Dnevni list Pobjeda 17.03.2024.

НЕЂЕЉОМ

Neđelja, 17. mart 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20940 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

NASTAVLJA SE URUŠAVANJE DRŽAVNOG

IDENTITETA: Pjevačica ,,duhovnog melosa“ falsi kovala crnogorsku himnu pjevajući Crnoj Gori „jedina si za slobodu ti ostala srpskom rodu“

Crnogorčević opet skrnavi himnu, tužilaštvo i dalje ćuti

Ovakvo izvođenje himne, bez obzira ko je pjeva, skrnavljenje je državnog simbola. A himna je jedan od tri vrhunska simbola jedne države. U bilo kojoj državi, vjerujem i znam sigurno, ovo bi se i te kako kažnjavalo - kaže za Pobjedu profesorica hora i magistrica dirigovanja Zoja Đurović STR. 7.

POGLED SA STRANE

Jelena Savojska i identitet Crnogoraca

Piše: dr Dragan VESELINOV

STR. 8. i 9.

Politički analitičar poručio da ne vjeruje da je moguće sanirati probleme u odnosima PES-a i Demokratske Crne Gore

Vujović: ŠaranovićaOstanak u Vladi je nemoć Spajića da se

oslobodi Demokrata

Sagovornici Pobjede pozvali Vladu da jača otpornost zemlje i edukuje građane o važnosti Alijanse

Članstvo Crne Gore u NATO urušava se i spolja i iznutra

Crna Gora je dugo u institucionalnoj krizi sa polarizovanim vrijednostima i nefunkcionalnim pravosuđem. Time je izložena ruskom malignom uticaju, koji u kontinuitetu nastoji da destabilizuje region, ugrozi mir i tako globalno diversifikuje konflikt u Ukrajini. To se radi prvenstveno delegitimizacijom EU i demonizacijom NATO uz sve alate projekcije meke moći i hibridnim djelovanjem kroz kampanje dezinformisanja i promocije tzv. „bratskih“ odnosa, smatra izvršni direktor Savjeta za strateške politike Nikola Lunić

INTERVJU: Potpredsjednik Evropske investicione banke Kirijakos Kakouris

Stroga fiskalna politika i rast ključni za pad duga u odnosu na BDP

Kombinacija deficita tekućeg računa Crne Gore i oslanjanje na spoljno finansiranje stvaraju određene slabosti i ograničenja kada su u pitanju opcije politike, a takođe utiču i na procjenu rejtinga suverenosti

Odlazak na izbore u ovom trenutku za PES bi bilo najlošije rješenje. Vanredni izbori s aspekta izbornog rezultata najviše bi odgovarali mogućem bloku Demokrate-Ura-buduća partija Jakova Milatovića – kazao je Zlatko Vujović, poručujući i da bi eventualni izlazak na vanredne izbore prije dobijanja IBAR-a, odnosno privremenih mjerila, značio opraštanje Crne Gore od brzog učlanjenja u EU STR. 3.

Bez objašnjenja iz Generalnog sekretarijata i kabineta potpredsjednika Vlade Moma Koprivice STR. 2.

Iz Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije izopštena Uprava policije

Direktor Made in New York Jazz Festivala Montenegro Vladimir Maraš za Pobjedu povodom mogućnosti da Crna Gora ugosti veliku pop zvijezdu Stinga Bila bi to nemjerljiva

korist za imidž naše zemlje

STR. 12. i 13.

Automobil sletio s puta u blizini plaže Jaz

M. BABOVIĆ

Sagovornici Pobjede pozvali Vladu da jača otpornost zemlje i edukuje građane o važnosti Alijanse

Članstvo Crne Gore u NATO urušava se i spolja i iznutra

PODGORICA – Pad podrške NATO u Crnoj Gori ishod je niza različitih faktora, od kojih su najupečatljiviji konstantna izloženost ruskom malignom uticaju, kao i zanemarivanje strategije o jačanju percepcije građana o važnosti članstva u Alijansi.

To su ocijenili sagovornici Pobjede Matija Otašević iz Atlantskog saveza Crne Gore i Izvršni direktor Savjeta za strateške politike Nikola Lunić, komentarišući činjenicu da bi rekordnih 44 odsto građana naše zemlje na referendumu glasalo za izlazak iz NATO.

Najnoviji podaci istraživanja koje je NATO sproveo ukazuju i da bi tek 46 odsto građana glasalo za članstvo Crne Gore u najvećem vojnom savezu. Suštinski zaključak istraživanja u kontekstu naše zemlje jeste da je u odnosu na 2022. godinu, broj onih koji bi napustili NATO porastao za 12 odsto, dok je broj podržavalaca članstva umanjen za dva odsto.

Iz ASCG upozoravaju da su posljednje dvije vlade potpuno zapostavile strateško komuniciranje u vezi članstva Crne Gore u Alijansi, te da aktuelna vlast najnovije podatke mora da shvati kao alarm.

-Posljednja komunikaciona strategija Vlade Crne Gore koja se odnosi na crnogorsko članstvo u NATO usvojena je 2018. godine i istekla je 2020.

I nemamo strateški dokument za popravljanje percepcije građana Crne Gore kad je riječ o članstvu. Zato, pozivamo Vladu da zajedno pristupimo izradi nove komunikacione strategije što prije - kazao je Otašević, menadžer za komunikacije ASCG.

NEMA MJESTA ZA

DEMAGOGE

Sličnog je mišljenja i Lunić, koji smatra da bi lideri u Crnoj Gori morali da imaju političke hrabrosti da slijede ono što su, kako kaže, nacionalni interesi. -Ukoliko crnogorski političari imaju ambiciju da budu lideri i da posvećeno slijede nacionalni interes, onda moraju imati političke hrabrosti za suočavanje sa izazovima i dosljednost promocije prozapadne orijentisane politike prema punopravnom članstvu u EU i podizanju nivoa povjerenja i savezništva u NATO. U turbulentnim vremenima nema mjesta za demagoge

Crna Gora je dugo u institucionalnoj krizi sa polarizovanim vrijednostima i nefunkcionalnim pravosuđem. Time je izložena ruskom malignom uticaju koji u kontinuitetu nastoji da destabilizuje region, ugrozi mir i tako globalno diversi kuje kon ikt u Ukrajini. To se radi prvenstveno delegitimizacijom EU i demonizacijom NATO uz sve alate projekcije meke moći i hibridnim djelovanjem kroz kampanje dezinformisanja i promocije tzv. „bratskih“ odnosa, smatra izvršni direktor Savjeta za strateške politike Nikola Lunić

u vrhu vlasti, koji koriste zablude građana u ostvarenju stranih interesa. Nema mjesta ni šarenim lažama aktuelne stvarnosti - smatra Lunić. On je kazao da je pad podrške članstvu Crne Gore u NATO donekle i razumljiv zbog toga što je svijet postao opasniji i time nepredvidljiviji. Ipak, smatra da zabrinjava nedostatak kredibilnog liderstva koji se eksplicitno suprotstavlja tezi da su izdajnici oni koji se priklanjaju ideji dodatnog zbližavanja Crne Gore sa Zapadom.

-Kada se jedno društvo, poput crnogorskog, nalazi na raskršću deontološke i utilitarističke etike i bira između ispravnosti utopijske međunarodne pravde i vitalnih nacionalnih interesa, dio poslenika javne riječi svakodnevno servira narodu sopstvenu percepciju patriotizma, državotvornosti i partokratskih vrijednosti, sa neizostavnim definisanjem izdajnika. A izdajnici su po pravilu politički oponenti i njihove ideje podrške EU integracijama i Crne Gore na Zapadu. Zato ne iznenađuje pad podrške članstvu Crne Gore u NATO, ali zabrinjava nedostatak kredibilnog liderstva koji se tome eksplicitno suprotstavlja - ocijenio je Lunić.

PRIJETNJE „RUSKOG SVETA“

Sagovornici Pobjede saglasni su u ocjeni da prostor za štetni uticaj, dominanto Rusije, ostavljaju neriješena važna unutarpolitička pitanja.

-Crna Gora je dugo u institucionalnoj krizi sa polarizovanim vrijednostima i nefunkcionalnim pravosuđem.

ko globalno diversifikuje konflikt u Ukrajini. To se radi prvenstveno delegitimizacijom EU i demonizacijom NATO uz sve alate projekcije meke moći i hibridnim djelovanjem kroz kampanje dezinformisanja i promocije tzv. „bratskih“ odnosa, smatra Lunić. Međutim, kao svojevrsnu branu od štetnih uticaja on vidi potpunu harmonizaciju spoljne politike Crne Gore sa EU, kao i integraciju u Alijansu.

-Crna Gora je pokazala sposobnost otklona od retrogradne šovinističke ideologije krvi i tla uobličene u konceptu „ruskog sveta“ i njegovoj regionalnoj franšizi „srpskog sveta“. Pri tome, ne treba biti neralno optimističan i nadati se da će time prestati pokušaji urušavanja institucionalne arhitekture i destrukcije državnog sistema na što ukazuje i pomenuti izvještaj NATO - ističe Lunić.

nji trenutak da se trend pada podrške preokrene i da se građani na adekvatan način upoznaju sa svim aspektima i benefitima našeg članstva u Sjevernoatlantskom savezu.

EDUKACIJA

ZAUSTAVLJA

PAD PODRŠKE

Govoreći o podacima iz istraživanja javnog mnjenja u vezi sa percepcijom NATO, Otašević ističe da je interesantan podatak da 74 odsto građana smatra da treba ulagati više novca u odbranu, ili barem ostati na trenutnom nivou, što je rast od preko 20 odsto u odnosu na godinu prije.

On postavlja pitanje u koji sistem odbrane građani žele ulaganje, ako vidimo da raste pad podrške NATO.

nost nego ulaganje od 20 odsto BDP-a u samostalni sistem odbrane - istakao je Otašević. On napominje da kapaciteti Crne Gore – finansijski, prostorni, u ljudskim resursima ne dozvoljavaju da sami izgradimo sistem odbrane kakav bi nam bio neophodan u slučaju napada od strane snaga koje, kako kaže, već sada upućuju otvorene prijetnje zemljama Zapadnog Balkana koje ističu svoje evroatlantsko opredjeljenje.

Vojni kapetan u penziji Nikola Lunić, odgovarajući na pitanje kako se trend pada podrške NATO u Crnoj Gori može zaustaviti, kaže da će se to prirodno desiti ukoliko Evropu zahvati plamen rata.

perioda i definitivno ušla u predratno stanje.

-Građani Crne Gore moraju znati, a političari bi trebalo to da im prezentuju, da zemlja treba da se priprema za mogući širi sukob u Evropi. Čak i takav sumorni scenario omogućava Crnoj Gori optimalnu nacionalnu bezbjednost u okviru kolektivnog sistema zaštite od čega se ne smije odustati. Iako je Evropa suočena sa ratnom opasnošću, ovaj period predstavlja i mogućnost brze integracije za Crnu Goru pri čemu se neće insistirati baš na formalnom ispunjenju svih kriterijumasmatra Lunić. Kako kaže, takva politička odluka EU bi pokazala Zapadnom Balkanu da je to evropski region u kojem se neće dozvoliti ruski destruktivni uticaj po bilo koju cijenu.

BRINU PORUKE IZ STRAZBURA

Time je izložena ruskom malignom uticaju koji u kontinuitetu nastoji da destabilizuje region,

Matija Otašević

U kontekstu jačanja svijesti o važnosti crnogorskog članstva u NATO kao zabrinjavajući se mogu doživjeti događaji poput onoga u Strazburu, kada su iz koalicije „Za budućnost Crne Gore“ na zasijedanju Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) crnogorskim i evropskim parlamentarcima predložili da se u zajedničkoj deklaraciji izmijeni dio koji se odnosi na usklađivanje Crne Gore sa spoljnom politikom EU i sankcije Rusiji, te da se obriše dio koji se odnosi na učešće Crne Gore u NATO misijama - upozorava Matija Otašević.

Sve ovo, kako kaže, vraća konstataciju o nedostatku edukacije građana od strane vlasti. -Pripadnost kolektivnom sistemu odbrane pruža članicama i bezbjednosni

-Tada će građani shvatiti da se jedino kroz integraciju u kolektivni sistem bezbjednosti mogu osjećati relativno sigurnim. U međuvremenu, treba podizati otpornost prema ruskom malignom uticaju, ukazivati na interese Crne Gore i

Otašević, sa druge strane, upozorava na uzročno-posljedičnu vezu nedostatka strateškog pristupa Vlade i povećanja malignog stranog uticaja.

„kišobran“, koji im omogućava da se oslone na kolektivne resurse i kapacitete za odbranu u slučaju spopotpuno slikoviti – ulaganje od 2 odsto BDP-a u odbranu, što je minimum koji NA-

-Vraćamo se na početnu tezu o nedostatku strateškog pristupa crnogorskom članstvu u NATO od strane Vlade, što je doveo do nedovoljne informisanosti građana, odnosno podložnosti malignim stranim uticajima, dezinformacijama i manipulaciji informacijama koje dolaze iz Moskve, Beograda, Banjaluke, i koje polako dobijaju formu prijetnji - jasan je Otašević. Napominje i da je posljed-

TO očekuje

veću sigur-

tra Lunić. Kako kaže, Evropa je, po mišljenju ministra odbrane Ujedinjenog Kraljevstva, izašla iz poslijeratnog

Nikola Lunić

On kaže da je u svemu tome posebno neočekivan potez poslanika Pokreta Evrope Sad i Demokrata, koji su bili uzdržani po tom pitanju. -Kredibilno članstvo u NATO, koje se nalazi u programu svih prethodnih vlada, ne znači samo ispunjavanje obaveza koje se odnose na ulaganje u odbranu i učešće u vojnim obukama, već i promovisanje NATO vrijednosti u zemlji, edukaciju i informisanje građana – sve je to od ulaska u Alijansu eksplicitna obaveza Vlade, a ne Alijanse – i što je posebno važno, usvajanje tih vrijednosti kroz političku praksu - zaključio je Otašević. Bojan ĐURIŠIĆ

POSLJEDNJE DVIJE VLADE POTPUNO ZAPOSTAVILE STRATEŠKO KOMUNICIRANJE U VEZI ČLANSTVA CRNE GORE U ALIJANSI: Sjedište NATO-a

PODGORICA – Ostanak

Šaranovića u Vladi je indikator nemoći Spajića da se otarasi Demokrata, ali i da kontroliše procese u vladajućoj većini – ocijenio je za Pobjedu doc. dr Zlatko Vujović, politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje, dodajući da ne vjeruje da je moguće sanirati probleme u odnosima između Pokreta Evropa sad i Demokrata, te da povjerenje između te dvije partije nije veće nego između PES-a i Ure.

- Linija sukoba je duboka i široka. Povjerenje između ove dvije partije nije veće nego što je sada ono između PES-a i Ure. Nesporno je da PES, poslije svega, ali i prije ovog posljednjeg, želi da se oslobodi Demokrata, čiji dio ministara direktno vodi akcije protiv premijera – kazao je Vujović, komentarišući sukob premijera Milojka Spajića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića oko izbora v. d. direktora Uprave policije.

NEZAMISLIVO

Vujović je istakao da je nezamislivo da ministar pokreće postupak protiv vlade u kojoj sjedi, a da to ne izazove posljedice.

- Da ne govorimo o optužbama da je premijer počinio krivično djelo. Bilo bi logično očekivati u ovakvoj situaciji da će ili biti ministar smijenjen, ili će dati ostavku, ili će se raspasti koalicija. Eventualni ostanak Šaranovića u Vladi bio bi indikator nemoći Spajića da se otarasi Demokrata, ali i da kontroliše procese u vladajućoj većini – poručio je Vujović.

Prema njegovim riječima, ponavljanje oštrih stavova američke administracije protiv učešća DF-a u Vladi, a sa druge strane jasna i nedvosmislena podrška Spajiću, dovela je Demokrate u bezizlaznu situaciju.

- Podršku za ovakvu politiku mogu dobiti samo iz Beograda, a to sada nije dovoljno. Eventualno ponovno izbacivanje ove partije iz vlasti zbog stavova njenih lidera, produbilo bi podjele u njoj. Stoga ne čudi njihov pokušaj da se, ipak, nekako zaboravi ono što se desiZlatko Vujović je, na pitanje može li se uopšte nastaviti evropski put države nakon izglasavanja povjerenja predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću, kazao da svi koji blokiraju ili sabotiraju ostvarenje ove šanse moraju biti društveno izolovani.

Politički analitičar poručio da ne vjeruje da je moguće sanirati probleme u odnosima PES-a i Demokratske Crne Gore

Vujović: Ostanak Šaranovića u Vladi je nemoć Spajića da se oslobodi Demokrata

Status quo, odnosno održanje ove vladajuće koalicije, bez promjena, najmanje je vjerovatno. Istina, mogli bi da „voze na leru“ neko vrijeme, do skorih izbora, ako ne bude moguć dogovor Spajića o prekompoziciji vlasti. Svi ostali scenariji uključuju Bošnjačku stranku - kazao je Zlatko Vujović

Odlazak na izbore u ovom trenutku za PES bi bilo najlošije rješenje. Vanredni izbori s aspekta izbornog rezultata najviše bi odgovarali mogućem bloku DemokrateUra-buduća partija Jakova

Milatovića – kazao je Zlatko

Vujović, poručujući i da bi eventualni izlazak na vanredne izbore prije dobijanja

IBAR-a, odnosno

privremenih

mjerila, značio opraštanje

Crne Gore od brzog učlanjenja u EU

lo. Međutim, mislim da su dešavanjima oko izbora v.d. direktora Uprave policije ojačali pozicije onih koji se zalažu za izbacivanje ove partije iz vlasti. No, ako sad ponovo ispadnu, dodatno će izgubiti koalicioni kapacitet, ali, i, ono preostalo minimalno, razumijevanje zapadnih partnera – kazao je Vujović. Na pitanje kakav scenario očekuje ako Demokrate, ipak, izađu iz Vlade, Vujović je rekao da „ne znamo čime u ovom trenutku raspolaže Spajić“.

- Ključna nepoznanica je da li su Bošnjaci spremni da

uđu u vladu sa bivšim DFom, a već znamo da to nijesu željeli prilikom njenog formiranja. Nepoznanica je kako će nekadašnji DF, odnosno makar jedan njegov dio (Nova srpska demokratija) reagovati na odustajanje od koalicionog dogovora (izbacivanje Demokrata). Da li je NSD spremna da nastavi aranžman sa Spajićem na ovom nivou, odnosno bez ulaska DNP-ovih ministara u Vladu – kazao je Vujović.

VIŠE SCENARIJA Istakao je da je moguće više scenarija.

Svi koji blokiraju evropski put moraju biti društveno izolovani

- Status quo, odnosno održanje ove vladajuće koalicije, bez promjena, je najmanje vjerovatno. Istina, mogli bi da „voze na leru“ neko vrijeme, do skorih izbora, ako ne bude moguć dogovor Spajića o prekompoziciji vlasti. Svi ostali scenariji uključuju Bošnjačku stranku. Da li je Bošnjačka spremna da bude dio Vlade sa DF-om ili da formira manjinsku vladuPES, BS i ostale manjinske partije. Ako već govorimo o ovakvoj manjinskoj partiji, pitanje je ko bi je podržao. ZBCG, njen dio ili dio opozicije okupljen oko DPS-a. Pitanje je da li bi DPS bio spreman da ponovo rizikuje sa podrškom manjinskoj vladi. Ako je suditi po ono-

me što kažu, nijesu – rekao je Vujović, dodajući da je najmanje realan scenario o političkoj vlasti PES-a, manjina, SD i DPS.

IZBORI ZA PES

NAJLOŠIJE RJEŠENJE

Komentarišući mogućnost vanrednih izbora, Vujović je rekao da bi odlazak na izbore u ovom trenutku za PES bilo najlošije rješenje. - Njima je potrebna konsolidacija na svim nivoima. Kao što je za Spajića da preživi bilo nužno da formira vladu po svaku cijenu, pa makar i sa djelovima DF-a, tako mu je sada potrebno da formira vladajuću koaliciju, i vladu u kojoj neće biti otvorenih sukoba. To bi mu omogućilo da konsoliduje odnose unutar partije, biračkog tijela ali i da stvori prostor za buduća partnerstva – istakao je Vujović. Prema njegovim riječima, vanredni izbori bi sa aspekta izbornog rezultata najviše odgovarali mogućem bloku Demokrate-Ura-buduća partija Jakova Milatovića. - Za preživljavanje njihove eventualne „centrističke koalicije“ važan je neuspjeh Spajića i što hitnije održavanje vanrednih parlamentarnih izbora. Što kasniji izbori, to lošija perspektiva ovog mogućeg bloka – ocijenio je Vujović.

Istakao je da bi se, skorim održavanjem vanrednih izbora, koalicija ZBCG vjerovatno suočila sa svojim nestankom, odnosno NSD i DNP bi pokušali da okupe partije oko sebe, odnosno stvore nove koalicije oko svojih partija.

- Međutim, nijedna od ove dvije partije nije spremna za ozbiljnu izbornu kampanju u ovom trenutku – smatra Vujović. Kazao je da bi opozicija (bez Ure), lagano, ali blago bila jača, dok se povećava broj apstinenata prema vlasti. - Međutim, ni oni niijesu spremni za izbore. Veliki dio apstinenata koji su naklonjeni tom bloku odbija da glasa za postojeće partije – kazao je Vujović.

Poručio je da bi eventualni izlazak na vanredne izbore prije dobijanja IBAR-a, odnosno privremenih mjerila, značio opraštanje Crne Gore sa brzim učlanjenjem u EU. Vujović smatra da bi stoga dio birača možda bio spreman da kazni one koji do toga dovedu.

TEŽI DIO PREGOVORA

- Ako predsjednik Skuštine ili neki ministri, poslanički klubovi blokiraju

ovaj proces, produbljuju podjele, sprovode agendu predsjednika Vučića i predsjednika Putina, sprovode kampanju diskriminacije i zloupotrebe funkcija, onda treba da budu uklonjeni sa tih pozicija. I vladajuće i opozicione partije moraju podržati svaki zakonski tekst i projekat sa EU agende, bez sitnih trgo-

vina. Svi moramo biti kad su EU integracije na istoj strani. Makar oni koji se bore za Crnu Goru u EU. Obaveza je premijera da napravi što veće političko saglasje i okupi oko sebe sve koji žele Crnu Goru u EU. Moraju svi da shvate da je previše u igri, i pokažu odgovornost. U igri je evropska budućnost Crne Gore – dodao je Vujović.

Nakon dobijanja IBAR-a, ide teži dio pregovora sa EU. Za taj dio nam trebaju stručnjaci profesionalci s kojima u ovom trenutku Vlada ne raspolaže. Uklanjanje ideološki nepodobnih iz pregovaračkih struktura, loša saradnja vlasti sa NVO sektorom, nepostojanje ikakve saradnje Skupštine sa NVO sektorom, progon dijela lidera NVO sektora, njihovo zastrašivanje i diskriminacija rizikuju da nakon IBAR-a blokiraju proces pregovora. Stoga je potrebno da se premijer Spajić stavi na čelo svih snaga u društvu da bi se ovaj proces sproveo - rekao je Zlatko Vujović

- Nakon dobijanja IBAR-a, ide teži dio pregovora sa EU. Za taj dio nam trebaju stručnjaci profesionalci kojima u ovom trenutku Vlada ne raspolaže. Uklanjanje ideološki nepodobnih iz pregovaračkih struktura, loša saradnja vlasti sa NVO sektorom, nepostojanje ikakve saradnje Skupštine sa NVO sektorom, progon dijela lidera NVO sektora, njihovo zastrašivanje i diskriminacija rizikuju da nakon IBAR-a blokiraju proces pregovora. Stoga je potrebno da se premijer Spajić stavi na čelo svih snaga u društvu da bi se ovaj proces sproveo. Mislim da je potrebno da se svi okupimo ne samo oko cilja ulaska Crne Gore u EU, već jedinstvene šanse koju smo dobili kao zemlja, kao društvo da u ubrzanoj proceduri postanemo članica EU – istakao je Vujović. Vujović je kazao da moramo staviti sa strane predrasude, ideološke i identitetske razlike jer se ova šansa ne smije propustiti. I.

Zlatko Vujović

Bivši predsjednik Crne Gore na Globalnom Baku forumu ocijenio da je „teško vidjeti dugoročnu budućnost EU ako Zapadni Balkan nema evropske budućnosti“

Đukanović: Stanje na ZB znatno lošije nego prije deset godina

Danas je opet na dnevnom redu iskonstruisana dilema da li Zapadni Balkan treba da bude dio evropskog sistema vrijednosti ili će ostati na milost i nemilost retrogradnim nacionalizmima i interesima sukobljenih geopolitičkih sila koje na tom raskršću, istorijski gledano, redovno odmjeravaju svoje snage. To nije pitanje samo za Zapadni Balkan. Ono je još značajnije za EU - naglasio je bivši predsjednik.

PODGORICA – Stanje na Zapadnom Balkanu danas je znatno lošije nego prije deset godina, što vremenski koincidira s potpunim obustavljanjem politike proširenja Evropske unije. To obeshrabruje reformske napore u svim državama Zapadnog Balkana i ostavlja čist teren za upliv politika vrijednosno suprotstavljenih EU - ocijenio je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

On je, u okviru govora tokom posljednjeg dana Globalnog Baku foruma na panelu „Regionalne perspektive: EU i njeni susjedi“, istakao da je teško vidjeti dugoročnu budućnost EU ako Zapadni Balkan nema evropske budućnosti.

- Danas je opet na dnevnom redu iskonstruisana dilema da li Zapadni Balkan treba da bude dio evropskog sistema vrijednosti ili će ostati na milost i nemilost retrogradnim nacionalizmima i interesima sukobljenih geopolitičkih sila koje na tom raskršću, istorijski gledano, redovno odmjeravaju svoje snage. To nije pitanje samo za Zapadni Balkan. Ono je još značajnije za EU - naglasio je bivši predsjednik. Đukanović je na panelu, čiji je moderator bio bivši predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor, naveo da su razne

Nacionalisti nijesu naučili lekcije iz pogibija

- Porast desnice je veoma opasan ne samo na Balkanu, gdje su nacionalizmi opet digli glavu. Mi smo se prerano ponadali da su oni sahranjeni u ratovima koji su okončani Dejtonskm mirom. Desničarenje je danas postalo jako opasno i jako unosno. EU se mora odbraniti superiornošću svoje politike. Čini mi se da se nedovoljno bavimo time u Evropi. Mislim da je posljednji znak za uzbunu i da moramo odbraniti EU - ocijenio je Milo Đukanović. Rekao je da ne vidi alternativu demokratiji, vladavini prava, tržišnoj ekonomiji, prenosi Dnevni avaz.

- Zato mislim da je najveći interes da očuvamo te vrijednostiistakao je on.

Komentarisao je i nedavnu posjetu predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorada Dodika Crnoj Gori.

- Odnosi BiH i Crne Gore su veoma uzorni, o tome svjedoči mnogo događaja iz naše novije istorije. Kao čovjek koji se dugo bavio državnom politikom mogu svjedočiti da je bilo prijateljstvo i razumijevanje. Kada dođe do geopolitičkih poremećaja kakve danas vidimo, kada je završena epoha idile između Istoka i Zapada, onda to nacionalisti koriste kao zgodno vrijeme za ostvarivanje ciljeva - rekao je Đukanović. Dodaje da nacionalisti nijesu naučili lekcije iz ranijih pogibija.

- Nacionalisti nijesu izvukli nauk iz pogibije 150.000 ljudi da je njihova politika pogrešna, nego su izvukli zaključak da nijesu imali dobro vrijeme i da bi danas kada su zaoštreni odnosi njihove ideje mogle biti ostvarene - smatra Đukanović. Provokacije sa posjete Dodika smješta u taj kontekst.

- To je neodgovorna politika koja pokušava da zamuti čistu vodu između naše dvije države - rekao je Đukanović.

kontinuirane krize u Evropi i na globalnom planu pokazale ozbiljne deficite političkog identiteta EU prije svega u njenim ključnim politikama: vanj-

skoj i bezbjednosnoj. - EU je morala i mora i dalje svoju neupitnu pripadnost evroatlantskoj porodici potvrđivati promišljenim, pre-

Poslanik SD-a ispunio obećanje dato Pokretu solidarnosti sa Palestinom

Zirojević stavlja u proceduru rezoluciju o osudi zločina u Palestini

PODGORICA – Poslanik

ciznim profilisanjem krucijalnih evropskih bezbjednosnih i vanjskopolitičkih interesa. Nažalost, pokazuje se da će to biti sve teže u postojećoj institucionalnoj šemi koja omogućava da bilo koji član porodice dovodi u pitanje efikasnu zaštitu interesa porodice u cjelini - kazao je Đukanović. Evropska unija je, prema njegovim riječima, a kako prenosi Kabinet bivšeg predsjednika Crne Gore, gotovo dvije decenije osporavala ostvarenje jednog od svojih ključnih ciljeva i nesumnjivih interesa: ujedinjenje Evrope. - Najprije je počela da se premišlja, nakon toga da usporava, sve do potpunog paralisanja svoje, prema ocjenama iz same Unije, jedne od najuspješnijih politika-politike proširenja - rekao je, između ostalog, Đukanović. Predsjednik Savjeta Minhenske bezbjednosne konferencije, ambasador Volfgang Išinger, rekao je da je njegov lični osjećaj da je šteta i sramota što balkanske zemlje čekaju od Solunskog samita 2003. na članstvo u EU. Zato, prema njegovim riječima, treba iznova razmotriti cijeli proces, to shvatiti hitnim slučajem i preispitati Kopenhaške kriterijume, jer je ideja Evrope kakvoj težimo Evropa koja se integriše.

