Utorak, 19. mart 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20942 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura
NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE
Zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD boravio u zvaničnoj posjeti Podgorici, snažno podržao Spajića i ublažio svoju raniju izjavu o Mandiću
INTERVJU: Prof. dr Žarko Korać
Zajedničko djelovanje SPC i Vučića se u Crnoj Gori pokazalo izuzetno djelotvornim. Kao i u Srbiji, uostalom. Nema sumnje da je Vučić pojačao svoj politički uticaj u Crnoj Gori. Crnogorske političare Vučić okuplja, korumpira, pritiska, što radi djelimično zbog Srbije, ali i u korist Rusije. Realna je opasnost da se stvari otrgnu kontroli. Jer, ako politička struktura pod kontrolom Andrije Mandića i Milana Kneževića uđe u vladu Milojka Spajića, Crna Gora je definitivno u raljama Rusije, istovremeno ispunjavajući i određene ambicije Aleksandra Vučića
Za četiri ili pet mjeseci ove vlade imamo 350 miliona odobrenih ili skoro odobrenih grantova. Ova država decenijama nije dobijala nikakve grantove iz EU, kazao je Spajić
Pobjeda je pitala Delegaciju EU u Podgorici koliko je za posljednjih 20 godina uloženo novca iz evropskih fondova, ali do zaključenja ovog broja nije bilo odgovora
ANARHIJA: Pristalice koalicije „Za budućnost Šavnika“ silom spriječile održavanje sjednice lokalnog parlamenta
Dešava se jedno opšte bezakonje i rasulo. Zvali smo policiju da prijavimo da su ljudi upali u službene prostorije Skupštine opštine. Niko se nije pojavio, niko nije reagovao – rekao je predsjednik opštine Šavnik Jugoslav Jakić u izjavi za Pobjedu STR.
Predsjednik opštine Nikšić odlučio da iscrpljuje resurse države sa ciljem uznemiravanja svojih neistomišljenika
Suljević: Nadam se da će Kovačević odgovarati zbog lažnog prijavljivanja
Nemam dilemu da će ova prijava brzo biti odbačena. Nadam se samo da će tužilaštvo, koje do sada nije pokazalo profesionalnu agilnost, njegove postupke da kvali kuje kao krivično djelo. Možda će konačno u ovom posljednjem postupku Kovačevića pronaći elemente krivičnog djela lažnog prijavljivanja – kazao je Pobjedi saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Damir Suljević STR. 10.
Mitropolija crnogorsko-primorska zaobišla propise mijenjajući izgled i gabarite izgorjelog objekta nekadašnje osnovne škole u Brčelima u Crmnici koju koristi kao konak
Ministarstvu najavili samo popravku, dozidali sprat
Nastojatelj Manastira Donji Brčeli Nikon Kokotović je u prijavi zavedenoj 15. januara na pisarnici Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine prijavio adaptaciju objekta, dok je u opisu radova naveo da je planirana „zamjena krovnog pokrivača (crijepa), vrata, prozora, podova, čime se ne utiče na spoljašnji izgled, stabilnost i sigurnost objekta“. Dva mjeseca kasnije, nikla je nova etaža
STR. 8. i 9.
Demokrate ne odustaju od zahtjeva da jedna od ulica u Podgorici nosi ime čovjeka koji je izdao naređenje za deportaciju, 23 NVO pisale Bečiću da utiče na članove stranke
Počast Pavlu Bulatoviću znači glorifikaciju ratnog zločina i uvreda je za žrtve i građane
Zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD boravio u zvaničnoj posjeti Podgorici, snažno podržao Spajića i ublažio svoju raniju izjavu o Mandiću
PODGORICA – Većina crnogorskih lidera pokazala je sjajnu viziju u usmjeravanju Crne Gore, dok je aktuelna vlada već preuzela ogromne korake na evropskom putu - što Sjedinjene Države u potpunosti podržavaju, poručio je zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD Gabrijel Eskobar, koji je juče boravio u zvaničnoj posjeti Podgorici.
On je na konferenciji za medije, koju je u Vladi održao sa premijerom Milojkom Spajićem, pokušao da pojasni svoju raniju izjavu u kojoj je ocijenio da je za Crnu Goru „najvažnije da sluša premijera“. Eskobar je ustvrdio da nije mislio na premijera kao ličnost, već Spajićev ,,institucionalni angažman“.
PODRŠKA
- Sjedinjene Države podržavaju premijera i sve druge pojedince i institucije koji su posvećeni evopskom putu. Nijesam mislio da podržavam premijera individualno, nego sve ono što on radi da približi Crnu Goru Evropskoj uniji –istakao je on.
Za četiri ili pet mjeseci ove vlade imamo 350 miliona odobrenih ili skoro odobrenih grantova. Ova država decenijama nije dobijala nikakve grantove iz EU. Mi sada dobijamo pravi novac i jako povoljne kredite da razvijamo našu infrastrukturu, a ona će se finansirati po najpovoljnijim uslovima uz velike grantove koje dobijamo, istakao je Spajić
Eskobar je kazao i da se njegov komentar za premijera nije ticao unutrašnje već vanjske politike.
- Nikad nijesmo komentarisali odnose premijera i predsjednika, niti odnose sa Demokratama, Građanskim pokretom
Govoreći o rekonstrukciji Vlade, Spajić je kazao da ko god se bude pridržavao načela koalicionog sporazuma - neće imati problem da bude partner u izvršnoj vlasti.
Naveo je i da je Vlada sada fokusirana na dobijanje Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), nakon čega će se, kako je rekao, baviti rekonstrukcijom i drugim pitanjima.
- Mislim da je nacionalni interes ispred svih političkih interesa i da jednostavno nema mjesta za političarenje. Sada je vrijeme za isporučivanje rezultata. Kada dobijemo rezultate bavićemo se svim drugim pitanjiima, ali je najbitnije da se dobije taj rezultat. Što se tiče poželjnih i nepoželjnih, mislim da svako ko podržava onaj koalicioni sporazum potencijalno može biti naš partner. Važno je da dio vlasti budu i partije manje brojnih naroda. To je moje mišljenje i to je stav praktično svih političara u Crnoj Gori - kazao je Spajić. Spajić nije želio da komentariše najave Demokrata da će aktuelnu vladu podržavati do dobijanja privremenih mjerila, ali je poručio kako ni prije, a ni poslije IBAR-a neće dozvoliti politizaciju javne uprave, niti bilo kog dijela izvršne vlasti.
Ura ili bilo kim drugim - rekao je Eskobar.
Ponovio je da je Crna Gora izuzetno dobar prijatelj i partner i da će Sjedinjene Države nastaviti da podržavaju njen evropski put.
- Ova vlada je na tom putu već preduzela ogromne korake. Većina lidera u Crnoj Gori je pokazala sjajnu viziju u usmjeravanju Crne Gore - naveo je Eskobar.
Komentarišući posljednja istraživanja koja ukazuju na pad podrške NATO-u za čak 12 odsto među crnogorskim građanima, Eskobar je naveo da se svaka zemlja, prije pridruženja EU, priključila NATO-u.
- To nije zahtjev, ali je od pomoći. Veoma smo zadovoljni što postoji strateška vizija u Crnoj Gori da se krećete tim pravcem. Pitanje koje se tiče ruskog malignog uticaja je veoma ozbiljno. Nakon invazije na Ukrajinu postalo je veoma jasno koliko je NATO
važan. Došao sam na Balkan nakon posjete NATO-u gdje sam vidio ogroman entuzijazam nakon prihvatanja Švedske i Finske. To je pozitivan razvoj događaja i za Crnu Goru - poručio je Eskobar. Pojašnjavajući svoju raniju izjavu - u kojoj je rekao da je zabrinut zbog činjenice da bi lideri nekadašnjeg Demokratskog fronta mogli biti dio Vlade - Eskobar je ponovio da se ni taj komentar nije odnosio na unutrašnju, već vanjsku politiku Crne Gore, za koju navodi da je „vrlo korektna“. - Crna Gora treba da nastavi da bude pouzdan partner i veoma sam jasan bio u tom smislu. Ne kažem da premijer ili partije treba da budu predmet našeg interesovanja, već treba da bude jasno kako se one pozicioniraju na međunarodnom nivou - poručio je Eskobar na pitanje Antena M. Takođe, Eskobar nije želio da komentariše pitanje Antene M o investiranju Trampovog zeta u Srbiju.
SPAJIĆEVE ,,DECENIJE
BEZ GRANTOVA IZ EU“
Premijer Milojko Spajić je, sa druge strane, poručio da je američka podrška ekonomskom razvoju i boljem standardu građana Crne Gore krucijalna, te najavio da u predstojećem periodu očekuju još grantova i investicija iz SAD i Evrope. - Za četiri ili pet mjeseci ove vlade imamo 350 miliona odobrenih ili skoro odobrenih grantova. Ova država decenijama nije dobijala nikakve grantove iz EU. Mi sada dobijamo pravi novac i jako povoljne kredite da razvijamo našu infastrukturu, a ona će se finansirati po najpovoljnijim uslovima uz velike grantove koje dobijamo - istakao je Spajić. Premijer je dodao i da je sada i prosječnom građaninu jasno koji su benefiti članstva u EU. - Dobili smo od EU grant za prugu, dobićemo uskoro i 250 miliona za auto-put. Ne možemo siromašni ući u EU. Za četiri godine ćemo napraviti ekonomsko čudo u Crnoj Gori - kazao je Spajić.
POVOLJNI KREDITI
Podsjetio je i na najavu da će Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobriti povoljan kredit Crnoj Gori. - Zato je jako bitan naš odnos i sa SAD i EU. Takođe je ekstremno bitno naše NATO članstvo i za ekonomiju i za standard građana. Nijedan kredibilan investitor neće ulagati u državu, ako ona nije u NATO. NATO članstvo je bitno jer niko neće doći u državu koja može biti pregažena tenkovima, kao što se desilo sa Ukrajinom – naveo je Spajić. Komentarišući izvještaj, koji
Pobjeda je juče, odmah nakon izjave premijera Milojka Spajića da ,,EU nije decenijama davala grantove Crnoj Gori“, pokušala da dobije odgovor od Delegacije Evropske komisije u Podgorici, na čijem je čelu Kristina Oana Popa Na zvanični mejl Delegacije poslali smo pitanja: Koliko je iz budžeta EU i evropskih fondova u posljednjih 20 godina obezbijeđeno novca za Crnu Goru i za koje projekte, te koliko je od ugovorenog novca do sada isplaćeno i koliko još sredstava čeka na povlačenje? Do zaključenja ovog broja Pobjede, nijesmo dobili odgovore iz Delegacije EU. Na jučerašnju spornu izjavu crnogorskog rpemijera reagovao je ambasador i predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora Miodrag Vlahović.
- Nevjerovatne budalaštine slušamo od ovog nekompetentnog čovjeka. Imate li reakciju, bar povodom ove teške gluposti - EU ambasada u Crnoj Gori - upitao je Vlahović na društvenoj mreži Iks.
I na reakciju nekadašnjeg ministra vanjskih poslova Crne Gore Delegacija EU u Podgorici nije reagovala, kao ni kabinet premijera Spajića.
je pokazao pad podrške NATO u Crnoj Gori, Spajić je kazao da je njegova vlada počela da radi 1. novembra i da nije mogla uticati na brojke i istraživanja.
Kazao je da je ubijeđen da će podrška NATO-u među crnogorskim građanima rasti. - Jer će građani sami vidjeti koliki su benefiti od članstva u NATO. To članstvo nam omogućava da brže napredujemo na našem evropskom putu. Potpuno smo fokusirani na put ka Briselu, IBAR je ključan. Strateški cilj ove zemlje je da bude punopravna članica EU. Želimo da budemo pouzdan partner NATO članicama -poručio je premijer. Đurđica ĆORIĆ
Odbornik Saša Samardžić ocijenio da građani Budve ne zaslužuju da se ovom opštinom upravlja iz zatvora
PODGORICA - Opštinski odbor Demokratske partije socijalista Budve predao je inicijativu za skraćenje mandata gradske vlasti, a što je podržalo oko 340 stanovnika ove primorske opštine - kazao je odbornik ove partije Saša Samardžić.
Kazao je da grad sa bogatom tradicijom, istorijom, kulturom, koji donosi najviše prihoda, ne zaslužuje da njime upravlja neko iz spuškog pritvora i da obligacione ugovore potpisuje iz ćelije. Smatra da su prekršeni zakoni, Statut i propisi Crne Gore.
- Potpredsjednicu Jasnu Dokić je trebalo izabrati, koju je predložio predsjednik opštine iz spuškog zatvora. To nije urađeno zato što nije bilo volje parlamentarne većine, zato što su napustili sjednicu. Nudili smo da se izabere jedan ili dva potpredsjednika,
ta inicijativa nikad nije usvojena, jer Demokrate nijesu nikad postigle konsenzus - ističe Samardžić. Svi znaju, kako dodaje, da su sve zarade morale da idu u Spuž da se potpisuju. - Nastaje pravna praznina u radu SO Budva. Razriješen je
Savjet Muzeja i galerija Budve, a nije postignuta većina za izbor novog. Da li jedna ustanova može funkcionisati bez Savjeta i da li direktor sam može funkcionisati? Radi se o jednoj od najznačajnijih kulturnih ustanova u gradu - naglasio je Samardžić. Naglašava i da sve ugostiteljske terase u gradu i duž šetališta uzurpiraju javne provršine, jer je 31. decembra istekao petogodišnji plan, a Opština nije donijela novi.
- Nastaće jedan urbani haos, a mi smo na pragu turističke sezone. Nastaće nemjerljiva šteta, jer onaj ko nije dobio rješenje neće moći da plati taksu. Postavlja se i pitanje transparentnosti. Ovo je suprotno Zakonu o državnoj imovini, koji precizno reguliše ovu oblast. Stručne službe nijesu blagovoremeno pripremile plan privremenih objekata u zakonskom roku, a bilo je dovoljno vremena - kazao je Samardžić. J. MILOŠEVIĆ
ANARHIJA: Pristalice koalicije „Za budućnost Šavnika“ silom spriječile održavanje sjednice lokalnog parlamenta
Dešava se jedno opšte bezakonje i rasulo. Zvali smo policiju da prijavimo da su ljudi upali u službene prostorije Skupštine opštine. Niko se nije pojavio, niko nije reagovao – rekao je predsjednik opštine Šavnik
Jugoslav Jakić u izjavi za Pobjedu
ŠAVNIK – Oko pedesetak pristalica koalicije „Za budućnost Šavnika“ upalo je juče u prostorije lokalne samouprave i spriječilo održavanje sjednice šavničkog parlamenta koja je zakazana nakon upozorenja Vlade da u roku od 10 dana izvrše zakonom utvrđene obaveze u cilju izlaska iz političke krize koja tu opštinu pogađa još od oktobra minule godine i devet neuspješnih pokušaja održavanja izbora.
Tu informaciju Pobjedi je potvrdio predsjednik opštine Šavnik Jugoslav Jakić koji nam je ispričao da policija, iako je bila obaviještena o svemu što se dešavalo, nije reagovala. - Dešava se jedno opšte bezakonje i rasulo. Zvali smo policiju da prijavimo da su ljudi upali u službene prostorije Skupštine opštine. Niko se nije pojavio, niko nije reagovao – rekao je Jakić.
Sjednica koja je trebala da poč-
Pristalice ZBCG i SNP-a u lokalnom parlamentu Šavnika ne oko 15:30 sati, nakon upada pristalica koalicije „Za budućnost Šavnika“, prekinuta je, a nastavak je bio zakazan za 18 sati. Međutim, sjednica ni tada nije održana jer su pristalice koalicije „Za budućnost Šavnika“ opet upale u zgradu SO i ometale nastavak zasijedanja.
Jakić je Pobjedi ispričao da je i to uredno prijavljeno policiji, koja ponovo nije reagovala. Sjednica SO Šavnik zakazana je nakon što je Vlada ne-
davno donijela odluku kojom se toj i opštinama Budva i Andrijevica nalaže da u roku od 10 dana izvrše zakonom utvrđene obaveze u cilju izlaska iz krize vlasti.
Zbog dešavanja u Šavniku juče je, tokom zasijedanja Skupštine Crne Gore, reagovao lider Demokratske partije socijalista Danijel Živković pozvavši Vladu i Upravu policije da hitno reaguju. - Očito je u pitanju novi nasilnički akt i čin, poput Andrije-
vice. Sad vam kažem da ćemo u Šavniku imati ozbiljan problem – rekao je Živković. Naglasio je da ne bi volio da oni reaguju i otklanjaju probleme na terenu mimo državnih institucija.
Predsjedniku Skupštine i jednom od lidera koalicije „Za budućnost Crne Gore“ Andriji Mandiću je, takođe, poručio da je u obavezi da od svojih pristalica zahtijeva da ne prave probleme. Mandić je, međutim, umjesto
Poslanik Socijaldemokrata ističe da funkcioneri partije Alekse Bečića nemaju dovoljno hrabrosti da napuste Vladu, iako im deklarativno ,,oročavaju“ podršku
Uprava policije oglasila se sinoć saopštenjem povodom dešavanja u SO Šavnik.
- Policijski službenici Stanice policije Šavnik obaviješteni su danas oko 14.45 časova od strane službenika Skupštine opštine Šavnik da je, po njihovom kazivanju, došlo do neovlašćenog ulaska u zgradu Opštine Šavnik od strane više lica. Postupajući po prijavi, policijski službenici su od lica koja su prijavila događaj prikupili obavještenja, te sa svim upoznali tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima koji se izjasnio da se u radnjama prijavljenih lica ne stiču elementi krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, navode iz UP. Kako dodaju, službenici Stanice policije Šavnik će ,,nastaviti sa preduzimanjem mjera i radnji iz svoje nadležnosti u odnosu na ovaj događaj“, iako nije jasno zbog čega niko iz policije nije reagovao na dojave službenika iz opštine Šavnik.
direktnog obraćanja svojim pristalicama, odlučio da „sve građane“ pozove da ne prave probleme. Uz ocjenu da svaka posljedica ima i uzrok, Mandić je kazao da je problem u Šavniku nastao kada su ljudi koji nemaju pravo glasa - to pravo dobili. - Institucije očito ne funkcionišu ni u ovom trenutku, kao što nijesu ni prethodnih nedjelja. Mi ćemo, ako se ovako nastavi, imati problem da čitava Crna Gora postane Šavnik i da se nigdje ne mogu održati izbori - rekao je Mandić. Napomenuo je da u ovom momentu treba pozvati institucije da se bave svojim poslom. Potom je reagovao poslanik DPS-a Jevto Eraković optužujući Mandića da je on organizovao svoje pristalice da upadnu u zgradu SO Šavnik. - Kao što je spriječio i održavanje SO u Andrijevici. Možemo da guramo probleme pod
tepih, ali se očigledno agenda polako, ali ciljano sprovodi. Jasna mi je vaša pozicija i cilj još od dana kada ste se zalagali da Crna Gora ne bude nezavisna država. To je vaše istinsko utemeljenje i ja to poštujem. Takođe, druge kolege iz parlamentarne većine koje u svom predznaku nemaju taj predznak kao vaša partija i njih razumijem što iz nekog drugog ugla koji podržavaju tu vašu agendu. Ne razumijem PES da ćutke podržava sve ovo što sprovodite ovih dana slijedeći vašu agendu iz dana u danistakao je Eraković. Eraković je Mandića pozvao i da, ukoliko ima makar malo političkog dostojanstva, povuče svoje pristalice iz SO Šavnik.
Mandić je uzvratio da će, nakon završetka zasijedanja Skupštine, pozvati „ljude iz Šavnika“ da, kako je rekao, vidi o čemu se radi. Đ. ĆORIĆ
PODGORICA - Stav Demokrata da će podržavati vlast do sticanja IBAR-a, nakon čega će sprovesti „temeljne analize odnosa među potpisnicima sporazuma“ najmanje ima veze sa IBAR-om, ali i te kako ima sa njihovim političkim kukavičlukom – ocijenio je u razgovoru za Pobjedu poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević.
On je ukazao na to da Demokrate jednostavno nemaju dovoljno političke snage i hrabrosti da napuste vladu Milojka Spajića i da joj uskrate povjerenje u parlamentu zato što je, na prijedlog Spajića, v. d. direktora Uprave policije Aleksandar Radović nezakonito izabran na tu poziciju tri sata poslije ponoći između 12. i 13. marta. Crna Gora je te noći puna tri
sata bila bez direktora Uprave policije, jer je odluka Vlade o razrješenju Zorana Brđanina, donijeta 3. marta, stupila na snagu na isteku 12. marta, a Vlada do tog roka nije izabrala njegovog nasljednikaodnosno odbila je prijedlog ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da vršilac dužnosti direktora bude Lazar Šćepanović – iako Zakon o unutrašnjim poslovima jasno propisuje da se v. d. direktora policije može imenovati isključivo na njegov prijedlog. Šaranović je iste noći najavio da će podnijeti krivične prijave protiv Vlade zbog kršenja
zakona, ali se to do danas nije desilo. Za očekivati je bilo i da će članovi Demokrata zbog toga napustiti vlast, ali ni od toga nije bilo ništa. Zato je za Zirojevića apsolutno jasno da je Demokratama IBAR izgovor da ostanu u vlasti zarad svojih interesa. - Demokrate nedostatak političke hrabrosti jednostavno pokrivaju odlukom da će, kao, zbog IBAR-a da ostanu u vlasti. Mislim da je sasvim izvjesno i da će vrijeme pokazati da oni, ni nakon dobijanja IBAR-a, neće napustiti Vladu – ocijenio je poslanik SD-a u razgovoru za Pobjedu.
Mislim da Spajić govori da je većina stabilna upravo zato što je svjestan da Demokrate nemaju dovoljno političke hrabrosti da napuste Vladu i da se odvoje od velikog broja funkcija koje su dobili ulaskom u vlast – ocijenio je Zirojević
Dobijanje IBAR-a (Interim Benchmark Assessment Report) je, inače, direktan signal da je Crna Gora napravila značajne korake u važnim oblastima i da može da nastavi dalje sa usklađivanjem sa zakonima i standardima EU kako bi se spremila za članstvo. To dalje otvara put za zatvaranje drugih poglavlja u kojima je Crna Gora ispunila mjerila i dostigla dobar nivo spremnosti za članstvo. Zirojević je izričit da se IBAR neće dobiti zbog Demokrata, niti da će se zbog njih izgubiti. Stav Demokrata, prema njegovom mišljenju, najmanje ima
veze sa IBAR-om, ali - kako je istakao, i te kako ima sa njihovim političkim kukavičlukom. - Nakon što im je ministar unutrašnjih poslova u potpunosti ponižen na Vladi i sveden na nivo ministra za izdavanje registarskih tablica i ličnih karata, Demokrate ne mogu da smognu dovoljno političke snage i hrabrosti da napuste vladu Milojka Spajića i da uskrate joj povjerenje u parlamentu - konstatovao je Zirojević. Demokrate, kako je naveo, ostaju u Vladi sa ljudima protiv kojih najavljuju pokretanje krivičnih prijava, umjesto da jednostavno iskoriste mo-
gućnost koju imaju u parlamentu - uskrate im podršku i razriješe ih.
- Na kraju krajeva, Demokrate očekuju dobijanje IBAR-a sa vladom koja čini krivična djela... Po toliko osnova je u potpunosti kontradiktorna njihova tvrdnja da ostaju u ovoj vladi zbog IBAR-a da mislim da je običnim laicima, koji politiku prate usputno, jasno o čemu je zapravo riječ - dodao je poslanik SD-a.
Za njega je apsolutni dokaz, kako stvari stoje u vladajućoj većini i da „funkcionišu kao raštimovani orkestar i gomila nesklada“, upravo to što premijer Spajić, uprkos svemu, poručuje da ima stabilnu vlast - dok mu Demokrate, sa druge strane, „oročavaju“ podršku. - Mislim da je Spajić svega toga svjestan i da govori da je većina stabilna upravo zato što Demokrate nemaju dovoljno političke hrabrosti da napuste Vladu i da se odvoje od velikog broja funkcija koje su dobili ulaskom u vlast – smatra Zirojević. Spajić, kako je dodao, odatle crpi vrlo lagodnu poziciju i ne brine o funkcionisanju parlamentarne većine uprkos svemu što se dešava. Anja IVANOVIĆ
,,Rezolucija o situaciji u Srbiji nakon izbora“, koju su nedavno usvojili poslanici Evropskog parlamenta, prinudila je predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da prihvati ponavljanje izbora u Beogradu. Novi izbori biće održani 2. juna 2024. godine.
„Parlamentarni i lokalni izbori u Srbiji od 17. decembra 2023. nijesu bili pošteni i potrebno je sprovođenje nezavisne međunarodne istrage navodnih neregularnosti, sa posebnom pažnjom na izbore u Beogradu“, navodi se u Rezoluciji EP i dodaje da su „zbog konstantne i sistematske zloupotrebe institucija i medija, izbori bili ispod očekivanih standarda zemlje kandidata za članstvo u EU“. Ima li Srbija Aleksandra Vučića uopšte ambiciju da se pridruži EU? Sudeći po podršci građana – nema. Nade da bi nova vlada to mogla promijeniti su minimalne.
„Srbija bi novu vladu mogla dobiti do kraja marta. Sa mesta predsednice Vlade, Ana Brnabić ide na poziciju predsednice parlamenta, budući da je to, kako kaže Aleksandar Vučić, odluka najviših organa Srpske napredne stranke (SNS). Javnost spekuliše o sastavu nove vlade, a sva imena koja se pominju članovi su najužeg rukovodstva stranke. U tom smislu, ne verujem da će u novoj vladi biti velikih iznenađenja, niti da će ona menjati politiku prema EU i regionu“, kaže za Pobjedu penzionisani profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Žarko Korać
POBJEDA: Kandidat za premijera je aktuelni ministar odbrane i predsjednik SNS-a Miloš Vučević. Što Vučevića preporučuje za mjesto premijera?
KORAĆ: To što je miran i poslušan partijski vojnik. Vučević je Vojvođanin, slepo sledi partijsku liniju, nema svoje mišljenje i lojalan je Vučiću. Dovoljno! Sa druge strane, buduća predsednica Skupštine posljednjih se godinu ili dve pokazala kao najagresivniji branilac Aleksandra Vučića. Na tome joj se Vučić javno zahvalio, pohvalivši je da je „politički sazrela“. Ana Brnabić žestoko napada opoziciju, direktno vređa poslanike Evropskog parlamenta koji su pratili poslednje izbore u Srbiji, proziva i kritikuje institucija Evropske unije.
Ovakve duboko lične uvrede na račun evropskih zvaničnika nisam čuo još od vremena Slobodana Miloševića Agresivna odbrana Aleksandra Vučića i uvrede na račun svih njegovih kritičara, preporučili su Anu Brnabić za mesto predsednice Skupštine.
POBJEDA: Kako vidite poziciju Socijalističke partije Srbije? Ivica Dačić je, dik-
INTERVJU: Profesor dr Žarko Korać
Zajedničko djelovanje SPC i Vučića se u Crnoj Gori pokazalo izuzetno djelotvornim. Kao i u Srbiji, uostalom. Nema sumnje da je Vučić pojačao svoj politički uticaj u Crnoj Gori. Crnogorske političare Vučić okuplja, korumpira, pritiska, što radi djelimično zbog Srbije, ali i u korist Rusije. Realna je opasnost da se stvari otrgnu kontroli. Jer, ako politička struktura pod kontrolom Andrije Mandića i Milana Kneževića uđe u vladu Milojka Spajića, Crna Gora je definitivno u raljama Rusije, istovremeno ispunjavajući i određene ambicije Aleksandra Vučića
tatom Moskve, do sada uspijevao da bude dio vlasti... KORAĆ: Dačić sada ima i novi „argument“ u svojim rukama: bez saveza sa njim, Vučić gubi vlast u Beogradu. Inače, na decembarskim izborima SPS je doživela debakl, nakon čega je Dačić otvorio pitanje svog statusa predsednika stranke. Ipak, verujem da će Dačić biti deo nove vlasti u Srbiji, iako će uticaj i značaj njegove partije biti znatno slabiji.
POBJEDA: Znači li to da će slabiti i uticaj Rusije na Vladu Srbije?
KORAĆ: Nema govora! Zaglavljenoj u Ukrajini, Rusiji je danas veoma važno da dobije podršku od bilo koje vlade u Evropi. Mađarska, Srbija, Crna Gora i deo BiH jedini su u Evropi koji otvoreno podržavaju politiku Vladimira Putina. Zahvaljujući njima, Putin pokazuje, i Rusima i svetu, da Evropa nije jedinstvena u osudi njegove agresije na Ukrajinu. Kada je reč o ruskom uticaju, mislim da je, zahvaljujući SPC, taj uticaj danas najjači u Crnoj Gori. Ranije je ruski pritisak na Crnu Goru bio brutalan, što je rezultiralo najpre pokušajem državnog udara 2016, a onda i litijama koje su dovele do smene vlasti. Putin to sada radi diskretnije, lukavije.
