo više puta ponovili, a to je i dio našeg programskog djelovanjačlanstvo Crne Gore u EU nema alternativu. Smatramo da je za bošnjački narod u cjelini članstvo ne samo Crne Gore, već i drugih država regiona, od krucijalne važnosti, kako ni na koji način više ne bi bilo moguće da se ponovi ono što se dešavalo devedesetih godina prošlog vijeka. Očekujem pozitivne vijesti iz Brisela, mi smo kao opoziciona partija dali doprinos prilikom imenovanja u pravosuđu i vjerujem da je dobar momenat da napravimo korak naprijed i zakucamo na vrata EU.

POBJEDA: Ministar vanjskih poslova Filip Ivanović pokušao je da sakrije protestnu notu koju je BiH uputila našoj državi povodom posjete Milorada Dodika. Šta mislite da je bio motiv ministra, da li to radi zbog bivšeg DF-a i Mandića? I kakvi će biti budući odnosi Crne Gore i BiH nakon dolaska Dodika i poslatih poruka o „srpskom svetu“?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Crna Gora treba i mora da čuva svo-

POBJEDA: Parlamentarna većina predložila je izmjene Poslovnika kojima je predviđeno da potpredsjednika Skupštine iz reda manje brojnih naroda može predložiti poslanik jedne manjinske partije, klub manjinskih partija ili manjinska parlamentarna partija. Dakle, neće biti potrebna jednoglasna podrška svih manjinskih partija. Pozvali ste većinu da povuče prijedlog. Kako ste doživjeli ovaj akt i kako ćete dalje reagovati?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Ovaj prijedlog je svakako pokušaj da parlamentarna većina, bez dijaloga i konsultacija sa poslanicima manjinskih partija, izabere potpredsjednika Skupštine iz reda manjina. Ovo je korak unazad i na ovaj način se poništava jedno dobro zakonsko rješenje iz 2020. godine. Mislim da je važno da aktuelna vlast shvati da nije sve u tome imate li 41 ili više poslanika za izglasavanje određenog prijedloga. Ovdje je riječ o nametanju volje, jer od 11 poslanika manjina, samo dva poslanika podržavaju prijedlog da poslanik iz Demokratskog saveza Albanaca bude potpredsjednik Skupštine, dok ostalih devet poslanika podržava da to bude predstavnik BS. Ipak, ukoliko želimo da gradimo mostove saradnje, ne smijemo ih već na prvom koraku rušiti.

P OBJEDA: U Crnoj Gori je na sceni nikad jači srpski nacionalizam, klerikalizacija društva, govor mržnje... Država ćuti na sve to. Kako se osjećaju Bošnjaci danas u Crnoj Gori u takvom ambijentu?

STRUJIĆ-HARBIĆ: Bošnjaci u Crnoj Gori su od početka devedesetih godina živjeli u nekoj vrsti neizvjesnosti, straha, nemira, prijetnji. I sve ovo što se dešava u regionu, pa i u svijetu, sve ratne strahote, kod nas bude sjećanja na neka mračna vremena. Zato i snažno podržavamo da Crna Gora što prije postane punopravna članica EU, jer članstvom u evropskoj porodici država, nacionalizmi koji su doveli do ratova devedesetih biće, vjerujem, poraženi.

I. KOPRIVICA

Oni pokušavaju politikantskoprevarantskim trikovima zapravo da zavaraju kako domaću, tako i međunarodnu zajednicu, a u suštini žele da udovolje interesima onoga što je politika Demokratskog fronta. Jer uzdržanost Vasilija Čarapića prilikom glasanja o članstvu Kosova u SE je u stvari glasanje protiv –kazao je Danilo Kalezić

PODGORICA – Spoljna politika Crne Gore se polako, ali sigurno usklađuje ne sa zajedničkom vanjskom politikom EU, već sa Demokratskim frontom, odnosno vladama u Beogradu i Moskvi. Nova spoljna politika Crne Gore je obmanjivačka, a u svojoj suštini proruska i velikosrpska – kazao je za Pobjedu politički analitičar Danilo Kalezić, komentarišući uzdržanost Vasilija Čarapića (PES) kada se glasalo o prijemu Kosova u Savjet Evrope.

Kalezić je rekao da Čarapić time „postavlja pripremu za ono što će se dešavati u narednom periodu“, odnosno da je to početak agresivnijeg ispoljavanja nove spoljne politike Crne Gore, posebno u periodu nakon što dobijemo IBAR u junu. Kalezić je rekao da to ima kratkoročni i dugoročni efekat. – Kratkoročno je to politika igranja „na male golove“. Oni pokušavaju tim politikantsko-prevarantskim trikovima zapravo da zavaraju kako domaću, tako i međunarodnu zajednicu, a u suštini žele da udovolje interesima onoga što je politika Demokratskog fronta. Jer njegova uzdržanost prilikom glasanja je u stvari glasanje protiv članstva Kosova u SE – kazao je Kalezić. Prema njegovim riječima, to je jedan politikantski način da se igranjem „na male golove“ postigne neka iluzija o tome da je Vlada ili većina na liniji onoga što su proklamovani spoljno-politički ciljevi.

Poslanik DPS-a reagovao na ponovno unižavanje VCG

Huter:

Očekujemo od Ministarstva odbrane

Vojsku od uvreda Kneževića

PODGORICA - Izjava

Milana Kneževića u kojoj iznosi niz gnusnih optužbi na račun crnogorske vojske pokazatelj je njegovog odnosa prema Crnoj Gori, njenim institucijama i simbolima, saopštio je Oskar Huter, poslanik DPS-a u Skupštini Crne Gore. - Vojska Crne Gore je dio najvećeg kolektivnog sistema bezbjednosti i ona za našu zemlju predstavlja garanciju nacionalne bezbjednosti, očuvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta – ka-

Kenana Strujić-Harbić

Danilo Kalezić

– Dugoročno, izbjegavanje ili odbijanje da Crna Gora kosponzoriše Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici, kao i vrsta prevarantskog nastupa ministra vanjskih poslova Ivanovića koji je pokušao da dovede u zabunu crnogorsku javnost vezano za depešu iz Sarajeva, zapravo pokazuje smjer u kome ide spoljna politika Crne Gore. Ona se polako, ali sigurno usklađuje ne sa zajedničkom vanjskom politikom EU, kako je to predviđeno akijem i pregovorima, već sa Demokratskim frontom, odnosno vladama u Beogradu i Moskvi – istakao je Kalezić. Kazao je da je to jedan proces koji je počeo odavno, a sad dobija svoju materijalizaciju kroz ove aktivnosti. - Čarapić je poslužio kao jedna vrsta pripreme. On postavlja pripremu za ono što će se dešavati u narednom periodu, jer ovi događaji neće biti jedini. To je tek početak aktivnijeg, agresivnijeg ispoljavanja

nove spoljne politike Crne Gore, posebno u periodu nakon što dobijemo IBAR u junu –istakao je Kalezić.

On je, na pitanje šta sve to znači za državu na putu evropskih integracija, kazao da i to ima nekoliko segmenata.

– Crna Gora je uz prethodne 2-3 vlade uspijevala da održi privid da je usklađena sa spoljnom politikom EU. Sad se to polako „topi“ i taj proces je nezaustavljiv jer sve više na spoljnu politiku Crne Gore utiču partije velikosrpske i proruske provenijencije. To neće značiti u tehničkom smislu puno, ali u suštinskom značiće da Crna Gora mijenja svoj i regionalni i evropski karakter i da ona više nije država koja je bila prije 4-5 godina, već je ona satelitska država Srbije i Rusije. Igraće ulogu satelita Srbije ili „trojanskog konja“ Rusije. I to je uloga koja je Crnoj Gori namijenjena, pa će poput Bjelorusije ili nekad Ukrajine, i Crna Gora biti spoljno-politički privjezak Srbiji, a sve u funkciji stvaranja „srpskog sveta“ – kazao je Kalezić.

K omentarišući politiku PES-a, Kalezić je kazao da tu imamo pokušaj zabune i obmanjivanja javnosti.

– To nije prvi put da oni obmanjuju javnost, što direktno, što indirektno. Čarapić je, prije svega, poslanik vladajuće većine, a pored toga i šef poslaničkog kluba PES-a, a PES je ne samo dominantna partija većine, već partija koja je sebe proklamovala za čuvara evropskih vrijednosti i spoljno-političkog kursa zemlje. Sva tri događaja vezuju se za predstavnike PES-a, Spajić, Ivanović i Čarapić. Umjesto

Nema efektivne kontrole

kroz parlament VCG od lidera DNP-a od odbrane da zaštiti Kneževića

Danilo Kalezić kaže da se kroz parlament ne mogu efektivno koristiti instrumenti za kontrolu vladine politike. – Oni odbijaju i pred skupštinskim odborima da budu predmet kontrolnih i konsultativnih saslušanja, zato se ne mogu efektivno koristiti kontrolni mehanizmi u parlamentu – kaže Kalezić.

da budu ono za šta se nominalno i verbalno zalažu, oni rade sve suprotno. Dosad su to radili na jedan prevarantski način, obmanjujući javnost, a sad se sve manje kriju jer je tolerancija javnosti prema takvoj politici sve veća. To je nezaustavljivi proces. Crna Gora će iz mjeseca u mjesec, dok god ima ovu vladu, a posebno ako dođe do rekonstrukcije, ličiti na privjezak i satelitsku državu Srbije – poručio je Kalezić, dodajući da je to cilj koji je „Crnoj Gori namijenjen“.

Ne vidim da oni pokazuju otpor tome, dodao je Kalezić. Naprotiv. Oni su aktivni sudionici toga. Nijesmo imali do sada, bar ne javno, tu vrstu obmane u spoljnoj politici, da ministar kaže jedno, pa se uradi drugo. To je manir Vlade i premijera Spajića – kazao je Kalezić.

Poručio je da je nova spoljna politika Crne Gore „obmanjivačka, a u svojoj suštini proruska i velikosrpska“.

– Jer Vlada nije do sada povukla nijedan potez koji bi govorio afirmativno o onome što su spoljnopolitički prioriteti kako su definisani u famoznom koalicionom sporazumu koji je mrtvo slovo na papiru – dodao je Kalezić.

I. KOPRIVICA

Nastavlja se potpisivanje peticije podrške bivšem glavnom specijalnom tužiocu

Đukanović podržao inicijativu da se Katnić brani sa slobode uz medicinsku zaštitu

PODGORICA – Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović podržao je inicijativu Crnogorskog helsinškog odbora za ljudska prava, koji je sa grupom građana uputio otvoreno pismo glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću i svima koji su uključeni u postupanje prema nekadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, u kojem naglašavaju da je njegovo hapšenje i pritvaranje bilo ,,praćeno nezapamćenom, orkestriranom, političkom i medijskom hajkom i blaćenjem, koji na najgrublji način potiru ne samo pretpostavku nevinosti, već i ozbiljno izazivaju sumnje u regularnost i zakonitost cijelog postupka“. Peticiju je potpisalo više od hiljadu građana.

Uz konstataciju da je Katnić ozbiljno narušenog zdravlja, a njegova odluka da štrajkuje glađu izaziva ogroman rizik po njegov život, CHO i grupa građanskih aktivista zahtijevaju da se ne dopusti Katnićeva smrt u Istražnom zatvoru, već da mu se omogući odbrana sa slobode uz punu medicinsku i drugu potrebnu zaštitu. - Pismo koje je nekadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić uputio dnevnom listu Pobjeda, portalu Standard i novinaru Šekiju Radončiću ukazuje na dramatičnu situaciju stvorenu njegovim hapšenjem, koje je praćeno nezapamćenom orkestriranom političkom i me-

dijskom hajkom i blaćenjem, koji na najgrublji način potiru ne samo pretpostavku nevinosti, već i ozbiljno izazivaju sumnje u regularnost i zakonitost cijelog postupka - ističe se u pismu, uz napomenu da Katnićeva odluka da štrajkuje glađu u Istražnom zatvoru u Spužu izaziva ogromni rizik po njegov život. Naglašava se da SDT, nadležni organi i država Crna Gora ne smiju dopustiti da se izazove Katnićeva smrt i da mu se tako presudi prije suđenja. - Pretpostavljajući da Specijalno državno tužilaštvo ima i obavezu, namjeru i interes da g. Katnića procesuira živog i da tako dokaže optužnicuako je i kada je bude podiglo -

Radončić: Katniću život ugrožen, stanje je alarmantno

tegorije koje su očigledno Kneževiću mrske. Razumijemo da bi Milan Knežević želio da Vojska ne postoji ili bar da je onakva kakvom je on predstavlja, to je mjera njegovog patriotizma i dobronamjernosti prema Crnoj Gori – naveo je Huter.

Dodao je da je „Vojska Crne Gore institucija koja ima veoma visoko povjerenje građana, što se ne bi moglo reći za Kneževića“.- Ovim povodom očekujemo od Ministarstva odbrane da reaguje i zaštiti Vojsku Crne Gore od uvreda Milana Kneževića, a od njegove duhovitosti, nažalost, spasa nema - zaključuje Huter. Knežević je dan ranije, reagujući na izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da bi šef parlamenta trebalo da odgovori građanima u kom kontekstu je prisustvovao vojnoj vježbi Vojske

Srbije, kazao da je „crnogorska vojska na čijem je čelu Jakov Milatović od sticanja nezavisnosti poznata isključivo po tome što su njeni oficiri švercovali kokain na vojnom brodu ‘Jadran’“.- Bivši zaposleni osumnjičeni za teška ubistva u klanovskim obračunima, a vrhunac je kad je iz magacina VCG, dva dana pred izbore 30. avgusta, podijeljeno 30 automata i preko 16.000 metaka ANBu i ko zna još kome, kako bi pucali u lidere DF-a i narod koji ih podržava – dodao je Knežević.

R. P. vanjska politika Crne Gore polako, ali sigurno frontom, odnosno sa vladama u Beogradu i Moskvi

– Katniću je život ugrožen. Život Milivoja Katnića, zbog uslova u kojima se nalazi, visi o koncu – poručio je novinar i publicista Šeki Radončić On je, gostujući u informativnoj emisiji TV E, podvukao da je bivši glavni specijalni tužilac u teškom stanju jer je prije mjesec imao emboliju pluća, odnosno infarkt pluća.

– Ima izuzetno natečene noge, noge pune trombova i u slučaju da se manji tromb „otkači“ i ode ka srcu ili mozgu, on neće izaći živ iz pritvora. Stanje je alarmantno, već osmi dan otkako on štrajkuje glađu. Zamislite da neko ko je u tako teškom stanju, ne jede sedam dana – kazao je Radončić. Govoreći o pismu koje je Katnić iz pritvora uputio svom sinu, a koji je dostavio redakciji Pobjede, Radončić navodi da svako ko ima imalo empatije to pismo doživljava teško.

– Pogotovo ja, kao neko ko je sa njim proveo mnogo sati snimajući dokumentarac o pokušaju državnog udara. Ovo je pismo čovjeka koji se ne boji smrti, to je pismo koje govori da će on ostati dosljedan i da će ostati istrajan u svojim namjerama. Njemu je čast na prvom mjestu – istakao je on.

a ne da dopusti, tj. da izazove njegovu smrt i time mu presudi i prije/bez suđenja, zahtijevamo da se g. Katniću omogući odbrana sa slobode, uz punu medicinsku i drugu potrebnu zaštitu - upozorava se u otvorenom pismu CHO i grupe građana. Naglašavaju da se ,,eventualna optužnica mora zasnivati i dokazivati na činjenicama i vjerodostojnim dokazima“. - G. Katniću ne može biti presuđeno prije suđenja, u atmosferi linča i političkog progona, a u uslovima njegovog ozbiljno narušenog zdravlja i uz štrajk glađu. Selektivna i politički motivisana ‘pravda’ je gora i od najgore nepravde. Postupanje prema g. Katniću mora biti zakonito u svakom detalju. Bilo kakav politički motivisani uticaj mora biti zaustavljen i osujećennapominje se. Na kraju otvorenog pisma upozoravaju se i specijalni tužilac Novović i svi koji su uključeni u postupanje prema Katniiću, koje mu ugrožava život, na moguće pravne posljedice.

- Ukoliko glavni specijalni tužilac g. Novović i svi koji su uključeni u postupanje prema g. Katniću budu ignorisali njegova neotuđiva ljudska prava, onda moraju biti svjesni i krivično-pravne odgovornosti koju sa sobom, pred očima crnogorske i međunarodne javnosti, nosi nehumano i protivzakonito postupanje - kaže se na kraju pisma koje potpisuju članovi Crnogorskog helsinškog komiteta i desetina crnogorskih građanskih aktivista. Na društvenim mrežama je najavljen skup podrške Katniću ispred SDT-a za danas u 10 i 30. R.

Milo Đukanovič

OSVRT: Kako je Srbija okupacijom Crne Gore 1918. godine prisajedinila autokefalnu Crnogorsku pravoslavnu

I tovare je shvatilo

Vidim da je tovaru sve to jasno, ali mu nije jasno kako je ta nova Crkva, stvorena 1920. godine, kanonski priznata 1922. godine, legalizovana 1929. godine u državnom sistemu Jugoslavije, preuzela čitavo sakralno nasljeđe u Crnoj Gori, kada nikakve veze nema sa sakralnim nasljeđem u Crnoj Gori, koje je postojalo prije tobožnjeg prisajedinjena CPC novostvorenoj Crkvi onim falsi katom iz 1918. godine, niti ga je bilo ko nadležan za to odobrio, saglasno Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve, Ustavu pravoslavnih konzistorija i Opštem imovinskom zakonu od 1888. godine

Znam da svako ko je završio bar osam razreda osnovne škole zna da je Ustav zakon svih zakona u svakoj državi, a da svaki zakon ili odredba danom objavljivanja u službenim novinama stupa na snagu. Posebno to ne treba objašnjavati pravnicima, od brucoša pa do sudija vrhovnih sudova i ustavnih sudova. Ali ne lezi vraže, zanimalo me je - da li je moguće običnom tovaru, ili što bi mnogi rekli magarcu, ili oselu, mulcu, objasniti tako jednostavne stvari koje je ljudska civilizacija postavila odavno kao aksiome. Mada, iskreno rečeno, u Crnoj Gori postoje i neki pravnici kojima je um sporiji od uma jednog mulca.

I tako počeh objašnjavati jednom tovaru da je Crna Gora dobila prvi Ustav, kako piše na njegovom kraju, na Nikoljdan 1905. godine. Nekima se nije svidio taj Ustav, neki su govorili da je pod pritiskom donešen, ali svejedno on je postao vrhovni zakon Crne Gore koji je pravno uredio sve oblasti života. Između ostalog i položaj Crnogorske pravoslavne crkve. Pa u članu 40 doslovice piše: „Državna vjera u Crnoj Gori je istočno-pravoslavna. Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve, ali održava jedinstvo u dogmama s istočno-pravoslavnom Vaseljenskom crkvom. Sve ostale priznate vjeroispovijesti slobodne su u Crnoj Gori“.

USTAV CPC

Ne sviđa se ni u današnjem Ustavu Crne Gore mnogima dosta odredbi, ali dok važi Ustav, one se ne mogu dovesti u pitanje. Razumiješ li tovare – pitam ga? Tovare klimnu glavom pokazujući da je to više nego jednostavna istina i da je potpuno jasno da Ustav Knjaževine Crne Gore ne dovodi Crnogorsku crkvu u pravni

odnos sa bilo kojom drugom crkvom. Tek je ne smatra dijelom neke tuđe crkve, već je potpuno nezavisan pravni subjekat. Kad tovare to razumije, nema potrebe dalje da vas ubjeđujem. Sem Ustava države, mnoge druge institucije su imale svoje pravne akte, koji nijesu mogli biti u suprotnosti sa Ustavom države. Tako je i Crnogorska pravoslavna crkva imala svoj Ustav, koji je Crkva donijela, kako piše u samom Ustavu, na Cetinju 30. decembra 1903. godine. To je po sadašnjem računanju vremena 16. januar 1904. godine. Ustav Svetog Sinoda u Knjaževini Crnoj Gori, kako se zvanično zvao, potvrđuje u članu 1 autokefalnost (samostalnost) CPC. Takođe, propisuje i u članu 3 da je Sveti Sinod „najviša

Osim što je kupio novcem tomos novoj crkvi, Aleksandar je iskoristio sukobe oko izbora novog patrijarha Melentija Metaksakisa, čiju su valjanost izbora dovodili u sumnju „i grčka vlada i crkva“, dajući mu podršku. Time je, uz simoniju, dobio tomos za novu crkvu, u rangu patrijaršije, iako je sam Sinod Vaseljenske patrijaršije utvrdio da to nije urađeno u skladu sa kanonskim redom, već zbog novca koji je dat ili, kako oni kažu, iz ekonomskih razloga

crkvena vlast u Knjaževini“, u članu 10 ko sačinjava Sveti Sinod (Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, episkop zahumsko-rasijski, Arhimandrit cetinjski, Arhimandrit ostroški, tri protoprezvitera i sinodski sekretar), zatim u članu 16 o čemu odlučuje Sveti Sinod (1. da predstavlja Mitropoliju pred ostalim autokefalnim pravoslavnim crkvama i pred državnom vlašću; 2. da vodi vrhovni nadzor crkvenih poslova u opsegu cijele Mitropolije i da zastupa Mitropoliju pred Knjaževskom vladom; 3. da saziva Sveti Sinod, da otvara i zatvara sinodske sjednice, da u Svetom Sinodu predsjedava i da sinodske zaključke potvrđuje; 4. da izvršuje sinodske zaključke; 5. da vodi i rješava tekuće poslove Mitropolije; i 6. da riješi i izravna sporna pitanja duhovnog, disciplinarnog i sudskog karaktera, koja se ne mogu odgoditi do redovnog sastanka Svetog Sinoda). Dok u članu 22 piše: „Sve odluke i presude Svetog Sinoda o unutrašnjim poslovima (čl. 18, 19 i 20) po sebi su izvršne. Njih izvršuju, po naredbi mitropolita, (čl. 16, t. 4) nadležne crkvene i građanske vlasti. Odluke Svetog Sinoda o spoljašnjim poslovima (čl. 21) da postanu izvršne i za svakog

obavezne, potrebito im je vrhovno knjaževsko odobrenje“. A član 25 propisuje: „Sveti Sinod može donositi punovažne odluke kad su prisutni u sjednici predsjednik (čl. 12) i bar još tri člana, od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. To mu dođe četvoro!

SUPREMACIJA

Objašnjavam tovaru da državni zakoni imaju supremaciju nad crkvenim zakonima i da se crkveni zakoni odnose samo na crkvu, a da je crkva dužna da poštuje u prvom redu državne zakone, a onda i sopstveni Ustav i crkvene kanone. Pitam tovare da li mu je jasno što propisuje Ustav Knjaževine o crkvama, što crkveni Ustav propisuje da su nadležnosti crkvenih organa i što je propisano o čemu oni odlučuju? Tovarovo klimanje glavom pokaza da razumije i da nema nikakve dileme u onome što sam mu citirao. Onako usput ga pitam ima li u Ustavu države i Ustavu CPC bilo kakvih odredbi koje povezuju Crnogorsku crkvu pravno i organizaciono sa Srpskom crkvom? Tovare energično odmahnu glavom više puta lijevo desno!

GODINA 1918. Sad kad sam bio uvjeren da je tovare shvatilo sve pravne osnove koje su Ustavom Crne Gore i Ustavom same crkve regulisale opseg nadležnosti crkvenih vlasti, pređoh na objašnjavanje tovaru kako su 1918. godine bačeni svi ti zakoni pod noge kada je u uslovima okupacije Crne Gore od vojske četiri velike svjetske sile i srpske vojske naškrabano neko rješenje pod brojem 1169, od 16. decembra 1918. god, koje potpisuju mitropolit Crne Gore Mitrofan Ban, mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić, episkop nikšićki Kiril Mitrović i sinodski sekretar đakon Ivo Kaluđerović, koji po Ustavu CPC nije imao prava odlučivanja (član. 25). Ne samo da sinodski sekretar nije imao pravo odlučivanja, nije to imao ni mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić, jer je Sveti Sinod bio u sastavu: „Predśednik mitropolit Mitrofan, članovi: episkop Kiril Mitrović, arhimandrit Mihailo Dožić, iguman Prokopije Vračar, protođakon Filip Radičević, protojereji Aksentije Bojović

i Pavle Petrović. Sekretar đakon Ivo Kaluđerović“. Objašnjavam tovaru da su prekršeni svi članovi Ustava CPC, da Sveti Sinod nije imao nadležnost da odlučuje o statusu CPC (član 16), da odluke Sinoda nijesu mogle biti izvršne bez saglasnosti knjaza (član 22), da su rješenje potpisala samo dva člana Svetog Sinoda, čime je prekršen član 25, koji smo citirali. Vidim da tovaru nije potrebno dodatno objašnjavati, jer je toliko jasno da to rješenje (br. 1169) nema nikakvu pravnu težinu, jer je donešeno kršenjem i Ustava SPC i crkvenih kanona, koji propisuju da o statusima crkava mogu odlučivati isključivo crkveni sabori.

IMOVINA

Znam da tovare najviše interesuje što je sa imovinom CPC nakon što je potpisano ono rješenje o navodnom prisajedinjenju novoj crkvi, koja obuhvata sve pravoslavne crkve na teritoriji nove države KSHS, a koja još nije ni formirana, pa mu citiram što je pisalo u Opštem imovinskom zakoniku (1888. godine), đe piše da pojedinačni manastiri i crkve, a ne Crkva kao cjelina, postaju juridistička lica – titulari imovine; ali da ni titulari nemaju ključni elemenat svojinskoga prava, jer „nepokretna dobra pravoslavnih crkava i manastira ne mogu se prodavati ili inače ustupati bez naročita dopuštenja državne vlasti“ (OIZ, čl. 719). Dr Valtazar Bogišić, pisac OIZ, 1868. godine piše: „Manastirskim dobrima upravlja mitropolit pod kontrolom uprave državnih finansija. Svi crnogorski manastiri daju račun o svojim prihodima državnoj blagajni. Crkva daje državi više nego što od nje prima, jer se od tog viška izdržavaju osnovne škole“. Vidim tovare je malo zbunjeno, vidi da se crkva smatra titularem imovine, ali nema pravo da raspolaže njome po svom nahođenju, niti da samostalno raspolaže finansijskim prihodima. Samo što me ne pita da li to Crkva samo koristi sakralnu državnu imovinu za obavljanje crkvenih poslova i sopstvene ekonomije?

KUPOVINA TOMOSA

Nego, sjećaš li se tovare kad su oni koji ti zavide na pameti go-

vorili kako je Milo Đukanović prvi političar u istoriji koji namjerava da pravi „svoju crkvu“? E pa nije je Milo pravio, ali jeste Aleksandar Karađorđević , srpski regent, Ukazom od 30. avgusta 1920. godine i debelo je platio Vaseljenskoj patrijaršiji da bi dobio njeno kanonsko priznanje. Spojio je sve pravoslavne crkve sa teritorije novostvorene KSHS i formirao novu crkvu, koju je nazvao Ujedinjena srpska pravoslavna crkva i kupio tomos (priznanje), kako smo već konstatovali, za nju. I sve je to objelodanio u Službenim novinama KSHS 3. juna, u subotu, u Beogradu, 1922. godine. Već smo rekli da se objavljivanjem u službenim novinima svi zakoni, propisi i objave legalizuju. Osim što je kupio novcem tomos novoj crkvi, Aleksandar je iskoristio sukobe oko izbora novog patrijarha Melentija Metaksakisa, čiju su valjanost izbora dovodili u sumnju „i grčka vlada i crkva“, dajući mu podršku. Time je, uz simoniju, dobio tomos za novu crkvu, u rangu patrijaršije, iako je sam Sinod Vaseljenske patrijaršije utvrdio da to nije urađeno u skladu sa kanonskim redom, već zbog novca koji je dat ili, kako oni kažu, iz ekonomskih razloga. No postojanje te nove crkve je priznato u crkvenom smislu, ali ona još nije legalizovana kod države kao pravni subjekt. Ustav te nove Crkve donosio se nepunih deset godina, jer Aleksandar nije dozvoljavao da se bilo što događa u toj Crkvi bez njegovog amina. Pa ni izbor patrijarha. Zato je više puta vraćao Beogradskoj patrijaršiji Ustav na doradu. Ustav je donešen objavom u Službenim novinama Kraljevine Jugoslavije 275-86/1931, oko dvije godine nakon što je donešen Zakon o Ujedinjenoj srpskoj pravoslavnoj crkvi, 1929. godine („Službene novine Kraljevine Jugoslavije“, broj 269/1929), kojim se mijenja naziv Ujedinjena srpska pravoslavna crkva u Srpska pravoslavna crkva. Odnosno, naziva se imenom kakvo je imala crkva autonomne oblasti u okviru Otomanskog carstva. Da rezimiramo: ta nova Crkva je postojala u crkvenom smislu od 1922. godine, ali u pravnom sistemu nove države pojavljuje se tek 1929, kada mijenja ime u Srpska pravoslavna crkva. Ako je to bila namjera, ona se nipošto ne može poistovjetiti sa Crkvom koju je odobrio carigradski sultan 1831. godine, pod okriljem Vaseljenske patrijaršije, koja joj daje autonomiju, da bi tek bila pravno ustrojena Načertanijem o duhovnoj vlasti Odlukom Narodne skupštine Knjaževstva Srpskog 21. maja 1936. godine. I to sve piše u Zakonu o crkvama, član 11, koji je država Srbija objavila u Službenom glasniku RS, br. 36/2006. godine. Pravno korektno, za razliku od brljotina crnogorskih vlasti, koje nemaju veze ni sa prav-

Piše: Slobodan JOVANOVIĆ

Nova Crkva, stvorena 1920. godine, kanonski priznata 1922. godine

crkvu svojoj crkvi Novinar Jakša Šćekić smatra da je suicidno da danas budete na strani Irana, Sjeverne Koreje i Rusije

nom naukom, a ni sa crkvenim pravilima.

