Dnevni list Pobjeda 14.03.2024.

Četvrtak, 14. mart 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20937 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

KRIZA VLASTI: Nezakonit izbor čelnika Uprave policije uzdrmao vladajuću koaliciju, predsjednik Skupštine Andrija Mandić traži pregovore i novi sporazum, stranka Alekse Bečića na potezu

Demokratama se još ne izlazi iz Vlade, DPS traži nove izbore

Iako su prije tri dana Demokrate, preko ministra Šaranovića i ideologa stranke Bogdanovića saopštile da bi nezakonit izbor v.d. direktora UP bio „nepremostiv politički problem“ - što znači i izlazak Bečićeve stranke iz Spajićeve vlade - jučerašnje reagovanje Kluba poslanika DCG ne ukazuje da je realan takav scenario, jer su političke pozicije u vlasti svim akterima najvažnije

MEDIA CENTAR: Direktor TVCG nastavio da manipuliše javnošću i kompromituje Javni servis

Knežević da otkrije autore „Kalendara“

Ombudsmanka je na sjednici Savjeta poručila da je emisija „Kalendar“ sporna po više osnova, a posebno zbog toga što je taj sadržaj nepotpisan. „To se kosi sa Zakonom o medijima, jer svaka emisija koja se emituje na Javnom servisu mora biti potpisana. Direktor Televizije mi je saopštio da je u pitanju strani proizvod u kojem se potkradaju greške“, navela je Popović

Specijalno tužilaštvo ne reaguje na uznemirujuće informacije ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da su četvorica policijskih funkcionera „pali“ na ispitivanju na „detektoru laži“

Ko je zloupotrijebio poligrafsko testiranje?

Brojne političke partije, organizacije i pojedinci reagovali na nezakonitu proceduru koja je prethodila izboru vršioca dužnosti direktora Uprave policije

Vlada svoje bezakonje pravda interesom nacionalne bezbjednosti

Porodica ponudila jemstvo od 377.000 eura u nekretninama za slobodu suspendovanog specijalnog tužioca

Aković: Pritvor Saši Čađenoviću se pretvorio u kaznu

Gusjenice-štetočine uveliko zahvatile četinare u gradskim parkovima i park-šumama

Litijaši ponovo prijete

Savjetuje se da građani izbjegavaju kretanje na mjestima gdje primijete gnijezda, kao i da izbjegavaju izvođenje kućnih ljubimaca na ta mjesta – poručeno je iz Zelenila. Ove štetočine u najvećoj mjeri primijećene su u park-šumama na Zlatici i Ćemovskom polju

Danas Kolegijum predsjednika lokalnog parlamenta o novoj sjednici, kriza u Andrijevici ne jenjava, odbornik DPS-a upozorava

Ivanović: Pritisci da se izglasa budžet

Lokalna vlast je ranije izrazila stav da, u slučaju neusvajanja budžeta, treba raspustiti parlament, uvesti prinudnu upravu i nakon toga raspisati vanredne izbore. Sa druge strane, u DPS-u smatraju da se ne može uvesti prinudna uprava kad odbornici nijesu skratili mandat Skupštini, te da opozicija ima većinu za formiranje nove vlasti

STR. 5.

STR. 11.

STR. 10.

POBJEDA

GOV.ME

KRIZA VLASTI: Nezakonit izbor čelnika Uprave policije uzdrmao vladajuću koaliciju, predsjednik Skupštine Andrija Mandić traži pregovore i novi sporazum, stranka Alekse Bečića na potezu

PODGORICA - Nezakoniti izbor Aleksandra Radovića za v.d. direktora Uprave policije, kojem je prethodila burna desetočasovna sjednica i mimoilaženje premijera Milojka Spajića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, otvorila je pitanje opstanka 44. Vlade. I dok predsjednik Skupštine Andrija Mandić i Pokret Evropa sad smatraju da će vladajuća većina ostati stabilna, u opoziciji su mišljenja da je održanje funkcionalnosti izvršne vlasti nemoguća misija i da se „smiješe“ vanredni parlamentarni izbori.

Već juče kriza vlasti se odrazila na rad državnog parlamenta. Sjednica Skupštine prekinuta je na samom početku i to na zahtjev šefa Poslaničkog kluba Demokrata Momčila Lekovića zbog krize vlasti koja je, kako smatra, izazvana „brutalnim kršenjem zakona, prekoračenjem granica ovlašćenja i preuzimanjem ovlašćenja koja pripadaju ministru unutrašnjih poslova“.

VLAST: DA OPSTANE

VLADA

Mandić je prekinuo sjednicu, nakon čega je novinarima poručio da izbor vršioca dužnosti direktora policije ,,ne bi trebalo da uruši parlamentarnu većinu“.

Kazao je da bi trebalo da se nastavi razgovor parlamentarne većine radi rješavanja trenutne situacije, a očekuje i da će premijer Spajić i potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić dati maksimalan doprinos da se nesporazum prevaziđe.

Prirodno bi bilo, kako je rekao novinarima u Skupštini, da on inicira sastanak konstituenata većine, dodajući da bi bilo dobro što prije obaviti razgovor.

Klub poslanika Demokrata saopštio je da podržava stav ministra Šaranovića da on i njegov pravni tim utuži sve nezakonito donešene odluke, da informiše nadležne držav-

Demokratama se još ne izlazi iz Vlade, DPS traži nove izbore

Iako su prije tri dana Demokrate, preko ministra Danila Šaranovića i ideologa stranke Borisa Bogdanovića saopštile da bi nezakonit izbor v.d. direktora Uprave policije bio „nepremostiv politički problem“ - što znači i izlazak Bečićeve stranke iz Spajićeve vlade - jučerašnje reagovanje Kluba poslanika Demokrata ne ukazuje da je realan takav scenario, jer su političke pozicije u vlasti svima akterima najvažnije

ne organe o sumnji na izvršenje krivičnih djela od strane članova Vlade, nastalih kršenjem zakona, za koje kažu da je skandalozno, te da do raspleta krize vlasti obezbijedi zakonito i stabilno funkcionisanje sektora na čijem je čelu. - Biti lider tima ne znači stajati iznad drugih i boriti se za privilegije i moć, već biti uzor u odbrani onoga što je ispravno, bez obzira na ličnu političku cijenu - zaključuju iz Demokratske Crne Gore. Iako su prije tri dana Demokrate, preko ministra Danila Šaranovića i ideologa stranke Borisa Bogdanovića saopštile da bi nezakonit izbor v.d. direktora Uprave policije bio „nepremostiv politički problem“ - što znači i izlazak Bečićeve stranke iz Spajićeve vlade - jučerašnje reagovanje Kluba poslanika Demokrata ne ukazuje da je realan takav scenario, jer su političke pozicije u vlasti svima katerima najvažnije

Poslanik Demokrata, Duško Stijepović, sinoć je, u izjavi za TV Vijesti, potvrdio da se još ne razmatra izlazak iz Vlade, navodeći da očekuje sastanak lidera parlamentarne većine do kraja sedmice.

Istovremeno, šef poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić, poručio je da je

D. MALIDŽAN

parlamentarna većina stabilna i da će biti razgovora u narednom periodu.

- Imamo jak koalicioni sporazum, dobru saradnju i ovo neće uzdrmati parlamentarnu većinu u bilo kom pogledu - kazao je Čarapić.

OPOZICIJA: VLADA NE

POSTOJI

Za razliku od Mandića i Čarapića, opozicija i te kako vidi problem u funkcionisanju izvršne vlasti.

- Vlada Crne Gore više ne postoji i jedini logičan epilog nakon preksinoćnjih dešavanja

Đukanović: Mandić igra presudnu ulogu u ,,održavanju“ većine

Docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica i politička analitičarka Nikoleta Đukanović kazala je za Pobjedu da je teško predvidjeti reakcije konstituenata Vlade na aktuelnu krizu koja će, sigurna je, dobro uzdrmati Vladu i većinu u parlamentu. - Kako god se okonča, i ako je politika uvijek bila jača od prava u Crnoj Gori, iz ovih procesa možemo zaključiti da se vrlo svjesno taba put gdje je politička odluka ključna bez obzira da li ona ima pravno uporište ili ne. Posljedice za odluke koje

su protivpravne i protivzakonite plaćaju građani, i dok god odgovornost i kazna ne budu adresirani na političare koji su ih donijeli, a ne na građane koji nijesu birali takve scenarije, takva praksa će se nastaviti - rekla je Đukanović. Danas, kaže ona, nekim političkim igračima dolazi na naplatu odlučnost da se formira kakva-takva vlast kako bi se zauzele pozicije moći. Vrlo je moguće, smatra Đukanović, da Demokrate budu decidirane u uslovljavanju premijera Milojka Spajića prekidom podrške,

ali vjeruje da će presudnu ulogu odigrati predsjednik Skupštine Andrija Mandić u „održavanju“ većine kojom, kako kaže, uspješno rukovodi, nego što će predsjednik Vlade uspjeti da konsoliduje svoje vladajuće redove.

- I u slučaju ostanka Demokrata u Vladi, i u slučaju njihove zamjene Bošnjačkom partijom, vrlo teško će se Vlada nositi sa obavezama koje podrazumijevaju brzu realizaciju reformi iz evropske agende - ocijenila je Đukanović.

je da podnese ostavku – rekao je poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Janović na konferenciji za medije. On je mišljenja da su Vlada i njeni ključni ljudi Crnu Goru doveli u vanredno stanje i da su poslali poruku da je kršenje zakona poželjno?!

- Od ponoći do tri sata ujutro nijesmo imali čelnika Uprave policije i na taj način urušen je ustavni poredak naše države. Kako je naveo, umjesto da je Vlada sinoć raspravljala o zaduženju, hedžingu, ljetnjoj sezoni i bitnim pitanjima, ona je rasparavljala čiji će čovjek biti na čelu policije.

- Više od mene govori ministar unutrašnjih poslova, koji podnosi krivičnu prijavu protiv članova Vlade za zloupotrebu službenog položaja, a i dalje sjedi u vladi. Iniciraćemo saslušanje Spajića i Šaranovića - najavio je Janović.

POLITIČKI ROVOVI

Da li će sukob na relaciji Spajić-Šaranović oko izbora v.d. direktora Uprave policije zna-

čiti kraj 44. vlade to će, smatra predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović, zavisiti od principijelnosti i konzistentnosti onih protagonista koji su izvršnu vlast doveli u ovu situaciju.

- Svaki mali problem na početku postaje veliki na kraju. Problem sa sektorom bezbjednosti bio je prisutan i tokom pregovaračkog procesa za formiranje ove vlasti. Tada je bilo različitosti među konstituentima većine koje su u tim trenucima bile iznijansirane i ne toliko zabrinjavajuće. Danas imamo jednu oštru retoriku i fragmentiranost unutar izvršne vlasti što se reflektuje i na sam parlament. Teško je prognozirati što će biti sa ovom vladom, ali to će zavisiti od principijelnosti samih aktera – rekao je Vuksanović za Pobjedu.

Zabrinjava, napominje on, to što se vlada Milojka Spajića opet bavi - sobom.

- Nakon čitave priče o rekonstrukciji, sada imamo novu te-

mu koja dolazi iz same Vlade, a uzrokovana je problematikom bezbjednosnog sektora. Vlada treba da rješava pitanja koja muče ovo društvo i državu, te da kreira i vodi procese, a kao što vidimo, ona se konstantno bavi samom sobom – naglašava naš sagovornik. Vuksanović ističe da mu je žao što je u fokusu bilo čiji su kandidati za v.d. direktora Uprave policije, odnosno ko ih je predložio, a manje se govorilo o njihovoj stručnosti, profesionalnosti i sposobnosti da odgovore na sve izazove koje njihova funkcija nosi.

- Vladajuća većina nema argument kojim se služi svih prethodnih godina da je za stanje u državi kriva vlast do avgusta 2020. godine. Vlada upravo demonstrira kako i na koji način ima namjeru voditi ovu zemlju – jasan je Vuksanović.

DANAK TRULOG

KOMPROMISA

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić kazao je da je posljednja sjednica Vlade potvrdila njegov stav da „truli kompromisi“ na kojima počiva ova vlast uzimaju svoj danak.

- Svjedočimo činjenici da premijer Spajić plaća danak neiskustvu i nezainteresovanosti jer, uprkos upozorenjima, nije shvatio da nema progresa sa političkim snagama anti-EU orijentacije i političkim opcijama čiji stvarni gazda stoluje u Beogradu, a ne u Podgorici –rekao je Nenezić za Pobjedu. Simptomatično je, ističe on, da je premijer Spajić „miniran“ po drugi put od strane Demokrata.

- Prvi put se to dogodilo u procesu pregovora oko formiranja Vlade, a sada u momentu kada je možda bilo moguće

Od ponoći do tri sata ujutro nijesmo imali čelnika Uprave policije i na taj način urušen je ustavni poredak naše države. Štoviše, Vlada i njeni članovi šalju poruku građanima da je kršenje zakona poželjno, uvode nas u bezakonje i anarhiju i na taj način ovo sve više liči na jedan veliki cirkus...Vlada Crne Gore više ne postoji i jedini logičan epilog nakon posljednjih dešavanja je da podnese ostavku – rekao je poslanik DPS-a Nikola Janović

JOŠ BEZ RAZLAZA: Aleksa Bečić i Milojko Spajić

predsjednik potezu

Da li će sukob na relaciji Spajić-Šaranović značiti kraj 44. Vlade, to će zavisiti od principijelnosti i konzistentnosti onih protagonista koji su izvršnu vlast doveli u ovu situaciju, smatra predsjednik

Hrvatske građanske inicijative

Adrijan

Specijalno tužilaštvo ne reaguje na uznemirujuće informacije ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da su četvorica policijskih funkcionera „pali“ na ispitivanju na „detektoru laži“

Ko je zloupotrijebio poligrafsko testiranje?

Vuksanović

Imaćemo očigledno “rekonstrukciju” vlade, ali možda ne onu koju su najavljivali sada pro-EU

Nova srpska demokratija i premijer Spajić već rekonstrukciju u malo drugačijoj formi, kaže Branislav Nenezić

strukciju u

dobiti IBAR mjerila u procesu približavanja EU – dodaje on.Smatra da će Crna Gora dobiti rekonstruisanu vladu, ali ne onu koju predviđa koalicioni sporazum koji su potpisali konstituenti većine.

- Kao što sam i najavio početkom ove godine, imaćemo očigledno „rekonstrukciju“ vlade, ali možda ne onu koju su najavljivali sada pro-EU Nova srpska demokratija i premijer Spajić, već rekonstrukciju u malo drugačijoj formi – ocijenio je Nenezić.

PAUZA

Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Damir Gutić nije želio da komentariše odnose u Vladi, ističući da je javnost najviše iz saznanja medija informisana o kandidatima i procesu izbora čelnika UP.

Sa druge strane, napominje da, zbog nesuglasica u Vladi, ne bi bilo dobro da dođe do stopiranja rada državnog parlamenta. - Postoji prostor za odlaganje sjednice, da li će se to ponoviti – vidjećemo. Parlament je i do sada radio neke stvari za koje se ispostavilo da su glavni faktor napretka parlamentarne većine. Opozicija je u tom dijelu dala doprinos, a ako to bude većina opstruirala – odlučićemo o sljedećim koracima – poručio je Gutić.

Tamara KLIKOVAC/ Nenad ZEČEVIĆ

PODGORICA – Kakve će biti posljedice institucionalnog haosa u koji je Crnu Goru preksinoć uvela Vlada Milojka Spajića i hoće li briselska administracija kazniti našu zemlju negativnim Privremenim izvještajem o ispunjenosti mjerila (IBAR) krajnje je neizvjesno, a ono što dodatno izaziva brigu je muk Specijalnog državnog tužilaštva na uznemirujuće informacije ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da čak četvorica od šestorice testiranih visokih policijskih funkcionera nijesu prošli poligraf?!

Sve što se dogodilo na sjednici Vlade u utorak, ali i sve što joj je prethodilo bilo je kršenje zakona i procedura proizašlih iz tih zakona – od odluke o razrješenju direktora Uprave policije Zorana Brđanina do imenovanja v.d. direktora Aleksandra Radovića

Uprava policije Crne Gore juče je skoro tri sata bila bez komandanta, odnosno direktora, što je, nikada i niđe prije zabilježen, skandal u demokratskim državama.

(NE)NAMJEŠTENO TESTIRANJE

Osim toga, juče nas je ministar Šaranović informisao kako četvorica visokih policijskih dužnosnika, koji su se kandidovali za v.d. direktora Uprave policije nijesu položili poligrafsko ispitivanje, odnosno lagali su – a pitanja su se, prema nezvaničnim informacijama, odnosila na veze sa kriminalnim organizacijama i povezanost sa kriminalom. Poligraf nije prošao, prema informacijama izvora Pobjede, ni novoizabrani čelnik crnogorske policije?!

Međutim, premijer Spajić je, prema nezvaničnim saznanjima, optužio svog saradnika – ministra Šaranovića - da je testiranje bilo „namješteno“ kako bi prošla upravo samo dvojica kandidata na koje je upravo „tipovao“ Šaranović?!

Osim toga, testiranje su radila dvojica poligrafista kojima je nadređeni Lazar Šćepanović, upravo kandidat kojeg je ministar unutrašnjih poslova predložio za v.d. direktora Uprave policije!

Galimatijasu na sjednici Vlade može se pridružiti i činjenica da je Šaranović sve informacije u vezi sa poligrafskim testiranjem označio stepenom tajnosti – interno – da bi, samo koji sat kasnije, u vla-

Prema informacijama Pobjede, premijer Spajić je optužio ministra Šaranovića da je poligrafsko testiranje bilo „namješteno“ i da su zato prošla dvojica kandidata na koje je upravo „tipovao“ Šaranović?! Testiranje su radila dvojica poligra sta kojima je nadređeni Lazar Šćepanović, upravo kandidat kojeg je ministar unutrašnjih poslova predložio za v.d. direktora Uprave policije

stitom saopštenju objavio rezultate?! Time je Šaranović, koji je juče govorio o kršenju zakona, sam prekršio zakon.

TIHOVANJE TUŽILAŠTVA

Ovo je samo djelić skandala koji su se događali ili su otkriveni na sjednici koja je počela u utorak popodne, nešto poslije 15 sati, a okončana u srijedu oko tri sata iza ponoći. Ništa od ovoga, prema javnosti dostupnim informacijama, nije ponukalo Specijalno državno tužilaštvo i glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića na - reakciju. Portparol SDT, specijalni tužilac Vukas Radonjić juče nije odgovorio na pitanja Pobjede povodom dešavanja na sjednici Vlade. Ni ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, iako i on i njegov kabinet od utorka popodne „zasipaju“ javnost saopštenjima, nije najavio da će inicirati istragu u slučaju četvorice policijskih funkcionera za koje tvrdi da su lagali, ali je najavio da „nakon ovog poligrafskog testiranja, a po istom metodu slijedi temeljna kadrovska reforma unutar kompletnog

policijskog aparata i sektora Ministarstva unutrašnjih poslova“. Objavili smo juče da je poligrafsko testiranje kandidata za v.d. direktora Uprave policije ministar Šaranović sproveo - kršeći zakonske norme, jer se policijski službenici „detektoru laži“ podvrgavaju u samo tri zakonima predviđna slučaja.

- Poligrafsko testiranje je policijsko ovlašćenje, odnosno poligraf je taktičko-kriminalističko sredstvo koje nije dokaz, ali koje se primjenjuje u izviđaju kao sredstvo eliminacije ili kao smjernica za otkrivanje i prikupljanje drugih dokaza koji mogu poslužiti kao osnov tužilačke, odnosno sudske odluke – objasnio je nezvaničan sagovornik Pobjede iz Uprave policije.

ZLOUPOTREBA SLUŽBENOG POLOŽAJA

Više sagovornika Pobjede, pravne struke, smatraju, da je neophodno da tužilaštvo prvo ispita da li su ministar unutrašnjih poslova i neko iz policije počinili krivično djelo protivzakonitog uticaja i zlo-

,,Poligra sta mora biti neutralna osoba i neko ko nije u odnosu podređenoisti i nadređenosti sa ljudima koji se testiraju“, ističe Rakočević

znači da ne postoje samo osnovi sumnje da su kandidati za v.d. direktora policije počinili krivična djela, već i političari. - Pored svega ovoga, za sve one koji su ili priznali ili govorili neistinu na poligrafu potrebno je izvršiti utvrđivanje bezbjednosnih smetnji za dalji rad u policiji i preispitivanje njihovog ostanka na funkcijama. Sljedeći koraci su tužilački i to odmah po saznanju, ali i ministrovi i Unutrašnje kontrole – objašnjavaju naši sagovornici. Tih koraka, prema javnosti dostupnim informacijama, za sada nema.

POLIGRAF I

POLIGRAFISTI

Interesantno je da kriminolog i profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore Velimir Rakočević, međutim, smatra da „poligraf predstavlja jaku indiciju ali ne i dokaz“, zbog čega on ni ne očekuje da će Specijalno tužilaštvo pokrenuti bilo kakav postupak.

- SDT bi moglo reagovati samo ukoliko postoji indicija da postupak poligrafskog testiranja nije sproveden u skladu sa pravilima struke. Ukoliko je postupak poligrafskog testiranja sproveden u skladu sa zakonom, onda da tu teško da ima elemenata inkriminacije koja se goni po službenoj dužnosti – kategoričan je Rakočević.

On smatra i da je, iako poligrafsko testiranje kandidata nema uporište u zakonu, ipak dobro što je sprovedeno, jer je ,,cilj bio da se eliminišu kandidati koji imaju konekcije sa kriminalom“.

Osim toga, testiranje su radila dvojica poligrasta kojima je nadređeni Lazar Šćepanović, upravo kandidat kojeg je ministar unutrašnjih poslova predložio za v.d. direktora Uprave policije!

upotrebe službenog položaja izdavanjem naloga da se koristi poligraf suprotno zakonima koji propisuju kada se poligraf može koristiti.

- Potrebno je da se tužilaštvo upozna za rezultatima poligrafskog testiranja i da odmah počne sa prikupljanjem obavještenja zbog sumnji da postoje krivična djela u odnosu na one kandidate koji nijesu prošli poligraf. Na primjer, u odnosu na one koji nijesu govorili istinu (pa je to poligraf registrovao) ili koji su dali potvrdan odgovor na neka od pitanja koja su postavljana, a pogotovo na ona koja se odnose na kriminalne aktivnosti ili na obećanje i posredovanje političara da će im omogućiti da dođu na funkciju vršioca dužnosti direktora – kažu naši sagovornici. Prema njihovim riječima, to

Ono što Rakočević ocjenjuje kao problematično je činjenica da su poligrafisti bili službenici kojima je jedan od kandidata direktno nadređeni. - To je vrlo problematično. Poligrafista mora biti neutralna osoba i neko ko nije u odnosu podređenoisti i nadređenosti sa ljudima koji se testiraju – ističe Rakočević. Funkcionisanje Uprave policije, koja je podređena Ministarstvu unutrašnjih poslova značajno je ugroženo još od kada je početkom decembra prošle godine Upravni sud na funkciju direktora vratio Zorana Brđanina, kojeg je prethodno vlada Dritana Abazovića u dva navrata nezakonito smjenjivala. Ministar Šaranović je odbio bilo kakvu, pa čak i službenu komunikaciju sa Brđaninom i izvjesno je da će tako nastaviti i sa njegovim nasljednikom Aleksandrom Radovićem. Ono što je izvjesno - institucionalni haos u MUP-u će u jednom trenutku eskalirati, a posljedice po nacionalnu bezbjednost, javni red i mir i sigurnost građana i građanki Crne Gore mogu biti nesagledive. K. KRSMANOVIĆ/ D. ĐURANOVIĆ

Danilo Šaranović

Brojne političke partije, organizacije i pojedinci reagovali na nezakonitu proceduru koja je prethodila izboru vršioca dužnosti direktora Uprave policije

Vlada svoje bezakonje pravda interesom nacionalne bezbjednosti i borbom protiv kriminala

PODGORICA – Nezakonitu proceduru koja je preksinoć prethodila izboru Aleksandra Radovića za vršioca dužnosti direktora Uprave policije Vlada je juče opravdala potrebom očuvanja nacionalne bezbjednosti i nastavka bespoštedne borbe protiv kriminala i korupcije, a sve, kako su naveli, sa ciljem ubrzanja evropskog puta Crne Gore.

Iz Vlade su se juče, nakon burnog zasijedanja koje je počelo u utorak u 15.30, a završeno tek u srijedu u 2.30 sati, oglasili saopštenjem u kojem objašnjavaju da je premijer Milojko Spajić odlukom Vlade ovlašćen da s utvrđenog spiska predloži kandidata za vršioca dužnosti direktora Uprave policije, a nakon što prijedlog ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da to bude Lazar Šćepanović nije dobio potrebnu većinu i nakon što je Šaranović odbio da predloži drugog kandidata.

- Vlada je radi očuvanja nacionalne bezbjednosti, kao i nesporne potrebe da Uprava policije ima direktora, odno-

sno vršioca dužnosti, ovlastila predsjednika Vlade Milojka Spajića da predloži jednog od kandidata sa utvrđenog spiska. Shodno navedenom, premijer je predložio kandidata Aleksandra Radovića za v.d. direktora Uprave policije – objašnjavaju iz Vlade. Premijer je, kako navode, u

HRA: Bezobzirna partijska borba za kontrolu policije

Akcija za ljudska prava juče je iskazala protest zbog partijske borbe za kontrolu nad Upravom policije i kršenja Zakona o unutrašnjim poslovima u postupku izbora vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Pojašnjavaju da Zakon o unutrašnjim poslovima propisuje da Vlada na prijedlog ministra unutrašnjih poslova za vršioca dužnosti određuje jednog od rukovodilaca unutrašnje organizacione jedinice policije koji ispunjava uslove za

direktora. Međutim, kako dodaju, Vlada je preksinoć odlučila da premijer ima pravo da predloži vršioca dužnosti, a zatim i usvojila njegov prijedlog, iako ne postoji propis koji Vladi daje za pravo da postupi na takav način. - Ono što je Vlada sinoć jedino mogla da uradi je da ne izabere vršioca dužnosti, a premijer da od ministra zatraži ostavku ili da predloži Skupštini da ga razriješi. Niz improvizacija, neutemeljenih u zakonu, pokrenut je

PODGORICA – Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša predložio je da se u Deklaraciji Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) ukaže da je potrebna adekvatna saradnja između država po pitanju problematike državljanstava i prebivališta.

Kako je saopšteno iz SD-a,

Rakočević: Policija nije smjela nijedan minut biti bez rukovodioca

U bilo kojoj ozbiljnoj državi, konstatovao je profesor sa Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore Velimir Rakočević, bilo bi nemoguće da se dogodi ono što se preksinoć desilo u Crnoj Gori – da policije čak tri sata bude bez rukovodioca.

obrazloženju prijedloga naveo da je Radovića preporučila bogata radna biografija, kao i činjenica da je krajem prošle godine dao ključni doprinos da Crna Gora izbjegne sivu listu Manivala.

- Osim navedenog, Aleksandra Radovića preporučuje i šestogodišnje iskustvo u EU-

još ranije odlukom ministra unutrašnjih poslova da raspiše konkurs za v.d. direktora i sprovede poligrafsko testiranje prijavljenih kandidata, iako takav postupak zakon ne poznaje – naglašavaju iz HRA. Ističu i kako je na sceni očigledna bezobzirna partijska borba za kontrolu policije, iako je propisano da ona u svom radu mora biti politički i ideološki neutralna. - Posebno zabrinjava to što bi cijena ovih političkih i pravnih improvizacija mogla biti propuštanje istorijske šanse za skori ulazak Crne Gore u Evropsku uniju - zaključuju iz HRA.

ROPOL-u, na osnovu čijih informacija iz „Skaj“ prepiski se procesuiraju brojni slučajevi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Takođe, Radović je jedini u punom mandatu pomoćnika direktora Uprave policije - zaključeno je u saopštenju. Klub poslanika Demokrata, međutim, smatra da je Radović sporan kandidat jer je, kako tvrde, bio kadar Veselina Veljovića, optuženog za izvršenje teških krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije?!

Oni su čestitali Šaranoviću „na dostojanstvenom držanju u odbrani zakona, Ustava i principa na kojima je nastala Demokratska Crna Gora i što nije podlegao pritiscima da se za v.d. direktora Uprave policije izaberu kadrovi koji nijesu prošli poligraf“.

Dali su podršku Šaranoviću da on i njegov pravni tim utuže sve nezakonito donijete odluke i da informiše nadležne državne organe o sumnji za izvršenje krivičnih djela članova Vlade nastalih kršenjem zakona.

isteka

- Jedan minut, a ne tri sata policija nije smjela biti bez rukovodioca – rekao je Rakočević Pobjedi. Kategoričan je da je Vlada prije isteka mandata razriješenog direktora Uprave policije Zorana Brđanina morala imenovati njegovog zamjenika na toj

poziciji.

I koalicioni partner Demokrata – partija bivšeg premijera Dritana Abazovića, koja je sada u opoziciji, ocjenjuje da je odluka Vlade nezakonita.

- Svaki dan nova afera, cilj je jasan - da Crnu Goru bace na koljena, vrate mafiju i ponište sve slobode koje smo osvojili u prethodnom periodu – navode iz Ure.

Poslanik Spajićevog PES-a Darko Dragović sinoć je pojasnio pravne aspekte odluke Vlade, uz poruku da je donijela zaključak da premijer Milojko Spajić predloži kandidata za v.d. direktora Uprave policije, jer resorni ministar nije htio da izvršava svoju zakonsku obavezu pokušavajući da, za ko zna čiji interes, blokira postupak izbora vršioca dužnosti direktora ove institucije.

Prema Dragovićevom tumačenju zakonska „dužnost i obaveza ministra unutrašnjih poslova jeste da predloži vršioca dužnosti direktora policije, dok je Vlada Crne Gore jedina ovlašćena da odredi vršioca dužnosti“.

- Ne odlučuje ministar, nego Vlada - istakao je Dragović u saopštenju, uz ocjenu da je

Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata podnio amandmane na Deklaraciju POSP-a

Mugoša: Potrebna je saradnja država po pitanju državljanstava i prebivališta zbog duplih birača

Mugoša, koji je član POSP-a, podnio je amandmane na prijedlog Deklaracije i preporuka POSP-a, koje treba da budu usvojene sjutra na sastanku u Strazburu.

- Mugoša je podnio aman-

dman da se u dijelu Deklaracije koji se bavi izborima doda da POSP ukazuje na potrebu adekvatne saradnje između država po pitanju problematike državljanstava i prebivališta, zbog potenci-

jalnog postojanja takozvanih duplih birača - kaže se u saopštenju. Navodi se da u dijelu Deklaracije koja govori o popisu, Mugoša predlaže da se navede da je u cilju uspješnog završetka

procesa popisa potrebno da konačni podaci budu potvrđeni kao relevantni od strane vlasti, opozicije i Savjeta manje brojnih naroda. Mugoša je, u dijelu Deklaracije koji se odnosi na važ-

pravno dozvoljena situacija da Vlada ne prihvati prijedlog ministra. U tumačenju se pozvao i na praksu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Malone protiv Ujedinjenog Kraljevstva (presuda od 2. avgusta 1984. godine), gdje je zauzet jasan stav da bi bilo protivno vladavini prava kada bi se diskreciona ovlašćenja dodijeljena nekom izvršiocu izražavala u obliku neobuzdane moći.

Kategoričan je da bi prava zajamčena Ustavom i međunarodnim pravnim aktima bila iluzorna i teorijska, a ne stvarna i efikasna, kad ne bi postojala mogućnost deblokade nastale zloupotrebom diskrecionih prava bilo kojeg pojedinca, pa makar on bio i ministar unutrašnjih poslova, a u cilju zaštite javnog interesa i vladavine prava. - U konačnom, podsjetio bih ministra da je, za razliku od Vlade koja je kolegijalni organ, on inokosni organ koji svjesnom zloupotrebom ovlašćenja možda i jeste ušao u zonu krivične odgovornosti - poručio je Dragović. Đ. ĆORIĆ

nost zaštite i promocije prava LGBTIQ+ osoba, predložio da se Vlada i Skupština pozovu na intenziviranje aktivnosti po pitanju usklađivanja relevantnog zakonodavstva, neophodnog za adekvatno sprovođenje Zakona o životnom partnerstvu osoba istog pola.

To je predložio, kako se dodaje, jer je ostao značajan broj propisa koje treba izmijeniti i usvojiti. R.P.

Aleksandar Radović

VLADA CRNE GORE

Danas Kolegijum predsjednika lokalnog parlamenta o novoj sjednici, kriza u Andrijevici ne jenjava, odbornik DPS-a upozorava

PODGORICA - Opština

Andrijevica je na privremenom finansiranju do kraja marta, a u međuvremenu ništa nije učinjeno po pitanju razrješenja političke krize koja drma taj grad skoro deset mjeseci.

Kolegijum predsjednika

Skupštine opštine trebalo bi danas da zakaže novu sjednicu na kojoj bi se razmatrao budžet za ovu godinu, ali u opozicionoj Demokratskoj partiji socijalista tvrde da lokalna vlast nema većinu za njegovo usvajanje.

- Mislim da budžet teško može biti usvojen, osim ako se nešto u međuvremenu ne desi. Vlast nema potrebnu većinu za njegovo iglasavanje - ocijenio je za Pobjedu šef Odborničkog kluba DPS Andrijevica Dejan Ivanović

On smatra da se vrše pritisci na pojedine opozicione odbornike da bi dali svoj glas za predloženi budžet.

- Vidjećemo na što će to izaći - kaže Ivanović.

Lokalna vlast je ranije izrazila stav da u slučaju neusvajanja budžeta treba raspustiti parlament, uvesti prinudnu upravu i nakon toga raspisati vanredne izbore. Sa druge strane, u DPS-u smatraju da se ne može uvesti prinudna uprava kad odbornici nijesu skratili mandat Skupštini, te da opozicija ima većinu za formiranje nove vlasti.

BEZVLAŠĆE

Ivanović je ukazao da se priča o prinudnoj upravi ne bi potezala i da problem sa usvajanjem budžeta ne bi postojao da su nadležni omogućili da se održe sjednice na kojima bi bila smijenjena aktuelna lokalna uprava.

Podsjećamo, Klub odbornika

DPS-a je u julu prošle godine inicirao smjenu predsjednika opštine Željka Ćulafića, što su potom podržala tri „odbjegla“ odbornika iz redova aktuelne većine. Međutim, od jula prošle godine propalo

Ivanović: Pritisci da se izglasa budžet

Lokalna vlast je ranije izrazila stav da, u slučaju neusvajanja budžeta, treba raspustiti parlament, uvesti prinudnu upravu i nakon toga raspisati vanredne izbore. Sa druge strane, u DPS-u smatraju da se ne može uvesti prinudna uprava kad odbornici nijesu skratili mandat Skupštini, te da opozicija ima većinu za formiranje nove vlasti

je sedam pokušaja za smjenu čelnika Andrijevice jer su nezadovoljni aktivisti vladajućih stranaka prekidali zasijedanja, zauzimajući odborničke klupe i poručujući da neće dozvoliti „prekrajanje izborne volje bez novih lokalnih izbora“. Isti scenario su ponovili pri-

likom pet pokušaja izglasavanja nepovjerenja Đukiću, posljednji put 25. novembra kada je i istekao rok za odlučivanje po ovom prijedlogu. Ministarstvo javne uprave ranije je ustvrdilo da SO Andrijevica nije postupila u skladu sa izdatom preporukom za održavanje sjedni-

ce o smjeni Ćulafića i o tome informisala tadašnju vladu Dritana Abazovića, koja je zaključila da taj resor treba da nastavi da prati situaciju u lokalnom parlamentu i novu informaciju dostavi do kraja oktobra. Međutim, to se nije desilo i prema posljednjim informacijama vlada Miloj-

ka Spajića nije razmatrala situaciju u Andrijevici jer joj MJU nije dostavilo potrebnu informaciju. Ivanović je prije pola mjeseca razgovarao sa ministrom javne uprave Marašom Dukajem koji je, kako kaže, obećao da će MJU uraditi potrebne analize i donijeti mišljenje o

CEDIS: Pokrenut postupak, ODT u Podgorici obaviješteno o ,,konkretnoj situaciji“

PODGORICA - Povodom navoda objavljenih u tekstu pod nazivom „Inženjerki CEDIS-a kolega nudio mito za priključenje solarne elektrane na mrežu“, obavještavamo javnost sljedeće - da je o situaciji o kojoj pišete, a koja se odnosi na potencijalno kršenje Etičkog kodeksa zaposlenih u našoj kompaniji, Komisija za etička pitanja uredno je obaviještena, pokrenut je postupak, dok je Osnovno državno tužilaštvo obaviješteno o konkretnoj situaciji - na-

vodi se u reagovanju menadžmenta elektroenergetske kompanije.

U reagovanju se dodaje da su ,,navodi o korupciji neistiniti“ iako taj slučaj tek treba da istraži Tužilaštvo. - S obzirom da se u tekstu navode neistine o korupciji, a koje su samo nastavak propagande usmjerene protiv Crnogorskog elektrodistributivnog sistema, radi istinitog informisanja javnosti, s aopštavamo da postupak izdavnja tehničkih uslova i svih saglasnosti iz nadležnosti kompanije, a koje se odno-

aktuelnom problemu. U međuvremenu, zbog cjelokupne situacije koja uključuje i nezadovoljstvo opozicije reakcijom nadležnih na dešavanja u lokalnom parlamentu i mimoilaženje vlasti sa bivšim odbornicima većine, izostala je podrška rebalansu za 2023, a nije usvojen ni budžet za 2024. godinu. Zbog toga je stupila na snagu odluka o privremenom finansiranju za period januar-mart, a predsjednik opštine Zeljko Ćulafić čeka da Vlada presiječe i stvori uslove za održavanje izbora.

SMJENA

Odbornici koalicije DPS-SD zatražili su smjenu Ćulafića zbog tvrdnji da je sa funkcionerima Socijalističke narodne partije zloupotrijebio službeni položaj i omogućio da se suspenduju Ustav i zakoni Crne Gore. Podnosioci inicijative smatraju da Ćulafić nije obezbijedio sprovođenje strateškog plana Opš tine i drugih razvojnih planova, programa i strateških dokumenata od državnog značaja. Kao razlog za smjenu Ćulafića navedeno je i to što, kako tvrde, lokalnom parlamentu nije na vrijeme dostavio izvještaj o svom radu i radu lokalne uprave i službi. Skupštinu u Andrijevici čini 31 odbornik, a vlast čini koalicija SNP, bivši DF i Demokratska Crna Gora.

Tamara KLIKOVAC

se na priključenja obnovljivih izvora energije, CEDIS sprovodi u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima, odnosno pravilima za funkcionisanje elektrodistributivnog Sistema - navodi menadžment CEDIS-a. Tvrde i da, kada je je u pitanju pristup mreži, posebno se vodi računa o transparentnosti i nediskriminatornom odnosu. - U prilog tome, ističemo činjenicu da smo samoinicijativno uveli „princip regate“, kako bi se poštovalo pravo prvenstva. Takođe, na

našoj zvaničnoj web stranici: https://www.cedis.me/ uslovi-za-izradu-tehnicke-dokumentacije-za-prikljucenje-na-ds-solarne-elektrane/ ažuriramo podatke o izdatim tehničkim uslovima kako bi zainteresovane strane imale uvid u tok procesa. Upravo ova činjenica na najbolji način opovrgava navode o netransparentnosti rada.Što se tiče n avoda o umiješanosti top menadžmenta po pitanju izrade i revizije projekata, kategorično odbijamo takve navode i pozivamo svakog ko je u saznanju da postoji bilo kakva sumnjiva okolnost, da na istu ukaže CEDIS-u i podnese prijavu nadležnim organima, zaključeno je u reagovanju R.P.

SO Andrijevica

Crnogorski elektrodistributivni sistem reagovao na tekst u Pobjedi i potvrdio saznanja našeg lista

Zgrada CEDIS-a

Dejan Ivanović

Sastanak guvernerke sa direktorima komercijalnih banaka

Niže kamatne stope na kredite za građane

PODGORICA - Banke će tokom marta, a neke već sljedeće sedmice, ponuditi niže kamatne stope na kredite građanima, dogovor je sa jučerašnjeg sastanka guvernerke Irene Radović i uprave banaka koje posluju u Crnoj Gori, saopšteno je iz Centralne banke. Navedeno je da je CBCG pokrenula, a poslovne banke podržale inicijativu za snižavanje kamatnih stopa na kredite za građane.

-Vjerujemo da će, osim povoljnosti za građane, ponuđene kreditne linije sa nižim kamatnim stopama podstaći jačanje tržišne konkurencije, što će otvoriti prostor za dodatne korekcije cjenovne politike banaka - istakla je Radović.

Saopšteno je da je predsjednik Udruženja banaka i predsjednik uprave Erste banke Aleksa

Lukić istakao da su tu inicijativu podržale sve banke, želeći da osnaže povjerenje svojih klijenata i potvrde svoju društvenu odgovornost. - Erste banka će ponuditi novi set proizvoda po povoljnim kamatnim stopama, poput kredita za mlade bračne parove koji rješavaju svoje stambeno pitanje po kamatnoj stopi od 3,99 odsto. Takođe ćemo obezbijediti za 1,5 odsto niže od postojećih kamate za penzionere, dok ćemo svim građanima ponuditi potrošačke kredite obezbijeđene hipotekom po kamatnoj stopi od 5,99 odsto u odnosu na trenutnih 6,79 odsto - kazao je Lukić.

Predsjednik uprave CKB-a Tamaš Kamaraši kazao je da će ova banka „partnerski podržati svaki prijedlog koji može doprinijeti dobrobiti građana i zajednice“ i dodao da će CKB već u martu mladima do 30 godina

ponuditi stambene kredite sa fiksnom kamatnom stopom do 4,49 odsto, dok će za ostale klijente zadržati najdužu ročnost, najbolju fiksnu kamatnu stopu i uslove osiguranja. Navedeno je da će u dijelu gotovinskih kredita CKB kreirati posebnu ponudu za ročnosti do šest godina i uporedo pripremiti niz novih povoljnosti za penzionere. Predsjednik uprave NLB banke Martin Leberle istakao je da će se rezultati ovog sastanka osjetiti već od naredne sedmice, kada će ova banka ponuditi niže kamatne stope na proizvode namijenjene građanima, koji uključuju stambene i gotovinske kredite. Na sastanku je konstatovano da banke predstavljaju najstabilniji i najuređeniji dio crnogorske privrede, čije poslovanje karakteriše dobra regulacija tržišta, visoka likvidnost i adekvatna kapitalizovanost. S.P.

Nastavljen spor po tužbi Morskog dobra protiv Pomorskog saobraćaja

PODGORICA – Vještakinja finansijske struke Jovana Saičić utvrdila je da je Pomorski saobraćaj izmirio obaveze po osnovu korišćenja obale u Tivtu i Kamenarima za drugu polovinu 2020. godine na osnovu faktura Morskog dobra, koje je, naknadno, krajem januara 2021. izdalo zbirnu fakturu na razliku između punog i plaćenog iznosa za taj period, odnosno polovinu naknade.

Tu fakturu od 31.200 eura Pomorski saobraćaj nije platio, jer smatra da su u skladu sa zaključcima Vlade, koja je zbog pandemije sve korisnike morskog dobra u tom periodu oslobodila polovine naknade. Osim toga, Saičić je navela da je Pomorski saobraćaj tokom 2021. godine plaćao polovinu naknade i to prije nego im je Morsko dobro ispostavilo fakture. To advokat Pomorskog saobraćaja objašnjava time da prije Morskog dobra znaju kolika će biti naknada, imajući u vidu da fakturu sačinjavaju na osnovu dokumentacije koju im oni dostave. Saičić je navela da su izvodi otvorenih

Nijesu priznali pandemijski popust

stavki za 2020. godinu usaglašeni sa obje strane, što nije slučaj sa godinom kasnije. Morsko dobro je tužilo ovu kompaniju, tvrdeći da su samoinicijativno plaćali polovinu mjesečne naknade, tražeći da im Pomorski saobraćaj isplati 50.700 eura. U ovom postupku saslušan je direktor Pomorskog saobraćaja Dejan Ban, dok se od saslušanja predsjednika upravnog odbora Morskog dobra Blaža Rađenovića odustalo. Potra-

živanje Morskog dobra odnosi se na korišćenje obale od jula 2020. do maja 2021. godine. Tvrde da Pomorski saobraćaj nije mogao sam prepoloviti naknadu, već je trebalo zaključenje aneksa ugovora, kao i sa drugim zakupcima. Iz Pomorskog saobraćaja tvrde da je zaključak Vlade obavezujući i da Morsko dobro nema pravo da ga mijenja niti određuje na koga će ga primijeniti. Iduće ročište je sredinom, kada se očekuje da ovaj spor bude zaključen. M.Lk.

Specijalista turizma Petar Golubović o zakupu Tender

PODGORICA – Kasni se sa tenderom za zakup plaža i trebalo bi da bude raspisan nakon završetka ljetnje sezone - ocijenio je specijalista turizma Petar Golubović, objašnjavajući da bi se tako izbjegle neizvjesnosti i komplikacije u pripremi plaža za dolazak turista.

NEIZVJESNOST

- Odlaganje raspisivanja tendera ne samo da stvara neizvjesnost među privrednicima, već potencijalne promjene zakupaca komplikuju situaciju i mogu dovesti u pitanje spremnost plaža za turiste. Iz perspektive zakupaca, ovo može rezultirati gubitkom prihoda, a takvo kašnjenje u procedurama šalje negativnu sliku turističkoj destinaciji – rekao je Golubović Pobjedi. On smatra da tender treba raspisati odmah nakon završetka špica ljetnje sezone na kupalištima gdje ističe ugovor o zakupu.

- Tako bi se već u septembru, eventualno u oktobru formalno pravno realizovale potrebne aktivnosti i do kraja godine se znalo koje će firme upravljati tim djelovima naše obale. Takav tajming ostavlja dovoljno vremena za adekvatnu pripremu sezone – rekao je Golubović i dodao da činjenica što još nije raspisan tender za zakup plaža dovodi do nesigurnosti privrednika, a potencijalne promjene zakupaca u praksi komplikuju stvari i mogu dovesti u pitanje pripremanje nekih plaža za sezonu. On vjeruje da bi tu priliku isko-

za

plaže raspisati u septembru

Podržavam namjeru države da poveća cijene zakupa kupališta, jer je to naš najvredniji turistički resurs, čije plodove ubiraju privredna lica i pojedinciporučuje Golubović

ristili i regionalni tabloidni portali za kreiranje negativnog PR-a, kojem je Crna Gora kao destinacija nerijetko izložena godinama.

-Podržavam namjeru države da poveća cijene zakupa kupališta, jer je to najvredniji turistički resurs, čije plodove danas ubiraju privredna lica i pojedinci. Država kroz sadašnji biznis model u kojem za određenu naknadu vrši ustupanje djelova obale u zakup, prihoduje vrlo mali procenat sredstava koje ta obala, u prvom redu plaže, generišu tokom ljetnje sezone - kazao je Golubović.

Takođe dodaje da je formalno pravno godinama unazad tender bio kreiran tako da

je ostavljao prostora da bude podložan manipulacijama domišljatih pojedinaca. - Da li je to posljedica neznanja ljudi koji su ga raspisivali, ili je rađeno s određenom namjerom, pitanje je na koje vjerovatno nikada nećemo dobiti odgovor - naglašava Golubović, dodajući da se ove godine definitivno može zaključiti da postoji manjkavost u smislu tajminga i organizacije, zbog koje može da trpi cjelokupni turistički proizvod naše zemlje.

MASOVNI TURIZAM

Ocijenio je da i ove godine možemo da očekujemo masovni turizam.

- Masovni turizam je poslje-

Ministarstvo saobraćaja objavilo javni poziv Konkurs za članove bordova željezničkih kompanija

zainteresovani kandidati pošalju svoj CV na mejl adresu zeljeznica@msp.gov.me.

- Javni poziv će biti otvoren do 27. marta, nakon čega će biti odabrani najbolji kandidatinavodi se u saopštenju.

sadašnjim radnim iskustvom i referencama iz različitih oblasti mogu da odgovore izazovima, da se prijave.

Iz Ministarstva su saopštili da

Iz Ministarstva su pozvali zainteresovane, koji svojim stručnim kvalifikacijama, do-

Razgovor predstavnika Poreske uprave i Američke privredne komore u Crnoj Gori

Uključiti biznis zajednicu u poreske reforme

PODGORICA - Poreska uprava (PU) i Američka privredna komora u Crnoj Gori (AmCham) dodatno će unaprijediti saradnju, saopšteno je sa susreta v.d. direktora PU Save Laketića sa predsjednicom UO i direktorom AmCham Svetlanom Vuksanović i Markom Miročevićem Laketić je, kako je saopšteno iz PU, istakao važnost reforme poreskog sistema i jačanja poreske discipline, kao i unapređenja procesa rada, što će za rezultat imati apsolutnu efikasnost, mjerljive rezultate, transparentnost, neselektivnost u postupanju i instituciju koja je servis privredi, a ne biznis barijera. Predstavnici AmChama naglasili su da su upravo transparentnost i pravovremenost, uz uključivanje biznis zajednice u kreiranje i izmjene poreske politike, važni za primjenljivost u praksi, te da je saradnja dvije institucije u tom segmentu ključna. R.E.

-Očekujemo da je kandidat spreman da interes privrednog društva u svakom momentu mandata stavi ispred ličnog, političkog ili bilo kojeg drugogzaključuje se u saopštenju.R.E.