Na panelu su učestvovali i bivši predsjednici Hrvatske Ivo Josipović, Albanije Ilir Meta i Bugarske Petar Stojanov, bivši član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić , raniji premijer Malte Jozef Muskat, evropski komesar za razvoj od 2004. do 2010. Andris Piebalgs i generalni sekretar Organizacije crnomorske ekonomske saradnje Lazar Komanesku, bivši ministar inostranih poslova Rumunije.

Đukanović je nakon panela posjetio redakciju mjesečnog žurnala „Moj Azerbejdžan“ na poziv glavnog urednika Emila Nasirlija, koji mu je uručio zlatni orden „Prijatelj Azerbejdžana“ za izuzetan doprinos razvoju i jačanju prijateljskih odnosa između dvije zemlje.

R. P.

iz SD-a Nikola Zirojević potpisao je juče rezoluciju o osudi zločina Izraela u Palestini koju je ranije kroz institut epeticija predložio Pokret solidarnosti sa Palestinom, čime je ispunio javno dato obećanje ovom pokretu. Peticiju će iz, kako je naveo, isključivo tehničkih razloga (jer pisarnica Skupštine ne radi vikendom) predati u proceduru prvog radnog dana, u ponedjeljak. - Ova rezolucija je za samo 48 sati dobila više od 7.000 potpisa naših građanki i građana. Međutim, ni to nije bilo dovoljno da je nadležni skupštinski odbori razmatraju, već su, iz nekih razloga, oni naveli dosta čudno obrazloženje da rezolucija, bez obzira na to što je prošla kroz institut epeticija i dobila potreban broj potpisa, mora imati potpisnika. Ovim se u potpunosti obesmislio institut epeticija i demotivisali su se građanke i građani da i u bilo kojem drugom slučaju koriste ovaj institut koji im je omogućavao da predlože ona ili zakonska rješenja, ili, u ovom slučaju inicijativu ili rezoluciju za koju su smatrali da bi bilo korisna da se razmatra u parlamentu - rekao je Zirojević. Kazao je da smatra da je, kao predstavnik građana u parlamentu, dužan da rezoluciju stavi u proceduru i svojim potpisom omogući da se na nadležnim skupštinskim odborima i, u konačnom, na plenumu, o njoj razgovara, posebno uvažavajući više od 7.000 potpisa građanki i građana koje je ona zavrijedila. On je izrazio zahvalnost i, kako je naveo, za sada jedinom klubu poslanika koji je otvoreno najavio podršku navedenoj rezoluciji - klubu poslanika Demokratske narodne partije, izražavajući očekivanje da će „svi zajedno u parlamentu, oko teme koja je najmanje politička, a više se tiče elementarnih ljudskih prava, razgovarati i da će u konačnom iz parlamenta Crne Gore biti poslata snažna poruka da Crna Gora ne podržava stravične scene koje svakog dana možemo gledati iz Gaze“. Sadržajem rezolucije najoštrije se osuđuje neselektivno bombardovanje civila u pojasu Ga-

ze, prilikom kojeg je ubijeno više od 32.000 Palestinaca, od čega preko 23.000 žena i djece, apeluje se na organe vlasti Izraela da hitno zaustave vojna dejstva i prekinu akt agresije kojim se uništavaju brojni civilni, medicinski, vjerski i drugi objekti i ugrožavaju životi preko dva miliona ljudi naseljenih na teritoriji Gaze, pozivaju se Ujedinjene nacije, OEBS i druge relevantne međunarodne organizacije, ostale države, a posebno članice EU i NATO da iskoriste sva moguća diplomatska, politička i ekonomska sredstva u cilju odvraćanja Izraela od daljeg nastavka agresivnih dejstava na palestinski narod, pozivaju se Vlada Crne Gore i svi politički i društveni subjekti u Crnoj Gori da osude ovaj akt agresije čije posljedice mogu biti nesagledive po svjetski mir i bezbjednost i iskazuje se najdublje saosjećanje sa narodom Palestine koji se trenutno suočava sa najvećim izazovima i patnjama od početka trajanja vojne agresije Izraela. U obrazloženju rezolucije osuđuje se i napad Hamasa u kojem je ubijeno oko 1.200 Izraelaca, nakon čega je, kako je navedeno, nastupilo neselektovano bombardovanje civila u pojasu Gaze. Navodi se da je preko 80 odsto škola u Gazi oštećeno ili u potpunosti uništeno, da su bombardovane 32 od ukupno 36 bolnica u Gazi, uključujući i ambulante i vozila hitne pomoći, da je uništeno ili neuslovno za život oko 100.000 stambenih objekata od ukupno procijenjenih oko 220.000, te da su uništena ili oštećena 293 vjerska objekta (džamije i crkve), kao i gotovo 200 objekata od istorijskog značaja. Navodi se i da se pojas Gaze suočava sa nestašicom hrane, pijaće vode, energenata, električne energije i drugih namirnica, što aktivno dovodi do smrti civilnog stanovništva. U obrazloženju rezolucije navedeno je i da su djelovanje Izraela osudile brojne države članice EU, uključujući i visokog predstavnika EU za vanjsku politiku i bezbjednost Žozefa Borelja, te da je neslaganje sa vojnim aktivnostima Izraela u pojasu Gaze izrazio i američki predsjednik Džozef Bajden R. P.

Milo Đukanović na Globalnom Baku forumu

PODGORICA – Nedavnim ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava Evropska investiciona banka (EIB) obezbijedila je Crnoj Gori 11 miliona eura za izgradnju četiri nove i rekonstrukciju jedne škole, izgradnju tri vrtića i deset stručnih škola, kazao je potpredsjednik Evropske investicione banke Kirijakos Kakouris u intervjuu za Pobjedu.

Naveo je da se radi o grantu, a novac dolazi od bilateralnih donatora i EU kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan. -Novi i renovirani objekti sa većom energetskom efikasnošću obezbijediće moderno, kvalitetnije okruženje za nastavu i učenje i stvoriti 1.700 novih mjesta za učenike i 530 radnih mjesta sa punim radnim vremenom za nastavnike – istakao je Kakouris i dodao da je, u okviru ovog projekta, EIB Global obezbijedio do četiri miliona eura tehničke pomoći za implementaciju projekta kroz svoju Inicijativu za ekonomsku otpornost, koji su kombinovani sa kreditom od 18 miliona eura.

POBJEDA: U koje projekte je EIB do sada ulagala u Crnoj Gori?

KAKOURIS: EIB je do danas uložila 1,1 milijardu eura, uglavnom za podršku transportnoj mreži, razvoju malih i srednjih preduzeća i drugim vitalnim infrastrukturama. U okviru našeg finansijskog ogranka posvećenog aktivnostima van EU – EIB Global - aktivno radimo na razvoju novih projekata u sektorima vodovoda i kanalizacije, energetike i željeznice. Dionicu pruge Bar - Vrbnica EIB je finansirala sa 20 miliona eura, uz isto toliko EU granta, a poboljšana infrastruktura je dovela do povećanja bezbjednosti i kvaliteta usluge za 1,2 miliona putnika godišnje. Nadamo se da ćemo nastaviti da podržavamo rehabilitaciju državnih željeznica i u fazi razvoja je rekonstrukcija dionice Bar - Golubovci. EIB je bila ključna za obezbjeđivanje nedavno odobrenog granta EU za crnogorske željeznice, koji će biti dopunjen kreditom EIB. Trenutno radimo na pripremi investicije za sanaciju Luke Bar, što je od vitalnog značaja za državu, a finansiramo i rehabili-

INTERVJU: Potpredsjednik Evropske investicione banke Kirijakos Kakouris

Stroga fiskalna politika i ekonomski rast ključni za pad duga u odnosu na BDP

Kombinacija de cita tekućeg računa Crne Gore i oslanjanje na spoljno nansiranje stvaraju određene slabosti i ograničenja kada su u pitanju opcije politike, a takođe utiču i na procjenu rejtinga suverenosti

taciju 180 kilometara puteva. POBJEDA: Kako ocjenjujete stanje crnogorskih javnih finansija?

KAKOURIS: Crnogorska fiskalna politika se suočava sa kontinuiranim srednjeročnim rizicima, uključujući i obaveze otplate duga, a imajući u vidu ambiciozne infrastrukturne projekte čije finansiranje zahtijeva znatne budžetske rashode. U tom smislu, održavanje dobro osmišljene fiskalne politike postaje sve važnije za osiguranje održivih makroekonomskih rezultata. Rješavanje ovih pitanja zahtijeva sveobuhvatan pristup, koji podrazumijeva mudro upravljanje dugom, diverzifikaciju prihoda i kontinuirane napore za poboljšanje fiskalne održivosti. Ekonomska diverzifikacija je važna za ublažavanje osjetljivosti na ekonomske šokove. Unapređenjem infrastrukture za povezivanje, integracijom sjevera zemlje u nacionalni ekonomski ekosistem, kao i daljim širenjem na tržišne niše u turizmu mogu se bolje iskoristiti komparativne prednosti. Crna Gora bi takođe trebalo da iskoristi prirodne resurse u vidu energije vode, sunca i vjetra da poveća proizvodnju i izvoz energije, što bi takođe bilo pogodno za postizanje njenih klimatskih ciljeva. Unaprijeđene prakse upravljanja javnim investicijama će biti od ključnog značaja za osiguravanje prioriteta za ulaganje u vital-

nu infrastrukturu koje imaju visok povrat. Konačno, efikasne politike za smanjenje neformalne ekonomije će pomoći u stvaranju povoljnog okruženja za strane direktne investicije i povećati fiskalni kapacitet za nova ulaganja u ključne javne usluge kao što su zdravstvo i obrazovanje.

POBJEDA: Kako na kreditni rejting Crne Gore utiče visoka zaduženost?

KAKOURIS: Stroga fiskalna politika i snažan ekonomski rast su ključni za dovođenje odnosa duga i BDP na silaznu putanju. Kombinacija defici-

ta tekućeg računa Crne Gore i oslanjanje na spoljno finansi-

tnerima u Crnoj Gori imamo produktivnu i kontinuiranu saradnju koja je do sada rezultirala sa 29 finansiranih projekata. EIB Global je obezbijedio 240 miliona eura od 2020. godine, pružajući vitalnu podršku za obrazovanje, životnu sredinu, transport i mala i srednja preduzeća. EIB Global će nastaviti da igra ključnu ulogu u implementaciji Ekonomskog i investicionog plana Evropske komisije, koji već mobiliše značajne investicije, u kombinaciji sa tehničkom pomoći i grantovima EU, koji su takođe dostupni za strateške projekte u Crnoj Gori. Tokom nedav-

cijativama EU za region, poput novog Razvojnog plana. Drago mi je da mogu da konstatujem da smo imali efikasne sastanke sa predsjednikom Jakovom Milatovićem, premijerom Milojkom Spajićem i ministrima finansija, saobraćaja i pomorstva, kao i sa ministarkom prosvjete. Obostrano smo potvrdili posvećenost da nastavimo i proširimo saradnju i u novim sektorima. POBJEDA: Da li smatrate da višegodišnja turbulentna politička situacija u Crnoj Gori može biti prepreka za saradnju?

: Da li su se sada pokazale kao odgovorni partneri?

: Sa par-

Premijer sa predstavnicima Delegacije EU i britanskom ambasadorkom

govarali smo o drške u skladu sa najnovijim ini-

KAKOURIS: Iako politička fragmentacija može predstavljati izvjesnu smetnju implementaciji reformi, put Crne Gore ka EU obilježen je značajnim napretkom i odlučnošću, a zemlja ostaje predvodnik u usklađivanju svojih politika i standarda sa normama EU. Radujemo se ubrzanju ovog napretka kroz konstruktivan i posvećen angažman svih aktera. Nedavno predloženi novi Razvojni plan Evropske komisije daće podsticaj stvaranju zajedničkog regionalnog tržišta i fundamentalnim reformama pristupanja EU, koje su preduslov za dobijanje sredstava predviđenih planom za Zapadni Balkan. Kroz proširene lokalne timove EIB Global je spreman da stručnost i povoljne finansijske aranžmane stavi na raspolaganje crnogorskim partnerima kako bi podržao održivi razvoj zemlje i pomogao da se poboljša standard građana. : Da li se može očekivati proširenje saradnje sa Crnom Gorom i u kojim obla-

KAKOURIS: Naš cilj je da povećamo tehničku podršku kako bismo pomogli zemlji da pređe sa uglja na održiviji energetski, takođe u okviru Inicijative EU za regione uglja u tranziciji za Zapadni Balkan i Ukrajinu, kao i novog pristupa EIB za pravednu tranziciju. Ova inicijativa ima za cilj da obezbijedi pozitivan učinak energetske tranzicije kroz dekarbonizaciju snabdijevanja energijom, sanaciju životne sredine i diverzifikaciju ekonomskih aktivnosti. Savjetodavna pomoć EU i EIB u okviru programa JASPERS biće značajno povećana za region, što će omogućiti angažovanje većeg broja stručnjaka za pripremu i implementaciju regionalnih projekata. Nastavićemo da podržavamo obrazovanje, održivi transport kao što je željeznica, a istražujemo mogućnosti za podršku zdravstvenom i energetskom sektoru. U saradnji sa Evropskom komisijom, namjeravamo da finansiramo unapređenje sistema otpadnih voda i vodosnabdijevanja i na sjeveru Crne Gore. EIB Global planira da nastavi sa pružanjem pristupačnog finansiranja za mala i srednja preduzeća (MSP), za koja smo do danas, u saradnji sa lokalnim komercijalnim bankama i Investiciono-razvojnim fondom, obezbijedili 710 miliona eura. U 2022. godini potpisali smo 50 miliona eura sa IRF-om kako bismo podstakli ulaganja u zaštitu klime i životne sredine, kao i energetsku efikasnosti malih biznisa. EIB čvrsto vjeruje da su MSP ključni pokretač ekonomske aktivnosti, inovacija i zapošljavanja i stoga će nastaviti da istražuje nove mogućnosti za njihovu podršku.

M.LEKOVIĆ

Spajić: Do ljeta uništenje zaplijenjenih cigareta

PODGORICA - Uz punu podršku Evropske unije i Ujedinjenog Kraljevstva do ljeta će biti uništene zaplijenjene cigarete - najavio je premijer Milojko Spajić, nakon sastanka sa zamjenicom šefa Političke sekcije u Delegaciji EU Laurom Zampeti, britanskom ambasadorkom Don Meken i njenim timom.

Na sastanku, kojem je prisustvovao i potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica, zaključeno je da je obrazovanjem Koordina-

cionog tijela za popis oduzete robe u Slobodnoj zoni Luka Bar, Vlada pokazala da postoji jaka politička volja da se riješi veliki problem zaplijenjenih cigareta.

Tokom susreta je bilo riječi o kompleksnosti čitave situacije, a popis zaplijenjenih cigareta je prvi korak koji će se napraviti.

- Naša je želja da ovo riješimo i da u Slobodnoj zoni Luka Bar više ne bude zaplijenjenih cigareta. Uz vašu pomoć želimo da čitav proces učinimo transparentnijim i efkasnijim. Sam popis cigareta se mora uraditi drugačije nego prethodnog

puta, jer moramo znati i ko su vlasnici, kao i voditi računa o rokovima trajanja, što nije urađeno 2022. godine - istakao je premijer Spajić. Međunarodni partneri spremni su da obezbijede finansijsku i stručnu podršku kako bi se efikasno došlo do rješenja.

- U ime Evropske unije, zadovoljni smo što vidimo napredak u ovoj značajnoj oblasti. Evropska komisija je već ponudila pomoć u procesu uništavanja zaplijenjenih cigareta. Ovo pitanje je aktuelno već neko vrijeme i jasno nam je koliko je situacija kompleksna, zato mislimo da je osnivanje

Koordinacionog tijela za popisivanje i uništenje zaplijenjenih nelegalnih cigareta važan korak u pravcu rješavanja pitanja zakonitosti u Slobodnoj zoni Luke Bar - istakla je zamjenica šefa Političke sekcije u Delegaciji EU Laura Zampeti. Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica kazao je da je organizacijom ovog tijela poslata jaka poruka, ne samo međunarodnoj zajednici, već i građanima da počnu da vjeruju u institucije. - Šverc cigareta je pravio ekonomsku štetu, ali je imao i politički i institucionalni uticaj jer su u prethodnom periodu

procesuirani brojni zvaničnici i visoki funkcioneri, zbog sumnji da su učestvovali u nelegalnim radnjama. Osnivanjem ovog tijela smo stvorili pravni osnov da imamo puni kapacitet za rješavanje ovog pitanja - naglasio je Koprivica. Istaknuto je da efikasan odgovor na ovaj problem može biti ključan i sa aspekta ukupne bezbjednosti u Luci Bar. Regulisanjem Slobodne zone, kako je navedeno, učinio bi se i prvi korak ka valorizaciji luke. - Rješenje pitanja sigurnosti sigurno će uticati i na kredibilitet Luke Bar. Mislim da je to ključ i za njen dalji eko-

nomski rast. Ono što se uradi za Slobodnu zonu uticaće na budućnost Luke Bar, zato želimo da se usredsredimo i da ovu stvar koja se tiče bezbjednosti završimo na uspješan način - naglasila je britanska ambasadorka Meken. Tokom razgovora je bilo riječi i o Zakonu o slobodnim zonama, koji nije promijenjen od 2009. Apostrofirana je važnost da se što efikasnije završi rad na novom zakonskom rješenju. Prioritet je i osigurati bolji nadzor u Slobodnoj zoni, što bi se trebalo postići korišćenjem video tehnologije i digitalizacijom sistema vođenja podataka. R.P.

Bez objašnjenja iz Generalnog sekretarijata i kabineta potpredsjednika Vlade Moma Koprivice

Iz Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije

izopštena Uprava policije

PODGORICA – Odgovor na pitanje - zbog čega je Vlada u Odluci o obrazovanju Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, usvojenoj 22. februara, iz ovog tijela izopštila predstavnika, odnosno direktora Uprave policije, suprotno dosadašnjoj praksi - nije juče stigao na adresu Pobjede ni iz Generalnog sekretarijata, niti iz Kabineta potpredsjednika za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Moma

Koprivice

Potpredsjednik Koprivica je krajem januara, nakon sastanka sa predstavnicama Savjeta Evrope, najavio da njegov kabinet priprema novu odluku o formiranju Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, u čijem fokusu će, između ostalog, biti i priprema Strategije za borbu protiv korupcije.

- Time kabinet izražava opredjeljenje za beskompromisnu borbu protiv korupcije na strateškom, zakonodavnom i operativnom planu, što je i prioritet 44. vlade – saopštio je tada Koprivica.

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije prvi put je formirala vlada Dritana Abazovića u ljeto 2022. godine i od tada je kao član, uz direktore drugih uprava, poput poreske i Uprave carina, u njemu

bio i direktor Uprave policije. Pobjeda je juče od Vlade tražila objašnjenje zbog čega je u Odluci o obrazovanju Savjeta od 22. februara iz članstva ovog tijela izostavljen direktor Uprave policije, te koji su bili razlozi da se, prilikom definisanja odluke, iz ,,borbe protiv korupcije“ isključi predstavnik te uprave. Iz Vladine Službe za odnose sa javnošću obaviješteni smo da je upit novinara „proslijeđen Generalnom sekretarijatu Vlade i kabinetu potpredsjednika za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju na uvid i dalje postupanje“, no do zaključenja broja, sa ove dvije adrese, Pobjeda nije dobila nikakav odgovor.

Na čelu Uprave policije u vrijeme donošenja Odluke o formiranju Savjeta još uvijek je bio Zoran Brđanin, kojeg je desetak dana kasnije Vlada razriješila dužnosti u sitne sate, u nedjelju 3. marta, na „telefonskoj sjednici“ i u upitnoj proceduri, u kojoj i leži korijen institucionalnog haosa i bezakonja koji je uslijedio tokom izbora v. d. direktora UP.

Mira Popović-Trstenjak, koordinatorka programa Demokratizacija i evropeizacija u Centru za građansko obrazovanje, isključenje Uprave policije iz Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije ocjenjuje zabrinjavajućim.

Mira Popović-Trstenjak, koordinatorka programa Demokratizacija i evropeizacija u Centru za građansko obrazovanje, isključenje Uprave policije iz Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, u izjavi za Pobjedu, ocijenila zabrinjavajućim

- Kako je riječ o tijelu koje bi trebalo da bude, kako su to najavili i iz Vlade, značajno za unapređenje antikorupcijskog normativnog okvira, prepoznavanje izazova u ovoj oblasti, ali i predlaganje rješenja za njih, te ostvarivanje koordinacije i inkluzivnosti u definisanju i realizaciji strateških ciljeva u oblasti antikorupcije, zabrinjava činjenica da se isključuje Uprava policije, koja je, podsjećam, bila dio ranijih savjeta ovog ka-

Sjednica Vrhovnog suda održana bez javnosti, predstavnici Akcije za ljudska prava nije omogućeno prisustvo

HRA: Sedmi put blokiran izbor predsjednika Vrhovnog suda, sudije protiv EU?

PODGORICA- Akcija za ljudska prava je duboko razočarana neodgovornim ponašanjem pojedinih sudija Vrhovnog suda Crne Gore, koje su blokirale i sedmi pokušaj izbora predsjednice/ka tog suda, saopšteno je iz te organizacije. Opšta sjednica Vrhovnog suda Crne Gore nije utvrdila juče prijedlog da se za predsjednika Vrhovnog suda predloži jedan od prijavljenih kandidata, o čemu će obavijestiti Sudski savjet. U HRA napominju da je popunjavanje te pozicije urgentna potreba za sudstvo, poslije tri godine v.d. stanja, i vrlo važan korak za napredak cijele dr-

žave ka članstvu u Evropskoj uniji. Radi se o ključnom prioritetu u poglavlju 23, neophodnom za ispunjavanje privremenih mjerila i dobijanje IBAR izvještaja. - Od 17 sudija Vrhovnog suda, 12 jeste glasalo za nekog od dvoje sudija koji su istakli kandidature i ispunjavali uslove za izbor, dok je preostalih petoro neodgovorno bojkotovalo izbor tako što je predalo nevažeće listiće. Oni su, nažalost, odbili da glasaju za kolege koje su bile spremne da preuzmu odgovornost, dok sami nijesu imali smjelosti da se kandiduju - ističe se u saopštenju HRA.

U toj organizaciji postavljaju

pitanje da li oni koji su odgovorni za jučerašnji neuspjeh imaju za cilj sprečavanje reformi koje su mogle biti pokrenute tim izborom?

- U ponavljanje procedure izbora, koja traje najmanje mjesec dana, i koju sada treba organizovati osmi put, nema smisla ulaziti prije nego što se izmijeni zakon i omogući da prosta većina sudija Vrhovnog suda, umjesto dvotrećinske, može da predloži Sudskom savjetu kandidata za predsjedničku funkciju. Ovakvo rješenje je sadržala radna verzija Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, na čijim izmjenama se radi već skoro

raktera – kazala je Popović-Trstenjak Pobjedi.

Ona je podsjetila da je Uprava policije, koja obavlja lepezu poslova koji se odnose na zaštitu bezbjednosti građana, nezaobilazan institucionalni akter u suzbijanju korupcije.

- Znamo da je problem korupcije sveprisutan u Crnoj Gori, te isključenje takve institucije nema nikakve održive argumentacije, ako se iole kreće u neki sistematičniji pristup, a ne na-

četiri godine - naglašeno je u saopštenju.

Podsjećaju da je sutkinja Ana Vuković na jučerašnjoj sjednici dobila 10 glasova, te da joj je nedostajao jedan glas da bude predložena za izbor Sudskom savjetu. Za sudiju Ranka Vukića glasalo je dvoje sudija.

- Da je do danas izmijenjen Zakon o Sudskom savjetu i sudijama, sutkinja Vuković bi s osvojenom većinom glasova bila predložena za izbor - naglašeno je u saopštenju. Sjednica je održana bez javnosti, a predstavnici HRA nije omogućeno prisustvo.

- Obaviješteni smo da će zapisnik sa sjednice biti dostupan samo na zahtjev u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama - kazali su u HRA.

Od 17 aktuelnih sudija Vrhovnog suda, četiri su bile u sastavu tog suda 2019. godine, kada su sve sudije glasale za treći neustavni mandat Vesne Medenice. U HRA napominju da je čak trinaest sudija od tada promijenjeno. R.P.

koje prate drugačije politike i strategije.

Vlada je na posljednjoj sjednici, u četvrtak, u skladu sa navedenom odlukom iz februara, donijela i rješenje o imenovanju 24 člana Savjeta i njegovog sekretara.

Prema tom rješenju, predsjednik Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije je Momo Koprivica, a njegov zamjenik ministar pravde Andrej Milović. Članovi su još dva potpredsjednika Vlade Srđan Pavićević (za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu politiku) i Dragoslav Šćekić (za demografiju i mlade) koji je i ministar sporta i mladih.

stavak fingiranja borbe protiv korupcije – ističe ona. Popović-Trstenjak naglašava da je zbilja teško govoriti o borbi protiv korupcije ukoliko se ne uključe sve nadležne institucije i zainteresovane strane, kako bi dale doprinos u adresiranju jednog od najvažnijih problema sa kojima se Crna Gora suočava.

- Nekome može da se dopada, ili ne dopada, određeno kadrovsko rješenje, ali to nije i ne smije biti razlog da se čitava institucija, i to jedna od ključnih, na ovaj način zaobilazi. Time se šalje poruka da su partikularni interesi iznad javnog interesa, a to je upravo u osnovi koruptivnih radnji. Nadamo se da će ova odluka biti hitno promijenjena, jer čelni ljudi se mijenjaju, a institucije su te koje ostaju i koje se moraju jačati – kaže koordinatorka programa Demokratizacija i evropeizacija u CGO-u. Ona je poručila da je neke ranije prakse trebalo prekinuti, da to nije učinjeno, a da se na drugoj strani donose pogrešne odluke koje osnažuju uvjerenje da nema suštinskih promjena

U Savjetu je još sedam ministara - Danilo Šaranović (MUP), Novica Vuković (finansije), Janko Odović (prostorno planiranje, urbanizam i imovina), Maraš Dukaj (javna uprava), Vladimir Martinović (turizam i ekologija), Saša Mujović (energetika) i Vladimir Joković (poljoprivreda).

Direktori agencija za sprečavanje korupcije i nacionalnu bezbjednost - Jelena Perović i Boris Milić takođe su članovi Savjeta, kao i v. d. direktori Poreske i Uprave carina - Sava Laketić i Vladimir Bulajić Kao predstavnici pravosuđa u Savjetu su vrhovni državni i glavni specijalni tužilac - Milorad Marković i Vladimir Novović, kao i predsjednica Vrhovnog suda Vesna Vučković Kao predstavnik Privredne komore član Savjeta je Nikola Vujović, a kao predstavnik Zajednice opština Crne Gore Nemanja Vuković. Ispred Crnogorske akademije nauka i umjetnosti član Savjeta je prof. dr Zoran Stojanović, dok su predstavnici nevladinog sektora Almer Mekić (EUROMOST), Dragana Jaćimović (Institut Alternativa) i Vladimir Simonović (CeMI). D. MIHAILOVIĆ

Ukinuto rješenje Osnovnog suda Viši sud vratio na ponovno odlučivanje spor u vezi sa Temeljnim ugovorom

PODGORICA- Viši su u Podgorici ponovo je ukinuo rješenje Osnovnog suda u vezi sa sporom o utvrđivanju ništavosti Temeljnog ugovora, potpisanog sa Srpskom pravoslavnom crkvom - saopšteno je iz Eparhije podgoričko-dukljanske pravoslavne crkve Crne Gore. Predmet je vraćen na ponovno odlučivanje. - Nakon 20 mjeseci i pod pritiskom dvije poništavajuće odluke Višeg suda, predmetni prvostepeni sudija napokon je zakazao pripremno ročište u pravnom sporu koji je prema zakonu definisan kao hitan, s obzirom na to da se radi o slučajevima diskriminacije i povrede ljudskih prava i sloboda - saopšteno je iz Eparhije podgoričko-dukljanske.

Ističu da pripremno ročište, koje je zakazano za 18. mart, predstavlja ključni korak u ovom pravnom postupku.

- Iako sa skepsom gledamo na mogućnost dobijanja pravedne odluke na Osnovnom sudu, ne gubimo nadu da će pravda biti zadovoljena na višim i međunarodnim sudskim instancama - naglašavaju iz Eparhije Podgoričko-dukljanske pravoslavne crkve.

Poručuju da su ponovo ostvarili pravnu pobjedu na Višem sudu u sporu protiv države i Srpske pravoslavne crkve. - Bez obzira na izazove i ograničenja sa kojima se suočavamo, naša je dužnost da istrajemo u borbi za pravdu, ne samo za sadašnje već i za buduće generacije - zaključeno je u saopštenju. R.P.

Mira Popović-Trstenjak

Nastavlja se urušava Nj e držav Nog ide N titeta: Pjevačica ,,duhovnog“ melosa falsifikovala crnogorsku himnu pjevajući Crnoj Gori „jedina si za slobodu ti ostala srpskom rodu“

PODGORICA - Pjevačica

Danica Crnogorčević ponovo je, nakon nešto duže od godinu, izvela skandalozni falsifikat crnogorske himne u kojem se, u njenoj interpretaciji i pod autorstvom njenog supruga – đakona SPC Ivana Crnogorčevića, poručuje Crnoj Gori „ jedina si za slobodu ti ostala srpskom rodu“.

Pjesmu na melodiju zvanične crnogorske himne, pod falsifikovanim nazivom „Oj, junaštva svijetla zoro“, Crnogorčević je otpjevala prije dvije večeri na koncertu u Beranama, a u toj verziji pjesme se apsolutno sve što je crnogorsko povezuje sa srpstvom, Srbijom i Srbima.

Kako je prenio portal Berane onlajn, Crnogorčević se na koncertu obratila publici riječima: „Evo naše himne…“, a prema dostupnim foto i video materijalima na društvenim mrežama, koncert su iz prvog reda pratili i pripadnici pro-kremaljskog moto kluba „Noćni vukovi“.