„T e M e L j NO“

Ta autonomna crkva u okviru Vaseljenske patrijaršije tek priznanjem Srbije kao međunarodne priznate države 1879. godine i navodnom isplatom nagomilanih dugova prema Vaseljenskoj patrijaršiji dobija tomos o autokefalnosti i stiče status koji je Crnogorska crkva imala već nekoliko stoljeća. Kazujem tovaru da je valjda jasno da ta Crkva u otomanskoj Srbiji iz 1931. godine i autokefalna Mitropolija na Cetinju, koju je, uz saglasnost episkopata – mitropolita Visariona i episkopa Vavile i jerarhije, utemeljio 4. januara 1485. Ivan Crnojević, o čemu svjedoči osnivačka hrisovulja, nemaju nikakve organizacione veze jedna sa drugom, a tek nemaju pravne veze po Ustavu Crne Gore iz 1905. godine i već navedenom Načertaniju Knjaževstva Srpskog, kada je knez Miloš uspio da izvojuje poseban sultanov hatišerif o unutrašnjoj samoupravi Srbije, nakon čega je poveo pregovore sa Vaseljenskom patrijaršijom radi obezbjeđivanja autonomije Crkve u Srbiji i postavljanju jerarhije. Vođeni pregovori su podrazumijevali i, po običaju, rješavanje navodnih materijalnih obaveza Srbije prema Fanaru, nakon čega je dobijen akt o autonomiji. Vidim da je tovaru sve to jasno, ali mu nije jasno kako je ta nova Crkva, stvorena 1920. godine, kanonski priznata 1922. godine, legalizovana 1929. godine u državnom sistemu Jugoslavije, preuzela čitavo sakralno nasljeđe u Crnoj Gori, kada nikaKve veze nema sa sakralnim nasljeđem u Crnoj

Vučić izgubio povjerenje i Moskve i Zapada

BEOGRAD - Najveća opasnost za Vučićev režim i autokratsku vlast nije opozicija, već Milorad Dodik NATO pojačava snage na Kosovu i u Bosni. „Rafali“ su došli Vučiću - ne direktno u Batajnicu, nego su isporučeni na francuskom nosaču aviona u Jadransko more - kaže Jakša Šćekić, novinar i spoljnopolitički komentator za Pobjedu. Ističe da je srpsko društvo sluđeno.

POBJEDA: Približavaju se rokovi Zapada da Vučić ispuni sve što je obećao za Kosovo i istovremeno raste mobilizacija Srba da se pokaže jedinstvo - počelo je mitingom u Banjaluci, slijedi svesrpski sabor 5. i 6. maja u Beogradu. Aleksandar Vučić i Milorad Dodik poručuju da su Srbi ugroženi, napadnuti, moraju da se drže zajedno, pokažu jedinstvo. Što je cilj tih poruka?

Kazujem tovaru da je valjda jasno da ta Crkva u otomanskoj Srbiji iz 1931. godine i autokefalna Mitropolija na Cetinju, koju je, uz saglasnost episkopata – mitropolita Visariona i episkopa Vavile i jerarhije, utemeljio 4. januara 1485. Ivan Crnojević, o čemu svjedoči osnivačka hrisovulja, nemaju nikakve organizacione veze jedna sa drugom, a tek nemaju pravne veze po Ustavu Crne Gore iz 1905. godine i već navedenom Načertaniju Knjaževstva Srpskog

Gori, koje je postojalo prije tobožnjeg prisajedinjena CPC novostvorenoj Crkvi onim falsifikatom iz 1918. godine, niti ga je bilo ko nadležan za to odobrio, saglasno Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve, Ustavu pravoslavnih konzistorija i Opštem imovinskom zakonu od 1888. godine. Pitam ja tovare, bi li ti volio da paseš tuđu travu, da ti maknu sve ograde i da slobodno možeš da se širiš po tuđem? Njegovo rzanje i intenzivno klimanje glavom pokaza mi da je „temeljno“ shvatio motive Srpske crkve, ali, čini mi se, opet je ostao zbunjen motivima svog sabrata iz Ulcinja, jer jedino što mu je bilo jasno da to nijesu čista posla. •

ŠĆEKIĆ: Cilj je davanje anestezije srpskom narodu, kada složite činjenice vidite da Vučić ostvaruje sve ono na šta se usmeno obavezao Ohridskim sporazumom. Međutim, pošto mu Amerika i EU više ne vjeruju, oni su u poglavlje 35 o pridruženju EU ubacili i Orhidski sporazum. U anesteziranju srpske javnosti sve je žrtvovano za Zajednicu srpskih opština (ZSO) na sjeveru Kosova, ali niko neće da kaže da to ide loše. ZSO će se formirati kada u njenom statutu ne budu bila izvršna ovlašćenja nakon kojih bi Srbi sa Kosova

Dodik hoće Vučića da uvuče u sukob sa Amerikancima, a Vučić to sebi ne smije da dozvoli. Ne može američki ambasador Kristofer Hil da izvuče Vučića iz toga što radi i govori Dodik, jer Amerikance interesuje samo da se pitanje Kosova završi do predsjedničkih izbora u SAD, a predsjednik Srbije može da bude bilo ko - kaže Šćekić

mogli da proglase samostalnost i pripoje se Srbiji. To Amerikanci i EU neće dozvoliti. Srbi sa sjevera Kosova na tome mogu da zahvale Miloradu Dodiku koji godinama prijeti da će Republika Srpska napustiti BiH. Najveću cijenu političkog haosa plaćaju Srbi na sjeveru Kosova koji su sluđeni porukama iz Beograda: uđite pa izađite iz prištinske vlasti, ne učestvujte na izborima za gradonačelnike (koji su bili velika greška Zapada) pa učestvujte u referendumu za obaranje tih gradonačelnika.... Oni ne znaju kome da vjeruju i prepušteni su sami sebi. Kurti je to shvatio, ima zaleđinu i uvijek je na korak ispred Vučića. Kada je Iran napao Izrael, Kurti i briselska vlada su odmah podržali Izrael, mi smo se dvoumili i data je najneutralnija izjava - da obje strane treba da učestvuju u mirovnom procesu.... Suicidno je da danas budete na strani Irana, Sjeverne Koreje i Rusije. POBJEDA: Što stoji iza svakodnevnog sluđivanja naroda i pominjanja da će Srbija tražiti pravdu za pobijene u Jasenovcu, Kragujevcu...? ŠĆEKIĆ: Društvo je sluđeno još od rasprave četnici – partizani, jer hoće da četnički pokret pred-

Bahatost prema novinarima

- Ne pamtim da se neki šef države tako bahato ponašao prema novinarima kao Vučić i Dodik prema novinarkama N1 i BiH federalne TV. Tri najveće SAD mreže prekinule su Trampovu pres konferenciju i rekle - ovo su budalaštine i nećemo više da prenosimo - šta je problem?! Bio sam u Bagdadu na pres konferencijama Tarika Aziza pred bombardovanje, on se tako nije ponašao prema američkim i britanskim novinarima - kaže Šćekić.

Dodik - glavni ruski igrač na Balkanu

- Rusi više ne vjeruju Vučiću Milorad Dodik je glavni ruski igrač na Zapadnom Balkanu. Rusima treba destabilizacija Zapadnog Balkana da bi se rasteretili situacije na Istoku koju su, vjerovatno, preko Hamasa i izazvali. Rusi su rekli Dodiku da digne ,,temperaturu u rerni“. Vidjeli smo kakav je bio njegov govor u Banjaluci na mitingu. Ima interesantna stvar koja u Vučićevim medijima nije istaknuta: prilikom posljednje Dodikove posjete Beogradu, Vučić je rekao: „Ja sam molio rukovodstvo Republike Srpske“.... Zamislite lidera koji za sebe misli da je najpametniji i najsposobniji da dođe u situaciju da nekoga za nešto mora da moli - kaže Šćekić.

stave što nikada nije bio i poturaju se razne priče pa i da je bila zabranjena priča o Jasenovcu - što nije tačno: učilo se o Jasenovcu i đaci su tamo išli na ekskurzije. Osnovna svrha sluđivanja naroda je ostanak Vučića na vlasti. Makron je pokušao da objasni Vučiću da mu se sužava manevarski prostor i da je Banjska problem iz kojeg se neće izvući, a ukazao mu je i na problem slobodnih medija. Drugi problem je Vučiću napravio Dodik - kako Srbi da reaguju kada Tramp kaže da je opstanak Ukrajine strateško pitanje Amerike, a Dodik na mitingu viče - daj Bože da Tramp pobijedi... Radi se o totalnom nepoznavanju onoga što se dešava u svijetu. Srbija ima uspjeha u ekonomiji, dobro funkcioniše i izgradnja puteva - ali to bi svaka vlast radila. Ne znači da brzi voz između Beograda i Novog Sada ne bi bio da je neko drugi na vlasti. Vučić se brani da mi hoćemo u EU, ali ona nas neće. Srpska politička elita neće u EU, ubijedili su ljude u to, jer u EU ne bi mogli da rade ovo što rade sada. Ako bi

Vučić htio da promijeni ploču za 180 stepeni i kaže sve najbolje o EU, on to neće moći da uradi jer je postao zarobljenik svojih ideja i svog ponašanja.

POBJEDA: Kada govorimo o genocidu u Srebrenici, Vučić i Dodik uporno govore da se radi o kolektivnoj krivici Srba i Srbije iako su i Haški tribunal i Međunarodni krivični sud u Hagu rekli da kolektivna krivica ne postoji, već samo individualna. Zašto to rade?

ŠĆEKIĆ: Sve je to u procesu zbijanja redova i poruka: ja sam najveći borac za zaštitu srpskih interesa, Srbije i Republike Srpske. Mudar političar bi rekaopošto je individualna krivica za Srebrenicu, Srbija će učestvovati u pravljenju rezolucije jer mi

smo uhapsili i isporučili Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Gorana Hadžića, sve smo uradili da Srbija i srpski narod ne bi bili kolektivno optuženi za genocid. Dodik štiti svoje finansijske interese. SAD ambasada je nakon mitinga u Banjaluci izdala oštro upozorenje: srž problema za cjelovitost BiH i multietičnost je Milorad Dodik. Dodik hoće Vučića da uvuče u sukob sa Amerikancima, a Vučić to sebi ne smije da dozvoli. Ne može američki ambasador Kristofer Hil da izvuče Vučića iz toga što radi i govori Dodik jer Amerikance interesuje samo da se pitanje Kosova završi do predsjedničkih izbora u SAD, a predsjednik Srbije može da bude bilo ko. Dodik kod turbo nacionalista ima mnogo veći ugled nego Vučić, a ima i velike ambicije - da bude lider Srba na Zapadnom Balkanu i branitelj srpstva.

POBJEDA: Da li građani Srbije znaju što je nacionalni interes i kada je on definisan?

ŠĆEKIĆ: Nacionalni interes ljudi koji žive u Srbiji jeste da žive bolje, ne postoji drugi nacionalni interes, ali u ovoj zemlji se nikada nije razgovaralo o nacionalnom interesu. Ti interesi su od devedesetih godina odjeveni u nacionalistički interes i oni su nacionalni interesi Srba - iako se pokazalo da je to pogubno.

POBJEDA: Već mjesec traje medijski linč na profesora Dinka Gruhonjića. Kada će prestati proganjanje ljudi koji kritikuju pogrešne poteze vlasti?

ŠĆEKIĆ: To neće prestati sve dok Srbija ne postane razumna i relativno normalna zemlja. Veliki šok za Srbe su izbori u Hrvatskoj: glasalo se do 19 h, u 19.05 h smo znali rezultate, oko 21h se znalo ko je dobio koliko, nije bilo optužbi da su izbori pokradeni, da je bilo bugarskih vozova, nije bilo ucjenjivanja preko javnih preduzeća. Kada dođemo u sličnu ravan, onda će prestati i ovo kaštigovanje. Mi polako, ali sigurno, ulazimo u autokratski sistem i idolopoklonstvo jednoj ličnosti. Već sam nekoliko puta rekao da je krajnje vrijeme da promijenimo Ustav i da se jasno kaže što radi predsjednik jer ovo sada što se dešava je smiješno. Linč će trajati dokle god bude ovakva situacija u medijima: Vučić gostuje po tri sata u medijima i lijepi etikete ljudima. Violeta CVejić

Ustav CPC i Crne Gore

Jakša Šćekić

Unija slobodnih sindikata poručila da reforme na tržištu rada, penzione i socijalne politike ne smiju biti rezultat jednostranih odluka, iz Vlade odgovorili

Reforme će biti rezultat konsenzusa između socijalnih partnera

PODGORICA – Unija slobodnih sindikata poručila je juče da reforme na tržištu rada, kao i penzione i socijalne politike ne mogu i ne smiju biti rezultat jednostranih odluka Vlade i resornih ministarstava, te da je krajnje zabrinjavajuće planirati reformu bez društvenog konsenzusa. Iz Vlade je odgovoreno – reforme na tržištu rada, penzione, socijalne ili bilo koje druge neće biti rezultat jednostranih odluka Vlade, već da bi bile predložene za usvajanje - moraju biti rezultat konsenzusa između socijalnih partnera. USSCG je, povodom najava ministra finansija Novi-

ce Vukovića u intervjuu Glasu Amerike, da se za naredni period planira korekcija penzijskih doprinosa i reforma Fonda PIO, saopštila da je zabrinjavajuće i krajnje neprihvatljivo saznanje da Ministarstvo rada i socijalnog staranja, bez direktnog uključivanja socijalnih partnera, priprema set zakona i radi na reformi penzionog sistema, koja će, pored ostalog, podrazumijevati korekciju doprinosa na teret poslodavca i preoblikovanje uloge Fonda PIO. Iz te sindikalne asocijacije podsjetili su da Ustav, zakoni o Socijalnom savjetu i o radu, kao i kolektivni ugovori obavezuju Vladu na socijalni dijalog i pregovaranje sa socijalnim

Borančić: Da li će vratiti novac građanima?

- Upozoravali smo da će ova većina, kako bi finansirala svoje avanture, zagrabiti tamo đe je još jedino ostalo novca u opustošenom budžetu, a to je novac penzionera. Država će bez ovog izdatka imati gubitke od oko 500 miliona eura, ako uzmemo u obzir da ovom fondu već fali 130 miliona eura, dolazimo do sume od 630 miliona koje država gubi - saopštio je Amar Borančić iz LPCG. Ukidanjem Fonda PIO i penzijskog doprinosa, kako je najavio ministar, ističe Borančić, penzije namjeravaju da učine u potpunosti zavisnim od budžeta, a iskustvo je pokazalo da na taj način dolazi samo do pada budžetskih prihoda, a u konačnom građani će ostati bez bilo kakve penzije.

- Ključno pitanje za Vladu jeste šta će biti sa novcem građana koji su prethodnih nekoliko decenija izdvajali od primanja znatna sredstva u taj fond? Da li će Vlada ta sredstva vratiti građanima, jer zapravo njima i pripadaju, te na koji način i iz kojeg budžeta - upitao je, između ostalog, Borančić?

SELEKTIVNOST

KAO POLITIČKO SREDSTVO: Specijalno a promptno reaguje kad naznake za to postoje kod drugih

Specijalne naočare

partnerima o svim pitanjima od značaja za ostvarivanje i unapređivanje ekonomske i socijalne politike.

- Činjenica da se priprema reforma jednog od najvažnijih sistema, kakav je penzioni, te da se priprema fiskalna strategija koja će, kako je Vuković naglasio, biti predstavljena isključivo parlamentarcima, ali ne i socijalnim partnerima, poziva na budnost ne samo socijalnih partnera, već cjelokupnog civilnog sektora kako bi se osigurala transparentnost i izbjegle bilo kakve negativne posljedice po građane - rekli su iz USSCG. Dodali su da iz intervjua Vukovića postaje jasno da Vlada planira „korekciju“ doprinosa za PIO na teret poslodavca, što shodno važećim propisima ne podrazumijeva povećanje neto zarada zaposlenima po automatizmu, kako je bio slučaj sa programom „Evropa sad“. - Takve korekcije nesumnjivo vode ka tome da se zaposlenima isplaćuju bruto zarade iz kojih će oni sami izdvajati sredstva za penziono osiguranje, po sopstvenom nahođenju - navodi se u saopštenju USSCG.

Oni smatraju da je neprihvatljivo i krajnje zabrinjavajuće planirati reformu bez prethodnog društvenog konsenzusa i krenuti putem sa kojeg kasnije nema povratka. Pozvali su Vladu i resorna ministarstva da u kreiranje javnih politika iz svijeta rada, socijalne i ekonomske politike blagovremeno i u potpunosti uključe socijalne partnere, ali i ukupnu javnost. R. P.

Vlada za člana UO JPMD postavila Špira Vulovića

Upozoravao Krapovića da ukloni ploču u Morinju

PODGORICA - Vlada je na subotnjoj telefonskoj sjednici imenovala četiri člana Upravnog odbora Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, a među njima je i Špiro Vulović.

Vulović je predsjednik Mjesne zajednice Morinj, javnosti već poznat kao oštri protivnik postavljanja ploče u Morinju, koji je bio učesnik, a moguće i organizator, blokada puta u Morinju 2022. kada je ploča i postavljena. Kako saznaje Antena M, Vulović je u ime Savjeta MZ Morinj 26. marta ove godine uputio pismo ministru odbrane Draganu Krapoviću u kojem zahtijeva

da se ploča u Morinju ukloni. Kako je naveo u dopisu, očekivao je da dolaskom nove vlasti ta ,,nepravda bude ispravljena“, te ministra upozorava da će ukoliko se to ne dogodi pokrenuti nove akcije. – Imali smo previše strpljenja, a ne bismo voljeli da opet pokrećemo akcije povodom ovog pitanja, iako znajte da smo vrlo spremni i naredni. Samo od vas zavisi naše buduće djelovanje i molio bih vas da ne testirate naše strpljenje – naveo je u nedavnom dopisu Vulović ministru odbrane. Podsjetimo, spomen ploča u Morinju je postavljena u oktobru 2022. Ploču su otkrile delegacije Crne Gore i Hrvat-

ske, ministri odbrane i vanjskih poslova Raško Konjević i Ranko Krivokapić sa hrvatskim kolegama Tomom Medvedom i Goranom Grlićem Radmanom

Na ploči piše da je ,,tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku“ na tom mjestu bio logor, takozvani Centar Morinj te da je posvećen zatočenim hrvatskim civilima i braniocima. – Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživjeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi – piše na ploči koju potpisuju ministarstva odbrane i vanjskih poslova. R.P.

U tome da SDT ispita okolnosti na koje sumnja nema ništa sporno, ali je indikativno da za „pohvale i nagrade“ u radu crnogorskih institucija postoje dvostruki aršini. Tako je SDT pod rukovodstvom Vladimira Novovića ignorisalo 2,4 miliona iz budžeta građana kojima je Filip Adžić nagradio zaposlene, masovno partijsko zapošljavanje Dritana Abazovića i njegovu transparentnu najavu korupcije, nansijske malverzacije direktorice KCCG Ljiljane Radulović... Pored svega toga, još nema epiloga za više od 140 nezakonitih smjena u prosvjeti koje je izvela Vesna Bratić, a zbog kojih će država platiti najmanje 250.000 eura

PODGORICA – Crnogorska javnost već izvjesno vrijeme svjedoči otporu Specijalnog državnog tužilaštva pod vođstvom Vladimira Novovića da konstatuje, kamoli procesuira, zloupotrebe i nezakonitosti u postupanju ključnih činilaca 43. vlade, generalnog direktora Javnog servisa Borisa Raonića i bivše čelnice Kliničkog centra Crne Gore Ljiljane Radulović –dok se, sa druge strane, ne libi da promptno reaguje čak i kad naznake za to postoje kod drugih struktura, onih koji su targetirani da ,,imaju kopču sa režimom Demokratske partije socijalista“.

To smo vidjeli prošle sedmice kada su direktoricu Agencije za sprečavanje korupcije Jelenu Perović uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja. Pošto SDT prethodno nije preciziralo za što se Perović tereti, njen branilac Nikola Martinović je prvobitno ocijenio da je ona uhapšena zbog toga što u SDT-u smatraju da je službeno vozilo koristila više nego što bi trebalo. - Nijesu rekli da je zloupotrijebila položaj zbog ovoga ili onoga. Tokom pretresa su oduzeli djelovodnike, slikali kilometražu na vozilu i oduzeli dokumenta koja su već ranije bila predata tužilaštvu, a odnosila su se na pređene kilometre ili putovanja - saopštio je Martinović ranije Pobjedi. Dan kasnije, portparol i tužilac SDT-a Vukas Radonjić ipak je - nakon što se ispostavilo da ona službenim kolima nije prelazila više od 50 kilometara dnevno - saopštio da predmet pokrenutog postupka protiv Perović nije eventualna zloupotreba službenog vozila, već da je o tome formiran poseban predmet.

Ispostavilo se da se Perović na teret stavlja da je od avgusta 2020. do februara 2024. godine prekoračila granice svog službenog ovlašćenja i tako sebi i drugima pribavila imovinsku korist od preko 60.000 eura. To je učinila, kako je naveo Radonjić, jer je, suprotno Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, donosila odluke kojima je uvećavala svoju za-

radu po osnovu prekovremenog rada - odnosno za varijabilni dio zarade i odluke kojima je sebi određivala naknadu za članstvo u određenim radnim grupama koje je sama obrazovala, iako je donošenje tih odluka isključivo u nadležnosti Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije kao tijela koje bira dirktora Agencije. Ona je odlukom sudije za istragu Višeg suda Suzane Mugoše puštena da se brani sa slobode, a oduzet joj je pasoš i zabranjeno da napušta stan i da se sastaje sa određenim licima. U tome da SDT ispita okolnosti ovih sumnji nema ništa sporno, ali je indikativno da je Perović procesuirana nakon intenzivne medijske hajke, ali i nekih nevladinih organizacija, poput Mansa, dok istraga ,,tihuje“ kada su u pitanju djela ministara ili čelnika državnih institucija iz redova ,,avgustovske većine“. Dovoljno je samo uporediti postupke i dvostruke aršine SDT-a u nekoliko ,,slučajeva varijabila“ koji su ostali, makar za sada, van fokusa Vladimira Novovića i drugih specijalnih tužilaca.

NAGRADA OD

2,4 MILIONA

Tako je Specijalno državno tužilaštvo za organizovani kriminal ostalo bez reakcije kada je početkom 2023. godine tadašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Ažić častio ,,novogodišnjim poklonom“ zaposlene u MUP-u i Vojsci - koje je častio sa ukupno 2,4 miliona eura iz državnog budžeta. Pobjeda je početkom prošle godine objavila saznanja da je oko 2.000 zaposlenih u Ministarstvu odbrane i Vojsci, uz de-

cembarske plate, dobilo po dodatnih 700 eura, dok je po 200 eura isplaćeno za oko 5.000 zaposlenih u MUP-u i policiji. Pitanja Pobjede, koja su prošle godine upućena na adrese ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova, o tome koliko je ukupno isplaćeno novca za varijabile u decembru i koji je tačan broj zaposlenih kojima su isplaćene, ostala su bez odgovora. No, o tome da je Adžić bio široke ruke, pored informacija iz više izvora, najbolje svjedoče odgovori na ista pitanja koja smo tada, iako su poslata na adrese svih 18 ministarstava, dobili samo iz tri resora.

Iz Ministarstva prosvjete Pobjedi je tada rečeno da je na osnovu prethodno pribavljenog mišljenja Ministarstva finansija, taj resor isplatio svega 11 varijabila u neto iznosu od po 266 eura za decembar mjesec, odnosno nepunih 3.000 eura. Potom nam je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja saopšteno da nijedan službenik u tom resoru u decembru nije primio varijabilni dio zarade, dok su u Ministarstvu finansija bili izdašniji pa je, uz redovnu zaradu za decembar, varijabilni dio zarade isplaćen za 145 zaposlenih u tom resoru, u ukupnom iznosu od 35.130 eura.

Iz Ministarstva finansija su u odgovoru Pobjedi ukazali da je odredbom člana 21 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, propisano da varijabilni dio zarade, u zavisnosti od raspoloživih sredstava, pripada zaposlenom sa izuzetnim rezultatima i kvalitetom rada.

- S obzirom na to da je najveći dio službenika Ministarstva finansija u decembru imao po-

Državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete Milijana Vukotić-Jelušić upozorila je 22. decembra prošle godine na sjednici Vlade da bi sudski postupci bivših direktora škola, koje je nezakonito smijenila Vesna Bratić, državu mogli da koštaju najmanje 300.000 eura, a aktuelna ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović prošle sedmice je u parlamentu kazala da je u budžetu obezbijeđeno 250.000 eura za nezakonite otkaze direktora

Specijalno državno tužilaštvo uporno žmuri na zloupotrebe jednih, drugih državnih službenika

naočare Novovića i SDT-a

većan obim posla, koji je iziskivao prekovremeni rad, kao i da su pokazali dodatan doprinos i odlične rezultate u radu, od starješine organa ocijenjeno je da ispunjavaju uslove za utvrđivanje varijabilnog dijela zarade. Shodno zakonu, maksimalan iznos varijabilnog dijela zarade je 262 eura - naveli su tada iz Ministarstva finansija. Još frapantnija je činjenica da je Adžić odlučio da se rasipa parama građana - u izbornoj godini, što je zabranjeno crnogorskim zakonima. No, Novovićevo specijalno tužilaštvo i dalje ignoriše ovu zloupotrebu državnih resursa, pa ispada da je, odlukom tadašnjeg dvoministra, funkcionera Ure Filipa Adžića čak 7.000 zaposlenih, u dva resora, ostvarilo „izuzetne rezultate i kvalitet rada“ - što je i uslov za dodjelu varijabilnog dijela zarade?!