Kursna lista

USD 1.09390

JPY 161.83000

HUF 396.90000

SEK 1.19300

GBP 0.85451

CHF 0.95990

AUD 1.65420

CAD 1.47560

Sa

sastanka

Upravni sud poništio rješenje glavnog administratora

Glavnog grada

raspisati septembru

dica aktivnosti koje destinacije sprovode. Naš Master plan razvoja turizma iz 2001. godine, iz kojeg je sedam godina kasnije kreirana Strategija razvoja turizma do 2020, nijesu podrazumijevali masovni turizam i sjajno su prepoznali potencijale, ali i manjkavosti i izazove sa kojima se kao destinacija susrijećemo. Nažalost, dobrim dijelom ostali su mrtvo slovo na papiru, a nečija ekspertiza je olako odbačena - naglašava Golubović, dodajući da je država, uslovno rečeno, poklekla pod pritiskom i svoje interese podredila interesima privatnog kapitala. - Slika i prilika ovoga su soliteri i višespratnice duž prve linije obale, prije svih budvanske

rivijere za koju se danas najčešće i vezuje pojava masovnog turizama. S druge strane, neplanska i nekontrolisana gradnja stambenih objekata u zaleđu obale, dovela je do toga da plaže, kao najvredniji prirodni resurs, budu ugrožene. Ovakvom gradnjom blokirani su prirodni tokovi potoka koji su vjekovima unazad učestvovali u kreiranju plaža zahvaljujući kojima je turizam u našoj zemlji i postao privredna grana broj jedan - kaže Golubović, dodajući da je vjerovatno da ćemo i ove ljetnje sezone u špicu imati gužve na primorju, kako na plažama, tako i na putevima koje odaju utisak masovnog turizma. N. KOVAČEVIĆ

Ponuda M:tel Germany našim građanima koji žive i rade u Njemačkoj

Nema rominga

PODGORICA - M:tel

Germany nudi posebnu uslugu crnogorskim državljanima, koji žive i rade u Njemačkoj. Oni sa prelaskom u M:tel Germany mobilnu mrežu ne mijenjaju svoj postojeći broj i nemaju roming, kako u zemljama EU, Švajcarskoj i Velikoj Britaniji, tako ni u zemljama bivše Jugoslavije.

-Imate besplatne razgovore u okviru M:tel zone. To znači da kada dođete u Crnu Go-

ru, vaš telefon se automatski povezuje na M:tel mrežu, pa besplatno razgovarate sa svim korisnicima koji su u toj mreži, dok vam se pozivi ka ostalim mrežama tarifiraju po regularnim cijenama bez rominga - rekli su iz M:tel-a. Dodali su da su pozivi prijateljima koji u Srbiji koriste M:tel mrežu besplatni, a ko putuje u frendli zonu M:tela - Tursku, Albaniju, Izrael, Indiju i Egipat, ima dovoljno interneta u okviru svog paketa, a svi dolazni pozivi su besplatni. R.E.

Preliminarni podaci Monstata za četvrti kvartal

BDP porastao 4,3 odsto

PODGORICA-Bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore porastao je u četvrtom kvartalu 4,3 odsto - pokazuju preliminarni podaci Monstata.

BDP je, prema preliminarnim rezultatima, u četvrtom kvartalu iznosio 1,75 milijardi eura, dok je u istom periodu 2022.

PODGORICA - Upravni sud poništio je rješenje glavnog administratora Glavnog grada, koji je prihvatio odluku Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj kojom je djelimično odbijen zahtjev firme „PS Gradnja“ za legalizaciju zgrade broj

2 (ulazi 1, 2 i 3). Radi se o tri lamele, od kojih su dvije već useljene, a jedna, lamela C, u fazi je izgradnje.

U presudi se između ostalog pojašnjava da je prvostepeni organ jedino mogao donijeti rješenje o legalizaciji za cjelokupan bespravni objekat, a ne za njegov dio, jer objekat predstavlja cjelinu.

Kako se navodi u presudi, PS „Gradnja“ je 19. oktobra 2021. podnijela zahtjev Sekretarijatu za legalizaciju zgrade broj 2 (ulazi 1, 2 i 3).

Sekretarijat je djelimičnim rješenjem dozvolio legalizaciju dijela objekta, dok je glavni administrator, ispitujući po žalbi rješenja Sekretarijata, našao da je postupak pred prvostepenim organom sproveden pravilno, prihvativši razloge prvostepenog rješenja, a žalbu PC „Gradnje“ odbio kao neosnovanu. - Upravni sud je, odlučujući po tužbi tužioca „PS Gradnje“, našao da nije jasno da li je Sekretarijat djelimičnim rješenjem mogao da za jedan dio objekta odbije zahtjev za legalizaciju, a za drugi dio prekine postupak, odnosno da li je predmetni bespravni objekat, od strane upravnih organa, morao biti tretiran i cijenjen kao cjelina. Sud nalazi da je nejasan i kontradiktoran zaključak glavnog administratora kada u obrazloženju pobijanog rješenja konstatuje da je

Traže novo

rješenje

za legalizaciju sve tri lamele PS „Gradnje“

Sekretarijat jedino mogao donijeti rješenje o legalizaciji cjelokupnog bespravnog objekta, da je on u cjelini na orto-foto snimku, a nakon toga zaključuje da nijesu bili ispunjeni propisani uslovi za legalizaciju nepokretnosti u cjelini, već se za dio nepokretnosti koji se nalazi na orto-foto snimku postupak legalizacije može se nastaviti nakon ispunjenja planskih pretpostavki u skladu sa zakonom, a za nepokretnosti koje se ne nalaze na orto-foto snimku, zahtjev je jedino mogao biti odbijen, zbog neispunjenja svih zakonskih uslova

Predstavnici PKCG sa diplomatama iz 23 države

Sa sastanka predstavnika PKCG sa diplomatama

Kako privući strane investicije

godine bio 1,59 milijardi eura. Crna Gora je, sa Maltom i Hrvatskom, čije su ekonomije, takođe, rasle po stopi od 4,3 odsto, vodeća kada je riječ o međunarodnom pregledu stopa realnog rasta BDP-a. Od zemalja regiona, Srbija je rasla 3,8 odsto, Slovenija 2,2 odsto, a Sjeverna Makedonija 0,9 odsto. R.E.

PODGORICA - Predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić je na sastanku sa diplomatsko-konzularnim predstavnicima iz 23 države istakla da je prošle godine crnogorska ekonomija bilježila pozitivne trendove, iako su spoljni faktori bili djelimično povoljni, ali da se nastavio pad obima direktnih stranih investicija. To je, kako je ocijenila, razlog da se svi mobilišu i da se ukaže na potencijalne prilike koje bi trebalo valorizovati.

Drakić je ocijenila da su međunarodne kompanije, koje

uspješno posluju u Crnoj Gori, preporuka investitorima da je poslovni ambijent povoljan. - Da bismo što prije došli u poziciju privlačenja investicija, važno je da dinamično nastavimo realizaciju kapitalnih projekata i tako podstaknemo ulaganja. Ovdje posebno mislim na završetak infrastrukturnih projekata koji će transportno bolje povezati Crnu Goru sa evropskim koridorima – navela je Drakić. Privredna komora je sastanak organizovala u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova i Agencijom za investicije u Vladinom domu na Cetinju. R.E.

- navodi se u presudi Upravnog suda.

Kako pojašnjavaju u konkretnom slučaju u pitanju je stambena zgrada br. 2 (ulazi br. 1, 2 i 3), sa posebnim djelovima objekta od kojih je dio leglizovan, a drugi nije, dok je za dio objekta zahtjev prekinut, zbog čega se postavlja pitanje da li je izvršenje takvog rješenja stvarno moguće, o čemu se tuženi organ nije izjasnio.

- Po ocjeni Suda, osporeno rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, od kojih zavisi i pravilna primjena materijalnog prava, tako da se

njegova zakonitost ne može na pouzdan način ispitati, pa je zbog povrede pravila postupka od uticaja na zakonito rješavanje, tužbu valjalo uvažiti i poništiti osporeno rješenje. U ponovnom postupku tuženi organ će otkloniti nedostatke na koje je ukazano ovom presudom i nakon toga, shodno obavezi iz člana 56 Zakona o upravnom sporu, donijeto novo, zakonito rješenje, pri čemu će voditi računa i o blagovremenosti zahtjeva za legalizaciju predmetnog bespravnog objekta - navodi se u presudi. N.K.

DRI kontrolisala realizaciju preporuka datih Pravoj Crnoj Gori

Ispunili svaku četvrtu preporuku

PODGORICA – Prava Crna Gora (PCG), na čijem čelu je Marko Milačić, ni nakon druge kontrole Državne revizorske institucije (DRI) nije odmakla od prošle kada je utvrđeno da je realizovana samo četvrtina preporuka iz revizije za 2021. godinu, u kojoj je dobila pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje na finansije i negativno mišljenje na pravilnost poslovanja.

Kolegijum kojim je rukovodio predsjedavajući Senatom Nikola N. Kovačević sa senatorom dr Branislavom Radulovićem je utvrdio da je od ukupno 12 preporuka, preostalo da realizuju još devet, od kojih su dvije samo djelimično realizovane. Revizori su PCG naložili da ih do polovine novembra ponovo izvijesti o aktivnostima, a sa ovim izvještajem će upoznati skupštinski odbor za politički sistem, pra-

Marko Milačić

vosuđe i upravu.

Tokom 2021. godine PCG je iz državnog budžeta dobila 62.100 eura, od opština 15.800 eura, a iz privatnih izvora 7.900 eura. Od ukupno potrošenih 63.200 eura, na zakup kancelarija otišlo je 15.600, režijske troškove 2.900, za finansiranje kampanja 17.200, zarade 9.100, za kancelarijski materijal 4.900, dok je na ostale troškove za redovni rad partije potrošeno 13.200 eura. M.Lk.

Lamele PS Gradnje

Petar Golubović

Međunarodni tender za izdavanje u zakup pogona Čeličane i Kovačnice

Švajcarci jedini ostali u trci za Željezaru Nikšić

PODGORICA-Švajcarska kompanija 8B Capital S.A. jedina je ostala u trci za najam pogona nikšićke željezare, saopšteno je TVCG iz Elektroprivrede (EPCG). Na međunarodni tender za zakup pogona Čeličane i Kovačnice, u sklopu preduzeća EPCG Željezara stigle su tri prijave - Neksan Miodraga Dake Davidovića u konzorcijumu sa kineskim Universal Energy i češkim Energy & Industrial Management Advisory Services; švedski konzorcijum Kvalitets Bygg - Uber Nordic i švajcarski 8B Capital S.A.

Iz EPCG je saopšteno da su konzorcijum firmi iz Češke, Kine i Neksana, te švedski konzorcijum, otpali zbog neprihvatljivih uslova koje su postavile menadžmentu EPCG, dok je predstavnik švajcarske kompanije Igor Šamiz, zasad, dostavio najkonkretniju ponudu.

-Jedna je ponuda bila uslovljena sa 100 miliona eura državnih garancija, a druga navodnom saglasnošću i dozvolom EPCG za izgradnju 140 MW obnovljivih izvora energije, 90 solara i 40 vjetroelektrana. Ovu drugu je tražio Neksan, a u prvom slučaju govorim o Uber Nordiku - kazao je pomoćnik finansijskog direktora EPCG Miro Vračar Tako je u trci za Željezarine

Predstavnik švajcarske kompanije

Igor Šamiz je već dva puta bio u bordu nikšićke željezare, dok je bila u vlasništvu ruskog Midlanda. Prije desetak godina je bio i na čelu šibenskog Aluminija, ali i pod istragom zbog navodno nezakonitih radnji

pogone ostala samo švajcarska kompanija 8B Capital čiji je predstavnik Igor Šamiz već u dva navrata bio u menadžmentu Željezare početkom 2000-tih, sa ruskom kompanijom Midlend. -On je bio predsjednik borda direktora u Željezari drugi put, u jednom od organizacionih djelova Midlend stila, a prvi put je bio kao predstavnik Midlenda u Željezari gdje imamo informacije da je to jedna od menadžerskih struktura koja se najbolje pokazala u vremenu 2001. i 2002. - kazao je Vračar i dodao da je Šamiz prije desetak godina bio i na čelu šibenskog Aluminija, ali i pod istragom zbog, navodno, nezakonitih radnji.

-Za sada sve mi to češljamo, nećemo sjutra da imamo bilo kakvih primjedbi na ovaj postupak, ni od javnosti, ni od države, ni od radnika. A prije stupanja u obligacioni odnos sa tim ponuđačem mnogo toga nastojimo da provjerimo i da dođemo do čiste pozicije sa koje možemo da potpiše-

Iz trke za Željezaru ispali švedski i konzorcijum koji je predstavljao Miodrag Daka Davidović. Ponuda švedeskog konzorcijuma je bila uslovljena sa 100 miliona eura državnih garancija, a Davidovićeva saglasnošću i dozvolom EPCG za izgradnju 90 solara i 40 vjetroelektrana

Novinari satima čekali ispred zgrade Vlade najavljena obraćanja javnosti nakon sjednice o izboru v.d. direktora UP

Vlada dala akreditacije, ali ne pušta u zgradu

mo ugovor - kazao je Vračar. Švajcarci su u ponudi naveli da bi u početku pokušali da ostvare neprekidan ciklus proizvodnje u tri smjene i proizvodnju od 2.500 gotovih proizvoda mjesečno. Proizvodnju bi počeli sa 25 angažovanih radnika, da bi u šestom mjesecu zakupa taj broj bio 150. Najavili su da bi u posljednjoj fazi razvoja oni mogli da proizvode 120.000 tona betonskog željeza i 60.000 tona specijalnih čelika. Naveli su da imaju dugodišnje partnerske odnose sa više kompanija u svijetu, i finansijsku pomoć od jednog fonda iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Komisija, sastavljena od predstavnika Ministarstva energetike i rudarstva, EPCG i EPCG Željezare Nikšić, otvaranjem ponuda 31. januara, sprovela je prvu etapu ovog procesa. Tenderom je predviđen zakup od najmanje pet godiona, sa mogućnošću produžetka, a minimalan iznos zakupnine je 30.000 eura mjesečno. EPCG je u februaru prošle godine osnovala kćerku kompaniju EPCG Željezaru, nakon što je tu fabriku za 20 miliona eura kupila od turskog Tosjali holdinga. Sad čekaju odluku Agencije za zaštitu konkurencije da li su tom akvizicijom prekršili Zakon o državnoj pomoći. S.P.

PODGORICA – Novinari, fotoreporteri i snimatelji su preksinoć satima čekali kraj sjednice o izboru v.d. direktora Uprave policije ispred zgrade Vlade - a za to vrijeme im nije bio dozvoljen ulazak u zgradu, niti im je ko ponudio da, makar, uđu i sačekaju u pres sali. Nedomaćinski odnos prema izvještačima, koji su do tri sata ujutro, po lošem vremenu, stajali pred vratima Vlade, juče su osudili medijski radnici i pojedine nevladine organizacije koji su istakli da je to - neprihvatljivo. Ministarstvo kulture i medija se nije oglasilo povodom odnosa Vlade prema onima koji javnost informišu. Oglasio se Generalni sekretarijat Vlade. Vlada Crne Gore, kako ni preksinoć dok su novinari čekali satima, tako ni juče, kako je navedeno u saopštenju, ne smatra da je bilo normalno da novinare puste u pres salu. Novinari su zamoljeni, putem saopštenja, da ubuduće prate zvanične najave događaja. Kazali su i da su precizno rekli da će nakon sjednice, koja je počela u 15 sati, biti održana konferencija za medije, te da će o tačnom terminu Služba za odnose sa javnošću blagovremeno informisati medije. A novinarske ekipe su se okupili ispred zgrade Vlade, jer je na RTCG oko 20 sati bilo ispisano na kajronu da se očekuje uključenje sa konferencije, što je emitovano i nakon ponoći. Sve redakcije su tada poslale svoje ekipe, a i na TV Vijesti se u međuvremenu pojavila slična obavijest gledaocima. Takođe, bila su najavljena i odvojena obraćanja javnosti premijera Milojka Spajića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

I pored toga što su ekipe došle na mjesto događaja, u saopštenju Vlade je juče istaknuto da nijesu mogli da ih puste jer je sjednica Vlade bila u toku, te da tačnog termina konferencije za medije nije bilo. Zbog toga se nijesu stvorili uslovi da se bilo kome ovim povodom omogući ulazak u štićeni objekat, odnosno u zgradu. Vlada je juče saopštila i da je ulazak u zgradu medijima omogućen uz akreditaciju za potrebe praćenja događaja (kao što je konferencija za medije).

Novinari, snimatelji i fotoreporteri koji prate rad Vlade imaju akreditacije koje se izdaju na godišnjem nivou. Takođe, kolegama koji su nekoliko sati proveli pred vratima Vlade niko nije ni tražio akreditacije.

Konferencije za novinare, koja je najavljena nakon završetka sjednice Vlade, inače nije bilo ni juče, niti javnih obraćanja medijima premijera niti ministra unutrašnjih poslova. - Žao nam je što su se predstavnici medija okupili juče ispred Vlade i pored činjenice da su obaviješteni da će najavu dobiti blagovremeno, upravo kako bi se izbjeglo čekanje – poručeno je juče iz Vlade medijima. Generalni sekretarijat poručuje da mu je žao što su se ekipe okupile ispred Vlade, ali ni jednom riječju ne izražava žaljenje zbog lošeg, nedomaćinskog, ponižavajućeg odnosa prema novinarima. Naprotiv, saopštenje Vlade se može pročitati kao „ko vam je kriv što ste došli“ ili poruka novinarima „bilo bi bolje da nas slušate“.

Sindikat medija Crne Gore izrazio je oštar protest zbog odnosa Vlade, njenog Generalnog sekretarijata i Službe

za odnose s javnošću prema novinarima, fotoreporterima i snimateljima, tokom sjednice. Iz Sindikata medija su kazali da nije sporno što se sjednica Vlade odužila zbog različitih stavova. Kazali su da su ekipe čekale ispred Vlade, zbog opravdanog i razumljivog interesa javnosti da dobije informacije sa sjednice. - Ali za sve to vrijeme nijesu dobili makar i okvirnu informaciju kada će konferencija za medije biti održana. Na kraju je nije ni bilo, niti su mediji i javnost dobili bilo kakvu informaciju zašto nije održana – poručeno je iz Sindikata medija. Smatr aju da je neshvatljivo i neprihvatljivo da niko iz Generalnog sekretarijata ili Službe za odnose s javnošću Vlade nije pozvao prisutne da uđu u Pres centar Vlade, koji je opremljen za predstavnike medija.

- Pres centar Vlade nije vlasništvo Vlade nego svih građana Crne Gore, predviđen za predstavnike medija i nije nam jasno koja je njegova svrha, ako se ne može iskoristiti makar u ovakvim situacijama – poručili su iz Sindikata. Građanska alijansa je osudila ponašanje Vlade prema medijima, ocijenila ga neprihvatljivim, te dodala da to nije izdvojen slučaj. Ističu da je to pokazatelj odnosa prema profesiji, ali i lošeg položaja zaposlenih u medijima na koji kontinuirano ukazuju. Podsjetili su zvaničnike i institucije da nije dovoljno samo deklarativno, kroz objave, saopštenja i obraćanja, poštovati novinarsku profesiju, već da, kada imaju priliku, kao što je bila ova, na djelu ukazati osnovno poštovanje i pažnju. Iz Sindikata medija osvrnuli su se i na zajedničku odluku novinara fotoreportera i snimatelja da u tri sata ujutro napuste mjesto događaja, zbog ovakvog tretmana prema njima.

- Smatramo da tako solidarno uvijek treba postupiti kada predstavnici medija naiđu na neprimjeren odnos državnih institucija prema njima i njihovom poslu, koji je u interesu cjelokupne javnosti – poručeno je iz Sindikata. Ubrzo nakon što su medijske ekipe otišle, sjednica Vlade je završena. J.MARTINOVIĆ

Otvaranje ponuda za najam pogona Željezare 31. januara ove godine

Novinari na stepenicama čekali satima

d. malidžan

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija još ne donosi izmijenjeni Zakon o visokom obrazovanju, sa UCG-a poručuju sve i da se donese narednih mjeseci – ne može se uvesti provjera znanja za buduće studente

Neažurnost spasila brucoše od prijemnog na svim fakultetima

PODGORICA – Nije realno očekivati da brucoše od studijske 2024-2025. godine dočeka obaveza polaganja prijemnog ispita bilo koji fakultet da upišu na Univerzitetu Crne Gore - saznaje Pobjeda.

Sa Univerziteta su nam kazali da bi se primijenila ova novina, neophodno je da se ona uvrsti u izmijenjeni Zakon o visokom obrazovanju koji, međutim, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija još ne donosi. Prema našim saznanjima, sve i da se donese akt ovih mjeseci, ne mogu se obezbijediti uslovi da počne primjena od ove studijske godine. Aktuleni propisi predviđaju prijemni samo na nekoliko fakulteta UCG-a.

STRAH OD UPISA

PREPISIVAČA

Prošle godine, kako smo pisali, u više navrata najavljivano je da se može očekivati uvođenje prijemnih ispita na svim fakultetima, a nakon što se desio skandal prepisivanja maturanata na eksternoj provjeri znanja. Stručna javnost je pozivala tada nadležne da pooštre kriterijume upisa na fa-

kultete, jer je sporna prepisivačka grupa srednjoškolaca bez problema upisala studije, između ostalog, zahvaljujući dobrim rezultatima na maturskom ispitu.

-Za uvođenje prijemnih ispita potrebno je izmijeniti Zakon o visokom obrazovanje i Pravilnik o upisu na prvu godinu osnovnih studija. Kada se steknu ti uslovi sigurno ćemo pristupiti ozbiljnijoj analizi potreba uvođenja prijemnog ispita i shodno tome postupiti – kazao je Pobjedi prorektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Veselin Mićanović Ove sedmice je bivša poslanica Branka Bošnjak apelovala na Ministarstvo da donese Zakon o visokom obrazovanju. Na taj zakon se čeka tri godine. Ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović najavila je da će ove godine izmijeniti sve akte koji se tiču obrazovanja i da će pristupiti sveobuhvatnoj reformi.

PROTESTOVALI

PA SE UPISALI

Lani je utvrđeno da je više od 500 učenika prepisivalo na maturskom ispitu iz CSBH, zbog čega im je komisija dala nule. Roditelji su tada organizovali protest u Ministarstvu

kojim je tada rukovodio ministar Miomir Vojinović, a nakon čega je poručeno da će testovi biti ponovo pregledani. Članovi komisije su, međutim, odgovorili ministru da žele da sačuvaju dostojanstvo profesije i odbili su da iznova procjenjuju testove, smatrajući to nezakonitim činom. Vlada je potom smijenila rukovodstvo Ispitnog centra, formirana je ubrzo nova komisija koja je đacima dala visoke ocjene. Tada

Master će moći da se piše na engleskom

UCG je prepoznao potrebu za inoviranjem internih akata, kazao je Pobjedi prorektor Mićanović. Među njima je i Pravilnik studiranja na master studijama, koji bi omogućio pisanje master rada na engleskom jeziku. Kaže da su tako prepoznali značaj interna-

cionalizacije, veću vidljivost istraživanja i pripremu studenata za globalno tržište rada.

-Dodatno, u toku su izmjene koje se tiču procedure prijave i odbrane master rada, što spada u nadležnost Univerziteta. Što se tiče daljnjih promjena u strukturi i toku

master studija, one će biti moguće nakon predstojećih izmjena Zakona o visokom obrazovanju – rekao je on. Kaže da je Univerzitet Crne Gore, na zahtjev studenata, dozvoljavao pomjeranje granice za odbranu master radova u slučajevima kada je rad predat na vrijeme u

se u javnosti negodovalo što su sporni maturanti prvo dobili nulu, a potom i petice. Stručna javnost organizovala je i skup ispred zgrade Ministarstva, dajući podršku profesorima koji su kaznili prepisivače i nijesu željeli da ulaze u proces ponovnog ocjenjivanja. Kritikovali su ministra što je podržao prepisivače i poslao lošu poruku đacima.

Ovim slučajem se bavi Specijalno državno tužilaštvo ko-

dalju proceduru, ali da zbog administrativnih razloga (provjera plagijata, uvid javnosti, sjednica Vijeća) nije moguće stići da se do 1. oktobra odbrane radovi. Zato se, kako je naveo, na UCG prihvatala inicijativa Studenskog parlamenta UCG da se u tim slučajevima pomjera rok samog čina odbrane.

je istražuje da li je i ko u Ministarstvu prosvjete, Državnoj komisiji za maturski ispit, ali i među test-administratorima, koordinatorima i direktorima srednjih škola nezakonito postupao u slučaju prepisivanja na eksternom testiranju iz predmeta crnogorski–srpski, bosanski, hrvatski (CSBH) jezik i književnost. Polumaturanti i maturanti se spremaju za nove provjere znanja. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Ispitni centar uveliko sprovode aktivnosti koje za cilj imaju što bolju pripremu maturskog ispita, kako nam se ne bi ponovila situacija od prošle godine –rečeno je Pobjedi nedavno iz resora ministarke Anđele Jakšić-Stojanović. Pravilnicima su definisane sankcije za učenike koji naprave prekršaj (pokušaju da prepišu, kao i za one koji ometaju rad, koriste mobilni telefon). Sankcije idu od usmene

Novi studijski program

Prorektor prof. dr Vesilin Mićanović kaže da brucoše od septembra čekaju dva nova studijska programa. U tekućoj studijskoj godini akreditovana su dva nova master studijska programa - Informaciona bezbjednost na engleskom jeziku, čiji je nosilac Centar za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije Univerziteta Crne Gore, kao i prvi zajednički interdisciplinarni studijski programa na engleskom jeziku pod nazivom Zaštita i upravljanje morskom sredinom u okviru Pomorskog fakulteta Kotor (PFK). Upis studenata realizovaće se studijske 2024/25. godine. -U toku je priprema novog studijskog programa za hemiju koji će biti upućen Agenciji za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja (AKOKVO) na akreditaciju – rekao je Mićanović.

opomene pa do udaljavanja sa testa, pri čemu udaljavanje podrazumijeva i vrednovanje njegovog testa sa uspjehom nedovoljan (1). Od ove godine test-administratori potpisuju ugovor o tajnosti, a definisana je i obaveza za zakonitost sprovođenja ispita. N. ĐURĐEVAC

Još jedna presuda koja svjedoči o masovnim nezakonitim smjenama, Vrhovni sud dosudio u korist bivšeg direktora DZ Danilovgrad

Borovinić-Bojović nezakonito smijenila dr Mandića

PODGORICA - Nekadašnjeg direktora Doma zdravlja Danilovgrad dr Dejana Mandića je 2021. godine nezakonito smijenila ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović, potvrdio je krajem februara i Vrhovni sud. Prilikom smjene, on nije bio upoznat sa razlozima za takvu odluku ministarke, zbog čega je i podnio tužbu. Prvo su i Osnovni i Viši sud donijeli presude da je dr Mandić nezakonito smijenjen. Zaštitnik imovinsko pravnih interesa Crne Gore, koji zastupa državu je na kraju tražio reviziju Vrhovnog suda, koji je odbio kao neosnovanu.

Prvostepena presuda, koja je kasnije i potvrđena i postala pravosnažna, glasila je da se usvaja se tužbeni zahtjev, pa se kao nezakonita poništava odluka Ministarstva zdravlja Crne Gore od 30. 6. 2021. godine. Tada je Ministarstvu naloženo da dr Mandiću nadoknadi troškove postupka u iznosu od 453,75 eura.

Protiv drugostepene presude Zaštitnik, koji zastupa Ministartvo, je zatražio reviziju kojom su predložili da se presude nižestepenih sudova preinače. Vrhovni sud je istakao da u toku postupka pred nižestepenim sudovima nije počinjena bitna povreda odredaba par-

ničnog postupka i da je materijalno pravo pogrešno primijenjeno.

Vrhovni sud je u obrazloženju naveo da je u postupku koji je prethodio donošenju pobijane presude, utvrđeno je da je tužilac ljekar specijalista-urolog, koji je imenovan na funkciju direktora Doma zdravlja „Dimitrije Dika Marenić“ Danilovgrad 31. 8. 2020. godine, da bi 30. 6. 2021. godine, Ministarstvo zdravlja donijelo odluku kojom je tužilac razriješen sa navedene funkcije, ali prethodno nije upoznat sa razlozima za razrješenje. Sud pojašnjava da se dr Madnić prije podnošenja tužbe blagovremeno obratio Agenciji za

starka zdravlja, kako uoča-

mirno rješavanje radnih sporova, te da je blagovremeneo podnio tužbu radi poništaja navedene odluke ministarke Borovinić-Bojović. Vrhovni sud je utvrdio da se dr Mandić upoznao sa razlošenja odluke o

razrješenju omogućila

tužiocu, kao direktoru zdravstvene ustanove da se upozna sa razlozima za njegovo razrješenje, kako to nalaže Zakon o zdravstvenoj zaštiti, niti pružila dokaz o vjerodostojnosti i konkretizovala rašenju direkto-

Vrhovni sud navodi i da je odredbom čl. 76 st. 2 Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano da prije donošenja odluka o razrje-

7 ovog člana, direkJelena BorovinićBojović

toru zdravstene ustanove se mora omogućiti da se izjasni o razlozima za razrješenje, u roku ne dužem od 30 dana. Vrhovni sud navodi i da su bespredmetni i paušalni navodi revizije da je tužiocu omogućeno izjašnjenje prije donošenja rješenja o razrješenju prije isteka mandata, jer Zaštitnik nije pružila dokaz da je dr Mandiću omogućeno izjašnjenje. te da je u Zapisniku samo uopšteno konstatovano postojanje navodnih nepravilnosti u radu direktora na koje tužiocu nije bilo omogućeno izjašnjenje u skladu sa citiranim propisom, kako logično zaključuju nižestepeni sudovi. J.M.

Roditelji i učenici koji su prepisivali protestovali u Ministarstvu prosvjete nakon objave rezultata maturskog ispita

Media centar: Direktor TVCG nastavio da manipuliše javnošću i kompromituje Javni servis

Knežević da otkrije autore „Kalendara“

PODGORICA – Direktor Televizije Crne Gore Milan Knežević, tvrdnjom da je „Pepeljugu“ ipak prvi napisao Vuk Karadžić, izrečenom tokom rasprave o izvještaju ombudsmanke Javnog servisa Danijele Popović koja je prihvatila prigovor Media Centra na sadržaj emisije „Ljudi/događaji“, nastavio je da manipuliše javnošću i time kompromituje sebe i medij na čijem je čelu, ocijenili su juče iz te nevladine organizacije.

Riječ je o programskom segmentu koji crnogorski Javni servis preuzima od, kako kažu u RTCG-u, „inostrane produkcije“ i koji često izaziva komentare na društvenim mrežama zbog guranja crnogorske istorije u drugi plan, ali i obilja propusta i netačnih informacija koje se preko tih sadržaja plasiraju u javni prostor.

Tako je u segmentu emitovanom 24. februara sugerisano da su braća Grim dio bajki preuzeli iz srpskog jezika, uz navođenje bajki: „Snježana i sedam patuljaka“, „Pepeljuga“, „Ivica i Marica“, „Crvenkapa“, „Hrabri krojač“, „Toma Palčić“ i „Uspavana ljepotica“. - Na današnji dan 1786. godine rođen je njemački pisac Vilhelm Grim, skupljač i obrađivač narodnih bajki, koje je, kao i većinu drugih djela, objavio u saradnji sa starijim bratom Jakobom. Braća Grim su znali i srpski jezik i dio bajki su preuzeli iz srpskog jezika – objavljeno je tada na RTCG.

Zbog skandaloznog propusta u emisiji, Media centar je narednog dana ombudsmanki nacionalnog javnog emitera uputio prigovor, uz obrazloženje da su prekršeni neki od profesionalnih standarda propisanih internim pravilnikom o programskim principima i profesionalnim standardima. U prigovoru su naveli da se neupućenima u tu problemati-

Ombudsmanka na sjednici Savjeta poručila da je emisija „Kalendar“ sporna po više osnova, a posebno zbog toga što je taj sadržaj nepotpisan. „To se kosi sa Zakonom o medijima, jer svaka emisija koja se emituje na Javnom servisu mora biti potpisana. Mora pisati čija je proizvodnja itd. Direktor Televizije mi je saopštio da je u pitanju strani proizvod u kojem se potkradaju greške“, navela je Popović

ku, ovakvim plasiranjem informacija, sugeriše da su te bajke izvorno srpske, a da su gledaoci mogli da steknu utisak da je riječ o nečemu što je odavno utvrđena istina, kojoj se ne može prigovoriti. Naveli su i da je tačno da su braća Grim poznavali Vuka S. Karadžića i prijateljevali sa njim, ali i da je, takođe, tačno da se prvo izdanje njihovih bajki pojavilo 1812. godine, prije njihovog poznanstva sa Karadžićem, te da njihovo poznanstvo datira tek od 1823. godine. Osim toga, poznata je činjenica da su bajke „Crvenkapa“ i „Pepeljuga“, kao i još neke, braća Grim preuzeli od Šarla Peroa, francuskog pisca rođenog 1628. godine.

Ombudsmanka Popović je na sjednici Savjeta RTCG u utorak kazala da je ovaj prigovor Media centra usvojila, dodajući da je navedena emisija, poznata kao i „Kalendar“, sporna po više osnova, a posebno zbog toga što je taj sadržaj nepotpisan.

-To se kosi sa Zakonom o medijima, jer svaka emisija koja se emituje na Javnom servisu mora biti potpisana. Mora pisati čija je proizvodnja itd. Di-

rektor Televizije mi je saopštio da je u pitanju strani proizvod u kojem se potkradaju greške – navela je Popović.

Ona je podsjetila i na segment u vezi sa istorijom Crne Gore, kada je bila riječ o vladici Da-

nilu, a sadržaj je bio „pokriven“ portretom knjaza Danila.

-To su elementarne stvari koje ne bi smjeli na Javnom servisu da dozvoljavamo. Sve što se emituje mora biti provjerljivo i tačno. Ako pogriješimo, a dešavaju se greške, sve je u redu – kazala je Popović. Međutim, kako je rekla, obrazloženje da nije riječ o naučnom, već o obrazovno-zabavnom sadržaju, ne pije vodu jer bi to značilo da obrazovno-zabavni sadržaj ne mora biti tačan i ne mora se provjeravati, što je zabrinjavajuće. Direkor TVCG Milan Knežević, u kratkoj polemici sa Popović kazao je da razumije svaku struku, ističući da je njemu struka književnost, dodajući da nije isto naučni, književni i zabavni sadržaj, te da

tu nije moguće navoditi izvore u kratkoj televizijskoj formi. -Ako su ljudi iz Media centra preko noći postali eksperti za književnost, pa su utvrdili što je i ko od koga uzimao, onda ste mogli njihov prigovor, možda, prihvatiti samo djelimično, jer se u tom odgovoru navodi da je Vuk Karadžić objavio svoje bajke, među kojima se nalazi i „Pepeljuga“, prije braće Grim – kazao je Knežević.

Član savjeta akademik Predrag Miranović ukazao je direktoru Televizije da djeca u školama izučavaju nauku i obrazuju se, te da se nauka i obrazovanje ne mogu razdvajati, dodajući da nauka ponekad može biti i zabavna. -Ne očekuje se da autor u emisiji navodi izvore, ali ako posto-

Planirani razgovori sa roditeljima i učenicima romske i egipćanske zajednice Da sva

PODGORICA - Predstavnici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Zavoda za školstvo, Ministarstva ljudskih i manjinska prava, Nacionalnog romskog savjeta i nevladinih organizacija koji se bave socijalnom inkluzijom RE zajednice razgovaraće sa roditeljima djece koja ove godine treba da se upišu u vrtiće, u prvi razred osnovne škole, kao

i sa učenicima devetog razreda osnovne škole kako bi im dali sve informacije koje se odnose na upis u srednje škole. Iz Ministarstva prosvjete su najavili da će prva promocija biti održana 19. marta u JU OŠ ,,Kekec” u Baru. Razgova-

raće sa roditeljima i djecom o upisu u vrtiće i u prvi razred osnovne škole, kao i sa učenicima devetog razreda u cilju njihove obaviještenosti i motivacije za upis u srednje škole. Narednog dana, 20. marta. Promovisanje obrazovanje biće u Nikšiću u OŠ „Mileva

Lajović-Lalatović. Tu će govoriti o upisu u vrtiće, u prvi razred osnovne škole kao i upis u Srednje škole. Treća promocija će se odrzati 21. marta u Podgorici u pr ostrorijama JPU ,,Đina Vrbica” na Vrelima a upis u predškolske ustanove i u

prvi razred osnovne škole. Istog dana, u 11 sati u JU OŠ ,,Božidar Vuković Podgoričanin”, biće organizovan sastanak sa učenicima devetog razreda podgoričkih osnovnih škola u cilju informisanja o upisu u srednje škole. Završna promocija biće or-

ji sumnja da to što je izrekao nije tačno, mora ih navesti u odgovoru na prigovor. U ovom odgovoru se insistira da je autor u pravu. Svako u dva klika na internetu može provjeriti da su prvu verziju „Pepeljuge“ braća Grim objavili 1812. godine – kazao je on. Miranović je kazao da nije teško utvrditi izvor informacija koje je autor plasirao u spornom sadržaju.

-Isto preko Gugla, uzmite tu njegovu rečenicu, provjerite na kojim se još portalima ta rečenica pojavljuje, pa ćete da vidite da je to upitnog naučnog i obrazovnog legitimiteta – kazao je Miranović.

Iz Media centra juče su se u reagovanju na tvrdnje Kneževića, zapitali ko uređuje „Kalendar“ i kako direktor TVCG zna da je Vuk Karadžić napisao bajku „Pepeljuga“, konstatujući da oni nijesu nevladina organizacija koja se bavi književnošću, pa ne mogu biti ni veliki ni mali poznavaoci književnosti, ali da jesu zainteresovani za to da niko svjesno, ili iz neznanja, ne obmanjuje crnogorsku javnost. - Zato Media centar voli da provjerava, kao što je učinio i u slučaju spornog sadržaja objavljenog u „Kalendaru“, 24. februara ove godine. Ta provjera je rezultirala saznanjem da su braća Grim neke od bajki, uključujući i bajku „Pepeljuga“, preuzeli od Šarla Peroa, francuskog pisca rođenog 1628. godine. Njegova verzija bajke, od bezbrojnih koje postoje, pa i one koju je zabilježio Vuk Karadžić, najpoznatija je – ističu u reagovanju. Osim toga, kako navode, Media centar je zainteresovan, kao i dobar dio građana i građanki Crne Gore koji finansiraju nacionalni javni medijski servis, da sazna ko priprema sadržaj za emisiju „Kalendar“, koja nije predviđena produkcionim planom za 2024. godinu, ko je urednik te emisije i zašto se njegovo ime skriva od javnosti.

-Očekujemo da direktor TVCG Milan Knežević otkrije izvore za svoju tvrdnju da je Vuk Karadžić napisao bajku „Pepeljuga“. Voljeli bismo, takođe, da direktor TVCG otkrije identitet urednika emisije „Kalendar“, kako bismo mu mogli postaviti pitanje u vezi sa spornim sadržajem, na koji je Media centar javno reagovao – zaključuje se u reagovanju.

D.MIHAILOVIĆ

ganizovana u Beranama 25. marta, a sa roditeljima će se na temu upisa u predškolsko vaspistanje i u prvi razred osnovne škole, razgovarati u JPU ,,Radmila Nedić”, u 11 sati, dok će se sa učenicima devetog razreda sastati u JU OŠ ,,Radomir Mitrović” u 12 sati. R.D.

Zgrada Radio - televizije Crne Gore

Porodica ponudila jemstvo od 377.000 eura u nekretninama za slobodu suspendovanog specijalnog tužioca

Aković: Pritvor

Saši Čađenoviću se pretvorio u kaznu

PODGORICA – Porodica suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića ponudila je jemstvo od 377.000 eura u nekretninama kako bi se ovaj okrivljeni sa slobode branio od optužbi kolega da je kao član i za interese kriminalne organizacije u više navrata zloupotrijebio položaj.

Branilac Čađenovića, advokat Lazar Aković je za Pobjedu kazao da su garancije za njegovog branjenika položili otac i sestra i da je ponudu porodice suspendovanog specijalnog tužioca predao na razmatranje sutkinji Višeg suda Nadi Rabrenović. Aković je podsjetio da se Čađenović nalazi već 15 mjeseci u pritvoru iako je Ustavni sud usvojio dvije žalbe odbrane i u svojim odlukama utvrdio da je Čađenoviću povrijeđeno pravo na slobodu.

– Petnaest mjeseci provedenih

u pritvoru pretvorilo se zaista u kaznu što nije intencija zakonodavca. Naprotiv, trajanje pritvora u toku postupka mora biti svedeno na najmanju moguću mjeru – kazao je advokat Aković.

On je ukazao da struktura ličnosti Saše Čađenovića, njegove lične i porodične prilike ukazuju više nego jasno da će se on nakon izlaska iz pritvora odazivati pozivima suda i uložiti maksimalan napor da dokaže nevinost.

Čađenović se nalazi u pritvoru od 9. decembra 2022. godine, zbog sumnje da je službeno djelovanje podredio interesima kavačkog kriminalnog klana.

U međuvremenu, Ustavni sud je još početkom maja, a potom i 12. decembra prošle godine, ocijenio da je držanjem u pritvoru Čađenoviću povrijeđeno pravo na ličnu slobodu jer Viši i Apelacioni sud „nijesu postupili sa dužnom pažnjom

u procjeni dovoljnih i relevantnih razloga za dalje trajanje pritvora“. Ustavni sud u svojim odlukama je uvažio stav odbrane da se Vrhovni sud u rješenju o produženju pritvora poziva na okolnosti koje su u domenu pretpostavki, dajući uopštene razloge, iz kojih proizilazi da opasnost od bjekstva nije izvjesna i realna, već nemoguća. Ovaj sud smatra i da je Vrhovni sud zanemario da procijeni i obrazloži faktore specifične za predmet kao što su karakter Čađenovića, moral, dom, zanimanje, imovina, porodične veze i veze sa državom Crnom Gorom, u kojoj se ovaj okrivljeni goni.

Čađenović je nakon hapšenja negirao optužbe kolege Miloša Šoškića da je radio za kavački klan i pripadnike te mafijaške organizacije čuvao od krivičnog gonjenja. Negirao je veze sa Kotoraninom Radojem Zvicerom i

pripadnicima njegove kriminalne organizacije, podsjećajući da su svi oni, kojima je on navodno činio ustupke, završavali na optužnicama na osnovu dokaza koje je prikupio shodno zakonu i ovlašćenjima.

On je ukazao da posao tužioca obavlja 20 godina u skladu sa zakonom i ovlašćenjima zbog čega iskaz svjedoka-saradnika Milana Kankaraša kojim optužuje Duška Roganovića bez pokrića nije mogao prihvatiti kao dokaz i pokrenuti krivični postupak. Čađenović je ustvrdio da ne poznaje Radoja Zvicera ni

Počelo suđenje bivšem ministru zdravlja za zloupotrebe prilikom raspodjele novca NVO u oblasti prevencije HIV/AIDS

Hrapović, Antović i Knežević negirali krivicu

PODGORICA – Bivši ministar zdravlja Kenan Hrapović, nekadašnji sekretar u Ministarstvu zdravlja i predsjednik Komisije za raspodjelu sredstava NVO za 2018. i 2019. godinu Nikola Antović i direktor Direktorata za javno zdravlje dr Miro Knežević juče su u podgoričkom Višem sudu negirali da su prilikom raspodjele novčanih sredstava za prevenciju HIV/AIDS privilegovali određene organizacije iz nevladinog sektora.

Proces vodi sutkinja Nada

Rabrenović.

Hrapović, Antović i Knežević su se našli na optuženičkoj klupi po privatnoj optužnici NVO Grupa za razvoj i unapređenje sporta (GRUS) koja ih tereti za zloupotrebu službenog položaja i prekoračenje službenog ovlašćenja.

Optuženi Hrapović je pred sudom saopštio da ne razumije optužnicu i da nije kriv, ali da neće iznositi odbranu, odnosno, da će se braniti ćutanjem. Za razliku od njega, Antović je naveo da je optužba protiv njega neutemeljena.

On je ustvrdio mu je kao žrtvi progona narušeno zdravlje jer je trpio novinske članke na koje

nije mogao da odgovori. – Komisija za raspodjelu sredstava kojoj sam predsjedavao radila je po zakonu, nepristrasno i transparentno. Na rad komisije nije uticao ministar zdravlja Kenan Hrapović – kazao je on i dodao da shodno sadržini spisa predmeta smatra da sud može donijeti jedino oslobađajuću presudu. Knežević je, takođe, negirao da je zloupotrebljavao poziciju predsjednika Komisije za raspodjelu sredstava za prevenciju zloupotrebe droga. – Što se tiče navoda optužnice da je NVO Juventas bila privilegovana, istakao bih da su oni bili odbijeni oba puta, iz istih razloga kao i NVO GRUS, zbog

nepotpune dokumentacije –pojasnio je Knežević. On je pojasnio da člana iz redova NVO predlažu upravo ljudi iz nevladinog sektora. – Slobodan Tomašević je bio jedini predloženi kandidat. Što se tiče tvrdnje da je bio u sukobu interesa, Tomašević je potpisao da neće učestvovati u pregledanju dokumentacije koju je predala njegova NVO – pojasnio je Knežević i kazao da ne zna kako se zove NVO Tomaševića. On je predočio sudu način na koji je određivana NVO kojoj su dodjeljivana novčana sredstva. – Što se tiče rada Komisije, pregledali smo dokumentaciju NVO i dokumentacija koja je bila potpuna predavana je procjenitelju na bodovanje. NVO koje nijesu imale potpunu dokumentaciju upućivali smo da je dopune – naveo je Knežević.

On je istakao da ,,nema nikakve veze sa NVO Juventas, niti sa bilo kojom NVO koja je konkurisala na poziv Ministarstva zdravlja.

Knežević je pojasnio i da je dvije odluke Komisije kojoj je predsjedavao ukinuo Upravni sud iz formalnih razloga, odnosno, jer ih je potpisao tadašnji ministar Krapović, a ne on kao ovlašćeno lice.

Punomoćnik NVO GRUS, advokat Vladan Vujačić, ocijenio je da su odbrane okrivljenih sračunate na izbjegavanje krivice. Prema navodima optužnice koju je podigla NVO Grupa za razvoj i unapređenje sporta se navodi da su Hrapović, Antović i dr Knežević, tokom 2018. i 2019. godine, zloupotrijebili službeni položaj prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, uz nesavjestan rad u službi. – Hrapović je protivno Zakonu o NVO, Uredbi Vlade Crne Gore o finansiranju projekata i programa NVO u oblastima od javnog interesa i pravilniku o sadržaju javnog konkursa za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa NVO izvršio izbor Komisije za raspodjelu sredstava NVO u oblasti prevencije HIV/AIDS – navodi se u optužnici. – U raspodjeli, po konkursu od 11. juna 2018. godine, NVO Juventas je za tri projekta dobila iznos od 67.000 eura, što predstavlja 53,6 odsto od ukupnog iznosa koji je bio predmet raspodjele, odnosno, 33,6 odsto ili 42.000 eura više od zakonom dozvoljenog iznosa. NVO Cazas je za dva projekta dobila iznos od 45.000 eura, što predstavlja 36 odsto od ukupnog iznosa koji je bio predmet raspodjele, odnosno, 20.000 eura više od zakonom dozvoljenog iznosa –navodi se između ostalog u optužnici NVO GRUS-a.

B. R.

Duška Roganovića, ali zna da se imena ovih ljudi nalaze na optužnici za otmicu i ubistvo Mila Radulovića koju je on podigao. On je kazao i da ne zna ništa o tome da je službenik ANB-a Petar Lazović komunicirao sa Zvicerom vezano za status Roganovića u pojedinim predmetima, ističući da Lazović te informacije nije dobijao od njega. Sa druge strane, prema optužnici Specijalnog tužilaštva koju potpisuje tužilac Miloš Šoškić, Čađenović je prikrivao izvršioce najtežih krivičnih djela i nije pokretao krivične

postupke protiv njih, tako što je uklanjao krivične prijave protiv vođa i pripadnika kriminalnog kavačkog klana, Radoja Zvicera, Igora Božovića, Milana Vujotića, Radoja Živkovića, Aleksandra Paunovića i Aleksandra Ljumovića

Tužilac Čađenović je, piše u optužnici, postao član kavačkog klana u drugoj polovini 2020. godine.

On je, tvrdi SDT, Zvicera, Vujotića, Živkovića i Dragana Kneževića, u spisima tužilačkih predmeta predstavljao kao nepoznata lica iako je znao njihov identitet. B. R.

Maloljetnici se sumnjiče za razbojništvo u Nikšiću

Pretukli jednu osobu i oteli torbicu sa novcem

NIKŠIĆ – Protiv maloljetnika od 17 i 14 godina podnijeta je krivična prijava Osnovnom tužilaštvu u Nikšiću bog sumnje da su fizički napali jednu osobu i od nje ukrali torbicu, saopšteno je iz Uprave policije.

Krivična prijava podnijeta je i protiv još jednog maloljetnika (17) koji se sumnjiči za kri-

Odluka Vrhovnog suda

vično djelo prikrivanje. Razbojništvo su rasvijetlili policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ i Odjeljenja bezbjednosti Nikšić Maloljetnici su, kako su kazali iz policije, fizički napali jednu osobu, zadajući joj udarce u predjelu glave. Tom prilikom su od nje ukrali torbicu sa novcem. C. H.

