Dnevni list Pobjeda 10.03.2024.

НЕЂЕЉОМ

Neđelja, 10. mart 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 20933 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

SLOBODA GOVORA ILI GOVOR MRŽNJE:

Više državno tužilaštvo ispitaće da li je karikaturom kojom se etiketira poslanik Oskar Huter počinjeno krivično djelo

Atmosfera

selektivnog linča

Karikatura kojom se razrađuje pitanje da li se poslanik DPS preziva „Hitler ili Huter“ naslanja se na izjavu prvog čovjeka Nikšića Marka Kovačevića, koji je provokativno konstatovao da lideru partije kojoj pripada, Andriji Mandiću, kao prvom čovjeku

Skupštine Crne Gore - lijepo stoji

„zgrada Zetske banovine“ na Cetinju, te da to „normalno Švabama smeta“

Pokret Evropa sad zatražio da se iz dnevnog reda sjednice Skupštine 11. marta izbaci opoziciona inicijativa o smjeni predsjednika parlamenta

Spajić i zvanično priznao

Mandića za komandanta

parlamentarne većine

Zahtjevom za skidanje inicijative o razrješenju lidera Nove srpske demokratije - čovjeka koji ne krije da mu je politički mentor predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, a politički uzor ruski predsjednik Vladimir Putin – PES je i zvanično pokazao da Andriju Mandića doživljava ne samo kao strateškog partnera, već i vođu parlamentarne većine. Nakon jučerašnje objave potvrđuju se informacije Pobjede: Spajić i Mandić dogovorili su se kako će funkcionisati vlast sa Demokratama ili, ako se Bečić bude bunio, sa Bošnjačkom strankom, kao novim koalicionim partnerom

Predsjednik Građanskog demokratskog foruma

Zoran Vuletić smatra da je korišćenje infrastrukture SPC, te mračne ideologije, za ostvarivanje partikularnih interesa veoma opasno

Ćutanje premijera na

Dodika dokaz da nema ništa od EU integracija

POGLED SA

Piše: dr Dragan VESELINOV

STR.

INTERVJU: Ministar zdravlja dr Vojislav Šimun

M.

BABOVIĆ

STR. 9.

STR. 2.

GOV.ME

Zakupci kupališta traže podršku premijera Spajića i tvrde da je ugrožen početak glavne turističke sezone

INTERVJU: Zoran Vuletić, predsjednik Građanskog demokratskog foruma

Ćutanje premijera na

Dodika dokaz da nema ništa od EU integracija

Napravljena je otvorena provokacija nezavisnoj Crnoj Gori ponudom da se usvoje specijalne i paralelne veze sa Crnom Gorom, pokazano je da predsjednik Skupštine Crne Gore praktično ne priznaje sopstvenu državu i nemoć premijera Spajića, koji je ćutke sve to posmatrao. Takođe je jasno da nema ništa od EU integracija, a kamoli brzog kolosijeka Crne Gore ka EU - kaže Vuletić

PODGORICA - Rijeka slobode Crnom Gorom je potekla 2006. i ranije, kada je crnogorsko rukovodstvo napravilo radikalni otklon od Miloševićeve Srbije. Promjenom 2020. je ta rijeka ušla u poniranje, ali očekujem da će već za dva izborna ciklusa izbiti ponovo na površinu u punom kapacitetu. Tada će se i tradicionalni poluvjekovni Praznik mimoze, po kome je Herceg Novi prepoznatljiv, vratiti u punom sjaju - kaže u intervjuu Pobjedi Zoran Vuletić, predsjednik Građanskog demokratskog foruma. Vuletić poručuje crnogorskom predsjedniku Jakovu Milatoviću da je „koketiranje ili korišćenje infrastrukture SPC, te mračne ideologije za ostvarivanje partikularnih interesa veoma opasno“.

POBJEDA: Posjeta Milorada Dodika predsjedniku parlamenta Crne Gore Andriji Mandiću izazvala je brojne kritike, jer navodno nije dobio „zvanični poziv“... Da li je Dodik nosio samo poruke Beograda i Moskve ili je išao da na prvom mjestu provocira građansku Crnu Goru i protivnike „srpskog sveta“?

VULETIĆ: Zvanični poziv je formalnost koja Dodika i Mandića ne zanima. Štaviše, ta kritika im izuzetno godi jer je njihov cilj da naprave sastanak kao da se radi o jednoj državi, dakle unutardržavni sastanak dva visoka funkcionera. Dodik je tom posjetom podvukao postojanje ,,srpskog-ruskog sveta“, a time što je došao pravo iz Moskve je poslao dodatnu poruku javno-

sti, ali i Vučiću, kome sigurno ne prija tolika bliskost Dodika sa Putinom. Manje je važno da li se radi o ljubomori ili o eventualnoj zebnji zbog Zapada. Ovakva posjeta me ni najmanje nije iznenadila i postigla je svoj cilj. Napravljena je otvorena provokacija nezavisnoj Crnoj Gori ponudom da se usvoje specijalne i paralelne veze sa Crnom Gorom, pokazano je da predsjednik Skupštine Crne Gore praktično ne priznaje sopstvenu državu i nemoć premijera Spajića, koji je ćutke sve to posmatrao. Takođe je jasno da nema ništa od EU integracija, a kamoli brzog kolosijeka Crne Gore ka EU.

POBJEDA: Nekoliko dana poslije posjete Dodika na karnevalu u Herceg Novom spaljena je lutka sa likom pisca Andreja Nikolaidisa, što se ne može shvatiti kao satira. Da li je njeno spaljivanje uvod u veće obračune sa kritičarima vlasti u Crnoj Gori? VULETIĆ: Daleko je to od sa-

Spajićeva istorijska šansa da porazi „srpski svet“

-Ne bih se složio ni sa ocjenom da stanje u Crnoj Gori zavisi samo od Vučića, štaviše mnogo manjim dijelom zavisi od njega nego od slabosti vaših političara. EU potencijal u crnogorskom društvu nesporno postoji. Odlaskom Jakova Milatovića iz PES se ukazala sjajna prilika premijeru Spajiću da povuče državnički potez i obori Vladu, raspiše vanredne parlamentarne izbore na strogo EU agendi. Nakon takvog prebrojavanja siguran sam da bi ,,srpski svet“ doživio konačni poraz u Crnoj Gori, a nova vlada dobila priliku da oslobođena svih rusko/srpskih trabanata uđe u brzi voz ka EU koji joj se trenutno nudi. Time bi pomogao donekle i nesnađenoj srpskoj opoziciji pokazavši joj da se isplati biti hrabar. Dakle, Spajić ima istorijsku šansu - kaže Vuletić.

skog sveta“, pa neka onda vidi šta će sa Rumijom. Ukoliko nastavi sa politikom koja relativizuje opasnosti uticaja zvanične Srbije i svega što mu ispred kabineta radi Andrija Mandić sa Dodikom, biće nedvosmisleno da je u funkciji ,,srpskog sveta“, svjesno ili nesvjesno.

POBJEDA: SAD i EU su Slobodana Miloševića držali kao „garanta stabilnosti“, sada se to ponavlja sa Aleksandrom Vučićem. Do koje će tačke Zapad trpjeti samovolju režima u Beogradu, koji radi na urušavanju Crne Gore i BiH radi rješavanja izmišljenog srpskog pitanja u ovim državama?

VULETIĆ: Zapadni zvaničnici dobro poznaju srpsko društvo, vide precizno naše kapacitete i maksimume. Predugo (30 godina) traje mrcvarenje Srbije i regiona našom politikom. Društvo je otupjelo i ne shvata elementarne interese, ne može da iskorači u racionalnu zonu rasuđivanja. Rekao bih da je olak zaključak da je Zapad doveo Vučića na vlast, kao i da je onomad Miloševića održavao na vlasti.

Spajić i zvanično Mandića za parlamentarne

tire, a čak i od trećerazrednog pokušaja duhovitosti. Radi se o nemoći i frustraciji zbog ubitačnih tekstova kojima Andrej Nikolaidis godinama raskrinkava i tačno opisuje vlast nakon 2020. Ne mislim da je ovaj bizarni čin uvod u veće obračune sa neistomišljenicima. Oni su duboko svjesni da na duži rok nema ništa od konačnog ostvarenja njihovih političkih snova. Rijeka slobode Crnom Gorom je potekla 2006. i ranije, kada je crnogorsko rukovodstvo napravilo radikalni otklon od Miloševićeve Srbije. Promjenom 2020. je ta rijeka ušla u poniranje, ali očekujem da će već za dva izborna ciklusa izbiti ponovo na površinu u punom kapacitetu. Tada će se i tradicionalni poluvjekovni Praznik mimoze, po kome je Herceg Novi prepoznatljiv, vratiti u punom sjaju. POBJEDA: Kakva je uloga Jakova Milatovića, predsjednika Crne Gore, u „srpskom svetu“?

VULETIĆ: Nijesam siguran da predsjednik Milatović do kraja razumije ideologiju i opasnosti te politike. Vidjelo se to iz komentara na posjetu Dodika „čudna posjeta“. Koketiranje ili korišćenje infrastrukture SPC, te mračne ideologije za ostvarivanje partikularnih interesa je veoma opasno. Stekao sam utisak nakon prošlogodišnje posjete Predsjednika Crne Gore Beogradu da je u potpunosti shvatio politiku Srbije prema regionu, međutim, izgleda da to nije tako. Moć i najviša pozicija opijaju. Neka se pripremi da prilikom sljedeće posjete bude počašćen pjesmom „Veseli se srpski rode“, koja je autentični izraz ,,srp -

Politika ,,srpskog sveta“ ili nekada Velike Srbije ni na jednim izborima od ‘90. nije bila ispod tri miliona glasova, što je više od 70 odsto izašlih birača. Nekada je Milošević pobjeđivao, sada Vučić, a za to je najmanje zaslužan Zapad. Ta politika je doživjela fijasko i poraze, ali to Srbima još uvijek nije jasno. Nikako da se saberemo i razmislimo zašto je Srbija ostvarila svoju samostalnost tako što su svi pobjegli od nje. Zapad je potpuno sveo svoja očekivanja na nivo našeg maksimuma i to je, nažalost, Vučić, ovakav kakav je. Da je suprotno, Zapad bi imao još nekog sagovornika u Srbiji osim Vučića. Zašto ga nema? Zato što nemamo nijednu opozicionu parlamentarnu grupu koja bi prihvatila Zapadni plan i realnost na Kosovu, tražila uvođenje svih nivoa sankcija Rusiji, razumjela kada je potekla rijeka slobode u Crnoj Gori i da je politika koju vodi Milorad Dodik pogubna kako za BiH, tako i za Srbiju. U takvim okolnostima nije fer fakturisati Miloševića i Vučića Zapadu. Naravno ovim što govorim ne aboliram Zapad za njihovu objektivnu odgovornost koja je najveća u BiH – gdje je mnogo teža i beznadežnija situacija. Dejton je ‘95. dao prednost miru u odnosu na pravdu, nakon čega su Karadžić i Milošević proglasili trijumf počevši još tada da tumače Republiku Srpsku kao nezavisnu državu u odnosu na BiH.

Svi političari Srbije od Dejtona do današnjeg dana zloupotrebljavaju tako konstituisan sporazum iz ‘95. godine i uz savezništvo sa hrvatskim nacionalizmom ne dozvoljavaju Bosni da progleda. Ključ za reforme i EU put BiH i pored svega navedenog leži u Srbiji. Bez drugačije Srbije nema tog puta za BiH.

Violeta CVejić

Zahtjevom za skidanje inicijative o razrješenju lidera Nove srpske demokratije - čovjeka koji ne krije da mu je politički mentor predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, a politički uzor ruski predsjednik Vladimir Putin – PES je i zvanično pokazao da Andriju Mandića doživljava ne samo kao strateškog partnera, već i vođu parlamentarne većine. Nakon jučerašnje objave potvrđuju se informacije Pobjede: Spajić i Mandić dogovorili su se kako će funkcionisati vlast sa Demokratama ili, ako se Bečić bude bunio, sa Bošnjačkom strankom, kao novim koalicionim partnerom

PODGORICA – Iako su uporno ćutali u srijedu na sastanku Kolegijuma Skupštine Crne Gore, poslanički klub Pokreta Evropa sad iznenada je juče zatražio da se iz dnevnog reda sjednice državnog parlamenta 11. marta izostavi inicijativa za razrješenje predsjednika Skupštine Andrije Mandića.

- Na osnovu člana 92 Poslovnika Skupštine Crne Gore, ovim putem predlažem izmjene dnevnog reda Druge sjednice Prvog redovnog (proljećnog) zasijedanja u 2024. godini, i to: Da se iz dnevnog reda izostavi tačka – Prijedlog za razrješenje Predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, broj akta 00-71/241 od 28. 2. 2024 - stoji u zahtjevu poslaničkog kluba PES, koji potpisuje njihov poslanik Vasilije Čarapić ,,GRe ŠNO“ OB jA ŠNjeNje ,,POGRe ŠNe“ iNiCijATiVe Formalno, PES smatra da bi se inicijativom za smjenu Andrije Mandića - koju su podnijeli poslanici opozicije predvođeni Demokratskom partijom socijalista - dao ,,netačan dojam da se nalazimo u nekoj atmosferi nestabilnosti, što svakako nije slučaj, budući da ovaj saziv Skupštine isporučuje istorijske rezultate“. Neformalno, ali stvarno: stranka Milojka Spajića je zahtjevom za skidanje inicijative o razrješenju lidera Nove srpske demokratije, čovjeka koji ne krije da mu je politički mentor predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, a politički uzor ruski predsjednik Vladimir Putin, i zvanično pokazala da Mandića doživljava kao stra-

teškog partnera, ali i ,,glavnokomandujućeg“ parlamentarne većine. Osim toga, PES je otišao i korak dalje, targetirao je DPS i opozicione stranke da su upravo ,,podnosioci ove inicijative ti koji žele da izazovu nestabilnost, što su do sada pokazali na svakom koraku“, optužujući, prvenstveno DPS - da su ,,odustali od pomirenja i evropskih integracija Crne Gore“. -Skidanjem ove tačke sa dnevnog reda poslala bi se snažna poruka – da u Skupštini Crne Gore ipak postoji većina koja ne želi da se vraćamo ideološkim temama koje dijele narod - kazali su iz PES-a, uz ponovnu optužbu da za ,,zapaljiv diskurs koji je bio primjetan i na prošloj sjednici parlamenta na Cetinju“ - krivicu snosi opozicija. Umjesto rasprave o Mandiću, iz PES-a su zatražili da se dnevni red dopuni sa dvije tačke – Prijedlogom zakona o izmjeni i dopuni Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju i Prijedlogom zakona o izmjeni i dopuni Zakona o eksproprijaciji. No, posljednje dvije tačke bile su, to je očigledno, samo paravan za glavnu akciju PES-a: odbijanja da se glasa o smjeni Andrije Mandića.

ODGOVOR OPOZiCije

Opozicione partije odmah su odgovorile na zahtjev PES-a. Demokratska partija socijalista je ocijenila da su zahtjevom da se inicijativa za smjenu Andrije Mandića skine sa dnevnog reda predstojeće sjednice Skupštine Pokret Evropa sad i njihov predsjednik Milojko Spajić ,,pristali na ponižavajuću ulogu - da budu perači poli-

Zoran Vuletić

dnevnog reda sjednice Skupštine 11. marta izbaci opoziciona inicijativa o smjeni predsjednika parlamenta

zvanično priznao za komandanta parlamentarne većine

tičke biografije Andrije Mandića“ i da je sada svima jasno zašto su ,,ćutali na Dodika i rušenje dobrosusjedskih odnosa, zašto se prave ludi kada se u Skupštini govori o ‘srpskom svetu’, zašto ih nije briga za Mandićevo nelegalno dvojno državljanstvo...“ Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić saopštio je da će – ako se i skine sa dnevnog reda zasijedanja 11. marta - inicijativa za smjenu predsjednika parlamenta Andrije Mandića biti razmatrana na prvoj narednoj sjednici Skupštine. - Ovo nikad nije ni bila vlada, nego kockarnica u kojoj se prebijaju dugovi i u kojoj je Spajić stečajni upravnik. Kako god, i Spajić i Mandić treba da znaju da od rasprave u Skupštini ne mogu pobjeći, jer će inicijativa za smjenu Mandića biti razmatrana na prvoj narednoj sjednici Skupštine, jer će je opozicija uvrstiti u dnevni red kao svoju tačku, na temelju prava koje joj garantuje Poslovnik Skupštine Crne Gore - poručio je Nikolić u izjavi za agenciju Mina.

I potpredsjednik Socijaldemokrata Boris Mugoša reagovao je ovim povodom i pitao zašto pet dana ranije na Kolegijumu rukovodstva Skupštine i predsjednika svih poslaničkih klubova niko od predstavnika PES-a nije prigovorio predloženom dnevnom redu, koji je sadržao tačku koja se odnosi na razrješenje predsjednika parlamenta.

Portparolka Socijaldemokratske partije Amina Cikotić pitala je Pokret Evropa sad - da li moraju da budu toliko servilni prema Mandiću. - Čovjek koji je bar pet puta u par mjeseci ponizio državu, rušio njenu vanjsku i regionalnu politiku, za vas je očigledno božanstvo. Ili postoji drugi razlog za ovu servilnost. Krije li se možda odgovor u Banjaluci – pitala je Cikotić. Nije, makar juče, dobila odgovor iz PES-a, kao ni bilo ko iz opozicionih partija.

SVE SE TAJNE SAZNAJU

Zanimljivo je, međutim, ćutanje nekih stranaka iz aktuelne parlamentarne većine.

KALEZIĆ: PES-u nije prioritet EU, želi da zadovolji političke apetite

Mandića i zvaničnog Beograda

Prije svih – Demokratske Crne Gore, partije Alekse Bečića, potpredsjednika Spajićeve vlade.

Demokrate su kratkotrajno zaratile sa PES-om zbog smjene Zorana Brđanina i izbora novog direktora Uprave policije. Nakon razmjene međusobnih optužbi ipak su ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i premijer Milojko Spajić najavili kompromis – zajednički su glasali za smjenu Brđanina i najavili da će do 12. marta biti izabran vršilac dužnosti direktora UP. Iako je djelovalo da je nakon razmjene vatre došlo do političkog primirja, očito je da Bečićeva stranka nije baš ubijeđena da će Šaranovićev glas biti odlučujući da se do 12. marta izabere novi prvi čovjek policije koji će biti ,,po volji“ Demokrata. Zato je glasanje o smjeni Mandića 11. marta moglo da bude težak izazov za koalicionu vlast: Demokrate su mogle da uslove svoje glasanje u parlamentu prethodnim dogovorom o vršiocu dužnosti Uprave policije. Tačnije: Bečić bi od

je sve više liči na pokušaj da se zamaskira njihova politička suština, čak i sad kad više nema u PES-u Jakova Milatovića, još jednom pokazuje da im evropske integracije nijesu prioritet. - Već im je prioritet da zadovolje političke apetite Andrije Mandića i zvaničnog Beograda. Ne postoji drugo objašnjenje za ovakav čin, koji je suštinski antidemokratski i antievropski i, prije svega, demonstrira i ogoljuje političku i ideološku suštinu PES-a – rekao je Kalezić.

Prema njegovim riječima, moguće da je zahtjev za povlačenje inicijative Mandićeva ucjena PES-a. Kalezić je kazao da Mandić nastoji da se prikaže javnosti drugačije, čak i u trenutku kad svim svojim političkim potezima pokazuje gdje pripada, govorimo o susretu sa Dodikom i tako dalje. - Moguće da je i ovo poteklo kao Mandićeva ucjena PES-a koju PES pogovorno prihva-

zahtjevu opozicije – rekao je Kalezić.

On je dodao da je „političko djelovanje Mandića u sukobu sa onim što su evropska agenda i spoljnopolitička usmjerenja Crne Gore i što je civilizacijsko djelovanje“.

- Jer poslanici DF-a su prije nekoliko dana demonstrirali otvoreni fašizam prema poslanicima opozicije – kazao je Kalezić.

Na pitanje da li je inicijativa podnijeta možda iz straha da neko od većine ne iznenadi glasanjem, pa da Mandić bude smijenjen, Kalezić je rekao da ne vjeruje u to.

- Do sada je važilo da Milatovićeva struja ležernije prihvata Mandića nego Spajićeva. Međutim, sad se pokazuje da su i jedna i druga struja bespogovorno lojalne onome što je politika DF-a. Tako da nijesam sklon da vjerujem da bi neko od poslanika PES-a glasao suprotno odluci stranke – rekao

ta. I kada sumiramo bilans ovakvog ponašanja, dva su zaključka – da je Mandić šef vladajuće većine i da PES-u

je Kalezić.

- PES traži povlačenje inicijative za smjenu Andrije Mandića jer oni ne žele da iritiraju lidera DF-a i na taj način potvrđuju da je on zapravo de facto šef parlamentarne većine – ocijenio je za Pobjedu politički analitičar Danilo Kalezić dodajući da PES još jednom pokazuje da im evropske integracije nijesu prioritet, već je ključni cilj da se zadovolje politički apetiti Mandića i zvaničnog Beograda. Kalezić je istakao da PES ovim činom demonstrira, prije svega, manjak demokratskog kapaciteta, ujedno i nerazumijevanje političkog sistema. - Dakle, pokazuju politički diletantizam koji je poguban i za crnogorski parlamentarizam i tu stranku, a sa druge strane, oni ne žele da iritiraju lidera nekadašnjeg Demokratskog fronta i na taj način potvrđuju da je Mandić zapravo de facto šef parlamentarne većine. Misle jednim jeftinim, politikantskim, antidemokratskim potezom da će skidanje sa dnevnog reda te inicijative zapravo izbjeći suočavanje s istinom, a istina je da politika koju personifikuje Andrija Mandić, posebno prethodnih nekoliko dana, čini sve da Crna Gora ne uđe u EU, odnosno da zaustave evropske integracije – istakao je Kalezić. Kazao je da PES u svom ideološkom i političkom lutanju, ko-

mentu povela debata o smjeni Mandića, a to bi bila prilika da vidimo na djelu poslanike PES-a u cjelini ili pojedinačno kako će da se odnesu prema legitimnom

Danilo Kalezić

Spajića zahtijevao da prethodno se premijer saglasi sa prijedlogom Demokrata za ,,prvog policajca“. Mnogi su juče pomislili da je jedan od razloga inicijative PES-a upravo to što bi da izbjegnu krizu unutar koalicione vlasti, prije nego se krene u najavljenu rekonstrukciju. Politički analitičar Danilo Kalezić, međutim, smatra da Demokrate ne bi tako lako prešle Rubikon i glasale u parlamentu za smjenu Mandića.

- Oni su vezani interesno politički za Beograd i za stranke nekadašnjeg Demokratskog fronta, odnosno sadašnje Koalicije za budućnost Crne Gore. Ne vjerujem da bi tu došlo do nekih „iskakanja“ – ocjenjuje Kalezić. Ipak, naglašava da se sve dešava u vremenu kada Vlada treba da odredi v. d. Uprave policije, što je bio kamen spoticanja u vladajućoj koaliciji. Zato su, smatra Kalezić, iz PES-a tražili da se ne glasa o smjeni Mandića.

- Vjerujem da oni ne žele da ulaze u ovu vrstu debate kako se ne bi na bilo koji način remetila harmonija vladajućoj koaliciji, jer argumentacija koju bi pripremila opozicija nije prijatna za čuti nekome ko se nominalno zalaže za evropske integracije. Jer, postavlja

se pitanje: kako će onaj ko se formalno zalaže za evropske integracije glasati da Mandić ostane šef parlamenta – dodao je Kalezić. Prema informacijama Pobjede, ipak su Spajićevi ljudi iz PES-a odigrali zajedničku igru sa kolegama iz Mandićeve NSD radi zajedničkog opstanka u koalicionoj vlasti. Ali i namjere da neutrališu ili znatno umanje ucjenjivački kapacitet Demokrata Alekse Bečića.

ZAKULISNE IGRE

-Napravljen je scenario za sjednicu parlamenta u ponedjeljak. Andrija Mandić će se formalno protiviti da se inicijativa o njegovoj smjeni izostavi iz dnevnog reda. Tako će djelovati da se on ne boji ishoda glasanja i da nema nikakvog prethodnog dogovora sa ljudima iz vrha PES-a. Zato će se odigrati igra: Mandić će biti formalno protiv zahtjeva PES-a, ali će vladajuća većina izglasati da se ta tačka skine s dnevnog reda – kaže izvor iz vladajuće koalicije, upućen u zakulisne dogovore Spajića i Mandića. Tako će se, kaže Pobjedin drugi izvor iz vrha PES-a, otvoriti manevarski prostor za premijera Spajića da na miru okonča sagu o izboru direktora Uprave policije. I, kako tvrdi naš sa-

govornik, novog čelnika crnogorske policije ipak će izabrati Milojko Spajić, uz punu podršku Mandićevih ljudi. -Tako će se jednim udarcem ostvariti dvostruka korist: Mandić će ostati na čelu parlamenta, ojačaće se veze sa Spajićevim PES-om, a Demokrate će biti primorane da odustanu od namjere da u potpunosti kontrolišu bezbjednosni sektor - ističe izvor našeg lista iz PES-a.

Očito je da se potvrđuju ranije informacije Pobjede – da su se Milojko Spajić i Andrija Mandic, iako naizgled politički udaljenih stavova, lagano dogovorili kako će funkcionisati vlast. Sa Demokratama ili bez njih - sa Bošnjačkom strankom, kao novim koalicionim partnerom.

Premda taj politički dil sa Mandićevom prosrpskom i proruskom Novom srpskom demokratijom znatno urušava ,,građanski lik“ Pokreta Evropa sad, očito je da premijer Spajić nije previše zabrinut za ruženje imidža. Jer, sa druge strane, dobio je što želi: da zadrži vlast po svaku cijenu i kontrolu finansijskih tokova. Do kada i po koju cijenu? Ta pitanja, čini se, za sada Spajić sebi ne postavlja.

Draško ĐURANOVIĆ / Ivana KOPRIVICA

PREMIJER PRIZNAO KO MU JE ŠEF: Spajić i Mandić

Advokat poručio da je procedura za izbor v. d. direktora Uprave policije drugačija od izbora u punom mandatu, kraća i jednostavnija jer je to prelazno rješenje

Radulović: Vlada trebalo da odredi vršioca dužnosti kad je i razriješila direktora

Nije prvi put da neozbiljnost, nesposobnost i loše namjere političara ugroze funkcionalnost neke institucije i sistema uopšte. Ako se 12. marta ne odredi vršilac dužnosti, na čelu policije neće biti nikoga - kazao je Radulović

PODGORICA – Vlada je postupila suprotno zakonu jer istovremeno sa razrješenjem direktora Uprave policije nije odredila vršioca dužnosti – kazao je advokat Veselin Radulović, objašnjavajući da je procedura za izbor v. d. uvijek drugačija od izbora u punom mandatu, kraća i jednostavnija jer je to prelazno rješenje.

Radulović je poručio da, ako vršilac dužnosti ne bude određen ni 12. marta, što je, kako kaže, prilično izvjesno kod međupartijskih borbi za kontrolu policije, doći ćemo u situaciju da Uprava policije bude bez rukovodstva.

NEOZBILJNOST

Radulović je za RTCG rekao da nije nemoguće da kandidat za čelnika policije ni 12. marta ne bude izabran.

- Nažalost, nije prvi put da neozbiljnost, nesposobnost i loše namjere političara ugroze funkcionalnost neke institucije i sistema uopšte. Ako se 12. marta ne odredi vrši-

lac dužnosti, na čelu policije neće biti nikoga - kazao je Radulović.