P OBJEDA: Zašto je ruski uticaj danas jači u Crnoj Gori nego u Srbiji?
KORAĆ: Nije jači, jednak je;
samo Rusi u Crnoj Gori danas postižu više. Pomoću SPC, Rusi su 2020. oborili vlast u Crnoj Gori, što je jedinstven slučaj u posleratnoj Evropi. Vlada Zdravka Krivokapića izabrana je u Manastiru Ostrog; aktuelni predsednik Crne Gore, premijer i šef parlamenta došli su iz tog miljea.
POBJEDA: Ipak, ključnu ulogu u destabilizaciji i Crne Gore i regiona ima predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji dosljedno sprovodi i ruski interes na Zapadnom Balkanu.
KORAĆ: Zajedničko delovanje SPC i Vučića se u Crnoj Gori pokazalo izuzetno delotvornim. Kao i u Srbiji, uostalom. Nema sumnje da je Vučić pojačao svoj politički uticaj u Crnoj Gori. Crnogorske političare Vučić okuplja, korumpira, pritiska, što radi delimično zbog Srbije, ali i u korist Rusije. Realna je opasnost da se stvari otrgnu kontroli. Jer, ako politička struktura pod kontrolom Andrije Mandića i Milana Kneževića uđe u vladu Milojka Spajića, Crna Gora je definitivno u raljama Rusije, istovremeno ispunjavajući i određene ambicije Aleksandra Vučića. Ipak, nije mi jasno kakav tačno aranžman Vučić ima sa Crnom Gorom.
POBJEDA: Ako predsjednik Srbije koordinira svaki potez i vlasti i dijela opozicije u Crnoj Gori, ako BIA, pomoću Dritana Abazovića, sada i Demokrata, razvaljuje crnogorski bezbjedno-
sni sistem, ako je Vučićeva marioneta, šef parlamenta Andrija Mandić, neformalni lider vladajuće većine, ako je predsjednik Jakov Milatović toliko servilan u odnosu na predsjednika susjedne države da mu se javno divi, što nije jasno?
KORAĆ: Spajić patetično ponavlja da na njega niko ne utiče. U redu, ali zašto onda ne napravi vladu bez DF-a i Mandića, koji u svom kabinetu drži srpsku zastavu. Pokažite mi parlament u Evropi u kome njegov predsednik u svom kabinetu drži zastavu susedne zemlje! Mandić kaže da time dokazuje da predstavlja Srbe u Crnoj Gori. Nije istina! Ta zastava ne predstavlja Srbe u Crnoj Gori, nego državu Srbiju. Srpska zastava u crnogorskoj skupštini dokaz je da Srbija delimično vrši vlast u Crnoj Gori. Mandić je najduže u politici, ima najviše političkog iskustva. Iako
je prvostepeno osuđen za pokušaj državnog udara, u kojem je, nema sumnje, učestvovala srpska i ruska agentura, građani Crne Gore su glasali za njega i doveli ga na čelo crnogorskog parlamenta. Šta očekujete od takvog čoveka? Mandić, pritom, ne samo da sluša Vučića, on ga imitira.
POBJEDA: Kako?
KORAĆ: Mandić javno govori o neophodnosti nastavka evropskog puta Crne Gore, a radi sve suprotno. I Vučić govori da Srbija ide u Evropu, a onda... Iako su kao ličnosti različiti, u političkom smislu, Mandić imitira Vučića. Deklarativnom podrškom evropskim integracijama Mandić daje alibi Spajiću, koji time svojim glasačima poručuje – čim neko uđe u moju vladu, odmah postaje evropejac. Baš kao i Mandića, i predsednika Crne Gore, koji se toliko divi Vučiću, izabrali su građani Vaše zemlje. Kao i premije-
ra, koji, uprkos realnosti, nastavlja da govori o evropskim uspesima svoje vlade.
POBJEDA: Isto tvrde i zapadne diplomate.
KORAĆ: Zapanjuju me zapadne diplomate koje Spajićevu vladu nazivaju evropskom, iako znamo da ona to nije. Nažalost, danas je Crna Gora državni simulakrum i veoma je opasno podsticati to propadanje. Evropa je na isti način ohrabrivala Vučića, pa vidite gde smo... Nakon dvanaest godina Vučićeve vlasti, Zapad prvi put reaguje na njegovu izbornu prevaru, na brutalnu kontrolu medija, na ucenjivanje i korumpiranje birača… A svi znamo da je ovo što je uradio u decembru prošle godine Vučić radio konstantno, od momenta dolaska na vlast 2012. godine.
POBJEDA: Zašto EU sada reaguje?
KORAĆ: Zato što su stvari ipak otišle predaleko. Prvo,
Srbija je stala sa evropskim integracijama. Drugo, Vučić je napravio mnogo političkih grešaka, od kojih je najfatalnija - Banjska. Albin Kurti je pre napada na Banjsku bio u diplomatskoj defanzivi. Međutim, taj oružani napad na Kosovu osvestio je Evropu: shvatili su da imaju posla sa političarem koji je na mnogo toga spreman. Umesto da, kao do sada, slušaju ono što govori, što im obećava, konačno su počeli da gledaju ono što radi. Znam šta im Vučić govori.
POBJEDA: Što?
KORAĆ: Ponavlja da se plaši reakcije Rusa, da se plaši SPC, kojoj, inače, daje milione, plaćajući je da ćuti. Crkva ćuti zahvaljujući i izrazito slabom patrijarhu Porfiriju, koji je ogromno razočaranje za mnoge u Srbiji. Sve u svemu, mislim da je došao kraj žmurenju Zapada pred onim što radi Vučić. Drugi je problem to što Evropa veruje da u Srbiji nema jasnu političku alternativu Vučiću. Zapad ne pomaže srpsku opoziciju, iako ih sada prvi put poziva na razgovore. Ipak, Vučićev medeni mesec sa EU je završen. Naravno, stvari bi se promenile ako bi potpisao sporazum sa Kosovom. Što ne verujem da će učiniti.
POBJEDA: Neće?
KORAĆ: Neće. Ali će sprovesti ono što im je obećao. Čim je izložen pritisku, Vučić popusti. Zašto? Zato što neopisivo voli vlast. Reč je o čoveku koji sebe ne vidi izvan politike. On nema intrinzičnu vrednost; njemu je ta vrednost vlast, posebno način na koji je vrši. Zato je neće lako pustiti. Pogledajte šta je uradio u Beogradu: uvozio je glasače iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, iako je jasno da glasač ne može imati dva prebivališta. Kao Beograđanin, mogao bih, recimo, da glasam na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori, ali ne i u Podgorici.
POBJEDA: Mogli biste, kako ne. Moglo je u Nikšiću, Budvi, Herceg Novom, u Srebrenici…
KORAĆ: U Beogradu je veoma mala razlika u glasovima između vlasti i opozicije. Da je Vučić imao ubedljivu većinu, ne bi mu bili neophodni glasači iz BiH. Jer Vučić i Dačić danas zajedno nemaju dovoljan broj odbornika u Beogradu da bi formirali vlast. Naravno, Vučić može da kupi njih dvoje ili troje – i kupio ih je, koliko znam - ali se plaši ne samo reakcije Beograđa-
POBJEDA: Ako ambasadori Ruske Federacije u Podgorici i Sarajevu gotovo istoga dana kažu da „širenje EU na Zapadni Balkan znači uvlačenje tih država u konfrontaciju sa Rusijom“, ko bi trebalo više da se zabrine - Crna Gora ili Srbija?
na - nedavno ste imali po pedeset, šezdeset hiljada ljudi na ulicama - nego i odgovora EU. Na dan izbora novinari i opozicioni aktivisti otkrili su da se u hali na Novom Beogradu skupljaju glasači koje su Vučićevi aktivisti kombijima prevozili iz BiH i učili ih kako i gde da glasaju. Na izborima za Gradsku skupštinu Beograda glasali su ljudi koji u životu nisu bili u Beogradu.
POBJEDA: Predsjednik Vučić je, kažem, to već isprobao u Crnoj Gori i u BiH, što je srpska opozicija ili ignorisala ili prećutno odobravala.
KORAĆ: To je Vučić radio od prvog dana. Tačno je da se srpska opozicija nije previše bavila izborima u regionu i ne znam da li je nešto naučila iz onoga što se dogodilo u Beogradu. Mislim da su opozicione stranke usresređene na izbore u Srbiji i nemaju jasne stavove o regionalnoj politici.
POBJEDA: Srpska opozicija ne priznaje nezavisnost Kosova, ne priznaje genocid u Srebrenici, Crnu Goru smatra srpskom državom, ne priznaje crnogorski nacionalni i kulturni identitet, podržala je litije državne Crkve Srbije… Kako nema?
KORAĆ: Nisam dovršio rečenicu. Dakle, srpska opozicija nema nikakav kritički odnos prema regionalnoj politici, što će joj se obiti o glavu. Deo opozicije ignoriše ono što se doga-
KORAĆ: Kada je reč o Srbiji, Moskva ne mora da brine: Srbija je svakoga dana sve dalje od EU. Za razliku od Crne Gora, koja
načelno ima šansu, u šta mnogo ne verujem. Gotovo tri godine Srbija nije otvorila nijedno poglavlje u pregovorima sa EU i nema naznaka da će to učiniti u bliskoj budućnosti. Naročito nakon konstatacije Evropskog parlamenta da izbori u Srbiji nisu regularni, fer i demokratski. Ne očekujete valjda da Evropa u svoju uniju primi državu koja ima takve izbore. U tom smislu, Rusija je mirna, zadovoljna: Srbija neće
u EU i nema nameru da nastavi proces integracija. Evropa čak razmišlja o blokadi IPA fondova. Rusima je Crna Gora interesantnija.
POBJEDA: Zašto?
KORAĆ: Zato što im više nije dovoljan Andrija
Mandić kao predsednik Skupštine, koja sve više postaje ruska ekspozitura, već pokušavaju da po svaku cenu zaustave evropski put Crne Gore.
Moskvi naruku ide i to što
Mandić javno govori o neophodnosti nastavka evropskog puta Crne Gore, a radi sve suprotno. I Vučić govori da Srbija ide u Evropu, a onda... Iako su kao ličnosti različiti, u političkom smislu, Mandić imitira Vučića. Deklarativnom podrškom evropskim integracijama Mandić daje alibi Spajiću, koji time svojim glasačima poručuje – čim neko uđe u moju vladu, odmah postaje evropejac. Baš kao i Mandića, i predsjednika Crne Gore, koji se toliko divi Vučiću, izabrali su građani Vaše zemlje. Kao i premijera, koji, uprkos realnosti, nastavlja da govori o evropskim uspjesima svoje vlade
đa u okruženju, a deo se prema Kosovu, Crnoj Gori i BiH odnosi isto kao i Vučić. U Srbiji su usamljeni glasovi onih koji su kritikovali učešće SPC u smeni vlasti u Crnoj Gori. Zašto je većina ćutala? Zato što je svesna da se isto može dogoditi i njima u Srbiji.
POBJEDA: Devedesetih ste bili dio političke opozicije Slobodanu Miloševiću, pa se sjećate da su sve stranke, izuzev one Vojislava Koštunice, tada blisko sarađivale sa vlastima u Crnoj Gori. Predsjednik Milo Đukanović i njegova vlada bili su vrsta njihovog političkog kišobrana, aktivni podržavaoci srpske opozicije i Zorana Đinđića. U obje države imate novu generaciju političara, zašto ne sarađuju ako već imaju istog političkog protivnika?
KORAĆ: Dok sam bio predsednik male Socijaldemokratske unije, ta stranka je
POBJEDA: Podriva li Amerika politiku EU na Zapadnom Balkanu, dovodeći tako u pitanje evropsku perspektivu regiona?
KORAĆ: Ako govorimo o američkoj podršci politici EU prema Aleksandru Vučiću, gledano iz pozicije Beograda, prvi put se uočava jasna razlika u stavovima Brisela i Vašingtona. Videćemo hoće li će se prilično konfuzna američka politika prema regionu promeniti.
POBJEDA: Zašto onda Vašington toleriše opasne ratne igre predsjednika Srbije Aleksandra Vučiča na Balkanu?
KORAĆ: Amerika je slabo zainteresovana za naš region, čiju bi stabilnost,
baš kao i stabilnost EU, dodatno dovela u pitanje eventualna pobeda Donalda Trampa na predsedničkim izborima u SAD. Zašto Amerika podržava Vučića? Zbog stabilokratije. Da, možda situacija u Srbiji ne valja, ali je barema stabilno. Drugo, greška je to što Amerikanci veruju da je Vučić njihov. Nije, ali djeluje kao neko na koga se može uticati. Primer je Vučićevo odbijanje da, uprkos ogromnom pritisku Moskve, Rusiji dozvoli otvaranje humanitarnog centra u Nišu.
POBJEDA: Kakvu stabilokratiju podržavaju SAD? Pa, upravo zahvaljujući politici srpskog predsjednika Vučića,
imala kontakte sa svim socijaldemokratskim partijama u državama nekadašnje Jugoslavije. Uključujući Demokratsku partiju socijalista Crne Gore. Reč je o ljudima koji dosta slično misle, pa se, i kao mala stranka, u tom društvu odmah osećate sigurnije, jače. No, svako vreme ima svoje političare. I dalje mi nije jasno kako srpska opozicija ne vidi notornu činjenicu: Evropa će ih procjenjivati po tome kako se odnose prema ratovima devedesetih, prema Srebrenici, prema onome što govori Milorad Dodik. Jedan od načina na koji Zapad formira sud je i to šta vaši susedi o vama misle. Na agresiju na Ukrajinu najburnije reaguju Baltičke zemlje i Poljska, jer je to njihovo neposredno okruženje. Srpska opozicija ne vidi da će ih Evropa pitati podržavaju li to što govori Dodik; jesu li saglasni
sa stavom SPC i velikog dela i vlasti i opozicije o Crnoj Gori, koji je zapravo identičan Putinovim stavovima o Ukrajini. Ako niste saglasni, zašto to javno ne kažete? Nažalost, u Srbiji većina misli da je greška što Crna Gora uopšte postoji i da bi tu grešku, naravno, trebalo ispraviti. Žalosno je i to što anticrnogorsku kampanju u Srbiji predvode Crnogorci. Kada je spaljena lutka sa likom Andreja Nikolaidisa, najznačajnijeg i najprevođenijeg crnogorskog pisca, taj skandal niko u Srbiji nije osudio. I to su slike naših društava.
POBJEDA: Kažete da Brisel vjeruje da predsjednik Vučić u Srbiji nema ozbiljnu političku alternativu. Nakon svega, ima li je?
KORAĆ: Brisel je, kažem, opoziciju ipak počeo da poziva na razgovore, što je dobra vest. Problem je to što je politička alternativa Vučiću nedovoljno proevropska. A Vučićeva politika, to je jasno, samo je nastavak Miloševićeve politike, prilagođene vremenu i okolnostima.
Crna Gora ima nestabilne vlade. U koalicionom sporazumu crnogorske vladajuće većine piše ne samo da prvostepeno osuđeni za pokušaj terorizma dobija mesto šefa parlamenta, nego i da će koalicija koju Mandić predvodi, a u kojoj je Milan Knežević, takođe prvostepeno osuđen za isto krivično delo, uskoro biti deo vlade Milojka Spajića. Izvinite, takva vlada nema evropsku perspektivu.
POBJEDA: Kakve su šanse opoziciji na ponovljenim izborima?
KORAĆ: Još ne vidim kampanju opozicije, niti odluku u kojem formatu će izaći na izbore. Moraju biti aktivniji; moraju jasno osuditi Vučićevo držanje Srbije zarobljene u iluzijama, u obmanama, u uverenju da je najveći gubitnik raspada Jugoslavije, da je njena obaveza redefinisanje vlastitih granica… Sve dok Srbija bude držala otvorenim pitanje granica –što se odnosi i na Crnu Goru – na Zapadnom Balkanu neće biti mira. Srbija je jedina država koja konstantno drži otvorenim pitanje sopstvenih granica.
POBJEDA: I Rusija nikada nije zatvorila pitanje svojih granica.
KORAĆ: Tako je.
POBJEDA: Brisel je, kažete, zaoštrio stav prema režimu u Beogradu. Može li taj stav biti ublažen?
KORAĆ: Ne verujem da će Brisel preći preko Banjske i krađe izbora u Srbiji. Evropa neće rat na Balkanu.
POBJEDA: Očekujete li da Amerika podrži stav EU kad je riječ o predsjedniku Srbije Vučiću?
Balkan je danas ponovo „bure baruta“.
KORAĆ: Amerika problem regiona vidi pre svega kao problem Evrope, koji joj je prepustila da ga sama rešava. Iskustvo pokazuje da se na Balkanu problem rešava tek kad se umeša Amerika. Nažalost, pritisnuta svojim prioritetima, svojim problemima, SAD trenutno ne vidi posebnu potrebu da se umeša. Pojedini američki zvaničnici, poput ambasadora Kristofera Hila, pokazuju izrazitu naklonost prema Vučiću; istovremeno, Džejms O’ Brajen ga posredno kritikuje. Naravno, nije reč o ličnim stavovima dvojice diplomata: to što govore koordinisano je sa Stejt departmentom.
Kada je „oslobođen“ Vukovar, Vuk Drašković, koji je u svojoj političkoj karijeri imao velike oscilacije, kao lider tadašnje opozicije je sravnjivanje sa zemljom tog hrvatskog grada nazvao - Hirošimom. Drugim rečima, ima trenutaka kada morate govoriti istinu. Ako mislite da ćete malim lukavstvom uma uspeti da prevarite Vučića i javnost, pa da onda postepeno, kada osvojite vlast, krenete da govorite istinu, to, bojim se, nije naročito mudra politika. POBJEDA: Možemo li reći da je ponavljanje izbora u Beogradu mala pobjeda opozicije?
KORAĆ: To je velika pobeda! I veliki Vučićev porazprvi ozbiljni nakon jedanaest godina. Vućić je već krenuo u kampanju, pokušaće sve da dobije izbore u Beogradu, koje je u decembru izgubio.
KORAĆ: Nadam se da će i Amerika to učiniti. SAD svoju politiku na Balkanu vide kao uspešnu. Podsećam da je Amerika nedavno otvorila svoju bazu u Albaniji, što tretiraju kao uspeh. Zanimljivo, američka baza nije napravljena u Crnoj Gori.
P OBJEDA: Možete li danas uopšte zamisliti da slična baza bude otvorena u Crnoj Gori, u državi koja je, zahvaljujući i pogrešnoj politici Zapada - posebno SAD - od uredne NATO članice postala srpsko-ruski Trojanski konj unutar te zapadne vojne alijanse? KORAĆ: Koliko znam, Crna Gora dugo nije u stanju da odredi prostor za vojne vežbe vlastite vojske. Takođe, zahte v za otvaranjem američke vojne baze pred Crnu Goru nikada nije postavljen. Politika SAD prema Aleksandru Vučiću pomalo me podseća na njihovu politiku prema Slobodanu Miloševiću nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Znamo šta se desilo kasnije i gde je Milošević završio. Tamara NIKČEVIĆ
Sindikat pljevaljske kompanije apeluje na donosioce odluka
PODGORICA – Ambicija da se udio obnovljivih izvora poveća svakako treba da postoji, ali to ne smije ugroziti nijednog građanina Crne Gore, a naročito ne građane Pljevalja i zaposlene u Rudniku uglja – poručio je predsjednik Sindikalne organizacije Rudnika uglja Pljevlja Miladin Sekulić
On je kazao da su sve glasnija zagovaranja o gašenju Rudnika i Termoelektrane, te višku zaposlenih u ovoj kompanije, ali da se ne uzima u obzir prezaposlenost u javnoj upravi ili u drugim kompanijama koje su dio EPCG. To, kako navodi Sekulić, značajno utiče na raspoloženje zaposlenih, jer se stvara nesigurnost i bojazan za radna mjesta, dodajući da se to može odraziti i na poslovanje kompanije.
- Upozoravamo da, ako je to cilj, nikako nijesmo na dobrom putu. Umjesto toga, država treba da ukloni sve administrativne barijere kako bi javni interes bio ostvaren i pokrenuti projekte koji su veoma važni za dalje funkcionisanje energetskog sektora, ili je možda i to cilj? Sindikalna organizacija Rudnika uglja uvijek će biti uz svakog zaposlenog i pružiti ruku svakom dobronamjernom donosiocu odluka – naveo je Sekulić.
Ukazao je da se njihovi interesi moraju prilagoditi potrebama države, građana i zaposlenih u realnom energetskom sektoru, pa tek onda interesima drugih, ,,ko god da su“. Sekulić navodi da se rad Rudnika i Termoelektrane u punom kapacitetu prije 2050. godine ne smije dovoditi u pitanje i da je odmah potrebno krenuti sa novim projektima koji će Pljevljima donijeti izvjesniju budućnost. Sekulić je naglasio da Termoelektrana i Rudnik proizvode oko 50 odsto električne energije u Crnoj Gori, a taj procenat u pojedinim mjesecima dostiže i 80 odsto.
- Crna Gora, kao država, ne smije sebe svrstavati ni sa zemljama u okruženju, a kamoli sa ra-
zvijenim zemljama EU koje su svoj prosperitet doživjele upravo na, kako je to danas moderno reći, „prljavoj industriji“. Uprkos pritiscima, neke zemlje u okruženju, kao izlaznu godinu u proizvodnji energije iz uglja uzele su 2050, iako se suočavaju sa ogromnim problemima u funkcionisanju njihovih rudnika. Bosna i Hercegovina i Srbija imaju više elektrana koje rade na ivici rentabilnosti i u dogledno vrijeme će biti isključene sa mreže, što će u značajnoj mjeri smanjiti emisiju CO2 gasova. Bez obzira na poteškoće sa kojima se suočavaju, u izradi nacionalnih energetskih i klimatskih planova, godinu izlaska iz uglja postavili su veoma visoko – navodi Sekulić. M. Lk.
Analiza poslovanja osiguravajućih kompanija u Crnoj Gori tokom prošle godine
PODGORICA - Rezultati
koje osiguravajuće kuće ostvaruju u Crnoj Gori su na i te kako zavidnim nivoima, dok je prethodna godina takođe bila rekordna kada je u pitanju ostvarena neto zarada kompanija koje posluju u ovom segmentu.
Na crnogorskom tržištu osiguranja, prema analizi portala Bankar, u toku prošle godine poslove osiguranja obavljalo je devet društava: četiri društva za osiguranje bavila su se poslovima životnih osiguranja, a pet društava poslovima neživotnih osiguranja. Svi oni zajedno uspjeli su da ostvare rekordan profit od skoro 12,2 miliona eura! Posmatrano po segmentima, daleko uspješnija su društva koja pružaju usluge neživotnih osiguranja, koja su tokom prethodne godine zaradila skoro devet miliona eura, dok su društva koja se bave životnim osiguranjima ostvarila dobit od skoro 3,2 miliona eura. Ova sjajna dobit veća je za 23 odsto nego 2022. godine. Nijedno društvo već godinama unazad nema zabilježen godišnji negativan poslovni rezultat, a posljednja godina kada su dva društva završila poslo-
vanje sa gubitkom bila je 2017. Finansijski izvještaji o poslovanju društava su objavljeni na vebsajtu Agencije za nadzor osiguranja. Prošla godina je rekordna za osiguranje i po pitanju fakturisane premije osiguranja, ali i po pitanju rasta na godišnjem nivou. Ukupna bruto fakturisana premija 2023. godine iznosila je 119 miliona eura, što predstavlja godišnji rast od 10,32 odsto, odnosno za 11,17 miliona eura više nego 2022. Posmatrano prema grupama osiguranja, ukupna premija životnih osiguranja iznosila je 23,6 miliona eura i zabilježila je rast od 10,52 odsto, dok je ukupna bruto fakturisana premija neživotnih osiguranja iznosila 95,8 miliona eura i takođe ostvarila rast od 10,27 odsto u odnosu na 2023. godinu. Ako posmatramo pojedinačne kompanije, četiri prve pozicije drže društva koja posluju u segmentu neživotnih osiguranja, a najveću premiju je uspjela da ostvari kompanija Lovćen osiguranje, koja sa prikupljenih 36,5 miliona eura bruto premije drži čak 38,1 odsto tržišta neživotnih osiguranja u Crnoj Gori. Na drugoj poziciji je Sava
PODGORICA - Najveća bruto mjesečna zarada isplaćena u Crnoj Gori u prošloj godini iznosila je 127.820 eura. Taj iznos, koji obuhvata poreze i doprinose, isplaćen je državljaninu Azerbejdžana zaposlenom u oblasti iznajmljivanja vlastitih ili iznajmljenih nekretnina.
To je 129 prosječnih bruto zarada iz prošle godine ili 284 minimalca. Prema podacima Monstata, na nivou prošle godine, prosječna bruto zarada iznosila je 987 eura, dok je minimalna 450 eura.
Zaposleni u oblasti monetarnog posredovanja, odnosno sektora bankarstva primio je lani drugu najveću bruto zaradu u Crnoj Gori. Riječ je o crnogorskom državljaninu kome je isplaćeno 110.370 eura.
Na trećem mjestu po visini zarade prošle godine je državljanin Grčke, koji je zaposlen u trgovini na veliko gorivima. Njemu je u jednom mjesecu isplaćeno 109.280 eura.
Prema podacima Poreske uprave, u prva dva mjeseca ove godine najveća mjesečna zarada bila je 88.160 eura. Taj iznos, koji obuhvata poreze i doprinose, isplaćen je državljaninu Velike Britanije zaposlenom u oblasti ostale zabavne i rekreativne djelatnosti
Na četvrtom mjestu bio je još jedan državljanin Azerbejdžana, koji se takođe bavi iznajmljivanjem nekretnina sa mjesečnom
zaradom od 108.220 eura.
Na petom mjestu je Austrijanac iz oblasti ostale zabavne i rekreativne djelatnosti sa mje-
Bivši radnici nekadašnje fabrike obuće Košuta ponovo blokirali magistralni put Podgorica - Cetinje
osiguranje, koje je ostvarilo godišnji rast premije od 19 odsto i ukupno realizovalo 20,7 miliona eura premije, dok trenutno drži 21,6 odsto tržišnog učešća neživotnih osiguranja. U segmentu životnih osiguranja tokom prethodne godine najproduktivnija kompanija je bila Wiener osiguranje, koja je uspjela da uz godišnji rast od 21 odsto realizuje 9,2 miliona eura premije te time sebi obezbijedi 38,8 odsto tržišnog učešća u ovom segmentu. Najveći neto profit tokom prethodne godine ostvarila je kompanija Sava osiguranje, koja posluje u domenu neživotnih osiguranja, sa preko 2,6 miliona eura čiste zarade, što je rezultat bolji za 26 odsto nego godinu ranije.
Najbolji rezultat od ulaganja sredstava je u toku prošle godine ostvarilo Grawe osiguranje (životno) sa neto prihodovanih preko 2,7 miliona eura, na drugoj poziciji je Wiener Stadtische životno osiguranje sa rezultatom od 1,3 miliona eura od ulaganja, dok je milionsku zaradu po ovoj stavci ostvarilo još Lovćen osiguranje (neživotno) sa nešto više od jednog miliona eura neto prihoda. N.K.
PODGORICA - Bivši radnici nekadašnje cetinjske fabrike obuće Košuta juče su ponovo blokirali magistralni put Podgorica - Cetinje na Kruševom ždrijelu, u znak protesta zbog neriješenih potraživanja.
Pravni zastupnik radnika Petar Martinović saopštio je da im se niko od nadležnih nije obratio, te da će njihov sljedeći korak biti vjerovatno protest ispred Vlade, javlja Radio Crne Gore. - Bivši radnici ne odustaju od svojih potraživanja, a moguće je i da će štrajkovati glađu - rekao je Martinović, prenosi portal RTCG.
Predstavnica radnika Dijana Vujović podsjetila je da im se duguju zarade i da im se poveže radni staž.
- Hoće li se ko u ovoj državi naći da nam pomogne. Predsjedniče
Sa
Vlade Milojko Spajiću, nijesmo krivi što tražimo zarađeno. Imate para za 144 funkcionera da im se isplati 1,8 miliona za prošlu godinu, a za nas nemate dva miliona. Da li se to nagrađuju za uništenje države ili za dobrobit. Do kada mislite da nas držite ovako - pitala je Vujović.
Bivši radnici traže isplatu devet zarada i povezivanje radnog staža, nakon što je u preduzeću 4. marta 1996. pokrenut, a 2001. godine okončan stečajni postupak. Radnika je oko 700, a za isplate njihovih potraživanja bilo bi potrebno oko 2,2 miliona eura. R. E.
sečnim prihodom od 97.690 eura, dok je na šestom mjestu hotelijer, crnogorski državljanin, sa isplaćenom zaradom od 95.890 eura.