Ova organizacija se, zajedno sa ruskom Sberbankom, našla na listi sankcija Evropske unije u ljeto 2022. godine, a njen vođa Aleksandar Zaldostanov je sankcionisan zbog „aktivne podrške ruskoj državnoj propagandi kroz javno negiranje prava Ukrajine na državnost i pozivanje na ′denacifikaciju′, kao i ′deukrajinizaciju′ zemlje“.

Kako je Pobjeda ranije objavila, „Noćni vukovi“ su u Crnoj Gori kao nevladina organizacija registrovani 2014. godine sa ciljem promocije moto kulture, organizovanja trka i ekspedicija.

Ovoj organizaciji zabranjen je ulazak u Sjedinjene Američke Države, Poljsku, Njemačku i Kanadu, a shodno ciljevima moskovske centrale i crnogorski ogranak ove organizacije dijeli njihove vrijednosti – prije svega san o takozvanom ruskom svijetu, čime zapravo čvrsto stoje na braniku „srpskog sveta“.

Zajedno sa bratstvima bliskim Crkvi Srbije – „Miholjska Prevlaka“, „Tvrdoš-Stupovi“ i mnogim drugim, „Noćne vukove“ ova crkva je angažovala i 5. septembra 2021. godine da „brane“ Cetinjski manastir od građanki i građana

Crne Gore koji su se okupili na Cetinju u znak protesta zbog nasilne inauguracije mitropolita te vjerske organizacije Joanikija Mićovića

Do danas, crnogorska javnost

Crnogorčević opet skrnavi himnu, tužilaštvo i dalje ćuti

Ovakvo izvođenje

himne, bez obzira ko je pjeva, skrnavljenje je državnog simbola. A himna je jedan od tri vrhunska simbola jedne države. U bilo kojoj državi, vjerujem i znam sigurno, ovo bi se i te kako kažnjavalo - kaže za Pobjedu profesorica hora i magistrica dirigovanja Zoja Đurović

nije dobila informacije ko su sve bili „branitelji manastira“, naoružani „do zuba“, te zašto su službe bezbjednosti – policija i Agencija za nacionalnu bezbjednost to dozvolile. U manastiru je, u susret inauguraciji, bilo okupljeno desetine bezbjednosno interesantnih

Automobil sletio s puta u blizini plaže Jaz

osoba, ali službe bezbjednosti na to nijesu reagovale.

Izvedba falsifikovane himne u Beranama nije bilo prvo izvođenje Crnogorčević u javnom prostoru na teritoriji Crne Gore - prvi put je žustre reakcije javnosti izazvala na Badnji dan 2023. godine kada ju je izvela

Poginuo maloljetnik

PODGORICA – Maloljetnik

L. F. (15) iz Budve poginuo je juče u saobraćajnoj nesreći u tom gradu, nakon što je došlo do slijetanja automobila s pu-

ta, a dvije osobe su povrijeđene - saopšteno je iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije. Kako je precizirano, L. F. je

bio vozač automobila, a saobraćajna nesreća se desila u 19.04 sati. Automobil je sletio s puta kod stadiona u blizini plaže Jaz. R. P.

ispred Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici. Tada je nastupala tokom nalaganja badnjaka pred sljedbenicima SPC, a nakon burnih reakcija na njenu interpretaciju izjavila je da „nema potrebe da se naglašava Srbi u Crnoj Gori. Crnogorac je jednako Srbin“.

Nakon nastupa Crnogorčević, ispred hrama u Podgorici, nadležna tužilaštva su ostala nijema i pored eksplicitnih zakonskih odredbi Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore, kojima je propisano da će se novčanom kaznom od 1.000 do 20.000 eura kazniti za prekršaj pravno lice, ako u tekstu ili melodiji himne prilikom izvođenja izvrši bilo kakvu izmjenu, odnosno izvodi himnu na način i u prilikama koji vrijeđaju ugled i dostojanstvo Crne Gore.

Istim članom Zakona, predviđeno je i da će fizičko lice koje bude odgovorno za identičan prekršaj biti kažnjeno od 300 do 2.000 eura. Pobjeda je kontaktirala s Višim državnim tužilaštvom povodom ponovnog skrnavljenja državnog simbola, ali ni sada, kao ni prije godinu institucije ne reaguju. Da je događaj u Beranama nastavak kontinuiranog djelova-

nja sa ciljem urušavanja državnog identiteta Crne Gore i temeljenih vrijednosti građanske, sekularne i antifašističke Crne Gore, osim ćutanja nadležnih organa, govori i činjenica da je ova falsifikovana himna Crne Gore korišćena i u kampanjama dezinformacija.

Jedna od prosrpskih Fejsbuk stranica u septembru 2020. godine, nakon političkih promjena u Crnoj Gori, objavila je falsifikovani snimak konstitutivne sjednice Skupštine Crne Gore na koji je preko autentičnog izvođenja himne Crne Gore montirana upravo pjesma „Oj, junaštva svijetla zoro“ u izvođenju Danice Crnogorčević.

U opisu objave na stranici Српска ЧАСТ + Srpska ČAST tada su naveli „da je ovo nova Crna Gora“, a snimak objavljen 23. septembra 2020. godine, koji je postao viralan, ubrzo je i nestao sa Fejsbuka. Na ovu lažnu objavu reagovala je tadašnja direktorica podgoričke muzičke škole „Vasa Pavić“ Zoja Đurović, profesorica hora i magistrica dirigovanja, koja je tada kazala da želi da se razotkrije ko stoji iza nedolične, neugodne i neprofesionalne montaže koja je izazvala velike neprijatnosti njoj i njenim koleginicima koje su izvodile himnu na autentičnom snimku konstitutivne sjednice Skupštine. Gotovo četiri godine kasnije, povodom izvođenja falsifikata crnogorske himne u Beranama, Đurović za Pobjedu kaže da je takvo izvođenje himne, bez obzira ko je pjeva, skrnavljenje državnog simbola. - Državna himna se izvodi onako kako je 3. juna 2006. godine tadašnji skupštinski saziv izglasao, a to je - na temu crnogorske narodne pjesme „Oj, svijetla majska zoro“. Kompozitor Žarko Mirković komponovao je, dakle, našu nacionalnu himnu za četvoroglasni mješoviti hor. Naša himna ima dvije strofe sa po dva stiha i strogo tako treba da se izvodi. Kada su u pitanju priredbe, ukoliko se izvodi vokalno, izvodi se kompletna. Ako je u pitanju instrumentalno izvođenje, izvodi se samo jedna strofa - kazala je Đurović Pobjedi.

Prema njenim riječima, sve što je mimo toga je skrnavljenje državnog simbola, a himna je jedan od tri vrhunska simbola jedne države. - U bilo kojoj državi, vjerujem i znam sigurno, ovo bi se i te kako kažnjavalo – zaključila je Đurović. D. MIHAILOVIĆ

Pripadnici ozloglašenih ,,Nočnih vukova“ u publici

Crnogorčević opet falsifikuje himnu

Zoja Đurović

Na pedesetu godišnjicu smrti kraljice Italije Jelene Savojske, ćerke crnogorskog kralja Nikole Prvog, biskup Rišar iz Monpeljea, grada gde je umrla na operaciji od raka, pokrenuo je 2001. godine proceduru za njenu beatifikaciju za sveticu.

Poljski papa Jovan Pavle

Drugi je predlog prihvatio i dodelio je kraljici privremeni prelazni status ,,Božijeg sluge“ koji će trajati sve dok se procedura ne završi. Pre toga, Jelena Savojska je odlukom pape Pija Jedanaestog 1937. godine bila odlikovana najvišim papskim odlikovanjem za žene visokog roda - ,,Zlatnom ružom“.

Pre pet godina, papa Franjo je emitovao poštanske marke sa njenim likom. To je gotovo siguran znak da će se procedura uspešno okončati.

Da li će Crnogorci prihvatiti blaženu Jelenu za svoju sveticu i veliku humanistkinju? Do sada su je u Podgorici 2021. godine nagradili spomenikom, kao i na Cetinju, rad poznatog umjetnika Dimitrija Popovića. Možda će sutra da ustanove i orden po njenom imenu za zaslužne Crnogorke. Ipak, neće Crnogorci biti nikakav izuzetak ako po ženi to - ne učine. To nisu učinili ni Srbijanci. Ni mnogi drugi narodi. A vreme je.

HUMANISTKINJA I

PATRIOTKINJA

Osim humanosti, Jelena Savojska je bila i crnogorska patriotkinja kada je preko svog supruga kralja Vitorija Emanuela Trećeg uspela da 1941. godine nagovori Musolinija da obnovi kraljevinu Crnu Goru.

Ta se ideja završila taktičkim neuspehom i možda nezrelošću njenog nećaka Mihajla Petrovića Njegoša. Zbog toga ga je i izvlačila iz nacističkog zatvora 1943. Godine.

Jelena Savojska i identitet Crnogoraca

Poljski papa Jovan Pavle Drugi je prijedlog prihvatio i dodijelio je kraljici privremeni prelazni status ,,Božijeg sluge“ koji će trajati sve dok se procedura ne završi. Prije toga, Jelena Savojska je odlukom pape Pija Jedanaestog 1937. godine bila odlikovana najvišim papskim odlikovanjem za žene visokog roda - ,,Zlatnom ružom“. Prije pet godina, papa Franjo je emitovao poštanske marke sa njenim likom. To je gotovo siguran znak da će se procedura uspješno okončati

A kao humanistkinja bila je u vrhu spasavanja stanovništva od zemljotresa u Mesini 1908. godine kada je na kolenima molila kapetana ruskog broda da se okrene na moru, vrati u Mesinu i dozvoli da se njegova lađa pretvori u bolnicu pod njenim nadzorom. Deset godina, 1911-1921, je vodila dobrovoljne medicinske sestre Crvenog krsta Italije i finansirala ustanove lečeći siromahe pogođene od zapalje-

nja mozga i tuberkoloze. Ona je od 1915. do 1919. godine pretvorila rimsku palatu Kvirinale u bolnicu, koja je pre toga bila sedište trideset papa i četvorice italijanskih kraljeva - i njenog, Vitorija Emanuela. Finansirala je istraživanja za lečenje raka i Parkinsona za dobrobit svih ljudi. Ona je bila svesna da je njen otac, kralj Nikola, uveo 1875. godine Crnu Goru kao prvu državu na Balkanu u osnovani Crveni krst i koristila je ugled koji iz toga proističe. I njen doprinos Crnoj Gori je u tome što je ona u 20. veku možda bila njen najveći ministar kulture u Evropi, koja je i po njoj sudila o vrednostima malog crnogorskog naroda. To je dovoljno za sva vremena.

ANA DANDOLONEŽELJENA KRALJICA

Najveća kraljica u narodu koji se danas naziva srpskim jeItalijanka. To je Venecijanka Ana Dandolo iz 13. veka. Ona je unuka tamošnjeg dužda, jednog od najvećih u istoriji ove republike, Enrika Dandola. Bio je vođa i glavni finansijer Četvrtog krstaškog rata. Ovaj se pohod završio padom Zadra i Carigrada. Carigradu se Dandolo, između ostalog, osvetio i za prethodnu plenidbu imovine italijanskog stanovništva u Vizantiji i nasilni gubitak oka dok je kao mlečanski ambasador bio na carigradskom dvoru.

Ana je Stevanu Nemanjiću bila druga ili treća žena. I ona mu je osigurala zlatnu pap-

sku krunu Onorija Trećeg Ovom krunom je Stevan pred papskim kardinalom ovenčan 1221. godine (možda i pre) kao katolički kralj. Krunu mu je postavio navodno u Žiči nadbiskup Sava, njegov mlađi brat.

Iz braka sa Anom, Stevan Prvovenčani je dobio i četvrtog sina koji je, uprkos tome što je bio mlađi u odnosu na trojicu dobijenih sinova iz Stevanovih prethodnih vizantijskih brakova, postao sledeći kralj - Uroš Prvi Time je Ana više od bilo koga drugog - sem Stevana Prvovenčanog - doprinela dizanju kraljevske dinastije Nemanjića. Ali je i postala neželjena kraljica iako je bila pra-mati svih Nemanjića posle nje. Bila je katolkinja, što tada to nije imalo gotovo nikakvu važnost u religijskom smislu, već je imalo politički smisao: njen brak je služio za približavanje Raške Veneciji, koja je tada ionako imala ogroman uticaj na politiku skromno obnovljenog Carigrada po odlasku krstaša. Stevan Prvovenčani je želeo

Aninog sina Uroša i njenu Veneciju za saveznike, i zanemario je starije sinove iz brakova sa damama carigradskog istoka.

Otuda ne mora biti čudno što ni stara Pećka patrijaršija - kao ni nova - Sokolovićeva Pećka patrijaršija, kao ni vojvođanske srpske mitropolije, kao ni Sremsko-karlovačka patrijaršija iz 19/20. veka, nisu smogle snagu da u njoj vide svetački značaj. Sve ove biskupije su ostale u svom srcu, u raznim stepenima šizmatičke, na nivou Raskola iz 1054. godine i nikada nisu priznale istorijsku vrednost Ane Dandolo kao majke kraljevske kuće Nemanjić i nacionalnog korena savremenog srpskog naroda. Kao da nikada nisu uvažili da je naknadna ,,pravoslavnost“ raških kraljeva bila samo politička maska za lakše prodiranje ka grčkom istoku, da ih tamošnji narod lakše primi. Raški vladari su shvatili da prodor na zapad ka Italiji i severu ka Mađarskoj, nije ostvariv. I katoličanstvo im zato nije više bilo potrebno. Tako za obe kraljice, i Jelenu i Anu, važi, kako kod verskih Crnogoraca tako i kod verskih Srba, samo jedan kriterijum za svetačastvo: manje je važno šta si kao Crnogorac ili Srbin učinio za svoj i druge narode, već da li si učlanjen u pravoslavnu organizaciju ili ne. Bog može da voli koga želi, ali pop to ne može. Ko nije uz njega nije ni Srbin niti Crnogorac. A srpska crkva ionako ne drži mnogo do žena: od 113 do 140 svetaca (arhiv SPC daje različite podatke), nije više od njih osam proglašeno za svetice. I nijedna nije deo javne svesti Srba i Crnogoraca.

PRAVOSLAVNI SRBIN I CRNOGORAC

Dobro obavešteni patrijarh Porfirije Perić je 21. septembra 2023. godine u Zvorniku rekao: ,,Bez pravoslavne vere i pravoslavne crkve nije moguće zamisliti Srbina“. Zanimljivo, kako onda postoji katolički ,,srpski“ kralj Stevan Nemanjić Prvovenčani, i kako onda postoje Srbi i pre Savine raške crkvene organizacije? Gde su Srbi bili pre hrišćanskih popova i - postoje li Srbi tek od kada

Piše: dr Dragan VESELINOV

Za Lubardin ,,Vučji do“ i ,,Kosovski boj“ veli Olga Perović ovo: ,,…u prvi plan istura čovjeka, narod, oslobađa se mita i legendi, humanistički brani pravo na život razotkrivajući užas pogibije i umiranja. Na njegovim velikim bitkama nema Selim paše i Nikole I, nema Miloša i Murata. Samo ljudi u pokolju, konji koji vrište, pogibija“

DA LI ĆE CRNOGORCI PRIHVATITI BLAŽENU JELENU ZA SVOJU SVETICU I VELIKU HUMANISTKINJU: Jelena Savojska

Lubardin ,,Vučji do“

su se črnorisci uvukli u narod?

A kako Patrijaršija objašnjava da dinastija Nemanjića nije nikada proglasila nadbiskupa Savu za sveca tokom svog trajanja, za svih 150 godina od njegove smrti? Nije ga svecem proglasio nijedan pećki patrijarh. I prošlo je punih 539 godina od Savine smrti pre nego što su ga Vojvođani 1775. godine proglasili za sveca iz političkih razloga. Katehizis im je bio sporedan.

Kako je onda srpstvo postojalo kada Srbima vekovima nije bio potreban nemanjički demijurg pravoslavne crkve?

I kako Patrijaršija tvrdi da je Savin otac Stevan Nemanja kanonizovan za sveca dan posle svoje smrti 1199. godine, ukoliko je Sava postao nadbiskup tek 20 godina kasnije, tek 1219. godine, a njegova organizacija nije dobila autokefalni tomos punu 151 godinu od njega nadalje, i stoga nije mogla nikoga da kanonizuje?

Niko od Nemanjića za vreme Nemanjića nije bio svetac. Sve je bajka.

CRKVA - GLAVNI

NEPRIJATELJ SRPSKE

NACIJE

Svođenje Srbina na pravoslavlje kao glavnog potpornog stuba nacije je uništavanje srpske nacije. To se odnosi i na pravoslavne Crnogorce. Pravoslavna vera je, sa stanovišta širine kulturnog bića Srbina i Crnogorca, sporedan činilac. Pravoslavno biće se uglavnom tiče veselih obrednih dužnosti koje nisu ,,srpske“ već opštehrišćanske, i sastavljene su od paganskih običaja iz prethrišćanskih religija. Nema u hrišćanskim obredima ničeg srpskog, osim zabave Srba da imaju porodičnog sveca zaštitnika koji je deo novih bajki za odrasle. Kulturno biće Srba i Crnogoraca je neizmerno veće od znanja popova i njihovih civilnih ,,influensera“ poput Milorada Dodika. A i crkvena jaja za predstojeći Uskrs su slovenskog, a ne hrišćanskog pravoslavnog porekla - sa prolećnom željom starih otaca da setva i žetva nahrane narod.

Istorija Srba i Crnogoraca je i dovoljno strašna da bi se iko zavaravao da su ih sveci od bilo koje napasti sačuvali uprkos tome što su na pričešću u crkvi pili Isusovu krv i bogožderski se pogostili njegovim mesom. A ljubili su i čarobne slike, ikonu i udisali omamljujući dim

tamjana. Što je taj dim iz Jemena lekovit, a duvanski dim sa Kariba nije; kako to da ministarstva zdravlja u hrišćanskim zemljama ne reaguju na moguću kancerogenu opasnost crkvenog dima?

I velika je šteta što Srpska pravoslavna crkva ne naručuje profesionalnu anketu o tome koliko je od našeg naroda pročitalo Bibliju ili odmaklo dalje od njene prve strane. Tada bi se još više uverila u trošnu jačinu njenog pravoslavnog temelja. Neće narod da gubi vreme, iako nije loše da poznaje Bibliju - ali, zbog odbrane od popova.

A mislimo da je pop razumeo Bibliju bolje od naroda koji je nije ni otvorio? Verovatno jeste, i to sasvim dovoljno da ne napusti popovsku profesiju, jer lakšu neće naći.

STVARNI IDENTITET

Identitet Srbina i Crnogorca je nezamislive veličine za patrijaršijsku svest.

Nju čine sva dostignuća u književnosti, slikarstvu, vajarstvu, muzici, prosveti i nauci, sve biblioteke, arhivi, pozorišta, bioskopi, ratovi i oružje, festivali, sajmovi, dečji vrtići, internet, televizija, radio, štampa, narodni folklor i svadbarski oro, balet, sportske igre, urbana i ruralna arhitektura, maniri građana, klavir i valcer, istorija kuhinje, razvoj nameštaja, kultura vina i svih pića, modni i profesionalni izbor odeće i obuće, frizure, sve profesije stanovništva i sindikalna pravila - i još hiljadu drugih činilaca. Vi dodajte drugoga ovom spisku, nema tu kraja.

Srce identiteta Crnogorca i Srbina je državni politički sistem i njegova pravna zaštita. Taj se sistem zasniva na civilnoj etici, a ne na Božijoj. Iz jednostavnog razloga je to tako: ne postoji hrišćanski politički, pravni, ekonomski i prosvetni sistem. Hrist nije rekao nijednu reč o tome. To je razlog što hrišćanstvo mora opstajavati jedino u seku-

Deset godina, 1911-1921, Jelena Savojska je vodila dobrovoljne medicinske sestre Crvenog krsta Italije i finansirala ustanove liječeći siromahe pogođene zapaljenjem mozga i tuberkolozom. Ona je od 1915. do 1919. godine pretvorila rimsku palatu Kvirinale u bolnicu, koja je prije toga bila sjedište trideset papa i četvorice italijanskih kraljeva - i njenog, Vitorija Emanuela. Finansirala je istraživanja za liječenje raka i Parkinsonove bolesti za dobrobit svih ljudi. Ona je bila svjesna da je njen otac, kralj Nikola, uveo 1875. godine Crnu Goru kao prvu državu na Balkanu u osnovani Crveni krst i koristila je ugled koji iz toga proističe

larnoj državi čim grad pobedi selo, i zbog toga se danas u celoj Evropi hrišćanstvo gasi. Ne verujete? Pitajte popa koji je hrišćanski pravoslavni politički sistem?

Poslednji pokušaj odbrane dominacije crkve u samodovoljnom agrarnom društvu je izveo papa Pije Deveti enciklikom Quanta Cura 1864. godine kada je osporio pravo novog doba da zameni feudalizam i kada je odbacio pravo čoveka na slobodni izbor i savest, podržavajući time zabranu demokratskog izbora. Ovu zabranu je pre njega u enciklici Mirari Vos izneo papa Grgur Šesnaesti 1832. godine. Ništa to nije vredelo: sve pape unazad je ostavio za sobom Lav Trinaesti sa svojom enciklikom Rerum Novarum iz 1891. godine i završio teološku dilemu koji stepen političkog uticaja u državi može imati hrišćanska crkva. Ona ide neminovno u sekularni sta-

Ana Dandolo je Stevanu Nemanjiću bila druga ili treća žena. I ona mu je osigurala zlatnu papsku krunu Onorija Trećeg. Ovom krunom je Stevan pred papskim kardinalom ovjenčan 1221. godine (možda i prije) kao katolički kralj. Krunu mu je postavio, navodno, u Žiči nadbiskup Sava, njegov mlađi brat Ana Dandolo

draže. Narodni život nikada ne nestaje, stalno se menja, kao i religije i popovi. Kada je knez Pavle Karađorđević otvorio 1936. godine u Beogradu svoj ,,narodni muzej“, među šezdeset galerijskih dvorana, osim u galeriji fresaka sa umetničkom vrednošću, nije bilo nijedne ,,pravoslavne“ rukotvorine radi propagande religije. Direktor muzeja, istoričar umetnosti, Milan Kašanin iz Slavonije, sorbonski diplomac, kupovao je i dobijao u Evropi savremene slike Matisa, Utrila, Šagala, Modiljanija, Gogena, Pisaroa, Monea, Vlamenka i drugih. Bili su tu i delovi Pavlovog Vidovdanskog hrama, kao mitološke obrade tužnog ishoda Lazarevog poduhvata na Kosovu. A Kašanin je bio poznat po tome što je opovrgavao ključnu ulogu Crkve za formiranje srpske nacije. Ona tome pomogla jeste, ali vodila nije. I često je narod išao sam, bez nje.

tus. A on je spas za narod, a za Crkvu je novi minut skrajnutog života.

RECITE KO IM JE RAVAN

Naravno da je među sveštenicima bilo mislilaca, umetnika i književnika koji su doprinosil narodnoj kulturi.

Crnogorci će verovatno odmah istaći Njegoša, a Vojvođani svog bivšeg kaluđera Dositeja Obradovića i možda patrijarha Josifa Rajačićaali i njega kao političara i obrazovnog prosvetara. Potom, jedino uz veliki znoj, možemo da se setimo novih crkvenih imena. A ima ih. A uzmite sada samo u obzir crnogorske slikare posle Drugog svetskog rata. Kaže istoričarka umetnosti Olga Perović u svojoj ,,Crnogorskoj likovnoj umjetnosti druge polovine 20. vijeka“ iz 2010. godine da je novo društveno okruženje uticalo na slikarske zamisli: ,,Crna Gora je povratila svoju dugovjeku državnost i njen narod svoj nacionalni identitet, Crnogorci su ostvarili težnju da žive kao ravnopravan narod i kao ravnopravna država u zajednici s drugim južnoslovenskim narodima“. Naglasila je vezu između društvene stvarnosti i oblika nacionalnog identiteta. Nema identiteta po sebi. I tek potom idu redom Petar Lubarda, Milo Milunović, Jovan Zonjić, Dado Đurić, Luka Tomanović, Miloš Vušković, vajar Risto Stijović, Milan Božović, Savo Vujović, Mato Đuranović, Mirko Kujačić, Niko Djurović, Dimitrije Popović, Stevan Luketić, Filo Filipović, Cvetko Lainović i drugi - imena su data i iz njenih drugih tekstova. Za Lubardin ,,Vučji do“ i ,,Kosovski boj“ veli Olga Perović ovo: ,,…u prvi plan istura čovjeka, narod, oslobađa se mita i legendi, humanistički brani pravo na život razotkrivajući užas pogibije i umiranja. Na njegovim velikim bitkama ne-

ma Selim paše i Nikole I, nema Miloša i Murata. Samo ljudi u pokolju, konji koji vrište, pogibija“. Blisko tome je videla svoj ,,Kosovski boj“ i Olja Ivanjicki u Beogradu, kao vrisak humanističkog otpora bezumlju i apoteozi ljudskim porivima i vrlinama bez ikakve veze sa pravoslavnom teofilijom i neistinitim herkulovskim obračunom Hrista sa Muhamedom na Kosovu. Da li smo primetili da ekstremna srpska crkvena ,,pravoslavna“ pristrasnost nije nijednog slikara, vajara, kompozitora, režisera, glumca, filozofa, astronoma, pesnika (ni Njegoša), učitelja, filozofa, pevača, biologa - proglasila za sveca? Oni nisu zaslužni Srbi i Crnogorci, već jedino ljudi koji popu ljube ruku?

PORFIRIJEV LEŠ

U Zvorniku je patrijarh Porfirije rekao: ,,Znamo da kao što je čovek bez duše leš, tako je i svaka srpska zajednica, svako srpsko mesto i svako srpsko naselje koje u sebi nema hram mrtvo naselje“. To nije istina. To je mogao da Porfiriju doturi jedino nekroman Irinej Bulović. Svako selo može bez popa, ali pop bez sela ne može. A selo ne može bez učitelja i škole. I, uostalom, kako teolog objašnjava da telo sveca nije leš iako ga je duša u grobu napustila? Pitajte ga. Jedini čovek koji može da živi bez društva je kaluđer. On je leš još pre nego što je i umro, jer je istrebio u sebi i narod, i državu, i pastirsko vođstvo jagnjadi. Otišao je u ćeliju samoće i izgubio dušu. A čovek i Srbin bez hrišćanstva i te kako može, ali ne i bez društva. I sve više tako on i živi iako gradi Sizifove hramove gde luta uz svetlost sveća tragajući za odgovorima koje nikada neće dobiti. Duša čovekova je njegov društveni život koji ostaje među nama i kada sahranimo svoje naj-

Kod Crnogoraca je izuzetak, tu su mitropoliti vodili narod u novo društvo jer su jedini u plemenskoj konfederaciji naroda imali centralizovanu organizaciju. Čim se narod ujedinio u državu, mitropoliti su se vratili u manastir. Nisu mitropoliti gradili srpstvo, već državu.

ŠTO SU SRBIN I CRNOGORAC

Kada bi pravoslavno hrišćanstvo bilo glavni fundament Grka, Rusa, Srba, Crnogoraca, Rumuna, Makedonaca, Ukrajinaca i vanevropskih pravoslavaca, onda verovatno nijedan od ovih naroda ne bi postojao.

Društvena duša im se ne bi razlikovala. Postojao bi samo hrišćanin sa istim načinom života, kao opšti, globalni religiozni čovek, i svi bi možda govorili hebrejskim jezikom. A to bi se dogodilo i sa katoličkom galaksijom. I sa islamskom. Hrišćanstvo i jeste prva globalistička ideja naredbom Isusa sledbenicima da je šire po svim narodima. Takav je kod nas bio Rastko Nemanjić Srbin i Crnogorac su neprekidno dinamično i promenljivo strukturno telo ujedinjenih društvenih osobina i razvojnih želja. One su u stalnom komešanju. Od veka do veka su različite, od jezika do svog političkog sistema i kulture: od mira do mira, od rata do rata, od revolucije do revolucije, od vlade do vlade, od muzeja do muzeja, od nošnje do nošnje, od pesme do pesme, od sveca do sveca, od azbuke do azbuke, i od saveznika do saveznika… Pop i kaluđer to nisu, oni su kontrarevolucionari. Njima je svako društvo dobro koje ne dira njihovu organizaciju. A u svakom društvu jedino kaluđer živi bez želje da ga i vidi, i on je jedina konstanta nepokretnosti. Dajmo Patrijaršiji državni budžet da troši i vladine avione da se vladike besplatno voze po nebu, i dobićemo savršeno hrišćansko društvo. Popovsku državu. •

Projektom Eko maniri, NVU Cellula podstiče promjenu i unapređenje ekološke svijesti mladih

Od lociranja nelegalnih deponija do promocije selekcije otpada i reciklaže

PODGORICA – Svaki građanin može da doprinese da se problem nelegalnog deponovanja otpada, za koji i dalje kao sistem i društvo nemamo adekvatan odgovor, počne rješavati na dobrobit životne sredine, očuvanja biodiverziteta i zdravlja ljudi.

Za početak, fotogr afija ili snimak nelegalne deponije napravljen mobilnim telefonom, sa pratećim opisom lokacije i označavanjem pozicije na kojoj je uočena, vrlo lako kroz nekoliko „klikova“ može da se proslijedi na web inerfejs za slanje fotografija i video materijala (https://projekti.cellula.me/lokacije-nelegalnih-deponija).

Time će bilo ko od nas ko živi u Zeti, Tuzima, Podgorici ili Plavu, doprinijeti da se podrži projekat Eko maniri koji je osmislilo nevladino udruženje Cellula, čiji je cilj da se u narednih pola godine ažurira lista nelegalnih deponija kojih, prema dosadašnjoj evidenciji ima najmanje 350 u Crnoj Gori, dok se svakodnevno, zahvaljući lošim naslijeđenim navikama, neodgovornosti ili ekološkoj neosviješćenosti pojavljuju nove.