Da će do prolongiranja doći, prema mišljenu Radulovića, opasnost je koja je realna i izvjesna. - Neodgovornost, neozbiljnost i loše namjere političara i političkih partija konstantno ugrožavaju pravni

poredak i vladavinu prava podređuju svojim ličnim i partijskim interesima. Interni oglas nije dobro rješenje jer nije u skladu sa zakonom. Mislim da su neprihvatljiva formalistička tumačenja da je to moguće jer nije zabranjeno. U tom smislu, vidjeli smo i preporuku ministra da se kandida-

ti testiraju na poligrafu. To, takođe, nije zabranjeno, ali uvodi neprihvatljivu praksu da se proizvoljno postavljaju uslovi koji se onda moraju cijeniti kod donošenja odluke - kazao je Radulović.

NEDOREČENOST

Prema njegovim riječima, tumačenje da nije zabranjeno raspisivanje konkursa je formalističko i apsurdno. - Nije predviđeno ni poligrafsko testiranje, pa ga ministar nudi. Što je sljedeće? Da nekom od političara padne na pamet da traži krvnu sliku ko hoće da dostavi jer nije ni to zabranjeno. Procedura za izbor v. d. je uvijek drugačija od izbora u punom mandatu, kraća i jednostavnija jer je to prelazno rješenje. Ovdje je sad nedorečeno da li će od kandidata za v. d. sa konkursa ministar predlagati osobu, da li će jednu ili više, da li će Vlada odrediti v. d. bez prijedloga ministra. Političke partije koje čine Vladu su ovako otvorile put za dodatne improvizacije i zloupotrebe - kazao je Radulović. R. P.

Ministar vanjskih poslova kaže da ,,u uznemirenom balkanskom 'kraljevstvu' , mala država od 620.000 duša izaziva ogromno geopolitičko interesovanje“

Ivanović: Crnu Goru nastoje

da uzmu u naručje Srbija, Rusija, Kina, Turska i EU

PODGORICA- U pčelinjem carstvu za maticu kažu da „sitna, sitna domaćica, pravi veliku pitu“.

U uznemirenom balkanskom „kraljevstvu“, mala država od 620.000 duša, Crna Gora, izaziva ogromno geopolitičko interesovanje. Srbija, Rusi -

ja, Kina, Turska, EU nastoje da je uzmu u svoje „naručje“ kako bi stekli snažan pristup Jadranu i ključnu „kapiju“ na Zapadnom Balkanu na putu ka centralnoevropskim tržištima - kazao je u intervjuu za „K” ministar vanjskih poslova Crne Gore Filip Ivanović. Poručio je da crnogorski narod

želi da zemlja uđe u EU. -Grčki F16 nadgledaju njen vazdušni prostor u saradnji sa Italijom u ime NATO, a više od 80 odsto stanovništva Crne Gore želi da njena budućnost bude evropska, rekao je Ivanović u intervjuu za „K“, uoči posjete Atini 11. i 12. marta. Ministar je kazao da su Crna

Ministar energetike i rudarstva dogovorio direktnu saradnju između EPS i pljevaljskog rudnika

Ugalj će prodavati srpskoj kompaniji, ali bez posrednika

Iz Ministarstva su objasnili da će ubuduće nabavka uglja EPS-a od RUP-a ići na osnovu bilateralne saradnje dvije kompanije, čime će se izbjeći nepotrebni troškovi trećih lica, posrednika u trgovini, smanjiti mogućnost manipulacija i postići maksimalni benefiti za firme

PODGORICA - Ministar energetike i rudarstva Saša Mujović dogovorio je s izvršnim direktorom Elektroprivrede Srbije (EPS) Dušanom Živkovićem direktnu saradnju između te kompanije i pljevaljskog Rudnika uglja (RUP).

Iz Ministarstva su objasnili da će ubuduće nabavka uglja EPS-a od RUP-a ići na osnovu bilateralne saradnje dvije kompanije, čime će se izbjeći nepotrebni troškovi trećih lica, posrednika u trgovini, smanjiti mogućnost manipulacija i postići maksimalni benefiti za firme. Oni su dodali i da će taj princip saradnje početi da se primjenjuje nakon što EPS-u isteknu aktuelni ugovori o nabavci uglja.

S aradnja između EPS-a i

RUP-a nastala je kao nastavak nedavnog trilateralnog ministarskog sastanka u Beogradu, na kojem je Mujović razgovarao o regionalnoj saradnji u oblasti energetike sa ministrima energetike i rudarstva Srbije i Republike Srpske Dubravkom Đedović-Handanović i Petrom Đokićem - Da je susret troje ministara bio plodonosan, pokazuje i dogovor sa EPS-om, ali i pokretanje pitanja Bilećkog jezera, kada je Mujović dogovorio sa Đokićem da se krene u zajedničko rješavanje, te se očekuje ponuda iz Republike Srpske - navodi se u saopštenju.

Iz Ministarstva su poručili da je namjera države i resornog ministra da se u regionalne razgovore u energetici uključe i ostale države regiona. R.P.

Gora i Grčka prijateljske zemlje i saveznice, koje dijele temeljne demokratske vrijednosti i strateške pravce razvoja. -Njegujemo bliske odnose i sadržajnu saradnju, dodatno osnaženu kroz podršku Grčke našem članstvu u Evropskoj uniji.

-Moja posjeta će biti prilika da

Filip Radulović potvrdimo posvećenost daljem razvoju što bližih odnosa naše dvije zemlje, ali i da razgovaramo o širenju oblasti saradnje i daljem jačanju naših postojećih kontakata. Sa tim u vezi, prvenstveno mislim na saradnju u oblastima obrazovanja, kulture, ekonomi-

je i turizma - kazao je ministar. Ivanović je poručio da su crnogorske pozicije i vanjskopolitička orijentacija jasni, a posvećenost ostvarenju postavljenih ciljeva je potvrđena rezultatima već u prvim mjesecima rada aktuelne vlade. N.R.

Veselin Radulović

Zakupci kupališta traže podršku premijera Spajića i tvrde da je ugrožen početak glavne turističke sezone

PODGORICA - Udruženje zakupaca plaža uputilo je hitan poziv premijeru Milojku Spajiću, izražavajući zabrinutost zbog situacije koja prijeti da ozbiljno ugrozi turističku sezonu. U svom apelu, u koji je Pobjeda imala uvid, zakupci traže od premijera da hitno donese odluku koja bi dozvolila starim zakupcima da nastave sa obavljanjem djelatnosti do novembra, omogućavajući time Ministarstvu urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine dovoljno vremena za pripremu kvalitetnog plana privremenih lokacija i Atlasa plaža koji, po njihovim saznanjima, nije još završen.

Kako su Pobjedi kazali zakupci, postoji realna opasnost da kupališta neće biti otvorena do 1. maja i da na plažama neće biti prisutni spasioci.

- Turisti već počinju da dolaze, pa je pitanje ko će preuzeti odgovornost za ovu situaciju - poručuju zakupci.

RefoRma

atla sa plaža

Oni su kazali Pobjedi da imaju informacije da Atlas plaža, koji je Morsko dobro dostavilo Ministarstvu urbanizma, trenutno prolazi kroz značajne promjene. Oni ističu da su mnoge hotelske plaže pretvorene u javne, dok su neka kupališta, posebno u Ulcinju, podijeljena na manje djelove, tj. ,,rasparčana“ su.

Zakupci podsjećaju na sličnu situaciju koja se desila 2019. godine, kada je Vlada donijela odluku da pet budvanskih dis-

,,Odović nasjeo na priču Mikijelja“

Zakupci u pismu premijeru poručuju da je ,,ministar Odović nasjeo na priču Mikijelja i interesne grupacije oko njega koja želi da se dokopa plaža“.

- Njihov cilj je da se na valu populizma i navodnih promjena i pravde, smanjenjem i oduzimanjem bodova, dokopaju određenih plaža. Nakon toga bi za sljedeći ciklus tendera vratili reference za bodove na 45 ili 50 bodova kako bi bili mirni i dugo godina gazdovali plažama. Samo neka Odović provjeri kada je počeo tenderski postupak 2019, kada je završen za 99 odsto plaža. Neka provjeri kada je to prednost bila od 75 odsto i biće mu jasno koliko mu Mikijelj govori istinito i iskreno. Mikijelj manipuliše i javnošću i ministrom, ali zakupce ne može izmanipulisati i zbog njegovih stavova i očigledno loših namjera, obećavamo mu da ćemo se boriti do kraja - poručili su oni.

Ako se tender ne odloži, plaže neće biti sređene ni do jula

Kupališta neće biti otvorena na vrijeme

koteka na šetalištu radi još jednu sezonu. Oni ističu potrebu za takvom odlukom kako bi se izbjegle ozbiljne posljedice po turističku sezonu i ugled crnogorskih plaža.

- Ovom dinamikom, kada treba prvo raspisati tender za plaže, zatim za privremene objekte, a na kraju za terase, što ukupno čini 1.600 lokacija, plaže bi bile nepripremljene do sredine juna, što bi dovelo do nefunkcionisanja spasilačkih službi i potencijalno ugrozilo bezbjednost turista. U slučaju promjene zakupca, na plažama bi se pojavile mašine za uklanjanje objekata starih zakupaca. Mi smo uvjereni da premijer i Vlada ne žele takav prizor na crnogorskim plažama tokom jula - poručuju iz Udruženja zakupaca. Kako saznaju, Ministarstvo trenutno radi na prepravljanju Atlasa Morskog dobra, dok plan privremenih lokacija još nije dovršen.

- U Atlasu, koji je napravilo Morsko dobro, postoji značajan broj kupališta koja su imala plavu zastavicu, što potvrđuje da su ispunjavala međunarodne standarde. Međutim, ta kupališta su podijeljena na nekoliko djelova, posebno se to odnose na ulcinjsku plažu, neke plaže u Budvi i neke hotelske plaže u Boki Kotorskoj.

Plan privremenih lokacija završen je samo za dvije opštine, a on je preduslov za tender. Međutim, Atlas i plan privremenih lokacija treba da budu usklađeni i objedinjeni, a onda se šalju Vladi na saglasnost - poručuju zakupci. Prema njihovim riječima, kada sve bude završeno, što se očekuje do kraja mjeseca, dokumentacija će biti poslata opštinama na saglasnost. Opštine imaju rok od 15 dana da odgovore na plan, poslije čega će dokumentacija biti proslijeđena Vladi. - Nakon toga, Vlada treba da usvoji dokument i da odobrenje Morskom dobru za raspisivanje javnog poziva. To znači da se približavamo 15. aprilu, a tenderski postupak traje mjesec. Prema ovoj dinamici, uzimajući u obzir i 10 neradnih dana u maju, kraj tenderskog postupka se ne može očekivati prije 20. maja, možda čak i kasnije. Stranke koje su učestvovale na tenderu treba da dobiju rješenje o rangiranju nakon tri do četiri dana, te imaju rok od sedam radnih dana za žalbu. To znači da smo već ušli u jun. Nakon dobijanja plaža, zakupci moraju izvaditi dokumentaciju, uključujući odobrenje od Ministarstva ekologije i saglasnost gradskog arhitekte. Kada dobiju sve ove saglasnosti, mo-

gu pristupiti izgradnji objekata na plažama. Međutim, u slučaju da stari zakupci ne uklone svoje objekte, što se često događa, može proći i godina dok novi zakupac ne bude u mogućnosti da preuzme posjed. Takvi slučajevi su već zabilježeni u Ulcinju, što ukazuje na to da smo već duboko ,,zagazili“ u turističku sezonu - objasnili su nam zakupci.

Oni su saznali da je jedan od planova u Ministarstvu urbanizma bio da se tender raspiše na godinu po postojećim planovima, a zatim u oktobru da se raspiše novi.

- Međutim, s obzirom na to da ti planovi nijesu detaljno izrađeni, bilo bi potrebno ponovno izdavanje saglasnosti tokom tih nekoliko mjeseci kako bi se dobila dozvola za rad. Morsko dobro tvrdi da nemaju kapaciteta za provođenje dva tendera zbog velikog broja lokacija kojih je oko 1.600 - kažu iz Udruženja zakupaca.

spasilaca neće biti Oni se pitaju - što će se desiti s plažama u slučaju nevremena, ako nema spasilačkih službi, jer one nijesu obavezne na plažama koje nemaju zakupca.

- Saznali smo da je na jednom sastanku sa premijerom Spajićem tema bila produženje ugovora starim zakupcima do

Ministra Martinovića ne interesuju zakupci

Zakupci su posebno nezadovoljni činjenicom da ih ministar turizma Vladimir Martinović, kao ni bilo koji službenik iz tog resora, nije pozvao na sastanak. Oni su izrazili razočaranje činjenicom da ovaj resor nije htio da bude uključen u dijalog i donošenje odluka koje direktno utiču na sezonu. - Dodatno saznajemo da je ministar Martinović na jednom sastanku izjavio da ne želi biti dio ove situacije i da bi sve trebalo da riješi Ministarstvo urbanizma i preuzme svu odgovornost. Ova izjava nas dodatno frustrira. Mi mislimo da bi Ministarstvo turizma takođe trebalo da se angažuje u rješavanju ovog problema, s obzirom na to da situacija ima direktan uticaj na tok ljetne sezone. Važno je da se uključe svi akteri i da se što prije pronađe rješenje kako bi se osigurala stabilnost turističke sezone i očuvao ugled crnogorskih plaža - poručili su zakupci.

Produženje ugovora starim zakupcima nije protivzakonito

Iz Udruženja poručuju da produženje ugovora starim zakupcima nije protivzakonito.

- Vlada koju predstavlja Odović može da donese lex specialis i produži zakup na još godinu, dok se ne napravi katastrofalna greška i raspiše tender sada, pod ovim uslovima. Znači, lex specialis je jedino ispravno rješenje u ovom momentu i nije protivzakonito, već je spas od katastrofe koja je pred nama - poručili su zakupci u pismu koje su dostavili premijeru.

novembra, uz istovremeno pripremanje kvalitetnih planova od strane Ministarstva urbanizma i Morskog dobra. Ti planovi bi trebalo da budu usklađeni sa opštinskim planovima, nakon čega bi se raspisao tender u novembru - ističu zakupci. Ističu da je ,,prijedlog iz Morskog dobra bio da stari zakupci imaju 30 bodova, što je većinom glasova izglasano u Upravnom odboru. Međutim, postoji konfuzija jer je direktor Mladen Mikijelj kasnije pominjao 25 bodova, iako postoji zapisnik koji negira ove njegove tvrdnje“. Zakupci navode da su i Privredna komora i Udruženje ugostitelja tražili odgađanje tendera.

- Iako se Morsko dobro hvalilo da će tender biti raspisan najranije moguće, 2019. godine on je bio raspisan 15. februara, dok se ovaj neće desiti ni

Za uređivanje plaža biće neophodna ,,papirologija“, čije dobijanje će trajati dva mjeseca

Na tvrdnje Mikijelja i ministra Odovića da se hotelske plaže mogu spremiti za sedam dana, zakupci ih podsjećaju da su zaboravili da prije toga moraju dobiti sve papire jer će u suprotnom biti u prekršaju. - Papire ne možemo dobiti dok ne prođe tenderski postupak i nakon toga sve opštinske pro-

cedure. Poslije potpisivanja ugovora, koje bude tri nedjelje nakon predaje ponuda, potrebno je još minimum mjesec da se sakupe svi papiri i dobiju dozvole! Pametnome je jasno kada će se ovi postupci završiti. Pored toga, najavljenim prekrajanjem plaža za sva kupališta će se morati vaditi no-

vi UT uslovi, raditi novi glavni i revidovani projekti - i tražiti nove saglasnosti od Cedisa, Vodovoda i glavnih gradskih arhitekata. Kada Odović i Mikijelj misle da zakupci spreme dokumentaciju i predaju je glavnom gradskom arhitekti? Kako, ako neće znati do kraja marta kakvi su UT uslo-

vi? Svi znaju dobro da arhitekte neće moći stizati da crtaju u maju ništa, da će Cedis biti pretrpan zahtjevima, revidenti takođe i da tek glavni gradski arhitekta neće moći stići da obradi taj broj zahtjeva, koji će dobiti u ovom slučaju, ni za tri naredna mjeseca - poručili su zakupci.

do sredine aprila. Atlas, koji Morsko dobro hvali, poslat je Ministarstvu urbanizma tek prije 10 dana, dok je za prošli tender, 2019. godine, on bio poslat četiri mjeseca ranije. Očigledno je da su Morsko dobro i Ministarstvo urbanizma zakasnili i sa Atlasom kupališta i sa planom privremenih lokacija - poručuju zakupci. Tvrde da su jedino imali sastanak sa ministrom urbanizma Jankom Odovićem, koji je zatražio da pismeno dostave zahtjeve za odlaganje tendera što je Privredna komora i dostavila.

Zakupci takođe navode da njihovo planiranje dodatno otežava to što su predstavnici banaka izjavili da neće moći da odgovore na toliki broj zahtjeva za bankarske garancije u tako kratkom roku.

- Ukoliko se raspiše tender polovinom aprila, teško da bi institucije sistema mogle ispuniti zahtjeve u tako kratkom roku za 1.600 lokacija. Ni gradski arhitekti ni Ministarstvo ekologije ne bi mogli odgovoriti na sve zahtjeve u tako ograničenom vremenskom periodu. Raspisivanje tendera u ovom trenutku bi bilo kasno, jer je potrebno mjesec i po do dva za obradu potrebne dokumentacije za dobijanje dozvola za rad. Najidealnije bi bilo raspisati tender u novembru, dok bi se sve ostalo, do tada, odvijalo po starom – poručuju, na kraju, zakupci. n. Kovačević

PODGORICA – Neki od najvećih problema zdravstvenog sistema sa kojima se susrijeću pacijenti i građani su duge liste čekanja na specijalističke preglede, termini su često toliko daleko da oboljeli ne mogu da prikupe sve potrebne nalaze za zakazanu kontrolu, ali i nestašica ljekova koje ljekar propiše, ali ih u apotekama – nema. Sve je više onih koji se okreću privatnim zdravstvenim ustanovama i apotekama, jer bolest ne pita koliko košta.

Jedan od segmenata koji koči je i začarani krug koji pacijenati prolaze od ljekara specijaliste do izabranog ljekara, jer elektronski servis nikada nije zaživio kao što je najavljivan ranijih godina...

Ovo su samo neki od izazova sa kojima se susreo ministar zdravlja dr Vojislav Šimun, od kada je stupio na tu funkciju.

Na pitanje Pobjede - da li postoji način da se riješe duge liste čekanja koje su nekada i pola godine, a pacijenti nemaju toliko vremena i što je identifikovao kao krucijalni problem - nedostatak ljekara ili lošu organizaciju, dr Šimun kaže da oba faktora utiču na ovaj problem.

- Postoje oblasti u kojima nedostatak ljekara može usloviti i uslovljava duže čekanje na pojedine specijalističke preglede i upravo smo krenuli u proces mapiranja kadrova tj. izrade plana za osnaživanje ljudskih resursa u zdravstvu za naredni desetogodišnji period. Cilj je jasna analiza postojećeg stanja gdje ćemo vidjeti koje su to specijalističke grane koje su nam nedostatne, gdje je ljekarski kadar pred prirodnim procesom završetka svog radnog vijeka, odnosno penzijom, pa da se onda fokusiramo na dodjele specijalizacija i supspecijalizacija upravo za te oblasti i svakako u onim ustanovama koje imaju specifikum obavljanja određenih procedura. Ako danas u Opštoj bolnici u Nikšiću imamo usluge iz oftalmologije koje, mogu slobodno reći, imaju nivo evropskog standarda, onda ta ustanova i u pogle-

INTERVJU: Ministar zdravlja dr Vojislav Šimun

Ljekare osloboditi administracije, jer pacijenti moraju da budu prioritet

Moram biti potpuno iskren i reći da vjerujem da i organizacione sposobnosti menadžmenta značajno mogu unaprijediti rad u svakoj zdravstvenoj ustanovi, a to najprije znači dostupnu i blagovremenu zdravstvenu zaštitu za građane, gdje liste čekanja moraju imati neki pristojan period koji ni na koji način ne smije ugroziti pravo pacijenta na zdravstvenu zaštitu

du opreme i kadra mora biti osnažena i dobiti podršku donosilaca odluka. Na taj način rasteretićemo Klinički centar koji, kao najnaprednija ustanova tercijarnog nivoa, takođe generiše, na primjer, liste čekanja u oblasti oftalmologije – kazao je ministar

imamo nefunkcionalne servise koji, između ostalog, u velikoj mjeri mogu da riješe i ove izazove. I u tom pravcu smo pokrenuli proces nabavke adekvatnog softvera, koji će moći da podrži potrebe zdravstvenog sistema, tačnije zaposlenih u njemu, a

ne može do tog termina da sakupi sve neophodne nalaze kroz javni zdravstveni sistem. Onkološki pacijenti takođe imaju isti problem ili iskrsne potreba za nekim novim pregledom. Što se dogodilo sa nekada najavljivanim onkološ-

Plate ljekarima, o kojima se spekuliše u javnosti, počesto i na neprimjeren način, konačno su na nivou zadovoljavajućih u odnosu na dužinu školovanja, cjeloživotnog učenja i usavršavanja, a posebno odgovornosti i obaveza, ali i rizika koje nosi posao ljekara. Pola svog života ljekar provede učeći - rekao je Šimun

va“, prepoznajući trendove u vezi sa sve češćom pojavom nestašica na evropskom i svjetskom nivou. Alijansa će se baviti analizom kritičnih ljekova koje je prepoznala Evropska agencija za ljekove, a za koje je povećan rizik za pojavu nestašica, ali i načinima za prevazilaženje istih. Kako bismo onkološkim pacijentima olakšali apliciranje terapije, ali i sproveli uštede koje do sada nijesu bile moguće zbog načina davanja terapije, Ministarstvo zdravlja u saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore iniciralo je nabavku Komore za citostatike.

Radi se o savremenom pristupu u obezbjeđivanju terapije onkološkim pacijentima, na način što im omogućava da terapiju prime u mjestu prebivališta, bez obaveze da, kao do sada, dolaze u Klinički centar. Ovo predstavlja veliku olakšicu za pacijente oboljele od najtežih bolesti. Takođe, ostvariće se značajne uštede jer će se svaka ampula iskoristiti 100 odsto, što do sada nije bio slučaj, jer su se preostale doze do sada uništavale i nijesu mogle biti iskorišćene za drugog pacijenta. Procjena je da će se na ovaj način uštedjeti oko 600.000 eura na godišnjem nivou.

dr Vojislav Šimun.

POBJEDA: Kazali ste i da organizacija rada ustanova čini dio problema. Da li

: Moram biti potpuno iskren i reći da vjerujem da i organizacione sposobnosti menadžmenta značajno mogu unaprijediti rad u

i blagovremenu zdravstve-

koji način ne smiju ugroziti pravo pacijenta na zdravstvenu zaštitu. S obzirom na

Gore, imam velika očekivanja od novog menadžmenta u tom smislu. Ovdje je važno istaći da je veliki problem i neadekvatna digitalizacija zdravstvenog sistema. U 21. vijeku

kao krajnji benefit dobićemo pacijente koji su zdravstvenu uslu-

: Kada su u pitanju teži bolesnici, onkološki ili hitna stanja, veoma često se dešava da pacijent koji ima zakazanu kontrolu

kim ambulantama kroz koje bi oni mogli

van put i

nu koju već nose, torima kvaliteta.

Vojislav Šimun

tičnih ljeko-

psihički i fizički, zbog dijagnostikovanog kancera? ŠIMUN : Kao što smo i nedavno Pobjedi odgovorili, briga o ovim pacijentima jeste i biće prioritet u zdravstvenim politikama. Pored jasnih procedura koje će morati da poštuju sve ustanove, a tiču se prioriteta kod zbrinjavanja onkoloških pacijenata na svim nivoima zdravstvene zaštite, zadatak Ministarstva zdravlja, tačnije Sektora za kontrolu kvaliteta biće kvartalni izvještaji i evaluacija usluga pruženih ovim pacijentima sa indikaPored savremene terapije za ovu grupu pacijenata, gdje je Crna Gora mnogo superiornija u odnosu na zemlje okruženja i ima evropske standarde u terapiji, napravili smo još jedan korak više kako bismo preduprijedili nestašice ljekova za onkološke pacijente tako što smo aplicirali za učešće u projektu EK pod nazivom ,,Alijansa kritičnih ljeko-

Institut ,,Dr Simo Milošević“ u Igalu mora da opstane

POBJEDA: Koliko je država izgubila odnosom prema Opštoj bolnici Meljine i Institutu ,,Dr Simo Milošević“ koji su pred gašenjem, a nekada su bili reprezentativne ustanove?

ŠIMUN: Opšta bolnica u Meljinama i Institut u Igalu dvije su neuralgične tačke koje su dočekale novu administraciju, sa problemima starim nekoliko decenija.

Što se tiče bolnice u Melji-

nama, ovdje smo ipak uspjeli da kroz odluku Ministarstva zdravlja bolnicu uvedemo u javni zdravstveni sistem preko KBC Kotor i zadržimo kadar, kao i nivo pružanja usluga. Ipak, opterećujući broj sudskih procesa, koji se vode u odnosu na ovaj slučaj, ne ostavljaju nam puno prostora. Tamo su ljekari i medicinsko osoblje u skladu sa Zakonom o radu dobili produženje ugovora na godinu. Ukoliko se ovaj status nastavi, nakon

tri godine njihova rješenja će biti apsolutno na neodređeno vrijeme. Najvažnije je da bolnica funkcioniše, da ljekari zaista daju svoj maksimum, ali i da država servisira sve obaveze koje se tiču medicinske opreme, reagenasa, sredstava za isplatu zarada... Institut ,,Dr Simo Milošević“ u Igalu je u fokusu naših napora ovih dana da iznađemo rješenje za njegov opstanak. Neupitna je potreba njegove održivosti

i neupitna je ekselentnost i uspješnost pružanja usluga u Institutu. Opterećujući dugovi, takođe stari nekoliko decenija, kao i odluka koja će u konačnom morati da se donese u vrhu izvršne vlasti, moraju u najskorije vrijeme dati odgovor na pitanje održivosti Instituta. Lični stav moj je da Institut mora nastaviti svoje postojanje, a način na koji je to moguće ostvariti vjerujem će vrlo brzo biti poznat javnosti.

POBJEDA: Crna Gora zauzima nezavidnu prvu poziciju u obolijevanju od nezaraznih bolesti. Visoko se kotiramo u obolijevanju i umiranju od raka grlića materice, a čini se da buduće generacije zbog vakcine imaju bolju šansu. Rak dojke je veliki problem, kao i kardiovaskularne bolesti, dijabetes i oboljenja koja se dovode u vezu sa pušenjem. Na koji način se još može podići svijest o redovnim kontrolama kako bi se spasili ljudski životi, ali i budžet zdravstva, kroz same preglede i prevenciju?

ŠIMUN: Preventivne preglede i skrinig programe prepoznali smo kroz svaki strateški dokument.

