НЕЂЕЉОМ
Neđelja, 21. april 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20975 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura
NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE
JOŠ JEDNO POSRNUĆE: Crnogorska izvršna vlast jedina u regionu bez stava o rezoluciji o Srebrenici
Dok tužilaštvo provjerava da li je na Durmitoru bilo zloupotrebe službenih ovlašćenja prilikom doznačavanja sječe, stručnjak iz Nacionalnih parkova pojašnjava režim gazdovanja šumom
U državnoj šumi nacionalnog parka dozvoljena samo sanitarna sječa
STR. 6. i 7.
Bez obzira na konačan ishod i stav crnogorske Vlade, gorak je ukus već ostao, jer je ovo pitanje tačka razdvajanja i lakmus papir koji precizno testira od kakvog je ko materijala. U današnjoj Crnoj Gori se skandira ,,nož, žica, Podgorica“ i samo to je dovoljan razlog za kosponzorisanje ove rezolucije, da ne spominjemo niz drugih nacionalističkih ispada – kaže građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić STR. 2.
Otvoreno pismo Crnogorskog helsinškog komiteta i grupe crnogorskih građana glavnom specijalnom tužiocu
Katnić da se brani sa slobode uz medicinsku zaštitu, Novović ne smije da dopusti da se izazove smrt u pritvoru!
Pretpostavljajući da SDT ima i obavezu, namjeru i interes da g. Katnića procesuira živog i da tako dokaže optužnicu - ako je i kada je bude podiglo - a ne da dopusti, tj. da izazove njegovu smrt i time mu presudi i prije/bez suđenja, zahtijevamo da se g. Katniću omogući odbrana sa slobode, uz punu medicinsku i drugu potrebnu zaštitu – upozorava se u otvorenom pismu CHO i grupe građana
STR. 3.
Predsjednik DPS-a poručio da je Crna Gora na pragu drame sa nesagledivim posljedicama
Živković: Katnićev slučaj pokazatelj da je spirala revanšizma pokrenuta
Ne očekujem da će tužilaštvo nakon ovog reagovanja odustati od očigledne namjere da Katnića pritvore, pa čak i po cijenu njegovog života. Ipak, ljudska je i lična obaveza svih da podignemo glas i ukažemo na nehuman odnos i tretman koji Katnić ima dok boravi u UIKS-u - kaže Živković STR. 3.
Opozicija u Podgorici narednih dana pokrenuće inicijativu za smjenu gradonačelnice, izvjesna i podrška odbornika vlasti
Aktuelna dešavanja najbolje potvrđuju moje navode da kriza vlasti u Glavnom gradu još nije prošla, već da je samo u odnosu na državna pitanja i fabrikovane afere od strane gradske uprave pala u drugi plan. To, između ostalog, potvrđuje i činjenica da među odborničkim klubovima iz vladajuće većine za sada postoji raspoloženje za smjenu Olivere Injac – kazao je šef odborničkog kluba SD-a Miloš Mašković
NVO ,,Diši“ ukazala da se rješavaju pojedine poteškoće sa kojima se suočavaju onkološki pacijenti, ali i da ima sijaset drugih problema Citostatici od jula dostupni u drugim gradovima, ne samo u Podgorici STR. 9.
RAZGOVOR: Ruždija Ruso Sejdović, književnik i čuvar romskog jezika
Nakovanj sam zamijenio kompjuterom i „iskovao“
Crnogorska izvršna vlast jedina u regionu bez stava o rezoluciji o Srebrenici
Bez obzira na konačan ishod i stav Vlade, gorak je ukus već ostao, jer je ovo pitanje tačka razdvajanja i lakmus papir koji precizno testira od kakvog je ko materijala. U današnjoj Crnoj
Gori se skandira ,,nož, žica, Podgorica“ i samo to je dovoljan razlog za kosponzorisanje ove rezolucije, da ne spominjemo niz drugih nacionalističkih ispada – kaže
Bajramspahić razdvajanja i lakmus papir koji precizno testira
PODGORICA – Da je u Crnoj Gori na snazi moralna stamenost kojom se dičila vjekovima, Crna Gora bi, kao najbliži susjed Bosne i Hercegovine, bila među prvim kosponzorima rezolucije o Srebrenici, a ne, ako ikada bude, među posljednjim. To je za Pobjedu kazala građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić, komentarišući to što je crnogorska vlada, jedina u regionu, a među rijetkima u Evropi, koja još nije iskazala svoj stav o rezoluciji o Srebrenici o kojoj će se raspravljati 2. maja u Ujedinjenim nacijama.
Bajramspahić je i jedna od potpisnica apela, kojim se Vlada poziva da bude kosponzor pomenute rezolucije. U ovom trenutku kosponzori su Slovenija, Hrvatska, Albanija i Sje-
kosponzorisanje
verna Makedonija, a i Kosovo je javno podržalo. Bajramspahić i kolege, koje su uputile apel Vladi, ostali su bez odgovora. Isto je i sa pitanjima Pobjede, koja smo u ponedjeljak uputili Vladi i Ministarstvu vanjskih poslova. Jedini glas iz Vlade koji se čuo bilo je obraćanje ministarke evropskih poslova Maide Gorčević koja je u petak, tokom premijerskog sata, kazala da Vlada tek treba da odluči o tom pitanju. - Vjerujem da možete znati koji je moj stav i ne krijem ga. O pitanju kosponzorstva tek treba da se odluči, a ja ne mogu dati preuranjeni stav prije Vlade. Vlada je kolektivno tijelo, svi ministri treba da se izjasne o tom pitanju - rekla je ona u parlamentu na pitanje poslanika DPS-a Ivana Vukovića da kaže kakav je stav Vlade o Rezoluciji o Srebrenici.
Komentarišući ćutanje crnogorskih vlasti na ovo pitanje, Bajramspahić kaže da je, bez obzira na konačan ishod i stav Vlade, gorak ukus već ostao, jer je, kako kaže, ovo pitanje tačka razdvajanja i lakmus papir koji precizno testira od kakvog je ko materijala.
- U današnjoj Crnoj Gori se skandira ,,nož, žica, Podgorica“ i samo to je dovoljan razlog za kosponzorisanje ove rezolucije, da ne spominjemo niz drugih nacionalističkih ispada – kaže Bajramspahić.
Prema njenom mišljenju, odlično je što je Njemačka pokrenula pitanje rezolucije, jer su, kako navodi, time izbijeni svi relativizatorski spinovi negatora iz ruku.
NEKO U CRNOJ GORI POKUŠAVA DA KAŽE DA IMA PREČIH STVARI: Memorijal u Potočarima
- Zemlje širom svijeta podržavaju rezoluciju, a neko u Crnoj Gori pokušava da kaže da nije važno i da ima prečih stvari. Naravno, niko nije naivan da ne zna da je iza takvih spinova odbrana zločinaca – ocijenila je Bajramspahić za Pobjedu. Ona je podsjetila i na slučaj nekadašnjeg ministra pravde Vladimira Leposavića koji je razriješen zbog negiranja genocida. Danas, dvije godine kasnije, broj negatora na pozicijama je daleko veći i njihov uticaj na donošenje odluka snažniji, smatra Bajramspahić. - Vrijeme je pokazalo da ni Demokrate ni PES nijesu brana za retrogradne politike, već nijemi posmatrači. Ništa
nijesu naučili od sunovrata Ure i na putu su da im se desi slično. Ako nastave ovako, krajnji domet njihovih partija biće da budu sateliti DF-a. Istini na volju, biće zadovoljnih i time, jer su razlike između njih na ključnim vrijednosnim pitanjima svakog dana sve bljeđe – navela je Bajramspahić.
Rezolucija je, dodaje ona, lekcija za svijet i pravda za žrtve i treba vrlo malo humanosti da bi se to shvatilo.
Rezolucijom, koju su inicirale Njemačka i Ruanda, traži se da se 11. jul proglasi za međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Rezolucijom se osuđuje svako poricanje genocida i pozivaju sve članice UN da čuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, kako bi se spriječio revizionizam. Takođe se bezrezervno osuđuju svi akti glorifikovanja osuđenih i odgovornih za genocid u Srebrenici. Rezoluciju je sponzorisalo 17 zemalja, među kojima su Sjedinjene Države, ali i Albanija, Sjeverna Makedonija, Slovenija... Jovana ĐURIŠIĆ
Predsjednik poručio da je Spajić trebalo da odgovori na prozivke Vučića, a imao je poruku i za šefa parlamenta
PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da su riječi koje je srpski predsjednik Aleksandar Vučić uputio ministarki evropskih poslova Maidi Gorčević bile neprimjerene, ali da je morao da mu odgovori premijer Milojko Spajić. Milatović je povodom prisustva predsjednika Skupštine Andrije Mandića vojnim vježbama u Srbiji rekao da detalje o tome ne zna, ali da Mandić treba to da objasni građanima. Milatović je u Budvi, odgovarajući na pitanja novinara uoči bezbjednosne konferencije, rekao da bi on odgovorio na prozivke Vučića da je bio na mjestu Spajića, prenosi RTCG. -Vidio sam njenu izjavu, ali u takvim situacijama po protokolu reaguje Ministarstvo vanjskih poslova jedne zemlje, zbog čega je izostalo, nijesam
Milatović: Mandić da odgovori što je radio na vojnim vježbama u Srbiji
ja adresa. Da li je reakcija trebalo da se desi, da. Da li je trebalo da reaguje predsjednik Vlade, da, ja da sam na njegovom mjestu, to bih uradio. U državnom aparatu mnogi nijesu uradili ono što je trebalo da urade. Ja sam već rekao da se moramo dodatno pozitivno odnositi i afirmisati učešće že-
na u politici. Smatram da Gorčević dobro radi svoj posao, sad imamo manje žena u parlamentu nego ranije. Njenom izjavom sam iznenađen, ali ne bih volio da je to politička potreba da se približi predsjedniku Vlade - rekao je Milatović. Kako kaže, Vučić je morao da bira riječi.
- Predsjednik Vučić je morao da izabere drugačije riječi u odnosu na politički stav koji je prenio prema Crnoj Gori. Moramo sa dodatnim poštovanjem i uvažavanjem da se odnosimo prema političkim akterima u Crnoj Gori i susjednim zemljama. To je jasno. Ja stajem u zaštitu žena.
Knežević predsjedniku: Zamijenio me sa vojnim kuvarom
- Izgleda da me je vrhovni komandant crnogorske vojske Jakov Milatović zamijenio sa vojnim kuvarom iz neke kasarne i sad očekuje raport koliko će se još krčkati pasulj sa suvim rebrima i njeguškim kobasicama, pošto žuri na svečani bal pod maskama u neku od nama dokazanih prijateljskih ambasada
- saopštio je predsjednik DNP-a Milan Knežević povodom izjave Milatovića da predsjednik Skupštine treba da odgovori šta je radio na vojnoj vježbi u Srbiji.
- Da je kojim slučajem Jevto Eraković ponovo tražio da mu objasnim šta ću na vojnoj vježbi na Pešteru, ne bi mi bilo
čudno, jer Jevto ne bi bio u DPS-u da nije Jevto. Ali da to traži čovjek koji je dominantno zahvaljujući glasovima Srba iz Crne Gore pobijedio Mila Đukanovića u drugom krugu predsjedničkih izbora, fenomen je dostojan filmskih junaka Živka Nikolića. A posebno legendarnog Žorža u „Lepoti poroka“, koji očeku-
jući otkaz i iseljenje iz kuće, ipak dobija muštuluk da je izabran za novog direktora, na šta samouvjereno izjavljuje: „Realno, ja sam to i očekiva“. I kao što je Žorž postao direktor, tako je i Jakov postao predsjednik: očekivano! A kad se stvore očekivanja, onda logično upadate u očekivane dijagnoze, tako sam i ja znao
da će vrhovni komandant dva dana poslije pobjede na predsjedničkim izborima saopštiti da su Srbi genocidan narod, da je Kosovo nezavisna država, da je Rusija državni neprijatelj broj 1 - odgovorio je, između ostalog, Knežević, koji je sa Mandićem prisustvovao vojnoj vježbi u Srbiji.
Zaštitio sam i Draginju Vuksanović-Stanković, ali ono što je Gorčević rekla u parlamentu je politička floskula koju ne bih dalje komentarisaonaveo je Milatović. Na pitanje kako komentariše posjetu predsjednika Skupštine Andrije Mandića vojnim vježbama u Srbiji, Milatović kaže da je to vidio u medijima te da nema detalje o tome, ali da on treba da odgovori građanima. - Na legitimno pitanje u kom kontekstu su prisustvovali vježbi. To je pitanje za njih. Gospodin Mandić je predsjednik Skupštine, pa samim tim i član Savjeta za odbranu i bezbjednost, mi smo članica NATO i želimo najbolje odnose sa svim zemljama u okruženju uključujući i Srbiju, tako da, Mandić bi trebalo da građanima odgovori na to pitanje, što sam siguran da će i uraditi - rekao je Milatović. R. P.
Otvoreno pismo Crnogorskog helsinškog komiteta i grupe crnogorskih građana glavnom specijalnom tužiocu
Katnić da se brani sa slobode uz medicinsku zaštitu, Novović ne smije da dopusti da
se izazove smrt u pritvoru!
PODGORICA – Crnogorski helsinški komitet za ljudska prava i grupa građana uputili su otvoreno pismo glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću i svima koji su uključeni u postupanje prema nekadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, u kojem naglašavaju da je hapšenje i pritvaranje Katnića bilo ,,praćeno nezapamćenom, orkestriranom, političkom i medijskom hajkom i blaćenjem, koji na najgrublji način potiru ne samo pretpostavku nevinosti, već i ozbiljno izazivaju sumnje u regularnost i zakonitost cijelog postupka“.
Uz konstataciju da je Katnić ozbiljno narušenog zdravlja, a njegova odluka da štrajkuje glađu izaziva ogroman rizik po njegov život, CHO i grupa građanskih aktivista zahtijevaju da se ne dopusti Katnićeva smrt u Istražnom zatvoru, već da mu se omogući odbrana sa slobode uz punu medicinsku i drugu potrebnu zaštitu. - Pismo koje je nekadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić uputio dnevnom listu Pobjeda, portalu Standard i novinaru Šekiju Radončiću ukazuje na dramatičnu situaciju stvorenu njegovim hapšenjem, koje je praćeno nezapamćenom orkestriranom političkom i medijskom hajkom i blaćenjem, koji na najgrublji način potiru ne samo pretpostavku nevinosti, već i ozbiljno izazivaju sumnje u regularnost i zakonitost cijelog postupka – ističe se u pismu, uz napomenu da Katnićeva odluka da štrajkuje glađu u Istražnom zatvoru u Spužu izaziva ogromni rizik po njegov život.
Naglašava se da SDT, nadležni organi i država Crna Gora ne smiju dopustiti da se izazove Katnićeva smrt i da mu se tako presudi prije suđenja. - Pretpostavljajući da Specijalno državno tužilaštvu ima i obavezu, namjeru i interes da g. Katnića procesuira živog i da tako dokaže optužnicu - ako je i kada je bude podiglo - a ne da dopusti, tj. da
Pretpostavljajući da Specijalno državno tužilaštvo ima i obavezu, namjeru i interes da g. Katnića procesuira živog i da tako dokaže optužnicu - ako je i kada je bude podiglo - a ne da dopusti, tj. da izazove njegovu smrt i time mu presudi i prije/bez suđenja, zahtijevamo da se g. Katniću omogući odbrana sa slobode, uz punu medicinsku i drugu potrebnu zaštitu – upozorava se u otvorenom pismu CHO i grupe građana
Predsjednik DPS-a poručio da je Crna Gora na pragu drame sa nesagledivim posljedicama
Živković: Katnićev slučaj pokazatelj da je spirala revanšizma pokrenuta
PODGORICA – Pismo koje je Milivoje Katnić poslao porodici, a koje predstavlja svojevrsnu oporuku, ukazuje na njegovo alarmantno zdravstveno stanje koje može imati za posljedicu i smrtni ishod, poručio je predsjednik DPS-a Danijel Živković. Pobjeda je ekskluzivno objavila pismo koje je bivši glavni specijalni tužilac napisao sinu Radanu iz pritvorske jedinice u Spužu. Katnić, koji je uhapšen 14. aprila, odbio je angažovanje advokata, a pošto je sproveden u Istražni zatvor započeo je štrajk glađu. - Čovjek koji je obavljao jednu od najvažnijih državnih funkcija i koji je decenijama bio sudija Apelacionog suda, a potom i glavni specijalni tužilac, koji je duboko u sedmoj deceniji života, nije zaslužio ovakav tretman - istakao je Živković. Naglašava da je svjestan da Katniću neće pomoći obraćanje predsjednika „organizovane kriminalne grupe“, kako neki od njegovih progonitelja nazivaju Demokratsku partiju socijalista.
izazove njegovu smrt i time mu presudi i prije/bez suđenja, zahtijevamo da se g. Katniću omogući odbrana sa slobode, uz punu medicinsku i drugu potrebnu zaštitu – upozorava se u otvorenom pismu CHO i grupe građana.
Naglašavaju da ,,eventualna optužnica se mora zasnivati i dokazivati na činjenicama i vjerodostojnim dokazima“.
-G. Katniću ne može biti presuđeno prije suđenja, u atmosferi linča i političkog progona, a u uslovima njegovog ozbiljno narušenog zdravlja i uz štrajk glađu. Selektivna i politički motivisana „pravda“ je gora i od najgore nepravde. Postupanje prema g. Katniću mora biti zakonito u svakom detalju. Bilo kakav politički motivisani uticaj mora biti zaustavljen i osujećen – napominje se. Na kraju otvorenog pisma upozoravaju se i specijalni tužilac Novović i svi koji su
uključeni u postupanje prema Katniiću, koje mu ugrožava život, na moguće pravne posljedice.
-Ukoliko glavni specijalni tužilac g. Novović i svi koji su uključeni u postupanje prema g. Katniću budu ignorisali njegova neotuđiva ljudska prava, onda moraju biti svjesni i krivično-pravne odgovornosti koju sa sobom, pred očima crnogorske i međunarodne javnosti, nosi nehumano i protivzakonito postupanje - kaže se na kraju pisma koje potpisuju članovi Crnogorskog helsinškog komiteta i desetina crnogorskih građanskih aktivista.
Kako saznaje Pobjeda, podrška otvorenom pismu će se, u formi elektronske peticije, sjutra moći potpisivati.
Pismo su u potpisali: Tamara Nikčević, CHO; Šeki Radončić, CHO; Feđa Klikovac, CHO; Nikola Martino-
vić, CHO; Nebojša Kaluđerović, CHO; Miodrag Vlahović, CHO, kao i grupa građanaSvetlana Pajović-Musić, Ana Pejović, Ivana Pajović, Hajdana Lompar-Huter, Aleksandra Burzan, Maja Miličković, Boriša Borozan, Olivera Bojanić, Vidosava Pejović, Miloš Radović, Ljiljana Pešić, Kaćuša Krsmanović, Tinka Đuranović, Draško Đuranović, Sara Pejović, Dragan Nikčević, Antonina Bojanić, Svetozar Pejović, Dijana Nikčević, Slavka Pejović, Valentina Tina Boljević, Mileva Pajović, Miodrag Bajković, Veljko Martinović, Marija Pejović-Rebronja, Radomir Pajović, Snežana Lakić, Obren Medenica, Vesna Vukčević, Senka Vukčević, Žarko Begović, Dragan Vujović, Đorđe Begović, Julija Pavićević, Dragan Radulović, Žarko Krivokapić. D.Đ.
- Niti očekujem da će tužilaštvo nakon ovog reagovanja odustati od očigledne namjere da Katnića pritvore pa čak i po cijenu njegovog života. Ipak, ljudska je i lična obaveza svih da podignemo glas i ukažemo na nehuman odnos i tretman koji Katnić ima dok boravi u UIKS-u. Znam da su njegovo utamničenje priželjkivali mnogi u Crnoj Gori, posebno oni koji su se tada našli na meti rada tužilaštva kojim je rukovodio, a nije ih bio mali broj. Javnost pamti da je bivši glavni specijalni tužilac vodio i niz slučajeva koji su rezultirali lišavanjem slobode brojnih funkcionera DPS-a. Nijesmo to nikada komentarisali, već smo kroz poštovanje pretpostavke nevinosti ostavljali institucijama da rade svoj posao. Ipak, ne možemo zaboraviti najave Katnićevog hapšenja od tadašnje opozicije a današnje vlasti, koji su se zaklinjali da će ga poslati u Spuž čim se domognu vlasti - rekao je on. To je, prema njegovim riječima, očigledno cijena koju Katnić plaća danas.
- Cijenu političkih promjena koja u naletu bolesnog i ostrašćenog revanšizma nastoji suditi i presuditi svima koji su bili istaknuti državni funkcioneri prije političkih promjena. U toj računici, ipak, valjalo bi da svi oni koji postupaju po ovom planu imaju na umu i kompleksnu istoriju Crne Gore koja je prepuna međusobnih namirivanja i nadgornjava i u kojoj se često postupalo po principu beskonačnog međusobnog ćeranja. A baš u takvo ćeranje bi društvo moglo zapasti nakon niza incidenata – od kojih je posljednji hapšenje direktorice ASK-a uz, kako reče jedan član Vlade, cirkus koji je taj čin pratio, budući da je postalo ja-
Ne očekujem da će tužilaštvo nakon ovog reagovanja odustati od očigledne namjere da Katnića pritvore pa čak i po cijenu njegovog života. Ipak, ljudska je i lična obaveza svih da podignemo glas i ukažemo na nehuman odnos i tretman koji Katnić ima dok boravi u UIKS-u-kaže Živković
sno da se tužilaštvo pretvorilo u prijeke isljednike i gospodare života i smrti - smatra Živković. Cilj akcija je, kako je ocijenio, da se ugrozi dostojanstvo pojedinca i da se napravi spektakl koji se sprovodi u koordinaciji sa privilegovanim medijima, pod dirigentskom palicom političara koji taj čin slavodobitno pozdravljaju prije nego što se i desio, uz dramatiku kojoj treba da doprinesu namrštena lica sa fantomkama.
- Stavljanjem lisica na ruke u Crnoj Gori, presuda je već ispisana, suđenje je nepotrebno, obrazloženje možemo čitati u novinskim zapisima. Tekstovi pojedinih medija i izjave političara na vlasti crtaju metu, koju tužilaštvo institucionalno pogađa. Spirala revanšizma je pokrenuta. Svi koji misle drugačije, imaju svoj integritet i ne podliježu pritiscima mogu očekivati isti scenario kao i oni koji su meta pravosudnog isljedništva ambicioznih karijerista. Baš kao što i nosioci ovih procesa mogu očekivati odgovor onih koji su svoje dostojanstvo spremni da brane životom – poput Milivoja Katnića - naveo je Živković. On je pozvao sve aktere da se vrate poštovanju vladavine prava i principu poštovanja dostojanstva svakog pojedinca. - Ljudski je, časno i crnogorski. Sve drugo značilo bi guranje države u dramu koja može imati nesagledive posljedice jer se u Crnoj Gori uvijek znalo da glava bez obraza ne vrijedi te da se čast i ugled brane svim sredstvima. Zaustavimo se dok smo na vrijeme jer uskoro može biti kasno - zaključuje Živković. R. P.
PODGORICA - Izvještaj o radu gradonačelnice, organa uprave i posebnih službi Glavnog grada za 2023. ozbiljno bi mogao uzdrmati fotelju Olivere Injac jer taj dokument nije dostavljen u zakonskom roku lokalnom parlamentu, što se kosi sa Zakonom o Glavnom gradu, odnosno Statutom koji definiše njene nadležnosti i razloge za smjenu ukoliko ih ne ispunjava.
Iako su juče u Pokretu Evropa sad tvrdili da je izvještaj u redovnoj proceduri upućen Skupštini glavnog grada 29. marta, dva dana prije isteka roka, podaci iz parlamenta pokazuju da su dokument dobili tek 16. aprila i to neposredno nakon što su iz Socijaldemokrata Crne Gore (SD) na konferenciji za medije upozorili na propust gradske uprave.
Neažurnost tima Olivere Injac potvrđuje i odgovor sekretara Skupštine Miloša Giljena od 14. aprila upućen šefu Odborničkog kluba SD-a Milošu Maškoviću u kome ga obavještava da do 1. aprila nije dostavljen izvještaj o radu gradonačelnice, te da do tog trenutka nije bio dostavljen nikakav materijal za narednu sjednicu.
Pozivajući se na član 104 Statuta Glavnog grada koji predviđa razrješenje gradonačelnice ukoliko godišnji izvještaj o svom i radu organa uprave, posebnih i stručnih službi ne podnese u roku, opozicija je najavila iniciranje smjene Injac, a očekuje i podršku najmanje pet odbornika iz vlasti koliko im je potrebno da ta ideja bude realizovana.
Prema saznanjima Pobjeda, predstavnici vladajuće većine i opozicije već su održali sastanak na ovu temu.
Mašković za Pobjedu kaže da
Opozicija u Podgorici narednih dana pokrenuće inicijativu za smjenu gradonačelnice, izvjesna i podrška odbornika vlasti
među odborničkim klubovima iz vlasti za sada postoji raspoloženje za smjenu Injac.
- Ta činjenica i aktuelna dešavanja najbolje potvrđuju moje navode da kriza vlasti u Glavnom gradu još nije prošla, već da je samo u odnosu na državna pitanja i fabrikovane afere od strane gradske uprave pala u drugi plan – istakao je Mašković. Odbornica Pokreta za Podgoricu Nađa Ljiljanić, koja je nedavno napustila Klub PES-a, kazala je prije dva dana za Gradsku televiziju da će se o inicijativi izjasniti kada se upoznaju sa njenim sadržajem.
KRIZA VLASTI
Nakon više od dvije decenije, Podgorica je 13. marta 2023. godine dobila novu vlast koju predvodi Pokret Evropa sad. Činioci gradske vlasti na izborima su osvojili 35 mandataPES 13, koalicija okupljena oko nekadašnjeg Demokratskog
fronta 11, Demokratska Crna
Gora šest, Građanski pokret
Ura četiri - i koalicionom sporazumom se obavezali da će se u vođenju kadrovske politike rukovoditi principom stručnosti, radne biografije i rezultata rada.
Podgorički parlament ima 58 odbornika, od kojih je 34 iz vlasti, a 24 iz opozicije. Prilikom izbora gradonačelnice, za Oliveru Injac su podigli ruku svi predstavnici vladajuće većine u Skupštini glavnog grada. Nakon što je krajem februara predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nezadovoljan načinom rada PES-a, podnio ostavku na sve funkcije u partiji u kojoj je bio potpredsjednik i jedan od osnivača, njegov primjer ispratilo je pet odbornika u Podgorici Dragan Radović, Nađa Ljiljanić, Dragutin Vučinić, Ranka Otašević i Jevrosima Pejović. Oni su nedavno formalizovali zajedničko djelovanje sa Građanskim pokretom Ura i Pokretom za promjene (PZP) i zajedno zauzimaju 11 mjesta u gradskom parlamentu. Višesedmična priča o krizi vlasti, koju su iz gradske uprave više puta demantovali, dobija konkretne obrise kroz najavljenu inicijativu za smjenu Injac za koju, kako tvrde iz opozicije, postoje naznake da će imati podršku i određenih klubova odbornika iz vladajuće većine. U SD-u to tumače potpuno logičnim potezom nakon što su ,,crno na bijelo“ dobili dokaze da je Injac prekršila zakon i Statut Glavnog grada i pokušala da brzopletim intervencijama i, kako tvrde, pritiskom na zaposlene kamuflira činjenicu da je uveliko probila rok za predaju jednog od najvažnijih izvještaja koji sabira učinke njenog rada.
- Posebno zabrinjava i činjenica što se na zaposlene u Skupštini glavnog grada vršio strahovit
Klikovac: Injac neistinama pokušava da prikrije brojne zloupotrebe
Šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini glavnog grada Andrija
Klikovac kazao je da Injac plasiranjem neistina pokušava da prikrije brojne zloupotrebe koje
tiv saradnje sa DPS-om u Podgorici - poručili su iz PES-a.
su učinjene u prethodnih godinu dana.
- Afere zapošljavanja, nelegalni transfer novca, ime-
pritisak da rade protivzakonite radnje kako bi se prikrila nesposobnost gradske uprave u obavljanju elementarnog zadataka, kakav je dostavljanje godišnjeg izvještaja o radu, zbog čega će najvjerovatnije posla biti i za Upravnu inspekciju –ocijenio je Mašković.
ČINJENICE
Maškoviću su iz Skupštine glavnog grada kroz dva dokumenta, u koje je Pobjeda imala uvid, potvrdili da izvještaj o radu gradonačelnice nije dostavljen do krajnjeg roka - 31. marta. Iz PES-a su u saopštenju rekli da je izvještaj poslat 29. marta, a, po svemu sudeći, papiri su od sjedišta Glavnog grada do zgrade Skupštine, koje dijeli jedna ulica, putovali 18 dana jer su u arhivi gradskog parlamenta evidentirani tek 16. aprila. Samo dan ranije, sekretar Skupštine Miloš Giljen je do-
novanje Blečića, nabavke bez tendera… Strah od transparentnosti i utvrđivanja istine - naveo je Klikovac na mreži Iks, komentarišući jučerašnje reagovanje gradonačelnice na najavljenju inicijativu za njenu smjenu.