NVU Cellula okuplja nastavnike i profesore biologije, kao i stručnjake iz ove oblasti angažovane u drugim djelatnostima. Prema riječima Dragice Vukčević iz ovog udruženja, cilj je da se na osnovu terenskog rada i evidencije nelegalnih deponija napravi katalog/brošura kao i prateća onlajn interaktivna mapa koja će obuhvatiti sve lokacije u ove četiri opštine.

Promjena

loših navika

Vukčević ističe da je projekat koji su nazvali „Eko maniri“, za koji su aplicirali na javnom konkursu Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, osmišljen tako da doprinese jačanju ekološke svijesti o potrebi odlaganja otpada na propisan način kako bi se sačuvali životna sredina, biodiverzitet i zdravlje ljudi.

-Edukacijom o ekološkim manirima, kao određenim pravilima odgovornog ponašanja koja se uče, i konkretnim ekološkim djelovanjem želimo podstaći i animirati djecu i mlade, kao i njihove roditelje, nastavnike, poznanike na razmišljanje da je ve-

Cilj projekta Eko maniri je da se do juna ažurira lista nelegalnih deponija kojih, prema dosadašnjoj evidenciji, ima najmanje 350 u Crnoj Gori, dok se svakodnevno, zahvaljujući lošim naslijeđenim navikama, neodgovornosti ili ekološkoj neosviješćenosti pojavljuju nove. Prateći projekat tiče se sticanja navika da se produkcija otpada može umanjiti, a dobar dio reciklirati

Ove dvije opštine (Zeta i Plav) su selektovane zbog postojanja jezera (Skadarskog i Plavskog) za koja brojni eminentni stručnjaci ukazuju da je zbog niza negativnih i štetnih uticaja doveden u pitanje njihov dalji opstanak. Zagađenje jezera: vrste, izvori i rješenja - teme su ekološkog časa za učenike obližnjih škola

liki broj nas naslijedilo loše navike odbacivanja otpada na nepropisnim mjestima –kazala je ona.

Ističe da su ovi mali, početni koraci važni na putu do ozbiljnih promjena u navikama i krupnim promjenama koje će doprinijeti da zaživi reciklaža.

Iako je put do cirkularne ekonomije sastavni dio Zelene agende, koju smo kao država deklarativno preuzeli kao obavezu implementiranja evorpskih standarda u ovoj oblasti, to je prije svega interes svakog građanina. Pojašnjava da će dokumentovani podaci o neuređenim odlagalištima biti objedinjeni u vidu kataloga/brošure, a sadržaće: lokaciju, fotodokumentaciju sa koordinatama, kao i opis samog tipa odlagališta (građevinski, organski itd.).

-Podatke iz kreiranog Kataloga prenijećemo na onlajn interaktivnu mapu koja će biti dostupna na web sajtu Udruženja uz mogućnost kasnijeg ažuriranja, čime se postiže i održivost projekta. Takođe, biće predmet onlajn kampanje usmjerene na ciljne gru-

pe određenih geografskih područja (Gugl, ADS, Fejsbuk, Instagram...) – kazala je Vukčević.

Najavila je da će poseban segment projekta biti i javni ekološki čas u opštinama Zeta i Plav čiji je cilj edukacija djece i omladine o štetnosti odbacivanja otpada na nepropisnim mjestima.

-Ove dvije opštine su selektovane zbog postojanja jezera (Skadarskog i Plavskog) za koja brojni eminentni stručnjaci ukazuju da je zbog niza negativnih i štetnih uticaja doveden u pitanje njihov dalji opstanak. Zagađenje jezera: vrste, izvori i rješenja - teme su ekološkog časa za učenike obližnjih škola. Lokaciju neuređenog odlagališta na kojoj ćemo održati ekološki čas odredićemo putem prethodno sprovedenog terenskog istraživanja, a koja je povezana sa zagađenjem jezeranavela je ona.

radionica

Vukčević kaže da će u saradnji sa Borisom Jabučaninom, u okviru javnog časa, realizovati eko radionicu– izrada EM bio kugli.

-Učenici će praviti EM bio kuglice koje će ubaciti u jezero kako bi pomogli njegovom pročišćavanju. EM kuglice su „nevidljivi čistači“, sadrže milijarde blagotvornih mikroorganizama koji postupkom fermentacije razgrađuju mulj čineći ga lako probavljivim za domaće (autohtone) mikroorganizme –kazala je Vukčević.

Istakla je da će osim ukazivanja na loše prakse, time prezentovati i primjere kako se može drugačije i da postoje metodi kvalitetnog upravljanja otpadom u lokalnoj zajednici.

Prezentacija će se realizo -

vati u Zelenoj učionici Mediteranskog vrta na brdu Gorica.

Cilj im je da potaknu što više građana i uključe ih u akcije čišćenja nelegalnih odlagališta, da sami pokrenu slične inicijative u lokalnoj zajednici, i da se otpad tretira kao resurs koji se može iskoristiti za dobijanje recikliranih proizvoda.

-Reciklaža, između ostalog, podrazumjeva poklanjanje predmeta koje više ne koristimo – navela je ona.

Uporedo sa projektom Eko maniri osmislili su i projekat Sistem upravljanja otpadom, a ne sistem bacanja otpada. Njime se potencira značaj odvojenog sakupljanja otpada kao važnog resursa koji se može ponovo iskoristiti- reciklirati.

Značajan resurs, a ne smeće

Otpad treba posmatrati kao značajan resurs koji se može reciklirati i time, pored ekonomskog efekta (štede se resursi i energija), smanjiti zagađenje životne sredine i produžiti vijek trajanja deponijama.

Upravo se kroz edukaciju o otpadu, organizovanjem posjeta sanitarnim deponijama/reciklažnim dvorištima, realizacijom kreativnih radionica i obuka za djecu i mlade u udruženju Cellula žele da ih zainteresuju. -Organizovanjem humanitarne izložbe predmeta od recikliranog materijala i modne revije haljina od reciklabilnog otpada sa pratećim aksesoarom, pokretanjem akcije sakupljanja i doniranja odjevnih predmeta i igračaka, animiraćemo učenike, njihove roditelje i poznanike da promijene svakodnevne navike i da se opredijele za selektivno odlaganje otpada prema vrsti materijala, za recikliranje starih predmeta kojim se može naći neka druga svrha ili se mogu jednostavno donirati i time spriječiti da se nađu na deponijama –navela je vukčević

dgorice i „Vuk Karadžić“, „Radomir Mitrović“ i „Lubnice“ iz Berana). Da nije riječ samo o teoriji osmislili su pet praktičnih obuka o tehnikama izrade predmeta od reciklabilnog otpada na kojima će učenici izrađivati predmete za potrebe izložbe.

Da nije riječ samo o teoriji osmislili su pet praktičnih obuka o tehnikama izrade predmeta od reciklabilnog otpada na kojima će učenici izrađivati predmete za potrebe izložbe

-Recikliranjem se znatno smanjuje količina komulanog otpada, a samim tim produžava vijek trajanja sanitarnih deponija.

U projekat će biti uključeno 100 učenika, članova ekoloških sekcija iz pet osnovnih škola iz Podgorice i Berana („Branko Božović“ i „Božidar Vuković Podgoričanin“ iz Po-

-Predmeti izrađeni od reciklabilnog materijala na radionicama biće izloženi u osnovnoj školi „Vuk Karadžić“ u Beranama, gdje će biti upriličena i modna revija haljina i predmeta izrađenih od reciklabilnog materijala, a koju će pripremiti učenici OŠ „Božidar Vuković Podgoričanin“ uz pomoć nastavnice likovne kulture Ivane Babić. Izložbi će prisustvovati učenici iz pet škola uključenih u projekat, čiji su radovi selektovani za potrebe njene realizacije. Planirana je i dodjela nagrada: autorima najkreativnije urađenih predmeta od reciklabilnog otpada koji imaju efikasnu upotrebnu vrijednost, za najkreativniji dizajn i izrada odjevnih predmeta i aksesoara od reciklabilnog otpada. i. PeriĆ

Edukacija najmlađih

Dragica Vukčević

Državni sekretar SAD pozvao Beograd i Prištinu da ne dižu tenzije

Blinken: Zapadnom Balkanu ne treba povratak u devedesete

VAŠINGTON- Dijalog između Beograda i Prištine u kojem posreduje EU jedini je održivi mehanizam, ali i jedini održivi put naprijedporučio je državni sekretar

SAD Entoni Blinken.

- Potrebno je da vidimo konstruktivne napore i Kosova i Srbije u dobroj vjeri da stabili-

TEL AVIV- Od 8. oktobra, dana nakon napada Hamasa na Izrael u kojem je poginulo oko 1.200 ljudi, saveznik Hamasa Hezbolah i Izrael razmjenjivali su vatru skoro svakodnevno

Hezbolah je ispaljivao granate preko granice između Izraela i Libana, kao vid solidarnosti sa Hamasom, a spekulisalo se i da je veliki broj militanata pokušavao da se infiltrira u Izrael.

Udari su do posljednjih nekoliko nedjelja uglavnom ostali ograničeni na pogranične regione, međutim, situacija je sada drugačija. Napadi su se proširili ka sjeveru, što izaziva strah od dodatnog širenja sukoba. Zbog čega su napadi na sjever Libana, region Beka i grad Balbek, koji se nalazi na 100 kilometara od granice, važni za potencijalnu eskalaciju sukoba, i kako su se ti napadi odvijali do sada?

Najmanje jedan civil je ubijen, a nekoliko njih je povrijeđeno, kada je u ponedjeljak 11. marta, Izrael izveo četiri napada na grad Balbek na istoku Libana, a što je prenio Rojters na osnovnu svoja dva bezbjednosna izvora i izjave guvernera Balbeka Bašira Kadera. Jedan od udara pogodio je južni ulaz u grad, koji se nalazi najmanje dva kilometra od drevnih rimskih ruševina, dok su ostali udari pogodili grad Taraju, koji se nalazi 20 kilometara zapadno od Balbeka.

Rimske Ruševine

Drevne rimske ruševine su par ekselans kulturna baština i kompleks u kojem se nalazi hram bogu vina Bahusu (Bah), a koji se smatra izvanrednim arheološkim i umjetničkim lokalitetom antičke rimske arhitekture, upisanim u svjetsku baštinu UNESCO 1984. godine. Spomenik Bahusu jedna je od najbolje očuvanih i najvećih ruševina rimskog hrama čija fina ornamentika najvjerovatnije datira iz 2. vijeka nove ere.

Balbek krije još jedan biser –kolosalni rimski hram Jupiteru, najveći u svijetu posvećen njemu, sa stubovima visokim skoro 20 metara i prečnikom od skoro 2,5 metra, za čiju je gradnju bilo potrebno tri vijeka.

Ovo je drugi napad na ovaj re-

zuju odnose i da idu tim putem, da ne dižu tenzije - kazao je juče Blinken tokom posjete Austriji, prenosi KoSSev. Na konferenciji sa austrijskim šefom diplomatije, Aleksandrom Šalenbergom, ujedno je pozvao strane da ispune obaveze koje su preuzele u sklopu dijaloga, ali i da se „povećaju ko-

ordinacija i transparentnost sa međunarodnim partnerima“. Blinken se osvrnuo na devedesete godine, navodeći da je tada dobar dio fokusa svijeta bio usmjeren ka Balkanu, odnosno Bosni i Hercegovini i Kosovu. - A ono što nam ne treba, što ne treba Evropi, a posebno ne treba ljudima Zapadnog Balkana,

jeste trenutak povratka u devedesete - poručio je Blinken. On, međutim, navodi da Zapadni Balkan danas ide drugačijim putem, u pravcu pune integracije sa Evropom. - Dijelimo cilj demokratskog, prosperitetnog, mirnog regiona integrisanog sa ostatkom Evrope - poručio je Blinken.

Izrael i Hezbolah - nova eskalacija sukoba

Napad na uporište

„Partije Alaha“

Udari su do posljednjih nekoliko nedjelja uglavnom ostali ograničeni na pogranične regione, međutim, situacija je sada drugačija. Napadi su se proširili ka sjeveru, što izaziva strah od dodatnog širenja sukoba

gion još od 26. februara kada su napadi Izraela bili usmjereni na Balbek i selo Budaj, u kojima su ubijena dva člana Hezbolaha. Kao osvetu za vazdušne napade, Hezbolah je tada lansirao 60 raketa „kaćuša“ na sjevernu izraelsku bazu Meron, a političar Hezbolaha Hasan Fadlalah je tada, u televizijskim izjavama na sahrani ubijenog borca Hezbolaha, rekao da „izraelska agresija na Balbek ili bilo koje druge oblasti neće ostati bez odgovora“. Ipak, daleko od toga da su u ovom regionu bombe novina. U napadima izraelskog vazduhoplovstva na Liban 17. jula 2006. godine uništeno je preko 250 kuća i zgrada, pet fabrika, benzinske pumpe, fabrika za preradu mlijeka. Napadi su doveli do masovnog egzodusa iz grada. U „Operaciji Balbek“ napadnuta je i bolnica u centru grada, za koju je Izrael tvrdio da je „štab Hezbolaha“, uz navode da su na različitim lokalitetima „uništene kancelarije Hezbolaha“.

Na najnovije napade nije se dugo čekao odgovor, pa je Hezbolah ve ć dan kasnije,

12. marta, saopštio da je ispalio više od 100 raketa „kaćuša“ na nekoliko izraelskih vojnih punktova kao odgovor na izraelsko granatiranje regiona Beka, prethodne noći.

BalBek, Ba stion

HezBolaHa

Grad Balbek, u regionu Beka, smatra se bastionom Hezbolaha, šiitske muslimanske političke partije i militantne grupe sa sjedištem u Libanu. Tu su njeni ekstenzivni bezbjednosni aparati, politička organizacija i mreža društvenih službi stvorile reputaciju „države u državi“, koja je osnovana u haosu petnaestogodišnjeg građanskog rata u Libanu. Ideja vodilja – protivljenje Izraelu i otpor zapadnom uticaju na Bliskom istoku, dodatno je raspirena sukobom u Gazi koji još nema ni obrise završetka. Hezbolah, na čijem čelu se nalazi Hasan Nasrala, koji je preuzeo dužnost generalnog sekretara 1992. godine, nakon što je Izrael ubio suosnivača i prethodnog vođu grupe Abasa Al-Musavija, kontroliše

Iako se Balbek često naziva uporištem Hezbolaha, grad ima i veliku hrišćansku populaciju i često je bio domaćin međunarodnog festivala na spektakularnim rimskim ruševinama koje leže u srcu grada. Epitet uporišta nije slučajan jer se od 80-ih godina prošlog vijeka tamo odvija obuka članova partije od strane pripadnika Iranske revolucionarne garde. Često se naziva i „skrivenim frontom“, koji, sudeći po najnovijim sukobima, više neće imati taj epitet

veći dio libanskih područja sa šiitskom većinom, uključujući djelove Bejruta, juga Libana i istočni region već pomenute doline Beka. Militarizacija nije došla iznebuha. Prema Taifskom sporazumu iz 1989, u kojem su posredovale i Saudijska Arabija i Sirija, i koji je okončao građanski rat u Libanu, Hezbolah je bio jedina milicija kojoj je dozvoljeno da zadrži svoje oružje. Međunarodni institut za strateške studije procijenio je 2020. da je milicija posjedovala do 20.000 aktivnih boraca i dvadesetak hiljada rezervista, sa arsenalom malokalibarskog oružja, tenkova, dronova i raznih raketa

dugog dometa. Da u jednom gradu vidite zastave Hezbolaha po ulici, ljude u majicama sa zelenim kalašnjikovim na žutoj pozadini nijesu nikakva fatamorgana, već normalnost. Dok za Izrael ovaj region najčešće označava „zabranjenu teritoriju, raj za teroriste, falsifikovanje i šverc droge“, za mnoge Libance ovo je posljednja i prva linija odbrane od potencijalnih napada Izraela. Balbek se nalazi na dva sata vožnje sjeveroistočno od Bejruta, na vrhu doline Beka. Balbek, ili Heliopolis kako se zvao prije 8.000 godina kada je osnovan, bio je globalni epicentar festivala, slavlja i

U „Operaciji Balbek“ napadnuta je i bolnica u centru grada, za koju je Izrael tvrdio da je „štab Hezbolaha“, uz navode da su na različitim lokalitetima „uništene kancelarije Hezbolaha“

razvrata. Ne čudi što se i dan danas opijum uzgaja u ovoj dolini, i važi za neformalni centar trgovine drogom. Balbek je svojevremeno bio dio spleta građevina od kamenih blokova, najveći takav u cijelom svijetu, daleko veći od Partenona ili bilo kog drugog uporedivog lokaliteta. Njime su vladale sve drevne imperije, od egipatske preko asirske, grčke (Aleksandar Veliki je osvojio grad oko 300. p.n.e.) do Rimskog carstva, nakon čega je uslijedio niz islamskih kalifata. Čak je i Mongolija imala kontrolu nad gradom prije nego što ga je vratila Damasku. Liban je nastao kao dio francuskog mandata 1920. godine i od tada Balbek pripada Libanu.

Iako se Balbek često naziva uporištem Hezbolaha, grad ima i veliku hrišćansku populaciju i često je bio domaćin međunarodnog festivala na spektakularnim rimskim ruševinama koje leže u srcu grada. Epitet uporišta nije slučajan jer se od 80-ih godina prošlog vijeka tamo odvija obuka članova partije od strane pripadnika Iranske revolucionarne garde. Često se naziva i „skrivenim frontom“, koji, sudeći po najnovijim sukobima, više neće imati taj epitet. Pozicije nijesu mijenjali ni Hezbolah ni Izrael. Hezbolah je više puta ponavljao da će prekinuti napade na Izrael tek nakon prekida vatre u Gazi, dok je izraelski ministar odbrane Joav Galan nekoliko puta ponovio da „bilo kakvo primirje neće promijeniti cilj Izraela da silom ili diplomatijom potisne Hezbolah iz južnog Libana“. Od početka rata između Izraela i Hamasa u oktobru, najmanje 316 ljudi, uglavnom boraca Hezbolaha, uz 53 civila ubijeno je u Libanu, pokazuju podaci AFP-a.

Entoni Blinken

Posljedice granatiranja Balbeka

INTERVJU: Direktor Made in New York Jazz Festivala Montenegro Vladimir Maraš za Pobjedu povodom mogućnosti

Bila bi to nemjerljiva korist za imidž naše zemlje

PODGORICA - Direktor

Made in New York Jazz Festivala Montenegro Vladimir Maraš nedavno je kontaktiran sa ponudom da se u Crnoj Gori organizuje veliki koncert svjetske pop zvijezde Stinga, u okviru njegove evropske turneje koja se planira za 2025. godinu. Pregovori su na samom početku i stvoreni su uslovi da neko o Crnoj Gori misli kao o destinaciji koja je u stanju da organizuje koncert zvijezde poput Stinga.

U ovom trenutku, Sting i njegova ekipa prave plan turneje za 2025. godinu, a što se tiče koncerta u Crnoj Gori u načelu se govori o periodu odmah nakon realizacije jubilarnog 10. Made in New York Jazz Festivala u Crnoj Gori, što će biti krajem juna 2025. godine.

U intervjuu za Pobjedu Maraš govori o značaju ovakvog koncerta za Crnu Goru, izazovima sa kojima će se suočavati ako dođe do njegove realizacije, muzičkoj publici...

POBJEDA: Da li Vas je ovaj poziv, koji se definitivno može tumačiti kao potvrda kvaliteta i vrijednosti Made in New York Jazz Festivala u Crnoj Gori, iznenadio?

MARAŠ: Precizan odgovor glasi da smo u kontaktu sa njegovom buking agencijom preko Njujorka, tačnije preko Made in New York Jazz Competition INC, našeg partnera na realizaciji Made in New York Jazz Festivala u Crnoj Gori. Isto tako, činjenica je i da smo mi još prošle godine stupili u komunikaciju i pokazali interesovanje. Dakle, prilično sam siguran da je u međuvremenu dobar glas o jazz festivalu značajno doprinio činjenici da smo postali vidljivi i za taj dio svjetske pop kulture. Znate, mala zemlja kao Crna Gora teško može biti vidljiva ili konkurentna za značajno velike budžete koji prate organizacije velikih koncerata, ali kao turistička zemlja na Mediteranu, potpuno je logično da tražimo prostor i za tu vrstu vidljivosti. O koristima koje možemo da imamo kao mali sistem suvišno je govoriti. Ali to mora postati strateški nacionalni interes, ne samo tek tamo neki koncert koji organizuje crnogorska kuća „Rabbit Records“. U svemu tome moramo naći svoje mjesto, a šansa da odmah krenemo u tu priču daje ogroman prostor za zajedničku strategiju jer nije u pitanju samo Sting, tu su i svi ostali koji mogu u Crnu Goru privući znatan broj ljudi, svake godine u julu. U ovom trenutku, najvažnije je da smo stvorili uslove da neko o nama misli

Prvo, očekujemo da donosioci odluka shvate kakvu šansu dobijamo i da nas podrže u namjeri da to organizujemo. Drugo, očekujemo da uvide ogroman prostor koji može poslužiti za skoro pa besplatnu promociju Crne Gore kao festivalske destinacije, dakle, da dožive sve ovo kao potencijalnu investiciju, a ne kao trošak. I treće, očekujemo i finansijsku sigurnost na osnovu koje možemo biti konkurentni i za sve naredne godine - istakao je Maraš

kao o destinaciji koja je u stanju da proizvede koncert poput Stingovog.

POBJEDA: S obzirom na to da su zainteresovani pogledali materijal vezan za Made in New York Jazz Festival i vidjeli koga je festival sve ugostio tokom osam godina postojanja, imate li povratnu informaciju šta je na njih ostavilo najveći utisak i šta je presudno uticalo da se dogodi taj kontakt?

MARAŠ: Zaista ne znam tačno kako se odvijala komunikacija koja je dovela do toga da dođemo u priliku da ovo realizujemo, ali činjenica je da to više nije san, to je postala java. U ovom trenutku, naši prijatelji iz Njujorka bore se za nas i pregovaraju u ovoj fazi, što je takođe dobra vijest. Svakako da je lista gostiju Made in New York Jazz Festivala proteklih osam godina značajno pomogla jer skoro svake godine imali smo umjetnike višestruko nagrađivane Gremi nagradama, o nominacijama da i ne govorimo… Dakle, ako su svi oni dali pozitivan stav o Crnoj Gori kao destinaciji i „Rabbit Records“ kompaniji kao sposobnoj da sve to pretoči u dobre koncerte, onda sam i ja prezadovoljan i unaprijed se radujem ishodima.

POBJEDA: Da li ste načelno dogovorili kada bi Stingov koncert u Crnoj Gori mogao biti održan i da li su Vam ponuđeni uslovi za realizaciju tog projekta?

MARAŠ: U ovom trenutku, Sting i njegova ekipa prave plan turneje za 2025. U načelu, govorili smo o periodu odmah nakon realizacije jubilarnog 10. Made in New York Jazz Festivala u Crnoj Gori, što će biti krajem juna 2025. Ovaj jubilej zaista zaslužuje da ga obilježimo na najbolji mogući način, a koncert poput Stingovog bio bi pečatiranje jednog perioda u kome smo institucionalizovali jazz kulturu kao neopho-

dan sastojak kulturnih potreba svake godine u Crnoj Gori. I to na najvišem nivou. Što se tiče uslova za realizaciju, o tome je bilo riječi isključivo u načelu, a red poteza ipak utvrđuju oni. Ono što sigurno znam je da u trenutku kada dobijemo konkretan upit, vrlo brzo moramo na njega i reagovati, tako da smo već sada u razgovorima sa institucijama i kompanijama koje bi mogle podržati realizaciju ovog spektakla.

Nadamo se da će se kockice sklopiti.

POBJEDA: S obzirom na to da se festival Made in New York Jazz Festival do sada održavao na otvorenoj sceni SYNCHRO u nautičkom naselju Porto Montenegro u Tivtu i u atrijumu ,,The Capital Plaza“ u Podgorici, o kojim lokacijama razmišljate kada je Stingov koncert u pitanju?

MARAŠ: U ovom trenutku nijesam ovlašćen da iznosim te podatke, ali mogu da kažem da su u opticaju tri lokacije i da je predviđen koncert za 12.000 do 15.000 ljudi. Svaka od lokacija koje su na stolu je dobra na svoj način, svaka ima i određene mane. Svakako da ćemo i taj dio priče i konačnog odlučivanja o lokaciji raditi nakon nužno ozbiljne i strateške analize, jer tu ne smije da bude improvizacije. Ali jedno je sigurno, svako od nas će morati da da svoj doprinos kad dođe vrijeme.

POBJEDA: Možemo li reći da Crnoj Gori nedostaje velikih koncertnih prostora koji bi zadovoljili potrebe izvođača, ali i ugostili sve zainteresovane za koncert?

MARAŠ: Crnoj Gori nedostaje mnogo toga. Nije da mjesta nema, pogotovo za spektakle na otvorenom, ali našoj zemlji definitivno nedostaje zatvore-

ni prostor za 10.000 ili 12.000 ljudi. To znači da se dugoročna strategija ne smije osloniti samo na ovaj koncert o kome radi, već da njegovom organizacijom ta strategija stvori uslove da se svake godine dogodi makar jedan koncert svjetskog nivoa. Na ovoliko malom tržištu, to mora biti dio nacionalne strategije razvoja i kulture, ali i turizma, ekonomije, brendiranja države. Kada sve to stavite na papir, milion eura uložen u to vraća se preko noći. I svakako, sve ovo podrazumijeva investiciju u prostor koji može biti nukleus projekta promocije crnogorskog kulturno-turističkog mapiranja na evropskoj karti festivalskih destinacija.

POBJEDA: Kakvu pomoć očekujete od države?

MARAŠ: Prvo, očekujemo da donosioci odluka shvate kakvu šansu dobijamo i da nas podrže u namjeri da to organizujemo. Drugo, očekujemo da uvide ogroman prostor koji može poslužiti za skoro pa besplatnu promociju Crne Gore kao festivalske destinacije, dakle, da dožive sve ovo kao potencijalnu investiciju, a ne kao trošak. I treće, očekujemo i finansijsku sigurnost na osnovu koje možemo biti konkurentni i za sve naredne godine jer, da ponovim, ovdje nije i ne može biti riječi samo o jednom koncertu - ovo mora biti zamajac da svake godine država odredi dio sredstava kojima će pomoći producentu da pregovara pravovremeno i bude konkurentan u tim pregovorima. Jer znate, neće nas čekati niko da mi vijećamo, pametujemo i poštuje-

TO MORA POSTATI STRATEŠKI NACIONALNI INTERES: Vladimir Maraš

d. mijatović

SIGURNA PODRŠKA PUBLIKE: Detalj sa prošlogodišnjeg Made in New York Jazz Festivala Montenegro

mogućnosti da Crna Gora ugosti veliku pop zvijezdu Stinga

U Crnoj Gori trenutno funkcioniše „kultura stihije“

POBJEDA: Jasno je da bi Stingov koncert privukao publiku iz Crne Gore, ali i iz regiona i svijeta. Kakva je muzička publika u Crnoj Gori ako uzmemo u obzir činjenicu da se, recimo, nijesmo baš proslavili po posjeti na koncertu svjetski poznate rok grupe Simple Minds?

MARAŠ: U Crnoj Gori trenutno funkcioniše „kultura stihije“. Na krilima nedostatka proizvodnje muzike u Crnoj Gori, slobodan prostor koriste mediji iz komšiluka. Tako da, situacija s publikom i njenim apetitima jeste za debelu analizu. Ali organizacija Stingovog koncerta ili drugih koncerata na tom nivou zasigurno će duboko prodrijeti u srž našeg kultu-

mo formalne administrativne norme… U tom slučaju, nemamo što da tražimo. Ali svakako, apelujem na donosioce odluke da administrativne norme apdejtuju i prilagode ih realnosti, jer druge zemlje, posebno mislim na region, vrlo su konkurentne kada su u pitanju pregovori sa svjetskim zvijezdama, tu nema konkursa i velikih procedura, tu se zna da ko prvi ponudi dobre uslovedobija te pregovore. Moramo biti svjesni da to funkcioniše tako. I moramo biti svjesni da vrijednost organizacije ovih koncerata čini nemjerljivu korist imidžu naše zemlje.

POBJEDA: Koji bi bili benefiti održavanje Stingovog koncerta za Crnu Goru?

MARAŠ: Rekao bih da je lakše reći koji nijesu, ali zaista ne treba tu trošiti mnogo riječi. Desetine miliona njegovih fanova po svijetu svakodnevno prati njegove aktivnosti. Ne postoji zemlja na svijetu, osim možda Sjeverne Koreje, koja nije zainteresovana za ovakav koncert. A šta su koristi za Crnu Goru, pa to možete promisliti i sami. Još bolja okolnost je što se taj ugovor potpisuje minimum godinu unaprijed, pa vi onda razmislite kakvim proizvodom upravljate kada imate 12 mjeseci za njegovu promociju. Ne postoji sektor u državi koji ne može sve to staviti u bilo koji kontekst, sa nesagledivim pozitivnim fidbekom po cijelo društvo.

P OBJEDA: Organizovanje Stingovog koncerta u Crnoj Gori širom bi otvorilo vrata i drugim svjetskim muzičkim zvijezdama koje bi našu zemlju uvrstile u svoje koncertne turneje. Zbog čega svjetske muzičke zvijezde u rute svojih turneja rijetko uvrste našu zemlju i zbog čega se naše tržište u tolikoj mjeri razlikuje od regionalnog?