Poseban akcenat u narednom periodu biće stavljen na jačanje primarnog nivoa zdravstvene zaštite, tačnije oslobađanje ljekara od administrativnih obaveza, što će im dati prostora da se bave upravo prevencijom, kako hroničnih nezaraznih bolesti tako i karcinoma, u prvom redu grlića materice i dojke, gdje zaista imamo visoku incidencu obolijevanja i smrtnosti. Uvođenje programa HPV vakcine, takođe je veoma značajno za ovaj vid prevencije. Mogućnost da se u najmlađem uzrastu primi devetovalenta vakcina koja štiti od karcinoma grlića materice veliki je napredak i država neće žaliti sredstava za kupovinu ove vakcine, ali svi zajedno moramo učiniti mnogo više da vratimo povjerenje struci i oslobodimo se malignih uticaja antivakcinalnih lobija, koji su spremni da nas vrate vjekovima unazad kada se umiralo od bolesti koje

Poseban akcenat u narednom periodu biće stavljen na jačanje primarnog nivoa zdravstvene zaštite, tačnije oslobađanje ljekara od administrativnih obaveza, što će im dati prostora da se bave upravo prevencijom kako hroničnih nezaraznih bolesti, tako i karcinoma, u prvom redu grlića materice i dojke, gdje zaista imamo visoku incidencu obolijevanja i smrtnosti - kaže Šimun

su prije deceniju bile uveliko iskorijenjene, a danas kucaju na vrata razvijenog svijeta.

POBJEDA: Osim Kliničkog centra, sada postoje i opšte bolnice koje bi trebalo da ga rasterete. Da li su opšte bolnice spremne da obavljaju svoju funkciju? Da li, na primjer, nova angio-sala u Beranama radi jer, prema nekim informacijama, ljekara i obučenog medicinskog osoblja nema?

Š IMUN: Formiranje kliničko-bolničkih centara u Beranama i Kotoru je proces koji će tek u narednom periodu biti zaokružen na pravi način. Pored formalno-pravne odrednice koja im daje nivo tercijara, ove dvije ustanove pred sobom imaju zadatak da, naravno uz pomoć Ministarstva zdravlja, usluge koje pružaju zaista dovedu do nivoa koji zahtijeva i podrazumijeva jedan klinički centar. Angio -sala u Beranama je u završnoj fazi puštanja u rad.

Informisan sam da se osoblje, koje ima KBC Berane, dodatno edukuje za ovu oblast, a za početak će svakako imati pomoć od kolega iz KCCG kao i regionalnih kliničkih centara.

P OBJEDA: Kako će se riješiti problem nedostatka ljekara na sjeveru, kao što je nedavno bio slučaj da je Žabljak tek dobio pedijatra, specijalista nema... Da li Ministarstvo može da pomogne ljekarima koji bi radili na sjeveru?

ŠIMUN: Planom specijalizacija i užih specijalizacija za narednih deset godina upravo će biti ojačane zdravstvene ustanove na sjeveru. Bolji uslovi rada i stambena politika za zdravstvene radnike iz ovih regiona već je dio pregovora Ministarstva sa stambenom zadrugom, ali i lokalnim samoupravama koje su spremne da participiraju prilikom izgradnje stambenih objekata kroz oslobađanje od dažbina na opštinskom nivou.

Dobra organizacija rada i menadžment sa vizijom kakvu, na primjer, imamo u bjelopoljskoj opštoj bolnici takođe su jedan od načina kako

mlade kolege rado ostaju da rade u svom rodnom mjestu ili čak dolaze da rade u jednu takvu ustanovu.

POBJEDA: Prošle godine smo svjedočili odlivu velikog broja ljekara iz Kliničkog centra, uprkos povećanim platama. Kazali su da uslovi rada nijesu zadovoljavajući, da je često falilo medicinske opreme... Da li KCCG trpi zbog njihovog odlaska, jer je za stvaranje dobrog specijaliste potrebno vrijeme?

ŠIMUN : Postoji određeni osjećaj nelagode kada profesionalci sa iskustvom, kakvi zaista jesu bili ljekari koji su napustili KCCG, završe radni vijek u toj ustanovi. Ipak, moramo imati u vidu činjenicu da posao ljekara kroz dugi niz godina nosi ogroman teret i odricanje, odgovornost koja se može pripisati malo kojoj profesiji, nekada možda zahtijeva predah i neki laganiji tempo. Ne smijemo zaboraviti da su uz uvažene kolege u KCCG, koje su odlučile da svoj angažman završe u toj ustanovi, stasale generacije vrsnih ljekara, koje su oni učili i uz koje su ovladali vještinama ljekarskog posla, pa je i to dio našeg profesionalnog puta. U svakom slučaju, kadar se mora obnavljati, a iskusni ljekari čuvati i voditi računa o njihovim potrebama kako bi javno zdravstvo imalo čvrst oslonac. POBJEDA: Takođe, jedna činjenica koja zabrinjava i možda umanjuje urušeno povjerenje u zdravstveni sistem je - da plate ljekarima nikada nijesu bile veće, a pacijenti nikada nijesu bili nezadovoljniji. Kako to objašnjavate?

ŠIMUN: Plate ljekarima, o kojima se spekuliše u javnosti, počesto i na neprimjeren način, konačno su na nivou zadovoljavajućih u odnosu na dužinu školovanja, cjeloživotnog učenja i usavršavanja, a posebno odgovornosti i obaveza, ali i rizika koje nosi posao ljekara. Pola svog života ljekar provede učeći. On najčešće nije dio esencijalnih porodičnih događaja, poput rođenja djeteta, rođendana ili drugih momenata koji život zaista obogaćuju. Naša radost je uspješno završena operacija, na svijet donosen novi život, spašen život poslije teških bolesti... Isto tako, ljekar ostaje nijem pred izgubljenom bitkom u hirurškoj sali ili na drugom mjestu, gdje su očekivanja od njega ogromna. Neću biti u potpunosti isključiv i reći da nema prostora za napredak u odnosu prema pacijentima i poslu uopšte, ali vjerujem da najveći dio kolega svoj posao obavlja onako kako nalažu načela Hipokratove zakletve. Nezadovoljstvo pacijenata nama mora biti putokaz kako da unaprijedimo pružanje usluga. Upravo su njihove pritužbe najznačajniji input za reagovanje donosilaca odluka i kreiranje politika.

Jelena MARTNOVIĆ

Odgovor na nasilje u porodici i nad ženama mora biti prioritet za državu Žrtve

oklijevaju da prijave zbog straha od posljedica

PODGORICA – Država mora da prioritizuje problem nasilja nad ženama i u porodici, koji je u Crnoj Gori veoma rasprostranjen, ocijenila je izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević, ističući da i femicid mora biti adekvatno sankcionisan.

Ona je agenciji Mina kazala da se prave brojke o broju slučajeva nasilja u porodici i nad ženama ne znaju, ali da ih je sve više iz godine u godinu. -Pošle godine taj broj se kretao oko tri hiljade prijavljenih slučajeva, međutim, naše iskustvo govori da još mnogo žena i druge žrtve, zapravo, oklijevaju da prijave nasilje, što i ne čudi s obzirom na to da su alarmantni podaci kada je riječ o zaštiti žrtava - rekla je Raičević. Smatra da to pitanje nije u dovoljnoj mjeri na listi prioriteta države iako je Crna Gora potpisnica brojnih međunarodnih dokumenata poput Istanbulske konvencije. Taj dokument obavezuje državu da primijeni sve raspoložive mjere, prevenira nasilje, adekvatno procesuira slučajeve i da izrekne odvraćajuće kazne za počinioce nasilja.

Osudu crnogorske javnosti izazvala je presuda Višeg suda, kojom je na 12 godina zatvora prvostepeno osuđen Dalibor Nikolić, koji je 2022. godine trudnu suprugu Zu-

Raičević je tokom protesta uputila niz zahtjeva Vladi, koji se, između ostalog, odnose na tematsku sjednicu kojoj će prisustvovati svi resorni ministri, uključeni u sistem zaštite od nasilja

mritu Nerdu satima brutalno tukao palicom i šakama, nakon čega je preminula. Iako je tužilaštvo zahtijevalo maksimalnu kaznu od 40 godina zatvora zbog krivičnog djela teško ubistvo, Sud je procijenio da je riječ o nasilju u porodici i da Nikolić ,,nije namje-

RTCG ima čudnu selekciju istorijskih događaja

Od rođenja princeze Ksenije važnija pobuna u pravoslavnim opštinama Boke

PODGORICA- Programski segment RTCG ,,Ljudi i događaji“, rubrika koja bi trebalo da podsjeća na najvažnije datume naše prošlosti, svakog dana potvrđuje, najblaže rečeno, čudan odnos najvažnije medijske kuće prema crnogorskoj istoriji.

Na jučerašnji dan preminula je crnogorska princeza Ksenija. Taj događaj, kako piše Antena M, nije zavrijedio svoje mjesto u segmentu ,,Ljudi i događaji“, ali jeste podsjećanje na ,,po-

bunu u pravoslavnim opštinama južnog dijela bokeljske provincije, izazvanu francuskom naredbom da se za francusku ratnu mornaricu angažuju ljudi iz tih krajeva. Podsjetimo, selekcija istorijskih događaja koje emituju u ovom programskom segmentu, već je pripremljen u RTS-u. Crnogorski Javni servis samo preuzima gotov materijal. Praksa koja je bila ustanovljena devedestih, ponovo se vratila u najvažniju crnogorsku medijsku kuću. R.P.

ravao“ da ubije svoju suprugu. Raičević, koja je tim povodom organizovala proteste kojima je prisustvovao veliki broj građana, kazala je da je nepopularno komentarisati presudu, ali da bi bilo nedopustivo da su zaćutali na jednu takvu kaznu koja ne odražava stepen patnje i torture koje je žrtva preživljavala dugi niz godina, što je kulminiralo njenim višesatnim mučenjem koje je na kraju rezultiralo njenom smrću. -Radi se o mladoj, trudnoj ženi. Nasilje se dešavalo u prisustvu troje djece, dakle, nasilje je više puta prijavljivano institucijama, žrtva je imala ozbiljne povrede koje su ukazivale da postoji i veliki rizik po njen život i sve to nije pokrenulo sistem da je zaštiti - rekla je Raičević.

Podsjetila je da presuda protiv Nikolića još nije pravosnažna i da je Više tužilaštvo najavilo žalbu što ih i raduje, ali i da vjeruje da imaju uporište i u međunarodnoj sudskoj praksi, naročito praksi Evropskog suda za ljudska prava. -Očekujemo da će sljedeća presuda biti značajno pravednija i da će prije svega poslati jasnu poruku da je nasilje prema ženama zločin i da ubistva žena treba da budu adekvatno sankcionisana - poručila je sagovornica agencije. Raičević je tokom protesta uputila niz zahtjeva Vladi, koji se, između ostalog, odnose na tematsku sjednicu kojoj će prisustvovati svi resorni ministri, uključeni u sistem zaštite od nasilja.

- Smatramo da bi toj sjednici morao prisustovati ministar unutrašnjih poslova, ministar pravde, zbog najavljenih izmjena zakonodavstva, ministarka rada i socijalnog staranja, budući da centri za socijalni rad i ovo ministarstvo imaju značajnu ulogu u pružanju socioekonomske podrške žrtvama i u oblasti socijalne zaštite žrtava - rekla je Raičević. Prema njenim riječima, sistem zaštite žrtava ima više komponenti, od one preventivne i zaštitne, pa sve do dijela koji se odnosi na procesuiranje slučajeva i na kaznenu politiku, koja je do sada bila iznenađujuće blaga za ova krivična dijela. R.P.

Oglasio se PEN centar BiH

Podrška Nikolaidisu, nadležni da reaguju

PODGORICA- PEN centar Bosne i Hercegovine najoštrije osuđuje nedavni izgred u Herceg Novom, kad je ritualno spaljena lutka crnogorsko-bosanskohercegovačkog književnika Andreja Nikolaidisa.

-Tom činu je prisustvovalo i aplaudiralo više stotina ljudi, očito bliskih dijelu crnogorskih i lokalnih vlasti. To predstavlja neskrivenu fizičku i svaku drugu prijetnju našem članu Andreju Nikolaidisu, čija je sigurnost ugrožena, te aludira na barbarsko spaljivanje neistomišljenika na lomači u nekim mračnim vremenima - naveli su u saopštenju. Pozvali su nadležne organe da reaguju i najavili da će o ovom slučaju obavijestiti međunarodnu javnost.

-PEN centar Bosne i Hercegovine apsolutno se solidariše sa Andrejom Nikolaidisom, kojem će u okviru svojih mogućnosti pružiti svaku podršku - zaključuju u saopštenju. R.P.

Maja Raičević

Protest nezadovoljnih

građana

u

Mojkovcu

Ne rudniku Brskovo, Vlada da raskine ugovor o koncesiji

PODGORICA - Građani Mojkovca juče su protestovali jer se protive otvaranju rudnika Brskovo u tom gradu. Odbornik SO Mojkovac Miloš Rajković kazao je da ovo nije politički, već skup građana koji žele dobro tom gradu i državi.

Pozvao je Vladu da što prije raskine koncesiju za rudnik Brskovo „kako ne bi naši prijatelji na jugu zemlje shvatili šta su pravi problemi“.

-Neka se ne igraju strpljenjem i voljom jer ljudi iz centrale i sa juga države treba da shvate da problem Mojkovca može biti i njihov. Nećemo dozvoliti da nas sruše i da nam govore što da radimo - poručio je Rajković. Zahvalio je svima koji su došli i kazao da ih je na stotine i da dokazuju da Mojkovac nije umro i da će borbu da dovedu do kraja. - Čista srca smo krenuli u ovo, ovdje nema podjela ni politike

- ponovio je Rajković. Nekoliko mjeseci, kako je istakao, vode borbu, ali Vlada ćuti. - Šaljemo podršku ministru Saši Mujoviću, koji se bori sa nama. Dvije osobe kojima smo dali sve pokušale su da miniraju ovaj proces, da kažu da je ovo politički protest. Ne može da nas podijeli ljubomora i zloba. Mi smo slobodni građani, a oni koji su pokušali da nas miniraju ne mogu to uspjeti. Žele da uzmu to sebično za sebe,

ali nećemo im dati - rekao je Rajković.

Kaže da su se 20 godina oporavljali od rudnika, te da im više ne trebaju otrov i živa u centru grada.

Gordana Đukanović je ispred građana rekla da je ponosna što je tu na, kako smatra, dostojanstvenom skupu.

- Jedini cilj je da zaštitimo zdravlje, živote, prirodu, resurse i ovaj lijepi grad. Uloga ministra Mujovića je ogromna, zahvalni smo mu. Istrajte u onome što ste naumili. Vladi poručujem da poštuje svog najboljeg ministra i ove građaneporučuje Đukanović.

Vlada protekle sedmice nije donijela odluku o raskidu koncesionog ugovora sa kompanijom „Brskovo Mine“, čiji je vlasnik švajcarska firma „Tara Resources“.

Premijer Milojko Spajić na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade rekao je da će se o tom projektu dodatno konsultovati sa međunarodnim pravnim kućama da raskid ugovora ne bi nanio štetu državi.

- Svi se zalažemo za raskidanje koncesija za Brskovo i razumijemo iskrenu želju ministra energetike, ali je bitan način rada - kazao je tada Spajić. Povodom ovog protesta NVO GI „Zdravi Mojkovac“ poručio je da ne podržava način i vrijeme protesta te da neće ni prisustvovati. Kako su istakli iz GI „Zdravi Mojkovac“, iz njima nepoznatih razloga, niko od članova nije kontaktiran povodom organizacije protesta, a za njega su, kako navode, čuli putem medija. R.P.

Crna Gora i dalje nema strategiju za unapređenje kvaliteta života LGBT osoba

Krivolovci zatečeni na jezeru, pa pobjegli

Zaplijenjeno 60 kilograma ribe

PODGORICA- Dva krivolovca u reonu Zbelj na Skadarskom jezeru pobjegla su nakon što su primijetili nadzornike u akciji, saopšteno je iz Nacionalnih parkova Crne Gore.

Akcija pripadnika Službe zaštite NP Skadarsko jezero odigrala se u ranim jutarnjim satima, a krivolovci su se nakon što su primijetili nadzornike dali u bijeg, ostavljajući za sobom veliki plijen.

Kako je saopšteno, na licu mjesta pronađeno je plovilo sa vanbrodskim motorom, koje je služilo za prebaciva-

Kalezić: Nazadovali u zaštiti prava LGBT osoba, prisutna trans i homofobija

PODGORICA - U Crnoj Gori došlo je do nazadovanja u poštovanju i zaštiti prava LGBT osoba, ocjenjuje za Radio Crne Gore izvršni direktor Udruženja za jednaka prava LGBTIQ osoba za Zapadni Balkan i Tursku (ERA) Danijel Kalezić. U Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava kažu da su posvećeni zaštiti prava LGBT osoba i ispunjavanju međunarodnih preporuka. U kancelariji ombudsmana napominju da napretka ima, ali nedovoljno. U prošlogodišnjem izvještaju Evropske komisije navodi se da na polju zaštite prava i sloboda LGBTIQ zajednice nije bilo nikakvog napretka. Izvršni direktor Udruženja za jednaka prava LGBTIQ osoba za Zapadni Balkan i Tursku Danijel Kalezić ocijenio je da se promijenila jedna stvar, i to nagore.

nje do plovila sa većim motorom, oko 60 kilograma ribe, pretvarač (agregat), sonda, kablovi, tri akumulatora i ostala oprema.

Iz NP navode da je u toku identifikacija osumnjičenih i prikupljanje dodatnih dokaza. Nadležno tužilaštvo je obaviješteno o ovom događaju.

-Ovo je prilika da podsjetimo javnost da uskoro počinje ribolovni zabran i da će posebna pažnja biti usmjerena na reone Plavnice i Pantovca kako bismo osigurali očuvanje ribljeg fonda u tim područjima - piše u saopštenju NP. R.P.

ja vidljivija, svakako napredak nije dovoljan. Još uvijek se osjeća prisustvo transfobije i homofobije - podvukla je Dobardžić.

nje zakona o pravnom prepoznavanju roda po osnovu samoodređenja. -Tu je i rješavanje slučajeva koje Danijel Kalezić

-Promijenilo se to što od 1. januara ove godine, prvi put nakon 10 godina, nemamo strategiju za unapređenje kvaliteta života LGBT osoba, koja je zvanična državna politika za borbu protiv homofobije i transfobije. U prethodnom izvještaju Evropske komisije je konstatovano da je došlo do stagniranja, ali naša ocjena kao aktivista za zaštitu LGBT prava je da je došlo do nazadovanja - naveo je Kalezić. On je naglasio da bi prioriteti donosilaca odluka u ovoj oblasti morali biti donošenje strategije za unapređenje kvaliteta života LGBT osoba, je Crna Go-

ra počinila kao direktnu diskriminaciju prema LGBT osobama u odnosu na ono što su slučajevi koji su pred sudom protiv Crne Gore - rekao je Kalezić i dodao da je ne manje važna bezbjednost aktivista koji se bave zaštitom ljudskih prava LGBT osoba u odnosu na nerasvijetljene slučajeve prijetnji smrću.

Prema preliminarnim podacima, koje je kancelarija ombudsmana dobila od Uprave policije, 2023. godine podnesene su 204 prijave s elementima diskriminacije LGBT osoba, uglavnom od strane nevladinih organizacija. Zamjenica ombudsmana Nerma Dobardžić istakla je da su notirali izražen govor mržnje usmje-

ren prema ženama, manjinskim narodima i LGBT populaciji.

-Neophodno je raditi na podizanju svijesti o značaju poštovanja prava LGBTIQ populacije i kod stručne i kod laičke javnosti - kazala je Dobardžić. Ona je istakla da je postignut određeni napredak.

-Iako je LGBTIQ populaci-

Svjesni izazova, u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava kažu da su posvećeni zaštiti prava LGBT osoba i ispunjavanju međunarodnih preporuka. Formiran je nacionalni tim za koordinaciju praćenja izrade i sprovođenja strategije za unapređenje kvaliteta života LGBT osoba 2024-2028. Ponovo je oformljen Direktorat za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda, na čijem čelu je Mirjana Pajković -Izrada nacrta zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja je za nas izuzetno važna aktivnost. Uskoro će biti napisan izvještaj sa javnih rasprava i nacrt teksta koji će biti poslat u procedure ka drugim institucijama. S optimizmom očekujemo da bi to moglo biti u drugom kvartalu ove godine - kazala je Pajković. Ona je naglasila da će, nakon što se usvoji krovni zakon o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije, uslijediti izmjene i dopune čitavog seta zakona, uključujući i one čiji je predlagač Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, među kojima je i Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola. N.R.

Građani su blokirali magistralu

I.

MANDIĆ

Sa prošlogodišnjeg prajda

Sloboda govora ili govor mržnje: Više državno tužilaštvo ispitaće da li je karikaturom kojom se etiketira poslanik Oskar Huter počinjeno krivično djelo

Atmosfera selektivnog linča

Karikatura kojom se razrađuje pitanje da li se poslanik DPS preziva „Hitler ili Huter“ naslanja se na izjavu prvog čovjeka Nikšića Marka Kovačevića, koji je provokativno konstatovao da lideru partije kojoj pripada Andriji Mandiću, kao prvom čovjeku

Skupštine Crne Gore - lijepo stoji

„zgrada Zetske banovine“ na Cetinju, te da to „normalno Švabama smeta“

PODGORICA – Više državno tužilaštvo u Podgorici će preispitati ima li elemenata krivičnog djela u objavi karikature portala Borba kojom se vrijeđa poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter.

To je Pobjedi potvrđeno iz VDT-a.

Na karikaturi autora Zorana

B. Lekovića, koja je objavljena na Fejsbuk stranici portala Borba, žena postavlja pitanje muškarcu: „Onom Milovom poslaniku Oskaru, je li prezime Hitler ili Huter?“.

Karikatura razrađuje i „umjetnički se naslanja“ na prethodnu izjavu prvog čovjeka Nikšića Marka Kovačevića koji je provokativno konstatovao da lideru partije kojoj pripada Andriji Mandiću, kao prvom čovjeku Skupštine Crne Gore - lijepo stoji „zgrada Zetske banovine“ na Cetinju, te da to „normalno Švabama smeta“. Bio je to Kovačevićev osvrt na početak sjednice prvog proljećnog zasijedanja Skupštine koja je održana na Cetinju, na kojoj je izbio verbalni okršaj Hutera i poslanika Demokratske narodne partije Milana Kneževića

Povod za verbalni okršaj bila je prethodna upadica Slavena Radunovića iz Mandiće-

ve stranke koji je potegao, već jednom ranije načetu, temu o Huterovom austrijskom porijeklu.

„Autohtoni“ poslAnici

Tu je tezu 19. januara tokom polemike o državnim simbolima u Skupštini Crne Gore, podigrao poslanik PES -a Darko Dragović koji je Huteru poručio da ne može imati isti odnos prema istoriji, kao „autohtoni Crnogorci“. -Gospodine Hutere, ne možete da imate istu emociju kakvu ja imam, kakvu ima Radunović, Mugoša, i kako svi mi ovdje autohtoni Crnogorci imamo prema borbi naših predaka za slobodu Crne Gore - naveo je tada Dragović.

Uoči zasijedanja na Cetinju u četvrtak održan je i protestni skup sa kojeg je predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću poručeno da Cetinje „neće trpjeti njegovih 30 godina fašizma“.

Sve je to bila uvertira za još jedan ksenofobni ispad Marka Kovačevića kojem nije prvi put da relativizuje istorijske činjenice, negira ratne zločine i veliča fašististe i kolaboracioniste iz Drugog svjetskog rata, kao i da glorifikuje državo-pravne tvorevine u kojima je Crna Gora bila unižena i izbrisana sa lica zemlje.

Onda je u cijelu priču upakovao „Švabe“...Kovačevićeva otvorena provokacija i šovinističko etiketiranje ljudi u Crnoj Gori naišla je na brojne oštre reakcije u javnosti. Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću je tim povodom navelo da preispitivanje da li je Kovačević počinio krivično djelo nije u njihovoj nadležnosti, već je slučaj pod lupom Višeg državnog tužilaštva u Podgorici. Ta će tužilačka instanca ispitati ima li elemenata krivičnog djela u Kovačevićevoj izjavi. Uporedo, zapaljiva retorika uzrokovala je spiralu govora mržnje na društvenim mrežama što dodatno zaoštrava ionako poremećen javni diskurs i podstiče jačanje etničke i vjerske distance, na koju upozoravaju rezultati anketa javnog mnjenja.

prebrojAvAnje krvnih zrnAcA Prije nego što je Više državno tužilaštvo uopšte „ušlo u materiju“ slučaja Kovačević,

pojavila se karikatura koja razrađuje Kovačevićevu izjavu i podgrijava ranije saopštene stavove kojima se prebrojavaju krvna zrnca i građani ove države etiketiraju zbog porijekla i prezimena koje se ne uklapa u neko od tipičnih bratstava sa ovog područja. Na sličan način je „inkvizicija“ karnevala u Herceg Novom, pravdajući se umjetnošću, tradicijom i slobodom govora, spalila lutku pisca Andreja Nikolaidisa, za kojeg su u prvi plan istakli da je dukljanizovani Grk, aludirajući na porijeklo prezimena. Takvu je otvorenu ksenofobnu lomaču, u izvedbi karnevalskih ,,dželata“ u odeždama koje asociraju na rasistički „KKK“, blagosiljao i sam predsjednik opštine Herceg Novi Stevan Katić, nazivajući je odrazom „duha Mediterana“. Tako smo u nepunih sedam dana dobili nekoliko primjera u kojima se pored idoloških i političkih neslaganja u pr-

vi plan, kao grijeh oponentu, uzima etničko porijeklo, što nikad nije bilo svojstveno crnogorskom ambijentu. Sa druge strane, nejednak pristup tužilačke organizacije na različite javne istupe političara, sveštenika ili književnika i javnih djelatnika stvorila je atmosferu selektivnog linča. Na svojoj koži to je osjetio profesor FCJK istoričar Boban Batrićević, kao kritičar otvorenih klerikalnih tendencija koje ugrožavaju multietnički i sekularni karakter države.

Protiv njega se u predmetu po optužbi Višeg državnog tužilaštva pred Sudom za prekršaje u Podgorici vodi postupak jer je u novinarskoj kolumni javno kritikovao prepoznatljive crkvene politike SPC, citirajući riječi mitropolita Joanikija i episkopa Metodija, koji promovišu istorijski revizionizam, negiraju crnogorsku naciju i vjeru rabe za promociju srpske hegemonije.

,,literArnA slobodA“ Institucije pokazuju jako izraženu trpeljivost prema glasnogovornicima i predstavnicima SPC u Crnoj Gori koji otvoreno negiraju postojanje crnogorske nacije, a bez uvijanja se zalažu da, tragom toga, ne treba ni da postoji Crna Gora kao država, što onda političari poput Kovačevića prevode u aluzije na Zetsku banovinu. To potvrđuje i činjenica da je krajem decembra prošle godine, poslije devet mjeseci izviđanja, Više državno tužilaštvo u Podgorici utvrdilo da u stavovima sveštenika SPC Ognjena Femića, sadržanim u autorskom tekstu na portalu IN4S pod naslovom „Ujedinjenje ili ukrajinizacija“ nema elemenata krivičnog djela. Konkretno iz stava Višeg tužilaštva proističe: predstavniku crkve Femiću data je literarna sloboda i pravo na vrijednosne sudove u okviru kojih, služeći se usput biblijskim paralelama, poručuje i upozorava da je nezavisna Crna Gora antipod države, stvorene na antidržavnim, „kainovskim“ elementima i da je jedini način da se izbjegne bratoubilaštvo i ukrajinski scenario – ujedinjenje srpskog naroda u jednu državu.