,,TANKA“ ODBRANA Za razliku od svoje partije, Injac se nije pozvala ni na kakav datum ili eventualno dokaz kojim bi odbranila tezu o uredno poslatom izvještaju o radu, već je kazala da je inicijativa za njenu smjenu politički legitiman potez na koji svi imaju pravo, ,,kao društvo koje teži snaženju demokratije“. Saglasje sa partijom postoji u tumačenju motiva koji stoje iza poteza opozicije, a to je, kako je rekla, vraćanje u vrijeme kada se udovoljavalo potrebama i interesima pojedinaca ,,koji su profitirali na račun građana Podgorice“. - Ponosna sam na lični doprinos razvoju grada i zabrinuta za one koji političke interese stavljaju ispred potreba građana. Nije ovdje riječ o nikakvim formalnostima o kojima pričaju punih godinu dana, već o činjenici da smo pronašli crne kutije iz prošlosti. One otkrivaju zaboravljene ili izgubljene milione, poklonjene stanove, nezakonita zapošljavanja i brojne druge zloupotrebe zbog kojih je smijenjena bivša vlast - naglašava ona.
pisom informisao Maškovića o inoviranom dnevnom redu s prethodne sjednice održane 21, 27, 28. i 29. marta u kom nema traženog izvještaja o radu. Giljen je obavijestio Maškovića i da od 21. marta do 1. aprila u skupštinsku proceduru nije stigao niti jedan materijal za razmatranje za narednu sjednicu. I pored objelodanjenih činjenica, u PES-u negiraju kršenje zakona i tvrde da opozicija pokretanjem priče o smjeni Injac želi da izazove krizu i zaustavi dinamiku razvoja Glavnog grada.
- Ukoliko neko iz aktuelne većine smatra da sa opozicijom na čelu sa DPS-om treba da pravi prekompoziciju vlasti u Podgorici, i to nije praksa koja već ranije nije postojala. Međutim, za sada niko iz većine nije iskazao spremnost da sarađuje sa onima koje optužuju za razne malverzacije na lokalnom i državnom nivou. Ako neko iz većine promijeni mišljenje, moraće građanima Podgorice da objasni motive i razloge za saučesništvo sa onima koje optužuju kao glavne krivce za višegodišnje loše stanje u gradu i državi. Ovo je i prilika da lideri partija koje su potpisale memorandum, Milatović, Abazović i Medojević dokažu da su pro-
Injac tvrdi da je kontrolom, na kojoj insistira, narušen iskrivljen sistem vrijednosti u kojem se, kako je rekla, novcem i imovinom građana Podgorice raspolagalo kao ličnim dobrom. - Ipak, ko god je navikao da se grad vodi na takav način u meni vidi veliku smetnju. Od prvog do posljednjeg dana na mjestu gradonačelnice radiću pošteno i bez želje da, uz pristajanje na ucjene, narušavam lični kredibilitet koji sam stekla isključivo posvećenim radom. Da su se prethodnih mjeseci bavili činjenicama, utvrdili bi i da su krivične prijave o kojima često govore odavno odbačene, ali od potrebe da se bavim politikanstvom, uvijek će mi biti važnija suština – a to je vrijeme, znanje i iskustvo koje ulažem da jedan krajnje haotičan sistem ozdravi - navela je ona u izjavi dostavljenoj medijima.
SPREMAN ODGOVOR
Osvrćući se na njenu izjavu, Mašković je rekao da je gradonačelnica potvrdila da se ne može polemisati sa činjenicama jer se ni na koji način nije dotakla činjenice da je njen izvještaj o radu u Skupštinu stigao tek 16. aprila, umjesto do 31. marta kako je to definisano Zakonom o lokalnoj samoupravi.
- Riječ je o jednom od najvažnijih dokumenata čije nedostavljanje za sobom povlači smjenu gradonačelnice, a koji je jedan od ključnih mehanizama kroz koje se ostvaruje uvid u rad gradske uprave. No, građani moraju biti svjesni da je Skupština glavnog grada kolektivni organ koji donosi prije svega političke odluke, koje nerijetko mogu anulirati ono što su zakonske norme. Tako može biti i u ovom slučaju, a opozicija u Podgorici ima spreman odgovor i na takav scenario – poručio je Mašković. T. KLIKOVAC
razgovor: Miško Rađenović, predsjednik Izvršnog odbora Nacionalne turističke organizacije
PODGORICA - Crna Gora
ima potrebu za donošenjem strategijskih i urbanističkih planova koji će se prilagođavati savremenim i dolazećim trendovima u turizmu - kazao je za Pobjedu predsjednik Izvršnog odbora Nacionalne turističke organizacije Crne Gore
Miško Rađenović, ističući pozitivna iskustva Hrvatske u ruralnom turizmu. On je, nakon posjete konferenciji na međunarodnom kongresu o ruralnom turizmu u Splitu, koji je okupio 300 turističkih stručnjaka iz 28 zemalja, istakao da Crna Gora može da primijeni mnoga iskustva od naših susjeda.
PRePReke
Rađenović predlaže i inicijative koje bi trebalo da preduzme Nacionalna turistička organizacija, ali ističe nedostatak finansijskih sredstava kao glavnu prepreku njihovom sprovođenju. Navodi da bi nedostatak budžeta mogao dovesti do zaostajanja za konkurencijom u regionu i šire.
- Siguran sam da će proći određeni niz godina da Crna Gora nađe svoj pravi put i u ruralnom dijelu i u svim ostalim oblicima turizma. Da se strategijski opredijeli, napravi dobre prostorne planove, ponavljam, koji će se poštovati, ali ujedno i biti podložni promjenama koje nalažu savremeni i nadolazeći trendovi u turizmu - kazao je Rađenović, dodajući da su iskustva sa konferencije u Splitu pozitivna.
- Hrvatska se ozbiljno posvetila razvoju ruralnog turizma. Razvoj je planski, osmišljen strategijski i ciljano se razvija. Paralelno se razvija i gastronomija kao nezaobilazan segment razvoja ruralnog turizma. Hrvatska je uvela ne-
koliko svjetski poznatih brendova za ocjenjivanje stanja gastronomije. Gastronomski vodiči (Michelin, Gault Millau, 50 best itd) svjedoče o tome da se iz godine u godinu podiže kvalitet gastronomije i u ruralnom i u svim drugim djelovima Hrvatske. Takođe, uvedeni su u skoro svim zemljama regiona - istakao je Rađenović.
Napominje da je ključno to što su, u segmentu razvoja ruralnog turizma, prije 15 godina, u njihovoj najrazvijenoj regiji - Istri zabranili gradnju ili neplaniranu ekspanziju gradnje po svim nivoima i dali šansu planskom razvoju turizma. - To se polako prelilo i na ostatak Hrvatske kao i na otoke –ostrva koji svakim danom bilježe sve uspješnije rezultate. Takođe je svakim danom izražen problem sezonalnosti koji kroz ruralni dio prelazi u cjelogodišnji turizam, čemu treba da teži i Crna Gora, o čemu sam više puta govorio - kazao je Rađenović.
Ono što treba apostrofirati jeste da je Hrvatska kao država shvatila da joj je turizam glavno strateško opredjeljenje i kao takva se stavila u potpunosti u službu razvoja turizma i podredila sve planove tome cilju.
- Nasuprot Crne Gore koja još
Siguran sam da će proći određeni niz godina da Crna Gora nađe svoj pravi put i u ruralnom dijelu i u svim ostalim oblicima turizma. Da se strategijski opredijeli, napravi dobre prostorne planove, ponavljam, koji će se poštovati, ali ujedno biti podložni promjenama koje nalažu savremeni i dolazeći trendovi u turizmu - kazao je Rađenović
uvijek planove pravi u potpunoj koliziji sa turizmom, često površne, neosmišljene, nezavršene, nejasne, planove
koji se i kao takvi ne sprovode nego ostaju samo slovo na papiru, napominjem u potpunoj koliziji urbanističkih
Guvernerka CBCG i ministar finansija na sastanku sa predstavnicima MMF-a
PODGORICA - Guvernerka Centralne banke Crne Gore (CBGC) dr
Irena Radović i ministar finansija Novica Vuković sastali su se juče sa zvaničnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MFF) tokom proljećnih sastanaka u Vašingtonu.
Radović je ukazala da se bilježi rast depozita, kredita i kapitala, a pad nekvalitetenih kredita, dodajući da ti trendovi svjedoče o stabilnosti bankarskog sektora, koju nijesu ugrozile geopolitičke tenzije i brojni eksterni šokovi.
- Uz stalno unapređivanje regulatornog okvira u pravcu njegove potpune harmonizacije sa pravnim tekovinama EU, CBCG je snažno posvećena pregovaračkom procesu kroz rukovođenje
radnim grupama za tri pregovaračka poglavlja i aktivnim učešćem u radu radnih tijela za još sedam poglavlja – kazala je Radović.
Zamjenik generalne direktorice MMF-a Bo Li je, kako je kazao, impresioniran ostvarenim rezultatima u regulatornoj reformi, ukazujući na značaj očuvanja stabilnosti bankarskog sistema i nezavisnosti CBCG.
- Nezavisnost CBCG izuzetno je važna, jer osigurava njen kredibilitet i efikasno vršenje kontrolne uloge - kazao je Li i izrazio spremnost MMF-a da CBCG podrži u realizaciji inicijativa koje za cilj imaju snažniju ekonomsku inkluziju žena i ozelenjavanje finansijskog sektora. Ministar Vuković je poručio da Vlada ima za cilj da pr omoviše uravnotežen i održiv ekonomski rast kroz unapređene mjere fiskalne i makroekonomske politike, strukturne reforme i novi investicioni ciklus, dominantno u sektorima infrastrukture, turizma, poljoprivrede i informacionih tehnologija. Ukazujući da će do juna usvojiti fiskalnu strategiju, a do kraja godine implementirati novu srednjoročnu strategiju upravljanja dugom 2025-2027, Vuković je naveo da im je ekspertska podrška u tom dijelu bila značajna. R. P.
nadzor raznih „stručnjaka“ iz inostranstva koji sve rade, ali nikako da se konkretno izjasne u onome što im je struka. U konkretnom slučaju se radi opet o turizmu u sadašnjosti i budućnosti - ističe Rađenović, dodajući da on i drugi zaposleni u NTO imaju odlične ideje, međutim za sprovođenje tih ideja su potrebna i određena finansijska sredstva što u ovom slučaju NTO nema i to im pravi velike probleme.
TRadicija i gasTRonomija
- Sve to utiče i na cijelu (direktno) turističku privredi, a (indirektno) i na široki spektar privrednih grana koje su u dodiru sa turizmom. Nadam se da će se ta situacija promijeniti i da će NTO dobiti budžet kao i sve ostale razvijene turističke zemlje počev od Hrvatske, pa nadalje jer u protivnom ćemo početi da „kaskamo“ i za užom (zemlje regiona) i širom konkurencijom - smatra Rađenović.
Što se tiče uvezivanja tradicije i gastronomije, navodi da je to u Crnoj Gori u povoju.
i turističkih ciljeva. Najbolji primjer za to je i trenutno stanje Prostornog plana Crne Gore. Uz obavezni „stručni“
- Na tome je pomalo počelo da se radi naročito kroz nevladin sektor. Ima određenih poboljšanja i što se tiče pomoći državnih institucija, ali na terenu je još uvijek stanje poražavajuće. Ponuda gastronomije u velikom broju ugostiteljskih objekata je stereotipna i nije se mijenjala decenijama. Ono što zabrinjava jeste da se veoma malo koristi tradicionalna, autohtona hrana i piće iz Crne Gore - kaže Rađenović, dodajući da nam nedostaje dobro osmišljen planski eksterni i interni marketing za sve vidove turizma, plus promocija na specijalizovanim manifestacijama, sajmovima, kongresima itd. n. k.
Ministar javno dao riječ da će ispitati cjelokupni postupak izgradnje platoa ispred Starog grada u Ulcinju
DPS Budva: Odović direktno optužio Mikijelja, tužilaštvo ćuti
BUDVA - Odgovarajući na pitanja poslanika ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović direktno je optužio Mladena Mikijelja, direktora JP Morsko dobro, nosioca liste „Za budućnost Budve – Budva, otvoreni grad“ i kandidata za predsjednika opštine, otvoreno insinuirajući da je u JP Morsko dobro došlo do nenamjenskog trošenja sredstava.
To je saopšteno iz budvanskog odbora Demokratske partije socijalista.
- Odović je javno dao riječ da će ispitati cjelokupni postupak izgradnje platoa ispred Starog grada u Ulcinju prilikom čega je, kako navodi, došlo do očigledne zloupotrebe i
nenamjenskog trošenja sredstava, budući da je cijena radova zvanično iznosila 958.000, a da je dobio informacije od procjenjivača da ti radovi ne vrijede više od 300.000 euranaveli su u saopštenju. Dodaju da je ovakvim odgovorom Odović jasno nacrtao krivičnopravnu odgovornost Mikijelja.
- Ipak, ne očekujemo da će tužilaštvo smoći snage da konačno počne da se bavi poslom iz svoje nadležnosti jer je očigledno zauzeto političkim progonom neistomišljenika. Do tada, ostaje nam da gledamo još jednu bespoštednu borbu za fotelje, gdje međusobne optužbe pljušte među strankama vlasti, a sve u cilju obmane javnosti i pribavljanja političke koristi - zaključuju iz budvanskog DPS-a. R.P.
Vlada na telefonskoj sjednici smijenila predsjednika Odbora direktora JP Morsko dobro, imenovana Zvezdana Janović
Rađenović: Spajić me razriješio zbog namjere da Luku Budva vratim Budvanima
PODGORICA – Predsjednik Odbora direktora JP
Morsko dobro Blažo Rađenović saopštio je da je juče smijenjen sa te funkcije, na hitnoj telefonskoj sjednici Vlade, kako je naveo, zbog namjere da u ponedjeljak zakaže sjednicu sa jednom tačkom dnevnog reda - vraćanje Luke Budva građanima Budve.
Vlada je juče na telefonskoj sjednici imenovala Zvezdanu Janović za predsjednicu Upravnog odbora Javnog preduzeća za upravijanje morskim dobrom, sazanaje CdM. Rađenović je naveo da bi sa tom odlukom poremetio kriminalne planove Vlade na čelu sa Milojkom Spajićem koja planirala da, kako je saopštio, „u posjed Luke Budva uvede sumnjive investitore po formi kako su to radile vlade koje
je vodila Demokratska partija socijalista“.
- U prilog tome govori i činjenica da su na sjednici Vlade u četvrtak donijeli uredbu kojom su promijenili namjenu same luke, a sve pod izgovorom uspostavljanja međunarodne pomorske linije Budva – Dubrovnik - dodao je Rađenović. Naglasio je da je ponosan na postignute rezultate, koji se, kako je saopštio, mogu smatrati istorijskim za ovo javno preduzeće.
- U izvanrednoj saradnji sa 43. vladom, za kratak vremenski period uspjeli smo da trajektnu liniju Kamenari - Lepetane povratimo u državno vlasništvo, raskinuvši štetni ugovor po državu sa privatnikom, ostvarimo prihod od marta do kraja 2023. rekordan prihod od oko šest miliona, imamo u svom vlasništvu osam trajekata, zatim da vratimo Pine Opštini Ti-
vat, raskinemo štetni ugovor sa Vektrom Boka, povećamo prihode firme za čak 73 odsto. Firmu „Adriatic Properties“, koja zakupljuje hotel Sveti Stefan i koja je godinama držala kupališta nedostupnim za građane, uveli smo u zakonske okvire i otvorili kupališta i staze za sve građane. Posebno sam ponosan na zaštićena područja tokom mog mandata, poput Platamuna, Katiča i Starog Ulcinja, zatim zalaganjem da se nakon dvije decenije dobiju urbanističko-tehnički uslovi za šetalište - lungomare na Svetom Stefanu - rekao je on. Dodao je da je tokom 2023. prestižno ekološko priznanje dodijeljeno za 40 plaža i jednu marinu u Crnoj Gori. - Krenuli smo u obračun i sa devastatorima prostora, poput zaleđa plaže Kamenovo, što očigledno ne odgovara ministru Odoviću koji stopira in-
spekcijske službe da rade svoj posao i štite prirodna bogatstva Crne Gore, već se stavlja u službu kapitala mimo opšteg interesa Budve i naše države. Srećno vam bilo, a ja sa kolegama iz Građanskog pokreta Ura nastavljam borbu za drugačiju Crnu Goru - zaključio je Rađenović. r P.
PODGORICA - Crnogorski biznismen Brano
Mićunović preminuo je preksinoć u 71. godini nakon duže bolesti.
Mićunović je rođen 1953. u Nikšiću. Često je bio u centru javnosti, a bavio se građevinskim biznisom. Njegovo ime bilo je poznato još od sedamdesetih godina, a često je optuživan za nezakonitosti, što je uvijek demantovao. Sjedinjene Američke Države (SAD) su mu prošle godine uvele sankcije. Mićunović će biti sahranjen danas u Nikšiću. r. P.
OBRAZOVANJE U KRIZI: Studenti sve češće kupuju gotove seminarske radove
Ružić: Društvo nas uči da idemo linijom manjeg otpora
PODGORICA – „Profesionalno pišem sve vrste radova“, „Na korak do diplome“ - samo su neke od reklama na društvenim mrežama koje nude studentima pisanje seminarskih, diplomskih i master radova za novac. Ovo nije nešto što je nezakonito, ali stvar je etike, narušavanja integriteta obrazovnih institucija i profesora. Profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore Nataša Ružić u razgovoru za portal RTCG ističe da su profesori upoznati sa takvim oglasima koji su često cinični, te da studenti kupovinom radova sami sebi nanose štetu.
Oni koji pišu diplomske i master radove za novac čine to da bi zaradili, a studenti ih kupuju da bi bez mnogo truda dobili diplomu. Uzajamna saradnja,
reklo bi se, ali pitanje je koga studenti na taj način varaju, sebe ili profesore. Da li će student odlučiti da kupi rad zavisi od toga da li ima savjest i posjeduje li određene etičke norme, ukazuje profesorica Ružić.
Etika je, ističe ona, ono što se smatra ispravnim.
Kupovinom radova, kako kaže Ružić, studenti sami sebi nanose štetu.
-Kako će taj student ili studentkinja raditi u svojoj struci ukoliko planiraju da završe fakultet „lakšim putem“, što je nemoguće. U principu, student kada piše magistarski rad, trebalo bi da odabere temu koja ga interesuje i da napiše kvalitetan rad - naglasila je ona.
Na pitanje iz kojih razloga studenti biraju da idu linijom manjeg otpora, Ružić kaže da je problem u samom društvu. -Društvo nas uči da idemo li-
nijom manjeg otpora. Živimo u maloj sredini, gdje ljudi vole da se pohvale da su završili nešto preko veze. Šta onda možemo da očekujemo od mlađih generacija? Proces sticanja znanja je obostran i ukoliko druga strana ne želi da usvoji materiju koju nudite, profesor je u toj situaciji nemoćankazala je Ružić. Profesorica kaže da nije bila u situaciji da sumnja u autorstvo rada iz razloga što studenti na njenim predmetima ne pišu teorijske radove, već su dužni sprovesti istraživanje.
-Na primjer, ili će napraviti polustrukturirane ili dubinske intervjue sa relevantnim sagovornicima ili kvantitativnu analizu sadržaja. Osobama koje nude usluge pisanja seminarskih ili magistarskih radova se ne isplati da analiziraju minimum 200 tekstova po kodnom listu koji sadrži 15 do 20 varijabli ili da pokušava-
PODGORICA - Predio pod šumom u ataru sela Mala
Crna Gora obuhvaćen je režimom treće zone zaštite u Nacionalnom parku Durmitor u okviru koje su sječa i pošumljavanje svedeni na neophodne potrebe za lokalno stanovništvo i to isključivo pod nadzorom šumara, dok sječu za potrebe infrastrukture treba da odobrava uprava Parka ili nadležni državni organ.
To je Pobjedi kazao stručni saradnik za oblast šumarstva u Nacionalnim parkovima Crne Gore Slobodan Stijepović koji je potvrdio da je u toj zoni ova vrsta doznačavanja za potrebe stanovništva obustavljena prije dvije godine, zbog problema u definisanju linije razgraničenja šume u privatnoj i državnoj svojini na terenu.
Prema njegovim riječima, primjeri nelegalne sječe, adresiraju se uz odgovarajuće prijave i obavezu saniranja i uvođenja šumskog reda. Na primjedbu da su slike sa terena koje je tokom marta zatekla ekipa Pobjede u ovoj zoni potvrdile da šumski red nije sproveden kako nalaže važeća regulativa, Stijepović je kazao da se pravila znaju. Dodao je da se u praksi događa da se zbog postupaka koji se nekada zbog procedura predugo vode, dokazni materijal ne smije uklanjati prije nego nadležni organi procesuiraju konkretne slučajeve.
ju da dođu do 10 sagovornika koji će odgovarati na pitanjaističe ona.
Objašnjava da nijedan rad nije prihvaćen iz prvog puta, već su studenti dužni napraviti ispravke.
-Mislim da su u težoj poziciji profesori koji mentorišu magistarske radove koji se zasnivaju samo na deskriptivnoj metodi, odnosno na pisanju na osnovu naučne literature i radova - kazala je ona.
Ružić ističe da je motiv da upiše fakultet kod svake osobe različit i neki će pokušati da se služe tom metodom, ali postavlja se pitanje – kako ćete braniti rad koji nijeste napisali.
- Članovi komisije uvijek mogu studentu da postave pitanje na koje ne može odgovoriti i na takav način on sam sebe dovodi u nezgodnu pozicijuističe ona. r.P.
To može da dovede do situacije da šumski red ne bude zaveden, a tako ostavljena šuma onda dovodi do problema na terenu.
Izostala kontrola
Pobjeda je prije nekoliko dana objavila da oborena stabla sa kojih nije uklonjena kora, kao i panjevi sakriveni nabacanim granama i okruženi suvim smrčama punim potkornjaka, svjedoče da šumski red koji je trebalo da bude uspostavljen nakon doznačene sječe u trećoj zoni zaštite Nacionalnog parka „Durmitor“, u ataru sela Mala Crna Gora, nikada zapravo nije sproveden kako treba.
To pokazuje stanje na lokacijama Stublinska i Jezička gora, za koje je prije nekoliko dana iz Uprave Nacionalnih parkova saopšteno da je davno bilo predviđeno da bude sanirano, budući da je posljednji put sječa stabala doznačena 2021. godine, makar prema podacima parkova. Zavođenje reda podrazumijeva da se sa mjesta gdje su stabla posječena uklone sve grane, a sa zaostalih panjeva ukloni kora, kako takvi reslovi ne bi bili pogodni za razvoj potkornjaka.
Sječa u ovoj zoni Nacionalnoj parka „Durmitor“, uporedo je predmet pažnje tužilaštva od decembra prošle godine, koje utvrđuje kako je i pod kojim okolnostima bilo moguće da se iznad sela Mala Crna Gora, godinama zva-
na Durmitoru bilo zloupotrebe službenih ovlašćenja prilikom Nacionalnih parkova pojašnjava režim gazdovanja šumom
Na upit pod kojim se uslovima praktikuje sječa u zonama zaštite, Stijepović je Pobjedi kazao da se ona sprovodi u državnoj i u šumama u privatnoj svojini u skladu sa prethodno usvojenom zakonskom i prostorno-planskom dokumentacijom. Prema tim dokumentima, naveo je on, mora se ispoštovati da sječa u državnim šumama bude isključivo sanitarna koja podrazumijeva uklanjanje suvih, oboljelih, zaraženih i drugih stabala koja mogu narušiti zdravstveno stanje šuma ili koja ugrožavaju nesmetano ostvarivanje drugih funkcija nacionalnog parka
nično doznačavaju za sječu stabla smrče, uprkos činjenici da nema jasno definisanih granica na temelju kojih bi sa sigurnošću mogli odrediti gdje počinje državna svojina, a gdje privatna šuma na tom području.
Sporna situacija sa granicama, sječom, ali i zavođenjem š umskog reda u dijelu NP „Durmitor“, odnosno da li je primjena službenih ovlašćenja bila adekvatna u ataru sela Mala Crna Gora pod lupom je Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Toj tužilačkoj instanci predmet je u rad proslijeđen iz Specijalnog državnog tužilaštva kojem se prošle godine obratio mještanin Male Crne Gore nakon što od zvaničnih državnih institucija nije dobio reakciju niti povratnu informaciju na upozorenja da se na terenu Stublinske i Jezičke gore, naročito zone „Ograde“, odvija nezakonita sječa i zloupotreba u koju su, prema njegovim navodima, bila otvoreno umiješana i službena lica. Podnosilac prijave naveo je da je paravan za takvo pustošenje područja bio upravo regularni godišnji plan Nacionalnih parkova na osnovu kojeg je, po zahtjevu lokalnog stanovništva, odobravana sječa do 50 metara kubnih na privatnoj, odnosno 10 kubika u državnoj šumi ako je namijenjena potrebama stanovništva, odnosno ogrijevu.
Prema navodima prijave, razrađena šema zloupotrebe je išla tako da su vlasnici imanja uglavnom u zahtjevu za odobrenje sječe kandidovali parcele tik uz državnu zemlju. Na terenu, doznačena je šuma u sklopu državnog zemljišta, a izvlačena je preko privatnih
imanja, čak i pomoću „skidera“, iako bi u nacionalnom parku svaka intervencija trebalo da počiva na animalnoj vuči, odnosno upotrebi konja ili volova.
Iz Nacionalnih parkova su na upit Pobjede naveli da je praksa označavanja šume za sječu obustavljena 2021. godine po nalogu šumarske in-
spekcije zbog neregulisanih granica parcela, a da su u međuvremenu traženi od Uprave za državnu imovinu i katastar podaci o razgraničenju. Podsjetili su da je doznačavanje određene kubikaže za sječu bilo dio regularne procedure prema kojoj je, u skladu sa planom i programom upravljanja i Zakonom o šu-
Što je zabranjeno, a što dozvoljeno
Prostornim planom posebne namjene za durmitorsko područje je, u zavisnosti od zone zaštite, detaljnije definisano i pitanje sječe šume na području NP.
U I zoni zaštite je zabranjeno korišćenje prirodnih resursa i izgradnja obje-
kata. Naučna istraživanja i praćenje prirodnih procesa (monitoring) sprovode se u ograničenom obimu. Predviđeo je sprovođenje zaštitne, sanacione i druge neophodne mjere u slučaju požara, elementarnih nepogoda i udesa, pojave biljnih i životinjskih bolesti
i prenamnožavanja štetočina i sl.
U zoni sa II stepenom zaštite je definisano da sječa šume nije dozvoljena osim u posebnim uslovima, u neposrednoj okolini stalnih naselja, za potrebe lokalnog življa. Ovu aktivnost mora pratiti čuvarska
mama, Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore utvrđivalo godišnji plan gazdovanja šumama u privatnoj svojini. Pravila o sječi
Na upit pod kojim se uslovima praktikuje sječa u zonama zaštite, Stijepović je Pobjedi kazao da se ona sprovodi u državnoj i u šumama u priv atnoj svojini u skladu sa prethodno usvojenom zakonskom i prostornoplanskom dokumentacijom. - Prema tim dokumentima, mora se ispoštovati da sječa u državnim šumama bude isključivo sanitarna koja podrazumijeva uklanjanje suvih, oboljelih, zaraženih i drugih stabala koja mogu narušiti zdravstveno stanje šuma ili koja ugrožavaju nesmetano ostvarivanje drugih funkcija nacionalnog parka – naveo je Stijepović.
služba NP uz kontrolisano izdavanje dozvola.
U zoni sa III stepenom zaštite sječa šuma i pošumljavanje je svedena na neophodne potrebe za lokalno stanovništvo, a pod nadzorom šumara; njihovu sječu za potrebe infrastrukture treba da odobrava uprava Parka ili nadležni državni organ.
Prostornim planom posebne namjene na području Nacionalnog parka Durmitor definisane su tri zone zaštite. Prema riječima Stijepovića, u zone sa strogom (apsolutnom) zaštitom (1. stepen) uključeni su predjeli sa izuzetnim i univerzalnim značenjem, sačuvanog prirodnog stanja i izvanrednim ambijentalnim vrijednostima i pejzažnim izgledom. U ovu kategoriju spadaju specijalni prirodni rezervati: prašuma jele i smrče u slivu Mlinskog potoka (oko 10 ha); šuma crnog bora - Crna Poda (oko 60 ha), Barno jezero sa okolinom (oko 35 ha), Zabojsko jezero sa najužom okolinom (oko 40 ha), sliv Škrčkih jezera sa užom dolinom Sušice od Sušičkog jezera do kanjona Tare (oko 2.360 ha) i speleološki rezervat Surutka-Vjetre-
Sa druge strane, doznaka u šumi koja je na privatnoj svojini se sprovodi shodno Planu i Programu upravljanja, na osnovu koga se izrađuje Plan gazdovanja šumama u privatnoj svojini na godišnjem nivou. Zavisno od zone zaštite, tako se i planiraju određene zone za sprovođenje sječe u šumama u nacionalnom parku.
-Dobrima u nacionalnim parkovima, kao što su: zemljište, šume, vode, biljni i životinjski svijet i drugi prirodni resursi, kao i radom stvorene vrijednosti u nacionalnim parkovima, mogu se koristiti u skladu sa zakonom, prostornim planom posebne namjene i planom upravljanja, vodeći računa o očuvanju biološke i predione raznovrsnosti – naveo je Stijepović.