Komisija će kontrolisati rad Višeg suda

PODGORICA – Vrhovni sud Crne Gore donio je Plan za unapređenje efikasnosti rada Višeg suda u Podgorici, kojim je, između ostalog, predviđena mjera kontrole rada Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici. Ovo je saopštila je v. d. predsjednika Vrhovnog suda dr Vesna Vučković na Pododboru za pravdu, slobodu i bezbjednost Ona je pojasnila da to podrazumijeva formiranje komisije za kontrolu rada, koju će činiti sudije Vrhovnog i Apelacionog suda. – Planom su predložene i druge mjere, između ostalog, izmjena unutrašnje organizacije

suda uz postizanje optimalnog broja predmeta u radu Specijalnog odjeljenja u cilju unapređenja sposobnosti sudija za upravljanje suđenjem kako bi postale aktivnije i kako bi se bolje kontrolisalo vođenje postupaka – navela je ona. Vučković je pojasnila i da je planirano preduzimanje konkretnih koraka u cilju bolje pripreme i vođenja predmeta iz oblasti organizovanog kriminala i visoke korupcije, što će se posebno vrednovati u okviru procesa ocjenjivanja sposobnosti planiranja kod sudija, a sve u saradnji sa međunarodnim ekspertima. B. R.

Privođenje Saše Čađenovića

Kenan Hrapović

Rožaje: Opština za potrebe izrade lokalnog akcionog plana sprovela istraživanje

Trećina mladih ne vjeruje da će ulazak u EU donijeti promjene

ROŽAJE – Gotovo četvrtina mladih Rožajaca (24,6 odsto) namjerava da napusti svoj grad i Crnu Goru, 25,1 odsto to planira, ali nije započelo proces, a 39 odsto njih nije planiralo, ali ne isključuje mogućnost odlaska. Razlog je, dominantno, dostojanstveniji život (32 odsto), zatim viši standard života (24), bolje javne usluge (11), veće šanse za zaposlenje (deset), a više slobode (osam procenata).

To je pokazalo istraživanje sprovedeno za potrebe izrade Lokalnog akcionog plana za mlade za ovu godinu. Urađeno je u formi upitnika koji je popunilo 60 mladih, 32 žene i 28 muškaraca.

Na pitanje da li redovno prate lokalnu politiku (opštinski nivo), samo 17,1 odsto ispitanika je odgovorilo pozitivno, 31 odsto da ne prati, a 52 odsto to radi povremeno. Da je demokratija najbolji tip političke vlasti smatra 44 odsto ispitanika. Set pitanja odnosio se na Evropsku uniju.

– Kada smo pitali mlade o njihovim početnim razmišljanjima o ideji Evropske unije, odgovori su otkrili da je, sa 49 odsto, najčešći odgovor bio neutralan, zatim negativan 30 odsto, a pozitivan samo 21 odsto. Od anketiranih 26 odsto smatra da bi se ulaskom Crne Gore u EU u Rožajama bolje živjelo, čak 31 odsto da ne bi došlo do promjena već da bi sve ostalo isto, 25 odsto ispitanika ne zna, a 18 odsto smatra da bi se živjelo gore – piše u izvještaju.

Polovina mladih, uglavnom, zadovoljna svojim socio-ekonomskim statusom. Autori dokumneta konstatuju da za-

Četvrtina anketiranih namjerava da napusti Crnu Goru. Većina smatra da je za dobijanje posla mnogo važnije da li imaju poznanstva i kontakte ili članstvo i aktivizam u političkoj partiji od obrazovanja. Prema nalazima istraživanja, 37 odsto mladih je iskusilo nasilje, a 66 odsto bilo je izloženo nekoj vrsti diskriminacije

jedno sa onima koji su veoma zadovoljni, čine ubjedljivu većinu od 72,5 odsto, te da je to ohrabrujući indicator za položaj te populacije na tržištu rada.

ZAPOŠLJAVANJE

Kada je o zaspošljavanju riječ, 21 odsto nezaposlenih posao čeka duže od dvije godine. Među nezaposlenima veliki je broj onih koji su bez posla duže od godinu dana, a problem je posebno veliki u kategoriji žena.

– Mladi nijesu promijenili uvjerenja od prethodnih godina, i dalje smatraju da je za dobijanje posla mnogo važnije da li imate lična i porodična

poznanstva i kontakte ili članstvo i aktivizam u političkoj partiji od formalnog i neformalnog obrazovanja. Čak 55 odsto ispitanika nezadovoljno je obrazovnim programom, 27 odsto je odgovorilo da je zadovoljno dok je 18 odsto donekle zadovoljno – piše u izvještaju. Na pitanje koliko je vremena trebalo da se zaposle ako rade na terenu, većina (59 odsto) je odgovorila manje od godinu, a petini njih je trebalo više od tri godine. Trećina onih koji se školuju vjeruju da će brzo pronaći posao nakon završetka škole ili studija, 30 odsto - nijesu sigurni, a 32 odsto ne vjeruje da će zasnovati radni odnos u bliskoj budućnosti.

Otvoriće kancelariju i osnovati savjet

Lokalnim akcionim planom Rožaja za mlade, za ovu godinu, planirane su aktivnosti za čiju je realizaciju neophodno 60.100 eura. Predviđeno je osnivanje

savjeta za mlade (kao radno tijelo Skupštine), kako bi se u što većoj mjeri ta populacija uključila u procese planiranja i odlučivanja u opštini. Savjet bi davao

mišljenje po pitanjima od značaja za mlade, na nacrte propisa i odluka koje donosi Skupština u oblastima koje su za njih značajne. Takođe, planirano je osni-

Plužine: Opština najavila kreiranje novog turističkog proizvoda

Anketa je pokazala da mladi u Rožajama nijesu izbirljivi u pogledu posla i da bi radili gdje god im se ukaže prilika. – Samo 27 odsto zaposlenih radi poslove za koje su se školovali, uprkos blagom porastu u odnosu na prethodnu godinu. Zabrinjava to što značajan dio i dalje smatra da obrazovanje koje su stekli nije relevantno za radnu snagu. Međutim, značajan dio (47 odsto) je voljan da radi na drugim poslovima kako bi sačekali poziciju u skladu sa stručnom spremom – kazali su autori dokumenta.

AKTIVIZAM

Uključenost mladih u građanska udruženja je relativ-

vanje omladinskog servisa i otvaranje kancelarije za mlade u okviru Sekretarijata za društvene djelatnosti u cilju razvoja omladinske politike na lokalnom nivou.

no niska. Statistika pokazuje da 18 odsto mladih participira u društvu kroz udruženja, dok 82 odsto nijesu članovi nekog udruženja. Da postoji Zakon o mladima informisano je samo 18 odsto, a nešto manje -16 odsto, znaju da postoji Zakon o volontiranju. Odgovarajući na pitanje da li su ikada volontirali, 20 odsto ispitanika je dalo pozitivan odgovor, a 80 odsto negativan. Prema nalazima istraživanja, 37 odsto mladih je izjavilo da je iskusilo fizičko, verbalno ili sajber nasilje, 63 odsto nije, 66 odsto bilo je izloženo nekoj vrsti diskriminacije. Kada je o zdravlju riječ doktora ne posjećuje 55 odsto ispitanika, 87 odsto nema neko hronično oboljenje, dok je 13 odsto odgovorilo da ima.

INFORMISANJE

Većina anketiranih saopštila je da za dobijanje informacija koristi telefon (93,5 odsto), zatim laptop (65,5 odsto) i televizor (45,9 odsto, neznatno smanjenje upotrebe televizije). -Zamolili smo mlade da ocijene kako su društvene mreže uticale na njihove živote. Većina (38,2 odsto) vidi da društvene mreže imaju pozitivan uticaj na komunikaciju, obrazovanje i radno mjesto, 35,9 odsto smatra da nemaju uticaja. Rezultati pokazuju da je 37 odsto ispitanika neutralno kad je uticaj društvenih mreža na obrazovanje u pitanju, 32,1 odsto smatra da utiču pozitivno, a samo 13,7 da je uticaj negativan utiču. Dalje, 25,1 odsto ispitanika smatra da društvene mreže pozitivno utiču na slobodno vrijeme, 40,5 odsto da utiču negativno utiču dok 34,4 odsto ima neutralan stav. -Dvadeset pet procenata mladih smatra da društvene mreže negativno utiču na njihovo slobodno vrijeme. Stoga je za identifikaciju potencijalnih negativnih efekata i osmišljavanje rješenja ključno sprovesti istraživanje o uticaju društvenih mreža na sve aspekte života i psihički razvoj mladih u Rožajama – sugestija je autora izvještaja. D.Š.

,,Via ferrata“ za otkrivanje ljepota Pive

PLUŽINE - Opštine Plužine i Tutin (iz Srbije) unaprijediće saradnju kroz korišćenje prirodnih turističkih potencijala. Uradiće to u okviru projekta ,,Via Ferrata, penjanje radi otkrivanja ljepote Pive i Ibra (Via Ferrata club)“.

,,Via Ferrata“ predstavlja osiguranu planinarsku stazu

kojom se, uz pomo ć sajle i metalnih gazišta, prelaze nepristupačne dionice planinskih masiva. Ferate su pogodne kako za profesionalne alpiniste, nego i za ljude prosječne fizičke spremnosti. Projekat su na konferenciji za medije predstavili predsjednik opštine Plužne Slobodan Delić , predsjednica Skupštine opštine Tutin

Fazila Ferizović-Berović, kao i direktor InTER-a i projektni koordinator Dragiša Mijačić.

Iz Sekretarijata za finansije, ekonomiju i lokalne javne prihode Opštine Plužine saopštavaju da se očekivani rezultati projekta odnose na uvođenje novog turističkog proizvoda - ,,via ferrata“ sajle i gazišta će biti instalirane

na atraktivnim lokacijama. – Takođe, biće unaprijeđeni kapaciteti mladih za pružanje usluga vodiča i spasavanja na ,,Via Ferrati“ u Plužinama i u Tutinu. Rezultati projekta se odnose i na promociju planinarske staze među turoperatorima, outdoor/planinarskim klubovima i potencijalnim posjetiocima, kao i na povećanu

vidljivost prekogranične saradnje i rezultata projekta u javnosti –navodi se u saopštenju. Projekat je počeo u novembru i trajaće do kraja oktobra 2024. godine. Ukupna vrijednost projekta je 288.643 eura, od čega je doprinos Evropske unije 244.798 eura. Sufinansira ga Evropska unija. C.G.

Cetinje

Na licitaciji 16 lokacija u Njegušima

CETINJE – Komisija za sprovođenje javnih nabavki je objavila javni poziv za davanje u zakup građevinskog zemljišta za pokretne objekte – štandove na Trgu na Njegušima. U ponudi je 16 lokacija površine po četiri kvadratna metra. Početna cijena mjesečnog zakupa je 50 eura po kvadratu, odnosno 200 eura po štandu. Lokacije se izdaju u zakup na četiri godine. Poziv je otvoren do 14. marta, licitacija će se održati 18. marta u zgradi Prijestonice. C.G.

ti Vat

Za rad 38 klubova 760.000

TIVAT - Predstavnici tivatskih sportskih klubova potpisali su sa predsjednikom opštine Željkom Komnenovićem ugovore o sufinansiranju njihovih programa rada za 2024. godinu. Na taj način, a na osnovu odluke o sufinasiranju programa rada sportskih organizacija, Opština je podržala rad 38 sportskih klubova sa iznosom od 760.000 eura. Budžetom je ukupno predijeljeno 800.000 eura, neraspodijeljenih 40.000 predstavlja „rezervu za sport“.

Komnenović je podsjetio da je Opština tokom prethodne godine u sport uložila više od 1,3 miliona eura. Najavio je još ulaganja u sportske objekte: uređenje dječjih igrališta, izgradnju multifunkcionalne balon sale kod Doma zdravlja, razvoja projekta sportskog kompleksa kod Aerodroma i nastavak uređenja preostalih dječjih igrališta i terena. Shodno opštinskoj odluci o finansiranju sporta, 60 odsto ukupnog iznosa usmjereno je na sportske klubove u vlasništvu Opštine, pa će tako FK „Arsenal“ biti isplaćeno 375.000 eura, a KK „Teodo“ 105.000. Odlukom Komisije za raspodjelu sredstava, a po osnovu vrednovanja prijava koje su pristigle tokom javnog konkursa RK „Partizan 1949“ je dobio 61.500eura, Jedriličarski klub „Delfin“ 43.000 eura, ŽRK „Tivat“ 38.000 eura, a KK „Probasket“ 17.500 eura. Slijede ŽKK „Sea stars“ kojem je pripalo 18.000 eura, Kik boks klub „Rebel“ 10.000, Omladinski karate klub „Mawashi 2015“ 4.000, Džudo klub „Tivat“ 6.000, Džudo klub „Monte tatami“ 7.500, Bućarski klub „Palma 1972“ 6.200 eura... C.G.

MlaDiMa ZaPoŠljaVanje najVeĆi PRoBleM: Rožaje

Direktor skloništa za pse lutalice kaže da su kapaciteti objekta dovoljni samo za potrebe Berana

BERANE – Azil za napuštene životinje trenutno zbrinjava samo pse sa teritorije Berana. Kapacitet - 75 mjesta zadovoljava samo naše potrebe, tako da nijesmo u mogućnosti da izađemo u susret zahtjevima drugih opština – kazao je Pobjedi direktor azila Miroslav Drobnjak.

Problem pasa lutalica posebno je izražen u opštinama na sjeveru države. Životinje se u čoporima mogu vidjeti u Bijelom Polju, Rožajama, Petnjici ... Do prošle godine bilo im je na raspolaganju sklonište u Beranama, koje je otvoreno je 2015. godine, kao prvo te vrste u Crnoj Gori.

Miroslav Drobnjak objašnjava da su u početku primali pse iz drugih opština na osnovu ugovora sa komunalnim preduzećima, ali da saradnja nije bila uspješna, prvenstveno, zbog ograničenih kapaciteta. – Iz drugih opština na početku nijesu željeli da sarađuju sa nama. Kasnije, kada smo sklopili dogovor, imali smo različite probleme. Prvo, nijesmo mogli da odgovorimo njihovim potrebama, jer imamo

Drobnjak: U azilu nema mjesta

za životinje iz drugih opština

Nakon otvaranja azila primali smo pse iz drugih gradova na osnovu ugovora sa komunalnim preduzećima, ali saradnja nije bila uspješna, pa od prošle godine zbrinjavamo samo pse iz Berana. Mjesta ima za 75 pasa, sada ih je u skloništu između 40 i 45, a uslovi su skromni – kaže Miroslav Drobnjak

skromne kapacitete i uslove. Drugi problem je bio neplaćanje usluga hvatanja i smještanja, 120 eura po psu mjesečno. Takođe, ni veterinari ne žele da im se zada toliko posla u jednom azilu – objašnjava Drobnjak.

USLOVI SKROMNI

Trenutno je u skloništu smješteno između 40 i 45 pasa. Drobnjak kaže da su uslovi skromni.

– Taj broj se mijenja iz dana u dan. Neki su u karantinu, pa njih ne računamo. Preko lje-

Centralno sklonište za sjever nije rješenje

Prema Zakonu o dobrobiti životinja koji se primjenjuje od 2016. jedinice lokalne samouprave su obavezne da obezbijede skloništa za napuštene životinje u roku od dvije godine. Čelnici sjevernih opština uputili su prošle godine Vladi inicijativu da se problem zbrinjavanja pasa lutalica riješi otvaranjem zajedničkog - centralnog azila.

Direktro beranskog skloništa Miroslav Drobnjak smatra da to nije idealno rješenje.

– Ne vjerujem da bi bilo koja mjesna zajednica bila voljna da se kod njih skupe svi ti psi, niti bi to bilo poželjno zbog neprijatnih mirisa. Takođe, ni veterinarska ambulanta ne bi prihvatila toliku obavezu, naročito jer trenutno imamo deficit veterinara. Mnogo bi učinkovitije rješenje bilo da svaka opština ima mali azil, kao mi. Na početku, naravno, ništa ne može biti idealno, niti se u roku od par mjeseci ili godinu može u potpunosti riješiti problem, ali s vremenom će se riješiti i uslovi u azilu i stanje u gradu – kazao je Drobjnak.

B I je LO P OL je: Unapređenje infrastrukture

ta primimo i više od 75 pasa, ali u zimskim mjesecima je to nemoguće jer je azil poluotvoren, tako da ih može biti najviše 50. Bilo bi im prehladno kada bi ih bilo previše u jednom boksu. U azilu su napravljeni metalni boksevi, pa moramo da postavimo slamu, kako bi psima bilo toplo tokom niskih temperatura. Ne mogu reći da su uslovi idealni, ali nijesu ni loši. Recimo da su skromni. Nemamo vodu, već nam je doprema Služba zaštite i spašavanja, pa nam to predstavlja problem – objašnjava direktor beranskog azila. Dodaje da je za finansiranje azila nadležno Komunalno preduzeće, koje u skladu sa svojim mogućnostima doprinosi ispunjavanju svih uslova. – I oni kubure sa finansijama,

ali to nije problem koji ima samo Komunalno Berane, nego većina komunalnih preduzeća na sjeveru. Obezbjeđuju hranu, vodu i veterinarske preglede, ali svakako da bi se u sve to moglo uložiti i više novca, kada bismo bili u mogućnosti. Problem je to što NVO organizacije uzimaju novac za projekte, kako bi zadovoljile isključivo svoje interese, a psi su im po strani – negoduje Drobnjak.

PROCEDURA

On ističe da je glavni cilj i funkcija skloništa - udomljavanje pasa, ali da postoje situacije kada je neophodna i eutanazija.

Nemamo vodu, već nam je doprema Služba zaštite i spašavanja. Komunalno obezbjeđuje hranu, vodu i veterinarske preglede. NVO uzimaju novac za projekte, kako bi zadovoljile isključivo svoje interese, a psi su im po strani – negoduje Drobnjak

Autobuska stajališta i u mjesnim

centrima

BIJELO POLJE - Sekretarijat za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj Bijelo Polje nastavlja unapređenje saobraćajne infrastrukture.

Sekretar Duško Ružić kaže za Pobjedu da su postavili autobuska stajališta u gradskom području, a da je sada na redu seosko.

- Postavljena su nova moderna stajališta u Bistrici, Ivanju, Loznoj, Sušici, Tomaševu i Pavinom Polju, koja će mještanima tih mjesnih centara olakšati korišćenje autobuskog i taksi prevoza - kazao je Ružić. B.Č.

– Po zakonu psa moramo da zadržimo u azilu najmanje mjesec, ali taj period obično produžimo. Bilo je pasa koji su kod nas proveli pola godine ili godinu, jer niko ne želi da ih udomi, a zdravi su, pa ne možemo da ih uspavamo. Eutanaziraju se psi koji su agresivni ili bolesni. Mi pošaljemo prijedlog veterinarskoj ambulanti ,,Nik Vet“ sa kojom sarađujemo i onda oni procijene da li je pas za uspavljivanje –objašnjava Drobnjak. Sagovornik Pobjede dodaje da su prošle godine u sklonište primili 66 pasa.

– Uspjeli smo da udomimo 26, eutanazirali smo 16, a jedan pas je vraćen vlasniku – kazao je direktor berasnkog azila Miroslav Drobnjak.

I. RADONJIĆ

Pse dovode iz drugih gradova

Direktor beranskog azila Miroslav Drobnjak demantuje tvrdnje koje se mogu čuti od pojedinih građanskih aktivista da problem lutalica Berane rješava tako što ih trasnportuju u druge opštine. Ali, dodaje, da nerijetko u Beranama imaju takav problem. – Azil je doprinio da se smanji broj lutalica u Beranama i kapacitet 75 mjesta zadovoljava naše potrebe. Ali, imamo problem jer iz drugih opština dovoze pse i ostavljaju u Beranama. Riječ je o starim psima. Jer, ako je u pitanju štene ili mladi pas, znamo da postoji mogućnost da se oštenio ovdje, ali kada uhvatimo stare ili bolesne pse, znamo da ih je neko tu doveo, jer je njih azil u posljednjih devet godina, koliko postoji, uglavnom hvatao i smještao tako da to ne mogu biti naši psi – objašnjava Drobnjak.

Be R a N e: Akcija Komunalnog preduzeća Uklonili smeće sa obale Lima

BERANE – Radnici Komunalnog preduzeća očistili su obale Lima od Talumskog mosta nizvodno. Uklonili su velike količine otpada.

Direktor Komunalnog Milan Lekić nada se da će ova akcija podstaći građane da budu odgovorniji prema životnoj sredini. C.G.

SKROMNI USLOVI: Sklonište za napuštene pse u Beranama

DjeLO

B. ČOKOVIĆ FACEBOOK

Počinje program „Ponovo radi bioskop“

„Poslije zime“ večeras u Kinoteci

PODGORICA - Program

„Ponovo radi bioskop: Savremeni crnogorski film 2017-2023“ biće otvoren večeras u 19 sati, u sali Crnogorske kinoteke „Gojko Kastratović“, prikazivanjem ostvarenja „Poslije zime“, u režiji Ivana Bakrača.

U pitanju je Bakračev debitantski film, koji je imao svjetsku premijeru na prestižnom festivalu u Karlovim Varima. Priča prati pet prijatelja u kasnim dvadesetim, rasutih po ostacima Jugoslavije, koji pokušavaju da sačuvaju prijateljstva, iako ih razdvajaju kilometri.

- Bakračev film, prije i nasposljetku svega, storija je o prijateljstvu koje se prikazuje skoro pa dokumentarno - u svojoj sirovosti, ljubavi, radosti, brizi, te i tuzi. „Poslije zime“ je priča ne o jednoj, već o brojnim generacijama koje su se našle na različitim ruševinama, sa željama i očekivanjima, koje je teško, ali ne i nemoguće doseći – navodi se u saopštenju Filmskog centra.

Uloge u filmu tumače: Mom-

čilo Otašević, Ana Vučković, Petar Burić, Maja Šuša, Ivona Kustudić... Nakon projekcije, u Crnogorskoj kinoteci (sala „Gojko Kastratović“) biće organizovan i razgovor sa rediteljem Ivanom Bakračom. U okviru manifestacije, podsjetimo, publika će imati priliku da se informiše o savremenoj crnogorskoj filmskoj produkciji i da pogleda dugometražne i kratkometražne igrane, dokumentarne, animirane filmove, kao i koprodukcijske projekte, koje je Filmski centar Crne Gore posredstvom različitih konkursa podržao od 2017. Sredinom aprila, kao dio programa „Ponovo radi bioskop: Savremeni crnogorski film 2017-2023“ Filmski centar Crne Gore sa Crnogorskom kinotekom i KIC Budo Tomović organizovaće i crnogorske premijere filmova „Supermarket“ reditelja Nemanje Bečanovića, koji je prvi susret sa publikom imao na festivalu u Talinu, kao i ostvarenja „Neka cvjeta rosno cvijeće“ Ivana Bakrača, koji je premijerno prikazan na Sarajevo film festivalu. R. K.

Gostovanje CNP-a na sjeveru Crne Gore

„Pokojnik“ u Beranama

PODGORICA - Predstava „Pokojnik“, prema tekstu Branislava Nušića, u adaptaciji i režiji Egona Savina, biće izvedena večeras u 19.30 sati u Centru za kulturu u Beranama. Uloge u predstavi, koja je nastala u koprodukciji Crnogorskog narodnog pozorišta i Centra za kulturu iz Tivta, tumače: Marko Baćović, Bojan Dimitrijević, Nada Vukčević, Goran Vujović, Aleksandar Radulović, Stefan Vuković, Slavko Kalezić, Slobodan Marunović, Stevan Vuković, Dejan Ivanić, Stevan Radusinović, Radmila Božović, Jadranka Mamić, Dragan Račić i Slobodan Vujadinović Kako je zapisala pozorišna kritičarka Ana Tasić, polazeći od „Pokojnika“, jednog od posljednjih Nušićevih djela (1937), mračne satire koja se opako razračunava sa lažnim društvenim moralom, licemjerjem, korupcijom, u krugovima takozvanog visokog društva, reditelj Egon Savin gradi preciznu, kompaktnu i tragično savremenu predstavu. R. K.

Knjiga „Crnogorske vladarke, plemkinje i princeze“ Božidara Šekularca

Doprinos žena našem trajanju i postojanju

PODGORICA – Knjiga „Crnogorske vladarke, plemkinje i princeze“, autora Božidara Šekularca, objavljena je u izdanju Matice crnogorske, u okviru biblioteke „Kultura i istorija“.

Publikacija sadrži tekstove i biografske podatke o 32 žene koje su u određenim okolnostima bile i vladarke ili savladarke, počev od prve crnogorske dinastije Vojislavljevića, preko Balšića, Crnojevića i Petrovića.

OSVJETLJAVANJE

Radovi o crnogorskim vladarkama i plemkinjama, kako je u uvodu knjige zapisao Šekularac, tek u posljednje vrijeme nalaze mjesto u crnogorskoj istoriografiji.

- Sve u svemu, dosad je o njima napisano isuviše malo i nepotpuno. To nas je i podstaklo da ih predstavimo crnogorskoj javnosti, iako crnogorska žena, učesnik u svim sferama života Crne Gore zaslužuje istaknuto mjesto u crnogorskoj istoriji – zapisao je Šekularac.

Knjiga je, prema riječima autora, pisana upravo s tendencijom da se osvijetli doprinos žena u crnogorskom trajanju i postojanju, tim prije što je njihova uloga stavljena na margine muške istorije i što je o ovoj temi pisano samo uzgredno.

- Iako ova tema zaslužuje da se nađe u fokusu naučnih istraživanja, s obzirom na to

Dosad je o njima napisano isuviše malo i nepotpuno. To nas je i podstaklo da ih predstavimo crnogorskoj javnosti, iako crnogorska žena, učesnik u svim sferama života Crne Gore zaslužuje istaknuto mjesto u crnogorskoj istoriji –zapisao je u predgovoru Šekularac

da su uloga i doprinos žene u svim događajima, posebno ratovima, nemjerljivi i da su ove heroine bile uvijek spremne da podmetnu svoja leđa radi dobra porodice i zemlje. Mnogo ih je poznatih, ali više bezimenih, pa u obradi i predstavljanju u ovoj knjizi su našle mjesto samo one najpoznatije – vladarke, plemkinje i princeze, koje su učestvovale u stvaranju Crne Gore i cr-

nogorske istorije – zapisao je u predgovoru autor. Šekularac je nastojao da ovom knjigom osvijetli i obuhvati sve žene – vladarke, plemkinje i princeze, ,,bez obzira na to kojega su porijekla, a koje su ostavile traga u crnogorskoj istoriji“. - Kada su u pitanju crnogorske vladarske kuće Balšića i Crnojevića, uvrstili smo sve njihove brakove s vlastelin-

skim i vladarskim porodicama, računajući i one koje su ih orođavale s albanskom vlastelom. Kod Balšića su to familije: Zakarija, Topija, Arijanita, Dukađina, Ajačuoli. Crnojevići su sklapali brakove i prijateljstva s Kastriotima, Zakarija, Komnina, Musakija – zapisao je Šekularac. Istoriju su, kako je autor zapisao u uvodu, pisali muškarci, ,,što će reći da su najveći dio istorije i činili muškarci“. - Iako je oduvijek postojala bogata i značajna ,,ženska“ istorija, često se prećutkivala i zanemarivala, bila je u sjenci, usputna ,,muškoj“ istoriji ratova i osvajanja. Često su bile prisutne samo kao dekor i žrtve patrijarhalnih stereotipa – zapisao je Šekularac.

Fond za kulturu mladih Zapadnog Balkana otvorio drugi konkurs za projekte

Pomirenje kroz kulturni aktivizam

PODGORICA - Regionalna kancelarija za saradnju mladih (RYCO) pozvala je pojedince i organizacije da se prijave na drugi javni konkurs i daju svoj doprinos regionalnoj saradnji i pomirenju kroz kulturni aktivizam.

Pojedinci, kulturni radnici i organizacije civilnog društva iz oblasti kulture na drugi javni poziv mogu dostavljati prijedloge projekata do 11. aprila. Fond za kulturu mladih Zapadnog Balkana višegodišnji je RYCO projekat koji finansira Ministarstvo vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke i podržavaju vlade Zapadnog Balkana. Projekat

je namijenjen kulturnim radnicima i organizacijama civilnog društva iz oblasti kulture, u cilju pružanja podrške kulturnom aktivizmu mladih i

kreativnim rješenjima kao odgovoru na aktuelne društvene i političke probleme u regionu. Kao i u prethodnom javnom pozivu, poje -

dinci u drugom javnom pozivu mogu da se prijave za dobijanje granta u vrijednosti do 3.000 eura, dok organizacije civilnog društva iz oblasti kulture mogu da apliciraju za grantove u iznosu do 6.000 eura. Više informacija o procesu prijave dostupno je na RYCO web stranici www.rycowb.org

- Uspješno realizovani projekti iz prethodnog projektnog ciklusa najbolji su pokazatelj kulturnog i umjetničkog doprinosa unapređenju regionalne saradnje, interkulturalnog dijaloga i izgradnji mira, i svojevrstan su podsticaj za nastavak aktivnosti u novom, drugom po redu Javnom pozivu. Prijavom i učešćem u projektima mladi stiču jedinstvenu priliku da kroz kreativni izraz pošalju poruku i izraze stav o različitim društvenim pitanjima, poput socijalne pravde, inkluzivnosti i jednakosti – navodi se u saopštenju. R. K.

Kadar iz filma „Poslije zime“

Scena iz predstave „Pokojnik“

D. Miljanić

Naslovnica knjige „Crnogorske vladarke, plemkinje i princeze“

Matica crnogorska

Logo Fonda za kulturu mladih

objavljena u izdanju Matice crnogorske

Božidar Šekularac

Različite epohe, različite žene

Božidar Šekularac dodao je da je bilo veoma bitno ,,dobiti predstavu o mentalitetu i životu žena koje su živjele u različitim epohama“.

- Bili su nam od pomoći pisani spisi, testamenti, memoari, zapisi i natpisi, pisma, izvještaji, književni spomenici. Veoma je bilo bitno dobiti predstavu o mentalitetu i životu žena koje su živjele u različitim epohama, njihovoj ulozi i rangu. Svaka od ovih žena dobila je mjesto u knjizi, koliko se moglo dobiti informacija o njihovom mjestu u porodici, udjelu u životu zemlje, njenom statusu, ulozi u duhovnom životu i politici u njihovom vremenu i događajima u njemu. U određenim slučajevima koristili smo se uporednim analizama kroz književnu i kritičku optiku uzora i modela radi otkrivanja nacionalne pripadnosti i strukture u djelovima koji su integrativni za sve narode – zapisao je Šekularac u predgovoru.

DRŽAVNICE

Kada se govori o srednjovjekovnim crnogorskim vladarima i istoriji i kulturi, zapisao je Šekularac, treba imati u vidu koliki je udio žena imala u svemu tome.

- Treba poći od činjenice da su pojedine vodile državu, iako za kratko, druge bile savladarke sa muževima ili sinovima i uticale na tok istorijskih događaja – zapisao je Šekularac u uvodu.

On je u predgovoru naveo ,,da je svaka od žena opisanih u ovom radu dala doprinos istoriji Crne Gore, rukovođene dr-

žavnom, kulturnom i teološkom ideologijom“.

- Dakle, ovdje je riječ o ličnostima i događajima državne, crkvene i kulturne istorije, njihovom životu, državničkom, svetačkom, njihovoj ljepoti, hrabrosti, požrtvovanju, staranju o zemlji i narodu – zapisao je Šekularac. Urednik izdanja je Ivan Jovović, a u ime izdavača knjigu potpisuje Ivan Ivanović Ilustracije u knjizi su radovi studenata Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju Tereze Živković i Marka Kilibarde A. RADOVIĆ

ULUCG obezbijedio pokroviteljstvo od MSUCG

Otkupna nagrada do 3.000 eura

PODGORICA - Tradicionalna izložba radova članova Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore biće otvorena 28. marta u Umjetničkom paviljonu.

Kako je saopšteno iz ULUCG, na otvaranju 79. tradicionalne izložbe biće dodijeljene tri ravnopravne nagrade ,,Milunović, Stijović, Lubarda“ (u

Veče sjećanja na Dragoljuba Đuričića održano u Herceg Novom

Dimuševski: On je tu, samo je promijenio formu

PODGORICA - Na večeri sjećanja na Dragoljuba Đuričića, upriličenoj u Dvorani „Park“ povodom trogodišnjice od njegove smrti, prikazan je film Bobana Jovanovića i održan nastup Nikole Kokana Dimuševskog.

U kratkom filmu su razgovori sa njegovim prijateljima i kolegama muzičarima. O Đuričiću su u filmu govorili Vlatko Stefanovski, Bodan Arsovski i Kokan Dimuševski (Leb i sol), Rambo Amadeus, Bilja Krstić (Bistrik), rok novinar Petar Peca Popović, rok novinar Ivan Ivačković i autor filma Boban Jovanović.

- Nema dana da ga se ne sjećamo, zato je važno da ovaj dan obilježimo, posebno u Herceg Novom - rekao je Jovanović za Novski portal.

Zajedno su radili na projektima i učestvovali na studentskim protestima, a Jovanović se prisjetio druženja.

- Upoznali smo se ‘90-ih godina. On je tada već bio zvijezda, za mene je bio ikona. Druženje sa njim bilo mi je ostvarenje sna, pogotovo kad nekoga gledaš na televiziji pa počneš sa njime da se družiš, onda osjetiš njegovu

dušu - kazao je Jovanović. Muzičar Kokan Dimuševski, koosnivač grupe Leb i sol, za Dragoljuba je kazao da ne upotrebljava prošlo vrijeme.

- On je tu, samo je promijenio formu. Ja sviram, a on me ometa, nešto mi priča – kazao je Dimuševski. Kada je riječ o numeri ,,In remembrance of a great man“ po-

svećenoj Dragoljubu, sa albuma ,,The back of beyond“, koji je hrvatska kritika proglasila za ,,jazz ploču stoljeća“, Dimuševski je kazao da je ta stvar nastala za sve velike ljude, za velikog čovjeka. - Ja sam je posvetio njemu. Moj veliki čovjek je on. Svi Dragoljuba znaju kao velikog pričljivca i glasnog lika, a za-

Iz KC u Baru najavili dio pozorišnog programa ljetnjeg festivala

Pejanović i Šćepanović režiraće na „Ljetopisu“

PODGORICA - Ovogodišnju pozorišnu produkciju festivala „Barski ljetopis“ obilježiće predstave koje će režirati Damjan Pejanović i Milija Šćepanović. Za koncept i program festivala ove godine zadužen je reditelj Aleksandar Vujović.

iznosu od 500 eura) i otkupna nagrada Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore (u iznosu do 3.000 eura). Podsjetimo, u toku je konkurs za tradicionalnu izložbu radova članova Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, a djela je potrebno dostaviti najkasnije do 16. marta u prostorije Umjetničkog paviljona, od 10 do 14 sati radnim danima i subotom. Za učešće na tradicionalnoj izložbi revijalnog karaktera svi članovi mogu dostaviti po jedan opremljen rad galerijskog formata (duža strana rada do 100 cm) koji je kreiran u prethodne dvije godine i nije prethodno izlagan. Prije dostave rada, članovi su dužni da uplate članarinu u iznosu 36 eura, na žiro račun - 520-958100-79. A. Đ.

Direktorica Kulturnog centra iz Bara mr Aleksandra Grabež za Primorski portal potvrdila je da se veoma intenzivno radi na pripremi „Barskog ljetopisa“. Ove godine, pozorišnu publiku oče-

„Barski ljetopis“ biće održan u tradicionalnom terminu i prema utemeljenim festivalskim segmentima

kuju dvije premijere. - Ono što je izvjesno je da smo u završnim pregovorima sa Kraljevskim pozorištem Zetski dom sa Cetinja u vezi sa pozorišnom koprodukcijom koja bi bila premijerno izvedena na ovogodišnjem „Ljetopisu“. Riječ je o poznatom tekstu Bertolda Brehta „Malograđanska svadba“, koju će režirati talentovani mladi crnogorski

reditelj Damjan Pejanović. Kulturni centar Bar realizovaće i samostalnu pozorišnu produkciju, crnohumornu dramu „Egzekutor“ po tekstu Vojislava Savića, u adaptaciji i režiji Milije Šćepanovića. Ova drama je apsurdni prikaz tri isprepletene sudbine, prožeta motivima grčke tragedije i atmosfere koja kombinuje elemente filma „Isijavanje“ Stenlija Kjubrika i apsurdnog humora ranih komada Harolda Pinteranajavila je Grabež. Prema njenim riječima, „Barski ljetopis“ biće održan u tradicionalnom terminu i prema utemeljenim festivalskim segmentima. - Nastojaćemo da ovogodišnjim programskim sadržajima obezbijedimo učešće najznačajnijih umjetničkih produkcija i autora iz Crne Gore i regiona, a poseban akcenat je stavljen na barsku kulturno-umjetničku scenu - kazala je za Grabež. R. K.

pravo je bio vrlo sentimentalna i romantična osoba. Zato mi je legla ova stvar za Ljupčetakazao je on.

Nadimak Ljupče dao mu je Kokanov sin jer mu je kao malom bilo teško da izgovori Dragoljub pa je dobio i makedonsko ime. Kod nas je bio šesan, a u Makedoniji je bio ubav - lijep spolja i iznutra. A. Đ.

Konkurs za novi broj časopisa za haiku

Glavna tema ptice i svjetionici

PODGORICA - Međunarodno udruženje književnih stvaralaca i umjetnika „Nekazano“ iz Bara raspisalo je konkurs za novi trobroj časopisa za haiku. Objasnili su da zbog duže pauze i nepredvidljivih okolnosti moraju da naprave trobroj časopisa 9, 10 i 11, kao jedan. - Časopis će imati tematski i opšti dio. Tematski, časopis će se baviti pticama i svjetionicima, ali autori mogu slati i netematske radove. Prihvatamo i poeziju i prozu, kao i originalne eseje o japanskoj tradicionalnoj književnosti - saopštili su iz Udruženja „Nekazano“. Radove je potrebno poslati na imejl nekazano.bar@gmail. com, a rok je 21. mart. R. K.

Detalj sa večeri posvećene Dragoljubu Đuričiću

Povodom situacije u vezi sa razgraničenjem glavnog grada sa dvije nove jedinice lokalne samouprave oglasilo se Ministarstvo javne uprave

Najprije razgraničenje sa opštinom Tuzi, pa tek onda sa Zetom

Povodom aktuelne situacije u vezi sa razgraničenjem glavnog grada Podgorice i opština Tuzi i Zeta prvi put se javno oglasilo Ministarstvo javne uprave.

U saopštenju MJU-a navodi se da taj resor nastoji da obezbijedi da procesi razgraničenja koji su u toku budu sprovedeni efikasno, jasno i postupno, sve u cilju izbjegavanja potencijalnih negativnih posljedica i štete po bilo koju jedinicu lokalne samouprave koja učestvuje u ovim procesima.

OBAVEZE

- Obaveza Ministarstva javne uprave je da obezbijedi primjenu Zakona o teritorijalnoj organizaciji, te s tim u vezi ukazujemo na potrebu da se postupci razgraničenja vode onim redosljedom kako je vršeno izdvajanje opština iz glavnog grada u nove opštine. U tom smislu, ukazujemo da je opština Tuzi nastala izdvajanjem dijela glavnog grada Podgorice 2018. godine, te da je u tom momentu sadašnja opština Zeta imala status opštine u okviru glavnog grada. Od tada se vodi postupak razgraničenja između ove dvije jedinice lokalne samouprave, koji još uvijek nije završen. Imajući to u vidu, jasno je da je pitanje granica glavnog grada, kao i pi-

Obaveza Ministarstva javne uprave je da obezbijedi primjenu Zakona o teritorijalnoj organizaciji, pa iz tog resora ukazuju na potrebu da se postupci razgraničenja vode onim redosljedom kako je vršeno izdvajanje opština iz glavnog grada u nove opštine

tanje imovine između glavnog grada i opštine Tuzi još otvoreno, odnosno, da granice teritorija ovih opština i imovina još uvijek nijesu u cjelosti definisane – ukazuje se u saopštenju MJU-a. S druge strane, navode iz tog resora, opština Zeta nastala je izdvajanjem dijela glavnog grada 2022. godine, pa u skladu s tim prvo mora biti utvrđena granica glavnog grada u cjelosti da bi se utvrdile granice teritorije opštine Zeta i glavnog grada. Kako do sada to nije realizovano, stav je MJU, potrebno je najprije obezbijediti rješavanje ovog pitanja, odnosno, utvrditi granicu između opštine Tuzi i glavnog grada kako bi bili zaštićeni interesi sve tri jedinice lokalne samouprave.

- U konkretnom slučaju, ukoliko bi se procesi razgraničenja rješavali istovremeno, potencijalno mogu nastupiti posljedice sporenja između opština Tuzi i Zeta, između kojih se u smislu Zakona o teritorijalnoj organizaciji ne može vo-

diti postupak razgraničenja iz razloga što je odredbama člana 39 Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore propisano da skupštine opština u kojima je došlo do teritorijalne promjene, radi stvaranja uslova za početak rada novoosnovane opštine obrazuju organizacioni odbor u roku od 30 dana od dana početka primjene zakona kojim je osnovana nova opština – ukazano je u saopštenju Ministarstva javne uprave.

EFIKASNOST

Uz kategorični stav kako je neophodno najprije obezbijediti potpuno razgraničenje glavnog grada i opštine Tuzi, MJU će insistirati na efikasnosti rada Odbora u okviru kojeg se predlaže rješavanje pitanja razgraničenja Podgorice i Tuzi, kako bi i drugi odbor (za razgraničenje Podgorice i Zete) u što kraćem roku mogao da nastavi rad. - Ono što posebno želimo da naglasimo je da uloga Ministarstva javne uprave nije da

konom o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, a tiče se teritorijalnog razgraniče-

predlog Organizacionog od-

bora za stvaranje uslova za početak rada novoosnovane opštine Zeta. Ukoliko to nije moguće, takođe, Zakon nalaže

Na sjednici gradskog parlamenta 21. marta naći će se i prijedlog za organizovanje Proljećnog pazara na Trgu nezavisnosti

Pazar od 29. aprila do 15. maja

Ukoliko prijedlog gradonačelnice Olivere Injac dobije podršku na narednoj sjednici Skupštine glavnog grada, zakazanoj za 21. mart, od 29. aprila do 15. maja na Trgu nezavisnosti biće održan proljećni pazar. Prijedlog o organizovanju proljećnog pazara jedna je od 20 tačaka predloženog dnevnog reda na predstojećem zasijedanju gradskog parlamenta.

Kao organizatori pazara u prijedlogu su navedeni Sekretarijat za kulturu i Turistička organizacija Podgorice. – Sredstva za organizovanje Proljećnog pazara obezbijeđe-

arbitraži. Dakle, uloga Odbora je takva da samo predlaže način uređenja odnosa između opština, teritorijalno razgrani-

na su budžetom Glavnog grada. Javne službe grada učestvuju u organizaciji pazara. Gradonačelnica obrazuje komisiju za sprovođenje javnog poziva za davanje na korišćenje bez naknade montažnih objekata privremenog karaktera (kućica). Broj, sastav i zadaci komisije utvrđuju se posebnim aktom. Komisija donosi poslovnik o svom radu. Kriterijume za davanje na korišćenje bez naknade montažnih objekata privremenog karaktera utvrđuje komisija i objavljuje na internet stranici Glavnog grada najkasnije pet dana prije raspisivanja javnog poziva – navedeno je između ostalog u prijedlogu. Predloženo je da urbanističko-tehničke uslove za postavljanje kućica izdaje Sekretarijat za komunalne poslove, u skladu s Programom privremenih objekata Glavnog grada Podgorica, uz prethodno sačinje-

le imovine i

se na razgraničenje povjere arbitraži – zaključuje se u saopštenju Ministarstva javne uprave. N. SEKULIĆ

Predloženo je da urbanističko-tehničke uslove za postavljanje kućica izdaje Sekretarijat za komunalne poslove, u skladu s Programom privremenih objekata Glavnog grada Podgorica, uz prethodno sačinjeni Elaborat glavnog gradskog arhitekte

ni Elaborat glavnog gradskog arhitekte. Prošle godine nije bilo ove manifestacije, a 2022. godine Podgorički proljećni pazar održan je od 6. maja do 5. juna, kada su na Trgu nezavisnosti bila postavljena 42 montažna objekta. H. P.

Podgorički proljećni pazar 2019. godine

GO TUZI

Gusjenice-štetočine uveliko zahvatile četinare u gradskim parkovima i park-šumama

Opasna štetočina, borov litijaš (Thaumetopoea pityocampa), u narodu poznata i kao borov četnik, uveliko je i ove godine zahvatila četinare u gradskim parkovima i park-šumama. U krošnjama drveća mogu se vidjeti karakteristična, začaurena ,,gnijezda“ u kojima su preživjeli zimu, dok jedinki, ali i čitavih kolona ovih gusjenica, ima ispod drveća. Pojačano prisustvo litijaša posljedica je relativno tople zime, ali i nedostatka njihovog prirodnog neprijatelja.

U prvom redu, te štetočine napadaju slabija stabla, a prilikom masovne pojave i potpuno zdrava. Napadnute grane se za veoma kratko vrijeme osuše i ukoliko se to ne spriječi, može doći do propadanja cijelog stabla. ,,Domaćini“ su im najčešće crni i alepski bor, a kako je ovih

Litijaši ponovo prijete

Savjetuje se, naročito osjetljivijim osobama, da izbjegavaju kretanje na mjestima gdje primijete gnijezda, kao i da izvode kućne ljubimce na ta mjesta – poručuju iz Zelenila, uz napomenu da je pojava ove štetočine u najvećoj mjeri primijećena u park-šumama na Zlatici i Ćemovskom polju

stabala i najviše u parkovima i park-šumama, gradsko preduzeće Zelenilo pokrenulo je aktivnosti na mehaničkom uklanjanju gnijezda litijaša.

UKLANJANJE

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Zelenila su izjavili da je pojava borovog litijaša karakteristična za podneblja u kojima su u najvećoj mjeri zastupljene četinarske biljne vrste, a da su domaćini ovih štetočina najčešće crni i alepski bor. Kako su klimatski uslovi u Podgorici pogodni za rast i

razvoj navedenih biljnih vrsta, ukazuju iz Zelenila, na teritoriji glavnog grada nalazi se veliki broj ovih stabala. - Proljeće je ove godine, nakon veoma blage zime, slobodno možemo reći, stiglo mnogo ranije, pa su ovi vremenski uslovi pogodovali i ranijoj pojavi borovog litijaša. Ekipe Zelenila i ovih dana, kao i prethodnih nekoliko mjeseci, realizuju aktivnosti na orezivanju drveća, te se u tom smislu koriste posljednji dani pred početak vegetacije kako bi se ova mjera njege realizovala na kvalitetan

Aktivnosti Agencije za stanovanje na Trgu Argentina

Sanirali oštećenja na kaldrmi oko fontane

Ekipe Agencije za stanovanje d. o. o. Podgorica juče su sanirale oštećenja na površini oko fontane na Trgu Argentina.

Ugradnjom novih kamenih kocki na mjestima gdje su bile povađene, osim što prostor ispred južne tribine Gradskog stadiona sada izgleda ljepše, on je ponovo bezbjedan za kretanje brojnih građana koji svakodnevno prolaze ovim trgom. I. M.

način, a uporedo s aktivnostima na orezivanju, na pozicijama na kojima je to izvodljivo realizuje se i mehaničko uklanjanje gnijezda borovog litijaša. Imajući u vidu da je alepski bor najzastupljeniji u park-šumama, tako je pojava ove štetočine u najvećoj mjeri primijećena baš u park-šumama Zlatica i Ćemovsko polje, a u narednom periodu, intenziviraće se aktivnosti na uklanjanju gnijezda borovog litijaša –poručili su iz Zelenila. Napominju da su dlačice na gusjenicama borovog litijaša alergeni i da ih raznosi čak i blagi povjetarac.

– Savjetuje se, naročito osjetljivijim osobama, da izbjegavaju kretanje na mjestima gdje primijete gnijezda, kao i da izbjegavaju da izvode kućne ljubimce na ta mjesta – poručuju iz Zelenila.

ŠTETOČINE

Borov litijaš jedna je od najznačajnijih štetočina borovih šuma. Po zemlji se kreću u povorkama, četama (otkuda i odomaćeni naziv vrste ,,četnik“). Uglavnom ga ima tokom cijele godine, a u pojedinim situacijama gusjenice se mogu naći na borovima i do maja, dok leptiri izlijeću tek u toku jula. Gusjenice borovog litijaša obrasle su žarnim dlakama koje mogu izazvati razne alergijske reakcije na koži. Litijaši mogu biti vrlo opasni i za životinje. Veterinar Musa Husović kazao je za Pobjedu

da je to zbog toga što litijaš ispušta jaku kiselinu koja iritira tkivo životinje sa kojom dođe u dodir, naročito sluzokožu. - Dešava se da pas uzme gusjenicu u usta. Jaka kiselina ga gotovo momentalno opeče i on ne može da je proguta, ali ta kiselina djeluje na sluzokožu usne šupljine i sluzokožu jezika, pa dolazi do ne-

kroze, odumiranja i truljenja tkiva, toliko da taj dio otpadne i ne može se spasiti. Dešavalo se da nam dovedu psa kome je usljed ove pojave otpao dio jezika, pa nijesmo morali da ga amputiramo – objasnio je Husović, uz napomenu da nijesu imali slučaj da pas ugine nakon ovakvog kontakta sa litijašem. N. SEKULIĆ

Aktivnosti gradskog preduzeća Putevi Grade kružnu vezu od Ulice

princa Mihaila Petrovića do ,,Ribnica commerce“ na Zabjelu

Gradsko preduzeće Putevi počelo je radove na izgradnji saobraćajnice koja će se priključiti na magistralni put M2, prema Zeti. Riječ je o kružnoj vezi od Ulice princa Mihaila Petrovića do objekta kompanije ,,Ribnica commerce“ na Zabjelu, dužine oko 380 metara, prosječne širine pet i po metara. Pored saobraćajnice izvodiće se i radovi na izradi trotoarske površine i biciklističke staze širine dva metra. - Radovi podrazumijevaju geodetsko snimanje i obilježavanje, rezanje, iskop, mašinsku ugradnju materijala, tamponiranje, ugradnju ivičnjaka i asfaltne mase – saopšteno je Pobjedi iz preduzeća Putevi, uz napomenu da je vrijednost navedenih radova oko 177.000 eura. I.M.