Time je nedvosmisleno ostavljen prostor za primjenu dvostrukih standarda u tretiranju vrijednosnih sudova, zavisno od toga da li dolaze iz redova crkve ili građanski orijentisanih kritičara klerikalnih tendencija. Da postoji različit tretman i brzina reagovanja u pojedinim slučajevima ranije je ukazano iz nevladinog sektora, uz apel da tužilaštvo definiše jasno uputstvo za primjenu normi koje sankcionišu potencijalno izazivanje nacionalne i vjerske mržnje, kako bi se izbjegli „neobjašnjivo nejednaki pristupi“. i. p. – A. i.

Kriminolog smatra da bi se teško neko odlučio na veliki kriminalni poduhvat zbog mobilnih telefona ili manje količine droge

Rakočević:

Spisak nestalih predmeta iz

PODGORICA - Na osnovu u medijima objavljenog spiska predmeta koji su nestali iz depoa Višeg suda, kriminolog Velimir Rakočević u razgovoru za Antenu M kaže da je cilj onih koji su organizovali upad u depo bio mnogo dublji od krađe navedenih predmeta.

-Bez obzira što je nakon toliko vremena konačno utvrđeno šta je nestalo, naravno, pita-

nje je da li se može utvrditi šta je sve nestalo iz depoa, ali kao neko ko je decenijama u ovoj materiji, smatram da bi se teško neko odlučio na tako veliki kriminalni poduhvat zbog mobilnih telefona ili zbog manje količine droge. Dakle, ne prejudicirajući stvari, jer na to nemam pravo, mislim ipak da je glavni motiv mnogo dublji. U tom smislu očigledno da će vrijeme pokazati šta je bio ključni motiv učinilaca

ovog krivičnog djela - kaže Rakočević.

On smatra da je u pitanju dobro uhodana kriminalna organizacija i da se kroz nestanak određenih predmeta skreće pažnja sa ključnih motiva zbog kojih je prokopan tunel ka Višem sudu. -U pitanju je, po mom mišljenju, nešto što liči fingiranim radnjama, a da se prikriva nešto mnogo ozbiljnije. Nijesam vidio da su nestali neki doku-

menti i tome slično što bi moglo eventualno da ugrozi postupke. Ovdje može biti riječ i o sprečavanju dokazivanja, opstrukciji pravde. U svakom slučaju tek će se utvrditi činjenice onda kada se u nekom predmetu pojave problemi u vezi sa nestankom spisa ili nekog predmeta, odnosno sredstva izvršenja - objašnjava Rakočević. Sagovornik Antene M ističe da izručenje Crnoj Gori Vla-

dimira Erića, koji je uhapšen u Švedskoj, ne obećava rasvjetljavanje ovog slučaja, navodeći da se u takvim situacijama radi o licima koja ne znaju ko su njihovi nalogodavci. - Kada je kriminalna organizacija bilo kog tipa u pitanju i kada planiraju i realizuju kriminalnu djelatnost, onda obično ti neposredni izvršioci nemaju prave informacije. Oni, čak, i ne znaju identitet onoga koji ih je angažovao za određe-

depoa Višeg suda skreće pažnju sa ključnih motiva zbog kojih je prokopan tunel ne radnje. U svakom slučaju je dobro što je to lice lišeno slobode i što će biti izručeno našoj državi jer ipak to donekle oživljava krivični postupak i daje neku nadu da će i oni glavni u toj očigledno kriminalnoj piramidi biti otkriveni- smatra Rakočević. r.p.

dvoStruki Standardi u tretiranju vrijednoSnih Sudova: Više državno tužilaštvo

Velimir Rakočević

gov.me

Sajtovi muzejskih ustanova u Crnoj Gori postali sekundarni izvor informacija, mnogo veću posjetu bilježe

U digitalnom dobu tradicionalna uloga muzeja više nije dovoljna

PODGORICA - Muzeji i umjetnici neprestano traže nove načine kako bi predstavili ili proširili domete svog rada. U protekloj deceniji pokazalo se kako su društvene mreže izuzetno popularna platforma za promociju umjetnosti - Instagram, Fejsbuk, nekadašnji Tviter, a sada Iks, Pinterest i Tik-Tok već pokrivaju skoro sve što bi nekoga moglo da zanima.

Muzej savremene umjetnosti Crne Gore, Muzeji i galerije Podgorice i Narodni muzej Crne Gore prepoznaju društvene mreže kao koristan alat kada je komunikacija sa publikom u pitanju, a zbog popularnosti društvenih mreža sajtovi muzeja su postali sekundarni izvor informacija. Crnogorski muzeji najviše koriste Fejsbuk i Instagram, a postoji prostor za ekspanziju i na druge mreže. Društvene mreže imaju svoje mjesto u strategiji naših muzeja, ali postoje i određeni nedostaci. Sa druge strane, likovne umjetnice Ivana Stanić i Dijana Lazović prokomentarisale su na koji način društvene mreže mogu približiti publici umjetničko djelo. Saglasne su da su mreže jedan od dobrih načina da se ostvari prvi korak u komunikaciji između djela i publike.

PLASIRANJE

Fejsbuk stranica Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore trenutno ima 6.100 pratilaca. Najčešće su tu objave koje se odnose na najave događaja, pripremu i otvaranje izložbi, podsjećanje koje su izložbe u toku i do kada se mogu obići… Objave imaju priličan broj lajkova, nešto manje komentara i šerovanja. Slična je situacija i na Instagram profilu MSUCG, koji trenutno ima 3.889 pratilaca. Iz ovog muzeja su kazali da su društvene mreže postale nezaobilazan dio savremene komunikacije, te da prepoznaju njihovu važnost u interakciji sa publikom. - Pored zvaničnog sajta, MSUCG aktivno koristi platforme poput Instagrama i Fejsbuka, pružajući publici uvid u svoje aktivnosti i sadržaje. Osim toga, u pripremi je i sadržaj za Jutjub kanal, gdje će se poseban naglasak staviti na prateći program koji se odvija u muzeju, uključujući predavanja, razgovore sa umjetnicima i druge video-sadržaje. Ovo je dio šire strategije koju MSUCG ima za društvene mreže, koji vodi savjetnica za odnose s javnošću. Cilj je privlačenje

STANIĆ: Korišćenje društvenih mreža je poput vizit karte umjetnika. Posmatrač ima moje osnovne biografske podatke, u toku je da li stvaram i da li izlažem

nove publike i širenje interesovanje javnosti za aktivnosti muzeja - kazali su iz MSUCG. Kako su saopštili, posvećenost MSUCG društvenim mrežama ogleda se u pažljivoj selekciji sadržaja i pravovremenom plasiranju. - Sadržaj se kreira sa ciljem informisanja publike o aktivnostima muzeja, ali i edukacije, kako bi se podstakla javnost da posjeti muzej i učestvuje u kulturnim događajima. Iako se već koriste Instagram i Fejsbuk, postoji prostor za ekspanziju na druge društvene mreže poput Tvitera ili Linkedina, što bi moglo doprinijeti boljoj komunikaciji sa publikom - istakli su iz MSUCG. MSUCG prati i analizira posjete zvaničnom sajtu i društvenim mrežama, koristeći ove podatke za prilagođavanje svojih komunikacijskih strategija, a koje svakog mjeseca broje po nekoliko desetina hiljada posjeta. - Iako su sajtovi i dalje važan izvor informacija, društvene mreže postaju sve značajnije za interakciju s publikom, pružajući bržu i direktniju komunikaciju - ocijenili su iz MSUCG.

STRATEGIJA

Fejsbuk stranica Muzeja i galerija Podgorice trenutno ima 2.900 pratilaca. Sadržaj koji objavljuju sličan je onome koji se vidi i na stranici MSUCG, s tim što na stranici Mu-

LAZOVIĆ:

S obzirom na to da je vrijeme društvenih mreža i plasiranja skoro pa svega preko njih, tako i umjetnost pronalazi svoju publiku

zeja i galerija postoji određeni broj objava koje se odnose na podsjećanje na značajne datume vezane za crnogorske likovne umjetnike. Kao i kod MSUCG, priličan je broj lajkova, a komentara i šerovanja nešto manje. Što se tiče Instagram stranice Muzeja i galerija, ona trenutno ima 4.252 pratilaca.

- Naša ustanova posvećuje punu pažnju ovom vidu komunikacije. Sadržaji se plasiraju svakodnevno putem Fejsbuka i Instagrama u cilju promocije aktuelnih izložbi i najave skorih dešavanja u galerijskim prostorima muzeja, kao i promocije bogatog fonda istorijskog, arheološkog,

kulturno -istorijskog i etnografskog materijala. Takođe, ažurno odgovaramo na upite posjetilaca stranice koje dobijamo putem inboxa. Objave na društvenim mrežama se realizuju u skladu sa planom koji podrazumijeva adekvatno i pravovremeno plasiranje kreiranog sadržaja i pratećih vizuala. Društvene mreže Fejsbuk i Instagram su optimalne za ovakav vid promocije. Kada je u pitanju broj pratilaca Muzeja i galerija na društvenim mrežama, možemo reći da on svakodnevno raste jer je naš profil otvoren, a sadržaj raznovrstan i prijemčiv svim generacijama - kazali su iz Muzeja i galerija.

Kako su nam saopštili, strategija koja se tiče društvenih mreža u mandatu nove uprave podrazumijeva promociju ne samo galerijskog sektora i izložbi, kao što je to bio slučaj do sada, već i bogatog istorijskog, arheološkog, kulturno-istorijskog i etnografskog materijala.

Sajt Muzeja i galerija je trenutno u fazi redizajna. Iz ove ustanove ističu da su, kada se uzme u obzir brzina protoka informacija kanalima društvenih mreža, sajtovi neminovno postali sekundarni izvor informacija.

- U prilog tome govori i činjenica da je znatno veći broj pregleda neke objave na sajtu, ka-

Novi plan razvoja predviđa i novu organizaciju NMCG

Iz Narodnog muzeja Crne Gore kazali su da strategija nastupa na društvenim mrežama prati misiju NMCG, kao muzeja kompleksnog tipa koji se bavi istorijom, etnografijom, umjetnošću i arheologijom Crne Gore, sa ciljem otvorenosti ka novim idejama koje nijesu više pripremljene samo za ciljanu publiku, već se prilagođavaju i široj javnosti. - Narodni muzej u svojoj

organizacionoj šemi nema predviđeno radno mjesto za uređivanje društvenih mreža, kao ni za odnose sa javnošću. Društvene mreže, kao i odnose sa javnošću ustanove vodi jedna osoba, kojoj to nije u opisu posla, već dodatno uz primarne poslove. To umnogome utiče na kvalitet i količinu informacija koje se tim putem plasiraju. Povremeno se za posebne onlajn i

kampanje na društvenim mrežama angažuju spoljni saradnici. Planom razvoja NMCG od 2024. do 2029. godine, koji je prvi put urađen i usvojen, planirana je nova organizacija ustanove gdje bi se poslovi marketinga i odnosa sa javnošću, a time i kreiranja sadržaja na društvenim mrežama tretirali u okviru posebne organizacione jedinicerekli su iz NMCG.

da se link koji vodi do te objave šeruje na društvenim mrežema, u poređenju sa onim objavama koje nijesu promovisane na taj način - saopštili su iz Muzeja i galerija Podgorice.

NASLJEĐE

Fejsbuk stranica Narodnog muzeja Crne Gore trenutno ima 6.600 pratilaca. Za razliku od objava MSUCG i Muzeja i galerija Podgorice, NMCG ima priličan broj objava vezanih za autore čija su djela dio kolekcije NMCG i predstavljanje predmeta iz svih muzejskih jedinica NMCG. Tu su i najave događaja, otvaranja izložbi, radionica… Što se tiče reakcija, slično je kao i kod ostalih muzeja - najviše je lajkova, a manje komentara i šerovanja. NMCG na Instagramu trenutno prati 3.700 ljudi. Pored zvaničnog sajta, sadržaji NMCG se plasiraju i preko društvenih mreža Linkedin, Pinterest i Iks (Tviter). Za sada NMCG ne koristi Tik-Tok, dok se Jutjub ne koristi u potrebnoj mjeri, ali je u planu da se sadržaj prilagodi i plasira preko navedenih mreža. - Društvene mreže su važna platforma muzeja u komunikaciji s korisnicima pa tako i Narodni muzej sve informacije bitne za cjelokupni njegov rad pruža preko navedenih društvenih mreža i u skladu sa mogućnostima koje te mreže nude. Koliko NMCG posveću-

Digitalne tehnologije dovele do potpuno novog sagledavanja umjetnosti

bilježe stranice

na društvenim mrežama

tradicionalna dovoljna

je pažnju ovom vidu komunikacije možda najbolje govori činjenica da se broj pratilaca na Fejsbuku za nešto više od godinu uvećao za 35 odsto, a na Instagramu za 50 odsto. Razvoj novih medija i tehnologija transformiše način na koji ljudi konzumiraju informacije i interaguju s kulturnim sadržajem. Tradicionalna uloga muzeja kao čuvara i dokumentatora kulturnog nasljeđa više nije dovoljna u današnjem digitalnom dobu, a to zahtijeva kontinuirano prilagođavanje, inovacije i otvorenost ka novim idejama i praksama, što je obuhvaćeno novim Planom razvoja NMCG za period od 2024. do 2029. godine - saopštili su iz NMCG.

Iz ovog muzeja smatraju da su sajtovi postali sekundarni izvor informacija i mnogo veću posjetu bilježe stranice na društvenim mrežama.

- Najveći dio posjetilaca sajta su korisnici Interneta koji se informišu o radnom vremenu muzeja i cijenama ulaznicaistakli su iz NMCG.

POSREDNIK

Muzejske ustanove nijesu jedine koje prepoznaju značaj korišćenja društvenih mreža, jer i mnogi umjetnici na taj način komuniciraju sa publikom. Slikarka Ivana Stanić smatra da je korišćenje društvenih mreža poput vizit karte umjetnika.

- Posmatrač ima moje osnovne biografske podatke, u toku je da li stvaram i da li izlažem. Uglavnom, što se tiče mojih radova, mreže koristim za brzi i jednostavan pristup i slanje ,,poruka“ velikom broju ljudi. Najčešće koristim Fejsbuk i Instagram iz razloga što je Kulturna baza Kunst tu i započela svoj virtuelni život i tako i postoji tamo kao sredstvo promocije autora, a sama po sebi jeste cilj afirmacije umjetničke scene i kulture i veću prisutnost istih sadržaja u fidu - istakla je Stanić. Prema njenim riječima, benefiti plasiranja rada na društvenim mrežama su laka i brza dostupnost širokom auditorijumu ili uskoj zainteresovanoj grupi.

- Informacije se lako lijepe i pronalaze. Kad je izložba, gdje, fotografije i opšti utisak - kazala je Stanić. Što se tiče toga može li danas umjetnik prodati svoje slike bez dobre promocije, Stanić je kazala da kupac, naravno, ne može sagledati sliku preko ekrana, niti imati komunikaciju sa njom, ali društvene mreže i njihovi vizuelni dometi su okidači da novi kupac uđe u atelje, a da stalni konzumenti budu u toku da li je autor aktivan.

Dijana Lazović je kazala da u njenom slučaju društvene mreže služe kao posrednik između radova i publike.

- Kada se ostvari konekcija putem istih, najčešće od strane zainteresovanih, slijede susreti koji daju mogućnost da se radovi vide uživo. To je u stvari najbolji i najrealniji kontakt. Svakako, to je taj prvi korak i u zavisnosti od njega, to jeste osjećaja koje radovi ostavljaju, slijedi upoznavanje sa tehnikom, materijom... Samim tim društvene mreže u današnjem vremenu imaju određenu ulogu - istakla je Lazović.

BITAN JE SADRŽAJ

Od društvenih mreža Lazović koristi Fejsbuk i Instagram.

- Dalje od njih ne idem iz razloga jer ih koriste prijatelji, kolege. Pratimo međusobno objave, komentarišemo, u suštini sve je to stvar izbora, tačnije u kolikoj mjeri ćemo ih koristiti - rekla je Lazović. Ona je sigurna da postoje umjetnici koji mogu bez društvenih mreža, ali pretpostavlja da su to generacije već uveliko ostvarene, koje su na sceni godinama unazad. - S obzirom na to da je vrijeme društvenih mreža i plasiranja skoro pa svega preko njih, tako i umjetnost pronalazi svoju publiku. Mnogo je važno kako i na koji način se vrši onlajn prezentacija. Bitan je sadržaj. Moji radovi su promovisani na društvenim mrežama i na taj način uspijevam da iskomuniciram. Danas je to efikasno, olakšava kako meni, tako i svima koji su zainteresovani za upoznavanje stvaralaštva, tako da jesam za ovaj vid promocije - kazala je Lazović. A. ĐOROJEVIĆ

Deveti strip vikend ,,Il nome della rosa“ od 15. do 17. marta u Herceg Novom

Manara između stripa, književnosti i filma

Milo Manara je završio prvi dio ilustrovane verzije remek djela „Ime ruže“ svog velikog prijatelja, genijalnog italijanskog pisca Umberta Eka. Knjiga koju će promovisati u Herceg Novom za sada je izdata samo na italijanskom jeziku. Promovisana je jedino na Apeninskom poluostrvu, u Francuskoj i Istri

PODGORICA - Italijanski maestro Milo Manara, jedan od najvećih strip autora svijeta, koji je upravo uradio ilustrovanu verziju kultne knjige „Ime ruže“ (Il nome della rosa) Umberta Eka, boraviće u Herceg Novom od 15. do 17. marta u okviru devetog izdanja Strip vikenda.

Ovogodišnje izdanje Strip vikenda pod nazivom „Il nome della rosa“ biće otvoreno u petak 15. marta u Galeriji „Josip Bepo Benković“ i to izložbom „Manara između stripa, književnosti i filma“. - Ovo je značajan trenutak na svjetskom nivou za jedan ovakav kulturni događaj, jer je Manara završio prvi dio ilustrovane verzije remek djela „Ime ruže“ svog velikog prijatelja, genijalnog italijanskog pisca Umberta Eka. Knjiga koju će promovisati u Herceg Novom za sada je izdata samo na italijanskom jeziku. Promovisana je jedino na Apeninskom poluostrvu, u Francuskoj i Istri u okviru Sajma knjiga u Puli. Trosegmentna izložba obuhvata originalne table i crteže iz „Imena ruže“, originalne radove za film kroz saradnju sa Felinijem, ali i radove koji su svojevrsna reprodukcija Karavađovih slika,

a kroz koje je rekonstruisan slikarev burni život - objašnjavaju iz Udruženja ljubitelja stripa Hercegnovski strip festival (HSF), koji u saradnji sa Ministarstvom kulture i medija organizuje ovogodišnje izdanje Strip vikenda.

Novo izdanje knjige „Ostaće samo istina“

Vladimira Kekovića

Trnovit put do pravde

PODGORICA – Objavljeno je novo izdanje knjige „Ostaće samo istina“, autora Vladimira Kekovića. Knjiga se bavi temom AB revolucije, odnosno nacionalističke kontrarevolucije 1988/89. i njenim uzrocima i posljedicama.

Autor piše kako se suprotstavljao populizmu, pa je u Skupštini Jugoslavije u januaru 1989. otvoreno govorio o izvođačima radova koji su rušili državu. To je bio povod za nemilosrdan obračun sa Kekovićem, s ciljem da ga moralno, profesionalno, pa i fizički ugroze. Sa najvišeg državnog mjesta dat je nalog iz-

vršiocu da se u obračunu ne biraju sredstva, da činjenice nijesu važne jer su Keković i služba „stali na put promjena“. Keković je, prema sopstvenim tvrdnjama, dokumentovano i demaskirao te lažne konstrukcije i insinuacije.

Recenzenti knjige su dr Ilija Vujošević i mr Novak Adžić - Keković uvjerljivo, detaljno, precizno i dokumentovano opisuje dimenzije hajke i linča i ozbiljnih prijetnji životu, njemu i porodici. To je bio trnovit put do pravde i istine isključivo zbog predane borbe za opstanak i temeljne vrijednosti svoje države koji su bili dovedeni u pitanje – zapisao je Adžić. R. K.

U okviru trodnevnog programa, pored likovnog i klasičnog stripovskog segmenta, biće održana i radionica crtanja stripa i storyboardinga, koju će za srednjoškolce voditi poznati svjetski umjetnik, dobitnik Emi

nagrada, ambasador HSF-a u svijetu Villijam Simpson. Kao kulminacija edukativnog programa u okviru devetog izdanja Strip vikenda planirana je naučna interaktivna panel diskusija pod nazivom „Strip, literatura, film - budućnost kreativne industrije u Crnoj Gori“, na kojoj će učestvovati umjetnici Milo Manara i Vilijam Simpson, ministarka kulture i medija Tamara Vujović i ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, te direktorica Filmskog centra Crne Gore Aleksandra Božović , dekan FDU Cetinje Edin Jašarović i dekan FU UDG Nenad Vujadinović, kao i dramaturg Stevan Koprivica i režiser Ivan Marinović - U okviru Strip vikenda imaćemo i premijerno predstavljanje stripa „Jomar“ našeg velikog prijatelja Milka Peka iz Hrvatske i razgovor i predstavljanje kompletnog opusa Mila Manare, koji će voditi novinar Vuk Perović Kako je to već uobičajeno, tu je i izuzetan muzički program koji će činiti koncerti grupa Bert Rogers Band ft. Lesya, Eliza Stark & The Dappers i Low Voltage – navode organizatori. Svi programi su besplatni za posjetioce. A. Đ.

Sve spremno za 96. dodjelu nagrada Oskar

Najviše šansi za „Openhamjera“

PODGORICA - Američka akademija filmskih umjetnosti i nauke će večeras u pozorištu Dolbi u Los Anđelesu održati 96. ceremoniju dodjele prestižne nagrade Oskar, a favorit je ostvarenje „Openhajmer“ sa 13 nominacija.

Film „Poor Things“ Jorgosa Lantimosa o ženskog verziji Frankenštajna u viktorijansko doba dobio je 11 nominacija, dok je film slavnog Martina Skorsezea „Killers of the Flower Moon“, o ubistvima Indijanaca u američkoj saveznoj državi Oklahomi početkom 20. vijeka, dobio 10 nominacija. Ostvarenje „Barbi“ Grete Gervig dobilo je osam nominacija, navela je Akademija, čije su nominacije saopštene 23. januara.

„Openhajmer“ kao favorit za

Oskara osvojio je već nekoliko priznanja Zlatnog globusa, američke nagrade za film i televiziju, među kojima za najbolji film, nekoliko nagrada Britanske akademije za filmsku i televizijsku umjetnost (BAFTA), nagradu Američkog udruženja reditelja (Directors Guild of America - DGA) i glavno priznanje Udruženja producenata (Producers Guild of America - PGA). Te nagrade, koje se uručuju prije Oskara, često su pokazatelji ko će dobiti Oskara u najviše kategorija. Domaćin ceremonije će biti komičar Džimi Kimel, koji je nekoliko puta vodio svečanost dodjele nagrade. Oskare će lično uručivati poznati glumci, među kojima Džejmi Li Kertis, Mišel Fajfer, Al Paćino. Na bini će se pojavljivati i Nikolas Kejdž, Džesika Lang i Lupita Njong’o R. K.

Danas ćemo da branimo Sv. Savu od Srpske pravoslavne crkve. Ona ga je izdala. I branićemo Savom Crnu Goru. Da vidimo da li možemo?

Od kada su Dimitrije Najdanović, Nikolaj Velimirović i Justin Popović obrazovali tridesetih godina prošlog veka ratnu velikosrpsku crkvenu politiku, ona se do danas sukobljava sa stvarnim političkim ciljevima Sv. Save i uništava ga. Jer, Sava nije bio ,,svetosavac“.

STVARNI SAVA

Nadbiskup Sava bi se teško snalazio u osvajačkoj ,,svetosavskoj“ politici Srpske pravoslavne crkve prema Slovenima na Balkanu.

On ne bi razumeo srpsko ime ove crkve kao dela te politike; ne bi se složio da je hrišćanstvo beogradskog patrijarha jedino pravo hrišćanstvo, a da rimsko nije; ne bi se složio da nemanjićki ,,sebri“ ne postoje bez kolonizatorskih teologa SPC iz 20. veka; ne bi razumeo šta znači reč ,,pravoslavna - pravoslovna“ crkva kao šizmatička negacija drugih hrišćanskih organizacija...

Ovo je tako bez obzira što je njegovo izlaganje o hrišćanstvu, na državnom saboru u nadbiskupskom Manastiru Žiča, vladika Atanasije Jevtić nazvao ,,Žičkom besedom o pravoj veri“. To nije bio Savin naslov. A Sava je tada, 1221. godine, tamo, papinom kraljevskom krunom ovenčao svog brata Stevana Nemanjića ,,Prvovenčanog“ kojim je Raška postala rimska kraljevina (istoričari pominju još dve moguće krunidbe).

Pravoslovlje je kod Save utvrđena stoletna avgustinovska patristička interpretacija hrišćanstva kojoj se Rim ne suprotstavlja, već naprotiv, papa je tada zastupa. Za Savu su hrišćani ujedinjeni politički kolektiv zasnovan na Hristovom programu koji nije povezan sa etničkom identifikacijom naroda, već sa oblasnom vlašću njegove porodice. A Hristov program je istovrsna svetska, globalna vladavina njegove etike i discipline raspodeljenih po vladalačkim teritorijama. Naravno da je to utopija.

Sava nikada nije rekao da je ,,Srbin“, to bi bila sramota za princa. I on je, baš zato što nikada nije kazao da je njegovo fundamentalno shvatanje Hrista drugačije od papskog u Rimu, ognjem spaljivao zadružnu, antidržavnu i antiklerikalnu bogumilsku koncepciju hrišćanskog života u Bosni i Raškoj. Tu je sjedinio političke interese fami-

Acta Sanctorum i Srpska pravoslavna crkva

U belgijskom Anversu su jezuitski sljedbenici Žana Bolanda iz 17. vijeka proglasili 14. januara 1934. godine Rastka Nemanjića za rimokatoličkog sveca. Bolandisti su belgijski profesori, teolozi i lozo sa zadatkom da proučavaju biogra je najzaslužnijih širitelja hrišćanstva. Oni to rade i danas. Te 1934. godine je njihov stav o Savi bio odgovor na svetosavsku politiku Beogradske patrijaršije. Njegovu hagiogra ju (žitija) su potom bolandisti unijeli u grčki, vizantijski dio svoje arhive Acta Sanctorum i od tada je nadbiskup Sava poštovani svetac i rimske Svete Stolice

lije Nemanjić sa evropskim političkim interesima Rima. I nije nepoznato da je Sava verovatno bio atentatorski zaverenik protiv vizantijskog cara sevastokratora Streza koji je ubijen iste noći po Savinom odlasku od njega (1214), i epirskog despota Mihajla Prvog Komnena-Anđela, koji je isto tako odmah ubijen posle Savinih neuspešnih pregovora sa njim (1215).

Sava je krvlju branio vlast svoje porodice, a ne i beogradsko ,,srpstvo“. Ova moguća Savina ,,čuda“ - da njegovi neprijateljski sagovornici umiru od noža i otrova sutradan po njegovom odlasku - malo se pominju.