Prostorni plan posebne namjene u zonama sa dozvoljenim aktivnostima, u vezi sa šumskim ekosistemima, definiše da će šumarstvo biti prilagođeno režimu Nacionalnog parka.
na brda (850 ha). Druga zona zaštite obuhvata, pored navedenih rezervata i područja svih spomenika prirode, kao i masiv Durmitora u užem smislu, sa prostranim travnatim površinama, gdje se srijeće veliki broj rijetkih i endemičnih florističkih elemenata, šume bora krivulja, zatim šumske komplekse i na prelazu iz kanjona Tare u Durmitor, veliki broj ledničkih cirkova i valova te veliki broj vrhova preko 2000 m i geomorfoloških tvorevina.
U treću zonu zaštite spadaju cijeli atari seoskih naselja: Mala Crna Gora, Bosača, Tepca, Lever i Đurđevića Tara, Gornja i Donja Dobrilovina u kanjonu Tare. Tu se, takođe, nalaze i djelovi seoskih atara: Rasova, Bogomolja, Šljivansko, Brajkovača, Premćani i Rudanci.
Prema tom dokumentu, u 1. stepenu zaštite samo je programirana njega, u 2. stepenu režim zaštićene šume posebne namjene sa prednošću nad pašnjacima do gornje granice šuma i u 3. stepenu šume posebne namjene, u kojima se uređivanje sprovodi na tipološkim osnovama pod uslovom očuvanja, unapređenja i zaštite kompletnih šumskih ekosistema za opšte korisne namjene u Nacionalnom parku, uz ravnopravan odnos sa pašnjacima i livadama, dok se posebna pažnja posvećuje kvalitetu šume kao i mjerama ozdravljenja oboljelih šuma. Upravo je ovaj posljednji navedeni segment bio predmet polemike u javnosti i oklijevanja nadležnih da praktikuju mjere u 3. zoni zaštite u Prokletijama, što je na kraju dovelo do ekspanzije potkornjaka i pripreme i sprovođenja akcionog plana mjera koje bi trebalo da definišu na koji način i kojim tempom će biti sukcesivno uklanjana suva i oboljela stabla u sastojinama smrče. i. PeriĆ
Demokratska partija socijalista optužuje SDT za selektivnost u postupanju
PODGORICA - Puštanje na slobodu direktorice
Agencije za sprečavanje
korupcije (ASK) Jelene
Perović pobjeda je prava i pravde nad naletom revanšističkog pira ,,Skaj“ tužioca Vladimira Novovića - saopštio je portparol
DPS-a Miloš Nikolić.
Naveo je da je odlukom sudije Suzane Mugoše spriječena još jedna blamaža crno -
gorskog pravosuđa i njegovih čelnika, koji su, kako navodi Nikolić, po nalogu parlamentarne većine krenuli u progon Jelene Perović kako bi je po svaku cijenu lišili slobode i omogućili da ASK postane još jedan punkt MANS-a i Vijesti. Nikolić ukazuje da se SDT bavi varijabilama u ASK-u u iznosu od 60.000 eura za četiri godine, dok spokojno miruje u odnosu na već presuđenu štetu od 250.000 eura koju je
Nikolić ukazuje da se SDT bavi varijabilama u ASK-u u iznosu od 60.000 eura za četiri godine, dok spokojno miruje u odnosu na već presuđenu štetu od 250.000 eura koju je Vesna Bratić nanijela nezakonitim otpuštanjem direktora škola
Vesna Bratić nanijela nezakonitim otpuštanjem direktora škola, kao i na 173.000 eura varijabila koje je Irena Radović, kao direktorica IRF-a, isplatila zaposlenima za go-
dinu. Dodaje da Novovića ne interesuje ni duplo negativno mišljenje DRI u kojem je utvrđeno kršenje brojnih zakona u odnosu na završni račun budžeta Milojka Spajića
- Ovo je samo dio očigledne selektivnosti u postupanju ,,Skaj“ tužioca koji, opijen apsolutnom moći koju je stekao nakon imenovanja kuma Markovića za VDT-a, zaboravlja da ovakvim činjenjem sam sebi piše optužnicu za očiglednu zloupotrebu službenog položaja koja će prije ili kasnije dovesti do preispitivanja njegove odgovornosti - zaključio je Miloš Nikolić. R. P.
Mladi prednjače u saobraćajnim prekršajima, maksimalna zaprijećena kazna zatvora do 60 dana
Od početka godine u alkoholisanom stanju vozilo 2.308 osoba
PODGORICA - Službenici saobraćajne policije su u prva tri mjeseca 2024. godine alkotestirali 41.409 vozača, od kojih je 2.308 zatečeno da upravlja vozilom pod dejstvom alkohola, saopšteno je Pobjedi iz Uprave policije (UP).
d. mijatović Kontrolisanje
Iz policije su kazali da su 92 vozača odbila alkotestiranje dok je u 220 slučajeva naloženo uzimanje krvi i urina. - Najviše vozača je zatečeno da upravlja vozilom pod dejstvom alkohola u opštinama Podgorica, Nikšić i Budva –istakli su iz UP.
Na upit koja je najveća izmjerena vrijednost prisustva alkohola u organizmu, iz Uprave policije su naveli da ne raspolažu sa takvim podatkom, jer se ne vodi posebna evidencija. Budući da se veliki broj saobraćajnih nezgoda, ali i vožnje pod dejstvom droge ili alkohola, bilježi kod mlađe populacije, iz Suda za prekršaje u Podgorici nam je rečeno da vozačima koji voze u neprimjerenom stanju
Teška saobraćajna nesreća na putu Budva – Tivat
BUDVA - U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče ujutro u 5.40, na putu Budva – Tivat, u mjestu Radovići, poginule su dvije osobe, saopšteno je CdM-u iz OKC-a Uprave policije. Jedna osoba je poginula na licu mjesta, a kako javlja Radio Tivat, druga je prebačena u KBC Kotor gdje je kasnije podlegla povredama. U sudaru su učestvovala dva putnička vozila. Istraga je u toku.
R. P.
Najviše vozača je zatečeno da upravlja vozilom pod dejstvom alkohola u opštinama Podgorica, Nikšić i Budva – istakli su iz UP
prijeti novčana, ali i zatvorska kazna.
Ukoliko vozač, koji se u evidenciji Suda za prekršaje vodi kao početnik, vozi pod dejstvom opojnih droga, psihoaktivnih supstanci ili alkohola u koncentraciji od 2 g/ kg ili većoj, njemu prijeti zatvorska kazna u trajanju od 15 do 60 dana.
Takođe, ako mladi vozač upravlja vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 1 g/kg do 2 g/kg, njemu je zaprijećena novčana ili kazna zatvora do 60 dana.
- Odnosno, ako je nesposobnost za upravljanjem vozilom zbog dejstva alkohola konstatovana stručnim pre-
gledom ili je u tolikoj mjeri umoran, bolestan ili u takvom psihofizičkom stanju da nije sposoban da bezbjedno upravlja vozilom biće kažnjen od 300 do 1.000 eura ili kaznom zatvora do 60 dana – navodi se u saopštenju. Na pitanje koliko vozača je kažnjeno zbog vožnje u alkoholisanom stanju od početka godine, iz Suda za prekršaje su Pobjedi kazali da se ne vodi evidencija u vezi sa tim podacima.
Predviđena novčana kazna, ukoliko mladi vozač upravlja vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 0,5 do 1 g/kg, iznosi od 150 do 400 eura.
Minimalna novčana kazna za ovakav saobraćajni prekršaj iznosi 60 eura.
- Mladi vozač ili vozač početnik koji upravlja vozilom u saobraćaju na putu, a pod dejstvom opojnih droga, drugih psihoaktivnih supstanci ili alkohola u koncentraciji od 0,1 g/kg do 0,3 g/kg, platiće kaznu u iznosu od 60 do 200 eura – zaključuju iz Suda za prekršaje. Jovana RAIČEVIĆ
PODGORICA – Centralna primjena citostatika u mjestu koje je nabliže mjestu stanovanja pacijenta počeće od jula, rekla je za Pobjedu Maja Gardašević iz NVO ,,Diši“, koja štiti prava ovih pacijenata.
- Ovo je nezvanična informacija, ali biće realizovana i samim tim značiće puno pacijentima – kazala je ona. Dodaje da je priča o centralnoj primjeni citostatika trebalo da zaživi i vjeruje da će brzo i krenuti realizacija.
- Dakle, pacijentu se terapija priprema u Podgorici i u posebnim uslovima transportuje do mjesta boravka, odnosno najbliže bolnice gdje bi mogao da je primi. Na sjeveru je pomenuta OB u Beranama dok je na jugu pominjana OB Bar. Da li se nešto u međuvremenu promijenilo, za sada nemamo informaciju – rekla je Gardašević.
Pacijenti su se ranije učestalo žalili da im je naporno iz svih krajeva Crne Gore da dolaze na terapiju u Podgoricu, gdje provode skoro čitav dan, te da bi im bila olakšica da im se omogući da je dobiju u mjestu gdje stanuju.
od doktora do doktora
Gardašević kaže da nijesu to jedine poteškoće sa kojima se suočavaju oboljeli. Ukazala je i na administrativna opterećenja sa kojima se suočavaju kada idu i na kontrolne preglede. - Potrebno je umrežiti sisteme i takvim pacijentima skratiti put odlaska od onkologa do izabranog doktora, a potom i specijaliste kod kojeg treba odraditi dopunske pretrage. Direktno nakon HT pacijentu treba omogućiti na istom mjestu da dobije upute ili da kod izabranih ljekara takvi pacijenti moraju biti primljeni bez zakazivanja po sistemu prioritetnosti – rekla je ona.
Kaže da se MR i CT za ove pacijente odvija relativno brzo, a u slučaju da onkolog traži hitno, a u nedostatku termina, upućuju se pacijenti u privatne klinike sa kojima postoje potpisani ugovori.
- Bilo je prigovora na čekanje kod reumatologa i kardiologa kao i na scintigrafiju – rekla je Gardašević.
Upitana kakva imaju saznanja kada je riječ o kontrolnim pregledima koji podrazumi-
NVO ,,Diši“ ukazala da se rješavaju pojedine poteškoće sa kojima se suočavaju onkološki pacijenti, ali i da ima sijaset drugih problema koji otežavaju njihove živote
jevaju PET sken, koji se radi u inostranstvu, a na teret Fonda za zdravstveno osiguranje, da li svaki pacijent može bez problema da dobije tu vrstu usluge, Gardašević odgovara – može.
- Svaki pacijent može ostvariti pravo na PRT CT kada konzilijum procijeni da je to neophodno. Postoje stanja kada onkolozi predlože da se isti uradi kako bi se ispratio efekat terapije ili kod postojanja sumnje na udaljene metastaze. Nekad pacijenti požele na ,,svoju ruku“ da urade isti, mimo preporuke ljekara, što za porodicu tad iziskuje dodatne troškove – rekla je ona.
Na pitanje da li su im se pacijenti žalili na pružanje psihološke podrške, da li s njima kontaktira psiholog ili su pacijenti prepušteni da se samoinicijativno jave ako procijene da im je potreban razgovor, Gardašević kaže da su svakog pacijenata, koji im je zatražio pomoć, uputili na Institut za onkologiju gdje se može
obratiti svako ko prolazi kroz proces liječenja kao i porodice oboljelih.
- Tu su psihoonkolozi, koji rade najbolje što mogu i izuzetno smo zadovoljni rezultatima na tom polju – rekla je ona.
teško do tuđe njege i pomoći
Ključni problemi onkoloških pacijenata, prema njenim riječima, počivaju na centru za socijalni rad, gdje pristiže najveći broj pritužbi na čekanje odgovora i podnesenog zahtjeva za dobijanje tuđe njege. - Nedostaje i empatija dijela zaposlenih koji, na konstataciju da su u pitanju onkološki pacijenti, često odmahnu rukom. Smatramo da treba detaljno provjeriti kvalitet rada u određenim centrima u kojima znam da ima profesionalaca i ljudi koji savjesno obavljaju svoj posao – rekla je Gardašević.
Nevladina organizacija ,,Diši“ organizovala je u petak pro-
test ispred Ministarstva rada i socijalnog staranja tražeći da se poštuju i unaprijede prava ovih pacijenata. Negodovali
Nikšićka policija sprovela akciju ,,Drivers“
Procesuirane četiri osobe zbog droge
PODGORICA - Službenici
Sektora za borbu protiv kriminala, Odsjeka za borbu protiv droga, uz podršku službenika Odjeljenja bezbjednosti Nikšić, realizovali su višemjesečnu istragu pod kodnim nazivom ,,Drivers“.
Kako je saopšteno iz policije, u okviru akcije su izvrše-
ni pretresi na više lokacija u Nikšiću i procesuirana su četiri lica zbog krivičnih djela u vezi sa zloupotrebom narkotika.
- A. D. (33) je jutros lišen slobode i on će biti priveden postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost uz krivičnu prijavu, dok je krivična prijava podnijeta i pro-
tiv K. R. (45) koji se nalazi u UIKS-u zbog drugih krivičnih djela i M. L. (34) i M. J. (33) koji su trenutno nedostupni nadležnim organima. Sva četiri lica sumnjiče se da su izvršili krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih doga. Oni su, kako se sumnja, ovo djelo izvršili na način što su u vršili prodaju opojne droge kokain i marihuana na teritoriji opštine Nikšić – saopštili su juče iz UP.
r. p.
Uhapšen Bjelopoljac
su što, kako su rekli, pacijenti mjesecima čekaju na potvrdu da im se produži primanje tuđe njege i pomoći... Gardašević je rekla da su u novembru Ministarstvu poslali inicijativu kojom traže da se ovim pacijentima dodijeli neki vid novčane pomoći dok su živi. Zatražili su od ministarke da se riješi problem i za njih je, kako su rekli, neprihvatljiva ideja da im se revidira dodijeljena pomoć na pet godina. - Čekamo da se oglase iz Ministarstva. Nećemo planirati još drugi protest – rekla je Gardašević. Da bi onkološki pacijent, prema njenim riječima, dobio pravo na tuđu njegu i pomoć, koja iznosi oko 90 eura, dovoljno je da mu onkolog ispiše na izvještaju da mu je potrebna ta vrsta podrške. Pacijenti dobijaju subvenciju na vodu, struju, kablovsku, komunalije. Mogu da dobiju i ličnu invalidninu koja iznosi blizu 300 eura, a pravo na tu vrstu pomoći imaju oni koji imaju udaljene metastaze.
Osumnjičen za silovanje u Budvi
BUDVA - U Budvi je juče uhapšen M. J. (21) iz Bijelog Polja zbog sumnje da je 17. aprila silovao stranu državljanku, saopšteno je iz Uprave policije.
Policiji u Budvi je 17. aprila iz Hitne medicinske pomoći prijavljeno da je u njihove prostorije došla strana državljanka na ukazivanje ljekarske po -
moći. Ona je tada saopštila da je dan ranije silovala njoj nepoznata muška osoba. - Policijski službenici upućeni su u prostorije HMP gdje su utvrdili identitet lica nakon čega su obavili razgovor. Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, koji je naložio da se ona odvede u Opštu bolnicu u Kotor na specijali-
Gardašević kaže da se u praksi pravo na tuđu njegu i pomoć produžava na pola godine ili godinu, što, dodaje ona, predstavlja maltretiranje za pacijente, koji moraju da prikupljaju dokumentaciju i čekaju dok im se ne odobri pravo. - Na jednom sastanku ministarka je nama obećala da će na pet godina da se dobija, ali nijesam bila saglasna sa tim, jer dijagnoza maligniteta zahtjeva doživotnu tuđu njegu. Ako imamo novca za političare, đe su pare za onkološke pacijente. Insistirala sam da tim ljudima doživotno obezbijedimo neki vid finansijske podrške – rekla je ona.
Čekanja
Nakon protesta, Gardašević je istakla i da je sporan sastav prvostepenih komisija koje odobravaju pravo na primanja, te da se dešava da ,,odbijaju pacijente kao da su zdravi ljudi“. - Pacijent ima udaljene metastaze i vrate ga. Kažu - neka uloži žalbu. Ulože žalbu i onda čekaju tri-četiri mjeseca i većina premine. Kada dođe onkološki pacijent sa tri udaljene metastaze na prvostepenu komisiju dešava se da ga vrate ljudi koji nijesu onkolozi. Pacijentkinja koja ima tri udaljene metastaze dojke je vraćena sa prvostepene komisije uz obrazloženje da uloži žalbu. Skoro godina je prošla, nju niko nije zvao. Pacijentkinja je pozivala, informisala se, ali nije dobila odgovor. Zvala je i centre za socijalni rad, niko joj se nije javio – rekla je ona. Kaže da se pacijenti u tom procesu žale i na neljubaznost zaposlenih u centrima za socijalni rad.
- Centri za socijalni rad su rak-rana svakog onkološkog pacijenta. Navodno treba da dobijaju podršku, a pacijenti su primorani da prikupljaju papire kako bi dobili ova primanja. I to se obnavlja skoro svake godine – rekla je ona. n. đurđeVaC
stičke preglede, te da se preduzmu dalje aktivnosti na rasvjetljavanju događaja - istakli su iz policije.
Potom je budvanska policija preduzela sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti koje su rezultirale identifikovanjem izvršioca djela koje je tužilac kvalifikovao kao krivično djelo silovanje.
- Identifikovan je M. J. (21) iz Bijelog Polja kojem se na teret stavlja pomenuto krivično djelo i on je danas lišen slobode - zaključeno je iz policije. r. p.
Nije prošlo ni nekoliko časova od trenutka kada je Sveta Stolica usvojila 2. aprila novu encikliku Dignitas InfinitaBeskrajno dostojanstvo, a krenula je rastuća sila komentara na nju. Neki je podržavaju, neki je napadaju, neki su poluzadovoljni, neki su zbunjeni i traže predah… Niko nije ravnodušan. Ni mi. Mi smo poluzadovoljni. Zadovoljni smo tamo gde papa Franja ističe svoje humanističke stavove o oblicima rešavanja savremenih društvenih teškoća iako često izbegava konkretne predloge. On se tu direktno naslanja na parišku Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima OUN iz 1948. godine. A nezadovoljni smo tamo gde se on poziva na biblijskog Boga da bi izbegao rešavanja najintimnijih polnih tegoba ljudi.
Raduje nas to kada papa Franja sa posebnim senzibilitetom govori o dostojanstvu istopolnih brakova i osuđuje državno-privatno nasilje i zakonsko uništavanje LGBT+ populacije, a rastužuje nas kada osuđuje medicinsko i administrativno rešavanje nesreće nekih ljudi koji traže da spoje svoje telo i duh u srećnu celinu. On je protiv prava čoveka da sam kaže kog je pola, i protiv je prava čoveka da se uz pomoć medicine oprosti od svog nečovečnog života. I on je protiv surogat majki. Kod pape to - ko je kog pola među nama - određuje fizički ginekolog-akušer na prvi pogled bez naknadnog prava zrelog čoveka da se sam o sebi izjasni. Polovični istup pape Franje je, verovatno, uslovljen i globalnim etičkim komešanjem u hrišćanskom svetu. Možda je zbog toga odabrao da nije preporučljivo da frontalnim humanizmom na svim poljima odbaci dojučerašnje teološke stavove. Zbog toga se i pozvao na mnoštvo prethodnih enciklika mada ih tumači sebi u prilog. U toku je ne samo pad broja rimokatoličkih vernika, već se i unutar rimske crkve zbog današnjih pitanja menja biće teoloških raspoloženja kardinala ka smelijim odgovorima za 21. vek. Svako ko oseća afinitet prema politici razumeće papin položaj.
MOTIV ENCIKLIKE
Nećemo tvrditi da u ovom trenutku glavnu reč u pisanju enciklike imaju latinoamerički i severnoamerički kardinali. Ali, na ključnim mestima u Svetoj Stolici su oni više nego ikada. Da li modernizovano hrišćanstvo danas više nosi Amerika dok Evropa brani jedino staro hrišćanstvo? To bi bilo čudesno kada bi bilo tačno. Katolička Španija i Francuska ipak daleko brže trče za Evropu od
Najveću vrijednost enciklike Dignitas In nita vidimo u podršci pravu na dostojanstvo istopolne ljubavi jer niko nema prirodno pravo da odbaci ljude koji se vole i žele da žive u svojoj zajednici. To je potpuno suprotno od histerične pomame Srpske pravoslavne crkve protiv ljubavi ljudi nezavisno od njihovog pola i politike reakcionarnih partija u prostoru Srbije i Crne Gore. I mi podržavamo stav enciklike o nedostojanstvenosti smrtne kazne
Amerikanaca. Da ne govorimo o protestantima, posebno luteranima i kalvinistima. A vaseljenska patrijaršija u Istanbulu trči ispred svih pomesnih pravoslavnih crkava, osim grčke u Atini.
Encikliku je lično 8. aprila 2024, na javnoj konferenciji za štampu, obrazlagao Argentinac, šef Dikasterije za doktrinu vere, kardinal Viktor Manuel Fernandez-,,Tuco“. On je njen lični predlagač i prvi potpisnik. Papa Franja je svojim potpisom na levoj strani teksta ispod njegovog potpisa odobrio da se enciklika pusti u javnost. Nikada se nije zbilo u informativnoj istoriji Svete Stolice da encikliku istog dana javno obrazlaže prvi potpisnik. I Fernandez nije otkrio ko su njeni autori. A odmah ju je podržao Afroamerikanac, nadbiskup Vašingtona, Vilton Gregori, koji je za Vatican News rekao da je ona ,,uravnoteženi, izazovni dokument“.
Enciklika je pisana pet godina sa brojnim usputnim promenama. Krenulo se od 2019. godine, s tim što je papa Franja u poslednjim nedeljama pred objavljivanje zahtevao da se još jasnije iznesu stavovi Crkve o ratu, siromaštvu, migracijama, trgovini ljudima, seksualnom zlostavljanju, nasilju nad ženama, abortusu, surogatstvu majki, eutanaziji, zapostavljanju invalida, digitalnom nasilju, zabrani smrtne kazne, džender teoriji i promeni pola. Prva četiri pitanja su stara koliko i ljudski rod, peto je iz srednjeg veka, a različita naredna se nameću od 19. do 21. veka.
Tada se Crkva otvara prema savremenim ideologijama i dostignućima uglavnom u etici, filozofiji, politikologiji, biologiji, medicini, psihologiji, obrazovanju, ekologiji i industrijskim tehnologijama.
Papa Franja je, očigledno, želeo da istakne da je on na putu izvesnog kontinuiteta sa tektonskom enciklikom Dignitate Humanae Pavla Šestog iz 1965. godine koja govori o slobodi čoveka da bira religiju . Potom je on na stazi metafizičkih stavova Jovana Pavla Drugog koji nad-etično tvrdi da ,,ljudsko dostojanstvo prevazilazi sve spoljašnje pojave i posebne oblike narodnog života“. I on najzad nastavlja sa razrađivanjem svoje homo-panfiličarske
Polovični istup pape Franje je, vjerovatno, uslovljen i globalnim etičkim komešanjem u hrišćanskom svijetu
enciklike Fratelli Tutti iz 2020. godine. U njoj on, još dalje od Pavla Šestog, poziva sve ljude na Zemlji da budu braća nezavisno od bilo koje vere i ideologije. Time je stao na opasnu stazu kako nove religije tako i super moćne nove ideologije. To mu još nije pošlo za rukom.
SVE SE NAJEDANPUT
MIJENJA KOD
SEKSUALNIH SLOBODA
Ali kada se dođe do seksualnih sloboda, papa Franja, kao i prethodne pape, odjedanput napušta zavodljivu nadreligijsku homofiliju i ističe konkretne zabrane na slobodu izbora polnosti i majčinstva pozivajući se na Boga. Odjedanput se vraćaju na šizmu i monopol na istinu.
Taj postupak je majstorski izvodio papa Pavle Šesti, što nije čudno s obzirom na to da mu je savetnik bio mladi Hans Kung. Kod pape Franje se to jasno vidi tako što je na vanseksualnim pitanjima u potpunosti na konkretnim rešenjima evropskih levičarskih partija: jednakost polova i odgovornosti u braku, jednake muško-ženske plate, zaštita majki radnica, unapređenje prava žena na profesionalnu
Papa Franja je očigledno pristalica Kantovog urođenog kategoričnog imperativa. Zato on najvišu formu poštovanja života među ljudima vidi kao od Boga datu ili kao kod naturalista - od prirode datu i da one nemaju humano porijeklo iako djeluju humanistički. Tako Bogom štiti svoje ciljeve. Lukavo
karijeru i politički ugled. To je svetovni socijalistički program i njega nije stvorila Crkva, stvorile su ga evropske partije, Crkva ga prati.
Ali kod seksa to nije tako. Enciklika tu ne sledi nijednu humanističku ideologiju. Tu Crkva prelazi na svoju navodnu originalnu hrišćansku antropologiju. A hrišćanska antropologija se svodi na konstrukciju modela hrišćanina koji odbacuje sve nehrišćanske - kako prethodne, tako i paralelne drugačije modele čoveka. Ona se ne osvrće na to da su svi modeli bili deo stvarne istorije čovečanstva. Katolički antropološki model pravog čoveka je originalna mozaična lutka sačinjena od pažljivo biranih istorijskih osobina ljudi kojima teolog dodaje nove osobine iz sadašnjice. U taj model spada i bogobojazna psihologija. I taj model hrišćanina zajedno sa psihologi-
jom straha ide na Nebo. On ide zajedno sa prethodnim oblicima hrišćanskog života, jer Sveta Stolica ne može da onesposobi sve hrišćane iz istorije, od Isusa do danas, da u istoj koloni ne odu Bogu na istinu. I baš to nam govori da antropološki model čoveka u rimskoj teološkoj radionici muškarca i žene nije samo porođajne biološke prirode, već, pre svega, socijalne, istorijske prirode. On nije urođen, već se neprekidno stvara. Nema večitog, nepromenljivog hrišćanina. No, u enciklici o dostojanstvu pape Franje ipak dolazi do teškog redukcionizma sopstvene rimske antropologije. Katolički antropološki hrišćanski muškarac i žena najedanput kod seksualnog života i osećanja polnosti više nisu socijalne ličnosti, već su čista organska diferencija pri rođenju: muškarac i žena se isključivo razli-
kuju po spoljnim genitalijama. Sve ostalo je nevažno: socijalna i intimna svest, nagoni, psihologija, genetska mešavina, istorija polnosti ljudskog roda, nova etička shvatanja i nove sklonosti. Odjedanput nestaju razlozi zbog kojih je ova enciklika napisana, a koju autori u uvodu odmah definišu kao iznuđeni poduhvat s obzirom na socijalnu, političku i ekonomsku realnost. Ali ta realnost kod autora enciklike neobjašnjivo ne utiče na seksualne preferencije ljudi.
MUKE OKO
DOSTOJANSTVA
Uostalom, čitaoci naše knjige ,,Moj Bog - pitajte popa“ će se ovom prilikom setiti da smo ih podsetili na biblijsku tvrdnju da je Bog sačinio Adama i Evu po svom obličju, što znači da je bio dvopolan. Dokaz? Evo ga: Adamu je podario dve dude - da liči na ženu iako muškarac ne doji, dok je Evu modelirao iz njegovog muškog rebra, a dao joj je pri tome pupak iako Evu žena nije trudnoćom rodila. Zar nije sam Bog bio transdžender? A, ako je on mogao jednovremeno biti i muško i žensko, zašto teolozi tu mogućnost odriču njegovim potomcima? Zanimljivo, i autori enciklike
navode ove karakteristike Božije kreacije ljudi u njenoj tački 11, ali se potom gube u objašnjavanju da naše dostojanstvo nadilazi seksualne razlike, kao i socijalne, političke, kulturne i religijske razlike. Oni ne opažaju da upravo time gube argumente u korist svoje zabrane operacione promene pola i psihološkog polnog osećanja muškaraca i žena.
Papa Franja govori da čovek ne može birati identitet jer mu ga je Bog dao već na rođenju. Drugi identitet ne postoji, priroda i društvo ne određuju ništa. Tako papinu encikliku brani i nadbiskup Gregori kada za LGBT+ i polne ,,lutalice“ kaže: ,,Dokument na dva načina brani njihovo ljudsko dostojanstvo, kada im ga priznaje, ali i kada ih poziva da prihvate i shvate da im je Bog dao dostojanstvo identiteta na njihovoj kreaciji“ - L’ Osservatore Romano 12. april 2024. Eh, kada bi to zaista tako bilo. A na naše iznenađenje, enciklika nije objasnila ni šta je ljudsko dostojanstvo, iako je ona njemu posvećena, osim da je ono „beskrajno“ - papa Jovan Pavle Drugi, da se ono „posebno ispoljava u odbrani vere prostih i nemoćnih ljudi“ - papa Benedikt Šesnaesti, i da je ono „iznad svih okolnosti“ - papa Franja. To je čudno za znanje antropologa i vodi prigovoru da Rim, iako zna šta su atributi dostojanstva, ne govori i šta je dostojanstvo. Nije to enciklika postigla ni pomažući se sa Tomom Akvinskim, Dekartom i Kantom, sem što je stigla do toga da je dostojanstvo urođena etička osobina data svakom čoveku pre nego što je i izgovorio reč „mama“. Enciklika ne govori da je dostojanstvo najviši stepen međusobnog etičkog uvažavanja svih ljudi i da je ljudski proizvod.