Stablo bora zahvaćeno litijašima

Uklanjanje litijaša u Ulici Vaka Đurovića

Radnici Agencije za stanovanje na Trgu Argentina

Pripremni radovi za izgradnju saobraćajnice na Zabjelu

IZBORI U SAD: Bajden i Tramp osigurali predsjedničke nominacije Demokratske i Republikanske stranke

NJUJORK - Predsjednik Džo Bajden i njegov prethodnik Donald Tramp i formalno su osigurali predsjedničke nominacije Demokratske, odnosno Republikanske stranke, nakon odlučujućih pobjeda u Džordžiji, Misisipiju i državi Vašington, dok trka za Bijelu kuću ulazi u novu fazu.

Bajden je na stranačkim izborima dobio podršku više od 1.968 delegata koliko je bilo potrebno da bi formalno osigurao predsjedničku nominaciju demokrata, a Tramp neophodnih najmanje 1.215 za republikansku. Bajdenova kandidatura biće ozvaničena na stranačkoj konvenciji u Čikagu u avgustu, a Trampova na konvenciji u Milvokiju mjesec ranije.

Prema američkom izbornom procesu, na osnovu rezultata stranačkih izbora u pojedinačnim državama, kandidatima se dodjeljuju delegati. Da bi osigurao nominaciju, kandidat mora da ima određen broj delegata koji se zatim i formalno izjašnjavaju na stranačkim konvencijama.

Bajden: Čast mi je

Bajden nije imao ozbiljnog rivala u trci za predsjedničku nominaciju, uprkos niskoj popularnosti i zabrinutosti birača u pogledu njegovih godina. Dio demokrata takođe protestuje zbog Bajdenove podrške Izraelu u ratu protiv Hamasa u Gazi. Njegovi saveznici, ipak, se nadaju da će ga podržati demokratska baza i nezavisni birači koji se plaše drugog Trampovog predsjedničkog mandata.

Bajden trku predstavlja kao borbu za slobodu, u Americi i u inostranstvu. Svoju podršku Ukrajini i rad na širenju NATO upoređuje sa Trampovim pohvalama na račun ruskog predsjednika Vladimira Putina i porukama da će reći Rusiji da napadne NATO članice koje ne ispunjavaju finansijske obaveze.

-Suočeni smo sa otrežnjujućom realnošću. Sloboda i demokratija su u opasnosti u Americi kao nikada ranije od Građanskog rata. Donald Tramp vodi kampanju ogorče-

U novembru repriza trke iz 2020. godine

Optužnice

Najviše delegata u utorak dodjeljivala je Džordžija, koja bi mogla da bude ključna za ishod predsjedničkih izbora u novembru. Protiv trampa je u toj državi podignuta optužnica za pokušaj prekrajanja izborne volje nakon što je od lokalnih zvaničnika 2020. godine tražio da ,,pronađu 11.780 glasova“ da bi poništili Bajdenovu pobjedu. I dok obojica kandidata pokušavaju da pokažu snagu u ključnoj državi, ipak se suočavaju sa više problema. Protiv Trampa su podignute četiri optužnice sa ukupno 91 tačkom, između ostalog zbog zadržavanja povjerljivih dokumenata, nakon što je napustio položaj predsjednika, i pokušaja da prekroji izborni rezultat 2020. godine. Takođe, postavljaju se pitanja u vezi sa njegovom politikom ako pobijedi na izborima, kao i odnosima sa nekima od najopasnijih diktatora u svijetu.

nosti i osvete koja ugrožava samu ideju Amerike...Vjerujem da će Amerikanci izabrati da nastave da idu u budućnostporučio je Bajden u saopštenju nakon što je osigurao nominaciju.

Istakao je i da mu je čast što je osvojio drugu predsjedničku nominaciju demokrata.

-Čast mi je što mi je široka koalicija birača koja odražava bogatu raznolikost Demokratske stranke širom zemlje ponovo povjerila da vodim našu stranku i našu zemlju - u trenutku

MOSKVA - Leonid Volkov, dugogodišnji šef kabineta pokojnog ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog, napadnut je čekićem i suzavcem ispred svoje kuće u Viljnusu - rekla je Navaljnijeva portparolka Kira Jarmiš.

Kao posljedica napada, političar ima slomljenu ruku, povrijeđenu glavu i nogu.

Volkov živi u Litvaniji, u egzilu iz Rusije je najmanje četiri godine. Napad se dogodio, nakon manje od mjesec dana na-

Bajden trku predstavlja kao borbu za slobodu, u Americi i u inostranstvu. Svoju podršku Ukrajini i rad na širenju NATO upoređuje sa Trampovim pohvalama na račun ruskog predsjednika Vladimira Putina i porukama da će reći Rusiji da napadne NATO članice koje ne ispunjavaju finansijske obaveze

kada je prijetnja od Trampa veća nego ikada - naveo je Bajden.

tramp: Zatvorićemo granice

Ishod republikanskih izbora u utorak, takođe, je bio unaprijed poznat, posebno nakon što se prošle sedmice iz izborne trke povukla jedina Trampova rivalka Niki Hejli. Tramp (77) je poslije osvajanja nominacije poručio da nema vremena za slavlje, a Bajdena optužio da je ,,najgori predsjednik“ u istoriji. -Bušićemo. Zatvorićemo granice. Uraditi stvari koje niko

kon smrti Navaljnog u ruskoj zatvorskoj koloniji. -Neko je razbio staklo na automobilu i poprskao mu suzavac u oči, nakon čega je napadač počeo da udara Leonida čekićem - napisala je Jarmiš kasno u utorak na mreži Iks. Fondacija Navaljnog za borbu protiv korupcije, čiji je Volkov nekad bio predsjednik, objavila je fotografije Volkova sa krvavom nogom i natečenim licem na Iksu. Istragu napada na Volkova preuzeli su oficiri antiterorističke jedinice litvanske policije Aras, izjavio je zamjenik generalnog komesara policije Saulijus Tamulevičijus.

Tramp je rekao da će uraditi nešto što niko nije ranije vidio i učiniti ekonomiju najboljom u svijetu. Obećao je i da će se boriti protiv kriminala, povećati domaću proizvodnju energije, oporezovati uvoz iz inostranstva, okončati rat u Ukrajini i nastaviti program „Amerika na prvom mjestu“

nije ranije vidio. I učinićemo našu ekonomiju najboljom u svijetu - poručio je Tramp na svojoj društvenoj mreži. Obećao je i da će se boriti protiv kriminala, povećati domaću proizvodnju energije, oporezovati uvoz iz inostranstva, okončati rat u Ukrajini i nastaviti program „Amerika na prvom mjestu“. Poslije izbora u utorak, u četiri države, uključujući i Havaje, više nema sumnje da će Bajden i Tramp ponovo biti u trci za predsjednika na izborima 5. Novembra, iako nije održana ni polovina stranačkih izbora. To

će biti prvi put od 1956. godine da su isti kandidati u dva izborna ciklusa. Tada je republikanski predsjednik Dvajt Ajzenhauer drugi put porazio bivšeg demokratskog guvernera Ilinoisa Adlaija Stivensona Ove godine, ankete pokazuju da mnogi birači ne žele ponavljanje trke iz 2020. godine, dok su, prema istraživanju Rojtersa i Ipsosa, i Bajden i Tramp nepopularni među većinom glasača. Uoči izbora u utorak, Tramp je priznao da će Bajden biti kandidat demokrata, a ponovo ga je i napao zbog godina. -Pretpostavljam da će on biti

kandidat. Ja sam jedini njegov protivnik, osim samog života - rekao je Tramp za CNBC. Na skupu u Džordžiji ponovio je neosnovane tvrdnje da su izbori 2020. godine bili pokradeni, a Bajdena je napao i zbog toga što nije uspio da spriječi priliv migranata na granici sa Meksikom. Pitanje imigracije je centralno u njegovoj kampanji. Bajden je takođe bio usredsređen na Trampa, za kojeg je tokom mitinga u Nju Hempširu, u poneđeljak veče, naveo da je ozbiljna prijetnja za demokratiju. Takođe, signalizirao je da će intenzivirati kampanju. -Radujem se tome da budem na više ovakvih skupova - rekao je Bajden. Takođe se našalio na račun svojih godina, -Znam da ne izgledam tako, ali tu sam dugo vremena - rekao je Bajden (81). On pokušava da ubijedi skeptične birače da je i dalje fizički i mentalno sposoban da obavlja funkciju predsjednika. Suočen je i sa protestom progresivnog krila stranke zbog toga što ne ulaže više napora da zaustavi rat Izraela i Hamasa u Gazi. Prošlog mjeseca u Mičigenu, više od 100.000 glasača se zbog toga izjasnilo da su neopredijeljeni. Ta kampanja je na stranačkim izborima osvojila 20 delegata. Uoči izbora u utorak, u Sijetlu, u državi Vašington, vodila se kampanja da se demokratski birači izjašnjavaju kao neopredijeljeni, u znak protesta zbog Bajdenove podrške Izraelu, u čijoj je ofanzivi u Gazi stradalo više od 30.000 Palestinaca. Slično je bilo i u Džordžiji, gdje su lokalni političari i vjerski lideri tražili od Bajdena da traži primirje u Gazi. -Naš glas je najdragocjenije sredstvo koje imamo da pozovemo ovog predsjednika na odgovornost zbog njegove štetne politike - rekao je Rami Al-Kabra, Amerikanac palestinskog porijekla i zamjenik gradonačelnika Botela, grada blizu Sijetla.

U Džordžiji, penzionerka Dona Grejem kaže da bi voljela da je neko drugi republikanski kandidat, a ne Tramp, ali da nema šanse da će glasati za Bajdena na izborima u novembru. -Tužno je da je ista trka kao prije četiri godine – istikla je Grejem.

PRIŠTINA - Zamjenik ministra spoljnih poslova i dijaspore Kosova Krešnik Ahmeti izjavio je da je ispunjen jedini preostali uslov za članstvo u Savjetu Evrope, sprovođenjem presude Ustavnog suda Kosova, a tiče se imovine Manastira Visoki Dečani. Ahmeti je na konferenciji za novinare naveo da je „danas Republika Kosovo ispunila sve glavne preporuke, standarde,

uslove, navedene u izvještaju eminentnih pravnika u decembarskom memorandumu Teodore Bakojani“. Kako je kazao, radi se o preporukama i uslovima „u njenom prvom nacrtu početnog izvještaja komitetu za politička pitanja i demokratiju i zabrinutosti koje su tri izvjestioca iznijela tokom posjeta i sastanaka, od oktobra“. Dodao je da su se u posljednjem periodu procesa izvjesti-

oci SE odgovorno fokusirali na tri glavna uslova prije članstva, za što su se, kako je kazao, interno angažovali i spolja lobirali. Ovaj uslov, kako je kazao je ,,sprovođenje odluke Ustavnog suda po pitanju vraćanja imovine manastira Dečani“. Inače, Vlada Kosova je juče dala „zeleno svjetlo“ Katastarskoj agenciji Kosova za sprovođenje te odluke Ustavnog suda.

OSMINA FINALA LIGE ŠAMPIONA: Borusija prošla PSV, Savićev Atletiko u penal-seriji eliminisao Inter

Oblak spustio Inter s oblaka

Spisak četvrtfinalista fudbalske Lige šampiona kompletirali su Borusija iz Dortmunda i Atletiko iz Madrida. Inter je u goste Atletiku došao s prednošću od 1:0 iz Milana, sa serijom od 13 pobjeda u svim takmičenjima, imao je prednost i sinoć u revanšu osmine finala elitnog takmičenja, snovi o savršenoj sezoni bili su živi u tim momentima, ali na kraju ga je ,,sa oblaka“ spustio – Jan Oblak. Atletiko je preokrenuo na 2:1, pa kroz produžetke stigao do penal-serije gdje je Slovenac odbranio udarce Sančesa i Klasena, a tragičar je bio i Lautaro Martines koji je u petoj seriji šutirao daleko od gola.

Za ,,kolćonerose“ – u čijem timu je sjajnih 120 minuta odigrao Stefan Savić – precizni su bili Depaj, Rikelme i Korea, dok je Zomer odbranio udarac Nigesa u drugoj seriji. Kod gostiju su pogađali Čalanolu u prvoj i Aćerbi u četvrtom ,,krugu“.

Borusija je rano povela, pa drhtala protiv PSV-a, na kraju ga kaznila i slavila 2:0, nakon što je u Ajndhovenu bilo 1:1. Za polufinale će se boriti i Arsenal, Barselona, Pari Sen Žermen, Bajern Minhen, Mančester siti i Real Madrid.

Atletiko je meč na ,,Venda Metropolitanu“ otvorio šansom Grizmana, potom je Zomer odbranio udarac Lina u velikoj prilici, a Inter je uzvratio preko

Damfrisa kojeg je Oblak dva puta zaustavio. ,,Nerazuri“ su čekali trenutak da naprave višak i dočekali ga u 33. minutu – odbrana Atletika ostavila je prostor po lijevoj strani napada Intera, gdje je Barela ubacio loptu u peterac i pronašao Dimarka koji je pogodio za 0:1. Atletiko je odmah uzvratio. Odbrana Intera ,,poništila“ je ono što je prethodno ofanzivni dio dobro uradio i dozvolila Antoanu Grizmanu da dođe do lopte i rutinski savlada Zomera. Isti igrač je ubrzo nakon toga mogao da preokrene, ali mu se ispriječio Pavar, a imao je odličnu šansu i na startu nastavka kada je šutirao sa 12 metara

Najbolji skor od klubova koji se takmiče u prvim ligama

Svjetski rekord

Al-Hilala, 28 uzastopnih pobjeda

sa trijumfom u revanšu četvrtfinala Azijske lige šampiona protiv Al-Itihada, 2:0 (ukupno 4:0). Istorijski skor ostvaren je u Džedi, na terenu rivala iz domaće lige.

Tako je oboren skor velških Nju Sejntsa, koji je uspio da ostvari 27 uzastopnih trijumfa. Treći na vječnoj listi ostaje amsterdamski Ajaks (26, odnosno, 25 pobjeda zaredom u svim takmičenjima).

Al-Hilal je od 21. septembra i remija 1:1 protiv Damaka nizao samo pobjede. Posljednji put poraženi su još 12. avgusta prošle godine.

Tim dugoročno ne računa na teško povrijeđenog brazilskog superstara Nejmara. Ipak, ima brojne svjetskoj fudbalskoj javnosti poznate igrače u sastavu, poput Brazilca Malkoma, srpskih reprezentativaca Milinkovića Savića i Mitrovića, senegalskog štopera Kulibalija i portugalskog veziste Neveša R. A.

Oblak u zagrljaju

– Zomer je dobro intervenisao. Atletiko je natjerao Inter da bude u podređenom položaju, na što nije navikao ove sezone, i mogao je da preokrene kada je veliku priliku imao Alvaro Morata – šutirao je daleko od gola, a mogao je da propusti loptu Grizmanu koji je bio u znatno boljoj poziciji. Dvomeč dva velikana bio bi vjerovatno riješen da je Tiram u kontri bolje šutirao, ali je sin legendarnog Lilijana Tirama dao impuls ,,kolćonerosima“. Depaj je dva puta bio u situaciji da preokrene – najprije je loše šutirao na dodavanje Koreje, potom je pogodio stativu, ali se iskupio u 87. U finišu duge akcije Koke je u srcu šesnaesterca pronašao

Borusija D. 2

0 PSV 01

Stadion: Signal Iduna park

Sudija: Danijele Orsato (Italija)

Golovi: 1:0 Sančo u 3, 2:0 Rojs u 90+5. Žuti kartoni: Zile, Nmeha (Borusija)

Borusija D. PSV

Kobel Džan

Zile

Humels Matsen

Ezdžan

Zabicer

Malen (od 70. Adejemi)

Brant (od 58. Nmeha)

Sančo (od 75. Rojs)

Filkrug

Benites Teze Šouten

Boskalji Dest Mauro Žunior (od 86. Babadi)

Til (od 46. Losano)

Verman (od 82. Pepi)

Bakajoko

Tilman De Jong

Holanđanina, koji je pogodio pored sunarodnika De Fraja Sve je moglo da bude gotovo prije produžetaka jer je Rikelme prebacio gol u ogromnoj šansi. Vatreno je bilo i u produžecina, šanse su na početku imali Tiram na jednoj i Depaj na drugoj strani, na kraju je drama ipak morala da bude riješena u penal-seriji, kao noć ranije u Londonu između Arsenala i Porta.

Borusija iz Dortmunda je odavno ostala bez šansi da osvoji Bundesligu, ali sezonu može da spasi u Evropi - ,,milioneri“ su nakon 1:1 u Ajndhovenu savladali PSV kod kuće 2:0 i postali drugi njemački predstavnik u četvrtfinalu Lige šampiona.

Savršen početak imao je tim Edina Terzića jer je Džejdon Sančo već u trećem minutu milimetarski precizno šutirao sa 19 metara.

Đovani Martuśelo naslijedio Mauricija Sarija Marušić

Atletiko M. 2

1 Inter 11 (penali 3:2)

Stadion: Vanda Metropolitano

Sudija: Šimon Marćinjak (Poljska)

Golovi: 0:1 Dimarko u 33, 1:1 Grizman u 35, 2:1 Depaj u 87.

Strijelci u penal-seriji: Depaj, Rikelme, Korea (Atletiko), Čalanolu, Aćerbi (Inter) Žuti kartoni: Ermoso, Koke (Atletiko), Čalanolu, Aćerbi, Bisek (Inter)

Atletiko M. Inter

Oblak

Savić Vitsel

Ermoso

Molina (od 79. Barios)

Lino (od 71. Rikelme)

Koke

De Paul (od 71. Korea)

Ljorente (od 98. Aspilikueta)

Grizman (od 106. Niges)

Morata (od 79. Depaj)

Zomer Pavar De Fraj

Bastoni (od 73. Aćerbi)

Damfris (od 73. Darmijan)

Dimarko (od 84. Bisek)

Čalanolu

Barela (od 84. Fratezi)

Mhitarjan (od 111. Klasen)

Martines

Tiram (od 102. Sančes)

,,Milioneri“ su imali inicijativu, imali odlične prilike preko Malena i Branta, ali su morali i da pate.

De Jong je na drugoj strani morao bolje da reaguje nakon centaršuta sa desne strane, Losano je pogodio stativu, probao je i Bakajoko

Benites je odbranjenim šutem Filkruga ostavio ,,filipsovce“ u životu, čije su nade potonule u 94. minutu kada je De Jong propustio zicer. Stigla je kazna – Babadi se okliznuo i omogućio Rojsu da izađe sam na golmana i ovjeri trijumf i prolaz Borusije (2:0). N. KOSTIĆ

dobio novog trenera

PODGORICA - Fudbaleri Lacija dobili su novog trenera poslije ostavke Mauricija Sarija – na klupu ,,nebo-plavih“ sjeo je njegov dugogodišnji pomoćnik Đovani Martuśelo.

Sari se povukao poslije pet poraza u posljednjih šest utakmica –Lacio je eliminisan u osmini finala Lige šampiona, a u Seriji A je na tek devetom mjestu. - Lacio saopštava je je Mauricio Sari podnio ostavku na mjesto trenera. Klub zahvaljuje treneru na svemu urađenom i želi mu mnogo sreće na ličnom i profesionalnom planu. Istovremeno, klub saopštava da je dužnost trenera preuzeo Đovani Martuśelo – naveo je Lacio u saopštenju. Martuśelo je bio Sarijev pomoćnik u Empoliju, Juventusu i Laciju. Bio je prvi trener Em-

polija 2016/17, kada je taj klub ispao iz Serije A u posljednjem kolu u sezoni. Kao prvi trener Lacija debitovaće u subotu protiv Frozinonea.

Sari je sa Laciom prošle sezo-

ne bio drugoplasirani u Seriji A, ali ove sezone ekipi za koju igra crnogorski internacionalac Adam

Marušić ne ide dobro. Rimljani će do kraja sezone igrati i u Kupu Italije. Rival u polufinalu biće im Juventus.

PODGORICA – Saudijski Al-Hilal oborio je nesvakidašnji rekord – prvi je klub na planeti koji je uspio da dođe do 28 uzastopnih po-

bjeda u svim takmičenjima, a da nastupa u elitnom rangu u svojoj zemlji. Lider i najveći klub Saudi Pro lige je svjetski rekord dočekao

saigrača

Trećeligaš iz dijela Njemačke koji je prkosio Hitleru piše najljepšu fudbalsku bajku

Sarbriken ruši velikane i sanja trofej Kupa

PODGORICA - Sarbriken, ,,maleni“ klub iz treće lige Njemačke i dijela ove zemlje koji je tokom nacističkih dana prkosio Adolfu Hitleru, piše najljepšu fudbalsku bajku.

Fudbaleri ove ekipe stigli su do polufinala Kupa Njemačke i to pošto su poslije Bajerna iz Minhena i Ajntrahta iz Frankfurta u utorak veče srušili i Borusiju Mehengladbah pobjedom od 2:1.

Međutim, bajka ne bi bila bajka da pobjedonosni pogodak nije pao u - 93. minutu! Vratio se Sarbriken iz minusa, Mehengladbah je poveo preko Robina Haka već u 8. minutu, izjednačio je Amin Naifi samo tri minuta kasnije, da bi Kaj

Brunker svojim golom u sudijskoj nadoknadi utakmice doveo stadion u fazu ekstaze! Sarbriken će u polufinalu Kupa igrati protiv Kajzerslauterna, još jednog posrnulog Njemačkog velikana koji je trenutno na 15. mjestu ,,Cvajte“, te su snovi o ulasku u finale i potencijalnom trofeju više nego realni.

A što fudbalska javnost znao o Sarbrikenu? Klub dolazi sa samog juga Njemačke, iz oblasti Sarland koja je ostala upamćena još iz Drugog svjetskog rata, kada je prkosila Adolfu Hitleru i tadašnjoj nacističkoj državi. Prkosili su Hitleru i Trećem rajhu, te su bili sklonište za neonaciste, a Sarbriken je kao klub tada već uveliko postojao.

Osnovan je 18. aprila 1903. godine i tokom duge istorije imao je zapažene rezultate, čak i u Evropi. Igrao je Sarbriken Kup evropskih šampiona, dobijao je velikane poput Real Madrida, a sada zauzima deveto mjesto u trećem rangu njemačkog fudbala. Vrijednost tima prema sajtu ,,Transfermarkt“ iznosi svega 6,68 miliona eura, a najskuplji igrač je Luka Kerber koji vrijedi ,,simboličnih“ 700.000. To nije spriječilo ovu ekipu da stigne u samu završnicu Kupa, a dokle će stićiostaje da se vidi.

Ponovićemo, Sarbriken će igrati protiv Kajzerslauterna u polufinalu Kupa, dok će drugi par činiti Bajer Leverkuzen i Fortuna Dizeldorf. R.A.

Evropska unija usvojila žalbu elitnih danskih fudbalskih klubova

Superliga ne smije da se zove Superliga

PODGORICA – Evropska unija je, nakon žalbe Udruženja elitnih danskih klubova okupljenih pod imenom Superliga, potvrdila da su oni nosioci tog imena i niko drugi ga ne smije koristiti.

Odluka EU znači da će evropska fudbalska Superliga, koja još uvijek o tome ne postavlja ni pitanje, morati da mijenja ime. Takmičenje iza kojeg stoje madridski Real, Barselona i nekolicina najjačih klubova Evrope – od kojih su u međuvremenu neki odustali od ideje da se odvoje od Uefe – ako ikada bude pokrenuto moraće da nosi novo ime. Jer, Superliga je ime na koje ekskluzivno pravo polažu Danci, tako je barem presudila EU. – Superliga je zaštitni znak u zajedničkom vlasništvu danskih klubova, tako da potencijalnoj budućoj evropskoj li-

gi ne može biti dozvoljeno da registruje brend Superliga kao zaštitni znak u EU. Agencija EU za zaštitu imena brendova je sada dala punu saglasnost danskim klubovima – saopštila je danska Superliga. Podsjetimo, projekat evropske Superlige je izazvao velike potrese u svijetu fudbala kada je ideja predočena i krenula u realizaciju. Pod pokroviteljstvom kompanije A22, čiji je čelnik Bernd Rajhart, novo takmičenje koje je trebalo da okupi sve najveće evropske klubove nosi zvaničan naziv ,,Evropska superliga“. Zbog velikog otpora Uefe, Fife, navijača širom Evrope, ali i prijetnji kaznama klubovima koji budu dio novog projekta, Superliga nije zaživjela. Ipak,

Dečić opet zastao, Budućnost novi

Budućnost je nakon 25. kola Meridianbet 1. CFL ponovo lider. Dečić je vezao treći meč bez trijumfa, šampion nakon preokreta došao do pobjede, pa je ova runda donijela promjenu na vrhu. Dečić je definitivno u krizi –Tuzani su u posljednja tri kola od mogućih devet osvojili samo dva, čime su ,,skliznuli“ sa prvog mjesta. Dečić je u Beranama protiv Jezera u nadoknadi došao do remija (1:1), dok je Budućnost 11. put zaredom pobijedila Jedinstvo – aktuelni šampion je nakon preokreta slavio 2:1 pogocima rezervista StefanaAlmeide i TonćijaMujana

Sutjeska se pobjedom protiv Mladosti Donja Gorica, takođe nakon preokreta 2:1, popela na treće mjesto s istim brojem bodova kao Mornar koji je remizirao s Rudarom (0:0). Arsenal i Petrovac igrali su 1:1.

DEČIĆ U KRIZI

Propust Radoja Pajovića?

Mladost u 18. minutu došla do vođstva protiv Sutjeske. Vlahović je sjajno sa centra uposlio Maraša, koji je savladao Giljena. Međutim, ta situacija izvazvala je dosta polemika na terenu i tribinama.

Naime, kada je Vlahović uputio dubinsku loptu, ona je prije nego što je stigla do Maraša pogodila sudiju Radoja Pajovića, zbog čega je kapiten domaćih Vladan Giljen žustro reagovao, smatrajući da je arbitar morao da prekine igru. Ali, pištaljka sudije Pajovića se nije čula, akcija gostiju je nastavljena što je rezultiralo vođstvom Mladosti kraj Bistrice - 0:1. I još, golman Nikšićana Giljen, je zbog prigovora - bolje reći ukazivanja sudiji Pajoviću na grešku zaradio žuti karton.

i dalje je ,,prijetnja“ po tradicionalni fudbalski poredak i takmičenja jer je od Suda za sportsku arbitražu dobila spor protiv Uefe, koji joj daje slobodu da organizuje takmičenje mimo Evropske fudbalske federacije. Ako takvo takmičenje ikada bude i pokrenuto mora biti registrovano pod drugačijim imenom.

– Veoma smo zadovoljni što se Evropska unija saglasila sa nama da bi brend Superlige u EU narušio vrijednost koju su danski klubovi uložili u 3F Superligu. Uvijek smo bili protiv želje velikih klubova da naprave novu evropsku ligu – poručio je generalni direktor danske Superlige Klaus Tomsen, zadovoljan zbog ,,pobjede“ van terena. R. A.

Sve je išlo ka tome da i treći put Dečić i Jezero ove sezone igraju bez golova, ali na kraju ipak 1:1. Dečić je u trećem minutu nadoknade stigao do boda, ali su Tuzani novim kiksom omogućili Budućnosti da ponovo bude lider. Dečić je tako vezao treći meč bez trijumfa, a već deveti put uzastopno nije uspio da savlada tim iz Plava... U prvom dijelu meča u Beranama nije bilo mnogo uzbuđenja – Dečić je imao veći posjed, prijetio uglavnom iz prekida, a u samom finišu Jezero moglo do vođstva, ali je Perović bio neprecizan. Ipak, Dečić je imao zicer u 59. minutu – sjajno je Matić uposlio Stijepovića koji je bio usamljen ispred golmana Jezera, ali je loptu poslao pored gola. Plavljani su, sa druge strane, imali nekoliko prilika, a u 82. minutu su stigli do prednosti. Osmanović je ubacio loptu sa više od 16 metara iskosa i pogodio stativu, a defanzivci Dečića su loše reagovali. Prvo je Ujkaj pokušao da prebaci loptu pre-

ko gola i otkloni opasnost, ali je ona pogodila prečku i odbija se do gol linije, a nakon toga, opet želeći da je nekako pošalje preko gola – golman Nikić loptu je poslao u sopstvenu mrežu -1:1. Ipak, Nikić je u 89. minutu spasio goste, kada je obranio zicer Pavlićeviću. Kazna je stigla brzo. Igrao se treći minut nadoknade, kada je Matić iskoristio centaršut Drešaja i pogodio za 1:1. Odmah nakon gola, Dečić je imao zicer za preokret, ali je Zorić šutirao glavom pored gola.

REZERVISTI JUNACI U BIJELOM POLJU

Budućnost je utakmicu u Bijelom Polju otvorila sa dva dobra pokušaja – Gašević je u drugom minutu šutirao pod prečku, da bi nakon kornera Mirković volej udarcem poslao loptu pored gola. Domaćin je prvi put zaprijetio u osmom minutu kada je Korać na dodavanje DeSouze šutirao u padu pored stative, da bi na drugoj strani golman SergejJoksimović u 17. ponovo bio na visini zadatka –zaustavio je šut Grbića iskosa s oko 14 metara. ,,Plavi“ su se mučili na Gradskom stadionu u Bijelom Polju, nijesu lako dolazili do šesnaesterca rivala kao tri dana ranije protiv Arsenala kojeg su deklasirali 6:0, a od 32. minuta našli su se u problemu. Perošević je oduzeo loptu Gr-

biću na sredini terena, odmah našao pukotinu u odbrani gostiju i omogućio Žarku Koraću da izađe na golmana Pavličića koji je prvo ,,pokupio“ loptu, pa potom zakačio napadača domaćih, ali je sudija DaliborVujisić ipak dosudio jedanaesterac.

Izveo ga je upravo Korać i učvrstio se na vrhu liste strijelaca 1. CFL.

Budućnost je bila blizu izjednačenja u 41 – nakon centaršuta Ivanovića umalo je Bašić postigao autogol. Na sreću domaćih pogodio je u nogu golmana Joksimovića Trener aktuelnog šampiona MladenMilinković reagovao je na poluvremenu i uveo Vasilija Adžića, koji ovog proljeća nije standardan jer ga na ljeto čeka odlazak u Juventus, pa mu podgorički tim dozira minutažu, a što se odrazilo na formu ,,plavih“ i supertalentovanog Nikšićanina. Odmah na početku drugog dijela upravo je Adžić imao lijep pokušaj koji je odbranio Joksimović, da bi izjednačenje donijela dvojica drugih rezervista. TonćiMujan je centrirao s lijeve strane, a usamljeni Stefano Almeida sa šest metara od gola ,,otvorio nogu“ i pogodio za 1:1 u 72, tri minuta nakon ulaska u igru.

U junaka Budućnosti potom je izrastao i golman Đorđije Pavličić koji je u dvadesetak sekundi odbranio tri udarca –

Kolumbijski krilni napadač Liverpula u odličnoj formi

Dijaz na stolu ima ponudu Barselone

PODGORICA – Luis Dijaz (27), Kolumbijac koji igra odlično za Liverpul ove sezone, dobio je ponudu Barselone za transfer na ljeto. Krilni napadač blista u Premijer ligi, a katalonski gigant Primere već dugo prati njegove partije. Po pisanju londonskog Dejli Mirora, španski klub, koji je u finansijskoj krizi, očeku-

je teške pregovore sa Liverpulom – pa očekuje i da se Dijaz javno izjasni da li želi transfer.

Ističe se da bi Dijaz u svakoj varijanti mogao da iskoristi situaciju, makar za povećanje plate – u slučaju da iskaže lojalnost ,,redsima“. Ove sezone Dijaz je na 38 nastupa postigao 11 golova i značajno unaprijedio formu. Potpuno se privikao na stil igre na Ostrvu. U klubu je od januara 2022. godine, kada je stigao iz Porta. R. A.

Predsjednik Reala Florentino Perez

šampiona i Sutjeske, Tuzani jedva do boda, novi remi Mornara

zastao, novi lider

Jedinstvo

Budućnost

Gradski stadion u Bijelom Polju.

Gledalaca: 540.

Sudija: Dalibor Vujisić (Podgorica)

Golovi: 1:0 Korać (pen) u 32, 1:1 Almeida u 72, 1:2 Mujan u 84. Žuti kartoni: Korać, Perošević, Ristić, De Souza, Đ. Cvijović (Jedinstvo), Ivanović, Mirković, Pavličić (Budućnost)

Jedinstvo Budućnost

Joksimović Banda Bašić

Dulović

Đ. Cvijović

Vlaović

Ristić (od 62. Idrizović)

Pavličić

Ignjatović (od 69. Almeida)

Orahovac Vl. Adžić

Gašević Mirković

– Budućnost.

prvo De Souzi, pa Koliću, na kraju napada i Koraću... Preokret Budućnosti u 84. donio je isti tandem koji je bio zaslužan za izjednačenje, samo su uloge zamijenjene. Nakon slobodnog udarca za goste igrači Jedinstva su se spetljali na liniji šesnaesterca, lopta došla do Almeide koji je prošao između dvojice, dodao do Mujana na uglu peterca, a hrvatski internacionalac pogodio dalju stranu gola – ovo mu je treći pogodak u posljednja tri meča, a druga pobjeda Podgoričana nakon četiri kiksa na startu polusezone.

SUTJESKA U SERIJI

Sutjeska je konačno vezala dva trijumfa. Nakon brejka u Petrovcu, Nikšićani su na svom terenu, nakon preokreta, savladali i Mladost DG (2:1). Zanimljivo je da je to prvi trijumf Sutjeske protiv Lješkopoljaca u zvaničnim mečevima.

Početak nije nagovještavao prekid loše tradicije. Naime, u 18. minutu. Aleksandar Vlahović je sa centra terena asistirao kroz sredinu, a Aleksa Maraš sa desne strane poslao loptu u suprotni, donji ugao gola. Iako je to bio šok za do-

Kovačević (od 80. Šćepanović)

Perošević (od 69. Kolić)

De Souza (od 80. Mušović)

Korać

Raičković (od 60. Mujan)

Vukotić (od 46. Va. Adžić)

Grbić (od 60. Despotović)

Ivanović (od 69. Bojović) Sekulić

LISTA STRIJELACA

15 – Korać (Jedinstvo)

10 – Đorđević (Arsenal)

9 – Maraš (Mladost)

8 – Šarkić (Dečić)

7 – Babić (Petrovac)...

maće, Nikšićani su brzo stigli do egala. DušanVuković, koji je u prethodnom kolu postigao dva gola, probio je po desnoj strani i na drugoj stativi sa golom spojio Đorđa Šaletića, kome nije bilo teško da pogodi za 1:1. Mogla je do Sutjeska već do poluvremena da napravi preokret, ali je Vuković propustio sjajnu šansu. Ipak, nakon što su u nastavku Pavlović i Babić bili neprecizni, Sutjeska je u 74. minutu ,,naplatila“ bolju igru. U 74. minutu Darko Bulatović je centrirao sa lijeve strane, DraganGrivić se

Sutjeska 2

1 Mladost DG 11

Stadion: kraj Bistrice. Gledalaca: 200. Sudija: Radoje Pajović. Golovi: 0:1 Maraš u 18, 1:1 Šaletić u 30, 2:1

Grivić u 73.

Žuti kartoni: Giljen, Pavlović, Vuković (Sutjeska), Vujisić (Mladost).

Sutjeska Mladost DG

Giljen

Bulatović

Kalezić (od 57. Đurković)

Batrović (od 88. Aničić)

Pavlović (od 57. Striković)

Šaletić

Babić

Rudović

Grivić

Pajović

Vuković

Ličina Kovačević Jovanović (od 86. Vuljaj)

Neto

Vukčević

Badnjar

Radusinović Pejović Vlahović (od 46. Došljak) Maraš Vujisić (od 86.Milić)

iz drugog plana ubacio na penaltik i iz prve pogodio za 2:1.

MORNAR OPET REMIZIRAO

U prvom jučerašnjem meču posljednjeplasirani Rudar odigrao je 0:0 sa Mornarom koji je vezao drugi remi i pao na četvrto mjesto.

Pod Golubinjom je odigran prilično neinteresantan meč, a među rijetko zanimljivim situacijima je detalj iz 29. minuta kada su gosti tražili penal zbog starta nad Dubljevićem Jedanaestarac, ipak, nije do-

Rudar 0

Mornar

0

Stadion: Pod Golubinjom. Gledalaca: 200. Sudija: Savo Vujović (Cetinje) Žuti kartoni: Živković, Muratović, Popović, Okamoto (Rudar), Đurišić, Stevanović (Mornar)

Rudar Mornar

Vuksanović Ukšanović Čepić Bakrač Pupović Bulatović Zečević (od 33. A. Golubović) Knežević (od 80. Popović) Muhović (od 57. Apija) Živković Bogdanović (od 80. Okamoto)

Popović Stevanović Ljutica Baošić Vukotić (od 80. Seratlić) Kaluđerović Dubljević (od 87. Raičević) Đurišić Ćetković (od 19. Vujačić) Vušurović Ondon-Mba (od 80. Nikolić)

suđen, da bi u nastavku Rudar tri puta prijetio, ali ostalo je 0:0 nakon kojih se pljevaljski tim izjednačio sa pretposljednjom Mladošću Donja Gorica.

BEZ POBJEDNIKA U DERBIJU JUGA

Arsenal i Petrovac su i u trećem ovosezonskom primorskom derbiju podijelili bodove – 1:1. Već na startu bilo je dosta uzbuđenja, pa je bilo jasno da će se gledati dramatičan meč. Naime, nakon što je Ćetković imao šansu za domaće u 10. minutu, odmah na drugoj strani,

Dobra provjera

Inanč u 34. minutu.

ANTALIJA – Dvorana ,,Mehmet Akif Ersoj“. Sudije: Ugur Čakmar , Serdžan Šahan , Serhat Sagir (Turska). Golovi: 1:0 Bilim u 9, 1:1 Elezaga u 20, 1:2 Ćetković u 31, 2:2

TURSKA: Čiček, Joldžu, Ozdemir, Jilmaz, Nar. Igrali su još: Urkut, Kenar, Inanč, Uluer, Doan, Jašar, Ataj, Sejit Eker, Blim, Gekče CRNA GORA: Demirković, Barjaktarović, Vuković, Mandić, Krstajić. Igrali su još: Marković, Bula-

Petrovac 11

Arsenal 1

1

Stadion Arsenala. Gledalaca: 600. Sudija: Nikola Cvijović. Golovi: 0:1 Đuričković u 12, 1:1 Manojlović u 44. (pen) Žuti kartoni: Obradović, Manojlović, Milić (Arsenal), Đuričković, Popović, Dedić, Adžović, Perović (Petrovac).

Arsenal Petrovac

Pejović Kort (od 13. Montenegro) Araja Obradović Dakić Ćetković

Nikač (od 78. Milić) Mugoša (od 63. Maraš) Šahman Čavor Manojlović

Karadžić Pešukić Đuričković Babić Franeta Popović Dedić Adžović (od 78. Lambulić) Boljević Perović (od 53. Carević) Zvrko (od 78. Sesaj)

Đuričković je uspio da pogodi sa dvadesetak metara za prednost gostiju. Samo tri minuta kasnije Petrovac je imao šansu da stekne veliku prednost, ali je lopta nakon dobrog pokušaja Zvrka završila u korneru. Čekao se odgovor domaćih, a Arsenal je tek u 25. minutu uspio da priprijeti, ali je Obradović nakon dobro ubačene lopte iz kornera Montenegra bio neprecizan. U smiraju prvog dijela Arsenal je stigao do egala. Dedić je rukama srušio agilnog Montenegra, a siguran izvođač sa 11 metara bio

tović, Elezaga, Jelić, Bošković, Ćetković, Bojić, Žujović, Tadić

Omladinske futsal reprezentacije Turske i Crne Gore remizirale su u prvom prijateljskom meču – 2:2. Ekipa selektora Sveta Ljesara odigrala je dobar meč u Antaliji, nakon zaostatka od 1:0 došla do preokreta golovima Besarta Elezage u 20. i Vuka Ćetkovića u 31. minutu. Ko-

Jezero 1

1

Dečić 00

Gradski stadion. Gledalaca: 250.

Sudija: Miloš Savović.

Golovi: 1:0 Nikić u 81. (ag), 1:1 Matić u 90+3. Žuti kartoni: Asanović (Jezero).

Jezero Dečić

Asanović

Perović (od 89. Julević)

Mugoša

Aranda (od 62. Bošković) Imamović

Osmanović

Bareto (od 62. Naoaki)

Šimun

Vuković

Kontić (od 84. Stijepović)

Redžepagić (od 62. Pavlićević)

Nikić

Matić Abdulahi (od 46. Đoljaj)

S.Milić

Stijepović (od 83. Zorić)

Augusto Šarkić (od 73. Camaj)

Ujkaj Bajović (od 73. Božanović)

Drešaj Đeljaj

je kapiten Ćetko Manojlović

U nastavku oba tima krenuka su ofanzivno, sa jasnim ciljem da dođu do pobjede – domaći da pobjegnu od opasne zone, a Petrovac da ostane u trci za treće mjesto. Domaći su već u 50. minutu mogli do gola – Čavor je izbio sam ispred golmana Kaluđerovića, ali je šutirao pored gola. Kako je vrijeme odmicalo, sve je bilo manje šansi, u finišu Arsenal je krenuo na sve ili ništa, a najbolju šansu propustio je Maraš u 85. minutu, nakon dobrog centaršuta Montenegra. R. P. – Ne. K.

načan rezultat postavio je Redžep Inanč u 34. minutu. – Odigrali smo veoma dobru utakmicu, u kojoj bismo, da smo imali malo više sreće da kolosalne šanse pretvorimo u golove, sigurno slavili pobjedu. Najviše me raduje što su momci pokazali karakter i volju i do posljednjeg sekunda utakmice se se borili i željeli trijumf –kazao je selektor Sveto Ljesar. Turska i Crna Gora naredni meč odigraće danas sa početkom u 16 časova R. P.

Tabela

Radost fudbalera Jezera nakon vođstva nad Dečićem u Beranama

Prvi futsalista u prvom od dva kontrolna meča sa Turskom

Turska 2

Crna Gora 2

Golmanka Darija Zečević briljira posljednjih pet godina na Islandu, omiljena sportistkinja dobila je i ulogu u popularnoj seriji

Vatra i led isklesali britak um

PODGORICA - U zemlji

leda i vatre živi rukometni, a ispostavilo se i slatki, mali holivudski san.

Darija Zečević, posljedjih pet godina na Islandu je, uz članicu nacionalnog tima, najbolja golmanka lige i Kupa.

Nekadašnja rukometašica Budućnosti je prošle godine na zahtjev domaće filmske produkcije prihvatila ulogu u seriji ,,Afturelding“ (Posljednja munja) od osam epizoda i to uz rame sa domaćim glumcem - Ingvarom Egert Sigurdsonom, poznatim po ulogama u filmovima ,,Hari Poter“, ,,Liga pravde“, a najpoznatiji je po ulozi u filmu Godland sa kojim je napravio čudo po festivalima. U seriji glumi, upravo golmanku, koja se u jednoj sceni sinu, kada ulazi u dvoranu sa knjigama, obraća na crnogorskom jeziku: ,,Luka, rekla sam ti da si to trebao da uradiš dok smo još uvijek bili kući“. Sporednu ulogu u seriji je prihvatila objeručke, ali na terenu se Darija pita. I glavna uloga, što je normalno, mnogo joj bolje, kako kaže, leži.

MOGU, NE MOGU, A ONDA BUM

Prije tri dana crnogorska internacionalka je sa svojom ekipom Stjernan u Rejkjaviku izgubila u finalu Kupa od gradskog rivala Valuroma (25:22). Nije bilo tuge zbog poraza, jer

Sva čuda Islanda

Kakav je život van terena? - Island je površinski ogroman i uvijek nešto novo ima da se vidi. Od vodopada, gejzira, vulkana, i još svakakvih - drugih stvari i čuda. Imala sam piliku uživo da gledam ,,buđenje“ vulkana. Stručnjaci znaju kada prijeti opasnost, a ja sam sa otprilike desetak metara gledala i ovo čudo. Poznato je svima da je ovo vulkansko tlo, a nedavno je bukvalno, nakon erupcije, potonuo manji grad. Kompletna infrastruktura je nestala, a država je brzo reagovala i zbrinula stambeno ljude koji su ostali bez krova nad glavom - ispričala je Zečević

je najmlađa ekipa, poslije osam godina, vodila borbu za najvredniji trofej. Pred oko tri i po hiljade navijača Crnogorka je upisala 17, dan ranije u polufinalu 14 (odbranila posljednji šut za finale), a u osmini finala protiv Grota čak 23 odbrane! - U najluđim snovima finale nijesmo očekivali. Cilj je bio da se ostane u ligi, jer je ekipa mlada, a i neke povrede su uticale na skromnu ambiciju. Za trofej smo igrali protiv ekipe

sa 10 domaćih reprezentativki, sve iskusnije, ali bilo je dobro. Ambijent fenomenalan, a nakon našeg finala za trofej su se borili rukometaši- kazala je Zečević. Island je njena druga kuća. U Rejkjaviku profesionalno igra rukomet tri godine. Prve dvije je bila na Ostrvu, daleko od svega, jer se do najbližeg grada, konkretno do glavnoga, dolazilo ili brodom ili avionom. I upravo je u ovom periodu vo-

dila najteže borbe, koje su najmanje imale veze sa sportom. - Da je bilo lako rekla bih laž. Imala sam padove, na sve to i ovo vrijeme tmurno, kišno i sa puno snijega... Još daleko od kuće... Mislim da sam prvih mjeseci plakala i pitala se zbog čega sam završila ovdje, a mogla sam iz Slovenije, nakon prve ino sezone, negdje bliže da odem. Porodica me savjetovala da se vratim, ali sam bila sigurna da postoji razlog

zbog čega sam na Islandu. I eto, dan po dan, prođe godina, onda druga, promijenila sam klub, stigla u Rejkjavik, ponosna na sebe i na dobijene bitke. Garantujem da ne postoji teži izazov od ovoga - kada mlad napustiš kuću i odeš u daleku zemlju. Sada vidim koliko su putevi čudni, kako je bukvalno sve nepredvidljivo, ali i da ljudi koji te okružuju mogu da olakšaju boravak. Vjerovatno sam ostala ovoliko dugo, osim što sam profesionalno zadovoljna, zbog sredine, ljudi i njihovog poštovanja koje mi svakodnevno ukazuju. I u ovoj državi kao da nema nikakvih problema. Ljudi žive bez drame, nema ni trzavica... Zato je Island za mene sigurna luka - ispričala je Zečević. Standard je visok, cijene biju ,,po ušima“. Sa računom od dvije kafe, u malo otmenijem lokalu u Rejkajaviku, mogao bi se napraviti dobar porodičan ručak u bilo kojem dijelu Balkana.

- Island je drugačiji za turiste. Skupi su aranžmani, ustvari, sve je skupo. E, sad, ja sam privilegovana jer klub plaća smještaj, hranu, dobila sam automobil, avio karte, a uz sve ove pogodnosti imam i lijepu platu. Zapravo, imam sve uslove da boravim u ovoj skupoj i luksuznoj zemlji. Vjerovatno bih kao turista imala drugačiji doživljaj.

Vrijeme na terenu je za Dariju najdragocjenije. Trenira dobro, brani 60 minuta, vlasnica je mnogih individualnih nagrada...

USLOVI KAO U

LIGI ŠAMPIONA

- U suštini, ovo je bio moj najbolji korak. Sa ful minutažom došla sam do velikog iskustva. U odnosu na ono vrijeme kod kuće i ovo sada mentalno sam ojačala. Naučila sam kako samoj sebi oslonac da budem. Čujem i komentare kako nikad dok sam na Islandu neću dobiti poziv ni za širi spisak reprezentacije, a onda čujem i da jurim pare... Nije u pitanju novac, već način na koji me ljudi tretiraju i zbog toga je moje zadovoljstvo veće što sam odabrala ovu državu. Naravno, ovakvi komentari su bolni, ali, tako je kako je. Rukomet je nacionalni sport. Muški rukomet je, realno, popularaniji, ali i dvorane su popunjene kada igraju rukometašice. Od infrastruktura, kaže Darija, glava boli. - Dvorane su kao nove. Ne zna se koja je bolje sređena. Sve ekipe imaju bazene, tople vode, sjajnu priču u vezi sa rehabilitacijama. Uslovi su top, kao u Ligi šampiona, ništa manji nivo. Termalne vode su sjajne za oporavak, a ugođaj je jedinstven sa snijegom koji pada, temperaturom oko nule, a ti se oporavljaš u vodi sa 40 stepeni. Što se tiče rada - poznato je što Skandinavci najviše vole, odnosno što forsiraju. Brz i eksplozivan rukomet je u njihovim genima. Vode računa o svemu, rade najviše vježbe snage i izdržljivosti, što meni i odgovara.

Možda promijeni sredinu! Možda produži borovak. Sve zavisi od poziva jačih liga, ali jednog, makar za širi spisak, još nema.

- Dokle god se budem bavila sportom radiću najbolje što mogu i vjerujem da ću se dokazati. Svjesna sam da ne nastupam u ligama kao što su Mađarska, Rumunija, Francuska, ali to ne znači da se na Islandu ne igra dobar rukomet. Ovakvu ligu, neko ko je ne gleda, ne može da potcjenjuje. Znam i odakle sam došla i za koga sam branila. Sve sam selekcije prošla, a kada sam postala internacionalka kao da sam zaboravljena ili kao da ne postojim - kazala je Zečević.

Ana MARKOVIĆ

PRIVATNA

UŽIVA NA ISLANDU: Darija Zečević

Bez dogovora između ŽRK Budućnost Bemaks i Brazilke

Kardoso odlazi na kraju sezone

PODGORICA – Adrijana

Kardoso de Kastro na kraju sezone napustiće redove Ženskog rukometnog kluba Budućnost Bemaks.