Na sedmom mjestu je lani bio državljanin Crne Gore zaposlen u oblasti monetarnog posredovanja (bankarskog sektora) sa mjesečnim prihodom od 95.670 eura.
Srpski državljanin iz oblasti hotelijerstva lani je u jednom mjesecu primio 92.900 eura. Na devetom mjestu lani je bio crnogorski državljanin koji se bavi trgovinom na veliko parfimerijskim i kozmetičkim proizvodima sa mjesečnim prihodom od 92.500 eura.
Na desetom mjestu je austrijski državljanin koji je lani imao jednog mjeseca zaradu od 92.360 eura.
Prema podacima Poreske uprave, u prva dva mjeseca ove godine najveća mjesečna zarada bila je 88.160 eura. Taj iznos, koji obuhvata poreze i doprinose, isplaćen je državljaninu Velike Britanije zaposlenom u oblasti ostale zabavne i rekreativne djelatnosti. Na drugom mjestu ove godine je još jedan britanski državlja-
nin koji se bavi istom djelatnošću, sa mjesečnom zaradom od 81.070 eura.
Crnogorski državljanin iz oblasti kockanja i klađenja je primio mjesečnu zaradu od 48.740 eura.
Državljanin Crne Gore zaposlen u oblasti ostale zabavne i rekreativne djelatnosti imao je mjesečnu zaradu od 48.640 eura, dok je srpski državljanin koji se bavi istom djelatnošću ove godine primio 46.390 eura. Ruski državljanin koji se bavi konsultantskim djelatnostima u oblastima informacionih tehnologija imao je mjesečnu zaradu od 44.340 eura.
Australijski državljanin iz oblasti ostale zabavne i rekreativne djelatnosti primio je jednog mjeseca 41.370 eura. Državljanin Egipta koji se bavi hotelijerstvom imao je mjesečnu zaradu od 35.790 eura, dok je crnogorski državljanin koji se bavi razradom građevinskih projekata jednog mjeseca zaradio 28.020 eura.
Na desetom mjestu ove godine je crnogorski državljanin koji se bavi hotelijerstvom, koji je imao mjesečnu zaradu od 26.930 eura. S. PoPović
Predstavnici kineske kompanije
Powerchina u posjeti Crnoj Gori
PODGORICA - Crna Gora mora što prije krenuti u realizaciju kapitalnih energetskih projekata, posebno onih koji se tiču dobijanja prijeko potrebne balansne energije. S tim u vezi, izgradnja reverzibilne hidroelektrane bi bila od neprocjenjivog značaja, saopštio je ministar energetike i rudarstva Saša Mujović na sastanku sa predstavnicima kompanije Powerchina koji su u radnoj posjeti Crnoj Gori.
- Potrebni su nam kredibilni investitori da nas podrže, da nam ponude finansijsku i ekspertsku pomoć, da prošire spektar mogućnosti kako bi Vlada i nacionalna energetska kompanija izabrali najpovoljniju opciju. Powerchina posjeduje ono što nam je potrebno i biće nam drago da se sa svo-
Predstavnici Vlade posjetili Institut ,,Dr Simo Milošević“ i ustanovili kako ga izvući iz krize Restrukturiranje,
PODGORICA - Iskristalisana su dva koraka koja će Institut ,,Dr Simo Milošević“ izvući iz krize, ustanovljeno je juče na sjednici kojoj je prisustvovao ministar zdravlja Vojislav Šimun i potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu Srđan Pavićević. Prvi je restrukturiranje, drugi je projekat spašavanja u okviru kojeg država treba da isplati do deset miliona eura pomoći, prenosi portal RTHN.
Potpredsjednik Pavićević je na konferenciji za novinare nakon sastanka sa predstavnicima Instituta kazao da su spašavanje i restrukturiranje Instituta paket ekonomsko-pravnih normi, a inicijalno uključuje 300.000 eura de minimis pomoći, koja će služiti da se održi proces rada. – Prvi dio paketa vezan je za lančani dio koji ima tri koraka, a naredni je projekat spašavanja koji obavezuje državu da isplati do deset miliona eura pomoći Institutu, kao ulaznica u proces restrukturiranja. Država ih daje na šest mjeseci, pod uslovom da Ministarstvo zdravlja, kabinet potpredsjednika za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu, menadžment Instituta i svi eksperti uključeni u ovaj problem napravimo zajedno kvalitetan, održiv projekat novog Igala, odnosno novog sadržaja i nove vrijednosti, koju moramo da stvorimo – navodi on.
Pavićević je pojasnio da su rokovi za realizaciju ovih poteza dosta kratki. Naredni korak je sastanak Komisije za rješavanje statusa Instituta, na kojem će biti verifikovano stanje.
-Taj prijedlog će biti proslijeđen Vladi, koja bi do kraja sedmice trebalo da ga odobri, a nakon toga slijedi kreiranje aplikacije za pomoć od deset miliona eura –rekao je Pavićević. Ta pomoć od deset miliona ide sa onom de minimus od
Podaci Monstata za prošlu godinu
jim ponudama pojave na tenderima koje planiramo raspisati - kazao je Mujović. Riječ je o kompaniji koja posluje u osam evropskih zemalja, a već je učestvovala u izgradnji sistema vodosnabdijevanja uz prioritetnu dionicu auto-puta Podgorica –Kolašin, a angažovani su i na poslovima u okviru projekta ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja. Iz Ministarstva ukazuju da su trenutno angažovani i u Bosni i Hercegovini i Srbiji na izgradnji vjetro-parkova Ivovik i Vetrozelena. Oni su na sastanku Mujoviću saopštili da prepoznaju potencijale u oblasti obnovljivih izvora u Crnoj Gori, zbog čega će se narednih dana susresti sa menadžmentima energetskih kompanija u vezi s konkretnim projekatima koji bi mogli biti interesantni za razmatranje i eventualnu saradnju. R. E.
Spašavanje i restrukturiranje Instituta je paket ekonomsko-pravnih normi, a inicijalno uključuje 300.000 eura de minimis pomoći, koja će služiti da se održi proces rada, poručio je potpredsjednik Vlade Srđan Pavićević
300.000, ali je vezana za dvije stvari: da se odblokiraju računi, nastavi rad, ali istovremeno je obavezujuća da se u roku od šest mjeseci krene sa projektom, da bi on bio kandidovan Agencijama za zaštitu konkurencije i kontrolu kvaliteta. Uz odobrenje da je sve u skladu sa savremenim evropskim standardima iz te oblasti ulazimo u proceduru restrukturiranja na bazi projekta koji smo već donijeli – objasnio je Pavićević. Ministar zdravlja dr Vojislav Šimun kazao je da je cilj posjete bio da se prenese predanost svih nadležnih rješavanju kompleksnog problema i nezavidne situ-
acije u kojoj se nalazi Institut. –Komisija će u narednim danima donijeti konačan stav o planu spasavanja Instituta i restrukturiranja koji smo prepoznali i iskristalisali kao jedan od najodrživijih i kvalitetnih – kazao je Šimun. Predsjednica Sindikata dr Marija Obradović istakla je da je sada potrebno riješiti egzistencijalne probleme zaposlenih, kojima plate kasne tri mjeseca. -Ovog trenutka smo dobili rješenja koja govore u prilog da stečaj nije opcija, odnosno dobili smo rješenja kako se u narednom periodu do šest mjeseci vidi realizacija plana spašava-
nja Instituta Igalo i to je za Sindikat vijest koja nas ohrabruje - kazala je Obradović. Ona je podsjetila da je zakazan protest za 25. mart, te da će organizovati sastanak Izvršnog odbora Sindikata, kako bi definisali šta dalje raditi nakon informacija koje su dobili od ministra zdravlja i potpredsjednika Vlade. Izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević kazao je da je ponuđeno rješenje jedino moguće u ovom trenutku u skladu sa zakonom o državnoj pomoći, te da je na zaposlenima, menadžmentu i dobavljačima da odluče kojim putem treba ići i šta je alternativa. N.K.
Juče održana redovna sjednica Socijalnog savjeta
PODGORICA – U teritorijalno more Crne Gore je prošle godine ušlo 4.430 stranih plovila za razonodu, sport i rekreaciju, pokazuju podaci Monstata.
Statističari su kazali da je od toga, 3.740 plovila doplovilo morem, a 689 je dovezeno kopnom. - Prema vrsti stranih plovila za razonodu, sport i rekreaciju, u teritorijalno more Crne Gore najviše je ušlo jahti na jedra 42,6 odsto, zatim motornih jahti 39,5 odsto i ostalih plovnih objekata 17,9 odsto - navodi se u saopštenju. Broj osoba koja su prispjela ovim plovilima u prošloj godini iznosio je 18.610. R. E.
PODGORICA - Ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj povukao je s dnevnog reda jučerašnje sjednice Socijalnog savjeta tačku koja se odnosi na uvođenje radne nedjelje. Kako je kazao za TVCG, do kraja mjeseca će biti održana sjednica sa samo tom tačkom dnevnog reda. Ministarstvo ekonomskog razvoja spremilo je izmjene i dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima je planirano da se ponovo uvede radna nedjelja u trgovinama tokom pet mjeseci sezone.
Nakon više od četiri godine građani bi od 1. juna do 31. avgusta i od 1. decembra do 31. januara opet mogli u kupovinu i nedjeljom. Prema prijedlogu Ministarstva, nedjeljom bi u svakom gradu radila po jedna prodavnica trgo-
vinskog lanca u jednoj smjeni, dok bi radno vrijeme tržnih centara bilo od 10 do 18 sati. Prema prijedlogu Ministarstva, nedjeljom bi u svakom gradu radila po jedna prodavnica trgovinskog lanca u jednoj smjeni, dok bi radno vrijeme tržnih centara bilo od 10 do 18 sati. Radnici koji budu radili nedjeljom imaće uvećanu dnevnicu
80 odsto i pravo na dodatni slobodan dan. Na jučerašnjoj sjednici Savjeta razmatrana je inicijativa za usklađivanje Zakona o radu i Zakona o državnim službenicima i namještenicima u dijelu starosne granice za prestanak radnog odnosa po sili zakona, kako bi oba zakona propisala da ista iznosi 67 godina. R. E.
rtcg
Prekršajna prijava protiv ministra pravde zbog drskog ponašanja prema novinarki Libertasa
PODGORICA – Protiv Andreja Milovića, ministra pravde u Vladi Crne Gore, službenici Uprave policije podnijeli su zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.
Prijava je podnijeta jer se ministar Milović, 9. februara, dok se nalazio u hodniku Skupštine Crne Gore, ponašao drsko prema novinarki portala Libertas Radmili Grbić U prijavi je, kako je saopštila policija, navedeno da joj je Milović oduzeo telefon iz ruke i predao ga službeniku svog obezbjeđenja, koji joj ga je odmah nakon toga i vratio. Novinarka je prijavila Milovića, a policija je nakon više od mjesec podnijela prekršajnu prijavu protiv njega.
Tog dana je u skupštinskoj zgradi održana maratonska sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu, na kojoj je Milović optužio šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića za saradnju sa
kriminalnim grupama, te iznio podatke o navodnim malverzacijama prilikom više kupoprodaja stanova Šukovića u kojima su učestvovali pojedinci iz budvanskih kriminalnih krugova i ruski državljanin. Taj slučaj je u fazi istrage u Specijalnom državnom tužilaštvu.
S druge strane, Šuković je tog dana optužio Milovića da je, prije nego je postao ministar,
tražio da se ženska osoba sa kojom je u emotivnoj vezi, M. M. skine sa liste bezbjednosno interesantnih lica. Iznio je i podatak da je Milovićevo auto sa većom količinom droge bilo zaplijenjeno prošlog ljeta u Bosni i Hercegovini. Milović je objasnio da je auto ranije prodao i da je od tada promijenilo tri vlasnika, o čemu postoji njegova izjava pred pravosudnim organima. J. M.
IJZCG apeluje na roditelje da vakcinišu djecu i upozoravaju da se koristi prevencija prilikom kontakata sa bebama, oboljelima, trudnicama...
PODGORICA – Jedna osoba je preminula od posljedica velikog kašlja 12. marta, i to je prvi smrtni slučaj od ove zarazne bolesti.
Prema podacima Instituta za javno zdravlje, preminula osoba je bila starosti 80 godina, iz Podgorice, bolovala je od više hroničnih oboljenja kardiovaskularnog i respiratornog sistema i liječena je u SB Brezovik.
Trenutno je hospitalizovana jedna osoba, a od početka decembra u bolnicama je bilo 48 pacijenata na liječenju zbog velikog kašlja.
Djeca do pet godina su bila najbrojniji bolnički pacijenti – njih 32. Među njima je bilo deset beba i 22 djece od godinu do pet.
Od ukupnog broja hospitalizovanih, 45 nije bilo vakcinisano, a iz IJZCG naglašavaju da je, ukoliko su bili vakcinisani, od posljednje doze vakcine (treće doze vakcine ili prve revakcinacije) sa komponentom protiv pertusisa do obolijevanja prošlo pet ili više godina.
IJZCG je od početka novembra prošle godine registrovao 759 slučajeva obolijevanja od pertusisa-velikog kašlja. Najveći udio oboljelih je u uzrasnoj grupi 11-15 godina
(280), potom u uzrasnoj grupi 26-64 godine (125), 16-20 godina (112), 6-10 godina (104), 1-5 godina (84), preko 65 godina (23), ispod godine (18) i u uzrasnoj grupi 21-25 godina (13).
Prema podacima IJZCG, najveći broj slučajeva je otkriven u Podgorici (549), potom u Baru (38), Danilovgradu (36), Beranama (32), Nikšiću (22), Budvi (13), na Cetinju (13), u Kotoru (13), Bijelom Polju (devet), Tivtu (osam), Herceg Novom (sedam), Zeti (šest), Ulcinju (pet), Mojkovcu (tri), Andrijevici (dva), Petnjici, Plavu i Pljevljima po jedan slučaj.
Epidemiolozi upozoravaju da se nakon pet ili više godina od završene primovakcinacije ili revakcinacije ne može očekivati postojanje imuniteta zbog karakteristika acelularne vakcine.
- Glavni cilj vakcinacije protiv pertusisa je da se pravovremenom i potpunom vakcinacijom (primljena 3+1 doza vakcine) zaštite djeca ispod pet godina starosti – saopšteno je iz IJZCG.
Ponovo su upozorili da je pertusis oboljenje kod kojeg se naročito teški simptomi mogu javiti kod novorođenčadi i nepotpuno vakcinisane odojčadi (djece uzrasta ispod jed-
Mitropolija crnogorsko-primorska zaobišla propise mijenjajući objekta nekadašnje osnovne škole u Brčelima u Crmnici
PODGORICA – Mitropolija crnogorsko-primorska je, kršeći propise, umjesto najavljene adaptacije nekadašnje osnovne škole u Donjim Brčelima u Crmnici, izgorjele u požaru u decembru, dozidala još jedan sprat i postavila krov na objektu koji proteklih deceniju i po lokalni manastir koristi kao konak.
To potvrđuju i fotografije snimljene prije dva dana koje svjedoče da je površina izgorjelog objekta udvostručena, a njegov prvobitni izgled izmijenjen do neprepoznavanja.
Iako je za takav građevinski poduhvat bilo neophodno pribaviti urbanističko-tehničke uslove, uz ispunjavanje reda poteza koje definišu propisi o gradnji, Mitropolija je u januaru, nastupajući prema zvaničnim državnim organima kao vlasnik objekta, umjesto zvanično najavljene rekonstrukcije, izvela - nelegalnu dogradnju.
Od požara u noći između 16. i 17. decembra prošla su tri mjeseca, tokom kojih je crkva prikupljala sredstva za obnovu, a uporedo u prijavi za adaptaciju navela opis planiranih radova, tehničke specifikacije materijala koji će se koristiti u obnovi konaka u postojećim gabaritima. Prenebregnuta je i činjenica da se radi o objektu škole, koja je na upitan način, bez valjanog osnova sticanja, upisana u vlasništvo SPC.
ne godine, a naročito ispod šest mjeseci), kod kojih je ova bolest nerijetko životno ugrožavajuća. Pored njih, bolest može biti teška i za nepotpuno vakcinisanu djecu uzrasta od jedne do pet godina.
- Posebno apelujemo na osjetljive grupe, odnosno na članove njihovih porodica i sve osobe koje dolaze u kontakt sa njima, da budu veoma pažljivi i da, pored pravovremene vakcinacije djece, primjenjuju opšte mjere prevencije (izbjegavanje bliskih kontakata sa bebama i malom djecom kada imamo simptome respiratorne infekcije ili striktno pravilno nošenje maske ukoliko kontakt ne možemo izbjeći, odlazak kod ljekara radi testiranja i uključivanja adekvatne antibiotske terapije) u cilju smanjenja rizika obolijevanja od velikog kašlja i daljeg prenošenja bolesti –upozorili su iz IJZ. Pozivaju roditelje da dovode djecu na vakcinaciju u skladu sa kalendarom vakcinacije i da bez medicinskih kontraindikacija utvrđenih i u pisanoj formi navedenih od strane ljekara ne odlažu vakcinaciju. - Pravovremena vakcinacija je veoma važna i odlaganje vakcinacije bez utvrđenog i medicinski opravdanog razloga može biti veoma opasno jer se time produžava period kada su djeca osjetljiva na infekcije određenim uzročnicima i može dovesti do ozbiljnih posljedica – poručili su iz IJZCG. J. M.
Vlasništvo nad objektom su nakon požara problematizovali predstavnici mještana Brčela i NVU Komunica NG, navodeći da bi škola, čiji je, kako smatraju, vlasnik država, trebalo da dobije opštu namjenu i da bude od koristi Crmničanima.
Poput zamisli da se pretvori u prostor u kojem bi bila smještena laboratorija za provjeru kvaliteta vina na području ovog, po vinogradima, poznatog dijela barske opštine.
Lokalna škola je u poslijeratnom periodu postala sedmogodišnja, a od 1953. osmorazredna ustanova. Zvanično je radila do 1982. godine, a potom je, do prije deceniju i po, mjesna zajednica koristila objekat u kojem su se, između ostalog, organizovala i glasanja na izborima kao i na referendumu 2006. godine. Objekat je država, nakon tog perioda, ustupila na korišćenje crkvi, navodno na osnovu rješenja nekadašnjeg Ministarstva prosvjete.
Uvidom u posjedovni list na navedenoj katastarskoj parceli KO 986/1, Brčeli-Bar, bivša škola je, i pored višedecenijskog statusa obrazovnog objekta, ipak, upisana kao „porodična stambena zgrada“ od 380 kvadrata, dok se u rubrici podaci o vlasniku i nosiocu prava navodi da je vlasništvo Mitropolije crnogorsko-primorske u obimu 1/1, a kao osnov sticanja stoji - „odluka državnog organa“.
Manevar
Na temelju toga, iguman Nikon Kokotović, nastojatelj Manastira Donji Brčeli u istoime -
Nastojatelj Manastira Donji Brčeli Nikon Kokotović je u prijavi zavedenoj 15. januara na pisarnici Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine prijavio adaptaciju objekta, dok je u opisu radova naveo da je planirana „zamjena krovnog pokrivača (crijepa), vrata, prozora, podova, čime se ne utiče na spoljašnji izgled, stabilnost i sigurnost objekta“. Dva mjeseca kasnije, nikla je nova etaža
nom selu u Crmnici, podnio je 12. januara ispred Mitropolije crnogorsko-primorske Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine prijavu radova adaptacije objekta nekadašnje škole „Jovan Tomašević“ u tom mjestu - koju koristi kao manastirski konak - jer je u požaru sredinom decembra prošle godine pretrpio totalnu štetu. U prijavi radova adaptacije, podnijetoj državnom organu
nadležnom za poslove izgradnje objekata, Kokotović je naveo da je investitor Manastir Donji Brčeli koji se nalazi na katastarskoj parceli 986/1 u katastarskoj opštini Brčeli – Bar. Pod stavkom tri, u rubrici opis radova na objektu i pregled tehničkih specifikacija za materijale - podnosilac taksativno nabraja što je planirano. - Adaptacija objekta u postojećim gabaritima – zamjena krovnog pokrivača (crijepa),
mijenjajući izgled i gabarite izgorjelog Crmnici koju koristi kao konak
vrata, prozora, podova, čime se ne utiče na spoljašnji izgled, stabilnost i sigurnost objekta –navodi se u prijavi koju je potpisao Nikon Kokotović, zavedenoj u pisarnici Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine 15. januara.
Ispostavilo se da je Mitropolija tražila jedno, a planirala sasvim drugo, a prijava radova adaptacije je poslužila da se izbjegne redovna procedura i red poteza koje bi zahtijevali eventualna nadgradnja i podizanje nove etaže koja, osim što mijenja
- Stručne službe Ministarstva rade na prikupljanju relevantnih informacija i uvrđivanju nadležnosti. O svim nalazima ćete biti obaviješteni u najkraćem roku - rečeno je iz Ministarstva na pitanje da li su povodom sanacije izgorjelog objekta o tome obaviješteni od Mitropolije. Pojasnili su, međutim, da je neposredna nadležnost Ministarstva vaspitno-obrazovni proces u aktivnim objektima koji se svojinski vežu za pojedine javne ustanove, što, kako navode, „u predmetnoj situaciji nije slučaj“. Prikupljanje informacija i utvrđivanje nadležnosti je, do juče, još bilo u toku, potvrđeno je iz Ministarstva. U međuvremenu, SPC je već zavšila grube radove, odstupajući od onoga što je i sam iguman potpisao u prijavi za adaptaciju.
Bojazan da bi nakon požara u decembru, za koji su nadležne službe barske opštine konstatovale da je buknuo zbog problema na instalacijama, škola mogla da pretrpi izmjene ukazali su još prije tri mjeseca iz NVU Komunica NG. Da se ne sprema samo rekonstrukcija, odnosno popravka oštećenog objekta sjedočile su i fotografije iz februara gdje se vide pripremljene opeke za dogradnju na ploči škole.
Primjer uPisa bez rje šenja
Član „Komunice NG“ Igor Gojnić ranije je Pobjedi kazao da objekat nekadašnje škole dijeli sudbinu brojnih zgrada, ali i druge imovine koja je, kako je kazao, volšebno, bez konkretnih odluka, nezakonito upisana u vlasništvo Mitropolije crnogorsko-primorske.
Demokrate ne odustaju od zahtjeva da jedna od ulica u Podgorici nosi ime čovjeka koji je izdao naređenje za deportaciju, 23 NVO pisale Bečiću da utiče na članove stranke
znači glorifikaciju ratnog zločina i uvreda je za žrtve
izgled, utiče i na stabilnost i sigurnost objekta.
Čija je škola?
Nije poznato kada je i na osnovu kojeg konkretno rješenja kao vlasnik definitivno upisana Mitropolija, kao ni konkretan akt kojim je ustupljena na korišćenje crkvi.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je o ovom slučaju obaviješteno, potvrđeno je Pobjedi iz tog resora 26. januara kroz odgovor na naša pitanja - kakav je status objekta i na osnovu čega ga koristi Manastir Donji Brčeli.
- Začuđujuće je, pritom, da zaštitnik imovinsko-pravnih interesa i lokalne uprave, odnosno Opština, makar barska, ne preduzimaju ništa da zatraže reviziju i utvrde kako su brojna dobra na njihovoj teritoriji, bez pravno valjanih rješenja, pod formom ,,odluke državnog organa“, prešla u trajnu imovinu SPC - naveo je on. Prelazak u vlasništvo se, sudeći prema podacima iz katastra, ,,već desio“. Prema riječima Gojnića, koji je ujedno i mještanin, odnosno iz Brčela, objekat je kao svjetovna škola bio prepoznat još prije više od stotinu godina, što potvrđuje i uvjerenje iz 1914. godine o angažmanu i primanjima njegovog prađeda Joka Gojnića kao učitelja u školi u Brčelima. Gojnić je ukazao ranije da trenutno stanje u katastru, odnosno upis titulara, ukazuje na uzurpaciju državne imovine koja je izvedena, prema njegovim riječima, kroz nezakonite i neutemeljene poteze. - I tako ga treba posmatrati, kao imovinsko-pravni problem, van konteksta vjere, religije i bilo kojih drugih aspekata - navodi on. Prema njegovim riječima, svi apeli javnosti da se objasni, odnosno državni i opštinski organi problematizuju osnov sticanja za koji ne postoji adekvatno pravno uporište, odbijaju se o bedem ćutanja iza kojeg, dodatno zaobilazeći prostore, SPC sprovodi graditeljske poduhvate mimo procedura i zaobilazeći nadležne organe i pravila.
igor PeriĆ
PODGORICA – Zahtjev za povlačenje prijedloga - da jedna ulica u Podgorici dobije naziv po Pavlu Bulatoviću - Aleksi Bečiću uputile su 23 NVO. Organizacije su se obratile predsjedniku Demokratske stranke Crne Gore jer su odbornici te partije u Skupštini glavnog grada - Mitar Vuković i Vladimir Čađenović podnijeli taj prijedlog. Pored toga što je odbornik u Skupštini Glavnog grada, Čađenović je direktor CEDIS-a. Bulatović je bio ministar unutrašnjih poslova Republike Crne Gore i ministar odbrane Savezne Republike Jugoslavije u vrijeme kada se desio jedan od najsramnijih ratnih zločina na teritoriji Crne Gore - deportacija. Zbog toga su 23 NVO uputile protest, jer smatraju da bi javno odavanje počasti Bulatoviću značilo glorifikaciju tog ratnog zločina, nanijelo dodatnu patnju porodicama stradalih žrtava i uvrijedilo sve građane i građanke Crne Gore kojima je stalo do pravde. Čađenović je prilikom davanja prijedloga istakao da Pavle Bulatović nije ličnost koja je pravosnažno osuđena i da su, stoga, negativni komentari potpuno neutemeljeni.
Ipak, NVO su podsjetile Bečića da je Bulatović u svojstvu ministra unutrašnjih poslova izdao naređenje da se nedužni ljudi uhapse u Crnoj Gori i izruče u Republiku Srpsku njima neprijateljskoj vojsci.
- To je istorijska činjenica koju je utvrdio sud i koja nema veze s tim je li on pravosnažno osuđen za taj zločin ili ne. Njemu nije moglo biti suđeno jer je ubijen u atentatu 2000. godine – piše u zahtjevu NVO koje su uputile Bečiću.
Podsjetili su Bečića da je Bulatović izdao naredbu u vidu telegrama 23. maja 1992. godine svim načelnicima centara i odjeljenja bezbjednosti da sva lica koja su došla sa teritorije Bosne i Hercegovine u Crnu Goru treba lišiti slobode i vratiti na teritoriju Bosne i Hercegovine. To je utvrdilo Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore 2009. godine, a potom pravosnažno potvrdilo vijeće Višeg suda u Podgorici u presudi br. Ks. 6/12, od 22. novembra 2012. godine.