Papa Franja je očigledno pristalica Kantovog urođenog kategoričnog imperativa. Zato on najvišu formu poštovanja života među ljudima vidi kao od Boga datu ili kao kod naturalista - od prirode datu i da one nemaju humano poreklo iako deluju humanistički. Tako Bogom štiti svoje ciljeve. Lukavo. Crkva to rado prihvata. Ona je naučila od Kanta to kako je on u 18. veku postigao da bude skriveni revolucionarni lisac. Kod Kanta sam nevidljivi Bog hoće evropsku buržoasku revoluciju kategoričkim imperativom koji je organski ugrađen u ljude i ne zavisi od njih. U njegovom dobu je taj stav mogao da bude doprinos dizanju prevratničkih
U enciklici o dostojanstvu pape
Franje ipak dolazi do teškog redukcionizma sopstvene rimske antropologije. Katolički antropološki hrišćanski muškarac i žena najedanput kod seksualnog života i osjećanja polnosti više nijesu socijalne ličnosti, već su čista organska diferencija pri rođenju: muškarac i žena se isključivo razlikuju po spoljnim genitalijama
normi o podjednakom božanskom dostojanstvu svih „građana“, jer je narod još uvek bio veoma religiozan. Ali danas je takav doprinos zastareo i više daje vetra u leđa Crkvi da se razmeće svojim nepostojećim navodnim milenijumskim zalaganjem za osporavanjem želje ljudi da svoj pol odrede u skladu sa svojim intimnim genetskim mozaikom i socijalnim stanjem. Sada je Crkva lisac, a Kant joj je rob. Zato ona, isto kao i Kant, odbija da definiše sreću i slobodu kao najveće dobro čoveka, i stoga ona antihumanistički definiše ljubav kao disciplinsko pokoravanje čoveka Bogu čime ledeno brani svoju „džender politiku“.
ANTROPOLOŠKO
LUTANJE CRKVE
Ipak, enciklika govori da postoji ne samo urođeno ontološko dostojanstvo, već i moralno, socijalno i egzistencijalno dostojanstvo koje smo stvorili mi ljudi.
Muške i ženske genitalije u to ne spadaju, već spadaju u ontološko dostojanstvo dato po sebi od Boga i ono je, kazano rečnikom autora enciklike, „ metafizički nivo samog bića“. A ostala dostojanstva su naš niži ljudski dodatak - iako je upravo taj dodatak onaj koji stvarno definiše istoriju i sve vrednosti ljudskog uspona.
Rim ne prihvata da smo dostojanstvo mi stvarali gradeći civilizaciju i da nam ga niko ne može oduzeti - ponajmanje Bog. Što se rimski Bog onda tu meša? On tu ništa ne može da promeni. Bog nije sebi izgradio nijednu crkvu, jer su sve hramove digli ljudi.
Uostalom, sama enciklika u tački 23 napominje da je papa Franja pohvalio stav pape Jovana Pavla Drugog koji je bio oduševljen „Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima“ i nazvao ju je „ugaonim kamenom na dugom i teškom putu ljudske rase…“. A ova deklaracija ne pominje Boga kao tvorca našeg dostojanstva uprkos tome što je na njenu izradu značajno uticao francuski katolički teolog Žak Mariten, inače i te-
bodnog migriranja i apologeta prava bivših kolonijalnih naroda na odmazdu hrišćanskoj civilizaciji; da podržava ludilo prava svakog čoveka na slobodan izbor religije (ovde se direktno podržava šizmatička Quanta Cura Pija Devetog iz 19. veka) i drugo...
ZAŠTO SE SVE OVO
NAS TIČE
ološki mentor pape Jovana Pavla Drugog. A uprkos tome je i njenu prošlogodišnju 75. godišnjicu Sveta Stolica posebno proslavila. Nije Rim imao kud, on stalno parazitira na tuđim idejama.
PROTIVNICI ENCIKLIKE
Raznih je tu protivnika. Mi bismo kazali da ih je možda i više od pristalica . Tu pre svega spada otpor u samim katoličkim redovima.
Konzervativcima se ne dopada papina osuda smrtne kazne; potom im se ne dopada njegovo podvlačenje da i jednopolni partneri imaju pravo na jednako dostojanstvo sa dvopolcima; odbija se njegova podrška sintagmi poljskog pape Vojtile o „beskrajnom“ dostojanstvu ljudi jer je beskrajnost jedino Božiji atribut; prigovara se njegovom kardinalu Fernandezu da je pornoteolog i da je neodmeren; da papa Franja odbacuje stavove prethodnih triju papa i time unosi nered u katehizis i podstiče povlačenje vernika u sebe u korist personalizovanog verništva; da on čak odbacuje deset Božijih zapovesti; da pojam dostojanstva ne može biti isti za zločinca i žrtvu; da papa zagovara ideju o „praznom Paklu“ govoreći da društvo već ima dovoljno limita koji sprečavaju ljude da fatalno greše; da on preterano često pominje masonske deklaracije francuskih revolucionara iz 1789. godine i masonsku deklaraciju OUN o univerzalnim pravima čoveka iz 1948. godine; da u svojim stavovima o ratu, migracijama, siromaštvu, obrazovanju, abortusu, eutanaziji... U stvari, da samo ponavlja stavove koje je već ranije iznosio; da nije tačno da ne postoji pravedan rat; da on ne pominje da originalni greh Adama i Eve nema dostojanstva - pa prema tome nema ni urođenog dostojanstva njihovih potomaka; da je papina razlika između ontološkog i moralnog dostojanstva besmislena jer je Adam uzgubio urođeno dostojanstvo koje je potom postalo čista ljudska imitacija Božijeg dostojanstva; da je papa avatar ideologije slo-
Predstavnički dom američkog Kongresa izglasao pomoć
Mi najveću vrednost enciklike Dignitatis Infinita vidimo u podršci pravu na dostojanstvo istopolne ljubavi jer niko nema prirodno pravo da odbaci ljude koji se vole i žele da žive u svojoj zajednici. To je potpuno suprotno od histerične pomame Srpske pravoslavne crkve protiv ljubavi ljudi nezavisno od njihovog pola i politike reakcionarnih partija u prostoru Srbije i Crne Gore. I mi podržavamo stav enciklike o nedostojanstvenosti smrtne kazne. Sveta Stolica i Srpska pravoslavna crkva će se najpre naći na odricanju prava ljudima da menjaju pol, na zabrani surogat-majki, na zabrani abortusa i na zabrani bolničke eutanazije. Ove crkvene zabrane su neshvatljivi oblik odbacivanja prava ljudi da svoje polno biće, potom roditeljstvo, i pravo na raspolaganje sopstvenim životom, slobodno ispolje i zadovolje ih u okruženju čovečnog razumevanja bez ikakve povrede tuđih prava. Zašto bi na stotine miliona hrišćanskih vernika trebalo da bude srećno što nekolicini nesrećnih ljudi, koji se muče oko slobodnog ispoljavanja svoje polnosti i nedostojanstvenih patnji, zabranjuje da žive u skladu sa svojom prirodom i ličnom odlukom? Zar to nije sadističko iživljavanje moćnih crkava nad nemoćnim ljudima željnih ljubavi i priznanja ravnopravnog dostojanstva? Srpska pravoslavna crkva verovatno neće prihvatiti migrantsku anarhiju pape Franje i apsolutni pacifizam Svete Stolice oko papskog shvatanja da je svaki rat nepravedan. I mi prigovaramo ovom poslednjem stavu: Srbi i Crnogorci nisu svoju slobodu od ropstva dobili na poklon, već krvlju . Rat za slobodu potlačenog naroda je pravedan. Ali, drugi razlog za odbacivanje papskog pacifizma Beogradska patrijaršija će, pretpostavljamo, videti u svojoj sklonosti da podrži kreaciju Velike Srbije svim sredstvima. To je njeno čisto izolovano političko pitanje i izvan je opšteg spiska prihvaćenih razloga u međunarodnom ratnom pravu za vođenje ratne politike. Sve ostalo, oko levičarenja Svete Stolice u polju socijalne politike, Srpska pravoslavna crkva prihvatiće bez naročitih prigovaranja. Tu i ona sledi socijalističku svest i egalitarizam muško-ženskih odnosa u društvu. Doduše, ne i u svojoj organizaciji gde ona žene isključuje iz muške klero-dominacije. I mi, na kraju, najviše prigovaramo enciklici Dignitas Infinita to što nijedanput nije pomenula prirodno pravo čoveka na sreću. A teško da ima beskrajnog dostojanstva bez večne sreće svih ljudi. •
VAŠINGTON- Predstavnički dom Američkog kongresa izglasao je 61 milijardu dolara vrijednu pomoć predviđenu za Ukrajinu u trenutku kada se ova država suočava sa lošim izgledima na frontu prema Rusiji. Paket Predstavničkog doma sličan je zakonu koji je Senat usvojio u februaru, osim što su republikanci Predstavničkog doma dodali četvrti zakon koji uključuje druge prioritete GOP-a, uključujući sankcije Iranu i mjeru koja bi mogla dovesti do zabrane Tik-Toka. Paket je vrijedan skoro 95 milijardi dolara, uključuje tri zakona koji imaju za cilj pružanje pomoći Ukrajini, Izraelu i Indo-pacifičkom regionu. Kongres je izglasao skoro 61 milijardu dolara pomoći za Ukrajinu. Oko 23 milijarde dolara bi se koristilo za popunu američkog oružja, zaliha i objekata, 11 milijardi dolara bi finansiralo tekuće američke vojne operacije u regionu. Skoro 14 milijardi dolara pomoglo bi Ukrajini da kupi napredne sisteme naoružanja i drugu odbrambenu opremu.
Za usvajanje je glasalo 311 članova Kongresa, a protiv je bilo 112.
Senat je izglasao i više od osam
milijardi dolara za indo-pacifičku sigurnost: 3,3 milijarde dolara za razvoj podmorske infrastrukture, dvije milijarde dolara stranog vojnog finansiranja za Tajvan i druge ključne saveznike, 1,9 milijardi dolara za popunu odbrambenih artikala i usluga koje se pružaju Tajvanu i regionalnim partnerima. Potrebno je da pomoć izglasa i Senat, a zatim da ga potpiše predsjednik Džo Bajden, što će se desiti u narednim danima. Izglasan je i novi paket sankcija Iranu, te zakon koji omogućava zabranu Tik-Toka u SAD. Izglasan je i zakon koji omogućava da se zamrznuta ruska sredstva koriste za pomoć Ukrajini. Očekuje se da će izglasati i više od 26 milijardi dolara za Izrael, četiti milijarde dolara za raketne odbrambene sisteme Iron Dome i David’s Sling, 1,2 milijarde dolara za odbrambeni sistem Iron Beam, koji se suprotstavlja raketama kratkog dometa i prijetnjama od minobacača, 4,4 milijarde dolara za popunu odbrambenih artikala i usluga pruženih Izraelu, 3,5 milijardi dolara za nabavku naprednih sistema naoružanja i drugih artikala kroz Program stranog vojnog finansiranja, 9,2 milijarde dolara humanitarne pomoći.
Pesimistična izjava bivšeg predsjednika Slovenije
Pahor: Države regiona neće biti spremne za ulazak u EU ni 2050, a vrijeme curi
LJUBLJANA - Bivši predsjednik Republike Slovenije i kandidat za posrednika EU za dijalog Kosova i Srbije Borut Pahor na konferenciji „Prijatelji Zapadnog Balkana“ u Ljubljani kazao je da ne misli da će zemlje Zapadnog Balkana biti spremne za ulazak u EU 2030. godine, ali ni kasnije. -Nijesam imao osjećaj da je na konferenciji bilo toliko optimizma među nama da bismo svi mislili da je to moguće od 2030. godine. Niko ne vjeruje da će EU i države u regionu biti spremne do 2030. godine, ako nastavimo ovako ni 2050. region neće biti spreman. Svi znamo da vrijeme curi i uz sve te geopolitičke izazove – rat u Ukrajini, konflikt na Bliskom istoku – nemojmo se šaliti. Odgovorni smo da čuvamo mir i dobrobit ljudi u tom dijelu Evrope. Samo proširenje EU je održivi garant mira i stabilnosti - poručio je Pahor, prenose agencije.
Borut Pahor
Govoreći o dijalogu Beograda i Prištine, koji je u zastoju, ponudio se kao zamjena Miroslavu Lajčaku na mjestu specijalnog izaslanika EU i naveo kako je taj dijalog stao zbog nedostatka povjerenja. -Odlučio sam da idem u taj proces, nudim im sve reference za koje mislim da imam, da dam svoj plan. Treba naći način da se ide dalje jer se bez dijaloga ne može postići ništa ni za Kosovo ni za Srbiju ono što im treba za budućnost - poručio je Pahor.
NAŠA TEMA: Zašto u Crnoj Gori ne postoje časopisi posvećeni savremenoj vizuelnoj umjetnosti, kako bi oni trebalo da budu koncipirani i čemu bi doprinijeli
PODGORICA - Časopis za savremenu umjetnost ,,Artcentrala“, u izdanju
Centra savremene umjetnosti Crne Gore, izlazio je od 2009. do 2014. godine. Objavljeno je devet brojeva, od kojih su dva bila temati - jedan posvećen Marini Abramović, a drugi Iliji Šoškiću. Od njegovog ukidanja pa do danas, dakle punih deset godina, u Crnoj Gori nije objavljen nijedan časopis posvećen savremenoj vizuelnoj umjetnosti.
Ta praznina je nadomještena u drugoj polovini 2023. godine, kada se pojavila pilot verzija periodičnog onlajn časopisa ,,Narativ“, iza kojeg stoji izdavačka kuća „Atelje 22“. Da će se situacija po ovom pitanju uskoro promijeniti, saopšteno nam je iz Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore jer bi prvi broj časopisa ,,Art diverzija“, u izdanju MSUCG, trebalo da izađe krajem godine. Činjenica je da je neophodno da na našoj sceni postoje časopisi posvećeni savremenoj vizuelnoj umjetnosti iz više razloga - promovisala bi se na taj način crnogorska likovna scena i izvan njenih granica, otvorila bi se brojna pitanja oko funkcionisanja savremene umjetnosti u društvu, ali i nove perspektive u razumijevanju tendencija u savremenoj umjetnosti.
O tome za Pobjedu govore istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić, koja je bila glavna i odgovorna urednica ,,Artcentrale“, urednica i vlasnica izdavačke kuće ,,Atelje 22“, vizuelna umjetnica Milica Janković, koja je osnivač ,,Narativa“, istoričarka umjetnosti Mirjana Dabović-Pejović i direktor MSUCG Vladislav Šćepanović.
PRVI BROJ
JANKOVIĆ: U maloj sredini, kakva je Crna Gora, bilo koja takva inicijativa, ako želi da bude održiva, mora imati redovan finansijski priliv
2023. godine, sadrži tekstove u kojima se pravi osvrt na djela umjetnika poput Eduarda Kaca, Viktorije Vesne itd. S obzirom na to da koncept časopisa u velikoj mjeri prati nit do sada publikovanih stručnih naslova, ujedno priprema teren za nastavak interdisciplinarnih istraživanja i promociju „novih“ umjetničkih praksi - istakla je Janković.
Govoreći sa stanovišta nekog ko već godinama pokreće inicijative u djelokrugu umjetnosti i ko je pokrenuo izdavanje nekoliko stručnih izdanja, Janković kaže da su najveća prepreka finansije.
Šćepanović je najavio da bi prvi broj časopisa MSUCG trebalo da izađe krajem godine, a u slučaju da za štampano izdanje ne bude novca, biće sigurno objavljeno elektronsko. - Časopis će biti naslovljen po našoj televizijskoj emisiji ,,Art diverzija“. Jedan od strateških ciljeva Muzeja je da se duboko infiltrira u društvo i da savremenu umjetnost poveže sa što više segmenata svakodnevnog života. Naše vrijednosti su u opozitu sa banalnim vrijednostima konzumerističkog društva u vremenu digitalnog kapitalizma, pa smo mi samim tim neka vrsta diverzije. Otuda takav naziv kako za našu emisiju, tako i za naš časopis - kazao je Šćepanović.
Prema njegovim riječima, časopis će se prije svega baviti analizom i sažetim predstavljanjem godišnjeg programa Muzeja, kritičkim osvrtom na dešavanja na crnogorskoj, ali i svjetskoj art sceni.
- Radićemo intervjue sa našim gostima i predstaviti ovogodišnje učestvovanje Crne Gore na Venecijanskom bijenalu, sa osvrtom na Bijenale uopšte - istakao je Šćepanović. Naš sagovornik smatra da je neophodno da u Crnoj Gori postoji više časopisa, ali i uslovi da se prave časopisi kada je savremena umjetnost u pitanju.
- Prije svega potrebno je postojanje značajnih događaja na tom polju, važnih izložbi, tribina, naučnih skupova… Još jedan važan momenat je i distribucija. Bez dobre distribucije časopis gubi na značaju. Šta će vam časopis koji ne dolazi do čitalaca, što je bio slučaj sa ,,Artcentralom“. Distribucija mora biti na državnom nivou, ali i na evropskom i svjetskom takođe. Ako mi kao muzej planiramo da pravimo internacionalni program, samim tim i naš časopis će imati internacionalni karakter. Postojaće interesovanje za globalnu distribuciju i radi toga je jako važno da u budućnosti potpišemo ugovor sa nekom važnom distributerskom kućom - kazao je Šćepanović. Kada je riječ o uzrocima ne-
DABOVIĆ-PEJOVIĆ: Gašenjem jednog takvog profilisanog časopisa, poput „Artcentrale“, ukinuta je mogućnost promocije scene koja izlazi izvan okvira pukih prikaza izložbi
dovoljnog broja časopisa posvećenih savremenoj vizuelnoj umjetnosti, Šćepanović smatra da država nedovoljno subvencionira takvu vrstu djelatnosti, ali i da inicijativa institucija, ali i nezavisne scene na tom polju nije dovoljno jaka. - Potrebno je probuditi scenu, učiniti je glasnom i vidljivom kako bi i interesovanje za formu časopisa bilo veće. To je proces i na toj edukaciji treba raditi, prije svih tu vidim ulogu institucija kulture, ali i nezavisne scene - smatra Šćepanović. Janković ističe da je nepobitna činjenica da nedostatak časopisa i publikacija posvećenih savremenoj i umjetničkoj praksi uopšte, kao i istorijsko-umjetničkih, teorijskih i kritičkih spisa o umjetnosti predstavlja ogroman problem sa kojim se već dugi niz godina susreće umjetnička zajednica i kulturni milje Crne Gore. - Jasno je da sve vrste ozbiljnih publikacija, naročito prevodi ključnih, relevantnih tekstova iz umjetničke literature, imaju važnu ulogu u širenju znanja,
u dostupnosti znanja. Štaviše, takve inicijative su najvažniji most za upoznavanje jedne često u sebi zatvorene kulturne sredine, kakva je crnogorska, sa time kako se umjetnost mislila i misli u širem, takoreći globalnom savremenom kontekstu. Upravo iz tog razloga sam pokrenula izdavačku djelatnost koja, pored relevantnih naslova iz oblasti savremene umjetnosti, istorije i teorije umjetnosti, arhitekture i uopšte svjetski relevantne stručne umjetničke literature, nudi i „Narativ“ - periodični onlajn časopis - istakla je Janković. Ona je pojasnila da je „Narativ“, umjetnički onlajn časopis, nastao iz želje da se premoste različite kulturne „stvarnosti“, da se čitaocima ponudi uvid u drugačije perspektive, narative i analize umjetničkih izraza. Pitanja koja se tiču umjetnosti, eksperimentalnih praksi, tehnologije i novih teorijskih perspektiva, temelj su na kojem se časopis razvija. - Ukratko, stvoren je po alternativnom modelu umjetničkih časopisa. Fokusiran je, dakle, na umjetničke forme koje ne bježe od saradnje sa disciplinama kao što su arhitektura, zvuk, ekologija, biologija, neuronauka itd.
Četiri puta godišnje, čitaoci će imati priliku da prate intervjue sa kustosima, umjetnicima, likovnim kritičarima i misliocima. Pilot verzija, objavljena u drugoj polovini
- Vjerujem da se sa time mogu složiti svi izdavači u Crnoj Gori i regionu kojima je primarna djelatnost publikovanje stručne literature. Često se previđa da produkcija knjige podrazumijeva otkup prava, kvalitetan prevod, lekturu, troškove štampe i distribucije, prije nego što dopre do čitateljstva. Isto tako, nezanemarljiv je problem i malo tržište koje ne zadovoljava osnovne kriterijume, što je osnovna stvar za funkcionisanje i održivost izdavačke djelatnosti. Ovi izazovi su teško savladivi, te je potrebna ogromna količina volje i upornosti ukoliko želite da publici predstavite kvalitetno štivo i proizvod. Stručne publikacije su već same po sebi manje komercijalno održive od drugih formi, što se odražava na prodaju i distribuciju. Svi ovi faktori nepovoljno utiču na razvoj
ŠĆEPANOVIĆ: Bez dobre distribucije časopis gubi na značaju. Distribucija mora biti na državnom nivou, ali i na evropskom i svjetskom takođe
Ljiljana Karadžić smatra da bi pokretanje stručnog časopisa, koji bi se bazirao na analitičnom, sistematičnom i naučno utemeljenom pristupu složenim fenomenima i događajima na umjetničkoj sceni, djelovalo stimulativno na pomalo anemičnu crnogorsku likovnu kritiku. - Uz praćenje aktuelnih
prilika i afirmaciju mladih autora, recenzije novih naslova iz teorije i kritike, časopis bi imao za cilj povezivanje istoričara umjetnosti i umjetnika sa kolegama u regionu i većim evropskim centrima. Strukovni časopis bi mogao da utiče na kreiranje likovne scene, jer bi objavljeni tekstovi bili birani veoma pažljivo, kao
KARADŽIĆ: Časopisi bi trebalo da doprinesu regulacionim mehanizmima i modelima spoznaje koji su kompatibilni sa globalnim umjetničkim standardima
časopisa i stručnih publikacija - što svakako ne opravdava njihovo (ne) postojanje - istakla je Janković.
DOPRINOS
Karadžić je podsjetila da je u periodu dok je izlazila ,,Artcentrala“ bila jedan od rijetkih štampanih časopisa u regionu, a sarađivala je sa najuticajnijim istoričarima i teoretičarima umjetnosti.
- Sa ove distance, kroz razgovore sa umjetnicima i čitalačkom publikom koja je zainteresovana za zbivanja u vizuelnoj umjetnosti, stiče se utisak da je bila važan izvor informacija, formativni i korektivni faktor na našoj sceni, pa je njeno postojanje opravdalo i nadišlo očekivanja. Ukinuta je iz nepoznatih razloga, bez objašnjenja, za vrijeme mandata tadašnjeg direktora CSUCG 2014. godine - istakla je Karadžić.
Uzroke nedovoljnog broj časopisa za savremenu vizuelnu umjetnost ona vidi u pasivnosti, letargiji, nezainteresovanosti i nedovoljnom kapacitetu struke da prepozna i u širim kontekstima sagledava i interpretira kretanja na umjetničkoj sceni.
- Nije jednostavno napraviti dobar časopis za savremenu umjetnost, preduslovi su jasna namjera, koncept, relevantna redakcija i uređivačka politika, oslobođena personalnih simpatija i animoziteta, kako bi se izbjegao revijalni pristup i samodovoljno, palanačko zatvaranje. Takav pristup utiče na provincijalizaciju scene. Posljedice se osjećaju duži niz godina, jer ne postoji uređen sistem u kom se umjetničke pojave klasifikuju, teorijski elaboriraju, a da ne pominjemo prepoznavanje onih umjetničkih autsajderskih praksi koje su jako zanimljive, ali nemamo hrabrosti i sigurnosti u sopstvena znanja da ih učinimo vidljivim i relevantnim pišući o njima - istakla je Karadžić. Ona smatra da jedan takav časopis ne bi trebalo da sadrži adorantske i apologetske tekstove koji konformistički spro-
i umjetnici čiji bi radovi bili zastupljeni u njemu. Pojavljivanje u takvom časopisu, koji bi imao visok kvalitativni nivo, bilo bi referenca i za umjetnike i za kritičare. Analitičkim i studijskim tekstovima, namjenski pisanim za specijalistički časopis, dakle, malim, ali učinkovitim intervencijama, konsolidovala bi se kritika, što bi svakako direktno uticalo i na kvalitativne pomake i uspostavljanje viših standarda na domaćoj sceni - istakla je Karadžić.
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović sastala se s predsjednikom Bijenala umjetnosti Pijetranđelom Butafuokom
vode kvazipostmodernističku ideju po kojoj „sve može proći“, jer se tako dodatno stimuliše vrijednosni haos. - Časopisi bi trebalo da doprinesu regulacionim mehanizmima i modelima spoznaje koji su kompatibilni sa globalnim umjetničkim standardima. Iza tih časopisa bi trebalo da stoje male izdavačke kuće, organizacije ili udruženja koja okupljaju stručnjake sa misijom. Djelatnost muzeja nije da izdaje časopise, već kataloge, stručne publikacije poput npr. zbornika, kao i knjige koje elaboriraju određene fenomene ili monografske teme. Muzeji djeluju sa drugačijih pozicija od časopisa, ali bi trebalo da su na istom zadatku - rekla je Karadžić.
SAGLEDAVANJE
Dabović-Pejović se osvrnula na mjesečnik za kulturu i društvo ,,Mobilart“, koji je izlazio od 2000. godine i imao ukupno 32 broja. Izdavač je bila Fondacija MMArt, a izvršni urednik novinar Petar Milatović - Ovaj časopis je po mnogo čemu bio jedinstvena pojava u medijskom prostoru Crne Gore. Bio je sveobuhvatan po načinu na koji su se promovisale aktivnosti na polju umjetnosti i kulture uopšte, ali je nažalost trajao svega nekoliko godina. Nešto kasnije časopis ,,Artcentrala“ popunio je u izvjesnoj mjeri tu prazninu, ali ne zadugo. Kao članica redakcije smatrala sam da to treba biti pregled aktuelnih, relevantnih izložbi, predstavljanje aktera iz kulture uz kritički pogled na zbivanja na umjetničkoj sceni ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu. Izborom tema i saradnika nastojalo se pratiti ono što je na polju umjetnosti i teorije bilo relevantno u širem kontekstu. U tome smo imali svesrdnu podršku tadašnjeg direktora Centra savremene umjetnosti Crne Gore, pokojnog Milenka Damjanovića, koji je bio veliki ljubitelj umjetnosti, uvijek otvoren za novine - istakla je Dabović-Pejović. Prema njenim riječima, gašenjem jednog takvog profilisa-
nog časopisa ukinuta je mogućnost promocije scene koja izlazi izvan okvira pukih prikaza izložbi.
- Danas postoje određeni onlajn portali koji povremeno obuhvataju i polje umjetnosti, odnosno popularne kulture - istakla je ona. Dabović-Pejović smatra da su mogući uzroci nedovoljnog broja časopisa posvećenih vizuelnoj umjetnosti u finansijskim okolnostima, a nerijetko i u nedostatku energije za bavljenje tako zahtjevnim poslom.
- I sama sam u nekoliko navrata u okviru programa Umjetničkog muzeja predlagala pokretanje časopisa za savremenu umjetnost, ali za to nije bilo podrške. To jednim dijelom nastojim nadomjestiti tekstovima koje objavljujem u Glasniku NMCG, ali specijalizovani časopis je ipak nešto drugo - kazala je ona. Naglasila je da časopis sa jasnom profilacijom, koja obuhvata predstavljanja umjetnika, intervjue sa relevantnim stručnjacima iz sfere umjetnosti i kulture, kritičkim tekstovima, prikazima izložbi, pa makar bio i onlajn, značio bi mogućnost da se aktuelizuju određene teme.
- Time bi se stvorila mogućnost za sagledavanje kretanja na umjetničkoj sceni i otvorila prilika za bolju promociju umjetničkih pojava koje utiču na razvoj scene i njeno pozicioniranje. Iza njega treba da stoji ozbiljan tim profesionalaca, a selektivnost i visoki standardi bili bi od posebnog značaja za njegovo adekvatno pozicioniranje. Postoji mnogo uspješnih modela časopisa sličnog tipa koji su, osim u štampanoj, dostupni i u digitalnim formi, koje samo treba preslikati - smatra Dabović-Pejović. A. ĐOROJEVIĆ
PODGORICA - Bogate kulturne i istorijske veze Crne Gore i Italije mogu se prenijeti na saradnju u oblasti savremenog stvaralaštva, saopšteno je sa sastanka ministarke kulture i medija dr Tamare Vujović i predsjednika Bijenala savremene umjetnosti u Veneciji Pijetranđela Butafuoka, uz poruku da naša država ima podršku da crnogorski paviljon sljedeći put bude na umjetničkoj lokaciji Arsenale. - Svi događaji na Bijenalu organizovani su u skladu s ovim značajnim jubilejom. Cijenim što Crnu Goru prepoznajete kao partnera i ponosna sam na kulturne i istorijske veze naše zemlje i Italije, koje možemo prenijeti i na saradnju u oblasti savremenog stvaralaštvarekla je Vujović. Dodala je da se ove godine Crna Gora predstavlja na novoj lokaciji u Ospedaletto četvrti i da je veoma zadovoljna kako je proteklo otvaranje izložbe „It Takes an Island to Feel This Good“ umjetnice Darje Bajagić i kustoskinje Ane Simone Zelenović - Smatramo opravdanim što smo se odlučili za novu, bolju lokaciju na istaknutoj poziciji u Veneciji. Voljeli bismo da na sljedećem Bijenalu, za dvije godine, izlažemo na lokaciji Arse-
nale i za to ispunimo potrebne uslove. Nastavićemo razgovore i uključiti Muzej savremene umjetnosti, koji je glavni organizator crnogorskog predstavljanja - rekla je Vujović. Ministarka je istakla da je posebno raduje što je umjetnica Bajagić kao temu odabrala ostrvo Mamula, važan segment naše kulturne baštine i nasljeđa i što na ovaj način osvjetljavamo teme iz naše prošlosti koje su bolne, ali važne za sve nas.