Reprezentativka Brazila, koja pokriva poziciju desnog krila, u martu 2022. godine potpisala je ugovor sa ,,plavima“, a odlazi nakon dvije sezone u Podgorici.

Nakon razgovora uprave klu-

ba sa Brazilkom, dogovoreno je da saradnja neće biti nastavljena u narednoj sezoni. Podgorička ekipa za narednu sezonu na ovoj poziciji biće jača za crnogorsku reprezentativku Ninu Bulatović. Sjajne partije pruža i ljevoruka Anastasija Marsenić, koja je nedavno u nacionalnom dresu u kvalifikacijama za EP odigrala odlična dva meča u pobjedama protiv Srbije. A. M.

Rudar bolji od Ulcinja u četvrt nalu Kupa za rukometašice

Lako za favorita

PODGORICA – Rukometašice Rudara savladale su Ulcinj 45:20 (25:8) i izborile plasman u polufinale Kupa Crne Gore.

Filijala Budućnost Bemaksa je bez problema od starta kontrolisala rezultat i kroz raznovrsnu napadačku igru, uz snažnu odbranu, vodila u 10. minutu 10:1.

Trener Igor Marković rotirao je igračice, sve su, osim Dunje Radović, dobile šansu

i postigle golove. Anđela Milošević se istakla sa šest golova i asistencija, Lana Pavićević je dala sedam golova u drugom poluvremenu, a golmanka Marija Marsenić je upisala 13 odbrana.

U ekipi iz Ulcinja Sara Škrelja sa šest golova je bila najefikasnija, Tijana Vukčević je bila pet puta precizna… Rudar će za finale (gdje je već Budućnost Bemaks) igrati sa boljim iz meča Budućnost Bemaks II – Zeta. A. M.

Danas i sjutra se igraju prvi mečevi polu nala plej-ofa za odbojkaše

Budućnost i Budva brane prednost domaćeg terena

PODGORICA – O trofeju u Kupu Crne Gore za odbojkaše, 29. marta, odlučivaće Budva i Jedinstvo, a da li će isti rivali biti i finalisti plej-ofa, znaće se nakon polufinalne serije koja počinje danas.

Večeras u „Morači“ od 18.30 sati svoj prvi polufinalni meč plej-ofa igraju Budućnost volej i Jedinstvo, koji su zauzeli drugo, odnosno, treće mjesto u ligaškom dijelu. Zbog toga, a i kvaliteta rivala, ovo je, svakako, interesantnije i neizvjesnije polufinale od onoga u kojem, od petka, igraju šampion Budva i Mornar.

Tim Dejana Radića je u ligaškom dijelu oba puta bio bolji od Jedinstva, sa 3:1 u Bijelom Polju i 3:2 u Podgorici. – Poslije utakmica Kupa protiv Budve, u veoma kratkom roku nam dolaze i utakmice polufinala plej-ofa šampionata, protiv veoma konkurentne ekipe Jedinstva. Serija se igra na dvije pobjede, ali je za nas utakmica koja se igra sjutra, utakmica sezone. Naš cilj je da odbranimo prednost domaćeg terena koju smo stekli sjajnim igrama u regularnom dijelu sezone. Pozivam publiku da dođe u što većem broju da podrži našu mladu ekipu – kazao je trener Budućnosti, Dejan Radić. Jedinstvo je u 2024. godini podiglo nivo forme i u ovoj godini ne zna za poraz, a Bjelopoljci su, između ostalih, pobijedili i Budvu, na svom terenu, sa maksimalnih 3:0, i najavili da će biti ozbiljan takmac u borbi za oba trofeja.

NBA: Minesota silna u derbiju, porazi Milvokija i Oklahoma Sitija

Edvardsova magija protiv nemoćnih Klipersa

PODGORICA – Entoni Edvards (22) ponovo je dokazao da je legitiman kandidat za MVP nagradu za najboljeg igrača u NBA sezoni, u pobjedi Minesota Timbervulvsa nad Los Anđeles Klipersima 118:100 u gostima. U derbiju Zapadne konferencije bek Edvards predvodio je ,,vukove“ sa 37 poena za 36 minuta na parketu, uz osam skokova i četiri asistencije. Šutirao je 29-15 iz igre. Igrači spoljne linije Minesote potpuno su dominirali: Alek-

sander-Voker dodao je 28 a Konli 23 poena za tim koji je ponovo na korak od vrha na Zapadu, sa skorom 45-21 (ispred su Oklahoma Siti i Denver sa učinkom 45-20). Klipersi već zaostaju (41-23) u borbi za vrh konferencije, a u porazu Džordž je ubacio 22, Harden 12, Pauel 11 a Lenard svega šest poena (igrao svega 12 minuta zbog bola u leđima). Ekipa koja uz Boston, po ocjeni američke košarkaške javnosti, ima najkvalitetniju rotaciju i najširi roster u igi – posljed-

njih sedmica posustaje. Oklahoma Siti razočarala je na svom terenu u porazu Indijane 121:111, koja je ponovo demonstrirala vrhunsku napadačku košarku. Gosti su igrali izuzetnu timsku košarku, Tarner je ubacio 24, Halibarton 18 poena uz 12 asistencija, Sjakam 18 poena uz 11 skokova, a Nesmit 14 poena u pobjedi. Sa druge strane, Gildžus-Aleksander bio je standardno efikasan sa 30 poena uz deset skokova i pet asistencija. Sakramento je odigrao perfek-

– Došli smo do najvažnijih utakmica u sezoni. Kalendar naše lige je takav da otprilike u mjesec staju sve najbitnije utakmice u borbi za trofeje. Ono što na startu želim da istaknem je da sam jako zadovoljan do sada postignutim rezultatima. Naš cilj je bio da formiramo tim koji će biti što je moguće više konkurentan ekipama Budve i Budućnosti. Pobjeda u derbiju protiv Budve i plasman u finale Kupa to i potvrđuju, čime smo te ciljeve i ispunili. Naša trenutna forma nam daje za pravo da se nadamo dobrom rezultatu i u polufinalu plej-ofa, s tim što prednost, ipak, dajem ekipi iz Podgorice, jer smo ove sezone dva puta poraženi od njih. Radimo kvalitetno, za sada nemamo problema sa povredama i spremni smo da damo svoj maksimum u ovom momentu – istakao je Darko Prebiračević, trener Jedinstva. Prvi meč druge polufinalne

tno u pobjedi nad blijedim Milvokijem 129:94. U sjajnom izdanju ,,kraljeva“ Foks je imao 29 poena uz sedam asistencija i šest skokova, Monk 25 poena, a litvanski centar Sabonis 22 poena uz 11 skokova i osam asistencija. Milvokiju se ove sezone previše često dešavaju ovako ubjedljivi porazi, a u timu ,,jelena“ jedina svijetla tačka bio je grčki superstar Adetokumbo sa 30 poena, 13 skokova i četiri asistencije. Lilard je zaustavljen na svega deset poena. Boston je u gostima demonstrirao silu pobjedom nad Jutom 123:107 i još jednom potvrdio da je tim u najboljoj formi u ligi od starta sezone. Slavno krilo Tejtum ubacio je 38 poena, Vajt je dodao 24 a Holidej 15 poena uz osam asistencija. Učinak ,,Kelta“ na vrhu Istoka je 51-14. S. S.

serije između Budve i Mornara igra se u petak u 18.30 sati u Mediteranskom sportskom centru u Budvi. – Ulazimo u utakmicu kao favoriti i nadamo se pobjedi s maksimalnim rezultatom. Atmosfera je zadovoljavajuća, ako se uzme u obzir to da su ekipa i stručni štab već par mjeseci bez primanja. Ove sezone su se svi momci energetski poklopili, sjajno se družimo, razumijemo na parketu i dišemo kao jedan. Stoga očekujem prolazak u finale – kazao je Rastko Milenković, reprezentativni tehničar Budve.

Budvani su u sezoni pretrpjeli samo poraz od Jedinstva, a izuzev toga, samo im je Budućnost oduzela set, računajući i Kup. Mornar je plasmanom u plej-of ispunio cilj do kog je došao sa četiri pobjede, ali i učešćem u polufinalu Kupa. Najveća je bila nad Jedinstvom, na premijeri, u pet setova.

– Ispunili smo cilj koji smo postavili na početku sezone, a to je polufinale Kupa i prvenstva, tako da smo u drugom dijelu sezone počeli sa podmlađivanjem ekipe i od gotovo najstarije ekipe u šampionatu došli do ubjedljivo najmlađe. Što se tiče polufinalne serije protiv ekipe Budve, koja je aktuelni osvajač duple krune i sigurno favorit u predstojećim mečevima, naš cilj je da mladi momci odigraju najbolje što mogu i steknu iskustvo za neke naredne sezone. Kao i protiv Jedinstva u polufinalu Kupa, tako i u seriji sa Budvom, pružićemo šansu našim najtalentovanijim dječacima koji će od prvog poena biti u startnoj postavi – rekao je trener barskog tima Ivan Dobrković U polufinalu plej-ofa EPCG Superlige igra se do dvije pobjede. Revanši u Bijelom Polju i Baru na programu su pretposljednjeg vikenda marta. S. JONČIĆ

Crnogorska plivačica nastupiće na sankcionisanom mitingu iz Svjetske serije

Dedivanović na ispitu u Linjanu

PODGORICA – Crnogorska plivačica Iskra Dedivanović nastupiće na sankcionisanom mitingu iz Svjetske serije, koji će od četvrtka do nedjelje biti održan u italijanskom Linjanu.

Dedivanović će se takmičiti u klasi S9, u konkurenciji juniora. Plivaće u disciplinama 50 metara

slobodno i 50 i 100 metara prsno i leđno. Sa njom je u Linjano otputovao i trener

Danijela Bulatović Dedivanović će danas u bazen, u disciplini 100 metara prsno.

Dan kasnije plivaće 50 metara prsno i slobodno, u subotu će se takmičiti na 100 metara leđno, a u nedjelju na 50 metara leđno. R. P.

Detalj sa utakmice Jedinstvo - Budućnost u Bijelom Polju

CRNOGORSKI BISER: Šampionka Balkana do 18 godina Mateja Popović

Posvećena školi i drevnoj igri

Na nedavno održanom Pojedinačnom seniorskom prvenstvu Crne Gore, Mateja Popović je u veoma zahtjevnoj konkurenciji sa 52 takmičara sakupila 5,5 poena i osvojila nagradu za najbolji rezultat do 2.000 rejting poena.

Ako se tome doda podatak da je na istom turniru primorala na kapitulaciju četiri matadora i pružila snažan otpor našem legendarnom velemajstoru Božidaru Bonji Ivanoviću, onda je jasno da se radi o vanserijskom talentu koji polako, ali sigurno krči put do najvećeg šahovskog zvanja.

Ka tom cilju Mateja je krenula sa nepunih sedam godina, još u vrijeme kada se nije mnogo razlikovala od svojih vršnjakinja koje su u djetinjstvu imale uglavnom ista interesovanja sve do prvih školskih koraka. I tada se desilo nešto što će našu ljupku i umiljatu sagovornicu usmjeriti u svijet drvenih vojnika i raznih strategija „ratovanja“ na crno-bijelim poljima. Naime, Mateja je jednom prilikom igrajući se nenamjerno porušila figure đedu Mišku Bulatoviću koji je odmjeravao snage sa jednim drugom, a zatim bez ičije pomoći postavila ih na ista mjesta i vratila poziciju kakva je bila na tabli u ,,kritičnom“ momentu. Bio je to dobar znak i nagovještaj da će buduća reprezentativka od tada do danas, a vjerujemo i ubuduće, sakupljati vrijedne nagrade i priznanja sa domaće i međunarodne scene.

Svoju dominaciju potvrđivala je u kategorijama do 8, 12, 14, 16 i 18 godina i kitila se zlatnim medaljama u rapidu i brzopoteznom šahu u istim grupama.

– Svi uspjesi su mi dragi, ali moram posebno izdvojiti titulu balkanske šampionke do 18 godina koju sam osvojila na Cetinju i dva pobjednička pehara sa omladinskih prvenstava do 20 godina – kaže na početku priče Mateja Popović.

– Ostvareni rezultati me dodatno motivišu da nastavim sa usavršavanjem i opravdam povjerenje selektora i njegove pozive da budem u najboljoj crnogorskoj ekipi.

Mateja je prvotimka podgoričke Budućnosti u čijim je redovima stasavala i

Koljević 0

Popović 1

1. e4 c5

a6

Nf3 d6 11. Nxe5 dxe5 12. f3 Bd7 13.

Popović 1 Krstonijević 0

1. d4 d5 2. c4 e6 3. Nc3 Nf6 4. Bg5 c6 5. e3 Nbd7

6. Nf3 Qa5 7. cxd5 Nxd5

8. Qb3 Bb4 9. Rc1 O-O 10. a3 Bd6 11. Bd3 e5 12. O-O Nxc3 13. Rxc3 Qc7 14. d5 Nc5 15. Qc2 Nxd3 16. Qxd3 c5 17. b4 b6 18. e4 a5 19. Rfc1 axb4 20. axb4 Ba6 21. b5 Bc8 22. Nd2 Bd7 23. Rb3 h6 24. Be3 f5

25. Nc4 f4 26. Bd2 g5 27. Bc3 Ra4 28. Bxe5 (dijagram) Bxe5 29. d6 Bxd6

30. Qd5+ Kg7 31. Nxd6 Rf6 32. e5 Re6 33. h4 Re7

34. hxg5 Be6 35. gxh6+ Kh8 36. Qd1 Bxb3 37. Qxb3 Ra8 38. Qd5 Rd8

39. Rd1 Qd7 40. Qc4 Qc7

41. Qxf4 Rg8 42. e6 Kh7

43. Qf5+ Rg6 44. Nf7 Qb7

45. f3 Qa8 46. Rd8 Qa1+

47. Kh2 Rxf7 48. Qxf7+ Kxh6 49. Qf4+ Kh7 50. Rd7+ Rg7 51. Qf5+ Kh6

52. Rd5 Rg6 53. Qh5+ Kg7 54. Rd7+ Kg8 1:0

meteorski napredovala pod budnim okom vrsnog trenera FIDE majstora Sretena Đukanovića. Sada je njen mentor desetostruki državni prvak GM Nikola Đukić, dok preko skajpa obnavlja i dopunjuje šahovsko gradivo sa intermajstorom Dušanom Lekićem Pomenuti instruktori i prekaljeni majstori ove misaone igre za Mateju govore u superlativu, ističući njenu ozbiljnost i marljivost u radu, na pripremama i u zvaničnim nastupima, te veliku upornost i još veći entuzijazam koji ispoljava na takmičenjima i koji naročito krasi lijepu karijeru odlične učenice četvrtog razreda sportske Gimnazije ,,Slobodan Škerović“. Kada ima prednost početnog poteza, Mateja primjenjuje otvaranje ,,damin gambit“ dok sa crnim figurama uglavnom tretira ,,sicilijansku odbranu“.

– Moj idol je Magnus Kar-

lsen, a od prethodnih korifeja planete obožavam igru i partije četvrtog svjetskog šampiona Aleksandra Aheljina. Možda i zbog činjenice da imamo isti horoskopski znak – sa osmijehom podsjeća olimpijska reprezentativka koja je na minulom najprestižnijem i najmasovnijem skupu šahista i šahistkinja u indijskom Čenaju uknjižila 4,5 poena na četvrtoj tabli.

Uz literaturu, kompjuterske programe i po neki internetski okršaj Mateja svakodnevno provodi od tri do pet sati, jer, kako ističe, mora biti u toku sa najnovijim šahovskim dostignućima i tempirati formu za naredne izazove kojih će biti napretek do kraja ove godine. – Šah je divna, ali teška igra koja zahtijeva mnoga odricanja. Ipak, zahvaljujući roditeljima, a posebno đedu, zatim upravi kluba, kao i velikom razumijevanju nastavničkog kolektiva Gim-

Saudijska Arabija ponudila čelnicima ATP i WTA milijardu dolara da se muški i ženski tenis ujedine

Dolari najavljuju

tenisku revoluciju

PODGORICA – Saudijska

Arabija ponudila je čelnicima ATP i WTA milijardu dolara da se muški i ženski tenis ujedine, otkriva britanski Telegraf. Njihovi izvori kažu da je nakon razgovora o Premijum turu u Indijan Velsu u subotu, predsjednik ATP-a Andrea Gaudenzi zamolio predstavnike Masters turnira da ostanu nakon što predstavnici četiri grend slema napuste prostoriju. Zatim ih je upoznao sa ponudom Fonda za javna ulaganja Saudijske Arabije. Ugovor je očigledno vremenski osjetljiv, sa periodom isteka od 90 dana ako se ne prihvati, kako su im Saudijci jasno stavili do znanja. Najveća prednost

za PIF bi bio Masters 1.000 turnir u prvoj neđelji sezone, što je bilo ono što su Saudijci sve vrijeme željeli, a za šta se Gaudenzi zalagao više od godinu. Međutim, ovoj ideji se oštro suprotstavio direktor Australijan opena i predsjednik TS Australije Kreg Tajli, koji je odavno uspostavio Junajted kup u istom terminu kalendara. Problem između Tajlija i predsjednika ATP-a je što Gaudenzi nije došao na Australijan open ove godine u januaru, već je otišao da se dogovori sa Saudijcima u tom trenutku. To sada dovodi do raskola u tenisu i ponuda PIF ne važi za grend slemove. Vidjećemo da li će je ATP prihvatiti i da li će početi revolucija u tenisu. R. A.

Zverev zakazao

Bd4 Bd6 14. Be3 O-O 15. Bh6 Ne8 16. h4 b4 17. Nb1 Rc8 18. Rd2 f5 19. h5 f4 20. Qg4 Kh8 21. Bxg7+ Nxg7

22. h6 Ne8 23. Bxa6 Ra8

24. Bc4 Rg8 25. Qh4 Bc5

26. Kd1 Be3 27. Rd3 Qxc4

28. Rxd7 Rxg2 29. Nd2 Qxa2 30. c4 Qxc4 31. Rxh7+ Kxh7 32. Qe7+ Kg6 0:1

nazije ,,Slobodan Škerović“ uspijevam da uskladim školske i takmičarske obaveze, nastojeći da budem na visini zadatka kako u učionici tako i za tablom. Za sada sve ide po planu i uvijek se radujem druženju sa drugarima iz odjeljenja ili nekom novom turniru u zemlji ili inostranstvu. Naravno da prednost dajem nauci i obrazovanju jer planiram da školovanje nastavim na Biohemijskom fakultetu u Novom Sadu. Napominjem, uporedo sa studijama juriću norme za veća šahovska zvanja – ne krije Mateja svoje ambicije na životnim i šahovskim poljima. Zato, poželimo sreću ovoj vrijednoj đevojci koju uskoro očekuju nova iskušenja prije svega u ženskoj ligi krajem aprila u Herceg Novom, zatim na olimpijadi u Budimpešti sredinom septembra i pojedinačnom Evropskom prvenstvu za muškarce i dame u novembru koje će se održati u Petrovcu. B. KADIĆ

duel s Alkarazom

PODGORICA – Aleksandar

Zverev uspio je da preokrene protiv Aleksa De Minora 5:7, 6:2, 6:3 u sjajnom meču osmine finala mastersa u Indijan Velsu. Olimpijski šampion je zablistao i izborio duel za polufinale protiv vimbldonskog šampiona i drugog igrača svijeta Karlosa Alkaraza. Njemac je kvalitetom partije protiv De Minora pokazao da će biti dostojan rival mladoj španskoj zvijezdi u četvrtfinalu. Prvi set trajao je 67 minuta i donio dramatičnu borbu pro-

Moćni Siner ,,spustio slušalicu“ Šeltonu

ješio posao u drugom setu, što najbolje svjedoči o tome da je taj-brejk uvodnog seta bio ključni momenat meča. Polufinalista US opena Šelton nije uspio da iskoristi četiri brejk-šanse u prvom setu, a potom nije imao rješenja, iako je uspio da vrati jedan brejku desetom gemu duela.

Rani brejk u drugom setu Sinera je ,,lansirao“ ka trijumfu. Za polufinale boriće se protiv Čeha Lehečke i biće apsolutni favorit protiv igrača koji je izbacio slavnog Grka Cicipasa 6:2, 6:4. R. A.

tiv odličnog Australijanca. Nakon toga Zverev je demonstrirao mentalnu snagu, sredinom drugog seta došao do dva brejka i pet vezanih osvojenih gemova i trasirao put ka trijumfu. U trećem setu jedan brejk mu je bio dovoljan da odluči meč. Zverev je trenutno šesti igrač svijeta, a dugoročno je u usponu forme, nakon što se od ljeta 2022. i preloma skočnog zgloba dugo oporavljao. Na kalifornijskom turniru u prošlosti nije ostvarivao zapaženije rezultate, ima samo četvrtfinale iz 2021. godine. R. A. PODGORICA – Janik Siner nastavio je niz sjajnih partija, pobjedom 7:6, 6:1 nad Benom Šeltonom u osmini finala mastersa u Indijan Velsu. Šampion Australijan opena je uspio da ukroti fantastičan servis talentovanog Amerikanca i došao do 15. pobjede zaredom u sezoni u kojoj još nema poraz. Italijan je izborio četvrtfinale nakon 100 minuta igre, a ukoliko osvoji turnir doći će do drugog mjesta na planetarnoj ATP listi. Za samo 31 minut Siner je ri-

Mateja Popović

D. MALIDŽAN

OKLEVETANI CRNOGORSKI MITROPOLIT

Autor: Slobodan ČUKIĆ

Visarion Kolinović je, kao koadjutor, skupa s mitropolitom Mardarijem obavljao delikatne crkvene i političke poslove. Arhivski dokumenti svjedoče da je aktivno učestvovao u kontaktima i pregovorima Crnogorske pravoslavne crkve s Rimskom crkvom o uniji (1638-1640), kao i u kontaktima i pregovorima o uniji Pećke patrijaršije s Rimom (1642). Kako je rečeno, Visarion Kolinović se od 1647. godine pominje kao vladika. Naprijed smo naveli tvrdnju Dragoja Živkovića da je vladiku Mardarija tih godina „skrhala neka bolest“, zbog čega je Visarionu pripalo dalje vođenje pregovora sa Venecijom. O tome svjedoči dokument iz 1648. godine. Riječ je o predstavci s početka 1648. kojom su Crnogorci zatražili da ih Venecija primi pod svoje okrilje. U njoj na prvom mjestu stoji potpis vladike Visariona za čim slijede potpisi devetorice crnogorskih glavara. Ovaj dokument je veoma značajan u svjetlu činjenice da su njih dvojica nekoliko godina prije toga, od 1638. do 1640, aktivno radili na potpisivanju unije sa Rimskom crkvom. On svjedoči da su Mardarije Kornećanin i Visarion Kolinović 1648. godine, i osam godina po potpisivanju unije sa Rimskom crkvom, bili na čelu crnogorskog političkog života, kao predvodnici i potpisnici najvažnijih dokumenata.

Ovaj dokument je ključan za sagledavanje uloge i položaja Mardarija Kornećanina u svjetlu njegove kasnije ideološke diskreditacije.

Gligor Stanojević piše da je dokument iz 1648. godine bio „dobro sročen projekat od osam tačaka“ o prelasku Crne Gore pod zaštitu Venecije ( prihvatanju mletačkog pokroviteljstva) „koji bi, u stvari, trebalo da osigura autonomiju Crne Gore i ojača njenu poziciju u odnosu na Tursku“.

Taj akt je preveden i proslijeđen u Veneciju sa dva propratna pisma providura Konstanca Pezara iz kojih se vidi da je tada u Crnoj Gori bilo više od 60 knezova i da su ti plemenski glavari bili saglasni u pristajanju na privilegije slične paštrovskim privilegijama iz

Na čelu stoji Visarionov potpis, pa potpisi glavara

Dokument iz 1648. godine svjedoči da su Mardarije Kornećanin i Visarion Kolinović i osam godina po potpisivanju unije sa Rimskom crkvom bili na čelu crnogorskog političkog života, kao predvodnici i potpisnici najvažnijih dokumenata

1423. godine, a što je podrazumijevalo unutrašnju sudsku autonomiju i ekonomske olakšice u bescarinskoj trgovini (Gligor Stanojević, „Crna Gora u doba vladike Danila”, 1955, 18-19).

(U predstavci se, u vezi plata predviđenih za glavare i ostalih troškova koji bi Mlečani imali prema Crnoj Gori, predlaže da se to nadoknadi tako što bi Venecija „ribe iz naših ribnjaka kojih ima dvanaest, u kojima se lovi (pored drugih riba) sva ukljeva koja se izvozi u državu vaše uzvišenosti, a naročito u Pulju i druga mjesta, bila izuzeta od carine, samo ona koja se izvozi u vaše zemlje“.)

U predstavci iz 1648. su se predlagale plate za pet stotina ljudi, od kojih bi se formirale manje čete koje bi uvijek bile „straža na granici na opasnim mjestima“. Tražilo se i formiranje odreda od 100 ljudi koji bi bio izvršni organ vlasti pod komandom crnogorskog vojvode. Zahtijevalo se da im guvernadur bude „gospodin Černica, pošto je dostojnog roda

U aprilu 1657. na Cetinje je stigao odred od 200 ljudi pod komandom skadarskog paše Varlaca. Turska vojska zaposjela je sva naselja u Cetinjskom polju, pa i sam manastir. Ćehaja je uzeo harač od Crnogoraca, dok je razularena vojska bezobzirno pljačkala kuće Izgled

i plemić naše otadžbine, a zaslužan je za vašu uzvišenost“ (isto). Ovdje je riječ o oficiru

Vuku Orlandiću (Vuku Crmničaninu) koji je tada bio na službi u Budvi, a od 1647. godine guvernadur Paštrovića koga su oni sami izabrali.

„Mletačka zaštita trebalo je da posluži kao platforma za objedinjavanje crnogorskih plemena. Sama ideja o zbacivanju turske i prihvatanju mletačke vlasti jasno svjedoči o dubokoj političkoj svijesti Crnogoraca”, zaključuje Gligor Stanojević (Istorija Crne Gore, Knjiga treća, 1975, 123). U dokumentu iz 1648. snažno je istaknuta ideja o vlastitoj individualnosti i posebnom položaju i prema Turcima i prema Mlecima (Radoslav Rotković, Kratka ilustrovana istorija crnogorskog naroda, 202). Rotković ukazuje na suštinu tog poduhvata: „To su, u stvari, stoljećima bili samo ugovori o saradnji” (isto). Krajem februara 1649, pet crnogorskih prvaka, u ime pet nahija (Katunske, Riječke, Crmničke, Lješanske i Pje -

šivačke) potvrdilo je odluku o primanju mletačke vlasti (isto, 124).

Dakle, bio je to čin kojim je izvršeno objedinjavanje crnogorskih nahija, odnosno, crnogorski politički konsenzus u kome su vodeću ulogu igrali Visarion Kolinović i Mardarije, koji je to započeo između 1645-1647. godine.

TURSKI PRITISAK

Događaji nakon 1650. godine su neprozirni. Tih godina turski pritisak je dostigao kulminaciju. Radi stvaranja slike o situaciji koja je tih godina vladala u Crnoj Gori navodimo nekoliko detalja koje je objavio Gligor Stanojević. Mletačka vojska je u početku Kandijskog rata imala inicijativu. Ali, Turci su u Lješkopolju 1649. godine iznenadili i teško porazili veću mletačku jedinicu, iza čega je došlo do pada mletačke inicijative. Uskoro je nastupio obrt u kojem su Turci počeli da preko Crne Gore, preduzimaju pohode na Grbalj i Boku. Skadarski paša Jusufbegović se po-

slije pohare Grblja u ljeto 1651. godine vratio u Skadar preko Cetinja („Istorija Crne Gore”, Knjiga treća, Titograd, 1975, str. 133). Podgorički kapetan Mehmed-aga se krajem jula 1654. poslije neuspješnog napada na Grbalj i okolinu Budve, takođe vratio preko Cetinja (isto, 135). Novi skadarski sandžak-beg Varlac je u februaru 1655. dao zadatak Huseinu Handžiću iz Mikulića da sa 30 ljudi izvidi položaj na Lovćenu. U martu 1655. godine 1500 Turaka pod komandom Olašage Koskića spustilo se preko Crne Gore u Boku, a u pohodu su učestvovali ljudi iz Podgorice, Žabljaka, Lješkopolja, Gruda, Klimenata, Pipera, Bjelopavlića i Bratonožića. Stradali su Grbalj, Bogdašići, Mrčevac, Tivat, Lastva, Lješevići, Brda, Luštica i Lepetane. Zapaljeno je 106 kuća, 11 ljudi ubijeno, zaplijenjeno 633 grla krupne i sitne stoke. Turci su imali 50 mrtvih koji su sahranjeni na putu od Grblja do Cetinja. Po dolasku na Cetinje, turska vojska se razišla kućama (isto, 135136)). U aprilu 1657. na Ceti-

nje je stigao odred od 200 ljudi pod komandom skadarskog paše Varlaca da bi izvršio izviđanje prema Kotoru radi napada na taj grad. „Turska vojska zaposjela je sva naselja u Cetinjskom polju, pa i sam manastir. Ćehaja je uzeo harač od Crnogoraca u visini od 800 reala, dok je razularena vojska bezobzirno pljačkala kuće, odnoseći sve do naušnica i s ruku žena srebrni nakit“ (isto, 137). Turci su krajem aprila 1657. pošli za Skadar. Crnogorci su „bili obavezni da volujskim zapregama prevuku artiljeriju sa Virpazara do Kotora“. „Nikada se ranije Crnogorci nijesu našli u takvom škripcu. Crna Gora trebalo je da postane glavna operativna baza za napad na Kotor. Crnogorci su, i pored sveg opiranja, bili prinuđeni da zajedno sa Turcima učestvuju u akciji“ (isto). Napad na Kotor počeo je krajem juna i sa neuspjehom okončan krajem septembra 1657. godine. „Više od pola godine Turci su stalno krstarili po Crnoj Gori (...) Zemlja je doživjela neku vrstu privremene vojne okupacije“ (isto, 139). U ovakvim okolnostima treba posmatrati i podatak da je Visarion Kolinović, zbog turske prijetnje, bio prinuđen da 1654. godine izbjegne s Cetinja u Maine. U vezi toga pisao je rimskom papi da su ga Turci izagnali s Cetinja i da su „porušili naše crkve“. Nije poznato da li se nakon toga vraćao na Cetinje. Pominje se u jednom pismu iz 1659. skupa s Mardarijem, što ukazuje da su te godine obojica još bili živi. (Nastavlja se)

Najstariji likovni prikaz Crnogoraca s kraja 18. stoljeća

Papa Inoćent X (1644-1655)

prvog Cetinjskog manastira - kompjuterska rekonstrukcijaTurski konjanik, crtež

GLAVNI GRAD-PODGORICA DIREKCIJA ZA IMOVINU

Broj:13-421/24-2

Podgorica, 13. mart 2024. godine

Na osnovu Zakona o državnoj imovini (“Sl. list Crne Gore”, br. 21/09 i 40/11), Odluke Vlade Crne Gore o davanju prethodne saglasnosti Glavnom gradu – Podgorica za otuđenje nepokretnosti broj 07-2784 od 20. juna 2019. godine, Odluke Skupštine Glavnog grada – Podgorica o prodaji građevinskog zemljišta-urbanističke parcele broj 2052/4 u zahvatu Detaljnog urbanističkog plana »Konik-Stari aerodrom«-izmjene i dopune, broj 02-030/19-2401 od 25. jula 2019. godine („Sl. list CG – opštinski propisi“, br. 31/19), Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Sl. list Crne Gore“ br. 44/10) i Uredbe o prodaji akcija i imovine putem javnog tendera (“Sl.list RCG”, br. 65/03), objavljuje:

J A V N I P O Z I V za prodaju građevinskog zemljišta prikupljanjem ponuda Broj 02/24

Predmet prodaje je građevinsko zemljište sa kojim raspolaže Glavni grad – Podgorica: u zahvatu DUP-a „Konik-Stari aerodrom“-Izmjene i dopune, označeno kao: - urbanistička parcela broj UP 2052/4 površine 437m2, koju čine katastarske parcele broj 2052/4 površine 143m2 i broj 2090/1614 površine 294m2 iz Lista nepokretnosti br. 3217 KO Podgorica III.

Na navedenoj urbanističkoj parceli planirana je izgradnja objekta porodičnog stanovanja. Minimalni iznos naknade za zemljište iznosi 127.604,00 eura (292,00 eura po 1m2), shodno procjeni Direkcije za imovinu br.13-421/23-688 od 17. januara 2024. godine.

OPŠTI USLOVI

Pravo učešća po javnom pozivu imaju sva domaća i strana fizička i pravna lica koja su otkupila tendersku dokumentaciju.

Učesnici postupka dužni su kao garanciju učešća, dostaviti dokaz o uplati depozita u visini od 10% od ukupnog minimalnog iznosa naknade (za zemljište-urbanističku parcelu na koju se ponuda odnosi), na žiro račun Budžeta Glavnog grada - Podgorica br. 540-2663-13 kod Erste banke.

Učesnici postupka prikupljanja ponuda dužni su uz ponudu dostaviti lične podatke, i to: -za fizička lica - ime i prezime, adresa stanovanja, broj lične karte ili pasoša, matični broj; -za pravna lica - naziv i sjedište, Izvod iz CRPS-a za domaća privredna društva ne stariji od 30 (trideset) dana, odnosno dokaz o registraciji izdat od strane nadležnog organa kod kojeg je pravno lice registrovano za ostala pravna lica, a za strana lica dokaz o registraciji nadležnog organa matične države stranog ponuđača ( original ili ovjerena kopija );

-ime i prezime direktora, odnosno zakonskog zastupnika pravnog lica, ovlašćenje - punomoćje za učestvovanje u postupku prikupljanja ponuda.

Ponuda treba da sadrži:

-tačan naziv i adresu ponuđača, -oznaku nepokretnosti (naziv DUP-a i broj urbanističke parcele) na koju se ponuda odnosi, -ponuđeni iznos naknade za nepokretnost koja je predmet prodaje na koju se ponuda odnosi, -broj žiro računa za vraćanje depozita, -pečat i potpis ovlašćenog lica za pravno lice, odnosno potpis ponuđača za fizička lica.

Tenderska dokumentacija za navedene parcele može se preuzeti svakog radnog dana u prostorijama Direkcije za imovinu, u periodu od 09.00 do 14.00 časova.

Za otkup tenderske dokumentacije potrebno je uplatiti iznos od 50,00 eura na žiro račun Budžeta Glavnog grada - Podgorica br. 540-2663-13 kod Erste banke.

Ponude se predaju Direkciji za imovinu Glavnog grada - Podgorica, ul. Jovana Tomaševića 2A, neposredno ili putem preporučene pošte, u zapečaćenom omotu, sa naznakom “Za prikupljanje ponuda po Javnom pozivu br.02/24, ne otvaraj”, zaključno sa danom 22. mart 2024. godine, do 13.00 časova.

Ponude za koje se ustanovi da nijesu blagovremeno predate ili formalno ispravne, smatraju se nevažećim.

Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako u naznačeno vrijeme prispije makar jedna ponuda.

Kriterujum za izbor najpovoljnije ponude:

-najveća ponudjena cijena.........................................................................................100 bodova.

Kada su ponuđeni isti iznosi naknade za nepokretnost koja je predmet prodaje, nepokretnost će se prodati ponuđaču čija je ponuda protokolisana ranije.

Ukoliko je ponuda nevažeća ili nije prihvaćena, depozit se vraća podnosiocu ponude u roku od 7 (sedam) dana od dana sprovedenog postupka.

Podnosiocu čija je ponuda prihvaćena depozit se uračunava u cijenu.

Ukoliko učesnik postupka sa najpovoljnijom ponudom odustane od ponude nakon otvaranja ponuda gubi pravo na povraćaj depozita.

Ukoliko podnosilac čija je ponuda prihvaćena ne potpiše ugovor u utvrđenom roku ili ne izvrši uplatu prodajne cijene u ugovorenom roku, gubi pravo na kupovinu nepokretnosti, kao i pravo na povraćaj depozita.

NAČIN I USLOVI PLAĆANJA

1. Najpovoljniji ponuđač je dužan da sa Glavnim gradom - Podgorica zaključi ugovor o prodaji nepokretnosti, u roku od 15 ( petnaest ) dana od dana dostavljanja obavještenja o rezultatima tendera-izboru najpovoljnijeg ponuđača.

2. Naknada za zemljište plaća se u ukupnom iznosu, u roku od 8 ( osam ) dana od dana zaključenja ugovora ( sa uračunatim depozitom ).

3. Porez na promet nepokretnosti i troškove zaključenja ugovora plaća kupac.

4. Podaci o objektu na lokaciji koja je predmet ovog javnog poziva, dati su u tenderskoj dokumentaciji na osnovu podataka iz planske dokumentacije, a obračun naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta utvrdiće se na osnovu revidovanog idejnog, odnosno glavnog projekta, u skladu sa Odlukom o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, važećom na dan zaključenja ugovora.

SPROVOĐENJE POSTUPKA

Otvaranje ponuda sprovešće se dana 26. marta 2024. godine, sa početkom u 12.00 časova, u sali Uprave za ljudske resurse (u prizemlju, lijevo), u ulici Jovana Tomaševića 2A, u prisustvu ponuđača.

Obavještenje o rezultatima postupka dostaviće se učesnicima u roku od 8 ( osam ) dana od dana sprovođenja postupka.

Bliža obavještenja mogu se dobiti svakog radnog dana na telefon Direkcije za imovinu broj 625-628 i 067 652 595 ili neposredno u prostorijama Direkcije.

Ponuđači zainteresovani za obilazak nepokretnosti koja je predmet prodaje, treba da se jave u Sektor tehničke pripreme i evidencije Direkcije za imovinu.

I. br. 1140/15.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Prva banka Crne Gore – osnovana 1901. godine“ AD Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, protiv izvršnog dužnika Arabelović Alil iz Bara, Popovići br. 40, na osnovu izvršne isprave – Založne izjave Uzz. br. 74/2012 od 08.02.2012. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana, 13.03.2024. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se trinaesta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika, upisanih u Listu nepokretnosti broj 1656. KO Kunje, kao katastarska parcela br. 4046/1, šuma 5. klase, plan 16, skica 34/87, Bušat, površine 1.270 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Trinaesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 12.04.2024. godine u 13,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bulevar 24. Novembra bb – pored cvjećare “ Orhideja “.

III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja, I.br. 1140/15. od 21.07.2015. godine, radi naplate novčane tražbine izvršnog povjerioca.

IV Nepokretnosti navedene u stavu I imaju tereta upisanih u LN broj 1656. KO Kunje i to hipoteka na iznos od 2.000.000,00 eura po ugovoru Uzz br. 74/2012 od 08.02.2012. godine u korist izvršnog povjerioca i zabrana otuđenja i opterećenja bez pisane saglanosti izvršnog povjerioca.

V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Zaključkom ovog Javnog izvršitelja I.br. 1140/15. od 28.04.2016. godine u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 150.400,00 €.

VI Na trinaestom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač. 5. Zaključka, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na trinaestom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173. ZIO.

VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 535 –16787 – 61. (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 15.040,00 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca.

VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 535 – 16786 – 64. kod “ Prva banka Crne Gore – osnovana 1901. godine “ AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

U Baru, dana, 13.03.2024. godine

JAVNI IZVRŠITELJ

Veselin Šćepanović s.r. Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

Oglasi i obavještenja

Ivm. broj 1612/20-38

Danilovgrad, 13.03.2024. godine

Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA

CRNE GORE” ad, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br. 141, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Radoičić Milidraga, Novo Selo, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 532,89 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice BB 1937104 od 04.10.2016. godine, donio je

Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I

ODREĐUJE SE šesta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, suvlasničkog dijela nepokretnosti izvršnog dužnika, u obimu prava 1/2, upisanih u LN 43, KO Stabna, Plužine, KP 225, pašnjak 5. klase, površine 3028 m²; KP 226, livada 7. klase, površine 10990 m²; i KP 227, pašnjak 5. klase, površine 1439 m².

Vrijednost suvlasničkog dijela nepokretnosti iznosi 10.952,00 €.

Na šestom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 1.095,20 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem.

Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. Šesto ročište za prodaju predmetnog suvlasničkog dijela nepokretnosti održaće se dana 12.04.2024. godine, u 11.00 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

Employer: Municipality of Bijelo Polje

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

JZU DOM ZDRAVLJA HERCEG-NOVI

H E R C E G – N O V I

Na osnovu člana 39 i 40 Zakona o državnoj imovini ( „ Sl.list RCG „ br. 21/09 i 40/11 ) , člana 29 , 30 , 31 i 32 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini ( „ Sl.list RCG „ br. 44/10) i saglasnosti Ministarstva zdravlja Crne Gore broj 4-427/23-3671/6 od 25.12.2023.godine JZU Dom zdravlja Herceg-Novi objavljuje :

JAVNI POZIV

ZA ZAKUP STOMATOLOŠKIH ORDINACIJA I ZUBOTEHNIČKIH LABORATORIJA

Koje su upisane u list nepokretnosti 435 , katastarska parcela 1345 KO Topla i to :

1.Poslovni prostor broj 1. stomatološka ordinacija označena kao PD 21, površine 16,00 m 2 , minimalna cijena zakupa iznosi mjesečno 223,00 eura bez PDV-a ;

2. Poslovni prostor broj 2. stomatološka ordinacija označena kao PD 22, površine 16,00 m 2 , minimalna cijena zakupa iznosi mjesečno 223,00 eura bez PDV-a ;

3. Poslovni prostor broj 3. stomatološka ordinacija označena kao PD 24 , površine 16,00 m 2, minimalna cijena zakupa iznosi mjesečno 223,00 eura bez PDV-a ;

4. Poslovni prostor broj 4. Stomatološka ordinacija označena kao PD 26, površine 26,00 m 2 , minimalna cijena zakupa iznosi mjesečno 223,00 eura bez PDV-a ;

5. Poslovni prostor broj 5. Stomatološka ordinacija označena kao PD 28 , površine 24 m 2 , minimalna cijena zakupa iznosi mjesečno 334,00 eura bez PDV-a ;

6. Poslovni prostor broj 6 zubotehnička laboratorija označena kao PD 35, površine 17,00 m 2 , minimalna cijena zakupa iznosi mjesečno 236,00 eura bez PDV-a ;

7. Poslovni prostor broj 7. zubotehnička laboratorija označena kao PD 36, površine 15,00 m 2 , minimalna cijena zakupa iznosi mjesečno 209,00 eura bez PDV-a ; 8.Poslovni prostor broj 8. Zubotehnička laboratorija označena kao PD 37, površine 14,00 m 2 , Minimalna cijena zakupa iznosi mjesečno 195,00 eura bez PDV-a ; 9.Poslovni prostor broj 9. Zubotehnička laboratorija označena kao PD 37, površine 14,00 m 2 , minimalna cijena zakupa iznosi mjesečno 195,00 eura bez PDV-a ; 10. Poslovni prostor broj 10. upisan u list nepokretnosti 233, katastarska parcela 863 KO Bijela, stomatološka ordinacija označen kao PD 3 , površine 26,00 m 2 , minimalna cijena zakupa iznosi mjesečno 362,00 eura bez PDV-a . Poslovni prostori se izdaju zajedno opremom u njima se može obavljati isključivo stomatološka djelatnost , odnosno obavljanje poslova zubnog tehničara.

Zakupaci plaćaju zakupninu do desetog u mjesecu za prethodni mjesec, kao i troškove električne energije , vode , grijanja , odvoženja smeća , telefona prema ispostavljenim računima . Poslovni prostori se izdaju za period od jedne godine , a ponude u zatvorenoj koverti se doatavljaju na arhivu JZU Doma zdravlja Herceg-Novi , ul. Nikoile Ljubibratića 1 , u roku od 15 dana od dana objavljivanja.

Svi zainteresovani subjekti su u obavezi da dostave : naziv i sjedište , potvrda o registraciji iz CRPS-a i garanciju banke bez prigovora naplativu na prvi poziv, Odnosi između zakupodavca i zakupaca će se regulisati posebnim ugovorima o zakupu .

Javno otvaranje ponuda će se izvršiti dana 29.03.2024.godine u 13,00 časova u prostorijama Pravne službe JZU Doma zdravlja Herceg-Novi ul. Nikole Ljubibratića 1 .

JZU Dom zdravlja Herceg-Novi V.D D i r e k t o r a , Dr Dragana Knežević, spec.pedijatrije

Specific Procurement Notice

Invitation for Initial Selection Works (Design and Build)

Project: Bijelo Polje Wastewater Management Project

Contract title:Design and Construction of the Wastewater Treatment Plant Bijelo Polje (WWTP Bijelo Polje)

Country: Montenegro

Publication Reference No:EIBGtP/ENR/WSR/20050221/1

Place and Date:Bijelo Polje, 14/03/2024

1.The Municipality of Bijelo Polje has received financing from the European Investment Bank (hereinafter referred to as “the Bank”) toward the cost of the Design and Construction of the Wastewater Treatment Plant Bijelo Polje (WWTP Bijelo Polje) and a grant from the Western Balkan Investment Framework (WBIF).

2.The Municipality of Bijelo Polje intends to initially select Applicants for Design and Construction of the Wastewater Treatment Plant Bijelo Polje. The awarded Contractor will be required to design WWTP for the final capacity of 30,000 p.e. (Phase II capacity). The preliminary treatment facilities and the by-pass line shall also be constructed under this Contract for the Phase II capacity, while other facilities (biological and sludge treatment) shall be constructed for Phase I capacity (20,000 p.e.). The wastewater treatment process shall be based on the activated sludge process with nutrients removal and treated effluent disinfection. Sludge treatment shall include sludge pre-thickening, aerobic sludge stabilization and dewatering.

The Contract will also include the design and construction to the water supply system for an approximate length of 975 m and to the power supply system for an approximate length of 2.000 m.

The Works Contract will be implemented as per FIDIC Conditions of Contract for Plant and Design-Build (Yellow Book),

First Edition 1999.

The scope of the Contract also comprises WWTP testing, a one-year Guarantee Verification Period (GVP), including training of the Employer’s personnel, all prior to issue of Taking-over Certificate, as well as one year of Defects Notification Period.

It is expected that the Request for Proposals will be made in May 2024.

3.Initial Selection will be conducted through the procedures as specified in the World Bank’s Procurement Regulations for IPF Borrowers Fourth Edition - November 2020 (“Procurement Regulations”) and EIB Guide to Procurement September 2018. (In case of any conflict the EIB Guide to Procurement https://www.eib.org/en/publications/guide-to-procurement.htm will apply). For the aspects not covered in EIB GtP, WB procedures shall apply. Initial Selection is open to all eligible Applicants as defined in the Procurement Documents.

4.Interested eligible Applicants may obtain further information from the Municipality of Bijelo Polje. The Applicants shall send all written correspondence to the both e-mail addresses below: -menadzer@bijelopolje.co.me -azra.balota@procon.me

A complete set of Initial Selection documents in English may be obtained by interested Applicants on the submission of a written application to the e-mails above free of charge.

5.Applications for Initial Selection shall be submitted to the Employer not later than 25/04/2024 at 10:00 CET (Central European Time/ Bijelo Polje Time), in clearly marked and closed envelopes bearing the mention: “Tender for Design and Construction of the Wastewater Treatment Plant Bijelo Polje (WWTP Bijelo Polje)”/ “Tender za projektovanje i izgradnju Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Bijelo Polje (PPOV Bijelo Polje)” - Ref. No: EIBEIBGtP/ENR/WSR/20050221/1 and submitted to the address below: Municipality of Bijelo Polje (Opština Bijelo Polje)

Ulica Slobode bb 84000 Bijelo Polje, Montenegro

Working hours: 07:00 h to 15:00 h

Any Application submitted to the Employer after this deadline will not be considered.

Posebno obavještenje o nabavci

Poziv za inicijalnu selekciju Radovi (Projektuj izgradi)

Korisnik: Opština Bijelo Polje

Projekat: Projekat upravljanja otpadnim vodama u Bijelom Polju Naslov ugovora: Projektovanje izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Bijelom Polju (PPOV Bijelo Polje)

Zemlja: Crna Gora

Referentni broj objave:EIBGtP/ENR/WSR/20050221/1

Mjesto i datum:Bijelo Polje, 14.03.2024.

1.Opština Bijelo Polje dobila je sredstva od Evropske investicione banke (u daljem tekstu „Banka“) za troškove projektovanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Bijelom Polju (PPOV Bijelo Polje) i grant sredstva kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir (Western Balkan Investment Framework - WBIF).

2.Opština Bijelo Polje namjerava da sprovede inicijalnu selekciju kandidata za projektovanje i izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Bijelom Polju. Od izabranog Izvođača će se zahtijevati da projektuje PPOV za konačni kapacitet od 30.000 ES (kapacitet faze II). Objekti za preliminarni tretman i bajpas linija takođe će se izgraditi u okviru ugovora za kapacitet II faze, dok će se ostali objekti (biološki tretman tretman mulja) izgraditi za kapacitet I faze (20.000 ES). Proces tretmana otpadnih voda će se bazirati na procesu aktivnog mulja sa uklanjanjem nutrijenata i dezinfekcijom prečišćenog efluenta. Tretman mulja treba da uključuje prethodno zgušnjavanje mulja, aerobnu stabilizaciju mulja i dehidrataciju. Ugovor će takođe uključivati projektovanje i izgradnju sistema za vodosnabdijevanje dužine oko 975 m i sistema za napajanje električnom energijom dužine oko 2.000 m.

Ugovor će se implementirati prema FIDIC Uslovima ugovoranja za postrojenje i projektovanje-izgradnju (Žuta knjiga), prvo izdanje 1999.

Obim Ugovora takođe uključuje testiranje PPOV-a, period od godinu dana garantnog roka (Guarantee Verification

Period - GVP), uključujući obuku osoblja poslodavca, a sve prije izdavanja Potvrde o preuzimanju, kao i godinu dana perioda otklanjanja nedostataka. Očekuje se da će poziv za dostavljanje ponuda biti upućen u maju 2024. godine.