MARAŠ: Tako je, sve ovo radimo i planiramo ne samo da bismo napravili jedan koncert, već da bismo uspješnom realizacijom ovog koncerta predstavili sebe kao konkurentno i zainte-

rološkog posrnuća i napraviti makar razliku u smislu ponude nečega drugog. A to drugo, vjerujte, velika je razlika. Što se tiče koncerta grupe Simple Minds, u organizaciji naših prijatelja i kolega iz City Groove festivala, mogu da kažem sljedeće - bio sam prisutan na tom koncertu. I to je bio jedan od onih osvješćujućih trenutaka u kome sam, makar lično ja, shvatio da je đavo odnio šalu i da u ovom trenutku imamo veliki problem s novim i mladim generacijama koje, jednostavno, nijesu dobile muzički izbor, muzičku ponudu. Shvatio sam da su mladi ostavljeni sami sebi, a da država ne radi skoro ništa da im ponudi alternativu. Istovremeno, to znači da se država u dužem periodu nije od-

govorno odnosila prema mlađim generacijama i ostavila ih je na milost i nemilost komercijalnim medijima i njihovim interesima. A kada u Crnoj Gori imate Javni servis koji ne proizvodi muziku i ne promoviše autorstvo muzike u Crnoj Gori, onda se nemojmo čuditi kad za posljedicu imamo folk kao mejnstrim. Borba protiv toga mora da se vodi prsa u prsa, nudeći kao alternativu ne bilo šta, već isključivo najbolje na svijetu. Zato je važno da ovo bude jasno i precizno vođen zajednički lanac komande, koji će u nekoliko godina da napravi suštinsku razliku, kao najavu kraja jednog perioda u kome je kulturološko posrnuće bila glavna karakteristika našeg društva.

Potrebno je da se umreže svi u lancu organizacije

POBJEDA: Budući da organizovanje ovakvog koncerta predstavlja ozbiljan produkcijski, organizacioni i administrativni poduhvat, koji će biti najveći izazovi sa kojima ćete se suočavati ako dođe do realizacije projekta?

MARAŠ: Upravo sada radimo temeljnu analizu svih prednosti i mana. Jedna od glavnih mana jeste nedostatak kolektivnog iskustva u organizaciji ovakvih spektakala. Za uspješnu realizaciju potrebno je da se umreže svi u lancu organizacije, od aerodroma, preko hotela, stručnih službi koje servisiraju saobraćaj i komunikacije, medicinske pomoći, vatrogasca, pa sve do pripreme lokacije, organizacione logistike, tehnike, ljudstva, parkinga… ima toga koliko hoćete. Dakle, najveći izazov je svakako povezati sve te sisteme i napraviti dobre produkcijske agende. Mi to možemo jer radimo ne manje zahtjevne agende već devet godina, doduše za manji broj ljudi. Ali dobra agenda je dobra agenda, samo se primjenjuje drugačije, u zavisnosti od izazova. Možemo mi to, bez dileme.

resovano tržište. Sa svojih malo više od pola miliona stanovnika, teško da ćemo ikada biti konkurentni isključivo u komercijalnom pogledu na nivou isključivo naše zemlje. Pa samo pogledajte, gradovi u kojima Sting priređuje koncerte imaju stanovnika koliko ima Crna Gora, a većina gradova je i višestruko mnogoljudnija od broja populacije u Crnoj Gori. Ali ono što je dobra strana svega toga, ono što jeste višestruka korist nalazi se u brojnosti populacije u regionu. To je skoro pa 20 miliona ljudi, a svi smo udaljeni jedni od drugih 300 do 700 kilometara. To je 45-60 minuta leta ili prijatna jednodnevna vožnja. A zvijezde poput Stinga, Erika Kleptona, Nore Džouns, Beyonce ili drugih, vrijedne su tog puta. Kada stavite u kontekst 10.000 ili 15.000 ljudi na koncertu, od populacije od skoro 20 miliona zainteresovanih iz regiona, plus one iz Evrope i svijeta, onda nije neraelno razmišljati da će predviđeni kapacitet biti mali za sve zainteresovane. A onda - i to bi bila vijest, zar ne?

POBJEDA: Šta je potrebno uraditi/promijeniti kako bi

situacija koja se odnosi na koncertne mogućnosti Crne Gore bila poboljšana?

MARAŠ: Mnogo toga, ali sve treba da ide korak po korak. Prvo, moramo iskoristiti šansu koja se pred nas ne stavlja svakog dana. Moramo iskoristiti momentum koji je Made in New York Jazz Festival pripremio i utabao. I konačno, ako krenemo u to, a nadam se da hoćemo, moramo biti spremni da to realizujemo bez zadrške, bez populizma i politikanstva, bez filozofiranja i prepotencije koje smo kao društvo prepuni. Ove aktivnosti moraju biti tretirane kroz odluke i kroz jasne predefinisane budžete, istovremeno, sve ovo mora pratiti jasna PR strategija i na kraju evaluacija - dakle, ovo je zajednički interes. Sva ministarstva, sve turističke organizacije, kompletan sistem kulture i medija mora stati u isti front. Prednost malog prostora poput našeg je to što će benefiti doći brže nego što mislimo. I planiranje, strateško planiranje unaprijed. Izvodljivo je, da.

Adrijana ĐOROJEVIĆ

NIKŠIĆ - Poznati crnogorski kulturni djelatnik Vojo Krivokapić u nikšićkom Zahumlju, nakon deceniju, ponovo je oduševio ljubitelje pozorišne umjetnosti i to monodramom „Bizmismen“, koja je prvi put premijerno izvedena prije 30 godina.

Riječ je o monodrami koja je svojevremeno nastala po tekstu Miodraga Karadžića, a u režiji Gorana Bulajića i izvedena je više od 120 puta u zemljama bivše Jugoslavije.

„Bizmismen“ je nastao u produkciji beogradskog pozorišta „Duško Radović“, dugo je bio na njihovom repertoaru i Krivokapić je samo u Beogradu ovaj komad igrao gotovo 40 puta. Dakle, ovo je sad u Nikšiću bila praktično repremijera monodrame, a posvećena je sjećanju na nedavno preminulog dramaturga i reditelja Gorana Bulajića. Priznaje Vojo Krivokapić da je nakon višegodišnje pauze u igranju tog komada, a i činjenice da Bulajić više nije među živima, posebno emotivno doži-

vio „sadašnjeg ‘Bizmismena’“. - Prošlo je desetak godina otkako sam posljednji put igrao ovu monodramu. Drago mi je što sam je ponovo igrao, prije svega zbog Gorana, mog drugara, velikog čovjeka, dramaturga, reditelja... sa kojim sam radio veliki broj predstava –rekao je Krivokapić.

Ovu nagrađivanu monogradu igao je najviše u Beogradu, ali i u mnogim gradovima Vojvodine, u BiH, Hrvatskoj, na Kosovu...

- Drago mi je što sam obnovio ovu priču i to baš u Zahumlju. Mogu vam reći da sam prezadovoljan svojim učinkom večeras, s obzirom na to da nijesam dugo radio, a pogotovo kad sam vidio da publika iz sale izlazi nasmijana - kazao je Krivokapić.

Na pitanje koliko je aktuelan danas „Bizmismen“ i ima li razlike u okolnostima današnjice i vremena prije tri decenije, pošto je posrijedi priča i doživljaj Crnogorca iz male sredine koji odlazi u veliki grad u saznanju da mu je sin postao „bizmismen“, Krivokapić kaže da su neznatne razlike u aktuelnosti.

- Sad kad sam obnavljao tekst, pitao sam se je li zastario, je li priča aktuelna, ali brzo sam shvatio da je ona možda i aktuelnija, da je na pravom mjestu. Pomiješane su mi bile mnoge emocije, pa imao sam i malo treme, što se meni rijetko dešava – rekao je on. Ra. P.

PODGORICA - Otvaranjem izložbe pod nazivom „Manara između stripa, književnosti i filma“, legende u svijetu stripa Mila Manare, u Galeriji „Josip Bepo Benković“ počelo je deveto izdanje Strip vikenda, u organizaciji Hercegnovskog strip festivala.

Kako piše portal RTHN, više od 80 originalnih radova probudilo je ogromno interesovanje ljubitelja vizuelnih umjetnosti. Manara je objasnio da su izloženi radovi rađeni na većim formatima kako bi u štampi bili smanjeni i prilagođeni knjigama. - Na ovim radovima može-

te vidjeti sve nepravilnosti i greške, nesigurnosti, korekcije koje sam napravio, tako da vas molim da ih gledate sa veće daljine, kao da čitate strip. Ovo je pravi Manara, a ne ono što vidite u štampi. Nadam se da nećete biti suviše kritični i da ćete mi sačuvati reputaciju ukoliko ovo nijesu radovi koji zadovoljavaju vaše ukuse - poručio je Manara publici kroz smijeh, prenosi RTHN. Ambasadorka Italije u Crnoj Gori Andreina Marsela istakla je da Manara nepogrešivim osobinama godinama stvara prava umjetnička djela koja su u stanju da pobude emocije kod onih koji ih posmatraju.

- Ljubav prema crtanju, prvi radovi za erotske brošure, susret sa Hugom Pratom , uspjeh na međunarodnom nivou, partnerstvo sa Federikom Felinijem i još mnogo toga čini Manaru neprikosnovenim maestrom italijanskog i međunarodnog stripa. Stvorio je maštovit svijet sačinjen od erotike, avanture, kinematografije, umjetnosti, književnosti, koji je uticao na generacije čitalaca, autora, crtača i strip crtača - istakla je Marsela. Izložbu je zvanično otvorila ministarka kulture i medija Tamara Vujović, a govorio je i jedan od organizatora i član HSF-a Nebojša Mandić. R. K.

Vojo Krivokapić tokom izvođenja monodrame „Bizmismen“

NVO Sačuvajmo ljepote Bjelasice i mještani Mušovića Rijeke podnose krivične prijave

Nepopravljive posljedice osnježavanja planinskih centara

PODGORICA- Nevladina organizacija ,,Sačuvajmo ljepote Bjelasice“ i mještani Mušovića Rijeke saopštili su da će građanima Kolašina uskoro postati jasno koliko su krupne i nepopravljive negativne posljedice realizacije projekta zahvatanja vode Ljevaje za potrebe osnježavanja i vodosnabdijevanja planinskih centra na Bjelasici. Iz te NVO najavljuju da će uskoro podnijeti krivične prijave zbog, kako objašnjavaju, brojnih propusta u procedurama koje su rezultirale potpisivanjem aneksa ugovora.

Podsjećaju da je većina odbornika glasala protiv mogućnosti da se aktivnosti na projektu zaustave dok se ne ispita mogućnost „jeftinijeg, efikasnijeg i održivijeg“ snabdijevanja vodom planinskih centara. Objašnjavaju i da su lokalnoj vlasti predložili da se studija o hidropotencijalu planine Bjelasice reviduje, to jest, da se obave ponovna ispitivanja, kojim bi bila obuhvaćena i voda iz tunela Klisura, kao i osam izvora u neposrednoj blizini kolašinskih ski centara.

Iz NVO ,,Sačuvajmo ljepote Bjelasice“ ukazuju i na, kako kažu, očigledne propuste u procedurama, dodajući da je „namjerno ili iz neznanja obmanuta javnost od predstavnika lokalne i državne vlasti tvrdnjama da će vještačko osnježavanje biti moguće naredne sezone“. - Prvom fazom projekta, koja je u međuvremnu poskupila,

Iz NVO Sačuvajmo ljepote Bjelasice najavljuju da će uskoro podnijeti krivične prijave. Građanima Kolašina će, prema njihovim riječima, uskoro postati jasno koliko su krupne i nepopravljive negativne posljedice realizacije projekta zahvatanja vode Ljevaje za potrebe osnježavanja i vodosnabdijevanja planinskih centra na Bjelasici

predviđeno je samo dovođenje vode na Bjelasicu. Građanima je poznato da na planini nema infrastrukture za osnježavanje, niti je raspisan tender, niti imamo gdje sa tom vodom jer ne postoje akumulaciona jezera. Ne postoji čak ni projekat za tu fazu. Zbog čega se obmanjuju građani Kolašina i Crne Gore da će sa samo jednom fazom projekta riješiti pitanje osnježavanja kada nema infrastruk-

ture niti je druga faza započeta - saopštili su mještani Mušovića Rijeke i članovi NVO. Podsjećaju i da javna rasprava o Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat koji je predivađao zahvatanje 400 l/s iz Ljavaje nije završena. Tvrde i da je vrlo problematično na koji način je potpisan aneks ugovora na revidovani projekat, kojim je na kraju, predviđeno, zahvatanje 140 l/s.

Održana izborna Skupština Pčelarske organizacije Nikšić

I naredne četiri

godine predsjednik

Miodrag Radulović

NIKŠIĆ – Predsjednik Pčelarske organizacije Nikšić i u narednom četvorogodiš-

njem mandatu biće Miodrag Radulović, a predsjednik Skupštine Vojin Đukanović.

To je odlučeno na preksinoć održanoj sjednici Skupštine nikšićkih pčelara, na kojoj su i sumirani rezultati minule sezone i četvorogodišta. Kako se čulo, pčelari iz godine u godinu organizuju tradicionalno Ilindansko druženje, izložbu meda i pčelinjih proizvoda u gradu podno Trebjese, posjećuju brojne sajmove i edukativne skupove, a vodili su brigu i o članstvu, pomažući u nabavci ljekova, preradi voska, nabavci matica.

Ovo je jedna od najbrojnijih organizacija u Crnoj Gori i okuplja od 200 do 250 članova, koji ukupno imaju na hiljade pčelinjih društava.

Bilo je na Skupštini riječi i o podsticajnim mjerama, aktuelnom Agrobudžetu o izazovima sa kojima se pčelari susrijeću, a konstatovano je i da je finansijska situacija u Organizaciji stabilna, te da će i ubuduće bez problema moći servisirati sve planirane aktivnosti. Ra.P.

- Kako je moguće da javna rasprava o Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu, koja je bila u junu prošle godine, nije završena, nije odgovoreno na primjedbe i prigovore, a revidovan je projekat? Da li je taj Elaborat, koji se odnosio na zahvatanje 400 l/s primijenjen i na revidovani projekat, kojim se zahvata 140 l/s? Kako mislite da zbog kršenja više zakona, gradilište ne bude zapeča-

ćeno od strane više inspekcija isti dan kada radovi krenu - neka su od pitanja koje su iz NVO i sela Mušovića Rijeka uputili nadležnima na državnom i lokalnom nivou. U saopštenju NVO i mještana piše da su zahvalni odbornicima koji su pokazali razumijevanje, odgovornost i hrabrost i argumentovano raspravljali o, za Kolašin, vrlo bitnom projektu. Kako kažu, razočarani su predstavnicima zakonodavne vlasti koji su, iako je bilo jasno da o projektu ne znaju ništa, na sjednicu SO došli „da urade domaći zadatak, zadat u partijskim centralama ili drugim interesnim grupama“.

- Mještani će iskoristiti sve zakonom dozvoljene načine da spriječe projekat, koji je urađen bez ikavog razmišljanja o javnom interesu. Jasno nam je da nadležni žele da ostave utisak da ne sjede skrštenih ruku i da rade nešto povodom vještačkog osnježavanja. No, način na koji je od početka rađen ovaj projekat ukazuje i na neodgovornost, nedostatak integriteta i istinske brige o gradu i održivim rješenjima. Naša građanska obaveza je da ukažemo na to, ali i da pokušamo da spriječimo poteze koji će biti samo kratkoročna „reklama“ nosiocima vlasti - zaključeno je u saopštenju. R.P.

Incident na zboru građana Mjesne zajednice Škaljari

Prijetnje, koškanja i intervencija policije

KOTOR - Na zboru građana Mjesne zajednice Škaljari, koji je održan preksinoć u sali Doma slobode u Škaljarima, došlo je do incidenta čiji akteri su bili direktor Kliničko-bolničkog centra Kotor dr Davor Kumburović i direktor kotorskog Doma zdravlja dr Igor Kumburović, a sa druge strane građanin Aleksandar Bijelić - potvrđeno je Pobjedi od nekoliko učesnika zbora.

Bivši funkcioneri kotorskog DPS-a, doktori Davor i Igor Kumburović, osnovali su u decembru prošle godine partiju Demokratska alternativa Crne Gore, a prema nezvaničnim informacijama, namjeravali su da preksinoć uz podršku svojih pristalica preuzmu ruko -

vođenje ovom mjesnom zajednicom.

Prema kazivanju sagovornika Pobjede, sve je počelo naizgled bezazlenom raspravom, a potom su uslijedile međusobne optužbe dijela prisutnih građana podijeljenih u dva tabora. Između ostalog, rasprava se vodila o tome koliko je i šta urađeno u toj mjesnoj zajednici u proteklom četvorogodišnjem periodu. Žustra i bučna rasprava, tokom koje su „padale“ i teške riječi, kulminirala je u jednom momentu koškanjem između braće Kumburović i Bijelića, a intervenisala je i policija. Nakon smirivanja tenzija, dio građana, njih oko šezdesetak, na čelu sa braćom Kumburović, napustio je salu MZ. Sjednica je potom nastavljena prebrojavanjem prisutnih. Nakon

što je konstatovano da je u sali od prvobitnih 141 prisutno 78 građana, te da postoji kvorum za rad i donošenje odluka, sjednica je nastavljena. Međutim, ubrzo je došlo do novog incidenta, kada se jedan građanin neprimjereno ponašao prema predstavnicama Opštine koje su vodile zbor, uz prijetnju da će, ukoliko se zbor ne održi, „baciti bombu“. Zbor su u ime Sekretarijata za opštu upravu vodile sekretarka Jelena Janjić i samostalna savjetnica Olivera Radonjić, koje su nakon konsultacija sa nadležnima iz Opštine Kotor predložile da se zbor odloži, ali je na insistiranje preostalih prisutnih građana nastavljen i izabrano je novo rukovodstvo. Za predsjednicu Savjeta izabrana je Daliborka Pavićević, a za zamjenika Aleksandar Bjelić, koji je bio učesnik incidenta sa Kumburovićima. Iz Odjeljenja bezbjednosti Kotor juče nije bilo moguće saznati više detalja o ovom događaju. Iv.K.

Miodrag Radulović i Vojin Đukanović

Uradiće sve da zaštite prirodu

Voda iz Levaje je neophodna za opstanak Bjelasice

SBbet Prva liga za rukometašice

Silni Rudar

PODGORICA - Rudar je stigao do 15. trijumfa u SBbet Prvoj ligi, izabranice Igora Markovića savladale su Nikšić 55:25, a sve igračice, osim golmanke Marije Marsenić, koja je imala četiri asistencije i 11 odbrana, upisale su se u strijelce. Najefikasnija sa deset golova je bila Nina Ramusović, gol manje dala je Anđela Milošević, a kod gošći sa šest pogodaka odskočile su Milica Laketić i Marija Terzić Tivćanke su nakon preokreta savladale Ulcinj (30:26) i upisale 11. trijumf (imaju i četiri poraza). Božidarka Delibašić je bila najefikasnija sa 10 golova. Kod Ulcinjki najviše golova postigla je Nejla Hodžić (sedam). Trećeplasirana Budućnost Bemaks II očekivano je bila bolja od Mornara 7 (19:17). Najefikasnije sa tri pogotka su bile Sara Folić, Elena Mitrović, Anđela Guberinoć i Ksenija Gašević. Kod gošći je odskočila golmanka Matea Marvučić sa 13 odbrana.

Levalea 2010 kod kuće je bila bolja od Zete (31:20), uz devet golova i osam asistencija Andree Dragnić. U poraženom timu Maja Ceklić je dala sedam golova… A. M.

LIGA ŠAMPIONA

Krim daleko od četvrtfinala

Bukurešt je nadigrao Krim u Ljubljani (30:24) u prvom meču plej-ofa za plasman u četvrtfinale Lige šampiona.

Kristina Neagu sa devet golova i šest asistencija predvodila je svoj tim, a utisak je da je šampion Rumunije, pred revanš, praktično osigurao prolaz za dalje. U ekipi trenera Dragana Adžića - Jovanka Radičević je dala šest golova, gol manje od najefikasnije Darie Dmitrieve, gol je postigla Tatjana Brnović (iznudila dva sedmerca i isključenje), a Itana Grbić je meč završila sa dvije asistencije, uz šut 3-0.

Kjučnu prednost gošće su stekle u prvom poluvremenu serijom 6:0 za 10:4.

FTC je bio favorit u Mađarskoj protiv Bresta, ali je neočekivano izgubio 30:28.

Posljednja dva meča na programu su danas, a igraće Debrecin - Vajpers (14) i Bitighajm - Ikast (16). A. M.

Ubjedljiv trijumf rukometaša i u drugom kontrolnom meču u EHF sedmici

Vasilije Kaluđerović neuhvatljiv za Gruzine

Crna Gora 29 (15)

Gruzija 19 (10)

PODGORICA - Dvorana „Verde“. Gledalaca: 300. Sudije: Drobnjak i Rovčanin (Crna Gora). Sedmerci: Crna Gora 3 (3), Gruzija 4 (3). Isključenja: Crna Gora 14, Gruzija 6 minuta.

CRNA GORA: Matović (šest odbrana), Suljević (pet odbrana), A. Bakić 2, Dragašević, M. Vujović 3 (3), Čavor 2, Ćorsović 1, B. Vujović 3, M. Radović, F. Vujović 2, Vukić 1, Kaluđerović 9, L. Vujović, M. Bakić 1, L. Radović 1, Vujačić 4, Krivokapić.

GRUZIJA: Cincadze 1 (osam odbrana), Nikabadze (tri odbrane), Lapijašvili 1, Rustamov 2 (1), Arešidze, Kbilašvili 4 (2), Melijava, Gogoladze 1, Arsenašvili 1, Helisupali 1, Gogova 2, Ahalbedašvili, G. Grišikašvili, D. Grišikašvili, Dihamindžija 4, Simonija 2 Rukometaši Crne Gore sa dvije rutinske pobjede nad Gruzijom završili su EHF sedmicu u Podgorici i najavili majski baraž za Svjetsko prvenstvo – u petak je u ,,Verdeu“ bilo 34:20, juče na istom mjestu 29:19. Gruzini su u drugom meču poveli 2:0, imali su i vođstvo 3:2, što im je bila i posljednja prednost u okršaju sa selekcijom VladaŠole, koji je i ovog puta pružio šansu skoro svim igračima.

- Opet smo uveli neke nove

igrače, dali im priliku. Mislim da su zadovoljili, vrlo sam zadovoljan obojicom bekova, kao i pivotima i krilima. Imamo koristi od ovih sedam dana, malo smo se i družili, jer je bila opuštenija situacija nego ranije –kazao je Šola.

Odlični Vasilije Kaluđerović je postigao prva četiri gola za ,,lavove“, a prvi naš igrač koji se upisao poslije lijevog beka kuvajtske Al-Kadsije bio je Filip Vujović – lijevo krilo španskog Benidorma pogodilo je za 5:3 u 11. minutu, da bi prvih tri razlike Crna Gora stekla u 15. minutu kada je strijelac bio Luka Radović. To mu je bio prvi gol nakon tri promašaja. Šola je, kao protiv Slovenije u kvalifikacijama za EHF Euro 2024, na srednjem beku koristio i desnorukog bombardera BrankaVujovića, koji je dao gol za 8:5, pa povisio na 9:5. - To je varijanta gdje stavljate protivnika van zone komfora. Kad se pojavi ljevak na sredini i odigra dva-tri napada na toj poziciji već je drugačija slika, različite su i kretnje. Branka ćemo sigurno gurati na tu poziciju, ali ne da mu bude primarna, već segment igre koji bismo mogli da koristimo kad nam odgovara – objasnio je Šola. Gruzini su smanjili na dva razlike (11:9) najviše zahvaljujući promašenim zicerima ,,lavova“ i golmanu ZurabijuCincadzeu koji je imao osam odbrana u prvom poluvremenu.

Nije, ipak, bilo bojazni da će se prednost istopiti jer je na drugoj strani raspoložen bio Nikola Matović sa šest intervencija, pa je poluvrijeme završeno 15:10.

Poslije pet minuta nastavka ,,lavovi“ su prvi put poveli sedam razlike (17:10), koliko je bilo i u 44. minutu (22:15), a osam razlike donio je Risto Vujačić u 47. Desni bek iz Bara efektno je povisio na novih ,,plus 8“ (24:16), u 52. minutu, da bi Aleksandar Bakić iz kontre donio devet pogodaka prednosti (25:16). U 58. minutu Čavor je dao gol za 10 razlike (28:18), a na kraju su braća Milorad i AleksandarBakić cepelinom stavili tačku na meč – 29:19.

- Iz akcije u akciju dobijamo neke nove mlade momke, koji će danas-sjutra nositi igru Crne Gore. Rekao sam igračima u svlačionici da imam utisak da je na velikim takmičenjima od četvrtog do 14. mjesta sve u ,,gramima“. Moramo naredni period shvatiti maksimalno ozbiljno, da prođemo baraž i dobro uđemo u kvalifikacije za EHF Euro, a onda u januaru da probamo da na Svjetskom prvenstvu napravimo iskorak – dodao je Šola.

Danas će biti poznato s kim će Crna Gora igrati u baražu za SP – vjerovatno će to biti Italija jer pred revanš kod kuće ima prednost od četiri razlike (29:25).

Braća Bakić zajedno u dresu ,,lavova“; Milorad: Ovo mi je bila želja odmalena

AleksandarBakić je godinama standardan član crnogorske rukometne reprezentacije, a ove sedmice je za saigrača u nacionalnom timu dobio – rođenog brata.

U kontrolnim mečevima sa Gruzijom debitovao je 19-godišnji lijevi bek Milorad i ostavio vrlo dobar utisak.

- Čast mi je i ponos što sam ovdje, zahvalio bih se prije svega selektoru na pozivu. Veliko je priznanje igrati s ovim momcima, koji su vrhunski igrači i nastupaju u ozbiljnim ligama. Mislim da pripadam ovdje, ali moram još da napredujem da bih bio stalni član reprezentacije –rekao je lijevi bek Lovćena.

Dva metra i centimetar visoki Andrijevčanin vjeruje da će se naći na spisku i za majski baraž za Svjetsko prvenstvo.

- Nadam se, očekujem i želja mi je to da uspijem i igram protiv Italije. Želimo da dobijemo i tamo i ovdje i da se kvalifikujemo na Svjetsko prvenstvo – dodao je Bakić. Braća Bakić su dva meča odigrala zajedno, na kraju jučerašnjeg cepelinom su postavili konačan rezultat od 29:19. Milorad je kazao da mu mnogo znači što je uz sebe na terenu imao Aleksandara.

- To mi je bila želja odmalena. Veoma sam ponosan što igram s bratom, to mi je velika čast.

Obojica su ponikli u Komovima, koji su pred početak ove sezone istupili iz svih takmičenja, a prije samo četiri godine osvojili Kup.

- Najviše mi je žao što se ugasio matični klub, tu sam napravio prve rukometne korake i porastao. Tužno je što se to desilo, prije svega zbog ljudi koji su nas bodrili, za cijelu opštinu. Ali nadam se da će narednih godina možda stvoriti neki novi, bolji Komovi.

Milorad sazrijeva u Lovćenu, ali ako nastavi da se razvija kao do sada brzo bi mogao da promijeni sredinu.

- Naravno da maštam o nečem većem, o učešću na velikim prvenstvima i velikim klubovima - kazao je mlađi od braće Bakić.

Aleksandar je 2020. baš kao 19-godišnjak nastupio na EP. Više nije među najmlađim igračima, na čiji račun je iznio pohvale.

- Završili smo sedmicu na lijep način, sa dvije ubjedljive pobjede nad Gruzijom. Čestitke debitantima, pokazali su da Crna Gora može da računa na njih i da imamo na koga da se oslonimo. Odradili smo ovo na veoma visokom nivou i završili bez povreda – istakao je stariji Bakić (23), lijevo krilo hrvatskog Neksea.

- Italija je favorit, mada svašta može da se desi. Nijesu naivna ekipa, ali mi ćemo na tim utakmicama biti favoriti. Ne bi trebalo bježati od toga, ali svakako moramo poštovati protivnika – naveo je Šola. Najefikasniji u crnogorskoj reprezentaciji bio je Vasilije Kaluđerović sa devet pogodaka – dolaskom Šole najviše se promijenio njegov status u ekipi.

- Volim da preuzmem odgovornost, da se borim, Volim sport, taj duh takmičenja i mislim da nas sve to pokreće i drži u sportu. Zahvalan sam selektoru koji vjeruje u mene i dao mi je toliku šansu otkad je došao. Zalažem se, dajem maksimum i dok god budem tu biću zahvalan i srećan što pripadam ovoj ekipi - rekao je Kaluđerović. N. KOSTIĆ

Vasilije Kaluđerović dominirao u trijumfu nad Gruzijom

Milorad i Aleksandar Bakić

Nina Ramusović (Rudar)

Krstović doprinio pobjedi Lećea

Leće je upisao pobjedu u meču u kojem nije imao pravo na kiks - ,,đalorosi“ su savladali Salernitanu (1:0) i prvi put u Seriji A slavili na gostovanjima ove sezone. Bez trijumfa na strani bili su 14 utakmica.

U pobjedi Lećea na stadionu ,,Areki“ ulogu je imao i Nikola Krstović – crnogorski napadač dotakao je loptu prije nego ju je u 17. minutu u sopstvenu mrežu sproveo Slovak NorbertĐomber

Zanimljivo, Krstoviću je kao i u pretprošlom kolu protiv Frozinonea gol najprije pripisan, pa realizacija ,,poništena“, a u oba slučaja radilo se o autogolu. Prije 13 dana golmana Ćerofolinija, sada Đombera... Leće je protiv Salernitane sačuvao bod zahvaljujući golmanu Vladimiru Falkoneu, a ovo mu je prvi trijumf od 2. februara i pet mečeva u kojima je osvojio samo bod. Ne.K.