- Posljedice takve naredbe bile su katastrofalne. Čak 54 osobe su izgubile živote zbog nezakonitog hapšenja u Crnoj Gori, a zatim izručenja njihovim neprijateljima, pripadnicima Vojske Republike Srpske, na ratom zahvaćenoj teritoriji Bosne i Hercegovine. Samo je 12 izručenih (,,deportovanih“) preži-
vjelo mučenje u logoru za nesrpsko stanovništvo u Foči (tzv. KPD Foča) – piše u zahtjevu upućenom Bečiću. Istakli su da su tokom suđenja optuženima za taj ratni zločin, trojica optuženih i jedan svjedok potvrdili da su vidjeli telegram sa potpisom ministra Bulatovića, dvojica zaposlenih u policiji su potvrdili da je depeša stigla, a jedan je rekao da je čuo da ju je Bulatović potpisao. - Iako predlagači smatraju da su lik i djelo Pavla Bulatovića nesporni, to nije tako, i to ne samo zbog njegove naredbodavne uloge u zločinu deportacije, već i zbog njegove naknadne, veoma kontraverzne funkcije ministra odbrane SRJ od 1993. do 2000. godine, za vrijeme ratova u Bosni i Hercegovini, u Hrvatskoj i na Kosovu, kada su, takođe, izvršeni mnogi dokazani zločini nad civilnim stanovništvom od strane vojske SRJ ili uz njenu podršku. Zamjenik glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju Grejem Bluit izjavio je da je ,,ubijeni jugoslovenski ministar odbrane Pavle Bulatović bio pod istragom i to ne samo za događaje na Kosovu“ –napisale su te NVO predsjedniku Demokrata Bečiću, koji je ujedno i potpredsjednik Vlade. Oni su podsjetili Bečića da je i sam, povodom obilježavanja 29 godine od ovog ratnog zločina, pored ostalog, kazao da je ,,neprihvatljivo što niko nije odgovarao za deportaciju bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine i što jedan tako tragičan događaj ni-
je dobio sudski epilog“. - Dodatno, u programu Vaše partije se navodi da je od strane Evropskog parlamenta još 2016. godine apostrofirano pitanje odgovornosti onih sa vrha zapovjednog lanca, na kojem se Bulatović svakako nalazio. Pitanje da li je odluku o deportaciji donio sam ili nije, ostaje da se istraži. Međutim, odgovor na to pitanje ne umanjuje njegovu odgovornost za stradanje bosansko-hercegovačkih izbjeglica –poručile su potpisnice zahtjeva. Apel na Bečića da utiče na odbornike da povuku prijedlog za imenovanje ulice imenom Pavla Bulatovića potpisale su Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava (HRA), Ljupka Kovačević, koordinatorka Centra za mirovno i žensko obrazovanje – ANIMA i Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO), a pridružile su se i Asocijacija Spektra, CEGAS, CEDEM, CIN CG, CeMI, (CRNVO), CŽP, Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro, Crnogorski PEN centar, Crnogorski ženski lobi, Crnogorsko filološko društvo, Društvo crnogorskih izdavača, ERA – Savez za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, Institut za društveno politička istraživanja Analitico, Institut za medije Crne Gore, Juventas, PRIMA, Sigurna ženska kuća, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, Udruženje ,,Štrpci – Protiv zaborava“. j. marTinoViĆ
Predsjednik opštine Nikšić odlučio da iscrpljuje resurse države sa ciljem uznemiravanja svojih neistomišljenika
PODGORICA – Karta na koju predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević uvijek igra kada se ukaže na njegovo neprimjereno ponašanje - da njega neko targetira zbog njegove etničke pripadnosti - prizemna je, neutemeljena i krajnje neprimjerena, ocijenio je za Pobjedu saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Damir Suljević, koji je i sam na spisku ljudi koje prvi čovjek Nikšića optužuje da mu ugrožavaju bezbjednost.
Kovačević je nakon opravdanih kritika njegove zapaljive retorike, koja je uslijedila nakon incidenta na prvom proljećnom zasijedanju Skupštine na Cetinju, kada je verbalni sukob poslanika Demokratske partije socijalista Oskara Hutera sa poslanicima bivšeg Demokratskog fronta Slavenom Radunovićem i Milanom Kneževićem, komentarisao kako je „normalno da smeta Švabama“ „zgrada Zetske banovine“, podnio krivičnu prijavu protiv niza ličnosti iz javnog života Crne Gore.
U krivičnoj prijavi Kovačević tvrdi da su Suljević, glavni i odgovorni urednik Pobjede Draško Đuranović, direktor onlajn razvoja u Vijestima Srdan Kosović, gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković, poslanici i poslanice DPS-a Ivan Vuković, Sonja Milatović, Aleksandra Vuković-Kuč i drugi ugrozili njegovu bezbjednost i da su odgovorni za to što on prima prijetnje na društvenim mrežama.
NEOSNOVANA PRIJAVA
Po nalogu tužiteljke Vanje Sinđić iz nikšićkog Osnovnog tužilaštva, koje je uz Kovačevića stalo i prije desetak dana, kada su ocijenili da u njegovoj objavi na društvenoj mreži Fejsbuk, koja je izazvala reakcije, nema elemenata krivičnog djela, prethodnih dana je u policiji saslušano više osoba koje on „tereti“ za ugrožavanje bezbjednosti.
Suljević, koji je među prijavljenima, za Pobjedu kaže kako vjeruje da je i Kovačević svjestan neosnovanosti ove prijave. - U suprotnom, da je bilo šta izrečeno u medijima sa moje strane bilo izvan okvira dozvoljene slobode izražavanja, on bi pokrenuo parnični postupak i u njemu pokušao da
Suljević je kazao da se nada da će tužilaštvo, koje do sada nije pokazalo profesionalnu agilnost, Kovačevićeve postupke kvali kovati kao krivično djelo. Dodao je da će CGO i ovaj primjer voditi kao dio pritisaka kojima su kritički nastrojene organizacije i pojedinci izloženi, jer dok postoje, nema riječi o istinskoj demokratiji i slobodi o kojoj govore političari koji dnevno gaze demokratske principe
dokaže svoje tvrdnje. Ovako, prebacujući taj teret na policiju, koja rutinski prikuplja obavještenja od građana koji su u njegovoj prijavi navedeni, on demonstrira pokušaj da zaplaši ili uznemiri svoje neistomišljenike, svjestan da u tome nema mjesta ni prekršajnoj, a kamoli krivičnoj odgovornosti – kazao je Suljević.
On ističe da su kritike iz CGO-a na račun nosilaca javnih funkcija prisutne od osnivanja te organizacije, te da su uvijek kritikovali one koji su na vlasti cijeneći da oni nose više odgovornosti nego drugi, samim tim što imaju i više moći.
- Tako je bilo u vrijeme DPS vlasti, ali i nakon 2020. godine, kada su se promijenili odnosi u strukturi vlasti. Nijesu nam nepoznate kampanje „zastrašivanja“ i pokušaja diskreditacije, a pokazali smo do sada rezistentnost na sve te pritiske i dokazali da su to primjeri nedemokratskog odnosa vlasti prema kritičarima, koji su više štetili
onima koji su ih pokretali nego nama. Istina, do sada nikada nijesmo imali nešto slično postupku Kovačevića, odnosno da javni funkcioner podnosi prijave protiv civilnih aktivista – kaže Suljević.
On ocjenjuje da je karta na koju Kovačević uvijek igra kada se ukaže na njegovo neprimjereno ponašanje - da njega neko targetira zbog njegove etničke pripadnosti - prizemna, neutemeljena i krajnje neprimjerena funkciji koju, nažalost, još pokriva. - Stoga, nemam dilemu da će ova prijava brzo biti odbačena. Nadam se samo da će tužilaštvo, koje do sada nije pokazalo profesionalnu agilnost, njegove postupke da kvalifikuje kao krivično djelo. Možda će konačno u ovom posljednjem postupku Kovačevića pronaći elemente krivičnog djela lažnog prijavljivanja – kazao je Suljević.
On je dodao da će CGO i ovaj primjer voditi kao dio pritisa-
ka kojima su kritički nastrojene organizacije i pojedinci izloženi.
- Dok god takvi pritisci postoje, nema riječi ni o istinskoj demokratiji, niti slobodi, o kojoj mnogi političari koji dnevno gaze demokratske principe i ljudska prava obično govore –zaključio je on. Poslanica DPS-a Sonja Milatović kazala je juče tokom sjednice Skupštine Crne Gore da je politički kukavičluk svojstven Marku Kovačeviću, te da su krivične prijave odraz toga.
NIJESMO HAKOVANI
- Čini se da mu nijesu smetali samo stavovi poslanika
DPS-a. Prijave su podnijete i protiv novinara i NVO aktivista. Sve to govori da se u Crnoj Gori žele zastrašiti opozicionari i ugušiti opoziciona riječ. Međutim, ono što jasno želim poručiti - da mi hakovani nijesmo, da stojimo iza svake svoje riječi i da su ove prijave odraz političkog kukavičluka, nešto što je njemu svojstveno - naglasila je Milatović. Na njenu konstataciju nadovezao se predsjednik Skupštine Andrija Mandić, koji je kazao kako je Kovačević „dobri i čestiti čovjek“.
- On je veliki političar, kojim će se ponositi Crna Gora i njegov narod. Vi ste protiv me-
Po nalogu tužiteljke Vanje Sinđić iz nikšićkog Osnovnog tužilaštva, koje je uz Kovačevića stalo i prije desetak dana, kada su ocijenili da u njegovoj objavi na društvenoj mreži Fejsbuk, koja je izazvala reakcije, nema elemenata krivičnog djela, prethodnih dana je u policiji saslušano više osoba koje on „tereti“ za ugrožavanje bezbjednosti
ne podnijeli čitav niz prijava, a ja to nijesam komentarisao. Pretpostavljam da će se tužilaštvo izjasniti o njegovim prijavama - poručio je Mandić.
Po nalogu tužiteljke Sinđić, u neđelju je u podgoričkoj policiji saslušan glavni i odgovorni urednik Pobjede Draško Đuranović, koji je u popodnevnim satima dobio telefonski poziv uz objašnjenje da je potrebno da dođe i izjasni se o navodima prijave koju je protiv njega podnio Kovačević. – Kako sam rekao i inspektoru koji me je saslušavao, nije mi jasan povod zbog kojeg me je nikšićko tužilaštvo dovelo u kontekst eventualnih prijetnji predsjedniku opštine Marku Kovačeviću – kazao je Đuranović. Nakon Đuranovića, te poslanica Vuković-Kuč i Milatović, u neđelju je poziv iz policije dobio i bivši gradonačelnik Podgorice, poslanik Ivan Vuković
Đuranovića
Saslušavanjem Draška , glavnog i odgovornog urednika Pobjede, u prostorijama podgoričke policije, nastavljen je opasan trend zastrašivanja novinara u Crnoj Gori, saopšteno je juče iz Medijskog savjeta za samoregulaciju. - Dok su
prethodnih godina prijetnje i uvrede dolazile uglavnom preko društvenih mreža, sada imamo situaciju da se državne institucije, poput policije i tužilaštva, koriste za pritiske na novinare i medije. Ove organizovane akcije imaju, prije svega, za cilj ograničavanje slobode medija i obeshrabrivanje bilo kakvog kritičkog novinarstva. Paradoksalno je da
se sa ubrzavanjem evropskih integracija povećava i broj napada na novinare i medije, a pritisci postaju sve raznovrsniji: od spaljivanja lutaka do policijskih saslušanja i suđenja u slučaju profesora Bobana Batrićevića – navodi se u saopštenju koje potpisuje izvršni sekretar MSS-a Ranko Vujović Medijski savjet za samo-
regulaciju najoštrije je osudio najnovije pritiske na Pobjedu i njenog glavnog i odgovornog urednika i smatra da je krajnje vrijeme da međunarodna zajednica obrati pažnju na ove opasne trendove u Crnoj Gori, koji ne ugrožavaju samo slobodno novinarstvo, već potkopavaju i neke temeljne demokratske vrijednosti ovog društva.
- I ja sam dobio poziv da se izjasnim u odnosu na navode prijave nacional-šoviniste Marka Kovačevića i to na način što su dva uniformisana lica posjetila stan đe žive moji roditelji u četiri sata po podne. Na toj adresi ne živim od 2012. godine. Potpuno je jasno da se radi o još jednom pokušaju zastrašivanja političkih protivnika aktuelne vlasti (uzaludna rabota, naravno) i skretanja pažnje sa brojnih afera koje prate rad sramotnog predsjednika opštine Nikšić – kazao je Vuković. D. MIHAILOVIĆ
BUDVA - L. Š. (33) iz Budve uhapšen je zbog sumnje da je počinio krivično djelo zelenaštvo, saopšteno je iz Uprave policije.
On se, kako je precizirano u saopštenju, sumnjiči da je izvršio krivično djelo zelenaštvo na štetu jedne osobe na način što je ugovaranjem ne-
srazmjerne imovinske koristi ostvario protivpravnu imovinsku korist. - Za L. Š. je bila raspisana logalna potraga od strane Odjeljenja bezbjednosti Budva, kao i nacionalna potjernica od strane Osnovnog suda u Kotoru. On je lociran u mjestu Buljarica i uhapšen - rekli su iz policije. C. H.
Na Graničnom prelazu Debeli Brijeg uhapšena po potjernici NCB Interpol Beograd
PODGORICA - Službenici Sektora granične policije su prekjuče na Graničnom prelazu Debeli Brijeg kontrolisali S. N. (34), koja je nakon toga uhapšena, jer je utvrđeno da je potražuje NCB Interpol Beograd, saopšteno je iz Uprave policije.
S.N. se potraživala radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od tri godine zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga u saučesništvu. Osumnjičena će biti sprovedena sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici. C. H.
Albanski državljanin uhapšen na Graničnom prelazu Sukobin
Iz torbice ukrao 900 eura, 5.000 leka i pasoš
ULCINJ - E. V. (35) iz Republike Albanije uhapšen je zbog sumnje da je ukrao torbicu u kojoj se nalazilo 900 eura, 5.000 albanskih leka i pasoš, saopšteno je iz Uprave policije.
On je, kako je precizirano, na način što je, dok se oštećeni nalazio u toaletu, u kući u kojoj privremeno boravi ukrao torbicu s novcem i putnom ispravom oštećenog. - S ukradenim stvarima je, postupajući na naročito opasan i drzak način, krenuo ka izla-
znim vratima, gdje je oštećeni pokušao da ga zaustavi, međutim, E. V. je upotrebom fizičke snage oštećenog odvratio od sebe i uspio da se udalji u nepoznatom pravcu - naveli su iz Uprave policije.
Za E. V. je policija raspisala lokalnu potragu, te je naknadno uhapšen prilikom ulaska u Crnu Goru na Graničnom prelazu Sukobin.
- On će uz krivičnu prijavu biti sproveden nadležnom tužiocu na dalje postupanje u zakonskom roku - naveli su iz policije. C. H.
Okončan dokazni postupak u slučaju ubistva devetnaestogodišnje Šejle Bakije
PODGORICA – Dokazni postupak u predmetu protiv Ilira Đokaja, optuženog za ubistvo bivše nevjenčane supruge Šejle Bakije (19), okončan je juče u podgoričkom Višem sudu.
Sudija Veljko Radovanović zakazao je za 1. april iznošenje završnih riječi u ovom slučaju. Prije okončanja dokaznog postupka, branilac Đokaja, advokat Srđan Lješković, predložio je sudu rekonstrukciju događaja, kao i da se od mobilnih operatora pribave listinzi i komunikacije koje su, prema tvrdnjama okrivljenog, on i pokojna djevojka ostvarivali od 2018. do kritičnog događaja 2021. godine.
- Odbrana predlaže da se od mobilnih operatora pribave svi telefonski brojevi koje je optuženi koristio i da se oni povežu sa brojem koji je koristila pokojna Šejla kako bi se došlo do poruka koje su razmjenjivali međusobno, a posebno onih koje su slali mjesec prije kritičnog događaja – precizirao je advokat Lješković.
On je zatražio i da se na osnovu baznih stanica koje su hvatale signal telefona Đokaja i Bakije utvrdi njihovo kretanje kako bi se potvrdili navodi odbrane optuženog da su se on i pokojna djevojka tajno sretali. Advokat Lješković je tražio i da se utvrdi čija se krv nalazi na zrnu koje je završilo u fasadi porodične kuće Bakija u Tuzima, kao i da li na projektilu ima oštećenja.
-Ukoliko se utvrdi da na zrnu postoje oštećenja, odbrana traži da se vještak izjasni kako je došlo do njih, odnosno da li je hitac rikošetirao - naveo je advokat Lješković. Tražio je i da se vještaci izjasne da li je pomjeranje tijela Baki-
je uticalo na tok uviđaja i, ako jeste, na koji način. Zastupnica optužbe, tužiteljka Ana Radović, usprotivila se ovim prijedlozima navodeći da je optuženi Đokaj prilikom predaje mogao policiji dati telefon koji je tada simptomatično ,,nestao“.
Ona je podsjetila i da se listinzi čuvaju tri godine, a da je taj rok odavno prošao.
-Ovaj prijedlog je usmjeren na odugovlačenje postupka – kazala je tužiteljka Radović. Isti stav ona je istakla i u odnosu na prijedlog za rekonstrukciju događa u kojem bi se eventualno moglo utvrditi da je Šejla stradala od rikošeta projektila.
-Nije bilo rikošeta jer je obdukcijom utvrđeno da se radi o prostrijelnim ranama, a čiji pravac je do detalja opisan balističkim vještačenjem – precizirala je tužiteljka Radović. Pravni zastupnik porodice Ba-
kija, advokatica Tijana Živković, saglasila se sa stavom tužilaštva i zatražila da joj se objasni da li Đokaj ostaje pri priznanju krivičnog djela s obzirom na to da odbrana traži dokazivanje mogućnosti da je projektil koji je usmrtio Šejlu Bakiju rikošetirao. -Nije mi jasno da li optuženi Đokaj i dalje priznaje krivično djelo za koje se tereti s obzirom na najnovije prijedloge odbrane – upitala je ona. Advokat Lješković je ukazao da priznanje optuženog nije sporno, ali da on i odbrana samo žele prikazati kako se sve tačno dogodilo. Sud je nakon desetominutnog razmatranja odbio ove prijedloge odbrane optuženog Đokaja, cijeneći da je krivično-pravna stvar dovoljno rasvijetljena i da bi oni vodili odugovlačenju postupka.
Prema navodima optužnice, Šejla Bakija je 30. septembra
2021. ubijena pred očima svoje porodice: oca, majke, babe i sestara.
Đokaj je, prema ocjeni tužilaštva, tog dana, oko 15.15 u Tuzima, u naselju Karabuško polje, s umišljajem i iz niskih pobuda ubio Bakiju, pri čemu je s umišljajem doveo u opasnost Šabana, Indire i Bada Bakiju. Devetnaestogodišnja djevojka se, prema ocjeni tužilaštva, našla na meti optuženog Đokaja jer je odbijala da obnovi nekoliko mjeseci ranije prekinutu vanbračnu vezu.
Za to vrijeme, optuženi Đokaj je proganjao, slao poruke preko lažnih profila, prijetio, govorio da među njima nije gotovo i da je njen život u njegovim rukama.
Pošto je ispalio smrtonosne hice, otac Šejle Bakije je prišao Đokaju i pokušao da ga uhvati za ruku, ali je optuženi okrenuo pištolj ka njemu i ranio ga u grudi. B.R.
Nikšićka policija uhapsila jednu osobu Osumnjičenom za nasilje nad suprugom određen pritvor
NIKŠIĆ - V. Đ. (37) uhapšen je zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
- Naime, 14. marta je u prostorije Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pristupila oštećena osoba i prijavila da je tokom toga, kao i tokom prethodna dva dana, verbalno, a zatim i fizički napadnuta od strane supruga V. Đ. Ona je odve-
zena na ukazivanje ljekarske pomoći u Medicinski centar Nikšić, gdje su joj konstatovane povrede - saopšteno je iz Uprave policije. Policijski službenici su postupajući po navedenoj prijavi, a u koordinaciji sa nadležnim tužilaštvom preduzeli mjere i radnje, te je po nalogu tužioca V. Đ. uhapšen. - Sudija za istragu Osnovnog suda u Nikšiću ovom licu je
odredio pritvor i on je sproveden u UIKS u Spužu. Osim toga, ističemo da su policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić od početka marta do današnjeg dana podnijeli 10 krivičnih i 35 prekršajnih prijava zbog nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici, te je po osnovu krivičnih djela 10 lica lišeno slobode, a po osnovu prekršaja 16 - poručuju iz policije. C. H.
Bar: Epidemiolog Doma zdravlja kaže da je zabrinjavajuće
Neki zdravstveni radnici su se neetički odnosili, tako što su izlazili u susret zahtjevima roditelja da dijete ne primi MMR vakcinu dok ne prohoda i ne progovori, i na taj način činili profesionalnu grešku i uticali na pad pravovremenosti imunizacije – kazao je za Pobjedu epidemiolog barskog Doma zdravlja Igor Galić
BAR – Od 3.190 mališana rođenih od 1. januara 2017. godine do 31. avgusta 2022. prvom dozom imunizovano je 51,07 odsto, odnosno njih 1.629. To znači da je nevakcinisano 1.561 dijete u predškolskom uzrastu, što je zabrinjavajuće – kazao je za Pobjedu epidemiolog barskog Doma zdravlja Igor Galić.
Galić dodaje da broj djece koja su primila vakcinu opada iz godine u godinu.
– Obuhvat prvom dozom MMR vakcine po godištima je sljedeći: za djecu rođenu 2017. godine je 73,86 odsto (vakcinisano je 472 djece), za rođenu 2018. godine 65,22 odsto (390 djece), 2019. obuhvat je 58,5 odsto (334 djece), 2020. godine 45,7 odsto ( 250 djece), 2021. godine 28,89 odsto (141 dijete), te za djecu rođenu 2022. godine 12 odsto (42 djece) – kazao je on.
OPASNO ODGAĐANJE
Drugu dozu nije primilo 303 djece, što je 47,42 odsto od ukupnog broja onih koji su
navršili sedam godina. – Na teritoriji opštine Bar od ukupno registrovanih 639 djece rođenih od 1. januara 2017. do 31. decembra 2017. godine, čija dob je prispjela za vakcinaciju drugom dozom MMR vakcine ( prva generacija prispjela za drugu dozu), vakcinisano je 52,58 odsto djece, odnosno njih 336, što je niže od republičkog prosjeka koji iznosi 62,93 odsto. Stoga, molimo roditelje da omoguće svojoj djeci zdravo djetinjstvo i vakcinišu ih – poručio je epidemiolog barskog Doma zdravlja. Sagovornik Pobjede ističe da im dodatne poteškoće zadaje i odlaganje vakcine. – Osim niskog obuhvata vakcinacijom, problem je i pravovremenost vakcine koja podrazumijeva vakcinaciju od 12 do navršenih 15 mjeseci djeteta. Molimo roditelje da vakcinišu djecu u za to predviđenom periodu, jer je to vrijeme kada su najosjetljivija na zarazne bolesti koje se preveniraju MMR vakcinom, a to su male boginje, zauške i rubeola – kazao je Galić.
Na nivou Crne Gore je broj vakcinisane djece mali, a iz Instituta za javno zdravlje naveli su da su razlog tome, u najvećem broju slučajeva, dezinformacije na društvenim mrežama da MMR vakcina izaziva autizam.
Galić objašnjava da se pad obuhvata imunizacije MMR vakcinom bilježi od 2013. godine, do kada je iznosio oko 90 odsto.
– Dostupnost društvenih mreža, gdje se na naučno-nekritički i amaterski način pristupalo procjeni i ocjeni efekata MMR vakcine, dovela je do zbunjenosti roditelja. Dodatno nepovjerenje razvile su teorije zavjere koje su uzrokovale neopravdani strah. To je rezultat neopreznog objavljivanja studije Vejfilda o mogućoj povezanosti autizma i MMR vakci-
HPV vakcina koja pored ostalog štiti od raka grlića materice u Crnoj Gori dostupna je od 2022. godine. Epidemiolog Igor Galić kazao je za Pobjedu da je u Baru nevakcinisano 3.048 djevojčica uzrasta od devet do 18 godina, odnosno, njih 89,54 odsto.
– U Bar je od ukupno 3.404 djevojčice uzrasta od devet do 18 godina vakcinisano 356, odnosno, 10,46 odsto. Po dobnim grupama gledano – od djevojčica rođenih 2005. godine vakcinisano je samo 1,8 odsto, od onih rođenih 2006. godine 3,17
odsto. Kada su u pitanju djevojčice rođene 2007. godine procenat je 6,97 odsto, 2008. godište 14,33 odsto. Vakcinisano je 12,11 odsto djevojčica rođenih 2009, 13,97 onih rođenih 2010. Za djevojčice rođene 2011. godine vakcinisano je 12,5 odsto, od onih rođenih
ne. On je to sam i povukao, ali su u njeno opovrgavanje uložena ogromna finansijska sredstva, koja su mogla biti uložena upravo u razvoj vakcina. Zato bi se roditelji morali informisati kod pedijatara, epidemiologa i neurologa, koji će im jasno dokazati da takva veza ne postoji – naveo je Galić.
POŠTOVATI KALENDAR
Dodaje da su negativnom publicitetu doprinijeli zdravstveni radnici koji su antivakseri.
– Neetički su se odnosili prema ovoj temi i na taj način dodatno zbunjivali javnost. Da bi izašli u susret zahtjevima roditelja da se MMR vakcina ne prima dok dijete ne prohoda i ne progovori, činili su profesionalnu grešku i tako uticali na pad pravovre-
2012. godine 15,72 odsto, a 2013. vakcinisano je 13,35 odsto. Procenat djevojčica rođenih 2014. godine koje su primile HPV vakcinu je 6,55 odsto. Ove vrijednosti su ispod nacionalnog prosjeka koji iznosi 16,13 odsto. S obzirom na to da je vakcinacija započela krajem 2022. godine i da nije obavezna, a znajući isku-
menosti imunizacije. Naime, djeca primaju MMR vakcinu kada navrše godinu upravo jer su tada najosjetljivija na virus, a ujedno im je imuni sistem spreman na najbolji odgovor – kaže Galić, te poručuje da su MMR vakcine u upotrebi od 1994. godine i potpuno su bezbjedne.
stva drugih zemalja tokom kampanja vakcinacije ovim tipom vakcine, rezultati su ohrabrujući, ali nijesu zadovoljavajući. Treba nastaviti informisanje roditelja i djece o pozitivnim efektima ove vakcine, kao i pogubnim podacima obolijevanja i umiranja od karcinoma grlića materice – kazao je Galić.
POBJEDA
Epidemiolog Igor Galić kazao je da je u Baru 13. februara proglašena epidemija velikog kašlja. – Za pertusis je specifično sezonsko javljanje epidemija i to u zimskom periodu. Od oktobra je prijavljeno 40 osoba oboljelih od te bolesti. Karakteristično je da su sve nevakcinisane, djelimično vakcinisane ili je vakcinalni imunitet istekao. Imajući u vidu epidemiju većih razmjera u zemljama u regionu, u kojima su zabilježeni i smrtni slučajevi nevakcinisane djece, još jednom molimo roditelje da svojoj djeci omoguće pravo na zdravlje i vakcinišu ih protiv svih zaraznih bolesti protiv kojih su vakcine dostupne – poručio je Galić.
Na pitanje što treba uraditi da se poveća obuhvat vakcinisane djece, on kaže da kampanje moraju biti usmjerene na roditelje djece koja su u najranjivijim uzrastima. – Treba usmjeriti cjelokupan društveni odgovor na rješavanje ovog problema, što podrazumijeva i promjenu zakonske regulative u mnogim segmentima. Odnosno, morale bi se pokrenuti i nepopularne mjere, ne bi li se povećao obuhvat, spriječile moguće epidemije i našoj djeci obezbijedilo zdravije i bezbrižnije djetinjstvo – kazao je Galić. I Institut za javno zdravlje Pobjedi je nedavno saopšteno da oko 22.000 osjetljive, odnosno, djece uzrasta do pet godina, nijesu primila MMR vakcinu.
žini od 1,5 kilometara koji doseže od Lozne Luke prema našim domaćinstvima i imanjima učinio prohodnijim, ali nam nijesu izašli u susret – kazao je Merdović. Organizator akcije, penzioner
Vukašin Merdović ističe kako su se akciji odazvale i komšije Hodžići koji žive u Baru. – Salem i Mujo Hodžić poslali su sinove da pomognu što je najbolji primjer multietničkog i multikonfesionalnog sklada
koji vlada među nama. Nadamo se da će i nadležni uvidjeti svoje propuste te da će ubuduće izlaziti u susret da se nešto uradi za Brčve, to je u interesu svih – poručio je Merdović. B. Č.
Nikšić: Opština formirala komisiju koja će utvrditi posljedice zemljotresa koji se desio 14. marta
OšTEćENO MNOGO OBJEkATA: Selo Krstac nakon zemljotresa
NIKŠIĆ – Nakon zemljotresa kojim su prošle sedmice najviše pogođena pogranična sela nikšićke opštine, i to u Goliji i Banjanima, formirana je petočlana komisija koja
će procijeniti nastalu štetu. Za čelnika te komisije imenovan je potpredsjednik opštine Nikšić Zoran Tomić, koji je i juče sa saradnicima posjetio sela Mjesne zajednice Kr-
stac, ali kaže da će, najvjerovatnije, tek početkom sljedeće sedmice početi da obilaze domaćinstva kako bi utvrdili kome je i kolika šteta pričinjena na objektima.
– Brojni objekti su oštećeni, tek su počeli zahtjevi da pristižu, tako da ćemo tek za nekoli-
ko dana početi obilaziti teren. Do sada je pristiglo tridesetak zahtjeva, a najviše ih je iz sela Čarađe, Kazanci i iz sela koja su bliža granici. Imamo i zahtjeva iz Banjana. Sve su prilike da je oštećenja u zemljotresu pretrpio i manastir u Somini, da se potres osjetio u selima ko-
Dionica Jezerine – Lubnice (saobraćajnica Kolašin – Berane) puštena u probni rad za putnička vozila
Pristupni lokalni putevi nijesu na zavidnom nivou, radićemo na tome narednih mjeseci. Najbitnije je da je put od Berana i vasojevićkog kraja prema ostatku Crne Gore, odnosno Podgorici, skraćen od 30 do 40 minuta. To je velika i jako bitna vijest za ovaj kraj – rekao je premijer Milojko Spajić
BERANE/KOLAŠIN – Put
Jezerine – Lubnice (15 kilometara) i tunel Klisura (2,8 kilometara) kroz Bjelasicu juče su pušteni u probni rad. Saobraćaj će se za putnička vozila odvijati svaki dan od sedam do 18 sati, dok zabrana do daljnjeg važi za teretna i vozila za prevoz opasnih materija.