SAVA JE I RIMSKI

SVETAC

U belgijskom Anversu su jezuitski sledbenici Žana

Bolanda iz 17. veka proglasili 14. januara 1934. godine Rastka Nemanjića za rimokatoličkog sveca. Bolandisti su belgijski profesori, teolozi i filozofi sa zadatkom da proučavaju biografije najzaslužnijih širitelja hrišćanstva. Oni to rade i danas. Te 1934. godine je njihov stav o Savi bio odgovor na svetosavsku politiku beogradske patrijaršije. Njegovu hagiografiju (žitija) su potom bolandisti uneli u grčki, vizantijski deo svoje arhive Acta Sanctorum i od tada je nadbiskup Sava poštovani svetac i rimske Svete Stolice. Međutim, Sava je i stotinama godina pre toga bio posebno uvažavana ličnost u rimskim crkvenim redovima. Nikako nije bio slavljen kao naoružani Templar iako je možda nožem i otrovom zamišljao neka kadrovska rešenja, već kao

Stjepana Radića su gnijevni katolički reakcionari u Zagrebu i Sarajevu nazvali ,,popožderom“ i ,,papožderom“, posebno sarajevski nadbiskup Josip Štadler, jer je, sasvim paradoksalno, više od polovine katoličkog klera privukao k sebi parolom: ,,Vjeruj u Boga, ali ne i u popa!“

vešt i istrajan prozelitista. A u našim narodima slavljen je kao Sloven i kao činilac jugoslovenstva ka putu sveopšteg približavanja Slovena na Balkanu ka jednoj državi.

SAVA JE SVETAC

VOJVOĐANSKIH SRBA

Po sebi se razume da je u narastajućoj političkoj srpskoj nacionalnoj svesti u Turskoj Sava postao deo oslobodilačkog programa.

Banatski Srbi u Vojvodini su ga 1594. godine stvorili kao verskog zaštitnika svog nacionalnog ustanka protiv osmanskog Carigrada, a svi Srbi iz Vojvodine su ga u Austriji proglasili za sveca na crkveno-narodnom saboru u

Sremskim Karlovcima 1775. godine. On u Srbiji to nikada nije bio. A četrdeset godina pre toga, 1735. godine, vojvođanski Srbi proglasili su pred bečkim carem Savu za navodnog sveca zaštitnika prosvete i ispevali mu nadahnućem budućeg sremsko-karlovačkog mitropolita Jovana Gligorijevića u Manastiru Kuveždin na Fruškoj Gori pesmu ,,Uskliknimo s ljubavlju svetitelju Savi“. Bila je to i prosrpska, i procrnogorska, i primorska projugoslovenska, ujediniteljska programska pesma. Možda je ona i iz 1732. godine, nismo sigurni. A možda se danas izvodi i u neautetičnim stihovima, jer neki suviše zvuče kao naknadni politički dodaci. Sve tri odredbe o Savi koje danas iskorišćava antisavska Beogradska patrijaršija za svoju kolonijalističku politiku uništavanja slovenskih država na Balkanu su stvorili Vojvođani: Savu kao kanonskog sveca, Savu kao verskog nacionalnog i slovenskog zaštitnika i Savu kao verskog zaštitnika znanstva. Ali Vojvođani nisu zamislili nikakav nasilni izlazak Srba iz Vojvodine radi ujedinjenja sa ostalom braćom i ratom sa drugim Slovenima. To su naknadno izmislili Srbijanci - koji nisu stvorili Svetog Savu, posebno njihove vladike iz 20. veka. Možda ovo što smo istakli može pomoći Crnogorcima da brane svoju državu znajući da Sveti Sava ne stoji iza ,,srpstva“ i ,,svetosavske“ politike Beograda i Banjaluke. Koliko im to znači, samo oni znaju.

SAVA I

JUGOSLOVENSKI

KATOLICI

Sava je u prošlosti bio izuzetno poštovan kod katoličkih Jugoslovena. U 17. veku je biskup Ivan Tomko Mrnavić štampao hagiografije dvadeset dvoje svetaca kraljevske krvi među kojima je bio i Sava. To Savino žitije je i zasebno izdato 1789. godine u vreme Francuske revolucije. Pre toga je 1786. godine dubrovački sveštenik Toma Ivanović izdao ,,Žitije svetog Save kaluđera i biskupa srpskoga Parca Hercegovine“ - parca=sina, prim. D.V. Ivanović drži Savu za hercegovačkog sina. Ova hagiografija je bila, kaže Viktor Novak, toliko omiljena da je 1838. godine doživela i novo izdanje. U 18. veku se franjevački kaluđer Andrija Kačić Miošić u svom „ Razgovoru ugodnom narodu slovinskog“ divi Savi i kaže: „Rad čudesa Svetitelja Save, Slovinskoga sve države slave“. U 17. veku splitski književnik Jerolim Kavanjanin govori da je Sava „kruna, dika, poštenje i slava slovinskoga puka i naroda“. A bosanskohercegovački i hrvatski franjevački kaluđer, narodni prosvetitelj i jugoslovenski ilirista, Grgo Martić pevao je i pozivao u 19. veku Svetog Savu da nam pomogne u našim objediniteljskim ciljevima, nazivajući Savu serafimom, čuvarem Boga: „Učastniče Serafinskog Dvora /Pomoć nami pošalji ozgora“.

ZLOUPOTREBA SAVE

Ove poslednje, gore navedene, stihove je namerno 1935. godine objavio „Srpski književni glasnik“ u Beogradu da bi u 20. veku, na godinu Svetog Save, negovao sliku da je Kraljevina Jugoslavija sa Karađorđevićima i SPC otelotvorenje sveslovenskog nadanja ka zajedničkoj državi i dominaciji beogradske patrijaršije i da u tome uživa podršku rimske crkve i svih drugih religijskih zajednica u Jugoslaviji.

Zloupotreba Save je snažno krenula kada je velikosrpska vlada regenta Pavla Karađorđevića – koji, inače, nije bio nacionalista - naredila da se razdoblje od januara 1935. godine do januara 1936. godine proglasi, povodom 700 godina od smrti Sv. Save, za ,,njegovu svetosavsku slavsku godinu“, koja se mora slaviti u svim školama

Piše: dr Dragan VESELINOV

Sava je kult sazdan od 80 odsto neistina i 20 odsto istina

Stjepan Radić

Srpska

Jugoslavija je, odlukom beogradske vlade Pavla Karađorđevića oko proslave 700. godišnjice smrti raškog svetitelja 1935/36. godine, postala javni instrument za širenje velikosrpskog nacionalizma i nametanja obaveze svim jugoslovenskim hrišćanima i brojnim nacionalnim manjinama da slave Savu samo kao Srbina - iako on to nije bio, a ne kao Slovena i prozelitistu u slovenskom balkanskom prostoru - što jeste bio. Zato katolici, protestanti i muslimani Savinu godinu nijesu mogli prihvatiti

i obrazovnim ustanovama u Jugoslaviji.

Time je beogradska crkva preko srpske ,,jugoslovenske“ vlade panegirikom napala sve druge crkve Savom, a ta beogradska vlada je napala i nauku i prosvetu dominacijom teologije. Doduše, SPC to nije u svom javnom proglasu za Savinu godinu tako otvoreno istakla kao što je to učinila regentska vlada. Beogradska patrijaršija prećutno podržava svejugoslovensku odluku vlade, iako prividno uzdržano vezuje proslavu Save samo za ,,srpski svet“. Evo dokaza.

Beogradski patrijaršijski odbor za proslavu svetosavske godine govori i peva da se slavi ovako: ,,Po crkvama, po školama , po gradovima i selima, po svima kulturnim ustanovama, po svima pravoslavnim društvima, širom celoga Srpstva, i gde god ima Srbina i Srpkinje na kugli zemaljskoj. Jer Sveti Sava je najveći svetac i najplemenitiji čovek što ga je srpska majka rodila i mlekom zadojila. Jer: Sveti Sava Srbe voli Za Srbe se Bogu moli Srpskom rodu daje krila Srpsku decu blagosilja“. Nije ovde toliko zanimljivo to što se ne zna kog je porekla bila Savina navodno najslavnija srpska majka dojilja, županica Ana Vukanović (Bosanka, Mađarica, Grkinja, Francuskinja , Ruskinja - sve se pominje), niti je možda zanimljivo to što Sava prema majci Ani nije pokazivao nikakvu emocionalnu vezanost, jer je u svojim uspomenama pominje samo jednom kratkom hladnom ćudored-

Pavle Karađorđević i širenje velikosrpskog nacionalizma

nom rečenicom - već je nama zanimljivo nacionalno posrbljavanje Save, zatim prećutno opravdavanje srpske, a ne južnoslovenske Jugoslavije i proslavljanje klerikalne interpretacije kulture.

Jugoslavija je odlukom beogradske vlade oko proslave 700. godišnjice smrti raškog svetitelja 1935/36. godine postala javni instrumenat za širenje velikosrpskog nacionalizma i nametanja obaveze svim jugoslovenskim hrišćanima i brojnim nacionalnim manjinama da slave Savu samo kao Srbina - iako on to nije bio, a ne kao Slovena i prozelitistu u slovenskom balkanskom prostoru - što jeste bio. Zato katolici, protestanti i muslimani Savinu godinu nisu mogli prihvatiti.

HRVATSKI OTPOR

Politika svetosavlja je odmah naišla na otpor nametanjem ,,srpskog“ i ,,pravoslavnog“ Save, pre svega, u hrvatskim konzervativnim katoličkim krugovima, ali i kod katolika jugoslovenskog opredeljenja. Ona je izazvala to da se hrvatski nacionalizam i klerikalizam pojačava, ne samo obnovom uticaja stare šovinističke ideologije i antijugoslovenstva Ante Starčevića koju je širio ustaški pokret Ante Pavelića i zagrebačka nadbiskupija, već je dovodila i do toga da se sapliće najveći hrvatski pristalica Jugoslavije i najveći antipapista u Zagrebu Stjepan Radić, vođa Hrvatske seljačke stranke. Tada najjače progresivne partije u celoj Jugoslaviji, a svakao premoćne partije u Hrvatskoj.

Njega su gnevni katolički reakcionari u Zagrebu i Sarajevu, nazvali ,,popožderom“ i ,,papožder om“, posebno sarajevski nadbiskup Josip Štadler, jer je, sasvim paradoksalno, više od polovine katoličkog klera privukao k sebi parolom: ,,Vjeruj u Boga, ali ne i u popa!“

Radić je bio za republiku, bio je za Rusiju i revoluciju radi sveslovenstva i oslobođenja od Germana i carizma, bio je za jugoslovensku federaciju, bio je protiv Musolinija i fašizma, bio je za odstranjivanje religije iz škola… Kada je Radić umro od posledica atentata vasojevića Puniše Račića u parlamentu Kraljevine SHS 1928. godine, sa njim je umirala i Ju-

goslavija. Umirao je vekovni žar Hrvata za zajedničkom državom ravnopravnih Jugoslovena koji je tako snažno negovao biskup glagoljaš Josip Juraj Štrosmajer i brojni ilirski hrvatski intelektualci i sveštenici.

Teško da bi iko mogao da kaže da vlada kneza Pavla i Beogradska patrijaršija nisu dale razlog da Štadlerov učenik, zagrebački nadbiskup, skolastik i frankovac, Antun Bauer, stekne podršku u delu naroda zbog njegove osude policijskog nasilja nad nacionalističkim Hrvatima i zbog njegove zabrane katoličkoj omladini da u školama slavi Sv. Savu na jubilarnih 700 godina od njegove smrti. Njegov protest su prenele gotovo sve novine u Jugoslaviji, tako i beogradska Politika od 13. januara 1935. godine, gde on odbija svetosavsku godinu i tretira je kao unutrašnji plemenski događaj u Srba: ,,… Proslava ‘Svetosavske godine’ naređena od Svetog arhijerejskog sinoda (SPC, prim. D.V.) je čisto crkveno-vjerska i plemenska stvar i proslava srpsko-pravoslavne crkve, koja se na pripadnike drugih konfesija, pa stoga ni na katolike ne odnosi. S obzirom na to, katolički vjernici ne moraju da učestvuju u toj proslavi, niti ih itko može i smije siliti da učestvuju ni pasivno još manje aktivno u priredbama proslave“. Šest godina posle Bauerove izjave, ustaše Ante Pavelića su ušle u Zagreb. Pokolj Srba je počeo.

SLOM JUGOSLAVIJE

Spektakularni raspad socijalističke Jugoslavije možda još nije završen. Činilo se da je on završen od 1991. do 1995. godine sitnjenjem zemlje na Srbiju sa Crnom Gorom, na Hrvatsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju. Potom je išao kosovski raspad Srbije 1999. godine, a zatim je stigao crnogorski odlazak iz SR Jugoslavije 2006. godine. No, tmurni oblaci su i dalje nad Bosnom i Hercegovinom, a vrtlože se i bure u Crnoj Gori. Jugoslavija se raspala gore nego Austrougarska i imperijalna Turska, jer su se u njoj, u bratoubilačkom unutrašnjem ratu borili sami Sloveni, koji su jedni druge držali za zavojevače. U stvari, više se danas ne raspada Jugoslavija, već se raspada jugoslovenstvo kao viševekovna ideja zajedničkog

života različitih slovenskih balkanskih naroda u jednoj ili u više država. Jedna država - Jugoslavija je pala, ali su još uvek nestabilne multietnička Bosna i Hercegovina i Crna Gora. U njima teče nacionalna napetost Hrvata, Bošnjaka-muslimana, Srba i etničkih Crnogoraca. Bosna i Hercegovina se neće raspasti sve dok je na okupu drže velike sile - osim Rusije. Nju je stvorila Austrougarska, a obnovila ju je Titova Jugoslavija zbog islamskog pitanja i realnog dizanja bošnjačke nacije bez obzira na islam. Bez ovih pitanja, ona bi se odmah podelila na zagrebačku i beogradsku stranu. Apsolutni uslov samoodržavanja Bosne i Hercegovine je volja EU i SAD da je čuvaju. I taj uslov će trajati sve dok u Beogradu ne bude savladana vladina velikosrpska i svetosavska politika Patrijaršije. Čim budu mirni Beograd i Zagreb, biće mirno i u Sarajevu.

NOVA CRNA GORA

Crna Gora je napustila Srbiju referendumskom većinom stanovništva 2006. godine. Njoj je taj ishod omogućen pre svega zahvalnom independističkom snagom Đukanovića i drugih patriotskih snaga. Njoj se pridružio i spoljni spasilac - već gotovo zamrli interes petooktobarskog Beograda da se bori za Podgoricu. Taj pristup Đinđićeve vlade nije uspela do 2006. godine da opovrgne ni Koštuničina nacionalistička kontrarevolucija i povratak Crkve na svetosavsku ekspanziju.

U međuvremenu, sve do danas, raste politička i religiozna invazija Beograda na Podgoricu, spojena sa korupcijom domaćih političara i kriminalizacijom države. Crnu Goru nedovoljno čuvaju Evropska unija i SAD. Nju može najviše da sačuva jasna politika unutrašnjih snaga, bilo da se izjašnjavaju kao Crnogorci, kao Srbi, kao proevropski građani, kao nacionalne manjine - i kao drugi identiteti. Ako ove snage izdrže da čuvaju dah Crne Gore iznad vode pre nego što padne ekstremna nacionalistička vlada u Beogradu, onda će u budućnosti malo ko moći da je uzdrma. Pupak Jugoslavije i mira na slovenskom Balkanu je u Beogradu.

A SAVA

A Sava? Sava je kult sazdan od 80 odsto neistina i 20 odsto istina. Ako vam se naša proporcija ne dopada, vi sračunajte svoju proporciju po sopstvenim utiscima o njemu. Važno je pri tome da ne verujete beogradskim ratnim sv etosavskim vladikama u patrijaršijskom saboru, niti cetinjskom mitropolitu. Budete li u nedoumici kome da verujete, setite se Stjepana Radića i njegove poruke narodu: ,,Vjeruj u Boga, ali ne i u popa!“ A što se nas tiče, nije ni Bog od velike pomoći. •

Izrael pogodio jednu od najvećih stambenih zgrada u Rafi

Tvrde da su gađali posljednje

uporište Hamasa

Porušena stambena zgrada u Rafi

TEL AVIV- Izrael je pogodio jednu od najvećih stambenih zgrada u Rafi u južnom Pojasu Gaze, pojačavajući pritisak na posljednje područje enklave u koje izraelski vojnici još nijesu ušli i u koje se sklonilo više od milion raseljenih Palestinaca. U izraelskom udaru oštećena je dvanaestospratnica, a lokalni stanovnici kažu da su bez stanova ostale desetine porodica. Zasad nema izvještaja o žrtvama.

Izraelska vojska objavila je da je gađala stambeni blok jer ga koristi Hamas da bi odande planirao napade na Izrael. Jedan od 300 stanovnika zgrade, smještene oko 500 metara od granice s Egiptom, Rojtersu je rekao da im je Izrael uputio upozorenje da usred noći, 30 minuta prije napada, napuste zgradu. Izrael prijeti novim napadima, tvrde da je to posljednje uporište Hamasa. Stotine građana u izraelskom gradu Umm al-Fahemu je juče protestovalo protiv rata u Gazi. Umm al-Fahem je druga po veličini palestinska zajednica u Izraelu. Izraelska policija je ranije upozorila na politiku ,,nulte tolerancije“ za skupove podrške Gazi, a njen šef Ko-

bi Shabtai rekao je ranije na Tik-Toku na arapskom jeziku da je ,,svako ko se želi identifikovati sa Gazom dobrodošao“. -Staviću ih u autobuse i tamo ih poslati- poručio je Shabtai. Kancelarija za medije vlade Gaze saopštio je da razaranje koje je Izrael prouzrokovao u enklavi od 7. oktobra iznosi više od 30 milijardi dolara zbog štete na domovima, objektima i drugoj infrastrukturi, uključujući putnu, električnu, vodovodnu i kanalizacijsku mrežu. Kancelarija je ranije saopštila da je nakon pet mjeseci rata 80 posto domova u Gazi postalo ,,nenastanjivo“. U deset izraelskih napada izvedenih na Gazu u posljednja 24 sata ubijene su 82 osobe, čime je ukupan broj smrtnih slučajeva u Gazi od 7. oktobra porastao na 30.960, saopštilo je ministarstvo zdravlja. U saopštenju ministarstva koje je objavljeno na Telegramu navedeno je da su u napadima izraelske vojske u posljednja 24 sata ranjene 122 osobe, čime je ukupan broj ranjenih porastao na 72.524. Dodaje se da se brojne žrtve još uvijek nalaze ispod ruševina i na cestama jer okupacijske snage onemogućavaju hitnoj pomoći i ekipama civilne zaštite da dođu do njih.

Renovirana sovjetska baza u Albaniji za NATO avione

Troškovi su iznosili

50 miliona dolara

TIRANA- Članica NATO Albanija, koja nema svoje borbene avione, prenamijenila je vazdušnu bazu iz sovjetskog perioda za avione Alijanse. Novoobnovljena vazdušna baza NATO, Kučova, nalazi se oko 85 km južno od albanske prijestonice Tirane. Alijansa ovim potezom jača prisustvo u jugoistočnoj Evropi.

Ranije poznata kao ,,Staljinov grad“, po sovjetskom diktatoru Josifu Staljinu, baza je renovirana novcem NATO. Troškovi su iznosili 50 miliona dolara.

Albanski premijer Edi Rama je na ceremoniji otvaranja baze naglasio da je ona još jedan element sigurnosti za regiju Zapadnog Balkana, koja se, kako je ocijenio, suočava sa ,,ruskim ambicijama“. Albanija je tokom hladnog rata bila usklađena sa Sovjetskim Savezom. Kasnije je, nakon raspada SSSR-a 1990., ova zemlja prigrlila Zapad, a 2009. godine je postala članica NATO. Na otvaranje nove baze Moskva sigurno neće ostati ravnodušna. R.P.

Mlada partizanka pušku nosila, bombe bačala, pjesmu pjevala... tako se pjevalo tokom borbe za slobodu jer su partizanke bile ratnice, bombaši, bolničarke, kuriri. Tako se dugo pjevalo u miru jer su partizanke bile dobre majke, kuću držale, zemlju obnavljale, humanosti posvećene, na akcijama udarnice, u društvenim poslovima uglednice. Istorija je slovima sa vječnom pozlatom ispisala - od 2.546 partizanki, koliko je u ratu učestvovalo, 483 su poginule. Iz tada malog Danilovgradskog sreza, od 128, koliko je u ratu učestvovalo, 40 partizanki je poginulo. U zatvorima i logorima smrti iz Crne Gore bilo je 12.108 žena, 1.825 je strijeljano, ubijeno ili umrlo. Sve su bile jednake - i pred cijevima, na vješalima, u logorima smrti, baš kao njihove majke, babe, prababe, u starim bitkama đe su Crnogorke barabar sa braćom i domaćinima pušku nosile i kada su od ,,srca sreću gubile, kolo zavodile i rane teške pjesmom liječile“ jer ,,naša borba zahtijeva, kad se gine da se pjeva“. Zato je crnogorska žena, majka, sestra, partizanka zaslužila spomenik zahvalnosti, za sve one što su brašnjenik na Krusima, Martinićima, na Grahovcu, Skadru i Mojkovcu nosile, za one što su se borile i ginule od rodnog ognjišta, preko Pljevalja, Neretve, Sutjeske, Sremskog fronta, Prozora... za one čije su kosti

TRAGOM USPOMENA

Spomenik ženi, majci, sestri, partizanki…

Iz dubokog poštovanja prema ženama Crne Gore, svih nacija i vjera, koje su ognjišta vjekovima časno čuvale i za slobodu se viteški borile, Savez boraca NOR-a i antifašista Crne Gore i Udruženje boraca NOR-a i antifašista Bara odavno podržavaju i pokušavaju da ,,oživotvore“ ideju generala Raška Vukosavovića, prvog komandanta prve slobodne teritorije u porobljenoj Evropi u Virpazaru nakon Trinaestojulskog ustanka, da se u tom mjestu podigne spomenik ženi, majci, sestri, partizanki

ostale po ledinama i kazamatima, za sve heroine zapamćene i zaboravljene.

Nema u Crnoj Gori spomenika, niti partizanskog groblja, đe skoro polovina nijesu imena žena. Potvrđuje to spomenik na Lazinama,

bronzana đevojka, partizanka sa slobodarskim pokličem, sa porukom za budućnost. Na mermernim pločama su imena 23 đevojke, skojevke - Senka Vujašković, Senka Vujošević, Ružica Vučinić, Roksanda i Marta Drago-

vić, bliznakinje Darinka i Mileva Zeković, Jovanka Ivanović, Roksanda Jovanović, Jagoda, Danica i Ruža Kalezić, Jelena Pavličić, Bosa i Milosava Popović, Irena i Milka Radović, Miruna Suhih, Milka Ćipović, Draga

Istorija je slovima sa vječnom pozlatom ispisala - od 2.546 partizanki, koliko je u ratu učestvovalo, 483 su poginule. Iz tada malog Danilovgradskog sreza od 128, koliko je u ratu učestvovalo, 40 partizanki je poginulo. U zatvorima i logorima smrti iz Crne Gore bilo je 12.108 žena, 1.825 je strijeljano, ubijeno ili umrlo. Sve su bile jednake - i pred cijevima, na vješalima, u logorima smrti, baš kao njihove majke, babe, prababe

Ulić i Zorka, Jovanka i Roksanda Šaranović Polovina od njih nije imala ni 20 godina, ali, zapisao je hroničar, pred četničkim cijevima stajale su ponosno. Za taj zločin Javnom tužilaštvu Federalne Crne Gore specijalna komisija je u prvo slobodno ljeto predala dokumentaciju za 62 ratna zločinca. Većina je ,,dobrom voljom“ tadašnje vlasti oslobođena, ali narod njihovu izdaju nije zaboravio. Iz dubokog poštovanja prema ženama Crne Gore, svih nacija i vjera, koje su ognjišta vjekovima časno čuvale i za slobodu se viteški borile, Savez boraca

NOR-a i antifašista Crne Gore i Udruženje boraca NOR-a i antifašista Bara odavno podržavaju i pokušavaju da ,,oživotvore“ ideju generala Raška Vukosavovića, prvog komandanta prve slobodne teritorije u porobljenoj Evropi u Virpazaru nakon Trinaestojulskog ustanka, da se u ovom mjestu podigne spomenik ženi, majci, partizanki. Ideja dugo živi u pričama i rijetkim obećanjima. Taj spomenik je obaveza antifašističke Crne Gore, koja, i kada je na tom polju bila jača, nije podigla spomenik na Cetinju, kakav zaslužuju 48 narodnih heroja i hiljade boraca poginulih u borbi za slobodu. Spomenik ženi – simbol postojanja, humanosti, posvećenosti, hrabrosti, ljepoti, odvažnosti, otmenosti je spomenik zahvalnosti i poruka budućnosti.

Nema u Crnoj Gori spomenika, niti partizanskog groblja, đe skoro polovina nijesu imena žena. Potvrđuje to spomenik na Lazinama - bronzana đevojka, partizanka sa slobodarskim pokličem, sa porukom za budućnost. Na mermernim pločama napisana su imena 23 đevojke, skojevke...

Da pomenemo iz starih ratova, po istraživanju mr Srđe Martinovića, Milicu Popović-Lazović, Milosavu Perunović, Ljubicu Martinović, Jelenu Šaulić, Vidu Pavlović, Vasiliju Vukotić, Milicu Popović, pa listajući hroniku Drugog svjetskog rata podsjetimo na Daru Čokorilo, Zorku Nikolić-Stanišić, Joku Baletić, Jagliku Adžić, Jovanku Đurišić, Jagodu Bogićević, Anu Đuranović , Ikoniju Dedić, Jovanku Mušikić, Stanu Martinović, Milu Poleksić, Spaseniju Lješković, Stanu Tomašević, Lidiju Jovanović, zatim osam (od 90 u Jugoslaviji) crnogorskih heroina - Đinu Vrbicu, Jelenu Ćetković,Vukicu Mitrović, Ljubicu Popović, Jelicu Mašković, Milicu Vučinić, Dobrilu Ojdanić i Vukicu Mićunović... Sjećanja blijede, uspomene umiru, istorija se prekraja, život prolazi, ostaju djela i dugovi, opstaju i spomenici - nijemi svjedoci. Ostaje i obaveza antifašističke Crne Gore, potomaka onih koji su slobodu platili životom da podignu, kao znak zahvalnosti, spomenik – ŽENI, MAJCI, SESTRI, PARTIZANKI...

Grupa partizanki na Kupresu u avgustu 1942. godine

Spomenik na Lazinama

D.MIJATOVIĆ

Piše: Dragan Mitov ĐUROVIĆ

Ženski aktivizam: Sanja Milosavljević, osnivačica portala Žene od uticaja

PODGORICA - Balansiranje između poslovnog i privatnog života predstavlja izazov sa kojim se većina žena i danas suočava, a želja za promjenom i uticajem na anomalije u društvu bila je toliko snažna i zato je Sanja Milosavljević osnovala poslovnu mrežu ,,Žene od uticaja“.

Ideja za ovaj portal proizašla je iz dubokih ličnih nesigurnosti koju nije imala samo ona, već i njene najbliže poslovne saradnice, kao i poslovnih dilema. Uz podršku ženama u poslovnom svijetu, ova poslovna mreža takođe ima širu viziju koja obuhvata podsticanje žena da se aktivno uključe u politiku i postanu aktivistkinje u društvu. Osim pružanja podrške i inspiracije za profesionalni razvoj, cilj je i osvješćivanje o nejednakostima s kojima se žene suočavaju.