PARTIJSKO

ZAPOŠLJAVANJE

SDT nije reagovalo ni na potez Adžićevog partijskog šefa i bivšeg premijera Dritana Abazovića koji se javno hvalio razmjerama enormnog partijskog zapošljavanja u vrijeme trajanja njegove vlade (od aprila 2022. do oktobra 2023) – kada je čak 40.000 građana zapošljeno, mahom u javnom sektoru. - Broj zaposlenih lica u aprilu 2022. je bio 203.545, a u septembru 2023. godine 243.050. Istovremeno, broj nezaposlenih po zvaničnoj statistici smanjen je sa 50.552 na 37.649 - objavio je Abazović prošle godine pozivajući se na podatke Monstata. Ni on ni Monstat nijesu detaljnije obrazložili: gdje su i u kojim sektorima posao našli novozapošljeni. Međutim, analiza Pobjede od prošle godi-

ne i dostupni uporedni podaci pokazali su da je ogromna većina tih novozapošljenih – više od 80 odsto - našla radno mjesto u javnoj upravi, državnim elektroenergetskim kompanijama, ali i opštinama. A od 40.000 novozapošljenih skoro devet hiljada otpada na ugovore o djelu, koje je prošla vlada besomučno potpisivala. U energetskom sektoru novozapošljenih je oko pet hiljada, dok ostatak otpada na zapošljavanja u opštinama i njihovim preduzećima, državnoj upravi, raznim agencijama i centralnoj administraciji. Zakon o finansiranju političkih stranaka i kampanja zabranjuje zapošljavanje u izbornoj godini, a 2022. i 2023. su bile izborne godine zbog lokalnih izbora u 14 opština, a potom predsjedničkih i parlamentarnih izbora. Izuzetak je ako je to zapošljenje neophodno i ako postoji sistematizovano radno mjesto ili Vlada to odobri posebnom odlukom. No, cifre o broju zapošljavanja u državnoj upravi su znatno veće od onih koje je Pobjeda u seriji tekstova objavljivala i pokazuju ogromne razmjere masovnih partijskih zapošljavanja.

GLAS ZA INVESTICIJU

SDT se nije zainteresovalo ni za izjavu tadašnjeg premijera u kojoj je otvoreno najavio korupciju poručujući da će Crna Gora „imati brojne benefite“ ako za domaćina EXPO 2030 glasa Rijad, a ne Rim. Crna Gora je u početku najavila podršku Italiji, ali je premijer otkrio da će nam Saudijci donirati ,,više miliona u izgradnju jednog prosvjetno-edukacionog objekta u Crnoj Gori“, ali - ako glasamo za njih.

Ambasadorka Italije je Pobjedi izrazila javno razočaranje odlukom Vlade Crne Gore, a Abazović je na to poručio da su Italijani ljuti – jer imaju takmičarskog duha. Sve ovo nije zapalo za oko SDT-u pod dirigentskom palicom Vladimira Novovića.

RAONIĆU NI

,,GRAM PAŽNJE“

Pozornost SDT-a nije zavrijedio ni slučaj nezakonitog generalnog direktora Javnog servisa Borisa Raonića koji sebe svakog mjeseca nagrađuje „za izuzetan doprinos“ poslovanju firme.

On je, prema podacima Vlade koji su objavljeni krajem marta, imao platu od 4.042,56 eura, što je bilo najveće mjesečno primanje u državi. Toliki iznos je dobijao jer je uz podršku Savjeta RTCG usvojio pravilnik kojim sebe i probrane ljude izuzima iz ograničenja da dodatak na platu može da pređe polovinu dohotka.

Nekoliko dana nakon objave Vlade, Raonić je, krajem marta, Savjetu RTCG predložio sa mu se smanji iznos, te da umje-

sto tri - prima dodatak od dvije prosječne plate.

Uz osnovnu platu, Raonić je prije svog prijedloga, svakog mjeseca na osnovnu dobijao i tri prosječne plate u RTCGkoja sada iznosi oko 800 eura. Tu nepravilnost je konstatovala i Državna revizorska inspekcija u dva navrata. U posljednjem izvještaju od 15. marta DRI je konstatovala da nije realizovana preporuka iz novembra kako treba urediti način ostvarivanja prava na varijabilni dio zarade generalnog i direktora Radija i Televizije. Iako je usvojen novi pravilnik o dijelu zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu 2. septembra 2022. godine, što je bila incijalna preporuka, tim aktom nije precizirano ko ocjenjuje, predlaže i odobrava uvećanje zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu generalnog direktora, direktora RCG i direktora TVCG. Pravilnikom je, prije izmjene koju je Raonić sam tražio, propisano da generalnom direktoru RTCG može pripasti i uvećanje zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu, najviše do iznosa tri prosječne neto zarade u RTCG. Međutim, DRI je konstatovala da se taj dodatak od tri prosječne plate isplaćuje svakog mjeseca u maksimalnom iznosu, bez ocjene učinka, odnosno ostvarenih rezultata u radu. Takođe, prema Pravilniku, rukovodioci organizacionih jedinica do 25. u mjesecu predlažu zaposlene koji ispunjavaju uslove za obračun i visinu varijabilnog dijela zarade. Generalni direktor ima diskreciono pravo da prijedlog usvoji ili odbije, kao i da umanji ili poveća iznos u zavisnosti od sredstava kojima RTCG raspolaže u momentu isplate. Kriterijumi prema kojima se cijene „izuzetni rezultati i kvalitet rada zaposlenog“ su: doprinos unapređenju procesa rada, uspješnost i kvalitet izvršenih poslova, efikasnost u radu, povećani obim posla i dodatno angažovanje zbog nepopunjenosti radnih mjesta, obim radnih zadataka, te samostalnost i inicijativnost zaposlenog.

Tako je Specijalno državno tužilaštvo za organizovani kriminal ostalo bez reakcije kada je početkom 2023. godine tadašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Ažić častio ,,novogodišnjim poklonom“ zaposlene u MUP-u i Vojsci - koje je počastio sa ukupno 2,4 miliona eura iz državnog budžeta. Pobjeda je početkom prošle godine objavila saznanja da je oko 2.000 zaposlenih u Ministarstvu odbrane i Vojsci, uz decembarske plate, dobilo po dodatnih 700 eura, dok je po 200 eura isplaćeno za oko 5.000 zaposlenih u MUP-u i policiji dobilo po dodatnih 700 eura,

Zanimljive su i odredbe Pravilnika koje izuzimaju generalnog direktora, urednike programa, rukovodioce sektora i raznih službi u RTCG, kao i šefa Raonićevog kabineta od pravila da varijabilni dio zarade ne može biti veći od 50 odsto iznosa neto osnovne zarade zaposlenog.

SDT je u julu prošle godine, po prijavi Media centra, formiralo predmet povodom nezakonitog reizbora Raonića. Istraga protiv njega, rukovodioca pravne službe Želimira Mićovića i advokatice Zorice Đukanović – koji se sumnjiče za zloupotrebu položaja putem podstrekivanja pojedinih članova Savjeta, nije završena ni nakon više od osam mjeseci. Tim predmetom su obuhvaćeni i pojedini članovi Savjeta zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj. Raonićevu karijeru u RTCG obilježile su i brojne afere, petnaestak sistematizacija, tužbe zaposlenih zbog mobinga, neprincipijelne izmjene njegovog ugovora o radu...

SMJENA, BEZ

PROCESUIRANJA

Doskorašnja direktorica Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Ljiljana Radulović smijenjena je upravo zbog finansijskih malverzacija, ali SDT ni u ovom slučaju nije uzelo stvar u svoje ruke i formiralo predmet po službenoj dužnosti.

obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika. Imenovana je odlučivala pozitivno o neurednim i nepotpunim zahtjevima zaposlenih u vezi s dopunskim radom, a koji nijesu sadržali sve neophodne podatke (bez tačnog definisanja datuma početka i završetka dopunskog rada - dan, mjesec, godina), tačna satnica početka i završetka rada (vrijeme) – piše u izvještaju.

Komisija je istakla i da je davanje saglasnosti za dopunski rad ljekara „nekontrolisano i bez materijalno pravnog i činjeničnog utemeljenja“ – dovelo do listi čekanja u KCCG.

UDAR VESNE BRATIĆ

NA DRŽAVNI BUDŽET

Nije tu kraj nepostupanja na javno poznate nezakonitosti. SDT više od godinu i po dana ispituje nezakonitu „sječu“ više od 140 direktora vrtića i škola koje je 2021. godine izvela nekadašnja ministarka Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, kao i negativno mišljenje koje je na njen rad dala Državna revizorska institucija (DRI).

Radulović je na to mjesto postavljena u decembru 2020. godine za mandata ministarke Jelene Borovinić-Bojović, a njena smjena uslijedila je na prijedlog aktuelnog ministra zdravlja Vojislava Šimuna - na osnovu izvještaja komisije njegovog resora u kojem se ističe neracionalno trošenje novca, davanje saglasnosti za dopunski rad bez mišljenja medicinskog odbora i mimo procedura što je uslovilo da se produže liste čekanja pacijenata, sklapanje ugovora o radu mimo zakona... U izvještaju se navodi i da je komisija utvrdila da je, prilikom zaključivanja više ugovora o radu na određeno vrijeme, postupano suprotno odredbama Zakona o radu - s obzirom na to da su navedeni ugovori u vrijeme trajanja već postojećih ugovora o radu, u budućem vremenu, mimo zakonskih procedura i osnova. To ukazuje da su zaključeni protivno odredbama materijalnog prava ih jer je jedino zaključivanjem aneksa ugovora bilo moguće produžiti. Komisija je u izvještaju problematizovala i davanje saglasnosti za dopunski rad zaposlenima u Kliničkom centru Crne Gore. - Direktorka dr Ljiljana Radulović postupala je suprotno članu 78 stav 1 tačka 4 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, jer nije pribavila prethodno obavezujuće mišljenje Medicinskog odbora KCCG na obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika i saradnika, za svaki pojedinačni zahtjev, a nije poštovala ni odredbe iz Pravilnika o bližim uslovima za

Iako je SDT objedinilo krivične prijave koje su u oktobru 2022. advokat Mihailo Volkov i Centar za građansko obrazovanje (CGO) podnijeli tim povodom - indikativno je da ni taj slučaj nije prioritet SDT-apošto epiloga još nema uprkos tome što su crnogorski sudovi presudili u korist direktora i potvrdili da su smjene bile nezakonite. SDT i dalje nije donijelo nikakav zaključak o tome da li je Bratić zloupotrijebila službeni položaj.

CGO je protiv Bratić još prije 16 mjeseci podnio i krivičnu prijavu zbog duplog negativnog mišljenja DRI o njenom radu. Nakon urgencije te NVO, Tužilački savjet je tek u martu ove godine utvrdio da specijalna tužiteljka Nataša Bošković nije zakonito postupala u procesuiranju krivične prijave CGO. Pobjedi je prošlog mjeseca nezvanično saopšteno da je u međuvremenu preduzeto veoma malo radnji u istražnom postupku, kao i da je Bošković naložila da ovaj predmet uzme u prioritetno razmatranje. Državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete Milijana Vukotić-Jelušić upozorila je 22. decembra prošle godine na sjednici Vlade da bi sudski postupci bivših direktora škola državu mogli da koštaju najmanje 300.000 eura, a aktuelna ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović prošle sedmice je u parlamentu, odgovarajući na pitanja poslanika, kazala da je u budžetu obezbijeđeno 250.000 eura za nezakonite otkaze direktora.

- Da li će to biti dovoljno ili neće, ne znam. Vidjećemo kada budemo imali precizne informacije kako će se sporovi završiti – kazala je Jakšić-Stojanović u parlamentu. Bratić je 2022. godine dobila duplo negativno mišljenje DRI zato što je potrošila 170 miliona eura za plate. To je 80 odsto budžeta četiri ministarstva. Anja IVANOVIĆ

SDT I DALJE IGNORIŠE BROJNE ZLOUPOTREBE DRŽAVNIH RESURSA : Vladimir Novović

Pacijenti sa oslabljenim imunitetom dobili novu mogućnost liječenja u Kliničkom centru Crne Gore

Savremena terapija za kvalitetniji život

PODGORICA – Pacijentu sa dijagnostikovanim primarnim poremećajem imuniteta (primarne imunodeficijencije - PID) početkom marta je, a nakon što je na sve ostale terapije imao alergijske reakcije, prvi put u Crnoj Gori, data terapija u vidu subkutanog imunoglobulina, preparata kome nije potreban venski put, te se daje pod kožu noge, stomaka ili ruke. Doktorke Denisa Dizdarević, alergološkinja-imunološkinja i Irena Šubarić, pulmološkinja, odlučile su se, zbog specifičnosti zdravstvene situacije pacijenta, na ovaj vid liječenja, a u razgovoru za Pobjedu kažu da osobe sa PID-om češće imaju infekcije, malignitete i različite manifestacije imunske disregulacije.

Pacijent, koji je prvi u Crnoj Gori primio ovu terapiju, kako kažu naše sagovornice, mlad je čovjek koji je imao alergijsku reakciju na preparat intravenoznih imunoglobulina. - I naš terapijski izbor bio je subkutani imunoglobulin koji rijetko daje sistemske i alergijske reakcije, a koji nikada ranije nije bio primijenjen u Crnoj Gori – kaže dr Dizdarević. Pacijent je prvi mjesec dolazio u Dnevnu bolnicu Interne klinike Kliničkog centra Crne Gore, kako bi ga medicinske sestre pripremile i obučile za samostalnu primjenu lijeka u kućnim uslovima.

Dijagnoza

Naše sagovornice su zadovoljne rezultatom i poručuju da će ova terapija značajno uticati na kvalitet života pacijenata, jer ih ne ograničava u svakodnevnim obavezama.

Dr

Primarni poremećaji imuniteta su, kako kaže dr Dizdarević, urođeni poremećaji razvoja i/ ili funkcije imunološkog sistema i nastaju kada djelovi imunog sistema (neke ćelije i proteini) ne funkcionišu kako treba. - Najčešća manifestacija ovih stanja je povećana osjetljivost na infekcije. To znači da organizam ovih pacijenata ne može da se bori protiv bakterija, virusa, gljivica kao organizam osoba koje imaju fiziološki funkcionalan imuni sistem. Osobe sa PID-om imaju češće i teže infekcije koje slabo odgovaraju na antibiotike, a koje znaju biti hronične, uporne i zahvataju različite djelove organizma: sinuse, pluća, kožu, uši, digestivni trakt – objašnjava ona. Adekvatni monitoring testova plućne funkcije i primjena različitih radioloških metoda praćenja potencijalnih komplikacija su, kako to ističe dr Šubarić, od ključne važnosti za plućne promjene koje su česte kod ovih pacijenata. - Ponavljane respiratorne infekcije, kako gornjih tako i donjih disajnih puteva, praktično su inicijalna manifestacija i faktor koji baca sumnju na prisustvo primarne imunodeficijencije. Razloga je mnogo, ali je možda najdominantniji to što su disajni putevi izloženi spoljašnjoj sredini i na taj način često mjesto prvog kontakta sa različitim infektivnim uzročnicima bolesti, te i mjesto početka inflamatornog procesa (odbrane organizma) – ističe ona i dodaje da neke od veoma ozbiljnih manifestacija, ipak, nijesu povezane sa infektivnim uzročnicima, već sa određenim stanjima u plućima koja izazivaju posljedice po funkcionisanje respiratornog sistema u cjelini. Doktorka Dizdarević navodi da, iako su se PID tradicionalno smatrale rijetkim bolestima koje pogađaju 1:50.000 novorođenčadi, otkrivene nove genetičke mutacije, takođe kategorisane kao urođene greške imuniteta, ukazuju da su ove

bolesti sve češće – 1:1.000 ili 1:2.000. Globalno, preko šest miliona ljudi zahvaćeno je raznim oblicima PID-a. Iako je najveći broj ovih oboljenja prisutan u ranom djetinjstvu, prema njenim riječima, simptomi se mogu ispoljiti u bilo kom životnom dobu, te da primarne imunodeficijencije zbog nenormalnosti antitijela, mogu biti učestalije kod odraslih. Crna Gora nema registar za oboljele od primarnih poremećaja imuniteta, pa se tačan broj osoba koje žive sa ovom bolešću ne zna.

Dva načina liječenja Liječenje primarnih imunodeficijencija zavisi od toga koji je dio imunog sistema oštećen. Dr Dizdarević pojašnjava da se većina pacijenata sa primarnim, urođenim poremećajem imuniteta, kao i selektovani pacijenti sa stečenim poremećajima imuniteta liječe nadoknadom imunoglobulina, koji se proizvode iz krvne plazme.

- Imunoglobulini su proteini koji prepoznaju mikroorganizme i pomažu ćelijama imunog sistema da ih neutrališu, a kod pacijenata sa PID-om tijelo ili stvara jako mali broj ovih proteina ili ih uopšte ne proizvodi. Zamjenska ili supstituciona terapija imunoglobulinima za većinu pacijenata je cjeloživotna i životno spašavajuća. Primjenjuje se u obliku infuzije na dva načina: intravenozno (IV) - direktno u venu, i novije - potkožno (subkutano, SC) –objasnila je ona.

Trećini pacijenata tek poslije dvije decenije bude dijagnostikovana bolest

Sagovornice Pobjede – doktorke Irena Šubarić i Denisa Dizdarević naglašavaju da je značajan problem sa primarnim poremećajem imuniteta (primarne imunodeficijencije - PID) činjenica

da se ova stanja teško dijagnostikuju, jer nijedan pojedinačan test ne prepoznaje sve oblike PID-a, zbog čega se dijagnoza uspostavlja sa zakašnjenjem, a smatra se da približno 70 do 90 odsto

slučajeva ostaje nedijagnostikovano.

Svuda u svijetu, kako kažu, dijagnostikuje se znatno manje oboljelih od očekivanog broja, što je slučaj i kod nas. Istraživanje u Americi

PRAVDA: Apelacioni sud osudio Pljevljaka nacionalne mržnje, 31. avgusta 2020.

Intravenozna primjena imunoglobulina postala je, kaže dr Dizdarević, široko dostupna od 1960. godine i raspoloživa je decenijama i u Crnoj Gori. - Nažalost, iako suštinski važna, neki pacijenti zbog alergijskih reakcija ili nepodnošenja moraju da prekinu ovu terapiju. Posljednjih godina kao terapijska opcija za ove pacijente na tržištu postoje i preparati imunoglobulina za subkutanu primjenu, dodaje ona i pojašnjava da odabir preparata i načina primjene imunoglobulina zavisi od pacijenta do pacijenta.

PreDnosti

Za primjenu lijeka subkutano (pod kožu noge, ruke ili stomaka), kako objašnjavaju sagovornice Pobjede, koristi se portabl - infuziona pumpa. Trajanje infuzije je značajno kraće, jedan do dva sata, za razliku od klasičnog intravenoznog, gdje primjena traje i do šest-sedam sati. - Lijek daje stabilniji nivo imunoglobulina, visko je tolerantan, odnosno manje je neželjenih reakcija prilikom primjene koja je značajno komfornija i fleksibilnija: daje se u kućnim uslovima, pacijent ga sam primjenjuje - za razliku od intaravenoznih preparata za koje je potrebna hospitalizacija svakog mjeseca u referentnom zdravstvenom centru i medicinski nadzor – kaže dr Dizdarević.

Kao još jednu prednost ističe činjenicu da pacijent, zbog fleksibilne primjene, ne mora da odsustvuje sa posla kako bi primio terapiju, a ne mora ni da se lišava putovanja, što sve značajno povećava kvalitet života. Doktorke Dizdarević i Šubarić posebno ističu razumijevanje Ministarstva zdravlja za primjenu ove terapije, koje je i odobrilo lijek, kao i izuzetnu pomoć kompanije „Octapharma AG Švajcarska“ i veledrogerije Medica d. o. o. Podgorica, koje su donirale pumpu i sav potrošni medicinski materijal neophodan za davanje terapije.

M. KaŠĆelan/ D. MUstaFiĆ

pokazalo je da je prosječno vrijeme za prepoznavanje ovih stanja oko osam godina, a kod trećine oboljelih čak više od 20. Odgođena dijagnoza, kažu one, ima veliki uticaj na zdravlje pacijenata i razlog je komplikacija bolesti, hospitalizacija, povećanih troškova liječenja i lošije prognoze bolesti.

Pilav: Presuda su se u Pljevljima fašistička orgijanja

Poražavajuće je to što za sudiju bjelopoljskog Višeg suda Ivana Adamovića ovaj slučaj nije bio za konačni osuđujući ishod. Ipak, zahvaljujući Apelacionom sudu, istina je izašla na vidjelo i ovom presudom se šalje jasna poruka, prvenstveno ka onim funkcionerima i pojedincima koji su svojim izjavama odobravali i podržavali ovakve i slične i napade, izjavljujući kako se ništa nije desilo u Pljevljima, kao i prema onima koji su ovakve napade sprovodili, da neće proći nekažnjeno –kazao je Pobjedi Emir Pilav

PODGORICA – Skoro

četiri godine od brutalnog napada na oca i sina Nuriju i Emira Pilava u Pljevljima, na koje je nasrnula nekolicina sugrađana koji su 31. avgusta 2020. godine slavili pobjedu proruskih i prosrpskih političkih snaga na izborima održanim dan ranije, poslije dvije oslobađajuće presude jednom od napadača koji se jedini našao na optuženičkoj klupi, konačno je Apelacioni sud u petak, 19. aprila, oglasio krivim Pljevljaka Gorana Kneževića i osudio ga na osam mjeseci zatvora.

Knežević ima pravo žalbe, a osuđen je za izazivanje vjerske i nacionalne mržnje. Sa sinom i rođakom, Knežević je 31. avgusta, u kafani u kojoj su sjedjeli Pilavi, fizički nasrnuo na njih, uz prijetnju: „Selićete se, neće vas više biti ovdje“.

– Presuda Apelacionog suda je potvrda onog o čemu smo pričali sve ove godine, da su se u Pljevljima tokom tih dana dešavala nacionalistička i fašistička orgijanja i divljanja i da takvi slučajevi treba da budu strogo kažnjeni – kazao je za Pobjedu Emir Pilav. Zadovoljni su presudom, ali, kako ističe, i zabrinuti zbog toga što je proces trajao ovoliko dugo.

– Poražavajuće je to što za sudiju bjelopoljskog Višeg suda Ivana Adamovića ovaj slučaj nije bio za konačni osuđujući ishod. Da je Adamović postupao objektivno i zakonski, proces ne bi trajao ovoliko. Ipak, zahvaljujući Apelaci-

onom sudu, istina je izašla na vidjelo i ovom presudom se šalje jasna poruka, prvenstveno ka onim funkcionerima i pojedincima koji su svojim izjavama odobravali i podržavali ovakve i slične napade, izjavljujući kako se ništa nije desilo u Pljevljima, kao i prema onima koji su ovakve napade sprovodili, da neće proći nekažnjeno – naglašava Pilav.

On očekuje i da će institucije preispitati postupanje pljevaljske policije tih dana, određenih službenika i načelnika.

– Nadam se da će se utvrditi istina o njihovom udjelu u zataškavanju i neprofesionalnom djelovanju u našem slučaju, o čemu se izjasnio i Savjet za građansku kontrolu rada policije i u izvještaju ukazao na mnoge bitne propuste u radu policije tokom dešavanja 2020. godine u Pljevljima – zaključuje Emir Pilav.

Sudija Adamović dva puta je oslobađao Kneževića odgovornosti da je Pilave napao iz mržnje, čak je i zaključio da otac i sin nijesu napadnuti zato što su druge vjere i nacije, uz obrazloženje da nema dokaza.

Emir Pilav ranije je Pobjedi kazao da mu je drago što Apelacioni sud nakon druge ukidajuće presude predmet nije vratio sudiji Adamoviću, „jer je tokom cjelokupnog procesa kršio zakon i procedure, sudeći pristrasno“.

– Svakako, ono što je kuriozitet dvije istovjetne Adamovićeve presude, ipak je njegov pokušaj da dokaže kako moj otac i ja nije trebalo da bude-

Dr Denisa Dizdarević

Irena Šubarić

Pljevljaka Gorana Kneževića za izazivanje vjerske i

godine, napadom na sugrađane

Presuda – potvrda da Pljevljima dešavala orgijanja i divljanja

mo napolju tog dana kada su naši sugrađani slavili izbornu pobjedu svojih partija, jer, eto, mi nijesmo slavljenici –podsjetio je ranije Pilav. Pljevaljski Muslimani i Bošnjaci ponovo žive u strahu u svom gradu, a nakon što su vlast u Crnoj Gori 2020. osvojile proruske i prosrpske partije. Nakon njihove izborne pobjede Pljevlja su osvanula sa direktnim porukama mržnje sugrađanima druge vjere i nacije – „Selite se Turci“, „Nož, žica, Srebrenica“, dok je na prostorijama Islamske zajednice razbijeno staklo na vratima i ubačena poruka na kojoj je pisalo „Polećela crna ptica Pljevlja biće Srebrenica“...

Dvije noći i dva dana slavljenici su u kolonama automobila prolazili kroz naselja u kojima pretežno žive Muslimani/Bošnjaci prijeteći im i poručujući da se sele. Jedna takva kolona, kako smo pisali, zaustavila se 31. avgusta ispred kafane u kojoj su sjedjeli Pilavi. Iz jednog od automobila dozivali su Emira Pilava, a onda su izašli iz vozila i nasrnuli na njega i njegovog oca.

Optužnica je spala na Gorana Kneževića, koji je okrivljen da je javno podsticao na nasilje i mržnju prema pripadnicima muslimanske nacionalnosti Emira i Nuriju Pilava. - Na način što je na terasi jednog ugostiteljskog objekta koji se nalazi u Ulici kralja Petra na kojoj su sjedjeli oštećeni i još nekoliko lica uputio riječi: „Selićete se, neće vas

više biti“ – piše u optužnici. U žalbi na Adamovićevu oslobađajuću presudu zastupnik Pilava, advokat Kasim Dizdarević upozorio je da je sudija Adamović sebi dao nedopustivo pravo da u presudi iznosi svoje viđenje „kako onoga što se dešavalo kritičnog dana, tj. 31. 8. 2020. godine, nakon parlamentarnih izbora u Crnoj Gori“, navodeći „da je jedna grupacija proslavljala rezultate izbora, u kojoj su bili okrivljeni Goran Knežević, kao i njegov sin Darko i sinovac Vladan“, a da oštećeni Emir Pilav „nije imao razloga da slavi rezultate izbora održanih prethodnog dana“.

- Navod obrazloženja da se sud opredijelio „u pravcu razumijevanja razloga obraćanja svjedoka Darka Kneževića oštećenom Pilav Emiru“ više je nego očigledno da se postupajući sudija u pobijanoj presudi nije bavio činjenicama i pravom, već se bavio politikom i što je još gore otvoreno pokazuje razumijevanje za političku grupaciju koja slavi rezultate parlamentarnih izbora, a što je direktno na štetu oštećenih Pilav Emira i Pilav Nurije –naglasio je Dizdarević u žalbi, u kojoj je ocijenio da je još samo falilo da sud oglasi krivima Pilave.

Nacionalna i vjerska netrpeljivost i mržnja posebno su izraženi u Pljevljima, gdje je meta brutalnog fizičkog nasilja bila i svjetski priznata mirovna aktivistkinja Sabina Talović. Na nju je, u no-

Ustavni sud treći put usvojio žalbu na rješenje o produženju pritvora bivšem službeniku policije osumnjičenom za stvaranje kriminalne organizacije

Nije dovoljno samo površno i stereotipno navođenje okolnosti, već se mora utvrditi postojanje konkretnih okolnosti koje nesumnjivo ukazuju da postoje zakonski razlozi i osnov za produženje pritvora, navodi se u aktu Ustavnog suda u koji je Pobjeda imala uvid

Zaključili da je Lazoviću povrijeđeno pravo na ličnu slobodu

vembru 2021, u centru grada, nasrnuo sugrađanin, samozvani četnik Zorislav Leković, zvani Zenga, i pokušao da je udavi?! Institucije su namjeravale da zataškaju i ovaj napad, ali je, zahvaljujući prvenstveno oštroj reakciji Akcije za ljudska prava, slučaj na kraju procesuiran kao izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. U decembru 2021. ekipa Pobjede, dok je lokalnu vlast u ovom gradu još držala Demokratska partija socijalista, a predsjednik Opštine bio Igor Golubović, svjedočila je njegovom relativizovanju događaja u Pljevljima. Tih dana na fasadama više zgrada, među kojima i zgradi u kojoj su kancelarije pljevaljskog komunalnog preduzeća „Čistoća“, osvanuli su grafiti sa likom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, ali Golubović je ocijenio da nije na njima da se bave uklanjanjem grafita, čak optužujući Muslimane/Bošnjake da i oni na isti način odgovaraju „srpskoj strani“. Golubović je ubrzo smijenjen, a na izborima promijenjena i lokalna vlast koja je sada u rukama proruskih i prosrpskih stranaka.

Predsjednik Opštine je Dario Vraneš, proruski i prosrpski aktivista, zagovornik četničke ideologije, čovjek koji konstantno unižava državu Crnu Goru i ruši antifašističke temelje naše zemlje. On ima većinsku podršku lokalnog parlamenta.