Riječ je o dionici puta od Kolašina do Berana. Izgradnja dionice započeta je 2017. godine, a radove je kompanija ,,Štrabag“ trebalo da okonča u maju 2020. godine.
POVEZIVANJE
Put je juče otvorio premijer Milojko Spajić. On je istakao da je to jedan od projekata kojima se sjever povezuje s ostatkom Crne Gore, što je prioritet Vlade.
– Pristupni lokalni putevi nijesu na zavidnom nivou, međutim, radićemo na tome narednih mjeseci. Najbitnije je da je put od Berana i vasojevićkog kraja prema ostatku Crne Gore, odnosno, Podgorici, skraćen od 30 do 40 minuta. To je velika i jako bitna vijest za ovaj kraj – rekao je Spajić. Istako je da je infrastrukturno povezivanje sjevera jedna je od najbitnijih tema Vlade te da svi programi Vlade, uključujući „Evropa sad 2“, zavise od takvih poteza.
– Izutetno smo zahvalni i našim prijateljima iz Međunarodne banke za obnovu i razvoj. Jedan veliki projekat koji će otvoriti sjeveroistok Crne Gore za mnogo bolju povezanost je au-
to-put Mateševo – Andrijevica – saopštio je Spajić. Direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović je rekao da su se radom Komisije za tehnički prijem radova stekli uslovi da se od inspekcijskih organa dobiju rješenja o probnom radu puta od Jezerina do Lubnica i tunela Klisura. – Ovo je izuzetno značajan
objekat, uložićemo veliki napor da što prije dobijemo upotrebnu dozvolu za sve vrste vozila – kazao je Vuksanović.
UGOVOR
Put Kolašin – Berane, preko Jezerina i Lubnica, planiran je kao regionalni koji vezu između dva grada skraćuje za 40 kilometara, na svega 30 minuta.
Investitori su Uprava za saobraćaj i EBRD. Vrijednost investicije prvobitno je procijenjena na 34,6 miliona, na koliko je potpisan ugovor sa ,,Štrabagom“, a vremenom je narasla na preko 56 miliona. Ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović je, odgovarajući na novinarsko pitanje da li će izvođači radova snositi posljedice zbog kašnjenja, kazao da to što su radovi na tom putu mnogo skuplji i mnogo duže su trajali nije prihvatljivo za Vladu. – Kada se ugovori potpisuju s državom, rokovi treba da budu ispoštovani. Recimo, na putu Vrulja – Mijakovići raskinuli smo ugovor sa izvođačem, jer nije mogao da odgovori izazovima. To će biti praksa da se raskidaju ugovori kad izvođači ne mogu da ispoštuju dogovoreno – poručio je Radulović. C. G.
ja ga okružuju ili u Goliji, kako tvrde mještani, sve od Prenke do granice sa BiH. Trudićemo se da maksimalno odgovorno odradimo ovaj posao, a nakon što se utvrdi koliko je koji zahtjev opravdan, lokalna uprava će u skladu sa svojim mogućnostima i pomoći u saniranju
šteta. Kao što se već čulo, prioritet će imati domaćinstva koja stalno žive na tom području – kazao je Tomić. U Goliji stalno živi oko 130 domaćinstava, a zemljotres se dogodio u zoru 14. marta i u epicentru bio je jačine 5,3 stepena po Rihterovoj skali. Ra. P.
BA r: Protest Roma iz naselja ispod Volujice
BAR – Članovi romskih porodica koje su boravile na Ivanovim Koritima nakon požara u kojem su 15. februara život izgubile četiri osobe protestovali su juče ispred zgrade Opštine. Naser Bisljimi je, kako piše portal Bar info, rekao da od Opštine traže smještaj te da im je nakon tragičnog događaja obećano pristojno mjesto za život. – Spavamo na ulici, djeca se razbolijevaju. Moja unuka ne može da diše, ima osam mjeseci, ne smije da spava na ulici. Četvoro nam je izgorjelo. Mi hoćemo smještaj. Rečeno nam je da ćemo ga dobiti za 15 dana, ali ga nema kao što nije
Foto-detalj iz Kolašina
bilo ni tokom proteklih 25 godina – dodao je Bisljami.
On je objasnio da ih je ukupno 84 (petoro braće sa djecom i unucima), a da im NVU Žene Bara obezbjeđuju hranu, namirnice dobijaju i od Crvenog krsta.
Nakon dvadesetak minuta, samostalni savjetnik za manjinska prava u Opštini Bar Naser Kraja je saopštio da će njihovu delegaciju primiti zamjenica zaštitnika ljudskih prava i sloboda, a novinarima je poručio da će poslije sastanka izdati saopštenje. U požaru u naselju ispod brda Volujica život su izgubili B. K. (50), S. B. (17), Dž. B. (15) i A. B. (11). C. G.
KOLAŠIN – Sređivanjem drvoreda u glavnoj gradskoj ulici, Komunalno preduzeće je počelo proljećno uređenje i čišćenje grada. Direktor Komunalnog preduzeća Duško Simović kaže da su radnici iz sektora čistoće sa početkom lijepog vremena intenzivirali aktivnosti.
– Drvoredi su poseban i prirodan ukras svakog grada. Najprije ćemo orezati drveće u centru grada, a onda i ostalo. Orezivanjem se dobija prozračnost i ljepši oblik, a to se najbolje vidi kada počne vegetacija i kada mlade grane i zelenilo ukrase gradske ulice– kazao je Simović.
D. DRAŠKOVIĆ
Saradnja Muzeja i galerija i Republike Bugarske
PODGORICA – Izložba slika ,,Diplomatija i umjetnost“ istaknutih poslijeratnih bugarskih umjetnika, biće otvorena večeras u 18:30 sati u Modernoj galeriji, a organizovana je na inicijativu Državnog instituta za kulturu MVP Republike Bugarske, u saradnji sa JU Muzeji i galerije Podgorice i Ambasadom Republike Bugarske u Podgorici.
Selektovane su 22 slike afirmisanih bugarskih umjetnika i postavkom dominiraju živopisna platna, uglavnom pejzaži. Ova zbirka je nastavak originalne izložbe ,,Diplomatija i umjetnost“, posvećene 140. godišnjici bugarske diplomatske službe, koja je predstavljena u brojnim nacionalnim galerijama i muzejima. U okviru pomenute kolekcije, zastupljeni su autori koji su stvarali četrdesetih i pedesetih godina dvadesetog vijeka - Konstantin Štarkelov, Denju Čokanov, Atanas Mihov, Zdravko Aleksandrov, Vasil Stoilov, kao i oni koji su stvarali šezdesetih
godina – Vladimir Manski, Vanja Dečeva, Todor Dinov, Boris Nenov, Vladimir Goev Istaknuti autor čije je djelo dio ove postavke je i Bugarin koji decenijama živi u Milanu, Alcek Mišef, koji je 2021. godine poklonio svoj rad Umjetničkom fondu Ministarstva vanjskih poslova Republike Bugarske. Njegova slika oživljava kampanju ,,Plivanje preko Atlantika 2, 1979–1982, gdje je Mišef prešao Atlantski okean, plivajući desetine kilometara dnevno u bazenu prekookeanskog broda ,,Kraljica Elizabeta II“. Izložba će trajati do 30. marta. A. Đ.
Nastavak projekta „Govorim poeziju“
O Nikoliću će danas učiti u dvije škole
PODGORICA – Razgovorom o pjesništvu Vitomira Nikolića danas će u Srednjoj mješovitoj školi ,,Braća Selić“ u Kolašinu, u devet časova, te u Gimnaziji ,,Miloje Dobrašinović“ u Bijelom Polju, u 12 sati, biti nastavljen ovogodišnji ciklus projekta ,,Govorim poeziju – Poetika zemlje –Moja Crna Gora“, koji knjižara ,,Karver“ realizuje sa Maticom crnogorskom.
U okviru prezentacije i realizacije programa za učenike i predmetne nastavnike, uče-
stvovaće menadžerka projekta Varja Đukić i glumac Slobodan Marunović Nakon prezentacije projekta, učenici će govoriti poeziju jednog od najznačajnijih crnogorskih pjesnika - Vitomira Nikolića, čime će početi obilježavanje 90 godina od rođenja i 30 godina od smrti ovog pjesnika. Ove godine je poklon školama namijenila Matica crnogorska, koja je projekat podržala sa po 43 naslova knjiga i časopisa, koji predstavljaju kapitalnu izdavačku vrijednost crnogorske kulture. An. R.
Predstava „671-LOV“ večeras u CNP-u
PODGORICA - Predstava
„671-LOV“, prema tekstu i u režiji mlade crnogorske autorke Hane Rastoder, biće izvedena večeras u 20 sati, na sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta. Predstava „671 - LOV“ inspirisana je zločinom u Štrpcima počinjenim 27. februara 1993. godine, odnosno otmicom dvadeset putnika civila iz istoimenog voza. Aktu-
elnost ovog teksta potvrđuje tridesetogodišnjica zločina koja se navršila 27. februara ove godine. Radnja prati dramu porodice traumatizovane gubitkom svojeg člana, tj. reperkusije društvene krize na jednu od njegovih tvorbenih jedinica – porodicu. Uloge tumače Dejan Ivanić, Tihana Ćulafić, Milica Šćepanović, Jovana Brnović, Ognjen Sekulić i Kristijan Blečić R. K.
Reditelj Sead Šabotić, selektor Martovskog festivala, za Pobjedu govori o selekciji i dokumentarizmu u Crnoj Gori
PODGORICA - Beogradski festival dokumentarnog i kratkometražnog filma, poznatiji kao Martovski festival, biće održan od 26. do 30. marta u Domu omladine Beograda, koji je organizator i izvršni producent ove filmske smotre.
Festival će, tradicionalno, ponuditi bogat kinematografski program u šest kategorija, od kojih je pet namijenjeno srpskim ostvarenjima. Tu je i međunarodna kategorija kratkometražnog filma, koja obuhvata dokumentarne, animirane, igrane i eksperimentalne filmove. Crnogorski reditelj, scenarista, saradnik u nastavi na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju mr Sead Šabotić bio je dio selekcione komisije koja je donosila odluke o izboru filmova za takmičarski program u domenu srpskog filma u pet kategorija: dugometražni dokumentarni film, dokumentarni film do 50 minuta, te selekcije kratkometražnih igranih, eksperimentalnih i animiranih filmova.
USPJEH
Što se tiče crnogorske produkcije, diplomski film Ilije Zekovića „Pas koji se upiškio od sreće“, u produkciji FDU Cetinje, na kojem mentorstvo potpisuje redovna profesorica Marija Perović, našao se u kategoriji kratkometražnog igranog filma u međunarodnom takmičarskom programu. - O tim ostvarenjima odluke je donosila druga selekciona komisija, te se tako među 17 ostvarenja u programu kratkometražnog igranog filma u međunarodnom takmičarskom programu našao i diplomski film Ilije Zekovića „Pas koji se upiškio od sreće“, nastao u produkciji Fa-
Diplomski film Ilije Zekovića „Pas koji se upiškio od sreće“, u produkciji FDU Cetinje, našao se u kategoriji kratkometražnog igranog filma. U revijalnom dijelu programa „Regionalna panorama“ biće prikazan „Šagargur“ Nataše Nelević
kulteta dramskih umjetnosti UCG-a. Mislim da je to veoma važan uspjeh za Iliju, a samim tim i za nas, nastavno osoblje na FDU jer nam pokazuje da to što radimo sa studentima i te kako vrijedi – istakao je Šabotić, te dodao da Zekovićev uspjeh ohrabruje sve kolege studente koji se školuju na FDU sa Cetinja da daju sve od sebe kako bi njihovi diplomski radovi prevazišli okvire studentskog filma.
Na Martovskom festivalu publika u Beogradu će imati priliku da vidi i film „Planeta Šljivova“ našeg proslavljenog crnogorskog reditelja Vladimira Perovića koji je nastao u Srbiji. U revijalnom dijelu programa „Regionalna panorama“ biće prikazan „Šagargur“ Nataše Nelević, koji donosi zanimljiv pogled na logorska sjećanja Đine Markuš
- Film otvara novo gledanje na čuveni događaj u istoriji Jugo-
slavije iz 1948. godine, poznat kao Rezolucija Informbiroa, kroz krajnje intimna sjećanja – kazao je Šabotić. On je istakao da je, s obzirom na činjenicu da se radi o jednom od starijih festivala na ovim prostorima, bilo jako važno napraviti savremen i aktuelan program. Članovi komisije za selekciju srpskog filma su, prema njegovim riječima, imali zadatak da pro-
nađu ekskluzivu. Ove godine najinteresantniji mu je bio program dugometražnog dokumentarnog filma. - U tom programu filmovi su veoma zanimljivi i na neki način estetski potpuno različiti. Takođe, veoma bitno je i to da se u tom programu nalaze važni domaći autori kako mlađe tako i starije generacije a među njima su svakako Vladimir Perović, Luka
Veče posvećeno velikom crnogorskom slikaru Voju Staniću održano u Nikšiću
NIKŠIĆ - Društvo prijatelja i poštovalaca Nikšića u restoranu „Arkade“ organizovalo je veče pod nazivom „Vojo Stanić i Nikšić“, a okupili su se prijatelji velikog crnogorskog umjetnika, kao i brojni sugrađani koji ga ne poznaju, ali poštuju njegovo djelo.
Moderatorka večeri bila je Lidija Kojašević, koja se i prije nekoliko dana susrela sa Stanićem, razgovarali su i, kako reče, velikan crnogorske umjetnosti pitao se da li ga se Nikšićani sjećaju.
Kojašević je kazala da se Stanić, iako je rođen u Podgorici, uvijek osjećao Nikšićaninom, jer je u tom gradu proveo možda i najljepše godine života.
Novinar i publicista Maksim Vujačić je čitao izvode iz intervjua koje je sa Vojom radio ‘70-ih godina prošlog vijeka za Nikšićke novine,
a kroz anegdote koje su doživjeli sa Stanićem prisjetili su se prošlih vremena i akademski slikari Branko Burić i Miki Radulović Večeri je prisustvovao i Vojov sin Tomislav, koji je zahvalio Nikšićanima što su se sjetili da organizuju jedan ovakav događaj. Priznao je da su njegov otac i on živjeli
svako svoj svijet, da nije bilo lako biti Vojov sin, ali da su našli zajednički jezik. Pošto je Vojo Stanić i sjajno pisao, bila je ovo prilika i da se čuju fragmenti iz njegove knjige „U dokolici“, koje je govorio glumac Slobodan Marunović. Čule su se i najljepše misli iz bilježnice Petra II Petrovića Njegoša,
Odgovarajući na pitanje o stanju u sferi dokumentarnog filma u Crnoj Gori, Sead Šabotić je istakao da se usuđuje da kaže da ,,dokumentarna scena u Crnoj Gori jedva i postoji“.
- Nas nekoliko se aktivno i u kontinuitetu bavimo kreativnim dokumentarnim filmom i velika je generacijska razlika među nama. S jedne strane imamo Momira Matovića i Vladimira Perovića, reditelje starije generacije, čiji filmovi će biti ili već jesu istorija crnogorske kinematografije, dok na drugoj strani za dokumentarni film među mlađim generacijama i ne vlada neko pretjerano interesovanje. Naši reditelji su tradicionalno okrenuti igranom filmu i kao takvi su prepoznati u domenu te forme – rekao je Šabotić.
Od obnove nezavisnosti 2006. godine naovamo, kako je istakao, stvari kreću određenim, često sporim, tokovima. Crna Gora je, podsjeća Šabotić, tek 2017. godine dobila institucionalni okvir unutar koga se uređuje kinematografija.
- Napor koji je uložio Sehad Čekić, kao prvi direktor
Filmskog centra Crne Gore, od suštinskog je značaja za film u Crnoj Gori. Sve je to omogućilo da u kontinuitetu govorimo o filmu uopšte u našoj zemlji – kazao je Šabotić.
Dokumentarnu scenu u jednoj zemlji, prema njegovom mišljenju, ne može da čini nekoliko ljudi koji se time bave kontinuirano, a još manje tu scenu čine incidenti u karijerama reditelja igrane forme koji naprave po jedan dokumentarni film.
- Dokumentarni film traži posvećenost i predanost, a samim tim i veća sredstva za sufinansiranje. Uslovi nijesu idealni i mogu i treba da budu bolji, ali to nije presudan faktor. Bitne su ideje i spremnost autora da beskompromisno progovore, jer to je u biti dokumentarizam - zaključio je Šabotić.
Papić i Srđa Vučo, Nemanja Vojnović, Aleksandar Reljić, Luka Popadić itd. –rekao je Šabotić.
intimne pRiče
U programu takmičarskog dugometražnog dokumentarnog filma, prema riječima Šabotića, mogu se pronaći ,,filmovi koji govore o vrlo važnim temama“.
- Primjera radi ostvarenje Nemanje Vojnovića, zaista važan i dobar film, govori o deponiji u Vinči, nadomak Beograda. S druge strane, film našeg Vladimira Perovića „Planeta Šljivova“ govori o regionu zapadne Srbije i cjelokupna priča je smještena u selo nadomak kog se nalaze rudnici litijuma.
U tom selu žitelji žive krajnje rustičnim načinom života, što je u potpunosti u saglasju sa tipičnim estetskim odrednicama stvaralaštva Vladimira
Perovića. Potom imamo filmove poput „Prizvan i pozvan“, prošlogodišnjeg filmskog hita, koji nam donosi važnu priču o prvim višestranačkim izborima u Srbiji, zatim „Sav taj pank“, koji govori o pank sceni u Beogradu. Veoma zanimljiv film otvara festival, dakle, „Sanjalice“ Vladimira Petrovića, koji donosi priču o prvom ženskom rok bendu na prostoru Jugoslavije, te film „Niki Pilić – legenda“, koji govori o čuvenom teniseru i treneru koji je tri puta osvojio Vimbldon sa reprezentacijama Njemačke, Hrvatske i Srbije, a čiji su učenici čuveni teniseri Goran Ivanišević i Novak Đoković. Dakle, u pogledu tematskog okvira širok i posve različit program koji povezuju snažne intimne priče i posve kreativne estetike savremene dokumentaristike – zaključio je Šabotić.
A. RADOViĆ
Sa večeri posvećene Voju Staniću kao i pjesma „Noć skuplja vijeka“, a prikazani su i inserti iz televizijskih intervjua sa Vojom Stanićem. Simbolično, na kraju, svi gosti večeri nazdravili su čašom cr-
PODGORICA - Izložba
„Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“, koju je Matica crnogorska pripremila povodom 530 godina od štampanja „Oktoiha prvoglasnika“, prve štampane knjige u Crnogoraca, i uopšte pojave tehnike štampe na slovenskom Jugu, prvi put je juče predstavljena u Srbiji.
Izložba je otvorena u Novom Sadu u okviru Sajma obrazovanja i izložbe umetnosti ART EKSPO. Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović kazao je da se nada da će izložba biti postavljena i u drugim gradovima Srbije, prije svega na području Vojvodine, gdje se, kako je rekao, nalaze najbrojnija i najaktivnija crnogorska nacionalna udruženja. - Njima će Matica crnogorska ustupiti na korišćenje izložbene panoe i prateće kataloge, kako bi ne samo pripadnici crnogorske zajednice, već i svi zainteresovani građani Srbije bili u mogućnosti da se bliže upoznaju sa dometima srednjovjekovnog crnogorskog ćirilskog štamparstvarekao je Jovović. On je podsjetio da Matica crnogorska od svog osnivanja, preko ovakvih i sličnih projekata, pokušava da slojevitu i bogatu tradiciju nastalu na crnogorskom prostoru u proteklih hiljadu godina učini dostupnom i široj javnosti, što je slučaj i sa ovom izložbom.
- Ona pokazuje da štampana knjiga među Crnogorcima, s
kraja XV i početkom XVI vijeka, nije bila izolovani incident kulture, već intelektualna potreba šireg kruga ljudi sa prostora nekadašnje Zete, odnosno Crne Gore. Samo u nekoliko decenija na prelazu XV i XVI vijeka, veći broj osoba sa crnogorskog prostora, od Primorja do basena Skadarskog jezera, ovladao je tehnikom štampe, o čijoj djelatnosti svjedoče domaći i inostrani izvori i literaturarekao je Jovović.
On je podsjetio da reprezentativnu baštinu srednjovjekovnog crnogorskog štamparstva predstavljaju knjige štamparije Crnojevića, kao i izdanja nastala u Veneciji Božidara Vukovića Podgoričanina i njegovog sina Vićenca
- Dio tih knjiga, od kojih neke imaju karakter inkunabula, poput onih štampanih u Crnoj Gori krajem XV vijeka u štampariji Crnojevića, predstavljaju vrijednost evropske civilizacije. Nažalost, osmanska invazija je do kraja XVI vijeka na tlu Crne Gore zaustavila razvoj štamparske djelatnosti, pri čemu su nestale ili uništene brojne knjige i manuskripti nastali u dukljansko-zetskom periodu crnogorske istorije. Na sreću, dio izdanja crnogorskih srednjovjekovnih štampara sačuvan je daleko od zemlje porijekla. Zahvaljujući saradnji i partnerstvu sa Bugarskom akademijom nauka uspjeli smo da uz pomoć savremene tehnike vratimo
u našu kolektivnu baštinu „Psaltir sa posljedovanjem“ iz 1494. godine štamparije Crnojevića i „Praznični minej“ iz 1538. godine Božidara Vukovića Podgoričaninarekao je Jovović.
Na otvaranju izložbe na Novosadskom sajmu govorili su i Radonja Dubljević, povjerenik Matice crnogorske za Srbiju, i Stanko Popović, organizator izložbe na Novosadskom sajmu. Izložbu „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ juče su posjetili i učenici smjera Grafički dizajn i tehničari štamparstva srednjoškolskog centra „Mileva Marić-Ajnštajn“ iz Novog Sada, kojima je održan i javni čas pred izložbenim panoima. R. K.
Anonimni umjetnik naslikao novi mural na stambenoj zgradi u Londonu
PODGORICA - Na jednoj stambenoj zgradi u sjevernom Londonu 18. marta osvanuo je mural drveta za koji se u prvim satima nagađalo da je djelo uličnog umjetnika Benksija, što je kasnije on i potvrdio na svom Instagram nalogu.
venog vina i poželjeli dobro zdravlje velikom umjetniku, a to piće je, kako se vjeruje, doprinijelo dugovječnosti i umjetničkoj lucidnosti Voja Stanića. Ra. p.
Stanari stambene zgrade na Hornsey Road u Finsbury Parku, kako prenosi portal RSE, novinskoj agenciji DPA su rekli da su ,,ponosni i oduševljeni“ time što je anonimni umjetnik odabrao njihovu ulicu za svoj najnoviji mural. - Jarko zelene boje predstavljaju Islington koji je divan i, naravno, Dan Svetog Patrika koji je lijep i svečan. Jednostavno se osjećamo tako ponosno - rekao je Vanja Selers, stanovnik Hornsey Roada. Jarkozelena boja je poprskana na zgradu, ispred posječenog drveta, stvarajući utisak da je njegovo lišće. Na zgradi je takođe lik osobe koja drži aparat za prskanje.
Boja na muralu je ista kakvu je Vijeće Islingtona koristilo za ulične znakove u tom području. Benksi obično potvrđuje svoje umjetničko djelo putem svog Instagrama i veb stranice, što je juče i uradio objavom fotografija svog najnovijeg rada. Prije ovog, njegov posljednji potvrđeni rad bio je u decembru, kada je naslikao vojne bespilotne letilice na znak stop u Peckhamu u južnom Londonu. Taj rad je uklonjen manje od sat nakon što je na društvenim mrežama potvrđeno da je njegov. Dvojica muškaraca su kasnije uhapšena zbog sumnje da su uklonili mural. Već dugo se spekuliše o pravom identitetu uličnog umjetnika iz Bristola čiji radovi koštaju i nekoliko desetina miliona i pojavljuju se na raznim lokacija-
ma širom svijeta, pa čak i na Zapadnoj obali i Ukrajini. Benksi je postao poznat kroz niz grafita koji su se pojavili na zgradama širom Britanije. Jedan je od najpoznatijih umjetnika današnjice, ali upr-
kos tome odlučio je da ne otkriva svoj identitet. Šokirao je umjetnički svijet 2018. godine kada se njegova slika ,,Djevojka sa balonom“ samouništila u Londonu nakon što je prodata na aukciji. R. K.
BBC
MOSKVA – Nakon 24 godine provedene u Kremlju, Vladimir Putin je na izborima koji su okončani u nedjelju, 17. marta, osigurao još šest godina na mjestu predsjednika. Novi mandat mu omogućava da prestigne Josifa Staljina i postane ruski čelnik s najdužim stažem u više od 200 godina.
Prvi preliminarni rezultati pokazuju da je Putin, koji je došao na vlast 1999, lako osvojio novi šestogodišnji mandat. On je osvojio 87,8 odsto glasova, što je rekord u postsovjetskoj Rusiji, pokazala je izlazna anketa FOM-a. Ruski centar za istraživanje javnog mnjenja (VCIOM) takođe je objavio da je Putin osvojio preko 87 odsto. Prvi službeni rezultati pokazali su da su ankete tačne.
On je proglasio je pobjedu na izborima, rekavši da će ona omogućiti Rusiji da postane jača i efikasnija. Iako je njegova pobjeda bila izvjesna, jer se nije suočio ni sa jednim kredibilnim rivalom, postoje zabrinutosti da će Putin svoj peti mandat započeti s oštrijim odlukama u kojima će, vjerovatno, dominirati rat u Ukrajini i nova ratna mobilizacija, pišu svjetski mediji.
Više od pobjede
Pošto je njegova vlada učinila sve da bi osigurala Putinovu pobjedu, samo glasanje na ruskim predsjedničkim izborima od 15. do 17. marta bilo je uglavnom formalnost, napisao je Wall Street Journal, dodajući da je važniji bio obim njegove pobjede.
Putin, koji sada ima 71 godinu, nije želio samo da pobijedi već je pobjedom, ukazuju analitičari koji prate politiku Rusije, želio slobodne ruke u oživljavanju, kako kaže, ruskih konzervativnih pravoslavnih tradicija i, u konačnom, prevladavanje u Ukrajini i njegovoj široj konfrontaciji sa Zapadom.
Putin je već u govorima i intervjuima nagovijestio neke od svojih planova, ističe list, dodajući da je glavni među njima insistiranje na nastavku rata u Ukrajini jer podrška SAD Kijevu pokazuje znakove kolebanja.
Posmatrači predviđaju da bi ruski lider uskoro mogao pokrenuti još jedan talas hapšenja i pritvora kod kuće, nove zakone za gušenje neslaganja i povećanje poreza za bogate. Analitičari kažu da bi takođe
moglo doći do novog talasa mobilizacije kako bi se ojačala rastuća prednost Rusije na bojnom polju u Ukrajini. Putin bi se, ukazuje Wall Street Journal, mogao suočiti sa delikatnijim balansiranjem u održavanju ruske ekonomije, koja se uprkos zapadnim sankcijama držala relativno dobro, zbog trgovine s Kinom i sa visokim cijenama nafte koje su pomogle da se politička i poslovna elita zemlje izolira od bilo kakvih stvarnih poteškoća. Analitičari su rekli da će se on vjerovatno fokusirati na to da Rusi nastave da žive normalnim životom, a istovremeno najavljuje planove za trošenje milijardi dolara na borbu protiv siromaštva i obnovu većeg dijela zastarjele infrastrukture zemlje jer se sve veći dio ekonomije troši za rat.