Butafuoko je potvrdio da ima posebna osjećanja prema Crnoj Gori zbog bliskosti dvije zemlje, ali i zbog toga što naša država posebno njeguje značajnu savremenu umjetnost i kulturu. Dodao je da bi u narednom periodu rado posjetio
Crnu Goru, vjerujući da će time dati važan doprinos promociji savremene umjetnosti i značaju učešća na događajima kakvo je Bijenale u Veneciji. - Bijenale je mjesto koje zemljama nudi mogućnost za najbolju prezentaciju svoga savremenog stvaralaštva. Otvoreni smo za saradnju, dajemo podršku Crnoj Gori da na sljedećem Bijenalu bude na lokaciji Arsenale. Tu smo za sve razgovore i saradnjukazao je Butafuoko.
Ministarka Vujović je informisala predsjednika Bijenala da će Crna Gora uskoro dobiti novu zgradu Muzeja savremene umjetnosti, što će biti kulturni i umjetnički centar Podgorice i cijele države. R. K.
Promovisana monografija ,,Brskut u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti“ Čedomira Marovića
Nezaboravni spomenar neponovljivih ličnosti i priča
PODGORICA – Promocija monografije ,,Brskut u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti“ Čedomira Marovića, u izdanju KIC-a ,,Bijeli Pavle“, upriličena je u punoj Multimedijalnog sali KIC-a ,,Budo Tomović“. Marović je pisanje knjige opisao kao ,,lijepo putovanje kroz prošlost svoga kraja i sjećanje na znamenite ljude i događaje“. - Na ljude i događaje koji su se dešavali u jednom dosta dugom i složenom vremenskom razdoblju i koji su svojim djelom u značajnoj mjeri ne samo obogatili istorijsku i kulturnu bastinu Crne Gore već oblikovali život i životni put velikog broja ljudi na ovom prostoru – rekao je Marović. Portretišući znamenite ljude u knjizi, autor ističe da je uvijek težište stavljao na njihove opšteljudske osobine. – Osobine koje zrače poštenjem, osvjetljavajući tako trnovite staze ljudskog života. Ta filozofija nikad nije izdala čovjeka, bez obzira na to što je uvijek sa sobom nosila žr-
tve. Pitam se što se to dobro u ljudskom životu može postići bez žrtava – rekao je autor. Publicista, novinar i hroničar Dragan Mitov Đurović ovo djelo je opisao kao malu monografiju velikog značaja koja treba da stigne do svakog brskutskog doma, u kojoj ,,priče teku kao voda života, otrkivaju nove puteve i trag prema uspomenama, otključavaju vrata zaborava i opominju“. - Veliki adresar imena i nezaboravni spomenar o hrabrim borcima u starim i novim ratovima, o tegobnom životu i ženama – crnogorskim bani-
cama, koje su kuću održale i nejač podizale. Tu su i poruke pamtiša i pametara, neponovljive priče o domaćim primjerima čojstva i junaštva. Zapisi za nezaborav posvećeni su uglednim Brskućanima koji su zavičaj slavom ovjenčali kao ugledni stvaraoci u nauci, kulturi i dršutveno-političkom zivotu – istakao je Đurović. Publicista i novinar Vlatko Mihailović kazao je da monografija govori o mjestu i ljudima koji su se identifikovali s njim, te o njihovoj simbiozi, kao i o iskorišćenim i neiskorišćenim potencijalima Brskuta. Pravnik Borislav Darmanović rekao je da je knjiga ,,Brskut u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti“ pregled svega onoga što se u tom mjestu događalo u jednom istorijskom razdoblju. Dodao je da je napisana melodičnim, tečnim jezikom i da se iz tog razloga veoma lako čita. Čedomir Marović objavio 11 knjiga privrednog, istorijskog i socio-ekonomskog karaktera, te sedam studija i 90 stručnih radova. An. R.
PODGORICA - Vrlo rano sam primijetio u dječaštvu da sam drugačiji od većine oko sebe. Od oca sam naslijedio tu smjelost da idem dalje u zamislima. Produkt te žrtvenosti mog oca pa i mene jeste treća generacija - moja kćerka Izabela koja je rođena u Njemačkoj, upravo završava fakultet i oslobođena je trauma, neizvjesnosti, umišljene tradicije, straha od ljudi, diskriminacije - priča za Pobjedu pjesnik, dramski pisac, prevodilac, prosvjetitelj za mlađu romsku populaciju i čuvar romskog jezika Ruždija Ruso Sejdović. Kaže da korijene i Crnu Goru nikad ne zaboravlja.
POBJEDA: Krenuli ste na stvaralački put iz Kuča sa Ubala jer je Vaš otac Bekrija odlučio da prekine nomadski život i da školuje djecu. Svjedoče stare fotografije o porodici, sestri Izeti - talentovanoj pjesnikinji. Što Vam je ostalo najupečatljivije iz tog perioda?
SEJDOVIĆ: Moj otac Bekrija je bio vrlo zanimljiv i interesantan čovjek. Kao mladić je i sam pokušao da se školuje, pa je bio dvije godine na zanatsko obrazovanje u Sloveniji. Međutim, rad u fabrici moj otac je doživio kao oduzimanje slobode. I bilo je razumljivo, prva pa čak i druga generacija uvijek strada, bude žrtva kada se vrši drastična promjena u načinu i smislu življenja. Ja sam isto tako pripadnik onih žrtvenika koji svjesno idu u promjenu jer razumiju vrijeme u kojem žive. Vrlo rano sam primijetio u dječaštvu da sam drugačiji od većine oko sebe, ali želio sam da budem drugačiji i od moje manjine, u korist neke moje vizije o boljem čovjeku. Od oca sam naslijedio tu smjelost da idem dalje u mojim zamislima. Produkt te žrtvenosti mog oca, pa i mene jeste treća generacija, moja kćerka Izabela koja je rođena u Njemačkoj, upravo završava fakultet i oslobođena je trauma, neizvjesnosti, umišljene tradicije, straha od ljudi, diskriminacije. Ono što je najbitnije: smatra se članom cjelokupnog društvenog uređenja, i kao takva - biva i prihvaćena.
Svi smo mi povezani, kao sva stabla u jednoj šumi kojima su žile i korijeni isprepletani duboko u nevid, u tami, daleko od očiju, a zapravo im ta povezanost služi kao interaktivnost komunikacije i preživljavanja. Svako omalovažavanje naše povezanosti, svih nas u Crnoj Gori, stvara vještačke probleme i razdore. A valjalo bi da ponekad progledamo u dubinu naših korijena. Tamo je rješenje - kaže Sejdović
Moja sestra Izeta je, nažalost, rano otišla na onaj drugi svijet, ali je bila vrlo talentovana za poeziju, bila je mislilac, željela je i ona neku promjenu. Mislim da taj nagon ka promjeni dolazi i od naše majke Nazife Selimović, koja je bila rodom iz Mostara, jedne lijepe i karakterne Romkinje koja nam je do svoje smrti dala tu smjelost da se borimo za svoje zamisli i ideale. Ona je vrlo rano umrla, i ta njena smrt je od mene stvorila pisca. Izgubio sam majku, a dobio pisca u sebi. Velika bolna žrtva. Dugo nijesam pričao ni sa kim, samo sam preko ceduljica komunicirao. To su bile moje prve zapisane zamisli, to je bila moja prva poezija, bunt i otpor prema umiranju, prema nestajanju. I svaki pisac zapravo ima svjesno ili nesvjesno tu agendu, uglavnom ne može da se zaobiđe osjećaj besmrtnosti misli tokom stvaranja literature. Kao najstariji sin i dan-danas držim u svojoj kući halat mog oca, to je halat sa kojim nas je hranio, kovao kotlove, tiganje, šporete i kazane. Taj zanat ja i dan-danas poznajem, ali sam u tome zadnji u mojoj familiji jer imam samo jednu kćerku. Znači, zanat mojih prađedova umire sa mnom. Naizgled bolna istina, ali to je ta žrtva o kojoj sam govorio. Nešto mora da se žrtvuje zarad kompatibilnosti sa savremenim životom. Taj halat mog oca pripremam kao postavu u našoj biblioteci i arhivu u Kelnu. Postaće
muzejski eksponat. Posljednji halat, zadnjeg kalajdžije, majstora sa Kuča.
POBJEDA: Nedavno je jedan političar uvrijedio romski narod u Crnoj Gori koja je, rekli ste jednom, uvijek poštovala Rome. Kako ste to doživjeli?
SEJDOVIĆ: Rome je uvrijedio jedan čovjek, to što je u tom trenutku imao ulogu političara, toj uvredi, svjesno ili nehotice, data je politička ko-
notacija i to se zove anticiganizam ili razisam prema određenim ljudima. I to zabrinjava, jer Crna Gora je i po prostoru i po ljudstvu, po ljudskosti isuviše osjetljiva da bi mogla da istrpi i preživi toliku dozu mržnje među narodima kojima je data sveta dužnost suživota, a ne življenja jednog pored drugog. Međutim, u nedostatku kompetencije, moralo bi više da se ulaže u edukaciju. To važi, normalno, i za političare.
A političari bi morali da budu dodatno pažljiviji u svom vokabularu i retorici jer su zapravo predstavnici određenih ljudi. Vrlo je važno registrovati svaki vid diskriminacije i anticiganizma, ali je pitanje kapaciteta. Crnoj Gori nedostaje centala tj. kancelarija za takvu vrstu registracije. Diskriminaciju i rasizam je nemoguće u potpunosti iskorijeniti, ali može se ublažiti. Mi Romi to doživljavamo svakodnevno, pa je diskriminacija za mnoge Rome postala svakodnevna pojava te ne mogu da prepoznaju njenu nenormalnost i izopačenost. Navikavaju se s tim da žive. Anticiganizam je problem dominantnog društva i ono mora da pronađe mehanizme njegovog suzbijanja, što prije - to bolje, za cjelokupno društvo i suživot ljudi. POBJEDA: Živite daleko od zavičaja, ali Crnu Goru i prijatelje ne zaboravljate… SEJDOVIĆ: Ja sam manje-više u kontaktu sa svima onima koji su korpus mojih korijena, ne samo u Crnoj Gori. Ali posebno poštujem svoju domovinu Crnu Goru. Ja sam rođen u selu Liješta, u Kučima, i porastao sam igrajući se po Medunu oko muzeja Marka Miljanova. Neke njegove zapise sam i prevodio na romski jezik da bih ga bolje razumio. I razumio sam ga, što mi je mnogo pomoglo u životu, osobito tamo gdje je trebalo u životu da se penjem uzbrdo. Obično se ljudi postavljaju na
nerealnoj razini u cjelokupnom životnom kompleksu, pa misle da mogu da žive bez korijena, bez svoje pa i tuđe prošlosti. Ali to je sebično razmišljanje. Svi smo mi povezani, kao sva stabla u jednoj šumi kojima su žile i korijeni isprepletani duboko u nevid, u tami, daleko od očiju, a zapravo im ta povezanost služi kao interaktivnost komunikacije i preživljavanja. Svako omalovažavanje naše povezanosti, svih nas u Crnoj Gori, stvara vještačke probleme i razdore. A valjalo bi da ponekad progledamo u dubinu naših korijena. Tamo je rješenje. Moji prijatelji su moji saborci u ostvarivanju mojih ideja, zamisli. Zato ih poštujem i pokušavam da uzvratim pažnju, ljubav i sve ono što su nekada oni davali meni. Sve to gledam kao proces stvaranja slobode za umjetničku komunikaciju, u mom slučaju literarnu i poetsku interakciju u životu. POBJEDA: Vaša pjesnička i stvaralačka nadahnuća su život i običaji Vašeg naroda… SEJDOVIĆ: U ,,Eremitu“ sam u nekim pasažima uzeo sebi za pravo pa sam kritikovao neke tabu teme koje su naizgled običaji mog naroda. Ljudi koji desetak generacija bježe od ratova i krvoprolića imaju jedan jedini generativni običaj: preživljavanje ili bježanje. U toj bježaniji skupili su ili se na njih ,,okačilo“ mnogo toga od drugih dominantnih naroda i civilizacija. Tako je nastao je-
Toliko razdora i mržnje mala država teško može da podnese
POBJEDA: Kako vidite izdaleka Crnu Goru?
SEJDOVIĆ: Ponajmanje želim da iz daljine nekoga savjetujem. Ipak, ja živim u jednom gradu gdje je duplo više ljudi od cjelokupnog stanovništva u Crnoj Gori. U tom gradu, u kojem živi preko 40 nacionalnosti, ne postoje etnički konflikti. Ljudi se ne opterećuju tim. A Crna Gora, jedna od najljepših država, uzduž je i poprijeko u nekoj mržnji. Ja ne mogu da shvatim (zato sam pisac, a ne političar) odakle tolika mržnja i gdje se reproducira ta mržnja koja se tako olako prosipa po ljudima koji samo vape za boljim životom. Toliko razdora i mržnje ta mala država teško može da podnese. Mislim da su svi ti, naizgled najveći, međuetnički problemi vještački stvoreni i izmišljeni. Međutim, opstanak bilo koje države nije zagarantovan ako se u njenom stvaranju zapostavlja ili marginalizuje veliki dio njenog stanovništva…
dan narod koji je zadržao srž i bit svoje mistike sa teritorije centralne Indije, ali i dan-danas pokušava da uobliči svoju narodnost na evropskom kontinentu, da se oslobodi nameta egzodusa. Taj sklop je moja tema, uspavana mistika, jezik, simbolika trajanja i življenja. Tražim u sebi i mom narodu uspavano vrijeme sa svim svojim naznakama, manama, vrlinama, bolima, jer znam da ono vrijedi i može i drugima da posluži. Uvijek navodim ljude da uče ponešto i od nas Roma. Ako ništa drugo onda našu nesalomljivu i neuništivu želju za životom, ljubav prema životu, pa ma kakav on bio. Naš smisao da tragediju zbunimo i pretvorimo u komediju. Tako smo i preživjeli golgote koncentracionih logora i egzoduse… Sve to saosjećam na moj način i o tome pišem, a eto ljudi kažu da je to poezija. U redu, slažem se. Ali forma mojih tema je univerzalna, ipak pokušavam da to začinim sa svojom etničkom pripadnošću. Međutim, sebe ne gledam samo kao romskog pisca. Bilo bi to neiskreno prema meni. Pisac je pisac. Drugima je važnije to što sam ja Rom, nego meni lično. Bilo bi nepošteno prema literaturi i njenoj svetosti da sve šta pišem, pišem kroz naočare moje etničke pripadnosti. Ja bih se tada ogradio. Nekada se pitam, kome je to interesantno što sam ja Rom, i koja intencija je kada neko ko nije Rom uporno želi da me zadržava samo u te etničke okvire. Zar to nije neki vid diskriminacije? Umjetnost, a osobito literatura, ne bi trebalo da ima etničku pripadnost! Koliko jedan pisac želi da bude pisac
luju. Ne treba da se plaše da će kroz ove procese izgubiti svoj identitet, a poboljšaće svoju budućnost i budućnost svojih ukućana i čitavog društva. Ali, nijesam ni ja sam od sebe uspio, pomogla mi je država, prijatelji, lobi.
jedne nacionalne manjine? Ja imam intenciju da budem samo pisac. To što sam romskog porijekla može da mi posluži za bogatiju i koloritniju produkciju moje literature. No i da nijesam Rom, ja bih se obreo kod tog naroda da ga upoznam i od njega naučim ponešto. To mi je, zahvaljujući mom rođenju u romskoj familiji, olakšano.
POBJEDA: Što savjetujete mladim Romima u novom milenijumu? Nema više čergi i karavana, mnogi rade, ali morali bi i da više uče... SEJDOVIĆ: Ne bih postavio čergu kao mjerilo modernizacije romske familije. Čerga je simbol mnogih nomadskih naroda ostala i u ovom, a ostaće i u budućem milenijumu. Radi se o formi i načinu življenja. Sigurno da preko ljeta mnogi turisti koriste šatore, čerge, pa i mi Romi. Međutim, u Crnoj Gori imamo više etnija romskog naroda, jedna od njih su autohtoni Romi koji su tradicionalno koristili čergu dok se nijesu integrisali u toj mjeri da mogu da koriste kuću za stanovanje. Na to je uticala priroda poslova kojima su se bavili. Industrijski razvoj poslije Drugog svjetskog rata je uništio romski kaladžijski zanat. Ljudi su kupovali industrijske proizvode. Romi su ostali bez posla. Život je morao da se transformiše. I baš u tom prelomnom vremenu, ja sam odlučio da se ozbiljnije školujem i nakovanj zamijenim kompjuterom. To je intencija moje poruke da se mladi Romi opredijele za promjene, fleksibilnost i modernizaciju svog ponašanja, načina života. Da se intenzivno i generativno ško-
POBJEDA: Vratimo se početku, sve Vaše knjige izazvale su interesovanje čitalaca. Borite se i za život romskog jezika. Knjiga ,,Svjetlost u ponoć“ je puna simbolike… SEJDOVIĆ: Ja sam ne mogu da odredim odakle i zbog čega nastaje to zanimanje za moju poeziju. Možda baš zato što sam Rom. Svi mi cijelog života upoređujemo, tražimo uzroke razlika, stvarajući tako nekakvu surealnu hijerarhiju svega oko nas. I sami sebe postavljamo u tu arhitekturu zajedno sa našim željama, potrebama, snovima. Možda me neki upravo tamo vide sa mojom poezijom. Ne mogu da zaobiđem moju prvu zbirku poezije koja me i dalje inspiriše (ispostavilo se da je prva dvojezična zbirka poezije na romskom i srpskohrvatskom jeziku na Balkanu), a koju sam izdao 1988. u Titogradu. Predgovor su pisali Ratko Deletić i Vera Primoźić. Ova zbirka je važna i po tome što je jedna od prvih postmodernih pokušaja u romskoj literaturi. Do ove zbirke je preovladavao jak romantizam u romskoj poeziji, barem u nekadašnjoj Jugoslaviji. Knjiga je doživjela i drugo izdanje mnogo godina kasnije u izdanju Cekuma 2012. godine. Ispričaću jedan detalj iz perioda stvaranja te knjige - ja sam kao mladić preko ljeta nekada radio na održavanju parka u direkciji Plantaža, a jedan od direktora je tada bio rodom iz Rusije i zvao se Kolja Karpinski. On je primijetio da sam ja svakih desetak minuta stajao i pisao nešto na papiru. Pitao me je u prolazu šta radim, odgovorio sam da zapisujem crtice i misli za moju poeziju. I to je bila prekretnica za stvaranje jedne knjige. Rekao je sekretarici da otkuca na pisaćoj mašini moje stihove jer je želio da pročita. Zamislite sada scenu - ja sav prljav i čupav sjedim pored našminkane plavokose, malo debeljuškaste mlade devojke, koja mrzovoljno tipka na pisaćoj mašini ,,Olimpija“ moje stihove. Ja joj diktiram i na romskom slovo po slovo.
Poslije pola sata, očito izmorena, ona se obrne prema meni i piskavim glasom pita: „A ko će ovo, jadan ne bio, da čita?“ Poslije pauze, iznenađen, skoro uplašen lagano sam izustio samo jednu riječ: „Ja!“
I ovdje počinje spašavanje mog identiteta kao Roma. Sa ovom kratkom zamisli, da ja želim da čitam moj jezik. Drugi prije mene nijesu pisali na mom jeziku, zato sam odlučio da pišem ja, pa makar samo za sebe. Najinteresantniji usputni proizvod tog događaja je bilo to da je ta mlada gospođica nesvjesno naučila mnoge romske riječi da piše, a da toga nije bila svjesna - zapravo naučila je pisanu formu jednog nepoznatog jezika.
Dragan Mitov ĐUROVIĆ
Velikan svjetske književnosti Johan Gete rođen u Frankfurtu na Majni, studentske dane ispisuje u Lajpcigu, davnašnjem trgovačkom gradu, đe je utemeljen jedan od najstarijih univerziteta u Njemačkoj. Uživanje i opčinjenost gastronomijom i pitkim vinima gostionice ,,Auerbachs Keller“, uzdižu raj ugostiteljstva u nesvakidašnju pozornicu koja daruje sjaj uzornog teatra njegovoj glasovitoj drami ,,Faust“, dok danas ležerno krcka slavu toga doba i dopadljivo zrači. Očuvanom arhitekturom starog dijela grada zapljusne vas otmjeni Lajpcig. Očara odmjerenim aristokratskim stilom. Gizdav i u nekadašnjoj Istočnoj Njemačkoj druge polovine XX vijeka. Šarmantne ulice, kultne kafane i pabovi, privlačni kafei i dućani, lišeni kiča i neinventivnosti savremene urbanizacije. Kultura i umjetnost nadvisuju moć mnogih metropola; ,,Einkommende Zeitungen“ prve dnevne novine u svijetu publikovane davne 1650. godine. Note Johana Sebastijana Baha umilno prizivaju barokna vremena proslavljenog kompozitora iz crkve St. Thomas, dok spomenik u njegovu čast podsjeća na bogat stvaralački opus. I čuveni ,,Gewandhaust Orchester“ simbolično vraća u skoro tri vijeka duboku tradiciju muzičkih boja znamenitog simfonijskog orkestra. A časopis ,,Grenzboten“ (Granični glasnik) 1852. stiže i do Crne Gore, pronosi tužan glas kamenštaka Evropom: ,,Upokojio se crnogorski vladika Njegoš, veoma interesantna ličnost, o kome su ove novine
Koncem XIX vijeka u Lajpcigu su štampana zanimljiva, značajna djela njemačkih naučnika Kurta Haserta i Bernharda Švarca, koji su s ljubavlju pohodili romantičnu, herojsku Knjaževinu Crnu Goru. Prijateljska, plodna intelektualna nit u germanskom svijetu
latnost bujaju s proljećnim mirisma tokom marta kada se održava Sajam knjiga, najznačajniji u Njemačkoj poslije frankfurtskog. Odsutnost agresivnog marketinga izdavačkih kuća, histerije krcatih hala i izvikanih pera širi senzibilitet druženja s knjigama i piscima. Istovjetno kao i finoća življenja u Lajpcigu, daruje ugođaj i užitak zvuka literature s nekom osobenom bliskošću i prijatnom atmosferom. Crnogorsko gostoprimstvo i toplinu iseljeničke duše osjetićete u ličnosti predusretljivog, korpulentnog Nikšićanina Mija Zečevića, prve adrese za naše književnike na ovom sajmu, iako, poput brojnih sunarodnika, energijom i snagom, godinama obilato natapa gradilišta širom Njemačke. Oktobarske kiše na Majni, kada harmonični drvoredi ogole svoje grane. Parkovi s
de neprestanim udarcima čekića ,,od uma do ruke i natrag“, misao autora ovog impozantnog djela. Olovka piše nebom; zašiljen vrh popularnog nebodera ispisuje ,,Frankfurter buchmesse“, planetarno poznati Sajam knjiga, po mnogima najveći na svijetu. Rijeke bijele kafe; boje taksija luksuznih ,,mercedesa“ slivaju se ka prilazima ogromnim halama. Užurbanost i gužve podsjećaju na novogodišnje rasprodaje u modernim tržnim centrima. Knjige na nepreglednim štandovima, odveć komercijalizovanim. Italija i Francuska, predstavljene na razmjerama sportskih terena, vizuelno snažno privlače. Osjeća se maštovita ruka majstora prezentacije, očekivano književnosti i kulture. Utkane su i srodne oblasti koje plijene pažnju; afirmacija zemlje visoko vrednovana, trijumfalna. Raskošni mozaik pisane riječi njeguje Njemačka nacionalna biblioteka, decenijama brižno
treći meč nala plej-ofa za odbojkaše
Budva 3
Budućnost volej 1
BUDVA – Mediteranski sportski centar. Gledalaca: 130. Sudije: Sonja Simonovska (Bar), Slobodan Kovačević (Podgorica). Rezultat po setovima: 22:25, 25:15, 25:16, 25:19.
BUDVA: Močić (libero 1), Miljanić, Lečić, R. Milenković, Rađenović, Radunović 16, Radonić 3, Hadžisalihović 10, Krivokapić (libero 2), V. Milenković, Ćinćur 10, Milosavljević, Minić 20, Ječmenica 7.
BUDUĆNOST VOLEJ: Dubak, Poleksić, Stanojević (libero 1), Mašković, Silajdžić 16, Radović 7, Radević 9, A. Radić (libero 2), Božović, Petričević, Delić 15, Jelić 7, Lojić 1, F. Radić.
Odbojkaše Budve još pobjeda dijeli od nove titule, odnosno šeste uzastopne duple krune – tim Miljana Boškovića je odbranio domaći teren i slavio protiv Budućnost voleja sa 3:1 i tako poveo 2-1 u finalnoj seriji plej-ofa. Četvrti meč je na programu u srijedu u „Mora-
či“ (19 časova), a Budućnosti je potrebna pobjeda da izbori majstoricu u Budvi… Početak meča je nagovještavao
drugačiji epilog meča u Budvi, jer su Podgoričani osvojili prvi set i nagovijestili brejk. Ipak, od drugog seta se sve pro-
mijenilo. Budućnost je povela na startu sa 5:3, bila je u igri do 8:7 za domaćina, a onda je krenula serija as servisa Budvana. Prvo je kapiten Balša Radunović osvojio tri u nizu za vođstvo od 12:7, potom je Ivan Ječmenica imao dva uzastopna asa za 15:10, a onda i Minić za nedostižnih 19:11. U trećem setu je neizvjesno bilo do 13:12 za Budvu, koja je mini serijom od 3:0 povela 16:12, a sve je odlučeno nakon sjajnog poena Nikole Radonića, koji je prvo odlično reagovao u odbrani i iz teške pozicije prebacio loptu na protivničku polovinu, a onda stigao i da se na vrijeme vrati na mrežu i blokom zaustavi korektora Budućnosti Jovana Delića za vođstvo od 20:15!
Budva je dominirala od starta četvrtog seta, serijom 9:0 je stigla do ubjedljivih 14:5. Ipak, Budućnost se nije predavala, uspjela je da priđe na dva poena zaostatka (18:16), ali su Budvani, preko najiskusnijih Minića, Radunovića i Ječmenice odbili taj napad, i svoj tim vodili do važne pobjede. S. JONČIĆ
Odbojkašice se od 6. maja spremaju za Srebrnu ligu
PODGORICA - Selektor
ženske seniorske odbojkaške reprezentacije Crne Gore Milorad Krunić saopštio je spisak od 17 igračica za pripreme za nastup u CEV Srebrnoj ligi. Na spisku su tehničari Marija Šušić (Buta Baku, Azerbejdžan), Viktoria Đukić (Budućnost volej), primači servisa i korektori Danijela Džaković (Maćerata, Italija), Nevena Vukčević (Lugoš, Rumunija), Lara Jovović (Herceg Novi), Simona Petranović (Ub, Srbija), Darja Popović (Budućnost volej), Kristina Božović (Luka Bar), Viktorija Čoković (Budva), srednji blokeri Mina Dragović (Jedinstvo Stara Pazova, Srbija), Katarina Budrak (Romans, Francuska), Saška Đurović (Crvena zvezda, Srbija), Teodora Rakočević (Banja Luka, Bosna i Hercegovina), Lana Rakočević (Budućnost volej), te libera Melisa Cenović (Herceg Novi), Gordana
Madžgalj (Jedinstvo) i Ksenija Krunić (Akademija). Seniorke će se okupiti 6. maja u Podgorici, a treniraće u sportskoj dvorani „Verde Complex“, gdje će se i igrati mečevi prvog turnira od 17. do 19. maja, u organizaciji Odbojkaškog saveza Crne Gore. U Podgorici će gostovati selekcije Farskih Ostrva (17. maj) i Gruzije (19. maj), od 18 sati.
Nakon nastupa na domaćem terenu, izabranice selektora Krunića gostovaće Portugalu zajedno s Islandom, od 24. do 26. maja, u okviru drugog turnira. Crna Gora će trećeg vikenda, koji je na programu od 31. maja do 2. juna, na tuniru u Bosni i Hercegovini, igrati sa domaćinom i selekcijom Portugala, a četvrtog vikenda naše odbojkašice su slobodne, kao i Portugal, Mađarska, Letonija, Gruzija, Island i Luksemburg. Nakon četiri turnira, dvije najbolje reprezentacije igraće dvomeč finala (13. i 16. jun). S. J.
FORMULA 1: VN Kine
PODGORICA - Vozač Red
Bula Maks Ferstapen osvojio je pol poziciju pred današnju trku za Veliku nagradu Kine. Holanđanin je u Šangaju stigao do petog ovosezonskog pola, a 37. u karijeri i to u vremenu 1:33.660. Šampion je svom timu donio 100. pol. Njegov timski kolega Serhio Peres bio je drugi, a treće mjesto pripalo je Fernandu Alonsu u bolidu Aston Martin. Trku je obilježila rana elimina-
cija sedmostrukog šampiona Luisa Hamiltona (sa 18. mjesta će startovati), te prekid koji je izazvao Karlos Sains junior. Vozač Ferarija je izletio sa staze, ali je uspio da se vrati i stigao do sedme pozicije. Na četvrtom mjestu je završio Lando Noris, zatim Oskar Pjastrij i dvojac Ferarija Šarl Lekler i Sains. Osmi je bio Džordž Rasel u Mercedesu, a među deset najboljih su završili Niko Hilkenberg i Valteri Botas
Švedski atletičar u sezonu ušao rekordom
PODGORICA - Švedski atletičar Armand Duplantis oborio je sopstveni svjetski rekord u skoku s motkom za centimetar.