LA LIGA (29. KOLO): Anćelotijeva 200. pobjeda na klupi ,,kraljevskog kluba“

Real Madrid sve bliži tituli

Real Madrid ,,gazi“ ka tituli u španskoj La Ligi – ekipa Zinedina Zidana savladala je Osasunu u gostima (4:2) i devet kola prije kraja ima 10 bodova više od drugoplasirane Đirone, koja je poražena od Hetafea (1:0). Barselona uz meč manje zaostaje 11 bodova. ,,Merengesi“ su slavili na krilima dvostrukog strijelca Vinisijusa Žuniora i trostrukog asistenta Federika Valverdea Gosti su poveli već u drugom minute, kada je Vinisijus kaznio veliku grešku odbrane Osasune, ali je domaćin izjednačio u sedmom minutu preko AntaBudimira Real je, međutim, brzo stavio do znanja ekipi iz Pamplone da od iznenađenja neće biti ništa – Dani Karvahal je u 18. na dodavanje Valverdea vratio pred-

nost ,,kraljevskom klubu“, koji je u nastavku još dva puta tresao mrežu.

BraimDijas je povisio na 3:1, a Vinisijus nakon nove asistencije Valverdea efektno savladao golmana SerhijaEreru Real je mogao da slavi još ubjedljivije, a Osasuna je u 91. preko Ikera Munjosa ublažila poraz.

Nekoliko minuta kasnije supertalentovani vezista Madriđana ArdaGiler sa centra je pogodio prečku. - Za nas je dao gol. To što je lopta udarila u prečku ne mijenja ništa jer malo igrača uopšte želi i da pokuša da uradi ono što je probao Arda – prokomentarisao je trener KarloAnćeloti - Srećan sam i što smo igrali dobro i osvojili važna tri boda – dodao je Italijan nakon 200. pobjede na klupi Reala. Ne. K.

Odigrani mečevi 23. kola Druge lige

Problem za selektora Roberta Prosinečkog Osmajić se povrijedio, ne dolazi u Antaliju?

Problem za selektora crnogorskih fudbalera RobertaProsinečkog pred okupljanje ,,sokola“ sjutra u Antaliji.

Napadač Prestona Milutin Osmajić povrijedio se juče u sedmom minutu na gostovanju Plimutu, gdje je njegov tim slavio 1:0. Zamijenio ga je Lajam Milar i postigao pobjedonosni pogodak u 43. Osmajić je jedan od petorice napadača koje je Prosinečki pozvao za prijateljske duele sa Bjelorusijom 21. marta i

Pet utakmica, pet remija

PODGORICA – Svih pet mečeva 23. kola Druge lige završeno je neriješenim ishodom, tako da su stvari i nakon ove runde ostale iste.

Bokelj nije uspio da savlada Igalo (1:1), dok je istim rezultatom završen i duel Otrant –Iskra, čime su Ulcinjani propustili priliku da stignu lidera. Prednost lideru donio je Igor Poček u 36. minutu. Sve je djelovalo da će Bokelj rutinski osvojiti tri boda, ali je u finišu sudija Vasilije Ljumović pokazao na bijelu tačku. Siguran realizator najstrože kazne bio je Siniša Stanisavić u trećem minutu nadoknade vremena.

Otrant je treći put u sezoni ispustio vođstvo protiv Iskre – 1:1. Vodili su Ulcinjani od 78. minuta zahvaljujući evrogolu Halila Muharemovića, ali je u trećem minutu nadoknade rezervista Tadić spriječio da Otrant bude lider.

,,Fenjeraš“ Berane propusti-

lo je šansu da se pobjedom nada Komom ravnopravno uključi u borbu za opstanak –2:2. Domaći su imali prednost 2:0, promašili penal u finišu za pobjedu. Prov je Matija Anđić pogodio, da bi u 42. minutu Nikola Đukić glavom donio vođstvo 2:0. Ali, Kom se ek-

spresno vratio – prvo je golom Jovana Peličića direktno iz kornera u prvom minutu sudijske nadoknade smanjio, da bi u 51. minutu Petar Barac pogodio za 2:2. Komu je bod spasio golman Demir Adrović, koji je odbranio penal Nikoli Tmušiću. Remi je viđen i u

Sjevernom Makedonijom četiri dana kasnije.

Prosinečki će danas u Kući fudbala održati konferenciju za medije, a sjutra odraditi prvi trening kao selektor Crne Gore.

Preston nije objavio težinu povrede dvadeset četvorogodišnjeg Nikšićanina, ali teško da se može oporaviti u tako kratkom roku.

Osmajić je ove sezone postigao pet pogodaka u dresu engleskog drugoligaša, u koji je došao iz Kadisa. Ne. K.

Rezultati i tabela

meču Internacionala i Grblja – 0:0. Podgorica je remizirala protiv Lovćena 2:2, iako su gosti dva puta imali prednost. Cetinjani su poveli već u 7. minutu. Benamin Kacić je izveo korner, Matija Pejović bio najviši u skoku i glavom zatresao mrežu. Na startu drugog poluvremena bilo je uzbudljivo - prvo je rezultat poravnao Balša Mrvaljević u 49. minutu sjajnim pogotkom. Ali, samo minut kasnije Vuko Vicković je otvorio stopalo na lijevoj strani šesnaesterca i ponovo doveo goste u vođstvo. Konačan rezultat postavio je Bojan Kopitović u 54. minutu. R. P.

Kadetkinje danas (14 h) protiv Bjelorusije igraju meč 3. kola kvali kacija za EP

Crnogorke igraju za elitnu rundu

PODGORICA - Ženska kadetska fudbalska reprezentacija Crne Gore igraće danas (14 h) u Podgorici protiv Bjelorusije utakmicu trećeg kola kvalifikacionog turnira za plasman na Evropsko prvenstvo.

Obje selekcije ostvarile su pobjede u grupi B1, pa će duel na Gradskom stadionu biti za prvo mjesto i plasman u elitnu rundu kvalifikacija. Izabranice selektora Mirka Marića slavile su protiv Litvanije u Kotoru 3:2 i Andore u Petrovcu 1:0. Bje-

lorusija je bez primljenog gola u dosadašnjem dijelu takmičenja, a zabilježila je pobjede protiv Andore 5:0 i Litvanije 3:0. Duel na Gradskom stadionu počeće u 14 sati. - Nijesmo odigrali baš dobro protiv Andore, tako da je naj-

bitnije da smo pobijedili. Odmah nakon toga sav fokus bio je na utakmici sa Bjelorusijom, da vidimo što možemo uraditi u tom meču. Bitno je da što bolje dočekamo taj duel - kazao je selektor Mirko Marić. Plasman u elitnu rundu izboriće prvoplasirane selekcije, kao i najbolja drugoplasirana iz neke od šest grupa. R.P.

Sa utakmice Podgorica - Lovćen

Teški ispiti za dvojac sa vrha

PODGORICA – Svih pet mečeva 26. kola Meridianbet 1.CFL biće odigrani danas, a dva susreta posebno će biti interesantna.

Budućnost kao lider gostuje Mornaru, koji je treći i bori se za Evropu, dok drugoplasirani Dečić dočekuje Sutjesku, koja je nakon dvije vezane pobjede stigla Barane i vratila se u ,,život“ za Evropu. Samim tim za dva meča biće posebno zanimljivi, jer timovi koji konkurišu za titulu imaće teške ispite protiv timova koji imaju evropske ambicije.

U ostalim mečevima sastaju se Rudar – Jezero, domaći jure bodove spasa, Plavljani se nadaju Evropi, dok pod Malim brdom Petrovac i Jedinstvo igraju meč koji može biti bitan u borbi da se izbjegne zona baraža, a u Lješkopolju igraju Mladost i Arsenal, gdje domaći tim pod vođstvom novog trenera Slavoljuba Bubanje igra za spas, a Arsenal se bori da ostane na pristojnoj distanci od opasne zone.

ŠAMPION NA ISPITU

Budućnost u okviru 26. kola domaćeg šampionata gostuje Mornaru u Baru.

-Mornar je ozbiljna ekipa, igrali smo već tri puta u sezoni i dobro smo se međusobno upoznali. Svi znamo da imaju ozbiljan kvalitet, a činjenica da su na posljednjih osam utakmica primili samo jedan gol dovoljno govori koga imamo za protivnika i koliko ozbiljno moramo da pristupimo utakmici- kaže ofanzivac

Tonći Mujan

Teren u Baru je daleko od bilo kakvog prosjeka, pa i u našoj ligi. Biće znatno lošiji nego što je bio na prethodna dva gostovanja kada je plavi tim upisao dva remija – u Kupu je bilo 2:2 (plasirali se u polufinale nakon penala), a u prvenstvu 0:0.

-Kako je – tako je. Znamo da će teren da bude težak i pored svega trebaćemo da se fokusiramo i na neke stvari koje ne bi dolazile do izražaja da igramo pod Goricom ili na nekom boljem terenu. Međutim, to su stanice i stvari koje moramo da prođemo kako bismo rasli, dokazali se i stigli do cilja. Siguran sam da ova ekipa to može - jasan je 28-godišnji član Budućnosti.

Bivši veliki talenat splitskog Hajduka je ljetos stigao posljednjeg dana prelaznog roka, tokom jeseni se tražio uz sitne povrede, ali je i učestvovao u četiri pogotka – jedan gol i tri asistencije. A nakon što je prošao kompletne pripreme pod dirigentskom palicom MladenaMilinkovića čini se da je pravi – tri vezana gola u posljednja tri kola i dvije asistencije.

-Moram da budem zadovoljan svojom formom, ali sam zadovoljniji što smo kao ekipa

FSCG Raspored

PODGORICA: Mladost – Arsenal (14h)

PODGORICA: Dečić – Sutjeska (15h)

PLJEVLJA: Rudar – Jezero (15h)

PETROVAC: Petrovac – Jedinstvo (17h)

BAR: Mornar – Budućnost (17.30h)

Tabela

LISTA STRIJELACA

15 – Korać (Jedinstvo)

10 – Đorđević (Arsenal)

9 – Maraš (Mladost DG)

8 – Šarkić (Dečić)

7 – Babić (Petrovac)

6 – Mrvaljević, Sekulić (Budućnost), Božović (Dečić), Tošković (Jezero), Vuković (Sutjeska)

(4-2-3-1)

Budućnost (4-3-3)

Stadion: SRC ,,Topolica“. Kapacitet:

2.500. Sudija: N. Dabanović. Pomoćnici: N. Radulović M.Paunović. Početak:

izašli iz neke rezultatske krize, ne igračke - govori Mujan, koji je u prethodnom kolu asistencijom, pa golom za pobjedu protiv Jedinstva (2:1) bio meč – viner.

-Sada sam iskočio ja, sjutra će neko drugi, prekosjutra neko treći.

Važno je da smo ponovo prvi i da nastavimo da igramo dobro i da pobjeđujemo. Vjerujem da ću da nastavim i sa golovima i sa asistencijama u narednom periodu, ali najbitniji je tim –svako od nas mora da se stavi u kolektiv, kao što i jeste slučaj.

„Plavi“ su sa Mornarom u nezavisnoj Crnoj Gori odigrali 35 međusobnih utakmica (26 pobjeda, pet remija, četiri poraza), a u Baru su gostovali 16 puta – 11 pobjeda, četiri remija, jedan poraz.

Sada su „mornari“ u boljoj formi nego ikada i nalaze se na diobi trećeg mjesta.

-Nije floskula ili neko laskanje, Mornar je stvarno ozbiljno organizovana ekipa i mora se poštovati sve što radi u aktuelnoj sezoni. Zaslužuju sve čestitke, ali mislim da naša odlična timska atmosfera, pojedinačni kvalitet i nalet u kojem se nalazimo može da bude presudan. Iskreno, mislim da još nijesmo u top formi, ali smo na dobrom putu da dođemo do toga, a svaki protivnik je stepenica do cilja - poručio je Tonći Mujan. Sa druge strane, na ,,Topolici“ se očekuje sjajna atmosfera, jer je Mornar u dobrom nizu. – Neće biti lako. Za nas je to vrlo bitna utakmica, vrlo zahtjevna, posebno nakon utakmice u Pljevljima. Dok je teren na „To-

polici“ bio u dobrom stanju bili smo među najboljim domaćim ekipama, jer znamo kako da igramo. Međutim, teren je postao veliki problem u posljednjih nekoliko kola. Očekujemo da bude u boljem stanju i omogući i nama i njima da razvijemo igru. Nadam se dobrom izdanju i očekujem meč u kojem će i publika uživati. Atmosfera u ekipi je odlična, svi smo mi profesionalci i spremni smo da damo maksimum – kazao je golman Mornara Stefan Popović.

TRENUTAK ISTINE

ZA SUTJESKU

Sutjeska je vezala dva trijumfa od kada je došao trener Miljan Radović. Oba puta bilo je teško, jer su Nikšićani i Petrovac i Mladost pobijedili nakon pre-

okreta, identičnim rezultatom 2:1. Naredni protivnik Sutjeske u 26. kolu biće Dečić. -Ostvarili smo dvije pobjede, što je važno za samopouzdanje ekipe. Idemo utakmicu po utakmicu. Dečić je protivnik po mjeri, da vidimo gdje se trenutno nalazimo. Kad sam došao rekao sam da ne postoji ekipa, kojoj možete da prijetite, koju možete lako da pobijedite. Svaka utakmica je teška, biće i ova. Sutjeska zaslužuje i treba da bude u vrhu, pa očekujem dobru utakmicu, koju ćemo da riješimo u našu korist - rekao je na konferenciji za novinare Miljan Radović. Nakon utakmica koje će se odigrati za vikend, slijedi reprezentativna pauza, a strateg Nikšićana se raduje istoj, jer će moći više da komunici-

ra sa igračima. -Jedva čekam reprezentativnu pauzu, jer će igrači imati više vremena da dobiju više informacija od nas, da se brže priviknu. Kad sam došao uprava i ja smo pričali da Sutjeska treba da igra Evropu. Primarni cilj je da Sutjeska zauzme mjesto koje vodi u Evropu. Teško je sada nešto više pričati na tu temu. Da vidimo utakmicu po utakmicu kako će stvari da se odvijaju. Imamo cilj, nadamo se da ćemo taj cilj ostvariti. Ekipa djeluje dobro, mislim da ima kvalitet. Vidjeli ste dvije odlične reakcije na posljednje dvije utakmice. Mogu da budem zadovoljan, prevashodno rezultatom i načinom na koji se fudbaleri odnose prema treningu i utakmicama - zaključio je Radović. R. PEROVIĆ

Košarkaši SC Derbija danas gostuju Megi u 23. kolu ABA lige

Podnevni okršaj za plej-of

PODGORICA – Kada je ligaški dio ABA lige u pitanju, SC Derbi je završio sa mečevima u kojima je imao ulogu favorita, odnosno bio u prednosti u odnosu na rivala.

Odbojkašice u aprilu igraju drugu rundu kvalifikacija za EP

Miladinović pozvao 18 kadetkinja na pripreme

Denver slavio u Ostinu, Finiks bolji od Šarlota Jokić dobio duel sa

Vembanjamom

Denver je u Ostinu pobijedio San Antonio, a srpski košarkaš Nikola Jokić je bio najefikasniji u redovima pobjednika.

Jokić je meč završio sa 31 poenom (19-13 iz igre), sedam skokova i pet asistencija, za nešto više od pola sata.

Džamal Marej je za Denver dodao 15 poena i 10 asistencija, a po 13 poena ubacili su Majkl Porter, Džastin Holidej i Kristijan Braun Džeremi Sohan je sa 19 poena bio najefikasniji u protivničkoj ekipi. Po 17 su ubacili Viktor Vembanjama, uz devet skokova, i Devin Vasel, dok je 13 ubacio Zek Kolins Domaćini su riješili da igraju u Ostinu, kako bi proširili navijačku bazu. I uspjeli su da u ,,Mudi“ centru postignu rekordnu posjetu od 16.323 gledalaca, ali slaba im je to bila utjeha, kada su meč završili porazom. Nagetsi su dobili petu uzastopnu utakmicu, a 11. u posljednjih 12 i ostali na vrhu Zapada. Košarkaši Finksa pobijedili su Šarlot 107:96 kao gosti, što im je bio 39. trijumf od početka sezone. U pobjedničkom timu prednjačio je Devin Buker sa 21 poenom, 11 asistencija i šest skoko-

va. Kevin Durent je ubacio 13 poena, uz osam uhvaćenih lopti i pet dodavanja, Jusuf Nurkić imao je dvocifene brojke u dvije kolone, pošto je zabilježio 3 poena i čak 21 skok. Pomogao je i Bredli Bil sa 15 poena, a Erik Gordon je doprinio sa 14. U 50. ovosezonskom porazu Šarlota odlično izdanje imao je srpski plejmejker Vasilije Micić, koji je za 31 minut na parketu imao najbolji poenterski učinak u ekipi, pošto je upisao 21 poen. Ispratio ga je Grent Vilijams sa 20 poena i šest skokova, dok je Majls Bridžis zabilježio dabl-dabl sa 17 poena, 10 skokova i tri asistencije. Slavio je i Nju Orleans, koji je u neizvjesnom meču savladao Kliperse - 112:104.

Pelikanse je do pobjede vodio Zion Vilijamson sa 34 poena, sedam skokova, četiri asistencije i tri ukradene lopte. Na drugoj strani, Pol Džordž imao je 26, a Kavai Lenard 23 poena. Hrvatski košarkaš Ivica Zubac je imao devet poena i 11 skokova.

Rezultati : Šarlot - Finiks 96:107, Detroit - Majami 95:108, Toronto - Orlando 103:113, Nju Orleans - LA Klipers 112:104, San Antonio - Denver 106:117, Juta - Atlanta 124:122. S. J.

Prva liga za košarkašice, 11. kolo

Rutina za Podgoricu

PODGORICA – Dvorana: ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 100. Rezultat po četvrtinama: 18:9, 29:12, 23:13, 14:12.

PODGORICA: Vučinić 6, Milošević 2, Dragišić 17, Vukčević 16, Vujović 17, Nagornaja 4, Bajčeta 3, Radević, Šćepanović 6, Dutina 2, Bojičić 2, Sekulić 9.

HERCEG NOVI: Radojičić, Spaić 32, Đorđević 3, Rakočević 4, Diavara 2, Gatalo 5, Milojević, Markanović. Košarkašice Podgorice u laganom ritmu opravdale su očekivanja protiv Herceg Novog. Gošće su samo u prvoj dionici

bile ravnopravne, a sve ostalo bilo je u znaku totalne dominacije Podgorice. Jedina raspoložena u timu Herceg Novog bila je Spaić, koja je u 14. minutu pogodila za 26:18. Ali, već na startu drugog poluvremena, Milena Vujović pogodila je za 49:21 i kompletirala seriju 23:3, čime je bilo jasno da će Podgorica imati lak put do pobjede.

Počev od današnjeg meča u gostima, u podne, protiv Mege, tim Dejana Jakare ulazi u seriju od četiri meča u kojima će morati da iznenadi protivnika ako želi da dođe do jedne ili više pobjeda, neophodnih za borbu za plej-of. Međutim, počev od trijumfa u ABA Superkupu u Podgorici, do pobjeda protiv, između ostalih, Budućnost Volija i Cedevita Olimpije, „studenti“ su više puta ove sezone pokazali da znaju da pobijede i jačeg od sebe.

U konkurenciji preostalih mečeva u „Morači“ protiv Partizana i Budućnosti, te gostujućeg duela sa Crvenom zvezdom, današnja utakmica sa Megom, na papiru, djeluje kao najlakša za Podgoričane. Međutim, bez obzira na sigurnu pobjedu SC Derbija u „Morači“ protiv tog rivala, kojem su u tom duelu nedostajala oba centra (Plavšić i Janković), Mega, sigurno, nije rival protiv kojeg se može unaprijed računati na bodove, naprotiv. I Mega je u trci za mjesto u plej-ofu, trenutno ima pobjedu više od SC Derbija (12-11), a sigurno će biti i dodatno motivisana da se revanšira za poraz u Podgorici (82:89).

- Ekipa Mege je vrhunski spremna ekipa i u taktičkom i u fizičkom smislu. Odlične su atlete i jako je teško igrati protiv njih ako nemaš fokus kroz cijelu utakmicu. Mega je ekipa koja zna dobro da kazni svaku grešku. Znamo svi koliko je i nama i njima to bitna utakmica u borbi za plej-of, o tome ne

treba trošiti riječi – ističe trener SC Derbija Dejan Jakara. Sa četiri pobjede u posljednjih pet kola, SC Derbi je uhvatio dobar zalet za finiš ligaškog dijela, ali je i Mega u formi, jer je dobila tri posljednja meča, protiv Mornara, Krke i Cibone. - Igramo protiv mlade ekipe sa dosta talentovanih pojedinaca, ekipe koja voli da igra brzu košarku. Moramo zaustaviti njihovu igru u tranziciji i uvesti igru u naš ritam kako bi došli u šansu da slavimo u ovom jako bitnom meču. Poslije bitne pobjede nad FMP-om ulazimo u utakmicu sa Megom spremni i maksimalno motivisani u borbi za plej-of – rekao je Tomislav Ivišić, centar „studenata“, koji je u prvom meču dva tima upisao šest poena, ali bez

IGALO – Dvorana: SC ,,Igalo“. Gledalaca: 100. Rezultat po četvrtinama: 17:10, 19:17, 15:18, 6:5.

PRIMORJE: Sarić 13, Baćović 5, Ilić 9, Andrić 8, Radulović 8, Pavlović 6, Brković,

Tripović, Mijajlović, Rakočević 8, Šćekić.

TREBJESA: Mandić, Kasalica 14, Rondović 7, Mila Mijušković 8, Milena Mijušković 6, Ana Jovović 2, Bijelović 11, Doknić 2, Al. Jo-

vović, T. Jovović, Janković. Primorje je još jednom ove sezone savladalo Trebjesu. Novljanke su u meču sa malim brojem poena uspjele da nadvise Nikšićanke i zadrže treće mjesto na tabeli. R.P.

promašaja (2-2 za dva, 2-2 sa penala), uz tri defanzivna skoka, za deset minuta igre. Mega vodi 3-2 u pobjedama u ABA ligi, a SC Derbi nije uspio nijednom da slavi na prethodna dva gostovanja ovom rivalu. - Očekuje nas izuzetno teška utakmica protiv ekipe SC Derbija koja je u dobroj formi. Nedavno su osvojili Kup Crne Gore, što dovoljno govori o njihovom kvalitetu. Kontrola skoka je nešto što se nameće kao imperativ da bismo bili u prilici da dobijemo ovu utakmicu. Očekujem da pokažemo karakter i odigramo dobro uprkos zdravstvenim problemima koji nas prate u pripremi utakmice –rekao je Marko Barać, trener Mege. S. JONČIĆ

PODGORICA – Selektor ženske kadetske odbojkaške reprezentacije Crne Gore, Mladen Miladinović, saopštio je spisak od 18 igračica za pripreme pred nastavak kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, u kojima će selekcija igračica rođenih 2005. i mlađe igrati u grupi D drugog kruga kvalifikacija, u Litvaniji, sa domaćinom, Slovenijom i Češkom. Kvalifikacioni turnir igra se od 5. do 7. aprila, a crnogorske odbojkašice okupiće se 25. marta u Podgorici i pripremati se u sportskoj dvorani ,,Verde“. U prvom krugu zonskih kvalifikacija u Ankari, Crnogorke su zauzele peto mjesto, pobjedom nad Kosovom 3:1, dok su u grupi poražene od Grčke 3:2 i od Srbije 3:0. Plasman na Evropsko prvenstvo, koje se igra od 5. do 17. avgusta u Bugarskoj i Republici Irskoj, obezbijediće pobjednici grupa, kao i četiri najbolje drugoplasirane reprezentacije iz svih kvalifikacionih grupa. Miladinoviću će u radu pomagati Luka Bogojević i Srđan Crnojački Spisak – tehničari: Viktoria Đukić (Budućnost volej), Staša Krivokapić (Galeb Liko Soho Group); primači servisa: Lara Jovović (Herceg Novi), Sanja Rudan (Morača), Gordana Madžgalj (Jedinstvo), Matea Kovačec (Gimnazijalac), Darja Popović (Budućnost volej); srednji blokeri: Milena Ćetković (Budućnost volej), Lana Rakočević (Budućnost volej), Staša Mitrović (Budva), Aleksandra Davidović (Morača); korektori: Vanja Matunović (Mediteran), Kristina Božović (Luka Bar), Viktorija Čoković (Budva); libera: Ksenija Krunić (Akademija), Milica Veličković (Jedinstvo). S. J.

NLB WHEEL lige u košarci u kolicima

Paramont danas u

Banjaluci

PODGORICA - Košarkaški klub osoba sa invaliditetom Paramont iz Podgorice učestvovaće danas u Banjaluci na četvrtom ovosezonskom turniru NLB WHEEL lige u košarci u kolicima. Na turniru će, pored Paramonta i domaćeg Vrbasa, nastupiti i Parasport Slovenia i Singidunum Crvena zvezda. Paramont će u 15 sati igrati protiv Parasporta, koji je bez poraza u regionalnom takmičenju ove sezone. Slovenački predstavnik, tri i po sata ranije, sastaće se sa domaćinom turni-

ra, ekipom Vrbasa, koju u 13 sati i 15 minuta očekuje i duel sa Singidunumom. Slobodni su u ovom kolu Zmaj iz Gradačca i Zagreb. Podgorički tim uoči turnira u Banjaluci ima polovičan učinak – po dva trijumfa i poraza. Voljom žrijeba bio je slobodan na prvom turniru NLB WHEEL lige u Zagrebu, dok je na drugom u Beogradu ostvario pobjede protiv Singidunum Crvene zvezde 64:51 i Zagreba 78:44. Na turniru u Podgorici upisao je poraze od Vrbasa 81:53 i Zmaja 78:57. Najbolje četiri ekipe, nakon pet kola i četiri odigrana turnira, plasiraće se u polufinale, koje je na programu 20. aprila u Gradačcu.

Finalni, kao i meč za treće mjesto, na programu su 18. maja u Ljubljani. R.P.

Tomislav Ivišić na prošlogodišnjem gostovanju Megi

Jovana Milošević (Podgorica)

Podgoričani u „Morači“ bolji od Borca u 23. kolu ABA lige

Raspucana Budućnost Voli prva do 10. pobjede u nizu

U još jednom od mečeva koji se moraju dobiti, kako je u najavi kazao trener Andrej Žakelj, košarkaši Budućnost Volija su bez problema opravdali ulogu favorita u „Morači“ protiv Borca sa 100:79, za desetu uzastopnu pobjedu, kojom Podgoričani čvrsto čuvaju drugo mjesto, čekajući odlučujući meč sa Partizanom, za 15 dana u istoj dvorani.

Uz to, crnogorski šampion je postao prvi tim koji je ove sezone vezao 10 pobjeda, pošto je prije Borca najduži niz dijelio sa Crvenom zvezdom.

Raspucana Budućnost je sredinom posljednje četvrtine povela sa maksimalnih 96:66, ali u posljednja četiri i po minuta nije bila previše „zainteresovana“ ni dovoljno koncentrisana da nastavi da „puni“ koš gostiju, i tako obori svoj poenterski rekord u sezoni, koji drže mečevi sa Zadrom i Mornarom, u kojima su „plavi“ postigli po 103 poena, ali protiv Mornara nakon produžetka.

NEIZVJESNO

DO ODMORA

Predvođena centarskom linijom, Kenanom Kamenjašem sa 11 poena, bez promašaja (44 za dva, 3-3 sa linije bacanja) i Marvinom Džonsom sa devet poena (5-4 za dva) i četiri skoka, Budućnost je do prednosti

na poluvremenu od sedam poena (44:37) došla zahvaljujući većem broju poena iz reketa (24-14), a u prvih 20 minuta je ubacila i dvije trojke više (31), istina iz dva šuta više (9-7). Od koša Andrije Slavkovića za 8:7, nakon tri i po minuta igre, Podgoričani su vodili tokom cijele prve četvrtine, do sedam poena (21:14). Borac je, ipak, do kraja kvartala smanjio zaostatak na posjed (23:20) i najavio da se neće lako predati. Čačani su držali priključak i u prva dva minuta druge

četvrtine ( 26:23 ), a onda je Budućnost, preko Kamenjaša, i uz trojku Mekinlija Rajta, stigla do prve dvocifrene prednosti na meču (34:23), na šest minuta i šest sekundi prije odmora. Tajm-aut Borca je dao rezultat, gosti su za četiri minuta, uz tri posljednja koša Segua, uspjeli potpuno da anuliraju prednost Podgoričana (35:35), ali je Budućnost odigrala bolje posljednja dva minuta i serijom 7:0, uz pet poena Džonsa, stigla do prednosti (42:35) koju je sačuvala do od-

mora, jer je Džons zakucao dvije sekunde prije kraja, nakon asistencije Jogija Ferela

ODLUKA U 3. ČETVRTINI Koševima Slavkovića i Ferela pod faulom, uz dodatno pogođeno bacanje američkog plejmekera, Budućnost je ponovo stekla dvocifrenu prednost (51:41), nakon nešto više od dva minuta igre u trećoj četvrtini, u kojoj su „plavi“, definitivno, slomili otpor rivala. Borac se držao do trojke Čarapića za 46:51, a onda je uslijedilo sjajnih sko-

Pobjedom protiv Igokee, košarkaši Mornara upisali važnu pobjedu u borbi za opstanak

PODGORICA – Na kraju uz dozu sreće, zahvaljujući zakucavanju Uroša Lukovića nakon ofanzivnog skoka, na 1,2 sekunde do kraja, ali više nego zasluženo, košarkaši Mornar Barsko zlato su pobjedom protiv Igokee (86:84) došli do zlata vrijedne pobjede u borbi za opstanak.

Da li i presudne, znaće se za tri kola kada završava ligaški dio ABA lige, ali je za Barane trijumf nad timom iz Laktaša bio prijeko potreban da bi se makar do poneđeljka, kada Krka igra sa Splitom, pomjerili za začelja i domogli željene pozicije koja vodi u baraž.