Mobilizacija i porezi
Iako su mnogi Rusi prije glasanja izrazili zabrinutost zbog mnoštva pitanja, najveći osjećaj nelagode postoji oko mogućnosti da bi ohrabreni Putin mogao iskoristiti izbornu pobjedu da započne novu ratnu mobilizaciju, piše The New York Times Čini se da je zabrinutost utemeljena na mogućnosti da će
Tokom skoro četvrt vijeka, napisao je Observer, Putin je kreirao cijeli sistem ruske vlasti prema svojoj volji. On je kooptirao, kompromitovao ili izopštio elitu koja je dobila novac. Pretvorio je državu u svoj lični feud i pronevjerio u nepristojnim razmjerama
Putin iskoristiti svoju nesputanu moć da sprovede promjene koje je izbjegavao prije glasanja. Međutim, Denis Volkov, direktor Levada centra, jednog od rijetkih nezavisnih anketara u Rusiji, rekao je da tu zabrinutost i dalje osjeća uglavnom manjina Rusa koja se protivi vladi. Volkov kaže da se većina Rusa, nakon početnog šoka invazije na Ukrajinu i mobilizacije koja je uslijedila sedam mjeseci kasnije, prilagodila novom svijetu. Veliki dio toga bio je rezultat vladinih napora da podigne moral osiguravajući da ekonomija zemlje ostane zdrava i ubrizgavanjem novca u svoj industrijski sektor. Iako potencijalna mobilizacija ostaje najveći uzrok zabrinutosti, u Rusiji postoji i nelagoda oko finansija i ekonomije. Neki Rusi se brinu da bi rublja, koju je podržala vlada nakon pada prošle godine, mogla ponovo da oslabi, što će povećati
troškove uvoza. Preduzeća su zabrinuta da će vlada povećati poreze nakon glasanja. Jevgenij Nadoršin , glavni ekonomista konsultantske kompanije PF Capital u Moskvi, rekao je da su kompanije posebno zabrinute zbog povećanja poreza i većih troškova rada jer bi to ,,ugrozilo konkurentnost Rusije“.
TesTiranje
odlučnosTi naTo Glasanje okončano u nedjelju omogućava Putinu da ostane na funkciji do 2030. godine, dajući mu pune tri decenije vođenja Rusije kao predsjednik ili premijer. Težina tog dugog staža i temeljno potiskivanje efektivnih glasova domaće opozicije daje Putinu veoma snažnu i možda neobuzdanu ruku, ocjenjuje The Associated Press
Ta pozicija je potkrijepljena iznenađujućom otpornošću ruske ekonomije uprkos
Za predsjednika Rusije Vladimira Putina glasalo je svega tri odsto glasača sa ruskim državljanstvom u Crnoj Gori, pokazali su preliminarni podaci asocijacije volontera ,,Glasaj“ u inostranstvu Po podacima te asocijacije, Rusi u Crnoj Gori najviše su glasali za Putinovog rivala Vladimira Davankova – čak 65 odsto.
zapadnim sankcijama, ističe AP, dodajući da je Putin takođe ojačan postepenim, ali dosljednim napredovanjem Moskve na bojnom polju posljednjih mjeseci, slabljenjem podrške vojnoj pomoći Kijevu iz Sjedinjenih Država i rastućim skepticizmom u nekim zapadnim zemljama prema progresivnijim društvenim stavovima koji odražavaju Putinovo nastojanje za „tradicionalnim vrijednostima“. Na ruskom unutrašnjem frontu, naglasio je The Associated Press, represivnije mjere mogle bi doći u novom Putinovom mandatu, iako su pristalice opozicije i nezavisni mediji već uplašeni ili ućutkani.
U osvrtu na ruske izbore
list The Observer ističe da Putin, nesiguran i slab, žudi za legitimitetom koji mu se daje glasanjem, ali se gnuša neizvjesnosti slobodnog demokratskog procesa. Tokom skoro četvrt vijeka, napisao je nedjeljnik, Putin je kreirao cijeli sistem ruske vlasti prema svojoj volji. On je kooptirao, kompromitovao ili
Upozorenje Ustavnog suda Republike Hrvatske aktuelnom predsjedniku Milanović ne može biti kandidat za poslanika niti za
ZAGREB – Ustavni sud Hrvatske upozorio je juče da aktuelni predsjednik Zoran Milanović kao nestranačka osoba ne smije da bude kandidat za poslanika, niti kandidat za predsjednika Vlade bilo koje političke opcije, kao ni da na bilo koji način učestvuje u izbornoj
kampanji. To je juče na konferenciji za novinare saopštio predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović Šeparović je rekao da ako Milanović želi da se kandiduje, mora podnijeti ostavku na funkciju šefa hrvatske države, nakon čega dužnost predsjednika preuzima predsjednik
sabora, a izbori za predsjednika moraju biti održani u roku od 60 dana. Šeparović je pozvao Milanovića i SDP da postupaju u skladu sa Ustavom zemlje. Ustavni sud, kazao je, očekuje ozbiljnost od Milanovića i ostalih učesnika u izbornom procesu. Predsjednik Ustavnog suda je saopštio da je ova
odluka donijeta većinom glasova. Upozorio je da je predsjednik Milanović od petka, kada je najavio učešće na parlamentarnim izborima, pa sve do sinoć kršio Ustav. Podsjetio je da Ustav propisuje da predsjednik Republike ne može obavljati drugu javnu dužnost dok ne podnese ostavku. Predsjednik je, ka-
zao je, nestranačka osoba i ne smije učestvovati u stranačkim aktivnostima. Ne smije biti na listi niti kandidat. – Predsjednik Republike je nestranačka osoba i dok obavlja tu dužnost ne smije učestvovati u političkim aktivnostima bilo koje političke stranke, što isključuje bilo kakvu mogućnost da predsjednik Republike
izopštio elitu koja je dobila novac. Pretvorio je državu u svoj lični feud i pronevjerio u nepristojnim razmjerama. Putin tvrdi da sluša zabrinutost ljudi, kao u maratonskim telefonskim razgovorima i skupovima, ali čuje samo ono što želi da čuje: pozitivnu afirmaciju svog sveznanja. Slab čovjek igra snažnog, jaše golih grudi po Sibiru i ubija rivale s podsmijehom i smiješkom, napisali su u komentaru urednici Observera. ,,Putinizam“ djeluje kroz strah i korupciju, potpomognut eksploatatorskim patriotizmom. Aleksej Navaljni, njegov najistaknutiji kritičar, ubijen je zato što je razotkrio takve zloupotrebe. Ismijavao je nesigurnog Putina i natjerao ga da se osjeća malim, kada očajnički treba da se osjeća sjajno. Ova parodija na izbore će, prema ocjeni Observera, ostati upamćena, ako uopšte, po cinično-metodičnom načinu na koji su Putin i njegovi saradnici ukrali pravo naroda da slobodno bira ruskog lidera. ukrajina na ra skrsnici
S druge strane, londonski The Sunday Times naglašava da se prava priča ne odvija u smiješnoj parodiji na demokratiju Rusije, već u nevolji ukrajinskih građana, koji su svakodnevno izloženi bombardovanju ruske ratne mašinerije koju Putin i dalje opisuje kao svoju specijalnu vojnu operaciju, dok svi znaju da je to brutalna invazija.
Zahtjevi ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za dodatnom vojnom opremom i podrškom sa Zapada ponekad su bili u opasnosti da zvuče kao pokvarena ploča, ali su sada važniji nego ikad, napisao je Times. Rusija posvećuje ogroman dio svojih nacionalnih resursa procesuiranju ovog rata, povećavajući potrošnju na odbranu za 70 odsto ove godine i povećavajući plate oružanim snagama kako bi obuzdala nezadovoljstvo.
Rat je na raskrsnici, ocjenjuje list, uz naglasak da Zapad, koji se s pravom bacio na svoju sudbinu sa Ukrajinom protiv neopravdane ruske agresije, ne može dozvoliti Putinu pobjedu, niti nagodbu u kojoj agresor trajno osvaja teritoriju. Od vitalnog je značaja da, uz dodatnu zapadnu podršku, Ukrajini ne bude dozvoljeno da izgubi, napisao je Times.
u kontekstu raspisanih parlamentarnih izbora bude kandidat na listi za izbor poslanika ili istican kao kandidat za dužnost predsjednika Vlade Republike Hrvatske i da u tom svojstvu učestvuje u političkoj izbornoj kampanji – naveo je Šeparović.
Priredila: r. u.-i.
Nastavljena izgradnja kružne raskrsnice koja se gradi u okviru Bulevara Veljka Vlahovića
Građevinski
inženjer Mirko
Prelević iz gradskog
preduzeća Putevi kazao je da bi, ukoliko posluži lijepo vrijeme, kružnu raskrsnicu trebalo da završe za desetak radnih dana, dok će za nastavak izgradnje
Bulevara Veljka Vlahovića biti raspisan tender za izbor novog izvođača radova
Ekipe radnika gradskog preduzeća Putevi nastavile su radove na izgradnji kružnog toka koji se gradi u okviru Bulevara Veljka Vlahovića (na mjestu gdje se on ukršta sa Putem Radomira Ivanovića, bulevarom koji vodi prema Tuzima), a koji je kao i ostatak bulevara gradila građevinska firma Tehnoput – MNE iz Podgorica, koja je nedavno isključena iz posla.
Ukoliko posluži lijepo vrijeme, poručuje građevinski in-
ženjer u preduzeću Putevi Mirko Prelević, kružnu raskrsnicu trebalo bi da završe za desetak radnih dana. Za nastavak radova na izgradnji Bulevara Veljka Vlahovića bi-
će raspisan tender za izbor novog izvođača radova.
PUNOM PAROM
U kružnoj raskrsnici pored benzinske pumpe ,,Europe-
Zbog radova na kružnom toku od juče je bio zatvoren dio stare Ulice Veljka Vlahovića, od raskrsnice sa Ulicom Andrije Paltašića, dok se na drugoj strani od kružnog toka nije moglo nastaviti dalje ovom ulicom, odnosno, budućim bulevarom. Nekoliko stotina metara prije kružnog toka u dijelu stare Ulice Veljka Vlahovića, postavljen je saobraćajni znak koji upozorava vozače da je ulica zatvorena za saobraćaj, odnosno, da
vožnju nastave alternativnom zaobilaznicom kroz Ulicu Andrije Paltašića. Na drugoj strani, u dijelu kružnog toka ka bulevaru prema Tuzima, fizičkim barijerama onemogućeno je skretanje prema Bulevaru Veljka Vlahovića, pa vozači mogu nastaviti vožnju jedino bulevarom prema Tuškom putu ili alternativnim ulicama i Bulevarom Josipa Broza Tita prema Starom aerodromu i Koniku... Iz Sekretarijata za saobraćaj pret-
hodne sedmice su saopštili da se nastavlja zabrana saobraćaja za sve vrste motornih vozila na dijelu Bulevara Veljka Vlahovića, od raskrsnice sa Zmaj Jovinim bulevarom do kružnog toka put Radomira Ivanovića (od 13. marta do 13. aprila, sa mogućnošću produženja). Međutim, dionica od Ulice Andrije Paltašića do Zmaj Jovinog bulevara i juče je bila otvorena za saobraćaj, dok se prethodnih dana vozilo kompletnom dionicom.
Šaranović i dalje prima mjesečnu naknadu od 200 eura
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović uredno i dalje prima mjesečnu naknadu od 200 eura za koordinatora Jedinice za sprovođenje projekta ,,Sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici“, iako je od 31. oktobra prošle godine na ministarskoj funkciji. Iako Šaranović nakon imenovanja za ministra nije više koordinator te jedinice u Glavnom gradu, dokumentacija u koju je portal Standard imao
uvid pokazuje da je 20. februara ministru Šaranovića naknada od 200 eura uredno isplaćena. Uprkos konstantnim nastupima u kojima Demokrate, čiji je Šaranović funkcioner, zatrpavaju javnost o svojoj dugogodišnjoj ugroženosti i da oni uvijek i bez izuzetka postupaju po zakonu i isključivo za interes građana, ovakva praksa ministra Šaranovića je sve samo ne pozitivna i u interesu građana. Četiri i po mjeseca od stupanja na ministarsku funkciju, bez
Danilo Šaranović
obzira na obim posla koji ga je tamo zatekao, bilo je sasvim dovoljno da Šaranović podnese ostavku na mjesto koordinatora Jedinice za sprovođenje projekta ,,Sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici“ i tako prestane da prima naknadu za posao koji više ne obavlja. H. P.
trol“ juče oko osam časova bio je veliki broj radnika Puteva i nekoliko građevinskih mašina tog gradskog preduzeća. Nasipali su i ravnali tampon na saobraćajnicama, gdje na-
rednih dana treba da ugrade tri sloja asfalta, i pripremali podlogu za betoniranje trotoara na mjestima gdje to još nije završeno.
Građevinski inženjer iz preduzeća Putevi Mirko Prelević kazao nam je juče na gradilištu da su radove na kružnom toku nastavili jer je građevinska firma Tehnoput – MNE isključena iz ovoga posla. On je naglasio da će Putevi završiti samo izgradnju kružnog toka, kako bi se što prije omogućilo normalno odvijanje saobraćaja bulevarom koji povezuje Podgoricu i Tuzi, dok će za nastavak radova na Bulevaru Veljka Vlahovića biti raspisan tender za izbor novog izvođača radova.
– Potrebno nam je desetak radnih dana da završimo ovaj posao. Radimo još jedan sloj tampona, nakon čega slijedi ugradnja tri sloja asfalta, slivničkih rešetki i poklopaca za atmosfersku kanalizaciju. Nakon toga slijedi obilježavanje horizontalne i ugradnja vertikalne signalizacije. Završićemo i trotoare, biće uređene ze-
I. MITROVIĆ
lene površine i ugrađene LED svjetiljke na stubove javne rasvjete koji su već postavljeni –kazao je Prelević, uz napomenu da su njihove ekipe radnika počele radove u petak.
Radovi na izgradnji kružnog toka i Bulevara Veljka Vlahovića, koji su bili nastavljeni u januaru ove godine, bili su obustavljeni duže od mjesec. Vozilo se kroz kružni tok gdje je podloga zapravo bila neravni tampon, kao i stotinak metara po putu punom rupa, prema staroj saobraćajnici do mjesta gdje počinje asfaltirana bulevarska traka. Zbog tih problema, predstavnici Glavnog grada prije dvije sedmice su obišli gradilište na Bulevaru Veljka Vlahovića. Tom prilikom su saopštili da je veoma značajno da u što kraćem roku završe kružni tok na novom bulevaru ka Tuzima kako bi rasteretili okolne saobraćajnice, ali i doprinijeli boljoj povezanosti Podgorice sa susjednom opštinom. Izgradnja kružne raskrsnice koja se gradi u okviru budućeg Bulevara Veljka Vlahovića prema planiranom projektu trebalo je da bude izgrađena u maju prošle godine. Radovi na izgradnji Bulevara Veljka Vlahovića započeli su 26. oktobra 2020. godine. Prvobitni rok završetka posla bio je kraj aprila prošle godine, pa je produžen do kraja prošle godine. Ugovorena vrijednost radova je 4.591.205 eura, sa uračunatim PDV-om. Izvođač radova je Tehnoput – MNE d. o. o. iz Podgorice, a investitor Uprava za kapitalne projekte.
I. MITROVIĆAktivnosti gradskog privrednog društva Zelenilo Uređuju park i dječje igralište u Bloku šest
Ekipe gradskog preduzeća Zelenilo prethodne sedmice započele su pripremne radove za izgradnju nove parkovske površine sa dječjim igralištem na uglu Bulevara Mihaila Lalića i ulica Meše Selimovića i Đoka Miraševića u Bloku šest. – Početni radovi ogledaju se u uklanjanju starog dječjeg mobilijara, dok će se u narednom periodu radovi intenzivirati u pravcu izgradnje potpuno novog parka sa pratećim dječjim mobilijarom i novom trim stazom – poručuju iz Zelenila. Njihove ekipe započele su i radove na ozelenjavanju površina uz šetne staze na Bulevaru Save Kovačevića, koji podrazumijevaju i zamjenu starih stabala zbog loše kondicije i vegetativnosti. – Biće posađen novi biljni ma-
terijal, a izveden i hidrosistem kako bi biljni fond imao dovoljne
Kontroverzni talenat igra odlično na pozajmici u Hetafeu
PODGORICA – Mejson Grinvud (22) ipak bi mogao dobiti novu šansu u Mančester junajtedu, jer se igrači giganta Premijer lige zalažu za njegov povratak u tim. Kontroverzni krilni napadač, nekada najveći talenat u klubu, više od godinu bio je odstranjen iz tima zbog sudskog procesa, u kom je bio optužen da je silovao i tukao bivšu partnerku. Optužnica je odbačena, Grinvud sada živi sa istom djevojkom i dobio je dijete, a u ovoj povratničkoj sezoni igra
odlično na pozajmici u španskoj Primeri, u Hetafeu. Čelnici Junajteda razmatraju da ga prodaju na ljeto i tako izbjegnu bijes dijela ostrvske javnosti u slučaju njegovog povratka u ekipu. Za njega su zainteresovani Atletiko Madrid i Barselona. Međutim, u anketi prvotimaca kluba, velika većina je izrazila želju da se Grinvud vrati u tim na ljeto, po pisanju najtiražnijeg britanskog lista San. Nova uprava kluba donijeće definitivnu odluku
Hrvatski reprezentativac meta huligana
Spremni za nove pregovore o transferu štopera
o tome u maju ili junu. Igrač koji je kompletno sazrijevanje proveo u mlađim kategorijama Junajteda ove sezone za Hetafe je postigao šest golova uz pet asistencija na 24 meča. R. A.
PODGORICA – Dominik Livaković, golman hrvatske reprezentacije i Fenerbahčea, udaren je po glavi prilikom huliganskog upada na teren nakon meča protiv Trabzonspora.
Odmah po završetku utakmice (trijumf 3:2 Livakovićevog tima u gostima) bijesni ,,navijači“ kluba iz Trabzona upali su na teren. Većina gostujućih igrača istanbulskog tima se sklonila brzo u svlačionicu. Incidentu je prethodio i fizički sukob igrača dva tima na terenu.
Huligan je Livakovića udario po glavi, a, srećom, prošao je bez posljedica po zdravlje. Ovo je novi skandal u Super ligi Turske, a u zvaničnom saopštenju policije je saopšteno da je istraga pokrenuta i da će svi napadači biti pronađeni.
Na tabeli, nakon 30 kola, Fenerbahče ima 79 bodova na drugom mjestu – dva manje od lidera i najvećeg rivala Galatasaraja. R. A.
Dečić i remijem stigao lidera, Barani pobjedom protiv
PODGORICA – Zimski prelazni rok u Crnoj Gori obilježili su Budućnost i Dečić. Brojni transferi nagovještavali su da će vodeći tandem biti prilično dominantan i da se između njih očekuje velika bitka za šampionsku titulu.
Ali, početak drugog dijela sezone pokazuje da su stvari bitno drugačije. Uostalom, i 26. kolo Meridinbet 1. CFL praktično je nastavak mučenja timova sa vrha – Dečić je remijem protiv Sutjeske (0:0) stigao Budućnost, koja je poražena u Baru od Mornara (1:0), tako da su dva tima ponovo izjednačena na vrhu. Zanimljivo je da su upravo Bu-
PODGORICA – Hari
Megvajer (31) će i ovog ljeta na stolu imati ponudu za transfer u Vest Hem junajted iz Mančester junajteda.
Uprava ,,čekićara“ vidi engleskog reprezentativca kao po-
tencijalno ključnog igrača u odbrani. Štoper u prethodne dvije sezone nema status startera u ekipi menadžera Erika Ten Haga i ne uklapa se u željeni sistem igre mančesterskog giganta.
Ostanak Engleza u Premijer
ligi je izvjestan. Ovo ljeto je posljednja šansa za Junajted da zaradi odlično od Megvajerovog transfera. Očekuje se da prva ponuda londonskog kluba bude za obeštećenje od oko 20 miliona eura.
Megvajer je u klubu od 2019.
godine, a plaćen je oko 90 miliona eura, što ga je tada učinilo najskupljim defanzivcem u istoriji fudbala. Prethodnih sezona kritikovan je zbog loše igre sa loptom u nogama i čestih banalnih grešaka. R. A.
dućnost i Dečić u prvih sedam kola nastavka upisali svega po dvije pobjede – Dečić je savladao Mladost i Rudar, a upisao čak četiri remija, dok je Budućnost trijumfovala protiv Jedinstva i Arsenala, ostvarila dva remija i čak tri poraza. Sve to uslovilo je da Mornar, koji je u drugom dijelu sezone savladao i Budućnosti i Dečić, bude na samo pet bodova zaostatka, tako da je barski tim sada kandidat za titulu...
BARANI HIT SEZONE
Mornar je obilježio sezonu, a posebno drugi dio. Barani su u nastavku sezone bez poraza, savladali su Budućnost, Dečić, Sutjesku i pokazali da imaju tim za velika stvari i zahvalju-
jući drugim dobrim rezultatima drže treće mjesto sa svega pet bodova minusa u odnosu na vodeći tandem (Budućnost i Dečić).
– Lijep je osjećaj. Napravili smo dobar niz, prošli nekoliko velikih derbija i dokazali da smo u dobrom ritmu. Nije bilo lako, ali sigurno je da je plod ovih rezultata veliki rad. Ali, ima još dosta i nema euforije – upozorava Ermin Seratlić, bek Barana.
Mornar je nakon Sutjeske i Dečića proteklog vikenda „uzeo skalp“ i šampionu, ekipi Budućnosti.
– Odigrali smo dobar meč. Imali smo dosta šansi i mislim da smo na kraju zasluženo slavili. Ova ekipa je stvarno poka-
zala da ima kvalitet i da može mnogo, a nagrada za to je i trijumf protiv šampiona. Vjerujem da će sve ovo donijeti još veću energiju i motiv za naredne mečeve – dodao je Seratlić. Budućnost se još jednom saplela. Sve to donosi brige uoči pauze... – Čestitam Mornaru na pobjedi, kao i na svemu što radi u aktuelnoj sezoni. Znali smo da prekid može da bude oružje protivnika i utakmicu je riješio jedan detalj – taj slobodni udarac – rekao je šef stručnog štaba Mladen Milinković nakon utakmice.
– Mi smo svoje prilike propustili u prvom poluvremenu, kada smo imali i igru i napravljene prilike. Sigurno bi sve
drugačije bilo da smo iskoristili neke šanse ili bili bismo mirniji na pasu u završnici akcija. Sada, nakon poraza, ostaje nam samo da čestitamo rivalu – jasan je Milinković.
BOD SLABA UTJEHA
Dečić je drugi put uzastopno, a četvrti u sedam utakmica proljećnog dijela, upisao remi. Zahvaljujući porazu Budućnosti i taj remi pogurao je Tuzane da budu nakon 26. runde izjednačeni sa šampionom na vrhu. – Išli smo na pobjedu, imali svoje šanse, ali nijesmo uspjeli. Međutim, sada nam ostaje da se dobro spremimo tokom dvonedjeljne pauze, a onda da pozitivnom serijom pokažemo svoje vrijednosti – rekao
Pauzu u 1. CFL zbog mečeva A reprezentacije Crne Gore u Antaliji, fudbaleri Budućnosti će iskoristiti za odigravanje prijateljskog meča sa turskim velikanom Bešiktašem. „Plavi“ će u Turskoj boraviti od petka do utorka, a prijateljski meč sa klubom sa Bosfora igraće se na „Tupras areni“ u subotu.
je Čagas Augusto
Sa druge strane, Nikšićani su nastavili niz bez poraza – nakon neuspjeha od Mornara, vezali su šesti meč bez poraza. Ipak, Mornar je sada na dva boda viška... – Napravili smo reakciju, ušli u pozitivnu seriju i samo tako možemo stići do Evrope. Protiv Dečića smo znali da nas čeka težak posao, ali smo djelovali dobro. U finišu smo bili sa igračem manje, tako da je bilo dodatno teško, ali smo osvojili važan bod – kazao je Darko Bulatović, lijevi bek Nikšićana.
Kada je u pitanu donji dio tabele, Arsenal je pobjedom na ,,DG areni“ protiv Mladosti (2:1) pobjegao od opasne zone na čak osam bodova i čini se da su Jedinstvo, Mladost i Rudar ostali u borbi za spas, jer je Petrovac trijumfom protiv Bjelopoljaca (1:0) ostao u zlatnoj sredini. Jedinstvo je ostalo na 23 boda, dok tri boda manje imaju Mladost i Rudar, pa je jasno da slijedi uzbudljiv finiš u borbi za spas. R. PEROVIĆ
Saopštenje Udruženja klubova Centar
PODGORICA – Udruženje
klubova FSCG Centar objavilo je saopštenje u kojem navodi da je donijelo odluku da pomogne timovima koji učestvuju u Đetić ligi tako što će „iz svojih sredstava“ plaćati medicinsko osoblje. Dodaje se da će Udruženje klubova Centar to na mjesečnom nivou koštati četiri hiljade eura. Saopštenje prenosimo u cjelosti.
– Ligu pjetlića UK FSCG Centar su napustile tri ekipe. Razlog odustajanja je neslaganje sa propozicijama za takmičenje Liga pjetlića i odredbama Zakona o sportu koje zahtijevaju angažovanje sanitetskog vozila, zdravstvenog radnika – doktora, i angažovanje obezbjeđenja. Svjedoci smo da je na klubove-učesnike u ligama kojima rukovodi UK FSCG Centar „veliki“ pritisak. Liga senior se odvija po kalendaru za takmičenje, a uz pomoć Saveza koji finan-
sijski pomaže svoje klubove, plaćajući im angažovanje kola za hitnu medicinsku pomoć koje košta 1.200 eura po kolu. Udruženje klubova Centar je donijelo Odluku oko pomoći klubovima koji učestvuju u takmičenju Đetić lige FSCG, na način što će iz svojih sredstava plaćati medicinsko osoblje – doktora, i kola za hitnu medicinsku pomoć, na terenima gdje se igra liga, a to je šest balona i dva terena za veliki fudbal, odnosno, 8+1. Angažovanje ovog osoblja, kao i kola na mjesečnom nivou Udruženje koštaju 4.000 eura. Ovim putem koristimo prili-
ku da zahvalimo fudbalskim klubovima Podgorici i Iskri, koji nam izlaze u susret i obezbjeđuju korišćenje terena za igru generaciji 2012. godište. Još jednom apelujemo na sportsku javnost, kao i Ministarstvo za sport i Ministarstvo zdravlja, da zajedno s nama naprave napor i pomognu nam da se sport, u ovom slučaju fudbal, i dalje igra. Napominjemo da u ovom problemu nismo samo mi, UK FSCG Centar, ili grana sporta koji predstavljamo već svi sportski klubovi kojoj god sportskoj grani pripadaju –navedeno je u saopštenju Udruženja. R.A.
Selektor mlade reprezentacije Nikola Rakojević saopštio spisak za mečeve sa Jermenijom i Finskom
PODGORICA – Selektor mlade reprezentacije Crne Gore Nikola Rakojević saopštio je spisak igrača za predstojeće mečeve sa Jermenijom i Finskom u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. Rakojević je pozvao 25 igrača – golmani: Nikola Ivezić (Lomel, Belgija), Sergej Joksimović (Jedinstvo Franca), Filip Domazetović (Budućnost); odbrana: Bojan Adžić (Radnički Kragujevac, Srbija), Ljubomir Pejović (Mladost Lob. bet), Damjan Dakić (Arsenal), Robert Đeljaj (Dečić Admiral bet), Marko Franeta (Petrovac), Ognjen Ga-
PODGORICA – Omladinska reprezentacija Crne Gore sjutra počinje nastup u elitnoj rundi kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.
,,Sokoli“ će na startu igrati sa domaćinom turnira Norveškom, a u grupi 3 su još i Izrael i Bosna i Hercegovina. Plasman na završni turnir u Sjevernoj Irskoj izboriće samo prvoplasirane ekipe iz grupa. – Iako na elitnu rundu dolazimo iz četvrtog šešira, mislim da nam je grupa po mjeri i da, iako nijesmo favoriti, možemo ravnopravno da igramo sa svakim. Ostaje žal što ćemo, iako smo se okupili devet dana prije prve utakmice, kompletni biti tek u Norveškoj i to na posljednjem treningu pred prvu utakmicu, koju igramo sa domaćinom. Ipak, mislim da ova selekcija ima kvalitet da i pored tog manjka zajedničkih treninga može da ponovi izdanja iz kvalifikacija i pokuša da se plasira na Evropsko prvenstvo, što bi bio ogroman uspjeh – kazao je selektor Goran Perišić Selektor i njegov stručni štab koncentrisani su na duel sa Norveškom. – Izuzetno su čvrsti i disciplinovani, što i odlikuje te skandinavske selekcije. Za nas je veliko iznenađenje to da su izuzetno brzi, naročito u ofanzivi, ta-
šević (Budućnost), Petar Vuković (Jezero), Nikola Vuković (Mornar); vezni red: Arnel Kujović (Baden, Švajcarska), Andrej Bajović (Dečić Admiral bet), Aleksa Golubović (Rudar), Aleksa Ćetković (Arsenal), Milan Vukotić (Budućnost), Igor Pajović (Sutjeska Meridianbet), Nikola Janjić (Komarno, Slovačka); napad: Đorđe Šaletić, Dušan Vuković, Vuk Striković (Sutjeska Meridianbet), Damjan Mugoša (Arsenal), Dejan Perović (Petrovac), Balša Tošković (Lokomotiva, Hrvatska), kao i odbrambeni igrač Andrej Đurić iz Spar-
taka iz Trnave (Slovačka), koji još nema pravo nastupa u zvaničnim utakmicama jer je u procesu dobijanja crnogorskog državljanstva. Prvi izazov za ,,sokole“ je duel sa Jermenijom 22. marta od 15 časova na Gradskom stadionu u Podgorici, gdje će tri dana kasnije u istom terminu gostovati Finska.