Aktuelni olimpijski, svjetski i evropski šampion je skočio 6,24 na Dijamantskoj ligi u Sjamenu i to u prvom pokušaju na stadionu Egret. Šveđanin je prošle godine u Judžinu ostvario najbolji rezultat prošle godine. Amerikancu Semu Hendriksu (5.82) pripalo je drugo, a Kinezu Bokai Huangu treće mjesto skokom 5,72.
Prvenstvo Crne Gore za vaterpoliste (5. kolo)
Jadran ubjedljiv sa Katarom
PODGORICA - Vaterpolisti Jadrana zadržali su maksimalan učinak nakon pet odigranih utakmica u domaćem šampionatu.
Novljani su očekivano bili uspješniji od Katara - 28:5 (6:1, 6:1, 8:1, 8:2), a pitanje pobjednika riješili su nakon prvih osam minuta.
Kompletan tim (osim golmani) upisao se u strijelce, a najefikasniji su bili Danilo Radović (bez promašaja) i Strahinja
Gojković sa četiri pogotka. Tri puta su pogodili Danilo Stupar i Lazar Vukićević, po dva puta su bili precizni Jo-
van Vujović, Damjan Vujičić, Matej Čaraj, a u strijelce su se upisali Dmitri Holod, Martin Gardašević, Matija Sladović
Uspjeh crnogorskih boksera na Evropskom prvenstvu
PODGORICA - Crnogorski bokseri Petar Marčić i Dilan Prašović plasirali su se u četvrtfinale seniorskog prvenstva Evrope u Beogradu. Marčić je u meču osmine finala, u kategoriji do 80 kilograma, ubjedljivo pobijedio Belgijanca Idrisa-Ajtana Sinembija. U drugoj rundi dva puta je ozbiljno uzdrmao rivala i primorao sudiju da mu broji. Naredni rival, 24. marta, biće mu Francuz Sezar Jođerlan, zvanični prvak Evrope za borce do 22 godine. Biće to njihov drugi međusobni duel, nakon što je Francuz slavio počet-
kom marta na prvom svjetskom kvalifikacionom turniru za plasman na Olimpijske igre. Ubjedljivo do osam najboljih došao je i Prašović, koji je u kategoriji preko 92 kilograma savladao Litvanca Algirdasa Baniulisa. Prašović je dominirao tokom cijelog meča, preciznim udarcima pogađao je rivala i dva puta ga slao u nokdaun. U četvrtfinalu boriće se protiv Hrvata Luke Pratlijačića, koji je plasman među osam najboljih izborio pobjedom protiv bronzanog sa svjetskog prvenstva, Azerbejdžanca
i Nikola Petrović
U gostujućem timu Dušan Milaš je dao četiri gola, a Dragan Marković gol. A. M.
Mahmuta Abdulajeva. Danas će na ring i Stefan Savković (do 71) protiv boljeg iz duela Mađara Romea Buze i Madojana Gurgena iz Jermenije. Za utorak je planirana četvrtfinalna borba Tamare Radunović (do 70 kilograma) protiv Mađarice Ređine Lakoš. Plasman u četvrtfinale ranije je izborio Tomislav Đinović, u kategoriji do 60 kilograma, pobjedom protiv Mađara Armanda Kruzita Kovača. U četvrtfinalu, 24. aprila, čeka ga Francuz Amraui Lunes, koji je u osmini finala pobijedio Stefana Camovića iz Srbije. R. P.
Košarkaši
PODGORICA – Bez velikih problema, košarkaši Budućnost Volija preskočili su Zadar u dva meča u četvrtfinalnoj seriji plej-ofa i ispunili glavni sezonski cilj u ABA ligi.
Nakon ubjedljive pobjede u „Morači“ (100:69), Podgoričani su teže slavili u gostima (80:73), ali su konstantno vodili od 9. minuta, do maksimalnih 15 razlike, koliko je bilo sredinom posljednje četvrtine (66:51)…
- Bila je to teška borba. Naša odbrana je bila na iskušenju, jer smo igrali na njihovom terenu, pred glasnim navijačima. Znali smo da neće biti lako kao u „Morači“, ali smo bili pripremljeni za sve – ističe plej „plavih“ Mekinli Rajt. Flečer Megi je u oba četvrtfinalna meča bio dvocifen, ali je u prvom pogodio pet trojki, dok je u drugom ubacio jednu, iz dva pokušaja.
- Znali smo da će biti teška utakmica, na teškom terenu protiv fizički jakog i visokog tima, protiv kojeg je teško postiza-
ti lake poene. Ali, dobro je da smo sve odradili kako treba, a odigrali smo sjajno drugo po-
Završeni svi mečevi plej-ina NBA lige
luvrijeme. Da bismo zaustavili Božića, bilo je potrebno „napuniti“ reket, jer ima odlične
Odigrana su dva posljednja meča plej-ina, pa su poznati svi parovi plej-ofa NBA lige, u kojem neće igrati naš Nikola Vučević Njegov Čikago, naime, poražen je od Majamija 112:91, koji će u prvoj rundi plej-ofa Istočne konferencije igrati protiv Bostona. Bulsima nije bio dovoljan novi dabl-dabl Vučevića (kao protiv Atlante), koji je meč završio sa 16 poena (177 iz igre, 5-2 za tri poena), 14
skokova, pet asistencija, dvije ukradene lopte i blokadom. Majami je već u prvoj četvrtini stekao prednost od 19 poena, a Bulsi su zaostatak na jednu cifru uspjeli da spuste samo početkom drugog poluvremena.
Najefikasniji u redovima domaćih bio je Tajler Hiro sa 24 poena, uz 10 skokova i devet asistencija, Haime Hakez junior je dodao 21 poen, te po šest skokova i asistencija, dok je Kevin Lav ubacio 16, uz se-
dam skokova. Na drugoj strani, pored Vučevića se istakao i Demar Derozan sa 22 poena. Košarkaši Nju Orleansa slavili su na svom terenu nad Sakramentom (105:98) u finalu plej-ina. Pelikansi su, tako, zakazali susrete sa Oklahomom u prvoj rundi plej-ofa Zapadne konferencije.
Gosti su bolje počeli meč u Nju Orleansu, ali su Pelikansi do velike pauze uspjeli da se „odlijepe“. Prednost je bila uglavnom dvocifrena, a pobjeda domaćih se ni u jednom trenutku nije dovodila u pitanje.
Brendon Ingram je predvodio Nju Orleans sa 24 poena, šest skokova i isto toliko asistencija, Jonas Valančunas je dodao 19 poena i 12 skokova, dok je Trej Marfi ubacio 16 poena, a uz to imao još osam skokova i šest asistencija. U redovima poraženog tima Dieron Foks je imao 35 poena, sedam skokova i pet asistencija, Domantas Sabonis je upisao 23 poena, 14 skokova i sedam asistencija, a Harison Barns 17 poena i pet skokova.
Parovi plej-ofa - Istok: Boston – Majami, Njujork – Filadelfija, Milvoki – Indijana, Klivlend – Orlando Zapad: Oklahoma – Nju Orleans, Denver – Los Anđeles Lejkers, Minesota – Finiks, Los Anđeles Klipers – Dalas. S. J.
fizičke predispozicije, a onda smo morali da istrčavamo napolje i sprečavamo da ima-
Crnogorski karatista završio nastup na turniru Premijer lige
Malović ostao bez
četvrtfinala u Kairu
karatista Nikola Malović nastup na turniru Premijer lige u Kairu završio je u grupi, u prvoj fazi takmičenja. Malović je bio trećeplasirani u grupi, sa dva poraza i pobjedom. Poražen je od Ivana Kvesića iz Hrvatske 4:0 i Japanca Rikita Šimade 8:4, dok mu je Španac Viktor Peres zbog povrede predao meč trećeg kola. Plasman u nokaut fazu, iz pete grupe, izborio je Ivan Kvesić. Malović, koji je bio jedini crnogorski predstavnik u Kairu, takmičio se u kategoriji do 84 kilograma. Članu nikšićkog Onogošta biće to posljednja provjera uoči nastupa na Evropskom prvenstvu u Zadru.
ju otvorene šuteve za tri poena. Naša energija u tom meču bila je na visokom nivou, odra-
dili smo odličan posao. Sada se okrećemo polufinalu, gdje nas vjerovatno očekuje Partizanporučio je Flečer Megi.
Tim Andreja Žakelja je u prvom meču u potpunosti zaustavio Luku Božića (dva poena), a MVP ligaškog dijela nije previše blistao ni u drugom duelu (15 poena), posebno u prvom poluvremenu (svega tri poena).
- Oni imaju MVP-ja ligaškog dijela, jasno je da je Božić veliki potencijal i morali smo mu posvetiti dosta pažnje. Slavković ga je čuvao na početku meča i odradio sjajan posao, poslije toga smo ga preuzimali Tanasković, Makundu, Popović i ja. Bio je to sjajan timski učinak u odbrani – dodao je Rajt. Podgoričani čekaju večerašnji meč u Laktašima (18 sati) da bi saznali da li će u polufinalu igrati sa Partizanom, koji vodi u seriji protiv Igokee sa 1-0. - Vjerovatno će nam Partizan biti rival, ali volim izazove, biće zabavno i vjerujem da imamo šansi – zaključio je Rajt. S. JONČIĆ
NLB liga košarkaša u kolicima
Paramont zaustavljen u polufinalu
PODGORICA - Košarkaški klub osoba s invaliditetom Paramont iz Podgorice nije uspio da se plasira u finale regionalne NLB lige košarkaša u kolicima. Paramont je u Gradačcu, u polufinalom meču, poražen od Vrbasa 102:39 (18:14, 26:7, 29:6 i 29:12).
Vrbas, koji je meč za trofej izborio s maksimalnim učinkom, do pobjede vodili su Vlado Švraka sa 32 i Nermin Hujić sa 24 koša. U podgoričkom timu, koji je u Gradačcu nastupio znatno oslabljen, najbolji je bio Armin Aziraj sa 17, dok
je Nikola Mišurović meč završio sa 12 poena. Paramont je plasman u polufinale izborio kao četvrtoplasirani tim ligaškog dijela šampionata. Poslije pet kola i četiri odigrana turnira nastup je završio sa dva trijumfa i tri poraza. Slavio je protiv Singidunum Crvene zvezde 64:51 i Zagreba 78:44, dok je poražen od Vrbasa iz Banjaluke 81:53, Zmaja iz Gradačca 78:57 i Parasport Slovenije 68:54.
Rival Paramonta u meču za treće mjesto biće Parasport Slovenija. Vrbas će za trofej igrati protiv Zmaja iz Gradačca, koji je u polufinalnom duelu slavio protiv Parasport Slovenije 62:55. Finalni, kao i meč za treće mjesto na programu su 18. maja u Ljubljani. R.P.
Sezona Real Madrida za sada izgleda idilično – tim Karla Anćelotija ima osam bodova više od drugoplasirane Barselone u La Ligi, a u srijedu je izborio plasman u polufinale Lige šampiona.
Sezona Barselone je suprotnost tome, budući da su Katalonci ispali u četvrtfinalu elitnog evropskog takmičenja, a ukoliko večeras od 21 sat izgube ,,el klasiko“ u Madridu, stavili bi pečat na rezultatski krah u susret odlasku Ćavija Ernandesa sa klupe ,,blaugrane“ na kraju takmičarske godine. Real može da otkloni sve dileme i potom se sa 99 odsto osiguranom titulom prvaka Španije priprema za evropski klasik sa Bajernom u borbi za finale LŠ. - Ako pobijedimo, bićemo nadohvat trofeja La Lige. Igramo protiv veoma konkurentnog rivala, koji je igrao briljantno u prethodnim utakmicama. Očekujem težak i izjednačeni ,,el klasiko“, kao što je uvijek i bio. Ovo je sjajna prilika da se približimo tituli, ali znamo koliko će to biti teško jer je Barselona i dalje u trci – rekao je trener Reala Karlo Anćeloti Barseloni odgovara samo pobjeda, s tim da bi i tada morala da sačeka još dva kiksa Reala u šest mečeva.
- Vrlo je jednostavno - imamo priliku da se vratimo u igru za titulu. Ovo je najvažnija utakmica u sezoni – rekao je Ćavi Ernandes, trener Barse.
- Real je u Ligi šampiona eliminisao ekipu koja se smatra najboljom na svijetu. Siguran sam da će izaći na teren puna samopouzdanja. Mi moramo da za-
boravimo eliminaciju od Pari Sen Žermena, drugi trening nakon meča odradili smo bolje od prvog i mislim da je tim u dobrom stanju – naveo je Ćavi. Real je do polufinala Lige šampiona stigao nakon penal serije sa Mančester sitijem, poslije revanša (1:1, prvi meč 3:3) u kojem se uglavnom branio. Mnogi su osporili takav pristup Karla Anćelotija, ali i zanemarili koliko je teško protiv Sitija biti defanzivno koncentrisan kao što je bio madridski tim. Drugog načina za prolaz – nije bilo.
- Svako ima pravo na svoje mišljenje, ali mi smo vrlo jasni o načinu na koji moramo da igramo. Postoje dva aspekta, odbrana i napad. Morate se osjećati udobno kada imate loptu. Ponekad postoje utakmice u kojima to nećete imati i morate se braniti 90 minuta. Još nijesam naišao ni na jednog nezadovoljnog navijača. Baš suprot-
no, oduševljeni su jer je tim napravio pravi pomak. U Španiji postoji izreka koju volim: ,,Pričaj mi o moru, mornaru“ – prokomentarisao je Anćeloti. - Bila je to velika noć. Ne bih rekao da smo patili, ali bilo je teško. Vrlo malo smo bili u zaostatku. Duže od Sitija smo imali rezultat koji nas vodi dalje. Zato smo igrali sa tako dubokim blokom – objasnio je Anćeloti. Možda najbolji trener svih vremena vjeruje da njegov tim može da završi sezonu sa dva trofeja.
- Radimo fantastičan posao. Kolač je spreman, izvađen iz rerne i sve što sada treba da uradimo je da ga zaledimo ovog mjeseca. Pred nama je odlučujući mjesec i dočekujemo ga u odličnoj poziciji. Vratio se Militao, ni Kurtoa nije daleko od toga. Alaba je jedini na kojeg nećemo moći da računamo – istakao je Anćeloti. Sve i da Barsa završi sezonu
bez trofeja, što je izvjesno, njen veliki dobitak biće mladi igrači poput Kubarsija i Jamala - Veza između veterana i mladih igrača je izuzetno važna jer stariji momci donose znanje i iskustvo, zbog čega mladi imaju entuzijazam. Lamin Jamal i Kubarsí su iznenadili sve i rade sjajan posao. Veoma su mladi i pred njima je svijetla budućnost – kazao je Anćeloti. Real je dobio oba derbija ove sezone – u La Ligi je bilo 1:2 u Barseloni, u španskom Superkupu u Rijadu 4:1.
- Real je morao da se brani u Mančesteru. Igrali su protiv najboljeg tima na svijetu po mom mišljenju i ponekad nije do toga da ti to želiš, nego rival nametne takvu igru i primoran si. Dešavalo se to i nama protiv Reala. Na ,,Monžuiku“ je u prvom poluvremenu bilo tako. Oni su veoma efikasni, snažni, ključ je u tome da mi budemo takvi – istakao je Ćavi. N. KOSTIĆ
FA KUP: ,,Građani“ u polufinalu bolji od Čelzija
Mančester siti je eliminaciju od Real Madrida u Ligi šampiona prebolio plasmanom u finale FA kupa.
,,Građani“ su u polufinalu najstarijeg fudbalskog takmičenja eliminisali Čelzi (1:0), koji je na ,,Vembliju“ odigrao odličan meč, ali je presudila klasa aktuelnog prvaka Engleske i Evrope.
Presudio je pogodak Bernarda Silve u 84. minutu, igrača koji se obrukao u penal-seriji protiv Reala jer mu je Andrij Lunjin stojeći uhvatio ,,živu loptu“. Siti je protiv Čelzija imao veći posjed, ali Čelzi je stvarao bo-
lje šanse, naročito tokom prvih 50-ak minuta. Ispromašivao se Nikolas Džekson, a prvu šansu Siti je imao u 53. minutu preko Fila Fodena, kojem je šut odbranio Đorđe Petrović
Tim Pepa Gvardiole držao je loptu, a gol postigao nakon ubacivanja Kevina de Brujnea s lijeve strane – Petrović je odbio loptu, ali pravo na nogu Bernarda Silve, koji je pogodio za trijumf. Siti će u finalu igrati za osmi pehar u FA kupu, a rival će mu biti pobjednik duela Mančester junajted – Koventri, koji se igra danas od 16.30 sati. Ne. K.
SUPERLIGA SRBIJE
Zvezda pobijedila Partizan, gosti ogorčeni na sudiju
PODGORICA – Kada je u pitanju Druga liga, ništa novo – Bokelj i Otrant ostvarili su nove pobjede, pa je vrh tabele Druge lige isti i nakon 30. runde.
Bokelj je slavio na neugodnom gostovanju protiv Iskre (2:0), čak i lakše nego što se očekivalo, jer je domaćin jurio bodove spasa, a iako su gotovo pola meča imali igrača manje. Inače, Kotorani su poveli već u 4. minutu preko Morija, da bi u nadoknadi vremena prvog dijela igre Petar Vukčević postigao gol za konačnih 0:2.
Prilično lako do tri boda stigao je Otrant, koji je u Radanovićima bio ubjedljiv protiv Grblja – 4:0. U prvom poluvremenu dva gola Kristijana Škrelje praktično su riješili sve, a u nastavku su gosti golovima Halila Muharemovića i Stefana Vica stigli do ubjedljivog trijumfa. Podgorica grabi ka baražu za popunu Prve lige. Lješkopoljci su slavili u Golubovcima protiv Internacionala – 4:1, čime je Podgorica iskoristila poraz Grblja i uz meč manje praktično ovjerila mjesto u baražu. Po gol su postigli Vračar, Pavlićević, Jovičić i Ko-
pitović, dok je domaćin ublažio poraz u drugom minutu sudijske nadoknade preko Rakočevića.
Na stadionu Solila Igalo je dočekalo uvijek neugodni Kom, a otpor gostiju domaćin je uspio da slomi u finišu utakmice. Siniša Stanisavić doveo je Igalo u vođstvo u 75. minutu, a samo tri minuta kasnije konačnih 2:0 postavio je Nelson Kordoba. Duel između Lovćena i Berana uprkos tome što su obje ekipe imale po penal, završen je bez golova. U prvom dijelu, golman gostiju Zoran Aković odbranio je jedanae-
sterac Filipu Vujoviću, da bi u 85. minutu čuvar mreže Cetinjana Vuko Vujović zaustavio udarac Vuka Vulevića sa bijele tačke. R. P.
Fudbaleri Crvene zvezde pobijedili su Partizan 3:2 u utakmici 31. kola Superlige Srbije. Partizan je u 173. ,,vječitom derbiju“ poveo u 11. minutu golom Sameda Baždara, izjednačio je pet minuta kasnije Gelor Kanga iz jedanaesterca, a novu prednost ,,crno-bijelima“ donio je Ksander Severina efektnim pogotkom u 56. Pobjedu domaćinu su osigurali Šerif Endiaje u 89. i Aleksandar Katai u 99. minutu iz jedanaesterca. Zvezda ima 10 bodova više od Partizana šest kola prije kraja i može da slavi titulu… Beogradski rivali će se sastati i u srijedu u polufinalu Kupa Srbije, opet na stadionu ,,Rajko Mitić“, s tim što su iz Humske poslali saopštenje da možda neće igrati taj meč jer su ogorčeni suđenjem na jučerašnjem meču. - Sramotni sudija Pavle Ilić je već drugi put zaredom na sebi
svojstven, perfidan i pogan način pokrao Fudbalski klub Partizan i uništio 173. vječiti derbi. Čovjek koji očito nema zrna stida, niti elementarnog sudijskog znanja potrudio se da izmasakrira naš klub i igrače, koji su se muški borili protiv rivala, ali i glavnog arbitra, kao 12. igrača na drugoj strani terena – naveli su iz Partizana.
- Još jedna utakmica u kojoj nas je isti sudija teško oštetio i onemogućio da pobijedimo u meču u kome smo u većem dijelu bili bolji tim i imali vođstvo. Iz tog razloga, Fudbalski klub Partizan će u narednim danima odlučiti da li će uopšte igrati Kup utakmicu sa Crvenom zvezdom jer ne želimo da nas ponovo neki sudijski diletant Pavle Ilić i njemu slični, koje Sudijska organizacija šalje po zadatku, potcjenjuju i odlučuju o konačnom rezultatu – piše u saopštenju Partizana. Ne. K.
MERIDIANBET 1. CFL (31. KOLO): Budućnost gostuje Jezeru, Dečić čeka Mladost, Sutjeska domaćin Jedinstvu
PODGORICA – Vrijeme je za 31. kolo u Meridianbet Prvoj crnogorskoj fudbalskoj ligi.
Budućnost i Dečić su izjednačeni uoči ove runde (po 54 boda) – aktuelni šampion gostuje Jezeru, dok će ekipa iz Tuzi dočekati Mladost. Eventualnom kiksu Dečića i Budućnosti nada se Sutjeska, koja će u Nikšiću ugostiti Jedinstvo. Ekipa Miljana Radovića ima pet bodova manje od vodećih timova. Mornar će u Tivtu gostovati Arsenalu, gdje će Barani pokušati da zadrže dobar ritam i ostanu u trci za Evropu. Rudar je u Pljevljima domaćin Petrovcu, a s obzirom na to da Mladost ima težak posao protiv lidera, tim Nedeljka Vlahovića imaće možda šansu da smanji zaostatak…
TEŽAK ISPIT
ZA ,,PLAVE“
Gledajući tabelu, Jezero i Budućnost igraju derbi kola – aktuelni šampion, polufinalista Kupa i lider prvenstva gostuje takođe polufinalisti Kupa i ekipi koja se bori za Evropu, a koju aktuelni strateg ,,plavih“ Ivan Brnović odlično poznaje jer je upravo iz Plava stigao na klupu najvećeg crnogorskog kluba. - Pred nama je izuzetno teška utakmica protiv tima koji igra svoju najbolju sezonu. Jezero djeluje odlično na oba fronta, u igri je za istorijski plasman na evropsku scenu, motiva im neće nedostajati kako zbog sebe i svojih ambicija, tako i zbog toga što igraju protiv Budućnosti - rekao je iskusni lijevi bek Ivan Novović, koji je dodao… - Ušli smo u pobjednički ritam, koncentrisani smo i vjerujem da ćemo se ponovo pokazati u pravom svjetlu. Podgorički tim je vezao dvije pobjede nad Rudarom, prije toga su remizirali sa Dečićem (1:1), dok je Jezero odigralo sjajno protiv istog tog protivnika u polufinalu Kupa (0:0), a naročito je nezgodan kao domaćin u Beranama – tri vezana meča je bez poraza (dvije pobjede, jedan remi)…
- Mislim da su se zahtjevi novog šefa vidjeli upravo u prethodne tri utakmice, vjerujem da ćemo tako odigrati i narednu. Trudićemo se da izađemo visoko, da neutrališemo napade protivnika i da stvaramo šanse… To se pokazalo kao dobitna kombinacija – dodao je Novović.
Rekorder po broju nastupa u domaćem takmičenju bi mogao da dobije šansu od star-
ta umjesto suspendovanog Ognjena Gaševića, dok trener Ivan Brnović još neće moći da računa na Petra Sekulovića (kartoni) i Uroša Ignjatovića (povreda)...
TUZANI POD
IMPERATIVOM
Prethodni duel Dečića i Mladosti izazvao je velike reakcije, Zvonko Ceklić suspendovan je na godinu i po nakon što se sklonio kako bi Bojan Matić postigao prvi gol, pa je jasno da će isti akteri sada biti pod posebnom prismotrom. Naravno, Dečić je apsolutni favorit.
- Nakon poraza od Petrovca svjesni smo da nemamo pravo na grešku. Moramo od starta ući maksimalno ozbiljno, nametnuti svoj stil igre i nastojati da brzim golom uvedemo meč u ritam koji nama od-
govara. Neće biti lako, sada u finišu sezone svaki bod je bitan, a nakon poraza pod Malim brdom sada smo pod imperativom. Ipak, vjerujem da ćemo dokazati da smo kvalitetniji – kazao je Brazilac u redovima Dečića Čagas Augusto.
SUTJESKA TRAŽI REAKCIJU
Sutjeska je imala u prethodnom kolu šansu da priđe na samo dva boda minusa od vodećeg tandema, čime bi trka za titulu bila još neizvjesnija. Ali i pored poraza od Arsenala, Sutjeska i dalje ima šansu da zakomplikuje po-
sao vodećim timovima. Naravno, pod uslovom da kod kuće pobijedi Jedinstvo. - Prekinuli smo sjajan niz, ali odmah smo se okrenuli spremanju utakmice protiv Jedinstva. Znamo da se radi o neugodnom timu, koji vodi bitku za baraž. Imaju dobar tim, tako da nas neće zavarati njihova
pozicija na tabeli. Oprezni smo, ali motivisani da pobjedom nastavimo da krčimo put ka Evropi – kazao je kapiten Nikšićana Vladan Giljen. Samo bod iza Sutjeske je Mornar, koji gostuje Arsenalu. - Očekuje nas teška utakmica protiv veoma dobre ekipe koja se bori za Evropu. I oni i
mi u ovaj meč ulazimo nakon pobjeda, tako da vjerujem da će biti dobra utakmica. Moramo u utakmicu da uđemo čvrsto i odgovorno, da pokažemo kao u prethodnom kolu protiv Sutjeske da možemo sa svima da se nosimo – rekao je lijevi bek Tivćana Marko Merdović. R. PEROVIĆ
U uzrastu od šesnaest do dvadeset i pet godina, razlika u zrelosti može biti velika, ali zajedničke želje mogu istovremeno proklijati i izrasti u stvarnost podjednako kod svih. I ono što je bilo najvažnije, spajala se omladina sa sela i iz grada, intelektualna i radnička, raznih nacionalnosti i vjera. Radne brigade su nosile imena po revolucionarima: narodnim herojima, skojevcima ili po geografskim toponimima. Radilo se bez ikakve novčane nadoknade: „Mi gradimo prugu – pruga gradi nas“, samo je jedan u nizu slogana kojim je dokazivana odanost domovini.
Kroz svoje političke i društvene organizacije, nova socijalistička vlast je pokrenula masovnu mobilizaciju mladih iz svih krajeva Jugoslavije. Svojom odvažnošću i dubokom zagledanošću u čovjeka, u njegovu radost, muku i rad, svojom brojnošću, iskazanom nesebičnošću, i željom da se obnovi i izgradi zemlja, mladi su prihvatili težak rad, neudoban život i odricanja, da bi stvorili udobniji svijet za sebe i svoje potomke. Za mnoge bila je to neodoljiva izazovnost. Bez obzira na to koliko su okolnosti bile teške oni su, neuki i nenavikli na bilo šta osim fizičkog rada, tražili ljepotu u svakom trenu i atomu svoga života, nastojeći da budu, ako ne najbolji, ono bar bolji od drugih. Zaodjenuti nadom ka sjutrašnjem danu i praskozorju, bili su vazda na zemlji, vezani emocijom svojih predaka, frulom pastira, mirisima polja i voćnjaka, zvukom vjetra.
Odani i predani jednoj ideji, koja je željela da spoji nespojivo, da spoji nacije, religije, pro-
Nova socijalistička vlast je pokrenula masovnu mobilizaciju mladih iz svih krajeva Jugoslavije. Svojom odvažnošću i željom da se obnovi i izgradi zemlja, mladi su prihvatili težak rad, neudoban život i odricanja, da bi stvorili udobniji svijet za sebe i svoje potomke
store i ideje. Posvećenost ideji u kojoj su se dobrvoljno našli bila je svima zajednička želja, jača od mnogih drugih koje su ih vezivale za svijet i život što ih je okruživao. Pojednostavljeno rečeno, svojim dobrovoljnim angažmanom unosili su provokaciju i otvarali sebi i drugima vidike, čiji cilj je bio: sazrijevanje uma, odrastanje karaktera, uvećanje vještine i osjećanje ispunjenja, veća integracija u društveni kontekst. U potrazi za sopstvenim bićem, branili su svoje parče zemlje pod nogama, nad kojom su letjeli, pred kojom su klečali, uz malo igre, zabave i sunca u očima. Sazdani od strasti i ljubavi prema životu, oni su od nepoznatog stvarali bliskog; njihova duša je imala dušu, vjeru i ljubav. Iako neostvareni, od zbunjenosti, smetenosti do potpunog stasavanja, uobličavali su stvarnost. Sanjali su, nadali se; vjerovali da njihova stvarnost i budućnost može biti bolja. Nisu dozvoljavali da im iko oduzme pravo na snove. Nije bilo vremena da im se dogodi veliki život, ali zato su mu išli u susret. Njihova ljubav bila je suverena sila koja je imala moć da preobražava stvarnost. Bez posla, bez novca, bez osnovnih uslova za život, sa tek par prijatelja, imali su jedino sebe i svoje vrijeme. Željeli su komociju i
rasterećenost od roditeljskih obaveza koje iscrpljuju, i bijeg od ubitačne čamotinje i familijarne zatvorenosti. Kao kulturološka, antropološka, istorijska i sociofilozofska činjenica, omladinske radne akcije su egzistirale kao životna škola sa izrazito društveno-vaspitnim značajem, i to ne samo zbog sticanja radnih navika i discipline, već kao afirmacija i potvrda jednog višeg oblika društvene svijesti.