Kaćuša KRSMANOVIĆ

PODGORICA – Ustavni sud po treći put usvojio je žalbu advokata Nikole Martinovića na produženje pritvora bivšem službeniku Agencije za nacionalnu bezbjednost Petru Lazoviću, koji je uhapšen u julu 2022. po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, koje mu na teret stavlja stvaranje kriminalne organizacije, šverc droge i oružja.

U međuvremenu je Apelacioni sud Crne Gore donio rješenje kojim je odbio kao neosnovanu žalbu branioca Petra Lazovića, podnijetu protiv rješenja Višeg suda u Podgorici. – Rješenjem Višeg suda u Podgorici odbijen je kao neosnovan prijedlog branilaca okrivljenog Lazovića za ukidanje pritvora, uz davanje jemstva, koje glasi na ukupan iznos od 9.286.479 eura, a sastoji se u uspostavljanju hipoteke na nepokretnostima u svojini srodnika okrivljenog i trećih, pravnih lica – naveli su iz Apelacionog suda.

PROIZVOLJNOSTI

Ustavni sud „nalazi proizvoljnost u osporenim rješenjima o produženju pritvora“ i ocjenjuje da su Viši i Apelacioni sud propustili da ispitaju osnovanost produženja pritvora.

– Nije dovoljno samo površno i stereotipno navođenje okolnosti, već se mora utvrditi postojanje konkretnih okolnosti koje nesumnjivo ukazuju da postoje zakonski razlozi i osnov za produženje pritvora – navodi se u aktu Ustavnog suda u koji je Pobjeda imala uvid.

Ocjenjuju da je Lazoviću povrijeđeno pravo na ličnu slobodu, jer Viši i Apelacioni sud nijesu postupili sa dužnom pažnjom u procjeni dovoljnih i relevantnih razloga za dalje trajanje pritvora. Martinović je u žalbi, pozivajući se na pravo na ličnu slo-

bodu i sigurnost, naveo da Viši i Apelacioni sud nijesu dali opravdane razloge za produženje pritvora i da ne postoje okolnosti koje upućuju na opasnost od bjekstva. – Uvjerenje suda o postojanju opasnosti od bjekstva mora da proizilazi iz „posebnih okolnosti“ vezanih za konkretan slučaj i osobu. Rješenje o određivanju ili produženju pritvora zbog postojanja ove okolnosti mora biti obrazložena razlozima koji dalju primjenu pritvora čine opravdanom i nužnom – navodi se u mišljenju Ustavnog suda. Napominju da je obaveza nadležnog suda da u svjetlu posebnih okolnosti svakog konkretnog slučaja procijeni je li pretpostavka iz navedene zakonske odredbe zaista i ostvarena.

PRAKSA EVROPSKOG SUDA

Takođe, Ustavni sud podsjeća da prema praksi Evropskog suda opasnost da će se osumnjičeni sakriti kako bi izbjegao krivično gonjenje, ne može se ocijeniti samo na osnovu težine kazne koja je zaprijećena. – Ustavni sud ocjenjuje da u obrazloženju osporenih rješenja nijesu dati jasni i relevantni razlozi za zaključak da postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva okrivljenog Petra Lazovića, te je stoga, istom opravdano produžiti pritvor, po pritvorskom osnovu iz odredbe člana 175 stav 1 tačka 1 Zakonika o krivičnom postupku – navode iz ovog suda.

Pojašnjavaju da sama činjenica da se nekom licu može izreći relativno visoka kazna zatvora, da su pojedina lica u bjekstvu, ne mogu biti razlog

za produženje pritvora, kao ni činjenica da bliski srodnik Lazovića živi u inostranstvu. Takođe, razmatrajući žalbu advokata Martinovića, Ustavni sud je zaključio da žalbeni postupci traju duže nego što bi trebalo.

– Po mišljenju Ustavnog suda, po žalbi podnosioca ustavne žalbe nije odlučeno u skladu sa standardnom hitnosti. Slijedeći praksu Evropskog suda, Ustavni sud zaključuje da trajanje žalbenog postupka (46 dana) nije u skladu sa zahtjevom „hitnosti“, predviđenim članom 5 stav 4 Konvencije.

Advokat Martinović je podsjetio da njegov branjenik pet godina nije napuštao Crnu Goru, kao i da iako je znao da će biti uhapšen, nije pobjegao, već je na poziv tužioca došao. U dokumentu Ustavnog suda podsjećaju da se Lazović nalazi u pritvoru više od godinu i pet mjeseci i da protokom vremena opasnost od bjekstva se smanjuje.

Viši sud u Podgorici je u svom rješenju od 23. decembra 2022. godine naveo da se Lazović prije hapšenja dva puta javljao na poziv Specijalnog državnog tužilaštva. – Činjenica je da je okrivljeni, prije momenta kada je uhapšen, znao za istragu i mogao očekivati hapšenje, pa uprkos tome nije pobjegao, već je ostao u svom mjestu boravišta – piše u dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid. Lazović je ponudio najveće jemstvo u istoriji crnogorskog pravosuđa kako bi se branio sa slobode. On je za slobodu garantovao sa 9,3 miliona eura. Kao i prethodne, sud je 27. marta odbio i ovu ponudu.

Sa privođenja Petra Lazovića

očekuje DA će institucije PReisPitAti PostuPAnje PljeVAljske Policije: Emir Pilav

Porodično poljoprivredno gazdinstvo Branka Radonjića u Belom Manastiru privlači

Tradicija Njeguša u srcu Baranje

BELI MANASTIR - Porijeklom Crnogorac iz Njeguša, Branko Radonjić je u plodnoj hrvatskoj regiji Baranji u mjestu Beli Manastir pronašao svoj poziv - ruralni turizam i proizvodnju pršute, kobasice, vina, rakije, džemova i raznih drugih proizvoda. Radonjićeva strast prema turizmu oživjela je cijeli region Baranje, privlačeći elitne goste iz različitih djelova svijeta. Njegov specijalitet na imanju je pršut i kobasice. Iako nikad nije posjetio Crnu Goru i Njeguše, odakle potiče njegov otac i đed, geni su odlučili čime će se baviti.

Kvalitet i autentičnost

Gazdinstvo Radonjića je domaćin onima koji ne žale da plate za kvalitet i autentičnost. Gosti, uglavnom visokoplatežni, ovdje nijesu samo posjetioci, oni su dio porodice, procesa stvaranja i uživanja u plodovima zemlje. Od ranih jutarnjih sati, pa sve do zalaska sunca, gosti uživaju u berbi voća i povrća. Jela spremaju zajedno, sa sastojcima koje su sami ubrali.

Daleko od gradske vreve, visokoplatežni turisti pronalaze svoj mir. Ne tražeći odmor u uobičajenim turističkim destinacijama, oni dolaze kod Radonjića, gdje se svakodnevni život zamjenjuje tišinom vinograda, voćnjaka i šumom listova.

- Ne govorimo o cijenama. Naši gosti su ljudi koji cijene vrijednost, a ne brojke - kaže Radonjić dodajući da ne formiraju tarife boravka.

- Kod nas, gostoprimstvo nema cijenu. Gosti su dobrodošli da ostave donaciju prema svojoj želji, a to znaju da cijene pa prosječno ostave dvije do tri hiljade, u korpicama za hleb. Kada im saopštimo da smo željeli da ih ugostimo, bez obzira na novčanu nadoknadu, njihovo srce se ispuni toplinom i zahvalnošću. Kada gosti odlaze s osmijehom i obećanjem da će se vratiti, znam da smo postigli ono što smo željeli - ističe Radonjić. Zahvaljujući njegovom vizionarskom duhu pokrenuo je ruralni turizam u cijeloj Baranji koja je smještena između rijeka Drave i Dunava, Radonjićev doprinos razvoju turizma u ovom regionu ističe se kao primjer vrhunskog gostoprimstva i posvećenosti očuvanju lokalne ljepote. Ipak, kao i njegovim precima iz Njeguša, proizvodnja pršuta je njegova strast.

Radonjićeva strast prema turizmu oživjela je cijeli region Baranje, privlačeći elitne goste iz različitih djelova svijeta. Njegov specijalitet na imanju je pršut i kobasice. Iako nikad nije posjetio Crnu Goru i Njeguše, odakle potiče njegov otac i đed, geni su odlučili čime će se baviti

- Pršut je više od obične hrane. Svaki zalogaj je odjek drevnih tradicija i priča o nasljeđu koje se prenosi kroz vrijeme - kaže Radonjić. Njegova posvećenost zanatu nije samo poslovna, već i lična. Iako je njegov otac rođen u Crnoj Gori, Radonjić nikada nije imao priliku posjetiti Njeguše, mjesto gdje su generacije njegove porodice njegovale umijeće pravljenja pršuta. - Moj otac je uvijek govorio da je pršut iz Njeguša najbolji na svijetu. Želim da ljudi ovdje u Baranji osjete taj dio moje baštine - objašnjava Radonjić s ponosom.

loKalna Kultura I njegov posao ruralnog turizma cvjeta, privlačeći posjetioce željne autentičnog doživljaja. Sobe za goste su uvijek pune, a stolovi se savijaju pod

težinom domaćih delicija. No, uprkos uspjehu, njegova želja za povezivanjem s korijenima ostaje neostvarena. Radonjić je pokrenuo turizam u Baranji i doprinio njenom razvoju.

- Ova regija nudi autentičan doživljaj ruralnog života, gde se posjetioci mogu povezati sa prirodom i lokalnom kulturom. U udobnom seoskom ambijentu, uz domaće specijalitete i gostoprimstvo domaćina, posjetioci mogu da se oslobode stresa i uživaju u miru i tišini - kaže Radonjić, koji žali što nije mogao da posjeti mjesto odakle potiče, pa uskoro planira posjetu Njegušima. - Turizam je bio u povoju u Baranji. Među prvima sam pokrenuo inicijativu koja je donijela procvat turizma, a rezultati su nas najviše oduševili u Hrvatskoj. Iako sam u

kanci, Njemci... Imam smještaj samo za luksuzne goste, za multimilionere. Sad mi dolazi čovjek koji ima svoj tim za novi način operacije srca. Sad je u Japanu i dolaze uskoro kod nas. Baranja vam je trokut između Drave i Dunava. Imamo brdašce gdje su mi vinogradi. Priroda je fantastična. Imamo Kopački rit. Cijeli dio Baranje je zaštićena ljepotakaže Radonjić.

GastronomsKo putovanje

penziji i imam porodicu, turizam je postao moj hobi, ali i ljubav. Često sanjarim o posjeti Crnoj Gori, zemlji mojih predaka, ali nažalost nemam tamo nikoga bliskog. Ipak, moja želja je da jednog dana posjetim Njeguše i Ostrog - ističe sa sjetom Radonjić. Radonjić dijeli sa nama porodično porijeklo, pričajući kako je njegov đed živio u Crnoj Gori, a potom se preselio u Srbiju, u okolinu Niša, gde je rođen Radonjićev otac. Putujući kroz vrijeme, porodica je stigla u Baranju 1960. godine. Iako u toj regiji nema mnogo Crnogoraca, Radonjić i njegova porodica donose komadić svog kulturnog nasljeđa u Baranju, njegujući tradiciju pršuta, baš kao i njihovi rođaci u Njegušima. - Vrh smo turizma u Hrvatskoj. Kod nas dolaze Ameri-

Radonjić nas vodi na gastronomsko putovanje kroz bogatstvo lokalnih specijaliteta. - Naša ponuda obiluje ukusima riječne ribe, a među omiljenim specijalitetima su fiš paprikaš, šaran u rašljama i tradicionalni grah pripremljen u rustičnim ćupovima - ističe Radonjić. Na njegovom imanju živi čak 100 mangulica - crnih baranjskih svinja, koje predstavljaju neizostavan dio njihove gastronomske priče.

- Mangulica je poznata kao najzdravija svinja, jer se hrani prirodno, pasući travu bez dodataka hormona rasta. Naša filozofija je jednostavna - puštamo ih da slobodno šetaju po šumi - objašnjava Radonjić. Iako možda očekujemo veliku radnu ekipu, Radonjić nas iznenađuje organizacijom.

- Kod nas se gosti sami služe i uživaju u kuvanju. To je dio iskustva koje cijene - izvlače vino iz naših podruma i bureta, pripremaju suhomesnate proizvode, a ja sam tu da koordiniram sve aktivnosti. U mojoj gostoljubivoj oazi primamo najviše 10 gostiju, pružajući im intimno i nezaboravno iskustvo - zaključuje Radonjić, koji posjeduje dvije kuće - jednu koju izdaje i drugu u kojoj živi sa svojom porodicom.

Domaćin nas je poveo i u svoj čarobni podrum, potpuno ukopan u zemlju, gdje čuva svoja vina i ostale dragocjenosti.

- Moja strast prema vinogradarstvu rezultira proizvodnjom najviše bijelih vina, ali se ponosim i crvenim sortama. Tu su takođe i različite rakije - od dunje, šljive, pa sve do posebnih likera od divlje trešnje, koji su pravi specijalitet. Berba sitnih divljih trešanja za liker zahtijeva mnogo truda, ali je svaki gutljaj vrijedan toga - s osmijehom objašnjava Radonjić.

Njegovoj težnji da otkrije svoje korijene u Crnoj Gori pružili smo podršku da organizujemo njegov dolazak, kako bi otkrio svoje porijeklo i istražio zemlju svojih predaka. Njegova autentična gastronomska ponuda i prirodni proizvodi zaslužuju da budu predstavljeni crnogorskoj publici.

- Želja mi je da posjetim Njeguše. Nadam se da će to biti uskoro. Ne samo da vidim gdje je moj otac rođen, već i da naučim tajne pršuta koje su se prenosile s koljena na koljeno - kaže Radonjić. I dok nastavlja graditi svoje porodično poljoprivredno gazdinstvo, njegovo srce i dalje kuca u ritmu crnogorskih planina, u nadi da će jednog dana spojiti dvije strasti - ljubav prema zemlji svojih predaka i ljubav prema zemlji koja mu je dala novi život. n. Kovačević

Branko Radonjić predstavlja proizvode

Pogled na etno selo

Specijalitet fiš-paprikaš

Raj za turiste

Američki državni sekretar Entoni Blinken upozorio Kinu

Prekinite podršku ruskoj vojsci ili će biti posljedica

VAŠINGTON - Američki

državni sekretar Entoni

Blinken ove nedjelje

otputovaće u Peking da upozori Kinu da prekine sa tehničkom podrškom ruskoj vojsci ili će u suprotnom biti posljedica.

Blinkenova trodnevna posjeta, koja počinje u srijedu, uslijedila je nakon što je Donji dom američkog Kongresa u subotu odobrio paket voj-

ne pomoći Ukrajini od 60,8 milijardi dolara i zbog mišljenja zapadnih zemalja da se kineska pomoć Moskvi za proizvodnju vojnog hardvera povećava, prenosi Politiko. – Ako smatramo da je to neophodno, spremni smo da p reduzmemo korake protiv kompanija koje ozbiljno narušavaju bezbjednost u Ukrajini i Evropi. Pokazali smo spremnost da to učini-

Oglasilo se rusko ministarstvo odbrane

Vojska zauzela mjesto Bogdanovka na istoku Ukrajine

MOSKVA - Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je juče da je ruska vojska zauzela mjesto Bogdanovka, između Bahmuta i Časov Jara na istoku Ukrajine, gdje su posljednjih nedjelja ukrajinske trupe ostale sa manjkom municije. - Jedinice Južnih snaga potpuno su osvojile mjesto Bogdanovka, u Narodnoj republici Donjeck – saopštilo je rusko ministarstvo odbrane. Bogdanovka, seoce sa manje od 100 stanovnika prije rata,

nalazi se na manje od 10 kilometara od Časov Jara, grada ka kome se usmjerila ruska vojska poslije preuzimanja Bahmuta u proljeće 2023. Saopštenje ruskog ministarstva objavjeno je dan poslije glasanja u Predstavničkom domu američkog Kongresa kada je Ukrajini odobren paket vojne i ekonomske pomo ć i od gotovo 61 milijarde dolara.

Ukrajinskim snagama nedostaje municija, a imaju teškoće i da regrutuju nove dobrovoljce, poslije više od dvije godine iscrpljujućeg rata.

mo sa kompanijama iz brojnih zemalja, a ne samo iz Kine – rekao je zvaničnik Stejt departmenta novinarima uoči Blinkenove posjete. Već dugo kruže izvještaji da Kina Rusiji šalje tehnologiju dvostruke namjene, koja ima i civilnu i vojnu primjenu. Zvaničnik je istakao da podrška Kine znači da je Moskva „u velikoj mjeri obnovila svoju odbrambenu in-

dustrijsku bazu, koja ima uticaj ne samo na rat u Ukrajini, već predstavlja sve veću prijetnju za širu evropsku bezbjednost“.

Američk e službe su ovog mjeseca saopštile da Kina isporučuje Rusiji djelove i mikročipove koji se koriste za proizvodnju dronova, krstarećih projektila i oklopnih vozila.

Govoreći nakon prošlonedjeljnog sastanka G7, Blinken je rekao da je Kina „primarni snabdjevač“ Rusije kada je u pitanju industrijska podrška za oružje. -Vidimo da Kina šalje mašine, poluprovodnike i

d ruge predmete dvostruke namjene, koji su pomogli Rusiji da obnovi odbrambenu industrijsku

b azu - kazao je Blinken. Blinkenovo putovanje traje do petka, a pored Pekinga, posjetiće i Šangaj.

Izrael sprovodi svakodnevne napade na Rafu gdje se više od polovine od 2,3 miliona stanovnika Gaze sklonilo od borbi

Stradalo devetoro djece

RAFA - U sinoćnjim izraelskim udarima na Rafu, na jugu Gaze, poginulo je 13 osoba uključujući devetoro djece, saopštili su juče zdravstveni zvaničnici te oblasti.

Izrael sprovodi gotovo svakodnevne napade na Rafu gdje se više od polovine od 2,3 miliona stanovnika Gaze sklonilo od borbi u drugim djelovima te palestinske oblasti.

Izrael je takođe najavio da će proširiti svoju kopnenu ofazivu na taj grad koji se nalazi na granici sa Egiptom uprkos međunarodnih poziva za uzdržanost, uključujući i apele SAD. Predstavnički dom američkog Kongresa sinoć je odobrio, u okviru šireg paketa pomo ć i, 26 milijardi dolara za Izrael, od čega je devet milijardi dolara namijenjeno humanitarnoj pomoći za Gazu.

SPAŠENA BEBA

Juče je na svijet došla djevojčica nakon hitnoga carskog reza na njenoj majci ubijenoj u izraelskom napadu na grad Rafu u Gazi, gdje je sinoć u snažnim napadima smrtno stradalo 19 ljudi, ve ć inom djece, saopštili su palestinski zdravstveni zvaničnici. Osim majke Sabrin Al-Sakani, među poginulima su otac novorođene djevojčice i nje-

Bild o novim predsjednicima Evropske komisije

na sestra, a lokalni zvaničnici su rekli da je u dvije kuće u Rafi ubijeno i trinaestoro djece iz iste porodice. Beba je teška 1,4 kg, rođena je u tridesetoj nedjelji majčine trudnoće, zasad je stabilno i stanje joj se popravlja, rekao je ljekar Mohamed Salama koji je obavio carski rez i koji o njoj brine. Djevojčica je odmah smještena u inkubator u bolnici u Rafi zajedno s još jednom bebom. Al Sakanina mlađa kći Malak , koja je takođe ubijena u napadu, sestru je željela nazvati Rouh, što na

Micotakis, Plenković ili Metsola

BRISEL - Predsjednica

Evropske komisije Ursula fon der Lajen polako gubi podršku konzervativne grupacije evropskih stranaka (EPP) za novi mandat na čelu EK i vjerovatno je da će zamijeniti ili grčki premijer Kirijakos

Micotakis, hrvatski premijer Andrej Plenković ili predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola, rekli su izvori u političkom vrhu EU za njemački Bild. Kako piše taj list, i Plenković i Micotakis već su izrazili inte-

resovanje za ponudu da budu kandidati za nasljednika Ursule fon der Lajen. Izvori su naveli da Fon der Lajen nema podršku za novu kandidaturu za mjesto predsjednice EK čak ni unutar svoje Hriš ć ansko-demokratske unije (CDU). Evropski izbori biće održani između 6. i 9. juna 2024. godine. Tokom četvorodnevnog izbornog procesa, građani u svim državama Evropske unije odabraće ko će biti njihovi predstavnici u Evropskom parlamentu koji broji 705 poslanika.

arapskom znači ,,duh“, kazao je ujak Rami Al- Šeik

PRELIVAJU SE SUKOBI

Dok Palestinci u Gazi čekaju početak izraelskog napada na Rafah, sukobi su se prelili na okupiranu Zapadnu obalu. Dva dana trajala je akcija izraelske vojske u izbjegličkom naselju pokraj grada Tulkarma. Još u petak počeli su okršaji

Izraela i naoružanih boraca.

Palestinske vlasti kažu da je u sukobima ubijeno 14 osoba.

Izraelska vojska objavila je da je juče ujutro na drugom dijelu Zapadne obale ubila i dva

naoružana Palestinca koji su napali vojnike. Pripadnici palestinske civilne zaštite otkrili su masovnu grobnicu u Kan Junisu, na jugu Pojasa Gaze.

Najmanje 190 tijela do sada je pronađeno zakopano unutar medicinskog kompleksa Naser. Iz civilne zaštite kažu da i dalje tragaju jer se 500 osoba vodi kao nestalo.

Izraelska vojska povukla se iz Kan Junisa 7. aprila. Veći dio grada sada je u ruševinama, nakon višemjesečnog nemilosrdnog izraelskog bombardovanja i teških borbi.

Entoni Blinken

Egzodus Palestinaca se nastavlja

Evakuacija ukrajinskih građana

Andrej Plenković

Priredila: Mr. J.

Uprava za inspekcijske poslove i Vlada zatražile od Ministarstva kulture i medija i UZKD izjašnjenje

PODGORICA - Uprava za inspekcijske poslove i njen odsijek za zaštitu kulturnih dobara i kulturne baštine zatražili su od Ministarstva kulture i medija i Uprave za zaštitu kulturnih dobara (UZKD) informaciju o tome da li su sva kulturna dobra Crne Gore 22. marta ove godine izgubila zaštitu države, saznaje Pobjeda. Isto pitanje je, kako tvrde dobro upućeni izvori Pobjede, postavljeno nedavno i na jednoj od sjednica Vlade.

Njihove opravdane dileme došle su iz činjenice da je trogodišnji rok za revalorizaciju kulturnih dobara istekao još u martu 2022, a petogodišnji rok za donošenje novih rješenja o utvrđivanju statusa kulturno dobro istekao u martu ove godine.

ROK DO ROKA

Rok za revalorizaciju i donošenje rješenja počeo je da teče upravo od 22. marta 2019. godine, kada je u Službenom listu Crne Gore objavljen izmijenjeni i dopunjeni Zakon o zaštiti kulturnih dobara. U članu 142 tog zakona, navodi se da „spomenici kulture čiji je status utvrđen po ranijim propisima imaju status kulturno dobro do revalorizacije njihove kulturne vrijednosti u skladu sa ovim zakonom“. U drugom stavu se ističe da će se „revalorizacija kulturne vrijednosti kulturnih dobara iz stava 1 ovog člana izvršiti u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona“. U članu 142a, u stavu jedan, navodi se da „spomenici kulture čiji je status utvrđen po ranijim propisima, a čije kulturne vrijednosti nijesu revalorizovane do dana stupanja na snagu ovog zakona, imaju status kulturno dobro u skladu sa ovim zakonom“.

- Rješenje o utvrđivanju statusa kulturno dobro u smislu stava 1 ovog člana donijeće se u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovog zakona - navodi se u stavu dva, člana 142a.

Po svemu sudeći, ova dva člana Zakona o zaštiti kulturnih dobara nedvosmisleno upućuju da su sva kulturna dobra Crne Gore, koja su taj status imala prije ukidanja starog Zakona o zaštiti spomenika kulture, izgubila zaštitu države jer im je status bio omeđen trogodišnjim rokom za revalorizaciju i petogodišnjim rokom za donošenje novih rješenja. Status kulturno dobro, sa druge strane, moglo bi da ima svega nekoliko kulturnih dobara čiji je status prvi put utvrđen ili revalorizacijom potvrđen u posljednjih nekoliko godina. Međutim, ako biste ovih dana pitali Ministarstvo kulture i medija ili Upravu za zaštitu kulturnih dobara, koji su posljednjih godina odbijali da se eksplicitno izjasne o ovom pitanju, kulturna dobra Crne Gore nijesu izgubila zaštitu države jer su se prvi ljudi

Nerad i nepoštovanje zakona sada složno brane članom 31

Taj član zakona je bila jedina odbrana ministarke kulture i medija Tamare Vujović na sjednicama Vlade, ali i pred predstavnicima Uprave za inspekcijske poslove koji su na sastanku, kako saznaje Pobjeda, izrazili bojazan da njihova rješenja u budućem periodu neće imati nikakvu pravnu snagu zbog gubitka statusa kulturnih dobara, shodno pomenutim članovima 142 i 142a

ovih institucija i organa odjednom prisjetili člana 31 Zakona o zaštiti kulturnih dobara. Taj član je bila jedina odbrana ministarke kulture i medija Tamare Vujović na sjednicama Vlade, ali i pred predstavnicima Uprave za inspekcijske poslove koji su na sastanku, kako saznaje Pobjeda, izrazili bojazan da njihova rješenja u budućem periodu neće imati nikakvu pravnu snagu zbog gubitka statusa kulturnih dobara, shodno pomenutim članovima 142 i 142a.

ŠTA KAŽE ČLAN 31

U članu 31 navodi se da će Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijeti rješenje o prestanku statusa kulturno dobro ako je kulturno dobro: 1) potpuno uništeno ili teško oštećeno, a nema mogućnosti za njegovu rekonstrukciju zbog nedostatka odgovarajuće dokumentacije, odnosno relevantnih podataka ili kritične količine ostatka njegove strukture; 2) potpuno unište-

no ili teško oštećeno, a nema mogućnosti za njegovu rekonstrukciju na lokaciji na kojoj se nalazilo, a lokacija je od bitnog značaja za njegov kulturni i istorijski značaj; 3) arheološko nalazište koje je potpuno istraženo, pokretni nalazi izvađeni i smješteni van nalazišta, a na nalazištu nema nepokretnih nalaza.

Takođe, kako se navodi u članu 31, rješenje o prestanku statusa kulturno dobro donijeće se i u slučaju ako je status utvrđen na osnovu netačnih podataka o njegovim svojstvima, osobenostima ili značaju.

- Na prestanak statusa kulturno dobro shodno se primjenjuju odredbe o donošenju, objavljivanju i dostavljanju rješenja o utvrđivanju statusa kulturno dobro - navodi se u članu 31 Zakona o zaštiti kulturnih dobara.

Dakle, nigdje se u članu 31 ne navodi da će jedno kulturno dobro taj status izgubiti tek nakon što Uprava donese rješenje o prestanku tog statusa, a

u proceduri nakon što u trogodišnjem roku UZKD ne završi revalorizaciju, niti donese nova rješenja o statusu u ostavljenom petogodišnjem roku. Zakon, ako ćemo tumačiti samo članove 142 i 142a, prosto nije ostavio mogućnost zaštite u slučaju da se revalorizacija i donošenje novih rješenja ne završe na vrijeme. Tačnije, u slučaju da se uopšte ne završe za pet godina, a evo se ne završavaju od 2010, dakle punih 14 godina. Uostalom, ako član 31 tako snažno štiti naša kulturna dobra, pa čemu onda članovi 142 i 142a i čemu uopšte revalorizacija, rješenja i rokovi?! Nadalje, valja ovdje podsjetiti da Uprava za zaštitu kulturnih dobara, Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta i Vlada nikada nijesu demantovali saopštenje bivšeg direktora UZKD Mladena Zagarčanina, koji je još početkom 2022. javno ustvrdio da će kulturna dobra ostati bez zaštite u julu te godine, dakle, istekom trogodišnjeg roka za revalori-

zaciju. Zagarčanin je, slučajno ili namjerno, mart 2022. zamijenio za jul, a kada je to pitanje prošle godine aktuelizovao novinar Pobjede, vidjevši da se ti Zagarčaninovi stavovi navode kao konačni stavovi Uprave za zaštitu kulturnih dobara u radnom materijalu za Nacrt nacionalnog programa razvoja kulture 2023-2027, iz Ministarstva kulture i medija su nevješto odgovorili da kulturna dobra nijesu izgubila status i pozvali se na član 142a, odnosno na petogodišnji rok za donošenje novih rješenja o statusu kulturno dobro. Član 31 tada im nije padao na pamet. A pomenute stavove o gubitku statusa nazvali su „slobodnim stavovima pojedinaca“, ne navodeći gdje su i šta su onda zvanični stavovi organa (UZKD) na čijem je čelu tada bila Maja Ćetković, ujedno i članica radne grupe za izradu Nacrta nacionalnog programa razvoja kulture. Sad kad je i taj petogodišnji rok istekao, spašavajući šta se spasi-

ti može i naravno ne želeći da prihvate odgovornost i podnesu ostavke, sjetili su se člana 31 koji, ponavljamo, nema nikakve veze sa rokovima za revalorizaciju, već je ostavljen upravo za redovnu proceduru revalorizacije, tj. preispitivanje vrijednosti kulturnih dobara i eventualno donošenje rješenja o prestanku tog statusa ukoliko su izgubila ključne osobenosti.