Nakon tri odigrana meča u grupi E, naša selekcija ima pobjedu nad Jermenijom u gostima i dva poraza, od Švajcarske i Albanije, takođe oba u gostima. Martovski meč s Albanijom u Podgorici prekinut je u 28. minutu zbog obilnih padavina i nastaviće se 7. juna. R. P.
Omladinska reprezentacija sjutra počinje nastup u elitnoj rundi kvali kacija za EP
Grupa 3
ko da ćemo morati da budemo koncentrisani i pametni svih 90 minuta kako bismo ih savladali i na pravi način otvorili elitnu rundu – istakao je Perišić. Na turnir elitne runde otputovalo je 20 igrača – golmani: Benjamin Krijestarac (AIK, Švedska), Petar Bobičić (Podgorica); odbrana: Luka Le-
čić, Luka Bubanja (Crvena zvezda, Srbija), Velimir Ljutica (Mornar), Bodin Tomašević (Budućnost), Aleksa Vujović (Petrovac), Lazar Maraš (Dečić), Milan Roganović (Partizan, Srbija), Miloš Vračar (Podgorica); vezni red: Dragan Miranović (Crvena zvezda, Srbija), Stefan Radojević (Berane), Andrija Bulatović (Rudar), Vasilije Adžić, Danilo Vukanić (Budućnost), Nenad Krivokapić (Crvena zvezda, Srbija), Nikola Medojević (Rijeka, Hrvatska), Marko Perović (Jezero); napad: Stefan Golubović (Rudar), Balša Mrvaljević (Podgorica). R. P.
Danas nastavak sjednice Skupštine ABA lige
Iako im novca ne fali, naprotiv, iz Dubaija nijesu baš spremni da udovolje do kraja abaligašima, iako su, koliko se može čuti, povećali ponudu na tri miliona po sezoni, za tri sezone. Dakle, udvostručili su ponudu, ali nijesu spremni da se „protegnu“ više od toga i da bi se u slučaju novog odbijanja ABA lige okrenuli nekoj novoj evropskoj ligi, što je uslov da kasnije nastupe u Evroligi (prije toga bi trebalo da igraju Evrokup)
PODGORICA – Sedmicu kasnije, ovoga puta ne licem u lice, kao što je bio slučaj u Zagrebu, nego putem Zuma (aplikacija koja se koristi u svrhu audio i video komunikacije između dva ili više korisnika), čelnici ABA ligaša trebalo bi danas (početak u podne), u nastavku prošloneđeljne Skupštine, da se slože oko onoga što je već bilo na stolu. Istina, sa nekim korekcijama…
Odluka o ulasku Dubaija u ABA ligu je odložena za današnju sjednicu, jer prvobitna ponuda kluba iz Ujedinjenih Arapskih Emirata od milion u po eura po sezoni nije bila zadovoljavajuća za vlasnike regionalne lige. Klubovi ABA lige su voljni da otvore vrata za ovaj klub, ali su od Arapa tražili da pojačaju finansijsku ponudu, navodno da je utrostruče.
Iako im novca ne fali, naprotiv, iz Dubaija nijesu baš spremni da udovolje do kraja abaligašima, iako su, koliko se može čuti, povećali ponudu na tri miliona po sezoni, za tri sezone. Dakle, udvostručili su ponudu, ali, kako prenosi portal BasketballSphere, nijesu spremni da se „protegnu“ više od toga, i da bi se u slučaju novog odbijanja ABA lige okrenuli nekoj novoj evropskoj ligi, što je uslov da kasnije nastupe u Evroligi (prije toga bi treba-
lo da igraju Evrokup). U tih tri miliona je dva i po koje bi trebalo da podijele vlasnici ABA lige, ostalih pola miliona bi trebalo da posluži za pokrivanje troškova putovanja i smještaja u Dubaiju. Osim priče o Dubaiju, na današnjoj sjednici treba riješiti još nekoliko važnih pitanja, a jedno od njih je prijem SC Derbi-
ja, Splita i Borca iz Čačka u suvlasničku strukturu. Za ovo je po trenutnom statutu potrebna jednoglasna odluka, a kada Društvo bude tranformisano u DOO, što je, takođe, jedna od tačaka dnevnog reda, ubuduće će biti dovoljna većina glasova, dakle bez prava veta bilo kojeg kluba. To su, navodno, mišljenja podijeljena, Bu-
dućnost je za opciju da suvlasničko pravo dobije samo SC Derbi, koji je to pravo stekao osvajanjem ABA 2 lige, ali se tome protivi Zadar. Osim Budućnosti, navodno se i Partizan protivi ideji da sva tri kluba uđu vlasničku strukturu, a na sjednici se može pojaviti još koje mišljenje. Ako se ne riješi ovo pitanje, teško da se može odlučivati o Dubaiju, a u tom slučaju nema ništa ni od ulaska arapskog kluba u Evroligu, što bi čelnike Evrolige moglo da naljuti, jer računaju na veliki novac od Dubaija i sponzora koji bi pratili taj klub. Ipak, ako se uspješno prebrode pomenute dvije tačke dnevnog reda, onda će se odlučivati o broju klubova u ABA ligi za narednu sezonu. Navodno, na stolu bi mogao da se nađe paket, koji podrazumijeva povećanje vlasnika na 14 (sa SC Derbijem, Splitom i Borcem), povećanje klubova na 16 za sljedeću sezonu (niko ne bi ispao ove sezone, a ulaze u Dubai i prvak ABA2 lige) i povećanje nacionalnog ključa na maksimalno šest timova iz jedne države (do sada je bilo pet), jer se računa da će prvak ABA 2 lige biti srpski klub… U sezoni 2025/26. broj klubova se vraća na 14 klubova, tu bi i dalje trebalo da bude Dubai, neko bi trebalo da uđe iz ABA 2 lige, a ispašće barem dva tima… S. JONČIĆ
Zbog operacije vratnog diskusa kraj sezone za Vladimira Mihailovića
PODGORICA – S obzirom na to da ga uopšte nije bilo na terenu u dresu Budućnosti od 25. februara i meča u ,,Morači“ sa reprezentacijom protiv Švedske, nakon završenog prvog FIBA ,,prozora“obistinile su se zle slutnje – za Vladimira Mihailovića je ova sezona završena, nakon što je bek podgoričkog kluba i reprezentacije Crne Gore morao da operiše vratni diskus.
Budućnost će, tako, u završne borbe u ABA ligi bez važnog igrača u rotaciji Andreja Žakelja, a još više će nedostajati selektoru Bošku Radoviću i saigračima iz reprezentacije u julskim kvalifikacijama za Olimpijske igre…
- Prvi simptomi povremenih bolova u gornjem dijelu leđa i vrata, koji su bili praćeni blagim trnjenjem prstiju na lijevoj ruci, krenuli su prije par mjeseci, nakon povrede na jednom treningu. Međutim, ti simptomi nijesu bili strašni, pa sam nastavio da redovno treniram i igram utakmice. Poslije kvalifikacionog ,,prozora“ sa reprezentacijom, na prvom sljedećem treningu, pri novom udarcu ti simptomi su mi se pogoršali. Konačno sam uradio pregled magnetnom rezonancom, a nalaz je, nažalost, bio jako loš – rekao je za Pobjedu Mihailović. Tridesettrogodišnji Ulcinjanin se, kako kaže, „konsultovao sa više stručnjaka sa raznih strana“.
- Svi su mi rekli isto. Morao sam da idem na operaciju, u najkraćem mogućem roku, ka-
Vembanjamin šou u pobjedi ,,mamuza“
PODGORICA – Viktor
Vembanjama odigrao je na nivou NBA superstara, u pobjedi San Antonio Sparsa nad Bruklin Netsima 122:115.
Vanserijski francuski talenat meč je završio sa 33 poena i 16 skokova, a pored sedam asistencija imao je čak sedam blokada. Za košarkaša jedin-
stvenih fizičkih karakteristika u najjačoj ligi svijeta (pokriva sve pozicije od ,,dvojke“ do ,,petice“) ovo je već 36. dabldabl meč u debitantskoj sezni u NBA.
Igrač koji će izvjesno osvojiti nagradu za najboljeg rukija (debitanta) sezone u ligi riješio je meč u produžetku. Prvo je imao ključnu blokadu pri šutu slavnog njemačkog plej-
mejkera Šrudera, a zatim donio prednost 116:115 zakucavanjem, 38 sekundi prije kraja. Vasel je dodao 25, a Džonson 24 poena u pobjedi, dok je sa druge s trane dominirao Tomas sa 31 poenom i pet asistencija. Na dnu Zapadne konferencije San Antonio ima skor 15-53, prekinuo je seriju od tri poraza. Klipersi su na svom terenu
ponovo razočarali, u porazu od Atlante 110:93. Gostujući tim prekinuo je seriju poraza i odbranio mjesto u plej-in zoni doigravanja za plej-of Istočne konferencije. ,,Jastrebove“ je u trijumfu predvodio Marej sa 21 poenom uz deset skokova, Hanter je dodao 20, Džonson 18 a Bogdanović 11 poena uz pet skokova i četiri asistencije. Be-
ograđanin je više od sedam minuta prije kraja morao u svlačionicu zbog povrede, o kojoj će klub naknadno obavijestiti javnost. Atlanta je sveukupno igrala bolju timsku košarku, a samo su glavne zvijezde Klipersa, Lenard sa 28 i Džordž sa 26 poena, bili raspoloženi za igru. Na četvrtom mjestu Zapadne konferencije Klipersi imaju
ko bih spriječio dalja oštećenja – dodao je Mihailović. Nije mu trebalo puno vremena da se odluči za kliniku gdje će se operisati.
- Imam odličan odnos sa vrhunskim doktorom iz Minhena, koji mi je, do sada, više puta pomogao i imam neizmjerno povjerenje u njega. On me, tako, spojio sa vrhunskim neurohirurzima koje mi je predložio. Operacija je, Bogu hvala, prošla uspješno i uspješno se oporavljam. Loša vijest za njega, za Budućnost, reprezentaciju Crne Gore, ali i ljubitelje košarke, jeste da je za njega sezona završena.
- Vjerujem, ipak, u puni oporavak, vjerujem da ću spreman dočekati pripreme za sljedeću sezonu.
Mihailović je drugu godinu zaredom primoran da sezonu završi prije kraja, nakon što prošle sezone u dresu Mornara propustio drugi dio sezone zbog operacija lijeve šake i preponskog kanala.
- Nije lako, naročito nakon pehova iz prošle sezone. Ali, šta je, tu je, nosim se sa tim najbolje što mogu i trudim se da ostanem pozitivan. Sa druge strane, imao sam sreću, jer da se ovo nije otkrilo sada, mogao sam imati ozbiljne posljedice da sam nastavio da igram u takvom stanju.
Oporavak mu lakše pada jer u svemu ovome ima podršku sa svih strana.
- Imam veliku podršku porodice, prijatelja i ljudi iz kluba, što mi olakšava da prolazim kroz ovo – zaključio je Mihailović. S. J.
učinak 42-25 i čak četiri poraza u posljednjih pet mečeva. Atlanta je deseta na Istoku (30-37).
Lider lige Boston (53-14) lako je pobijedio Vašington u gostima 130:104 i još jednom demonstrirao dominaciju u Istočnoj konferenciji. ,,Kelti“ su na ovom gostovanju mogli i da kalkulišu sa rotacijom, slavni bek Braun nije ni igrao kao ni letonski krilni centar Porcingis Tejtim i Hozer ubacili su po 30, a Horford, Kornet i Pričard po 14 poena u lakom trijumfu. S. S.
Košarkaši SC Derbija poraženi u Beogradu od Mege, u važnom meču u borbi za plej-of, a u podgoričkom klubu imaju i primjedbe na sudijski kriterijum - Emir Hadžibegović
PODGORICA – Košarkaši
SC Derbija propustili su lijepu priliku da slave na terenu gdje su u prethodne dvije sezone doživjeli dva više nego ubjedljiva i gotovo identična poraza (101:68, 101:74).
Iako je vodio tokom većeg dijela meča (25 minuta, domaćin 12), do 14 poena razlike, koliko je bilo početkom treće četvrtine, u dva navrata (54:40, 57:43), tim Dejana Jakare je na kraju izgubio u Beogradu od Mege 88:79. Podgoričani su, tako, propustili priliku da pobjedom, vjerovatno, tri kola prije kraja ligaškog dijela osiguraju mjesto u plej-ofu ABA lige. „Studenti“ su odigrali odlično prvo poluvrijeme, posebno napadački, u kojem su ubacili 52 poena, a primili 40, uz dominaciju u skoku (29-21). U nastavku su, međutim, zakazali u napadu, jer su postigli ukupno 27 poena, dva manje nego u samo drugoj četvrtini, dok su u posljednjem kvartalu upisali svega osam poena. U nastavku su popustili i u skoku, jer su imali samo 10 uhvaćenih lopti (četiri u posljednjem kvartalu), pa je Mega na kraju imala dva skoka više (41-39).
Ono što je, međutim, bilo primjetno jeste velika razlika u slobodnim bacanjima, pa ih
Posljednji meč 23. kola ABA lige s nestrpljenjem su, između ostalih, posmatrala i dva crnogorska kluba –Mornar Barsko zlato i SC Derbi. Pobjeda Splita u Novom Mestu protiv Krke (80:76) je obradovala Barane, a dodatno zabrinula ,,studente”. Nakon poraza Krke na svom terenu, Mornar je maltene prvi put u sezoni pobjegao od posljednjeg
je Mega na kraju imala čak 43 (promašila ih je 13), a SC Derbi 24 (pogodio 20). Poređenja radi, na poluvremenu je odnos penala bio skoro izjednačen (SC Derbi 20, Mega 19)... - Ostaje veliki žal za tom utakmicom, jer smo vodili tri četvrtine, ali smo se je izgubili u posljednjoj četvrtini, možda malo uz „pomoć“ i sudija. Mi smo mogli bolje da odigramo tu završnicu, ali smo ostali bez dvojice igrača zbog pet penala, bilo je teško vratiti se poslije toga. Ali, oni su šutnuli 43 slobodna bacanja, i, pro-
mjesta, na kojem je sada slovenački tim. Barani imaju pobjedu više od Krke i veliku šansu da izbore baraž za opstanak. U preostala tri kola, Mornar gostuje Cedevita Olimpiji i FMP-u, a između toga dočekuje Borac, u vjerovatno ključnom meču u borbi za mjesto u baražu. Krka, koja je bolja međusobno od Barana, u posljednja tri kola gostuje Igokei i Borcu, a
dočekuje Cedevita Olimpiju. Pobjeda Splita nije obradovala SC Derbi, jer su se Splićani izjednačili sa ,,studentima” i Igokeom na diobi sedmog mjesta, sa skorom 11-12. SC Derbi ima bolji međusobni skor od Splita, a slabiji od Igokee.
SC Derbi do kraja ima veoma težak raspored, jer u ,,Morači” dočekuje Partizan i Budućnost, a gostuje Crvenoj zvezdi. Igokea dočekuje Krku i Megu, a gostuje Ciboni, dok Split dočekuje Cibonu i Crvenu zvezdu, a u gostima igra sa Megom…
Iako je protiv SC Derbija imala čak 43 slobodna bacanja, što je za 10 više od prethodnog najvećeg broja izvedenih penala, protiv
sto, ne mogu da se sjetim utakmice na kojoj sam to doživio. Ali, šta da se radi, idemo dalje –ističe Emir Hadžibegović, koji je bio jedan od svojice igrača, uz Tomislava Ivišića, koji nije završio meč zbog pete lične.
SC Derbi u narednom
meču dočekuje Partizan, koga je dva puta iznenadio u posljednje dvije sezone, a skoro uvijek je bio nezgodan rival do samog kraja utakmice.
„Studenti“ su u septembru,
u podgoričkoj dvorani, pobijedili Partizan u finalu ABA Superkupa. Za razliku od SC Derbija, koji će na miru moći da se priprema za neđeljni duel, Partizan će odigrati duplo kolo u Evroligi, a oba meča
će odigrati u Areni – večeras protiv Baskonije našeg Duška Ivanovića, a u četvrtak sa Realom... – Svakako da će oni biti umorniji za taj meč, pošto mi imamo više vremena da se pripremimo za njih.
Cedevita Olimpije u 14. kolu, Mega nije oborila rekord u ovoj sezoni koji i dalje drži Zadar, i to još iz prvog kola.
Zadrani su, naime, u „Morači“
Ono što je SC Derbiju falilo u ovom meču jeste šut sa distance, jer su gosti pogodili samo pet trojki iz 28 pokušaja.
- Promašili smo dosta otvorenih šuteva, a naša igra se zasniva na tome, jer imamo do-
Igramo kod kuće, mada će oni imati više svojih navijača, ali, svejedno, prednost je kad igraš na svom terenu. Do sada smo ih uvijek namučili u „Morači“, igrali smo dobro i nadamo da ćemo nastaviti taj niz dobrih utakmica sa njima, a, ako nam se ukaže šansa, i da ih dobijemo – ističe Emir Hadžibegović
PODGORICA – Košarkaši
Sutjeske pobjedom su otvorili posljednji ,,balon“ ABA 2 lige u Širokom Brijegu – tim Miloša Minića je savladao Helios 74:53 i napravio veliki korak ka plej-ofu. Iako je na turnir doputovala oslabljena (bez Tomaševića, Bojića, Vojinovića i Jovića), nikšićka ekipa je od početka meča vodila, kontrolisala utakmicu i na kraju stigla do petog trijumfa u regionalnom takmičenju. Sutjeska je tokom prvog poluvremena imala i prednost od
U Širokom Brijegu počeo posljednji „balon“ ABA 2 lige
20 razlike, na poluvremenu je vodila 37:25, a onda su do kraja trećeg kvartala Nikšićani stigli do nedostižnih 57:38. Najefikasniji u timu Sutjeske bio je Pavle Đurišić sa 16 poena, Filip Barović je imao 15 poena i 13 skokova, Stefan Mitrović 11 poena, a Radosav Spasojević 10 poena i sedam skokova.
Sutjeska u srijedu od 21 čas igra protiv Šibenke. Večeras od 18 sati na teren će i Podgorica, koja prvi meč igra protiv Pelistera. Tri kola prije kraja ligaškog dijela, Podgorica je šesta sa skorom 6-4, tako da će pokušati na turniru na jugu Bosne i Hercegovine da potvrdi plasman
Emir Hadžibegović
Rezultati i tabela
na premijeri protiv Budućnosti šutirali 44 bacanja (pogodili su 29), ali hrvatskom timu to nije pomoglo da izbjegne ubjedljiv poraz (103:73).
sta dobrih šutera. Ali, nijesmo pogađali, iako smo imali dosta šansi. Mislim da smo, gledajući meč cjelokupno, bili bolji, ali je Mega bila malo bolja kad je trebalo da se prelomi. To je, u svakom smislu, bilo teško gostovanje – dodao je Hadžibegović, koji je meč završio sa 11 poena (6-4 za dva, 2-1 za tri), četiri skoka i jednom asistencijom. Iako je i dalje u zoni plej-ofa, za SC Derbi (skor 11-12) predstoji neizvjesna borba za mjesto u doigravanju, prije svega zbog teškog rasporeda u preostala tri kola, u kojima u „Morači“ igra protiv Partizana i Budućnost Volija, a između toga gostuje Crvenoj zvezdi. Moguće je da će Podgoričanima trebati barem jedna pobjeda protiv
favorita da bi izborili mjesto u plej-ofu. – Pred nama su tri teška meča i probaćemo da barem u jednom od duela, ako je ikako moguće, „skinemo skalp“ favoritu, jer Split i Igokea imaju dosta lakši raspored od nas – zaključio je Hadžibegović. S. JONČIĆ
u plej-of. Nakon Pelistera, Podgorica u četvrtak igra protiv Pelistera, a u subotu je rival Helios. – Očekuje nas izuzetno težak ,,balon“, gdje svi vide svoju šansu za plej-of, jer je stanje na tabeli vrlo neizvjesno i šest timova je u dvije pobjede. Dobro smo radili, spremni otputovali za Široki, gdje se nadamo da možemo napraviti dobar rezultat i potvrditi mjesto u
plej-of – istakao je Ognjen Čarapić, plejmejker Podgorice. S. J.
Crnogorski bokseri zapaženi na međunarodnom turniru ,,Beogradski pobjednik“
Životna drama legendarnog boksera
PODGORICA – Roberto Duran (72), velikan boksa, hospitalizovan je prethodnog vikenda u domovini Panami zbog problema sa srcem. Njegova porodica potvrdila je vijest, a u zvaničnom saopštenju stoji da je legendarni bokser pretrpio komplikacije usljed antrioventrikularne blokade. Bokser koji je tokom duge karijere ostvario skor 103-16 u profesionanom ringu (čak 70 nokauta) bio je svjetski šampion u četiri težinske kategorije. Najveći je sportista u istoriji Paname, a obilježio je osamdesete godine prošlog vijeka – od superpera, lake, velter, srednje, do čak i poluteške kategorije. Karijeru je prekinuo sa 50 godina, nakon saobraćajne nesreće u Argentini u oktobru 2001, koja mu je ugrozila život. Pamte se, prije svih, njegove borbe sa legendarnim Šugar Rej Leonardom, do koga je poražen dva puta u tri duela. R.A.
PODGORICA – Crnogorski reprezentativac Tomislav Đinović osvojio je zlatnu medalju i priznanje za najboljeg boksera 61. prestižnog međunarodnog turnira ,,Beogradski pobjednik“. Sa srebrnim odličjem nastup je završila Tamara Radunović, koja je na taj način imala uspješan povratak u ring. Đinović je u finalnom meču, kategorije do 60 kilograma, pobijedio Rusa Aršaka Tovmasiana Slavio je zasluženo nakon velike borbe i brojnih razmjena udaraca, a već u prvom minutu primorao je sudiju da broji odličnom ruskom borcu. Đinović je do zlatnog odličja i trofeja ,,Beogradskog pobjednika“ došao nakon četiri pobjede. U prva dva kola eliminisao je Mađara Krizita Kovača i Stefa-
na Camovića iz Srbije, dok je u polufinalu slavio protiv Artura Garariana iz Jermenije. Radunović je, po mnogima nezasluženo, izgubila finalni meč do 66 kilograma od Rikol Maels iz Francuske. Bronzana sa prvenstva svijeta za seniorke slavila je 3:2.
Radunović je u polufinalu savladala Angelinu Savlakovic iz Rusije, a na ring se ponovo vratila nakon godinu i po i bronzanog odličja na Evropskom prvenstvu u Budvi. Uspješan nastup crnogorske reprezentacije, osvajanjem bronzanih medalja, upotpunili su Stefan Savković, Nikola Lekić, Nina Radenović i Petar Liješević, koji zbog povrede palca desne ruke nije mogao da nastupi u polufinalu. R. PEROVIĆ
Od ovog ponedjeljka na 241. mjestu planetarne WTA liste
PODGORICA – Naša najbolja teniserka Danka Kovinić od ove sedmice zauzima 241. mjesto na planetarnoj WTA listi igračica.
Crnogorka u odnosu na prethodnu sedmicu ima za sedam pozicija lošiji plasman. I dalje se oporavlja od povrede, zbog koje je od juna prošle godine nastupila na samo jednom meču, na US openu.
Očekuje se da Kovinić tokom proljeća ponovo zaigra, na tur-
nirima koji se igraju na šljaci, podlozi na kojoj je ostvarivala najbolje rezultate tokom dosadašnje karijere.
Sada ima 311 WTA poena, poen manje od Kineskinje Gao, Makedonke Đorčeske i Francuskinje Robe
Prva na svijetu, Poljakinja Švjontek, uvećala je prednost u odnosu na Bjeloruskinju Sabaljenku na vrhu WTA liste –sada ima 10.715 poena, a najbliža rivalka 8.195 bodova. R. A.
Norveški skijaš slavio u Zalbahu
PODGORICA - Norvežanin
Timon Haugan (27) dočekao je prvu pobjedu u Svjetskom kupu skijaša, na slalomu u austrijskom Zalbahu. U završnom takmičenju sezone u ovoj disciplini Haugan je pobijedio sa četiri desetinke pred-
nosti u odnosu na ovogodišnjeg šampiona u slalomu, Austrijanca Manuela Felera, nakon dvije vožnje. Treći je bio Njemac Štraser sa 44 stotinke zaostatka za pobjednikom. Za Haugana je ovo peti plasman na podijumu u Svjetskom kupu (četvrti u slalomu) i djeluje sve sigurnije u tehničkoj disciplini. Ove sezone je završio treći u ukupnom plasmanu slalomaša (prošle godine na desetom mjestu). Početkom marta bio je i treći na trci u veleslalomu u američkom Aspenu. Svjetski kup skijaša završava se narednog vikenda, takmičenjima u superveleslalomu i spustu. R. A.
Prva titula za vimbldonskog šampiona od jula prošle godine
Teško
opisati koliko mi ovo znači
PODGORICA – Karlosu Alkarazu pao je kamen sa srca, nakon odbrane titule na mastersu u Indijan Velsu i pobjede 7:5, 6:1 u finalu protiv Danjila Medvedeva
Dvostruki grend slem šampion ponovo je u vrhunskoj formi, od jula prošle godine čekao je titulu – a na kalifornijskom turniru osvojio je u velikom stilu. Drugi igrač svijeta je u polufinalu prvo režirao preokret u fantastičnom meču protiv Janika Sinera, po mnogima trenutno najboljeg tenisera. U finalu protiv Rusa, vimbldonski šampion rivalu nije pružio mnogo šansi.
– Ovaj turnir mi već mnogo znači u karijeri i poseban je osjećaj kad tu igram. Sada je zaista posebno, jer sam uoči i tokom takmičenja mnogo razmišljao, da li mogu da igram na najboljem nivou... Nijesam se ni baš najbolje osjećao, zbog
problema sa skočnim zglobom prethodnih sedmica. Samo nekoliko sedmica prije turnira sam trenirao po pola sata bez trčanja. Bilo je mnogo sumnje u meni, zato sam mnogo srećan što sam to prevazišao. Teško je da opišem koliko mi ovo znači – rekao je Alkaraz. Pobjedom nad Sinerom sačuvao je drugo mjesto na planetarnoj ATP listi, a smanjio je i zaostatak za vodećim Đokovićem u planetarnom poretku. - I protiv Medvedeva počeo sam nervozno, dozvolio brejk, na svakoj loptici nije mi bilo komotno... Ali, za tri gema sve možete da preokrenete. Uspio sam da iskontrolišem emocije i da se smirim. Mnogo sam zadovoljan zbog toga – rekao je Španac. Prvi je teniser, nakon Borisa Bekera 1988. godine, koji je uspio da odbrani titulu mastersa u Indijan Velsu prije 21. rođendana. R. A.
Trijumf u velikom stilu na WTA turniru u Indijan Velsu Švjontek bez izgubljenog seta stigla do 20. titule karijere
PODGORICA – Prva teniserka svijeta Iga Švjontek (22) je do titule na WTA turniru u Indijan Velsu stigla bez izgubljenog seta. Mlada Poljakinja igra sve sigurnije i na brzim podlogama, a u finalu kalifornijskog turnira je protiv Grkinje Marije Sakari demonstrirala silu – 6:4, 6:0. Na ovom takmičenju dočekala je drugu titulu, a ukupno 20. u karijeri.
U kompletnom programu turnira jedva da je odigrala nešto više od šest sati na terenu, što najbolje svjedoči o njenoj superiornosti trenutno u odnosu na sve rivalke.
- Pobijedila sam protiv igračice koja je prava takmičarka i žestok borac, zato sam posebno ponosna na ovu pobjedu. Imam mnogo razloga da ovo proslavim sa mojim timom –
rekla je Švjontek, koja će dogodine imati šansu da postane prva teniserka sa tri titule ovog velikog turnira. Četvorostruka grend slem šampionka sada ima čak 70 uzastopnih mečeva u kojima je slavila nakon vođstva 1:0 u setovima. Protiv devete igra-
čice na planetarnoj WTA listi drugi set je riješila za jedva nešto više od 20 minuta. Tokom proljeća biće apsolutni favorit u dijelu sezone turnira koji se igraju na najsporijoj podlozi šljaci, na kojoj je do sada ostvarivala najbolje rezultate. R. A.
U feljtonu Slobodana Kljakića „Od prvih jeretika do srpskih disidenata“, koji je iz knjige „Srpski disidenti“, objavila „Politika“ 21. januara 2024, u nastavku „Đilasovo svetlo iz tamnice“, navedeno je nekoliko spornih tvrdnji.