Radne akcije treba smjestiti u određeni istorijski kontekst kao okrepljujuću trezvenost, gdje su mladi pronašli svoj svijet i naslutili svoju mjeru, zaštićenu od svake svoje nedoumice. Prosto je nemoguće pronaći precizno i valjano objašnjenje i ključ za tu mladalačku fascinaciju, za taj entuzijastički duh
Akcijaštvo nije „sažetak političkih planova i težnji“, nisu samo žuljevi, estrada, zabava, ideologija, niti ogledalo društvenog trenutka u kojem su se provodile, još manje odgovor mladih na te takve izazove. Kao samonikli društveni derivat, oblikovan načinom življenja, radne akcije treba smjestiti u određeni istorijski kontekst kao okrepljujuću trezvenost, gdje su mladi pronašli svoj svijet i naslutili svoju mjeru, zaštićenu od svake svoje nedoumice. Prosto je nemoguće pronaći precizno i valjano objašnjenje i ključ za tu mladalačku fascinaciju, za taj entuzijastički duh i čudesnu snagu ove pojavnosti. Bila je to neuljepšana stvarnost, kroz različite slojeve svijesti, podsvijesti i stvarnosti, kroz različite asocijacije u uslovima vrlo oskudnih i ograničenih mogućnosti. Život brigadira bio je organizovan, sa preciznim pravilima i satnicom u svim dnevnim aktivnostima. Dnevni režim nije se mnogo razlikovao od vojničkog. Radni dan je za njih bio najveća svečanost i praznik. („Druže Tito samo piši, radićemo i po kiši. Neka piše i Jovanka radićemo bez prestanka. Druže Tito samo reci, radićemo šest meseci“. „U tunelu usred mraka, bre, bre, bre, usred mraka, haj, haj, haj, usred mraka, sija zvezda petokraka“.) Živjelo se u privremenim naseljima, u montažnim barakama, nalik na uobičajene lo-
Nedavno je objavljeno novo djelo Ramiza Hadžibegovića „Dodir nepovrata“ (Čigoja štampa), iz kojeg ćemo, kao i iz njegovih prethodnih knjiga, u više navrata objavljivati eseje. Za početak donosimo dva eseja „Omladinske radne akcije, velike tekovine malih ljudi“ i „Štafeta, simbol dana mladosti“
gore; spavalo se i na drvenim klupama. Poslije buđenja, između četiri i pet sati ujutro, slijedi smotra, jutarnja gimnastika, doručak i odlazak na trasu. (Svitanje. „Ustajte brigadirkeee“. Dok se snađeš, opereš zube, umiješ i već u stroj. I dok stojim u stroju, žmirim i čekam da se sunce pojavi. Pješke do voza, i pravo na trasu. I tako trideset dana, uz pjesmu na svim jezicima naših naroda i narodnosti“...) Radilo se od šest do dvanaest, sa pauzom za užinu. U naselju je bio organizovan cjelodnevni i večernji program. Svaka brigada imala je svog kulturno-prosvjetnog referenta i odbor od šest članova
koji su rukovodili kompletnim kulturnim životom. Uz strogo poštovanje discipline i hijerarhije društvenih funkcija, kulturni, edukativni, sportski i zabavni sadržaj bio je veoma bogat i raznovrstan. Nisu izostajali izleti u prirodu, posjeta muzejima i memorijalnim centrima, logorske vatre. Pored ideološko političkog i marksističkog obrazovanja, organizovani su kursevi za opismenjavanje, te kino, foto, radio sekcije, kao i za kozmetiku, ikebanu, za saobraćajnu kulturu, te škola za vozače, elektrovarilački, daktilografski kurs i mnogi drugi. Desetine hiljada mladih stekli su stručne kvalifikacije na kursevima i tečajevima za praktičnu obuku. S protokom vremena, značajno su poboljšani uslovi života, dok je ideološko političko obrazovanje znatno redukovano, a na kraju –i ukinuto.
Takmičarski duh bio je suštinska odrednica radnih akcija. Na kraju dana vršio se „premjer radova“, odnosno „ispunjenje norme“. „Brigade su se takmičile za zastavu akcije, a odluku za individualna priznanja, odnosno za udarničku značku, donosio kolektiv“. (Hoćemo li drugovi?/ Hoćemo!/ A šta?/ Da radimo!/ Za koga?/ Za narod!/ Za koga?/ Za partiju!/ Za koga?/ Za Tita!/ Za narod - sve!/ Za pariju - sve!/ Za Tita - sve, sve, sve, sve/ Za Tita sve“... „Tito - Partija, omladina - akcija“...) Udarnička značka je širom otvarala vrata za društveno-politički angažman, razne vrste društvenih priznanja i druge privilegije. Uz nemala svakodnevna iskušenja, svako je nastojao da se izbori za svoje parče sreće. Teško prikovani za svoju neostvarenost i mladalačku ranjivost, vlasnik udarničke značke, bez sumnje, dobija impuls potvrde života i vitalnosti. Bio je to zaokret koji je jednima mijenjao sudbine, drugima pomjerao i rušio sve granice. A šta tek reći za one pojedince koji su ovjenčani petostrukim priznanjem udarnika u jednoj smjeni za različite aktivnosti. Nije mali broj ni onih koji su radili od aprila do oktobra, mijenjajući samo brigade. Uostalom, kao glavni sudionici obnove zemlje, „brigadiri su koncipirani kao avangarda novog kolektivnog političkog subjekta“. (Nastavljase)
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ
POLITIKA
JADRANKA RABRENOVIĆ
EKONOMIJA
JELENA MARTINOVIĆ
DRUŠTVO
MARIJA JOVIĆEVIĆ
NEDJELJNO IZDANJE
Urednici
JOVAN NIKITOVIĆ
KULTURA
MARIJA ŽIŽIĆ
CRNA HRONIKA
DRAGICA ŠAKOVIĆ
CRNOM GOROM
NIKOLA SEKULIĆ
HRONIKA PODGORICE
JOVAN TERZIĆ
ARENA
SLOBODAN ČUKIĆ
FELJTON I ARHIV
MARKO MILOŠEVIĆ
DIZAJN
DRAGAN MIJATOVIĆ
FOTOGRAFIJA
LOGOTIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola
Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORTAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ
OBJEKTIV
Urednica
MARIJA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
KULT
Urednica
TANJA PAVIĆEVIĆ
TELEFON
020/409-520 REDAKCIJA
020/409-536 MARKETING
020/202-455 OGLASNO
Naziv osnivača:
Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,
PIB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PIB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
OGLAS ZA ZAPOŠLJAVANJE
Firmi “SFERIHOME” potrebnja 3 radnika koja se bavi proizvodnjom eco kuća i adaptacijom postojećeg hangara “Oboda” Cetinje Radno vrijeme 8 časova Obezbjeđeni svi zakonski uslovi za rad Kontakt tel: +38269/737-353
DOO PODGORICA
„Pogrebne usluge“- Podgorica
Умрла је наша драга
• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;
• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;
• Sahranjivanje prevoz pokojnika;
• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;
• Ekshumacije;
• Ekshumacije;
• Pranje grobnog mjesta;
• Pranje grobnog mjesta;
• Oglašavanje u dnevnim novinama;
• Oglašavanje u dnevnim novinama;
• Postavljanje cvijeća bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela svijećnjaka;
• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;
• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i
• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i
• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.
• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.
+382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)
Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me
• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana
• Iznajmljivanje rashladnog uređaja
• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu
• Štampanje i postavljanje osmrtnica Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama
e-mail: kapela@t-com.me
tel: 067 257 979
ДАРИНКА Вељова ГАЈОВИЋ
рођена ЛАЂИЋ
дана 20. априла 2024. у 87. години.
Саучешће примамо у капели на градском гробљу Чепурци 21. априла од 10 до 15 часова и 22. априла
од 10 до 13 часова, када ће се обавити сахрана.
ОЖАЛОШЋЕНИ
супруг ВЕЛИМИР, син МАРКО, унук НЕМАЊА, снаха ТИНА, праунука МАРИНА, сестра ВИНКА, братанићи, братаничне, сестричићи, сестричне и остала многобројна родбина ГАЈОВИЋ и ЛАЂИЋ
Poštovani
čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje
čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
Umrla je
ZAGORKA - GARA Vitova STIJEPOVIĆ rođena RAIČEVIĆ
Sahrana je obavljena dana 20. aprila 2024. godine, u krugu porodice.
Tužnim srcem javljamo da je dana 19. aprila 2024. u 96. godini preminuo naš voljeni
OBREN Boža STANIŠIĆ
Saučešće primamo 21. aprila na gradskom groblju Čepurci u Podgorici, od 10 do 13 časova, kada će se obaviti sahrana.
OGLASNO
ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Dana 20. aprila 2024. u 83. godini preminula je naša draga
RADMILA - RADA Borova MIŠKOVIĆ rođena MITROVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Danilovgradu 21. aprila od 10 do 15 časova i 22. aprila od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju.
Ožalošćeni: sin RANKO, ćerke RANKA i LJUBINKA, unučad NEVENA, MAJA, IVONA, BLAŽO, TEODORA i ĐORĐE sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina MIŠKOVIĆ, MITROVIĆ i PAVIĆEVIĆ
Posljednji pozdrav
Ožalošćeni: porodice STIJEPOVIĆ i RAIČEVIĆ 1067
Posljednji pozdrav drugu i prijatelju
Ožalošćeni: kćerke VESNA, KAJA i NINA, bratanići
ZORAN i IVAN, unučad BOJAN, ANJA, IVA, STEFAN, LANA, PETAR, PAVLE, MAKSIM i EVA, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina
MIKELJA PAPOVIĆ sa porodicom 1048
BRANU MIĆUNOVIĆU
Počivaj u miru prijatelju. GOŠA DARMANOVIĆ sa porodicom
919
ŽELJKO OTAŠEVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdarv dragom bratu
BRANU
Kada neko kao Ti, za života postane vječan, onda su sve riječi suvišne. Neka ti je laka Moštanička zemlja. sestra RANKA i zet SLOBO ĐURKOVIĆ sa porodicom
922
Posljednji pozdrav drugu i prijatelju
Umro je naš voljeni
BRANISLAV - Brano Milivoja MIĆUNOVIĆ
1953 – 2024.
Saučešće primamo u kapeli Štedim - Moštanica dana 20. aprila 2024. od 10 do 16 časova i dana 21. aprila 2024. od 10 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana na mjesnom groblju.
OŽALOŠĆENI: šćer ANDREA, sin ĐORĐE, snaha ZORANA, brat BOŽIDAR - BOŽO, snaha NOVKA, sinovci PREDRAG i NENAD, snahe DRAGANA i NADA, brat od strica MILAN, snahe BRANKA i DRAGANA, sinovac VASO, sestre od strica DRAGANA, LJILJA, MIRA, RANKA, VERA, MILICA i LJUBICA, sestre od tetke STANKA, NADA i VESNA, unučad i rodbina MIĆUNOVIĆ i ujčevina PEKOVIĆ
BRANO MIĆUNOVIĆ
Posljednji pozdrav velikom čovjeku i mom dragom prijatelju.
Ostaćeš zauvijek u srcu.
DEJAN SAVIĆEVIĆ
Sa tugom i nezaboravom opraštam se od
Zahvalna na njegovoj bezgraničnoj ljubavi i dobroti. ISABELLA 903
Posljednji pozdrav dragom JOSIPU
Neka ti osmijeh krasi nebo kao što je do sada krasio zemlju.
Koleginice iz Centra za stručno obrazovanje: NADA, ZEHRA, IRENA, SELMA i BILJA
948
Kume, počivaj u miru.
BRANU MIĆUNOVIĆU
VEKO ĐUKANOVIĆ
Dragi Ćića, U životu si nas naučio za mnoge situacije, ali za rastanak sa tobom nijesmo spremni. Ponosni što smo tvoji.
Posljednji pozdrav dragom prijatelju i drugu
BRANU
NENO, DRAGANA, NATALIJA, ARETA i ALEKSANDAR
Od MILANA JAPANCA i KENJE KOVAČEVIĆA
1042
Posljednji pozdrav dragom
BRANISLAVU - BRANU MIĆUNOVIĆU
Tvoj odlazak duboko nas je ožalostio. Imati tebe za prijatelja bila je privilegija.
BOGDAN VUKOVIĆ sa porodicom
1064
Posljednji pozdrav dragom
Posljednji pozdrav dragom čovjeku i prijatelju
BRANU MIĆUNOVIĆU
Neka ti je vječna slava i hvala.
ZORAN ZVICER sa porodicom
BRANU
MARTA i DADO RADOVANOVIĆ
863
Posljednji pozdrav dragom kumu
BRANU
SAŠA, MILICA i JOVANA NIKČEVIĆ
885
988
1040
897
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
Posljednji pozdrav mom bratu
Imao sam sreću da te kao golobradi dečak sretnem i upoznam. Prihvatio si me kao svoje dete, uz tebe sam odrastao i učio o životu, naučio si me šta je čast, ponos i prijateljstvo.
Bio si hajduk nad hajducima, mudar čovek i brat kakav se retko rađa.
Mi koji smo te poznavali pričaćemo i prenositi istinu o tvojoj ljudskoj veličini.
Hvala ti na svemu i ponosno putuj brate moj.
Neđelja, 21. april 2024. Oglasi
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
Posljednji pozdrav
Bio si i ostaćeš naš veliki prijatelj.
SEKA, BALŠA i STEFAN PAPOVIĆ
ZVEZDAN MANDIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragi naš BAKA
Tvoji: PETRA, SLAVICA i ASKE 882
Hvala ti za sve što si učinio za nas.
Posljednji pozdrav dragom i velikom prijatelju
BRANU MIĆUNOVIĆU
Sa velikim poštovanjem i ponosom na iskrenom prijateljstvu.
Počivaj u miru, dragi naš Brano.
ŽELJKO GRBOVIĆ i TIJANA VUJOVIĆ
977
Posljednji pozdrav dragom komšiji
BRANU MIĆUNOVIĆU
Porodica pok. ĐUZE DELIBAŠIĆA
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
BRANU MIĆUNOVIĆU
883
VIDO i LAZAR RUTEŠIĆ
981
BRANO MIĆUNOVIĆ
Ostajemo neraskidivo povezani sponama porodičnog zajedništva.
Tugujemo čuvajući uspomenu na tvoju plemenitu dušu i hrabro srce.
S ljubavlju, SAŠA, OLJA i ŹAGA sa porodicama
978
Posljednji pozdrav dragom komšiji
BRANU MIĆUNOVIĆU
ŽELJKO i BRANKA DELIBAŠIĆ iz Njemačke
Posljednji pozdrav prijatelju
BRANU MIĆUNOVIĆU
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Laka ti crna zemlja.
900
Posljednji pozdrav dragom kumu
BRANU
Dragi kume, hvala ti za sve što si učinio za mene.
S velikim poštovanjem!!!
1060
SLAVIŠA ĐURKOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom
BRANU MIĆUNOVIĆU
Počivaj u miru.
VLADO i BILJANA KUSTUDIĆ sa porodicom
MILAN POPOVIĆ sa porodicom
1047
Voljenom bratu, đeveru i stricu
Koliko smo te voljeli i cijenili dok si bio sa nama, toliko ćemo doživotno te žaliti i tugovati za tobom. Neka ti je laka CRNOGORSKA crna zemlja.
Tata,
Bio si naš život, dio nas, naše sve na svijetu.
Ne znam kako ćemo bez tebe, ali moraćemo – jer si ti to zaslužio.
Uvijek si govorio… život Rako šamara, moraš biti borac!
I bićemo, zbog tebe. Obećavamo ti!
Vole te tvoji kćerka i sin.
Počivaj u miru, Ristoni naš jedini.
Posljednji pozdrav dragom
Počivaj u miru.
Hvala ti na svemu, moj voljeni tata. Nedostajaćeš mi, a isto tako živjeti u mom srcu.
Tvoj sin ĐORĐE
982
Posljednji pozdrav
BRANISLAVU BRANU MIĆUNOVIĆU S poštovanjem,
Posljednji pozdrav dragom bratu, šuri i ujaku
BRANU MIĆUNOVIĆU
1066
Posljednji pozdrav čika
BRANU
Hvala ti za svaki roditeljski savjet i podršku.
Počivaj u miru.
Počivaj u miru, voljeni naš.
MARKO KUSTUDIĆ sa porodicom
porodica pokojnog dr VUKAŠINA VUJOVIĆA 984
VERA i SLAVKO VUKIĆEVIĆ sa porodicom
901
Zbogom, dragi prijatelju
BRANO MIĆUNOVIĆ Počivaj u miru.
Posljednji pozdrav
BRANU MIĆUNOVIĆU
DANILO MITROVIĆ sa porodicom
MILO ĐUKANOVIĆ sa porodicom 944
Dragi Ćića, Bio si poseban i jedini. Uvijek ćemo te nositi u našim srcima.
Tvoji PEĐA, NADA, UROŠ i UNA 887
Dragom sestriću
BRANU
Tužan je i bolan ovaj posljednji pozdrav, bio si nam uzor i uzdanica a danas te posljednji put pozdravljaju
Ujak SLOBO i tetka DŽANA 989
Posljednji pozdrav stricu,
Preponosni što smo imali priliku da hodamo uz tebe.
Dragom kumu
Tvoja djeca PEĐA i NENO
995
Posljednji pozdrav kumu i prijatelju
Živjećeš vječno u našim srcima i sjećanju.
Kumovi STANA, SAVA, TANJA, BRANISLAV, MILO
i MARKO VUJOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom
BRANU MIĆUNOVIĆU
OBRAD LUČIĆ sa porodicom
1063
864
BRANISLAVU BRANU MIĆUNOVIĆU
Od tetke MILENE, STANISLAVA, BILJANE i VLADANA BIOČANINA
Poštovani BRATE MOJ,
Imao si se rašta i roditi, crnogorski viteže!
Živjećeš vječno i bićeš vječan.
Napustio si nas koji te volimo, i otišao u zagrljaj onima koje si volio – koji će te tamo dočekati.
Dok sam živ, sve u meni će umirati za tobom.
Počivaj u miru, BRATE MOJ.
Dragi brate
Došao je trenutak našeg fizičkog rastanka.
Za mene i moju porodicu ti nikada nećeš umrijeti.
Bog mi je podario sreću da te sretnem i da budeš moj brat.
Brate, ti odlaziš na neko bolje mjesto, gdje nema bola – a meni ostavljaš tugu i bol zbog tvog odlaska.
Do nekog ponovnog susreta, ZBOGOM BRATE.
Dobri ljudi nikada ne umiru, sve dok oni koji ih vole pričaju o njima, oni su tu.
A mi ćemo pričati od tebi, još dugo, dugo… Počivaj u miru, najbolji.
ČIKA BRANO,
Bili ste mi kao otac.
Hvala Vam što ste me pustili da učim i rastem uz Vas. Počivajte u miru.
SEKA MIĆUNOVIĆ
Dragom kumu
Najomiljeniji, izuzetni čovječe,
Kao Ti… niko nikada.
Kao Tebe... nikog nikada.
Vaš zet MILOŠ KUSTUDIĆ
993
Za nas nikada nećeš prestati da postojiš.
JOVANA, ŽELJKO i SAVA GRBOVIĆ
Tvoje male SANDRA i BOJANA MILIĆ
Neđelja, 21. april 2024.
Posljednji pozdrav dragom kumu
BRANO MIĆUNOVIĆ
CVIKA sa familijom
Opraštamo se od mnogo voljenog
BRANA MIĆUNOVIĆA
Hvala ti za veliku ljubav koju si nam pružao. Živjećeš u našim srcima.
997
927
Posljednji pozdrav,
Dragi naš
Tvoji ujak ANDRIJA i ujna MILENKA PEKOVIĆ
928
BRANO
Bio si veliki čovek i prijatelj. Tvoj odlazak je bolan za sve nas koji te volimo dok te ispraćamo na put ka večnosti.
Oglasi i obavještenja
BRANO MIĆUNOVIĆ
Naše prijateljstvo čuvaću vječno.
SLOBO GRBOVIĆ iz Štutgarta
Posljednji pozdrav voljenom kumu
BRANU
Počivaj u miru, čuvaćemo te od zaborava.
VESO NIKČEVIĆ sa porodicom
Pozdrav
BRANISLAV- BRANO MIĆUNOVIĆ
Velikom čovjeku, Crnogorcu, prijatelju, kumu.
Počivaj u miru.
BJANKA sa porodicom
996
943
960
MITAR RAIČEVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav kumu
Ne boli smrt, već boli sve ono što ide poslije. Boli praznina, koja nikad neće biti popunjena. Boli nemogućnost da još nešto uradim za tebe. Boli što ću te zvati, a ti mi se nećeš javiti. Boli što ćeš svuda da fališ i što ćeš uvijek biti neko ko nedostaje. Bole riječi koje se trudim da zauvijek zapamtim. Bole uspomene koje tjeraju da gledam unazad... Mirno spavaj, jer nema smrti, samo seobe...
Ime tvoje, BRANISLAV
Neđelja, 21. april 2024.
Posljednji pozdrav dragom kumu
BRANU MIĆUNOVIĆU
Bila je velika čast imati te za kuma i prijatelja.
Porodica pok. GOJKA-PUJA BUTOROVIĆA
1012
BRANO MIĆUNOVIĆ
Brate, Hvala na svemu što si me naučio.
Hvala na roditeljskom zagrljaju.
Počivaj u miru.
SRĐAN MIĆUNOVIĆ sa djecom
865
Posljednji pozdrav
BRANU MIĆUNOVIĆU
VLADO VUKMIROVIĆ sa porodicom
935
Oglasi i obavještenja
Dragom kumu, bratu
BRANU
Uvijek u srcu!
MIRA LUČIĆ ČELEBIĆ sa porodicom
1058
Posljednji pozdrav prijatelju
BRANU MIĆUNOVIĆU
Počivaj u miru.
Posljednji pozdrav našem prijatelju
BRANU
IVAN JOKSIMOVIĆ sa porodicom
1061
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
966
DACA i ŽELJO DAMJANOVIĆ
956
Posljednji pozdrav dragom kumu i komšiji
BRANU MIĆUNOVIĆU
Od sina pok. MILKE VRAČAR ŠEKARIĆ
BRANU MIĆUNOVIĆU
BRANO RADONJIĆ sa porodicom
961
Posljednji pozdrav ujaku
BRANU
Neka tvoja duša počiva u miru.
VESNA DRAŠKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav bratu
BRANU
Hvala ti za sve.
tvoji: MIĆKE i MILOŠ sa porodicom
968
940
Voljeni naš kume
Sa ponosom ćemo te čuvati od zaborava. Zauvijek u našim mislima i srcima.
962
Posljednji pozdrav voljenom bratu
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
932
Pamtićemo te po dobroti i iskrenosti. Počivaj u miru.
Posljednji pozdrav dragom
BRANU Počivaj u miru.
Neka tvoja dobra duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
MIĆO POPOVIĆ sa porodicom
Porodica pok. MOMA PAPOVIĆA
Porodica pok. ujaka RATKA PEKOVIĆA
945
Tata, đede…
Tvoja ljubav, plemenitost, čojstvo i posvećenost koju si nam pružao, obavezuje nas da te čuvamo od zaborava. Ne postoje riječi kojima se može opisati tuga i praznina u našim srcima.
Nedostajaćeš da nas zagrliš, poljubiš, nasmiješ, posavjetuješ…
Ponosni smo što smo tvoji, a ti naš.
Neka ti je Vječna slava. Gospod da te primi u Svoje Vječno Carstvo.
Dragi i veliki prijatelju
BRANO
Tvoji: ĐORĐE, ZORANA, DANILO i ANĐELIJA
980
Posljednji pozdrav velikom čovjeku i mom dragom prijatelju
Neka ti je vječna slava. Počivaj u miru.
SMILJKA BUTOROVIĆ sa porodicom
BAJA RADONJIĆ
967
Ristoni naš, Počivaj u miru.
Dragi kume
Vole te ANDREA, MILOŠ, i TVOJI PILIĆI ĐURĐA, VELJKO i VOJIN KUSTUDIĆ
949
Otišao si prerano ali dostojanstveno. Ostaćeš u našim mislima i lijepom sjećanju da te sa poštovanjem i ljubavlju nosimo u srcu. Nikad zaboravimo.
MILOŠ i TIJANA MEDENICA sa porodicom
Posljednji pozdrav
BRANU MIĆUNOVIĆU
Čast je bilo poznavati te. Počivaj u miru.
RANKO i NEMANJA MIJUŠKOVIĆ sa porodicom 1014
Посљедњи поздрав драгом
БРАНУ
Нека је мир и спокој души твојој, драги наш Бака.
МИШКО и МИЛА МИЛОВИЋ
971
BRANO MIĆUNOVIĆ
Heroji nikad ne umiru.
913
Posljednji pozdrav dragom kumu
BRANU MIĆUNOVIĆU
Sa velikim poštovanjem i ponosom na iskreno kumstvo.
Posljednji pozdrav
BRANU MIĆUNOVIĆU
S poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.
969
MAŠAN KANKARAŠ sa porodicom
Otišao je vitez Crne Gore i njene odbrane i časti
BRANISLAV BRANO MIĆUNOVIĆ
Počivaj u miru u zemlji kojoj si pripadao i za koju si se borio. Hvala ti na svemu. Vječni mir, dragi saborče i prijatelju.
Tvoj prijatelj ŽARKO DRAGIĆEVIĆ
ŽARKO NOVAKOVIĆ s familijom 970
NOVAK ADŽIĆ, PREDSJEDNIK CRNOGORSKE EVROPSKE PARTIJE
BRANO MIĆUNOVIĆ
Brate, bio si i ostaćeš moj ponos. U svakom trenutku bio si uz mene da mi daš nadu za bolje sjutra i moje sunce koje će meni vječno da sija.
tvoja sestra CICA zet RADOVAN, sestrić MILOŠ i sestrična BOJANA
921
Posljednji pozdrav komšiji i prijatelju
BRANU MIĆUNOVIĆU
974
RAJO BUTOROVIĆ sa porodicom
975
Kako da se oprostimo od tebe?
Hvala ti za sve dane našeg odrastanja uz tebe, za svu ljubav, radost, podršku i toplinu.
Tvoja nesebična posvećenost bili su i ostaće naš vjetar u leđa.
Hvala ti za svaki trenutak koji smo proživjeli sa tobom.
Čvrsto, poput crnogorskog kamena iz kog si iznikao, dao si nam primjer kako da nastavimo ovaj život.
Živjećeš kroz najljepše uspomene i biti naša zvijezda vodilja! Zahvalni Bogu što smo te imali i što si bio dio našeg života… Blago onom ko dovijeka živi, imao se rašta i roditi!! Počivaj u miru stari naš.
Tvoji: RAJAN, LUKA i LAZAR
Dragi
Opraštamo se s tobom teška srca i sa suzama u očima.
Tvoj iznenadni odlazak ostavlja veliku prazninu.
Tvoja nesebična ljubav, dobrota i podrška svima oko tebe-nije imala granica.
Ko te je poznavao, nije mogao da te ne voli i poštuje.
Dragi Brano, putuj s blagostima i neka ti anđeli paze dušu.
Hvala ti za sve što si donio u naše živote.
Počivaj u miru prijatelju, kume i brate.
S ljubavlju i vječnim sjećanjem
ŽARKO RADULOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
Dragi
S velikim bolom se opraštam od tebe - dragog kuma.
Tvoja podrška, mudrost i dobrota su obogatili moj život.
Svaki trenutak proveden sa tobom, bio je dar koji ću zauvijek čuvati u srcu.
Opraštam se od tebe, ali s nadom da si u vječnosti pronašao mir.
Počivaj u miru kume, DUŠAN RADULOVIĆ sa porodicom
Čestiti, hrabri i voljeni nikad ne umiru!
Počivaj u miru, dragi prijatelju, vječna ti slava i hvala za sve!
JOVICA SAMARDŽIĆ sa porodicom
929
Posljednji pozdrav velikom prijatelju i čovjeku
S ljubavlju i ponosom ćemo čuvati uspomenu na tvoj častan i dostojanstven život.
MLADEN i VESNA ŠARANOVIĆ sa porodicom
936
Posljednji pozdrav
BRANU MIĆUNOVIĆU
Hvala ti za svaku pomoć pruženu svakom mještaninu u nevolji.
Neka ti je laka Crnogorska zemlja koju si toliko volio.
NINA i IVA MARAŠ
Posljednji pozdrav prijatelju
Posljednji pozdrav
BRANU MIĆUNOVIĆU
Laka ti zemlja Crnogorska, Istiniti sine Crnogorski, Roda brate, Duša ti carovala na onome svijetu, Ništa više neće biti isto
Ne plačite gore Crnogorske, danas sveta zemljo, majko, Crna Goro, Za ovakvim sinovima, ,,Imao se zašta i roditi“ Bog znade SESTRE CRNOGORKE 1053
933
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
BRANU
S poštovanjem, BATO VUKIĆEVIĆ
931
BRANU MIĆUNOVIĆU
MITAR MILOVIĆ sa porodicom
924
Posljednji pozdrav dobrom i čestitom komšiji
BRANISLAVU- Branu MIĆUNOVIĆU
porodica pok. VIDOJA BLEČIĆA
BRANO MIĆUNOVIĆ
Brate, sa nevjericom i tugom primam vijest o tvom odlasku. Teško je pronaći riječi za posljednje zbogom.