Vještine potrebne za uspjeh

- Kroz programe i obuke pomažemo ženama da razviju vještine potrebne za uspjeh u političkom okruženju. Organizujemo događaje i javne akcije kojima se podiže svijest o važnosti uključivanja žena u politički proces i ohrabrujemo ih da preuzmu aktivnu ulogu u donošenju odluka, koje utiču na njihove živote i živote drugih žena - kazala je Milosavljević za Pobjedu. Motivacija Sanje Milosavljević bila je stvoriti prostor gdje će žene moći dijeliti svoje priče, izazove i uspjehe, te na taj način pružati podršku i inspiraciju jedna drugoj. Osim što je portal mjesto za ovakvu razmjenu iskustava, inicijativa se proširila na mentorstvo, umrežavanje i profesionalni razvoj žena. Javno zagovaranje i uticaj na sistem dolazi kao naredna akcija za bolju budućnost.

Poslovna mreža ,,ženeoduticaja“ okuplja više od 200 žena različitog profila, s naglaskom na učešće iz Crne Gore i regije, a primjećuje se sve veće in-

Žene su i dalje manje plaćene od muškaraca

Svaki put kada se borite za sebe i vaš glas se bolje čuje, tada se borite za svaku ženu! Ako ja prećutim, ti prećutiš, ona prećuti - nema pomaka - naglašava Milosavljević. Ako političarkama i političarima žene, kao ciljna grupa, nijesu na prvom mjestu, a oni su glas tih istih žena u parlamentu, brine me kako će se oni izboriti za naš ,,ženski“ problem, peticiju ili inicijativu za unapređenje poslovnog ambijenta ili opšteg dobra. Skupljanje političkih poena je legitimno, ali mora imati rezultate! - kazala je Milosavljević

teresovanje i aktivno uključivanje žena i iz Evropske unije. - Osjećaj da postoji potreba za platformom koja će inspirisati, edukovati i podržavati žene u njihovim ambicijama i pomoći u rješavanju problema bio je glavni pokretač. Osim portala, inicijativa se fokusira na mentorstvo, umrežavanje i profesionalni razvoj žena. Više od 200 žena različitog profila učestvuje u aktivnostima primarno iz Crne Gore i regiona, a mreža je jača jer želimo da budemo podrška i NVO sektoru i profesionalnim organizacijama - kazala je Milosavljević Pobjedi. Cilje vi projekta ,,Žene od uticaja“ uključuju promociju ženskog liderstva, podršku ženskom preduzetništvu, osnaživanje žena da preuzmu aktivnu ulogu u društvu i poslovanju i kreiranje zajednice, koja podstiče međusobnu podršku i saradnju. - Želimo da žene motivišemo da se bave politikom i postanu aktivistkinje u društvu, da znaju jasne statistike da nijesu

plaćene isto kao muškarci, da postoji jaz na evropskom nivou i da su to globalne inicijative - istakla je Milosavljević. Naglašava da je aktivna uloga žena u današnjem društvu neophodna.

- Vidljivost žena u društvu, čini mi se, malo je bolja, kroz brojna udruženja i inicijative žena. Kvote za žene u sistemu moraju biti veće, moraju biti primijenjene. Žene bi trebalo da utiču na različite sfere, od politike i ekonomije do nauke i umjetnosti. Ova sveprisutnost će doprinositi različitosti i inovacijama, a i mijenjati tradicionalne percepcije o ženskim ulogama, podstičući ravnopravnost i pravičnost - smatra Milosavljević.

resursi i inspiracija Dodaje da portal Žene od uticaja podržava žene tako što im pruža resurse, informacije i inspiraciju za lični i profesionalni razvoj.

- Objavljujemo intervjue sa uspješnim ženama koje vodeći mediji u Crnoj Gori preuzi-

maju i rado dijele, meni je to dokaz da radimo dobre stvari, a spremni smo i za političke susrete i međunarodne projekte - kazala je Milosavljević. Smatra da je stvaranje zajednice ključno za osnaživanje žena jer pruža osjećaj pripadnosti, razumijevanja i podrške. - Nije lako, ali iskustva žena prvo mene pokreću da napredujem dalje. Svaka žena, koja nam napiše mejl da joj je povrijeđeno neko od Ustavom zagarantovanih prava, signal je da svrha postoji. Prednost onlajn komunikacije omogućava ženama iz različitih djelova svijeta da se povežu kada je pomoć u pitanju, dijele iskustva, uče jedna od druge

za žene u saradnji sa jednom regionalnom organizacijom koja radi po njemačkom modelu psihološke podrške, ali i projekte sa institucijama i ministarstvima - najavljuje Milosavljević.

i grade snažne mreže podrške koje mogu imati dalekosežan uticaj - poručuje Milosavljević. Konkretne akcije koje preduzimaju su istraživanja koja sprovode, organizuju vebinare, radionice, WOI konferenciju jednom godišnje, mentorske programe, inicijative za finansijsku pomoć ženama preduzetnicima...

- Radimo i kampanje za podizanje svijesti o pitanjima koja utiču na žene, kao i partnerstva sa drugim organizacijama koje se zalažu za prava žena. Desetog maja u ,,Hiltonu“ ćemo, putem prosperitita, temu statusa žena obraditi regionalno i na nivou EU. Takođe, uključenost muškaraca u razgovore i akcije za ravnopravnost žena je neophodna, te ćemo mi u ovoj godini pokrenuti niz inicijativa u skladu sa ovim - naglasila je Milosavljević. Njihova podrška ženama u preduzetništvu se manifestuje kroz programe mentorstva, pristup finansijskim sredstvima, događaje za umrežavanje, radionice za izgradnju vještina i promociju uspješnih ženskih preduzetnika kako bi se povećala vidljivost i pružili modeli za oponašanje. - Sve aktivnosti žena koje imaju svrsishodnost mora država da podrži, da bi problem počeo da se rješava - poručuje Milosavljević, dodajući da projekti i akcije koji podstiču solidarnost među ženama uključuju zajedničke inicijative, grupe za podršku, kampanje za osnaživanje, kao i promovisanje uspješnih priča. - Planiramo i savjetovalište

Tvrdi da je jaz u rodnom paritetu i te kako prisutan. - Svaki put kada se borite za sebe i vaš glas se bolje čuje, tada se borite za svaku ženu! Ako ja prećutim, ti prećutiš, ona prećuti - nema pomakanaglašava Milosavljević. Ako političarkama i političarima žene, kao ciljna grupa, nijesu na prvom mjestu, a oni su glas tih istih žena u parlamentu, brine me kako će se oni izboriti za naš ,,ženski“ problem, peticiju ili inicijativu za unapređenje poslovnog ambijenta ili opšteg dobra. Skupljanje političkih poena je legitimno, ali mora imati rezultate! Ona navodi nedavni Izvještaj Evropske komisije o rodnoj (ne)ravnopravnosti koji je objavljen prije dva dana i u kojem stoji da je da direktiva o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici prvi sveobuhvatni pravni instrument na nivou EU za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. - Ovom direktivom, sve žrtve nasilja nad ženama i nasilja u porodici širom EU će imati koristi od istog sveobuhvatnog skupa mjera zaštite, podrške i pristup pravdi. Uvođenje minimalnih pravila o definiciji krivičnih djela određenih oblika nasilja nad ženama širom EU, i oflajn i onlajn. Ove kriminalizacije podrazumijevaju sakaćenje ženskih genitalija, prisilni brak, kao i najraširenije oblike sajber nasilja (tj. dijeljenje intimnog ili izmanipulisanog materijala bez saglasnosti, sajber uhođenje, sajber uznemiravanje, ciberflashing i sajber podsticanje na mržnju ili nasilje)naglašava Milosavljević. Diskriminacija Milosavljević ističe i da su žene manje plaćene od muškaraca, iako je već decenijama prošlo od prvih zakona kojima je trebalo osigurati jednakost.

- Istraživanja pokazuju da su žene često manje plaćene za isti ili sličan rad u odnosu na muške kolege, čak i kada posjeduju iste kvalifikacije i iskustvo. Rodni jaz u platama nije samo pitanje ekonomske pravde, već i pitanje ljudskih prava i jednakosti. Napori za rješavanje ovog problema su kontinuirani, ali je potrebno više od samih zakonskih propisa. Potrebno je promijeniti kulturu i svijest o vrijednosti ženskog rada, te izgraditi inkluzivno radno okruženje koje nagrađuje sposobnosti i doprinos svakog pojedinca, nezavisno od pola - poručila je na kraju Milosavljević. Kroz edukaciju, osvješćivanje i podršku ženama, na svim nivoima društva, možemo zajedno raditi na eliminisanju ovog nepravednog jaza i stvaranju pravednijeg i ravnopravnijeg svijeta za sve. n. koVačeVić

Sanja Milosavljević

Sanja Milosavljević sa saradnicama

Budućnost dočekuje sastav iz Tivta i traži prvu pobjedu u drugoj polusezoni

Svi krediti su potrošeni, Arsenal mora da padne

Prošla su četiri ,,proljećna“ kola, a fudbaleri Budućnosti su bez pobjede – alarm je upaljen, a situacija na tabeli Prve crnogorske lige, gdje je Dečić odmakao četiri boda, ukazuje koliko bi mogao da bude koban još jedan kiks. Po više osnova.

Trener Mladen Milinković ,,preživio“ je remi sa Sutjeskom iako se taj meč doživljavao kao ključni za njegovu sudbinu na klupi ,,plavih“, pitanje je da li bi uprava aktuelnog šampiona pokazala strpljenje i povjerenje i ako večeras pod Goricom protiv Arsenala (17.30 h) ne bude upisana pobjeda. Jer te dvije stvari i crnogorski fudbal obično ne idu zajedno.

- Mislim da je vrijeme da obradujemo naše navijače. Još nijesmo osjetili slast pobjede u drugom dijelu sezone i želimo da se to promijeni - rekao je štoper AdnanOrahovac za klupski sajt.

- Za svaki meč se pripremamo isto, svakom protivniku posvećujemo maksimalnu pažnju, a takav je slučaj i s Arsenalom. Čeka nas težak i zahtjevan meč, ali smo spremni da

se borimo za pobjedu na našem stadionu. Budućnost je u prvom dijelu

PREMIJER (28. KOLO): ,,Tobdžije“ pobijedile Brentford

Arsenal kao lider čeka derbi Liverpula i Sitija

Fudbaleri Arsenala sa vrha

Premijer lige čekaju današnji derbi između Liverpula i Mančester sitija na ,,Enfildu“ (16.45 h).

,,Tobdžije“ su u 28. kolu uradile ono što je do njih, pobijedile Brentford (2:1) i nadaju se remiju u velikom derbiju. Uz utakmicu više imaju bod prednosti nad Liverpulom, a dva nad Sitijem.

Nije bilo lako za Arsenal u Londonu iako je poveo u 19. minutu kada je Deklan Rajs zatresao mrežu glavom na centaršut Bena Vajta

Gosti su izjednačili u četvrtom minutu sudijske nadokna-

de, kada je pogriješio golman AronRamsdejl. Engleski reprezentativac savladan je nakon što je u želji da ispuca loptu pogodio JoanaVisu Londonski tim je u nastavku bacio sve karte na napad, mogao je da bude i kažnjen, da bi na kraju osvojio tri boda – u 86. centrirao je Vajt, a glavom je precizan bio Kai Haverc Arsenal je ostvario osmu pobjedu u isto toliko mečeva u Premijer ligi u 2024. godini. Mančester junajted je do trijumfa nad Evertonom došao pogocima iz jedanaesterca –Bruno Fernandeš je bio precizan u 12, Markus Rašford u

Superliga Srbije (24. kolo)

sezone pobijedila Arsenal kod kuće (2:0), dok je u Tivtu bilo neriješeno (1:1).

36. minutu (2:0). Junajted je šesti na tabeli, sa tri boda manje i dva meča više od petoplasiranog Totenhema, dok je od mjesta koje vodi u Ligu šampiona udaljen

osam bodova. Vulverhempton je kod kuće savladao Fulam (2:1), dok su remizirali Kristal Palas i Luton (1:1), odnosno Bornmut i Šefild junajted (2:2). Ne. K.

Zvezda se ispromašivala, Partizan ostao prvi

Fudbaleri Crvene zvezde i Partizana odigrali su jedan od uzbudljivijih derbija posljednjih godina, a stadion ,,Rajko Mitić“ zadovoljniji su napustili gosti – ,,vječiti derbi“ završen je 2:2, nakon čega su ,,crno-bijeli“ ostali lideri s bodom više od najvećeg rivala.

Zvezda se ispromašivala na svom terenu – i prije vođstva u 44. minutu i nakon što je

izjednačila u 67. Tri velike šanse imali su izabranici VladanaMilojevića prije nego je defanzivu Partizana ,,probio“ Uroš Spajić pogotkom nakon kornera u finišu prvog poluvremena. Kratko je trajala radost Zvezde jer je MateušSaldanja u prvom minutu nadoknade zatresao mrežu poslije loše komunikacije u odbrani domaćih.

,,Crno-bijeli“ su do preokreta stigli tek što je počelo drugo poluvrijeme, u 49. Sjajno su odigrali kontru koju je završio AldoKalulu – Partizan je u tom momentu imao četiri boda prednosti na tabeli. Ekipa IgoraDuljaja bila je u vođstvu do 67, kada je Šerif Endiaje ostao sam na pet metara od gola i glavom matirao golmana Jovanovića. Rezervista Partizana Ksan-

derSeverina dobio je dva žuta kartona u roku od pet minuta, a Zvezda je s igračem više u posljednjih petnaestak minuta vršila totalnu opsadu gola ,,parnog valjka“, pogađala prečku, imala još tri velike šanse, ali ostalo je 2:2 kojima se više obradovao tim iz Humske ulice.

Crnogorski internacionalac Aleksandar Šćekić nije ulazio u igru za Partizan. Ne. K.

- Analizirali smo detaljno Arsenal, ekipa je znatno izmijenjena u odnosu na prvi dio sezone i igraju drugačiji fudbal nego jesenas. Pojačali su se sa nekoliko iskusnih i dobrih igrača, kao i sa nekoliko mladih, a sigurno da se izdvajaju golman Zogović, napadač Kordić i naš talentovani Dakić (na pozajmici iz Budućnosti, prim. aut). Naravno, tu su i stranci koji daju ton igri. Arsenal je dobro ukomponovana ekipa, dobro je vođena sa klupe i ukoliko im dozvolimo da se razigraju, mogu da budu opasni – istakao je Orahovac.

Dva tima sastala su se i tokom zimskih priprema, bilo je takođe 1:1.

- Znamo što nam je činiti, vjerujem da ćemo nametnuti našu igru i slaviti pod Goricom. Budućnost nije kompletna za duel sa tivatskim ,,tobdžijama“ - Uroš Ignjatović i VasilijeAdžić imaju kartone, dok je PetarSekulović povrijeđen. ,,Plavi“, ipak, imaju dovoljno ,,širok“ sastav da tri odsustva ne bi smjela ništa da poremete. Možda je konačno došlo vrijeme i da pojačanja pokažu zašto su dovedena, odnosno vraćena. - Atmosfera je vrlo dobra jer znamo da radimo kvalitetno i posvećeno i da igramo dobro. Stvarno smo kao velika porodica i svi dišemo jedan za drugog. Mislim da u prethodnim utakmicama – ne računajući Rudar, gdje smo stvarno podbacili - nijesmo imali sreće i vrijeme je da nam se ta sreća okrene. Ne zanima nas ništa drugo osim tri boda, a sve osim toga je neuspjeh – poručio je Adnan Orahovac. N. KOSTIĆ

Danas mečevi 22. kola Druge lige

Vodeći trio na

teškim gostovanjima

PODGORICA – Utakmicama 22. kola danas se nastavlja takmičenje u Drugoj fudbalskoj ligi. Svih pet mečeva biće odigrano danas od 15 časova, a zanimljivo je da će tri prvoplasirana tima imati neugodna gostovanja. Lider, ekipa Bokelja gostuje Komu, koji igra u promjenljivom ritmu i koji juri opstanak. Jasno je da će za Kotorane ovo biti neugodan meč, na kojem će sigurno tražiti brejk i nastavak borbe za elitu. Isti zadatak čeka i Otrant. Ulcinjani gostuju Lovćenu i to pod Malim brdom. Lovćen je u prošlom kolu iznenadio Berane i jasno pokazao da ima dobar tim, tako da će pod Malim brdom Ulcinjani imati težak posao. Jedini tim koji donekle prati vodeći tandem (Bokelj i Otrant) je Podgorica, koja ima šest bodova manje. Podgorica gostuje Grblju, a to može biti derbi kola, jer tim iz Radanovića zauzima četvrto mjesto, ali sa čak 11 bodova manje. Grbalj i pobjedom je daleko od zone baraža, ali Lješkopoljci imaju šansu da već sada naprave veliki jaz

Raspored i tabela

IGALO:

između trećeg mjesta i ostalih timova. Preostala dva meča donose jako zanimljive borbe u donjem dijelu tabele, odnosno za opstanak. Igalo će ugostiti Internacional. Domaćin ima šansu da pobjedom napravi dodatni iskorak od opasne zone, dok novi drugoligaš juri zaostatak od pet bodova, pa mu je svaki pozitivni ishod jako bitan ako želi da sačuva nadu u spas. Iskra će u Podgorici, na terenu kampa FSCG, ugostiti Berane. Danilovgrađani mogu da pobjegnu od opasne zone, ali i da praktično otpišu rivala, zbog čega je ovaj duel veoma bitan za goste. R. P.

Adnan Orahovac, štoper Budućnosti

Kai Haverc donio pobjedu Arsenalu

Fudbaleri Dečića pobijedili su Rudar (3:1) na terenu Titograda i na čelu tabele Meridianbet Prve crnogorske lige odmakli su Budućnosti četiri boda.

Aktuelni šampion danas će ugostiti Arsenal (17.30 h). Sutjeska je u gostima pobijedila Petrovac (2:1), Mornar je remizirao s Jedinstvom (0:0), dok je Jezero u Podgorici bilo bolje od Mladosti Donja Gorica (1:0).

Osim pokušaja BojanaMatića glavom u 45. minutu, ništa interesantno nije se dešavalo u prvom poluvremenu utakmice Dečića i Rudara, prvoplasirane i posljednjeplasirane ekipe prvenstva.

Sve je stalo u posljednjih 20 minuta. Domaće je u vođstvo doveo Oliver Šarkić u 72. minutu iz jedanaesterca, nakon što je u šesnaestercu fauliran Đoljaj Samo tri minuta trebalo je Rudaru da izjednači. U kaznenom prostoru oboren je Knežević, a sa ,,bijele tačke“ precizan je bio kapiten Miloš Zečević Četiri minuta protekla su do narednog pogotka. Dečić je do-

bio slobodan udarac, izveo ga je Šarkić, a na oko osam metara od gola neshvatljivo je sam ostao Matić i glavom vratio prednost Tuzanima. Meč je prelomljen u 82. minutu – OgnjenStijepović je sve odradio sam, ušetao se u šesnaesterac i iskosa sa desne strane pogodio za 3:1.

Dečić je treći put ove sezone savladao Rudar, dva puta je bilo 1:0.

Mornar je i dalje neporažen u 2024. godini, s tim da ne može da bude zadovoljan remijem sa Jedinstvom (0:0) u Baru. Na ,,Topolici“ je bilo zanimljivih pokušaja, ali nijedne velike šanse. Mornar je treći na tabeli, sa tri boda manje i utakmicom više od Budućnosti, dok mu je Sutjeska prišla na ,,minus 2“. Nikšićani su savladali Petrovac pod Malim brdom nakon preokreta (2:1) golovima DušanaVukovića, na povratničkom debiju trenera Miljana Radovića

Početak je nagovještao drugačiji epilog jer su domaći poveli u 18. minutu evrogolom NemanjeCarevića. DaniloPešukić je izveo korner, a na odbitak je

LISTA STRIJELACA

14 – Korać (Jedinstvo)

10 – Đorđević (Arsenal*)

8 – Šarkić (Dečić), Maraš (Mladost)

7 – Babić (Petrovac)... *napustio klub i 1. CFL nakon jesenje polusezone

ivici kaznenog prostora natrčao Carević i pogodio gornji desni ugao.

Dva minuta kasnije domaći su ostali s igračem manje, pošto je golman MarkoKordić istrčao van svog šesnaesterca i oborio VaskaKalezića

Već u 31. minutu Nikšićani su iskoristili brojčanu prednost. ĐorđeŠaletić je centrirao sa lijeve strane, Vuković zatresao mrežu Petrovčana - golman domaćih AleksandarKaradžić je imao loptu na ruci, ali nije mogao da spriječi izjednačenje. Vuković je do drugog pogotka stigao u 55. minutu. Žarko Popović je u želji da otkloni opasnost izbacio loptu, ali samo do IgoraPajovića na lijevoj stra-

ni, a ovaj je po zemlji ubacio na tri metra od gola odakle je Vuković pogodio za 2:1.

Mladost Donja Gorica je u prošlom kolu savladala Rudar u gostima, ali nije uspjela da to potvrdi kod kuće protiv Jezera, koje je slavilo 1:0.

Mornar 0

Jedinstvo

0

Stadion: Topolica. Gledalaca: 200

Sudija: Miloš Savović (Podgorica) Žuti kartoni: Vujačić, Škrijelj, Baošić (Mornar), Dacić, A. Cvijović, Banda, Vlaović (Jedinstvo)

Mornar

Popović Stevanović

Ljutica Baošić Seratlić (od 76. Imamović)

Kaluđerović Dubljević (od 59. Nikolić)

Vuković (od 59. Đurišić) Ćetković (od 67. Vušurović) Škrijelj Vujačić (od 67. Račić)

Jedinstvo

Joksimović Đ. Cvijović Dulović Dacić A. Cvijović (od 75. Kovačević) Banda Šćepanović Vlaović De Souza (od 90. Jovanović)

Krnić Mušović (od 75. Vujošević)

Povrijeđenog PetraOrlandića u 10. minutu zamijenio je EdisRedžepagić i upravo je on u 28. minutu pogodio i odlučio meč - MarkoPerović je sa lijeve strane poslao loptu u

Dečić

1 Rudar 00

3

Teren Titograda. Gledalaca: 100.

Sudija: Mladen Knežević (Berane)

Golovi: 1:0 Šarkić (pen) u 72, 1:1 Zečević (pen) u 75, 2:1 Matić u 79, 3:1 Stijepović u 82. Žuti kartoni: Đeljaj (Dečić), Zečević (Rudar)

Dečić Rudar

Nikić

Drešaj S. Milić

Ujkaj Đeljaj

Bajović (od 46. Đoljaj)

Augusto (od 72. Božanović)

Zorić (od 46. Camaj)

Abdulahi (od 46. Stijepović) Šarkić

Matić (od 87. Asović)

Radanović Ukšanović

Čepić

Bakrač

Pupović

Bulatović (od 86. Okamoto)

A. Golubović (od 86. Popović)

Zečević (od 86. S. Golubović)

Bogdanović (od 75. Muhović)

Živković

Apija (od 69. Knežević)

Stadion: „Mitar Mićo Goliš“. Gledalaca: 250.

Sudija: Dalibor Vujisić (Podgorica)

Golovi: 1:0 Carević u 18, 1:1 Vuković

Jezero 10

1

Stadion: DG arena. Gledalaca: 200.

Sudija: Miloš Bošković (Podgorica)

Gol: 0:1 Redžepagić u 29. Žuti kartoni: Jovanović, Milić, Đinović (Mladost), Jovićević, Osmanović (Jezero).

Mladost 0 Mladost Jezero

Ličina

Kovačević Jovanović

Neto (od 79. Krstović)

Đinović Vlahović Maraš (od 79. Vuljaj)

Došljak (od 57. Vukčević) Milić Vujisić Smolović (od 65. Stanišić)

Kastratović Orlandić (od 10. Redžepagić)

Perović

Mugoša Aranda (od 62. Naoaki)

Pavlićević (od 75. Bošković) Osmanović Šimun

Vuković

Kontić Jovićević

peterac, gdje je iskusni napadač glavom odlično reagovao i kaznio loše postavljenje štopera domaćina. Ne. K – R. P.

D. MIJATOVIĆ

VRIJEME JE ZA MLADE ,,LAVICE“: Ivana Savić, članica Trebjese Bemaks, MVP i najbolji srednji bek Mediteranskog prvenstva

Jedva je dočekala da obuče omiljeni dres i zapjeva himnu

PODGORICA – Ivana Savić je rukometašica Trebjese, ima 16 godina, visoka je 185 centimetara, učenica je Medicinske škole –smjer farmacija, i najbolja igračica (MVP) nedavno završenog Mediteranskog šampionata na kojem su kadetkinje Crne Gore osvojile srebrnu medalju.

Mlada Nikšićanka je proglašena i za najboljeg srednjeg beka.

Na terenu, za svoj uzrast, djeluje silno. Pokazala je to nedavno u Podgorici, a moglo se vidjeti i kroz mečeve Pionirske i Druge crnogorske lige.

EKIPA KAO PORODICA

Jedva je dočekala, kaže, da obuče omiljeni dres i sa saigračicama zapjeva himnu... - Naježila sam se dok sam stajala u redu, slušala i pjevala našu himnu. Odmalena, kada sam krenula na rukomet, mislim da sam imala 10 godina, zamišljala sam ovaj trenutak sa saigračicama i trenerima – ispričala je djevojčica koja živi u Ozrinićima, za koje kaže da su najljepše mjesto za odrastanje.

O ponosu zbog rezultata mogla bi da priča dan i noć. Ističe da je cijela ekipa zaslužna za medalju i da je malo nedostajalo, posebno svježine, da u finalu savladaju Španiju.

- Vjerovala sam u saigračice i trenere i da možemo do zlatne medalje, bez obzira na to što smo imale čak devet utakmica od poneđeljka do subote. Bile smo kroz sve mečeve smirene, jer osim taktike i kondicije hladna glava je bila važan faktor za rezultat. Zbog toga smo dosta vremena provodile

OLIČENJE RADA I UPORNOSTI: Ivana Savić

pričajući na sastancima, a kroz druženje smo pomagale jedna drugoj. Bile smo kao jedno, prava ekipa. Sve djevojke mogu da potvrde da smo trenirale, igrale i živjele kao porodica. Kao da smo od rođenja zajedno. Zbližile smo se – istakla je mlada rukometašica. U finalu je bilo najteže. Kaže Ivana da su do posljednjeg meča izgubile dosta snage, a onda je došlo do pada koncentracije...

- Tu prvu utakmicu smo odlično odigrale, a da smo u finalu imale malo više svježine, sigurna sam da bismo osvojile prvenstvo. Krivo mi je zbog toga. Mislim da nam je nedostajao dan pauze, malo odmora za pobjedu. Napominje kao ,,iks faktor“ Kod-io Pionirsku ligu, kroz

koju sve reprezentativke prolaze, a što je bilo važno da se polako formiraju i na prvenstvo dođu sa većim brojem kvalitetnih utakmica.

- Slab je efekat ako se samo trenira. Pionirska liga nam je pomogla i u uigravanju i sticanju samopouzdanja – napominje Savić.

OD TREBJESE DO

TREBJESE

Ivanin put do rukometa vodio je od Trebjese do Trebjese. Krenula je tako što ju je komšija upisao, a otac odveo na prvi trening gdje su rukometašice Trebjese trenirale – pod Trebjesom.