Citiram: „Dok je izdržavao kaznu u zatvoru u Sremskoj Mitrovici, uprkos teškim uslovima robijanja, Đilas je napisao knjigu „Nova klasa“, anatomija komunističkog sistema“, a rukopis je dostavljen Frederiku Pregeru iz Njujorka, gde je i objavljen 1957. godine“.
Međutim Milovan Đilas u knjizi „Vlast i pobuna“, ne piše da je bilo tako, odnosno, ono što je navedeno je netačno. Slijedi duži citat: „Nije prošlo ni nekoliko dana pošto su me ‘išamarali’ u SKZ (Srpska književna zajednica, odbila je rukopis ‘Besudne zemlje’ , a na sastanak redakcije nije došao Ivo Andrić, kako piše Đilas, nap. a.), a ja sam se latio rada na ‘Novoj klasi’. Nesređen, nesistematizovan i nedomišljen rukopis ‘Nove klase’ je već postojao pod naslovom ‘Sloboda i svojina’. Ali u meni, gromom ošinutim, stvrdla se namera da napravim knjigu koja će imati šireg, potresnijeg značenja. A s tim se i moje saznanje, nadahnuće i mišljenje, sređivalo i otelovljivalo u jasne, dovršene teme - poglavlja. Postojeći materijal sam koristio, ali izoštravajući ga, produbljujući i usklađujući s celinom. Knjiga je pisana iznova i - u jednom dahu. ‘Nova klasa’ je dovršena u toku tri-četiri meseca - Štefica (supruga, nap. a.) je prekucavala poslednje stranice još početkom novembra, uoči mog hapšenja ... (uhapšen je 19. novembra 1956. godine, nap. a.). Neću reći da do ‘Nove klase’ ne bi došlo da su mi vlasti omogućile - slučaj s ‘Besudnom zemljom’ i organizovani bojkot nada mnom su mi to potvrđivali - objavljivanje beletrističkih dela. Ali je nesumnjivo da je odbijanje u SKZ doprinelo ubrzanju moje odluke da tražim u inostranstvu izdavača za ono što će inostranstvo rado primiti. A doprinelo je to,
U feljtonu Slobodana Kljakića „Od prvih jeretika do srpskih disidenata“, koji je objavila „Politika“ 21. januara 2024, u nastavku „Đilasovo svetlo iz tamnice“, navodi se sljedeće: „Dok je izdržavao kaznu u zatvoru u Sremskoj Mitrovici, uprkos teškim uslovima robijanja, Đilas je napisao knjigu Nova klasa, anatomija komunističkog sistema“, a rukopis je dostavljen Frederiku Pregeru iz Njujorka, gde je i objavljen 1957. godine“. Međutim Đilas u knjizi „Vlast i pobuna“, ne piše da je bilo tako
Milovanu Đilasu sudilo se četiri puta: 24. januara 1955. godine osuđen je na 18 mjeseci, uslovno na tri godine; 12. decembra 1956. godine osuđen je na tri godine strogog zatvora; 5. oktobra 1957. godine osuđen je na ukupnu kaznu od devet godina strogog zatvora; 14. maja 1962. godine osuđen je na ukupnu kaznu od trinaest godina zatvora
kao i kampanje protiv mene, i žestini ‘Nove klase’... Istovremeno sam tražio izdavača. Imao sam samo jednu ponudu, - izdavača Pregera, iz Njujorka. Pa i to neodređeno - za neki moj spis koji bi se tom izdavaču svideo. O ‘Novoj klasi’ sam ćutao, iz opreznosti, da mi je policija ne bi zaplenila. Ali sam se raspitao - u Američkoj čitaonici i kod Katarine Klark - kakav je izdavač Preger: rekli su mi da ga u USA smatraju ‘levim’. To je baš odgovaralo mojim ideološkim predrasudama, još ukorenjenim u meni: zazirao sam - više iz svog čistunstva, nego zbog neizostavnih optužbi režima o ‘stavljanju u službu reakcije’ - od objavljivanja u solidnim, ‘kapitalističkim’ preduzećima i konzervativnim, makar uglednim, novinama ... Takav stav , a pogotovo štampanje ‘Nove klase’ kod Pregera, pokazao se pogrešnim: ‘levi’ Preger je bio neugledna izdavačka kuća, koja se, uz to, nije ni pokazala fer prema meni... Čim je polovina ‘Nove klase’ bila gotova, uputio sam je Pregeru. Ali ne poštom: policija bi, znao sam, jedva dočekala da zapleni takav rukopis. A ja sam slutio - pa i rekao Katarini Klark - da će knjiga imati senzacionalan uspeh. Drugu polovinu knjige uputila je Štefica, posle mog hapšenja. Za knjigu niko nije znao, sem Štefice i Veljka Kovačevića (1910 - 1981, advokat, prijatelj. Kako nije mogao naći dobrog advokata Desanka Maksimović je Milovanu preporučila Veljka Kovačevića, nap. a.). Čak ni Barović (Jovan, 1922 - 1979, advokat, prijatelj, nap. a.) - Baroviću je bila poznata samo prva, blaža i nedorađena varijanta - ‘Sloboda i svojina’, u čijem prekucavanju mi je on i pomogao. A ni Veljku Kovačeviću nisam dao na čitanje čitavo delo, nego samo onu prvu polovinu pošto je već bila upućena u USA. Kovačević nije znao ni da sam uputio deo, polovinu, rukopisa u inostranstvo - za to je znala samo Štefica. U toku rada na ‘Novoj klasi’ uvideo sam da prvobitni naslov ‘Sloboda i svojina’ ne odgovara. Mozgao sam oko naslova, pošto je rukopis bio bezmalo dovršen - i ako najpre smislim naslov, s naslovom je delo, za mene, napola
osmišljeno. Šetajući s Kovačevićem ukraj mog stana spomenuo sam da naslov još tražim. On mi je najednom sugerisao: Kako bi bilo da uzmeš naslov ‘Nova klasa’? - Sinulo mi je da je to pravi naslov, utoliko očitije što se i jedna glava u knjizi tako zove i što to i jeste teza dela... Kovačević je davao rukopis ‘Nove klase’ na čitanje N. Divcu (Nedeljko Divac, 18831964, profesor biologije na Beogradskom univerzitetu, nap. a.), već ostarelom šefu male i neznačajne socijaldemokratske grupe. Kovačević je imao mnogo bolje mišljenje, mada ni on nije knjizi predviđao onoliki uspjeh, a pogotovu onoliki domašaj. A ni jugoslovensko političko i policijsko vođstvo! Jer policajci su - prilikom mog hapšenja, 19. novembra 1956. g. - našli jedan, namerno nesklonjen, primerak ‘Nove klase’. Nisu tome dali nikakvu pažnju, u istrazi. Smatrali su, svakako, da su to moja već poznata, odbačena i sumanuta, bezopasna ‘teoretisanja’ (Milovan Đilas, „Vlast i pobuna“, Književne novine, Beograd, 1991, strane 304 i 305). ***
„Nova klasa“ je objavljena tokom ljeta 1957. godine u Americi, a 33 godine kasnije „Narodna knjiga“ iz Beograda je objavila prvi put, u Jugoslaviji, a „Fokalizator“ iz Podgorice 2023. godine kod nas. Sav honorar od američkog iz-
danja, tadašnjih pola miliona dolara, Milovan Đilas je namijenio fondaciji „Albert Švajcer“ za izgradnju bolnice u Gabonu, Afrika. Izdavač Alfred Preger, proglasio je bankrot i sav novac je izgubljen, a prihod je bio daleko veći od honorara.
Godine 1958. Milovan Đilas je za „Novu klasu“ dobio prestižnu francusku nagradu „PRIX DE LA LIBERTE“. U američkoj televizijskoj seriji - drame s istinitim događajem - NBC TV, 5. februara 1958. godine emitovana je jednočasovna „Nova klasa“. Milovana Đilasa je glumio Fritz Weaver, a njegovu suprugu Šteficu Vira Fjusik U decembru 1966 . godine „Novu klasu“ je čitao Ernesto Če Gevara i o tome ostavio zapis u svom dnevniku. Prodata je u više od tri miliona primjeraka i objavljena na preko 40 svjetskih jezika. U Kini nije objavljen podatak u koliko je primjeraka štampana, jer nije bila u prodaji, već je proučavana na sastancima Komunističke partije Kine. Univerzitet u Oksfordu, odnosno njegov forum, među 100 najznačajnijih knjiga, koje su u posljednjih 50 godina fundamentalno uticale na oblikovanje zapadne kulture, uvrstio je 1995. godine i „Novu klasu“. U konkurenciji je bilo milijardu osam stotina sedamdeset miliona knjiga, a među ovih 100 najznačajnijih su i autori Vin-
ston Čerčil, Anre Malro, Žan Pol Sartr, Simon de Bovoar, Vaclav Havel, Hana Arent, Boris Pasternak, Alber Kami, Aleksandar Solženjicin i ostali.
Milovan Đilas je bio jedini među njima iz Jugoslavije. ***
U feljtonu Slobodana Kljakića u „Politici“ objavljena je još jedna sporna tvrdnja. Citiram: „Nije prošlo ni godinu i po dana, Đilas je ponovo uhapšen 6. aprila 1962. sada zbog knjige u rukopisu „Razgovori sa Staljinom“, pošto „je vlada neuspešno pokušavala da ga ubedi da povuče svoju knjigu“ objavio je londonski Tajms. Na suđenju održanom 14. maja, Milovanu Đilasu je izrečena kazna od pet godina robije. Pošto je prethodno u zatvoru bio skoro četiri godine, kumulativno je to značilo devet godina zatvora.“ Ni ovo nije tačno. Milovanu Đilasu sudilo se četiri puta: 24. januara 1955. godine osuđen je na 18 mjeseci, uslovno na tri godine; 12. decembra 1956. godine osuđen je na tri godine strogog zatvora; 5. oktobra 1957. godine osuđen je na ukupnu kaznu od devet godina strogog zatvora; 14. maja 1962. godine osuđen je na ukupnu kaznu od trinaest godina zatvora. Optužnica, odnosno sve sudske presude, bile su zbog davanja intervjua stranim agenci-
jama i izdavanja „Nove klase“ i „Razgovora sa Staljinom“. Tada je donijet i novi krivični zakon, nazvan i „Lex Đilas“ da bi mogao biti osuđen. Tada nije bilo ni pomena o „lijevim greškama“ Milovana Đilasa u Drugom svjetskom ratu. U zatvoru u Sremskoj Mitrovici, Milovan Đilas je bio od 19. novembra 1956. godine do 20. januara 1961. godine i od 7. aprila 1962. godine do 31. decembra 1966. godine. Milovan Đilas je bio i u Kraljevini Jugoslaviji na robiji u Sremskoj Mitrovici, i to od 23. aprila 1933. godine do 23. aprila 1936. godine, osuđen na tri godine strogog zatvora.
***
Evo i treće sporne tvrdnje u feljtonu Slobodana Kljakića: „Na samom kraju 1966, posle pada Aleksandra Rankovića na Brionskom plenumu 1. jula, Tito je potpisao uobičajeni akt o kolektivnoj amnestiji. Veliko iznenađenje izazvala je činjenica da je tim aktom s vrha države obuhvaćen i Milovan Đilas. Ali amnestija znači da su ostale sve ranije optužbe za počinjena „krivična dela“ pa bi se moglo zaključiti da je Tito na taj način, posredno, za višegodišnje progone kojima je Đilas bio izložen svalio odgovornost na Rankovića.“ Ni ovo nije tačno. Pomilovanjem broj 2105/66 od 29. decembra 1966. godine predsjednik Republike J. B. Tito oslobodio je Milovana Đilasa daljeg izdržavanja kazne, poslije 8 godina 10 mjeseci i 1 dana robije, strogog zatvora, od presuđenih 13 godina. Toliko o Kljakićevom feljtonu. Na kraju evo i jednog malo poznatog detalja. Momčilo Cemović u Đilasovim odgovorima, Svetlostkomerc, Beograd, 1997, navodi: „U grobnici njegovih roditelja (odnosi se na Milovana Đilasa, nap. a.), pored njega, sahranjeni su i posmrtni ostaci njegove supruge Štefice. Mali broj ljudi zna da su u toj grobnici sahranjeni i posmrtni ostaci žene koja je više godina pomagala u kući Đilasovih. Jednom prilikom, ona je, slušajući razgovor Milovana i Štefice gdje žele da budu sahranjeni, primijetila da ona nema nikoga i ne zna ko će je sahraniti. Milovan i Štefica su zastali, pogledali se i Milovan joj je ponudio da bude sahranjena u grobnici sa njima. Bila je radosna. Milovanov sin Aleksa, samo godinu dana nakon očeve smrti (1996. godine, nap. a.), održao je obećanje svojih roditelja i Milicu Dragić sahranio u zajedničkoj grobnici. (Kraj)
Дана 18. марта 2024. у 53. години, послије дуге и тешке болести, напустио нас је наш вољени
Саучешће се прима на градском гробљу Чепурци 18. марта од 12 до 16 часова и 19. марта од 10 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на градском гробљу Чепурци.
Кућа жалости: IV пролетерска 138.
Ожалошћени: брат ВЛАДАН, тетке ЖИВКА и МИЛКА, браћа и сестре од стричева, браћа и сестре од ујака, браћа и сестре од тетака и остала родбина ЦВИЈОВИЋ и ЈОВИЧИЋ
Дана 17. марта 2024. у 83. години преминуо је наш драги
Саучешће примамо у капели под Требјесом 18. марта од 11 до 16 часова, када ће се обавити сахрана на гробљу под Требјесом.
Ожалошћени: брат ВИДАК, снаха САНТИНА, братанићи ДРАГАН, ПЕТАР, МИЛОРАД, БРАНКО, БОЖИДАР, ЗОРАН и МИОДРАГ, братанична ВЕРА, сестрићи СЛОБОДАН, ЖИКА, МАРЈАН и МИРКО, сестричне ДУШАНКА, СЛОБОДАНКА, МИЛАНКА, СОЊА, ТАЊА и остала многобројна родбина МИЋУНОВИЋ и ујчевина ПЕРОВИЋ
DOO PODGORICA
С тугом обавјештавамо родбину и пријатеље да је дана 18. марта 2024. у 74. години преминуо наш драги
Сахрана ће се обавити у кругу породице на мјесном гробљу Орахово - Кучи. Кућа жалости: Улица Блажа Јовановића бр. 15, Подгорица
Ожалошћени: дјеца ЈАСНА, МИЛИЦА и МАРКО, сестра БРАНКА и брат МИЛЕНКО са породицама, снаха НИНА, зетови БОГИЋ и ИГОР, породице покојне браће ПЕТРА и ДРАГИШЕ, унучад, браћа и сестре од стрица, ујака и тетака и остала многобројна родбина
Dana 18. marta 2024. u 78. godini preminuo je naš dragi
955
Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 19. marta od 12 do 16 časova i 20. marta od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Starom groblju.
Ožalošćeni: supruga GROZDANA, šćeri TANJA i NATAŠA, brat PREDRAG-ŠUĆO, sestre LJUBINKA i VJERA, unuk LUKA, unuke ANASTASIJA i ALEKSANDRA, bratanići, bratanična, sestrići, sestrične, snahe i ostala mnogobrojna rodbina STOJANOVIĆ
931
Дана 18. марта у 60. години, након дуге и тешке болести, напуштила нас је наша вољена
ЉИЉАНА Драгутина-Гаја ЛЕКОВИЋ рођена ЛУКАЧЕВИЋ
Саучешће примамо 18. марта од 10 до 16 часова и 19. марта од 9 до 13 30 часова на градском гробљу Чепурци. Сахрана ће се обавити на Новом гробљу у Подгорици 19. марта у 14 часова.
Ожалошћени: супруг ДРАГУТИН, син ВУК, кћерке СУЗАНА и ЗОРАНА, ђевер МИЛАН, брат ЂОРЂИЈЕ, сестре МИЛОЈКА и ЈУЛКА, заова МИЛА, јетрва НАТАША, снаха ЉИЉАНА, унука ЛЕНА, браћа од стричева, братанићи, сестрићи, сестричне и остала многобројна породица ЛЕКОВИЋА и ЛУКАЧЕВИЋА
928
Dana 16. marta 2024 u 93. godini preminuo je naš dragi
„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika;
• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;
• Sahranjivanje prevoz pokojnika;
• Ekshumacije;
• Pranje grobnog mjesta;
• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana
• Iznajmljivanje rashladnog uređaja
• Oglašavanje u dnevnim novinama;
• Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama;
• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu
• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;
• Postavljanje cvijeća bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;
• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i
• Štampanje i postavljanje osmrtnica
• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama
• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.
• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.
+382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)
Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me
e-mail: kapela@t-com.me
tel: 067 257 979
Sahrana je obavljena u krugu uže porodice 17. marta u 12 časova na Novom groblju na Cetinju.
Ožalošćeni: sin MILOVAN - MIŠKO sa porodicom, kćerka MILENA ILIĆ sa porodicom i ostala rodbina
Preselio se u vječnost naš
Predsjednik Odbora direktora Lovćeninvesta AD
Bio je dugogodišnji rukovodilac, član i Predsjednik Odbora direktora Lovćeninvesta
Pouzdan saradnik i čvrst oslonac i u najtežim situacijama za Lovćeninvest. Počivaj u miru, poštovani prijatelju.
Opraštamo se od dragog prijatelja
Dragi Ivo, počivaj u miru.
Tvoj VLADAN RASPOPOVIĆ sa porodicom
Sa tugom i poštovanjem opraštamo se od
Prijatelja naše porodice. Neka tvoja duša počiva u miru.
ŽELJKO, LIDIJA i STEFAN MILOVIĆ
946
933
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
ANDRIJI SJEKLOĆI
KSENIJA BRACANOVIĆ
Posljednji pozdrav jetrvi i strini
Posljednji pozdrav dragoj sinovici
MILJAČI Veljkovoj
MIRKOVIĆ
Bila si odabrana i ugledna odiva roda i doma.
Tvoja strina KOSA
JASMINI KUSOVAC
Porodica RAJKA KUSOVCA
934
954
Posljednji pozdrav
956
Sa posebnim uvažavanjem upućujemo posljednji pozdrav našem bivšem kolegi
Svojom dugogodišnjom pravničkom karijerom i radom u Vrhovnom sudu pružio je važan doprinos razvoju crnogorskog sudstva i pravničke misli.
Porodici izražavamo iskreno saučešće. VRHOVNI SUD CRNE GORE
Voljenoj
BABI
Čuvaćemo te od zaborava zauvijek u našim srcima.
Tvoji: NINA, NEMANJA, LUKA i MATIJA
950
Draga
BABA
Žao mi je što ne sačeka još jedno proljeće sa nama. Čuvam naše uspomene.
MILUTINU LUBURIĆU Počivaj u miru u tvom rodnom Grahovu.
VASO DOBRKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav prijateljici
Od BOŽA i MIĆA sa porodicama
938
NEVENA, NEBOJŠA, DANILO i DAMJAN 965
Posljednji pozdrav dragom bratu
SLOBU
Voljeni nikad ne umiru dok žive oni koji ih vole. Počivaj u miru.
Sestra MILOJKA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom ujaku
SLOBU
Kroz najljepše uspomene čuvaćemo te od zaborava
SAŠA i RAJKA sa porodicama
940
963
964
948
949
957
930
Posljednji pozdrav dragom ocu
Od kćerke MILENE sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom zetu
Od RAKA MARIĆEVIĆA sa porodicom
962
Za našeg oca, đeda i tasta, more suza i nekoliko nevještih riječi
Puno sam strahovala od ovog dana.
Plašila me i pomisao da ćeš jednog dana otići i nisam se uspjela pripremiti na to.
Ali da znaš, pripremila sam se da ti kažem da me niko nije mogao rasplakati kao ti, ali ni utješiti.
Ničiji zagrljaj nije tako siguran kao što je tvoj bio.
Samo tvoje povjerenje je bilo važno i samo tvoja riječ je donosila mir.
Srećna sam što nijesam mogla birati oca jer ja dobroga kao tebe ne bih izabrala.
Hvala ti što danas ovo mogu napisati.
Nijesam ti dala ljubavi koliko sam htjela, ni vremena koliko sam željela.
Izgleda sam ti svega ostala dužna.
Bio si sve ono što čini čovjeka kojem se obraduješ kad ga vidiš.
Pažljiv i nježan otac, ponosan đed i poštovan tast.
Zauvijek u našim srcima i lijepim uspomenama.
Tvoji TANJA, NEĐO i LUKA
929
Posljednji pozdrav dragom đedu
Od unučadi RADOVANA, SNEŽANE i LJUBICE
945
Чику БОГИЋУ
,,Док нам буде куцало испод грла“
Јанкови Катнићи ће ти бити захвални што си кроз тежину опстајања био уз њих видајући израњаване дане причама о Мом ТАТИ, ђеду и баби Јанкових Катнића.
Поздрави ми Моје Момке.
ТАМАРА ЈАНКОВА и ЖЕЦИЈЕВА
Dragi tata i đede
ĐOKO
Kako prihvatiti da te više nećemo vidjeti, da nam se nećeš nasmijati, zagrliti nas?
Kako prihvatiti da nam odlazi oslonac i podrška? Riječi ne mogu opisati našu ljubav i bol. Hvala ti što si bio naš, hvala ti što smo u tebi imale sve. Čuvaćemo te u srcima i mislima.
960
Posljednji pozdrav voljenom suprugu i ocu
Bio si naša snaga i oslonac, podrška u teškim, a vjetar u leđa u lijepim trenucima.
Tvoja blagost, dobrota i ljubav pratiće nas dok smo žive.
Tuga i bol nikada proći neće. Ostaćeš u našim srcima i mislima. Čuvaćemo te od zaborava.
Tvoje: GROZDANA, TANJA i NATAŠA
Posljednji pozdrav dragom bratu, stricu i đeveru
ĐOKU
S ljubavlju i poštovanjem ispraćamo našeg voljenog Đoka. Čuvaćemo te od zaborava.
Tvoji:
brat PREDRAG - ŠUĆO, sinovci MLADEN i NIKOLA, snahe SONJA i LIDIJA
Vole te tvoje NATAŠA, ANASTASIJA i ALEKSANDRA
Mom voljenom đedu
ĐOKU
Bili smo posebni jedan drugome. Ja poseban trenutak u tvom životu, a ti posebna ljubav u mome.
Tvoj unuk LUKA
Našoj sestri, našem neprebolu
SANJI Đ. RADONJIĆ rođenoj BRAJOVIĆ
Zaspala si vječnim snom, ali zauvijek ostala u našim srcima.
941
959
Tuguju za tobom brat ZORAN i sestra RADA DANILOVIĆ
Mojoj sestri, mome neprebolu
SANJI Đ. RADONJIĆ rođenoj BRAJOVIĆ
Kad sestra ode, sunce bolno grije, no smrt je nemoćna pred tobom koju sam voljela i kojom ću se vječno ponositi i tugovati.
942
961
U bolu za tobom tvoja sestra RADA DANILOVIĆ
Našoj sestri, zaovi i tetki
SANJI Đ. RADONJIĆ rođenoj BRAJOVIĆ
958
Neka te anđeli čuvaju, ponosu naš.
943
Tvoji: ZORAN i JOVANKA DANILOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav našoj dragoj i voljenoj
953
936
Posljednji pozdrav dragoj kumi
SANJI
ANKA, NADA i JELENA
od LJUBINKE i NIKOLE TRIPKOVIĆ sa porodicom
952
UJO
Vrijeme prolazi, a ti sve više nedostaješ. Volimo te zauvijek
Tvoji: BRANKO, VUK i SIMONA
Dvije godine od smrti mog jedinog brata
Vrijeme prolazi, bol ostaje zauvijek.
Sestra CICA
966
Četrdeset je dana od kada nas je napuštila naša draga
DARINKA DRAŠKOVIĆ
Uspomenu na tebe čuvaćemo od zaborava. TVOJI VOLJENI
951
935
Sa tugom se opraštamo od naše plemenite i voljene kume
SANJE
Kum ILIJA sa porodicom
VUČKOVIĆ rođena PEROVIĆ učiteljica
Sa nama živi tvoja snaga, ljubav, mudrost i podrška.
Tvoji: MIRKO, SANJA, TANJA I LJILJA
rođena MORDŽIN
Vrijeme prolazi, a uspomena i sjećanje na tebe ostaju vječno. Nedostaješ nam…
S ljubavlju i poštovanjem tvoji: kćerka LJILJANA, unuka KRISTINA, unuk IGOR i zet NEBOJŠA
944
Dana 19. marta 2024. godine navršava se 40 dana od kada nije sa nama naša draga
937
Tvoj častan život, plemenita duša, ljubav i posvećenost koju si nam pružala utkali su dubok trag u našim srcima i zato ćemo te se sa ponosom i toplinom sjećati i vječno čuvati od zaborava.
925
947
Navršava se pola godine našeg rastanka. Bol za tobom nikad neće prestati.
Tvoja sestra
Kćerka MARINA sa porodicom
932
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ
politika
JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje
Urednici JOVAN NIKItOVIĆ kultura
MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika
DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOŠEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ
OBJEKtIV Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
KULt
Urednica
tANJA PAVIĆEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
CRNA GORA
VLADA CRNE GORE
AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeće „Čelebić” d.o.o. iz Podgorice podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje distributivno-logističkog centra na urbanističkim parcelama UP 23, UP 24, UP 45 i UP 46, u zahvatu Lokalne studije lokacije „Skladišno-poslovna zona Donji Kokoti” („Službeni list Crne Gore – opštinski propisi”, br. 01/16), u Podgorici.U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 28.03.2024. godine.
JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3 januara, ulaz A/1, u predmetima izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca (ranije „HIPOTEKARNA BANKA“ AD PODGORICA) sada ODM ASSET DOO PODGORICA, ul.Hercegovačka br.56, PIB:03463249, protiv izvršnih dužnika GORANA SARIĆA iz Bijelog Polja, GOJKA KNEŽEVIĆA iz Bijelog Polja, radi naplate novčanog potraživanja, dana 18.03.2024.godine, shodno čl.45 ZIO-a
J A V N O O B J A V LJ U J E da su kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupci po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnih dužnika, na osnovu vjerodostojnih isprava - mjenica, radi naplate novčanog potraživanja. Javni izvršitelj Ivan Sekulić iz Bijelog Polja nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnim dužnicima, to: GORANU SARIĆU iz Bijelog Polja, ul.29.Novembra (poslednja poznata adresa IV Jul, br.1A/7, Cetinje) - Rješenje Ivm.br.441/2016 od 24.08.2018.godine, Rješenje Ivm. br.441/2016 od 27.02.2023.godine, GOJKU KNEŽEVIĆU iz Bijelog Polja, Sutivan bb, (poslednja poznata adresa Polimska br.248, Bijelo Polje) - Rješenje Ivm.br.943/2020 od 20.09.2023.godine. S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnici u roku od tri dana obrate ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnici. U Bijelom Polju, Javni izvršitelj Dana 18.03.2024. godine Ivan Sekulić
Poslovni broj: Iv. br. 2196/23.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Klikovac Čedomir iz Bara, Nikole R. Lekića 5, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 003097 od 22.11.2023. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 18.03.2024. godine, donio je
J A V N O O B J A V LJ U J E
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Klikovac Čedomir iz Bara, Nikole R. Lekića 5, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 003097 od 22.11.2023. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 19.12.2023. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 18.03.2024. godine.
Poslovni broj: Iv. br. 2260/23.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Duraković Džiko Hivzo iz Bara, Josipa Sladea 70, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 015827 od 01.01.2018. godine do 20.12.2023. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 18.03.2024. godine, donio je J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Duraković Džiko Hivzo iz Bara, Josipa Sladea 70, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 019786 015827 od 01.01.2018. godine do 20.12.2023. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 30.12.2023. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.
Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 18.03.2024. godine.
Poslovni broj: Iv. br. 2189/23.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Đuranović Miodrag iz Bara, V. Rolovića 17 Đuranović Predrag iz Bara, V. Rolovića 17, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 100371 od 28.11.2023. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 18.03.2024. godine, donio je
J A V N O O B J A V LJ U J E
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Đuranović Miodrag iz Bara, V. Rolovića 17 Đuranović Predrag iz Bara, V. Rolovića 17, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 100371 od 28.11.2023. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 30.12.2023. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.
Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 18.03.2024. godine.
Poslovni broj: Iv. br. 2258/23.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Mahmutović Aida iz Bara, Ilino 13, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 019786 od 30.06.2020. godine do 20.12.2023. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 18.03.2024. godine, donio je
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Mahmutović Aida iz Bara, Ilino 13, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 019786 od 30.06.2020. godine do 20.12.2023. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 30.12.2023. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 18.03.2024. godine.