Zauvijek u našim srcima: ZORAN, DESA, ALEKSA i MILOVAN PEKOVIĆ
947
Posljednji pozdrav velikom drugu i prijatelju
BRANU MIĆUNOVIĆU
925
Posljednji pozdrav
BRANISLAVU- Branu MIĆUNOVIĆU
NIKOLA BLEČIĆ
Posljednji pozdrav komšiji i prijatelju
S poštovanjem, VILJA
BRANU MIĆUNOVIĆU
Počivaj u miru i neka ti je laka ova naša crnogorska zemlja. Porodica pok. ILIJE – PIGA NIKČEVIĆA
930
942
Posljednji pozdrav velikom i iskrenom prijatelju
Sve što si trebao da pobijediš, pobijedio si…
Sve što si trebao da dočekaš, dočekao si!
Neka ti je laka Crnogorska zemlja, koju si stvarao i putuj nebeskim visinama u miru, onako kako si zaslužio. A mi ćemo koračati putem onako kako si nas učio.
Iskreno i od srca,
1051
Posljednji pozdrav prijatelju
Posljednji pozdrav
937
Posljednji
Posljednji pozdrav velikom i iskrenom prijatelju,
Od ZORANA i NADE JANJIĆ 1011
Ostaćeš da živiš vječno u našim sjećanjima i trenuci provedeni sa tobom.
1009
Posljednji pozdrav
941
Neka ti duša počiva u miru, dobri čovječe velikog srca. ĆIRO KILIBARDA
Posljednji pozdrav
938
Ponosni smo što smo te imali za prijatelja.
Počivaj u miru.
DANILO i VASILIJE MIĆOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom
Uvijek ćemo te se sjećati sa ljubavlju i poštovanjem. Ponosni što smo bili dio tvog života, a svjesni da bez tebe više ništa neće biti isto.
Prijatelj
BRANISLAV i JELENA
911
BRANO MIĆUNOVIĆ
Ti posljednji bedem bješe od starije slobodnjaka sad i tebe izgubismo
druže ljudi i junaka
Da nam crni glas ne dođe bila nam je želja velja šta možemo prjatelju Nek je laka crna zemlja.
Posljednji pozdrav
MIŠKO ĐIKANOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom prijatelju i komšiji
BRANU
Uvijek si nam bio ponos i uzdanica. Teško prihvatamo tvoj odlazak. Želimo ti vječni mir u carstvu nebeskom.
MILAN, NADA, ĐORĐE i ALEKSA ZINDOVIĆ
912
Dragom
BRANU
Posljednji pozdrav
IVAN, ANDRIJANA, DAMJAN, DAVID i NASTASIJA
1031
Posljednji pozdrav
BRANU MIĆUNOVIĆU
Posljednji pozdrav
BRANU MIĆUNOVIĆU
Porodica pok. MIJA BUTOROVIĆA
1036
934
MO DPS – ĆEMENCA 1006
BOŠKO DOMAZETOVIĆ
Posljednji pozdrav
Ko je s tobom umio fino, dobro mu je bilo.
A ko nije umio fino, nije mu dobro bilo.
Od petog razreda osnovne škole idoli su ti bili Vajt Erp i Don Holiday.
A hrabrost i otmenost i urođena harizma nije slučajna, preovladali su geni tvoga đeda Vasa.
Za nezaborav tvoj školski drug
MILOŠ BLAŽA MATOVA
Posljednji pozdrav voljenom BAKI
920
Ne postoje riječi koje bi opisale čovjeka kao što si ti bio. Počivaj u miru, kume.
MARKO, ALEKSA, MILOŠ i VESAN CAUŠEVIĆ
Posljednji pozdrav dragom bratu, šuri i ujaku
BRANU MIĆUNOVIĆU
Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
DRAGANA, MIJO i JOVAN KRUŠIĆ 918
Posljednji pozdrav velikom drugu i prijatelju
BRANU MIĆUNOVIĆU
917
914
Posljednji pozdrav dragom komšiji
BRANU
1062
MILAN KRIVOKAPIĆ - KINEZ sa porodicom
1002
Posljednji pozdrav dragom kumu i prijatelju,
SLAVKO BURIĆ sa porodicom 1049
Posljednji pozdrav starom prijatelju
SALE ZLATAR sa porodicom
MILOŠ i VOJKA DELIBAŠIĆ 923
Od PERA, RADOJA i DRAGIŠE MAŠULOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
MILOŠ BURIĆ sa porodicom
1008
Posljednji pozdrav velikom prijatelju
BRANO MIĆUNOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
BRANO MIĆUNOVIĆ
Uspomenu na tebe i tvoju dobrotu čuvaćemo do kraja života.
VOJIN BURIĆ i IVA LJUBIŠA 1004
MILIJANKA i RADE BATINIĆ sa familijom 1007
Duboko pogođeni Vašim odlaskom.
Velikom čovjeku posljednji pozdrav.
Posljednji pozdrav dragom
BRANO MIĆUNOVIĆ
ŠĆEPAN MIĆUNOVIĆ sa porodicom
Dragi brate
KOLEKTIV: LUTRIJA CRNE GORE AD I DŽEK POT DOO.
Ne postoje riječi kojima bismo opisali bol i tugu zbog tvog iznenadnog odlaska.
Mi koji ostajemo da živimo poslije tebe, živjećemo onako kako si nas naučio.
Nikada te nećemo zaboraviti.
DRAGAN - GIGA ZINDOVIĆ sa porodicom
Dragom i iskrenom prijatelju
Ostavio si dubok i neizbrisiv trag u našim životima.
Nikada te nećemo zaboraviti.
Počivaj u miru, brate.
Dragom bratu
Bio si naša snaga, uzdanica i ponos.
Hvala za sve, naš sokole.
Neka ti je vječna slava.
Tvoji DRAGAN, NIKOLA, VJERA i NIKOLINA GRUJIČIĆ
1026
Poslјednji pozdrav
Posljednji pozdrav
BRANU
Vječno ćemo čuvati uspomenu na tvoju plemenitost i dobrotu.
BRANU MIĆUNOVIĆU
Poslјednji pozdrav kumu
BRANU MIĆUNOVIĆU
od kuma PIKSIJA CVIJOVIĆA sa porodicom 1030
U nevjerici i bolu, s tugom i poštovanjem posljednji pozdrav voljenom
Bili ste oslonac, podrška, porodica! Ostajemo da Vas volimo i pamtimo.
od MOCA, JOVANA, IVANA, GORANA, NINE, TIJANE i NIKOLE 1027
Dragom
1037
Baka moj, Teško je pronaći prave riječi koje će izraziti snažne emocije koje osjećamo, kao što je i teško sumirati period života koji smo proveli zajedno. Ne želim ti reći zbogom, teška je to riječ za mene i moju porodicu kojoj si bio oslonac u svemu. Želim ti reći zauvijek u našim srcima. Tvoji: SPASKE, RAJAN, LUKA, LAZAR i MATEA KOSTIĆ
1018
BRANU
NENAD i DRAGANA MAROJEVIĆ
MILAN MIĆUNOVIĆ sa porоdicom 1025
Posljednji pozdrav dragom i iskrenom prijatelju
BRANU MIĆUNOVIĆU
Neka tvoja plemenita duša počiva u rajskom miru. Porodici iskreno saučešće.
Zbogom, Luka moj.
1024 Poslјednji pozdrav mom bratu
BRANU
Nije lako prihvatiti istinu da te više nema. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava do kraja života.
1043
Posljednji pozdrav velikom kumu BRANU MIĆUNOVIĆU
Počivaj u miru.
Poslјednji pozdrav
BRANU MIĆUNOVIĆU
1023
Puno je lijepih uspomena da te pamtimo, da o tebi govorimo i da te nikada ne zaboravimo. Vječno zahvalna.
MJESNA ZAJEDNICA POLJICA
BOJANA i MARKO MUGOŠA
kumovi: DRAGOLJUB, SRĐAN i DARKO PEŠUKIĆ sa porodicama
Posljednji pozdrav dragom
VLADO KONTIĆ sa porodicom
BRANU MIĆUNOVIĆU
MARKO TIOSAVLJEVIĆ
1038
Posljednji pozdrav dragom sestriću
BRANU
Tetka JAGA BAROVIĆ sa porodicom
Kume
BRANO MIĆUNOVIĆ
Uvijek ćeš biti u našim srcima. Takvi kao ti nikad ne umiru. Laka ti Crnogorska zemlja.
BANJO, LAZAR i VESNA PROROKOVIĆ 1032
1022
Poslјednji pozdrav dragom prijatelju i velikom drugu
BRANU MIĆUNOVIĆU
RANKO VUKOSAVLJEVIĆ sa porоdicom 1028
BRANU
Počivaj u miru moj dragi, veliki brate
GORAN BAROVIĆ sa porodicom
1056
Posljednji pozdrav Čika
BRANU
Počivaj u miru.
878
Posljednji pozdrav
BRANU MIĆUNOVIĆU
Dragom prijatelju sa poštovanjem.
SLAVKO GRBOVIĆ sa porodicom
RAJKO, IVAN, LUKA i LAZAR
1057
Posljednji pozdrav prijatelu
BRANU MIĆUNOVIĆU
Nevjerica, tuga, bol… Počivaj u miru.
MILUTIN JOKSIMOVIĆ sa porodicom
884
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
MARINKO RADULOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav našem velikom prijatelju
BRANU MIĆUNOVIĆU
od PAJE i ACA IVANOVIĆA sa porodicama
S tugom se opraštamo od našeg dragog
Ostaju najljepša sjećanja na bezbrižne i srećne dane provedene zajedno.
DANKA - MIKICA i VLADAN – BATO sa porodicama
959
873
БРАНО МИЋУНОВИЋ
Прије четрдесет година, у Манастирској, у најљпшем Никшићу, упознала нас је лопта.
Пуно се времена откотрљало, а међу нама се ништа није промијенило.
Почивај у миру.
АНДРИЈА-Пиро ВУЈОВИЋ са породицом
1045
Posljednji pozdrav dragom
Posljednji pozdrav drugu i prijatelju
1050
BRANU
Počivaj u miru.
Od TODORA JOKIĆA sa porodicom
BRANU MIĆUNOVIĆU
RAŠO i NATAŠA MIĆUNOVIĆ sa porodicom
881
Posljednji pozdrav
Nikada te nećemo zaboraviti
Posljednji pozdrav dragom
Tvoji: SINIŠA, NEMANJA i ANDREJ ZEC
Sa tugom se opraštamo od velikog čovjeka i dobrotvora. Počivaj u miru i neka ti je vječna slava.
Kolektiv „ZETA FILM“ BUDVA
Dragi
čika BRANO
Nastaviću da se trudim da budem onakav kako ste me Vi vidjeli.
Nedostajaće mi još jednom da čujem ono Vaše: „Bravo Sokole“ .
Veliki ste čovjek bili, Veliki !
Vaš
BRANKO Banjo VOJINOVIĆ
Dragom rođaku
867
Neka ti je laka crnogorska zemlja.
Tvoj
Brate, anđeli su s tobom!
Počivaj u miru, nastojaćemo da budemo ljudi kao ti ali to je neizvodljivo, takvog majka jednom rađa. Čvrsto stojim iza obećanja, teško će mi biti što nijesi tu da vidiš, ali ću ti nekada prenijeti sve. Put koji si nam popločao, možemo samo održavat i nadograđivat čašću i ljubavlju kao što si nas učio!
Neponovljivi, laka ti crna zemlja!
1065
Tužan je ovaj dan rastanka od tebe, Crnogorski Viteže. Hvala ti za sve što si učinio za mene. Vječna ti slava ljudino.
S poštovanjem ću pominjati ime Brana Mićunovića, koje će mi ostati u trajnom sjećanju kao primjer ljudskosti, čestitosti, dobrote činjenja.
Dragom
LJUBIŠA LAKI LAKETIĆ
866
BRANU
Posljednji pozdrav. Šta reći moj Boka sem, veliko hvala za iskreno prijateljstvo.
DARKO VUKMIROVIĆ
Dragi
BAKA
Bio si jedinstven i neponovljiv. Hvala ti na sve trenutke provedene sa tobom.
Počivaj u miru Crnogorski Bastaduru.
TIČIĆ ALEKSANDAR sa porodicom
872
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
BRANISLAVU BRANU MIĆUNOVIĆU
906
Dragi
PORODICA JEKNIĆ
907
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
BRANU
ČAJO i MILEVA PEROVIĆ
BRANO
Počivaj u miru iskreni prijatelju naše kuće.
porodica pok. BAGA BALETIĆA
Posljednji pozdrav
BRANU MIĆUNOVIĆU
Velikom čovjeku i prijatelju!
LIDIJA VUJOVIĆ sa porodicom 902
898
1059
Posljednji pozdrav stricu
MILUTINU-MICU
od DRAGANA sa familijom
Posljednji pozdrav
Blago onom ko dovijeka živi, imao se rašta i roditi.
PORODICA ČVOROVIĆ
Posljednji pozdrav našem kapetanu i prijatelju
RANKO Žarkov ZVICER kapetan duge plovidbe
Dragi naš barba nijesmo ni slutili da ćemo se ovako brzo rastati. Vrijeme će prolaziti ali sjećanje na Vas i Vašu dobru dušu neće nikad nestati. Barba, bilo je čast ploviti sa Vama i biti Vaš prijatelj.
Vaši oficiri i prijatelji
MARKO KRIVOKAPIĆ i FILIP MIRANOVIĆ sa porodicama
Posljednji pozdrav voljenom bratu
RANKO ZVICER
Na ovom papiru, ne mogu iskazati bol i tugu koju osjećam zbog tvog preranog odlaska.
Počivaj u miru pored svoje voljene majke a mi ćemo te čuvati od zaborava.
MARIJA LUBARDA sa porodicom
909
Posljednji pozdrav najboljem đedu, OBRENU STANIŠIĆU
Svojim životom si nam pokazao put ljubavi, poštenja, istine i ljudskosti. Hvala ti za nesebičnu ljubav, podršku i radost koju si dijelio sa nama do posljednjeg trenutka. Trudili smo se da ti makar malo olakšamo posljednje dane i da te dostojanstveno ispratimo na neko ljepše mjesto.
Ostaćeš vječno u našim srcima i pamtićemo te dok smo živi , “stari đede”.
Vole te tvoji ANJA, KATJA i IKO
Posljednji pozdrav dragom stricu
Ostaće nam u trajnoj uspomeni tvoja dobrota, nesebična ljubav i plemenitost. Ne možemo te nikad zaboraviti. Počivaj u miru dragi naš Obrene.
Ožalošćeni: snaja OLGA i bratanci ZORAN i IVAN sa porodicama
964
875
Posljednji pozdrav dragom
Ostaju drage uspomene i trajno sjećanje. Počivaj u miru, dobra plemenita dušo velikog srca. MILO i BORO ĐUROVIĆ sa porodicama
Posljednji pozdrav dragom
RAJKU
Sa ponosom ću te pominjati po dobru pamtiti i čuvati od zaborava. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.
ĐUKOVIĆ SVETLANA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom kolegi
RAJKO BAŠTRICA
KOLEKTIV RED TAXI
905
976
Posljednji pozdrav dragoj
MIŠI
Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava naša voljena
Mišo.
ZORA i JELENA STEVANOVIĆ
OGLASNO
ODJELJENJE
1017
926
1034
1035
„NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA
INFORMACIJE
020/202-455
020/202-456
e-mail:
oglasno@pobjeda.me
904
OBREN STANIŠIĆ
Teško je opisati u ovom trenutku, neopisivu bol koju osjećamo.
Zauvijek ćemo te se s ponosom i poštovanjem sjećati i prepričavati uspomene iz zajedničkog života. Počivaj u miru.
Tvoji: NINA, ALEKSANDAR, MAKSIM i EVA
Posljednji pozdrav voljenom ocu, đedu i tastu
OBRENU STANIŠIĆU
Ponosni smo na tebe, tvoju plemenitost i hrabrost. Čuvaćemo te od zaborava.
Dragom i poštovanom zetu
OBRENU STANIŠIĆU
Tvoju dobru dušu i mirnu narav čuvaćemo u trajnom sjećanju. S poštovanjem naš iskreni prijatelju
RANKA MUGOŠA sa porodicom
Dragom
OBRENU STANIŠIĆU
Ostaje lijepo sjećanje na druženje i prijateljstvo.
MILAN MARETIĆ sa porodicom
DRAGAN, VESKO i DARKO sa porodicama 877
Posljednji pozdrav našem ujaku
BOŽU
890
RADOMIR – SLOBO STANKOVIĆ
2014 – 2024
Umrla je naša voljena tetka
ZAGA
954
Sa tugom se opraštamo od našeg dragog ujaka
OBRENA STANIŠIĆA
Porodica JAGODE i ANDRA MUGOŠE
Za nas ne postoji zaborav, postoji bol i praznina.
Tvoji - MILENKA, NEBOJŠA, ELENA sa porodicama
880
1013
Navršava se pola godine od smrti naše drage
JULKE BIGOVIĆ
Umjesto polugodišnjeg pomena porodica prilaže Crkvi Sv. Male Gospojine u Kobiljem Dolu 1000 eura
OŽALOŠĆENA PORODICA
Godina je dana od smrti moga kuma
PETRA-PENJA MILAŠEVIĆA
S ponosom i poštovanjem čuvam uspomenu na tebe.
kum MIŠO STEVOVIĆ iz BELGIJE
963
KAJA, IVA, LANA, PETAR, PAVLE i DARKO IVANOVIĆ 1055
Plemenita tetka koja nas je uvijek u svoj dom dočekivala raširenih ruku.
Ispraćala osmijehom punim topline koji blagosilja.
Radovala se našoj sreći iskreno i čisto, kako to samo tetka zna.
Nosićemo je u srcima punim ljubavi za nju zauvijek.
Bratanić DRAŽEN-MIRO sa porodicom, bratanične RADICA, DADA, DEJANA i ARIJANA sa porodicama 1021
Navršava se 40 dana od smrti našeg najdražeg muža, oca, svekra i đeda
ANDRIJA SJEKLOĆA
Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema.
Sa ponosom i poštovanjem ćemo te se sjećati i nastaviti da živimo onako kako si nas i učio.
973
Tvoji: VASILJKA, OLGA, ZORICA, BILJANA, VLADIMIR i JELENA
Navršava se četrdeset tužnih dana od kada nas je napustio naš voljeni
Otišao si onako kako si živio-tiho i dostojanstveno. Hvala, ti si nas svemu naučio, ali najbitnije nijesi, a to je kako da živimo bez tebe.
Velikim srcem, plemenitom dušom, čestitim životom zaslužio si našu vječnu zahvalnost, sjećanje i poštovanje. Služio si na čast i precima i potomcima. Ponosni što si bio naš a mi tvoji. Ovo nije rastanak, jer dok smo živi, živjećeš i ti sa nama i u nama.
Počivaj u miru i hvala ti za sve…
U nedjelju 21. aprila 2024. godine u 10 časova uža porodica posjetiće tvoju vječnu kuću.
TVOJA PORODICA
Četrdeset pretužnih dana
972
Tuge, bola, nevjerice. Dužni smo da ti se još jednom zahvalimo za bezbrižan život, podršku i neizmjernu ljubav kojom si nas obasipao. Velika praznina će ostati u našim srcima vječno. Obećavamo da te nikada nećemo iznevjeriti i da ćemo poput tebe časno i pošteno nastaviti život. Fališ nam i falićeš dok god dišemo.
Volimo te!
946
1019
Tvoji: MIĆA, LUKA, JOVANA i JOVAN
Četrdeset je dana kako tugujemo za našom voljenom
Bili smo blagosloveni njenom posvećenošću porodici –njenom ljubavlju, nježnošću, pažnjom i brigom za sve nas.
Suprug PERKO, sinovi DUŠAN i RADOVAN, snahe SAŠA i TATJANA, unučad PETAR, ĐORĐE i VARJA
TVOJA PORODICA 868
Četrdeset je dana od kada nije sa nama naš dragi
Godina je dana kako je otišao moj jedini i najbolji ujak
Lukice, godinu dana se svaki dan pitam zašto.
Tvojim odlaskom ranjeno mi je srce i duša.
Bio si najbolji od nas, oslonac, sigurnost i vjetar u leđa.
Meni si bio ujak, prijatelj i roditelj.
Hvala ti ujko na najljepšem djetinjstvu na svakom toplom dočeku, na razgovorima koji su mi najviše sa tobom prijali.
Počivaj u miru u tvojoj crnogorskoj zemlji koju si volio neizmjerno.
Vidimo se nekad i negdje.
JASNA
1020
Dani prolaze, ali sjećanje na tebe će ostati zauvijek. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.
Brat NIKOLA sa porodicom
Navršava se 40 dana od kada nije sa nama naša voljena
Tvoj častan život, plemenitost, čojstvo , ljubav i posvećenost koju si nam pružala, obavezuje nas da te čuvamo od zaborava. Zauvijek u našim srcima.
899
Vrijeme prolazi, ali ljubav i sjećanje ostaju u našim srcima zauvijek. Porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću u nedjelju 21. aprila.
PORODICA
Godina dana od kada nije sa nama
Vrijeme prolazi ali ljubav i sjećanje na tebe nikad.
Sestra DARINKA, sestrići PERO i DARKO sa porodicama
953
861
874
Voljenoj sestri
VIDOSAVI-Miljači
Počivaj u miru, a mi ćemo te vječno čuvati od zaborava.
brat MITAR sa porodicom
Navršava se četrdeset dana od tragične smrti našeg dragog supruga, oca i đeda
MIŠA – PUJE RAŽNATOVIĆA
Dragi naš, teško se navikavamo na život bez tebe. Nedostaju nam tvoji pozivi, briga i pažnja koju si nam nesebično pružao. Kad god zazvoni telefon, mislimo da si ti. Nadamo se da si sada na nekom boljem mjestu odakle nas posmatraš i čuvaš.
Nedostajaćeš nam zauvijek.
Danas u 10 časova će njegova porodica posjetiti Pujinu vječnu kuću.
Tvoji: MILA, PEĐA, IVANA, DRAGANA, KRISTINA, KSENIJA i KALINA
1015
Neđelja, 21. april 2024.
DESANKA RADOMAN
Četrdeset dana od smrti voljene supruge. Ostala je bol i praznina vječna ali i lijepa sjećanja i uspomene koje su ostale zauvijek u mojim mislima i vječna ljubav za njih. Vrijeme prolazi ali slike i divni trenuci ostaju u meni i nikad se ne mogu zaboraviti.
Tvoj suprug VASKO
Četrdeset dana od smrti naše voljene majke, svekrve i babe
DESE
Bila si primjer bezgranične roditeljske ljubavi, dobrote, plemenitosti, tople ljudske pažnje, riječi i savjeta. Ostavila nas ponosne na tvoj časni život, veliko srce i iskrenu dušu da te vječno pamtimo i čuvamo od zaborava.
Vole te tvoj sin IVAN, snaha MILENA i unuka IVONA
Posljednji pozdrav voljenoj sestri DESI
Prolaze dani ali nijedan bez sjećanja na tebe. Najteže mi bude kad dođe vrijeme, naše vrijeme da se čujemo, vidimo i popričamo, ali tada navru suze a razgovora nema. Fališ mi mnogo, mnogo. Počivaj u miru.
Tvoji MIGO i GAJA
Četrdeset dana od smrti voljene
DESE
Svako jutro se uplakan budim i sanjam kako ti lice ljubim. Svakog dana teku mi suze, zašto mi Bože majku uze? Kako da objasnim unuku tvom da mu baba ima novi dom. Diko moja, ponosu moj zauvijek te voli sin tvoj. sin DEJAN sa porodicom
893
894
Ne blijede sjećanja, ali nema tvoje ljubavi, topline i dobrote. Zauvijek nedostaješ.
892
895
908
S poštovanjem
IN MEMORIAM BRANKO JELICA RADUNOVIĆ
PORODICA ŠOĆ
Voljenom bratu, šuri i ujaku MIŠO R. RAŽNATOVIĆ PUJA
Navršava se četrdeset tužnih dana, od tvog iznenadnog odlaska. Mnogo boli tvoj odlazak i tužna je istina što se rastadosmo s tobom bez pozdrava i riječi. Bila nam je velika čast i privilegija imati te za takvog brata, šuru i ujaka. Prerano si otišao u zagrljaj svojih roditelja. Tvoji ožalošćeni: sestra MIRA, zet DRAGAN i sestrične LEA i TEA BATINIĆ
889
TVOJA FAMILIJA
Dvije godine dana su od smrti naše voljene
MARE Mijata ŠARANOVIĆ rođene SENJAK
Svakog dana nam nedostaješ sve više. Zauvijek smo ti zahvalni na tvojoj bezgraničnoj ljubavi i dobroti i svemu što si nam pružila i ponosni smo na tvoj časni i plemeniti život. Svakog dana si prisutna u našim srcima i lijepim i dragim uspomenama. Počivaj sa anđelima.
Tvoj suprug MILORAD i kćerke NELA, NATAŠA, ALEKSANDRA i IVANA sa porodicama
SJEĆANJE 21. 4. 2014 – 21. 4. 2024
MIROSLAVA MIRA Đokova PAVIĆEVIĆ rođ. JOVETIĆ
S ljubavlju i ponosom te čuvamo od zaborava.
TVOJA PORODICA
870
955
Na osnovu člana 136 Zakona o privrednim društvima (“Službeni list CG”, br. 065/20 od 03.07.2020), člana 28 Statuta „TARA AEROSPACE“ AD sa sjedištem u Mojkovcu, i Odluke Odbora direktora od 15.04.2024.godine, dajemo slijedeće
OBAVJEŠTENJE
O SAZIVANJU REDOVNE SJEDNICE SKUPŠTINE AKCIONARA TARA AEROSPACE AD koja će se održati dana 23-05-2024 u hotelu HOLIDAY INN BERN – WESTSIDE (Riedbachstrasse 96, 3027 Bern, Švajcarska) sa početkom u 10:00 sati
Za redovnu godišnju sjednicu predložen je slijedeći:
D N E V N I R E D
1.Otvaranje Skupštine i izbor radnih tijela (Predsjedavajućeg, Verifikacione komisije, Zapisničara, Ovjerivača zapisnika)
2.Usvajanje zapisnika sa vanredne sjednice Skupštine akcionara TARA Aerospace AD, održane 03.03.2022.
3.Donošenje Odluke o usvajanju Izvještaja o poslovanju za 2021.
4.Donošenje Odluke o usvajanju Izvještaja o poslovanju za 2022.
5.Donošenje Odluke o usvajanju Izvještaja o psolovanju za 2023.
6.Donošenje Odluke o usvajanju Izvještaja o izvršenoj reviziji finansijskih iskaza za 2021.
7.Donošenje Odluke o usvajanju Izvještaja o izvršenoj reviziji finansijskih iskaza za 2022.
8.Donošenje Odluke o usvajanju Izvještaja o izvršenoj reviziji finansijskih iskaza za 2023.
9.Donošenje Odluke o usvajanju Izvještaja o radu Odbora direktora za 2021.
10.Donošenje Odluke o usvajanju Izvještaja o radu Odbora direktora za 2022.
11.Donošenje Odluke o usvajanju Izvještaja o radu Odbora direktora za 2023.
12.Donošenje Odluke o izboru revizora za reviziju finansijskih iskaza za 2022.
13.Donošenje Odluke o izboru revizora za reviziju finansijskih iskaza za 2023.
14.Donošenje Odluke o izboru revizora za reviziju finansijskih iskaza za 2024.
15.Donošenje Odluke o usvajanju politike naknada za 2023.
16.Donošenje Odluke o usvajanju politike naknada za 2024.
17.Donošenje Odluke o razrješenju članova Odbora direktora
18.Donošenje Odluke o imenovanju članova Odbora direktora
Pravo neposrednog učestvovanja i odlučivanja na sjednici Skupštine imaju svi akcionari, nezavisno od broja i klase akcija koje posjeduju.
Za donošenje odluke po svim pitanjima koja su na dnevnom redu dovoljna je većina glasova prisutnih ili zastupanih akcionara.
Svaka akcija daje jedan glas na Skupštini, osim prilikom izbora članova Odbora direktora kada se primjenjuje princip kumulativnog glasanja putem glasačkih listića odnosno svaka akcija sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova odbora direktora koji je utvrđen statutom društva.
Akcionar ima pravo da opunomoći drugo lice da glasa na Skupštini kao njegov punomoćnik ili da obavlja druge pravne radnje. Punomoćje mora biti ovjereno u skladu sa zakonom (kod suda, notara ili opštinskog organa uprave nadležnog za poslove ovjere). Punomoćnik je dužan jedan primjerak punomoćja dostaviti licu odgovornom za evidenciju punomoćja neposredno prije održavanja skupštine.
Akcionari mogu sklopiti sporazum o glasanju, sa ciljem da se unaprijed odredi kako da glasaju po osnovu svojih akcija na sjednici Skupštine. Sporazum obavezuje samo akcionare koji su ga potpisali. U slučaju potpisivanja Sporazuma, akcionari-potpisnici prisustvuju Skupštini da bi glasali kako je dogovoreno ili imenuju zajedničkog punomoćnika, sa ovjerenim punomoćjem. Uvid u materijal za Skupštinu akcionara može se izvršiti svakog radnog dana, prema raspoloživim terminima, u sjedištu društva (Vojislava Šćepanovića bb, Mojkovac), počev od 29.04.2024.godine. Akcionar koji želi izvršiti uvid u materijal mora dostaviti pisani dokaz o vlasništvu nad akcijama. Više informacija na www.tara-aerospace.com
Prisustvo akcionara ili njihovih punomoćnika na sjednici Skupštine dokazuje se potpisivanjem liste prisutnih. Identifikacija i evidentiranje akcionara punomoćnika počinje u 9.00 časova, na osnovu ličnih isprava, odnosno ovjerenih punomoćja.
PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA Heinrich Thomet, s.r.