3.Inicijalna selekcija će se sprovesti u skladu sa procedurama navedenim u Pravilniku Svjetske banke o nabavci za IPF zajmoprimaoce, četvrto izdanje - novembar 2020. (“Pravila nabavke”) Vodiču za nabavke Evropske investicione banke - septembar 2018. (U slučaju bilo kakvog spora, primjenjivaće se Vodič za nabavke Evropske investicione banke https://www.eib.org/en/publications/guide-to-procurement.htm). Za aspekte koji nisu obuhvaćeni Vodičem za nabavke Evropske investicione banke, primjenjivaće se procedure Svjetske banke. Inicijalna selekcija je otvorena za sve prihvatljive kandidate na način koji je definisan u dokumentaciji o nabavci.

4.Zainteresovani prihvatljivi kandidati mogu dobiti detaljnije informacije od Opštine Bijelo Polje. Kandidati će poslati svu pisanu komunikaciju na obje dolje navedene mejl adrese: -menadzer@bijelopolje.co.me -azra.balota@procon.me Kompletnu dokumentacija za inicijalnu selekciju na engleskom jeziku zainteresovani kandidati mogu dobiti besplatno nakon podnošenja pisanog zahtjeva na gore navedene mejlove.

5.Ponude za inicijalnu selekciju moraju se dostaviti poslodavcu ne kasnije od 25.04.2024. godine do 10:00h (Centralno evropsko vrijeme/ vrijeme u opštini Bijelo Polje), u jasno označenim, zatvorenim kovertama na kojima će biti navedeno sljedeće: “Tender for Design and Construction of the Wastewater Treatment Plant Bijelo Polje (WWTP Bijelo Polje)”/ “Tender za projektovanje i izgradnju Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Bijelo Polje (PPOV Bijelo Polje)” - Ref. No: EIBGtP/ENR/WSR/20050221/1, i dostaviti ih na adresu: Municipality of Bijelo Polje (Opština Bijelo Polje) Ulica Slobode bb 84000 Bijelo Polje, Montenegro Radno vrijeme je od: 07:00 h do 15:00 h. Bilo koja ponuda dostavljena poslodavcu nakon ovog roka neće se razmatrati.

Na osnovu člana 17 Odluke o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava nevladinim organizacijama (”Sl.list Crne Gore — opštinski propisi”, br. 046/19, 010/21, 016/21), Komisija za raspodjelu sredstava NVO, raspisuje

JAVNI KONKURS

Za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama za 2024. godinu

Predmet Konkursa je raspodjela sredstava iz Budžeta Opštine Tuzi nevladinim organizacijama za projekte koji se realizuju na teritoriji opštine Tuzi.Pravo učešća na Konkurs imaju nevladine organizacije koje su registrovane u Crnoj Gori sa sjedištem u Opštini Tuzi. Predsjednik opštine Tuzi je Odukom o utvrđivanju prioritetnih oblasti i visinu sredstava za finansiranje projekata nevladinih organizacija za 2024. godinu, akt br. 01-056/23-8172/1 od 14.12.2023. godine utvrdio sljedeće prioritetne oblasti:

-Ekologija, zaštita životne sredine;

-Zaštita lica sa invaliditetom;

-Zaštita i promovisanje ljudskih i manjiskih prava;

-Socijalna i dječja zaštita;

-Rodna ravnopravnost;

-Rješavanje problema mladih;

-Kulturna baština, njegovanja istorijskih tekovina.

Visina sredstava za 2024. godinu određuje se u iznosu od 30.000,00 eura za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija.

Nevladina organizacija podnosi prijavu na Konkurs u roku od 30 dana od dana njegovog objavljivanja, na propisanom obrascu i sa potrebnom dokumentacijom. Prijava se podnosi u zapečaćenoj koverti i predaje se Arhivi opštine.

Uz prijavu se prilaže.

-Rješenje o upisu u registar nevladinih organizacija sa sjedištem u Opštini Tuzi;

-Projekat kojim organizacija konkuriše za dodjelu sredstava;

-Izvještaj o realizovanim projektima u prethodnoj godini, zaključno sa danom objavljivanja konkursa;

-Podaci o iskustvu zaposlenih, odnosno volontera u nevladinoj organizaciji na sličnim poslovima;

-Preporuke eksperata iz relevantne oblasti — ukoliko ih posjeduje;

-Izjava da li je nevladina organizacija kandidovani projekat predala drugom donatoru na razmatranje u prethodnom periodu ili u vrijeme predaje na konkurs Opštine;

-Izjava ovlašćenog lica da nije dobila sredstva od drugog donatora za projekat ili dio projekta koji kandiduje, a koji sadrži odredbu prihvatanja odgovornosti;

-Štampana i elektronska verzija projekta na CD-u.

Projekat treba da sadrži:

-Naziv projekta;

-Naziv nevladine organizacije (sjedište, kontakt telefon/fax i e-mail, broj zaposlenih, ciljevi organizacije);

- Kategoriju, prioritetnu oblast projekta;

-Ciljeve projekta (na koji način projekat doprinosi rješavanju problema);

-Opis problema;

-Opis ciljne grupe;

-Rok za realizaciju projekta;

-Opis povezanosti projekta sa javnim politikama (strategijama, akcionim planovima, zakonskim i podzakonskim aktima) u navedenoj oblasti koje je donijela Opština ili država);

-Detaljan opis projekta (opisati po segmentima i po mogućnosti kvantifikovati sve projektne aktivnosti i dinamiku realizacije projekta), sa eventualnom potrebnom propratnom dokumentacijom (skice, planovi, crteži, fotografije, kompjuterske simulacije, CD prezentacija i SI);

-Budžet projekta i iznos sredstava za koji se konkuriše, iznos sopstvenih sredstava (učešća), kao i iznos sredstava koja su za isti projekat ili program odobrena od strane drugih donatora, ukoliko su takva sredstva odobrena;

-Način praćenja i procjene uspješnosti projekta;

-Održivost projekta;

-Kratak opis realizovanih projekata u prethodnoj godini;

-Kratak opis partnerske organizacije i realizovanih projekata u prethodnoj godini (ukoliko ih ima);

-Ovlašćeno (odgovorno) lice za realizaciju projekta (ime, prezime, kontakt, adresa, e mail);

-Podatke o članovima organa upravljanja organizacije;

-Broj žiro računa i PIB organizacije.

Maksimalan iznos dodijeljenih sredstava za jednu nevladinu organizaciju, koja kandiduje projekat ne može premašiti iznos od 20% od iznosa ukupno predviđenog Budžetom Opštine za nevladine organizacije, kada se izuzmu nevladine organizacije sa posebnim statusom.

Minimalan iznos sredstava koji će biti dodijeljen nevladinoj organizaciji, ukoliko njen projekat bude odobren od strane Komisije, po pravilu ne može biti manji od 80% od ukupno traženog iznosa za finansiranje tog projekta.

Predsjednik Opštine zaključuje sa nevladinom organizacijom Ugovor kojim se uređuju međusobna prava i obaveze, način korišćenja sredstava, izvještaj i nadzor nad realizacijom projekta, u roku od 30 dana od dana objavljivanja odluke.

KOMISIJA ZA RASPODJELU SREDSTAVA NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA

Ivm. broj 1612/20

Javni izvršitelj Mato Jovićević iz Danilovgrada, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Radoičić Milidraga, Novo Selo, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s.

532,89 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice BB 1937104 od 04.10.2016. godine, u smislu člana 45 ZIO, dana 13.03.2024. godine, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Radoičić Milidragu vrši se dostavljanje zapisnika Ivm. broj 1612/2035 zaključka Ivm. broj 1612/20-38. Izvršni dužnik Radoičić Milidrag može se obratiti Javnom izvršitelju Matu Jovićeviću, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad, u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa radi preuzimanja navedenih pismena.

Upozorava se izvršni dužnik Radoičić Milidrag da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević

Poslovni broj: Iv 66/24

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Lovćen banka“ AD Podgorica, Bulevar Džordža Vašingtona 56/1, PIB 02829541, protiv izvršnog dužnika I reda GJYLIJE TASUMOVIĆ, BELVEDER 129, Bar, izvršnog dužnika II reda ELMA ČOBIĆ, BELVEDER BB., Bar i izvršnog dužnika III reda ELMIRA TASUMOVIĆ, HAJ NEHAJ BB., SUTOMORE, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 12.212,69 eura, dana 13.03.2024. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik I reda GJYLIJE TASUMOVIĆ iz Bara, II reda ELMA ČOBIĆ iz Bara III reda ELMIRA TASUMOVIĆ iz Bara, u roku od 3 dana obrate ovom javnom izvršitelju kako bi se istima uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 66/24 od 04.01.2024. godine i rješenje o troškovima od 13.03.2024. godine. Ukoliko se izvršni dužnici ne jave ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r

Poslovni broj: Iv 917/23

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca, MFI ‘’Alter Modus’’ DOO Podgorica, protiv izvršnih dužnika 1.Sprotiva Elvis, Liman bb, Ulcinj, 2. Stojanović Nenad, Liman 23, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 2.357,08 eura, dana 13.03.2024. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnici 1.Sprotiva Elvis, Liman 2 bb, Ulcinj, 2. Stojanović Nenad, Liman 23, Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istoj uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.917/23 od 03.04.2023. godine rješenje o troškovima od 13.03.2024. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će ista snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r

POTREBNA žena za čuvanje dvoje djece. Odlični uslovi, Budva. Tel. 069/038-279 1

UN FAO traži Nacionalnog konsultanta za stočarstvo, radi podrške u sprovođenju programa farmerskih škola koje se organizuju u Pljevljima, Bijelom Polju i Beranama. Dodatne informacije dostupne su na web stranici: https://montenegro. un.org/en/262248-fao-national-consultant-livestock-production 2

Дана 13. марта 2024. преминуо је у 78. години живота наш драги

МИЛОШ Гавров БОШКОВИЋ

Саучешће примамо 13. марта од 15 до 17 часова и 14. марта од 9 до 13 часова у капели Загорич, а сахрана ће се обавити у 14 часова на Новом гробљу - Ћемовско поље.

Ожалошћени: супруга ГОРДАНА - МИЛА, кћерке СНЕЖАНА, БИЉАНА и СЛАЂАНА, браћа МИЛИВОЈЕ и МИЛОЈИЦА, сестре БЕБА, ДУШАНКА и РАДМИЛА, унучад МАША, ИЛИЈА, БОРИС, АНЂЕЛИЈА и ПЕТАР, братанићи СЛАВКО и ДАРКО, снахе ГАРА и ЈЕЛЕНА, зет АЛЕКСАНДАР, сестрићи, сестричине, браћа и сестре од стричева и остала родбина БОШКОВИЋ и РАДОВИЋ 670

Dana 12. marta 2024. godine poslije kraće bolesti preminuo je naš dragi

MOMIR Simov ZEČEVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 13. marta od 10 do 16 časova i 14. marta u Banjanima, selo Klenak, od 12 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana na seoskom groblju.

Ožalošćeni:

supruga VESKA, ćerka NATAŠA, zet ČEDOMIR, unuka SARA, sestra MILOSAVA, bratanac BRANISLAV sa porodicom, bratanične JELENA i ALEKSANDRA sa porodicama, braća od stričeva i ostala rodbina

POGREBNEUSLUGE

DOO PODGORICA

„Pogrebne usluge“- Podgorica

621

Дана 13. марта 2024. послије краће болести, преминула је, у 74. години, наша драга

ДАНИЦА Миланова ЋЕРАНИЋ рођена ПЕКОВИЋ Саучешће примамо у градској капели у Никшићу дана 13. марта од 11 до 16 часова и 14. марта од 10 до 11 30, када полазимо за село Дубровско – Шавник, гдје ће се обавити сахрана у 14 часовa.

Ожалошћени: синови БРАНКО, ИВАН и СЛАВКО, шћерке РАДМИЛА и БРАНКА, снахе МИРА и ЈОВАНА, заове МИЛИЦА, ДРАГИЦА и ЗОРКА, јетрва ДУШАНКА, унучад, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, ђеверичићи, ђеверична, браћа и сестре од стричева и остала родбина ЋЕРАНИЋ и ПЕКОВИЋ

Dragoj brataničnoj

659

DESI

Nikad tvoje dobro zaboraviti neću. Žalim za tobom.

Tvoja tetka JOVANKA sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenoj kumi

DESI RADOMAN

Sa velikim bolom i tugom opraštam se od tebe, moja dobra Dese. Nikada neću zaboraviti dane našeg zajedničkog djetinjstva i mladosti, koje smo bezbrižno i iskreno proživjele. Živjećeš uvijek u mom srcu.

Tvoja SONJA

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

POGREBNE USLUGE

682

Tužnog srca javljamo da je dana 12. marta 2024. iznenada preminula, u 64. godini, naša draga

DESANKA - DESE Vaskova RADOMAN rođena VUŠUROVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 13. marta od 12 do 16 časova i 14. marta od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.

Ožalošćeni: suprug VASKO, sinovi IVAN i DEJAN, snahe ANDRIJANA i MILENA, unučad VIKTOR i IVONA, brat MILORAD - MIGO, sestra MILENA - GAJA, đever MIODRAG, jetrva ZORICA - SEKA, đeveričić MARKO, đeverična TANJA, tetka JOVANKA, sestrići, sestrične i ostala rodbina RADOMAN i VUŠUROVIĆ

669

Posljednji pozdrav voljenoj sestri DESI

Otišla si neočekivano i za sobom ostavila nevjericu, bol i tugu. Počivaj u miru.

Tvoji MIGO i GAJA

660

Posljednji pozdrav dragoj

DESI

Od porodice pokojnog DUJA

Ivova MARTINOVIĆA

Zbogom DESE RADOMAN

675

Putuj sa anđelima. Hvala ti na svakom savjetu i iskrenoj riječi.

SANJA

678

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana

• Iznajmljivanje rashladnog uređaja

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu

Posljednji pozdrav kumi DESI

• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

Počivaj u miru.

• Iznošenje prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

+382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

• Štampanje i postavljanje osmrtnica

• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

Kumovi ČIČAREVIĆI

650

638

Tužni pozdrav dragoj

DESI RADOMAN

Sa velikim poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe. Počivaj u miru.

MILADIN, SNEŽANA, MAJA i ANDRIJA

Posljednji pozdrav voljenoj

DESI

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Đever MIGANA sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenoj supruzi, majci, svekrvi i babi

DESI

Posljednji pozdrav voljenoj

DESI

Tužan je i bolan oproštaj sa tobom. Neizmjerno smo ti zahvalni za svu ljubav, pažnju i dobrotu kojom si nas nesebično obasipala.

Sa ponosom ćemo te se sjećati i pominjati tvoje ime.

Sin IVAN, snaha MILENA i unuka IVONA

627

649

Posljednji pozdrav voljenoj

DESI

Bila si naš oslonac i sidro. Sjećanje na tebe će uvijek biti ispunjeno ponosom i nezaboravom. Hvala ti na najljepšim uspomenama.

Sin DEJAN, snaha ANDRIJANA i unuk VIKTOR

648

VESNA VUKOTIĆ

Tvoju dobrotu i tvoj lik nikad nećemo zaboraviti i čuvaćemo uspomenu na tebe.

Suprug VASKO sa porodicom

668

Posljednji pozdrav dragoj

DESI

Od BOŽA ŠOĆA sa porodicom

Odlazak dobrih ljudi sve nas čini siromašnijim. Počivaj u miru, draga Vesna.

S poštovanjem

S tugom se opraštamo od naše cijenjene

MILICA

VUKOTIĆ

VESNE VUKOTIĆ

Bila je privilegija poznavati tako divnu ženu i biti dio njene porodice. Svaka tvoja topla riječ svjedok je ljudske veličine koja te je krasila. Kroz najljepše uspomene čuvaće te od zaborava, SLAVKO

i BORKA BRAJOVIĆ

sa porodicom

686

S neizmjernom tugom opraštamo se od naše voljene majke, svekrve i bake

VESNE VUKOTIĆ

Nevjerovatna je lakoća sa kojom si živjela, osmijeh i snaga kojima si zračila, ljubav kojom si nas okupljala, radost koju si nam pružala.

Počivaj u miru, naš anđele.

651

Posljednji pozdrav

DESI

Počivaj u miru, iskreni naš prijatelju.

ZORICA i GORAN BOGAVAC

Posljednji pozdrav

DESI

Kroz najljepše uspomene čuvaćemo te od zaborava voljena naša komšinice.

Od DARE sa porodicom

631

Sa tugom i poštovanjem opraštamo se od naše drage prijateljice

VESNE Perkove VUKOTIĆ

676

Imali smo u tebi velikog prijatelja naše porodice i to će nas dok trajemo podsjećati na tebe. Hvala ti na svemu.

652

680

VESNA

Za tvoje Lakoviće ti si pošla u nezaborav, u doživotno śećanje na neizmjerno obostrano prijateljstvo.

OLGICA i MATO, MAJA i NENAD, TANJA i PEĐA sa đecom i JELENA i JOHN sa đecom

630

MIŠO, VESNA i LANA BURIĆ

Veliku ljubav i pažnju smo izgubili odlaskom naše voljene

VESNE VUKOTIĆ

Ćiro, neizmjerno hvala za svakodnevnu radost i pažnju kojom si nas nesebično obasipala. Bila si naš ponos, podrška i veliki oslonac u životu i nikada nećemo zaboraviti što si sve uradila za nas. Nastavljaš da živiš u našim životima. Mnogo te volimo.

679

Tvoji: DUŠAN, TANJA i VARJA

Tvoji: RADE, SAŠA, PETAR i ĐORĐE

Draga

635

661

Posljednji pozdrav dragoj tetki

DESI Od DUŠKE BARALIĆ sa porodicom

Naša draga tetka

Posljednji tužni pozdrav

VESNI

Kroz najljepše uspomene živjećeš u našim srcima i mislima.

STANKA i BAĆKO PAVLOVIĆ sa porodicom

685

VESNA

Hvala ti za svu ljubav i toplinu koju si nam pružala.

Mnogo je divnih uspomena kojih ćemo se sa radošću sjećati.

Počivaj u miru.

Tvoje bratanične IVANA, MARIJA i ANA

Dragoj

VESNI VUKOTIĆ

Posljednj pozdrav ali ne i zaborav.

MARINA, IVANA, MANOJLO i JOVAN

Draga, VESNA

Ostaće u našem sjećanju kao najljepša priča o prijateljstvu.

Posljednji pozdrav našoj dragoj kumi i iznad svega miloj i iskrenoj prijateljici

VESNI VUKOTIĆ rođenoj VUKIĆEVIĆ

Draga Vesna,

Ove posljednje skoro tri nedjelje tvoje životne borbe, iako smo strepjeli, sa velikom nadom smo očekivali pozitivan ishod, ali na veliku žalost tvojih najbližih i svih nas tvojih i Perkovih prijatelja, to se nije desilo.

Tvojim odlaskom ostavićeš veliku prazninu, ali i divno i toplo sjećanje na naša zajednička putovanja i mnoga lijepa i iskrena druženja raznim porodičnim i drugim povodima.

Počivaj u miru, draga naša Vesna

MOMČILO i BILJANA POPOVIĆ sa porodicom

641

Posljednji pozdrav dragoj

VESNI

Pamtićemo decenije iskrenog prijateljstva. Neka u miru počiva Tvoja plemenita duša.

ILIJA, KOSARA i MIĆO VUJOŠEVIĆ

S tugom se opraštamo od naše

VESNE

Puno je uspomena, da te vječno pamtimo.

636

634

JASNA MEDENICA i BRANKA VUKAŠINOVIĆ sa porodicama

683

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

684

OLGA ĐUROVIĆ sa porodicom

BLAGOTI Filipovom DAMJANOVIĆU

Država Crna Gora i sveta Crnogorska crkva izgubili su velikog rodoljuba. A mi tvoji drugovi izgubili smo dobro dobrog i poštenog druga. Tuguju za tobom tvoji drugovi MILOŠ, ŽELJO i komšija VOJO

RADOSAVU Mujovom NIKOLIĆU

Dok si trčao za loptom, zvali smo te tica, kad si se bavio naukom, zvali smo te Radicom, a kad si pravio karijere i pare, zvali smo te Radosave. Sad te više ne zovemo, ali s vremena na vrijeme spominjemo. Zašto ti se nije dalo da i starost zajedno upoznamo.

Tuguju za tobom tvoji stari drugovi MILOŠ Blažov i BUDIMIR Bajov

632

625

Hemomont je u razmaku od samo nekoliko sati zauvijek izgubio dvojicu kolega, koji su godinama radili zajedno

ZORAN VUKČEVIĆ MIJAILE ŠĆEKIĆ

Pamtićemo ih kao divne kolege, dobre ljude i čuvaćemo ih u našim srcima. Neka počivaju u miru.

Посљедњи поздрав драгом

СРЕТКУ МАГАЗИНУ

KOLEKTIV HEMOMONT PODGORICA

657

Честита и добра душа, искрени пријатељ, частан, поштен, узоран, кога ћемо вјечно носити у срцу и поносити се познанством и пријатељством.

Вјечна Слава и хвала.

НЕБОЈША и ДОБРИЦА АЏИЋ

Посљедњи поздрав вољеном

СРЕТКУ МАГАЗИНУ

Била је велика част и задовољство радити и живјети са тобом. Твоју људскост и доброту никада нећемо заборавити.

Почивај у миру и нека ти је вјечна Слава и хвала.

КОЛЕКТИВ ПРЕДУЗЕЋА „ЛИСИНА“

658

674

666

Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki

BRANKI GENERALOVIĆ rođ. PEJANOVIĆ

Sa tugom u srcu opraštamo se od tebe.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Tvoji brat JOVO i sestra STANKA sa porodicama

Posljednji pozdrav tetki

BRANKI GENERALOVIĆ rodom PEJANOVIĆ

Počivaj u miru.

Tvoji: SONJA, SAŠA i JOCO MILAŠEVIĆ

SELENA MANDIĆ

Radosti mamina, svaki dan podsjeća da te više nema, a svaki otkucaj srca šapuće da si na nekom boljem mjestu.

Fališ nam beskrajno.

Tvoje, MAMA i NIKA

Posljednji pozdrav kumu MILU

Počivaj u miru.

RADIVOJE, NADA, VESKO i VLADANA POPOVIĆ

667

662

Posljednji pozdrav ocu našeg druga i učenika Petra

MILU RADOMANU

Saosjećamo se s bolom našeg dragog Petra zbog prerane smrti njegovog oca.

Odjeljenje IX-4 s razrednom starješinom DRAGANOM VUJOVIĆ

671

Tri su godine od kada nije sa nama naš dragi

BORIS

Nedostaješ, ali živiš u našim srcima kroz najljepše uspomene.

DRAŠKO i STANIŠA sa porodicama

Dragi

BORISE

Znao si koliko te volimo, ali nikad nećeš znati koliko nam fališ.

ĆAKA, IVANA i BILJANA sa porodicama

623

Posljednji pozdrav voljenom drugu i iskrenom prijatelju MILU

Počivaj u miru, naš plemeniti druže.

Od MOMA i MLADENA LATKOVIĆA

628

Posljednji pozdrav voljenom

MILU

GORAN STRUGAR sa porodicom

681

14. 3. 1976 – 14. 3. 2024.

LJUBO Novakov

DRINČIĆ

Tata, fališ nam…

Sin SLAVKO sa porodicom

646

Dana 14. marta 2024. navršavaju se tri godine od kako si nas napustio

BORIS VUČKOVIĆ

647

Dragi sine, teško je objasniti bol, tugu i prazninu koja je ista kao onaj dan kad si nas napustio. Sjećanja na tebe su stalno prisutna, praćena suzama i bolom u grudima.

Tvoj odlazak mijenja život svih nas. Jedino što nas drži u životu je tvoj sin Bogdan, brat Dejan i tvoj sinovac Boris koji ti ponosno ime nosi na stalno sjećanje na tebe, a njegov dug i srećan život. Naš sine, počivaj u miru i nek te anđeli čuvaju, mi ćemo te čuvati u našim srcima.

TVOJI RODITELJI

14. 3. 2021 - 14. 3. 2024.

663

Dragi

BORISE

Prođoše tri duge godine od kada te nema. Ništa više nije isto od onog dana, od kada je Bog odlučio da te pozove k njemu. Iako nijesi više sa nama, svaki dan gledam tvoje nasmijano lice... Puno nedostaješ.

MARKO

BORISU

Moj najdraži Brate. Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti prođe dan u kojem nijesi u mislima. Fališ za sve što je bilo i što će da bude.

Mnogo mi je teško bilo što nijesi bio tu na dan kad sam dobio sina.

Sa ponosom sam mu dao ime po tebi.

Ne sumnjam da će sa Bogdanom biti brat kao što smo mi bili.

Počivaj u miru s Anđelima.

Vole te najviše tvoj brat DEJAN, snaha ANĐELIJA, sinovac BORIS

677

BOKI

Tri godine je prošlo od kada si nam otišao i ostavio samo uspomene da koračaju sa nama. Uspomene na sve najbolje što si nam bio. Fališ za sve, za sreću najviše... Sa tugom smo naučili koračati sami. Volimo te.

LIDIJA, BOGDAN, MARTINA

Dragi

BORISE

Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema. Puno je lijepih uspomena da te vječno pamtimo, da o tebi s ponosom govorimo i da te nikad ne zaboravimo. Počivaj u miru s anđelima.

BABA i UJACI sa porodicama

645

Oglasi i obavještenja

Četiri godine tuge

SELENA MANDIĆ

Seno, sunce nanino, neka tvoja duša počiva u miru.

Tvoja nana Fada, koja te ne može zaboraviti nikada.

FADILJA RAMUSOVIĆ

Dana 14. marta 2024. godine navršava se šest mjeseci od smrti našeg dragog supruga i oca

MILORADA – MIJA PERIĆA

Tvojim iznenadnim odlaskom ostala je praznina u našem domu.

Teško se navikavamo da nisi više sa nama. Živiš u svakom našem danu i priči. Čuvamo te od zaborava.

Nadamo se da si našao mir i spokoj pored tvojih roditelja i sestre Vere.

Tvoji:

supruga SLOBA, kćerke DANKA, ANA i BOJANA sa porodicama

Prošlo je četrdeset dana od kada nije sa nama

653

654

Četiri godine bola i tuge

SELENA MANDIĆ

Prolaze dani, ali bez tebe sve je teže, bez tvog osmijeha.. Ne možemo te zaboraviti.

Tvoja tetka BIJA

618

Pola godine je prošlo otkad nije sa nama moj jedini brat

640

MILORAD - MIJO PERIĆ

Neka tvoja napaćena duša počiva u Carstvu nebeskom. Počivaj u zagrljaju naše majke. Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema.

Tvoja sestra MILEVA sa porodicom

626

TOMISLAV ČVOROVIĆ

Vrijeme prolazi, ali sjećanja na tvoj lik i dobrotu ne blijede. Nedostaješ nam svakim danom, ali znamo da ništa ne možemo promijeniti, jedino možemo biti ponosni što smo te takvog imali.

Tvoji: MIMA, VESKO, ANĐA, NINA, DUNJA, SARA i KOSTA

Crnogorskoj boginji rada

MILKI Blažovoj KOVAČEVIĆ rođenoj VUJOVIĆ

Da si, majko, znala da nas od tebe braniš kao što si znala da nas hraniš đe bi nam bio kraj? Ovako smo svi izgubljeni ili zbunjeni u prostoru i vremenu i među sobom vidimo ekonomski rat, tako da brat bratu nije brat. A ti Crnogorska Boginjo rada mislila si kad ostaraš da ćeš da umreš kao čela, a umrla si kao da si zarobljena.

Tuguje za tobom i za slogom tvoj sin MILOŠ

624

SJEĆANJE

14. 3. 2011 - 14. 3. 2024.

JOVO Radisavov JAUKOVIĆ

Kada izgubiš ono najbolje, najveći oslonac, snagu, sigurnost i ljubav, onda se ne miriš s tim ni poslije 13 godina.

Voljeni naš, neizmjerno nam nedostaješ. Nedostaješ nam i ovih dana kada nam se dešavaju velike životne radosti. Nadamo se da nas odnekud posmatraš i da se raduješ njima.

Vole te i vječno žale za Tobom

tvoji NAJMILIJI

665

Navršava se godina od smrti našeg voljenog

ILIJE Markova ĐURANOVIĆA

Poštovani roditelju, počivaj u miru a mi te čuvamo od zaborava. Kćer RAJKA, sinovi SLOBO i VESKO sa porodicama

633

Dobro poštenom

PERU Baćovom ANDRIJAŠEVIĆU

Imao si srce lava, a rad, čojstvo i junaštvo dar od Boga. Tvrd karakter ko stijena i u ratu i u miru niko ti ništa nije smio niti moga. A na kraju nastrada od kamiona.

Tuguje za tobom i za tvojom istinitom glavom tvoj veliki miljenik MILOŠ BLAŽOV

637

629

Crnogorskom Aristotelu

Prof. dr MILENKO Andrija PEROVIĆ

Blago tome ko dovijeka živi, imao se rašta i roditi kao ti što se rodi, genije Crnogorski. Da Crnu Goru i Crnogorce tvojim perom i mastilom od asimilacije braniš, a pozitivnom energijom hraniš. Tuguju za tobom svi Crnogorci koji znaju da korijen crnogorski imaju.

Za nezaborav tvoj i veliki poštovalac MILOŠ Blažov KOVAČEVIĆ

673

Dobro voljenom prađedu

DRAGU Obrenovom KOVAČEVIĆU

Za sve vrijeme svoga zemaljskoga života, i u ratu i u miru, vjerovao si u istinu i u živog Boga koji sjedi iznad Svetog Vasilija Ostroškoga. Zato su ti vrata nebeskog svoda ostavljena otvorena za vijek i vjekova, a za tvoju moć za pomoć i u podne i u po noći, za tvoju istinitu glavu, za tvoju slavu na dijelu tvoga imanja dar od kralja Nikole vaskrsnuće prelijepi hram da bi ti, Drago, i pokretni Bog imali đe doći kad nam zatreba pomoć. Na veliku radost svetoj Crnogorskoj crkvi i svih nas crnogorskih rodoljuba, a šta onda reći nego da kosmos komanduje svima i svjesnima i samosvjesnima i nesvjesnima, a istiniti Bog i kosmička snaga iz Crne Gore proćeraće vraga. Svetoj Crnogorskoj crkvi vratiće se ljubav, ljubav bez straha, a tebi, Drago, i zemaljska i nebeska slava.

Za istinu i nezaborav tvoj praunuk MILOŠ

Шест је мјесеци и 25 година од смрти наше мајке од смрти нашег тате

др НАДЕ БАЈА БАТРИЋЕВИЋ БАТРИЋЕВИЋА

Вријеме које пролази не умањује нашу тугу за вама. Чуваћемо сјећања на вашу доброту, племенитост, подршку и љубав коју смо добијали током читавог живота. Умјесто помена, породица је донирала књиге Библиотеци „Михаило –Михо Вуковић“ у Даниловграду.

МАЈА и ПРЕДРАГ

Prođoše dvije godine bez moje sestre

BOSE Blažove VUKČEVIĆ

Nedostaješ nam mnogo. Ostaju nam sjećanja, uspomene i nezaborav. Brat SVETO sa porodicom

Prolaze dvije godine kako nije sa nama

BOSE B. VUKČEVIĆ

U tišini što je ostala iza tebe, vrijeme neće donijeti zaborav. Čuvamo te u srcu i sjećanjima na sve što si bila za nas.

Sestra CVIJETA

639

620

Danas se navršava 40 dana od kada nas je napustila naša draga

DANICA Uglješina KOTLICA

Čuvamo te u srcima i najljepšim sjećanjima. Hvala ti za ljubav i dobrotu koju si nam nesebično poklanjala.

Počivaj u miru sa svojim voljenima.

642

TVOJA PORODICA

U znak sjećanja na naše drage majku brata

MILEVA RADOSAV

14. 3. 2023. 19. 3. 2021.

TOMOVIĆ

Živite u našim srcima kroz najljepše uspomene.

619

643

MIŠO, SENKA i MILA s porodicama

Danas se navršavaju dvije godine od kada je otišla naša

BOSE Blažova VUKČEVIĆ

Prazninu koja je ostala poslije tebe ne može ništa ispuniti. Uvijek ćeš biti dio naših najljepših uspomena.

Sestra LJILJANA JOVIĆEVIĆ sa porodicom

Dana 14. marta 2024. navršava se deset godina od kada nas je napustio naš voljeni

BOŽIDAR NIKOLIĆ

Svakog dana si sa nama u mislima i sjećanjima, bezuspješno pokušavajući da savladamo tugu i ispunimo prazninu koju je tvoj odlazak ostavio. Čuvamo tvoj dragi lik u uspomenama na trenutke radosti i sreće kad si bio okružen svojom porodicom. Volimo te zauvijek, Porodica NIKOLIĆ

644

617

ozbiljne priče

je umjesto o novinarstvu i političkim kampanjama u HBO seriji „The Girls on the Bus“ servirana sapunica

Ovca u vučijoj koži

Vodič

A cappella

Sting

Zvoni telefon, rano je izjutra. Neki čudan broj, sa nekim četvorkama. „Da?“, rekoh. Sa druge strane, ne perfektnom engleskom, javlja se muški glas koji se vrlo uljudno predstavlja, želi dobro jutro i pita da li je dobio koga je tražio. Odgovorih potvrdno čovjeku koji se predstavlja kao agent Gordona Samnera Rano je, nije mi još mozak proradio, ali dok on govori, kroz glavu mi prolazi bajkovita činjenica: radi se o glavnom menadžeru velikog, možda i najvećeg umjetnika današnjice - Stinga.

Čuo je, kaže moj sagovnornik, o projektu koji radi „Rabbit Records“, vidio je snimke na Jutjub kanalu, a njegov klijent, takođe, pogledao je materijale Made in New York Jazz festivala, koji se osam godina u kontinuitetu realizuje u Crnoj Gori. Vidjeli su da smo u tom periodu ugostili: Rendija Brekera, Bobija Sanabriju, Majka Sterna, Bila Evansa, Lenija Vajta, Di-Di Bridžvoter, Dejva Vekla, Džona Lija... I dobili želju da prvi put, u okviru evropske turneje koju pripremaju, posjete Crnu Goru i prirede koncert legendarnog Stinga.

Dakle, Made in New York Jazz festival, kao projekat sa statusom manifestacije od posebnog značaja za kulturu Crne Gore, dobio je još jednu potvrdu kvaliteta. Godina bi bila 2025, a lokacija Stingovog koncerta odredila bi se spram naše sugestije. Uslovi za realizaciju trebalo bi da uskoro budu poznati. Nama ostaje samo da pronađemo način da sve organizujemo i Crnu Goru upišemo na mapu poželjnih destinacija za najveće muzičke spektakle. Dakle, dogodilo se ono što sam duboko u sebi znao da će se dogoditi. Prije ili kasnije. U ovom slučaju, dešava se prije. Da li je Crna Gora država sa zrelošću i voljom da se priključi jednoj od tridesetak destinacija koje su odabrane za ovu svjetsku ekskluzivu? Svakako, njeni resursi, prirodni, geografski, idu u prilog ovoj priči. Da li su kadrovski, organizatorski, politički, na istom nivou - to ćemo tek vidjeti. No, nije zgoreg konstatovati da nikada nijesmo bili bliže normalnosti u sferi kulturne politike.

Piše: Vladimir MARAŠ

Dobili smo poziv da učestvujemo u organizaciji Stingovog prvog koncerta u našoj zemlji. Godina bi bila 2025, a lokacija bi se odredila spram naše sugestije. Ako pronađemo način da sve organizujemo, imaćemo šansu da Crnu Goru upišemo na mapu poželjnih destinacija za najveće muzičke spektakle

Siguran sam da ovaj poziv ne bi uslijedio da se nijesmo pokazali kao ozbiljan i odgovoran partner u realizaciji zahtjevnih produkcijskih standarda sa našom bazom u Njujorku. Ona stara – da se dobar glas daleko čuje, jedna je strana medalje. Druga strana je definitivno sve što Crnu Goru čini najljepšom (ako ništa drugo, mediteranskom) zemljom na svijetu. Pitanje je koliko smo toga svjesni. Sve što sam pisao ovdje prethodnih godina svodi se na isto. Kultura i sport,

jedini su brendovi Crne Gore koji dokazano prelaze granice i pripadaju kontekstu modernog svijeta kojem naša zemlja i pripada. Da li ćemo ugostiti Stinga zavisiće od mnogo faktora, ali barem imamo vremena za pripremu.

Da li će svijet obići slika iz nekog crnogorskog grada koji je premijerno ugostio najveću svjetsku pop zvijezdu, vidjećemo. Ono što je sigurno: normalna društva takve šanse ne propuštaju. Postoje zemlje koje bi žarko željele ovakav koncert, ali jednostavno, na tom nivou šou biznisa, novac nije jedino važan. Važna je reputacija, važan je dobar glas, važne su preporuke. Crna Gora ih trenutno ima. *

Ne treba napominjati da bi Stingov koncert u Crnoj Gori mogao da bude dobar razlog da region pohrli ka nama. Benefiti za turizam, ne samo samo u finansijskom smislu, nebrojeni su. I ne radi se tu samo o jednom koncertu; radi se o ozbiljnoj šansi da Crna Gora postane lokacija za slične muzičke spektakle svake godine u ljetnjem periodu.

Nakon uspješno realizovanog Stingovog koncerta, zvijezde poput Erika Kleptona, Bijonse, Gregorija Portera, Bruna Marsa i mnoge, mnoge druge – ne bi imale dilemu da li je ova zemlja sposobna za organizaciju takvih muzičkih događaja. A vjerovali ili ne, iako to ne piše nigdje u nekim poglavljima koje moramo ispuniti, pripadnost svjetskoj civlizaciji mjeri se i pružanjem doprinosa pop kulturi. Tako da, ovo bi mogao da bude jedan od najvećih mogućih marketinških udaraca, koji vrijedi mnogo više nego što realno košta.

Da li će Crna Gora ovaj ispit položiti ili neće, vidjećemo u narednih nekoliko mjeseci. Nema tu mnogo pametovanja i premišljanja. Ako želimo da budemo dio svijeta, i da djeci pružimo alternativu i normalnost, evo prilike. Dakle, bajka je tu, samo da je pretočimo u realnost. To nam je svima obaveza.

u

fokusu

U najkraćem, ovo je odbrana teze da bi Amerikanke ipak morale da izađu u novembru na izbore i glasaju protiv Donalda Trampa, iako im se Džo Bajden prećerano ne sviđa

Ozbiljno: predizborne serije, albumi i filmovi nešto su što je stvarno, što postoji i sve više postaje dio i fenomen modernog vremena. Recimo, ovako: što je kod nas bilbord, sponzorisani post, flajer zakačen na brisaču - to može biti i serija za namicanje glasova. Naravno, u Americi; ili – pogotovo u Americi.

Stvarno. I nije to za sprdnju... To je nešto o čemu bi, recimo, Hanter S. Tompson sigurno pisao sada, da je živ.

Plitka arena

Tompson, otac „gonzo“ novinarstva, đe autor postaje poput junaka istraživačke priče iz prvog lica, trebalo bi da bude jedna od tema predavanja na Fakultetu političkih nauka, makar za buduće novinare. Nažalost, slabo se kod nas o njemu govori, a riječ je o ikoni američkog žurnalizma 20. vijeka; liku koji je početkom sedamdesetih demistifikovao Niksona ali i kontrakulturu; koji je godinu živio sa strašnom „Hells Angels“ bajkerskom bandom samo da bi jednog dana pisao o njihovim životima...

Ali, eto, Tompson odavno ore nebeske stupce (he he), pa nije mogao da svjedoči, recimo, seriji „The Comey Rule“ uoči predsjedničkih izbora 2020. u kojoj veliki Irac Brendan Glison glumi mnogo zločastog Donalda Trampa u centru skandala sa ruskim miješanjem u američke demokratske procese... Ili, recimo, totale predizbornom „Gigaton“ albu-

Umjesto ozbiljne priče o novinarstvu i političkim

Ovca u vučijoj

mu velikog grandž benda Pearl Jam (gle čuda, „Dark Matter“, prvu ploču nakon toga i o istim temama objavljuju knap četiri godine kasnije – pred nove izbore). Da sad ne nabrajamo... Uglavnom, da se podvuče: ovaj fenomen nije nešto nužno loše – naprotiv, bilo kom političkom analitičaru, metodologu, sociologu ili nekom ko se bavi industrijom zabave, mora biti đavolski interesantan. Ta ideja, da se direktno, u predizbornoj kampanji, recimo, putem jedne visokobudžetne serije pokuša oblikovati mišljenje javnog mnjenja, ili neke određene ciljne grupe – nije nimalo cinična. Ne, samo je u krajnjoj liniji priznanje, da je televizijska umjetnost važan dio naših života i potentan, oštar alat koji može da ih oblikuje. Ako se to

radi dobro. Ako nije providna propaganda. Žali bože, što je politička drama „The Girls on the Bus“, čiju smo cijelu prvu sezonu od deset epizoda dobili unaprijed od HBO i Warner Bros, u krajnjoj liniji providna propaganda. A zašto žali bože: što na početku, posebno u uvodne dvije epizode, koje stižu na HBO Max 14. marta, pokazuje mnogo veći potencijal: da bude istinita slika i prilika života novinara, pogotovo mladih, u jednoj modernoj političkoj redakciji.

Umjesto toga, dalje razrade novinarske svakodnevice u areni i svakodnevnom vrtlogu političkih dešavanja – serija postaje nešto mnogo pliće. U najkraćem, ona je razrada teme zbog čega bi Amerikanke

(primarno mlade i liberalne, a svakako najdominantnija televizijska publika) ipak morale da izađu u novembru na izbore i glasaju protiv Trampa, iako im se Džo Bajden prećerano ne sviđa.

Uzdanica Tajmsa

I da, spremite se: „The Girls on the Bus“ biće sigurno popularna u Americi, iako niko zbog nje neće promijeniti stav o Bajdenu i Trampu (ali doći ćemo i do toga). Pogotovo na početku, dok onaj balon do pola sezone ne izduši ( a doći ćemo i do toga).

Biće ova serija popularna i u Crnoj Gori: vjerujte, „The Girls on the Bus“ ima mnogo veze sa tim kako mediji prate svakodnevnu političku zbilju, istovremeno osuđeni na to i da im

Novinarska četvorka očajno razrađenih glavnih junakinja

političkim kampanjama u HBO seriji „The Girls on the Bus“ servirana sapunica

vučijoj koži

svaka, ali i najuzavrelija tema, postane totale nebitna za tri dana, kada je proguta nešto novo. Govori i o tome kako je politička realnost ne dobila obrise i ram, nego jeste postala rijaliti. I da, reći će vam i nešto važno, đe su u svemu tome novinari (da, oni koje smatrate „najgorom felom i profesijom“). Evo, iz novinarske perspektive: gledajući ovu seriju, na pamet su mi pale one koleginice koje su 18 sati jesenas čučale na jednom pločniku i čekale da se završi glavni odbor neke, nekakve partije, da im se smiluju i jave što su naumili o koaliciji za vladu. Pa je već do sjutra popodne to što su oni izvijećali već bilo „pu, pike, ne važi“, a trud kolega već je pao u vodu, potopljen novim informacijama i temama... Ali,

nema veze, bože moj, to je dio svakodnevice onog što sa jednom ružnom intonacijom koju odlično znamo, izgovarate kao „novinari“.

Nego: u seriji „The Girls on the Bus“, Melisa Benoist je Sadi Makarti, mlada uzdanica njujorške redakcije koja je knap kao Njujork tajms. Naša mala Sadi ima gomilu ideala jedne liberalne Njujorčanke; političke stavove uopšte ne krije niti smatra da bi trebalo da ih prećutkuje u svom poslu. Ima sjajnog urednika kojem njena pristrasnost nikako ne leži, niti to što je javno „otpatila“ poraz voljene kandidatkinje (slika i prilika jedne Hilari) na prethodnim izborima... Ali, zalijeću se novi, pa Sadi dobija priliku da prati kandidate na stranačkim izborima Demokratske stranke.

Ukratko, „The Girls on the Bus“ je slika i prilika borbe prvaka Demokrata da postanu kandidati partije na američkim predsjedničkim izborima, ali iz perspektive novinarke koja to prati na svakodnevnom nivou.

Kokteli i kanapei

E sad, Sadi je tu glavna faca, kao D’Artanjan za četiri musketara, četiri novinarke na istom poslu. Jedna je prekaljena i cinična Grejs (sjajna Karla Guđino, čiji talenat nije ni približno iskorišćen), legenda u poslu, koja je promašaje i propuštene prilike privatnog života „pokrivala“ gomilanjem ekskluziva i velikih priča. Tu je i Lola (Nataša Benam), tiktokerka i influenserka koja je dobila šansu da svojoj publici približi jednu kampanju i koja svaki korak tog puta strimuje pratiocima, recimo, od toga kakvi su kanapejčići i kokteli na promocijama, do toga da je zamalo zaboravila vibrator na putu do sljedeće „stanice“ kampanje... I konačno, tu je ubjedljivo najintere-

santnija Kristina Elmor kao Kimberlin, tamnoputa novinarka „suparničke“, ozloglašene, konzervativne televizije koja prati Republikance.

Mladi Bajden

Dakle, ta postava u fazonu serije „Girls“ Lene Danam, samo u novinarskoj i političkoj areni, na papiru djeluje kao vrhunska stvar. I vjerujte, potpuno i idealno funkcioniše u uvodnoj epizodi, pa i u narednoj. Tako da, imate apsolutnu preporuku da ih i pogledate. Problem? Nakon druge epizode, sve se začas pretvorilo u sapunicu, jer scenaristi nijesu imali pojma kako da dobru ideju razrade u deset polučasovnih epizoda. Što zvuči nevjerovatno: mala Sadi usred kampanje nalijeće na bivšeg (koji je još i PR menadžer jednog od kandidata), kojeg je prije koju godinu ghostovala, pa aj-kuku kako će ona sad tu, pa...

Performans joj je na tragu, recimo, Zoi Dešanel prije deceniju i po, ili Zoi Kravic u ovoj modernoj „High Fidelity“ adaptaciji. Ukratko, odlična novinarka sa mnogo ega i gomilom sasvim tinejdžerskih problema, koja svoje tekstove kucka i čita u fazonu Keri Bredšo kolumni – očajno je, ma katastrofalno razrađen lik. Sa sve Hanterom S. Tompsonom kao imaginarnim prijateljem, da. Prosto je nevjerovatno kako scenaristi sa niti jednom od četiri novinarke nijesu nešto dobro uradili. Lik Karle Guđino potpuno su utopili u vrtutmu oko buntovne kćerke iz propalog braka; onu tiktoker-

ku uvalili u nekakav lezbo-hetero trougao-četvorougao... A od Kimberlin napravili stereotip od bogate afroameričke nasljednice s američkog Juga, tatine princeze koja se nikad, nizašta u životu nije borila i izborila, pa je eto – ispala republikanka.

Kandidati? Onaj „bajdenoliki“ biće brzo eliminisan na najciničniji način; ona „Hilari“ biti opisana kao „iritantna, proračunata, ali poštena“; cura u Okasio-Kortez ili Berni Sanders fazonu ostati sasvim nerazrađena... A onaj ključni, opisan otprilike kao „mladi Bajden“ (ratni veteran, čoek iz naroda), upašće u najplići stereotip o „moćnim bijelim muškarcima“. Uz poentu da „svi su (donekle) isti, ali mi moramo biti zrele i iskazati politički stav – preduzeti odgovornost –ipak izaći na izbore“. Ma, daj... Tako je serija, koja je mogla biti idealan „vuk u jagnjećoj koži“ (mnogo ozbiljna priča o novinarima u ruhu lagane političke satire na tragu sapunice) ispala – „ovca u vučijoj koži“. Jeftina i providna politička žvaka koja pokušava da vas navuče pričom o mladim novinarkama, a zbog koje će, do pola sezone, svi da dobijaju grčeve od zasluženog kolutanja očima. Naravno, i oni kojima su Demokrate i Bajden na srcu.

I da se razumijemo: mnogo je, ipak, dobro što će „The Girls on the Bus“ biti popularna. Nakon nje, sigurno ćemo dobiti jaku, temeljnu, opaku seriju s izbornom temom i u predizborne svrhe. I prepoznati je kao umjetnost.

Stojan STAMENIĆ

Ocjena: 2.4/5

Sadi Makarti (Benoist) u iritantnom lavirintu privatnih problema

HBO promo

HBO promo

zerkalo

Piše:

Marija ivANOviĆ-NiKČEviĆ

Najbolje (dramske) uloge uvijek su vodile Adama Sendlera u anksioznost, bijes i otuđenost. Ako ćemo pravo, čak je i u komedijama ispadao najurnebesniji kada bi kanalisao introverte, duboke depresivce i/li čudake u vječitom klinču sa sobom i svijetom. Režiseri poput Benija i Džoša Safdija („Uncut Gems“, 2019), Noe Baumbaha („The Meyerowitz Stories“, 2017) i Pola Tomasa Andersona („Punch-Drunk Love“, 2002) znali su kako da ga usmjere, pomognu da oslobodi čitav jedan mikrokosmos duboko konzerviranih emocija i izvuku maksimum iz njegovog naizgled „kamenog lica“. Sličan plan za Sendlera, ovog puta u saj-faj drami „Spaceman“ koja je premijerno prikazana u Berlinu i odnedavno postala dostupna na Netfliksu, očigledno je imao i Johan Renk. Nažalost, režiser najpoznatiji po izvrsnoj, atmosferičnoj HBO mini-seriji „Chernobyl“, nije ispao pravi „dramski egzorcista“ za posao. Iako je Sendler svakako nedovoljno srećan izbor za prilično zahtjevnu ulogu, za koju je, pak, bilo potrebno bitno drugačije „kameno lice“ - Renk mu definitivno nije olakšao zadatak autorskim izborima... a nešto slično može se reći i za scenaristu Kolbija Deja, zbog prilično površne adaptacije romana „Spaceman of Bohemia“ (2017) Jaroslava Kalfara.