Sa druge strane, da kulturna dobra štiti neko rješenje onda bi bilo logično da svako kulturno dobro ima svoje granice i zaštićenu okolinu, što je sastavni dio svakog rješenja o statusu. Međutim, granica nema, a nema ni zaštićene okoline, što je više puta zvanično potvrđeno iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara. To je, recimo, u više navrata onemogućilo inspektorku za kulturna dobra da postupa u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, u slučaju kada Mitropolija crnogorsko-primorska ili Eparhija budimljansko nikšićka sagradi kakvu zgradurinu (čitaj: konak) uz viševjekovnu manastirsku crkvu! Dakle, postavlja se logično pitanje: kakvo to rješenje o statusu štiti naša kulturna dobra kada im ujedno ne štiti i njihove granice i okolinu?!

TUŽILAŠTVO

Uz sve ovo, novinar Pobjede, rizikujući da bude dosadan, još jednom mora podsjetiti na neslavnu sudbinu krivične prijave protiv Mitropolije crnogorsko-primorske i Amfilohija Radovića, koje je Uprava za zaštitu kulturnih dobara podnijela zbog nelegalnih radova na Manastiru Ostrog. Tužilaštvo je, podsjetimo, krivičnu prijavu odbacilo 2018. godine zato što je Manastir Ostrog od 2013. do 2017. godine, odnosno do donošenja izmijenjenog Zakona o zaštiti kulturnih dobara, bio bez statusa kulturno dobro, kao i sva ostala kulturna dobra Crne Gore, zbog propalog projekta revalorizacije i isteka svih rokova za preispitivanje kulturne vrijednosti. Riječ je o obavezi, podsjetimo, koja se u zakonu navodi od 2010. godine, a čije neizvršavanje je nanijelo nemjerljivu štetu našoj baštini, uz trošak od oko 700.000 eura, koliko je samo kroz honorare inkasiralo, učestvujući u

Tabla na ogradi ispred zgrade Uprave za zaštitu kulturnih dobara na Cetinju

s. vasiljević

o statusu kulturnih dobara Crne Gore

Perović: Podnijeću ostavku ako se bude radilo o mojoj odgovornosti

Direktoru Uprave za zaštitu kulturnih dobara Balši Peroviću Pobjeda je poslala nekoliko pitanja o statusu kulturnih dobara Crne Gore u vezi sa članovima 142 i 142a Zakona o zaštiti kulturnih dobara. Perović je odmah uputio na član 31 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, kojim se definiše prestanak statusa kulturno dobro, ne unoseći se u dalja objašnjavanja. Podsjetili smo ga da ranije nije želio za Pobjedu da se izjasni o revalorizaciji kulturnih dobara i zakonski postavljenim rokovima, kao ni prethodni direktori Uprave, tražeći od njega da to ipak uradi sada kada je, po svemu sudeći, napravljena nepopravljiva šteta. - U dijelu revalorizacije - stručne ili naučne ocjene svojstava, osobenosti i značaja kulturnog dobra, radi provjere njegove kulturne vrijednosti - ukazujem, sve u odnosu na probleme u praksi, da se radi o loše postavljenom zakonodavnom okviru, koji u narednom periodu u saradnji sa resornim ministarstvom planiramo unaprijediti, sve u cilju zaštite kulturnog nasljeđa Crne Gore - sve je što je Perović imao da kaže tim povodom. Upitan da li će podnijeti ostavku ukoliko se nedvosmisleno rastumači ili potvrdi da su sva kulturna dobra izgubila zaštitu zakona i države, Perović je odgovorio: „Po pitanju moje ostavke, nju sam spreman podnijeti u svakom trenutku ukoliko se bude radilo o mojoj odgovornosti“. Peroviću smo poslali novi imejl i zamolili ga da, kao pravnik, pojasni na čemu temelji svoje uvjerenje da član 31 Zakona o zaštiti kulturnih dobara štiti našu baštinu. Nakon nedjelju dana, Perović je odgovorio da su tim članom „jasno propisani uslovi/okolnosti u kojima status kulturno dobro prestaje, a među kojima nijesu oni iz članova 142 i 142 a zakona“?! Dakle, Perović nam poručuje da

projektu, oko 250 stručnjaka i studenata. Odbacivanje krivične prijave, činjenica koja je vješto sakrivana od javnosti sve dok je na vidjelo nije iznijela Pobjeda, bjelodano svjedoči o ogromnoj šteti našoj baštini, za šta su odgovorni i svi prethodni ministri i direktori Uprave za zaštitu kulturnih dobara koji su se poduhvatili da od 2010. reformišu zakonodavstvo, a ne izvršavaju obaveze po slovu zakona! Tadašnja državna tužiteljka Đurđina Ivanović-Đerić, podsjetimo, odbacila je krivičnu prijavu, uz sljedeće obrazloženje: „Kako od 1961. godine nije donijeto rješenje o utvrđivanju statusa kulturno dobro, odnosno revalorizaciji Manastira Ostrog kao kulturnog dobra, to se isti ne može smatrati kulturnim dobrom u krivič-

to što se u članu 31 ne pominje trogodišnji rok za revalorizaciju i petogodišnji rok za donošenje rješenja o statusu kulturno dobro automatski znači da kulturna dobra ne gube status istekom tih rokova. Perović, naravno, ne pojašnjava čemu onda članovi 142 i 142a ukoliko je član 31 uspješna brana svim kulturnim dobrima, a član 30 svejedno govori da je Uprava dužna da jednom u pet godina izvrši revalorizaciju?!

Nadalje, Peroviću je takođe nedjelju dana trebalo da se sjeti instruktivnih i prekluzivnih rokova, pa ističe da su „rokovi propisani članovima 142 i 142 a, istog zakona, instruktivnog, a ne prekluzivnog karaktera, što u konkretnom znači da njihovim istekom ne prestaje status kulturno dobro“. U ovom slučaju morali smo konsultovati Vujakliju i Rječnik pravnih pojmova, u kojima piše da je prekluzivan rok isključujući rok, rok poslije čijeg isteka neko gubi ono na šta polaže pravo. Instruktivni ili monitorni, sa druge strane, oni su rokovi protekom kojih ne prestaje pravo na poduzimanje radnje na koju se odnose. Pominjući ove rokove, Perović je potom Pobjedu uputio na neke od prvih lekcija u pravnoj nauci. - U bitnom napominjemo da prilikom tumačenja pravnih

no-pravnom smislu, koja činjenica je neophodna za utvrđivanje postojanja elemenata bića prijavljenog krivičnog djela uništenje i oštećenje kulturnog dobra iz člana 253a Krivičnog zakonika Crne Gore ili bilo kojeg drugog krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti“. Njen stav potvrdilo je i Više državno tužilaštvo. Dakle, sadržina člana 31, koja je postojala i u tadašnjem Zakonu o zaštiti kulturnih dobara, nije bila ni od kakve pomoći u zaštiti naše baštine!

CAR JE GO

No, prije bi svijet mogao saznati kakva je zavjera stajala iza ubistva Džona Kenedija, ili da li je Josipa Broza

Tita zaista mijenjao njegov „prozapadni dvojnik“, nego što će Uprava za zaštitu kul-

U Beogradu priređeno veče posvećeno piscu Mihailu Laliću, povodom 110 godina od njegovog rođenja

Književno djelo koje je potrebnije danas nego ikad

PODGORICA - Crnogorsko vijeće Srbije, u saradnji sa Crnogorskom nacionalnom zajednicom iz Beograda, priredilo je veče posvećeno crnogorskom piscu Mihailu Laliću, u čast 110 godina od njegovog rođenja.

normi zakona treba sagledati članove zakona u cjelosti, kako bi se isti na pravi način istumačili, utvrdio njihov smisao, te u konačnom i adekvatno primijenili. Tumačenje pravnih normi ne može se vršiti odvojeno (svaka za sebe ponaosob), već s ostalim pravnim normama sa kojima čini određenu smisaonu cjelinu. Smisao jedne pravne norme utiče na utvrđivanje smisla druge norme iz pravnog sistema i obrnuto - naveo je Perović. Ne vidi, dakle, Perović svoju odgovornost ni u dijelu neizvršavanja zakonske obaveze - revalorizacije kulturnih dobara Crne Gore. Štaviše, nije ni pokušao da započne, nastavi proceduru revalorizacije, jer je, kako reče, loše postavljen zakonski okvir. A to što se ignorisanjem tog „loše postavljenog zakonskog okvira“, a ipak zakona sa punom pravnom snagom, nanose ogromne posljedice našim kulturnim dobrima i kulturnoj baštini, pa bar samo u dijelu činjenice da nijedno kulturno dobro nema svoje granice ni zaštićenu okolinu, Perovića izgleda previše ne pogađa. Prekluzivni i instruktivni rokovi su, po njegovom shvatanju zakona, melem za sve naše rane. Pa i za njegovu odgovornost.

turnih dobara i Ministarstvo kulture i medija priznati da je – car go. Da, car je go, da ne može biti „golji“, jadniji i očerupaniji. U svoj toj nakaznosti i nagosti, goli su i odgovorni u Upravi i Ministarstvu, ne samo aktuelna generacija vrlih stručnjaka i upravitelja, nego i brojni njihovi prethodnici. A da potpisnik ovih redova najvjerovatnije ne „mlati praznu slamu“, ili se, ne daj bože, politički obračunava (kako to prošle godine rekoše Maša i Dobrila) moraćemo, nažalost, sačekati neku novu krivičnu prijavu i nedvosmislen stav tužilaštva kao potvrdu da je Crna Gora još jednom legalizovala bezakonje i da je nosiocima najodgovornijih funkcija važnija vlast i funkcija od opšteg dobra i naše baštine. Jovan NIKITOVIĆ

Na tribini u Velikoj sali Medija centra u Beogradu govorili su književnik i esejista Božo Koprivica i pisac i novinar Ljubeta Labović. Moderator ovog događaja bio je Filip Mladenović. Na početku večeri prikazan je kratki dokumentarni film o Mihailu Laliću. Koprivica je govorio o motivu časne smrti u Lalićevoj prozi i istakao da je i u Crnoj Gori i Srbiji vrlo mala pažnja posvećena Laliću. U priči „Čobanica“ se prvi put u prozi Mihaila Lalića javlja veliki motiv - revolucija i partizanski rat kao karneval, kao „svadba“. U dosta priča Lalić koristi pejzaž, odnosno prirodu kao komentar ratnih strahota.

- Niko kao Lalić nije udario taj bratstvenički, taj lični žig na izdajnike, žig koji žeže do današnjeg dana, i nek žeže, neka prži u ovo vrijeme četničkog povampirenja - kazao je Koprivica. Labović je kazao da je Lalić beskompromisan pisac kad su u pitanju ideološke travestije o četništvu, fašizmu i onim ideologijama koje su razbile Jugoslaviju.

- On ne prihvata isprazna demagoška pomirenja koja ugrožavaju prava i slobode drugih, a koje se naročito danas nude u Crnoj Gori u formi bizarne demagogije i političkih floskula.

Lalić je književni velikan koji svoje djelo zasniva na humanizmu i antifašizmu i u kom je nemoguće pronaći situacije gdje dobro i zlo ravnopravno koegzistiraju. Ako se društveni kontekst od nekadašnje Jugoslavije bitno promijenio od onog tadašnjeg koji je jednim dijelom inkorporiran u Lalićevo književno djelo, postavlja se danas pitanje kakav je odnos prema Laliću i njegovim romanima nakon svih tih promjena i nakon 64 godine od objavljivanja njegove prve knjige – kazao je Labović. On je dodao da je Lalić potrebniji danas nego ikad. Zato što se, kako je rekao, danas ovdje mora postaviti veliko i važno pitanje, a to je zašto se događa revizija istorije, odnosno rehabilitacija ideologije koja je u Lalićevom visoko ocijenjenom, nagrađivanom i čitanom književnom djelu jasno i nedvosmisleno okarakterisna kao saradnička s fašizmom, retrogradna i izdajnička. - Postavimo pitanje, kako je moguće danas rehabilitovati idejne vođe te ideologije. Kako je moguće danas rehabili-

tovati recimo četničkog vođu Filipa Bekića iz „Hajke“, kog je tako maestralno u istoimenom filmu odigrao veliki glumac Pavle Vujisić. Morate dakle ući u besmislenu i apsurdnu borbu sa romanima, s umjetnošću jednog grandiozno velikog pisca, morate postati, dakle, njegovi protivnici, njegovi oponenti. Na kraju, ući ćete u sopstveno ludilo, protiv njegovog realizma, ali i protiv njegove imaginacije, izgubićete ponovo kao što ste već gubitnici u stvarnom životu i njegovim romanima. A znate pritom da je Lalić između ostalih velikih nagrada dobio nagradu biblioteka Srbije kao najčitaniji pisac za godinu 1974. Ući ćete tako u onu duhovitu izjavu Dubravke Stojanović da je četnički pokret bio jedini antifašistički pokret koji je poražen u oslobođenoj Evropi - zaključio je Labović. Poseban ton ovoj večeri dali su muzičari, talentovana violinistkinja Ivana Grujičić i master gitarista Srđan Vlahović. Oni su u toku večeri u pauzama izveli nekoliko Šubertovih serenada. R. K.

Nastavak programa „Svjetska književnost na filmu“

„Svijet prema Garpu“ u Dodestu

PODGORICA - Revija poznatih ostvarenja nastalih na osnovu svjetski priznatih književnih klasika, u okviru programa „Svjetska književnost na filmu“, počeće filmskom adaptacijom popularnog romana Džona Irvinga „Svijet prema Garpu“ (1982), večeras u 20 sati, u sali Dodest KIC-a „Budo Tomović“.

Film dosljedno prati radnju romana o piscu koji želi da pronađe svoje mjesto u svijetu čiji senzibilitet je drugačiji od njegovog. Riječ je o jednom od boljih primjera prenošenja opsežnih djela na veliko platno u kojem glavne uloge igraju Robin Vilijams i Glen Klouz, koja je nominovana za Oskara za najbolju sporednu ulogu. Nastavak revije obilježiće sjutra film Lorensa Kasdana „Slučajni turista“ (1988) u kojem glavni junak Mejkon (Vi-

lijam Hart), nakon gubitka djeteta i raspada braka, ulazi u dug period depresije koji je obilježen odsustvom bilo kakve želje za kretanjem. Njegovo stanje je suprotno onome čime se on bavi. Mejkon, naime, piše poseban turistički vodič za poslovne ljude koji su zbog prirode svog posla prinuđeni da stalno putuju. Da bi im pomogao, umjesto njih putuje on opisujući sve detalje na

koje bi trebalo paziti prilikom posjete takvih mjesta. Film je imao četiri nominacije za Oskara, za najbolji film, sporednu žensku ulogu, adaptirani scenario i muziku. Snimljen po istoimenom romanu Dženifer Vajner, film „U njenim cipelama“ (2005) o sestrama koje nemaju gotovo ništa zajedničko, odgovornoj starijoj, jednostavnog izgleda Rouz Feler (Toni Kolet) i neodgovornoj, narcisoidnoj Megi Feler (Kameron Dijaz) biće prikazan u srijedu, posljednjeg dana revije. - Međutim, kada se u njihovom životu pojavi žena za koju nikada nijesu znale da postoji, sestre se suočavaju sa komplikovanim istinama o sebi i svojoj porodici. U ovoj dirljivoj studiji karaktera Toni Kolet i Kameron Dijaz blistaju kao par neusklađenih sestara – navodi se u najavi ovog ostvarenja. R. K.

Balša Perović

Sa večeri u Medija centru u Beogradu

Regionalni fond za izazove uručio vrijednu opremu

Srednjoj elektrotehničkoj školi ,,Vaso Aligrudić“

Dobili 75 najsavremenijih personalnih računara

Ova donacija, vrijedna oko 140.000 eura, uključuje računare, monitore, interaktivne table osjetljive na dodir i projektore, a slijedi još i ispostavljanje usluge hostinga. Oprema će se koristiti za obuku elektrotehničara za razvoj veb i mobilnih aplikacija, elektrotehničara elektronskih komunikacija i montera elektronske komunikacione infrastrukture – poručuju iz SSŠ ,,Vaso Aligrudić“

Donacija u vidu 75 visokoučinkovitih personalnih računara, nabavljenih u okviru granta u iznosu od 510.000 eura, koji finansira Regionalni fond za izazove, zvanično je uručena JU Srednja elektrotehnička škola „Vaso Aligrudić“, radi korišćenja u obuci učenika.

ODGOVORNOST

Iskazujući zahvalnost zbog vrijedne opreme koja im je uručena, iz SSŠ ,,Vaso Aligrudić“ navode da Regionalni fond za izazove (RCF) unapređuje održivu konkurentnost preduzeća šest ekonomija Zapadnog Balkana na putu ka jedinstvenom tržištu EU, kroz finansiranje institucija za stručno obrazovanje i obuku, nastojeći da u saradnji sa kompanijama odgovori na potrebe biznisa za vještinama. Sredstva za Fond, kako pojašnjavaju, obezbjeđuju vlade Njemačke i Švajcarske, a investiraju se u programe stručnog obrazovanja i obuke (VET) koje su zajednički osmislile kom-

panije i pružaoci stručnog obrazovanja i obuke iz regiona. Zamjenik šefa misije u Ambasadi Njemačke u Podgorici Ralf Rojš, iskazujući zadovoljstvo povodom uspješne realizacije projekta, poručio je da će Ambasada nastaviti da, kao i do sada, pruža podršku. - Ponosan sam što se projekti finansiraju iz fondova Njemačke razvojne banke. Obezbjeđivanje informacionih tehnologija je veoma bitno za ovu školu. To je inicijativa za koju treba određeno vrijeme, međutim ona otvara mnoge potencijale za ukupnu crnogorsku privredu. U okviru ovog projekta mogu se razvijati softveri i aplikacije, a to je ono što građani koriste u svakodnevnom životu – kzao je je Rojš.

SSŠ „Vaso Aligrudić“ je dobitnik bespovratnih sredstava u dva poziva koje je Fond organizovao. Ukupna vrijednost njihova dva projekta je, kako navode, nešto više od milion eura, a projekti se bave obukama za razvoj veb i mo-

bilnih aplikacija i uvođenjem savremenih programa stručne obuke u industriji solarne energije i računarstvu, poput 3D modeliranja.

- Današnja donacija, vrijedna oko 140.000 eura, uključuje računare, monitore, interaktivne table osjetljive na dodir i projektore, a slijedi još i ispostavljanje usluge hostinga. Oprema će se koristiti za obuku elektrotehničara za razvoj veb i mobilnih aplikacija, elektrotehničara elektronskih komunikacija i montera elektronske komunikacione infrastrukture – navode iz elektrotehničke škole.

ULAGANJE

Direktor JU Srednja elektrotehnička škola „Vaso Aligrudić“ Ersan Spahić zahvalio je na vrijednoj donaciji, te poručio da će ova škola biti sada jedna od najopremljenijih u našoj zemlji.

- Zamislite kakav je to ulog u Crnu Goru i kakva je to investicija u našu djecu, kada dobijete opremu koja je trenut-

Iz Glavnog grada obavještavaju pravna i fizička lica

Iz Glavnog grada obavještavaju zainteresovana pravna i fizička lica da za ucrtavanje privremenih objekata mogu podnijeti zahtjev do 10. maja ove godine.

To je, kako saopštavaju iz PG biroa, dogovoreno na sastanku Komisije za izradu programa privremenih objekata u prostorijama Sekretarijata za komunalne poslove. - U skladu s rokovima i zakonskom obavezom, nastavljene

no najsavremenija u svijetu. Mislim da je pravi trenutak da promovišemo školu na jedan savršeni način i da djeca shvate da samo znanje i rad mogu da doprinesu boljoj ekonomiji i boljim uslovima za životporučio je Spahić. Pored nabavke opreme, sredstva se ulažu i u građevinske radove i materijale za nastavu. Škola učestvuje sa sopstvenim fondovima, čime vrijednost čitave investicije prelazi 580.000 eura. Tokom tri do sada otvorena poziva, Regionalni fond za izazove je izdvojio 3,25 miliona eura kao podršku za ukupno sedam projekata stručnog obrazovanja i obuke u Crnoj Gori, uz uključenih 40 partnerskih preduzeća. Sredstva se koriste za unapređenje infrastrukture pet obrazovnih ustanova i obuku polaznika programa kooperativnog obrazovanja. Balša Ćulafić, koordinator projekta za RCF ispred Komorskog investicionog foruma i koordinator za saradnju sa međunarodnim organizacijama u okviru Privredne komore Crne Gore, čestitao je dobitnicima i podsjetio da je isporučena oprema rezultat implementacije projekta iz prvog poziva Regionalnog fonda za izazove (RCF).

- Od 508.000 eura, koje je škola „Vaso Aligrudić“ dobila, nekih 350.000 je izdvojeno za opremu, 115.000 će biti izdvojeno za radove, dok će oko 10.000 eura biti izdvojeno za razne vrste materijala neophodnih za sprovođenje obuka. Današnja oprema koju smo isporučili ima vrijednost od 140.000 eura, a nadam se da ćemo uskoro stvoriti uslove i za isporuku ostale opremeporučio je Ćulafić. I. M.

Podnošenje zahtjeva za ucrtavanje privremenih objekata do 10. maja

su aktivnosti na izradi programa privremenih objekata na teritoriji glavnog grada. Svi zahtjevi pristigli nakon navedenog roka neće se uzimati

u razmatranje. Prijave se mogu predati radnim danima od osam do 15 sati u šalter sali zgrade Skupštine glavnog grada, Njegoševa ulica br. 20 (ulaz

sa Trga nezavisnosti). Sve dodatne informacije možete dobiti pozivom na broj: 020/235184 ili 020/235-186 – navodi se u saopštenju. H. P.

Rok

za

podnošenje prijava je 18. jul

Podizanje park šume Lješkopoljska Gorica ima za cilj uspostavljanje jedinstvenog sistema zelenila Podgorice i jačanje zelene infrastrukture grada. Takođe, idejno rješenje treba da posluži kao model za promišljanje daljih projekata pošumljavanja urbanih prostora i čuvanja postojećih šuma u Podgorici, ali i čitavoj državi – poručuju iz Službe glavnog gradskog arhitekte

Glavni grad raspisao je konkurs za idejno rješenje uređenja park šume Lješkopoljska Gorica, koji je rezultat potrebe da se kroz inovativna pejzažno-arhitektonska rješenja dobije vizija transformacije neiskorišćenog prostora u novu park šumu.

Iz Službe glavnog gradskog arhitekte saopštavaju da će Lješkopoljska Gorica biti važan dio zelene infrastrukture glavnog grada, koja predstavlja osnov za adaptaciju na klimatske promjene, uspostavljanje ekološke stabilnosti i podizanje kvaliteta života stanovnika Podgorice. - Primarni cilj konkursa je da se dobije najbolje idejno pejzažno-arhitektonsko rješenje park šume Lješkopoljska Gorica, koje će predstavljati osnov za dalju izradu glavnog projekta – navodi se u objavi.

Od učesnika se očekuje vizija transformacije predmetnog prostora u prirodnu oazu, koja manifestuje savremeni pejzažno-arhitektonski pristup, u cilju obnove prirodne i ekološke harmonije u urbanom okruženju, i adaptacije na klimatske promjene. - Podizanje park šume Lješkopoljska Gorica ima za cilj uspostavljanje jedinstvenog sistema zelenila Podgorice i jačanje zelene infrastrukture grada. Takođe, idejno rje-

šenje treba da posluži kao model za promišljanje daljih projekata pošumljavanja urbanih prostora i čuvanja postojećih šuma u Podgorici, ali i čitavoj državi – poručuju iz Službe glavnog gradskog arhitekte.

Članovi konkursnog žirija su Vladimir Đurović, pejzažni arhitekta, stručni član, Nenad Ravnić, arhitekta, stručni clan, Jakov Lopušina, arhitekta, predstavnik Inženjerske komore Crne Gore, Vuk Marković, pejzažni arhitekta, stručni član, Duška Mačić, arhitektica, predstavnik raspisivača. - Žiri će dodijeliti prvu, drugu, treću nagradu i tri otkupa, i to u sljedećim iznosima: prva nagrada – 25.000 eura, druga nagrada – 12.000 eura, treća nagrada – 6.000 eura, tri otkupa po 2.000 eura –navodi se u saopštenju. Rok za podnošenje prijava je četvrtak, 18. jul, a rezultati konkursa biće objavljeni do petka, 9. avgusta ove godine. Konkursna dokumentacija dostupna je na sljedećem linku: https:// podgorica.me/sluzba-glavnog-gradskog-arhitekte/ konkursi/godina-2024/ konkurs-za-idejno-rjesenje-uredenja-park-sume-ljeskopoljska-gorica-u-podgorici-competition-for-conceptual-design-of-leskopoljska-gorica-forest-park-in-podgorica/ I.

Sa uručenja donacije

Lješkopoljska Gorica

Glavni grad raspisao konkurs za idejno rješenje uređenja park šume Lješkopoljska Gorica

Kulturno-umjetničko društvo ,,Mladost“ organizovalo veče folklora ,,Hvatajte se bijele ruke“ u KIC-u ,,Budo Tomović“

Spoj mladosti i iskustva je svijetla budućnost crnogorskog folklora

Kulturno-umjetničko društvo ,,Mladost“ prethodne sedmice organizovalo je za ljubitelje narodne pjesme i igre veče folklora ,,Hvatajte se bijele ruke“ u Kulturno-informativnom centru ,,Budo Tomović“.

U okviru dvočasovnog veoma lijepog i sadržajnog programa, odnosno prvog koncerta koji je organizovalo folklorno društvo iz našeg glavnog grada, koje je obnovljeno prije dvije godine, nastupilo je oko 120 članova. Osim folkloraša KUD-a ,,Mladost“, posjetiocima su veče uljepšali i njihovi prijatelji iz hrvatskog KUD-a ,,Sveti Marko“ iz Vionice (Bosna i Hercegovina), ,,Bihor“ iz Petnjice, ,,Nikola Đurković“ iz Kotora, ,,Besa“ iz Zatrijepča, kao i pjevačka klapa KUD-a ,,Jedinstvo“ iz Bara.

SARADNJA

Uoči programa, predsjednik Udruženja folklornih ansambala Crne Gore Jovica Kaluđerović uručio je zahvalnicu veteranu folklora i poznatom koreografu iz KUD -a ,,Mladost“ Vasiliju Batu Rogošiću Čestitajući mu na predanom radu kojim je doprinio i razvoju i radu samog udruženja, naglasio je

da Bato Rogošić pripada plejadi ljudi koji su godinama čuvali iskru folklora i prenosili tu ljubav uz ogroman entuzijazam na mlađe generacije. - Računam da će nama mlađim snagama pomagati i ubuduće – poručio je Kaluđerović, uz želju da im i publika bude pokretačka snaga. Zah valivši se predsjedniku Udruženja folklornih ansambala Crne Gore, Rogošić je iskazao nadu da će mladi

Vrijedna donacija Rotari kluba Drač

Biblioteci

škole ,,25. maj“ donirali skoro hiljadu knjiga

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, v. d. direktorica Direktorata za obrazovanje i vaspitanje pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica Albana Dedvukaj i predstavnici Rotari kluba Drač uručili su skoro 1.000 knjiga biblioteci Srednje mješovite škole ,,25. maj“ u Tuzima. Kako saopštavaju iz MPNI, Rotari klub Drač već nekoliko mjeseci realizuje akciju prikupljanja knjiga za srednje škole u Crnoj Gori, u kojima se nastava izvodi na našem i albanskom jeziku, a najveći doprinos su dali upravo srednjoškolci iz Albanije. Direktor škole Sead Ljuljanaj i saradnici su se zahvalili članovima Rotari kluba na vrijednoj donaciji i iskazali spremnost da budu dio sličnih akcija i u budućnosti, sa posebnim akcentom na aktivnosti koje podrazumijevaju povezivanje učenika i nastavnika iz Crne Gore i Albanije.