A podatak da su protiv Igokee vodili ukupno 27 minuta (gosti osam), da su upisali najviše timskih asistencija u sezoni (23), izjednačili drugi najbolji timski indeks korisnosti (100), da su imali treći najbolji sezonski procenat šuta iz reketa (57,9 odsto) i za tri poena (38,9 odsto), dovoljno govori koliko su izabranici Mihaila Pavićevića kolektivno uložili da bi došli do pozitivnog rezultata. Problem je sada što do kraja

Pavićević: Sada je dosta stvari u našim rukama

Magični broj 86

Koliko je koš Uroša Lukovića za konačnih 86:84 bio važan govori i podatak da je to minimalan broj poena koji je ove sezone uvijek bio potreban Mornaru da zabilježi pobjedu, a bilo ih je ukupno pet. Barani su prvu pobjedu

moraju da zavise i od drugih rezultata, da gledaju kako će Krka da prođe u preostala četiri meča, zbog toga što je međusobno bolja od Mornara, kome treba da na kraju ima pobjedu više od tima iz Novog Mesta. - U situaciji smo da moramo da gledamo i druge rezultate. Međutim, ja pokušavam da budem fokusiran na svoju ekipu, na naše utakmice, da mi odradimo ono što moramo, kao što

upisali protiv Krke sa 86:83, potom su savladali Zadar (86:78), pa SC Derbi (91:86) i Cibonu (88:85).

Samo u dva navrata ove sezone Mornaru 86 poena nijesu bili dovoljni za pobjedu – prvo u „Morači“ protiv Budućnosti, koja je

je bio slučaj protiv Igokee. To smo, možda, morali ranije tokom lige, a nijesmo. Zato smo se našli u ovakvoj situaciji, da u posljednjim utakmicama damo sve od sebe i ostvarimo cilj. Ponavljam, pratićemo i druge rezultate, ali mislim da je poslije pobjede protiv Igokee dosta stvari u našim rukama. A to je onaj najbolji osjećaj, kada sami odlučujete o svojoj sudbini – ističe Mihailo Pavićević.

dobila meč nakon produžetka (103:100), a pošto je regularni dio meča završen neriješeno 86:86, nakon kontroverzne završnice u kojoj su sudije presudile da Mihailović nije faulirao Vedersa. A onda u Beogradu protiv Mege, kada je Mornar izgubio 101:87.

Problemi Mornara su počeli još prošlog ljeta, kada se, zbog neizvjesnog zaokruživanja finansijske konstrukcije, kasnilo sa formiranjem tima, pa je na tom putu i bilo pogrešnih procjena, zbog čega je barski klub tokom sezone morao da pravi promjene u rosteru. Čini se da su dolaskom novih igrača našli željeni ritam, i Barani u posljednjim mečevima, bez obzira na rezultate, pokazuju

Ilić 2 Megi 6

Frimen 9 Slavković 6 MakunduFerel 16 Džons 11 Jagodić-KuridžaTanasković 16 Rajt 9 Popović 8 Kamenjaš 17

100 79

Rebrača 4 Segu 11 Birts 14

NikolićTasić 6

TomaševićTalićFrenklin 24

2

7

ŽAKELJ: Bili smo bolji tim

Trener Budućnosti Andrej Žakelj je bio zadovoljan nakon meča.

- Prethodnih sedam dana sam pričao igračima da će utakmica da bude teška jer mi moramo svaku da dobijemo. Ima tu i pritiska i bez pravog pristupa ne možeš da igraš protiv nikoga. Kada smo počeli da igramo odbranu i da trčimo kako znamo, preokrenuli smo utakmicu. Do tada smo imali malo problema, pogotovo sa agresivnošću, sa skokom, ali na kraju smo bili bolji tim. Posljednjih 15 minuta smo se opustili, igrali odbranu, trčali. Čestitam momcima i čeka nas u četvrtak još jedan bitan meč - istakao je Žakelj.

ro sedam minuta igre „plavih“, koji su do kraja ove dionice primili samo jedan koš iz igre, a u ubacili su čak 25 za nedostižnih 76:54 pred posljednji kvartal. U posljednjoj četvrtini su šansu dobili i Aleksa Ilić (zaradio je ovacije sa tribina pošto je prvo rampom zaustavio Dža-

vona Frenklina, a onda je i zakucao za 98:68) i Marko Jagodić-Kuridža, a na kraju se u strijelce jedino nijesu upisali Jagodić-Kuridža i Joan Makundu

Budućnost Voli u narednom kolu, već u četvrtak, gostuje FMP-u. S. JONČIĆ

Mihailo Pavićević na tajm-autu sa ekipom tokom meča sa Igokeom

veliku želju da za klub izbore baraž, a kroz njega i šansu da se u „Topolici“ i iduće sezone igra abaligaška košarka. - Svaki čovjek, kao i svaki klub, prolazi kroz uspone i padove. U regionu imamo dosta tih primjera klubova, i to većih od Mornara, koji su dolazili u istu krizu. Svi se sjećamo Cibone da je bila evropski prvak, pa je dolazila u situaciju da se ne zna, maltene, da li će da se takmi-

či. Moja Jugoplastika, današnji Split, takođe prvak Evrope, a jedno vrijeme ih nije bilo na košarkaškoj mapi u regionu. Da ne pominjem sarajevsku Bosnu, koja je isto bila prvak Evrope, a gdje je sada. Ne bi bilo iznenađenja da se to i nama dogodi. Ali, Mornar je klub koji ima srce, i to srce posljednje umire. A mislim da nikad neće da umre – dodao je Pavićević. S. J.

Detalj sa sinoćnje utakmice u „Morači“

OKLEVETANI CRNOGORSKI MITROPOLIT

Autor: Slobodan ČUKIĆ

NIKODIM MILAŠ

Srpski istoričar Vladimir Ćorović je 1911. godine iznio nespornu činjenicu da je Vasilije Jovanović (Sv. Vasilije Ostroški) podržavao uniju s Rimskom crkvom (vidi: „Hercegovački manastiri. Trebinjski manastir (Tvrdoš)”, objavljeno kao separatni otisak iz „Glasnika zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini”, XXIII. 4. 1911). Ćorović na stranama 6-7. tog rada piše: „Trebinjski se manastir naročito ističe u doba mitropolita Vasilija Jovanovića (1639-1671.), popularnog ostroškog svetitelja, pod kojim su se 1651. spojile obje hercegovačke mitropolije. Zbog političkih prilika Vasilije je, zajedno sa bosanskim mitropolitom Epifanijem i banjskim episkopom Isaijom, pokrenuo ponovo pitanje o uniji pravoslavne crkve s katoličkom. On je, na ime, u tradiciji patrijarha Jovana, želio oslobođenje Hrišćana od Turaka i vidio je, da mu je to moguće samo pomoću katoličkih država Austrije i Mletaka i uplivom papinim. S toga, da bi papu zadobio za tu ideju, on žrtvuje svoje dosadanje pripadništvo carigradskom patrijarhu. Tu ideju njih trojica javno istakoše 1648. godine u doba kandijskog rata”.

Dalje kaže: „1661. je Ćiril, iguman trebinjskog manastira, odnio papi Aleksandru VII Vasilijevo pismo, kojim ovaj, uvjeravajući papu o svojoj privrženosti, moli svetu stolicu, da preporuči manastir pažnji dubrovačke republike i da im pomogne protiv Turaka. Dana 25. aprila iste godine odgovorio je papa na to pismo, obećavajući i blagosiljajući”.

Ćorović nije mogao biti jasniji, pri čemu je čak u izvjesnoj mjeri prigušivao neugodnu istinu. Međutim, iznesene činjenice su bile znak za uzbunu u crkvenim krugovima. Na scenu je stupio autoritativni Nikodim Milaš, koji je, da bi opovrgao istinite tvrdnje Vladimira Ćorovića, 1913. godine, objavio pamflet u kome je negirao da je mitropolit Vasilije Jovanović ikada bio pristalica unije s Rimskom crkvom.

Milaš je bitno razradio mit o Mardarijevom „grijehu“

Srpski istoričar Vladimir Ćorović je 1911. godine pisao: Zbog političkih prilika mitropolit Vasilije Jovanović je, zajedno sa bosanskim mitropolitom Epifanijem i banjskim episkopom Isaijom, pokrenuo ponovo pitanje o uniji pravoslavne crkve s katoličkom

Milaš je u tome išao do kraja, proglašavajući za falsifikate ili podmetačine sva arhivska dokumenta koja su svjedočila o saradnji i prepisci pravoslavnih igumana i mitropolita sa rimskim papama, poput poslanice papi Inoćentiju X sa sabora u Morači 1654. ili prepiske zahumskog mitropolita Vasilija Jovanovića sa rimskim prvosveštenicima 1661. i 1671. godine. Ustvrdio je da su ta pisma Vasiliju bila podmetnuta, da su za to bili krivi „lukavi rimski agenti“, kao i „nepismeni kaluđeri“, koji su u Rim slali pisma bez Vasilijevog znanja i slično. Milaš je optužio „za odricanje od pravoslavlja“ i „prevjeru“ sve koji su tih decenija pregovarali o uniji s Rimskom crkvom, gradeći u isto vrijeme ideološku sliku o mitropolitu Vasiliju kao „neosvojivom bedemu pravoslavlja“. Milaš je, drugim riječima, retroaktivno kreirao novi narativ o Vasiliju Jovanoviću, negirajući i faktičnost crkvenih sabora na kojima su donošene odluke u prilog uniji s Rimom. U tom duhu, Milaš se osvrnuo i na „prevjeru“ crnogorskog mitropolita Mardarija Kornećanina, nadovezujući se na pisanje Pavla Rovinskog. Prigrlio je objeručke tvrdnju o mitropolitovom „nemoralu“, insistirajući na tome da je Mardarije za sopstveni grijeh lažno optužio „mladog Vasilija Jovanovića“. Novost je bila u tome što je Milaš bitno razradio i nadogradio priču o tobožnjem Vasili-

jevom boravku u Cetinjskom manastiru. Način na koji je to izveo, pored ostalog, predstavlja blistavi primjer izmišljanja svetačkih biografija (hagiografija).

Milaš na početku navodi da je Vasilije „već u mladim godinama stupio u kaluđerstvo u Svetobogorodičnom manastiru Tvrdošu“ (kod Trebinja). Da bi stvorio poveznicu s legendom o „grijehu“ koju je zapisao Rovinski, naveo je da se Vasilije „kao mlad kaluđer nalazio za neko vrijeme u manastiru na Cetinju u Crnoj Gori za vladikovanja mitropolita Mardarija Kornećanina“ (isto, 27).

Za ovo, kako je rečeno, ne postoji nikakva potvrda u izvorima. Milaš je tvrdnju o Vasilijevom boravku na Cetinju utemeljio na legendi koju je našao kod Rovinskog. Nastavak cetinjske priče predstavlja vatromet hagiografske bajkovitosti. Milaš navodi da je Mardarije „stupio u svezu sa agentima rimske propagande i spremao se na prevjeru“, te da je mladi kaluđer Vasilije negodovao zbog toga i starao se da odvrati Mardarija od njegove „zle namjere“. Kad je Vasilije vidio da je Mardarije uporan, počeo je da drži javne besjede u odbranu istine pravoslavne vjere. Budući da Mardarije nije mogao ništa da učini protiv Vasilija „uz kojega je bio sav narod crnogorski“, oklevetao ga je za jedan grijeh, u kojem se sam taj mitropolit nalazio „i tijem naravno primorao je moralno Vasilija da se uklo-

ni“. „Povratio se sv. Vasilije u svoj postrig, u Trebinjski manastir, i tu bude proizveden za arhimandrita. Kao arhimandrit otišao je u Svetu Goru i zatijem u Rusiju. Iz Rusije se povratio u otadžbinu sa bogatim darovima, koje je dobio od ruskog carskog dvora i od pobožnih Rusa. Iz jednog zapisa doznajemo da je 1639. godine sv. Vasilije bio već mitropolit“ (isto). Odmah ćemo reći da je Vasilije Jovanović postao mitropolit zahumski u Peći 1638. godine, jer je to važno za dalju priču. Kako se vidi iz izloženog, Milaš je temeljno izmijenio i nadogradio legendu o Mardarijevom „grijehu“. Zaobišao je banalni momenat o „čudu“ s novorođenčetom koje „razobličava“ Mardarija. Zaobišao je i priču o „kamenovanju“. Novost je u sljedećem:

- mladi Vasilije Jovanović uočava da je Mardarije u „svezi sa agentima rimske propagande“ i da se „sprema na prevjeru“; - zbog toga odvraća Mardarija „od zle namjere“; - kad vidi da to ne pomaže po-

Činjenice koje je iznio Vladimir Ćorović su bile znak za uzbunu u crkvenim krugovima. Na scenu je stupio Nikodim Milaš, koji je, da bi opovrgao Ćorovićeve istinite tvrdnje, 1913. godine objavio pamflet u kome je negirao da je mitropolit Vasilije ikada bio pristalica unije s Rimskom crkvom. Milaš je proglasio za falsifikate ili podmetačine sva arhivska dokumenta koja su svjedočila o saradnji i prepisci pravoslavnih igumana i mitropolita sa rimskim papama

činje da drži javne besjede; - uz njega je „bio sav narod crnogorski“; - Mardarije ga je zbog toga oklevetao za grijeh koji je sam počinio i primorao da napusti Cetinje i vrati se u Trebinjski manastir.

Dakle, Milaš se u Diskvalifikaciji Mardarija nije više oslanjao na „čudesa“ s tek rođenim djetetom. Ključna novost je tvrdnja o Mardarijevoj „vezi s agentima“, Vasilijevim „javnim cetinjskim besjedama“, kao i u tome da je „uz njega bio sav narod crnogorski“. Iz ugla propagandističke djelotvornosti dosjetka o „podršci cijelog naroda“ je bez sumnje

Milaš je tvrdio je da su pisma Vasiliju podmetnuta, da su za to bili krivi „lukavi rimski agenti“, kao i „nepismeni kaluđeri“, koji su u Rim slali pisma bez Vasilijevog znanja i slično. Optužio je „za odricanje od pravoslavlja“ i „prevjeru“ sve koji su tih decenija pregovarali o uniji s Rimskom crkvom

spektakularna. Nikodim Milaš je tom konstrukcijom stvorio potpuno novi ideološki narativ koji će u nastupajućim decenijama biti jedan od nosećih stubova u krivotvorenju crnogorske istorije i obilno eksploatisan od raznih autora za ideološke ciljeve. Iz tvrdnje da je sav crnogorski narod navodno bio protiv Mardarija – će dalje biti izvođeni „logični“ zaključci da je Mardarije „izdao narodne interese“, da je sve radio na svoju ruku, tajno, bez znanja glavara i naroda. Milaš je, dakle, odbacio banalne detalje, preuzimajući ono za šta je procijenio da je upotrebljivo. Vješto je zaobišao okolnost da podatak o Vasilijevom navodnom boravku na Cetinju potiče iz obične legende i prikazao ga je kao činjenicu. Da bi ovo lakše progurao, prećutao je da je Mardarije postao crnogorski mitropolit 1637. godine. To je takođe učinio svjesno, jer da je to pomenuo, morao bi da objasni kako je moguće da se u samo jednoj godini odigraju sljedeći događaji:

- da 1638. godine Mardarije započne pregovore s „rimskim agentima“;

- da se „mladi kaluđer“ Vasilije Jovanović vrati u Tvrdoš, i da postane arhimandrit;

- da potom stigne na Svetu Goru, pa u Rusiju;

- da se odatle vrati da bi iste te 1638. godine postao mitropolit u Trebinju. (Nastavlja se)

Kosta Herman -Portret Vladimira Ćorovića Nikodim Milaš

Papa Aleksandar VII (1655-1667)

Prizor iz Korneta

Piše: Dejan VUKOVIĆ

Očaravajuća magija Crne Gore u Norveškoj

U osvit burnog dvadesetog vijeka, elegantni putnik, mladi, daroviti umjetnik, školovan pod veselim ozračjem Sredozemlja u Napulju, uspinje se poznatim stazama ka drevnom Rimu, lepršavoj Firenci, unutrašnjosti kontinenta: Tirolu, Insbruku. Ogromno Njemačko carstvo budi državnički sentiment i patriotski žar u Nejsterlicu kada srijeće plemkinju Jutu; obradovan zapisa: ,,Vjerenicu našeg opšteljubljenog prestolonasljednika Danila“. Kopenhagen je okitio laskavim priznanjem ,,Sjeverna Atina“. Stiže u Kristijaniju (Oslo), đe zagledan u blistavi, kraljevski ljetnjikovac ,,Oskarshal“, ujedno i muzej značajnih norveških znamenitosti, naglašava da je na ,,šumnom brdu“. Za žitelje sjetno kazuje: ,,Veoma su marljivi s česa neimajući u svom otačastvu dovoljnog rada, sele se kroz inostranstvo, a osobito u Ameriku, odakle posle dužeg osustva sa zaradom vraćaju se ledenim predjelima ljubljenog otečestva“. Uranja u povijesne brazde Nordijskog regiona: ,,Norvežani i Šveđani su više puta ustajali u borbu protiv Danskog gospodstva“. Mudro, diplomatski precizno, analizira da nezavisnost Norveške uzdiže narodni polet i želju za prosperitetnim društvom: ,,Poštujući kao negdašnji Rimljani samo ime građanina“.

Putešestvije ga mami. Zovu ga daljine, usamljeni djelovi Skandinavije i grad Tromzo,,Sjeverni Pariz“. Zalazi u dubine polarnog svijeta, varoš Hamerfest koju ovjekovječi epitetom: ,,Najsjevernije varoši zemaljske kugle koja se nalazi na 70° 40’ 11” stepena

Eho iskonske slobode s veličanstvenih vrhova Lovćena prodirao je u hladnoću Skandinavije, zracima mediteranske vatrenosti, gorštačke milokrvnosti, viteškog odgoja i soja

sjeverne visine. Jedino Upernivik, dansko zaseoce u zapadnom Grenlandu, prevazilazi je u malom rastojanju“. Snažnog intelektualnog naboja i zavidnog obrazovanja sklapa mozaik eseja, znakovitih putopisa, literarnih medaljona prefinjenog ukusa. Pasija istraživača, poput magneta privlači ga otkrivanju okoline. Ugodne, mirisne šetnje. Zagledan u divne pejzaže, slikarski treptaj dobija zamah vanserijskog talenta, jedinstvena razmišljanja majstora kičice da dočara ljepote idiličnih krajolika. Umirujuće misli, posve jedan umjetnički zanos zastane dolaskom nepoznate ličnosti koja uljudno uručuje posjetnicu: slikar P…D… Čudesan susret. Domicilni slikar crta panoramu obližnjih predjela. Ugledavši stranca, ne znajući da je i on slikar, a možda s jakim osjećajem da jeste, sa žarom priča o svom zavičaju i Norveškoj, istorijskim odnosima i političkim prilikama evropskih država. Ljubopitljivo se raspituje odakle dolazi, a kada sazna za njegovu ponosnu zemlju, snagom bujice huče komplimenti o junačkoj istoriji Crne Gore. Poput salvi čistog, bijelog snijega zatrpan je oduševljeni, zagonetni stranac, dok hvalospjeve o svojoj gordoj domovini opisuje britko: ,,Ostao sam udiv-

ljen“. Rodoljubiva znatiželja u snjegovitoj varoši obuzima ga toplinom, rasplamsala je ushićenje, kada na samom kraju svijeta, nadomak polarnih prostranstava, odjekuje besjeda, zanimljivog, obrazovanog Norvežanina: ,,Za vrijeme duge zimske noći zabavljamo se najviše čitanjem romana, pripovjedaka, istorija, putopisa i drugih poučnih knjiga, a o vama čitao

Velikan crnogorskog slikarstva evropskog glasa, vičan peru, jednako kao i štafelaju, lirski nadahnut Cetinjanin Pero Poček razliva sentencu: ,,Čujući ovaj laskavi izraz o onome što najvećma ljubim, još više u času kada ostavljam jevropsko zemljište, jedva sam se morao oprostiti s vrlim građaninom norveškog sjevera“

sam, osim opisa na francuskom i njemačkom jeziku, još i putopis našeg oficira Angela, koji je bio kroz Crnu Goru za vrijeme zime godine 1893“. Slava Crne Gore jarko bliješti polarnim noćima. Velikan crnogorskog slikarstva evropskog glasa, vičan peru, jednako kao i štafelaju, lirski nadahnut Cetinjanin Pero Poček razliva sentencu: ,,Čujući ovaj laskavi izraz o onome što najvećma ljubim, još više u času kada ostavljam jevropsko zemljište, jedva sam se morao oprostiti s vrlim građaninom norveškog sjevera.“ I dok strastveno ljubi svoju domovinu, epsku, herojsku Crnu Goru, nastavlja put do Spticberskog arhipelaga, Copo Nord (Sjeverne glave): ,,Najsjevernijeg brda jevropskog suhozemstva“, još jedan zanimljiv opis u Počekovom književnom djelu ,,Putopisne bilješke iz Norveške i Spitcberga“ objavljenom 1900. godine.

Eho iskonske slobode s veličanstvenih vrhova Lovćena prodirao je u hladnoću Skandinavije, zracima mediteranske vatrenosti, gorštačke milokrvnosti, viteškog odgoja i soja. Opijen borbom za nezavisnost markantnih, hrabrih Crnogoraca, vještinu skijanja iz Nordijskih zemalja krajem XIX vijeka Knjaževini Crnoj Gori podario je Henrik

Putešestvije ga mami. Zovu ga daljine, usamljeni djelovi Skandinavije i grad Tromzo - ,,Sjeverni Pariz“. Zalazi u dubine polarnog svijeta, varoš Hamerfest koju ovjekovječi epitetom: ,,Najsjevernije varoši zemaljske kugle koja se nalazi na 70° 40’ 11” stepena sjeverne visine. Jedino Upernivik, dansko zaseoce u zapadnom Grenlandu, prevazilazi je u malom rastojanju“. Snažnog intelektualnog naboja i zavidnog obrazovanja sklapa mozaik eseja, znakovitih putopisa, literarnih medaljona pre njenog ukusa

Angel, norveški oficir, istraživač. Knjaz Nikola Petrović priređuje audijenciju u dvoru na Cetinu i odlikuje ga Danilovim ordenom. Očaran prijemom i gostoljubivošću, slobodarskim idealima i samostalnim bitisanjem Crne Gore, Angel posvećuje svoju prvu knjigu, od nekoliko, našoj domovini „Kroz Crnu Goru na skijama“ publikovanu 1895. u Kristianiji, s izuzetnim svjedočanstvom: ,,Stranac ne može dovoljno da se nadivi vatrenom rodoljublju Crnogoraca, neustrašivom junaštvu, ponosnoj smjelosti duha, pobožnosti, trezvenosti, poštenju i gostoljublju. Ne zovu ih tek tako ′Spartancima našeg doba′. Morao sam i želio da vidim narod u kome svakog više od svoga zaokuplja dobro i zlo otadžbine, narod malobrojan koji nikad nije zbog toga ustuknuo da se suoči sa neprijateljskom

nadmoćnom vojskom, narod kome je otadžbina uvijek bila sveta. Morao sam da vidim zemlju u kojoj jedan potuče desetoricu, da vidim narod, veliki i snažan mimo svoje patnje, srčan i zdrav gorštački narod. Ima što da se nauči tamo dolje u toj savremenoj zemlji iz saga. I tako, govorili su mi, ta zemlja i taj narod po mnogo čemu podsjećaju me na moj sopstveni. Želio sam godinama da obiđem tu zemlju i taj narod“!

Dvije decenije kasnije vraća se Crnoj Gori s epoletama pukovnika Norveške vojske naočiti Henrik Angel. Šarm Mediterana, crnogorska tradicija i istorija, patriotski žal za izgnanstvom kralja Nikole; melanholični pečat uzvišenog slikarskog opusa Pera Počeka. Očaravujuća magija Crne Gore topi polarne hladnoće daleke Norveške. (Autorjecrnogorski diplomata)

Henrik Angel

Kroz Crnu Goru na skijama, naslovna strana knjige na norveškom jeziku

Pero Poček

Okrugli stol u Hrvatskom saboru na temu “Utjecaj SPC na političke tokove i događaje u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj jučer, danas i sutra” u formalnoj službenoj organizaciji „Hrvatskog bila“, „Hrvatskih suverenista“ i „Hrvatske stranke prava“, a posve očito pretežito u režiji saborskog zastupnika Ante Prkačina, iako ni izbliza nije po kriterijima medija u Hrvatskoj bio najvažniji javni događaj u osvit raspuštanja Hrvatskog sabora, svakako je tematski i politički najznakovitiji. Jer, ta tema, što polemički u javnom diskursu, što dubinski kao svojevrsni kodni znak državno- političkog poretka u Hrvatskoj, što geopolitički na prostoru jugoistočne Europe, iznimno bitno označava i kvalificira stanje i perspektive unutarnjo-političkih odnosa u navedenim državama, te procese formiranja odnosa moći između država ovoga dijela Europe, ali i vodećih geopolitičkih sila. Baš zbog zanemarivanja svih ovih refleksija, ali i uzroka fenomena Srbije i SPC-a, koji se nadopunjuju i uvjetuju već dva stoljeća, razlog je mnogih političkih zabluda u Hrvatskoj.

HRABRI SRPSKI

PATRIOTA BOJAN

JOVANOVIĆ I

DISCIPLINOVANI

VJEŠTI PRKAČIN

Razina izlaganja je bila neobično visoka, komplementarnost naglasaka izvrsna, pri čemu je iznenađujuće vješto i upućeno raspravom moderirao Prkačin, koga je prilično teško zamisliti kao discipliniranog sugovornika o temi svetosavlja, pogotovo kao pažljivog slušatelja. S različitih aspekata, a tematski komplementarno su govo-

Okrugli sto u Hrvatskom saboru o uticaju Srpske pravoslavne crkve na političke događaje u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj

Fenomen moći SPC

rili Bojan Jovanović, izuzetno hrabri ekskomunicirani svećenik SPC iz Beograda, koji godinama usprkos nevjerojatnim pritiscima i životnoj ugrozi u Srbiji, pokušava senzibilizirati srpsku, regionalnu, europsku i svjetsku javnost o razmjerima zla u samoj hijerarhiji SPC-a dokumentirajući neosporne dokaze, zatim crnogorski intelektualci i suverenisti Milorad Popović, Nikola Kostov Čelebić i akademik Sreten Vujović, pravaš Tomislav Jonjić, suverenist Marko Milanović Litre, kriminalist, pravnik i političar Nikola Kajkić, te moderator Ante Prkačin. Među tridesetak nazočnih tu su bili saborski zastupnik prof. Goran Dodig i Željko Sačić, te niz pripadnika stranaka organizatora. I, nije bilo televizijskih kamera, niti bilo kakvog interesa, baš niti jednoga medija ili novinara, što je kompenzirano internetskim prijenosom cijele rasprave te snimkom na YouTube kanalima i mrežnim stranicama stranaka i sudionika. Zašto je ovaj događaj za mene svojevrsni biljeg odlazećeg Sabora i ulaska u predizborno razdoblje za izbor novoga zakonodavnog doma i izvršne vlasti u Hrvatskoj? Zato što se pitanje političkog srpstva neodvojivog od svetosavlja SPC-a od prvih slobodnih izbora u Hrvatskoj, proglašenja samostalne države, preko eskalacije srpske vojne agresije s instrumentaliziranom većinom Srba u Hrvatskoj, a posebno nskon odlaska Tuđmana, nametnulo usprkos potpunom vojnom porazu velikosrpskog pokušaja, kao pitanje -problem, koje i koji u puno toga hrvatsku državu, politiku i društveni kontekst drži paraliziranim… Bjesomučna potraga za „Putinistima“ i njegovanje Putinovih oslonaca Čak i uslijed globalne konjunkture nakon ruskog napada na Ukrajinu, gdje upravo ovi kojima godinama hodočasti Bojan Jovanović, uključujući i hrvat

Srbija i SPC bi propale i urušile se unutar sebe u iznimno kratkom razdoblju da nijesu upravo ovakve kakve jesu potrebne svim globalnim i regionalnim silama

sku državu kojoj govori Prkačin, i kojoj Kajkić nudi tisuće argumeneta za načelno djelovanje protiv zla, kad bi zbog izrazito snažno poticanog neraspoloženja i kriminalizacije svakoga tko ima i nategnute veze s Rusijom bilo očekivano da SPC i Srbija, tvrdokorni zagovornici Putina i Rusije dođu pod udar i da se svaka mogućnost protiv njih iskoristi, baš ništa se ni ne pomišlja učiniti. Gledajući laički i sa strane sve to, ljudima preostaju samo dvije logičke mogućnosti razumijevanja: Srbija i SPC su iznimno moćna država i crkva ili je svijet u kojemu živimo, kojemu pripadamo i utječemo se izrazito licemjeran, nepouzdan, prevrtljiv i kvaran.

Prva teza nema baš nikakvo uporište, niti je ikad imala, a ništa sigurnije ne razotkriva nemoć Srbije i SPC-a od neuspjelog pokušaja otimanja velikog dijela Hrvatske i BiH. Rijetko se kad u povijesti dogodi savršeniji tajming i pretpostavke za realno brzo i lako ostvarivanje imperijalnih ciljeva kakav je Srbija imala 1990. i 1991., a doživjeli su krah.

di i danas posve uvjereno, kao dio svoga osobnog identiteta štiti mit o „velikom i dobrom“ Titu, smatrajući krajnjim neprijateljstvom svako pitanje o njegovom stvarnom povijesnom značenju i ostavštini prepunoj neusporedivih zločina upravo protiv hrvatskog naroda i politike koja je bila apsolutna negacija svake hrvatske nacionalne državnosti, a s druge strane svi ti ljudi se smatraju Hrvatima.

I SUDBINA

HRVATSKI IDENTITETSKI POREMEĆAJI

CRNE GORE

Ne treba se iz Hrvatske previše čuditi i izdvajati nad Srbima i njihovim političkim nacionalnim profilom. Dovoljno je samo pogledati i suočiti se s činjenicom koliko lju-

To je u samoj Hrvatskoj silno potcijenjen fenomen, kao i koalicija sa zlom u Srbiji.