Terapeutski pauk

U drami „Spaceman“, Sendler igra Jakuba, češkog astronauta sa misijom da istraži ogromni, sa Zemlje golim okom vidljiv oblak ružičasto-ljubičastih čestica u blizini Jupitera. U trenutku kada ga upoznajemo, u svemiru je već šest mjeseci, a dok se polako približava destinaciji, za petama mu je letilica konkurentskog svemirskog tima iz Južne Koreje.

No, uoči prvog kontakta sa takozvanim „Chopra oblakom“,

Pompezna režija i tanak skript podrivaju

Odiseja bez pravog raketnog goriva

Iako je Adam Sendler svakako nedovoljno srećan izbor za prilično zahtjevnu ulogu, Johan Renk („Chernobyl“) nije mu olakšao zadatak autorskim izborima

Korejci nijesu najveća Jakubova briga. Misli „najusamljenijeg čovjeka u kosmosu“ (tako češka NASA reklamira svog astronauta i njegovu plemenitu misiju) zapravo su umjerene ka Zemlji, gdje je ostavio trudnu suprugu Lenku (Keri Maligan). Pritisnut samoćom i ogromnom krivicom, sve o čemu može da razmišlja jeste to koliko ju je povrijedio. I to ne samo tim posljednjim odlaskom prije pola godine... Dok Jakub kontemplira o problemima u braku, u njegovu letilicu ulazi neobičan gost. Da li je ogromni, vanzemaljski pauk, koji koristi telepatske sposobnosti da bi sa njim komunicirao, produkt haluci-

nacije njegovog uma na pragu pucanja zbog šestomjesečne izolacije i čežnje za domom?

Ili je, pak, stvorenje koje tvrdi da je istraživač, kao i Jakub, i da ga posebno zanimaju ljudi i njihova kontradiktorna priroda – sasvim stvarno?

To pitanje, pak, brzo prestaje da bude bitno. Bio stvaran ili ne, pauk kojem će biti nadjeveno ime Januš (glas mu pozajmljuje Pol Dano), biće od presudnog značaja za spašavanje ono malo Jakubove zdrave psihe. Prvo, kao jedino društvo u dubokom kosmičkom crnilu, u kojem treba da ostane još minimum šest mjeseci... I drugo, kao neka vrsta terapeuta, koji mu pomaže da uvidi

zbog čega će ostati, ako već nije, bez Lenke...

Dok se Jakub povezuje sa Janušom, paralelno pratimo što se događa sa Lenkom na Zemlji. Saznajemo da je izvor Jakubovog velikog nemira to što je prestala da mu se javlja i šalje poruke preko kontrolora njegove misije. Lenka mu je, zapravo, poslala još jedan, posljednji video, u kojem mu govori da ga napušta i da mora da se zaštiti od njegove emocionalne distanciranosti i straha od intime. No, komesarka misije Tuma (Isabela Roselini) spriječiće poruku da dođe do Jakuba, da ne bi ugrozila njegovu psihu, a samim tim i misiju istraživanja „Chopre“.

Adam Sendler pogrešan izbor za prekontemplativnu ulogu Jakuba

podrivaju potentnu premisu SF drame „Spaceman“

pravog goriva

U suštini, film „Spaceman“ vrti se oko dobro znane teme: oko astronauta koji, prepušten crnom kosmičkom beskraju, polako skreće s uma, ali nausput dobija i malo jasniju sliku u vezi sa sopstvenim životom. Pritom, tehnološki spektakl pomjera se na stranu, a u prvi plan stupa koncept koji vezujemo za arthouse filmove u saj-faj oblandi, u okviru kojih se istražuju specifična ljudska stanja i velike egzistencijalne teme.

Preozbiljan pristup

Iako je tačno da smo sve to gledali, činjenica je da je originalni književni predložak mogao da učini „Spaceman“ prokleto interesantnim. Kalfarov roman dočekan je sa hvalopsjevima kritičara, a Gardijan ga je zbog satiričnih elemenata i autoironičnog tretmana opštih mjesta naučne fantastike čak nazvao „‘Solarisom’ sa humorom“. Nažalost, režiser i scenarista izabrali su smrtno ozbiljan pristup, lišavajući sopstveni film mogućnosti da, kao roman, razigra i osvježi žanr.

Šteta je što i u filmu „Spaceman“ nema autoironije, šale na sopstveni račun, poigrava-

nja sa čudnjikavom premisom. Trezvenim pristupom u prvi plan stavljena je gorkoslatksta melodrama, vjerovatno u strahu da bi humor mogao da podmetne nogu kontemplativnom vajbu, ključnim emocijama i disfunkcionalnoj romansi, kao glavnom izvoru raketnog napajanja filma. No, moglo je sve to da opstane i uz autoironiju; štoviše, baš je humor taj prijeko potrebni element koji je mogao da učini da se Renkova letilica vine baš visoko. Ovako, ostala je uzemljena, kao da nikud nije ni kretala. Ne može se reći da „Spaceman“ nije interesantan makar kao eksperiment, naročito na samom početku. Čak i u trenutku kada se pojavi Januš, iako sve djeluje totalno bizarno (a opet, nedovoljno čudno da bi se moglo nazvati kafkijanski zanimljivim), zanima vas gdje bi priča mogla da odvede. Scenario je, nažalost, tako tragično tanak, da pauk-bračni terapeut, na koncu, uprkos savršeno pogođenom glasu Pola Dana, postaje komičan. Nerazrađen i baš, baš loš... ali, nažalost, ne i do te mjere da bi se mogao iskoristiti makar kao meme materijal.

Monotona rješenja

S obzirom na to da skript Kolbija Deja ne pruža dublji uvid ni u Jakubovu, ni u Lenkinu psihu (mimo pukih nagovještaja njegovog problematičnog odnosa s ocem i generalno teškog odrastanja), niti obezbjeđuje Janušu dovoljno prostora da isporuči veće životne mudrosti, mimo izgovaranja očiglednog u vezi sa pogrešnim postupcima i samoizabranoj usamljenosti glavnog lika – skoro cijeli teret filma pao je na glumce.

Renk je tu pogodio i sa Maligan, i sa Danom; oboje su izvukli maksimum iz vrlo nezahvalnog materijala, naročito Pol, čiji melanholični, refleksivni glas (istovremeno umirujući i uznemirujući) snažno vuče na Daglasa Rejna i njegovog kultnog Hala 9000 iz Kjubrikovog saj-faj masterpisa „2001: A Space Odyssey“ (1968). Nažalost, i on i Keri dobile su više skice, nego punokrvne likove, a povezivanje sa njima dodatno je otežano i režiserovim problematičnim vizuelnim rješenjima. Jakubova sjećanja na Lenku, onako izvijena, „izubijana“, provučena kroz filter distorzirane realnosti, ispala su previše fragmentisana. I ne samo što je teško osjetiti emociju i gorčinu koju nose, nego poslije nekog vremena postaju zamorna, monotona, dosadna. Pritom, dok Januš postavlja pitanja u vezi sa njegovom prošlošću, Jakub skoro sve vrijeme ostaje rezervisan i inertan; skoro sve je praktično svedeno na paukove monologe. I da, ćutanje ide uz njegov lik, ali takav pristup karakterizaciji zahtijeva drugačiju estetiku, skript i režiserska rješenja. I svakako – mnogo kompleksnijeg „tužnog dječaka“ iza čijeg se lica skrivaju čitavi svjetovi. Sendler je bez sumnje pokazao da umije da se nosi sa ćutolozima sa teškim životnim samarom na leđima, ali Jakuba je morao da odigra mnogo ekspresivniji glumac. Sve to nam govori da je „Spaceman“ vrlo čudan film, čiji

REŽIJA: Johan Renk

ULOGE: Adam Sendler, Keri Maligan, Pol Dano, Izabela Roselini

TRAJANJE: 109 min

režiser zapravo i nije shvatio koliko je čudnovat, ili barem nije odabrao pravi način da toj čudnovatosti priđe. Zbog toga je potentna (ljubavna) priča ostala samo zagrebana i zaglavljena u krizi identiteta. Bez zadubljivanja, Renk je isporučio nešto što nije ni kompletna priča o astronautu koji pokušava da preživi u crnilu svemira („Gravity“, Alfonso Kuaron, 2013), ni uspjela meditacija o usamljenosti („Solaris“, Andrej Tarkovski, 1972), ni uzbudljiva međuzvjezdana drama o ljubavi i međuljudskim odnosima na koju je najviše i ciljao („Interstellar“, Kristofer Nolan, 2014)... Sve je ovdje ostalo na nivou skice i pompezne režije u potrazi za velikom emocijom. I to je šteta. Jer, sa drugačijim režiserskim gorivom, mogao je „Spaceman“ da dosegne mnogo dublje, dalje i više.

Ocjena: 5/10

Pauk Januš drži pažnju zahvaljujući melanholičnom glasu Pola Dana

Ni Keri Maligan ne može da izvuče nezahvalno napisanu Lenku

FESTIVALI Gospodar

Režija: Jurij Bikov

Uloge: Artjom Bistrov, Oleg Fomin, Klaudija Koršunova

TRajanje: 123 min

Neznam kako je sa vama, dragi čitaoci, ali meni je Jurij Bikov uvek delovao kao „opozicionar na zadatku“, odnosno kao pritajeni režimlija. Udarao je on u svojim filmovima po anomalijama u sistemu, ali nikad po sistemu u celini, što je impliciralo da je te anomalija moguće otkloniti da bi sistem funkcionisao kako treba.

Sve po čemu je Bikov udarao, bila su opšta mesta oko kojih se svi možemo složiti. To su mogli biti korupcija u provincijalnoj policiji i „bratstvo u plavom“ koje štiti kolege čak i kada kapitalno zeznu stvar,

kao u „Majoru“ (2013). Ili koruptivno-kriminalna politička hobotnica u malom, provincijalnom gradu na koju se namerio suludo pošteni majstor u „Budali“ (2014). U krajnjoj liniji, to je bila i tajkunerija koja privatizuje fabrike u „Fabrici“ (2018)... Jer, ko normalan ima simpatija za tajkune koji ostavljaju radnike bez primanja?

Sa „Gospodarom“, koji je trijumfovao u glavnoj konkurenciji ovogodišnjeg Festa, stvar je možda malo drugačija. U ovom filmu Bikov, makar nominalno, cilja na malo višu metu koja može poslužiti kao metafora za znate-već-koga. Radnja se i ovde odvija u dubokoj ruskoj provinciji, i opet u centru imamo sudar običnog malog čoveka sa velikim, nepravednim sistemom. Naš čovek je skromni automehaničar Ivan zvani Vanja (Artjom Bistrov) koji živi običan život sve dok tokom vožnje sa porodicom ne posvedoči strašnoj

saobraćajnoj nesreći. Pošten i hrabar kakav jeste, Vanja će iz terenca, koji se prevrnuo na krov, natčovečanskim naporom spasiti čoveka pre nego što vozilo izgori. Ispostavlja se da vozač terenca nije tek neki obični čovek koji će samo doći sa bocom konjaka da se zahvali, mada će prvo učiniti baš to. Ne, on je Dmitrij – Dima Rodin (Oleg Fomin), lokalni visokopozicionirani agent FSB-a i verovatno najmoćniji čovek u regionu. Dakle, jedan od onih ljudi čiji jedan poziv menja sve. Kako Dima nije baš sklon da prihvati „ne“ kao odgovor, Vanja će, uprkos zazoru supruge (Klaudija Koršunova) početi da se druži sa njim, kako u lovu, tako i u njegovoj vikendici gde se skupljaju moćnici odatle do Moskve.

Poznanstvo sa Dimom koristiće mu i da se reši problema na poslu, prvo onih sitnijih, sa dosadnim inspekcijama koje traže mito, pa onda i krupnijih.

Posle nekog vremena, skromni mehaničar avanzovaće do vlasnika dilerske kuće luksuznih automobila, ali će mu sukob sa jednim bahatim čečenskim klijentom otvoriti oči. Prva bi bila to da Dimina moć „gospodara života i smrti“ nije bezgranična, odnosno da, barem u Rusiji, „i nad popom ima pop“. Druga je to da ni njegova zahvalnost za spaseni život isto tako nije beskonačna, odnosno da su sujeta i osvetoljubivost čak iznad nje. Kada Vanja opet dođe u probleme koje nikako ne može sam rešiti, hoće li mu ponos dozvoliti da se pomiri sa bivšim zaštitnikom uprkos svemu?

Vanja (Bistrov), skromni automehaničar pod zaštitom ruskog moćnika fest.rs

„Gospodar“ je, dakle, napeti politički triler u kojem je Bikov uspeo da reši neke od problema koje je imao sa ranijim filmovima. Na prvom mestu, tu je čvršće strukturirani scenario u tri vremenski odvojena čina, u kojem nema eskapada u dijalozima, poput govorenja i propovedanja kroz likove, čemu je ranije bio sklon. Ima toga i ovde, ali je ograničeno na tek nekoliko scena. Sami likovi, doduše, jesu arhetipski ili čak stereotipni; njihove motivacije znaju biti i pomalo klimave, ali to je manje ili više rešeno dobrom, uživljenom, a opet kontrolisanom glumom. Na tehničkom planu, Bikov nikada nije imao problema ni da sa skromnijim budžetima uverljivo izvede žanrovski film, a ovde je možda u svom ponajboljem izdanju. Ručna kamera postaje drmusava u scenama koje se mogu opisati kao akcione, a u onim mirnijima fino i nenametljivo hvataju se kontrasti u životnim stilovima onih koji imaju, i onih koji nemaju novac i moć. Za pohvalu je i montaža Ane Krutij, koja je toliko solidna da čini da dva sata prolete.

Ono što je, pak, za „Gospodara“ najznačajnije jeste to što Bikov „puca“ malo više nego što je ciljao sa prethodnim filmovima, makar kada je reč o kritici sistema. Možda ne gađa u srž i ne imenuje onoga čije se ime ne spominje, ali izbor zvanične profesije „gospodara tuđih života“ i te kako može poslužiti kao metafora. Takođe, i motiv razbijanja protesta i narodnih pokreta za zaštitu životne sredine i pristojnog života običnih građana koji se ponavlja - verovatno nije slučajan, već može biti legitimacija autorovog političkog stava, za koji u paranoidnim društvima i te kako može da snosi posledice.

Vreme će pokazati hoće li ova količina Bikovljevog pravedničkog gneva proći ispod radara, ili čak biti zloupotrebljena kao „dokaz“ da režim ipak trpi opoziciju. Ili će Bikov, ako ne bude imao sreće, misteriozno nastradati. Ili će se, ako je, pak, bude imao, pridružiti svojim prebeglim kolegama Andreju Zvjaginjcevu i Kirilu Serebrenikovu.

Marko STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 3.7/5

Firebrand

RežIJa:

Karim Ainuz

ULOge:

Alisija Vikander, Džud Lo, Edi Marsan, Sem Rajli

TRaJanJe: 120 min

Henri Osmi. Čovek koji je osnovao sopstvenu crkvu da bi mogao da se razvodi kako i koliko hoće. Ratnik i oličenje snage i hrabrosti. Čovek koji se rešavao žena koje mu ne bi rodile muškog naslednika. Heroj brojnih dokumentarnih emisija i igranih serija na kablovskoj televiziji.

Za „Firebrand“, autorski prvenac na engleskom jeziku, brazilski režiser Karim Ainuz („The Invisible Life“, 2019) izabrao je upravo jednu, poslednju epizodu iz vladavine spomenutog kralja i perspektivu Ketrin Par, njegove poslednje, rekli bismo, jedine supruge koja je imala dovoljno sreće da postane njegova udovica. Njegov film premijerno je prikazan prošle godine u zvaničnoj konkurenciji Kana, a nama se „ukazao“ na beogradskom Festu.

Ketrin Par (Alisija Vikander) zanimljiva je istorijska ličnost, i to ne samo kao supruga moćnog kralja. Naime, ona je prva pod svojim imenom objavljena spisateljica na engleskom jeziku, a njeni molitvenici približili su protestantsku veru masama. Takođe, živela je u „zanimljivom“ vremenu, u doba verskih ratova katolika, anglikanaca i puritanaca, sama naginjući onim trećima, ali vešto balansirajući i sa prvima i sa drugima.

Upoznajemo je kao regentkinju koja vlada Engleskom dok je Henri Osmi na pohodu u Francuskoj, u trenutku kada se iskrada iz dvorca kako bi upozorila prijateljicu, radikal-

nu sveštenicu En Eskju (Erin Doerti), da se obruč oko nje steže. I da bi joj predala vrednu ogrlicu koja će u filmu dobiti status čehovljevske puške. Naša junakinja će na tu ogrlicu zaboraviti zato što se kralj (Džud Lo, neprepoznatljiv, ali jezivo uverljiv) u međuvremenu vratio iz pohoda i čini se da mu je poslednja žena već dosadila, a to što je njegova deca vole (skoro) kao rođenu majku ni najmanje ga ne impresionira. Na dvoru su i protestantski velikaši braća Simor (Edi Marsan i Sem Rajli ) i anglikanski sveštenik Stiven Gardiner (Sajmon Rasel Bil), pa u njihovim igrama moći oko sve bolesnijeg kralja, kraljica može ispasti tek moneta za potkusurivanje. Pitanje koje se nameće jeste to hoće li ona odoleti pritiscima dokle Henrija Osmog ne pojede gangrena, ili će završiti kao njegove prethodne žene: proterana, utamničena ili obezglavljena... Najjača karika ovog „revizi -

onističkog“ istorijskog trilera intrige upravo je Lo. U njegovoj izvedbi, Henri Osmi je čovek koji se sam sebi obraća u kraljevskoj množini, što zvuči nadrealno i paranoidno-šizofrenično, čak nimalo kraljevski. Zapravo, da Henri nema broj pored imena, mogli bismo da ga zamislimo kao kombinaciju privilegovanog školskog siledžije koji mora da bude najbolji u svemu (sport, muzika, sirova snaga) i da uvek vodi, dok drugi nemaju izbora nego da ga puste, i nekakvog vrlo sekularnog poremećenog diktatora tipa Čaušesku Glumcu u tom poslu mnogo pomažu maska i šminka. U jače karike može se ubrojati i fotografija Elen Luvar u „rembrantovskom“ osvetljenju, te kontrast između ogoljene scenografije i raskošnih kostima. Malo slabiji utisak ostavlja scenario, ne samo zbog „kreativnog“ odnosa prema istoriji, tako da se događaji od nekoliko godina nabiju u dva meseca, već i zbog vrlo konvencionalnog tretmana glavne junakinje, i ograničene mogućnosti Alisije Vikander da pogodi pravu notu Ketrinine fingirane submisivnosti (koja ne sme izgledati kao stvarna). Na kraju, „Firebrand“ je tek vrlo solidan, čak i dobar film, ali nikako odličan i izuzetan. M. S.

Ocjena: 3.6/5

Alisija Vikander kao Ketrin Par, posljednja supruga Henrija Osmog

CELULOID Kanadski provokator pretvara seks u moćno političko oružje

Klasna porno-revolucija Brusa la Brusa

Piše:

Marina D. RichteR

Jedan od najkontroverznijih filmova s ovogodišnjeg Berlinala, prikazan u programskoj sekciji „Panorama“, bio je „The Visitor“ kanadskog skandal-majstora Brusa la Brusa. Njegov omaž Pazolinijevom filmu „Teorema“ (1968), u smeloj, politički angažovanoj verziji deluje kao onaj pornić „sa radnjom“ koji nismo imali - i za koji imamo nerava da ga pogledamo do kraja.

„The Visitor“ je takođe jedan od najčudnijih i najluđih filmova koji je, i pored ogromne pornografske težine, teško pregaziti lošom kritikom zato što Brus la Brus zna šta radi, šta daje i šta neće da pruži publici.

Efikasni slogani

„Prljavi emigrant“ (Bišop Blek) stigao je na Zemlju, i ne želi samo da vam otme devojke, žene i kćerke, već i braću i sinove, i da zavede i vas i vašu poslugu bez obzira na to kojeg ste pola, starosne dobi i seksualnog opredeljenja. On je vanzemaljsko biće koje pristiže na našu planetu u koferu koji je doplutao na obalu Temze u Londonu... I koje će se još nekoliko puta, takođe u koferu, materijalizovati u drugim delovima grada.

Dok se stranac uhodava i navikava na novu sredinu, glas ksenofobičnog britansk og muškarca drži dug monolog o imigrantskoj pošasti. Da se on pita, „sve bi ih ostavio da se utope“, a njegov strastveno neprijateljski govor sadrži sve ogavnosti koje su nam poznate sa socijalnih mreža i iz kafanskih, nacionalizmom rasplamsalih bljuvotina.

Nijedan prestižan festival nikada nije video toliko eksplicitnog seksa u necenzurisanoj formi. U „The Visitor“, britanska antimigrantska politika napadnuta je tonama lubrikanata i izlučevina. Svaka scena Bišopove invazije na dom bogate buržoaske familije napakovana je sloganima, većinom političkim i onim kojim se zahteva izjednačavanje rodnih prava. Kao takvi, ti slogani zapravo doprinose tome da se seksualnost, u kojoj apsolutno ništa nije ostavljeno mašti, pretvori u efekasno političko oruđe.

- Jebi se za mnoge, a ne za šačicu - jedan je od takvih. I direktna je referenca na slogan „Za sve, ne za čašicu“ nekadašnjeg lidera britanske Laburističke

Nijedan prestižan festival nikada nije vidio toliko eksplicitnosti. U filmu koji je prikazan na Berlinalu, britanska antimigrantska politika napadnuta je tonama lubrikanata i izlučevina

partije Džeremija Korbejna, kojim se ovaj zalagao za unapređivanje i poboljšavanje ljudskih i manjinskih prava. Ekstremni specijalitet

„The Visitor“ može da ostavi čudan efekat i na gledaoce koji nisu raspoloženi da sede na pr ojekciji porno filma. Iako ima svega zamislivog što jedna X produkcija može da ponudi, svaka scena snimljena je s osećajem za estetiku i za efekat koji želi da izazove, a da taj ni u kom slučaju nije, narodski rečeno, da „napali“. Dok slama tabue jedan za drugim, La Brus podstiče na razmišljanje o predstavama koje imamo ne samo o seksualnosti, već i o načinu na koji se odnosimo prema ljudima, nacionalnom identitetu i onima koji odudaraju od našeg poimanja standarda i prema materijalnom blagostanju.

U tom smislu, La Brus koristi i neprijatnu metaforu „serviranja“ specijaliteta jedne kulture drugoj, ili poslastice koju je Divajn kod Džona Votersa okusio u znatno manjoj dozi nego što je La Brusovom buržoaskom domaćinstvu pripremio sveže pristigli gost. Ukoliko postoji momenat u kome ćete poželiti da okrenete glavu od ekrana, to je ovaj, a ne bilo koja od seks scena, bez obzira na to „ko koga i zbog čega“ radi.

Kratke, efektne poruke (uglavnom isporučene na ekranu u obliku velikih neonskih slova), koje globalno pozivaju na subverzivne promene u načinu razmišljanja, zamenjuju retke dijaloge. Tek u samom finalu javlja se prava verbalna komunikacija (iako one druge oralnog tipa ima iha-ha), a La Brus je pretvara u neku vrstu generalne probe za pozorišnu pred-

Kadrovi iz provokativnog „pornića sa radnjom“

imdb.com

oružje u „The Visitor“

porno-revolucija

Brusa

REŽIJA:

Brus la Brus

ULOGE:

Bišop Blek, Maklin Koval, Ejmi Kingsmil, Rej Filar

TRAJANJE: 101 min

stavu, u kojoj svaki od protagonista svoj tekst izgovara skoro mehanički neemotivno. Kanadski režiser ne preza od ekstremnih metoda da prenese političku poruku, i dok je Lemi iz sveg grla pevao „Pojedi bogate“, La Brus ima potpuno drugačiju ideju šta bi im uradio. Njegova radnička klasa i ljudi sa margine to bukvalno demonstriraju u filmu. Tako da, „The Visitor“ možda jeste repetitivan i desetak minuta duži nego što bi trebalo, ali takođe je i vrlo efikasan u slanju poruke.

Ocjena: 3.9/5

Krazy House

Prvi igrani film na engleskom jeziku holandskog režiserskog dua Stefan HarsFlip van den Kul veliki je izazov za one koji ozbiljno shvataju sve tačke udžbenika o političkoj korektnosti. Autori kultne komedije „Ron Gosens: niskobudžetni stantmen“ (2017), u kojoj nije bilo tabua koji nisu slomili, vratili su se sa „Krazy House“: filmskom parodijom na američke sitkome iz osamdesetih, sa sve nasnimljenim aplauzima i lavinom smeha publike.

U ovoj uvrnutoj komediji, čija je svetska premijera održana na Sandensu (a ulovili smo ga na Međunarodnom filmskom festivalu u Roterdamu), glavne uloge igraju engleski komičar Nik Frost (Rajtovi „Shaun of the Dead“, 2004; i „Hot Fuzz“, 2007) i Ališa Silverston koja je konačno, posle višedecenijske ekskurzije kroz epizodne uloge, počela da dobija interesantne ponude, a samim tim i priliku da pokaže versatilnost. Moglo bi se reći da je kletva razbijena njenom malom, ali zapaženom ulogom u hororu „The Lodge“ (2019) Veronike Franc i Severina Fijale, a potom i velikim kambekom u feminističkom slešeru „Perpetrator“ (2023) Dženifer Rider, nakon čega je usledila i jedna od glavnih uloga u Netfliksovom trileru „Reptile“ (Grant Singer, 2023).

U „Krazy House“, Silverston i Frost igraju bračni par Krišćan (vrlo očigledna referenca na prosečnu američku WASP fa-

miliju koja nedeljom odlazi u crkvu) koji sa dvoje dece tinejdžera - sinom Adamom (Volt Klink) i kćerkom Sarom (Hajte Jansen), živi u prostranoj kući u predgrađu. Berni je dobroćudan, nespretan domaćin kuće koji za sve probleme traži rešenje u hrišćanstvu, dok je njegova supruga Eva uspešna poslovna žena.

Porodična idila urušava se dolaskom ruskih majstora – surovog, kriminalnog oca Pjotra (Jan Bejvut) i njegova dva sina, dizelaša Dmitrija (Kris Peters) i stalno naduvanog Igora (Mati Stuker) koji kreću, komad po komad da demoliraju kuću, sa navodnom željom da poprave čitavu vodovodnu instalaciju. Da tu nešto ne štima (osim očiglednog manjka kvalifikacija za obavljanje popravki) jasno je čim kroče u dom Krišćanovih. No, polokaće se mnogo litara votke pre nego što se otkriju njihove prave namere.

„Krazy House“ je slepstik kojeg su kritičari raščerečili nakon premijere na Sandensu, što zbog nemarljive zezancije na temu oružanog nasilja u Americi, što zbog nerazumevanja kulturnih razlika između Zapada i Istoka. Interesantno je da su te zamerke zasnovane na pretpostavci da bi komedija morala da doprinese rešenju jednog problema koji sam po sebi nije tema filma.

Verovatno je američkim kritičarima još teže da se nose sa bespoštedno šegatorskim odnosom koji režiseri demonstri-

REŽIJA:

Stefan Hars i Flip van den Kul

ULOGE: Nik Frost, Ališa Silverston, Jan Bejvut,

TRAJANJE: 90 min

raju prema hrišćanstvu. Berni, emotivna i fizička šeprtlja, bori se protiv unutrašnjih demona koji pokušavaju da ga navedu da se okrši o sva moralna načela, i vodi živahne razgovore s Isusom (Kevin Konoli) koji ga naposletku izdaje beskorisnim odgovorima. Njegove vizije nasilja najbolje su scenaristički razrađene, a transformacija od pitomog, dobrog čoveka do osvetitelja - još bolje. Harsova i Van de Kulova poslednja komedija uvrnuta je i upetljana u klupko iz koga se sporo otpetljava do kulminacije u poslednjih 20 minuta, kada se sve kockice lude slagalice poslože. Ona je daleko od kvaliteta na koji smo od njih navikli da dobijemo, ali jeste prilično zabavna razbibriga.

M. RICHTER

Ocjena: 3.4/5

Nik Frost u zabavnoj holandskoj komediji prikazanoj na Sandensu iffr.com

ili-ili

Džonija Štulića uvijek sam

doživljavao kao dio Azre. Istina, autor je većine pjesama, al’ nemam taj utisak kantautora.

Za Šobića je to očigledno

Svaki put kada bi se pred njim našao skoro pa nemoguć zadatak, Stanislav Nikičević, scenograf i bubnjar benda Mikrokozma, izgovorio bi jednu „po niški“. „Zgolo dupe vađenje ekseri!“ Ne može, al’ ima da može! Po toj su ga rečenici prepoznavali svi filmski radnici, muzičari, kumovi, prijatelji, porodica, ma svi koji su imali sreće da im se put makar jednom ukrsti sa njegovom neukrotivom energijom. I kadgod bi je čuli, odmah bi znali da im je sve završeno. Jer, ništa Stano nije volio kao da stane na put nemogućem –u dizajnu, muzici, na filmu, u životu.

Zbog toga se novi album grupe Mikrokozma nije mogao zvati nikako drugačije osim„Zgolo dupe vađenje ekseri“. Kao simbolična posveta – i zajedničkom sviranju rokenrola u ovoj zemlji i u ovakvom svijetu, i voljenom prijatelju i muzičkom saputniku koji je preminuo u oktobru prošle godine. Od basiste i vokala Nikole Tomića i gitariste Enesa Zejnilovića, za svog druga. Za Staneta i konstantno pobjeđivanje nemogućeg.

Na novom albumu naći će se šest pjesama: „Sojer Tom“, „E, moj pobro“, „Švaler u propadanju“, „Kraj tvoje peći“, „Dobar dan“... I jedna sasvim neočekivana, duboko simbolična bonus numera koju se ne usuđujemo da vam spojlujemo. Samo ćemo vam reći, držite se dobro. Album će biti objavljen do kraja proljeća, kada bend, sa novim članom Ethemom Talem Mandićem za bubnjevima, planira i koncertni omaž svom

Nikola Tomić, basista i vokal grupe Mikrokozma

Riječi najbolje iz crnogorskih

Stanu. Ostajemo na vezi za tačan datum i lokaciju koncerta; ono što za sada znamo: prije Tomića, Zejnilovića i Mandića, sa bine će zasvirati veliki prijatelji benda – Grim, Rudolf, Parampaščad i Ekipa za to, grupa sa kojom je takođe svirao Stano. A najemotivniji dio biće sačuvan za Desimira Stojimirovića, koji će sjesti za bratove bubnjeve i sa Tomićem i Zejnilovićem za kraj otprašiti pjesme koje je njegov Stanislav najviše volio. Uoči koncerta i objave albuma, ugostili smo Tomića u rubrici koja možda nije kategorija

„Zgolo dupe vađenje ekseri“, ali jeste osmišljena da dobro namuči sagovornika, smještajući ga između dva naizgled nemoguća izbora. Ali, ne bi pjesnik bio Stanetov drug i ne bi ga on bez razloga prozvao „Tata“, da Nikola nije pronašao način da im doskoči... Veliki gitarista: Radomir Mihailović Točak ili Vlatko Stefanovski?

- Veliko divljenje prema radu i posvećenosti obojice. U ovom slučaju, jedino ostaje odrediti se prema ličnom doživljaju. A kako? „Zajdi, zajdi“, za mene, najbolje pjeva Točak na gita-

ri, a kad gitara zapjeva to je baš veliko. A pjeva i kod Vlatka, na „Uči me majko karaj me“. Negdje devedesetih, Leb i sol nastupa u Podgorici. Drugovi i ja sa njima, srednja škola. Iz Bijelog Polja za Podgoricu, vozom. Koncert da ne pričam, prvi veliki doživljaj muzike. Poslije koncerta, gdje, kuda. Grad prazan, ajde de, na hamburgere, parkiran voz na šinama. Uđosmo, dremnuli, u stvari tvrdo zaspali. U jedan vakat, kači se lokomotiva i voz kreće. E, kad smo jurnuli prema vratima... A Smak, u beogradskoj areni, matori je bio živ. I odvezao nas

Nikola Tomić: Misli da je scenarista serije „‘Alo, ‘alo“ čitao Miodraga Bulatovića

Mikrokozma

najbolje ječe crnogorskih brda

i vratio u 24 sata. Prvi put sam čuo „El Dumo“. Bilo je sve vrlo emotivno. Ne bih dalje. Točak. Glumačka gromada: Al Paćino ili Robert de Niro?

- Paćino i De Niro igrali su zajedno u jednom od mojih omiljenih filmova. Dobro ste rekli, gromade. Nedavno sam gledao dokumentarni film De Nirov, o njegovom ocu njujorškom slikaru sa kraja šezdesetih i početka sedamdesetih. Neproslavljeni umjetnik, otac već slavnog sina, ali nije dozvolio posredni publicitet. Iako lična, porodična priča, ostaje kao zalog i živ putokaz

svim sanjarima operisanim od advertajzinga, da je umjetnički trag važan koliko god izgledao nevidljiv. Kupio me je na ljudskoj razini ovim filmom. A čujem da mu se i kćerka zove Drina. Dakle, blaga naklonost. Poezija Rista Ratkovića: „Ikona“ ili „Bar“?

- „Ikona“, pjesma koja je uvrštena u sve antologije jugoslovenskog pjesništva. I ne bih ja tu ništa dodavao. Al’ molim vas, kao dijete bjelopoljske čaršije, i toliko puta otpjevane pjesme „Bar“, skoro pa neizostavne na svim nastupima grupe Mikrokozma, ne bih mogao protiv emocionalnog naboja. Ulica slobode: bjelopoljska ili podgorička?

- Nadomak bjelopoljske sam rođen, i na istoj stasavao i emotivno zrenuo. Sa svim drugovima mnoge noćne sate proveo. Pretumbali smo istoriju čovječanstva na toj asfaltiranoj kalrdmi. O čulnoj ljubavi naslutio, pa onda osjetio, i najljepše noge grada na istoj vidio, i zamolio je da bude ljubav mog života. Pristala je. Podgorička mi je draga, sjeća me na grad u koji sam odavno došao. U toj ulici i nadomak nje osjetio sam prihvatanje, a potom i pripadnost novoj sredini. Odgovor čovjeka koji je promijenio adresu se naslućuje A mijenjaju se ulice, prostori, gradovi i mi sa njima, mijenjaju im i imena. U tim anarhičnim zahvatima ja ću na svojoj mapi upisati svaku ulicu - Ulica Slobode, 1, 2, 3, 4... Jugoslovenski kantautor: Branimir Džoni Štulić ili Miladin Šobić?

- Štulića sam uvijek doživljavao kao dio Azre. Istina, autor

je većine pjesama, al’ nemam taj utisak kantautora. Za Šobića je to očigledno. U ovom slučaju muzika je na strani Azre i Štulića, a riječi molim vas, najbolje ječe iz crnorskih brda.

Kultna televizijska serija: „Mućke“ ili „‘Alo, ‘alo“?

- Ne bih se mnogo mislio. „‘Alo, ‘alo“. Trip pretpostavka, autor scenarija čitao je Miodraga Bulatovića. Možda nije pohvalno za potomka knjaževih oficira da mu ratni heroj bude Rene, jer rat nije igra a ni crtani film, kako reče predstavnik sile prije neki dan. A šta čeljade da radi kad udari jaki na nejakog. Jedini racionalan otpor je biti Rene ili Gruban Malić. Opcija dva, da idemo u hajduke. A kako nam je krv već odavno razblažio grad, to bi bilo malo teže. U ovom našem višeslojnom društvenom ambijentu, poslovna doktrina vibrira od Renea do Del Boja.

Vokal i po: Dado Topić ili Boris Aranđelović?

- Sjajan, kristalan, liričan. Tako se može opisati glas Borisa Aranđelovića. A vokal i po, e to je Dado Topić. Ako poređamo glasove koji su zauzimali najviša mjesta kroz istoriju savremene muzike, kod nas su glasovi za pjevanje bili: Safet Isović, Himzo Polovina, Nikola Karović, Predrag Gojković , Davorin Popović ... u svijetu, nama poznatom, Roj Orbison, Keni Rožđers, Frenk Sinatra, Elvis Prisli... E bogme glas Dada Topića poprilično je kompatibilan sa najvećima. A šta je savremena muzika donijela kao novinu, što moram priznat i meni pogoduje. Od Boba Dilana i Bitlsa naovamo, na pozornicu je izašla nova stvaralačka ideja, a njen nosilac nije morao imati oreol superiornog interpretatora. A najnovije doba?! E kako bi sve moglo, e moj pobro. Svitanje u pjesmi: „Još ne sviće rujna zora“ ili „Evo sviće“ (Mikrokozma)?

- Da vam pravo kažem, sad mi je neprijatno. „Rujna zora“ je mitska pjesma a ova druga je tek rođeno dijete, beba... Al’ evo, neka bude nastavak od još ne sviće, do tek što nije, a mene bi najviše obradovalo kada bi svanulo. Ili što reče moja, lav of maj lajf, bitno je da sviće.

Filmska trilogija: Kopolin „The Godfather“ ili Džeksonov „The Lord of the Rings“? - Ovaj prvi gledam na godišnjem nivou. Makar jednom. A Stane je za ovaj drugi govorio da je to najbolji film svih vremena. Nisam to razumio, al i kroz druženja sa njim, i mnogim razgovorima o umjetnosti (a Stane je bio i de fakto i de jure umjetnik), uoči se upravo ona višeslojnost koju nosi film. Pravo da kažem, ja više volim „Kuma“, al’ isto ne mogu protiv Stanetove. Vrlo nezgodna situacija. Ostaje da kreiram u glavi raspravu, do svađe, koja tako nedostaje.

Rokenrol balada: „Angie“ (The Rolling Stones) ili „Hey Jude“ (The Beatles)?

- Rokenrol ima mnogo ljepših balada, al’ ovi su na vrhu Olimpa pa je bespredmetno kudit ih. Ja više volim da čujem „Angie“, i ima mi takav ukras na haj hetu, da je svaki put odslušam do kraja, da bih ustvari čuo kako Čarli Vots spušta haj het do poda. A „Džud“ je i sam Makartni „bacio u promet“. Velikan književnosti: Fjodor Mihailović Dostojevski ili Petar Drugi Petrović Njegoš?

- Ja se izvinjavam, Njegoš je više od književnosti. Lako je Rusiji, tamo imaju više nosećih stubova, a kod nas stoji samo jedan. Mnogi ga podrivaju, al’ na našu sreću armiran je vrlo dobro.

Mjeriti između oca i duhovnika, malo mi je teško, i ne želim da se odlučim. Tokom turbulentnog odrastanja duhovno napajanje dobio sam iz „Luče“, pa i drsko, mladalački, prisvojio da se grupa u kojoj sviram zove Mikrokozma. Na moju sreću, oni koje najviše volim da slušam dok sviraju, prihvatili su to ime.

Dostojevski, za mene, otac romana, magnetna rezonanca ljudske misli, lični terapeut... Da je samo to, pa dosta za jedno čeljade.

Akcioni baja: Arnold Švarceneger ili Silvester Stalone? - Nemam tu dvojbe, Roki i Rambo su heroji ulice. Iako pokvaren u nastavcima, nije umanjio mit. Možda ću se izložiti podsmijehu, uvijek odgledam kad naleti na televiziji, „Rocky“ (I) i „Rambo“ (I). Komandose, žao mi je, al Stalone je Čak i za Norisa baja.

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Photo by Mina

SERIJE The Gentlemen

Filmovi

koji se koriste kao krave za mužu televizijskog materijala – odavno nijesu vijest. U eri bjesomučnog štancanja prikvela, sikvela i spin-ofa, mnogi su iskoristili priliku da posegnu za dobro „čuvanim“ klasicima. Navodno, u želji da ih modernizuju, osvježe i serviraju TV priče po mjeri našeg vremena. Sa većinom takvih projekata, ključni problem najčešće bude pristup originalnom materijalu. Odnosno, pronalazak prave mjere između očuvanja duha inicijalne filmske priče i uvođenja nečega novog, zbog čega je i vrijedilo ući u produžavanje ili oživljavanje datog filma.

Drugi pokušaj

E, upravo zbog kreatora serija, koji jesu u stanju da pronađu balans između starog i novog, odlične serije zasnovane na filmskim klasicima – ipak jesu vijest. Jer, vrlo je malo onih koji su u stanju da polože taj test na televiziji.

Od starih majstora, dobar primjer je Lari Gelbart sa serijom „M*A*S*H“, spin-ofom istoimenog kultnog Altmanovog filma iz 1970, a od novijih TV autora odličan posao sa „čačkanjem filmskih mečki“ obavili su, recimo, Alis Birč sa Kronenbergovim

Razigrani koncept filma

Riči muze staru

body horror klasikom „Dead Ringers“, ili Donald Glover i Frančeska Sloun presvlačeći brangelina akciju „Mr. and Mrs. Smith“ u oktansku raspravu o modernim vezama. U odnosu na pomenute serije, Gaj Ričijevo spuštanje u spinof vode – nije ispalo vijest. I vrlo čudno: njegova nova serija „The Gentlmen“, iako se tako reklamira, tehnički i nije spinof istoimenog filma iz 2019. godine. Jer, Riči možda jeste uzeo novi ansambl, promijenio imena likova i ubacio malo novog konteksta u osmodjelnu seriju, ali u osnovi – Netfliksov „The Gentlemen“ ostao je ista priča o sudaru britanskih gangstera i aristokrata koju smo već gledali na velikom platnu. Još malo čudnjikavosti: nije ovo prvi film sa kojim je Riči to uradio. I „Lock, Stock, and Two Smoking Barrels“ (1998) pretvorio je u seriju, a u toj „Lock, Stock...“ (2000) probao je i nikako nije uspio da ponovi magiju svih onih frenetičnih trikova iz nezaboravnog debija.

I tek tu dolazimo do najčudnijeg momenta u vezi sa Ričije-

Kad se sve sabere, fakat je da se osam epizoda moglo zipovati i svesti na četiri ili pet. To bi bilo dovoljno za fin, pitak komad krimi-zabave, kad Riči očigledno nije planirao dublju studiju karaktera ili satirični klasni komentar

vim TV ekskurzijama: sudeći prema onome što je pokazao u „The Gentlemen“, u oba slučaja poklizao se pristupajući originalnom materijalu. Ova mu je serija bez sumnje gledljiva, na momente čak i urnebesno zabavna, ali brzo dosadi i izmori njena formula. Najviše zbog toga što nijedan novi lik ne može da se mjeri sa ludacima koje su u filmu igrali Metju Makonahej, Hju Grant, Kolin Farel...

Irski fanatik

Radnja serije počinje iznenadnom smrću Vojvode od Halsteda, koja donosi još dva šoka njegovoj porodici. Prvi, tokom čitanja testamenta, kada saznaju da je starac preskočio starijeg sina Fredija (Danijel

Ings) i silnu zemlju sa sve rojalnom titulom – ostavio mlađem Ediju (Teo Džejms, „The White Lotus“). Inače, vojniku i tipu kojeg aristokratska posla apsolutno ne zanimaju. Novi Vojvoda, pak, nema mnogo izbora: „vraćanje“ nasljedstva bratu nikako nije opcija. Tata nije bio lud; znao je da Frediju – kockaru od čijeg je kukavičluka veći samo njegov apetit ka kokainu– ne smije prepustiti imetak. Sve bi to brzo bilo strpano u surlu ili kladionicu, što Ediju postaje kristalno jasno nakon što mu Fredi zatraži osam miliona funti da se raskusura s irskim narko-kartelom od kojeg je uzeo pozajmicu.

Tada slijedi i drugi šok od tatice. No, saznanje da je pre -

Nova ekipa ne može da se mjeri sa Ričijevim inicijalnim filmskim gangsterima i buržujima

iz 2019. razvodnjen u osmodjelnoj Netfliksovoj seriji

staru slavu, ija-ija-o

minuli Vojvoda imao dogovor sa Tomijem Diksonom ( Rej Vinston), najvećim proizvođačem marihuane na cijelom Ostrvu, da mu prepusti ogromno Halsted imanje za proizvodnju kanabisa, primajući pet miliona funti godišnje za „diskreciju“ – dolazi kao spasonosno rješenje.

Edi traži pomoć od Tomijeve kćerke i desne ruke Suzi (Kaja Skodelario), glavne nadzornice cijelog biznisa sa marihuanom, da kao posrednica riješi „irsku situaciju“ sa Fredijem. I Tomi Dikson (Piter Serafinovič), glava kokainske hobotnice, zaista pristaje da sreže dug na četiri miliona – ali pod jednim uslovom. Da Fredi obuče odijelo kokoške, otpjeva izmijenjenu, podjebavajuću verziju pjesmice „Old MacDonald Had a Farm“ i pusti ga da sve to snimi.

Nesreća od Edijevog brata, bez ijedne preostale mrve dostojanstva, naravno, na to pristaje. Ali, „ija-ija-o“ dio ne prolazi dobro. I to će Ediju, Frediju i Suzi, koja se sa njima našla u istom sosu, navući na vrat Tomijevog starijeg brata, najluđeg od svih ludih Iraca, teškog religijskog fanatika Evanđelistu (Pirs Kvigli).

Džonston sa „t“

Edijevi problemi od tog trenutka samo će se gomilati. Osim protiv ubilačkih Iraca, nekontrolisanog brata i Suzinog pritiska da zadrži ilegalni biznis sa marihuanom na Halsted imanju, boriće se i sa još jednim kraljem narko-imperije. Njegovo ime je Stenli Džonston (sa „t“), a s obzirom na to da ga igra Đankarlo Espozito, Gas Fring iz „Breaking Bad“, logično je da bude gospodar meta.

Stenli Džonston (sa „t“, nastaviće da napominje Riči ispisujući ovaj dodatak na ekranu svaki put kada se čoek pomene) samo je jedan u gomili liko-

va koji će salijetati Edija i spoticati i/li pomagati njegovu misiju da se iščupa iz biznisa sa marihuanom. U svakoj epizodi uvodi se makar još nekoliko smutljivaca sa dna kace i s adekvatnim nadimcima tipa Sticky Pete ili Blanket, a sa brojem likova uvećavaju se i zapleti i podzapleti sa kojima naš heroj mora da se izbori.

Male zavrzlame rađaju velike; velike još malih, i sve tako ukrug, bez kraja i konca, dok Edi, pokušavajući da se izvuče iz ilegale, tone sve dublje u krimi-svijet iz kojeg pokušava da pobjegne. I tu vrlo brzo postaje jasno, da je to ipak mikrokosmos koji mu se sviđa, koji ga uzbuđuje, koji mu leži. Jer, nema te prevare, krađe, eliminacije svjedoka ili opasnih pregovora sa narko-ajkulama, koje Edi uz Suzinu pomoć (ili bez nje) ne može da završi. A to što ih Riči nije upetljao u jednu tipičnu, klišeiziranu akcionu romansu, jedan je od najvećih kvaliteta serije.

Edijev put poprskan je krvlju i popločan opasnostima, ali ipak je totalno i do koske predvidljiv. Od starta znate da je predodređen da ostane u tom svijetu, da će završiti na vrhu piramide, da je rođen da bude služen... A kad znate krajnju tačku puta, onda vam ne preostaje ništa osim da probate da

uživate u putovanju kroz seriju. Riči u „The Gentlemen“ zaista priređuje dovoljno uzbudljivih i komičnih momenata, da vrijedi ostati uz Edija, ma koliko providan bio kraj. I ma koliko i njeni najbolji elementi djelovali kao muža Ričijevih starih štoseva.

Zauzdani stil

Bio to bokserski meč sa namještenom pobjedom, krađa paprenog autombila, meci isporučeni ravno u čelo u mraku šume, mentalne igre sa gangsterima koji ispijaju fensi-šmensi viskije i vina, slanje poslovnih ponuda preko goluba pismonoša i kušanje najfinije teletine na krovu zatvora u kojem bi trebalo da otpatite kaznu zbog dilovanja – sve su to detalji koji Ričijev svijet čine autentičnim. I u krajnjem slučaju, gledljivim, iako njegov svijet u seriji djeluje i stilski i narativno razvodnjeno. Čak i u odnosu na „The Gentlemen“, koji jeste bio super, ali ipak više kao ričijevska best of kompilacija i podsjetnik na njegove filmove sa početka karijere. Fakat je da nam fale odavno, od kada ganja holivudsku karijeru i praćaka se u blokbasterskim vodama – kao riba na suvom. Frenetična montaža, ubrzavanje i usporavanje vremena, kartice s opisima likova ili nji-

hovih replika, crni humor, ludi soundtrack i krv do koljena – sve što prepoznajemo kao Ričijev potpis, ovdje je utišano i primireno, skoro do granice neprepoznatljivosti. I to je sasvim okej, jer bilo bi teško zadržati isti filmski tempo u osmodjelnom formatu, i baš to dokazuje da je Riči nešto naučio iz neuspjeha „Lock, Stock...“ serije.

Ipak, to stilsko zauzdavanje istovremeno je i problematično, jer oduzima seriji ričijevsku posebnost. Tako da, na koncu, jedini od utišanih tipičnih Ričijevih elemenata ispao je njegov „regularac“ Vini Džouns, ovog puta u ulozi batlera porodice Halsted, koji dođe nešto kao Alfred Edijevom Betmenu. Njegov je sensei i oslonac u najključnijim trenucima... i zaista je osvježavajuće vidjeti Vinija u jednoj takvoj, slojevitijoj i znatno mirnijoj ulozi.

Na koncu, kad se sve sabere, fakat je da se serija mogla zipovati i spakovati u četiri-pet umjesto u osam epizoda. To bi bilo dovoljno za fin, pitak komad krimi-zabave, kad Riči već nije planirao bogzna kakvu studiju karaktera, porodičnu dramu ili satirični klasni komentar, mimo toga da su britanske aristokrate većinom ekscentrici, lopine ili beskičmenjaci koji puštaju krimose da rade što hoće.