- Narednih dana knjige će biti uručene i bibliotekama SMŠ ,,Bratstvo - jedinstvo“ iz Ulcinja i SMŠ ,,Bećo Bašić“ iz Plava –navodi se u saopštenju. I. M.

nastaviti ono što su oni radili. - Prije tačno 60 godina smo prvi put zaigrali upravo na ovoj pozornici. Čuvali smo tradiciju koliko smo znali i umjeli. Nadamo se da će ovi mladi koji dolaze poslije nas, koji su puno bolji i ljepši od nas, bolje i ljepše od nas čuvati tradiciju Crne Gore – poručio je Rogošić. Predsjednik KUD-a ,,Sveti Marko“ iz Vionice Damir Mandarić, povodom 15 godi-

na izvanredne saradnje sa Batom Rogošićem, uručio mu je poklon - umjetničku sliku sa motivima Hercegovine. - Bato nas je pozvao na koncert i fino druženje. S obzirom na to koliko je učesnika i društava večeras ovdje, slobodno mogu reći da je ovo festival –kazao je Mandarić, čestitajući na odličnoj organizaciji i iskazujući zadovoljstvo zbog nastavka saradnje sa KUD-om ,,Mladost“.

I.M t rov I ć Vasilije Bato Rogošić (koreograf KUD-a ,,Mladost“) pripada plejadi ljudi koji su godinama čuvali iskru folklora i prenosili tu ljubav uz ogroman entuzijazam na mlađe generacije. Računam da će nama mlađim snagama pomagati i ubuduće –poručio je predsjednik Udruženja folklornih ansambala Crne Gore Jovica Kaluđerović

DRUŽENJE

U okviru bogatog kulturno-umjetničkog programa oko 120 folkloraša predstavili su se igrama svoga kraja i svojih naroda - KUD ,,Mladost“ igrama iz Crne Gore, ,,Sveti Marko“ hrvatskim igrama iz Bosne i Hercegovine, ,,Bihor“ bošnjačkim igrama sa sjevera Crne Gore, ,,Besa“ albanskim igrama, ,,Nikola Đurković“ srpskim igrama, dok je pjevačka grupa ,,Jedinstvo“ publiku uveselila primorskim i pjesmama o Crnoj Gori. Iz KUD-a ,,Mladost“ iskazuju zahvalnost i zadovoljstvo zbog toga što je ovaj koncert ušao u program ,,Hvatajte se bijele ruke, svako dobro uhvatile“, kao dio projekta sa kojim su konkurisali i dobili finansijsku pomoć od Vlade Crne Go-

re, odnosno Ministarstva kulture i medija. Podsjećamo, na inicijativu građana mjesnih zajednica „Jedinstvo“, „Masline“, „Proleter“ i ,,Zagorič“, poslije 40 godina od kada je prestalo sa radom, prije dvije godine obnovljeno je Kulturno-umjetničko društvo „Mladost“. Osnovano davne 1978. godine radilo je svega nekoliko godina. Riječ je o jedinom folklornom ansamblu u Crnoj Gori koji je ugašen, pa pod istim imenom ponovo počeo da radi. Kulturno-umjetničko društvo je obnovljeno zahvaljujući inicijativi koju su pokrenuli ljudi koji su prije više od 40 godina bili igrači ovog društva, a u kojem su sada njihova djeca i unučad.

I. MITROVIĆ

Održan panel ,,Povelje gradonačelnika za energiju i klimu – vizija za Jugoistočnu Evropu“

Podgorica postaje sve privlačnija kao partner u međunarodnim projektima

Zelena agenda glavnog grada obuhvata unapređenje javnog prevoza uz digitalizaciju usluga, unapređenje biciklističke infrastrukture, proširenje urbanih zelenih površina i pošumljavanje okolnih brda kako bismo stvorili zeleni pojas oko grada, poručila je gradonačelnica Podgorice Olivera Injac govoreći na panelu ,,Povelje gradonačelnika za energiju i klimu – Vizija za Jugoistočnu Evropu“, a u sklopu generalne skupštine NALAS-a u Baru.

Kako prenosi PG biro, gradonačelnica je istakla značaj zaštićenih prirodna dobara poput spomenika prirode Park šuma Gorica, ali i aktivnosti

koje se sprovode na poboljšanju energetskih karakteristika stambenih zgrada. - Sprovodimo aktivnosti koje doprinose smanjenju potrošnje energije želeći da na

taj način ublažimo klimatske promjene i doprinosemo poboljšanju kvaliteta vazduha. Napominjem i da je izrađen naš SECAP – plan za održivu energiju i klimatsku akciju

koji definiše aktivnosti koje će nas približiti klimatskoj neutralnosti - kazala je Injac i naglasila da je ponosna na činjenicu da Podgorica postaje sve privlačnija kao partner u brojnim međunarodnim projektima i što aktivno doprinose unapređenju kvaliteta života. Panel je održan u Baru, u sklopu devetnaeste generalne skupštine Mreže asocijacija lokalnih samouprava Jugoistočne Evrope (NALAS). Osim gradonačelnice Podgorice, učestvovali su gradonačelnik Rijeke i novoizabrani potpredsjednik

NALAS-a Marko Filipović, gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić i predsjednik Skupštine grada Zagreba Joško Klisović I. M.

Sa večeri folklora u KIC-u ,,Budo Tomović“

Sa uručenja donacije MPNI

Danas

kreće nalna serija plej-ofa Prve lige za košarkašice

,,Vučice“ potvrđuju dominaciju

PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaksa od 16. titule prvaka dijele još dva meča. Baš kao i prethodnih 10 godina, Podgoričanke su i ove sezone bez poraza na domaćoj sceni, a nakon osvojenog Kupa Crne Gore, te srebra u WABA ligi, ,,vučice“ imaju samo formalnost protiv svoje filijale, ekipe Podgorice, na putu do šampionske krune. Budućnost Bemaks ugostiće u ,,Bemaks areni“ danas (18.30h) Podgoricu, protiv koje je slavila i u finalu Kupa, kao i prethodne tri sezone u finalu plej-ofa. -Očekuju nas još dva meča i vjerujem da ćemo i u finalnoj seriji potvrditi dominaciju i sezonu završiti titulom. Podgo-

rica je igrala dobro tokom sezone, pokazala da napreduje, igrali smo zanimljive utakmice, a nadam se da će i ovo finale učiniti zanimljivim. Ipak, vjerujem da ćemo pokazati da smo kvalitetnije i da ćemo zaokružiti sezonu titulom – kazala je kapitenka ,,plavih“ Zorana Radonjić Sa druge strane, Podgorica je od svog formiranja uvijek u finalu plej-ofa. Petar Stojanović i ove sezone odradio je dobar posao, sa još više podmlađenim timom, iz kojeg redovno igračice prelaze u Budućnost, ali i pored toga plasman u finale postao je kao tradicija. -Bila je ovo zanimljiva sezona, gdje smo imali zaista do-

brih utakmica kako u WABA ligi do 17 godina, tako i na domaćoj sceni. Svaki meč protiv Budućnosti prilika je za naše igračice da dodatno napreduju i stiču iskustvo, jer nemamo često priliku da igramo utakmice protiv tako jakih timova. Zbog toga se radujemo što smo izborili još jedno finale i uradićemo sve da u dva meča ostavimo što bolji utisak, da pružimo što duže otpor, a vjerujem da će moje mlade igračice pokazati da su zaista veliki potencijal – rekao je trener Stojanović. Prvi meč finalne serije igra se danas (18.30h) u ,,Bemaks areni“, a branilac trofeja imaće priliku da ovjeri novu titulu već u četvrtak, kada se igra drugi meč finala plej-ofa. R.P.

Kenijska atletičarka oborila svjetski rekord na maratonu u Londonu

Jepčirčir ispisala istoriju

PODGORICA - Kenijska

atletičarka Peres Jepčirčir postavila je juče novi svjetski rekord u maratonu, pošto je trku u Londonu okončala za dva sata, 16 minuta i 16 sekundi.

Drugo mjesto na trci u glavnom gradu Engleske, jednom od najmasovnijih maratona na planeti, pripalo je Tigst Asefi iz Etiopije, dok je treća bila Džojslin Jepkosgei iz Kenije. Trku su za manje od dva sata i 17 minuta završile i drugopla-

sirana i trećeplasirana, čime su i one trku istrčale brže od prethodnog svjetskog rekorda koji je postavila Kenijka Meri

Sbbet Prva liga za rukometaše (16. kolo)

Kejtani s vremenom dva sata,17 minuta i jedne sekunde ostvaren 2017. godine, takođe u Londonu. R. A.

Rudar pobijedio, Lovćen u Pljevljima igra za titulu

PODGORICA - Rukometaši Lovćena još će morati da sačekaju na proslavu 11. titule prvaka države od obnove crnogorske nezavisnosti.

Rudar je kao gost pobijedio Berane 1949 (42:31) i vratio se na tri boda zaostatka za Cetinjanima.

Vodeći timovi SBbet Prve crnogorske lige u narednom kolu sastaće se u Pljevljima i tada bi sve moglo da bude riješeno – Lovćen će ovjeriti prvo mje-

Posljednja šansa i produžetak

PODGORICA – Malo je nedostajalo da SC Derbi ponovi prošlogodišnji podvig u prvom meču u Beogradu četvrtfinala plej-ofa.

Za razliku od Partizana, kojeg su Podgoričani savladali u „Beogradskoj areni“ (84:83), košarkaši Crvene zvezde su uspjeli da se spasu poraza koji je bio izvjestan, pošto su gosti vodili 36 minuta, u trećoj četvrtini i 18 razlike, ali je lider ligaškog dijela na kraju pobijedio 83:81.

Da bi ostali u trci za polufinale, Podgoričani večeras u „Morači“ (od 18.30 časova) moraju da budu na još višem nivou, da nadmaše sebe, i prvom pobjedom protiv Zvezde u ABA ligi (sedam poraza u prethodnih isto toliko mečeva) izbore majstoricu u Beogradu...

SAMOPOUZDANJE

- Očekujemo njihov veći pritisak na loptu već od početka meča i moramo za to dobro da se spremimo. U svakom slučaju, imamo dosta samopouzdanja da možemo da igramo sa njima, barem neko vrijeme. A onda, to govorim igračima, kad dođu teški minuti, moramo da imamo još više fokusa, da bismo mogli da dođemo u poziciju da iznenadimo. A recept je uvijek isti kada se igra protiv najboljih ekipa – izgubljene lopte i skok – ističe trener SC Derbija Dejan Jakara Bek šuter Podgoričana Mateo Drežnjak dodaje da će on i saigrači „probati da ponove istu partiju iz Beograda i pokušaju da dođu do pobjede“. - Da bismo imali neke šanse za pobjedu, treba da smanjimo broj izgubljenih lopti i broj ofanzivnih skokova Zvezde, što nas je, možda, koštalo poraza u prvom meču, kao i da odgovorimo i njihovom pritisku – rekao je Drežnjak, koji je u sva tri ovosezonska meča sa „crveno-bijelima“ ostao na jednocifrenom poenterskom učinku, osam i šest poena u ligaškom, te svega tri u prvom meču četvrtfinala plej-ofa.

sto ukoliko ostane neporažen. Rudar je do trijumfa u Beranama predvodio Nemanja Vuković sa 13 pogodaka, 10 je dao Filip Racković, dok je Dejan Čolović imao 16 odbrana. Kod domaćih se izdvojio Danilo Joksimović s osam golova. Mornar 7 je u Baru bio bolji od Sutjeske (31:25). Emir Mujić se 10 puta upisao u strijelce za barski tim, za goste je tri manje dao Nikola Radović Budvanska rivijera Budva u petak je pobijedila Brskovo (42:28), dok je u subotu Lovćen savladao Jedinstvo (50:22), a Partizan 1949 bio bolji od Budućnost Podgorice (25:23).

TABELA: Lovćen 31, Rudar 28, B. rivijera 24, Partizan 18, Mornar 17, Budućnost 15, Berane 14, Sutjeska 8, Jedinstvo 4, Brskovo 0 bodova. Ne. K.

Mateo Drežnjak na prvom meču sa Zvezdom u Beogradu

Od svih sedam mečeva u ABA ligi, u kojima je doživio svih sedam poraza, SC Derbi je najbliži pobjedi bio u posljednjem duelu (81:83), jedinom u kojem je Zvezda postigla manje od 90 poena.

Naime, kada su postizali 90 i više poena, Beograđani su uvijek slavili dvocifrenom razlikom. Tako je bilo u prvim abaligaškim susretima, u sezoni 2021/22, kada je Zvezda

ŽAL ZA PRVIM MEČOM SC Derbi je u prethodnom duelu odigrao najbolju partiju u ABA ligi protiv Crvene zvezde.

- Od početka utakmice smo krenuli u jakom ritmu, kroz skoro cijelu utakmicu smo imali prednost, čak vodili i sa

U Baru održano 57. Ekipno prvenstvo Crne Gore u atletici

Najbolji seniori Rudara

PODGORICA – Atletičari Rudara i takmičarke Jedinstva obilježili su 57. ekipno prvenstvo Crne Gore, koje je održano u Baru, na stadionu ,,Topolica“ po veoma hladnom vremenu.

Šampionat je okupio oko 70 takmičara iz 10 klubova (,,Sanja“, Nikšić, Jedinstvo, Rudar, Sparta, Tempo, Orion, Podgorica, Mornar i Lovćen). U ekipnoj konkurenciji kod seniora prvo mjesto osvojili su atletičari Rudara iz Pljevalja sa 5.588 bodova, drugi su bili atletičari Mornara iz Bara sa 5.427 bodova, dok je treće mje-

sto osvojio AK Nikšić sa 3.685 bodova. Baš kao i kod seniora, i u konkurenciji seniorki viđena je prava drama i mala razlika u ukupnom skoru, tako da su titulu šampionki prigrabile atletičarke Jedinstva iz Bijelog Polja sa 5.754 boda, ispred seniorki AK „Sanja“ iz Bara sa 5.639 bodova, dok su daleko iza njih bile takmičarke AK Nikšić, koje su osvojile 2.240 bodova. Ispred ASCG takmičenju su prisustvovali selektor reprezentacije Osman Erović i članovi stručnog štaba reprezentacije: Branislav Maslovarić, Ivan Popović, Drago Musić, Danijela Vojinović i Budimir

Nedim Selmanović, trener Rudara

drugom meču četvrt nala doigravanja za titulu u ABA ligi

šansa za podvig plej-of serije

prvo pobijedila u „Morači“ 99:67, a onda i u Beogradu sa 94:84. U prošloj sezoni su „studenti“ poraženi ubjedljivo u oba duela, kod kuće sa 92:76, a u gostima sa 90:70. Ove sezone u ligaškom dijelu je Zvezda slavila u „Morači“ sa 91:77, a u Beogradu još ubjedljivije – 94:75.

18 razlike, ali, nažalost, nijesmo uspjeli da izdržimo do kraja. Ostaje blaži žal što nijesmo iznenadili Zvezdu u gostima – rekao je Drežnjak. Upravo zbog takve igre, poraz u Beogradu je, kako kaže Jakara, bio težak za njegov tim.

- Iskreno, nijesmo očekivali

Partizan zakazao polufinale protiv Budućnost Volija

Poput Budućnost Volija, i Partizan je posao u četvrtfinalu sa Igokeom završio u dva meča – aktuelni šampion je u drugom meču slavio u Laktašima protiv Igokee sa 101:80, i dobio seriju sa 2-0.

Partizan će, tako, očekivano biti rival Budućnost Voliju u polufinalu, do dvije pobjede. Po kalendaru, prvi meč u Beogradu bi trebao da se igra između 3. i 6. maja, ali nije isključeno da kalendar bude promijenjen i da serija počne ranije, pod uslovom da svi četvrtfinalni dueli budu završeni u dva meča.

Beograđani bez Hange, povratak Topića

Crvena zvezda je stigla u Podgoricu oslabljena neigranjem Adama Hange, koji će pauzirati zbog povrede šake, dok bi u tim, prema najavama trenera Janisa Sferopulosa, trebalo da se vrati Nikola Topić

- Jasno je da moramo da odigramo na prvom mjestu mnogo bolje nego prvu utakmicu u Beogradu. Prvo što treba da imamo na umu je da moramo da igramo na najvišem nivou znajući da na drugoj strani imamo takmičarski vrlo dobru ekipu koja ima svoj kvalitet – rekao je Sferopulos.

Dejan Davidovac ističe da je Zvezda u prvom meču „bila daleko od svoje igre i ritma koji je uspjela da nametne u finišu i dođe do važne pobjede“.

- Znamo da protiv sebe imamo tim koji je vrlo kvalitetan, to su pokazali u više navrata, pa i na posljednjoj utakmici u Beogradu. Moramo da odigramo mnogo bolje nego u prvoj utakmici, čvršće, energičnije i sa velikom željom da dobijemo meč u Podgorici i okončamo četvrtfinalnu seriju – rekao je Davidovac.

Ulaznice po cijeni od 10 i 15 eura mogu se kupiti na biletarnici „Morače“ od 12 časova do početka meča

da ćemo tako da izgledamo tri četvrtine. Bili smo baš bolji, ali je na kraju prevladao individualni kvalitet igrača Zvezde, koji su sami odlučili

utakmicu – istakao je Jakara. U slučaju pobjede SC Derbija, eventualna majstorija bi se igrala 26. aprila u Beogradu. S. JONČIĆ

Nijesam završio onako kako sam želio, ali bolje sada nego sa 20 godina

5

PODGORICA - Nijesam završio onako kako sam želio, povreda me zaustavila u najboljem trenutku karijere. Ali bolje sada sa 38, nego sa 20 godina - kazao je za Pobjedu Aleksandar Ivović, vaterpolista Pro Reka i nekadašnji crnogorski reprezentativac koji u riznici trofeja ima sve osim medalju sa Olimpijskih igara. Posljednje dvije decenije vaterpolo div je obilježio evropsku i svjetsku scenu. Najavio je kraj karijere. - Ovo ću javno prvi put da izgovorim - siguran sam da ću na kraju sezone da završim karijeru. Povreda vrata me mučila od početka. Odigrao sam nekoliko utakmica, mislio sam da je sve prošlo poslije meča sa Jadranom u Splitu, kada sam postigao četiri gola. Ali nije bilo tako, nakon novih pregleda sugerisana mi je pauza i operacija. A u ovim godinama, iako bi oporavak trajao tri mjeseca, nijesam za tu opciju. Bitno mi je samo da nakon karijere normalno funkcionišem i da problemi nestanu. I ranije, ako se sjećate, imao sam problema sa ramenom, sada se vratila ista povreda, na istom mjestu, postoji upala, otok, tonus mišića se izgubio.... Povrede sa psihološke strane mnogo troše igrača – rekao je Ivović.

Leka na kraju sezone završava ugovor s italijanskim gigantom i aktuelnim šampionom Evrope. Može da ostane, a možda je blizu da se vrati kući. Vaga, vidjeće, a dileme nema da bi njegovim povratkom crnogorski vaterpolo, u stručnom radu, mnogo dobio.

Pokazao je u bazenu koliko je drugačiji od drugih, prije svega sa glavom, a i primjer je kako se radom i disciplinom dolazi do ciljeva. Sanjao je velike stvari, prigrabio je sve - od čuvene Malage i evropskog zlata 2008. godine - što je mogao od vaterpola.

A da je fit, da li bi postojala opcija da se vrati za Olimpijske igre u Parizu?

Jestrović. Takmičenju je prisustvovao i direktor Direktorata za sport Ministarstva sporta i mladih Crne Gore Zoran Jojić, koji je pobjednicima uručio pehare i diplome.

Nekoliko disciplina bilo je veoma zanimljivo, a treba izdvojiti trku na 1.500 metara kod seniora, gdje je Miljan Kukuličić sa novim ličnim rekordom (4:14,66) osvojio prvo mjesto i tako se vratio na najbolji način nakon pauze zbog povrede. Uzbudljiva je bila i trka na 100 metara za seniorke, gdje je Dalila Šukurica uspjela da stigne do prvog mjesta. Pobjednici po disciplinama:

Pobjedničke ekipe kod seniora i seniorki

SENIORI: 100m: 1. Ognjen Marsenić (Rudar) 11,07, 2. Matija Vojvodić (Mornar) 11,38, 3. Jole Knežević (Nikšić) 11,61; 400m : 1. Nemanja Džaković (Rudar) 52,12, 2. Mihailo Roćenović (Mornar) 52,36, 3. Matija Bulajić (Nikšić) 56,96; 1500m: 1. Miljan Kukuličić (Mornar) 4:14,66, 2. Nemanja Đurišić (Rudar) 4:30,20, 3. Boban Madžgalj (Orion) 4:48,81; 110m prepone: 1. Stefan Joksimović (Rudar) 20,63, 2. Lazar Jovović (Mornar) 21,66; 4x100m: 1. Rudar (Pljevlja) 45,63, 2. Mornar (Bar) 46,41, 3. Nikšić (Nikšić) 53,24; Skok uvis: 1. Stefan Joksimović (Rudar) 175, 2. Matija Vojvodić (Mornar) 175, 3. Dejan Marković (Lovćen) 165; Skok udalj: 1. Jole Knežević (Nikšić) 5,72, 2. Ilija Ćuzović (Rudar) 5,50, 3. Danilo Kušinov (Mornar) 5,49; Bacanje kugle (7,260kg): 1. Aleksa Bošković (Rudar) 11,83, 2. Petar Tomić (Mornar) 10,73, 3. Ivan Popović (Nikšić) 7,24; Bacanje koplja (800gr): 1. Amir Papazi (Tempo) 67,78, 2. Mihail Kuzmov (Podgorica) 52,71, 3. Nikola Čuzović (Rudar) 44,68; SENIORKE: 100m: 1. Dalila Šukurica („Sanja“) 13,19, 2. Sara Vučetić (Nikšić) 13,20, 3. Katarina Kovačević (Jedinstvo) 15,30; 400m : 1. Anabela Mujović (Sanja) 1:03,25, 2. Sara Vučetić (Nikšić) 1:04,03, 3. Mina Durović (Jedinstvo) 1:21,85; 1500m: 1. Slađana Pejović

- Ne bih mogao nekome mjesto da zauzimam. Oprostio sam se nakon Igara u Tokiju – kazao je Ivović.

A. MARKOVIĆ

(Nikšić) 5:01,03, 2. Nikolina Čubranović („Sanja“) 5:48,23, 3. Anita Zoronjić (Jedinstvo) 5:50,39; 100m prepone: 1. Anđela Drobnjak (Jedinstvo) 15,49, 2. Anđela Stanišić („Sanja“) 19,87; 4x100m: 1. „Sanja“ (Bar) 52,50, 2. Jedinstvo (Bijelo Polje) 57,25; Skok uvis:

1. Anđela Đuranović („Sanja“) 155, 2. Mina Durović (Jedinstvo) 130; Skok udalj:

1. Anđela Đuranović („Sanja“) 5,53, 2. Anđela Drobnjak (Jedinstvo) 5,48; Bacanje kugle (4kg): 1. Kristina Rakočević (Jedinstvo) 13,11, 2. Ivona Mirković (Lovćen) 7,47, 3. Anabela Mujovi (Sanja) 6,82; Bacanje koplja (600gr): 1. Marija Bogavac (Jedinstvo) 48,73, 2. Nora Selčanin (Orion) 33,67, 3. Danica Đorović („Sanja“) 21,07. R. P.

Vaterpolo div Aleksandar Ivović zbog povrede u kapici Pro Reka najavio kraj karijere

trofeja Lige šampiona osvojio je Ivović

Ivović je posljednji trofej LŠ, sa Pro Rekom, osvojio prošle godine

SERIJA A (33. KOLO): ,,Đalorosi“ savladali Sasuolo, večeras se igra ,,Derbi dela Madonina“

Krstovićev Leće nadomak opstanka, Inter protiv Milana osvaja Skudeto?

PODGORICA - Fudbaleri

Lećea nadomak su opstanka u Seriji A nakon što su kao gosti pobijedili direktnog

konkurenta, Sasuolo – 3:0. Tim Nikole Krstovića ima 35 bodova, sedam više od Frozinonea, koji je nakon remija sa Torinom (0:0) ostao prvi ,,ispod crte“, dok je Sasuolo ostao na 26. Do kraja je ostalo pet kola, a Leće će igrati sa Moncom, Kaljarijem, Udinezeom, Atalantom i Napolijem.

Valentan Žandri je u 11. minutu doveo ,,đalorose“ u vođstvo, na 0:2 povisio je Patrik Dorgu u 15, da bi pobjedu ovjerio Roberto Pikoli u 61. na asistenciju Krstovića, koji je zamijenjen u 84. minutu.

Leće je posljednji put tri pogotka na meču postigao 2. februara protiv Fiorentine (3:2).

Serija A bi večeras zvanično mogla da dobije novog šampiona. U ,,Derbiju dela Madonina“, od 20.45 sati, Milan je domaćin Interu koji od gradskog rivala ima 14 bodova više. Ukoliko ,,nerazuri“ pobijede, osvojiće 20. Skudeto u klupskoj istoriji.

- Ulog je izuzetno veliki, pobijedili smo Milan u posljednjih pet derbija i oni su nam pružili veliku radost, ali ti derbiji večeras neće značiti ništa. Važno je samo ono što ćemo uraditi na terenu protiv drugoplasirane ekipe, koja ima ulogu domaći-

na i pokušaće da nam oteža posao – rekao je trener fudbalera Intera Simone Inzagi

- Derbi je uvijek derbi, a osjećaj je odličan. Radili smo vrijedno i dobro jer ovo bi mogao biti poseban dan za cijelu Interovu porodicu – dodao je Inzagi. - Razgovarali smo s igračima o tome što radimo. Iza nas je veličanstveno putovanje, bila je to prelijepa vožnja, ali ne doživljavamo ovo kao opsesiju. Ovo jeste veliki dan, a mi smo uradili ono što smo morali otkad smo se okupili 13. jula. Odigrali smo dominantno prvenstvo sa mnogo zamki, sada je uspon pred kraj i želimo da vidimo kakav je pogled kad dođemo do kra-

ja. Nadamo se da ćemo moći to da vidimo poslije ovog meča, ali svakako znamo što smo sve uradili – dodao je Inzagi. ,,Rosoneri“ sigurno neće biti prvi na kraju sezone, ali imaju dva cilja pred večerašnji meč – da ne dozvole feštu velikom rivalu pred njihovim očima i da dodatno odmaknu Juventusu, koji uz meč više zaostaje pet bodova. - Ponos, iskupljenje, pripadnost i odgovornost su pravi termini za opisivanje izazova koji nas čeka. Meč nam je važan zbog tabele, zbog eliminacije iz Lige Evrope i činjenice da Inter želi da osvoji Skudeto u ovoj utakmici. Pobjeda bi bila bitna iz više razloga – konstatovao je

Stefano Pioli, trener Milana. - Moraćemo da odigramo izuzetan meč, imamo pet uzastopnih poraza od njih. Zaslužuju da osvoje Skudeto, ali moramo učiniti sve da se to ne dogodi u ovom meču. Tražim od ekipe da pobijedi, i večeras i u svakom meču do kraja. Imali smo sedam uzastopnih pobjeda, a onda nijesmo odigrali kako smo mogli. Možemo još mnogo da damo i to ćemo činiti do kraja sezone. Novinari i navijači imaju pravo da kritikuju. Raditi je jedini glagol koji znam, trudićemo se da dobijemo svaki meč od sada do kraja, a onda ćemo napraviti presjek – dodao je Pioli. N. KOSTIĆ

FA KUP

Junajted ispustio 3:0, pa kroz dramu stigao do finala

PODGORICA - Mančester junajted je u 58. minutu imao 3:0 protiv Koventrija, finale FA kupa bilo je gotovo sigurno, ali ,,crveni đavoli“ su toliko nepredvidiva i nestabilna ekipa da ni takav rezultat protiv drugoligaša nije dovoljan da rutinski završe posao. Koventri je u petom minutu nadoknade stigao do 3:3, potom je u finišu drugog produžetka dao gol za 4:3, ali ga je VAR poništio zbog milimetarskog ofsajda i Junajted se izvukao – u penal-seriji slavio je 4:2 i zakazao finale sa Mančester sitijem, koji je dan ranije eliminisao Čelzi.