- Odmalena sam voljela i pratila sportove. A i sportski sam

tip. Rukomet me najviše zanimao. Sjećam se da sam baš bila uzbuđena kada sam došla na prvi trening. Tada je ekipa radila kondicioni dio priprema, priključila sam se i tako je sve krenulo. Sjećam se turnira u organizaciji našeg kluba, a baš sam bila mala kada sam dobila nagradu za najbolju igračicu. Kažem, bila sam mala, ali za mene je to bilo veliko – govori Ivana. Voli da trenira, u ekipi je sve podređeno mladim igračicama, što je dobar kurs trenera Miloša Perovića – Radim ekipno, a radila sam i individualno neko vrijeme, možda dva mjeseca kod kuće. Zbog naglog rasta imala sam problema, koje više nemam,

sa koljenom. Upravo mi je taj period pomogao jer vidim da sam povećala odraz. Ne bježi od odgovornosti, a srednji bek nosi najveću u igri. Kada pogriješi – ne pada, ako slabije odigra utakmicu, čeka narednu da se ispravi. - Baš je velika odgovornost. Svaku igračicu treba da vidim, a najbolje onu koja je slobodna. Shvatila sam da nemam ništa od plača kada slabije odigram. Vrijeme ne mogu da vratim, ali mogu da se popravim i novom utakmicom ispravim greške. I znam da bez rada i upornosti nema ništa. Zato ću i dalje raditi isto, čak i više i bolje. Posljednja nagrada samo može da me motiviše – jasna je članica Trebjese Bemaks. Slavio se u porodici Savić uspjeh nacionalnog tima.

- Ponosni su na mene, znaju da sam rukomet oduvijek voljela. Ponosni su, naravno, i na moje saigračice. Kada sam došla, kod kuće bilo je suza radosnica, a majka je napravila tortu. Ivana nikada neće zaboraviti ovacije sa tribina ,,Bemaks arene“ kada su mlade ,,lavice“ na poluvremenu utakmice Crna Gora – Srbija izašle na teren. - Nijesam mogla da vjerujem. Onakav aplauz, u onakvom ambijentu, velika je stvar za sve nas. Nikada to neću zaboraviti - istakla je Savić. Ko hoće i ko zna, nađe vremena za sve ono što voli. Ivana ne zapostavlja ni društvo, treninge, a najmanje školske obaveze. Tu je i za mlađu sestru, koja je 2010. godište i trenira u istom klubu. Dopunjavaju se, pomažu jedna drugoj, a kao starija sestra pokušava da pomogne savjetima. I mlađi brat je krenuo u sportske vode. A. MARKOVIĆ

SBbet Prva liga za rukometašice

Piranić oduševila u dresu Ulcinja

PODGORICA - Sara Piranić sa 14 golova i četiri asistencije, potpomognuta sa gola Ksenijom Pajović (14 odbrana i šest asistencija), vodila je Ulcinj do pobjede protiv Zete od 32:27 u 14. kolu SBbet Prve lige za rukometašice. Ulcinjanke su upisale drugi trijumf, a Zeta je ostala na šest pobjeda, remiju i sedam poraza. U domaćoj ekipi s osam golova najefikasnija je bila Maja Ceklić Rudar je do 14. pobjede stigao košarkaškim rezultatom - 52:24 protiv Nikšića. Marija Marsenić je imala dvocifren broj odbrana (22), raspoložena je bila Mia Grujić sa devet golova, po sedam su postigle Natalija Lekić (bez promašaja), Nina Ramusović i Ema Kolić U gostujućem timu Marija Terzić je dala 17 golova.

Budućnost Bemaks II čuva treće mjesto nakon jučerašnje gostujuće pobjede nad Levaleom 2010 - 23:18. Elena Mitrović je u gostujućem timu postigla najviše šest golova, a kod domaćina Sanja Andrijašević je dala četiri. U gostima su slavile drugoplasirane Tivćanke - 28:21. Božidarka Delibašić (devet golova) i drugarice bile su bolje od Mornara 7. Dina Pepić sa pet golova je bila najraspoloženija u domaćoj ekipi. A.M.

Evropski

Dvije medalje za Crnu Goru

Crnogorska džudo reprezentacija prvi takmičarski dan juniorskog Evropskog kupa u Podgorici završila je sa jednom srebrnom i bronzanom medaljom.

Srebro je osvojila Jovana Mrvaljević, a bronzu Andrija-

na Šutović. Mrvaljević je u finalnom meču, kategorije preko 78 kilograma, poražena od Slovenke Tare Janjić Ovo je članici nikšićkog Onogošta drugo odličje sa Evropskih kupova ove godine, nakon što je prošle sedmice bila bronzana u Sarajevu. Šuto-

vić je u meču za treće mjesto i plasman na pobjedničko postolje, u kategoriji do 70 kilograma, pobijedila iponom Grkinju Aleksandru Papajanjaki Članica Straševine na startu turnira pobijedila je Unu Micić iz Bosne i Hercegovine, a izgubila je od Bri-

tanke Holi Dival Evropski kup, koji je okupio 207 takmičara iz 67 država, biće nastavljen danas kada su na programu kategorije do 81, 90 i 100 i preko 100 kilograma kod juniora i do 47, 52 i 57 kilograma u konkurenciji juniorki. R. A.

S. IVANOVIĆ

Sara Piranić DŽSCG /F. ROGANOVIĆ

Andrijana Šutović

Košarkaši Budućnost Volija slavili u Ljubljani protiv Cedevita Olimpije u derbiju 22. kola ABA lige

Korak bliže drugom mjestu

Budućnost Voli je prošla veliki ispit zrelosti na putu ka odbrani drugog mjesta za plej-of – tim Andreja Žakelja u Ljubljani je savladao Cedevita Olimpiju 80:72, u derbiju 22. kola, i „vezao“ devetu pobjedu u ABA ligi. Uz to, Podgoričani su se revanširali Cedevita Olimpiji za poraz u „Morači“ (81:82) i, praktično, izbacili tim iz Ljubljane iz trke za drugo mjesto.

Budućnost je upisala 17. pobjedu, ima i pet poraza, dok je četvrtoplasirana Cedevita Olimpija na skoru 14-8, pa će do kraja morati i da se bori da zadrži četvrto mjesto, jer Zadar ima samo pobjedu manje. S obzirom na to da su uspješno preskočili najteže gostovanje do kraja ligaškog dijela, a ako ne bude nekih neprijatnih iznenađenja, jasno je da će „plavi“ krajem marta u „Morači“ protiv Partizana odlučivati o drugom mjestu...

DOBAR POČETAK

Da nije primila trojku Jake Blažiča, nekoliko sekundi prije kraja, Budućnost je mogla bolje da „unovči“ odličnu igru u odbrani u prvoj četvrtini, u kojoj je vodila cijelo vrijeme, u dva navrata sa osam poena. Prvo nakon četiri i po minuta igre, kada je domaćinu dozvolila svega jedan koš iz igre (10:2), a onda i na ulasku u posljednji minut, nakon koša Nikole Tanaskovića (18:10). Prije trojke Blažiča, jedno od dva bacanja je pogodio Dragić, pa je Budućnost na kraju prve četvrtine imala dva posjeda prednosti (18:14), zahvaljujući velikoj prednosti u skoku (14-4), uz tri skoka više u napadu (4-1), sa šest poena iz drugog poku-

šaja. Podgoričani su u prvih 10 minuta imali i visoke procente šuta iz reketa (12-9), ali su promašili sva četiri pokušaja za tri poena (Cedevita je ubacila dvije trojke iz šest pokušaja). U dionici u kojoj nijedan tim nije pogodio iz kontranapada, Budućnost je imala veći broj izgubljenih lopti (6-2) i nijednu ukradenu (domaćin tri). Ista razlika u korist Podgoričana bila je i na poluvremenu (41:37), iako je izgledalo da će to vođstvo da bude ubjedljivije. Kao u prvoj četvrtini, ponovo su prva četiri i po minuta kvartala protekla u dominaciji „plavih“, u oba pravca, ponovo je u tom periodu crnogorski šampion dozvolio domaćinu samo jedan koš, a sa 14 poena (među

kojima i dvije trojke) je uspio da stigne do maksimalnih „plus 16“ (32:16). Međutim, popustila je Budućnost u posljednja tri i po minuta poluvremena, pa je Cedevita Olimpija, malo po malo, „topila“ prednost gostiju, smanjila je i na posjed zaostatka (37:39), prije nego je Kenan Kamenjaš poentirao iz ofanzivnog skoka, nakon što je Joan Makundu promašio i drugo slobodno bacanje, i postavio konačan rezultat prvog poluvremena. Budućnost je na polovini meča imala bolje procente šuta za dva poena (69,6 – 40,9 %), više skokova (22-13), pa i ofanzivnih (8-6), više poena iz drugog napada (13-5). Domaćin je imao dvije trojke više (4-2),

Mornar Barsko zlato i nakon Splita ostao na začelju tabele u ABA ligi

iz istog broja pokušaja (11), više asistencija (7-5) i ukradenih lopti (5-2), te manje izgubljenih (6-9).

SIGURAN FINIŠ

Budućnost je napadački loše otvorila drugo poluvrijeme (bez trojke u trećem kvartalu), iako je u prvoj polovini treće četvrtine čuvala prednost, do šest poena, posljednji put u 23. minutu (47:41). Cedevita Olimpija je to iskoristila, pa je serijom 6:0, za minut i po igre, preokrenula i nakon trojke Šaškova prvi put povela na meču (54:51), nepuna četiri minuta prije kraja dionice. Budućnost je, međutim, odigrala odlično u odbrani do kraja kvartala, nije primila nijedan

Pavićević: Da ne vjerujem u opstanak, ne bih bio na klupi

PODGORICA – I nakon 22. kola, ako Krka večeras u Beogradu ne napravi iznenađenje i savlada Crvenu zvezdu, za košarkaše Mornara ostaju ista meta i isto odstojanje.

Naime, trebalo bi da Barani i nakon ove runde ostanu posljednji na tabeli regionalne lige, sa istim brojem pobjeda i poraza kao i Krka (4-18), ali i slabijim međusobnim skorom, jer je slovenački tim kod kuće slavio ubjedljiviju pobjedu. Mornar nije iskoristio šansu u Splitu da eventualnom pobjedom stekne toliko potrebnu pobjedu više u odnosu na Krku. Nijesu izabranici Mihaila

Pavićevića bili blizu trijumfa, iako su napadački odolijevali u prvom poluvremenu (43:50). U nastavku je, međutim, ,,zaribao“ i napad, posebno u trećoj četvrtini (11 poena), pa su Barani ostali i bez posljednjeg aduta kako bi mogli da se nadaju uspjehu na Gripama, što je Split iskoristio i zasluženo slavio 87:75.

- Pokušao sam da objasnim igračima što nam znači ta utakmica, i da, bez opterećenja,

daju sve od sebe. Bilo je tu nekih perioda dobre igre, ali je bilo dosta i soliranja i individualne igre, što je protivnik itekako znao da kazni i privede utakmicu kraju – rekao je Mihailo Pavićević. I pored poraza u Splitu i teške situacije, koja je dodatno usložnjena odlascima Milića Starovlaha i Dvajta Mareja, trener Barana ne gubi nadu u opstanak.

- Da ne vjerujem, ne bih bio na

ŽAKELJ: Čestitke na pobjedi, ali sve je moralo da bude bolje

I pored važne pobjede, trener Budućnosti Andrej Žakelj nije bio zadovoljan igrom svog tima. - Čestitke igračima na pobjedi, ali sve drugo je moralo da bude bolje. Očekivao sam tešku utakmicu, koja neće biti lijepa za oči, mislim da je tako i bilo. Nijesmo imali svoj dan u šutu za tri poena, mislim da je odlučio naš skok i nekoliko dobrih odbrana. Nakon pauze nijesmo u najboljem ritmu, ne pokazujemo igru kao u prethodna dva mjeseca, ali nam je svaka pobjeda veoma važna. Imamo još četiri meča do kraja regularnog toka, naravno da želimo da završimo na što boljem mjestu – rekao je Žakelj.

klupi – rekao je Pavićević. Mornar bi do pobjede mogao u narednom kolu kada u ,,Topolici“ dočekuje Igokeu, a za barski tim bi, vjerovatno, od presudnog značaja bilo i da Splićani u narednom kolu pobijede Krku u Novom Mestu. U tom slučaju, Mornar bi na tri kola prije kraja, u kojima gostuje Cedevita Olimpiji i FMP-u, i dočekuje Borac, imao pobjedu više i mnogo više šansi da izbjegne posljednje mjesto i izbori baraž za opstanak. - Mi ćemo dati sve od sebe da u preostalim utakmicama obezbijedimo status abaligaša. Eto, ne treba da pričam o zaslugama. Ima ekipa koje imaju mnogo veće uspjehe i tradiciju, kao

Sjuart 13 Radović 2 RadičevićKobs 15 GlasBlažič 10 TodorovićDžons 15 KlobučarOmić 2 Dragić 5 Šaškov 10

Dvorana: ,,Stožice“ Gledalaca: 2.500.

Sudije: Belošević, Nikolić i Mustapić

72

80

(14:18, 23:23, 17:15, 18:24)

67% (12-8)

53% (38-20) 28% (29-8)

za 1 za 2 za 3

Skokovi Blokade

73% (22-16)

60% (43-26) 22% (18-4)

poen, a koševima Tanaskovića i Mekinlija Rajta, te jednog pogođenog bacanja Marvina Džonsa je došla do posjeda prednosti (56:54) pred start posljednje četvrtine. Podgoričani su i dalje imali veliku prednost u skoku (30-17) i u šutu iz reketa (46,4 – 62,9 %), dok je domaćin bio bolji u svim ostalim elementima. Kada je Flečer Megi pogodio trojku na startu četvrtog kvartala (za 59:54), to je bio dobar znak za „plave“ da će se napadački vratiti na nivo iz prve dvije četvrtine. Tako je i bilo,

Megi 8 Frimen 10 Slavković 8 Makundu 3 Ferel 8 Džons 3 Jagodić-KuridžaTanasković 8 Rajt 10 Popović 6 PolKamenjaš 16

Budućnost je iskusno i konstantno čuvala prednost, iako je Cedevita Olimpija prijetila do 66:68, nakon čega su Rajt i Megi trojkom ponovo „digli“ prednost na sedam poena (73:66) i prelomili meč, na tri minuta i 17 sekundi prije kraja... Kamenjaš je bio igrač utakmice sa 16 poena, sedam skokova i dvije asistencije, a dvocifreni su bili i Alerik Frimen i Rajt sa po 10 poena. Budućnost Voli u narednom kolu, 16. marta, dočekuje Borac. S. JONČIĆ

što su, recimo, Split, Cibona i Zadar, pa su dolazili u situaciju da ispadnu iz lige. Neće biti smak svijeta, ali, ipak, obe-

ćavam da ćemo uraditi sve da ostanemo i naredne godine abaligaši – zaključio je Mihailo Pavićević. S. J.

ofanzivnih skokova je imao Mornar u Splitu, čime je izjednačio sezonski rekord iz duela sa Krkom u Baru, u 5. kolu

Mihailo Pavićević na meču u Splitu

Važan trijumf „plavih“ u Ljubljani

CEDEVITA OLIMPIJA

Ferstapen, pa ostali

Maks Ferstapen je ponovo najbolji, Holanđanin je slavio u Džedi na VN Saudijske Arabije i već nakon dvije trke najavio da će se možda i prošetati do četvrte titule.

Vozač Red Bula je upisao ukupno 56, a devetu vezanu pobjedu, a koliko je bio dominantan pokazuje razlika u vremenu od deset sekundi u odnosu na drugoplasiranog klupskog kolegu Serhija Peresa. Meksikanac je, kao i Holanđanin, bez muke stigao do pozicije dva, jer trećeplasirani vozač Ferarija - Šarl Lekler nije ni zaprijetio Holanđanin je od starta vozio sigurno, polako pravio razliku i bez drame osigurao nove bodove. Kao i Bahreinu Red Bul je stigao do duple pobjede, a za navijače je trka od 15. kruga bila uglavnom interesantna zbog duela Luisa Hamiltona i Pjastrija za peto mjesto. Ali, ka-

da je Britanac otišao u boksdrama je nestala. Sedmostruki šampion je stigao tek do devete pozicije, a bod kao desetopal-

sirani je osvojio Hulkenberg Bodove su osvojili četvrti Pjastri, peti Alonso, Rasel koji je bio šesti, zatim sedmi Berman

(menjao Sainsa), a Noris je stigao do pozicije osam. Naredna trka je 24. marta u Australiji. A. M.

Španac

slavio na otvaranju Moto GP u Kataru

Martin najbolji u sprintu

Svjetski kup za mlade u boksu

Ništa od polufinala za Roganovića

PODGORICA - Crnogorski bokser Miloš Roganović nije uspio da se plasira u polufinale Svjetskog kupa za mlade u Budvi. Roganović je u kategoriji do 67 kilograma, u četvrtfinalnom meču, poražen od Mansura Muslijeva iz Rusije.

-Generalno sam zadovoljan svojim nastupom u Budvi. U drugoj borbi sam mogao možda i više da pružim, ali izgubio sam od mnogo iskusnijeg boksera. Nijesam uspio da se

domognem medalje, ali slijedi Evropsko prvenstvo, na kojem ću, vjerujem, uspjeti da je osvojim - kazao je Roganović, koji je prethodno eliminisao Raja Aditja iz Indije. Drugi crnogorski reprezentativac, Filip Klepo, u kategoriji do 80 kilograma poražen je od Ramasana Madamtkanova iz Rusije. Svjetski kup za mlade, koji se održava u bečićkom hotelu Splendid, okupio je 270 takmičara iz 22 države. R.P.

Dejan Živković novi predsjednik Skupštine ASCG

PODGORICA – Dejan Živković novi je predsjednik Skupštine Atletskog saveza Crne Gore, odlučeno je na sjednici ove asocijacije u Podgorici.

Skupštini je prisustvovalo 15, od ukupno 21 delegata, a usvojeni su zapisnici sa redovne i Izborne Skupštine, izvještaj o radu sa finansijskim pokazateljima za 2023. godinu, kao i izvještaj Nadzornog odbora. Usvojena su i Pravila i propozicije za organizovanje i sprovođenje takmičenja za 2024. godinu. Delegati su za novog predsjednika Skupštine izabrali Dejana Živkovića koji je do sada obavljao fukciju predsjednika Asocijacije atletskih veterana Crne Gore. Višegodišnji predsjednik mr Milo-

rad Backović zahvalio se na saradnji delegatima, a rukovostvo Saveza zamolio je da ne bude kandidovan iz zdrastvenih razloga. Sve odluke na Skupštini donesene su jednoglasno, a delega-

ti Skupštine su dali potpunu podršku rukovodstvu Saveza na čelu sa Miloradom Vuletićem, istakavši uspješnu realizaciju planiranih aktivnosti. Posebno je ocijenjeno veoma pohvalno i vrijedno to

što je ASCG u 2023. godini uspio da realizuje sve obaveze iz plana i programa uz postizanje značajnih rezultata. Posebno je zabilježen kvalitet u radu svih organa i tijela Saveza koji su na početku prethodne godine izabrani u skladu sa Statutom ASCG. Skupština ASCG donijela je jednoglasno odluku da klubovi, koji ne učestvuju na dvije redovne Skupštine Saveza uzastopno, gube status člana ASCG . Skupština ASCG jednoglasno je donijela i odluku da se Prvenstvo Crne Gore u višebojima zbog praznika (3. i 4. maj) pomjera za 11. i 12. maj, dok će se Ekipno prvenstvo Crne Gore za pionire održati 8. septembra u Beranama, iako je bilo planirano da se održi 11. maja. R. P.

PODGORICA - Horhe Martin je odbranio pol, slavio u sprintu, osvojio 12 bodova na Velikoj nagradi Katara na premijeri Moto GP. Bred Binder je bio drugi, a Aleš Espargaro treći, sa sedam bodova, dva manje od drugoplasiranog vozača iz Južne Afrike. Bodove su osvojili još Frančesko Banjaja, Mark Markes, Enea Bastijanini, koji nije iskoristio treću poziciju, Aleš Markes, debitant Pe-

tro Akosta, te Maverik Vinjales na Apriliji. Binder je, inače, imao odličan start jer je došao do druge pozicije, dok je Bastijanini prošao treći kroz prvu krivinu. I Espargaro se brzo uključio, a dobar zalet je napravio aktuelni šampion Banjaja. Ali, glavnu riječ je vodio Španac, koji je na šest krugova do kraja stigao do pola sekunde prednosti, što mu je dalo određenu komociju da do kraja sigurnom vožnjom trijumfuje. Zanimljivu borbu vodili su Banjaja i Espargaro, koji je debitanta na Dukatiju dva kruga prije kraja obišao, čak se i približio Binderu, ali nije uspio do kraja da ga ugrozi. Glavna trka u Kataru zakazana je za danas od 18 sati. A. M.

Kvalifikacioni turnir u tekvondou za plasman na Olimpijske igre

Peruničić zaustavljen u drugom kolu

PODGORICA – Crnogorski tekvondo reprezentativac Vasilije Peruničić, u drugom kolu završio je nastup na kvalifikacionom turniru za Olimpijske igre.

Peruničić je u Sofiji, na startu takmičenja u kategoriji do 80 kilograma, pobijedio Finca Bardija Mirzaija, dok je u drugom poražen od vicešampiona svijeta Grka Apostolosa Telikostoglua.

Trener crnogorske reprezentacije Balša Radunović, kazao je da ostaje žal što Peruničić, uprkos kvalitetu rivala, nije pokazao sve što zna.

-Peruničić je, imajući u vidu kvalitet turnira i iskustvo rivala, uspio da se izbori sa pritiskom prvog meča, ušao je skoncentrisan i zasluženo pobijedio. U drugom kolu, sa dosta iskusnijim protivnikom, nije uspio da pokaže sve svoje sposobnosti i izgubio je 2:0 u rundama - rekao je Radunović agenciji MINA i naglasio da je na stručnom štabu da izvuče pouku, ispravi greške i nadogradi sve segmente. Danas će se za olimpijsku vizu boriti Zinedin Bećović (do 68), Andrea Berišaj (do 67) i Anđela Berišaj (preko 67). R.P.

Održana Skupština Atletskog saveza Crne Gore

OKLEVETANI CRNOGORSKI MITROPOLIT

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Vladika Mardarije Kornećanin spada u krug istaknutijih ličnosti u crnogorskoj povjesnici i jedan je od najznačajnijih Lješnjana. Pripada dugom nizu cetinjskih mitropolita u dvjestogodišnjem periodu (1485-1697) prije nego što su Petrovići stupili na istorijsku pozornicu. U vezi ovoga treba ukazati na važnu i relativno nepoznatu okolnost - da su cetinjski mitropoliti tek od 1593. godine i ustoličenja Ruvima II (Ruvima Njeguša) počeli aktivno da učestvuju u vojno-političkim dešavanjima, što je označilo i veliku prekretnicu u političkom životu zemlje Dragoje Živković u vezi toga ističe da se ustoličenje Ruvima Njeguša „po dva osnova može uzeti kao početak novog poglavlja crnogorske istorije“. Sa njim počinje djelovanje faktički autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve, s jedne, i utemeljenje

Vladikata podlovćenske Crne Gore, s druge strane. Ruvim Njeguš je bio prvi poznati crnogorski arhipastir kojeg je birao Opštecrnogorski zbor na svojem zvaničnom zasijedanju. Tako izabrani crnogorski vladika bio je tvorac i promovent faktički autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve, u političkom pogledu potpuno suprotstavljene Pećkoj patrijaršiji“ (D. Živković, Istorija crnogorskog naroda, Tom drugi, Cetinje, 1992, 94).

Objašnjenje ove činjenice je jednostavno – nastavlja Živković. „Pećka patrijaršija je od svoje obnove (1557) bila instrument zvanične turske državne politike (iako je za pojedinih patrijarha bilo odstupanja od toga zbog čega su gubili svoj tron), dok je s druge strane, Cetinjska mitropolija, od Ruvimova vremena, upravo preko njega kao istinskog narodnog vođe, bila inspirator i organizator antiturske borbe za očuvanje nezavisnosti i slobode. Otuda se te dvije institucije (Pećka patrijaršija i Cetinjska mitropolija) međusobno isključuju, one su naspramni antipodi“ (isto). Živković ističe da su i posli-

Mardarije je po svoj prilici bio od Uskokovića iz Korneta

Sima Milutinović je naveo: „Ovi e Mardarij iz sela Korneta”. Crnogorski učitelj Janko Uskoković je 1886. godine pisao da će biti da je Mardarije rodom iz Korneta. Prema predanju Uskokovića, Mardarijevo svjetovno ime bilo je Nikola Radov Uskoković i bio je iz Korneta

je Ruvima Njeguša na vladičanski tron morali biti birani najsposobniji ljudi iz naroda. „Otuda se bez rizika može reći da od vremena Ruvima II cetinjskom mitropolitskom katedrom upravljaju eminentne ličnosti koje vode crkvene poslove, a koji su ipak uzgredni u odnosu na političke, vojne i druge prerogative vlasti koje im je narod povjerio“ (isto).

Ove riječi se doslovce odnose na Ruvimovog nasljednika Mardarija Kornećanina, koji je prema mletačkim dokumentima „uživao veliko poštovanje svojih jednovjernika, naročito monaha i sveštenika“.

Živković piše da je Mardarije „od samog početka uživao veliki ugled u narodu i ne samo u Vladikatu podlovćenske Crne Gore“. Riječ je „nesumnjivo o jednom od najuglednijih Crnogoraca svojega doba“ (isto, str. 96).

Ove rieči treba dobro upamtiti, jer ćemo viđeti da se Mardarije Kornećanin našao pod snažnim udarom ideološke diskreditacije.

PORIJEKLO

Risto Dragićević, s pozivanjem na Ilariona Ruvarca,

piše da je Mardarije bio vladika od 1639. do 1659. godine. Dragoje Živković pak navodi da je bio vladika od 1637. do 1659. Takav podatak nalazimo i na drugom mjestu. U članku iz 1896. godine gradački učitelj Mitar S. Vukčević pomenuo je dva puta predanje po kojem je vladika Mardarije navodno bio od Đujovića iz sela Releze. „Predanja o Mardariju govore, da je bio rodom iz Releze”, piše Vukčević („Vladika Mardarije Kornećanin”, „Luča“, broj 1, januar 1896). Dalje navodi da mu je po predanju Blažena Ozana (Jovana Đujović) bila sinovica. Ovo je bez sumnje isprazno narodsko domišljanje, jer je nesporno da se Jovana Đujović rodila u doba vladavine Đurđa Crnojevića, odnosno, da je živjela punih sto godina prije Mardarija. Sima Milutinović je u svojoj Istoriji Crne Gore na 25. strani naveo: „Ovi e Mardarij iz sela Korneta”. Crnogorski učitelj Janko Uskoković je 1886. godine pisao da će biti da je Mardarije rodom iz Korneta (J. Uskoković, „Neke starine u Lješanskoj nahiji“, Glas Crnogorca od 20. maja1886).