Ta je poenta mnogo bolje potcrtana u filmu „The Gentlemen“ i zato je zaista šteta što Riči nije čuo za „praksu“ Dragana Bjelogrlića i kolega iz Srbije koji, već neko vrijeme, paralelno snimaju filmove i serije. Jer, da je ovo koncipirao samo kao produženu ruku filma, vrijedilo bi ispratiti „The Gentlemen“ čak i uz neznam-ni-ja koliko rupa. Makar da se oči nagledaju milog Hjua Granta – i onih ikonskih trenerki Kolina Farela.

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ Ocjena: 3/5

Vini Džouns, sjajan u neočekivano mirnom izdanju

SERIJE V efekat

Piše:

Davor pavlović

Za Bertolta Brehta, teatar je mjesto političkog prosvjetljenja, koje gledaoce mora da podstakne na razmišljanje i djelovanje. Opisivao je svoje predstave kao „kolektivne političke sastanke“ u kojima i publika treba da učestvuje. Da bi ovo postigao, Breht je koristio tehnike koje podsjećaju publiku da je predstava slika realnosti, a ne sama realnost. Nazivao je to „efektom distanciranja“ ili „V-efektom“ (verfremdung).

Ovaj termin za intrigantan naziv svoje serije, koji momentalno razbuđuje maštu gledalaca, iskoristili su Đorđe Milosavljević i Maja Todorović. Njihova serija „V efekat“, podijeljena na osam epizoda, odigrava se u pozorištu i publiku automatski uključuje u rješavanje whodunnit misterije.

Smrt na daskama

U seriji možemo da se susretnemo sa Brehtom, ali mnogo više s Agatom Kristi, dok kreatori koriste autorsku slobodu da na ekranu postave i iskoriste uspješnu formulu jedne enigmatične priče. Sa druge strane, sa pregršt domaćih glumačkih zvijezda i pod režiserskom palicom Gordana Kičića i Đorđa Markovića, pozorište je maksimalno iskorišćeno kao lokacija, a sve kako bi se zaronilo u najmračniju posjetu trilerima i misterijama ubistva po kojima je Agata Kristi prepoznatljiva.

Pozorište i njegov šarm sa tajanstvenom maskom koja poprima uznemirujuće konotacije zaštitni su znak „V efekta“. U ovoj priči, pratimo reotvaranje jednog modernog pozorišta, nakon velikog finansijskog skandala, uz premijeru predstave „Slučaj Bertolta B.“, starog pozorišnog hita iz osamdesetih godina prošlog vijeka.

Premijera pobuđuje veliko interesovanje; u publici su važne zvanice, novinari, pozorišni kritičari... Između ostalih, tu

Zarazna misterija ubistva, čija se

Breht i Agata pod istim krovom

Početak je vizuelno zanimljiv i priča lako zaokupi pažnju, ali ono što dolazi između – i ne toliko. Teško je reći da je serija, kao komplet, dosegnula zavidan nivo razvijajući narativ, podtekst i glavne likove

je i ministar kulture Miroslav Vidović (Voja Brajović), čiji sin Vladan (Kičić) igra glavnu ulogu. Sve obećava spektakl, ali na kraju nastaje tajac. Jer, glavni glumac umire na daskama koje život znače izvodeći scenu samoubistva.

Da li je glumčeva smrt nesrećan slučaj ili ubistvo? To treba da istraži inspektorka Svetlana Šorga (Milica Janevski), koja je došla da pogleda predstavu. Ona mora da ispita sve glumce, od Vladanove žene Nadežde (Nada Šargin), preko zvijezde u usponu Koste (Pavle Mensur) i ženskaroša Ljube

(Petar Benčina), do dramaturškinje Darije (Jovana Gavrilović) i ostalog pozorišnog osoblja, poput upravnika Predića (Miloš Đorđević), njegove zamjenice Tine (Dubravka Kovjenić) i kućnog majstora Slaviše (Aleksandar Srećković).

Provjereni recept

Posao koji čeka inspektorku neće biti nimalo lak, jer svako od njenih svjedoka krije neku tajnu... No, u ispitivanju će joj makar pomoći inspektor državne bezbjednosti Žarković (Radovan Vujović).

Uobičajeni motivi Agate Kristi prožimaju svih osam epizoda. Tu su zatvorena, klaustrofobična lokacija; popis osumnjičenih, od kojih svako ima neki motiv za ubistvo ali i alibi, a tu je i detektiva koji mora da poveže tačkice i razriješi misteriju slučaja. „V efekat“ u tom smislu slijedi uspješan recept, štiklirajući postulate žanra i ne pokušavajući da preplavi originalnošću. Doduše, ima tu nekih naznaka i momenata kada kreatori pokušavaju da crtaju van zadatih linija, sa tim da se iza zločina kriju teorije zavjere s ubačenim horor elementima.

Uznemirujuća maska – zaštitni znak whodunnit misterije

se radnja odvija u teatru, ne odstupa mnogo od postulata žanra

Agata krovom

Takođe, estetika i pokreti kamere uspijevaju uvjeriti publiku da sa vremena na vrijeme posumnja, da iza serije stoji minimum autorske intencije. Dakle, ni misterija, ni njen razvoj i prikaz na ekranu ne ističu se ni po čemu posebno. Bez obzira na to što je „školski“ ispratila provjereni recept, teško je reći da je serija dostigla vrhunski nivo razvijajući glavnu priču, podtekst i likove.

Početak jeste vizuelno zanimljiv i priča nas poprilično zaokupi, ali ono između - ne toliko, posebno ne „veliki finiš“. Sve vrijeme smjenjuju se scene koje su vrlo uzbudljive s onima koje su smrtno dosadne, čime se totalno gubi na tempu. Na kraju, poput većine trilera, detektiv otkriva zločin i objašnjava kako je sve to povezano – i ipak slijedi na silu napravljen neočekivani obrt, kako bi se otvorio prostor za snimanje druge sezone.

Šok-terapija

Najpažljiviji gledaoci moći će da pogode kakav zaplet slijedi, a neki bi čak mogli da već u početnim epizodama pretpostave i pogode ko je ubica. Scenario serije je takav da dopušta publici da razmišlja, promišlja i razotkriva svaku misteriju, koja se obrađuje na prilično ležeran način, a postoje i momenti koji se previše nametljivo oslanjaju na modernu šok-terapiju.

Uprkos tome, gledanje „V efekta“ u cjelini jeste zanimljivo. S upečatljivim ambijentom i glumcima, uspijeva da održi kvalitetan utisak.

Ideja da se protagonisti smjeste zajedno u pozorište, klasična je formula žanra,. Ovdje nema nekog lika koji posebno odskače,

što pogoduje uravnoteženijem uklapanju galerije likova. Oni funkcionišu kao cjelina, uprkos tome što su pojedini malo previše ograničeni na površne i nezanimljive uloge, ako ne i pretjerano konstruisani kako bi osigurali humor ili dramu. Inspektorka Sorga je na granici između onoga u što čvrsto vjeruje, a to je dedukcija i da sve ima praktičan odgovor - i onoga u što nikako ne može da povjeruje zbog manjka logike. Ubica uspije ući u njen um i igrati se sa njom, dok gledalac otkriva malo više o njenoj prošlosti.

Umne igrice

Inspektorka sve vrijeme njeguje figuru negativke i antijunakinje koja se razvija kako vrijeme prolazi, istovremeno tjerajući protagoniste da otkriju najgore djelove sebe. Nedvojbeno je najveći adut serije. Nakon serije „Deca zla“, Milica Janevski ponovo se udružila sa Radoslavom Vujovićem, a njih dvoje i u „V efektu“ uspješno funkcionišu zajedno kao „dobar i loš policajac“. Gotovo svaki drugi član ekipe napisan je tako da ga izdvaja samo jedna karakteristika, pa imamo preambicioznog glumca, pijanca, voajera, brižnu majku, glumice nesrećne u ljubavi... Tako Mladen Andrejević kao Paunović sa još nekim sporednim likovima, ima komični štih i cilj van svake sumnje, da bude razigrani kontrast ostalima. I to funkcioniše iako, doduše, nekad zna da djeluje i pretjerano karikaturalno. Sa druge strane, tu su glumice i glumci koji odskaču i impresioniraju više, poput Nade Šargin, koja pokazuje da je neopravdano zapostavljena u domaćoj produkciji, i Pavla Mensura, jednog od mladih glumaca pred kojim je blistava karijera, ali kojeg bi učestalost pojavljivanja u gotovo svim novijim produkcijama, mogla da „proguta“. Njihovi likovi su zajedno s ostalima, slomljeni i zaglavljeni u zidovima svojih noćnih mora.

„V efekat“ je funkcionalna i zarazna serija, čiji autori znaju kako da drže gledaoce u neizvjesnosti i željno čekaju odgovor na pitanje „ko je ubica“. Angažovanje moždanih viju-

ga i buđenje želje da se „doprinese“ rješavanju misterije, tj. pogodi ubica, uvijek mora da bude plus kad je riječ o ovom žanru. Sa nekoliko dobrih ambijentalnih scena, šarenolikom i dobro uigranom glumačkom

ekipom, te scenarijem koji ne blista ali ostavlja prostora da se može razraditi enigma – „V efekat“ pruža užitak. Tako da, neće biti preveliko iznenađenje ako dođe do druge sezone.

Ocjena: 3/5

Izvrsna Nada Šargin dokazuje da je neopravdano zapostavljena u regionalnim produkcijama

Milica Janevski kao glavna inspektorka Svetlana

Gordan Kičić igra ubijenog glumca i dijeli režisersku stolicu sa Đorđem Markovićem

firefly

PREPORUKA

Anja Marković, istoričarka umjetnosti

Nacisti u lovu na umjetnine

ZGRABI

FILM

Filmove kojima se često vraćam radili su uglavnom Italijani. Imaju nevjerovatnu estetiku i lijepo ih je gledati, čak i kada obrađuju teške teme. Prvi na listi su Felinijevi „8½“ (1963) i „La dolce vita“ (1960), a potom i Sorentinov „La grande bellezza“ (2013)... a kada sam za lakše teme, onda se okrećem filmovima poput „Quattro metà“(Alesio Marija Federiči, 2022) i „Perfetti sconosciuti“ (Paolo Đenoveze, 2016).

Film „8½“ pogledala sam prvi put kad sam bila studentkinja. Mislim da je to bio pogrešan trenutak; tada još nijesam iskusila neke dileme da bih u potpunosti mogla da razumijem Gvida. Nakon narednih gledanja, kao ipak malo iskusnija osoba, često se vraćam određenim sekvencama.

Volim da gledam dokumentarce, posebno one koji inspirišu kada mi prifali malo elana i kreativnosti za profesiju. Često se vraćam doku-filmu „First Monday in May“ (Endru Rosi, 2016) koji prati pripremu za Met galu koju radi Vogue i godišnju izložbu Fashion instituta Metropoliten muzeja.

Izdvojila bih još i filmove „Woman in Gold“ (Sajmon Kertis, 2015) i „The Monuments Men“ (Džordž Kluni, 2014) koji su vezani za temu koja me okupira, a to je nacistička krađa umjetnina tokom Drugog svjetskog rata. Čini mi se da javnost van kulturnog kruga malo zna o tome.

Jedan od posljednjih Netfliksovih filmova koji sam pogledala a da me je baš dobro zapitao kuda idemo kao vrsta jeste „Leave the World Behind“ (Sem Ismael, 2023), a čim pominjem taj onda moram i „Don’t Look Up“ (Adam Makaj, 2021).

TV

Televiziju ne gledam. Emisije koje me zanimaju pronalazim na Jutjubu. Uglavnom pratim sve programe koji se bave kulturom kako bih bila u toku. Kada govorimo o serijama, uglavno pratim Netfliks i HBO. Kao što sam već rekla, slaba sam na lijepe kadrove, pa bih definitivno izdvojila „The White Lotus“.

Mnogo volim da gledam sve što se temelji na stvarnim događajima, pa iz te kategorije izdvajam: „The Crown“, „The Borgias“, „Medici“, „American Crime Story“, „The Offer“... Kada pogledam ovakve serije, onda istražujem kako su snimali, dolazili do podataka, radili kostime; gledam razne intervjue aktera, čitam članke na tu temu...

Osim što „The Offer“ ima fantastičnu ekipu glumaca, mnogo više me oduševila kompletna priča vezana za nastanak Kopoline trilogije „The Godfat-

her“ o kojoj, moram priznati, nijesam ništa znala. Posljednja ovakva serija koju sam pogledala je „Griselda“ u kojoj Sofija Vergara glumi notornu kraljicu narko-kartela Griseldu Blanko. Nakon toga sam na Jutjubu pogledala i mini-serijal „The Real Griselda“, u kojem njen najmlađi sin Majkl Korleone Blanko komentariše Netfliksovu seriju. S obzirom na to da sada prelazimo na muziku: često preporučujem „Sav taj folk“ televizije B92. U tom serijalu lijepo je obrađen fenomen nastanaka, razvoja i uticaja turbofolka na društvo.

MUZIKA

Kod mene na Spotifaju, muzika je podijeljena na raspoloženja, a kada uđete u određenu plejlistu zaista varira „od Nirvane do Silvane“. Muzika mi je zaista jako važna i gotovo uvijek nešto oko mene svira. Priznaću, kada čistim i vozim, volim da se okrenem autorima kao što su Kanye West, JayZ, M.I.A., Future, Doja Cat, The Notorius B.I.G.... Ali kada radim volim mirnije tonove: Tame Impala, TV on The Radio, Thievery Corporation, Wild Beasts, Glass Animals, Moby... Redovno plešem po kući, ali na tom repertoaru tek možete naći šarenilo od najnovijih pop hitova, funky i dance muzike, do latino izvođača. Danas me možete čuti da pjevušim „Italodisco“ (The Kolors) i „Un passo da te“ (Mina i Adriano Celentano), a da skakućem na „Ti Sento“ Boba Sinklera i ekipe.

ZAOBIĐI

FILM / TV /MUZIKA

U ovu kategoriju ne volim da zalazim: to što se meni ne dopada, ne znači da se i drugima neće dopasti. Ono gdje se ne pronalazim jesu elektronska muzika i horori. Mislim da smo postali vrlo lijeni i razmaženi, i da se okrećemo filmovima i serijama jer su nam dostupni sa kauča tako da uvijek preporučujem da se posjete i koncerti, izložbe, predstave... I knjige –uvijek i svuda!

nebojša

Album zbog kojeg ćete poželjeti još više metal nostalgije... Nije loše za Judas Priest, za renesansu karijere Roba Halforda i starih momaka iz Birmingema. Tu je neđe i ključni problem s albumom „Invincible Shield“: zažalićete što ono, što na njemu najbolje funkcioniše, nije „voženo“ punim gasom od početka do kraja.

Najbolji momenti na ploči od 11 pjesama su uvod „Panic Attack“ i završnica „Giants in the Sky“. A vrhunski su i preludo zabavni (da, najbolja Judas

Judas Priest

Invincible Shield

Priest muzika uvijek je bila radosna!) zato što je to hevimetal na synthwave način. Ma, samo dvije sekunde tog uvoda biće dovoljne da vas lansiraju pravo u te synth osamdesete.

„Invincible Shield“, naslovna i treća pjesma, malo je „suvlji“ ali vrlo čvrst i moćan singl. Slijede dva sjajna solo gitarska uzleta sa „Sons of Thunder“ i „Escape from Reality“, za sveukupan utisak da se ovaj materijal ne zamara, niti ostaje

bez daha dok grabi ka finišu... Sve to je dokaz da je Judas Priest sad, lijepe četiri decenije od najslavnijih momenata, spakovao jednu od najboljih ploča karijere.

I opet, „Invincible Shield“ ima taj problem, da nakon najboljih momenata, samo poželite da zavrtite kultni „Turbo“ (1986). Jasno, onaj njihov album koji najviše udara po synthwave talasima i strunama. Kakva ironija Roba Halforda – pljusnuo nam je šamarčinu

nostalgije u lice, čisto da dokaže koliko je vitalan i koliki je i dalje baja u tim tamnim vijaletima metal svijeta. S. S.

Ocjena: 77/100

Hurray for the Riff Raff

Previše je Alinda Segara u životu bježala od svega i svečega; zna ona kad je vakat da kaže dosta. I da, eto, svim tim ljudima posveti sjajan album. „The Past is Still Alive“ je mala lekcija svjetske istorije, sa sve konkvistadorima; takođe je i folk-pank portret jedne američke industrijske i ruralne provincije čiji su limovi davno zarđali... I sva ta vremena, i prošlo i ovo i buduće, i sva ta mjesta, stapaju se u jedno, a za time Alinda žali, i tu traži i vidi svoju krivicu.

Segara, sada već ozbiljna diva američke alternative, nikada nije bila tako eksplicitno lična; ovo je

The Past is Still Alive

biografsko poglavlje jednog „zabludjelog djeteta“, koje je u međuvremenu našlo neku predivnu smjernost, da zaliječi tuđe i otvori svoje rane. I da, ovo je muzika vozova i sporih vagona, nekih starih restorana gdje se srce servira na srebrnim kašikama; tipova sa margine žigosanih pogledima predrasuda („Hawkmoon); balada o prerijama iz kojih su bizoni davno istrijebljeni („Buffalo“)... Alinda je album snimala u sedmicama nakon očeve smrti; u pjesmi

Norah Jones

Neđe u pola noći, među javom i med’ snom, Nori Džons su iz podsvijesti navirale najbolje, najvibrantnije muzičke ideje. Odatle „Visions“ kao naslov osmog LP albuma; odatle i sanjivo ruho koje nosi ploču od starta do finiša.

Zato je, u konačnom, „Visions“ muzika laka kao oblaci, opuštajuća kao tišina u rumenu zoru. I tu leži mač sa dvije oštrice: preslušajte singl „Para-

dise“, lansiran prošlog vikenda, pa ćete lako shvatiti da je ovo muzika koja umnogome zavisi od raspoloženja. Drugo, suštinski, ovo je ploča kojoj fali neki završni udarac, efekan šut na gol koji cijepa mrežu... Ali nema ga, jer je sav od mekog, pastelnog soul džema, od džezi kontemplacije, pa opet, pa opet – do kraja. Naravno, lako je ovdje prepoznati karakterni i autorski potpis Nore Džons, ali lako

„Vetiver“ pjeva „it’s all in the past but the past is still alive“, pa je jasno i zbog čega je ovo morao biti malo konvencionalniji, iako vrlo moderan folk. I kad u „Ogallala“ pjeva o budućnosti (ima malog grada Lakota Indijanaca u Nebraski), to djeluje kao povratak kući. Album je i sjajan način za bijeg od samoće, zavjet ka otvaranju i novim-starim konekcijama... Ako je to kraj istorije, onako kako ga Alinda zamišlja, mirne duše bismo potpisali da

se stiče utisak da ona ne brine dobro o karijeri, već duže vrijeme. I da ove projekte ličnih muzičkih kontemplacija i preispitivanja radi, primarno, za sebe – u jednom hermetičnom svijetu u kom se kreće prilično introvertno. I džaba rad sa genijalcem Danger Mouse i produkcijski dodir Leona Majklsa –pjesme poput udarnog singla „Staring at the Wall“ su najbolji dokaz delikatnosti jedne sanjive mašte, koja, u konačnici, ostaje bez poente i realizacije. I tako Nora grabi kroz karijeru posljednjih ohoho godina: jedan bljesak što „samo što nije“, ali ipak se ne desi i ostane prigušen... O če-

bude onakav kako ga svira Hurray for the Riff Raff. S. S. Ocjena: 82/100

mu, konačno, svjedoči i malo interesovanje javnosti za ploču „Visions“. S. S.

Ocjena: 67/100

33 OBRTAJA

f ilm

Film koji Vas čini srećnom?

- Uzbuđuju me i čine srećnom svaki dobar film ili nečija dobra uloga. I naravno, Diznijevi stari crtaći, kao i filmovi sa Robinom Vilijamsom

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Ne mogu sad da se setim, ali desi mi se to često, nekad me čak i detalj izbaci iz takta. Filmove gledam kao dete, pa se tako uživim, ali i nerviram i nasekiram, kao da je stvarnost to što gledam, a ne film.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Namuči me ovo pitanje. Sigurno ima neki, ali kako ga nisam skapirala, tako sam ga izgleda i zaboravila.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Volela bih da vidim film o životu Desanke Maksimović. Omiljeni filmski rivali?

- Hahaha, Al Paćino i Robert de Niro. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Sad mi pada na pamet samo scena sa konjem i Tonijem u seriji „The Sopranos“. Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- Slabo pamtim citate, uvek sam zavidela ljudima koji imaju taj dar! Ali, na primer, znam napamet skoro ceo film „Kad porastem biću Kengur“ (Radivoje Andrić, 2004). Neka bude onda: „Pa ti onda gledaj film u novinama“.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Bio je to neki Džejms Bond film sa Pirsom Brosnanom. Išli smo tata, brat i ja. Bila sam očarana.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Bilo koju muziku Enija Morikonea, ali mogao bi da se uklo-

Vaja Dujović, glumica

Sorentinom

Kada se fank, džez i Balkan „poljube“, nastaje muzička čarolija koju stvara beogradski bend Naked. Njihov zvuk pripada ali izlazi iz okvira masovno popularnog etno ruha koje posljednjih godina donose autori u regionu. Ima tu mjesta i za ples, prepuštanje trenutku, ali i zov nekih vremena koja su znala ujesti za srce. O nastupu na festivalu Tivat World Music ovog mjeseca, vjerni fanovi i oni koji ih prvi put slušaju, pričali su danima, a Naked je prije polaska za Beograd obišao Dubrovnik, Tivat, ulcinjsku Veliku plažu i „ulovio“ posljednji komad ljeta. Odabrali smo idealan tajming da ugostimo Branislava Radojkovića, jednog od osnivača i idejnog tvorca ovog sastava. Kompozitor, basista i kontrabasista, osim u bendu Naked, svira u beogradskom sastavu Fish in oil. Booking agent, organizator festivala i kulturnih događaja, i nakon 20 godina na srpskoj i svjetskoj kulturnoj mapi, kaže da još uči i razvija svoje vještine. U tome mu koristi i preslušavanje muzike sa svih meridijana i gledanje filmskih klasika. Koje je naslove odabrao za naše „Obrtaje“ čitajte u nastavku.

pi i soundtrack iz, recimo, filma „RocknRolla“ (Gaj Riči, 2008).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Pera Kojot.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Posle filma „Youth“ (Paolo Sorentino, 2015), u Švajcarsku. I posle svakog filma o ili u Italiji – u Italiju.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete

Lale Spasenić

u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Martina Skorsezea , Paola Sorentina i Gaja Ričija. U „Monks“ na pivo i kikiriki. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Negde na terenu, gde nema dometa. I sa mnogo prašine, municije, srče i dobre muzike.

Vaša

- „Bohemian Rhapsody“, The Queen, uvek!

pjesma za karaoke?

Vaja Dujović: Usrećuju je stari crtaći i filmovi sa Robinom Vilijamsom

Sorentinom protiv kiše

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Čarlija Votsa

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Šopenov „Prolećni valcer“. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- Luj Armstrong, „Skokiaan (South African Song)“. Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- „Olivera“, Đorđe Balašević

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Šopena bih mogla da slušam zauvek.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Pokušavala sam da se „navučem“ na Dejvida Bouvija, ali nikako. Nisam neki fan, jednostavno nije my cup of tea

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Pink i Kristina Agiljera su prednjačile. Ali bili su tu i Eminem, 50 Cent, Missy Elliott Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Bojim se da hoće, i treba!

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- Zavisi koje je doba godine. Može „Peaky Blinders“ ako je leto, a ako je zimski vikend, može „The White Lotus“. Za kišne vikende kao takve – Sorentinova „The Young Pope“. Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Baywatch“ i „3rd Rock from the Sun“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Ethos“.

Serija koju nikada nijeste završili?

- „House of Cards“. Ne znam, jednostavno mi je iščilela u doživljaju.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Teško da ima neka serija, a da već pri početku ne sluti na bezveze tok ili kraj... barem ja takvu nisam doživela. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Prsten Frenka Andervuda (Kevin Spejsi) iz serije „House of Cards“, da mogu da lupkam kao on o sto.

Najdraži par iz serije?

- Toni i Karmela Soprano. Ja sam toliki fan te serije, da moraju biti u nekom od ovih odgovora, a ovaj mi se učinio najprikladnijim.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Što ja volim taj seks“, Familija. Nije ona zapravo loša, ali mi je pala na pamet zato što smo je slušali kao klinci na dečjim rođendanima, kada je i izašla, pa je u tom kontekstu samo bizarna.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Odnesi me“, Vlada Divljan

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- „Mad Men.“ Prvo, zato što mi je taj period epohe toliko magičan, osećala sam se dok gledam kao da živim tamo. Ali i sveukupno, zbog odnosa, nadmetanja, mašte, kreativnosti... Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Joj, iz scene u scenu se menjalo - za slabijeg. :) M. ČAVIĆ

kalendar „Love at First Sting“, ploča koja učinila Scorpions

Znate kako se, od mersibit benda, koji je svirao obrade Bitlsa neđe po Hanoveru, na sjeveru Njemačke, postaje hevimetal komercijalna senzacija, sa tušta i tma stadionskih power rock balada? Na primjer, sretnu se kamiondžija i električar.

Zamislite situaciju: pjevač koji je prvi put dočekao neku slavu, a prekoputa njega ljekar, koji mu kaže da treba što prije da promijeni profesiju, ili će glas potpuno izgubiti. Tri godine kasnije njega i njegov bend MTV najavljuje kao – ambasadore roka.

San o Bitlsima

Klaus Majne bio je dekorater enterijera koji je, samo zato da bi dobio više vremena i novca za muziku, postao kamiondžija. A i smučio mu se taj posao; želio je drum, širinu koju pruža novo jutro u nekom novom gradu, onaj mrak uz šank i binu u krajputaškoj birtiji koju bi neko nazvao noćnim klubom... Imao je samo 20; već i godinu i po službe u vojsci, i samo se čekalo da mu život spakuje onaj momenat koji samo i jedino

Dekorateri,

i ambasadori

Morali su da rintaju, da griješe, da pate i da ne odustaju. Kada su planetu te 1984, od Rija i Los Anđelesa, do Kjota i Džakarte, zaludjele „Rock You Like a Hurricane“ i „Still Loving You“, bend je postojao već lijepe dvije decenije

može značiti: bend. I da to bude Scorpions.

I znate kako se Scorpions sa kraja na kraj svijeta proslavio albumom „Love at First Sting“, prije 40 godina, u martu 1984? Morali su da rintaju, da griješe, da pate... i da ne odustaju. Kada su planetu te 1984, od Rija i Los Anđelesa

do Kjota i Džakarte, zaludjele „Rock You Like a Hurricane“ i „Still Loving You“ – to je bio bend koji je postojao već lijepe dvije decenije. Ako je Majne, pjevač, krv i sok života Scorpionsa, onda je gitarista Rudolf Šenker njegovo srce. Električar visokog napona. Malo li im je puta

Kontroverzni i alternativni omot ploče „Love at First Sting“

osvjetljenje za binu po festivalima sam popravljao! U slobodno vrijeme - fotograf. Prije toga klinac koji je sa 12 godina dobio gitaru, pa batalio muziku zbog fudbala, pa čuo Bitlse i zaboravio na loptu. I osnovao Scorpions, tamo u svom Hanoveru i u jeku bitlmanije, sa samo 17 godina, već 1965. I svirao gitaru, i pjevao, i bio i menadžer, i tonac, i pomoćni radnik, i sve. I kasnije smišljao skoro sve njihove melodije i aranžmane.

Četiri godine kasnije upoznao je Majnea. I jedva je prihvatio molbu bubnjara i basiste da sjedne oči u oči sa likom, koji je do tada povremeno pjevao u jednom kaver bendu koji je svirao Led Zeppelin i koji se, jednostavno, primao na neku malo tvrđu muziku. Drugačiju od njegove. Tek mnogo kasnije navući će se na metal.

U ABBA studiju

E da, nikako nijesu bili dovoljni samo trud, volja, upornost. Morala je da se dogodi i jedna životna drama. Tokom snimanja albuma „Blackout“, koji je 1981. učinio Scorpions prepoznatljivim evropskoj publici, Klaus Majne počeo je da gubi glas. Onda mu je onaj ljekar pokazao crveni karton; kazao da povuče ručnu, da nema tih para koje će da ga vrate na binu... I da mu može biti samo gore. Imao je 33 godine; jedva je već i govorio. Išao je na operaciju glasnih žica i opet nije bilo bolje. Pa je pošao i na drugu. Nakon gomile terapija, brige i strpljenja (opet, posle svih godina, strpljenja) – i bilo je bolje.

Put do albuma „Love at First Sting“ vodio je preko „Polar“ studija u Stokholmu kojim su

Scorpions globalno popularnim bendom, slavi 40. rođendan

kamiondžije ambasadori roka

gazdovali, ni manje ni više, Bjern i Beni iz grupe ABBA. Kod njih su krenuli Scorpionsi - tamo nekakvi metalci. I namjerili, da to bude jedan od prvih hevimetal albuma snimljenih potpuno digitalno. Na kraju je „Love at First Sting“ i ispao prvi globalno bitan metal album snimljen digitalnom tehnologijom.

Tog ljeta 1983. imali su, otprilike, svih devet pjesama, ali na kraju na ploči nije završio nijedan od tih snimaka iz ABBA studija, rađenih sa bivšim članovima Blekmurovog velikog benda Rainbow – sa basistom Džimijem Bejnom i bubnjarem Bobijem Rondinelijem. Sve su pjesme dorađivali i na kraju ih ipak spakovali u do -

movini, ali je cijeli proces i ono što su uložili i tražili, bio jasan dokaz, da pucaju na globalnu pozornicu. Ni Klausu ni Rudolfu se, naprosto, više nije čekalo.

Šest i po minuta

Glavna fora sa pjesmom „Rock You Like a Hurricane“ je silno samopouzdanje. Da vidite samo Kerolajna Panterse, strašni NHL tim hokeja na ledu, kako uz nju izlaze pred navijače i rivale uoči svakog meča. Da čujete njenu verziju sa cijelim orkestrom Berlinske filharmonije! I nije nikakvo čudo što je završila i u jednoj „Stranger Things“ epizodi: od svih tvrđih rok hitčina te muzički lude i raskošne 1984, to je u Americi

tek na kraju. U šest i po minuta „Still Loving You“, koja je otprilike definisala što je to power ballad osamdesetih. Novi oštri zaokret bivših mekih rokera, novopečenih metalaca, koji bi, eto, ponovo natrag, u mnogo mirnije rokerske vode. Afera iz samoposluge

bio jedan od onih koji se najviše slušao.

I to je tekst Klausa Majnea, jednog Njemca koji je i u životu i u muzici prošao više nego samo svoje sito i rešeto... I više stvarno nije ostalo ništa zbog čega bi trebalo da se stidi ili da se osjeća manje vrijednim. I eto ga, je li, tu, da oduva sve kao uragan.

„Big City Nights“ i „Bad Boys Running Wild“ otvaraju strane ploče. Otprilike, obje u stilu „silni smo, tu smo, možete li nam što“. Onako usput, tu su i neke sasvim očekivane i na rok albumima toliko prežvakane teme o tome kako im fali kuća tokom turneje. Ali, suštinski, ploča dočekuje svoje ostvarenje a Scorpions svoju sudbinu,

„Still Loving You“ je, naravno, od početka do kraja - Rudolf Šenker. A priča je vrlo jednostavna: priznanje, jednog muškarca, nakon razvoda ili raskida na koji je već pao dobar prst prašine – da bi, opet, eto, samo sa njom. Ili: što god i kako god bilo, kako god im muzika i taj posao skraćivao život i trošio glas, oni će to i dalje da rade i ne žele ništa drugo. Pa nebitno, bili slavni ili ne; to je ono što su jedino oduvijek željeli. Godinama kasnije stigla je i „Wind of Change“, i Klaus Majne desio se sa Rodžerom Votersom na Berlinskom zidu, pa kasnije i „Send Me an Angel“, pa još kasnije i „White Dove“ (nećete vjerovat, obrada pjesme mađarskog benda Omega, znali su je odlično jugoslovenski muzički sladokusci)... Klaus i Rudolf gaze drugu polovinu osme decenije; obojica žive u nekom miru na imanjima nedaleko od tog njihovog Hanovera. Znate to: priroda, mali studio u svojoj kući, gomila ploča, pojačala i gitara... Kada je na proljeće 1984. „Love at First Sting“ sletjela na američke rafove, ploča je dočekana i na nož puritanaca. Crno-bijela fotografija, rad slavnog Helmuta Njutna na omotu, bila je jedan strastveni klinč koji je sablažnjivao američke gospođe po Volmartovim i sličnim samoposlugama... I bilo ih je sve više, jer je među rokerima taj vinil prolazio kao alva. Onda su, da bi ostali na tim rafovima, morali da promijene motiv u jedan prostiji, samo sa članovima benda.

E, kad se to već dešavalo, da neko po Americi piše protestna pisma zbog omota ploče jednog već megapopularnog benda, televiziji MTV je ostalo samo, da te Njemce nazove prosto: ambasadori roka.

S. STAMENIĆ

The Scorpions na koncertnoj bini 1984. u Los Anđelesu

pinterest.com

kalendar

Dvadeset godina od premijere romantičnog

Ljubav je zastrašujuća stvar. Na iskustvu drugih ne može se učiti. Svaki susret muškarca i žene započinje kao da je prvi na svijetu, kao da nije bilo, od Adama i Eve naovamo, milijardu takvih susreta. Iskustvo ljubavi se ne prenosi i to je veliko zlo... I velika sreća. Sve što treba da znamo o ljubavi, stalo je u ovih pet rečenica Danila Kiša. A ako postoji neko ko je istinski bio zaljubljen i spreman je da ovim riječima protivrječi... Neka baci prvi kamen. Režiser Mišel Gondri i scenarista Čarli Kaufman vjerovatno nijesu imali Kiša na umu kada su počeli da rade „Eternal Sunshine of the Spotless Mind“, ali kao da jesu. Jer, suština piščevog shvatanja ljubavi, osjeća se u svakom kadru njihovog filma, jednoj od najljepših i najtužnijih romansi prikazanih na velikom platnu.

Važnost sitnica

Nauka, koliko god u ovom slučaju bila fantastična, u filmu „Eternal Sunshine of the Spotless Mind“, prepliće se poetskim, a u središtu svega stoji jedna opšta, svima dobro poznata temaraskid. Jednostavna, ali vrlo bitna - i za svakog od nas drugačija. Baš kao i taj prvi susret, od Adama i Eve, do svih nas. Gondrijev film stigao je u bioskope 19. marta 2004. godine, a zanimljivo je da ni sada, dvi-

Sjajno je kako se Gondrijev i Kaufmanov film, uprkos jakim nihilističkim i depresivnim notama, i dandanas smatra beskrajno romantičnim

je decenije nakon premijere, oduševljenje kritike i gledalaca ne jenjava. „Eternal Sunshine of the Spotless Mind“ odolio je zubu vremena; bio je i ostao jedno od onih ostvarenja koje nikako ne možete da izbacite iz glave. I u kojem uvijek, tokom svakog narednog gledanja, primjećujete propuštene detalje i na drugačiji način povezujete radnje koje levitiraju između sna i jave, realnog i naučno-fantastičnog, svjesti i podsvjesti... I svaka sitnica nastavlja iznova da vas oduševljava. Glavni akteri filma su introvertni i od života pomalo preplašeni Džoel (Džim Keri) i uragan boja i intenzivnih emocija Klementina (Kejt Vinslet). Njih dvoje su suprotni polovi magneta i, kao takvi, oblikuju glavnu ljubavnu priču. No, u trenutku kada ih upoznajemo,

Besprekorna divljoj

čini se da su romansu ostavili daleko iza sebe. Ili je to makar učinila Klementina, koja se veze sa Džoelom više ne sjeća i zbog čije odluke da ga potpuno izbriše, i on naprasno bira da prođe kroz isti proces. Da obriše Klementinu iz sjećanja kako bi, konačno, nastavio dalje.

Mentalni prostor

O samoj tehnologiji koja je Klementini omogućila da izbriše sjećanja ne znamo mnogo , osim da je na čelu firme „Lacuna Inc.“, koja tu uslugu nudi, izvjesni doktor Hauard Merzvijak (Tom Vilkinson). I da je uz pomoć njegove tehnologije moguće markirati konkretnu osobu ili događaj koji želite da uklonite.

Potrebno je da prethodno prikupite sve predmete koji vas podsjećaju na tu osobu, i da ih donesete u ordinaciju, gdje ćete detaljno objasniti šta ili koga želite da izbrišete i zašto. Vaša izjava snima se na kaseti koja postaje dio fajla, a ljudi koje navedete dobijaju obavještenje poštom da ste izvjesnu osobu ili događaj izbrisali iz pamćenja i da ih ne pominju u vašem okruženju. Iste noći tim stručnjaka dolazi u vaš dom i, dok spavate, obavlja detaljno brisanje, tako da, kad se ujutro probudite, nemate nikakvog sjećanja na (ne) milu osobu i/ili događaje. Zvuči prilično jednostavno i ima više smisla nego samo brisanje nečijeg broja iz telefona, ili otpraćivanja osobe na društvenim mrežama, zar ne? Ali, da li brisanje nekoga iz nečijeg uma istovremeno znači i brisanje iz njegovog srca?

Srž filma je ono što se dešava u Džoelovoj glavi prilikom zahvata te bitne noći, pa se najveći dio radnje odvija u njegovom ličnom mentalnom prostoru. Dok ponovo doživljava strastvene dane veze sa Klementinom, Džoel se iznova zalju-

Džim Keri i Kejt Vinslet, nezaboravni kao Džoel i Klementina

romantičnog klasika

„Eternal Sunshine of the Spotless Mind“

Besprekorna oda divljoj prirodi sjećanja

bljuje. Ali, još bitnije, tokom zahvata kapira da će brisanjem onih bolnih uspomena izgubiti i one najdragocjenije.

Tog trenutka ovo postaje film o čovjeku u bjekstvu, samo što sada protagonisti bježe od nedodirljivog entiteta. Idu od jednog sjećanja do drugog, očajnički pokušavajući da umaknu neizbježnom procesu brisanja.

Melanholični glas

U pitanju je jedna od najoriginalnijih ideja snimljenih na filmu. Kaufman majstorski miješa žanrove, delikatno balansirajući emotivnu srž filma sa naučno-fantastičnim tačkama zapleta u scenariju, ali ništa od toga zasigurno ne bi bilo moguće bez sjajne Gondrijeve režije. Dvije decenije kasnije, nemoguće je zamisliti bilo koga kao Džoela i Klementinu, pa čak ni Nikolasa Kejdža i Bjork koji su bili prvi izbor, ali su odbili projekat zbog drugih angažmana. I Džim Keri i Kejt Vinslet toliko su se stopili sa likovima, da je nemoguće izostaviti „Eternal Sunshine of the Spotless Mind“ u bilo kojem razgovoru o njihovim ponajboljim ulogama. To

Eloizina jadikovka

Naziv filma jasno ukazuje na Kaufmanov književni pedigre i kompleksan pogled na ljubav. Izraz „vječni sjaj besprekornog uma“ potiče iz pjesme „Eloiza Abelardu“ (1717) Aleksandra Poupa, koji piše o tragičnoj ljubavi iz ugla žene koja je u međuvremenu postala časna sestra, pa joj zaborav djeluje kao jedino rješenje. Zanimljivo je, ipak, da Kaufmanovu ideju nije inspirisala Eloizina jadikovka, već bliski prijatelj. Poslije raskida, toliko je patio zbog bivše ljubavi, da je u jednom trenutku izjavio da bi je najradije izbrisao iz sjećanja. I to je Kaufmanu bilo dovoljno da ispiše istoriju.

posebno važi za Kerija, koji jeste imao sjajnih dramskih uloga i pokazao da umije mnogo više od komedija na kojima je izgradio ime. Opet, nigdje kao u ovom filmu, pa čak ni u „The Truman Show“ ( Piter Vir , 1998), njegov unutrašni monolog nije bio preplavljen melanholijom do mjere, da mu osjetite knedlu u glasu i poželite da mu potrčite u zagrljaj. Sjajno je kako se film, uprkos jakim nihilističkim i depresivnim notama, i dan-danas smatra beskrajno romantičnim. Dok upoznajemo Džoela i Klementinu, upijamo njihov odnos i gleda-

mo kako se njihova sjećanja brišu, shvatamo da čak ni zaborav ne može da poništi kosmičku privlačnost njihove ljubavi, ma koliko ona bila oštećena.

Koža pamti

Do kraja priče, poruka je jasna: ne možemo zaista izbrisati uspomenu. Sje ć anje je previše komplikovano i divlje. Čak i kada bismo mogli da odbacimo sjećanje (mozga) na nešto, bilo bi nemoguće izbrisati načine na koje to nešto osjećamo zapisano u mišićima i na koži. Možemo zaboraviti trenutak kada nam je neko rekao da nas

voli, ali ne i izbrisati sjećanje na to kako nam je tog trenutka lupalo srce, ili kako reagujemo na nečiji glas ili miris

Nakon što se Džoel i Klementina ponovo sretnu, čak i nakon što saznaju da su osuđeni na propast, oni ipak žele da krenu ispočetka, bez obzira na to što će kraj vjerovatno opet biti isti. On će njoj dosaditi, a njemu će njena nepredvidljivost u određenom trenutku postati previše. Ali, o tome će razmišljati kada za to dođe vrijeme... Sve to nas, ponovo, vraća do Kiša. Ljubav je zastrašujuća stvar. Toliko strašna, da ćete zbog nje u jednom trenutku poželjeti da izbrišete i najdragocjenija sjećanja. Na iskustvu drugih ne može se učiti. Ovo, nažalost, može da važi čak i ako se taj neko drugi - vi. Svaki susret muškarca i žene započinje kao da je prvi na svijetu, kao da nije bilo, od Adama i Eve naovamo, milijardu takvih susreta. I dalje čekamo taj prvi kamen. Iskustvo ljubavi se ne prenosi i to je veliko zlo. Stvari bi tako bile mnogo lakše... I velika sreća. Ali, definitivno ne bi bile bolje.

Biljana MARTINIĆ

Kadrovi iz filma u kojem je elaborirana jedna od najoriginalnijih ideja u istoriji kinematografije

PODGORICARENJE

Slikar pod Ostrogom

Riznica njegovog veličanstva, otomanskog cara, „crvenog sultana“ Abdula Hamida Drugog, čuvala je u Carigradu jednu sliku – Cetinja. Kad već nije moglo biti pokoreno, makar da ga tako vidi... I jedna je od najinteresantnijih konekcija Bavarske i naše zemlje. Ili, Cetinja i Minhena.

Adolf Helius možda je i najzaslužniji što sada znamo kako je izgledao Manastir Ostrog prije rekonstrukcije, nakon velikog požara prije 100 godina. Dakle: zamislite jednog njemačkog slikara, frankfurtsko dijete i gospoče, akademca iz Berlina, koji nakon Veljeg rata sa platnom, štafelajem i bojama grabi sa kamena na kamen po Dugi („Dugi krvavoj“!), da naslika Presječku kulu...

E, o toj, starim Crnogorcima potpuno neobičnoj i nesvakidašnjoj pojavi od čovjeka, pisao je Glas Crnogorca –sredinom 1894. godine. Pa

sada znamo, da je slavni slikar boravio na Rijeci Crnojevića, pa slikao Podgoricu, Nikšić – i Gornji Manastir Ostrog. I sve to nazvano je jednom „umjetničkom ekskurzijom“. Koja je, naravno, praćena sa velikom pažnjom, ne samo lokalaca, nego i države.

Ukratko, umjetnik Helius je iz ruke knjaza Nikole dobio i „Orden knjaza Danila“, četvrtog stepena... Pa je lako shvatiti i naslutiti kako je ona slika Cetinja završila u riznici posljednjeg apsolutnog vladara Otomanskog carstva. Knjaz Nikola je drugi i posljednji put bio u Carigradu, na poziv Sultana, 1899. godine. I sigurno je darovna slika jednog slavnog njemačkog autora bila primjeran poklon. Ali i štos – jer, „eto, sultane, da vidiš, to je to mjesto koje vi nijeste mogli pokoriti“. Iz perspektive modernog vremena, ta epizoda Helijusovog boravka u Crnoj Gori posebno je egzotična. Jer

Zaglavi se

konačno, radilo se o umjetniku koji je bio i slikar izuzetnog akademskog zvanja i reputacije, ali i pravi avanturista i pustolov. Adolfova djela tiču se pejzaža i krajeva sa kraja na kraj Evrope, pa još dalje. Od treperavog magnovenja ljetnje večeri na jugu Andaluzije, do širine i tišine Sibira na Dalekom istoku. Pa u najljepšim malim gradovima i tad i sad zaboravljenih kutaka Italije – sve do najsjeverenijih fjordova, do na vr’ Laponije... I još dalje.

Sada je Helius prepoznat kao jedan od najznačajnijih vizuelnih hroničara bavarskog života; nakon one berlinske diplome, njegov dom u pauzama između dugih pustolovina, bio je uvijek Minhen. I Bavarci za njega odlično znaju. Još interesantnije: Helius je stigao da ostvari i izuzetnu vojnu karijeru. Kao kapetan regimente draguna čuvene pruske armije, u drugoj polovini 19. vijeka, kada je vojska već ujedinjene Njemačke i centrom Pariza marširala. I prava je šteta, što nije sačuvan neki njegov portret; niti je ona slika sa Cetinja, koja je ostala u Istanbulu, postala dostupna u onlajn bazama njegovih djela. Helijusove slike na aukcijama sada dostižu vrijednosti koje se broje desetinama hiljada eura. Na našim prostorima, rijedak izvor o njemu je kapitalno djelo „Crna Gora

u delima likovnih umetnika drugih krajeva i naroda XIX i početkom XX veka“ (1967) Tomana Brajovića. I mnogo manje pisano je o Adolfu nego o onome što su ovdje slikali i crtali i veliki francuski crtač i pisac Šarl Irijart, ili fantastični francuski slikar i grafičar Teodor Valerio, ili brojni veliki češki majstori, ili... A što je, na kraju, značila ta i tadašnja Crna Gora tim namjernicima među svjetskim umjenicima? Možda najbolje svjedoči naslov jednog crteža koji je potpisao Valerio: „Čuvarka oružja, luča i kolijevke pred Cetinjskim manastirom“.

I odatle je lako prepoznati isti potez, na Irijartovom crtežu „Crngorska konjica na Cetinju“ i na „Gornjem Manastiru Ostrog“ Adolfa Helijusa; i sentiment koji je u svoj Minhen odavde ponio.

Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

Jedan od Helijusovih balkanskih pejzaža

„Gornji Manastir Ostrog“ iz 1893.

Privatna arhiva

LONDON CALLING

Radovi Katelane, Analu i Gainjona, izloženi u

Galeriji „Bartu“, pozivaju posmatrače na razmišljanje o prošlosti, ali otvaraju pogled ka budućnosti

Mišljenje koje godinama cirkulira, da Mejfer, dio Londona za koji vam je potreban dubok džep, ima najbolja „skrivena“ mjesta u kojima živi opskurna ali inovativna umjetnost - još jednom se ispostavilo tačnim. To je pokazala multidisciplinarna izložba u Galeriji „Bartu“, čiji su organizatori spojili radove tri umjetnika oprečnih umjetničkih formi, pretvarajući postavku u hit s opravdanim razlogom.

Iako govorimo o različitim formama, fakat je da radovi tri umjetnika već na prvi pogled djeluju apsolutno usklađeno.

Djela Bruna Katalane - italijansko-francuskog skulptora rođenog u Maroku, Italijanke Analu i Francuza Kristofa Gainjona, zajednički vizuelno interpretiraju raskrsnice modernog svijeta, prikazujući trenutno socijalno-ekonomsko stanje, ali i otvarajući pogled ka budućnosti.

Egzaktan primjer kako se to radi dao je Katalana uzimajući kao podlogu lično iskustvo i iznenadnu migraciju iz Maroka u Francusku u ranom djetinjstvu. Tako serijal njegovih skulptura „Putnici“ („Les Voyageurs“), sa kojim je počeo

Direktor

Marija

Raskrsnice modernosti

da se igra davnih devedesetih godina, predstavlja ljude koji hodaju naprijed sa torbama, golicajući posmatrače da razmisle o tome da li su krenuli na kraći ili duži put. Najinteresantniji dio ovih radova jesu simbolične rupe u tijelima, odnosno prazan prostor između gornjeg i donjeg dijela figura. Ta praznina naprosto poziva na različite interpretacije i upućuje ma kompleksnost odluke da se za sobom ostavi život u rođenoj zemlji. Uz ove specifične putnike, perfektno idu i „Hvatači snova“ italijanske umjetnice Analu. I ona, kao Katelana, poziva posmatrače na razmišljanje o prošlosti, odnosno o onim momentima u djetinjstvu u koji-

ma igra apstrakcije predlaže simbiozu realnosti i fantazije, s umjetnošću koja stoji u sredini kao glavni protagonista. Ove predivne orbitalne metamorfozne kreacije od muranovog stakla refleksija su tog presjeka prošlosti i sadašnjosti. Odličan utisak ostavljaju i cirkularni radovi Gainjona, koji na neki način odišu futurizmom, pa ove unikatne kreacije od stakla, u kojima ogledalo gubi konvencionalnu formu, otvaraju prostor za pitanja od dubokog filozofskog značaja. Stoga ne čudi što je njegov rad „Nuage“ postao jedan od najpopularnijih za fotografisanje i postavljanje na društvenim mrežama. Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica

Ivanović-Nikičević Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović Zamjenik urednice Stojan

Gainjonov futuristički „Nuage“

Jedna od skulptura iz Katelaninog serijala „Putnici“

Kreacija od muranovog stakla italijanske umjetnice Analu