Mektominej, Megvajer i Fernandeš vodili su Junajted do vođstva od 3:0, svi su mislili da je meč ,,zaključen“, ali osmoplasirani član Čempionšipa imao je drugačije planove.

ElisSims u 71, KalumO’Hejr u 79. i HadžiRajt u 95. minutu doveli su u trans navijače Koventrija.

U produžecima su oba sastava mogla do pogotka, sudija Džons je u 121. minutu pokazao na centar, ali Junajted je imao sreće jer je u začetku akcije bio ofsajd. Koventri je u penal-seriji imao prednost jer je Kazemiro promašio, a Rajt pogodio, ali je Onana odbranom u trećoj seriji stvari vratio ,,na nulu“. Šif je u četvrtoj seriji bio neprecizan, loptu je poslao daleko iznad gola, da bi Hejlund poslao Junajted u finale. Ne. K.

Budućnost Dečić

PODGORICA - Pet kola prije kraja sezone, šampionska trka u Meridianbet Prvoj crnogorskoj fudbalskoj ligi izgleda kao skoro riješena – Dečić je kao domaćin pobijedio Mladost (2:0), dok je Budućnost poražena u Beranama od Jezera (3:1), pa je razlika između vodećih timova sada tri boda u korist Tuzana, koji su bolji i u međusobnom skoru.

Sutjeska je pobijedila Jedinstvo (3:1) i prišla Budućnosti na dva boda, četvrtoplasirani Mornar je u gostima savladao Arsenal (2:1), dok je Rudar u Pljevljima bio uspješniji od Petrovca (1:0).

,,MAGISTRALA“ DO TITULE

Za razliku od prethodne utakmice Mladosti i Dečića, koja je izazvala dosta polemika o regularnosti, duel istih timova na Starom aerodromu ponudio je mnogo kartona, nervoze i prekida zbog koškanja igrača, a nakon što je Mladost odlično parirala u prvom dijelu iskusniji Tuzani zasluženo su u nastavku došli do trijumfa.

Mladost je u prvom dijelu odlično stajala na terenu, djelovalo je da je taktički potpuno zbunila rivala jer je izašla dosta visoko, pa je Dečić bio bez rješenja. Praktično da nije bilo ništa vrijedno pomena do 49. minuta, kada je nakon kornera PjeterLjuljđuraj sa pet metara poslao loptu glavom u mrežu.

PODGORICA - Riješena je šampionska trka u La Ligi, Real Madrid je novi šampion Španije.

Nije još zvanično, ali ništa ne može da zaustavi ekipu Karla Anćelotija na putu do trona – četiri dana nakon što su eliminisali Mančester siti u četvrtfinalu Lige šampiona, Madriđani su pobijedili Barselonu u ,,el klasiku“ rezultatom 3:2 i odmakli najvećem rivalu čak 11 bodova, šest kola prije kraja. Katalonci su dva puta vodili, na kraju su šokirani – gol odluke dao je Džud Belingem u 91. minutu.

Barselona je savršeno otvorila meč jer je već od šestog minu-

ta bila u prednosti – Rafinja je centrirao sa desne strane, golman Lunjin loše procijenio let lopte i omogućio Andreasu Kristensenu da ga savlada glavom.

Realu nije trebalo dugo da izjednači. Lukas Vaskes je na ivici šesnaesterca zaobišao Kansela, a potom iskusno iznudio kontakt sa Kubarsijem koji je okarakterisan kao dovoljan za penal – Vinisijus Žunior je u 18. izjednačio na 1:1. Dvije sporne situacije obilježile su nastavak prvog poluvremena. Prva iz 28. minuta kada nije priznat pogodak Lamina Jamala iako se u prvi mah činilo da je

lopta prešla gol-aut linije prilikom intervencije Lunjina. Vijećalo se u VAR sobi, u dilemi je bio i glavni sudija Sesar Soto Grado – na kraju je odlučeno da ostaje 1:1.

Iz Barse su se bunili i u 31, kada poslije duela Jamala i Kamavinge nije dosuđen jedanaesterac.

Dva velikana su sačuvala ,,vatru“ i za drugo poluvrijeme. Katalonci su vratili prednost u 69. minutu – Jamal je centrirao sa desne strane, FeranTores nije šutirao ali je zbunio Lunjina koji je odbio loptu pravo na nogu Fermina Lopesa. DvadesetogodišnjiŠpanacje zatresao mrežu pored uspava-

ne odbrane ,,merengesa“.

I ova prednost Barselone je bila kratkog daha, trajala je samo četiri minuta. Vinisijus Žunior je savršeno centrirao na suprotnu stativu, gdje je Kanselo zaboravio Lukasa Vaskesa. U 78. je domaćin imao zicer za preokret, ali je Ter Štegen zaustavio Vinisijus, da bi na kraju ipak dočekao novu priliku za preokret. Nije je prokockao – Braim Di-

jas je uradio veliki dio posla, odigrao na desnu stranu za Vaskesa, a jedan od junaka meča na drugoj stativi pronašao Belingema koji je pogodio u padu. Atletiko Madrid je u gostima poražen od Alavesa (2:0) – Stefan Savić je igrao do 81. minuta. Hetafe i Real Sosijedad su remizirali 1:1, dok je Viljareal u gostima pobijedio Almeriju (2:1). Ne. K.

Trener gostiju izvršio je izmjene, zaigrao je i visoki Bogdan Milić, a sve kako bi pokušali da anuliraju prednost rivala. Ipak, sve dileme o pobjedniku riješio je BojanMatić u 78. minutu. Oliver Šarkić je iz slobodnog udarca sa lijeve strane odlično nabacio loptu, iskusni napadač glavom matirao SuadaLičinu Dečić će u narednom kolu gostovati Mornaru, potom Rudaru, a nakon toga dočekati Jezero, s kojim će prethodno u Beranama igrati revanš polufinala Kupa. U pretposljednjem kolu gostovaće Sutjesci, a na kraju sezone kao domaćin se sastati s Arsenalom.

,,ČESTITKA“ BRNOVIĆU

OD BIVŠEG KLUBA

Jezero je nedavno dopustilo Ivanu Brnoviću da napusti klub kako bi preuzeo klupu Budućnosti, a desetak dana kasnije mu nanijelo poraz koji vjerovatno znači oproštaj ,,plavih“ od odbrane titule. Plavljani su drugi put zaredom savladali aktuelnog šampiona

ŽELE PROSLAVU PRED OČIMA VELIKOG RIVALA: Napadači Intera Lautaro Martines i Markus Tiram

La Liga (32. kolo): Barselona dva puta vodila, Vaskes i Belingem je nokautirali

Budućnost potonula, se sada sve pita

i potvrdili ispravnost Brnovićevih riječi da će ovo gostovanje biti najteže za Budućnost do kraja sezone.

Jezero je povelo u 14. minutu, kada je Naoaki Senaga šutirao iskosa lijevo s oko 14 metara i loptu kroz noge Almeidi efektno poslao uz bližu stativu. Već u 16. bilo je 2:0 - Osmanović je centrirao sa desne strane, Perović propustio loptu, a iskusni Petar Orlandić pored Tomaševića savladao Pavličića

Prštalo je na Gradskom stadionu u Beranama, igralo se spuštenog garda jer je Budućnost smanjila poslije samo tri minuta. Novović je ubacio s lijeve strane, Adžić u prijemu asistirao Đorđu Despotoviću, koji je iz drugog dodira vratio goste u život. ,,Plavi“ su, ipak, bili daleko od dobre igre, u 23. je Tomašević sa gol linije spriječio pogodak Šimuna, u 52. je Pavličić odbranio udarac Boškovića, ali su gosti u 59. moguće i oštećeni. Rezervista Milan Vukotić je postigao gol za 2:2, ali ga sudija Savo Vujović nije priznao jer je lopta prije asistencije navodno bila u gol-autu. Žustro su reagovali fudbaleri Budućnosti, ali uzalud. Zbog pro-

testa su dobili dva žuta kartona. Sve se poslije toga ,,raspalo“ u igri podgoričke ekipe, naročito od 64. kada je Senaga naletio na odbijenu loptu od Despotovića nakon prekida i sa 18 metara je sjajno poslao uz bližu stativu.

Jezero je moglo da deklasira aktuelnog šampiona jer je imao nekoliko šansi da uveća vođstvo – Perović je šutirao iznad prečke, Šimun je pogodio stativu, kasnije mu je udarac u odličnoj šansi odbranio Pavličić...

SUTJESKA OPET PRI

VRHU

Još jednu odličnu partiju priredili su fudbaleri Sutjeske pred svojom publikom i sa tri lopte u mreži ispratili Jedinstvo. Od početka domaćin je nametnuo svoju igru, pokušali su Grivić u trećem i Šaletić u 12. minutu, ali Joksimović je bio na pravom mjestu. Međutim, upravo je golman Jedinstva već u 13. minutu napravio neoprostivu grešku i umjesto da izbaci loptu iz svog kaznenog prostora predao je „u noge“ Krstoviću, a on promijenio stranu i pronašao Kalezića, koji je postigao sjajan pogodak. Nije se dugo čekalo na drugi

Gradski stadion u Beranama.

Gledalaca: 300.

Sudija: Savo Vujović (Cetinje)

Golovi: 1:0 Senaga u 11, 2:0 Orlandić u 17, 2:1 Despotović u 20, 3:1 Senaga u 64.

Rezultati

Rudar – Petrovac 1:0

Arsenal – Mornar 1:2

Sutjeska – Jedinstvo 3:1

Jezero – Budućnost 3:1

Dečić – Mladost 2:0 1.

Dečić

Mladost DG 00

2

0

Dečić Mladost DG

pogodak Nikšićana, samo do 32. minuta. Odličnu su akciju organizovali po desnoj strani, da bi lopta potom stigla do Batrovića, koji je „makazicama“ podigao publiku na noge, ali samo se zatresla prečka. Ipak, odbijena lopta stigla je do Strikovića, koji je postigao još jedan efektan gol.

Prvih 20-ak minuta nastavka obilježila je ofanziva gostiju. U 46. je Dacić dugom loptom pronašao DušanaRistića, koji je sa više od 20 metara pogodio mrežu protivničkog gola. Brandao je nedugo nakon tog pogotka zatresao prečku Giljenovog gola, potom je na drugoj strani Grivić pogodio prečku sa ivice peterca. Da se Bjelopoljci, ipak, nemaju čemu nadati kraj Bistrice presudio je SrđanKrstović. Šutirao je sa desne strane i prilične udaljenosti - u suprotni ugao. Sjajna uvertira Sutjeske za gostovanje Budućnosti narednog vikenda.

MORNARU PRIMORSKI

DERBI

Mornar je preskočio još jedno neugodno gostovanje i sačuvao evropske snove – Barani su savladali Arsenal u Tivtu 2:1.

Domaćin je dobro otvorio meč i već u četvrtom minutu imao šansu, ali je Popović bio siguran nakon dobrog pokušaja Mugoše. Nedugo zatim, Šahman je pronašao Kordića, koji je glavom šutirao pored gola. Mornar je iz prve prave prilike poveo – igrao se 18. minut kada se lopta odbila do Vukovića, koji je iz blizine bio precizan za 0:1. Viđeno je zatim nekoliko dobrih akcija, ali ne i dobre završnice, a u finišu prvog dijela Arsenal je mogao do izjednačenja, ali je Mugoša slabo zahvatio loptu nakon asistencije Merdovića Na startu drugog dijela viđena je sjajna parada Zogovića nakon pokušaja Ćetkovića. U 52. minutu sjajna akcija Arsenala - Obradović je centrirao, odbrana Mornara u posljednjem trenutku loptu poslala u korner. Ipak, domaćin je došao do izjednačenja u 57. minutu evrogolom Mugoše. Talentovani napadač je primio loptu na tridesetak metara iskosa sa desne strane i poslao je u rašlje – 1:1. Samo što je krenuo sa centra, Mornar je opet poveo. Vuković je izvanredno centrirao sa desne strane, a Vukotić glavom efektno loptu poslao u mrežu.

Stanišić

(od 68. Jukić)

Badnjar

Radusinović

Pejović

Maraš

Vujisić

Mornar

Arsenal 1

10

Stadion: pod Golubinjom.

Gledalaca: 200.

Stadion Arsenala. Gledalaca: 200. Sudija: Branko Odalović.

Dubljević, Ljiutica (Mornar).

Arsenal Mornar 2

Zogović Merdović

Kordić (od 65.Maraš) Araja Obradović (od 75. Tučević)

Ćetković

Dakić

Mugoša Šahman

Montenegro

(od 65.Nikač)

Manojlović

Popović Vušurović

Vukotić

(od 73. Imamović)

Ondong Mba

(od 85. Vujačić)

Mitrović

Dubljević

Ljutica

Ćetković (od 65. Đurišić)

Kaluđerović

Škrijelj (od 85. Jeknić)

Vuković

U 85. minutu umalo autogol Barana nakon centaršuta Tučevića...

VELIKI TRIJUMF RUDARA

Rudar opet živi snove da može do opstanka – Pljevljaci su nakon deset mečeva bez trijumfa ostvarili minimalnu pobjedu protiv Petrovca (1:0), dočekali poraz Mladosti, pa su zaostatak sveli na samo bod.

Tim Nedeljka Vlahovića je do trijumfa došao zahvaljujući golu veziste JasminaMuhovića u 20. minutu.

U finišu je tri boda sačuvao NikolaUkšanović, koji je izbacio loptu sa gol linije nakon udarca VukasaDragovića Pljevljaci su od starta krenuli ofanzivno, a nakon šanse Golubovića do prednosti došli u 20. minutu – sve je dobro odradio PetarBogdanović, sjajno centrirao, lopta je stigla do usamljenog Muhovića, koji sa šest metara lako pogodio za 1:0. Čekala se reakcija gostiju, koji osim polušanse Perovića nijesu ozbiljnije priprijetili domaćem timu. U 60. minutu prava drama. Prvo je SlobodanBabić poslao

Sudija: Miloš Savović.

Gol: 1:0 Muhoivć u 20. Žuti kartoni: Bulatović, Muratović, Pupović (Rudar).

Rudar

Vuksanović

Muhović (od 68. Knežević)

Popović (od 85. Bakrač)

Bulatović

Ukšanović

Apija (od 85. Okamoto)

Muratović

Bogdanović

(od 75. Kasalica)

Pupović

Čepić

A. Golubović

Kordić

Đuričković (od 79. Sesaj)

Babić

Franeta

Popović

Dedić

Lambulić

(od

loptu tik pored stative, a odmah zatim rezervista Adnan Bašić pogodio stativu poslije centaršuta LukeMaleševića Domaćin se trgnuo i već u sljedećem napadu imao šansu, ali je Kordić dobro reagovao nakon pokušaja Golubovića. Petrovac je bio na pragu izjednačenja u 80. minutu. Loptu je u kazneni prostor ubacio Babić, Vuksanović samo kratko odbio, naletio je Dragović, snažno šutirao i pogodio Ukšanovića, koji je tako spasio već viđeni pogodak. Gosti su pogodili mrežu domaćina u 88. minutu, ali je gol Maleševića poništen zbog ofsajda, mada je sporno da li je bek gostiju bio u nedozvoljenoj poziciji... R. P – Ne. K – Ra. P.

Odbojkaši Budve poveli 2-1 u nalu protiv Budućnosti i stigli na korak od odbrane titule - optimista trener Miljan Bošković

Momci su se izborili sa krizom nakon poraza u Podgorici

PODGORICA – Prva tri meča i tri pobjede domaćina. Budva tako vodi 2-1 u finalnoj seriji plej-ofa odbojkaša iako se aktuelni šampion, možda, nadao da će posao u doigravanju za titulu protiv Budućnost voleja završiti u tri meča.

Ipak, nakon poraza u „Morači“, Budvani su izgubili prvi set u Mediteranskom sportskom centru, pa je branilac trofeja rizikovao da finalna serija krene u neželjenom pravcu. Ipak, tim Miljana Boškovića je od drugog seta preuzeo kontrolu meča u svoje ruke i na kraju stigao do očekivane pobjede (3:1) i sada je na korak od odbrane titule. Četvrti meč je u srijedu u „Morači“...

- Nijesam zadovoljan igrom u trećem meču, iako jesam zadovoljan što su se momci izborili sa krizom nakon poraza u Podgorici, koja nas još prati od te utakmice. Sve što smo igrali tokom sezone, i na evropskoj i na domaćoj sceni, nijesmo ponovili u posljednje dvije utakmice finala plej-ofa. Ostaje da se spremimo za taj naredni meč u Podgorici - rekao je Bošković.

Trener Budvana, inače bivši trener Budućnosti, ističe da je treći meč u Budvi bio težak. - Vidjelo se to po otvaranju utakmice. Bili smo u ozbiljnoj krizi nakon poraza u Podgorici, ali smo se na kraju izvukli u posljednjoj utakmici. Prvo smo se borili sa sobom i izborili i pobijedili utakmicu. Kakav god da imamo dan, dobar ili loš, uvijek tražim od igrača da budemo pametni. I želja i borbenost koju imate na terenu nadomjeste sve nedostatke u igri – dodao je Bošković.

RADIĆ: Svaka čast Silajdžiću

Od 17 timskih poena iz bloka, čak 14 (šest u prvom setu) je osvojio srednji bloker Budućnosti Adnan Silajdžić, bosanskohercegovački odbojkaš, koji je u Podgoricu stigao u ljeto 2022. godine iz Kaknja.

Na krilima pobjede u „Morači“ (3:2) Budućnost je odlično otvorila meč u Budvi, već na startu prvog seta je povela 8:1, kasnije i dobila taj set, odbivši povratak Budvana, koji su u jednom trenutku preokrenuli. Od drugog seta, međutim, Budućnost više nije ličila na sebe, mučila se sa servisom domaćina, posebno u drugom setu, u kojem su Budvani imali sedam od ukupno devet asova na meču.

- Oni su nas poremetili u dru-

- Iznenađen sam tim učinkom. On nastavlja da nas iznenađuje iz meča u meč, jer čas ima šest, čas osam blokova. Ali, ovih 14 blokova je odlična brojka za srednjaka. On je perspektivan i odličan igrač, to svi znamo, sa odličnim blokom. Svaka mu čast, stvarno – kazao je trener „plavih“ Dejan Radić, nekada odlični srednji bloker Budućnosti, Crvene zvezde, Vojvodine, internacionalac u Francuskoj, Belgiji i Švajcarskoj.

gom setu sa svojim servisom. Međutim, ti servisi kasnije nijesu bili toliko ubitačni kao u drugom setu. Mislim da je najveći problem bio u nama – ističe trener Podgoričana Dejan Radić Budućnost je jedino u bloku nadvisila Budvane u trećem meču (17-11), jer je imala 11 poena manje iz napada i kontranapada (33-44), servisa (4-9), a imala je i 12 više grešaka (33-21).

- Poslije pobjede u Podgorici, odlično smo ušli u treći meč,

bez nekog straha. Ponosan sam na ekipu kako je otvorila duel, ali mi ostaje gorčina jer poslije tog prvog seta smo izgubili fokus, kao da smo se uplašili. Ipak mi nijesmo toliko iskusna ekipa kao Budva. Od drugog seta smo malo izgubili glavu i konce u igri. Pokušavali smo da to vratimo nekim izmjenama, ali nije uspjelo. Šta je, tu je, gubimo 1-2, ostaje nam da se malo odmorimo i pripremimo za sljedeći meč u srijedu – dodao je Radić. S. JONČIĆ

Savković u četvrtfinalu, Prašović eliminisan

PODGORICA - Crnogorski

bokser Stefan Savković izborio je četvrtfinale, dok je Dilan Prašović završio nastup na Evropskom prvenstvu u Beogradu.

Savković je u osmini finala kategorije do 71 kilogram pobijedio Madojana Gurgena iz Jermenije 4:3. Tom pobjedom revanširao se rivalu za poraz na Evropskim igrama. Naredni rival Savkoviću, 24. aprila, biće domaći borac Jovan Nikolić, koji je eliminisao Španca

Franka Martineza 2:0. Sa druge strane, Dilan Prašović u kategoriji preko 92 kilograma u četvrtfinalnom meču poražen je od Hrvata Luke Pratlijačića prekidom u drugoj rundi. Prašović je, prethodno, u osmini finala savladao Litvanca Algirdasa Baniulisa. Za utorak je planirana četvrtfinalna borba Tamare Radunović (do 70 kilograma) protiv Mađarice Ređine Lakoš. Dan kasnije za polufinale boriće se Petar Marčić i Tomislav Đinović. R. P.

FORMULA1: Ništa novo u Kini, šampion lako do trijumfa

Ferstapenova moć u Šangaju

PODGORICA - Ništa novo u Formuli 1, trostruki svjetski šampion Maks Ferstapen stigao je do četvrte pobjede, od mogućih pet, na Velikoj nagradi Kine. Vozač Red Bula je upisao 58. pobjedu u karijeri. Ostavio je iza sebe, sa desetak sekundi prednosti, Landa Norisa u Meklarenu, a na postolju je završio njegov klupski kolega Serhio Peres

Holanđanin je dan ranije osvojio pol, pa je bez problema prošao prvi kroz cilj. Vodio je od početka, ako se izuzme odlazak u boks, Peres ga je pratio, ali se sve promijenilo nakon što je dva puta bezbjednosno vozilo bilo na stazi. Vodeće je pratio dvojac Ferarija: Šarl Lekler i Karlos Sains junior, šesti je bio Džordž Rasel u Mercedesu je bio blizu, a sedmi je završio Fernando Alonso. Najboljih deset kompletirali su Oskar Pjastri, Luis Hamilton, koji je startovao sa 18. pozicije, i Nik Hilkenberg

- Sjajan je osjećaj. Čitavog vikenda sam bio nevjerovatno brz. Bilo je uživanje voziti bolid na svakoj vrsti guma. Preživjeli smo restarte trke i bolid je praktično bio kao na šinama i mogao sam da radim šta god sam htio. Sjajno je iskusiti ovakve vikende i fantastično je ostvariti ovo što smo postigli ovog vikenda - rekao je Ferstapen poslije trke. Drugo mjesto zauzeo je vozač Meklarena Lando Noris.

- Iznenađen sam i veoma srećan. Srećan zbog cijele ekipe, zaslužila je ovo. Dobri smo bili u boksu, sve je bilo kako treba. Ne znam zbog čega, ali ovakvu trku nijesam očekivao, ali dobro sam se osjećao i mogao sam da pazim na gume, što je bilo lakše nego u subotu. Zbog toga sam jednostavno mogao dobro da vozim, bolid je bio sjajan. Dobar dan, mnogo bodova, novi podijum - rekao je Noris. Britanski vozač je 15. put u karijeri bio na pobjedničkom postolju.

- Bio sam iznenađen mnogim stvarima, nedostatkom tempa Ferarija, našim dobrim tem-

pom i u poređenju sa Red Bulom, to je bilo iznenađujuće. Nijesam to danas očekivao. Nijesam očekivao podijum i ovo je prijatno iznenađenje, ali to pokazuje dobar posao ekipe, naporan rad se isplatio - naveo je on. Noris je rekao i da se kladio koliko će Meklaren zaostati za Ferarijem.

- Mislio sam da će biti 35 sekundi i mnogo sam pogriješio - bilo je 13.773. Srećan sam što sam pogriješio, što nijesam dobio opkladu, ali ovo je bio dobar dan za sve nas -dodao je 24-godišnji britanski vozač. Britanac je sjajnom vožnjom upotpunio savršen vikend, uspio je da popravi poziciju sa početka trke za dva mjesta (krenuo kao četvrti), dugo je bio drugi i tu poziciju majstorski odbranio od napada Serhia Peresa, koji se ovog puta morao zadovoljiti najnižim stepenikom na podijumu. Šta reći za -42godišnjeg Fernanda Alonsa nego da je genijalac. Španac je krenuo trku sa četvrtog mjesta, sjajnim startom se brzo popeo na drugo, da bi u nastavku izgubio bitku sa vodećima. Međutim, onda je Alonso iznenadio sve prešavši na meke gume u ranoj fazi trke. Tim pneumaticima dobio je na agresivnosti, dugo je vozio sa njima, mada je bilo samo pitanje vremena kada će i treći put u boks - u 50. krugu je obavio novu zamjenu guma. Ponovo sa mekim pneumaticima krenuo je u juriš. Na stazu se vratio kao 11, ali je trku na kraju završio na sjajnom sedmom mjestu!

U furioznoj vožnji uspio je da pretekne i svog velikog rivala Luisa Hamiltona, koji je takođe imao dobru trku, daleko bolju nego što je bio u kvalifikacijama - Britanac je u Šangaju krenuo sa 18. mjesta, a završio je trku kao deveti. Na čelu generalnog plasmana je Ferstapen sa 110 bodova, a najbliži šampionu je Peres sa 85. Šampionat se nastavlja od 3. do 5. maja u SAD, kada je zakazana VN Majamija. R. A.

Bošković na tajm autu savjetuje svoje igrače

Stefan Savković I.

Radni i smještajni uslovi bili su teški, posebno u prvim godinama nakon oslobođenja. Akcijaši su radili sa malo mehanizacije, bez dovoljno alata, materijala, odjeće i obuće, bez iskustva, bez vode za piće, ali sa velikim moralom, entuzijazmom i samoprijegorom, često i krvavih ruku.

(„Lopata tupo udara u usitnjeno kamenje. Žuljevi popucali, pa krvare. Neki otvrdli pa i to pritišće, ali ne odustaješ. Taj dan jedanaest vagona tucanika istovarila brigada „Džemal Bijedić“ iz Kreševa. Nas devedeset toga dana ponijeli ime „udarni“, najbolji.)

Korišćen je samo najprimitivniji alat: pijuci, ašovi, teška kolica i gole ruke. Ipak, iz metala akcijaškog alata svakodnevno su se rađale i kasnije mirisale divne priče. Romantične duše, pritisnute zidovima čvrste realnosti, idući preko granice mogućnosti, imali su dovoljno koncentracije, kondicije i snage za svaki lavovski posao, završavajući ga prije planiranog roka. Radeći zajedno, jedni od drugih su dobijali nedostajuću snagu, elan i motivaciju. U tom vremenu protagonista je bio čovjek, a ne tehnologija. „Muškarci su radili najteže poslove, počev od istovaranja cementa i raznih cijevi sa kamiona dok su djevojke obavljale najlakše poslove.“ „Nabio sam žuljeve za ceo život i još me kičma i ruke bole, ali da mi je vratiti to vreme, ne bih razmišljao. Takve žeđi za druženjem, susretima, putovanjima, drugarstvom i radom, danas više nema“, zapaža Batrić Žarković, upravnik pozorišta „Slavija“. Ovakve uspomene, propuštene kroz prizmu nečijeg sjećanja, često i kroz sjenovitost potisnutih fantazma, dovoljno govore o jednom tananom refleksu prošlosti. Bila je to misija duhovnosti, etičnosti i vrijeme velikog prijateljstva i ljubavi; za pojedine prve i velike, za druge su organizovane prave brigadirske svadbe. („Kad me

Radne akcije su bile i vid borbe za ženska prava

Ono što je radnim akcijama davalo posebnu speci čnost je depatrijarhalizacija rodnih odnosa i emancipacija žena, budući da su se u tom vremenu ustaljenih stereotipa patrijarhalne sredine još uvijek poštovali običaji koji su ženu uporno zadržavali u okovima nevidljivog života unutar kuće i familijarnih odnosa

pitaju deca šta je bilo najteže na akciji, ja im kažem rastanak, jer se tada baš iskreno plakalo“.) Ne zaboravimo na prve dodire, poljupce, na prvi ples, pobratimstva, prva pijanstva. Klicalo se dobrim djevojkama, debelim kuvaricama, lijepom vremenu, ukusnoj hrani, hladnom pivu. Ono što je ovom realitetu davalo posebnu specifičnost jeste depatrijarhalizacija rodnih odnosa i emancipacija žena, budući da su se u tom vremenu ustaljenih stereotipa patrijarhalne sredine još uvijek poštovali običaji koji su ženu uporno zadržavali u okovima nevidljivog života unutar kuće i familijarnih odnosa. U okolnostima naklonjenim muškarcu, djevojke su izborile svoje pravo na sreću tako što su se prijavljivale za radne akcije. Bila je to rasterećenost od roditeljskih obaveza koje su ih iscrpljivale, ali i od ubitačne čamotinje i privatnosti. U saveznim radnim akcijama učestvovali su i mladi iz skoro cijelog svijeta. U periodu od 1948-1950. godine bilo je oko 2300 brigadira iz šesnaest zemalja, dok je u drugoj fazi učestvovalo pet i po hiljada omladinaca iz četrdeset zemalja. U kasnijim fazama učestvovalo je još nekoliko hiljada stranih akcijaša. U jednom svom novinarskom izveštaju, Daniel De Lucy, dobitnik Pulicerove nagrade, i učesnik na radnoj akciji, piše: „Rad na omladinskoj pruzi bio je zabavan koliko i piknik, i spiritualan koliko i molitva“.