Predanje o Uskokovićima i sve druge bilješke o Kornetu i Lješanskoj nahiji nalazilo se u rukama Jovana Erdeljanovića, koji je taj materijal koristio, a potom predao u ruke svom studentu, asistentu i saradniku Jovanu Vukmanoviću. Ovaj je te zabilješke ponio na Cetinje, đe im se „do danas gubi svaki trag“

Prema predanju Uskokovića, Mardarijevo svjetovno ime bilo je Nikola Radov Uskoković i bio je iz Korneta. U zapisu iz 1913. godine, naslovljenom „Jedan prilog istoriji kuće Uskokovića“ Radovan Lukin Uskoković navodi: „Po svoj prilici je i vladika Mardarije Kornećanin bio Uskoković, ali pouzdanih dokaza za to nemam“. Moguće je da se odgovor na ovu dilemu nalazio u „domaćoj istoriji Uskokovića“, predanju koje je u drugoj polovini 19. vijeka po kazivanju Petra Ilijina Uskokovića zapisao njegov sin Savo. Kazivač je živio 96 godina, što znači da je usmenu predaju mogao slušati još krajem 18. vijeka, a što je podrazumijevalo živu i nekontaminiranu tradiciju o događajima iz ranijih stoljeća. Pomenuto predanje o Uskokovićima i sve druge bilješke o Kornetu i Lješanskoj nahiji nalazilo se u rukama Jovana Erdeljanovića, koji je taj materijal koristio, a potom predao u ruke svom studentu, asistentu i saradniku Jovanu Vukmanoviću. Ovaj je

Crnogorski istoričar Dragoje Živković

Mardarije Kornećanin je prema mletačkim dokumentima „uživao veliko poštovanje svojih jednovjernika, naročito monaha i sveštenika“. Dragoje Živković piše da je Mardarije „od samog početka uživao veliki ugled u narodu i ne samo u Vladikatu podlovćenske Crne Gore“. Riječ je „nesumnjivo o jednom od najuglednijih Crnogoraca svojega doba“

te zabilješke ponio na Cetinje, đe im se „do danas gubi svaki trag“ – tako je o tome Dragana Uskokovića obavijestio mr Miroslav Niškanović, etnolog, stručni saradnik u SANU. Ukoliko vladika Mardarije zbilja potiče od Uskokovića, onda njegova pojava i uspon na političkoj sceni posredno govore o usponu i značaju samog bratstva Uskokovića krajem 16. i početkom 17. vijeka. Na takav nas zaključak navodi predanje Uskokovića u kome se pominje nekoliko njihovih vojvoda iz tog vremena i to: vojvoda Rade (1588-1644), vojvoda Todor (1626-1670), vojvoda Đuro (1665-1723), vojvoda pop Petar (1705-1754) i vojvoda pop Nikola (1730-1812) (Milivoje Đurišić, Lješanska na-

hija, Podgorica, 2003, 288). Ukoliko je ovo vjerodostojno, vojvoda Rade i vojvoda Todor živjeli su u vremenu u kome se zbio društveno-politički uspon Uskokovića. U tom smislu treba pomenuti i legendu o knezu Bogdanu Uskokoviću, „čiji se đed ili prađed, po pričanju starih ljudi, doselio iz Draževine u Liješnje“ (Vido D. Đurišić, „Iz prošlosti Lješnjana i Rovčana“, Čigoja štampa, Beograd, str. 10 – navedeno prema Radoljub Uskoković, „Uskokovići – Doljani u ravnici“, 189). Bogdan je, prema predanju, oko 1535. godine u Liješnju, u svojoj kući spalio „desetak podgoričkih aga i begova“, žrtvujući pritom i svog sina, nakon čega je izbjegao u Rovca u selo Brezno koje je potom promijenilo ime u Liješnje (isto). Ukoliko je ovaj podatak tačan, onda pripovijest o knezu Bogdanu i njegovim precima ukazuje i na period u kojem su Uskokovići počeli da iz pravca Draževine naseljavaju područje Korneta i Liješnja. Gradački učitelj Mitar S. Vukčević u navedenom članku postavlja pitanje: da li je Mardarije dobio ime po Kornetu ili je možda bilo obrnuto? Vukčević je to pisao 1896. godine kada se još nije znalo za turske popisne deftere iz 1521. i 1523. godine, koji će biti objavljeni tek nakon Drugog svjetskog rata, a u kojima se govori i o selu Kornet. Dakle, Mardarije je dobio ime po selu, a ne selo po Mardariju. (Nastavlja se)

Mitra cetinjskih vladika iz pretpetrovićevskog doba

Kamenica u Kornetu

Prizor iz Korneta

Iz istorije crnogorske diplomatije

Ugodno i zorno lepršala je crnogorska zastava na luksuznoj američkoj jahti. Godio je crnogorskom monarhu čarobni vijađ plavim Jadranom, morem koje oduvijek bješe prozor s pozlaćenim ramom, put za prosperitet Crne Gore i plodne veze s naprednim tokovima kulture, obrazovanja i privrede u svijetu Užareno Mediteransko more u Napuljskom zalivu 1851. valovima prijateljstva povezuje huk Atlantika i bonacu Jadrana. Viceadmiral Sjedinjenih Američkih Država ukazuje naročito poštovanje crnogorskom vladaru, prosvjetitelju, pjesniku Petru II Petroviću Njegošu. Srdačno poziva da ,,poglavar slobodne Crne Gore ukaže počast i posjeti ubojnu lađu slobodne Amerike“. Državnički naklon velike sile ponosnoj, samostalnoj državi Crnoj Gori! Zasijala je ljepota crnogorske narodne nošnjenaočiti Njegoš u pratnji stasitih serdara Andrije Perovića, upravitelja dvora vladičina Đuka Sredanovića, perjanika Vukala, srpskog književnika Ljube Nenadovića, među paradnim uniformama američke mornarice na brodu simboličnog imena ,,Nezavisnost“. Grunuo je dvadeset jedan počasni plotun u čast crnogorskog suverena Njegoša! Isijavaju diplomatski uzusi, rafinirana pravila protokola ,,Maritime Honours“ (Pomorske počasti), prožeti slavnom tradicijom pomorskih sila i ceremonijama svečanog dočeka, vojnim počastima gizdavih jedrenjaka i flota moćnih mornarica, ukazane visokim zvanicima. Znano pravilo, u čast suverena, vladara nezavisnih država, ispaljuje se dvadeset jedan počasni plotun, što i danas baštine precizna pravila državnog protokola i diplomatske prakse u međunarodnim odnosima, upriličena prilikom posjeta predsjednika stranih država, monarha, prvih ličnosti suverenih zemalja!

,,Glas Crnogorca“ 28. aprila 1890. javlja zanimljivu vijest: ,,Gordon Benet, čuveni vlasnik velikog svjetskog lista New York Herald, i kao najbogatiji čovjek na svijetu, (ima vele samo od svojih novina na nekih 15 miliona franaka godišnjega dohotka), doveza se u Trst prošlu srijedu, na svojoj divnoj lađi ′Namuni′, u barsku luku, i pristao pri Topolici. Njegovo visočanstvo izvoljelo je primiti G. Beneta i saputnike mu, i prikazati ga Njenom

Mistika crnogorskog Gibraltara

Visočanstvu Knjaginji Mileni, Njihovim Carskim Visočanstvima, i svijem članovima Vladalačkog doma. Isti je dan Gospodar pozvao G. Beneta na objed i na večeru. U četvrtak se Njegovo Visočanstvo i Njihova Carska Visočanstva izvolješe odazvati pozivu G. Beneta, te pođoše sa svojim ađutantima, na lađi ′Namunu′. Tek je naš Gospodar stao nogom na brod, iskoči povrh ′Namune′ Crnogorska zastava. Po želji svijetlih Gostiju, krenuo je američki jot i navezao se na more. Po lijepom vremenu doplovila je ′Namuna′ sa visokim gostima G. Beneta, u našu divnu Boku, do pod Kotor. Isto veče vrnula su se Njihova Visočanstva u Topolicu, i tu su se srdačno oprostili sa G. Benetom. Uoči polaska pozdravila je ′Namuna′ našu Topolicu izmetanjem divnih ognjeva i električnih sunaca.“ I ponovo pomorske počasti, kao u Napulju. Ugodno i zorno lepršala je crnogorska zastava na luksuznoj američkoj jahti. Godio je crnogorskom monarhu čarobni vijađ plavim Jadranom, morem koje oduvijek bješe prozor s pozlaćenim ramom, put za prosperitet Crne Gore i plodne veze s naprednim tokovima kulture, obrazovanja, privrede u svijetu.

Dolazak američkog diplo-

mate Džona Dž eksona iz drevne Atine, akreditovanog i na prijestono Cetinje 1905, ozvaničen je bilateralni kolosijek dvije zemlje, udaljene morima i okeanom, ali uzajamno znane po čuvenju, nadasve po zdravim i gordim pritokama iseljenih Crnogoraca u Sjedinjenim Američkim Državama, đe su svojom plemenitošću, odvažnošću i pregalaštvom uljepšali magični šar multinacionalnosti Sjeverne Amerike. Razgovor predsjednika crnogorske vlade i ministra inostranih djela dr Lazara Tomanovića, maja 1909. godine, s američkim diplomatom Ričmond Pirsonom, koji iz prijestonice Grčke uživa mirise slobode pod Lovćenom tokom diplomatske misije, imao je nesvakidašnji tok, posve neočekivan za američku vanjsku politiku. Knjaževina Crna Gora želi ustupiti Americi lijepu uvalu Valdanos, za izgradnju pomorske baze i stanice za snabdijevanje američke flote. Diplomata Pirson je uskliknuo: ,,Prijedlog je bio tako iznenadan i tako neobičan, da mi je stao dah. Uzviknuo sam zapanjen: Ekselencijo, pa Crna Gora se riješila da pretekne u plemenitosti i samu Ameriku – Od samo trideset milja morske obale, vi predlažete da nam pokloni-

te jednu četvrtinu. Mogu Vas odmah uvjeriti da moja vlada ovo duboko cijeni, ali njen konačni stav po ovom pitanju po nužnosti će zavisiti od vrlo brižljive ocjene dalekosežnih posljedica koje bi sobom povuklo ovakvo prihvatanje“, dalje obrazlaže u depeši Stejt departmentu: ,,Deseti dio koštanja jednog bojnog broda isplatio bi lukobran u Valdanosu, iza kog bi se lako i sigurno mogla smjestiti cijela jedna flota. Koštanje samo jednog broda isplatilo bi fortifikacije, koje bi učinile ovo mjesto isto tako neosvojivim kao što je Gibraltar i isto tako korisnim u slučaju potrebe.“

I pored ushićenja i afirmativne, diplomatske, korespondencije, slijedila je analiza i procjena američke mornarice; nije prihvaćena izdašna ponuda.

Na prelomu dva vijeka, udaljena od velikih sila hiljadama milja nepreglednog okeana, Sjedinjene Američke Države uživale su udobnu izolaciju. Industrijska nad-

moć uveliko je odskakala u očima čitave planete. Uspostavljene su baze na Havajima, Filipinima, Karibima; Pacifik je bio pod njenom lupom, dok iz Evrope bujice emigranata i dalje plave prostranstva američkog kontinenta.

Crnogorski kralj Nikola Petrović Njegoš juna 1911. prima u audijenciju američkog diplomatu Džordža Mozesa . Ljubazan, odveć srdačan doček i fini razgovori, s primjesama uvijek prisutne kurtoazije. Pitanje Valdanosa arhivirano. Ali na diplomatskom horizontu izranja

Zanimljiva tematika

Diplomata Bogdan Lj. Popović istraživao je prije nekoliko decenija u Vašingtonskoj nacionalnoj arhivi ovu zanimljivu tematiku za koju je, osim citiranih depeša, naznačeno da je ,,crnogorska vlada smatrala za strogo povjerljivu, kao takvu je smatrao i američki Stejt department“.

ponuda koja prevazilazi sva očekivanja. Kralj Nikola za pomorsku bazu nudi biser od Bojane i Jadrana, čitav grad Ulcinj. I predaje pismo, ispisano njegovim darovitim perom državnika, knjaza suverene zemlje, da se hitno uruči predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država. Ubrzo, diplomatskim kanalima na dvor Petrovića, stiže odgovor, pismo predsjednika Vilijam Tafta. Uz zahvalnost, učtivo, s uvažavanjem i diplomatskim stilom, ističe da polje njihovog interesovanja nije netaknuta crnogorska obala. Evropom je otpočelo rastakanje starih, velikih sila. Bogatstvo kolonija i imperijalni sjaj Ujedinjenog Kraljevstva polagano blijede, dok ruska moć i uticaj tamne. Njemački kolos svojom pojavom pomračuje francusku slavu, s podozrenjem posmatran od mnogih. Tursko carstvo poput pješčanog sata iščekuje da padne zadnje zrnce i označi kraj. Habsburška monarhija pripaja Bosnu i Hercegovinu, pohlepno očekuje još jedan osvajački skok na susjede, a krasna Boka Kotorska čvrsto u njihovima rukama. Kraljevina Crna Gora odvajkada u neprijateljskom okruženju, naziru se nadolazeće bure, usud crnogorski - balkanski ratovi, a tek orkanski veliki svjetski rat. Tih godina u državničkom magnovenju, dok blijede romantična i herojska vremena, Američka pomorska baza u Ulcinju bila bi luka spasa u geopolitičkim, opasnim lavirintima i zakulisnim projektima, đe Crna Gora uvijek olako gubi krvavo stečenu teritoriju, na koncu i državnost, ali nikad slobodarske gene. Uprkos svemu, nepobjediv je veličanstveni crnogorski orao s Lovćena! (Autor je crnogorski diplomata)

Kralj Nikola Petrović

Ulcinj krajem XIX vijeka

Piše: Dejan VUKOVIĆ

Tužnog srca javljamo da je 9. marta 2024, u 73. godini, preminuo naš dragi

VELIMIR Đuro DAJKOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 10. marta od 12 do 16 časova i 11. marta od 12 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.

Ožalošćeni: supruga ZAGORKA, sinovi ALEKSANDAR i VLADIMIR, ćerke TIJANA i NADEŽDA, bratanična MIRELA, braća PERO i MILUTIN, sestre ZORE i SENKA, i ostala mnogobrojna rodbina

POGREBNEUSLUGE DOO

„Pogrebne usluge“- Podgorica

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

POGREBNE USLUGE

Дана 9. марта 2024 преминуо је изненада у 58 години

МЛАЂЕН Миомира ВУКОВИЋ

Саучешће примамо у градској капели Загорич 10. марта од 9 до 16 часова и 11. марта од 9 до 10 часова, када са посмртним остацима крећемо за село Велика, гдје ће се саучешће примати од 13 до 15 часова, када ће се и обавити сахрана

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Iznajmljivanje rashladnog uređaja

• Ekshumacije;

• Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Pranje grobnog mjesta;

• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

• Štampanje i postavljanje osmrtnica

Ожалошћени: мајка МАРА, син ДАНИЛО, кћерке ДАНКА и МИЛИЦА, супруга ЉИЉАНА, брат СЛАЂАН, сестре БОРКА и БРАНКА, унуке КСЕНИЈА и ТЕОДОРА, снахe РАДА и ДИЈАНА, стриц ЧЕДОМИР, стрина ЗОРА, браћа и сестре од стричева, братанићи, братаничне, сестрићи и сестричне и остала многобројна породица ВУКОВИЋ и НОВОВИЋ

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

+382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

e-mail: kapela@t-com.me

tel: 067 257 979

488

Posljednji pozdrav našem dragom

Dana 9. marta 2024, u 75. godini, poslije kraće bolesti preminuo je naš dragi

MIODRAG-DRAGAN M. DORONGIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Straševini 9. marta od 12 do 16 časova i dana 10. marta od 11 do 13 časova kada polazimo za Bogetiće, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: supruga LJILJANA, sin DARKO, kćerka VESNA, brat BRANKO, sestra JOVANKA, snahe MILENA i LIDIJA, unučad VALENTINA, BOJANA i DUŠAN, sinovica IVANA, sinovac VLADIMIR, sestrična JELENA, braća od tetke, brat od ujaka i ostala mnogobrojna rodbina DORONGIĆ i BEGOVIĆ

Posljednji pozdrav našoj voljenoj baki

LJUBICI

MIODRAGU-DRAGANU DORONGIĆU

Sačuvaćemo lijepe uspomene i tvoje mudre, uvijek jasne riječi savjeta i podrške.

Sa ponosom tvoji: LJILJANA, DARKO, LIDIJA, BOJANA i DUŠAN

490

S tugom se opraštamo od voljenog brata, strica i đevera

MIODRAGA-DRAGANA DORONGIĆA

Brat se nikada ne napušta, dok smo živi, živjećeš u našim mislima.

Vole te tvoji: BRANKO, MILENA, VLADIMIR i KAKA

Hvala ti za neizmjernu ljubav, toplinu i srdačnost koju si nam nesebično pružala.

Trenuci provedeni sa tobom ostaće vječno u našim srcima.

Mi ćemo te sa ljubavlju i poštovanjem čuvati od zaborava.

Baba Ljubice, počivaj u miru.

Tvoja unučad ADRIANA, ILIJA i INA

481

Posljednji pozdrav dragoj strini

480

LJUBICI

Bila si posebna u našim srcima. Počivaj u miru.

GOCA GARDAŠEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom ZLATKU

473

kum MIŠKO MILJANIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom tetku

Posljednji pozdrav dragoj jetrvi

LJUBICI

Od STANE KNEŽEVIĆ sa porodicom

482

Posljednji pozdrav dragoj strini

LJUBICI

Sa poštovanjem i ljubavlju čuvaćemo uspomenu na tebe.

GORAN KNEŽEVIĆ sa porodicom

ZLAJU

Otišao si iznenada i bez pozdrava. Neka ti je laka crnogorska zemlja po kojoj si časno hodao.

SANJA i VIDO VUJKOVIĆ sa porodicom

Dragi tajo, đede

489

DRAGANE

Tvoja ljubav i požrtvovanost i nakon posljednjeg zbogom, ostaju kao podstrek ka sreći i životu kakav si nam želio.

Tvoje najmilije, VEJA i TIKA

Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku

491

DRAGANU DORONGIĆU

Dragi brate, beskrajno je tužan oproštaj od tebe, a bio si nam velika podrška i ponos. Počivaj u miru, a sa ponosom ćemo te pominjati, po dobrom pamtiti i čuvati od zaborava.

Tvoja neutješna sestra JOVANKA i sestrična JELENA

Posljednji pozdrav

LJUBICI

Draga majko, Bila si primjer istinske roditeljske ljubavi i plemenitosti koje si nam nesebično pružala. Nedostaješ već kao i tvoja topla riječ, iskren pogled i neizmjerna doborta.

Praznina koja ostaje tvojim odlaskom ispuniće sjećanja na trenutke provedene sa tobom. Počivaj u miru.

Zauvijek tvoji: MARIJA, MILENA i MIODRAG

474

Posljednji pozdrav našoj dragoj ujni

LJUBICI Vojislava KNEŽEVIĆ

Rođen

a JOKANOVIĆ

S ljubavlju, tugom i poštovanjem pamtićemo te po dobroti i plemenitosti.

DRAGAN BOJOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenoj snahi i ujni

LJUBICI

476

Čuvaćemo od zaborava tvoju dobrotu i plemenitost

468

LJUBICA KNEŽEVIĆ

486

467

Sa žaljenjem i poštovanjem opraštamo se od majke naše dugogodišnje, drage koleginice Milene Ivanović.

VOJO i JELENA SRZENTIĆ sa porodicom

475

Posljednji pozdrav đeveru, stricu, svekru i đedu

484

RADU KRIVOKAPIĆU

Počivaj u miru dobra i plemenita dušo. Neka ti je laka ova Crnogorska zemlja po kojoj si časno hodao.

Sinovac ŽELJKO, snahe OLGA i TANJA, unuke JOVANA i IVANA

Četrdeset dana je od smrti dragog đevera i strica

ZDRAVKA VOJVODIĆA

Počivaj u miru, a mi te čuvamo od zaborava.

483

Počivaj u miru...

Posljednji pozdrav đedu

RADU

Puno je lijepih uspomena da te pamtimo Čuvaćemo te u našim srcima, tamo zaborav ne zalazi.

Vole te unuke

JOVANA i IVANA

Dvije godine je otkad nije sa nama naš

ŠERIF HADŽIAHMETOVIĆ

Dani koji prolaze ne umanjuju tugu za tobom. Ništa više nije isto…

Hvala ti za ljubav kojom si nas nesebično darivao, toj ljubavi vrijeme ne može ništa…

485

Tvoje: JULIJA, JADRANKA, NATAŠA i ANA

Četrdeset dana je od smrti moje majke

Tvoji: DRITA, SANELA, SABINA, EMINA, SANJIN, RIJAD, ŠEJLA i NEJLA

DRAGICA - DAGA Milivoja LAZAREVIĆ rođena PROŠIĆ

1929- 2024

Draga mama, po dobru ću te pamtiti, sa ponosom pominjati i dok sam živ čuvati od zaborava. Otišla si tiho, kako odlaze dobre duše. Hvala za sve što si uradila za nas.

Ne postoje riječi koje bi opisale ponos zbog tvog časnog života, kao ni riječi zahvalnosti za ljubav i toplinu kojima si tkala sigurnost našeg roditeljskog doma. Zauvijek ćeš biti u mislima.

Tvoj sin SLOBODAN LAZAREVIĆ

Četrdeset je dana od smrti moje majke

DRAGICA DAGA Milivoja LAZAREVIĆ

rođena PROŠIĆ

1929- 2024.

Draga mama, premalo je riječi kojima mogu opisati tugu i prazninu koja je ostala iza tebe.

Tu prazninu ću ispuniti sjećanjima na tvoje oči, tvoj tihi i meki glas, tvoju nesebičnu ljubav i tvoju bezrezervnu podršku.

Ako je bog birao po plemenitosti, dobroti i poštenju onda je morao izabrati tebe. Volim te i u mom srcu ostaješ kao najdivnija uspomena.

tvoja kćerka KAĆA VUČUROVIĆ

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Posljednji pozdrav voljenom bratu

ANDRIJI VUJOVIĆU

Pamtićemo te po nesebičnoj ljubavi i pažnji koju si nam pružao.

S ponosom i poštovanjem živjećeš u našim srcima.

Počivaj u miru.

sestra DANICA VUKČEVIĆ sa porodicom

472

Nezaborav

JELA M. BATRIĆEVIĆ

2011 – 2024

Sve ove godine mnogo mi nedostaje tvoja dobrota, toplina i nježnost koje su te krasile i kojima si zračila.

463

Tužna je bez tebe ĆERKA 464

SJEĆANJE

10. 03. 2004 – 10. 03. 2024.

RAJO BRNOVIĆ

Nijesam ti čula glas godinama…

Ali, moje srce i dalje razgovara sa tobom, svakog dana. Nedostajanje je preveliko, isto i tad i sad.

Tvoja SUNČICA sa porodicom

465

Dvadeset godina od kad nijesi sa nama

470

Četrdeset dana je od smrti naše bake

DRAGICE

Tvoji: MARKO, GOCA i DRAGANA sa porodicama

RAJA BRNOVIĆ

Za savjet, podršku, za sve što je prošlo i što dolazi, fališ nam.

Tvoji BORIS i LIDIJA

478

479

494

500

Godina je prošla od kada nijesi sa nama

RALE

Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, a ja ću se truditi da te kroz najljepše uspomene sačuvam od istog.

GORAN LJEŠKOVIĆ

477

Pola godine je od kada sam izgubio dragog i voljenog prijatelja

LJUBOMIRA – BELOG ŠĆEPANOVIĆA

Bila je privilegija družiti se i biti prijatelj sa tobom.

Živjećeš vječito u mojim mislima i sjećanjima. Mnogo mi nedostaješ…

NIKOLA MARKOVIĆ

Tužno sjećanje Otac majka

PAVLE ŽIVANKA

26 godina 23 godine Brat

VESELIN

13 godina ŠABAN

Vječno voljeni nikad zaboravljeni

Kćerka i sestra BEBA sa porodicom

Tužno sjećanje na moje drage roditelje i brata 16. 10. 2004 15. 7. 2023 10. 3. 2024 10. 3. 2024

BLAŽO JELENA

10. 3. 2014 – 10. 3. 2024

MIODRAG – MIŠO ŠOFRANAC

Samo je vrijeme proteklo, ali nije ublažilo bol i tugu za vama. Mnogo mi nedostajete

Vaš VESKO

Pola godine od kada nije sa nama naš voljeni tata

BELI

Kako dani prolaze, naša bol i tuga samo rastu, nije trebalo ovako da bude.

Nijemi smo napisati sve ono što nam leži na srcu, ali sigurni smo da ti to već znaš, da osjećaš i negdje tamo daleko čuvaš do našeg ponovnog susreta.

Držimo se zajedno, hrabro, baš onako kako bi ti to volio.

Uvijek si bio naš oslonac i podrška, i to se nikada neće promijeniti.

Znaj da će dio tebe zauvijek da živi sa nama, ali dio nas si tog dana odnio sa sobom.

Nema zbogom za nas, tu si, sa nama!

Vole te tvoji neutješni NATAŠA i MARKO

471

492

Pola je godine od kada te nema, najdraži naš

BELI

Teško je riječima opisati bol i prazninu koju osjećamo od kadа niјеsi sa nama.

Vrijeme ne donosi zaborav, već ljubav, sjećanje i ponos na TEBE.

Nedostaješ za sve trenutke koje donosi život i koje smo trebali da dijelimo zajedno.

Vole te tvoji NATAŠA, MARKO i BILJANA

466

RADMILA ĐUKANOVIĆ

Draga majko, nadam se da počivaš u miru sa svojim suprugom Markom, to ste i zaslužili. Vječna Vam slava i hvala. Neka vas anđeli čuvaju.

Sin VITO sa porodicom

497

U nedjelju 10. marta 2024 . godine navršava se 40 tužnih dana od kada je preminula naša voljena majka, baba i svekrva

RADMILA Markova ĐUKANOVIĆ

Vrijeme prolazi a sjećanje na tvoj dragi i plemeniti lik ostaje da živi sa nama. Hvala ti za neizmjernu majčinsku ljubav, dobrotu požrtvovanje i pažnju koju si nam poklanjala do kraja života. Sjećanje da si teškim životnim stazama koračala onako kako je najteže, časno, hrabro i dostojanstveno, ispoljavajući najuzvišenije ljudske vrline i vrijednosti, zaslužuje naše trajno pamćenje poštovanje i zahvalnost. Hvala ti na svemu što si uradila za nas. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju. Toga dana 10. marta u 10 časova održaćemo četrdesetodnevni pomen i obići tvoju vječnu kuću na mjesnom groblju u Rubežima.

Ožalošćena PORODICA

Navršava se 40 tužnih dana od kada je preminula moja voljena majka

496

RADMILA Markova ĐUKANOVIĆ

Vrijeme prolazi a sjećanje na tebe, draga majko, ostaje da živi doživotno u mojoj duši i mom srcu. Imati tebe za majku i živjeti sa tobom bila je velika privilegija, čast, ponos i sreća.

Tvoj odlazak u vječnost ostavio je veliku tugu i prazninu u mome životu ali i toplinu i radost sjećanja tvoga postojanja. Hvala ti, draga majko na svemu što si učinila za mene.

Tvojim načinom života, vrlinama i osobinama koje si posjedovala bila si veća od ovozemaljskog života. Počivaj u carstu nebeskome, đe pravedne duše počivaju i neka te anđeli čuvaju.

Tvoj sin DESIMIR

499

Danas se navršava četrdeset tužnih dana od kada je preminula moja voljena majka

RADMILA Markova ĐUKANOVIĆ

Bolno nam nedostaješ . Tvoja ćerka ŽELJKA GLUŠICA sa porodicom

RADMILA ĐUKANOVIĆ

498

Bako, prođe četrdeset dana od kako nijesi više sa nama, ali sjećanje na tebe, tvoju dobrotu proći neće nikada.

Tvoja unučad: MARTIN, VIKTOR, STEFAN, MAŠA, MATEA i JELENA

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

POTREBNA žena za čuvanje dvoje djece. Odlični uslovi, Budva. Tel. 069/038-279 1

UN FAO traži Nacionalnog konsultanta za stočarstvo, radi podrške u sprovođenju programa farmerskih škola koje se organizuju u Pljevljima, Bijelom Polju i Beranama. Dodatne informacije dostupne su na web stranici: https://montenegro. un.org/en/262248-fao-national-consultant-livestock-production 2

ONLINE KNJIŽARA

Klikom na www.cgknjizara.me možete da naručite knjige uz dostavu