SPC i Srbija u Crnoj Gori nisu iz više razloga usporedivi s njihovim utjecajem u Hrvatskoj, iako u samoj Hrvatskoj koketiranje sa zlom iz posve „nesrpskih“ razloga izaziva jako oz-

Farsa o ljudskim pravima pred geopolitičkim interesima

Upravo u ovoj raspravi su bile vidljive te inverzije, posebno slušajući hrabrog Bojana Jovanovića Čovjek je o nevjerojatnom seksualnom predatorstvu i teškim zločinima protiv djece i maloljetnika u SPC, s izravnim dokumentiranim dokazima protiv vrlo visoko pozicioniranih svećenika SPC-a govorio na najvažnijim međunarodnim forumima, od UN-a, američke države, EU, svijetskih civilnih organizacija specijaliziranih za ljudska prava s golemim

utjecajem na globalne političke procese, govorio je u Vatikanu, no ni za milimetar nije uspio pomaknuti stvari ka riješenju u samoj Srbiji. Svakom svojom riječju i izrazom lica kojim prati izgovoreno, vidljivo je da se radi o istinskom srpskom patriotu, koji u nemogućnosti da svoju Crkvu i državu očisti od razornog zla traži pomoć onih koji imaju svijetsku moralnu i političku moć, oni ga pozivaju, bilježe to što govori, izražavaju zabrinutost i ohrabruju da nastavi

borbu za dobro i protiv zla izlažući život svoje obitelji i sebe, iako s lakoćom mogu prisiliti Srbiju da sankcionira zločince, a to im ne pada na pamet. Bojan Jovanović ne može bez uvjerenja i nade da je to moguće i da je to ispravan put, no, oni koji ga slušaju u pravilu ne žele usprkos “dubokoj zabrinutosti” poduzeti ništa da se u njegovoj zemlji procesi usmjere protiv zla zato što im to zlo koristi za ostvarivanje “viših ciljeva”. On je višestruko javno govorio i u Hrvatskoj, i o zločinima

i počiniteljima u Hrvatskoj, o tome sve znaju ili mogu znati hrvatske državne institucije i službe, o tome i o nizu nevjerojatnih pravnih i političkih presedana je u Hrvatskom saboru govorio Prkačin, godinama pred pravosuddnim institucijama i u okviru njih govori Nikola Kajkić, no nikada se ništa nije dogodilo u pravcu razrješenja tih problema. A svi ti ljudi jesu trpjeli štete i ozbiljne posljedice zbog toga, što egzistencijalne i statusne, što poliitčke i javne.

biljne poremećaja u ukupnom razvoju zemlje i državnosti. U Crnoj Gori je crnogorska nacija bila karijerni i državni zalog Mile Đukanovića i „mladog lijepog rukovodstva“ srpstvu od antibirokratske revolucije, preko državnog sudjelovanja u srpskoj agresiji na Hrvatsku i Bosni i Hercegovinu, kroz dramatične događaje devedesetih godina 20. stoljeća pa sve do prvih postmiloševićevskih godina 21. stoljeća. MiloĐukanović, koji je predvodio Crnu Goru u samostalnost, prethodno je za svoju karijeru i svoj politički opstanak tu istu Crnu Goru potpuno izložio ciljevima i interesima Srbije i SPC-a, a to je uz stoljetno naslijeđe srbizacije Crne Gore ostavilo dramatične posljedice, pa je veliko pitanje može li se malobrojan crnogorski narod usprkos svojoj državnoj i nacionalnoj povijesti i nastojanjima sjajnih intelektualaca uopće oporaviti od toga Đukanovićevog naslijeđa. Pogotovo bez međunarodne pomoći, i pogotovo s Hrvatskom kao saveznicom, koja iskazuje iste slabosti, doduše drugačije uzrokovanim i motiviranim kad je SPC i Srbija u pitanju. I na statusu, te perspektivi Crne Gore će se vidjeti načelnost zapadnih savezništava, a ovo čemu svejdočimo nije ohrabrujuće zbog prosrpske državne vlasti i integracije srpskih s ruskim geopolitičkim interesima s dubokim uporištima u Crnoj Gori.

Piše: Marko LJUBIĆ

Bojan Jovanović

Sa okruglog stola u Zagrebu

Antiratna aktivistkinja je navela da bi, da je napravila prekršaj, kao normalna i savjesna osoba platila kaznu, ali ako to u ovom slučaju učini - priznala bi da je u krivu

Slučaj Aide Ćorović: 60 dana zatvora zbog pet bačenih jaja na mural Ratka Mladića

BEOGRAD- Zbog gađanja murala Ratka Mladića u Beogradu prije skoro dvije i po godine Aidi Ćorović je određena kazna od sto hiljada dinara, ali ukoliko odbije da plati moraće da ode u zatvor na 60 dana. Za sebe kaže da je partizanka, ljevičarka, pa i po toj logici, kao prava skojevka hoće da ode u zatvor umjesto da plati kaznu koja joj je određena zbog kršenja javnog reda i mira.

- Najmanji je problem da se plati. Međutim ja neću da platim. Ja da sam napravila prekršaj, ono kao normalna i savjesna osoba ja bih prva platila. Međutim, ja ako bih platila –ja bih priznala da sam u krivu. Gađati mural osuđenom ratnom zločincu, čovjeku koji je poslije Drugog svjetskog rata osuđen za najteže ratne zločine u Evropi je, ne prekršaj, nego silna stvar. Jelena i ja smo tog dana odbranile zakone države Srbije, na kraju krajeva i ustavni poredak - kazala je Ćorović u razgovoru za Glas Amerike.

Dodaje da je vrijednosni sistem u zemlji potpuno poremećen i da je u takvom sistemu ona neprijatelj.

- Živimo u zemlji u kojoj se ratni zločinci šetaju i promovišu knjige, gdje imamo čovjekaMilan Radojičić - njemu strada četvoro-petoro ljudi zahvaljujući njegovoj akciji, njega

puste promptno. To sve govori o sistemu - rekla je Ćorović. Kako objašnjava, mnogi prijatelji, pa i ljudi koje ne poznaje nude da joj pomognu i plate kaznu, ali ona to odbija. To jest, ne može da spriječi ljude da plate, ali ona to sve što dobija po tom osnovu daje u humanitarne svrhe.

- Ljudi su mi već nudili, ja sam dobila pare čak i od Radeta Baste. Njegova prijateljica mi je donijela hiljadu eura na ruke, koje sam ja odmah proslijedila u humanitarne svrhe za jednu samohranu majku Romkinju, izbjeglicu sa Kosova i njeno četvoro djece. I jedan manji dio para sam dala ovom čuvenom Miletu stolaru, opet tamo za samohrane neke majke - navela je Ćorović. Da jedna loša stvar nikad ne ide sama govori i primjer Aide Ćorović. Zbog nedavnog učešća na Rebedu festivalu u Dubrovniku još jednom se našla na udaru i samog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i medija koji su pod kontrolom beogradskih vlasti. Kako sama kaže u razgovoru za Glas Amerike, tamo je, između ostalog rekla da Vučić ne treba da se plaši građana, već kriminalaca sa kojima sarađuje i da zbog toga može da mu ode glava.

- Možda sam ja upotrijebila, ne možda nego sigurno, prejaku rečeničnu konstrukciju – rekla sam ubiti… Ja zaista mislim da se sa te strane Vučić i boji, njemu tu najviše opasnosti i prijeti. I ova silina sa kojom je on onda reagovao, naredio je da te poltronske televizije pet dana samo o tome pričaju, pri tome on kaže i da

sam ja nebitna osoba. Dobro, ako sam nebitna, šta se onda ti baviš time šta sam ja rekla na skupu od nas stotinak nebitnih ljudi. To je mali broj, mala ekipa ljevičara koji su nebitni u svojim zemljama, svako od nas je nebitan u svojoj zemlji. I ti pet dana samo o tome pričaš - istakla je Ćorović. Iz tog ugla, Vučić se, po njenom mišljenju, ne može porediti ni sa Josipom Brozom, ni sa Zoranom Đinđićem, ni sa mnogim drugim državnicima.

- Pa čak i sa Slobodanom Miloševićem. Ma kakvi, Milošević se ni slučajno ne bi bavio time, on bi pustio to sve, kao što je puštao i B92. On je tu pravio ventil, to pametan političar radi. Kaže – nema veze, ja notiram sve šta ova vještica priča, ali pusti neka ona priča. Psi laju, karavani prolaze - ocijenila je Ćorović.

Vučić, kako dodaje, misli da

na taj način zamajava narod, a praktično je njoj učinio veliku uslugu jer i njoj diže gledanost, nju mediji zovu za izjave i komentare oko svega za šta je vlast optužuje.

- To sve meni ukazuje da je on već u ozbiljnoj paranoji. Njemu očigledno međunarodna zajednica okreće leđa. Josip Juratović je prije nekoliko dana vrlo otvoreno i jasno rekao – mi nećemo dopustiti ni Vučiću, ni Ani Brnabić da nas više lažu. Gotovo. Onda oko datuma izbora bilo je to nešto april, znači pred praznike. Ne, ne, ne, odmah su mu tamo zavrnuli uši i rekli – kakvi bre pred praznike, ne možeš da radiš šta hoćeš. I odmah je sad odjednom jun. Nedvosmisleno je i očigledno iz aviona vidljivo i jasno da njemu ozbiljno međunarodna zajednica radi o glavi - ističe Ćorović. Istovremeno, upravo je zbog

murala Ratku Mladiću ljuta i na samu međunarodnu zajednicu, odnosno, kako kaže, razočarana je ponašanjem ovdašnjih predstavnika te međunarodne zajednice.

- Za dvije i po godine kako se desilo to sa muralom, niko od stranaca me nije pozvao i rekao – gospođo Ćorović, dođite da pričamo o tome šta se to desilo - navela je Ćorović. Dodaje da je čak iz OEBS-a stiglo upozorenje da se ne objavljuje njen tekst o slučaju murala.

- Jer Mladić nije sada unutrašnje pitanje Srbije, pa da imaju opravdanje. On je osuđen u Hagu punopravno, on je na izdržavanju kazne. Da je to nešto što je unutrašnje pitanje Srbije – molim lijepo, to je unutrašnja stvar. Ali Mladić je međunarodni problem - kazala je Ćorović. Vraćajući se na slučaj odlaska

u zatvor zbog gađanja jajima murala Ratka Mladića, navodi da dobija podršku iz Evrope i svijeta – od Florans Artman, do svojih starih prijatelja iz Sarajeva.

Sa druge strane, vlast se izgleda preračunala i nije očekivala ovakvu Aidinu reakciju, koja činom odlaska u zatvor hoće da uputi poruku i kolegama iz civilnog sektora da se borba ne vodi samo na Fejsbuku i društvenim mrežama, već da ponekad, kako kaže, “mora i da se stisne petlja”. - Da smo svi odbili da platimo kad su bile one kazne koje su oko protesta poslali – čik da vidim da mogu sto ljudi da strpaju u zatvor. Oni mogu jedno, dvoje. E sad, mislili su da će i sa mnom tako da bude, platiće to Aida, ima novaca. Neću da platim, ko vas šiša, hajde da vas vidim. Evo šaljite me u zatvor – em ću tamo da podižem te žene da se bune, ili ću da sjednem da učim, da napišem seminarski rad, ili da napišem knjigu o svom boravku u zatvoru, hajde da vidimo ko će da bude na gubitku - naglasila je Ćorović. Za kraj razgovora šalje poruku i vlastima u Srbiji: “Vi ako imate petlju, da branite i pred međunarodnom zajednicom Ratka Mladića – izvolite pa branite. Evo da vas vidim. Tako da mislim da im je na ovaj način potpuno srušen koncept koji su oni imali u početku. Jer su oni miševi, oni iz svoje perspektive gledaju na stvar. Ne kapiraju da postoje ljudi koji nisu miševi. Ja sam sigurna da ima gomila mojih prijatelja i prijateljica koji bi uradili isto što i ja”.

Trenutak kada neidentifikovani ljudi, za koje se kasnije ispostavilo da su policajci u civilu, privode antiratnu aktivistkinju Aidu Ćorović, nakon što je jajima gađala mural haškog osuđenika

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ

POLITIKA

JADRANKA RABRENOVIĆ

EKONOMIJA

JELENA MARTINOVIĆ

DRUŠTVO

MARIJA JOVIĆEVIĆ

NEDJELJNO IZDANJE

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ

KULTURA

MARIJA ŽIŽIĆ

CRNA HRONIKA

DRAGICA ŠAKOVIĆ

CRNOM GOROM

NIKOLA SEKULIĆ

HRONIKA PODGORICE

JOVAN TERZIĆ ARENA

SLOBODAN ČUKIĆ

FELJTON I ARHIV

MARKO MILOŠEVIĆ

DIZAJN

DRAGAN MIJATOVIĆ

FOTOGRAFIJA

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULT Urednica

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON

020/409-520 REDAKCIJA

020/409-536 MARKETING

020/202-455 OGLASNO

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PIB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

POTREBNA žena za čuvanje dvoje djece. Odlični uslovi, Budva. Tel. 069/038-279 1

UN FAO traži Nacionalnog konsultanta za stočarstvo, radi podrške u sprovođenju programa farmerskih škola koje se organizuju u Pljevljima, Bijelom Polju i Beranama. Dodatne informacije dostupne su na web stranici: https://montenegro. un.org/en/262248-fao-national-consultant-livestock-production 2

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NONSTOP.Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150,067/473-367 3

Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i komšije da je dana 16. marta 2024. iznenada u 74. godini preminuo naš dragi

VUKOJE Miletin MRDAK 1950 – 2024. Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 17. marta od 9 do15.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 16 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Ožalošćeni: supruga MARGITA, sinovi NIKOLA i MILETA, kćerka MIRA, braća VUKOMIR i ZORAN, sestra RADA, unučad LAZAR, ĐORĐE, IVANA i MAJA, praunuka LARA, snahe ANA i PELA, zet RAJKO, stričevi MILOVAN, MARINKO, DRAGOLJUB i PAVLE, sinovac SAVO, sinovice SLAVICA i DRAGICA, sestrić NIKOLA, sestrična IVANA i ostala mnogobrojna rodbina MRDAK i BOŠKOVIĆ

869

813

Dana 15. marta 2024, poslije kraće bolesti, u 87. godini preminula je naša draga

SLAVKA Dragova DRAŠKOVIĆ

rođena KUZMAN

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 16. marta od 12 do 16 časova i 17. marta od 12 do 13 časova, kada krećemo za Čevo, đe će se obaviti sahrana u 15 časova.

OŽALOŠĆENI: porodice DRAŠKOVIĆ i KUZMAN

Posljednji pozdrav dragom kumu

čika PUJI Počivaj u miru

IVANA i ACO BOJOVIĆ

POGREBNEUSLUGE

DOO PODGORICA

„Pogrebne usluge“- Podgorica

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

846

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

871

Umro je dana 16. marta 2024. u 85 godini

NIKOLA popa Radoja ĐURIŠIĆ

Saučešće primamo 17. marta od 10 do 15 časova i 18. marta od 10 do 13 časova na gradskom groblju Čepurci.

Sahrana će se obaviti na groblju Gradac – Lješanska nahija u 15 časova.

Kuća žalosti: Steva Boljevića 67

Ožalošćeni: supruga BRANKA, bratanići VUKSAN i RADOJE sa porodicama, sestrići i sestrične sa porodicama i porodice ĐURIŠIĆ i VUJOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom

MIŠU - PUJI RAŽNATOVIĆU

Od ĆANE ZEKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav mom bratu, šuri i ujaku

PUJI

Voljeni nikad ne umiru dok žive oni koji ih vole. Hvala ti za sve što si uradio za mene i moju porodicu. Počivaj u miru.

MIRA, DRAGAN, LEA i TEA BATINIĆ

Posljednji pozdrav bratu

852

Posljednji pozdrav dragom

Dana 15. marta 2024. godine tragično je izgubio život naš dragi

MIŠO RAŽNATOVIĆ – PUJA

Saučešće se prima 17. marta u gradskoj kapeli Čepurci od 9 do 13 30 časova. Sahrana će se obaviti na Novom groblju u Podgorici u 14 časova.

Ožalošćeni: supruga MILENA, kćerke IVANA i DRAGANA, sin PEĐA, braća ILIJA i ZORAN, sestra MIRJANA, bratanići, bratanične, sestrične, unučad, kao i ostala mnogobrojna rodbina RAŽNATOVIĆ i LOPIČIĆ

838

856

Posljednji pozdrav dragoj ujni

SLAVKI

Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

PERO MILJENOVIĆ sa porodicom

863

Posljednji pozdrav dragom bratu

PUJI

Od ILIJE sa porodicom 867

845

PUJI

862

Od GOJKA, TANJE, IVANE i KSENIJE VUKMIROVIĆ

Posljednji pozdrav kumu

PUJI

DRAGAN KILIBARDA s porodicom

Posljednji pozdrav dragom

PUJI

od PERA i RAJKE sa porodicom

MIŠU PUJI RAŽNATOVIĆU

Počivaj u miru i neka ti je laka zemlja po kojoj si časno hodao! ZORAN sa porodicom

Posljednji pozdrav svom dragom prijatelju

MIŠU

VAHID METHADŽOVIĆ sa porodicom

855

Posljednji pozdrav dragom

MIŠU - PUJI RAŽNATOVIĆU

872

Nikad te nećemo zaboraviti.

JANKO sa porodicom, porodica pokojnog MIRKA, SENKA i ZARIJA JANKOVIĆ

854

851

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav dragom

VLADU RADULOVIĆU

ĐIDO MARKUŠ sa porodicom

868

Posljednji tužni pozdrav mom prijatelju

VLADIMIRU Vasilijevom RADULOVIĆU

Toliko je toga što bih napisao, ali ne može stati na ovom papiru… Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoj DONO sa porodicom

Posljednji pozdrav našoj voljenoj

SLAVKI

MILOŠ, NATAŠA i MANJA DRAŠKOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj babi

SLAVKI DRAŠKOVIĆ

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

od RANKA sa porodicom

837

Posljednji pozdrav dragom

VLADU RADULOVIĆU

S poštovanjem, UDRUŽENJE DŽUDO VETERANA CRNE GORE

833

Napušti nas još jedna „ Sutjeskina“ i „Čelikova“ legenda, legenda Nikšića

RAJKO Goluba NIKOLIĆ 1937- 2024.

Bio si pravi drug, prijatelj, komšija i saigrač. Teško te zaboraviti jer si bio jedinstven. Zbogom, naš dobri Rajko.

SAVA BAJAGIĆ sa porodicom

859

836

864

Posljednji pozdrav dragoj babi

SLAVKI

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Od SLAVKA i MARIJANE DRAŠKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našoj dragoj prijateljici

SLAVKI DRAŠKOVIĆ

Opraštamo se od naše drage

840

SLAVKE DRAŠKOVIĆ

Mnogo će nam nedostajati tvoj vedar duh i topao osmijeh sa kojim si nas rado dočekivala.

Tvoji: RAJKA, RADOVAN, ŽELJKO, PEĐA i MARIJA

861

842

853

Posljednji pozdrav dragoj sestri

SLAVKI

Živjećeš vječno u nama.

GALJO KUZMAN sa porodicom

GOJKO i VIKTORIJA STRUGAR

Posljednji pozdrav dragoj sestri

SLAVKI

Živjećeš vječno u nama.

KIKO KUZMAN sa porodicom

841

Voljena moja baba

SLAVKA

Kažu dobro je dok ide redom, istina. Naživjela si se, ali meni nije bilo dosta života sa tobom.

Iako te život nije mazio, uvijek si pokazivala velikodušnost, hrabrost, odanost i plemenitost.

Vječno ću ti biti zahvalan za ljubav i pažnju koju si mi nesebično davala i bezbrižno djetinjstvo koje sam imao pored tebe.

Tvoj unuk MILOŠ

Posljednji pozdrav dragoj

Oglasi i obavještenja

Dvije godine bez jednog brata

BOŽIDARA - PUCA PEJOVIĆA

NEDOSTAJEŠ…

Sestra MILICA sa porodicom

Četrdeset dana je prošlo otkad nas zauvijek napusti naš dragi nikad prežaljeni

RAJKO – NJARO STEVOVIĆ

812

814

831

Prošla je godina od smrti naše drage

MIA Boškova POPOVIĆ

Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema. Počivaj u miru anđele naš.

Strina MARTA, sestra ANA, brat VASILIJE, sestrić MIHAILO i sestrična MINA

816

829

OŽALOŠĆENA PORODICA STEVOVIĆ

Dana 17. marta 2024. je godina od kada nijesi fizički sa nama, voljeni brate

ŽELJKO JOVANOVIĆ

Nedostaješ!

Sestre LIDIJA i CICA

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

843

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da se navršava godina od kada nije sa nama naš voljeni

DEJAN Vasiljev ADŽIĆ

Dana 18. marta 2024. godine, ponedjeljak, u 10.30 časova porodica će dati godišnji pomen i parastos u Crkvi Svetog Vasilija na groblju Vrbice u Dobroti, nakon čega će posjetiti njegovu vječnu kuću na istom groblju.

OŽALOŠĆENA PORODICA

Навршава се осам година од када сам остала без тебе

ЂУРО ПАРФЕНОВ

Пролазе године и питања без одговора, са љубављу чувам сјећања на тебе.

Твоја супруга МИЛЕ

ĐURO PARFENOV

2016 – 2024.

Dragi Đuro, osam godina je od kada nijesi sa nama, ali jesi u našim tužnim sjećanjima, biće to tako, dragi Đuka, dok je nas koji smo te voljeli. Počivaj u miru u zagrljaju tvojih dobrih roditelja

TVOJA UJČEVINA

Sjećanje na našeg voljenog supruga i oca

RADOVANA - RACA STEVOVIĆA

Devet godina prođe a nedostaješ kao i prvog dana.

Volimo te i čuvamo od zaborava, jer voljeni nikada ne umiru.

Tvoji: STANA, SAŠA, JELANA I MILENA sa porodicama

Dana 19. marta 2024. navršava se godina od kada nas je napustila naša majka

VERA M. VUJOVIĆ

Draga majko, mnogo nam nedostaješ. Počivaj u miru.

Tvoje kćerke VESNA i SVETLANA sa porodicama

IN MEMORIAM

17. 3. 1999 - 17. 3. 2024.

SOFIJA Đokova SJEKLOĆA

Rođena IVANOVIĆ

824

Prođe četvrt vijeka, majko, a mi i dalje osjećamo duboku prazninu u srcu i duši. Mnogo nam nedostaje osmijeh, topla riječ, pametan savjet i ogromna ljubav iz riznice tvoje duše. Ostaćeš uvijek voljena i nikad zaboravljena.

Tvoji SLOBO, NIKO, RADA, MIRJANA i LJILJANA sa porodicama

822

870

832

Sjećanje na naše drage

1952 - 2020 1954 - 2007

DRAGAN ZORAN MIJUŠKOVIĆ

830

Velika je radost bila imati vas u našim životima i tu činjenicu vrijeme ne može izblijediti. Sa ponosom, ljubavlju i sjetom čuvamo uspomenu na vas.

VAŠI NAJMILIJI

Neđelja, 17. mart 2024.

Petnaest godina je od smrti našeg dragog i voljenog

RAJKA Nastovog SEKULOVIĆA

I danas sija neugasla zvijezda kojom osvjetljavaš naš put.

Zauvijek zahvalno POTOMSTVO

827

Četrdeset je dana od kada nas je napuštila naša majka, baba, prababa i tašta

NJEGOSAVA Milovanova BOGOJEVIĆ

Vrijeme prolazi, a tuga za tobom ne prestaje. Nedostajaće nam tvoja ljubav i toplina kojom si nas obasipala.

Hvala ti za sve srećne i lijepe dane koje si nam podarila. Počivaj u miru, naš dobri anđele.

Tvoji: kćerka ĐINA, unuci GORAN i SAŠA sa porodicom i zet SLOBO

Četrdeset dana je od smrti naše sestre

NJEGE

825

Puno je lijepih uspomena da te pamtimo, da o tebi sa ponosom pričamo.

Počivaj u miru, naša voljena sestro.

STANKA, BEBA, NEĐELJKA i MIRA sa porodicama

Sjećanje na moje roditelje

820

Ti ne možeš biti zaboravljen... Ljubav ne da da se umre!

Četrdeset je dana od kada nas je napuštila naša majka, baba i prababa

826

NJEGOSAVA Milovanova BOGOJEVIĆ

Teško je opisati riječima koliko nam nedostaješ. Tvoj vedri osmijeh, toplina i ljubav kojom si nas dočekivala i ispraćala zauvijek će nam nedostajati. Ponosni što smo te imali, čuvaćemo te od zaborava. Anđele naš, počivaj u miru.

Tvoja kćerka VJERA, unuka DRAGANA, unuci ILIJA i NOVAK sa porodicama

Četrdeset dana je od smrti našeg voljenog

SLOBODANA MIĆUNOVIĆA

Nedostaješ mi tata… Počivaj u miru

Kćerka DIJANA sa porodicom

821

BOŽO PEJOVIĆ MILOSAVA PEJOVIĆ

42 godine i devet mjeseci dvije godine

Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, samo ljubav i lijepa sjećanja na vas.

ZEKO sa porodicom

Dvije godine od smrti naše drage babe

MILOSAVE PEJOVIĆ

Dani prolaze, ali nijedan bez sjećanja na tebe. Ti znaš koliko smo te voljele, ali ne znaš koliko nam nedostaješ. Fale nam tvoje raširene ruke kojima si nas čekala i pratila.

Tvoje RAKE, ANA, RADMILA i IVANA

815

Dragom suprugu i ocu

17. 3. 2020 – 17. 3. 2024.

NIKO

TANJA

IN MEMORIAM NIK

17. 3. 2020 – 17. 3. 2024

Dolazi četvrto proljeće... bez tebe. Nedostaješ!

TAMARA

IN MEMORIAM

NIKOLA POPOVIĆ

Vrijeme prolazi, a bol i tuga ne prestaju.

Sestra MIRA, sestrići: DEJAN i MARKO 857

Prošlo je 40 dana od smrti našeg dragog đevera, strica i đeda

VLADA VULETIĆA

Počivaj u miru, a mi te čuvamo od zaborava.

Od porodice pokojnog PERA VULETIĆA

BRANKO Savov VUJOVIĆ

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje našu tugu za tobom. Čuvaćemo sjećanje na dobrotu, plemenitost i podršku koju smo dobijali od tebe. Počivaj u miru.

Supruga ZORKA i sin LJUBIŠA sa porodicom

Četrdeset dana je od smrti našeg oca, đeda i tasta

BRANKO Savov VUJOVIĆ

Dragi tata, neka tvoja duša nađe mir koji si zaslužio.

Otišao si tiho iz našeg života, ali iz srca nećeš nikada.

Tvoji: LJILJANA, MILENA, STEFAN i MARKO

839

848

849

828

834

835

Oglasi i obavještenja

Navršava se četrdeset dana kako nije sa nama naš voljeni otac, đed i prađed

VLADO VULETIĆ

Teško se mirimo sa istinom da u kući nema tvog vedrog lika.

Nedostaje nam svakog dana sve više tvoj topli osmijeh i blaga riječ.

Neizmjerno hvala za srećno djetinjstvo i svu ljubav koju si nam pružio. Ponosni i tužni nosićemo te u našim srcima.

S ljubavlju,

Navršava se 40 dana od smrti

VLADA VULETIĆA

TVOJI NAJMILIJI 866

Navršava se godina od smrti

817

ILINKE ADŽIĆ

818

Godina od smrti drage sestre i tetke

U sjećanjima nosimo ljubav koja nikad neće izblijeđeti. Neka tvoja duša počiva u miru, a naša tuga pretvori se u nježne osjećaje zahvalnosti za svaki zajednički trenutak.

Čuva te od zaborava.

Snaha DRAGICA DOMAZETOVIĆ

VANJA i TAMARA 865

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg voljenog

VLADA Radovanova VULETIĆA

Riječi su sirote i nemoćne da iskažu tugu i bol koje osjećamo tvojim odlaskom.

Bio si nepresušni izvor razumijevanja, ljubavi i dobrote. Počivaj u miru, a mi te čuvamo od zaborava.

Tvoji

Brat BRANKO, snaha BOSE, sinovci SLAVKO, MIRKO, NIKOLA i RATKO s porodicama.

811

U znak sjećanja na naše voljene

STANKA BRANKO

17. 3. 2023-17. 3. 2024. 16. 3. 2014-16. 3. 2024.

RADULOVIĆ

Ponosni što smo vas imali, zauvijek ćemo vas čuvati u našim najljepšim sjećanjima.

Unučad IGOR. IVANA, MATIJA i PETAR

ILINKE Krstove

ADŽIĆ

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol za tobom.

RUDO sa familijom

IN MEMORIAM

Navršavaju se tri godine i trinaest godina od smrti od smrti

VESNE NEĐELJKA pok. Neđeljka pok. Marka KALUĐEROVIĆ KALUĐEROVIĆA

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i sjećanje na vaše dobre i plemenite duše.

Svakog dana ste sa nama u našim mislima i srcima. Hvala vam za nesebičnu ljubav, podršku i razumijevanje. Neka vas u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

Porodica KALUĐEROVIĆ

Godina je od kada nije sa nama naš dragi

JOVAN VUJOVIĆ

Čuvaćemo sjećanje na tvoj dragi lik, beskrajnu dobrotu i poštenje.

MARKO, RAJKA, ILIJA i ANA

847

819

Godina je prošla od kada nije sa nama naš

JOVAN Ilijin VUJOVIĆ

Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema. Počivaj nam u miru.

Sestra BOSE ĐURKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom

JOVANU Ilijinom VUJOVIĆU

Godina je prošla, proći će ih mnogo, ali trag tvog postojanja i ljubav koju si nam dao vječno ćemo pamtiti i biti ponosni što smo te imali Tvoja sestra SENKA sa porodicom

850

844