(„Nemoralnosti nema. Posao se obavlja sa zanosom“... „Ja gradim ovu cestu za narod Jugoslavije, i ovijek ću na nju gledat s ponosom“, Journal of Pease, 1958. godina..)

Radne akcije su obilovale bogatom i raznovrsnom produkcijom grafičkih mapa, plakata, letaka, brigadnih novina, razglednica, knjižica, priznanja, diploma, prigodnih poštanskih maraka, stručnih publikacija. Savezne radne akcije i istaknute brigade imale su svoj logotip na medaljama, amblemima, značkama; šivene su brigadne zastave, proizvodila se odjeća i obuća, razne tekstilne oznake. Domaći umjetnici i dizajneri su stvarali idejna i vizuelna rješenja, a štamparije i fabrike proizvodile. Kada je riječ o umjetničkom viđenju ovog fenomena, to je najbolje definisao Borislav Pekić , riječima: „Istina o prošlosti do nas može doći jedino kroz vrata umetnosti“.

S tim u vezi, impresivna je muzička produkcija inspirisana i posvećena radnim akcijama, uz nekoliko dokumentarnih i igranih filmova, romana, slika, simfonija i kantata. Ova sentimentalna nostalgija bila je inspiracija i za Miroslava Krležu, Branka Ćopića, Desanku Maksimović, Miru Alečković, Đorđa Balaševića, Arsena Dedića, „Riblju čorbu“, „Prljavo kazalište“, „Bijelo dugme“, i mnoge druge umjetnike i pisce. Krajnji cilj je bio mobilizacija mladih oko radnih zadataka, jedna-

ko koliko i marketing i promocija omladinskih radnih akcija, od kojih je korist imala cijela zajednica. Suočena sa sobom, svojom odgovornošću i izborom, omladina je dijelila ideje i ideale, nade i zablude, oduševljenja i razočarenja, ali i univerzalne vrijednosti o tome da svako treba da doživi sebe kao aktivnog, svjesnog učesnika društva. („Tokom izgradnje iskopane su i prevezene stotine hiljada tona zemlje i kamena. Podignuti su veliki nasipi. Put je probijen kroz stene i ispod planina“.)

Njihova rano pokazana ozbiljnost, značila je napredak čitave jugoslovenske zajednice; takav angažman utemeljuje nove i afirmiše već definisane vrijednosti. To njihovo slatko doba životne nevinosti i naivnih pohoda u osvajanju slobode, nije išlo bez opojne mješavine mirisne borovine i lipe, ni bez sjećanja na prvi poljubac i prvu ljubav, na stečena prijateljstva koja mogu, ako se zalivaju, da ostanu vječna. Snaga takve orijentacije koja ih je činila posebnim, ta vrsta proleterizacije mnogobrojnih pojedinaca za široko shvaćenu zajednicu, imala je dalekosežne posljedice. Čeznući za uzbuđenjima, za zanosom, u snazi iskrene potrage, oni su znali na svoja leđa natovariti prevelike nade i očekivanja, nesvjesni svoje moći, svoje snage i nosivosti. Bila je to njihova individualna i kolektivna tačka oslonca oko koje su, kasnije u životu, gradili sebe i svoje karijere.

Nedavno je objavljeno novo djelo Ramiza Hadžibegovića „Dodir nepovrata“ (Čigoja štampa), iz kojeg ćemo, kao i iz njegovih prethodnih knjiga, u više navrata objavljivati eseje. Za početak donosimo dva eseja „Omladinske radne akcije, velike tekovine malih ljudi“ i „Štafeta, simbol dana mladosti“

U saveznim radnim akcijama učestvovali su i mladi iz skoro cijelog svijeta. U periodu 1948-1950. godine bilo je oko 2300 brigadira iz šesnaest zemalja, dok je u drugoj fazi učestvovalo pet i po hiljada omladinaca iz četrdeset zemalja. U kasnijim fazama učestvovalo je još nekoliko hiljada stranih akcijaša

Svaki narod se istinski otkriva preko prirode svojih rituala i običaja, svoje kulture, a mi smo, kroz ovaj stilizovani omladinski radni angažman ponudili svijetu jedan novi model stvaranja jedinstvenog kolektivnog jugoslovenskog identiteta. (Od Jugoslovena se mogu naučiti mnoge lekcije o tome kakav duh treba imati da biste se suočili s ekonomskim teškoćama i problemima obnove... U njima smo vidjeli crte odlučnih, samouverenih i kreativnih ljudi, piše u svojoj knjizi Pruga, Edward P. Thompson.) U tim protivrječnim, ali živopisnim slikama jednog vremena, koji će za većinu ostati fizički nedostupan, akcijaštvo je svojevrsna potraga za smislom ljudskog postojanja. To su mladi ljudi koji su sanjali bolji život, koji su se nadali istinskom preporodu, a za preporod treba imati jaku i bezgraničnu vjeru i dobrotu; oni su bili odraz vremena i kao takvi imali su tapiju na to vrijeme, na svoj učinak i na svoje uspomene; bili su junaci, akteri i kreatori svog vremena. Omladinske radne akcije su autentično svjedočanstvo o težačkom životu, nadi i ljubavi; one su, jednako za mlade akcijaše i iz grada i sa sela sopstvena legenda i zagonetka. Bez žala i čežnje za njihovim povratkom, bile su, pored rečenog, i izlaz iz zamke svakodnevice, kao most pobune nad nemilosrdnim zakonima tradicije i nemaštine. Njih ne treba idealizovati, ali ni zaboraviti od kolikog su značaja bile za razvoj našeg društva. Ignorisane ili slavljene, danas djeluju kao izmišljene, kao san. (Nastavljase)

Omladinska radna akcija

Omladinska radna akcija

Omladinska radna akcija

U osmosmjerci prona|ite pojmove sa spiska (od samoglasnika imaju samo E). Neiskori{}ena slova, ~itana redom, daju jo{ jedan odgovaraju}i pojam. BERGEN, CELER, DRESER, DRVE]E, EKSTREM, ELEMENT, EVEREST, EVERET, FETEL, GELER, GRGE^, KESTEN, KREVET, KRPLJENJE, LESTER, MENDELJEJEV, MERMER, NESESER, PE^ENJE, PERKELT, PERPER, PE[TER, PREMET, PREVER, REFREN, RESPEKT, SELERS, SJEBERG, SKENDERBEG, STEPEN, STREJSEND, STREMEN, [TERN, TEKST, TRESET, VELENJE, VERDER, VERTER, ZVEREV

Slavko Bovan

POMICALJKA

Nazive biljaka pomaknite lijevo-desno kako biste u dvije uzastopne uspravne kolone dobili dvije biljke sa jestivim plodovima.

OSKORU[A

BEGONIJA

SREMU[

TOPOLA

BREZA

MANDARINA

S T R E J S E N D K R P LJ E NJ E T V

R J R E P R E P E R K E L T R [ N E

E E E R E S E R D T K [ F F E T E L

L ] K B E E S E E E S T R R L E M E

E E T S E R E V E M R E V N E R E NJ

S V E E T R E E E E M R K E C N L E

T R E E K R G R S R E L E G R G E ^

E D M R K S E E E P D V E R T E R E

R E S P E K T M E N D E LJ E J E V P

N N E P E T S K E N D E R B E G LJ Z

AUTOR: ERO BILJKA SA SLIKE UZVIK NESTRPLJENJA

KONTINENT SA KOGA POTI^E BILJAKA SA SLIKE OBLAST PROSTIRANJA (lat.)

SLIKAR JOVANOVI]

VELIKA AZIJSKA RIJEKA MORSKA RIBA (mn.)

AMPER NATRIJUM UDARCI

U GRAMATICI

VODORAVNO: 1. Film Bo`idara Nikoli}a(0), 2. Oblik dru{tvenog ure|enja - Vrsta `itarice (1), 3. Bilo kako - Vrsta `itarice - Dobit, korist (tur.) - Oznaka za neutron (3), 4. Simbol telura - Japanska kratka pjesma - Ime glumice Gardner - Znak u horoskopu - Prema, k (4), 5. Rijeka u Njema~koj (anagram: TERI) - @ene koje proizvode lan- Vrsta `itarice (2), 6 Oznaka za kelvin - Mjesto kod Dubrovnika- Ime kompozitora Ha~aturjana- Oznaka za ra~un (4), 7. Dr`ava u SAD - U~initi izrazitijim svojim prisustvom (1), 8. Listi} ~a{ice cvijetaVrsta `itarice - Vrsta `itarice (2), 9. Ime pisca Joneska - Vrsta `itarice - Vrsta knji`evnog djela (mn.)(2).

USPRAVNO: 1 Vrsta `itarice (0), 2. Sportski rekvizit - Vrsta `itarice (1), 3. Industrija preciznog alata (skr.) - Timovi (1), 4 Vrsta `itarice - Oznaka za Norve{ku (1), 5. Kostelov drugar iz starih filmova - Pravac u muzici (2), 6. Radio-lokator (skr.) - Ime pjeva~ice Moriset (1), 7. Model - Vre}e od kostrijeti (1), 8. Dio televizora (mn.)- Simbol iridijuma (1), 9. Sestra mog supruga - Pritoka Save (1), 10 Oznaka za alt - Savezna dr`ava Malezije (1), 11. ”Human Phenotype Ontology” (skr.) - Gra|evinski materijal (2), 12. Osnovna {kola (skr.) - [panski fudbalski klub - Oznaka za sekundu (2), 13. So~ivo- Ime glumca Aleksi}a (1), 14 Druk~ije, ina~e - ^etvrtak (skr.)(1), 15. Duboko mjesto u rijeci- Vra~evi (1), 16. Uslu`ni centar (skr.) - Vaga(1), 17 Ovog dana - Naziv(1). Slavko Bovan

OTPORAN CENTRALIZOVANJE ENERGIJA SLATKOVODNA RIBA POSLATI PORUKU MIKROBIOLO[KE IGLE RADIOLOKATOR ^OVJEK KOJI JE KA@NJEN, ZATVORENIK GRUPA D@ONIJA [TULI]A

DVOLI^NA @ENA

PNEUMATICI RAZILA@ENJE OKVIR VRATA

GRAM FAMILIJA B LJKE SA

IME, A]IMA

MITSKI LETA^

NASUPROT HARIBDI SVETA^KA SLIKA

FUDBALER, STEFAN MALTA

SJEVER GRANA MATEMATIKE

VO]E ILI POVR]E POZADI UZMICANJE

MAJ^IN BRAT

PLA[LJIVA @IVOTINJA KONJSKI KORAK

METAR IZVR[NI KOMITET SLI^NO

GLUMICA KISI]

OBLIK PLODA @ITARICA

1106

OBAVJEŠTENJE

Poštovani

čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje

čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotogra ju i kopiju uplatnice

OGLASNO

ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Дана 20. априла 2024. године, у 85. години, преминула је наша драга

СТАНА КОСТИЋ

рођена ЈАНКОВИЋ

Саучешће примамо у капели под Требјесом - Никшић дана 21. априла од 12 до 16 часова и 22. априла од 11 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на новом гробљу под Требјесом.

Ожалошћени: кћерка ВЕРА, син ЖЕЉКО, браћа ПЕТАР и ТОМИСЛАВ, сестра МИЛИЦА, снахе ЗИНА и КАТА, унуке МАРИЈА и АНА, братанићи, братаничне, сестрићи и остала родбина КОСТИЋ и ЈАНКОВИЋ

POGREBNEUSLUGE

DOO PODGORICA

„Pogrebne usluge“- Podgorica

Dana 21. aprila 2024. godine, u 83. godini, preminula je naša voljena majka

ZAGORKA Gojkova MAŠANOVIĆ rođena RADULOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru dana 22. aprila od 10 do 16 časova i 23. aprila od 10 do 15 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 15.30 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Ožalošćeni: kćerke LJILJANA, BILJANA, MIRJANA i DEJANA, unučad GORICA, MARINA, VOJISLAV, ANJA, VLADIMIR, DRAGOSLAV i MILICA, zetovi LJUBODRAG, ZORAN, ZLATKO i DUŠAN, kao i porodice MAŠANOVIĆ i RADULOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj

ZAGORKI STIJEPOVIĆ

Posljednji pozdrav majki, babi i tašti

ZAGORKA Gojkova MAŠANOVIĆ

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

• Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

Bila si primjer bezgranične ljubavi i pažnje. Ostavila si nas ponosne na tvoj časni život, veliko srce i iskrenu dušu, da te vječno pamtimo i čuvamo od zaborava.

1107

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova orezivanje sadnica oko groba, i

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

+382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

Tvoji: ćerka MIRJANA, unuk VOJISLAV, unuka ANJA i zet ZLATKO RATKOVIĆ 1071

Tvoj plemeniti lik i djelo uvijek će ostati u našim mislima.

Tvoja zaova ZORKA i bratanić SRĐAN RAIČEVIĆ sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE

„NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Posljednji pozdrav dragoj sestri, zaovi i tetki

1123

RADI

Posljednji pozdrav dragoj babi i prababi

RADI

Uspomenu na tebe i tvoju dobrotu čuvaćemo do kraja života. Počivaj u miru!

Unuka MAJA, zet VLADIMIR i praunuk JAKOV MUGOŠA

1108

Posljednji pozdrav velikom čovjeku, prijatelju, kumu

1075

BRANU MIĆUNOVIĆU

RADI MIŠKOVIĆ

Veliko hvala, počivaj u miru.

MIRKO, VANJA i SNEŽANA

Posljednji pozdrav dragoj babi

Pamtićemo te po dobroti i ljubavi koju si nam nesebično pružala.

1111

Od RAJA, RAJKE, SANJE, SAŠE i SINIŠE PAVIĆEVIĆ 1125 Posljednji pozdrav

RADI

Naš dom je uvijek bio topao, pun ljubavi i smijeha, onda kad je najljepše i onda kad je najteže. U našim pričama živjećeš vječno!

Tvoja unuka NEVENA, zet LUKA i praunučad PAVLE i MINJA

Posljednji pozdrav dragoj majci, babi i prababi

RADI MIŠKOVIĆ

Sa ljubavlju i toplinom kojom si nas ti naučila, sa ponosom ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoji: RANKA, MAJA i BLAŽO sa porodicama

Posljednji pozdrav babi

RADI

Ponosni na tebe i tvoju ljubav koju si nam nesebično davala.

Tvoji: BLAŽO, KAĆA, MIA i LUČA

Posljednji pozdrav dragoj majci, babi i tašti

RADI MIŠKOVIĆ

1109

Posljednji pozdrav babi

RADI

Počivaj u miru.

Tvoja praunučad: MIA, VASILIJE, VUKAN, PAVLE, MINJA, JAKOV i LUČA

1114

Posljednji pozdrav našoj

RADI MIŠKOVIĆ

Mila moja, onako kako si mi pokazala da treba da izgleda ljubav, zajedništvo i podrška, tako sam živio i naučio svoju djecu. Ponosni što smo tvoji.

Sin RANKO, unuke NEVENA i TEODORA sa porodicama

1088

Čuvaćemo te od zaborava.

Počivaj u miru.

GAŠO i JOCO MILETIĆ sa porodicama

Posljednji pozdrav

BRANU MIĆUNOVIĆU

1083

1110

1089

Posljednji pozdrav dragoj tetki

RADI MIŠKOVIĆ

od porodice pok. ŽARKA PAVIĆEVIĆA

1112

Posljednji pozdrav bratu

Posljednji pozdrav

BRANU

MIĆUNOVIĆU

od BRANKA i KRSTA

1072

BRANU

Voljeni nikad ne umiru.

Sestra MIKA

1113

Posljednji pozdrav

BRANU MIĆUNOVIĆU

1081

Počivaj u miru.

Iskreno saučešće porodici.

ŽUTI ĐUKANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

BRANU MIĆUNOVIĆU

Kume, počivaj u miru. Bila je čast poznavati te!

Iskreno saučešće porodici.

LUKA ĐUKANOVIĆ

1082

Nema riječi kojima bi mogli opisati tvoju ljubav, topao zagrljaj i plemenitost koju si nesebično davala. Čuvaćemo te od zaborava.

Tvoji: LJUBINKA, ĐUBA, IVONA, ĐORĐE i MINA

RAJO BANIĆEVIĆ

Počivaj u miru prijatelju moj.

BRANO

VESKO MIJAČ

Dragi naš

BRANO

Nosićemo te u srcu i duši dok god trajemo. Ti nisi otišao iz naših misli i osjećanja, istinski prijatelju, samo si otišao gdje će tvoja duša naći mir.

Počivaj u miru u svojoj rodnoj grudi koju si toliko volio. Neka te čuvaju Anđeli.

ŽELJKO i ZLATKO RADONJIĆ sa porodicama

1091

Zbogom drug moj

BRANO

MIĆUNOVIĆ

Laka ti bila crnogorska zemlja

Posljednji pozdrav

1120

SLAVKO DRINČIĆ sa porodicom 1100

1084

BRANU MIĆUNOVIĆU

ZDRAVKO TATAR

Posljednji pozdrav

BRANO MIĆUNOVIĆ

NIKOLA, JANKO, ZORAN, KOSTO i ĐORĐIJE ŠEKARIĆ

Posljednji pozdrav kumu

BRANISLAVU - BRANU MIĆUNOVIĆU

Ne boli smrt, već boli sve ono što ide poslije. Boli praznina, koja nikad neće biti popunjena. Boli nemogućnost da još nešto uradim za tebe. Boli što ću te zvati, a ti mi se nećeš javiti. Boli što ćeš svuda da fališ i što ćeš uvijek biti neko ko nedostaje. Bole riječi koje se trudim da zauvijek zapamtim. Bole uspomene koje tjeraju da gledam unazad... Mirno spavaj, jer nema smrti, samo seobe...

Ime tvoje,

BRANISLAV VUJOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

BRANU MIĆUNOVIĆU

SLOBODAN - KRUŠO RADOVIĆ sa porodicom

Dragom i velikom prijatelju posljednji pozdrav

BRANU MIĆUNOVIĆU

1085

Najboljem stricu

RAJO BOŽOVIĆ sa porodicom

1074

BRANU

Boli to što znamo da nikada više nećemo biti zajedno. Ćića moj volim te.

Tvoja bratanična TIJANA MIĆUNOVIĆ

1093

BRANISLAV - BRANO MIĆUNOVIĆ

Pamtićemo te kao Čovjeka i nama vrlog prijatelja.

Posljednji pozdrav.

Posljednji pozdrav svom bratu

MIMA i MILAN KARADŽIĆ

1087

BRANU

od njegovog BRANKA PEJOVIĆA - GRGE

Posljednji pozdrav dragom stricu i đedu

BRANU

Bio si i ostao najveći naš uzor. U našim srcima zauvijek ostaješ.

A danas te posljednji put pozdravljaju, tvoji: DEJAN, SUZANA i JAKOV

1073

Sa tugom u srcu opraštamo se od dragog

BRANA

Veliko hvala na svemu što si za nas troje oduvijek predstavljao, prijatelju, dobročinitelju, čuvaru spokoja, ljudino!

Počivaj u vječnom miru, a nama ostaješ u vječnom sjećanju.

Porodica pokojnog MIKANA ZECA

Ljudini, prijatelju i bratu posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav

BRANU MIĆUNOVIĆU

CVETO MARAŠ sa porodicom

1119

BRANU

Bio si nam uzor i pravi prijatelj. Hvala ti za sve...

Naša legendo.

Od BOBA, IKICE i BRANISLAVA VRAČARA

1092

Posljednji pozdrav

BRANU MIĆUNOVIĆU

Bio si i ostao najveći

ACO MIĆUNOVIĆ

1086

BRANO MIĆUNOVIĆ

Djede naš najbolji, počivaj u miru.

Našem neumrlom bratu

BRANU MIĆUNOVIĆU

1090

Tvoji unuci:

VELJKO, DANILO, VOJIN, ĐURĐA i ANĐELIJA

1098

1096

Posljednji pozdrav našem dragom

BRANU MIĆUNOVIĆU

1095

Zauvijek pod tvojim raširenim krilima i svjetlošću koja će razgrtati mrak i utvare...

Tvoje sestre ANA i OLJA PEJOVIĆ

S tobom nam je svaka muka bila lakša. Za ovu nema lijeka, ali ni zaborava.

Tuguju za tobom

SLAVICA i SVETOZAR PEJOVIĆ sa porodicama

BRANO MIĆUNOVIĆ

Sa osjećanjem tuge, opraštamo se od dragog kuma

BORO, PETAR i NIKOLA VUKOTIĆ sa porodicama

Posljednji pozdrav dragi naš

BAKA

Čuvaćemo divne uspomene na tvoj plemeniti lik. Hvala ti za poštovanje i dobrotu koju si imao prema nama i našim familijama.

Neka ti je vječna slava.

BRANO

Na svakom raskršću si birao teži put i u ranoj mladosti postao značajan.

Nad tvojom časnom porodicom, prijateljima i ovim prostorima trajaće dugo tvoje sjene, a još duže ćemo čekati i sličnog tebi.

Odlaziš a nikom dužan, mi svi jesmo tebi, zato kume počivaj u miru.

Porodica VUKČEVIĆ

Posljednji pozdrav dragom komšiji

BRANU MIĆUNOVIĆU

Počivaj u miru.

DRAGAN MRVALJEVIĆ - MRVA sa porodicom

NEMANJA i MARKO ASANOVIĆ sa porodicama 1097

Posljednji pozdrav našem velikom prijatelju

BRANU

Ponosni smo što smo te imali za prijatelja. Neka ti je vječna slava.

NEŠKO i BAGI 1076

Posljednji pozdrav velikom strikanu

BRANU

Počivaj u miru Sokole moj.

STEVAN MIĆUNOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav za brata.

BRANO MIĆUNOVIĆ

DADO i GIGA

1099

Ristoni moj, ti sve znaš.

Voli te tvoj Rako.

ANDREA

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

BRANU MIĆUNOVIĆU

ĐIDO MARKUŠ sa porodicom

Sa velikim bolom u srcu opraštamo se od našeg dragog gosta

BRANA MIĆUNOVIĆA

Sa poštovanjem i veliko hvala za sve!!

KOLEKTIV URBAN BISTROA 21 PODGORICA

1118

Posljednji pozdrav dragom komšiji i prijatelju BRANU

MILORAD i KOVILJKA

ĐEDOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom RAJKU

Sa ponosom ću te pominjati, po dobru pamtiti i čuvati od zaborava.

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

SVETLANA ĐUKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom kolegi

Posljednji pozdrav dragom kumu

1102

BRANU

1121

RAJKO BAŠTRICA

KOLEKTIV RED TAXI-a

Tužno sjećanje na moju majku

TEREZU P. TRIPOVIĆ

2017 – 2024.

Bila si primjer beskrajne roditeljske ljubavi.

Ostaćeš zauvijek voljena i nikada zaboravljena.

Sin ZVONKO, snaha MARIJA, unučad PETAR i VALERIJA sa porodicama

1068

1069

1105

Dana 22. 4. 2024. godine navršava se šest mjeseci od smrti naše

1078

MILOVAN KECOJEVIĆ sa porodicom

DARE MILIĆEVIĆ

1103

1124

Posljednji pozdrav komšiji BRANU

MIĆUNOVIĆU

Od RADANA i MILOVANA MAŠULOVIĆA

1122

Dani prolaze, ali ljubav i sjećanje ostaju zauvijek.

Tvoja PORODICA

IN MEMORIAM

22. 4. 2022 - 22. 4. 2024.

DRAGANU RADULOVIĆU

Počivaj u miru, dobri Dragane.

ĐIDO MARKUŠ sa porodicom

SAVICA Dmitrova JOKIĆ

rođ. VUKADINOVIĆ

Dvije godine bolnog nedostajanja.

VESNA, ANA, PETAR i MARKO

1077

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Bar, Bjeliši, prodajem placeve 300 i 400 m2, uknjiženi, put. Tel. 069-332-332

Potrebna zena za čuvanje dvoje djece . Odlični uslovi, Budva. Tel. 069038279

NAGRADNA IGRA

Vrijeme je za penzionere

POSTANI MTEL KORISNIK, UZ GRATIS UREĐAJ

I 24 MJESECA PRETPLATE!

TELEFON

Samsung A15 + pretplata za Urban Neo 3

SAKUPI 5 KUPONA I OSVOJI NAGRADU

TELEVIZOR

TV JVC LT-50VA3300 + pretplata za Box 3.1

Pravila nagradne igre

TELEFON

Huawei nova

10 SE + pretplata za Urban Neo 3

TELEFON

Huawei nova Y90 + pretplata za Urban Neo 3

Xiaomi POCO C40 + pretplata za Senior Extra TELEFON

RUTER

Huawei Mobile WiFi + pretplata za Surf L

Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi svakodnevno, počev od srijede, 24. aprila (kupon broj 1), završno sa nedjeljom, 26. majem (broj 30). Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5..., ..., 27, 28, 29 i 30.). Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 4, 5, 6,7 i 8 … ili ..., 26, 27, 28, 29 i 30)... U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od pet (5) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19. decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica). Kupone u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja. Organizuju se dva (2) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po 10 nagrada, tj. ukupno 20, i to 2 televizora + 2 pretplate; 14 telefona + 14 pretplata; 4 WiFi Router + 4 pretplate. Imena prvih deset dobitnika biće izvučena 13. maja 2024. godine, u 13 h, a imena drugih deset dobitnika biće izvučena 1. juna 2024. godine u 13 h. Nakon svakog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za sva preostala izvlačenja. Pravo učešča imaju penzioneri i članovi njihovih užih porodica. Status penzionera dobitnici dokazuju čekom od penzije, ili izvodom iz banke, ili nekim drugim dokumentom iz FOND-a PIO.

NOVA KNJIGA

U IZDANJU Pobjede

Frankfurtske priče DEJAN VUKOVIĆ

Cijena 7 €

Jedna od neizostavnih vrijednosti ove knjige ogleda se i u činjenici da ona praktično objedinjuje Crnu Goru, predstavlja njenu višenacionalnu i multikulturalnu stvarnost. U tekstovima ove knjige našli su se naši ljudi u Njemačkoj rodom od Rožaja do Herceg Novog i od Pljevalja do Ulcinja. Sve njih povezuje zajednička nit - zavičajna čežnja i privrženost Crnoj Gori. Diplomatskom finoćom i neposrednošću, zavičajnom toplinom, otvorenošću i vrlinama čovjeka, Dejan Vuković snažio je patriotska osjećanja naših zemljaka koji su se sticajem okolnosti rasuli diljem Njemačke. Iz druženja, službenih i prijateljskih kontakata, Vuković pravi svojevrsnu galeriju ličnosti ljudi sa naših prostora, aktera njegovih priča, o kojima piše s poštovanjem i pohvalno.

Salko Luboder

Primjerak ovog izdanja možete kupiti u prostorijama Oglasnog odjeljenja Pobjede u Podgorici, Bulevar revolucije 15, kao i na online knjižari www.cgknjizara.me